Piše: dr.sc. Darija Vranešić Bender, Vitaminoteka
pletne proteine, primjerice, one koje nalazimo u jajima, ribi, mesu peradi i divljači. Riba, osim što je dobar izvor visokokvalitetnih proteina, osigurava i organizmu neophodne masne kiseline - omega-3 kiseline. Voće, povrće i žitarice također mogu biti izvanredan izvor imunostimulirajućih aminokiselina, ali i važnih mikronutrijenata, odnosno vitamina i minerala neophodnih za rad našeg obrambenog mehanizma. Od posebne važnosti, ili preciznije rečeno, nutrijenti koji su se najviše istraživali te pokazali najviše koristi u borbi protiv prehlade i gripe su vitamini C, A i E, te minerali cink, bakar i selen. Iako još uvijek ne postoje istraživanja koja bi potvrdila da je vitamin C lijek protiv prehlade i gripe, postoje prilično dobri dokazi da on skraćuje trajanje i ublažava simptome obične prehlade. Učinak vitamina C vjerojatno se temelji na njegovom protuvirusnom djelovanju, antioksidativnoj moći, stimulaciji raznih aspekata imunološkog odgovora, pospješivanju razgradnje histamina, a možda se radi i o kombinaciji navedenih mehanizama. Blagotvorni učinci dokazani su u smislu skraćenja trajanja prehlade i ublažavanja simptoma. Vitamin A jača imunitet i djeluje na oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova dok vitamin E, posebno u kombinaciji sa selenom, može igrati važnu ulogu u prevenciji prehlada
Voće, povrće i žitarice također su izvor imunostimulirajućih aminokiselina, ali i važnih mikronutrijenata, tj. vitamina i minerala neophodnih za rad obrambenog mehanizma.
i drugih infekcija gornjeg dišnog sustava. Više desetaka studija pokazalo je da unos cinka može povećati otpornost prema respiratornim i ostalim infekcijama, posebice kod djece i starijih osoba čija je prehrana, kako je uočeno, nerijetko siromašna cinkom. Meso, riba i riblji proizvodi, školjke, orasi, jaja i mahunarke dobar su prehrambeni izvor cinka. Možda zvuči zapanjujuće, ali glavnina stanica imunološkog sustava nalazi se u crijevima. Naša su tijela domaćini milijardama bakterija od kojih je većina 'dobrih', odnosno, korisnih bakterija dok neke mogu biti i štetne, a mikroflora je najgušće naseljena u našim crijevima. Probiotici su naziv za određene sojeve bakterija za koje se smatra da povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te se bakterije prirodno nalaze u hrani ili se hrana obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodataka prehrani. Fermentirani mliječni proizvodi prirodno sadrže žive bakterije, a sve češće se i dodatno obogaćuju. Komercijalno najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium. Lactobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihova prisutnost upućuje na zdravu floru. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratkolančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija. No u službi zdravlja crijevne mikroflore djeluju i prebiotici koji predstavljaju hranu korisnim bakterijama i zajedno s probioticima čine imunološki tandem. Prebiotici potječu iz biljnih izvora, a najviše ih se nalazi u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane. VELJAČA 2016. PROGRESSIVE
45