Svibanj je već tradicionalno u znaku ružičastih vina - jer ih ocjenjujemo već godinama, upravo u svibnju. Ljepota svih nijansi roza boje uvijek je inspiracija vinarima, ali i ocjenjivačima, kušačima, vinskim ljubiteljima.
Popularnost roséa u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, a stil koji se ističe svojom dopadljivošću, mirisima i okusom – jest provansalski. Ako vam se neko od ocijenjenih vina svidi, jednostavnim škljocanjem miša pođite na mrežnu trgovinu („webshop“) vinarije i kupite ga!
To je prednost našeg časopisa –nudimo vam da čitate, gledate, povezujete se s omiljenim vinarima digitalno i kupite njihova vina… Sorta ovoga broja zavodljivi je tribidrag koji se u susjednoj Crnoj Gori zove kratošija. Istražujemo povijest sorte, saznajemo tko na vinskoj sceni jako voli tribidrag, a dodatno pišemo i o pivu, rakiji, čokoladi, maslinovu ulju, octu … I – cigarama! U ružičastom su broju i prijedlozi sljubljivanja roséa sa sirom i čokoladom. Vrhunski stručnjaci i novinari pišu za vas sa strašću - stoga ne sumnjamo da uživate u svakoj njihovoj riječi! Vrijeme je začitanje!
66 Prijedlog za vikend / Vinarija i restoran Josić
67 Francuski i vino
68-69 Vino i čokolada
70 Vino i riječi
71 Vino i business
72 Za one koji žele znati više
73 Vino i civilizacija
74 Pozivnica / Festival MoslaVina, Kutina
75 Pametni vinogradi
76 Pozdrav iz Slovenije
77 Preporuka / Wine bar & shop Šinjorina, Žminj
78-79 Sir i vino vole se javno
80-81 Iz pivnice: pivska limenka
82-83 Jaka alkoholna pića
84-85 Masline i maslinarenje
86 Začin na pravi način / Tenuta Tre Terre
88-89 Svijet cigara
90 Vinski strip / Grozdek
MANUELA PLOHL
vinska stručnjakinja
Po završetku sve tri razine vinske eduakcije WSET u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Austriji. Od 2020. godine WSET predavačica na Wine Academy Croatia. Vinska kolumnistica pri Zadarskom listu i osnivačica udruge Vinum. Nosi počasnu titulu Vinske dame u Ordo Equestris Vini Europae gdje je dugogodišnja članica.
BRUNO GABERŠEK
vinski sudac
Diplomirao tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni degustator i vinski pisac. Radio za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik (na području vinskih etiketa i zakonodavstva), radio inspekcije za vinarstvo, marketing za nove vinske marke. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Strast su mu pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.
ANJA NOVOSELIĆ
ocjenjivačica maslinovih ulja
Dr.sc. prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.
MIQUEL HUDIN
vinski pisac
Vinski sudac i pisac, podrijetlom iz Kalifornije (i Hrvatske). Živi u Kataloniji, u Španjolskoj. Vinsku karijeru počeo u dolini Nape, napisao seriju knjiga o vinu Vinologue (2008.), a zatim pokrenuo internetsku stranicu Hudin.com (2010.). Dobio nagradu Wine & Innovation Award (2020). Fortnum & Mason Awards proglasile su ga najboljim vinskim piscem (2017.). Dobitnik nagrade Geoffrey Roberts (2016.).
EMIL PERDEC
sommelier
Emil Perdec, sommelier s bogatim iskustvom rada u kultnim istarskim restoranima Valsabbion i Zigante, sa suprugom Karin vodio je Wine bar Tinja u Puli. Karijeru u hotelskim kućama gradio je u Maistri gdje je postavio visoke somelijerske standarde, a danas obnaša dužnost direktora HiP-a u Plavoj laguni. Dugogodišnji je povjerenik HSK za Istru, a hobi mu je vinsko novinarstvo.
BETTY KOSTEr
stručnjakinja za sireve Potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj. Napisala pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L'Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali rade i dalje u svojoj prodavaonici.
GORAN GAZDEK novinar
Novinar (Radio Daruvar, Glas Slavonije i Bjelovarski list gdje je bio i glavni urednik). Surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima i revijama. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji 18 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera.
MIRJANA MAKSIMOVIĆ vinska stručnjakinja
Predsjednica je udruge Žene i vino Srbija. Rođena u Somboru, gradu u kojem žene od davnina vino piju, ne i prave, čini se nekako Božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, turistima diljem svijeta predstavlja vina i kulturu Balkana pa nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.
IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ
univ. mag. ing. agr. Diplomirala na Agronomskom fakultetu, a stručnost je usmjerila na vinogradarstvo i vinarstvo. Praktična iskustva stekla je u laboratoriju za ishranu bilja, laboratoriju za grožđe, mošt i vino i radeći kao student na Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.
MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ
Izv. prof. dr. sc.
Predaje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj je tri modula iz područja jakih alkoholnih pića, glavni je destiler u obiteljskoj destileriji Lynx Craft Distillery. Od 2014. certificirani senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy, Bad Kleinkirchheim). Napisao knjigu „Voćne rakije, likeri i travarice“, autor tridesetak znanstvenih i stručnih radova.
SANJA VLADOVIĆ
certificirana kušačica
čokolade IICCT Level 2
Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.
MILICA PLETVARSKA
enologinja
Magistrica znanosti na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u Skopju. Diplomirala na Sveučilištu tehnologije i vinogradarstva u Bugarskoj. Ima 20 godina iskustva kao vinarka, voditeljica kontrole kvalitete i direktorica proizvodnje u vinarijama Vini-Sliven, Bugarska; Tikveš i Skovin, Makedonija. Predstavlja makedonska vina na najposjećenijim međunarodnim izložbama (Londonski sajam vina, ProWine, Vinitaly). Bila je međunarodni vinski sudac (AWC, The BIWC). Napravila je prvi makedonski gin, Smidgin, Velvet, Orient i Xo.
IVANA ERHARDT DRAGANIĆ
novinarka
Komunikacijska savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću i edukacije, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031.com; radila na RTL televiziji. Bila vlasnica prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije, vodila vinske večeri.
KRUNO FILIPOVIĆ
vinski stručnjak
Znanje do kojeg uspije doći nastoji iskoristiti u promociji domaćih vina i vinara. Dio je WSET tima kao jedan od predavača i nositelj 3. razine. Iskustvo je stjecao u maloprodaji, veleprodaji, marketingu, edukaciji, kušanjima, ocjenjivanju i putovanjima po vinskim regijama. Trenutno vodi vlastitu tvrtku naziva Makija & Drača koja je posvećena promociji domaće vinske scene i edukaciji svih budućih vinoljubaca.
Vinski podrum Split - Sajam vina i delicija
Više: Vinski podrum
Datum: 16. - 17.5. 2025.
Lokacija: Dioklecijanovi podrumi, Split
Urbanovo - Festival pušipela Štrigova
Više: Urbanovo
Datum: 16. - 18.5. 2025.
Lokacija: Dom kulture, Štrigova
Festival vina – MoslaVina Kutina 2025
Više: MoslaVina Kutina
Datum: 23. - 24.5. 2025.
Lokacija: Kutina
Amber Wine Festival Trieste 2025
Više: Amber Wine Festival
Datum: 23. - 24.5. 2025.
Lokacija: Castello di San Giusto, Trst
Večer vina i umjetnosti
Više: Večer vina & umjetnosti
Datum: 24.5. 2025. 18h
Lokacija: Perivoj kralja Tomislava, Osijek
Trk za Grk 2025 - Vinska utrka u Lumbardi
Više: Trk za Grk
Datum: 31.5. 2025.
Lokacija: Lumbarda
Herzegovina Wine Route - Vinska cesta Hercegovine
Više: Hercegovina Wine Route
Datum: 4.6. 2025.
Lokacija: Mostar, Ljetnikovac Radobolja
Pjenušavi doručak u vinogradu - Kvarner
Više: Pjenušavi doručak Novi Vinodolski
Datum: 7.6. 2025. 10-14h
Lokacija: Vinarija Pavlomir, Pavlomir 2, Novi Vinodolski
U petak 11. travnja, u restoranu Blato na križanju Selske i Zagorske, predstavljena je tradicionalna korčulanska cetinka. Brojem etiketa i kvalitetom vina ugodno su publiku iznenadili članovi udruge Vino u tradiciji življenja: Blato 1902 d.d., Vinarija Dine, Korčula vino, Vinarija Bačić, OPG Bačić Živo, Vinarija Šarenko, OPG Joković, OPG Žaknić, Vinarija Jovanov i OPG Čerin. Osorti je govorio profesor Edij Maletić, veliki poznavatelj i stručnjak vinarstva i vinogradarstva, a nazočnima se obratio i predsjednik udruge Vino u tradiciji življenja, Nikola Mirošević. Cetinka je prava otočna sorta. Daje vina lijepe svježine i nema visoke razine alkohola. Kada dobro rodi, zadrži nešto više kiseline, a ne gomila šećere. Na lozi je samo ženski cvijet funkcionalan i potrebna je druga loza koja će biti oprašivač, ali cetinka neće kvalitetom podbaciti s obzirom na sortu oprašivača, što je svakako prednost. Nježna vila korčulanskog vinogorja osvojila je Zagreb u samo nekoliko gutljaja. Jeste li je kušali?
foto: IGOR MAJCEN, JULIO FRANGEN
VINARIJA
PILATO proslavila 30 godina postojanja
Istarska vinarija Pilato iz mjestašca Lašići u Vižinadi proslavila je 30. obljetnicu prve butelje s obiteljskom etiketom. Na proslavi je obilježen i novi vizualni identitet vinarije, na kojem se ističe riječ ‘organic’ što znači da je vinarija prešla na ekološku proizvodnju. Obitelj Pilato počela je s proizvodnjom vina 1934., kad je pranono Ivan Pilato zasadio prvi mali obiteljski vinograd od čijeg se grožđa pravilo vino za vlastitu potrošnju. Proizvodnju vina komercijalizirao je njegov nasljednik nono Končeto još u prvoj polovici 1960-ih. Pravim početkom obiteljske vinarije ipak se smatra 1995. godina, kad je prvi put pod obiteljskom markom Pilato vino napunjeno u butelju i postavljeno na tržište. To je učinio Eliđo Pilato, Končetov sin i glava obitelji treće generacije u vinarstvu obitelji Pilato. Presudna je bila 1992. godina, kad je donio odluku da će se obitelj posvetiti samo proizvodnji vina i prestati se baviti drugim oblicima poljoprivrede. Proširio je nasade pod vinogradima u okolici rodnih Lašića i 1995. izašla je prva Malvaziju Pilato iz berbe 1994. Četvrta generacija, Eliđova djeca, Karin i Sanjin Pilato, uključili su se u proizvodnju i održavanje vinograda ranih 2010-ih i skupljali iskustvo sljedećih desetak godina da bi početkom 2020-ih od oca preuzeli odgovornost za vođenje cijele vinarije. Paralelno s ulaskom Karin i Sanjina te Sanjinove supruge Simone u obiteljski posao, slijedili su i najveći uspjesi vinarije: zlatne medalje na Decanteru i IWSC-u te platinaste medalje na Vinistri, za sad već prestižnu Malvaziju, Chardonnay sur lie i Muškat Serafin.
VINARIJA TOMAZ u proljetnim mjehurićima „Spring & Sparkle“
Motovunska vinarija Tomaz pozdravila je proljeće simpatičnim događajem „Spring & Sparkle“. U opuštenom okružju premijerno je predstavljena nova linija pjenušaca pod markom „Pier“ za uzvanike iz svijeta vina, somelijerstva i gastronomije. Riječ je o limitiranom izdanju pjenušaca proizvedenih klasičnom metodom, izrađenih isključivo od izvorne istarske sorte teran. Liniju čine tri etikete: blanc de noirs, noir i rosé, a svaki od njih nosi karakterističnu svježinu terana. Naziv „Pier“ nije slučajan – odabran je u čast Klaudijeva djeda Piera, čija je ljubav prema vinogradima duboko urezana u obiteljsku priču vinarije Tomaz. „U ovim pjenušcima spojili smo snagu i svježinu Terana s elegancijom klasične metode, a kroz naziv Pier odajemo počast korijenima iz kojih je sve krenulo“, izjavio je Klaudio Tomaz. Osim u pjenušcima, stotinjak uzvanika uživalo je i u novim berbama postojećih vina, gastro zalogajima i opuštenom glazbenom ugođaju, što je sve zajedno bilo odličan uvod u još jednu uzbudljivu vinsku sezonu. Događaj „Spring & Sparkle“ još je jednom potvrdio kako vinarija Tomaz ne prestaje iznenađivati – ne samo vrhunskom kvalitetom vina, već i jedinstvenim pristupom povezivanju tradicije, inovacije i zajedništva.
BRAĆA BENVENUTI predstavila
nove berbe – na Sljemenu
Početkom travnja braća Benvenuti predstavila su suradnicima, prijateljima i medijima nove berbe na Sljemenu. Izlet na Sljeme počeo je u podnožju žičare Sljeme s čašom Benvenuti roséa 2024. u kojem su gosti uživali tijekom dvadesetominutne vožnje gondolama sve do OIV tornja na Sljemenu. Albert i Nikola uzvanike su dočekali ispred tornja, a druženje se nastavilo na vrhu, u baru 360 – na najvišoj točki Zagreba. Ondje su braća predstavila svježu Malvaziju 2024, zatim Malvaziju Livio Benvenuti 2023., crno vino Caldierosso 2022., teran Livio Benvenuti 2020. i na kraju desertno vino Corona Grande iz 2022. Istaknuli su kako je iza njih odlična berba, a odraz te berbe upravo su rosé i malvazija. Benvenuti rosé radi se već dugi niz godina u posebnoj kombinaciji: teran je baza, bere se ranije i vinu daje svježinu, a dodani merlot obogaćuje teksturu. Caldierosso je cuvée četiri različite sorte kojoj je baza teran s 50% udjela, dok preostalih 50% u jednakim omjerima čine sorte nebbiolo, merlot i tempranillo: berba 2022. odležala je godinu dana u drvenim bačvama i šest mjeseci u boci prije izlaska na tržište. Teran Livio njihov je ponos, uvijek odličan, čvrst i sortan! Za kraj je poslužena Corona Grande, desertno vino koje je ime dobilo po istoimenom položaju, a sastoji se od 60% malvazije, 35% muškata bijelog i 5% ulovine.
Foto: Julio Frangen
DEKLIĆI najavili otvorenje nove vinarije
U Zagrebu su 24. travnja 2025. Deklići najavili otvaranje nove vinarije u selu Ferenci kod Vižinade u Istri. Deset godina od preuzimanja vinarije od svojih roditelja i djeda potomci obitelji Deklić, Lucija, Dino i David, predstavili su u zagrebačkoj Esplanadi projekt nove vinarije koja će se prostirati na čak 2500 četvornih metara. „Osobit je izazov bio početak gradnje vinarije u vrijeme pandemije, a važno nam je bilo da se uz suvremenu tehnologiju osjeti i naša ljubav prema vinu“, kazao je Dino Deklić. Autentičnost i funkcionalnost bili su nit vodilja pri izgradnji nove vinarije uz primjenu pigmentiranog betona kao asocijacije na istarsku zemlju crvenicu. Uz prostore za proizvodnju i održavanje, važan je dio i moderna kušaonica koja čini cjelinu s terasom s nezaboravnim pogledom. Novu vinariju prati i novi vizualni identitet vina Deklić koji je osmislio istarski Studio Sonda. Etikete su u obliku inicijala - slova D, a tome je prilagođen i izgled nove vinarije. U pozadini etiketa, koje su u bojama zemlje, suptilno su utkane četiri generacije obitelji, kao sjenke prošlosti koje oblikuju sadašnjost.
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: JULIO FRANGEN
Treće ocjenjivanje 2025.
Kako smo ocjenjivali?
Ocjenjivanje je pozivno – vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijave prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta ni regija; kod uzoraka se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Povjerenstvo zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opisuju vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Vrijede cijene kakve su na dan ocjenjivanja.
Legenda: bodovna granica za odličja:
• srebro *** od 85 do 89,9 bodova
• zlato **** od 90 do 94,9 bodova
• veliko zlato ***** od 95 do 98,9 bodova
• velika zvijezda od 99 do 100 bodova
Vino s najboljim omjerom cijene i kvalitete dobiva posebno priznanje.
Gdje smo ocjenjivali?
Restoran Tajer smješten je u Ulici kralja Zvonimira 117 u Zagrebu i poznat je po ponudi tradicionalnih međimurskih jela. Na jelovniku se ističu specijaliteti poput domaće patke s ražnja i mlincima, pohane piletine s krumpir-salatom začinjenom bučinim uljem te medaljona zapečenih mozzarellom u tamnom umaku s popečcima od krumpira. Restoran nudi i dnevne jelovnike do 16 sati, uključujući jela poput pilećeg paprikaša, bećarskog gulaša i bakalar jušnog. Za desert gosti mogu uživati u tradicionalnim slasticama poput međimurske gibanice i štrudla s jabukama u umaku od vanilije. Restoran Tajer također je dobitnik standarda „Okusi hrvatske tradicije“, što potvrđuje njegovu posvećenost očuvanju domaće kulinarske baštine
Stručna komisija: Darko Lugarić, Ivan Perković, Maja Župan, Mirela Osrečak, Marko Matota, Katerina, Marija Vukelić
Istarski ROSÉ BASTIÀN 2024 pobijedio na ružičastom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u zagrebačkom Tajeru
slijede CMREČNJAKOV rosé (91,33) i KOPJAR rosé extra brut organic (90), najbolji u kategoriji pjenušavih vina
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: JULIO FRANGEN
Ružičasto ocjenjivanje projekta Vinske zvijezde održano je u srijedu 7.5.2025. u zagrebačkom restoranu Tajer. Šampion ocjenjivanja je ROSÉ BASTIÀN 2024 s visoka 93 boda, istodobno pobjednik u kategoriji mirnih vina. Na drugom je mjestu CMREČNJAKOV rosé (91,33). U kategoriji pjenušavih vina prvi je KOPJAR rosé extra brut organic (90), slijedi TOMAZ Pier Brut i Degrassi Lilith Brut Nature
VINSKE ZVIJEZDE – vinska platforma
Uz svoju 10. obljetnicu, projekt ocjenjivanja
Vinske zvijezde proširio se 2024. na digitalnu platformu u obliku jedinog hrvatskog vinskog interaktivnoga časopisa. Taj jedinstveni projekt u vinskom svijetu Hrvatske dostupan je svima u bilo kojem trenutku, s bilo koje platforme (računalo, mobitel, tablet); interaktivan je jer uz čitanje sadržaja istodobno se mogu pregledavati videa, kupovati vina na mreži, posjećivati mrežne stranice i trgovine, sudjelovati na društvenim mrežama. Časopis je moderan, potpuno usklađen s današnjim trendovima komunikacije, povezan s društvenim mrežama i YouTube kanalom i s odličnim promotivno-marketinškim mogućnostima. Časopis je besplatan, bez mjesečnih pretplata, a Ljetni broj planira se za 10.7.2025.
Info: info@vinskezvijezde.com
Ostala zlatna priznanja osvojila su vina: Bolfan Rosé; Kopjar Rosé; Šoškić Rosé, Chiaretto Rosé, Veralada Rosé, Flaminio Rosé, Opolo Tomić, Monissa Rosé, Grozdanovič Rosé, Ružica Vinodola Pavlomir
Srebrna priznanja osvojili su: Degrassi Lilith Brut Nature, Rozalia Extra Brut, Didin san brut, Princeps brut; Slamić Rosé, Terra Madre Rosé, Miljas Rosé, Pavičić Rosé, Vislander Rosé, Melita San Mauro, La vie en Rosé, Miklaužić Rosé.
Vina je naslijepo ocjenjivala stručna komisija u sastavu dr. sc. Mirela Osrečak, Maja Župan, prof. (HSK 2); Ivan Perković, vinski znalac i distributer (WSET 3), Marko Matota, vinski trgovac (Vivat fina vina) i Darko Lugarić, sommelier i predavač na HSK-u. Marija Vukelić, voditeljica projekta Vinske zvijezde i urednica istoimenog časopisa bila je predsjednica komisije. Nakon ocjenjivanja komisija je objedovala finu juhu od batata, pečenog piceka s mozzarellom i domaću međimursku gibanicu sa sladoledom od bučinog ulja.
Juha od batata
Pečena piletina s mozzarellom Međimurska gibanica sa sladoledom od bučinih sjemenki
PJENUŠAVA vina
Pier Brut 2022.
Vina Tomaz
MOTOVUN
Hrvatska Istra i Kvarner
Rosé Extra Brut 2022.
Vina Kopjar
NOVI MAROF
Zagorje-Međimurje
Središnja bregovita Hrvatska
Opis:
voćno, svježe, elegantno, zaokruženo
jagodast, malinast, trajan, pitak
VIŠE
Gastro preporuka:
kanape s krem sirom, kozicama i reduciranim acetom
Alkohol: 13%
Cijena: 30,00€
Gastro preporuka:
čips od kozica, pečena piletina u woku
Alkohol: 13%
Cijena: 17,50€
Lilith Brut Nature 2019.
Degrassi vina
SAVUDRIJA
Hrvatska Istra i Kvarner
Opis: Opis:
VIŠE
Gastro preporuka: SAZNAJ VIŠE
zagasita boja, miris na trešnje i jagode, svježe na okusu
carpaccio junetina, škampi na buzaru
Alkohol: 12%
Cijena: 35,00€
SAZNAJ
SAZNAJ
Rozalia Extra Brut
2022.
Didin San Brut Rosé
86
Vina Vuglec
Zagorje-Međimurje
Središnja bregovita Hrvatska
SAZNAJ VIŠE
Gastro preporuka:
losos boja, voćno na mirisu i okusu, dopadljivo
burger, piletina na žaru
Alkohol: 13,5%
Cijena: 22,00€
Princeps Extra Brut
2022.
Iločki podrumi
ILOK
Slavonija i hrvatsko Podunavlje 88
Sjeverna Dalmacija Dalmacija
Opis: Opis:
SAZNAJ VIŠE
Gastro preporuka:
nježno, voćno, osvježavajuće
Srijem-Podunavlje
Opis:
SAZNAJ VIŠE
Gastro preporuka:
aroma jagode, jednostavno, svježe, pitko
losos tartar, pogačice sa čvarcima
Alkohol: 13%
Cijena: 16,27€
svježe jagode i škripavac
Alkohol: 12%
Cijena: 18,00€
MIRNA vina
Pinot Crni Rosé 2024.
91
Cmrečnjak
ŠTRIGOVA
Zagorje-Međimurje
Središnja Bregovita Hrvatska
93
Bastian rosé 2024.
Vinarija Bastian
BUJE
Zapadna Istra Hrvatska Istra i Kvarner
Opis:
SAZNAJ VIŠE
91
Gastro preporuka:
tjestenina s plodovima mora, blagi sir
Alkohol: 12%
Cijena: 14,98€
VIŠE
Gastro preporuka:
arome crvenog bobičastog voća, slasno, svježe, trajno, fino
krasne žive boje, suptilna aroma jagode, mineralno, kratko
aperitiv, oslić na žaru s tikvicama
Alkohol: 11,5%
Cijena: 8,90€
SAZNAJ VIŠE
Gastro preporuka:
boja trešnje, aroma višnje, svježe
tjestenina s gamberima i mangom
Alkohol: 12,5%
Cijena: 12,00€
PETER PIERO POLETTI
nastavlja i poštuje obiteljsku tradiciju, ljubav prema zemlji, lozi i vinu
razgovarala: MARIJA VUKELIĆ
foto: JULIO FRANGEN
Vinarija Poletti nedavno je predstavila novi vizualni identitet proslavivši 200 godina tradicije. Povod tom svečanom i važnom trenutku bio je, osim vizualnoga i - emotivan: Petar Poletti predao je vođenje vinarije svojem sinu Matteu. Mnogo je tu tema o kojima sam razgovarala s Peterom, za prijatelje Pierom … a krenuli smo od pravog početka!
Prva godina koja se spominje u Vašoj vinskoj povijesti jest - 1786. godina. Kako se tada živjelo, tko je u obitelji radio vino?
Treba odmah pojasniti da je to povijest jedne obitelji, koja obrađuje istu zemlju, u istom selu i u istoj kući, ali kroz tri prezimena, jer nisu svi imali muškog nasljednika. Naša obitelj nastala je u ženidbi dviju najstarijih i najmoćnijih obitelji u selu. Matične knjige rođenih u Višnjanu datiraju s početka 17. st i prvi su upisi Dellamarna i Bernobich. Marco Dellamarna rođen je 1786. godine, kao jedan od trojice braće u obitelji. Zaredio se u samostanu i postao fratar. Dolaskom Napoleona samostan se zatvara i on se vraća kući, ženi se kao stari dečko 1813., (za to doba) i dobiva samo jednu kćer, Annu, koja se udaje za Bernobich Piera i time nastaje naša obiteljska loza čiji je nadimak Fratić. Zet Bernobich Piero kupuje godine 1842. od tasta 6 ha zemlje, 3 parcele. Na dvije parcele piše točno da je to vinova loza miješana s maslinama. Znači, u našem je vlasništvu ne samo zemlja
koja je kupljena, nego i ona koju je oporučno njegova jedina kći naslijedila. Mi imamo u vlasništvu istu zemlju kroz 250 godina.
Iz kojeg su vremena prvi zapisi o vašoj obitelji u vinarstvu?
Prvi je pisani dokument iz 1835., u njemu piše da predak Piero Bernobich plaća dug bratu u grožđu sorte teran.
Kakvo je bilo Vaše djetinjstvo u selu Markovac?
Rođen sam 1963., imao sam bezbrižno djetinjstvo, ali mnogo obaveza svaki dan pa ni nedjelja nije bila izuzetak. Krave je trebalo nahraniti, napojiti, očistiti od balega i pomusti. Počeo sam musti krave kad mi je bilo 10 godina, a sa 6 godina išao sam u pašu s 3 krave i sam sam ih sapinjao. Sva djeca u selu imala su isto djetinjstvo, nisam bio iznimka.
Kako ste zavoljeli vina?
Vino mi teče u žilama gotovo od rođenja, danas se svi sablažnjavaju ako vide djecu da piju vino, ali naši stari uvijek su govorili da nije zdravo piti samo vodu (tada nije bilo vode iz vodovoda, a kamoli vode iz boca, a o sokovima neću ni pričati ). Voda je tada bila u cisternama i zdravstvena joj je ispravnost bila vrlo upitna, ali dodavanjem pokoje kapi vina ili octa u vodu postajala je dobra za piće. Tako smo se mi upoznavali sa vinom. Vino smo uvijek proizvodili za prodaju i to je bio glavni izvor prihoda u obitelji. Tek kada sam se vratio iz vojske, mogao sam za stolom piti čisto vino. Mislim
da je jasno da izrazi neću i ne mogu nisu postojali u mojem rječniku pa čak i kada sam postao punoljetan, kao što ne postoji ni u rječniku moje djece.
I glazba i putovanja oduvijek su u Vašem životu.
DJ sam bio nakon vojske 1984., turistički vodič od 1988. Govorim tečno engleski, talijanski njemački i slovenski. Lijep je to bio život, „da bi reč rekel“, ali zov predaka dogodio se 1991. Došao je rat, ostao sam bez posla i to je bio moment kada sam odlučio vratiti se vinu.
I supruga i djeca prate vas predano na vinskom putu.
Moja supruga došla je iz Poreča, prihvatila je moju misao da se vratim zemlji, ostavila je stalni posao i postala glavni ekonomist naše obitelji, te nastavila posao uzorne i uvijek prisutne majke.
Koliko je važan vinogradarski posao za proizvodnju vrhunskih vina. Veliko je trojstvo vinogradar –podrumar – vinar. Kako je to bilo kod nekada, a kako danas?
Biti dobar vinogradar pola je puta do vrhunskog grožđa. U mojem djetinjstvu nije bilo televizije ni facebooka, a nije bilo ni vrtića niti teta čuvalica. Roditelji bi nas uzimali u vinograd te smo se igrali pod vinovom lozom dok su oni radili i pokazivali na probleme. Ja kažem da sam rođen pod lozom. Danas prolaskom kroz vinograd vidim odmah svaku promjenu na lozama, ne znam kako to objasniti, ali mi, stari vinogradari, imamo poseban osjećaj za vinovu lozu.
Koje sorte imate u vinogradima?
Malvazija, teran, borgonja. U manjim količinama je muškat ruža, imamo i chardonnay, merlot i cabernet sauvignon
Kad smo počeli, imali smo oko 3 ha, a danas imamo 9 ha pod vinovom lozom. Malvazija je najvažnija sorta. Volimo je i pazimo. U vinogradu nije osjetljiva, ali u podrumu je zahtjevna.
Cabernet sauvignon Poletti osvojio je mnogo nagrada na našim i međunarodnim ocjenjivanjima. U čemu je tajna njegove vrhunske kvalitete?
Kvaliteta grožđa, a to znači manji prinosi i strpljenje. Treba čekati da sazrije i brati ga u pravi trenutak. Sve kreće od grožđa!
Vino i glazba kod vas su uvijek povezani i važni, posebno u prezentaciji vina. Tako smo zajedno napravili prvo sljubljivanje glazbe i vina u Zagrebu 2018. u vinskom baru Basement. Bilo je vrlo zanimljivo ...
Bio je to dobar eksperiment koji se ljudima svidio. Spajali smo vino i pjesme koje bi ga dobro opisale. Pri odabiru kretao sam od svojih osjećaja i vlastitog poznavanja glazbe. Najprije sam si opisao vino - bijelo, crno, mlado, staro, suho, slatko, moćno, žilavo, harmonično da mogu prema
tom opisu sljubiti vino. Zamislio sam pjesmu koja paše uz vino, a i gosti su ga opisali pridjevima koje su poslije mogli naći u pjesmama koje sam odabrao. Kušali smo mladu i maceriranu malvaziju, zavodljivu ružičastu Rossellu, teran i cabernet sauvignon. Svaki gost koji je pogodio žanr ili pjesmu, dobio je i bocu vina na dar! U izbor pjesama nije bila uvrštena arhiva, ali smo je tada donijeli u Zagreb: arhivski Teran 2009 i Chardonnay 2000, čiji su se potencijali tada potvrdili jer su oba vina bila u dobroj formi. Naravno, glazbu smo slušali s gramofona i vinila...
Na nedavnoj promociji novih vina u Opatiji predstavili ste i novi vizualni identitet vinarije Poletti.
Za novi identitet zaslužan je renomirani rovinjski studio Tumpić/Prenc, koji je iz povijesnog nasljeđa izvukao snažan simbolizam. Dugu obiteljsku tradiciju pretočili su u spiralnu vremensku lentu koja se penje uz bocu, poput vinove loze. Simbolično je tako spojena prošlost, sadašnjost i budućnost. Oni su nam predložili ideju s lentom – svidjela sam se i odmah smo je prihvatili.
Na toj proslavi imali ste vertikalu malvazije istarske od 2023. do 2001. godine. Kakve su bile malvazije?
Moram reći da sam bio ugodno iznenađen, doduše imamo idealne uvjete čuvanja, ali otvoreno je 30 boca i samo jedna je imala miris po čepu, i to jedna iz 2001. To dokazuje da je malvazija vino koje može trajati 20 i više godina. Dapače, naši su uzvanici kao najbolju ocijenili malvaziju iz 2005.
Sloganom “Same family, same place, same passion” podsjećate da je početak i kraj svega - upravo zajedništvo, kontinuitet i duboka povezanost s istarskom zemljom. U vašoj obitelji zemlju nitko nije prodao već 250 godina!
Da, ponosni smo na to, ali nije samo riječ o meni, već o svima prije mene. Za sve nas je zemlja bogatstvo. Naši djedovi nisu kupovali zemlju da bi je urbanizirali i prodali s velikom zaradom nego zato da im djeca i unuci ne bi bili gladni. Kad zemlju jednom prodaš, nikad više neće biti tvoja, jedino možeš postati sluga na svome. Žalosno je da ljudi nisu toga svjesni, nego samo razmišljaju kako će za taj novac kupiti novi auto ili neki drugi statusni simbol. A kad se novac potroši, što dalje ?
Sin Matteo spremno nastavlja Polettijev vinski put. Kako ga vidite na tom zadatku?
Matteo je diplomirao ekonomiju u Italiji i Studij vinarstva u Poreču, oba studija u roku. Treba implementirati ono što je naučio i uspjeh je zagarantiran.
Što poručiti mladim istarskim vinarima?
Vjerovati u sebe te raditi, raditi i opet raditi. Limitirati sve troškove dok se ne stane na noge.
I za kraj, iza svake uspješne - vinarije stoji žena!
Supruga Loredana čvrsti Vam je oslonac u svemu. Gdje se vidi njezin utjecaj na vino i na vinsku obitelj?
Odgovor je lagan, ona je uvijek tu, vodi financije i prati sve. Bez nje se - ništa ne može!
Tribidrag u svojoj ampelografiji spominje Stjepan Bulić, a podatke o njegovu uzgoju na dalmatinskim otocima Hvaru i Visu nalazimo u 15. stoljeću. Tada je to bila jedna od gospodarski najvažnijih sorata u Dalmaciji. Tribidrag je pronađen u Kaštel Novom, a zatim pod sinonimom pribidrag kod Omiša. Poveznica između sorata tribidrag i crljenak kaštelanski otkrivena je analizom DNK iz herbarija Stjepana Bulića, starog više od devedeset godina (Malenica i sur., 2011.). Postoje mnogi povijesni zapisi o uzgoju sorte pod imenom tribidrag u Dalmaciji. Najstariji podatak o sorti je iz 1444.; a prvi zapis nalazimo 1518. god. u diobi imovine između vođe pučkog ustanka Matije i njegova brata Nikole Ivančića, gdje je ime upotrijebljeno kao toponim (posjed kod Vrbanja koji se zove Dulčićev Tribidrag – Tribidragho de Dulcich) (Tudor 2002; 2010.). Spominje ga i Ritter von Heintl (1821.) kao sortu koja se uzgaja na području Dalmacije pod imenom Tribidragh. Krajem dvadesetog stoljeća sorta je bila gotovo izumrla te su pojedinačni trsovi pronađeni u Kaštelima i Omišu tek nakon duge i detaljne potrage. Uzgaja se i pod (poznatijim) nazivom primitivo u Italiji, kao zinfandel u Kaliforniji te kao kratošija u Crnoj Gori i Makedoniji. Nekad je bio omiljena sorta. Smatra se da je tribidrag nakon dolaska filoksere te plamenjače i pepelnice u Europu počeo gubiti svoje mjesto u sortimentu te da se umjesto njega počeo širiti potomak plavac mali crni, kao sorta manjih uzgojnih zahtjeva i slabije osjetljivosti prema bolestima. (*dijelovi teksta preuzeti iz Zelene knjige - Hrvatske izvorne sorte vinove loze, Državni zavod za zaštitu prirode, 2015.)
RASPROSTRANJENOST
Danas se sorta najviše uzgaja na području Srednje i južne Dalmacije, na otocima i priobalju te ponovno postaje gospodarski važna sorta. Izvan Hrvatske gospodarski je značajna kao zinfandel u Americi, primitivo u Italiji i kratošija u Crnoj Gori.
KAKAV
JE GROZD?
Grozd je srednje velik, srednje zbijen do zbijen, različitih oblika, najčešće cilindričan ili blago konusan, često s krilcima. Bobica je srednje velika i okrugla. Kožica je tamnomodra, a meso sočno i neutralno. Srednje je bujna sorta, izražene osjetljivosti prema gljivičnim bolestima, a pogotovo sivoj plijesni. Rodnost je srednje velika i redovita, a kakvoća je natprosječna, redovito nakuplja visok sadržaj šećera u grožđu, uz srednju ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje.
KAKVO JE VINO?
Vino je pitko, osvježavajuće i harmonično s alkoholom od 10-14% i 8-9g/l ukupnih kiselina.
ŠTO PRIJA UZ TRIBIDRAG?
Kao pravi Dalmatinac, tribidrag voli dalmatinska jela. Onaj iz sjeverne Dalmacije, s naglašenim kiselinama i aromama višnje voli divljač i zrele sireve. Kaštelanski, s aromama zrelog i prezrelog tamnog bobičastog voća, s notama prosušenog voća – prija uz klasičnu pašticadu i druga mesna jela u malo pikantnijim umacima. Treći, na Komarni, Pelješcu i Braču, harmoničan, živ i sočan, visoke kvalitete – prijat će uz plavu ribu i srednje odležane sireve.
Vinarije koje proizvode tribidrag nalaze se u regiji Dalmacija, od sjeverne preko srednje do južne. Neke od najpoznatijih su Krolo, Kovačev, Kairos, Sladić, Kraljevski vinogradi, Bedalov, Vuina, Matela, Kuzmanić, Radunić, Karaba, Putalj, Škaulj, Mimica, Testament; Zlatan Otok, Rizman, Grabovac, Stina, Kaštel Sikuli, Miljas, Korta Katarina, Benmosche Family. Vinarija Rizman prva je u Hrvatskoj prepoznala važnost starog hrvatskog naziva tribidrag i nazvala svoje vino njime.
OTKIVENA TAJNA
Tajnu podrijetla zinfandela odgonetnuli su 2001. profesori sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta dr. Ivan Pejić, dr. Edi Maletić i dr. Jasna Kontić-Karoglan zajedno sa čuvenom genetičarkom Caroll Meredith s kalifornijskog Davis sveučilišta. DNK analizom potvrđeno je da je ta američka sorta identična sorti crljenak kaštelanski koja i danas postoji u starim kaštelanskim vinogradima.
JA SAM TRIBIDRAG
Prva konferencija o tribidragu „Ja sam Tribidrag“ održana je u Splitu, 27. i 28. travnja 2017. u organizaciji udruge Tribidrag. Na njoj su su okupili međunarodni stručnjaci, vinari i vinski entuzijasti. O sorti su govorili vinski autoriteti: Carole Meredith, Ivan Pejić, Edi Maletić, Goran Zdunić, David Gates, Joel Peterson, Lisa Gilbee, Jancis Robinson.
VIŠE NA:
TRAGOVIMA TRIBIDRAGA
(preuzeto iz izv. znanstv.rada Kristijana Jurana, 2020) « Vina tribidrag i bilca spominju se potkraj 15. stoljeća kao izvozni dalmatinski proizvodi u Veneciji. Iz 1518., 1529. i 1546. godine potječu zapisi koji svjedoče da se u tribidragu uživalo na otocima Visu, Hvaru i Korčuli. Na temelju tih i drugih otprije poznatih vijesti iskristalizirala su se dva zaključka: a) da je sorta tribidrag bila udomaćena na širem dalmatinskom području najkasnije od polovine 15. stoljeća i b) da je vino od te loze bilo na dobru glasu i cijenjeno na mletačkom odnosno jadranskom tržištu. Podatci do kojih smo u međuvremenu došli bitno će upotpuniti sliku o rasprostranjenosti tribidraga u Dalmaciji na razmeđu srednjega i novoga vijeka. Najraniji od novoprikupljenih podataka odnosi se na šibensko područje. Godine 1444., naime, don Juraj Radićević, upravitelj crkve Sv. Križa u Vodicama, dao je na obradu crkveno zemljište površine 10 gonjaja u Zatonu težaku Ratku Grubačeviću iz šibenskoga Doca, s obvezom da na manjem, još neobrađenom, dijelu preuzete parcele podigne nasad tribidraga (... quod terrenum est quasi totum pastinatum, ex- cepto vno gognaio terre uel circa, quod residuum terre non pastinate predictus Ratchus conductor promisit plantare et pastinare bonis vitibus de tibidrago isto anno ad presens currenti...).“
PROČITAJ VIŠE:
POGLEDAJTE!
Prvi je trs tribidraga pod imenom crljenak kaštelanski pronađen u vinogradima Ivice Radunića u – Kaštelima. njegovih trseva preživjelo je filokseru … Želite li saznati više, pronađite film Dossier Zinfandel iz 2013.
POGLEDAJ NA …
ZINFEST – “Festival crljenak i rođaci” održava se sredinom studenog u Marini Kaštela
POTVRDA
teze o istočno jadranskom podrijetlu Tribidraga
piše: MAJA ŽULJ MIHALJEVIĆ
foto: MŽM
Kako bismo otkrili detalje istraživanja o podrijetlu sorte tribidrag/crljenak kaštelanski, zamolili smo dr. sc. Maju Žulj Mihaljević da nam ustupi dio svoje doktorska disertacije iz 2017. godine, gdje piše o jadranskom podrijetlu tribidraga.
TRIBIDRAG JE JADRANSKI ZAVODNIK
U vezi je s plavinom, grkom, vrancem i crljenkom viškim, sa sansigotom i – s plavcem malim
Za našu međunarodno najpoznatiju sortu –povratnika tribidraga – potvrđene su brojne PO veze: s plavinom, grkom, vrancem i crljenkom viškim, što su prvi utvrdili Maletić i sur. (2004), sa sansigotom (Lacombe i sur., 2013) te s kadarunom. Kako rezultati ovog istraživanja odbacuju dosad ranije predlagano roditeljstvo, za plavac mali više ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je potomak tribidraga. Moguće je i da mu je roditelj ili pak vrlo bliski kompleksni srodnik. Što se u ovom slučaju podrazumijeva pod terminom „bliski kompleksni srodnik“ teško je jednoznačno definirati zbog prirode razmnožavanja vinove loze. Naime, vinova loza razmnožava se na dva načina: spolno (gotovo uvijek stranooplodnjom iako je pretežno samooplodna vrsta) pri čemu nastaju nove sorte te nespolno odnosno vegetativno, radi održavanja i razmnožavanja sorte. Upravo je taj način razmnožavanja primaran, a sama je tehnika čovječanstvu poznata već stoljećima te konzekventno omogućuje fiksiranje određenog genotipa do „besmrtnosti“. Ne postoji vremenska prepreka u križanju dvaju genotipova i moguće je koegzistiranje sorti nastalih u novije vrijeme, kao i onih nastalih prije više tisuća godina. Stoga je moguće, na primjer, da se roditelj križa sa svojim potomkom ili daljim pretkom. Iako je vinova loza visoko heterozigotna vrsta i slabo podnosi uzgoj u srodstvu, takve su situacije vrlo lako moguće i potencijalno su objašnjenje za nemogućnost utvrđivanja točnih roditelja ukoliko se u genskom skupu nalazi mnogo bliskih kompleksnih srodnika, a i stvarni su roditelji nedostupni ili izumrli.
Dobro je poznato da se tribidrag, osim u susjednoj Crnoj Gori pod imenom kratošija (Calò i sur., 2008.) uzgaja i u Italiji pod imenom primitivo. S jednom novom PO (Parent offspring / roditelj potomak veze) vezom otkrivenom unutar ovog seta, kao i potvrdom pet ranije otkrivenih, ukupan broj potencijalnih veza roditeljpotomak sad je šest. Time se dodatno potvrđuje teza o istočnojadranskom porijeklu tribidraga. Nagađati o njegovu isključivo hrvatskom porijeklu bilo bi pretenciozno, kao i o isključivo crnogorskom. Za obje teze postoje argumenti i kontraargumenti (npr. dok u Hrvatskoj nalazimo veći broj srodnika, u Crnoj Gori Maraš i sur. (2003) spominju veliku unutarsortnu varijabilnost kratošije), no gledano sa znanstvene perspektive, koja ne poznaje državne granice, potencijalni prostor nastanka tribidraga obuhvaća područje Dalmacije i Boke Kotorske, prostore koji su kroz povijest često bili i unutar istih granica.
SAZNAJ VIŠE
KRATOŠIJA potječe iz Crne Gore
piše: dr.sc. VESNA MARAŠ
foto: JULIO FRANGEN
Crnogorsku autohtonu sortu kratošiju proučavali su i opisivali mnogi autori. Najstariji pisani trag o imenu crnogorske kratošije nalazi se u srednjevjekovnom Statutu grade Budve iz 15. stoljeća. M. Plamenac (1891) u „Grlici“ ističe uzgoj kratošije i njezina dva biotipa u Crmnici. U Antropogeografskoj studiji Boke (Nakićenović, 1913.) navodi podatke o sortama vinove loze koje se uzgajaju u Boki te daje njihov opis, ističući kratošiju: „Kratošija, kojoj su jagode crne, njeno je najbolje vino.“ S. Bulić (1949) daje širi ampelografski opis kratošije (gartošija, grakošija i kratkošija ) iz devet općina crnogorskog primorja navodeći da je ima „ponešto“ i u Dalmaciji. M. Ulićević (1959) smatra da je najstarija i najraširenija kalifornijska sorta zinfandel identična s kratošijom koja je glavna, a vjerojatno i najstarija crnogorska sorta. Isti autor (1966) daje ampelografski opis sorte navodeći postojanje tri tipa kratošije: obična kratošija, slabo rodna kratošija i rehuljava kratošija. Vesna Maraš (2000) ispitivanjem je obuhvatila 17 varijeteta-biotipova kratošije koji se u vinogradarskim krajevima Crne Gore mogu naći pod različitim nazivimasinonimima: kratošija velja, kratošija mala, kratošija, kratošija srednja, crni krstač, ljutica, vrančina, vran, vranac, vrančić, kratošija s dubokim urezom, velji vranac, srednji vranac, kratošija ili vran, bikača, čestozglavica i rehuljača. Callo et al. (2008) ističu da je analizom DNK potvrđeno da kratošija ima identični genetski profil kao zinfandel iz Kalifornije, primitivo iz Italije i crljenak kaštelanski iz Hrvatske. Utvrđeno je da je vranac usko povezan s kratošijom. Maraš et.al. (2014) navodi da su identifikacija kratošije kao primitiva, zinfandela i crljenka kaštelanskog, utvrđivanje varijabilnosti populacije kratošije u Crnoj Gori sa 17 izdvojenih varijeteta potvrda višestoljetnog uzgoja u zemlji, bliskim genetičkim vezama s ostalim sortama i brojnim literaturnim izvorima. Crna Gora najbolji kandidat za podrijetlo ove sorte i polazna točka njezinog širenja u ostale zemlje. Rezultati istraživanja (Maraš i suradnici, 2020) potvrdili su da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetički povezanih sorti, što je karakteristično i u drugim čuvenim tradicionalnim vinogradarskim regijama. U Crnoj Gori ta je porodica stvorena oko kratošije koja je roditelj 20 sorti vinove loze, a pronađen je i puni pedigre vranca koji je potomak kratošije i duljenge. Kratošija je najprisutniji genotip u starim crnogorskim vinogradima (čak 106 puta). Istraživanja su omogućila valorizaciju genetskog nasljeđa vinove loze u Crnoj Gori,
pronalaskom 51 genotipa nepoznatih znanosti, utvrđujući nove crnogorske izvorne sorte. Utvrđen im je pedigre i spašeni su od nestajanja sadnjom u Nacionalnoj kolekciji crnogorskih autohtonih i udomaćenih sorti vinove loze na Ćemovskom polju.
PROČITAJ VIŠE NA:
VOLIM TRIBIDRAG ... VOLIM KRATOŠIJU ...
Nerijetko me osvoji bez borbe i suvišnih pitanja. Plijeni pozornost te traži da jednostavno budem prisutna i uživam u notama voća i začina koje ne brojim, nego osjećam. Suptilno se, a opet suvereno nametne u prvi plan i prirodno zahtijeva zasluženu pažnju. Izmami mi osmijeh te me drži, dugo, kao dobar razgovor koji ne želim završiti...
Maja Župan Matačić, vinska promotorica Tomić vina
Tribidrag volim jer osjećam sjajnu višestoljetnu hrvatsku povijest u kojoj je ovo vino i grožđe odigralo svoju značajnu ulogu. Cijenim ga jer je vinogradarski zahtjevan dok je u čaši kompleksan i poseban. Damir Štimac, vlasnik vinarije Rizman
Tribidrag nije vino koje se svidi svima – i baš zato ga volim. U njemu nema podilaženja, nema šminke, nema lažne elegancije. Samo istina. Ona dalmatinska, iskonska – od kamena, soli i sunca. Kad ga pijem, ne pijem samo vino – pijem priču. Pijem naraštaje, tlo, šapat vinove loze koja je preživjela stoljeća i odlučila ponovno pričati. Tribidrag nije bučan, ali ga čuješ. Nije moderan, ali je vječan. To je sorta koja ne traži da je voliš – ali kad jednom osjetiš njezin karakter, više joj ne možeš okrenuti leđa. Organizirala sam njegovo ocjenjivanje s punim poštovanjem, ali i s iskrenim uzbuđenjem – jer kad voliš nešto tako duboko, želiš da to i drugi osjete. Tribidrag mi nije samo vino – on je moj podsjetnik da korijenima treba dati glas. Ivana Pranjić, vinska promotorica, Cork Croatia
U vremenu kada se većina autohtonih dalmatinskih sorti zvalo bianca ili negra, tribidrag je itekako imao svoje jako utočište i vlastiti naziv - jer tribiti takvo grožđe svima je bilo drago. Volim ga jer je zahtjevan i fetivi. On ne pristaje na kompromis i traži dodatnu pažnju. A ukoliko mu je podarimo, vratit će nam dvostruko. Koncentracija u eleganciji. Profinjenost u divljini. Gospodin na ulici. Daniel Čečavac, DipWSET, Weinakademiker
Sorta koja je sa svojom poviješću, snagom i značenjem u životu crnogorskog čovjeka, za mene bila velika inspiracija i profesionalni izazov. Opstalaje stoljećima na crnogorskm kamenu i napisala najljepše stranice vinske povijesti. Pretočena snaga sorte i zemlje na kojoj raste u kapljici moćnog vina izuzetno se dopala i svijetu. Od elegantnih do moćnih, punih vina, otkriva tajne i zavodi nas da otkrivamo i upoznajemo njegovu ljepotu i snagu.
Prof.dr.sc. Vesna Maraš, Crna Gora
Volim kratošiju jer je onda naša tradicija, naša prošlost i budućnost. Ima snagu da opstane i postane dominantna. Borbena i trajna. Poštujem je i divim joj se. U čaši je puna sunca, prkosa, integriteta ali i ljubavi i lijepih emocija što ga daju višnje, kupine, klinčić.
Dejan Keković, vinski vitez, vlasnik vinarije Keković, Crna Gora
Kratošija je za mene poput elegante vinske dame. Ukorjenjena u drevnim tlima Balkana, ona je ljupka, ali i moćna, uz arome tamnih bobica, začinske note i završetak dugotrajan kao i njeno nasljedstvo, svaki je gutljaj odraz tradicije koja se ponovno rađa u svakoj novoj boci.
Milica Pletvarska, enologinja, Makedonija
Kratošija je uvelike jedna od najvažnijih crnih sorti u Makedoniji. Njezin velik, odvažan, i burni stil vrlo je nalik balkanskom mentalitetu i zato ljudi toliko uživaju u vinima od ove sorte. Uživam i ja !
Ivana Simjanovska, vinska ocjenjivačica, Makedonija
Volim Kratošiju jer ju doživljavam kao elegantniju verziju južnjačkog vina. Osjete se u njoj i alkoholi, i bogati tanini i toplina juga, ali je sve mnogo mekanije nego kod vranca koji dominira vinskom Crnom Gorom. Slikovito, kratošija me podsjeća na crnogorsku kneginju Kseniju, kćerku kralja Nikole Petrovića, koja je živjela u patrijarhalnom društvu na Cetinju ali ipak njegovala svoj karakter, žensku pronicljivost, eleganciju. Poput Kratošije na današnjoj vinskoj sceni, ona je našla svoje mjesto u crnogorskom društvuizborila se za svoj status iako se nije udavala, a pamte je kao prvu ženu vozača automobila na Balkanu i strastvenu fotografkinju koja se nije odvajala od svog foto aparata.
Tomislav Ivanović, vinski novinar i ocjenjivač, Vinopedia.rs
MEĐUNARODNI DAN KRATOŠIJE – 24. travnja obilježen u Crnoj Gori
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: predsjednik.me
Svečanost obilježavanja Međunarodnog dana kratošije održana je 24. travnja 2025. pod pokroviteljstvom predsjednika države u Vili Gorici, u organizaciji Evropskog reda vinskih vitezova OEVE – Legatura Crna Gora, u suradnji s vinarijom „13. jul Plantaže“ AD i Biotehničkim fakultetom Univerziteta. Događaj je okupio predstavnike Vlade Crne Gore, ministre i poslanike, članove renomirane vinske stručnjake i novinare, članove reda vinskih vitezova.
Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović u uvodnom je govoru istaknuo: „Riječ je o najstarijoj autohtonoj sorti vinove loze koja oslikava bogatu enološku, povijesnu i kulturnu tradiciju naše zemlje. Znanstvena istraživanja potvrdila su da je Crna Gora kolijevka kratošije. Ona je simbol našeg podneblja, simbol kulture, tradicije i običaja, ali i simbol truda generacija koje su je njegovale i sačuvale od davnina do danas. Obnavljajući i čuvajući kratošiju, istovremeno čuvamo autentičnost Crne Gore i gradimo temelje za daljnji razvoj crnogorske vinske scene.“ Potpisivanjem Deklaracije o proglašenju Međunarodnog dana kratošije učinjen je važan korak k još jednoj deklaraciji – proglašenju Crne Gore Zemljom vina.
U okviru manifestacije o kratošiji govorila je prof. dr Vesna Maraš s Biotehničkog Fakulteta Univerziteta Crne Gore, naglasivši da se prvi spomen kratošije nalazi u Budvanskom statutu iz 1426. godine. Potom je prof. dr Miodrag Grbić (Sveučilište Western Ontario, Canada; La Rioja, Španjolska;
Beograd i Crna Gora) izlagao o temi Genomska rekonstrukcija pedigrea vinove loze u Crnoj Gori, sekvenca genoma kratošije i njezino značenje za svjetsko vinogradarstvo. Nakon predavanja upriličena je degustacija vrhunskih vina sorte kratošija od sedam renomiranih crnogorskih vinarija (Vinarija Keković Estate, Zenta-Vinarija Vučinić, Vinarija Krgović, Vinarija 13. jul – Plantaže, Vinarija Brajović, Vinarija Racković, Vinarija Kula Popović.
Dejan Keković, vinar, vinski vitez i jedan od organizatora Dana kratošije, tvrdi da je Dan kratošije početak koji će postati velik događaj za 10, 20 pa i više godina.
- Vrlo je malo zasada sorte, zato kratošiju najprije treba posaditi, no važno je krenuti. U vinariji Keković je sadimo, ali smo proizveli svega 1.000 boca. Pre 100 godina vinograda je u privatnom vlasništvu bilo ukupno 1150 hektara, uglavnom kratošije. Sad je ima tri-četiri puta manje jer kad su Plantaže uspostavile Ćemovsko polje, mali proizvođači napustili su vinograde i sorta je praktično izumrla. Zasad ne postoji udruženje uzgajivača te sorte, ali pokreće se inicijativa kojom bi se mogla potaknuti njezina sadnja.
POGLEDAJ VIDEO:
Foto: Slobodan VIdović, vino.rs
OCJENJIVANJE
tribidraga u Zagrebu
tekst i foto: CORK CROATIA
Uzagrebačkoj vinoteci LuMa Wine&Friends održano je 31. 3. 2025. ocjenjivanje pod nazivom „stručno ocjenjivanje tribidraga, crljenka, zinfandela i kratošije“. Ocjenjivanje je organizirala vinska promotorica Ivana Pranjić, a sudjelovali su hrvatski enolozi, sommelieri, vinski trgovci i publicisti prof. Ivan Dropuljić, Franjo Francem, Tomo Jakopović, Jana Košćec, Ivo Kozarčanin, Darko Lugarić, prof. dr. sc. Ivan Pejić, Vjekoslav Stojšić i Nenad Trifunović te kao promatrač Željko Suhadolnik.
- Okupila sam vas zato što volim učiti od onih koji znaju - rekla je prije ocjenjivanja Ivana Pranjić, a prof. dr. Ivan Pejić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta
podsjetio je kako se tribidrag spominje u dokumentu s kraja 15. stoljeća pa se tim nazivom naša znanstvena zajednica danas najčešće koristi.
Zlatan Crljenak iz vinarije Zlatan Otok iz Svete Nedjelje na Hvaru osvojio je najviše je bodova na ocjenjivanju 26 hrvatskih vina od tribidraga. Osnivač vinarije, pokojni Zlatan Plenković, posadio je prije 20-ak godina pokusni vinograd s crljenkom i srodnim sortama poput plavca malog crnog i plavine. Bilo je to nakon otkrića kako je kalifornijski zinfandel ista sorta kao naš crljenak ili tribidrag, odnosno talijanski primitivo i kratošija u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Očevo iskustvo sa sortom iskoristili su i Zlatanovi sinovi Nikola i Marin pobijedivši na ovom ocjenjivanju.
Na Zlatanov je nagovor crljenak svojevremeno posadio i Kaštelanin Dražan Krolo. Upravo je njegov Kaštelanski crljenak 2020. osvojio drugo mjesto, sa samo 0,1 bodom manje. Treće je bilo vino Fetivi 2020. vinarije Markus, u kojem je 87 posto crljenka začinjeno babićem. Oduševila je i ujednačenost kvalitete hrvatskih vina: 21 je osvojilo zlatnu medalju, a njihove su se ocjene razlikovale u samo četiri boda. Pet srebrnih vina bilo je bod ispod praga za zlato.
- U srednjem vijeku naširoko se crljenak kaštelanski sadio po dalmatinskim otocima, a tijekom 20. stoljeća gotovo je nestao. Danas je posađen na 71,4 hektara, a površina mu i dalje raste otprilike četiri posto na godinu. Zahtjevniji je u vinogradu od plavca malog, ranije sazrijeva, ima više kiseline, drukčija mu je i tanična struktura. Veseli i činjenica da je u posljednjih 10 godina čak 80 posto vina u kategoriji vrhunskihistaknuo je Pejić.
Na ocjenjivanje su stigla vina iz cijele Dalmacije, od Konavala preko otoka, Imotskog i Kaštela do zadarskog zaleđa pa i Kutjeva. Usporedo su se ocjenjivali i kalifornijski Zinfandel 2018. Grgich Hills Estate te tri vina iz Sjeverne Makedonije: Kratošija 2021. Popov, Barovo 2021. Tikveš od vranca i kratošije te Kratošija 2021. Kamnik. Sva su se četiri pozlatila, a najveći broj bodova osvojila je Kratošija 2021 vinarije Popov iz Sjeverne Makedonije.
CUSTOM MADE TERROIR WINE TOUR
VIŠE:
St. Michael Tribidrag 2018, RIZMAN VINA
St. Michael Tribidrag 2018. ove je godine Peter Moser ocijenio s visokih 96 Falstaff bodova. Opisao ga je: „Boja je svijetlo rubinskogranatna, s ljubičastim odsjajem i suptilnim vodenim rubom. Na nosu se osjeća zrelo voće šljive, kandirana korica naranče, sušene latice ruže, suhe marelice. Vino je nježno začinjeno i vrlo primamljivo. Na okusu je kompleksno, sočno, mineralno - slankaste teksture. Zamjetno maritimni stil, vrlo dug završetak, živahan i dugotrajan, delikatan nugat u retrookusu. Vino može biti višestruki dodatak hrani sa sigurnim potencijalom starenja.“ Ovakva ocjena i vrhunska kvaliteta nije iznenađujuća jer vinarija Rizman je prva revitalizirala lozu na Komarni posadivši tribidrag 2010. Od prve berbe nadalje, vino je vrhunsko! A ne zaboravimo da je ime Tribidrag prva na etiketama napisala vinarija Rizman.
CRLJENAK MILJAS 2020
KUPI:
KUPI:
Miljas Crljenak otvara se aromama zrelog voća poput trešanja ili borovnica te daškom začina. Na nepcu je svilenkast, ali živahan, gotovo osvježavajući, s okusima tamnog bobičastog voća, naznakama sušenog bilja i postojanom notom zemljanosti. Njegovi fini tanini i svježina stvaraju skladnu ravnotežu, postignuti zahvaljujući jedinstvenoj konavoskoj zemlji i terroiru. U najstarijoj kući u Konavoskom polju, koja datira iz 1897. godine, već četvrta generacija vinogradara iz obitelji Miljas proizvodi vrhunska vina od autohtonih sorti: malvazije dubrovačke, grka, maraštine, crljenka i plavca malog. Među prvima u Konavlima dobili su certifikat izvornosti za svoja kvalitetna vina. Danas nastavljaju podizati kvalitetu svojih vina koja su među najboljima u Konavoskom vinogorju.
ZINFANDEL KORTA KATARINA 2019
Okus ovog crvenog vina je bogat, pun, čvrste strukture s okusom trešnje na završetku te malo tamne čokolade. Nakon otvaranja vino dobiva prekrasne šumske note kiselkastog crnog-gorkog hrasta, zgužvanog lišća borovnice i šumske zemlje. Nagrađeno je vrijednim nagradama: brončanom medaljom na USA Wine Ratings 2020 i srebrnom medaljom na dodjeli Sommelier's Choice Awards 2020. Vlasnici vinarije, bračni par Anderson, potaknnut strašću prema vinima i Hrvatskoj, stvorili su vinariju Korta Katarina. Kupivši hotel Rivijeru u Orebiću na Pelješcu, postupno su akvizirali male parcele na čuvenim položajima Dingača i Postupa, a potom 2006. godini proizveli prva buteljirana vina izvornih sorti pošipa i plavca malog. Tijekom posljednjih 10 godina dovršena je izgradnja nove vinarije, kušaonice i vinskog bara te novog butik hotela "Villa Katarina ".
Broj 8 | Godina II | Srpanj 2025.
MAKEDONSKI vinogradi vole kratošiju
Kratošija privlači pozornost svojim prepoznatljivim okusom i povijesnim korijenima na Balkanu
piše: MILICA PLETVARSKA
foto: JULIO FRANGEN
Kratošija je jedna od najmisterioznijih i jedna od najstarijih sorti rasprostranjenih diljem Sredozemlja. Zajedno sa svojim genetskim srodnicima ima dugu povijest na Balkanu. Priprada geografskoj skupini “crnomorske sorte”, podskupina balcanica, pa tako najbolje rezultate daje u toplim klimama Balkana, posebno u područjima sa srednje plodnim zemljištima, toplih ljeta i blagih zima. U Makedoniji se odlično udomaćila, ima razdoblja u povijesti makedonskog vinogradarstva kad je kratošija bila vodeća crvena sorta. To se promijenilo 80-ih godina prošlog stoljeća kad je njezino mjesto zauzeo Vranac i popularne međunarodne sorte. Posljednjih godina raste zanimanje za lokalne sorte poput kratošije sa ciljem da regija bude prepoznatljiva po svojoj autentičnosti. Prepoznat je njezin potencijal i to je više nego dovoljan razlog za pridavanje većeg fokusa kratošiji i u vinogradima i u podrumima. Stoga je Zemjodelski institut Skopje u suradnji s vinskim podrumom Vinarska vizba Tikveš izdvojio 9 biotipova i sada prate njihove karakteristike kako bi napravili daljnju selekciju. Na području Makedonije vina proizvedena od grožđa kratošije, ovisno o tehnologiji, mogu biti rosé, lagana crvena
Često imaju aromu zrelog voća, miriše na pekmez, sok od višnje, ponekad poprime i zemljane ili biljne note. Razine kiselosti i tanina su dobro izbalansirane, što čini vino od kratošije pogodnim za starenje i uparivanje s raznovrsnom hranom.
vina od srednjeg tijela, do vina bogate teksture.
Često imaju aromu zrelog voća, miriše na pekmez, sok od višnje, ponekad poprime i zemljane ili biljne note. Razine kiselosti i tanina su dobro izbalansirane, što čini vino od kratošije pogodnim za starenje i uparivanje s raznovrsnom hranom.
Chateau Sopot, vinarije Venec i Lazar stvorili su elegantni stil, gdje su uspješno izvukli sve ono najbolje od ove sorte na makedonskom terroiru.
Tikveš kao najveća vinarija na našim prostorima proizvodi razne stilove kratošije: rosé, koji je lagano i dopadljivo vino, suho crveno vino koje je srednjeg tijela i pogodno za uparivanje s hranom. Poznato je i jedno od najnagrađivanijih vina “Barovo crveno”.
Radi se o cuvée vinu od sorti vranca i kratošije i odličan je primjer odraza dobre kombinacije terroira i tehnologije u vinu.
Chateau Kamnik te vinarije Brzanov, Popov i Paragon proizvele su odlične „rezerve“ od Kratošije, koristeći se različitim vrstama hrasta; francuskim, američkim, slavonskim; starim i novim bačvama te različitim vremenom odležavanja. Svaka od ovih vinarija na svoj način je od Kratošije napravila velika arhivska vina s potencijalom za odležavanje.
Kratošija je sorta koja se u pravom izdanju vratila na makedonsku scenu i polako, ali sigurno zauzima svoje počasno mjesto.
„Na skriveno te vodim mjesto između planina i mora gdje gorski vjetar pjeva pjesmu još ne sviće rujna zora.
Na skriveno te vodim mjesto gdje su i noću tople stijene. Montenegro zove tebe, Montenegro zove mene.“ (Bajaga)
CRNA GORA - mjesto gdje je loza oduvijek utkana u
život
piše: MARIJA VUKELIĆ
i običaje
foto: MARIJA VUKELIĆ / PREDSJEDNIK.ME
Međunarodni dan kratošije, najstarije izvorne crnogorske sorte, bio je povod vinskog putovanja u Crnu Goru nakon, moram priznati, preduge stanke od 13 godina. Tada je moj posjet bio vezan uz mediteransku udrugu, Assemblée des Citoyens et Citoyennes de la Mediterranée i uz frankofone susrete s kolegama profesorima francuskoga jezika jer francuski ondje ima dugu tradiciju učenja, pa je jedina vinska stanica bila u vinariji 13. Jul - Plantaže. Još tada bilo je više nego dovoljno da se vidi i osjeti veličina čuvene crnogorske vinarije, ali i zapamti okus finoga vranca i zavodljivog slatkoga Meduna, čiju bočicu još čuvam… Te je godine bila aktualna berba 2007. Medun - prirodno slatko
vino i dalje je u mojem posebnom vinskom hladnjaku i dan-danas budi lijepe uspomene. Kažu mi Crnogorci da može još odležavati … Pustit ću ga, nek’ još traje, a nedavne crnogorske vinske pustolovine, ipak ćemo započeti u - prošlosti.
Za vinska putovanja uvijek se treba dobro pripremiti, da lakše shvatimo vinsku tradiciju, običaje, teroare, lozu, vina. Crna Gora zasigurno je jedna od najstarijih vinogradarskih regija na svijetu, ima tradiciju proizvodnje vina s kraja 12. stoljeća. Počevši od starih Grka, uzgoj vina nastavio se i u Rimskom Carstvu sve do srednjeg vijeka. Usponom Osmanskog Carstva ograničena je proizvodnja vina idućih nekoliko stoljeća, a nakon pada Carstva potkraj 19. stoljeća vinarstvo se polako vraća.
O novijem vinogradarstvu možemo čitati u poznatim knjigama iz prošloga stoljeća, poput „Zlatne knjige o vinu“ Ivana Sokolića (Izdavač Otokar Keršovani, 1976.). Opisi su tako lijepi i točni da ih je šteta ne citirati za uvod u vinski putopis: „Crnogorska vinogradarska zona se uglavnom poklapa sa zonom Crne Gore u kojoj vlada izmijenjena mediteranska klima - jadranska i jadransko-visinska. Ona obuhvaća Crnogorsko primorje i područje koje gravitira Skadarskom jezeru do nadmorske visine od oko 500m. Šire gledano, ona čini najjužniji dio jadranske vinogradarske regije. U njoj divlja loza od iskona raste u šumskoj vegetaciji a kultura vinove loze potječe iz predslavenskih vremena. Nju su Slaveni pri doseljenju u ove krajeve zatekli, brzo usvojili zajedno s vještinom spravljanja vina i utkali je u svoj život i običaje. Zajedno s maslinom, u primorju, ona je bila stoljećima glavna poljoprivredna kultura i izvor blagostanja ovih krajeva.“ U nastavku teksta saznajemo da su u crnogorskom primorju terasasti vinograd zamijenjeni onima u poljima, gdje je
obilje sunca i topline pogodovalo dozrijevanju crnoga grožđa i vrhunskoga vina. U bokeškome vinogorju spominjale su se najviše crne sorte kadarun i plavka, od bijelih žižak. Za budvansko-barsko vinogorje bila je karakteristična sorta japudžak, od koje se radilo bijelo vino postupkom za crno (današnja jantarna vina). Od crnih bila je zastupljena samo kratošija. U Ulcinjskom je vinogorju bila crna sorta zadrimka, poslije potisnuta kratošijom i vrancem. U Podgoričkoj (tada Titogradskoj) regiji broj sunčanih sati bio je sličan kao na moru, stoga su uvjeti za proizvodnju vina bili kao i u Primorju. Ondje je najpoznatije Crnično vinogorje sa sortama kratošijom i vrancem. Vranac se svuda spominje kao najbolja sorta za crna vina. Dalje se širi i u Makedoniju i Hrvatsku (Konavle). Vranac daje jaka, harmonična, alkoholna vina, s umjerenim kiselinama, ugodnoga i finoga okusa. Oko rijeke Crnojevića vinova loza se gaji na crvenici na kojoj dominira kratošija; od nje se, osim vina, proizvodi i vrhunska rakija. Tadašnji Agrokombinat 13. Jul bio je glavni proizvođač grožđa i vina, s dvije važne etikete, crnim Vrancem i bijelim Krstačem, koji postoji i danas.
VINSKI
A kako je danas? I danas je Podgorička regija vinogradarski najveća, a od ukupno 2800 ha, čak 2300 pripadaju vinariji 13. Jul - Plantaže. I dalje je vranac najvažnija sorta i prva nam padne na pamet kad govorimo o Crnoj Gori - čak 70% vinograda je pod vrancem, 4% pod kratošijom, a manji postoci pod međunarodnim sortama, najviše merlotom i cabernet sauvignonom, nešto marselanom. Od bijelih su najzastupljeniji chardonnay i sauvignon blanc te malvasia aromatica. Zanima li nas neka službena brojka, podaci kažu da u Crnoj Gori ima tristotinjak proizvođača grožđa i 85 proizvođača vina; najveća je vinarija 13. jul - Plantaže s proizvodnjom 10-14 mil. litara vina. 70% crnogorskih vina proizvodi se od čistog vranca ili s drugim sortama u cuvéeima, a 25% od ukupne proizvodnje odnosi se na bijelo vino. U posljednje vrijeme sve se više proizvode bijela i ružičasta vina, a ima i pjenušavih. Crnogorska vina izvoze se u čak 42 države.
Crna Gora ima sve preduvjete da je nazovemo vrlo zanimljivom butiknom vinskom zemljom. Rekao je to i predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović na svečanom obilježavanju Međunarodnog dana Kratošije, 24. travnja ove godine u Podgorici, u vili Gorica, u organizaciji Evropskog reda vinskih vitezova OEVE – Legatura Crna Gora, u suradnji s vinarijom „13. jul Plantaže“ AD i Biotehničkim fakultetom Univerziteta. “Krātošija je simbol našeg podneblja, simbol kulture, tradicije i običaja, ali i simbol truda generacija koje su je njegovale i sačuvale od davnina do danas. Obnavljajući i čuvajući kratošiju, istovremeno čuvamo autentičnost Crne Gore i gradimo temelje za dalji razvoj crnogorske vinske scene.” U okviru manifestacije o kratošiji je govorila prof. dr Vesna Maraš s Biotehničkog Fakulteta Univerziteta Crne Gore, naglasivši da se prvi spomen kratošije nalazi u Budvanskom statutu iz 1426. godine.„Najstariji pisani trag o imenu i značaju crnogorske sorte „kratošija“ nalazi se u srednjevjekovnom Statutu grade Budve koji datira iz 15. stoljeća.“ U 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve navodi se pravna problematika u vezi s budvanskim vinogradima, grožđem i vinom.
Posebno je zanimljivo 261. poglavlje, koje je posvećeno kratošijskim vinogradima, što ukazuje na značaj sorte kratošije u to vrijeme“. - navodi prof. dr Vesna Maraš koja je mnoga svoja istraživanja posvetila toj sorti.
Napomenimo da je sorta kratošija poznata u Hrvatskoj pod imenom tribidrag /pribidrag/ crljenak kaštelanski, primitivo u Italiji i zinfandel u Americi. Tek nedavno (2001) dokazano je genetskom analizom da se pod svim tim imenima krije - ista sorta. U Hrvatskoj je 2017. godine održana Konferencije „Ja sam Tribidrag“, gdje su hrvatski i svjetski stručnjaci govorili o karakteristikama sorte i njezinim putovima po svijetu.
Tijekom studijskog vinskog putovanja Crnom Gorom imala sam prigodu upoznati neke vinarije i vinare: oduševila me iznimna srdačnost ali i profesionalnost pri proizvodnji i predstavljanju vina. Vina su vrlo dobra do odlična, vranac je prvi, najmoćniji i najosebujniji: tradicija, terroir, znanje i dugo poznavanje sortegovore više od riječi, u tečnim gutljajima koji kao da izgovaraju stihove Gorskog vijenca Petra Petrovića Njegoša.
Vinarija Vučinić – Zenta bila je prva koju smo posjetili u vinskoj podregiji Podgorice. Vinogradi im se nalaze se u mjestu Rogami, na samom rubu nekadašnje Duklje, u zavali Skadarskog jezera. Njihov je vinski podrum ukopan u brdo (oko 25 metara dužine i četiri metra širine) što mu omogućuje optimalnu temperaturu za čuvanje vina. Najvažnija su crna vina, vranac, cabernet sauvignon i kratošija, odležavana u srednje dimljenim francuskim i američkim hrastovim bačvama.
Vinarija Radević nastala je kao dječački san vlasnika dr. Gorana Radevića, koji se nakon 27 godina rada u svijetu vratio u rodni Rogami iznad rijeke Zete. Poveo
Vinarija Radević
je u domovinu i suprugu Renée, Amerikanku, s kojom vodi vinariju i destileriju. On je, kako kaže, „rakijaš“, a supruga više voli vino. Već 16 godina žive u Crnoj Gori i sve su stvorili svojim rukama i svojom ušteđevinom. Goran je kao dijete s djedom naučio kalemiti lozu i osjećaj pripadnosti lozi oduvijek je u njemu. Njihovo je imanje nastalo na naslijeđenoj obiteljskoj zemlji („đeda, prađeda i čukunđeda“), okrenuto je prema jugu na nadmorskoj visini od 60 metara, idealna mikroklima i raznolika tla pružaju savršeno okruženje za proizvodnju vrhunskih vina. Jedinstveni geografski položaj, nekoliko kilometara od Jadranskog mora, okružen visokim planinama, zagrijan obiljem sunca, pruža idealne klimatske uvjete izmjenom dugih, toplih, suncem okupanih dana i svježih, hladnih noći. Prvo „improvizirano vino“ izradili su 2009. (i već je tada izvezeno u svijet), a prava proizvodnja počela je 2016. uz pomoć stručnjaka, poznatog tehnologa Ivana Dašića, koji radio u Plantažama stavljajući potpis na 16 milijuna litara vina godišnje, a u vinariji Radević vodio je proizvodnju do svoje smrti, prije 3 godine, stvarajući precizna, čista, vrhunska vina te odlične rakije.
Keković vinarija jedna je od najzanimljivijih i već odlično posloženih iako još vrlo mlada (i „privremena“).
Ona nastavlja 40 godina staru tradiciju proizvodnje vrhunskih vina kroz tri generacije obitelji Keković u srcu Crne Gore, u Novom Selu, u podgoričkoj regiji.
Iako se pojavila na tržištu tek 2018., prve boce nudi vinoljupcima 2021. godine, ostvaruje velike uspjehe na najprestižnijim svjetskim vinskim natjecanjima (Decanter, Mundus Vini, CWSA, AWC Vienna, BIWC, Paris Wine Cup, Concours Mondial de Bruxelles).
Jedna je od najbrže rastućih u Crnoj Gori: 2019. godine proizveli su 5.500 butelja, a danas je taj broj narastao na 50.000! U vrhunski uređenoj kušaonici, koja je, kako nam kaže vlasnik, vinski entuzijast Dejan, tek privremena, jer vinarija se tek gradi, možete kušati 9 etiketa: Chardonnay, Rosé, Sauvignon Blanc, Vranac, Merlot, Radovan, Kratošija, Cabernet Sauvignon i Vranac Limited. Ali to nije sve! Na imanju se trenutno nalazi 330 mladih stabala maslina, proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje, koje je na Noćnjaku 2025 (održanom na Rabu u Hrvatskoj), osvojilo srebro u kategoriji sljubljenih sorti. Kao sommelierka maslinovih ulja, moram ga i ja pohvaliti jer je Keković ulje bilo najbolje koje sam kušala u Crnoj Gori tih dana. Kekovići planiraju proširenje maslinika na 1.000 stabala, u čemu ih apsolutno podržavam, posebice jer nudi potpun i poseban doživljaj pri dolasku u kušaonicu - nakon obilaska podruma i razgovora s enologinjom, kušanje vina praćeno je sljubljenim zalogajima i maslinovim uljem, uz najavu - organiziraju vrhunsko fine dining iskustvo gdje se pažljivo uparuju hrana i vina. Dodatno i možda najvažniji element prezentacije moderne i prosperitetne vinarije Keković je stalna edukacija svojih djelatnika, ali i gostiju - u njihovoj „Školi vina“, prvoj u Crnoj Gori, uči se o vinogradarstvu, proizvodnji vina, umjetnosti degustacije i vinskom bontonu, uz podizanje svijesti o vinskoj kulturi.
VINSKI PUTOPIS / CRNA GORA
Vinarija Marković
Vinarija Keković
Patrimonio vinarija, vlasnika Radosava Brnovića, nalazi se u srcu Bobije, u općini Cetinje. Radosav s obitelji održava tradiciju vinogradarstva, na 6 ha zemlje (krečnjačko-dolomitnoj crvenici): pola je zasađena novim vinogradima, a naglasak je na bijelim sortama - chardonnayu i malvaziji aromatici (malvasia di Candia)! Proizvodnju vina počeli su 2004. s mnogo entuzijazma i uz skromnu opremu, a vinariju su izgradili 2021. uz pomoć programa IPARD. Vinarija je savršeno uklopljena u krajolik, a s terase se pruža prelijepi pogled na Skadarsko jezero. Brnovići danas proizvode 7 sjajnih vinskih etiketa: Vranac, Vranac Barrique, Sauvignon, Malvasia, Chardonnay, Tamjanika i Rosé. Kombinacijom kvalitetne strukture zemljišta, adekvatne tehnologije uzgoja vinove loze, klime Skadarskog jezera i nadmorske visine, Brnović vina pokazuju kvalitetu s kojom se vinarija nadaleko može ponositi.
Vinarija Marković nalazi se u mjestu Dobrsko selo, okružena planinama, nedaleko od Cetinja, pola sata od Budve i Podgorice. Nekad dobro poznato područje, danas ovo selo predstavlja živo svjedočanstvo nekadašnjeg izgleda tradicionalnih crnogorskih sela. Danas u selu živi 20-ak stanovnika i svako od njih pozdravit će vas poput starog znanca, uvijek spremnog da pročavrlja i ispriča vam nešto o povijesti tog područja. Mladi vlasnik Nikola naglašava da su posebni po tamjanikama, crnoj i bijeloj, posađenima na 320 mnv. Pogled s terase je čaroban, kao stvoren za bijeg na odmor od nekoliko dana i zaboravljanje na stres suvremenog života.
13. Jul Plantaže
Više od pola stoljeća, crnogorska tvrtka 13. Jul –Plantaže predstavlja jednog od najvećih i najvažnijih proizvođača grožđa, vina i lozove rakije u Jugoistočnoj Europi. Jedinstveno crnogorsko podneblje, smješteno između Jadranskog mora, Skadarskog jezera i visokih planina, stvara idealne uvjete za razvoj autentičnih sorti grožđa od kojih Plantaže proizvode raskošna vina jedinstvenog i prepoznatljivog karaktera.
Na tridesetak kilometara od Jadranskog mora, pored Skadarskog jezera, gotovo u nedogled pružaju se redovi trsova, oblikujući jedan od najvećih i najljepših vinograda u Europi – Ćemovsko polje, površine 2.300 hektara, s oko 10 milijuna trsova. Kad se nađete usred nepreglednih vinograda, okruženi lozom (i maslinama), osjećaj strahopoštovanja prema prirodi postaje gotovo nadrealan.
Vinograd leži na nadmorskoj visini između 45 i 70 metara i okružen je vijencem golih krečnjačkih brda, što ga određuje kao krašku kotlinu s izrazito žarkim i suhim ljetima i zimama, tek nešto hladnijim nego u primorskom pojasu. Vrlo male količine oborina i mnogo sunca upotpunjuju sliku ovog podneblja. To vrelo sunce koje u ljetnim mjesecima prži nad Podgoricom samo je jedan od problema za vinovu lozu na Ćemovskom polju. Drugi je teško i skeletno zemljište sačinjeno od krednog krečnjaka, prošaranog pijeskom i šljunkom. Vranac zauzima čak dvije trećine vinograda. Bijele sorte predvodi crnogorski krstač koji uspijeva isključivo u Crnoj Gori i nigdje drugdje u svijetu, a najbolje rezultate daje upravo na Ćemovskom polju. Skoro čitavo Ćemovsko polje, čak 95%, bere se ručno. Za vrijeme berbe, koja traje od kolovoza do kraja rujna, ovdje se okupi više od 2.000 berača. 13. Jul – Plantaže ima i atraktivne vinske podrume ukupnog kapaciteta 33 milijuna litara: Lješkopolje (Stari podrum; postoji od 1963.), Ćemovsko polje (podrum iz 1981) i Šipčanik, najatraktivniji, u obliku zavojitog tunela, dugog 356 m, prostire se na čak 7000 m2, na prostoru nekadašnjeg vojnog aerodroma, na dubini od 30 metara ispod zemlje! Šipčanik je prava vinska riznica, gdje odležava i stari više od 2 milijuna litara vina, a ondje se održavaju i vinske degustacije, večere i posebne svečanosti.
Ima li ljepše i intrigantnije pozivnice za vinski obilazak Crne Gore nakon opisa ovih vinarija?
KARIN RUPENA PERDEC, uporna, fina, pristupačna i skromna – pravi je uzor mladim somelijerkama
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: JULIO FRANGEN
Vesela i uvijek nasmiješena somelijerka, rođena u Umagu, iz obitelji koja se bavila turizmom i hotelijerstvom, od malih je nogu bila u kontaktu s turistima, što je dovelo do prve ljubavi: stranih jezika. Silno je voljela njemački jezik pa je nakon srednje škole otišla u Njemačku, gdje je radila i završila
njemački jezik na Goethe institutu. U Pulu se doselila 1999, godine i radila kao somelijerka u Valsabbionu u Pješčanoj uvali kraj Pule sedam godina. Od 2007. do 2012. sa suprugom Emilom vodila je vrlo popularni vinski bar „Tinja“, poslije je vodila restoran „La Grisa“ u Balama, a od 2014, do 2024. radila u vinariji Dobravac. Sad ima svoj obrt za usluge i radi za sebe. Kako je počeo njezin somelijerski put? S Karin sam razgovarala u Balama, nakon uskrsnog ocjenjivanja vina.
Prvi susret s vinom
Ne znam kad je bio moj prvi susret s vinom, jer vino nisam doživljavala ozbiljno do dolaska u Valsabbion. Tu sam počela gledati na vino na drugačiji način, doživljavati ga kao bitan čimbenik kulture stola i – počela o njemu razmišljati kao o nečem znatno kompleksnijem, a ne samo kao običnom piću.
Kako si se odlučila na somelijerski put?
Upravo sam u Valsabbionu učinila prve korake u smjeru onog što danas svakodnevno živim. Uz pomoć svojih tadašnjih kolega učila sam malo pomalo što je to enogastronomija, visoko ugostiteljstvo, spora hrana i koliko je vino bitno u svim tim segmentima. Tu smo počeli graditi vinsku priču koju danas živimo, doslovno. Tada je vinska kultura među našim ljudima koji su posjećivali restorane bila na dosta niskoj razini, kao i naše znanje. Shvatili smo da se moramo educirati kako bismo mogli kvalitetno educirati naše goste. U to vrijeme u restoranu su se pila vina iz Goriških brda jer su naši istarski vinari tek počeli raditi na kvaliteti
svojih vina. Svi smo zajedno trebali prihvatiti činjenicu da ne znamo mnogo i da uz edukaciju i zajedničku suradnju možemo ići u pravom smjeru. Prvu razinu tečaja za sommeliera završila sam baš u Valsabbionu 2005. godine. Trudili smo se naučiti sve što će nam trebati da kvalitetno uslužimo gosta i da mu znamo ispričati priču. Nije to bio lagan posao tada, nije bilo toliko dostupnih informacija, jedini stručni časopis bio je „Svijet u čaši“, koji sam redovno kupovala kako bih bila informirana o novim trendovima i novim vinima. Natjecala sam se između 2005. i 2007. godine na regionalnoj i državnoj razini te bila dvaput regionalni prvak i dvaput viceprvak Hrvatske u somelijerstvu. Diplomu za sommeliere dobila sam položivši treću razinu 2011. godine. Bila je to prvi put organizirana treća razina u Hrvatskoj, a položilo ju je nas šest. Bili smo prvi sommelieri s diplomom koju smo zaslužili u organizaciji Hrvatskog sommelier kluba. Svaki dan nakon toga je novo učenje, novo kušanje, nova berba, novo vino.
Prva vinska iskustva?
Sami počeci kad sam upijala sve što nam je bilo ponuđeno u restoranu Valsabbionu. Vina koja smo mogli kušati, a koja se u to vrijeme nisu mogla naći na mnogo mjesta. Bivši suprug vlasnice Valsabbiona i sadašnji predsjednik Hrvatskog sommelier kluba s putovanja je nosio vina koje je pio sa svojim gostima i prijateljima pa smo ih pri posluživanju i mi mogli kušati. To su bila poznata vina iz Toscane, Piemonta, Španjolske... Jedno od većih iskustava u to doba bilo je gostovanje poznatog vinara Angela Gaie, kušanje njegovih velikih vina i slušanje iskustva jednog tako velikog vinara. 2005. počela je veza između, dotad mojeg mentora i učitelja Emila i mene, tako da smo otad i privatno mnogo vina kušali i o njima učili i raspravljali. Počeli smo putovati i posjećivati razne vinske regije i vinarije. 2007. smo otvorili naš vinski bar „Tinja“ koji je postao omiljeno mjesto za vinoljupce, mjesto gdje smo priređivali mnoge degustacije i širili vinsku kulturu među našim posjetiteljima. Neki od tih ljudi pričaju još dan danas o „Tinji“ kao o mjestu gdje su napravili svoje prve vinske korake. U „Tinji“ smo među prijateljima i kolegama sommelierima radili i degustacije naslijepo. Svatko bi donio bocu vina zamotanu u foliju pa bi svi o tim vinima pričali i pokušali pogoditi o kojem se vinu radi. Bilo je vrlo edukativno i baš sam uživala u takvim druženjima.
Tvoj somelijerski uzor ?
Nemam neki vinski uzor, cijenim svoje tadašnje kolege, goste, vinare jer smo svi tada sudjelovali u kreiranju neke nove vinske scene. Ako bih trebala nekog izdvojiti, svakako bi to bio moj suprug Emil od kojeg i s kojim sam mnogo učila i kušala.
Vino je za tebe?
Svakodnevica. Otkad sam ušla u taj svijet, sve se vrti oko vina. Kušamo vina gotovo svaki dan, posjećujemo vinarije, putovanja su nam vezana za vino. U mojoj obitelji djed je radio svoje vino, kao u svakoj istarskoj obitelji. Svi su voljeli piti vino, ali neke veće ambicije nitko nije imao.
Tvoja prva vinska putovanja?
Prva su putovanja bila u naše hrvatske vinske regije kako bih upoznala vinare i vina Hrvatske. Dalmacija,
Slavonija, poslije toga i Zagorje, Međimurje, Plešivica i Baranja. Sva ta mjesta posjećujemo i danas jer je zadovoljstvo vidjeti napredak koji su vinari ostvarili u svim tim godinama. Suprug i ja putovali smo i u susjedne vinske zemlje: Sloveniju, Austriju, Mađarsku, Njemačku, Španjolsku, Francusku. Ali jedno od najdražih putovanja su mi medeni mjesec u Toscani i posjet Gruziji kao kolijevci vinarstva.
Koliko je teško učiti o svjetskim vinskim zemljama?
Svaka vinska zemlja ima svoje specifičnosti, povijest i zakonodavstvo i svaka je zasebno kompleksna tema za učenje. Lakše je kad posjetiš te zemlje, razgovaraš s vinarima i ugostiteljima pa ti je mnogo toga jasnije, i kad kušaš vina iz različitih regija pa lakše razumiješ terroir i sortu.
Omiljena vinska sorta?
Kao pravoj patriotkinji, omiljena mi je sorta malvazija istarska. S njom je sve počelo, svi su vinari mnogo rada i truda uložili u tu sortu, a mi smo je kao takvu prezentirali našim gostima i naučili ih da je cijene i uživaju u njoj. U mojim počecima malvazija je bila sorta od koje se radilo jedno lagano, pitko, jednogodišnje vino. Sad imamo mnogo stilova malvazije od lagane i pitke, pjenušave, pa macerirane, odležane u drvu ili amfori do one slatke. Svojim gostima često kažem da danas mogu u restoranu naručiti jelovnik od 5 do 7 sljedova i uz svaki slijed piti drugi stil malvazije. To sad pokušavaju i vinari iz drugih regija sa svojim autohtonim sortama i to je odlično.
Koje međunarodne sorte voliš?
Volim popiti vino od sorte grüner veltliner jer je dosta slična našoj malvaziji, volim rajnski riesling, svježina, aromatika i dugovječnost vina svaki put me iznenadi. Crvena moćna kompleksna južnjačka vina u zimsko su mi doba također neodoljiva.
Kako naučiti sparivanje hrane i vina? Ima li nekih prečaca za učenje?
Ima nekoliko kombinacija vina i hrane, koje se uče i koje su standard, kao šparoge i sauvignon, foie gras i slatka vina. Naravno, sve ovisi o drugim namirnicama na tanjuru, o aromatici i kompleksnosti hrane. Svaki je tanjur poseban, kao i svako vino. Sljubljivanje hrane i vina učimo na 3. razini tečaja za sommeliere, gdje
kušamo mnogo kombinacija kako bismo shvatili što treba jednom određenom vinu od hrane i obrnuto. Ja vrlo često sljubljujem hranu s vinom, bilo privatno ili poslovno. U zadnje vrijeme priređujemo mnogo radionica na tu temu. Svaki put je izazovno, ali je i zadovoljstvo veliko kad pogodiš kombinaciju. Ne znam što bih izdvojila, često spominjem kombinaciju jela koje sam pripremila za vino Simfonija Dobravac, a to je rižoto od tikve, crvenog luka i slanine. Od radionica, sjećam se one koju sam s Emilom pripremila za Festival sira u Svetvinčentu gdje su sva jela bila vezana za sir i u tom smo smjeru birali vina. Bila je tako uspješna da smo odmah rezervirali termin za 2025. Tematske radionice o sljubljivanju nudimo jedanput mjesečno u Novigradu, u CMIK-u. Dobro su posjećene i uspješne su.
Somelijerke u Hrvatskoj i u svijetu?
Nema mnogo žena u somelijerskom svijetu ili barem nema toliko koliko ima muškaraca. Ne znam zašto,
VINO NA VISOKOJ
možda jer žene imaju više obaveza izvan posla nego muškarci pa se ne mogu toliko posvetiti učenju kao oni. Neke prve korake kroz 1. razinu za somelijere prođe mnogo žena, ali malo ih zagrebe dublje. Vjerojatno je tako i u inozemstvu premda na putovanjima susrećemo mnogo žena koje su zaposlene u restoranima i barovima i znaju mnogo o vinu. Što se tiče ocjenjivanja, poput Vinistre, Decantera, ondje ima žena, ali nisu sve somelijerke, nego ima i enologinja i vinarki. Vjerojatno je tako i vani, ne znam.
Napredak hrvatske vinske scene zadnjih godina?
Hrvatski vinari dobro su napredovali u zadnje vrijeme, dolaze nove generacije, mlađi naraštaji preuzimaju vodstvo, imaju svježinu, nova napredna razmišljanja, puno putuju i kušaju svjetska vina, što poslije implementiraju u proizvodnju. Mi danas u odnosu na prošla vremena nemamo više loša vina, sva su dobra do odlična i to je velik napredak za našu vinsku kulturu. U odnosu na prošlost, danas imamo mnogo više pjenušavih vina, maceriranih vina i odličnih odležanih vina. Zato ne bih izdvojila neko određeno vino koje me se dojmilo jer ih ima mnogo, samo na zadnjem ocjenjivanju vina u organizaciji Vinistre bilo je nekoliko uzoraka koji su bili odlična, pogotovo kad uzmemo u obzir cijelu Hrvatsku.
Važnost edukacije u somelijerstvu?
Kao što često ponavljam, edukacija je ključ uspjeha. Sve
kreće od toga, u vinariji kao i u prodaji. Imamo sreće da smo turistička zemlja pa mnogo vina prodamo u domovini svojim gostima, tako da nema straha za budućnost, što se prodaje tiče. Bitna je konstanta i kvaliteta. Naravno, globalno nam zagrijavanje stvara sve veći problem što se proizvodnje tiče, ali kao i svi ostali vinari u svijetu, moramo s time izlaziti na kraj.
Kako ste došli na ideju da napravite svoje pjenušavo vino, ti i suprug Emil?
Prije sedam godina, u suradnji s nekim istarskim vinarima, napravili smo crno vino „Matres nostrae“ koje smo punili u magnum boce i poklanjali za Božić prijateljima i partnerima. Bilo je posvećeno našim majkama koje su voljele piti crno vino i nažalost nas napustile u razmaku od samo mjesec dana. Prije dvije godine, budući da volimo piti pjenušava vina, odlučili smo napraviti vino u suradnji sa sestrama Peršurić, koje će imati našu etiketu. Taj pjenušac posvećen je nama, našoj ljubavi i ljubavi prema pjenušcima. Katarini Peršurić rekla sam kakav bih pjenušac voljela imati, ona nam je napravila testiranje naslijepo sa šest uzoraka i mi smo izabrali jedan koji nam se najviše svidio. Tako je nastao „Amor noster“, 100% chardonnay 36 mjeseci na kvascima, brut natur. Taj pjenušac pustili smo u prodaju, može se kušati na tri mjesta, od restorana do vinskog bara. Vrlo je dobro prihvaćen. U postupku smo izradili novu etiketu bijelog odležanog vina pod nazivom „Angusta terra“, posvećen našoj tijesnoj istarskoj zemlji.
Omiljeni film o vinu?
Nemam omiljeni, ali zadnji film koji sam gledala bio je „Veuve Clicquot“ naravno, o pjenušavim vinima.
Položaj vina danas?
Vino je uvijek dobar izbor, kako god se osjećali, u bilo kojoj prilici, sami ili u društvu. Vino se više ne smatra snobovskim pićem. Zahvaljujući širokoj potrošnji, ponudi vina na čaše, otvaranju vinarija za goste i proizvodnji vina različitog cjenovnog ranga, vino je postalo dostupno svima.
Muško-ženski odnosi u somelijerstvu nekad i sad?
Uvijek sam imala dobar odnos s muškim kolegama somelijerima i vjerujem da je tako i danas. Moje mlade kolegice često se druže s muškim kolegama u posjetima vinskim sajmovima, vinarijama i raznim kušanjima. Pomažu si, druže se i uživaju u vinu. I tako bi trebalo biti jer vino povezuje ljude.
Poruka mladim somelijerkama
Trud, rad, poniznost i poštovanje. Ništa ne dolazi preko noći, a sve što prođemo u jednom nam se trenutku vrati. Svaka informacija, svako kušanje, ocjenjivanje i poznanstvo temelj je za osobni i profesionalni razvoj. Budite uporne i usudite se!
VINO NA VISOKOJ PETI
VINISTRA na vinskoj izložbi
ProWine
Düsseldorf
piše: EMIL PERDEC
foto: VINISTRA/DEA VALENTA/KARIN RUPENA PERDEC
Tradicija vinskih izložbi u Europi seže u sredinu 19. stoljeća, kad se poslije Francuske revolucije 1848. godine počela mijenjati svijest ljudi diljem Europe. Na našim prostorima koji su tada bili dio Austro-Ugarske Monarhije, poticao se razvoj vinske kulture pa je u Zagrebu prva vinska izložba održana 1864. godine pod nazivom Prva dalmatinskohrvatska-slavonska gospodarska izložba. U Istri je prva izložba vina organizirana 1901. godine u Pazinu. Na njoj je bilo oko tisuću uzoraka vina. Bio je to početak stručnog rada na našim prostorima. Danas u Hrvatskoj postoji popriličan broj vinskih manifestacija, a na međunarodnoj razini za vinare s naših prostora najvažniji je vinski sajam ProWein u Düsseldorfu. Davne 2010. supruga Karin i ja prvi puta smo predstavljali istarska vina na hrvatskom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Predstavljanje na tom sajmu nastavilo se i sljedećih godina, sve dok nije izbila afera s Nadanom Vidoševićem – tada su promotivne aktivnosti HGK stopirane, a nakon nekoliko godina nastavljeno je u manjem obujmu. Vinistra se ponovno uključila u ProWein u 2022., kad je direktor Ivan Marić organizirao predstavljanje osam vinara, a ja sam mu pomagao u predstavljanju. Nažalost, osam mjesta bio je premalen broj – zanimanje istarskih vinara bio je mnogo veći te je za 2023. godinu organiziran posebni Vinistrin štand koji se nastavlja i svih ovih godina - treću godinu u kontinuitetu. Prve, 2023. godine, predstavljeno je na sajmu 13 vinara, sljedeće 2024. 15 vinara, a ove 2025. godine 11 vinara. Na izlagačkom mjestu Vinistre redovito se održavaju stručne radionice (tzv. masterclass) pod vodstvom
MW (master of wine) Caroline Gilby; mjesto posjećuju razni vinski stručnjaci te vinski novinari, od Decantera do drugih renomiranih vinskih časopisa. Posjet i sudjelovanje na ovom sajmu u sportskom smislu može se usporediti s nogometnom ligom Champions League i definitivno je za jednu veliku vinsku regiju važno biti dijelom te sajamske priče. Naime, istarskim vinarima danas nije problem plasman i prodaja vina (većina zbog turizma proda na vlastitom pragu), ali nikad ne znamo šta se sutra može dogoditi, na što nas je „korona kriza“ upozorila. Ne budemo li prisutni na sceni, zahtjevna publika će nas veoma lako zaboraviti i prikloniti se nekom drugom. A vjerujte, konkurencija ne spava: vinske zemlje iz naše kategorije vrlo su aktivne u promociji i imaju vrlo dobra vina – stoga je važno da Istra, i cijela Hrvatska, kontinuirano grade strategiju promocije na odabranim tržištima i ulažu u promotivne aktivnosti.
MALVAZIJA s Fruške gore
piše: MIRJANA MAKSIMOVIĆ
foto: VINARIJA VERKAT
Čerević, selo podno Fruške gore, smješteno uz samu obalu Dunava, u prošlosti je bilo poznato kao gospodsko mjesto, bogato poviješću, kulturom i ljudima koji su sve svoje bogatstvo ulagali u obrazovanje mlađih naraštaja. Stoga ne čudi podatak da mnoga važna imena srpske kulture i umjetnosti korijenje vuku baš iz tog mjesta. Budući da je vino nezaobilazni dio svake umjetnosti i boemskog života, a vinova loza od pamtivijeka prisutna na ovoj, u davna vremena otočnoj planini, oduvijek je bilo prisutno u životu ovdašnjeg stanovništva. Ipak, formalno, vinski turizam počinje se razvijati tek 2018. godine, kad su, na obiteljskom imanju sestre Sonja i Nataša Vrkatić, registrirale vinariju Verkat. Tradiciju bavljenja vinogradarstvom, ljubav i strast prema nektaru bogova, odlučile su podijeliti sa svakim tko zna uživati u onome što ta vinarija može ponuditi.
A može mnogo iako slučajnom prolazniku to tako možda i ne izgleda na prvi pogled. Naime, čarolija nastaje onog trenutka kad se otvori velika drvena kapija na stogodišnjoj kući smještenoj na glavnoj seoskoj prometnici koju bismo mogli nazvati i dunavskom magistralom jer cijelom dužinom, od Novog Sada do Iloka, pa i dalje, prati tok Dunava. Ipak, Čerevićani su tu ulicu nazvali po Jovanu Grčiću Milenku, jednom od najvećih romantičara iz druge polovice 19. stoljeća, pjesniku velikog potencijala, ali kratkog života, čija se rodna kuća nalazi samo nekoliko brojeva dalje od vinarije Verkat. Prolaz kroz kapiju zapravo je ulaz u kuću u kojoj je danas smještena vinarija i u čijim starim podrumima lučnih svodova odležavaju neka od najboljih vina Fruške gore, među njima i jedina srpska malvazija. Vinograd malvazije posađen je, sad već davne, 1957.
godine na obližnjem položaju Kaluđerica. Reznice su donesene iz Istre, kao izraz ljubavi prema toj sorti vinove loze, ali i velikog optimizma i nade da će i ondje podariti bogate plodove i vina Mediterana. Iako rizična, ta odluka pokazala se sasvim ispravnom jer osim što je vinograd posađen na položaju zaštićenom od hladnih sjevernih vjetrova, griju ga i dva sunca: ono s neba i ono koje je zapravo njegov odsjaj s Dunava. Stoga jedina srpska malvazija i ovdje daje odlična vina, autentičnih aroma, lepršave svježine, ali i vrlo izraženog, za ovu sortu nesvakidašnjeg fruškogorskog terroira. Može se naći u standardnoj inox, ali i barrique verziji, a vinarija je poznata i po svojem autentičnom grašcu i romantičnom roséu od muškat hamburga. Kuća u kojoj se nalazi današnja vinarija, nekada je bila dio imanja grofice Kotek čiji je ljetnikovac bio u današnjem dvorištu vinarije i bio je okružen, za
Vinograd malvazije posađen je, sad već davne, 1957. godine na obližnjem položaju Kaluđerica. Reznice su donesene iz Istre, kao izraz ljubavi prema toj sorti vinove loze, ali i velikog optimizma i nade da će i ondje podariti bogate plodove i vina Mediterana.
to vrijeme, avangardnim vrtom koji i danas plijeni pažnju svakog posjetitelja dok boravak u njemu uz obaveznu čašu vina čini ovo iskustvo dostojnim svakog plemstva. Svoje je posljednje dane u tvom ljetnikovcu proživio i čuveni čerevićki sudac Nikola Igić, živopisni Sremac koji je poslužio Paji Jovanoviću kao model za centralni muški lik na poznatoj slici „Seoba Srba“. Priče o njemu, ali i mnogim drugim znamenitim Čerevićanima, najljepše su kad su ispričane baš u ovom vrtu koji je, između ostalog, pridonio imidžu sela Čerević, u prošlosti smatranog gospodskim selom. Moderni život ima svojih prednosti, ali i mana. Skriveni dragulji poput vinarije Verkat dodaju istinsku vrijednost životu i čine jedan mali vinski predah nezaboravnim iskustvom koje oplemenjuje dušu. Gospodski, kako drugačije...
VINKETA - budućnost
Nadina koja kuca na vrata
piše: MANUELA PLOHL
foto: MP
Usrcu Ravnih kotara, u pitoresknom Nadinu, smjestila se mala, ali ambiciozna butikna vinarija koja već sad pokazuje snagu velikih imena. Obiteljska vinarija Vinketa osnovana je 2020. godine, no unatoč mladosti, ističe se iznimnom kvalitetom svojih vina. Iako inače predstavljam afirmirane vinarije s bogatim vinarskim stažem, Vinketa me osvojila na prvu –njihov rad i posvećenost očito vode prema sjajnoj budućnosti. Vlasnik Vedran Vinketa utemeljio je svoj vinogradarsko-vinarski put na znanju, predanosti i poštovanju terroira – sve ono što jamči dosljednost i izvrsnost.
Produkcija vina u Nadinu ima duboke korijene, stoga je logičan, ali i hrabar izbor obitelji Vinketa da upravo tu započne svoju vinsku priču. Njihovi uspjesi potvrđeni su šampionskim titulama za syrah i plavinu na brojnim lokalnim natjecanjima, a zlatne medalje i prestižna nagrada za najbolju plavinu na Vinfestu 2024. godine već su dio njihova mladog, ali impresivnog portfolija.
Vinarija raspolaže s tri hektara vlastitih vinograda koje dopunjuje manjim količinama otkupljenog grožđa. Glavne su lokacije Nadinsko Blato – s flišnim
tlom – i Zidine, koje se ističu blagim padom i s kombinacijom ilovače i pijeska. Vinketa njeguje ekološko vinogradarstvo koje je pred dobivanjem službenog certifikata, što i ne čudi budući da je Nadin najekološkije vinarsko mjesto u Hrvatskoj. Ondje su ekološki principi norma ispod koje se jednostavno ne ide. Ručna berba, kontrolirani prinosi i preciznost u vinogradu osiguravaju vrhunsku sirovinu, što se u konačnici osjeti u svakoj kapljici.
Vinarija u Nadinu nudi intimnu degustaciju za do 20 gostiju, a u planu je i izgradnja većeg restoranskog prostora za do 40 osoba. Posjetitelji mogu uživati ne samo u vinima, već i u obilascima vinograda, maslinika te raznim vinskim iskustvima na terenu. Spoj tradicije i moderne tehnologije u vinariji Vinketa donosi autentičan doživljaj dalmatinskog sela i vinske kulture Ravnih kotara.
Sa čak 12 etiketa, vina Vinketa autentično izražavaju karakter nadinskog terroira. Počinjemo s Debitom – svježim, a opet kompleksnim vinom, zahvaljujući odležavanju u novim hrastovim bačvama. Slijedi Maraština, prepoznatljiva po citrusno-gorkastom profilu, dok je Pošip aromatičan i izražen, s notama
limunike. Viognier i Grenache blanc donose dašak svježine i noviteta, s obzirom da je riječ o potpuno novim etiketama.
Rosé, napravljen isključivo od grenachea, idealan je za ljeto – nježno opor, gotovo slan i gastronomski podatan.
U segmentu crvenih vina Grenache se ističe elegancijom, notama višnje i suhog bilja, dok Merlot i Cabernet Sauvignon nude bogatije profile, izraženiju voćnost, svilenkaste tanine i decentne nijanse hrasta. Syrah, s izraženim notama crnog ribiza, višnje, papra i ljubičice, tipičan je primjer vrhunskog vina ove sorte. Cuvée (syrah 30%, grenache 70%) donosi topao i taninski doživljaj s
ZADARSKO VINSKO
naglašenim voćnim karakterom.
Vinarija je vođena strašću, znanjem i perfekcionizmom te svakako ima sjajnu budućnost – a uz ostala vina, već sama Plavina dostatan je razlog zaustavljanja u Nadinu.
Plavina – ponos vinarije Vinketa
Priča o Plavini počela je 2023. godine na eno-gastro manifestaciji u Zadru. Jedan entuzijastični vinar upitao me: „Jesi li probala Plavinu od Vinkete?“ Nakon prvog gutljaja sve je bilo jasno – red ispred njihova štanda bio je više nego opravdan. Elegantna, pitka, kompleksna – Plavina je osvajala nepca, i to ne slučajno, već s dosljednošću iz godine u godinu.
Vrhunac priznanja bio je 2024. kad sam je izabrala za predstavljanje Zadarske županije na prestižnom svjetskom ocjenjivanju *Concours Mondial de Bruxelles*. Iako su neki sumnjali u potencijal te „skromne“ sorte, Plavina Vinketa zasjala je punim sjajem i osvojila brojne međunarodne ocjenjivače. Berba 2023. urađa vinom bogatog mirisa borovnice, maraske i šumskog voća, uz elegantne začinske note. Pet mjeseci odležavanja u hrvatskom hrastu pridonosi savršenoj ravnoteži okusa. To vino, s 13.5% alkohola i srednjim tijelom, idealan par pronaći će u mnogim jelima, ali ponajviše kod crvene buzare, ali i nježnijih zalogaja s janjetinom te ponajviše uz ljetne bruschette ili s finom dalmatinskom šalšom.
Plavina Vinketa pravi je školski primjer kako bi plavina trebala izgledati i, bez dvojbe, među najboljima je u Dalmaciji!
VIŠE
PONEKAD JE ROZA
NJEŽNOST
U ČAŠI
dovoljna za ljepotu u danu
piše: IVANA ERHARDT DRAGANIĆ, osječka vinska mušica
foto: FREEPEK
Nema ljepšeg od prizora orošene vinske čaše koju miliju sunčeve zrake. Barem kad je vino u pitanju. Po mogućnosti da sam okružena zelenim. Prirodom, pogledom na rijeku, cvrkutom ptica, šaputanjem vjetra dok prebire kosu tek prolistalog drveća. Dok se miris vina iz čaše miješa s mirisom zemlje, koju je umila rosa i opojnom snagom rijeke... Baš sada zamišljam rosé. S proljećem, kad se izmijene kišni i oblačni dani, dolaze oni topli. Idealni za druženje uz vino - vino spaja ljude u radosti i veselju. A rosé je pravi uvod u dan, u mjesec, u godinu. Može tako?! Vino koje piješ u jednoj godini. Od berbe do berbe. Već otvaramo butelje 2024. godišta. Iako, imam još jednu Vinarije Brzica iz 2023. Sjećam se kad su se na istoku Hrvatske stidljivo pojavili prvi roséi. A danas nema vinarije bez tog ljupkog, lepršavog, laganog, svježeg, mirisnog i aromatičnog vina. U nijansama ružičaste, gotovo prozirne pa sve do zagasite. U bojama ljuske crvenoga luka, od nježnih do tamnih. Mogla bih vam pisati o toj lepezi boja, i mirisa. Ono što bih vam željela prenijeti, pa kušajte sami, jest da rosé, ako već nije zvijezda druženja, onda je izvrstan partner pikantnoj i začinjenoj hrani. Dakako, ako je riječ o suhoj verziji. Taj je doživljaj pojačanja okusa i prštećih aroma nevjerojatan. Stoga toplo preporučujem da se odvažite i umjesto graševine, uz fišpaprikaš natočite rosé, može i uz perkelt, pa budite hrabri i uživajte u njemu uz dobar ljutkasti čobanac. Kruha, masti, paprike, užina
mog osječkog djetinjstva, sada je slađa uz ljupkoću vinskog nektara u ružičastoj boji. Kobasice, kulenove seke i kulen poslužujem uz suhi rosé. Nema vinarije u okolici Osijeka, Baranji na putu do Iloka, pa preko Erduta, gdje vas neće dočekati s jednim, a neke vinarije s čak po dva ružičasta vina. Sad bih ih sve pobrojala. Ali preduga bi to kolumna bila. No kad ste već u Osijeku, pa skoknite do erdutskoga vinogorja. I na kušanje dva roséa u vinarijama s pogledom na Dunav. Oba su od sorte cabernet sauvignon. Ponovit ću već stoti put kako francuske sorte poput cabernet sauvignona, cabernet franca, merlota i chardonnaya, ljube erdutsko tlo. Dunav, mnogo sunčanih dana, vjetrovi, vlaga, specifična zemlja, odgovaraju francuskim sortama. Imam čak i naziv „Francuske sorte u erdutskoj čaši“ za ugodna vinska događanja, malo edukacije i puno druženja.
Mlada vinarija K55 predstavila se prošle godine nježno ružičastim roséom, polusuhim s mirisom šumskoga voća i izrazito voćnim aromama na nepcu. Nježno a prpošno vino može se kušati u njihovoj butik vinariji. No dragulj je mali vidikovac na kraju stoljetnih vinograda graševine i kadarke. U sjeni drveća s pogledom na veličanstveni Dunav, užitak je ispijati vino. Vinarija Brzica na položaju je same obale Dunava. S veličanstvenim pogledom u bilo koje doba godine i uvijek dobro raspoloženim domaćinom Ivom, koji će u veselom tonu objasniti sve o svojim vinima. Uz koju pošalicu i puno zdravica. „Sjela sam na obalu rijeke i uživala u roséu Vinarije Brzica“ – preformulirala bih naslov jedne knjige poznatoga autora. Plakala ne bih. Možda samo zbog miline koja
„Sjela sam na obalu rijeke i uživala u roséu Vinarije Brzica“ – preformulirala bih naslov jedne knjige poznatoga autora. Plakala ne bih. Možda samo zbog miline koja bi me obuzela“
bi me obuzela zbog mira, veličanstvenoga pogleda i finog vina. Znam da vas ima koji takve trenutke čuvate u sjećanju. I poput mene, prizivate ih kad život nije tako lagan i jednostavan. Ima nešto u toj rijeci koja teče. Kao i u tom ružičastom vinu koje naši vinari njeguju s posebnom ljubavlju. Ima te neke ljupkosti u susretu s njim, bilo gdje i bilo kada. Svatko ima svoju priču s vinima. Sretna sam što sam svoju otkrila. Što ju njegujem. Jer, dala mi je jednu dimenziju mene koja je dugo bila skrivena. Pripremila sam kible ili coolere. Sve je spremno za ispijanje roséa na balkončiću zaklonjenom glicinijom. Nježnost u čaši, oaza mira – ponekad je samo to dovoljno za ljepotu u danu. Tako izgleda ljepota života s vinima... I ne zaboravite. Podijeliti vino s prijateljima najljepši je užitak...
Šibenska privatna gimnazija & Centar izvrsnosti "Sv Lovre"
Studijski program Toskana, Italija 9.11. - 15.11.2025.
" Toskana za vinske entuzijaste"
Toskana se s razlogom ubraja među najpopularnije destinacije Italije Ova talijanska regija nudi pregršt sadržaja, od bogate povijesti i kulture, do predivne prirode, ukusne hrane i odličnog vina. Toskanu svaki ljubitelji putovanja treba posjetiti barem jednom u životu.
18.00
Sastajanje grupe u trajektnoj luci Split
Ukrcaj na trajekt i noćenje
Put do Ancone
Arezzo
Doručak na trajektu
Dolazak u Anconu
Put do srednjovjekovnog gradića Arezzo
Obilazak grada uz stručno vodstvo
10.11. 07.00 Pon
Slobodno vrijeme
Posjet vinariji "Fattoria iI Muro"
obiteljskoj vinariji i seoskom domaćinstvu
starom više od 200 godina. Posjet uključuje razgled vinarije, degustaciju vina, te drugih proizvoda njihove proizvodnje
Transfer do hotela, večera i noćenje
San Gimignano
Doručak
Put do gradića San Gimignano
“Educational tourists are those respondents who indicated that they took part in study tours to learn new skills or improve existing ones while on vacation.”
Gibson, 1998
11.11. 08.30 Uto
Stručni program - La Vernaccia Di san
Gimignano na temu: "Očuvanje tradicije i kulture u vinarstvu"
Obilazak grada uz stručno vodstvo Slobodno vrijeme
Posjet vinariji "Volpaia" posjet jedinstvenom teritoriju u području poznatom po proizvodnji
Chianti Classico vinima Posjet uključuje razgled vinarije, degustaciju vina Chianti Classico te zajedničke večere
Transfer do hotela i noćenje
12.11.
08.30 Sri
Šibenska privatna gimnazija & Centar izvrsnosti "Sv Lovre"
Firenca
Doručak
Put do grada Firence
Stručni program - Sveučilište Firenca na
temu: "Analitika i senzorika vina"
Obilazak grada uz stručno vodstvo
Slobodno vrijeme
Posjet vinariji "Antinori nel Chianti Classico"
arhitektonsko remek djelo, dizajn Marca
Casamontia za Antinori obitelj Vinarija obitelji
Antinori je dobitnik nagrade "World's Best
Vineyards 2022" Posjet vinariji uključuje razgled
vinarije, degustaciju vina te zajedničku večeru u njihovom restoranu "Rinuccio 1180"
Transfer do hotela i noćenje
14.11.
08.30
Pet Siena
Doručak
Check-out
Put do grad Siene
Obilazak grada uz stručno vodstvo
Slobodno vrijeme
Put do Ancone Ukrcaj na trajekt
13.11. 8.30 Čet
Firenca
Doručak
Put do grada Firence
Stručni program - Sviluppo Toscana
SpA na temu: "Programi razvoja vinarstva kao segmenta regionalnog gospodarskog razvoja"
Stručni program - Toscana Promozione
Turistica na temu: "Programi razvoja vinarstva kao segmenti razvoja regionalnog turizma"
Slobodno vrijeme
Posjet vinariji "Castello di Verazzano" . Podrumi Verrazzano vinarije datiraju iz 16. stoljeća, gdje se selekcija vina dan danas čuva iz 1924. godine, u bačvama od hrasta iz naše Slavonije. Posjet uključuje razgled vinarije, degustaciju vina te zajedničku večeru.
Cijena programa uključuje: Turistički autobus, trajekt, smještaj u dvokrevetnim kabinama na trajektu s doručkom, smještaj u hotelu 4* u dvokrevetnim sobama s doručkom, 4 degustacije vina s večerama, stručni obilazak gradova prema programu, pratitelja agencije, jamčevinu turističkih paket aranžmana, organizaciju te pripadajući PDV
CroMovens d.o.o.
Andrije Kačića Miošića 11 A, 22 000 Šibenik
OIB: 84867495398 ; ID - code: HR-AB-22-060036625
IBAN: HR9123600001101487470
www.cromovens.hr e-mail: cromovens@si.t-com.hr
piše: VINARIJA JOSIĆ
foto: VINARIJA JOSIĆ/ MARIO ĐURKIĆ/ CLAVIS IMAGO
VINARIJA Josić
Simbol uspješnog spoja progresivne vizije, kvalitete i bogate baštine Baranje
Vinarija Josić već godinama sinonim je za vrhunsku kvalitetu, nastavljajući stvarati izuzetna vina s prepoznatljivim baranjskim potpisom. Damir
Josić, strastveni vinar i vizionar, svoju vinsku filozofiju temelji na bogatoj tradiciji ovog kraja, spajajući autentičnost terroira s modernim enološkim pristupima. Njegova vina, istovremeno elegantna i kompleksna, odražavaju savršen balans između tradicije i suvremenog vinarskog umijeća. Josićev cuvée, graševina, rosé i cabernet franc možete kušati na vinskim kartama prestižnih restorana i barova, dok njihova reputacija nadilazi granice regije.
RESTORAN Josić
Najbolji u Slavoniji i Baranji prema Gault&Millau Croatia 2025!
U osmom izdanju međunarodnog vodiča Gault&Millau Croatia 2025, restoran vinarije Josić osvojio je impresivnih 15,5 bodova, čime je ponio titulu najboljeg restorana Slavonije i Baranje! Smješten na poznatoj zmajevačkoj vinskoj cesti, restoran Josić izrastao je u pravi biser baranjske vinske i gastronomske ponude. Njegov uspjeh rezultat je iznimnog truda i posvećenosti tima, što se očituje u modernijem pristupu tradicionalnim baranjskim jelima. Jelovnik se temelji na izvornim domaćim namirnicama, dok tradicionalna jela dobivaju profinjeniju interpretaciju. S jedne strane, gosti mogu uživati u baranjskim klasicima poput fiša, šarana u rašljama, perketa od ribe, jela od divljači i crne slavonske svinje, dok s druge strane restoran nudi i modernije verzije koje spajaju lokalne okuse s elementima visoke kuhinje. Dobro nam došli!
ROSÉ & Provence
piše: MV
foto: JF
Prva pomisao o ružičastim vinima vodi nas u francusku pokrajinu Provansu, kolijevku roséa. Francuzi vole reći da se rosé rodio u Provansi“Le rosé, c’est en Provence qu’il est né !” I samo ime, koje se obavezno piše s akcentom na zadnjem é znači ružičasto vino - skraćeno od le vin rosé [Le vĚn roze ], za razliku od riječi rose [ro :z] koja znači ruža ! Provansalskim roséima divi se cijeli svijet i mnogi ih kopiraju u stilistici. Doista, nježno roza roséi i u Hrvatskoj su sve popularnij što pokazuje naše ocjenjivanje ružičastih vina na kojemu je provansalski stil bio odlično ocijenjen. Ali vratimo se Francuskoj i Provansi ! Francuska je najveći svjetski proizvođač roséa, odande dolazi čak 5% od ukupne svjetske proizvodnje. Provansa je najveći francuski proizvođač roséa sa 134 milijuna butelja s oznakom AOP (podatci iz 2024.) ; što znači da 4045% francuskih roséa dolazi iz te regije. Sa svoje tri apelacije Côtes-de-Provence [kot d provans], Coteaux-d’Aix [koto deks] i Coteaux-varois [koto varwa], Provansa zahvaća područje veće od 200 km. U Provansi 600 proizvođača proizvodi svake godine 1,3 milijuna hektolitara vina, tj. 174 milijuna butelja (87% rosé, 9% crna i 4% bijela vina) na ukupnoj površini od oko 27 000 ha.
Želite li se priključiti online tečaju francuskih pojmova FRANCUSKI I VINO na hrvatskom, pišite na marija@marijavukelic.com ili pogledajte ovdje
SPARIVANJE rosé vina sa čokoladama
piše: SANJA VLADOVIĆ
foto: SV
Rosé vina, s delikatnom ravnotežom voćnosti i kiselosti, nude širok spektar okusa — od jarkih jagoda i malina do suptilnih citrusnih i cvjetnih nota. Njihova svestranost čini ih idealnim partnerom za razne vrste čokolade, posebno zanatske čokolade, koje ističu kvalitetne sastojke i jedinstvene profile okusa.
Općenito, lakši i voćniji roséi najbolje prijaju s bijelom i mliječnom čokoladom koja ima kremastu teksturu i nježnu aromu. Tamna čokolada, osobito s višim udjelom kakaa, također može biti dobar izbor, jer njezine fine gorčine i intenzitet naglašavaju voćne i mineralne note rosé vina, ali treba paziti da se ne bi previše istaknule kiseline u vinu.
Za istraživanje sparivanja roséa s čokoladama, krenuli smo s Opolo Nobile 2024 vinarije Tomić s Hvara te nekoliko čokolada TAMAN Artisan Chocolates.
Opolo Nobile 2024 je svježe, voćno rosé vino od sorte plavac mali s Hvara, s aromama crvenog voća poput maline i jagode, nježnom cvjetnom notom i blagom slanošću na nepcu. Cilj nam je bio naći čokolade koje neće nadvladati njegovu delikatnost, već će istaknuti voćne i svježe karakteristike vina. Intuitivno smo krenuli prema tamnim mliječnim TAMAN čokoladama koje spajaju najbolje od oba svijeta, povećani udio kakaa donosi intenzitet okusa dok mliječni dio donosi nježnost i kremoznost
Za sparivanje smo odabrali Opolo Nobile Tomić 2024. To je svježe, voćno rosé vino od sorte plavac mali s Hvara, s aromama crvenog voća poput maline i jagode, nježnom cvjetnom notom i blagom slanošću na nepcu.
teksture čokolade. Pretpostavili smo da se Opolo Nobile 2024, zahvaljujući svježini, voćnim aromama i umjerenoj kiselosti, može uspješno pratiti tamnim mliječnim čokoladama koje imaju složeniji okus od klasične mliječne.
1. Tamna mliječna čokolada s bučinim sjemenkama i cvijetom soli Čokolada bogatog okusa i teksture s hrskavim bučinim sjemenkama i suptilnom slanošću najfinijih kristala soli Solane Nin. Kombinacija s Opolo Nobileom naglašava voćnost vina dok cvijet soli iz čokolade lijepo ističe blagu slanost vina. Hrskavost sjemenki pruža zanimljivu teksturalnu igru, a mliječnost čokolade ne prekriva svježinu roséa, već je zaokružuje u elegantan spoj.
nježnu voćnost roséa. Rezultat je klasično, sukladno sparivanje koje pruža balans i zaokruženost okusa.
4. Bijela čokolada s limunom i burbon vanilijom
Ova čokolada donosi svježinu limuna i aromu vanilije, što se vrlo dobro slaže sa svježinom i voćnošću Opolo Nobilea. Limun naglašava kiselinu vina i podiže svježinu dok vanilija daje kremastu, zaokruženu notu, a ni vino ni čokolada ne gube na izražajnosti. Kombinacija je razigrana i osvježavajuća, idealna za proljetne i ljetne degustacije.
5. TAMAN Bean to Bar Filipini, regija Davao, Mana Selection, berba 2024.
2. Tamna mliječna čokolada s pečenim sjemenkama sezama i karijem (curryjem) Pečeni sezam i kari (curry) unose toplinu i blagu egzotiku. Iako bi se mnogi kod ovog sparivanja mogli uplašiti da kari ne nadvlada arome vina, mi smo vjerovali da je suptilnost čokolade dovoljno nježna da do toga ne dođe. Uparivanje s Opolo Nobileom donijelo je kontrast između voćnih i cvjetnih nota vina i začinske kompleksnosti čokolade. Kari je naglasio cvjetne tonove roséa dok je pečeni sezam dao orašastu dubinu, a da ne preuzima glavnu riječ. Ovo sparivanje, koje nam je na kraju bilo najdraže, kombinacija je za one koji vole kompleksne i slojevite okuse.
3. Mliječna gianduja
Gianduja, poznata po kremastoj teksturi i bogatom okusu lješnjaka, u spoju s Opolo Nobileom stvara mekan i harmoničan doživljaj. Voćne kiseline vina režu masnoću gianduje i naglašavaju njezinu orašastu notu, dok slatkoća čokolade nadopunjuje
Za kraj smo ostavili sparivanje s tamnom čokoladom, i to s čokoladom kontroliranog podrijetla, od kakaa iz cijenjene filipinske regije Davao, posebna selekcija Mana. Od tog kakaa već nekoliko godina proizvodimo vrhunsku čokoladu s kojom smo osvojili niz međunarodnih priznanja. Riječ je o kakau s prirodno izgaženom slatkoćom, kompleksnih, ali fino balansiranih aroma. Berba 2024 ima nešto izraženije voćne arome s kojima se čokolada otvara te je ovo sparivanje donijelo sofisticiranu i suptilnu kombinaciju koja naglašava svježinu i eleganciju, ali i fine kontraste te međusobno isticanje različitih aroma – voćnost i svježina vina naglašavaju složenost i dubinu čokolade dok čokolada ističe mineralnost i blagu slanost vina
Sparivanja rosé vina i čokolada idealna su za lagane, proljetne i ljetne prilike jer pružaju osvježavajuću i sofisticiranu degustaciju. Pažljivo birane čokolade mogu naglasiti i oplemeniti karakter rosé vina a da mu ne oduzmu svježinu i eleganciju, a rosé svojom voćnim notama daje svježinu čokoladama.
O TRIBIDRAGU
Postoje stari zapisi koji govore o tome da su vodeći hrvatski pjesnici 15.i 16 st. stoljeća (Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić i Matija Ivanić) imali lozu tribidraga i pilo vino tribidrag, da su ga izvozili u Francusku i Italiju te da je o vinu otpjevana i pjesma u 18. stoljeću koja ga veliča. Stihove nam je poslao Damir Štimac iz vinarije Rizman kojemu ovom prigodom zahvaljujemo.
Tribidrag
“Hvalila se Turkinja mala da je ljepše u Turčina nema, u Turčina i u kaurina, i da se ne bi udala ni za kakva mladog junaka, koji nema avliju od kamena, kapiju od mramora, među njima posađena jabučica žuta, a među njom loza tribidraga, koja valja za po Carigrada.”
Mihovil Pavlinović, vođa hrvatskog preporoda u Dalmaciji
Stare ili mlade loze, pitanje je sad?
piše: FRANJO RIZLINŠKI
Jedna od zanimljivijih tema o kojoj se već godinama raspravlja u vinskim krugovima jest pitanje vina od starih loza (na etiketama često vidimo pojmove i kao što su njemački alte Reben i francuski vieilles vignes).
Oxford Companion to Wine na tu temu kaže: „Stare loze poznate su po tome što u konačnici daju bolja vina“, ali kaže i: „O toj temi teško je uopće raspravljati kad nema ni jasne zakonske odredbe o tome što bi to bio stari vinograd“. Pretražujući bespuća interneta, našli smo podatke da se starim lozama smatraju one od 35 godina starosti pa do proizvođača koji tu oznaku na vina stavljaju tek nakon što starost vinograda prijeđe 70 godina. Jedina postojeća legislativa u svijetu jest ona južnoafrička, koja precizira da vinograd mora biti stariji od 35 godina. Jancis Robinson u knjizi Oxford Companion to Wine početak označavanja starih loza prvenstveno pripisuje marketinškom alatu „Starog“ protiv „Novog“ svijeta jer su svi važniji vinogradi novog svijeta bili mladi pa se nisu mogli jednostavno suprotstaviti adutu starog svijeta. Krajem ožujka prisustvovali smo konferenciji u Osijeku na kojoj je prof. Stoll sa sveučilišta u Geisenheimu predstavio više istraživanja jednog od najuglednijih visokih učilišta u svijetu
vina. Jedno od njih bilo je vezano uz stare i mlade loze. Kako je prof. Stoll objasnio, u starom vinogradu u pravilnim su razmacima zadržavali stare loze i sadili novije prorede. Kad su i ti novi vinogradi dolazili u rod, provedena su istraživanja i u dijelu uroda i u dijelu kvalitete. Rezultati su bili prilično iznenađujući. Geisenheim nije našao gotovo nikakvu razliku u kvaliteti. A u iznimno teškim godinama stari vinogradi davali su čak i veći prinos jer su stare loze kroz godine razvile veću otpornost na vodni stres. Znači li to da su svi natpisi na vinima, koji govore o starim lozama, laž? U razgovoru s prof. Stollom, ali i s nekoliko MW s kojima smo načeli tu temu, došli smo do zaključka da natpis na etiketi i dalje ima „težinu“ jer iako nužno ne znači da su starije loze sposobne dati bolje vino, jedna druga pretpostavka pokazala se izrazito važnom. Stare loze daju bolje grožđe, te posljedično i vino iz drugog razloga: vinari tj. vinogradari na svojem najboljem položaju najčešće nisu išli u krčenje i rekonstrukciju vinograda nego bi taj položaj ljubomorno čuvali, podsađivali loze koje su oboljele i tako se doveli u situaciju da na najboljim položajima imaju stare loza s dokazano najboljom klonskom selekcijom sorti. Stoga i ja dajem starim lozama –prednost!
MALI VINSKI
LEKSIKON
pripremila: FB
GARGANEGA - Jedna od najstarijih vinskih sorata bijeloga grožđa koja se uzgaja u području Soave (u Venetu) u sjevernoj Italiji. Od garganege se proizvode delikatna osvježavajuća suha bijela vina voćne arome s malim sadržajem alkohola. U nas se uzgaja u nekim dijelovima Istre, gdje se naziva opačevina.
GARRAFEIRA (port.) – Oznaka na vinskoj etiketi koja govori da je u boci staro vino, najčešće vrhunske kvalitete, koje je starjelo najmanje dvije godine u hrastovoj bačvi, a zatim još jednu godinu u boci.
GIRASOL (šp.) – „Kavez“ u kojem se istodobno mehanički okreće veći broj boca pjenušaca, kako bi se talog nakupio u grlu boce.
GLÜHWEIN (njem.) - Kuhano crno vino začinjeno klinčićima, cimetom i šećerom, gdjekad sa žumanjkom. Poslužuje se vruće.
GOÛT (fr.) - Okus; francuski goût de terroir, okus tla, tj. okus koji vinu daju određena svojstva tla na kojemu je grožđe uzgojeno.
GRAND CRU (fr.) - Vrhunski uzgoj. U kategoriju grand cru svrstavaju se vrhunski vinogradarski položaji u francuskoj pokrajini Burgonji (Chablis, Côte d’Or) te neki u Alzasu i Champagni, kao i vina proizvedena od sorata uzgojenih na tim položajima. U pokrajini Bordeaux, oznaku grand cru imaju samo vrhunski châteaui u Médocu, Sauternesu i Barsacu, Gravesu i St Emilionu.
GRILLO – Sicilijanska vinska sorta bijeloga grožđa, koja se tradicionalno koristila kao temeljno vino za proizvodnju pojačanih vina (Marsala).
Izvor: VINO A-Ž, naklada Zadro, 2004., gl. urednik Bernard Kozina
SREDNJOVJEKOVNO VINOGRADARSTVO
U KONTINENTALNOJ
HRVATSKOJ
pripremila: FB
Srednjovjekovno vinogradarstvo razvijeno je i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Prvi važan zapis o vinogradarstvu potječe iz 1209. godine, kada kralj Andrija II. dodjeljuje Varaždinu status prvog slobodnog kraljevskoga grada, a u povelji se navodi da su građani dužni svakom novom županu varaždinske tvrđave darovati 20 kablova vina. U Zlatnoj buli kralja Bele IV. (kojom zagrebački Gradec postaje slobodan grad) izrijekom se spominju zagrebački vinogradi. U 13. stoljeću južni obronci Zagrebačke gore bili su među najrazvijenijim vinogradarskim područjima. U srednjem vijeku poznata su i vinogradarska područja Plešivica, Hrvatsko zagorje, Varaždin breg, Kalnik, Moslavačka gora, Požeška dolina i obronci Fruške gore. Feudalni odnosi na području vinogradarstva imali su neke posebnosti: vlasnik vinograda bio je feudalac na čijem su vlastelinstvu bile gorice. Seljak je obrađivao vinograde, ali nije morao biti kmet; za uživanje vinograda vlastelinu je morao davati tzv. gornicu i gdjekad druge daće.
U 14. i 15. stoljeću vino je na cijeni pa feudalci podižu nove vinograde. Uvodi se i porez, tzv. devetina od vina.
Provalom Turaka vinogradarstvo stagnira ili nazaduje. Najviše su stradali vinogradi u Srijemu, srednjoj Slavoniji i u okolici Zagreba . Poslije oslobađanja od Turaka austrougarska Carska komora provela je popis površina pod vinogradima, a potkraj 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća počinje obnova vinograda. Sortiment je obnovljen visoko kvalitetnim kultivarima. Grade se novi podrumi u Iloku, u Kneževim Vinogradima i u Kutjevu. U zapadnoj Hrvatskoj vinogradarstvo postaje također važna grana poljoprivrede.
KUŠAJTE ŠKRLET na festivalu
vina - MoslaVina Kutina!
piše: PROMO
foto: JULIO FRANGEN
Kušajte škrlete na Festivalu vina - MoslaVina Kutina! Moslavački vinari u suradnji s Turističkom zajednicom grada Kutine u Zagrebu najavili su, u restoranu Kaiser potkraj travnja, jedini festival izvornih hrvatskih sorti Festival vina – MoslaVina Kutina. Dodatno je predstavljena čaša koju austrijska tvrtka Riedel preporučuje upravo za škrlet uz kušanje i prezentaciju desetak izabranih vinskih etiketa moslavačkih podruma. Festival će se održati 23. i 24. svibnja, a program stavlja naglasak na kušanje vina na glavnom trgu u Kutini: tijekom dana u prvom je planu tzv. promenadna degustacija, a u sklopu festivala održava se i Izložba vina izvornih hrvatskih sorti. Za večernje sate predviđeni su koncerti. Prve večeri nastupit će Jelena Rozga, a druge će publiku razveseliti Psihomodo Pop i Baruni. Domaćini su silno ponosni na svoju sortu škrlet (sinonimi su ovnek, ovinek) i promoviraju je sustavno, ne samo u svojem kraju nego i šire od Moslavine, regije čiji je spomenuti kultivar u vinogradarsko-vinarskom smislu sinonim. Na tom je predstavljanju o sorti govorio naš istaknuti sommelier i ugostitelj, vlasnik restorana Kaiser na Kajzerici, Mario Meštrović, a moderator je bio sommelier Josip Orišković. Uz dva pjenušca, kušani su moslavac i
škrleti te jedan cuvée škrleta s graševinom i sauvignonom
Bilo je i jantarnog škrleta iz amfore i jedna frankovka, a završetak je bio predikatni - izborna berba prosušenih bobica od moslavca. Vina su poslužena tako da aromom i strukturom najbolje pristaju jelima - servirani su klasični naresci (šunka, pršut, sir,) pa nekoliko odličnih namaza, dalmatinska pašticada, pohanci i pečenje, slatki desert. Izdvojeno: Škrlet može dati lijepa, lagana, pitka –jednostavna vina, koja se preporučuju za ljetne tople dane; ali i mnogo kompleksnija ozbiljna vina s lijepim aromama. U novije vrijeme sve više mladih moslavačkih proizvođača pokazuje želju i podupire težnju da škrlet u punom smislu riječi postane široko priznata vinska marka moslavačkoga kraja.
Škrlet može dati lijepa, lagana, pitka –jednostavna vina, koja se preporučuju za ljetne tople dane; ali i mnogo kompleksnija ozbiljna vina s lijepim aromama. U novije vrijeme sve više mladih moslavačkih proizvođača pokazuje želju i podupire težnju da škrlet u punom smislu riječi postane široko priznata vinska marka moslavačkoga kraja.
Budući da se promocija škrleta razvija u pravome smjeru, nije naodmet razmotriti prijedlog našeg cijenjenog vinskoga znalca i novinara, Željka Suhadolnika, koji Moslavcima sugerira da se „cehovski udruže te da u suradnji s vinogradarsko-vinarskom strukom iznjedre pravilnik o proizvodnji škrleta unutar jedne kategorije ili po kategorijama (suho, pjenušavo, desertno, bazno odnosno duže njegovano) i za sve sudionike obvezan glede pristupa u vinogradu i u podrumu, ali i najranijeg mogućeg izlaska pojedine kategorije vina na tržište. Projekt bi trebao obuhvatiti i povremeni unutarnji nadzor članova glede pridržavanja pravilnika, kao i, najprije, unutarnju kontrolu uzoraka svake berbe prije puštanja vina na tržište. Na temelju toga mogla bi se posebno zakonski zaštititi robna marka određenim prepoznatljivim i na etiketi istaknutim znakom (postoji već, na temelju sinonima ovinek, takav znak ovnek = ovnovi rogovi).“ Bilo bi to nešto poput talijanskog udruženja „Consorzio di vino“ koji regulira naziv vina, sorte, područja, oznaku podrijetla, a kad to sve stoji na etiketi, potrošač ima sve potrebne podatke o vinu. Ta preciznost i ujednačenost etiketa sigurno dugoročno olakšava plasman vina – po boljoj cijeni! Dodatno, ako je u nekom trenutku neki škrlet nedostupan/rasprodan, kupac može dobiti željenu kvalitetu kod drugog proizvođača, člana ceha. Tako se gradi dugoročni odnos povjerenja prema tržištu, a vinari jedni druge podržavaju, pomažu si – i učvršćuju položaj škrleta na vinskim listama. Ideja je sjajna, samo je treba razraditi - i realizirati!
SAZNAJ VIŠE
PRECIZNOST S VISINE: Bespilotne
letjelice i nove tehnologije u službi zahtjevnih vinogradarskih položaja
piše:
IVANA RENDULIĆ JELUŠIĆ
foto: IRJ
Strme padine Hrvatskog zagorja, Plešivice, Vivodine i Međimurja, ekstremni položaji Dingača i Postupa, Svete Nedjelje i Ivan Dolca pravi su hrvatski biseri vinogradarstva i neki od najuzbudljivijih vinogradarskih lokaliteta. No upravo na takvim terenima poteškoće za održivo i precizno gospodarenje postaju najizraženije. U tim uvjetima tretiranje vinove loze letjelicom ne predstavlja samo tehnički napredak, nego i sve važniji alat u svakodnevnoj praksi – takav koji omogućuje preciznu primjenu, minimalan utjecaj na tlo i veću sigurnost rada. Bespilotne letjelice (dronovi) za tretiranje vinograda donose novu razinu učinkovitosti na terenu gdje je mehanizacija ograničena ili potpuno onemogućena. Visoka preciznost leta, mogućnost prilagodbe visine i količine sredstava u stvarnom vremenu, kao i ravnomjerna pokrivenost lisne mase, čine ih idealnim rješenjem za složene vinogradarske mikrolokacije. Tretmani se provode brzo, bez gaženja i zbijanja tla – što je osobito važno u erozijski osjetljivim vinogradima. Preciznost na temelju stvarnog stanja nasada Učinkovita zaštita vinove loze na zahtjevnim položajima danas se sve više oslanja na točne i pravovremene informacije iz nasada. Odluke o terminima, dozama i prioritetima više nisu plod intuicije, već rezultat sustavnog praćenja stanja loze. U tome sve važniju ulogu imaju digitalne platforme poput Vineyard Angela, koje omogućuju detaljno praćenje vitalnosti trsova, pojave stresnih i problematičnih zona, kao i nutritivnih deficita. Ti podaci predstavljaju vrijednu osnovu za donošenje promišljenih odluka – bilo da je riječ o cijelom vinogradu ili njegovim najosjetljivijim dijelovima. Brzina, sigurnost i učinkovitost – u idealnom trenutku Kad je svaki sat važan, osobito u vrijeme brzih promjena vremenskih uvjeta, mobilnost letjelice omogućuje pravovremeno djelovanje. Tretman se može provesti odmah nakon kiše, kad je mehanizacijom još nemoguće pristupiti vinogradu, a vinova loza već zahtijeva određeni oblik zaštite. Precizna i usmjerena aplikacija osigurava manju potrošnju sredstava, bolju pokrivenost lisne mase i veću učinkovitost tretmana. Dodatna je prednost
mogućnost preciznog tempiranja primjene sredstava prema fenofazi razvoja loze i stvarnim potrebama nasada. Povjerenje stručnjacima – sigurnost, zakonitost i rezultat
Iako letjelice otvaraju vrata preciznijem i učinkovitijem vinogradarstvu, važno je naglasiti da tretiranje iz zraka podliježe vrlo strogim pravilima. Riječ je o specifičnoj zračnoj operaciji koja zahtijeva odgovarajuće ovlaštenje, stručno znanje i iskustvo – kako u upravljanju letjelicom, tako i u pravilnoj primjeni sredstava za tretiranje. Postupci certifikacije i dozvola kompleksni su, tehnički i administrativno zahtjevni, a nepravilna primjena može imati ozbiljne posljedice za okoliš, nasad pa i za samog operatera.
Upravo zato, takve je operacije najbolje prepustiti ovlaštenim stručnjacima. Tvrtka ALTI AGRO, s dugogodišnjim iskustvom u digitalnoj poljoprivredi, posjeduje sve potrebne dozvole, tehničku opremu i znanje za provedbu tretmana u skladu s najvišim standardima. Usluge se temelje na preciznim analizama i individualnom pristupu svakom vinogradu – čime se osigurava maksimalna učinkovitost, sigurnost i usklađenost s propisima.
Tretiranje vinograda letjelicama više nije budućnost – ta je tehnologija već sada tu.
VINEYARD ANGEL
• inovativna programska platforma
• primjenjuje tehnologiju letjelica i moć umjetne inteligencije
• precizna analiza stanja vinove loze
• kvalitativno zoniranje vinograda
• brojenje i geolociranje nedostajućih trsova
• predikcija pojave bolesti
SAZNAJ VIŠE
POGLEDAJ VIDEO
DOĐITE NA 11. salon pjenušavih vina u Ljubljani 20.6.2025.
piše: UROŠ STOJANOVIČ
foto: SALON OF SPARKLING WINES / POLONA BARTOL
Nakon uspješno održanog desetog salona u Ljubljani i šestog u Zagrebu, posvećenih plemenitim mjehurićima, s posebnom radošću najavljujemo da će se ujedinjeni (ljubljanski i zagrebački), jedinstveni i svjetlucavi 11. Salon pjenušavih vina održati u Ljubljani, u petak, 20. lipnja 2025. Kao i prethodnih godina, Salon će u cijelosti biti posvećen pjenušavim vinima i ljudima koji ih uistinu znaju cijeniti, koji ih vole, kušaju, kupuju i čuvaju u svojim arhivama! I ove godine lokacija je ista – provjerena: najljepši ljubljanski vrt u samom centru grada, vrt »Lili Novy«, nad kojim je čuveni restoran »Pen klub«. I ove godine priredit ćemo veliko međunarodno ocjenjivanje pjenušavih vina s posebnom naglaskom na slovenske i hrvatske pjenušce te vas ovom prigodom pozivamo da nam pošaljete uzorke na ocjenjivanje naslijepo. Jedina je
promjena generacijska. Uzde preuzimaju mladi koji
će mladima, a i malo manje mladim sudionicima Salona i njihovima gostima – ponuditi mnogo osvježenja. Jer, složit ćemo se – »Stalna na tom svijetu samo mijena jest!« (P. Preradović)
Dobro došli, autori i obožavatelji plemenitih mjehurića na 11. Salon Penečih vin u Ljubljani!
ŠINJORINA - žminjska oaza finih vina
piše: PROMO
foto: PROMO / JULIO FRANGEN
Vinski bar Šinjorina u Žminju otvorio je svoja vrata 21. kolovoza 2024. pred sam kraj sezone i pred samu Žminjsku bartulju, a ime je dobio po svim ženama koje se osjećaju kao Šinjorine. Dodatno, ta je imenica prepoznatljiva, talijanska ali nekako i našalako izgovorljiva svima.
Vedrana Krizman, vlasnica, objašnjava: „Wine bar Šinjorina nastao je sa željom da Žminj i središnji dio Istre dobiju jedan novi sadržaj i da ja svoje iskustvo ugostiteljske djelatnice (Monte Mulini, Adriatic, Lone) i sommelierke približim ljudima koji vole vina i fine zalogaje i žele provesti dio vremena na ugodnom mjestu i u dobrom društvu. Interijer smo kreirali od nekadašnjeg prostora istarske trgovine „samoposluge“ i vrlo brzo svidio se vinskim ljubiteljima. Osim toga, Šinjorina je trgovina u kojoj se mogu kupiti odlični istarski proizvodi. Istra je bogata vrhunskim proizvodima, a osim vina, poželjela sam biti veza između drugih proizvoda i krajnjeg potrošača. Tako se
kod nas može kupiti vino uz zalogaje od sira i mesnih narezaka koje možete ponijeti kući i nastaviti u njima uživati i u svojem okruženju.“
Šinjorina je Istranka i prvenstveno nudi istarska vina. U vinskom baru često se održavaju edukativne radionice i kušanja vina pod vodstvom poznatog sommeliera Filipa Savića, a vinarije koji rado sudjeluju u radionicama jesu Siljan, Dobravac, Monte Ricco, Valenta, Bertoša, Fuhtar, Misal Pjenušci i drugi. Nudimo i jaka alkoholna pića, ističemo Amoroso. Ne zaboravimo ni istarska ekstradjevičanska ulja, ponajbolja u svijetu – u Šinjorini se mogu kušati ulja Štefanić, Gardoš, Torač. Budući da je Istra zemlja vina i ulja, u Šinjorini najavljuju i radionice s maslinovima uljima uz stručne sommeliere koji će ih voditi. Stoga zapratite Šinjorinu i kad vidite objavljen poziv za neko događanje, ne čekajte dugo s prijavom - jer mjesta se brzo pune. Dobro došli!
FRANCUSKI sirevi & rosé
piše: BETTY KOSTER
foto: BK
Francuska danas
ima oko 1 200 vrsta sireva, po čemu je definitivno vodeća zemlja u svijetu. Mnoge od tih sireva možemo spariti s ružičastim vinima, ali treba biti oprezan kako bi spoj vina i sira bio – ukusan i fin! U tom smislu ne treba generalizirati: izjava poput ove „Kremasti sir ide uz rosé“ općenita je jer ovisi o kojem kremastom siru je riječ (pasteriziran ili ne…) i o kojem roséu se radi.
Predlažem vam neke od mojih omiljenih sireva koje se slažu s roséom!
- Sirevi s opranom korom slažu se vrlo dobro s aromatičnim roséom, npr.
Carré du Vinage, Saint Nectaire, većina opatijskih sireva.
- Kozji sirevi, njihovi zemljani ili voćni okusi dopušteni su (dok okus koze ne postane previše životinjski ili seoski), npr. Chèvre la Rose, La Gabarre, Tomme de Chèvre, Mothais sur Feuille, Selles sur Cher, Sainte Maure ili Valençay.
- blaži tvrdi sirevi poput Comtéa ili Beauforta, ako nisu previše stari, dobro se slažu uz rosé !
Moji favoriti su: Abbaye de Tamié, sir iz samostana Tamié Abbey u Savoyi.
Samostan ima najmoderniju tvornicu sira na svijetu. Kako je nedostajalo novih redovnika, pogon je trebalo modernizirati hidrauličkim sustavima i sad tamošnji redovnici žive od svojeg maslaca i sira.
Kora sira je oprana, napravljena od sirovog mlijeka, s nježnom ružičastom kožicom. Miris je možda malo jak, ali okus je aromatičan i orašast. S rosé vinom može ponuditi note sijena i maslaca.
Comté Élégance, prekrasan planinski sir iz pokrajine Jura.
Obično dozrijeva tri tjedna na temperaturi od 18°C kako bi propionsko-kiselinske bakterije mogle obaviti svoj posao. One u siru stvaraju rupice, takozvane oči, i daju mu sladak, orašasti okus. Koluti ovoga sira polako dozrijevaju na niskim temperaturama 18 mjeseci, tako da se njihov okus razvija polako ali intenzivno. Sir ima mnogo slojeva okusa, od voćnog, biljnog i orašastog do travnatog i maslačnog. Obično ovaj sir podiže rosé na višu razinu, kako bi zablistao. Mogu se pojaviti i note beurre noisette. (putrastoorašaste)
Valençay
Ovaj piramidalni sir iz regije Loire u Francuskoj pravi se od kozjeg mlijeka. Kad se procijedi s mliječnom kiselinom, dobiva kredastu strukturu. To pojačava okus sira u ustima. Siva kora napravljena je od pročišćenog pepela radi zaštite. Priča o tome kako je sir dobio svoj karakteristični oblik jest sljedeća: Napoleon je posjetio pariški restoran nakon izgubljene bitke u Egiptu. Kad su mu poslužili kolica sa sirom, predstavili su mu sir Pouligny Saint Pierre. Taj bijeli piramidalni sir u obliku koze podsjećao ga je na izgubljenu bitku.
U ljutnji je zgrabio mač, odsjekao vrh piramide i rekao: „Nikad više ne želim vidjeti taj sir!“ Nakon toga, kako bi ugodili Napoleonu, seljaci su napravili taj sir prekriven pepelom u obliku piramide, ali bez vrha! Sam sir ima lagani kozji okus, pomalo orašast i voćni u isto vrijeme. Ti okusi vrlo se dobro slažu s voćnim roséom Sir i vino izvlače najbolje jedan iz drugoga.
Zapamtite!
Uparivanje roséa sa sirom najjednostavnije je kad imate aromatični rosé, a ne citrusni, što je upravo ono što najviše ljudi misli. Zato pazite da uz ove sireve ne pijete presvježi rosé!
Pišite nam: vinskezvijezde@gmail.com
LAGANA, NESALOMLJIVA, najbrže se hladi
Početkom šezdesetih godina limenke su u Sjedinjenim Državama po prodaji nadmašile tradicionalne boce. Od pedesetih limenka polako počinje osvajati svijet.
piše: GORAN GAZDEK
foto: JULIO FRANGEN
Na izlete i putovanja ne idemo bez piva, a zbog iznimne praktičnosti (lagano, nesalomljivo i najbrže se hladi) uglavnom ponesemo ono u limenci. Najčešće je volumen limenke piva pola litre, ali standardna je i ona od 0,33 dok se rjeđe puni u limenke od 0,25, 0,20 ili litre. Za pravo pivsko društvo prilično je popularna i petolitrena bačvica ili „party keg“. Zamisao da se konzerve, koje se od početka 19. stoljeća uspješno koriste za čuvanje namirnica, upotrijebe i za pivo, pojavila se u Americi 1909. godine, ali se prva limenka piva na tržištu pojavila tek 24. siječnja 1935. godine. Ove je godine, dakle, proslavila 90. rođendan.
Za razliku od juha i drugih namirnica koje su se uspješno konzervirale, pivo je bilo problematično zbog tlaka koji je ambalaža morala podnijeti jer bi inače popucala. Drugi je problem bio u materijalu koji nije smio mijenjati okus, a treći da je tada lim bio skuplji od stakla pa pivovare nisu bile zainteresirane za njegovu primjenu.
Prve dvije tisuće probnih limenki pivom je napunila mala pivovara njemačkog imigranta Gottfrieda Kruegera u Newarku, u državi New Jersey. Ugovor s proizvođačem limenki sklopila je tvrtka njegova sina u jesen 1933. godine, a već potkraj prosinca odabrane mušterije kušale su prvu šaržu. Nova ambalaža naišla je na oduševljenje kod pivopija, a većini je i okus Kruegerova piva iz limenke bio bolji od onoga u bocama. Jednak uspjeh postigle
su limenke i kad su se krajem siječnja 1935. godine pojavile u redovnoj trgovačkoj mreži. Mala regionalna pivovara počela je naglo rasti pa je zaprijetila i gigantu poput Anheuser-Buscha. U ljeto 1935. godine pivovara Krueger prodavala je gotovo 200 tisuća limenki piva dnevno pa su se na novu ambalažu počele odlučivati i druge pivovare. Do kraja te godine pivo je u limenkama prodavalo skoro četrdeset pivovara u svim dijelovima Sjedinjenih Država.
Limenka se tada otvarala običnim otvaračem za konzerve, što u nekim situacijama nije bilo baš praktično. Druga velika američka pivovara između dva svjetska rata stoga je osmislila poboljšanu verziju s konusnim nastavkom, koji se zatvarao običnim krunskim zatvaračem. Obje verzije limenki dugo su se prodavale paralelno. Do početka Drugog svjetskog rata limenke se, unatoč početnom procvatu, nisu previše proširile. Imale su tek deset posto tržišta da bi tijekom rata proizvodnja bila potpuno zaustavljena, s iznimkom vojnih kontingenata.
Za konačnu pobjedu ova ambalaža morala je pričekati do prijeloma pedesetih i šezdesetih godina. Najprije se 1958. godine pojavila lakša aluminijska limenka, a 1962. godine stigla je i verzija s ravnim vrhom koja se lako otvara. Kako u Americi, tako i u nekim europskim zemljama limenka počinje osvajati tržište – u Švedskoj i Velikoj Britaniji udio limenke kreće se oko 70 posto, a samo malo manji postotak bilježi se u Irskoj. U drugim
zemljama, primjerice u Poljskoj ili Mađarskoj, limenka drži oko polovice tržišnog udjela. U početku je za otvaranje limenke bila potrebna posebna vrsta otvarača i to je riješeno (tek) 1977. godine izumom prstena kojim se konzerva otvarala. Međutim, prsten s trokutastim komadom lima bio je nepoželjan otpad, koji je često završavao na mjestu konzumacije kao smeće, sve dok i to nije riješeno guranjem tog komada lima u unutrašnjost doze. Osamdesetih godina pivska je limenka bila na udaru mnogih kritika, pogotovo iz redova zaštitara okoliša, pa su neke zemlje pripremale zabranu te vrste ambalaže, a onda je nezaustavljivo rastući „craft“ ili zanatski pokret limenku promovirao u najpoželjniju vrstu ambalaže za pivo i otad je limenka u stalnom usponu pa je definitivno učvrstila status najbolje pivske ambalaže.
U Hrvatskoj sve industrijske pivovare pune svoje proizvode u limenke, a to radi i znatan broj „craft“ ili zanatskih pivovara. Izdvojio bih zabočku pivovaru Nova runda koja uopće ne koristi staklenu ambalažu. Osim u limenkama, njihova piva možemo piti točena, a toče se također iz svojevrsne limenke – bačvice. Kuriozitet je da ta pivovara, svakog 24. siječnja, dakle na Dan pivske limenke (i limenka ima svoj dan) ima posebnu ponudu. Ove godine je to „american pale ale“ suho hmeljen nelson sauvinom i lemondropom, koji ima 5,4 posto alkohola i gorčinu od 42 IBU jedinice. Na etiketi je fotografija svih limenki njihovih piva koja su izbacili na tržište u desetogodišnjoj povijesti. Ima ih 27.
piše: IZV.PROF.DR.SC. MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ foto: JULIO FRANGEN
Tradicionalno, voćni destilati kratko odležavaju u inertnim spremnicima (staklo, inox), no sve više proizvođača prepoznaje prednosti odležavanja u drvenim bačvama. Tijekom dozrijevanja u hrastovim bačvama dolazi do poboljšanja organoleptičkih svojstava, destilati gube početni karakter „oštrine“, omekšavaju i zaokružuju se te boja poprima zlatnožute nijanse. Najpoznatije svjetske vrste rakije, kao što su vinjaci (Cognac, Armagnac), Calvados, whiskey i rum, postižu svoju vrhunsku kvalitetu upravo ovakvim načinom dozrijevanja u hrastovim bačvama, koje može trajati od 3 do 20 godina. Proces dozrijevanja protječe vrlo polako, stoga je dozrijevanje u drvu opravdano samo za destilate vrhunske kvalitete. Neki voćni destilati, kao naše šljivovice, također postižu vrhunske rezultate dozrijevanjem u drvenim bačvama. Za proizvodnju bačava koriste se različite vrste drva, kao što su kesten, dud i bagrem, no najbolje rezultate daje hrast. Hrastovo drvo vrlo je pogodno zbog svojih fizikalno-kemijskih osobina, kao što su poroznost, čvrstoća i elastičnost. Poroznost je vrlo važna osobina koja omogućava ulazak kisika kroz dužice drva. Novija istraživanja pokazuju da mikrostruktura i poroznost drva znatno utječu na brzinu isparavanja i difuziju kisika, čime se kontrolira dinamika dozrijevanja Osim toga, ekstrakt hrastova drveta utječe pozitivno na buke i kvalitetu te pridonosi kompleksnosti destilata. Za proizvodnju hrastovih bačava koriste se tri vrste hrasta, dvije europske i jedna američka. To su hrast kitnjak (Quercus patreaea), hrast lužnjak (Quercus robur) koji su rasprostranjeni u našoj zemlji i bijeli hrast (Quercus alba) koji je zastupljen u Sjevernoj Americi. Međutim valja napomenuti da hrast nije „samo hrast“ već se navedene vrste razlikuju prema kemijskom sastavu te utječu različito na boju, miris i okus destilata. Tako je hrast lužnjak vrlo bogat taninima drva (elagitaninima) a dosta siromašan u aromatskim sastojcima kao što su laktoni, eugenol i dr. Intenzitet boje tako će kod destilata dozrijevanih u hrastu lužnjaku biti znatno veći. Hrast kitnjak i bijeli hrast imaju obrnut sastav i posebno su bogati laktonima (miris kokosa). Osim toga, vrste hrasta razlikuju se i po poroznosti drva, što je vrlo važno za isparavanje alkohola i ulazak kisika u bačvu. Hrast lužnjak ima veću poroznost i veću propusnost za plinove. Takve su karakteristike pogodne za dozrijevanje destilata zbog veće poroznosti i
propusnosti za izmjene (isparavanje, oksidacije, ekstrakcija tvari drva).
Prilikom izrade drvenih bačava pale se dužice s unutarnje strane, što utječe na formiranje aromatskih tvari koje poslije prelaze u destilat. Što je paljenje intenzivnije, destilat će biti bogatiji taninima i drugim spojevima kao što su aromatski aldehidi, furani i dr. Neki spojevi već su prisutni u nepaljenom drvu, kao što su eugenol (miris klinčića) i β-metil- -oktalakton (miris kokosa), dok neki nastaju termičkom degradacijom građevnih elemenata drva lignina i hemiceluloze, a to su aromatski aldehidi vanilin (miris vanilije), siringaldehid, koniferil aldehid, sinapaldehid te gvajakol (miris dima) i furfural. Tijekom dozrijevanja destilata u bačvi dolazi do ekstrakcije ovih spojeva, ali i do njihove međusobne transformacije u neke nove spojeve koji polako obogaćuju okus i miris destilata. Uobičajeno je da se mladi destilat nakon dvostruke destilacije odmah pretaču u drvene bačve na dozrijevanje. Alkoholna jakost takvih destilata obično je veća od 60 % vol. Alkoholna jakost ima velik utjecaj na ekstrakciju pojedinih spojeva arome iz drva s obzirom na različitu topljivost pojedinih spojeva u etanolu. Aromatski aldehidi kao što je vanilin (miris na vaniliju) jače se ekstrahira pri većoj alkoholnoj jakosti (60 – 70 %vol.), dok se šećeri i polioli jače ekstrahiraju na nižim alkoholnim jakostima (40 – 50 %vol.). Stoga se najčešće destilat nakon nekog vremena svodi na jakost od 55% vol. koja se smatra „kompromisnom“ vrijednošću s ciljem optimalne ekstrakcije sastojaka hrastovine. Preporučljivo je svježi, mladi destilat prvih 8 do 12 mjeseci držati u novoj bačvi dok dobije potrebnu količinu ekstrahiranih sastojaka. Da bi se spriječilo prekomjerno obogaćivanje taninima koji daju trpkost i gorčinu, taj se destilat prebacuje u starije bačve na odležavanje. Zbog toplinskog rastezanja uslijed povećanja temperature bačve ne treba puniti do vrha već se ostavlja 2 do 5 % slobodnog prostora. K tome dolazi do hlapljenja vode i alkohola iz bačve te gubici mogu biti od 3 do 5 % godišnje po bačvi. U literaturi se taj gubitak može pronaći i pod terminom „angels share“ ili „danak anđelima“. Izraz potječe iz vjerovanja da anđeli „uzimaju svoj dio“ dok piće sazrijeva. U nekim podrumima, na stropovima iznad bačvi može se čak pojaviti crna gljiva (Baudoinia compniacensis) koja „se hrani“ alkoholnim parama iz zraka – poznata je i kao „black mold of the angels’ share“.
OCJENJIVANJE maslinovih ulja
OCJENJIVANJE DVA UZORKA MASLINOVA ULJA S TRŽIŠTA, DEKLARIRANA KAO EKSTRA DJEVIČANSKA
piše: ANJA NOVOSELIĆ
foto: JULIO FRANGEN
Kako prepoznati ekstra djevičansko maslinovo ulje Prilikom odabira maslinovog ulja treba obratiti pozornost na informacije vidljive na deklaraciji i etiketi na boci. Svakako treba birati maslinova ulja koja su deklarirana kao EDMU. Važno je da su informacije o godini berbe i roku trajnosti naznačene na etiketi iako godina berbe nije zakonski propisana pa se ne mora naznačiti na deklaraciji. Navedeni podaci izraz su profesionalnosti i iskrenosti proizvođača prema potrošačima te znak da nema prijevare tj. patvorenja proizvoda. Treba obratiti pozornost na vrstu ambalaže u kojoj se maslinovo ulje postavlja na tržište. Vrsta ambalaže vrlo je važna, uvijek treba posegnuti za EDMU punjenom u tamnoj staklenoj boci jer se ulje tako bolje čuva i skladišti. Odabir ulja kategorije EDMU
nije nužno garancija da je ulje u boci najviše kvalitete, stoga je preporuka da se ulje uvijek prije kupnje kuša i provjeri kakve senzacije donosi na naše nepce. Prilikom kušanja ulja osjećamo različite senzacije koje nazivano senzorna svojstva: mogu nas privući ili odbiti od ulja jer nam mnogo govore odnosno otkrivaju o hrani koju kušamo.
Mirisne i okusne senzacije
Mirisne i okusne senzacije koje pronalazimo tijekom kušanja ulja dijele se na pozitivne i negative. Poznato je koji su uzroci nastanka istih senzacija. Pozitivna su svojstva rezultat optimalnog trenutka berbe plodova maslina, a svaki novi korak u proizvodnji (prerada, filtriranje, skladištenje ulja) odrađen je u preporučenim
Uzorak br.1
Percepcija mane: Da / Ne
Opis mane: glavna je mana užeglost srednjeg intenziteta, a znak je oksidacijskog kvarenja ulja; moguće su još dvije mane blagog intenziteta: jednu nazivamo upaljen plod, a drugu uljni talog. One nam ukazuju na fermentacijsko kvarenje ulja.
Voćnost: zrela voćnost, blagog intenziteta
Gorkost: blagog intenziteta
Pikantnost: vrlo blagog intenziteta
Dodatni pozitivni deskriptori: nisu prisutni
Napomene: percipiran sladak okus i karakteristike starog te umornog ulja
Proizvođač/marka: Monini Classico, Italija
Opis: ulje je deklarirano kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, na etiketi nije navedena godina berbe maslina tj. proizvodnje ulja, naveden je rok trajnosti: 11/2025.
Cijena: 4 € / 0,25 L
Pozitivna su svojstva rezultat optimalnog trenutka berbe plodova maslina, a svaki novi korak u proizvodnji (prerada, filtriranje, skladištenje ulja) odrađen je u preporučenim i optimalnim uvjetima.
Uzorak br.2
Percepcija mane: Da / Ne
Voćnost: zelena, jakog intenziteta
Gorkost: srednjeg intenziteta
Pikantnost: srednje intenziteta prema intenzivnom
Dodatni deskriptori: zelene note, zelena trava, zelena jabuka, rukola, list rajčice, kora zelene banane/badema, metvica, ružmarin, papar
Napomene: blago trpka/adstringentna senzacija
Proizvođač/marka: Chiavalon, Istra
Opis: ulje je deklarirano kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, na etiketi je navedena godina berbe maslina (2024.), naveden je rok trajnosti: 30.11.2026.; istaknuta su dva certifikata na boci: Ekološka proizvodnje i Zaštita oznake izvornosti (ZOI).
Cijena: 13 € / 0,25 L
i optimalnim uvjetima. No to nije slučaj ukoliko se u ulju pojave negativna svojstva koja su znak određenih pogrešaka tijekom proizvodnje plodova i prerade maslina te drugih proizvodnih koraka. Pozitivna su senzorna svojstva: voćnost koja može biti zelena i/ili zrela, gorčina i pikantnost. Negativna su senzorna svojstva: užeglost, uljni talog, upaljen plod, vinski, pljesnivost, vlažnost, salamura, metalnost, prekuhanost i mnoga druga.
Edukacija potrošača – za donošenje pravih odluka u odabiru EDMU
Ocijenjena dva uzorka maslinova ulja prema informacijama na deklaraciji jednako su kategorizirana kao EDMU, no senzornim ocjenjivanjem otkrilo
se suprotno. Percipirana glavna mana u uzorku br. 1 intenziteta je iznad 3,5. Prema tomu bi se ulje kategoriziralo u najnižu kategoriju prema kvaliteti te bi takvo ulje bilo lampante maslinovo ulje. S druge strane, u uzorku br. 2 nije bilo percipiranih mana, sva percipirana svojstva bila su pozitivna uz kompleksnu aromu opisanu dodatnim deskriptorima. Okusi gorčine, pikantnosti i trpkosti ukazuju na to da je uzorak bogat fenolima, prirodnim antioksidansima koji nose zdravstvenu vrijednost EDMU. Razlika je u cijeni između ta dva uzorka ulja velika, ali je takva cijena opravdana jer za kvalitetnije, vrhunsko, premium, EDMU, visoke nutritivne i zdravstvene vrijednosti vrijedi izdvojiti više novca. Koje biste vi ulje kupili?
SOČNI
ODREZAK s aromatičnim biljem i umakom od balzamičnog octa Andante
piše: NINA VIČIĆ
foto: SEBASTIJAN SKOKO
O Andanteu:
Andante je više od balzamičnog octa – to je priča o strasti, tradiciji i pažljivoj proizvodnji. Proizveden od mošta istarskog grožđa čije sazrijevanje traje najmanje 4 godine u malim drvenim bačvama (batterie) uz primjenu tehnologije talijanskog „aceta balsamica“. Harmoniju okusa duguje pažljivom i dugom procesu dozrijevanja, koji rezultira savršenim balansom između voćne slatkoće i elegantne kiselosti. Idealan je dodatak jelima koja traže profinjen završni dodir – poput ovog recepta.
Sastojci:
• 2 goveđa odreska (npr. ramstek, ribeye ili stratagliata) 1 grančice svježeg ružmarina
• 1 grančica kadulje
• 1 grančica majčine dušice
• 5-6 cherry rajčica
Priprema:
Priprema mesa:
SAZNAJ VIŠE NA
(prepolovljenih)
2-3 češnja češnjaka (lagano zgnječena)
• 3 žlice balzamičnog octa Andante
• Maslinovo ulje
• Sol i svježe mljeveni papar Kruh za posluživanje (baguette ili ciabatta)
Meso izvadite iz hladnjaka barem 30 minuta prije pripreme da dosegne sobnu temperaturu. Posolite i popaprite s obje strane.
Pečenje:
U tavi zagrijte malo maslinovog ulja na visokoj vatri. Dodajte odreske i pecite ih po 2-3 minute sa svake strane (ovisno o debljini i željenoj pečenosti).
Dodavanje okusa:
Kad se meso dobro zapeče, dodajte češnjak, cherry rajčice, ružmarin, kadulju i majčinu dušicu. Neka se sve kratko karamelizira i otpusti aromu.
Umak od Andante balzamičnog octa:
Smanjite vatru i dodajte 3 žlice balzamičnog octa Andante. Ocat će se u dodiru s toplinom spojiti u gusti aromatizirani umak koji mesu daje posebnu dubinu i blagu slatko-kiselkastu notu.
Posluživanje:
Meso narežite na trakice i prelijte umakom iz tave. Poslužite uz prepečeni kruh, savršen za umakanje u umak.
PRVI dim
piše: DINKO JAGIĆ (DOMINIC KINGSLEY)
foto: SVIJET CIGARA PROMO
Za mnoge cigara nije samo duhan omotan u list, već je to trenutak, ritual, putovanje kroz okuse i tradiciju. Ručno motane cigare predstavljaju vrhunac duhanske umjetnosti, iza koje stoje stoljeća zanata, kulture i strasti. Što čini cigaru posebnom?
Za razliku od industrijski proizvedenih cigareta, svaka ručno motana cigara nastaje zahvaljujući vještini torcedora, odnosno majstora motanja. Potrebne su godine iskustva kako bi se precizno spojili različiti tipovi fermentiranog duhana, a to su punilo (filler), vezivo (binder) i omotač (wrapper). Svaki od tih elemenata pridonosi okusu, jačini i aromatskom profilu cigare. Baš poput vina, cigare odražavaju i „terroir“; specifične karakteristike tla, klime i obrade duhana u regiji iz koje potječu. Dominikanska Republika, Nikaragva, Kuba i Honduras samo su neke od zemalja s bogatom poviješću u proizvodnji premium cigara. Svaka od njih nudi drugačiji doživljaj: od zemljanih i drvenastih nota, do začinskih i slatkastih nijansi.
Ulazak u svijet cigara ne mora biti zastrašujuće iskustvo kako se to na prvi pogled čini. Početnicima se preporučuju blaže cigare s nježnijim „blendom“, odnosno mješavinom različitih vrsta duhana, umjerenih dimenzija, koje omogućuju ugodno iskustvo bez prevelike jačine. Kvalitetna cigara ne zahtijeva žurbu. Ona se uživa polako i u dobrom društvu, uz odgovarajuće piće i atmosferu. Paljenje cigare, nježno povlačenje prvih dimova, očaravajući miris takozvanog „room notea“ te promatranje pepela i promjene okusa kroz kompleksnost cigare (tzv.“trećine“) sve su to elementi rituala koji naglašavaju važnost prisutnosti i uživanja u trenutku. Ručno motana cigara nije svakodnevna navika nego svjesni izbor. Danas se u Hrvatskoj sve više održavaju radionice i cigarske večeri gdje se kroz suptilnu edukaciju daju smjernice pozitivnih praksi u svijetu cigara, najviše kroz iskustvo predavača i strast onih koji žele početi uživati u njima. U svijetu cigara sve je u nijansama, iskustvu i osobnom ukusu. Bez obzira na to jeste li početnik ili dugogodišnji aficionado, svaka nova cigara nosi potencijal za novo otkriće. Neka vaša prva cigara bude početak tog mirisnog, toplog i kompleksnog putovanja.
