Page 1

Specijalni prilog, lipanj 2017.

Zdrava hrana


Sadržaj&uvodnik

Zdrava hrana

KOJA JE VAŠA DEFINICIJA (PRE)HRANE?

Izotonični napitci - KADA I ZAŠTO IH KONZUMIRATI

KANALI DISTRIBUCIJE EKOLOŠKIH PREHRAMBENIH PROIZVODA

OTVOREN prvi catering zdrave prehrane

4

20

18

28

Glavna urednica Marija Sedlar marija@crier.hr 01/ 4854 428

Direktorica prodaje i marketinga Marija Kosor marija.k@crier.hr 01/ 4854 278

Izvršna direktorica Irena Šahman irena@crier.hr 01/ 4854 431

Grafička priprema

Tisak

Group Manager John Whitbread

CMG Media Solutions d.o.o. Starotrnjanska 23, 10 000 Zagreb crier@crier.hr www.progressive.com.hr

Mediteran obiluje zdravim namirnicama

P

ojam pravilne prehrane ne podrazumijeva stroge okvire zabrana i isključivanja određene hrane u svakodnevnoj rutini. U osnovi, ako je zdravstveno ispravna, ‘zdrava’ i ‘nezdrava’ hrana ne postoje. Postoji zdrav i nezdrav odnos prema hrani. Pravilna prehrana ovisi o pojedincu, o njegovim potrebama, odlukama i stilu života. Tri su osnovna i glavna postulata nutricionizma: uravnoteženost, raznolikost i umjerenost, a u cilju postizanja prehrane prema ovim načelima, tijekom zadnjih nekoliko desetaka godina kreirano je mnogo preporuka i vodiča. Pojednostavljeno rečeno: dok umjerenost osigurava uživanje u svim vrstama namirnica i jela bez trajnih i težih posljedica, uravnoteženost i raznolikost predstavljaju pravilan omjer svih već dobro poznatih esencijalnih hranjivih tvari: ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina i mineralnih tvari. Za brojne bolesti suvremenog čovjeka stručnjaci preporučuju mediteransku prehranu, koja nije samo lijek već i predloženi stil života i model za prevenciju raznih bolesti, među kojima je i metabolički sindrom. Specifičnosti mediteranske prehrane - svakodnevna upotreba maslinovog ulja, plave ribe, sezonskog voća, povrća, mahunarki, ali i čaša crnog vina, dnevni odmor i kultura obiteljskog objedovanja dokazano pružaju značajno antioksidativno, protuupalno i blagotvorno psihosocijalno djelovanje.

6:2017

|

PROGRESSIVE

3


Postulati nutricionizma

Koja je vaša definicija (pre)hrane? Pišu: Karmen Matković Melki, dipl. ing. i dr. sc. Tena Niseteo, www.definicijahrane.hr

Pojam pravilne prehrane ne  podrazumijeva stroge okvire zabrana i isključivanja određene hrane u svakodnevnoj rutini. U osnovi, ako je zdravstveno ispravna, ‚zdrava’ i ‚nezdrava’ hrana ne postoje. Postoji zdrav i nezdrav odnos prema hrani. U svakom slučaju, pravilna prehrana ovisi o pojedincu, o njegovim potrebama, odlukama i stilu života.

4

PROGRESSIVE

|

6:2017


Zdrava hrana

T

ri su osnovna i glavna postulata nutricionizma: uravnoteženost, raznolikost i umjerenost, a u cilju postizanja prehrane prema ovim načelima, tijekom zadnjih nekoliko desetaka godina kreirano je mnogo preporuka i vodiča. Pojednostavljeno rečeno: dok umjerenost osigurava uživanje u svim vrstama namirnica i jela bez trajnih i težih posljedica, uravnoteženost i raznolikost predstavljaju pravilan omjer svih već dobro poznatih esencijalnih hranjivih tvari: ugljikohidrata, bjelančevina, masti, vitamina i mineralnih tvari. Jeste li se ikada zapitali kako izgledaju vaši uobičajeni obroci, što se zaista nalazi na vašem tanjuru i zašto baš to odabirete? Upravo da bi se pobliže objasnili i svima slikovito dočarali glavni postulati znanosti o prehrani, Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) 1991. godine lansiralo je najpoznatiju piramidu pravilne prehrane. Upravo se njome trebala provoditi globalna edukacija i osvješćivanje o važnosti pravilne prehrane te time prevenirati mnoge bolesti uzrokovane nepravilnom i neuravnoteženom prehranom. Piramida je zamišljena kao vodič kroz pravilnu prehranu koji nudi broj serviranja iz svake skupine namirnica jednak za sve na svijetu. No, na žalost, cijela ideja mnogima je bila zbunjujuća i nedovoljno primjenjiva prilikom kreiranja uravnoteženih jelovnika nakon čega USDA, 2005. godine, nudi poboljša-

Ako voće i povrće budu činili upravo pola Vašeg tanjura, nećete imati problem u postizanju svojih ‚5 na dan’ u borbi protiv učinka svakodnevnog metabolizma i stresa prilikom čega nastaju spojevi koji razaraju stanična tkiva, poznatiji kao slobodni radikali. nu verziju MyPyramid koja odbacuje misao ‚one-size-fitsall’ čime postaje individualizirani pristup prehrani. Osim toga, MyPyramid ne prikazuje isključivo pravilnu prehranu, već pravilan način življenja, uključujući u cijelu priču i tjelesnu aktivnost. Godine 2011. mijenja se „oblik pravilne prehrane“ u nešto svima puno svakodnevnije - krug. Razmišljajući o izgledu uobičajenih obroka i najčešćem sastavu jela, nutricionistički tim osmišljava i predstavlja MyPlate, novi prikaz pravilne prehrane i zdravih životnih navika. MyPlate, osim što se oslanja na temeljne postulate pravilne prehrane (uravnoteženost, raznolikost i umjerenost) daje i nove smjernice naglašavajući važnost uživanja u jelu, izbjegavanje velikih serviranja, uvrštavanja više različitih ‚boja’ u serviranje jela i nedosoljavanje! Budući da pravilna prehrana ne uključuje samo vrstu i količinu namirnice, nego i vrijeme i broj obroka, USDA osmišljava i

MyBowl. Ovime se još jednom želi naglasiti važnost doručka i cjelovitih žitarica, mliječnih proizvoda i voća u cjelodnevnoj i svakodnevnoj prehrani! MyPlate ili Moj tanjur pravilne prehrane i zdravih životnih navika.  Radi se o alatu koji je osmislio tim nutricionista i liječnika kako bi vam pomogao da što lakše stvorite svoj svakodnevni jelovnik te izaberete one namirnice koje će vam pomoći da živite zdravije, dulje i bolje, bez kroničnih bolesti i viška kilograma, uz osnovne poruke: Uživate u svakom zalogaju! Pokušajte izbjeći velika serviranja, ograničite količinu, a ne raznovrsnost okusa na svom tanjuru! Napunite tanjur bojama, tako ćete biti sigurni da vaš obrok obiluje vitaminima i mineralima! Ne dosoljavajte hranu i obratite pažnju na količinu natrija u gotovim jelima (instant proizvodi, namazi, umaci, smrznuta, konzervirana jela i sl.). Odaberite one proizvode s nižim vrijednostima natrija! Pijte vodu umjesto zaslađenih napitaka! Ugljikohidrati su najbolji izvor kako kratkotrajne tako i dugotrajne energije odličan izvor energije, a žitarice i njihovi proizvodi ‚pokrile’ su četvrtinu My Platea. Ugljikohidrati trebaju činiti umjeren, ali važan dio Vaših obroka, a Piše: Josipa Horvatović, univ.bacc. prema službenim američkim oec., EFZG, sveučilišni diplomski (RDA) i europskim referencastudij Trgovina

6:2017

|

PROGRESSIVE

5


Postulati nutricionizma

ma (D-A-CH) za preporučeni dnevni unos, ljudski organizam treba dobiti čak oko 45-65% ukupnih energetskih potreba kroz 5 do 6 ugljikohidratnih serviranja dnevno. ‚Smeđe’ varijante, odnosno, žitarice punog zrna (integralna tjestenina, smeđa riža, proso, ječam, heljda) uvijek bi trebale biti Vaš prvi izbor dok se slastice i grickalice preporuča konzumirati povremeno i u manjim količinama! Kako se radi o nutritivno siromašnim namirnicama, ovakva ‚pakiranja praznih kalorija’ ne daju vam hranjive

tvari potrebne za svakodnevne obaveze, ali i teže tjelesne napore. Zbog neizbalansiranog sastava i visoke koncentracije energije (u obliku jednostavnih ugljikohidrata i zasićenih masti), stvaraju ‚lažni osjećaj sitosti’ i naglo povisuju razinu šećera u krvi. Bjelančevine su gradivni materijal čitavog tijela, a najkvalitetniji i najbogatiji izvori su upravo bezmasno crveno meso, perad, riba i jaja. Također, dobro je znati da mahunarke po-

Smanjenim unosom mesnih prerađevina, maslaca, majoneze, margarina, punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda te snackova poput čipsa i krekera, lako ćete izbalansirati omjer ‚loših’ i ‚dobrih’ masti.

put leće, graška, graha i slanutka te orašasti plodovi i sjemenke predstavljaju kvalitetne i bogate izvore aminokiselina. Iako predstavlja dobar izvor kvalitetnih bjelančevina, uloga šalice mlijeka ili fermentiranih mliječnih proizvoda ključna je za izgradnju koštanog tkiva zbog toga što se radi o odličnom izvoru kalcija. Budući da bjelančevine, zapravo, ne predstavljaju neku grupu namirnica, već nutrijent sadržan u različitim grupama namirnica (meso, riba, jaja, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi), za razliku od obje piramide gdje su bjelančevine podijeljene u navedene grupe, MyPlate im daje gotovo četvrtinu tanjura i uz to, nudi obaveznu čašu mliječnog proizvoda. Vitamini i minerali molekule su koje sudjeluju u gotovo svakom koraku metabolizma. Njihovo snažno antioksidativno djelovanje neutralizira razarajuću snagu slobodnih radikala. Stoga birajte sezonsko i raznoliko voće i povrće kao njihove najbolje izvore, no upamtite, ove ‹supermolekule’ prisutne su i u mlijeku, mliječnim proizvodima, crvenom mesu, mahunarkama pa čak i u mineralnoj vodi! Stoga, ako voće i povrće budu činili upravo pola Vašeg tanjura, nećete imati problem u postizanju svojih “5 na dan” u borbi protiv učinka svakodnevnog metabolizma i stresa prilikom čega nastaju spojevi koji razaraju stanična tkiva, poznatiji kao slobodni radikali. Djelovanje ovih spojeva neutraliziraju

6

PROGRESSIVE

|

6:2017


Zdrava hrana

antioksidansi, među kojima su i vitamini i minerali, posebice C, E i A te cink i selen u najvećim koncentracijama zastupljeni upravo u voću i povrću. Veliki broj namirnica u svom prirodnom obliku sadrži kvalitetne masnoće, zbog čega My Plate naglašava važnost smanjenja unosa dodanih, ‚loših’ masnoća (kolesterol, zasićene masti, trans masne kiseline). Osim što su energetski najbogatiji spojevi, masti igraju vrlo važnu ulogu

u staničnoj građi, izmjeni tvari i pričuvi energije u organizmu. U prehrani odrasle osobe masti trebaju činiti malo više od četvrtine dnevnog energetskog unosa (25-30%), što predstavlja oko 10 do 15 grama dodanih masnoća, odnosno tek 2 do 3 čajne žličice biljnog ulja ili maslaca, uz prirodni sadržaj masnoće pojedinih namirnica. Smanjenim unosom mesnih prerađevina, maslaca, majoneze, margarina, punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda te snackova poput čipsa i krekera, lako ćete izbalansirati omjer ‚loših’ i ‚dobrih’ masti. Osim toga, često se spominju i ‚skrivene masnoće’. One se nalaze u majonezama, namazima, umacima i mesnim prerađevinama (paštetama,

salamama, hrenovkama i sl.) te snackovima poput čipsa, krekera i flipseva izrazito bogatim upravo zasićenim masnoćama; kolesterolom i industrijski dobivenim trans-masnim kiselinama koje imaju niz negativnih zdravstvenih implikacija. ‚Dobre’ masti podrazumijevaju nezasićene masne kiseline, odnosno esencijalne masti čiji je najveći dio sadržan u orašastim plodovima, biljnim uljima (maslinovo, laneno, suncokretovo…) te morskoj ribi, prvenstveno onoj hladnih voda. Nakon cijele ove priče zaključit ćete da bi, zapravo, bilo dobro da za svoj model prehrane odaberete uravnoteženost, raznolikost i umjerenost s kojom nikad nećete pogriješiti!

6:2017

|

PROGRESSIVE

7


Voda

Hidriraj se svaki dan! Osim vode, prirodnih sokova i nezaslađenih čajeva, odličan izvor tekućine pruža i ‚mokra’ hrana kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napici, voće i povrće (citrusi, dinja, lubenica, tikvica, rajčica i sl.) kojom zadovoljavate oko 20%, odnosno pola litre dnevnih potreba za tekućinom.

V

eć u osnovnoj školi voda se spominjala kao jedan od esencijalnih čimbenika života. Ona čini gotovo 70% površine naše planete, a isto tako, i oko 60% našeg tijela, zbog čega je njezinu ravnotežu, kako oko nas, tako i u nama, iznimno važno održavati. Svako narušavanje hidracijske ravnoteže može imati ozbiljne posljedice na zdravlje koje su poznate kao dehidracija i, suprotno tome, trovanje vodom. Dehidracija podrazumijeva prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja kao posljedica proljeva, povraćanja, pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine. Jedan od prvih znakova dehidracije je osjećaj žeđi koja je ujedno signal tijela na hitnu hidraciju. Najlakši način sprječavanja dehidracije upravo je pravilna, odnosno redovna i dovoljna hidracija tijela. Zanimljivo je da točne prehrambene preporuke za vodu ne postoje, ali postoji nekoliko načina kojima se može odrediti individualni preporučeni dnevni unos tekućine, koji se razlikuje s obzirom na dob, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i još mnogo čimbenika, zbog čega je postavljena opća preporuka gdje je jedna i pol do dvije litre tekućine dnevno 8

PROGRESSIVE

|

6:2017

dovoljna količina za nadoknadu dnevnih gubitaka odrasle osobe. Za razliku od odraslih, u djece je, zbog njihove male tjelesne mase i manjih rezervi vode u tijelu, dehidracija puno lakša. Osim toga, odraslima je tekućina lako dostupna dok se djeca moraju osloniti na njihovu brigu. No ovdje valja upozoriti da je dijete bitno učiti pravilnoj hidraciji, a to znači davati mu što manje, ‘obojenih’ i zaslađenih tekućina i

učiti ga da pije vodu. Osim vode, prirodnih sokova i nezaslađenih čajeva, odličan izvor tekućine pruža i ‚mokra’ hrana kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napici, voće i povrće (citrusi, dinja, lubenica, tikvica, rajčica i sl.) kojom zadovoljavate oko 20%, odnosno pola litre dnevnih potreba za tekućinom. Naravno, juhe i ostala jela ‚na žlicu’ tradicionalno se konzumiraju kao okrjepa, stoga


Zdrava hrana

ni ljeti nije na odmet osvježavajući gazpacho ili varivo od raznog ljetnog povrća. Iako se u prvi mah čini da gazirani napici ‚brišu’ žeđ, u konačnici ne hidriraju tijelo u dovoljnoj količini. Naime, ugljikov(IV)oksid, poznatiji kao CO2, prisutan u svim gaziranim pićima, napuhuje želudac, što stvara pojačan osjećaj punine

zbog čega se popije puno manja količina tekućine. Osim toga, često konzumirani kava i alkohol su napici koji imaju diuretski učinak što ih čini‚ tekućinom bez tekućine’. Stoga je popratna čaša vode važan dio ovakvih napitaka! Bez obzira radi li se o znojenju uslijed visokih ljetnih temperatura ili napornog treninga

Za razliku od odraslih, u djece je, zbog njihove male tjelesne mase i manjih rezervi vode u tijelu, dehidracija puno lakša. Osim toga, odraslima je tekućina lako dostupna dok se djeca moraju osloniti na njihovu brigu. Dijete je bitno učiti pravilnoj hidraciji, a to znači davati mu što manje ‚obojenih’ i zaslađenih tekućina i učiti ga da pije vodu.

ili dehidraciji uslijed proljeva i povraćanja, povećani unos tekućine je preporučen, zbog čega mnogi znaju pretjerati s unosom vode. Znojenjem, povraćanjem i proljevima gube se elektroliti, a pretjeranim unosom vode tijelo se dodatno ‚ispire’ što dovodi do hiponatrijemije ili ‚otrovanja vodom’. Pravilna hidracija podrazumijeva ne samo redovan unos nego i pravilan izbor tekućine. Prirodni voćni i povrtni sokovi, nezaslađeni čajevi i sportski napici dobar su izvor vode, vitamina i minerala te su pravilan odabir prilikom pojačanog i povećanog gubitka tekućine, međutim govorimo li o laganoj svakodnevici, glavni izbor ipak treba biti najbolja prirodna tekućina – voda!

Sponzorirani članak

Ledeni dmBio čajevi za vruće ljeto Kad živa na termometru razvije tendenciju uzlaznog kretanja, najsigurnije je pokušati se rashladiti iznutra, a tu u pomoć dolaze novi dmBio ledeni čajevi. Potražite stoga dmBio ledeni zeleni čaj s mandarinom i limunom. Istančani okus agruma iz ekološke proizvodnje osigurat će vam instant osvježenje, a zeleni čaj pun je antioksidansa i vitamina koji vam daju dodatnu energiju. Ako više volite kombinaciju breskve i maline te preferirate blaži okus bijelog čaja, novi dmBio ledeni bijeli čaj s breskvom i malinom pravi je odabir

za vas. U proizvodnji dmBio čajeva koristi se organsko voće uzgojeno po principima ekološke poljoprivrede koja ne koristi sintetičke pestici-

de. Pri proizvodnji ambalaže dmBio ledenih čajeva korišteni su materijali potekli iz šuma kojima se gospodari - održivo. Da je proizvođač materijala svjestan važnosti promicanja ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja šumama i šumskim resursima na dmBio ledenim čajevima jamči vam oznaka FSC - Forest Stewardship Council (Vijeće za nadzor šuma). Ovoga se ljeta osvježite dmBio ledenim čajevima i budite sigurni da je čaj koji pijete pripravljen uz pažljivu brigu o održavanju ravnoteže u okolišu.

6:2017

|

PROGRESSIVE

9


Sol

Mineral života Natrijev klorid, mineral kristalne čistoće, jedini je ‚kamen’ u ljudskoj prehrani i jedini mikronutrijent koji unosimo u njegovom izvornom anorganskom obliku.

G

otovo uvijek, priča o soli započinje začinjavanjem jela. No iako ima svoju specifičnu aromu i okus, sol uopće nije začin! Sol je zapravo esencijalni mineral našeg organizma, a njezin kemijski naziv definira njen osnovni sastav. Natrijev klorid, mineral kristalne čistoće, jedini je ‚kamen’ u ljudskoj prehrani i jedini mikronutrijent koji unosimo u njegovom izvornom anorganskom obliku. Potrebna količina dragocjenih natrijevih i kloridnih iona bitan je dio prehrane upravo zato što se fiziološkom procesima svakodnevno gubi, zbog čega je za zdravu odraslu osobu preporuka čajna žličica dnevno, odnosno pet grama soli u kojoj je sadržano dva grama natrija. Međutim, bitno je naglasiti da su potrebe, kao i za svakim drugim, i za ovim nutrijentom individualne i znatno odstupaju u ovisnosti o nizu čimbenika: podneblju, godišnjem dobu, zdravstvenom stanju, stilu života i razini tjelesne aktivnosti.

10

PROGRESSIVE

|

6:2017

Uloga natrija je ključna Natrij kao najzastupljeniji izvanstanični kation igra ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. On je neurotransmiter koji intenzivira osjet okusa, sastavni je dio izvanstaničnih tekućina izuzetno važan za održavanje mebranskog potencijala stanice, provođenje živčanih impulsa te kontrakciju mišića usko vezanih za rad srca. Zbog svojeg specifičnog djelovanja na osjetne stanice okusnih pupoljaka nizom biokemijskih reakcija, neuronskim putovima aktivira osnovni okus, osjet slanog. Natrij je prirodno ugrađen u većini namirnica koje konzumiramo, međutim, najviše ga dobivamo upravo putem morske ili kamene soli, a zanimljivo je da racionalnim soljenjem hrane, unosimo samo oko 15 posto ukupnih dnevnih potreba. Sama namirnica u izvornom obliku prosječno sadrži manje od deset posto natrija pa se postavlja pitanje: otkud


Zdrava hrana

Natrij je prirodno ugrađen u većini namirnica koje konzumiramo, međutim, najviše ga dobivamo upravo putem morske ili kamene soli, a zanimljivo je da racionalnim soljenjem hrane, unosimo samo oko 15 posto ukupnih dnevnih potreba.

suvišni natrij i osuda slanog kristala kao ključnog faktora rizika od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti? Sagledajmo ovu priču o bijelom neprijatelju sa zrncem soli! Sol je od davnina poznata kao mineral života, no u posljednje vrijeme njezina rasprostranjenost i sve veća upotreba u prehrambenoj industriji učinila ju je jednim od glavnih krivaca visokog tlaka i srčanih oboljenja. Prosječan unos soli u raznim oblicima u iznosi oko 13g/ dan za muškarce i 10.2 g/dan za žene što upozorava na loše prehrambene navike naše nacije zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala naputke u kojima preporuča dnevni unos soli ne veći od 5 grama, odnosno manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija dnevno kako bi, uz raznoliku, uravnoteženu i umjerenu prehranu i tjelesnu aktivnost, smanjili zdravstvene rizike od razvoja bolesti srca. Naime, konzumna sol, slično kao i prirodne namirnice, čini samo 10 do 15% ukupnog unosa natrija, dok procesuirani proizvodi čine više od 70% unosa „skrivenih soli“ tj. natrija čija prekomjerna količina u organizmu povećava krvni tlak i uzrokuje srčana oboljenja. Ovo dovodi do zaključka da je stil života i lako dostupna brza procesuirana hrana, a ne prstohvat soli kuhanom jelu, osnovni uzročnik tegoba modernog doba.

6:2017

|

PROGRESSIVE

11


Šećer

Slatka ljubav Za slatkoću hrane zaslužan je šećer, no ne samo onaj u obliku dobro nam poznatih sitnih bijelih kristalića koji se zove saharoza, već i svi oblici šećera, odnosno ugljikohidrata poput glukoze, fruktoze, maltoze, laktoze, maltodekstrina i škroba.

Lj

ubav prema slatkom zapisana nam je u genima, no i na to možemo utjecati! Europska unija zauzima visoko četvrto mjesto s prosječnom konzumacijom šećera po glavi stanovnika, koja iznosi 100 grama dnevno. Začuđujuće, to je deset grama dnevno više u odnosu na SAD. Ipak, ponosno možemo istaknuti da prema analizi Američke poljoprivredne agencije (USDA’S Global Agriculture Information Network – GAIN) Hrvatska spada među zemlje EU s najmanjim unosom šećera sa svega 35 grama po glavi stanovnika, no još uvijek za čak 40 posto više od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Stanemo u red za sladoled, nakon dobrog ručka ili večere posežemo za kolačem i slatkom kavom ne pitajući se pritom zašto nam je to slatko toliko slatko... Za prepoznavanje velikog broja različitih okusa zaslužna je prirodna, odnosno evolucijska povijest omnivora i genetski kod koji nam omogućava da prepoznajemo slatki, slani, kiseli, gorki i umami okus.

ISKONSKA NAKLONOST

No, odakle tolika ljubav prema slatkome? Čovjek je evolucijski skloniji energetski bogatoj hrani 12

PROGRESSIVE

|

6:2017

koja je u svojoj osnovi slatka, a instinktivno izbjegava hranu koja može nepovoljno djelovati na njegovo zdravlje, poput gorke i kisele hrane koja može upućivati na otrov ili pokvareno. Ovakve genetske predispozicije razvijene su tijekom tisuća godina kada se hrana, i to osobito ona visoke energetske gustoće, teže nalazila te nam je upravo ova sposobnost omogućila preživlja-

vanje i razvoj. Danas je situacija izrazito drugačija, hrana svih okusa i tekstura postala je široko dostupna. Javlja se briga jer je upravo ova iskonska naklonost prema slatkom dovela do neuravnoteženog prehrambenog unosa i stvaranja loših prehrambenih navika. Niz istraživanja, međutim, pokazuje da se genetske predispozicije i sklonost prema slatkom mogu mijenjati


Zdrava hrana

i to upravo pravilnim izborom namirnica. Ugljikohidrati su najvažniji izvor energije za tijelo, a dijele se u dvije velike skupine: jednostavni ugljikohidrati (šećeri) i složeni (škrob). Jednostavni ugljikohidrati uključuju, između ostalih, poznate voćne šećere (fruktozu i glukozu), mliječni šećer (laktozu) i konzumni, bijeli šećer (saharozu). Konzumni šećer proizvodi se od šećerne repe ili šećerne trske. Odličan je izvor energije, no ne daje tijelu ni jedan važan nutrijent. Prekomjerna konzumacija šećera glavni je faktor rizika

za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne mase i pojave proljeva. Za slatkoću hrane zaslužan je šećer, no ne samo onaj u obliku dobro nam poznatih sitnih bijelih kristalića koji se zove saharoza, već i svi oblici šećera, odnosno ugljikohidrata poput glukoze, fruktoze, maltoze, laktoze, maltodekstrina i škroba. Svi ovi šećeri se nalaze u gotovo svim procesuiranim namirnicama pa čak i u onima za koje nikada ne bi rekli da ga sadrže, poput kruha, peciva, voćnih jogurta, kečapa, majoneze, aromatizirane vode i mnogim drugim. Zanimljivo je da čajna

Dodani šećeri u prehrambenim proizvodima i šećer koji sami dodajemo razlog su sve manjoj osjetljivosti na slatki okus i povećanju želje za slatkim.

žličica kečapa sadrži čak četiri grama šećera, a čaša gaziranog soka gotovo deset čajnih žličica šećera. Kod standardnih slatkih proizvoda koje konzumiramo za doručak, kao što su slatka peciva, krafne, kroasani, buhtle, keksi i voćni jogurti, količina šećera na 100 grama proizvoda premašuje čak 15 grama, odnosno tri čajne žličice.

PREPORUČENI UNOS ŠEĆERA

Dodani šećeri u prehrambenim proizvodima i šećer koji sami dodajemo razlog su sve manjoj osjetljivosti na slatki okus i povećanju želje za slatkim. Posljednjih 20 godina upeterostručio se unos šećera što je dovelo do sve veće pojave pretilosti i komplikacija koje povećana tjelesna masa nosi, poput inzulinske rezistencije i povišenog kolesterola te niza drugih povezanih bolesti. Konzumacija šećera u posljednjih pet godina i dalje raste, na što upućuju i posljednji podaci o porastu konzumacije šećera u svijetu za čak 11 posto, i to najvećim dijelom u obliku prehrambenih proizvoda poput slatkiša, pekarskih proizvoda i zaslađenih napitaka. Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija najavljuje promjenu dosadašnjih preporuka o konzumaciji šećera s deset posto na čak ispod pet posto dnevnog energetskog unosa, odnosno na 12,5 grama (2,5 čajne žličice) šećera dnevno. S ovim smjernicama, u korak kreće i savjesna prehrambena industrija čime će se doprinijeti ukupnom smanjenju globalnog unosa šećera. 6:2017

|

PROGRESSIVE

13


Čokolada

Hrana bogova Osnovu sastava čokolade čine sjemenke stabla Theobroma cacao, u nas znan kao kakaovac, odnosno dobro poznata kakao zrna kojima se preradom smanjuje udio gorkih flavonoida i time ‚izvlači’ specifična i toliko obožavana čokoladna aroma.

Č

okolada… hrana bogova drevnih Asteka i Maja, soul food suvremenog svijeta, filozofija, kult, ovisnost… Ona je mnogo više od izbalansirane smjese kakao praha, kakao maslaca i šećera - ona je simbol gastronomskog užitka i katalizator emocionalnog zadovoljstva. Osnovu njenog sastava čine sjemenke stabla Theobroma cacao, u nas znan kao kakaovac, odnosno dobro poznata kakao zrna kojima se preradom smanjuje udio gorkih flavonoida i time ‚izvlači’ specifična i toliko obožavana čokoladna aroma. Kakao zrna iz mahune kakaovca prirodno fermentiraju ispod pokrivača bananinog lišća, nakon čega se ispiru, suše i, konačno, prže i melju. Ovako nastaje osnovna smjesa iz koje se proizvodi kakao maslac i kakao masa, ključne komponente buduće čokolade. Dodatkom šećera, emulgatora lecitina i različitih sastojaka s obzirom na vrstu čokolade, nizom specifičnih tehnoloških koraka nastaje slastica koja se, pod nepcem, pri tjelesnoj temperaturi idealno topi. Čokolada je puno više od obične kalorijske bombe iako je to, s obzirom na njezinih 500 kcal u 100 g, prva asocijacija.

14

PROGRESSIVE

|

6:2017

Ona je bogat izvor mikronutrijenata poput željeza, magnezija, fosfora, kalija i cinka te, ovisno o sastavu i kombinacijama s raznim vrstama voća i orašastih plodova, u njoj nalazimo kalcij, vitamine B skupine, tokoferole i beta karotene što ju, unatoč visokom udjelu masti i jednostavnih ugljikohidrata, uopće ne ubraja u namirnice koje se smatraju

‚praznim kalorijama’. Govoreći o sastavu, upravo je njezin antioksidativni profil glavni predmet znanstvenog interesa o čemu svjedoči veliki broj istraživanja učinjenih baš na čokoladi. U posljednje vrijeme, na ‚čokoladne’ polifenole sve više se gleda iz prespektive nutrigenomike, koja istražuje nutraceutička svojstva flavonoida u koje

Još od davna, čokolada se u narodu koristila u terapiji raznih bolesnika, i to osobito onih pothranjenih, u liječenju anemije pa čak i za probavne smetnje kao prirodni regulator ubrzane probave. Danas se i dalje koristi kao afrodizijak te kao modulator raspoloženja u stanjima iscrpljenosti, apatije, depresije i stresa.


Zdrava hrana

se ubrajaju flavonoli, katehini, epikatehini i proantocijanidi, redom snažni borci protiv oksidativnog stresa čiji je sadržaj u čokoladnom proizvodu proporcionalan udjelu kakao praha. Zanimljivo je, dakle, da ih bijela čokolada, koja je ustvari smjesa šećera i kakao maslaca, uopće ne sadrži! U prijevodu: više gorkog okusa, veći flavonoidni sadržaj, stoga kockica tamne čokolade, s udjelom kakaa iznad 60%, sadrži gotovo jednaku količinu polifenola kao i mala šalica kave ili list zelene salate!

PRAVI ODABIR – TAMNA ČOKOLADA

Prema novijim spoznajama, metabolizam i iskoristivost bioflavonoida u ljudskom organizmu ovisi o više različitih faktora. Prema zanimljivoj studiji talijanskog znanstvenika Serafinija i

između flavonoida u čokoladi i bjelančevina mlijeka pri čemu se stvara kompleksna molekula. Pretpostavlja se da je upravo ovo razlog loše biodostupnosti epikatehina što, tada, smanjuje nutritivna svojstva čokolade. Antioksidativno bogatstvo čokolade ne ovisi samo o udjelu kakaa i njegovoj interakciji s mlijekom, već i o zemljopisnom porijeklu kakao zrna i proizvodnom procesu. Za proizvodnju čokolade iznimno je važna temperatura pripreme smjese gdje oplemenjivanjem čokolade u tehnološkoj fazi končiranja flavonoidni sastav ostaje sačuvan. Unatoč benefitima gorkog i trpkog okusa kojeg daju falovonoidi, potražnja tržišta značajno je na strani mliječne čokolade, a kako je njena antioksidativna moć u in vivo uvjetima još nedovoljno razjašnjena, postavlja se pitanje: užitak ili zdravlje ili možda, oboje?… koja?…tamna, mliječna ili bijela?! Odgovor postoji: čokolada je visokovrijedna namirnica i trebala bi biti dio raznolike, uravnotežene i umjerene prehrane, no bitno je koja! Pravi odabir čokoladnih znalaca je prvenstveno ona s višim udjelom kakaa, znači tamna.

S MEDICINSKOG STAJALIŠTA

suradnika, objavljenoj u časopisu Nature 2003., konzumiranje tamne čokolade rezultira porastom ukupnog antioksidativnog kapaciteta krvne plazme, dok u kombinaciji s mlijekom ta vrijednost značajno opada! Razlog tome je upravo interakcija

Učinak kakaa na oksidativni stres poznat je stoljećima kroz alternativne metode liječenja, a danas, zbog višestrukog pozitivnog učinka na ljudsko zdravlje, osim u gastronomiji, koristi se i u modernoj medicini, farmakologiji i kozmetologiji. Još od davna, čokolada se u narodu koristila u

terapiji raznih bolesnika i to osobito onih pothranjenih, u liječenju anemije pa čak i za probavne smetnje kao prirodni regulator ubrzane probave. Danas se i dalje koristi kao afrodizijak te kao modulator raspoloženja u stanjima iscrpljenosti, apatije, depresije i stresa. Danas se čokoladi sve više pristupa s medicinskog stajališta te su se znanstvena istraživanja na kakau i čokoladi fokusirala na njihova protuupalna i antisklerotska svojstva. Novije studije utvrdile su da konzumacija čokolade utječe na smanjenje pojavnosti hipertenzije i moždanog udara dok su epidemiološke studije uočile poveznicu sa smanjenjem rizika od srčanih oboljenja. Nadalje, klinička ispitivanja sugeriraju da konzumacija tamne čokolade pridonosi snižavanju LDL i ukupnog kolesterola te da podiže razinu onog ‚dobrog’, HDL kolesterola. Isto tako, smanjuje inzulinsku rezistenciju i krvni tlak. Ako se rezultati epidemioloških studija i kliničkih ispitivanja budu potvrđivali, konzumacija tamne čokolade će uz neupitan senzorički užitak i učinak na raspoloženje, sigurno predstavljati najukusniji ‚lijek’ suvremenog doba! Stoga, uživajte u čokoladi, ali umjereno! Što veći udio kakaa, to bolje - za Vas, Vaše srce, zdravlje i kilograme!

6:2017

|

PROGRESSIVE

15


Zdravlje

Metabolički sindrom epidemija 21. stoljeća Geneza metaboličkog sindroma obuhvaća kompleksnu interakciju genetskih, metaboličkih i vanjskih faktora, a uzrokovana je najčešće suvremenim životnim stilom. Neuravnotežena prehrana, izostanak kretanja, nedovoljno sna i stalna izloženost sve većem stresu, naša su svakodnevica i vjerojatno primjećujete sami na sebi koliko doprinose povećanju vašeg masnog tkiva.

16

PROGRESSIVE

|

6:2017


Zdrava hrana

M

ožda ste čuli za metabolički sindrom i važnost njegove prevencije, no znate li što navedeni sindrom obuhvaća i što uopće određuje vaš metabolizam? U vašem tijelu se i sada, dok surfate omiljenom web stranicom, odvija neprekidni životni ciklus unosa, razgradnje, obnove, izgradnje i izlučivanja suvišnih i otpadnih tvari, u čijoj osnovi stoji mreža biokemijskih reakcija poznatija kao metabolizam. Postoji niz negativnih faktora od kojih su najčešći procesuirana hrana, pušenje, zagađenje okoliša te sjedilački način života koji te iste reakcije vode u krivom smjeru, ka mogućem razvoju mnogih tegoba i kroničnih bolesti. U posljednje vrijeme sve su češće rasprave o rastućem problemu prekomjerne tjelesne težine u Hrvata koji nas, iako smo dio mediteranskog kruga, svrstava u zemlje sklonije ‚tekovinama zapadne civilizacije’.

MASNO TKIVO POD KONTROLOM

Pogledajte oko sebe, na poslu, dok šetate gradom, na kavi ili dok obavljate kupovinu –

koliko ih ima prekomjernu tjelesnu težinu i opseg struka veći od opsega bokova? Da se razumijemo, ideali ljepote i poželjnog tjelesnog izgleda koje nam je nametnula ona ista zapadnjačka kultura su nedostižni i jednako nezdravi kao i njihove prehrambene navike! Masno tkivo je bitno. Njegova funkcija je neupitna. Ono proizvodi spolne hormone koji žene čine ženama formirajući poželjne obline, djeci osigurava normalan rast i razvoj, muškarcima predstavlja dodatnu zalihu energije kod težih fizičkih napora, a sviju nas štiti od hladnoće i ozljeda unutarnjih organa te predstavlja odličnu smočnicu vitamina topivih u mastima. Ono što je nepoželjno je neumjerenost u svakom smislu pa i vezano uz broj masnih stanica. U ovom slučaju to je progresivno gomilanje adipoznih stanica u trbušnom dijelu gdje se formira visceralna, ‚bolesna masnoća’ – tvornica upalnih tvari koja fizički pritišće unutarnje organe, postavljajući nas na čak peto mjesto pretilih u Europi. Zajedno s problemom pretilosti, hipertenzija,

6:2017

|

PROGRESSIVE

17


Zdravlje

dislipidemija i dijabetes čine ‚kobni kvartet’, tzv. sindrom X, danas poznatiji kao metabolički sindrom. Ovdje se radi o povezanoj skupini zdravstvenih stanja; u prvom redu nakupljanju masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralno distribuirana pretilost), poremećaju metabolizma glukoze (inzulinska rezistencija), poremećaju metabolizma masnoća (povišen kolesterol i trigliceridi), povišenom krvnom tlaku i proinflamatornom stanju u organizmu. Sve ovo neizbježno vodi do razvoja ateroskleroze i poremećaja cirkulacije s viskim rizikom od srčanog infarkta i moždanog udara.

NEUPITNA VAŽNOST BRZE DIJAGNOSTIKE

Važnost prevencije je neupitna, a brza dijagnostika i liječenje osoba koje pate od metaboličkog sindroma su ključne! U Hrvatskoj, gotovo trećina stanovništva zrele životne dobi boluje od metaboličkog sindroma, no simptomi ne zaobilaze ni mnogo mlađu populaciju; predškolsku i školsku djecu te adolescente. Najviše zabrinjava činjenica da se svakim danom otkrivaju novi slučajevi metaboličkog sindroma i to u osoba sve mlađe dobi, a statistika neprekidno raste.

Geneza metaboličkog sindroma, do danas još uvijek nepotpuno razjašnjena, obuhvaća kompleksnu interakciju genetskih, metaboličkih i vanjskih faktora, a uzrokovana je najčešće suvremenim životnim stilom. Neuravnotežena prehrana, izostanak kretanja, nedovoljno sna i stalna izloženost sve većem stresu, naša su svakodnevica i vjerojatno primjećujete sami na sebi koliko doprinose povećanju vašeg masnog tkiva. No, konačno se sve dijeli na kruške i jabuke. Od metaboličkog sindroma rjeđe obolijevaju žene budući da je njihova dominantna građa tijela kruškolika (ginoidni tip) pa time suvišak masnoće sakupljaju najviše u predjelu bedara i bokova. U muškaraca, metabolički sindrom je češći zato što masne stanice nakupljaju u predjelu prsa, struka i trbuha čime poprimaju oblik jabuke (androidni tip). Upravo je iz ovih razloga opseg struka glavni kriterij za dijagnosticiranje metaboličkog sindroma. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) taj broj kod muškaraca ne smije dosegnuti 102cm, a kod žena 88cm.

NUTRITIVNA I FARMAKOLOŠKA TERAPIJA

Nutritivna i farmakološka terapija u liječenju metabolič-

kog sindroma usredotočena je u prvom redu na smanjenje prekomjerne tjelesne mase i održavanje optimalne težine kroz redovitu tjelesnu aktivnosti i adekvatnu prehranu. Na ovaj način smanjuju se svi ostali faktori rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Ovaj pristup podrazumijeva reducirani režim prehrane koji može biti kreiran na tri moguća načina; 1. uravnoteženom prehranom, 2. smanjenim unosom ugljikohidrata ili 3. smanjenim unosom masnoća. Najpoznatiji prehrambeni model usko vezan za metabolički sindrom je tzv. DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension). Cilj ove dijete prvenstveno je smanjenje krvnog tlaka i tjelesne mase, a temelji se na visokom unosu voća i povrća, cjelovitih žitarica, niskomasnih mliječnih proizvoda te ograničenju suhomesnatih proizvoda, procesuirane i konzervirane hrane, a time i unosa soli. S obzirom na intoleranciju glukoze kao čimbenika metaboličkog sindroma, mnoge studije su pokazale da upravo dugotrajan prekomjeran unos, kako zasićenih masnoća, tako i jednostavnih ugljikohidrata,

Masno tkivo je bitno. Njegova funkcija je neupitna. Ono proizvodi spolne hormone koji žene čine ženama formirajući poželjne obline, djeci osigurava normalan rast i razvoj, muškarcima predstavlja dodatnu zalihu energije kod težih fizičkih napora, a sviju nas štiti od hladnoće i ozljeda unutarnjih organa te predstavlja odličnu smočnicu vitamina topivih u mastima. 18

PROGRESSIVE

|

6:2017


Zdrava hrana

rezultira smanjenjem inzulinske osjetljivosti. Stoga se u cilju prevencije dijabetesa tipa II predlaže prehrana s niskim udjelom masti, osobito zasićenih i trans masnih kiselina uz visok unos vlakana i ugljikohidrata niskog glikemijskog indeksa.

MEDITERANSKA PREHRANA

Ovoj suvremenoj bolesti predložen je i najnoviji nutricionistički model, mediteranska prehrana, koji ne predstavlja samo lijek već i predloženi stil života i model za prevenciju metaboličkog sindroma. Specifičnosti mediteranske prehrane; svakodnevna upotreba maslinovog ulja, plave ribe, sezonskog voća, povrća, mahunarki ali i čašica crnog vina, dnevni odmor i kultura obiteljskog objedovanja dokazano pružaju značajno antioksidativno, protuupalno i blagotvorno psihosocijalno djelovanje.Upravo bi ta činjenica trebala biti značajna za našu populaciju i hrvatsko javno zdravstvo osobito u primarnom sektoru zdravstvene zaštite kao prvoj crti edukacije i prevencije metaboličkog sindroma.

6:2017

|

PROGRESSIVE

19


Izotonični napitci

Jednostavan način za brzu i učinkovitu rehidraciju Znojenjem se ne gubi samo voda iz tijela, već i neophodni elektroliti poput natrija, kalija, kalcija, magnezija i klorida. Upravo ti elektroliti važni su za regulaciju kiselobazne ravnoteže u tijelu i imaju važnu ulogu u održavanju volumena plazme i prijenosu živčanih impulsa.

Naše tijelo ima izvrsno razvijen mehanizam termoregulacije. Drugim riječima, ima sposobnost održati unutarnju temperaturu tijela unutar uobičajenih granica iako je vanjska temperatura drugačija. Neovisno o tome jesmo li profesionalni sportaši, rekreativci, radimo li zahtjevan fizički posao ili samo sjedimo negdje na suncu, naše se tijelo znoji. Na taj se način ono hladi i brani od visokih temperatura. Znojenje je zdravo i ima zaštitnu ulogu, ali može dovesti do dehidracije. Koliko god je naš organizam pametan, mehanizam regulacije žeđi ne funkcionira najbolje. Onog trenutka kad osjetimo žeđ, naše je tijelo već 20

PROGRESSIVE

|

6:2017

u ‚opasnom minusu’. Naime, osjećaj žeđi javlja se tek na kraju dugog niza procesa koji se pokreću kad tijelu ponestane vode. Na kraju vrlo dugog niza ‚komunikacija’ između pojedinih tjelesnih organa, naše tijelo reagira osjećajem žeđi, što je posljednji stadij. Treba imati na umu da voda igra ulogu u svim procesima u našem organizmu i on nikako ne smije doći u stanje dehidracije. Istraživanja pokazuju kako se utjecaj dehidracije na sportske rezultate očituje u smanjenoj sposobnosti memoriranja i računanja, smanjenoj sposobnosti vizualnog praćenja i koncentracije i sl. Sportašu od 75 kilograma

koji izgubi 2% tjelesne mase znojenjem (1,5 kg), opadaju fizičke i psihičke sposobnosti za 20%. Bavite li se sportom, profesionalno ili rekreativno, pravilna hidracija vrlo je važna – prije, ali i za vrijeme treninga. Naime, mišićni rad povećava gubitak vode na dva načina. Prvo, pojačava disanje pa se povećava hlapljenje vode dišnim sustavom. Drugo, i puno važnije, mišićnim se radom povećava tjelesna toplina, a posljedica je toga pojačano znojenje kako bi se smanjila tjelesna temperatura. S druge strane, dehidracija može ubrzati mišićni umor. Znojenjem se ne gubi samo voda iz tijela, već i neophodni elektro-


Zdrava hrana

liti poput natrija, kalija, kalcija, magnezija i klorida. Upravo ti elektroliti važni su za regulaciju kiselo-bazne ravnoteže u tijelu i imaju važnu ulogu u održavanju volumena plazme i prijenosu živčanih impulsa. Vrlo je važna ravnoteža između vode i elektrolita jer narušena ravnoteža uzrokuje stres, a stres ugrožava zdravlje. Dakle, elektroliti igraju jednu od ključnih uloga u funkcioniranju ljudskog organizma. Voda nadmašuje ostale napitke i najbolji je način povratka izgubljene tekućine, ali – ne uvijek. Ako je znojenje intenzivno i/ili tjelesna aktivnost traje minimalno 60 minuta, voda nije najbolji izbor za rehidraciju. Naime, voda spada u hipotonične otopine i nije u skladu sa sastavom tjelesnih tekućina. Kratko se zadržava u želucu, brzo se izlučuje mokraćom i povlači za sobom i dio elektrolita, tj. mineralnih tvari. Brojne studije pokazuju kako je, s unosom tekućine, prije svega potrebno nadoknaditi natrij. Na taj se način voda zadržava u organizmu i uspostavlja se ravnoteža. Industrija je prepoznala važnost nadoknade elektrolita uz izgubljenu tekućinu pa se danas mogu naći jednostavni, praktični i pristupačni izotonični napitci. Izotonični napitci imaju jednaku osmolalnost kao i krvna plazma. Zbog toga su idealni za brzu nadoknadu izgubljene tekućine. Osiguravaju neophodne elektrolite koji se gube znojenjem te ugljikohidrate koji opskrbljuju energijom. Upravo zbog toga, sve je više sportaša i rekreativaca koji posežu za ovim napitcima.

Tijekom treninga tijelo gubi vodu, elektrolite i energiju. Dva su glavna čimbenika koja uzrokuju iscrpljenost organizma: dehidracija i potrošnja ugljikohidrata kao izvora energije. Upravo su izotonični napitci ravnoteža između rehidracije i popunjavanja energetskih ‚praznina’. Konzumiranjem takvih napitaka može se odgoditi mišićni umor i povećati izdržljivost. Kada piti izotonične napitke i u kojoj količini? Rezultati nekih studija pokazuju kako je optimalan unos izotoničnih napitaka između 0,5 l i 1 l na sat. Sve ispod ili iznad nije preporučljivo, a savjet je stručnjaka − bolje manje nego više. Dakle, potreba je individualna i ovisi o intenzitetu i trajanju tjelesne aktivnosti te količini znojenja. Konzumirajte izotonični napitak odmah na početku treninga jer ćete maksimalno iskoristiti efekt ‚štednje’ glikogena. Princip djelovanja izotoničnih napitaka vrlo je jednostavan. Natrij stimulira osjećaj žeđi, povećava apsorpciju vode i

Iako izotonični napitci u prosjeku sadrže 4 − 8 g ugljikohidrata u 100 ml, bolja su opcija od nekih napitaka koje bi uobičajeno konzumirali, a sadrže više šećera. Osim što sadrže manje šećera, izotonični napitci vraćaju elektrolite koje ste izgubili znojenjem.

ugljikohidrata u tankom crijevu pa ubrzava rehidraciju i pomaže odgoditi umor u mišićima. Nekoliko studija pokazuje kako konzumiranje glukoze tijekom treninga ili aktivnosti koje zahtijevaju izdržljivost (‚endurance’ tip aktivnosti), poput trčanja ili vožnje bicikla, može spriječiti pojavu hipoglikemije. Dakle, izotonični napitci najbolji su izbor za sve koji su tjelesno aktivni. Oni brinu o hidraciji i ravnoteži tekućine u tijelu. Koriste li izotonični napitci ‚običnim smrtnicima’? Uvriježeno je mišljenje kako su nepotrebni za aktivnosti koje traju manje od jednog sata. Odgovor je vrlo jednostavan: ako ne vježbate (ako ne trošite ugljikohidrate), nemate ih razloga nadoknađivati. Jesu li ugljikohidrati, tj. šećeri glavni razlog zbog kojeg ne biste trebali piti izotonične napitke ako ne vježbate? Iako izotonični napitci u prosjeku sadrže 4 − 8 g ugljikohidrata u 100 ml, bolja su opcija od nekih napitaka koje bi uobičajeno konzumirali, a sadrže više šećera. Osim što sadrže manje šećera, izotonični napitci vraćaju elektrolite koje ste izgubili znojenjem. Na kraju, ako uzmemo u obzir sastav i namjenu izotoničnih napitaka, možemo zaključiti kako sve osobe koje se pojačano znoje mogu od njih profitirati. Vrlo su jednostavan način za brzu i učinkovitu rehidraciju.

Piše: mr. sc. Kristina Aralica Tušak, nutricionist

6:2017

|

PROGRESSIVE

21


Distribucija ekoloških prehrambenih proizvoda

Direktna prodaja potrošačima najraširenija Ekološki poljoprivrednici mogu birati između direktnih kanala distribucije poput narudžbe zelene košare, grupa solidarnih razmjena, prodaje na gospodarstvu ili prodaje putem vlastite prodavaonice te između indirektnih distribucijskih kanala poput supermarketa, specijaliziranih prodavaonica zdravom hranom, restorana i drugih posrednika.

E

kološka poljoprivreda predstavlja brzorastući proizvodni sustav koji u potpunosti pokušava iskoristiti ekološki način proizvodnje kako bi se zadovoljile sve društvene i ekonomske potrebe te očuvanje prirodnog ekosustava kao i zaštita okoliša. Ona isključuje agrokemijske inpute i genetski inženjering te vanjskim inputima pribjegava samo kad se sustav ne može održati unutarnjim procesima. Cilj ekološke poljoprivrede je omogućiti potrošaču svježu, ukusnu i prirodnu hranu, poštujući prirodni sustav i okoliš. Kako bi se to postiglo, postoji nekoliko pravila koja se moraju primijeniti da se minimizira ljudski utjecaj na okoliš i da se u isto vrijeme osigura što je moguće prirodniji poljoprivredni sustav. Nekoliko pristupa je prihvaćeno, ali većina njih je praćena strogim pravilima sa ciljem zaštite integriteta okoliša, biljaka, životinja i bio-

22

PROGRESSIVE

|

6:2017

loške raznolikosti. Unatoč nesumnjivim prirodnim preduvjetima za razvitak ekološke poljoprivrede, a posebice jasno izraženoj agroekološkoj raznolikosti nacionalnog poljoprivrednog prostora, mora se konstatirati kako Hrvatska ulazi u skupinu rijetkih europskih zemalja u kojima je ovaj vid poljoprivredne proizvodnje još uvijek nedovoljno razvijen. U posljednjih deset godina, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, povećano je zanimanje za ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Iako se o proizvodnji ekoloških prehrambenih proizvoda gotovo svakodnevno piše i govori, činjenica je da u ovom trenutku mali broj hrvatskih proizvoda može nositi znak ekoproizvoda. Ipak, optimizam budi činjenica da broj registriranih hrvatskih ekoloških proizvođača neprestano raste, što se može vidjeti na Grafikonu 1., koji prikazuje broj proizvođača ekoloških prehram-


Zdrava hrana

6:2017

|

PROGRESSIVE

23


Distribucija ekoloških prehrambenih proizvoda

benih proizvoda u periodu od 2009. do 2015. godine. Povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom za razdoblje od 2010. do 2015. godine prikazuje Grafikon 2., iz kojeg se može vidjeti kako se površine pod ekološkom proizvodnjom u Republici Hrvatskoj povećavaju iz godine u godinu. Prema podacima iz 2015. godine, u biljnoj površini pod ekološkom proizvodnjom u Republici Hrvatskoj, prevladavaju oranice sa 36.481 hektara, potom pašnjaci sa 27.652 hektara te voćnjaci sa 5.638 hektara. U biljnoj površini pod ekološkom proizvodnjom 24

PROGRESSIVE

|

6:2017

prednjače Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Virovitičko-podravska, Sisačkomoslavačka i Brodsko-posavska županija, a najmanje Krapinsko-zagorska i Dubrovačka županija. Također, došlo je do velikog povećanja stoke u ekološkom uzgoju u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2014. godine. Ipak, ekološka stočarska proizvodnja još uvijek je nedovoljno razvijena. Trenutno su dominantne djelatnosti u uzgoju ovaca i goveda, ali bilježi se povećanje brojnog stanja stoke u gotovo svim sektorima proizvodnje.

KANALI DISTRIBUCIJE

Jedna od brojnih prepreka koje sputavaju razvoj tržišta ekoloških prehrambenih proizvoda je relativno niska dostupnost ekoloških prehrambenih proizvoda na tržištu. Da bi ekološki prehrambeni proizvodi bili dostupni krajnjim potrošačima, od iznimne je važnosti za proizvođača takvih proizvoda da prouči i izabere prave kanale distribucije. Potrebne su godine iskustva da bi se razvio željeni sustav distribucije ekoloških prehrambenih proizvoda, stoga su proizvođačima kanali distribucije od strateške važnosti.


Zdrava hrana

Broj proizvođača ekoloških prehrambenih proizvoda u Republici Hrvatskoj od 2003. do 2015. godine 3.061

Izvor: izrada autora prema podacima Ministarstva poljoprivrede

2.194 1.494 1.528

1.609

1.125

130

189

189

342

477

632

817

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

2011.

2012.

2013. 2014. 2015.

Poljoprivredna površina pod ekološkom proizvodnjom u Republici Hrvatskoj od 2010. do 2015. godine (u tisućama hektara) Izvor: izrada autora prema podacima Ministarstva poljoprivrede

23.282,37

2010.

32.035,80

31.903,59

2011.

2012.

Ekološki poljoprivrednici mogu birati između direktnih kanala distribucije poput narudžbe zelene košare, grupa solidarnih razmjena, prodaje na gospodarstvu ili prodaje putem vlastite prodavaonice te između indirektnih distribucijskih kanala poput supermarketa, specijaliziranih prodavaonica zdravom hranom, restorana i drugih posrednika.

40.574,00

2013.

Svaki od oblika nosi sa sobom određene prednosti i nedostatke, a izbor distribucijskih kanala trebao bi se temeljiti na veličini gospodarstva, specifičnosti proizvodnje, stupnju razvoja i lokaciji gospodarstva.

PREVLADAVAJU MALA GOSPODARSTVA

Da bi se dobila slika o kanalima distribucije provedeno je primar-

75.882,00 50.054,22

2014.

2015.

no istraživanje među hrvatskim proizvođačima ekoloških prehrambenih proizvoda krajem lipnja i početkom srpnja 2016. godine na uzorku od 44 proizvođača. Utvrđeno je da proizvođači ekoloških prehrambenih proizvoda većinom plasiraju svoje proizvode direktnim kanalima distribucije, što je i za očekivati jer se radi o malim gospodarstvi-

Ekološki uzgojeni prehrambeni proizvodi su oni proizvodi koji su proizvedeni koristeći metode koje ne uključuju dodatke kao pesticide i mineralna gnojiva te ne sadrže genetski modificirane organizme. Smatra se da su takvi proizvodi neusporedivo boljeg i prirodnijeg okusa jer na tržište dolaze svježiji. 6:2017

|

PROGRESSIVE

25


Distribucija ekoloških prehrambenih proizvoda

ma, ali u distribuciji eko proizvoda sve zastupljeniji postaju i indirektni kanali. Prema statusu proizvodne jedinice, od ukupno 44 ekološka proizvođača, najveći broj gospodarstava ima status ekološke proizvodnje, i to njih 37. Od ukupno 44 ispitanih, 41 ima smještenu parcelu u županiji u kojoj je proizvodna jedinica. Prema oblicima registriranog subjekta, najveći broj je registriran kao proizvođači – obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti ili dionička društva, 36 odgovora, odnosno 81,82%. Najzastupljeniji proizvođači su s površinom zemljišta do 5 hektara što znači da su u Hrvatskoj većinom zastupljena mala ekološka poljoprivredna gospodarstva. Od djelatnosti kojima se bave ispitani ekološki proizvođači, najzastupljenije je voćarstvo kojim se bavi 56,8% proizvođača dok su najmanje zastupljene djelatnosti cvijeće, ukrasno grmlje i drveće. Glavni motiv bavljenja ekološkom proizvodnjom je životno uvjerenje, potom slijede nezaposlenost i financijski razlozi. Ekološka gospodarstva imaju do 5 zaposlenih, i to njih 79,54%. Prosječan broj radnih dana u tjednu koje provedu na proizvodnoj jedinici je 5. Prosječan broj radnih sati tjedno koje ispitani ekološki proizvođači provedu na proizvodnoj jedinici je između 40 i 50 sati tjedno.

AKCIJE ZA RAZVOJ EKO TRŽIŠTA

Glavni kanal distribucije kojim se koriste proizvođači ekoloških prehrambenih proizvoda je direktna prodaja potrošačima. Direktnu prodaju potrošačima 26

PROGRESSIVE

|

6:2017

Potrebno je cijeniti svoj proizvod, osigurati tržište po prihvatljivoj cijeni, raditi na kvalitetnijem proizvodu i lakšoj distribuciji, biti korektan i pošten proizvođač, odnosno ne varati kupce u pogledu načina uzgoja, više međusobnog razumijevanja i suradnje među proizvođačima ekoloških prehrambenih proizvoda

koristi 26 ispitanika, odnosno 59,1%. Zanimljivo je da jedan ispitanik distribuira svoje proizvode putem grupa solidarnih razmjena, a raste i internet prodaja. Njih 58,3% prodaje na proizvodnoj jedinici. Ekološki proizvođači u Hrvatskoj koji svoje proizvode plasiraju putem indirektnih kanala distribucije, plasiraju ih najviše kroz specijalizirane prodavaonice, zatim preko otkupljivača kao što je Biovega, a najmanje putem udruga. Među najvažnijim akcijama koje bi Ministarstvo trebalo učiniti za daljnji razvoj tržišta, ekološki

proizvođači ističu edukaciju i informiranje potrošača o ekološkim prehrambenim proizvodima, smatra 13 ispitanika. Druga najvažnija akcija koju 11 proizvođača smatra vrlo važnom je promoviranje znaka HRVATSKI EKO PROIZVODNjih 18, odnosno 40,90%, misli kako bi bilo dobro da se udruže jer bi tako stekli moć u pregovorima s trgovačkim lancima. Četrnaest ispitanika, odnosno 31,81% misli kako bi bilo potrebno proizvoditi veće količine svježeg voća i povrća te prerađevina. Potrebno je cijeniti svoj proizvod, osigurati tržište po prihvatljivoj cijeni, raditi na kvalitetnijem proizvodu i lakšoj distribuciji, biti korektan i pošten proizvođač, odnosno ne varati kupce u pogledu načina uzgoja, više međusobnog razumijevanja i suradnje među proizvođačima ekoloških prehrambenih proizvoda (EPP). Od ukupno 44 ispitanih, njih 50%, odnosno 22 ispitanika, misli da bi trgovci hranom trebali poticati suradnju s domaćim ekološkim proizvođačima, a 34,10%, odnosno 15 ispitanika, misli da je potrebno educirati potrošače o EPP-ima. Od ostalih prijedloga, ispitanici su naveli da je potrebno platiti pravu vrijednost proizvoda EPP-a, smanjiti uvoz i ne plagirati ekoproizvod. Većina njih slaže se da daljnji potencijal tržišta EPP-a u RH postoji, ali uz prijedloge rješenja kako to postići.

Piše: Josipa Horvatović, mag.oec., EFZG, Sveučilišni diplomski studij Trgovina


15 godina

izdanje FMCG sektora najčitanije

Prvi B2B časopis na hrvatskom retail i FMCG tržištu e trendov o m a r Mi stva

s Rastitea nam

• Pouzdan partner na tržištu maloprodaje • Preko nas vaša poruka stiže u prave ruke

www.progressive.com.hr


Predstavljamo

U Zagrebu otvoren catering zdrave prehrane Pri načinu pripremanja jela, catering Na dlanu baziran je na LCHF načinu prehrane koji podrazumijeva manje ugljikohidrata, a više prirodnih zdravih masti u prehrani te na Paleo načinu prehrane koji podrazumijeva vraćanje izvornoj ljudskoj prehrani i odbacivanje procesirane hrane.

U

Zagrebu je otvoren catering ‚Na dlanu’ - prvi catering u Hrvatskoj namijenjen svima koji drže do zdrave prehrane, onima koji žele smršavjeti, ali i zaposlenim osobama koje se žele hraniti kvalitetno, zdravo, ali i uživati u ukusnom obroku. Baziran na LCHF (Low Carb - High Fat) i Paleo prehrani, catering Na dlanu svakodnevno nudi zanimljivu i bogatu ponuda i kombinacije jela pripremljenih s nutritivno bogatim namirnicama. Pri načinu pripremanja jela, catering Na dlanu baziran je na LCHF načinu prehrane koji podrazumijeva manje ugljikohidrata, a više prirodnih zdravih masti u prehrani te na Paleo

28

PROGRESSIVE

|

6:2017

načinu prehrane koji podrazumijeva vraćanje izvornoj ljudskoj prehrani i odbacivanje procesirane hrane. Cijeli koncept nastao je na temelju vlastitog iskustva Tatjane Mrzljak i rezultatima koje joj je donio ovaj način prehrane. Sa željom da ponudi nešto novo i

drugačije, Tatjana je osmislila jedinstveni koncept cateringa koji svakodnevno nudi zdrave obroke pripremljene od svježih namirnica i bez dodatka aditiva. Sva jela koja se nalaze u ponudi cateringa Na dlanu ne sadrže nikakve vrste žitarica ili tvornički procesirane namirnice, a slastice su zaslađene brezinim šećerom i stevijom. Catering Na dlanu nudi kruh i pecivo bez žitarica i kvasca, jela koja su svima dobro poznata, poput njoka ili lasagna, veliki izbor salata te ukusno meso, pripremljeno na zdraviji način.


Zdrava hrana

Cijeli koncept nastao je na temelju vlastitog iskustva Tatjane Mrzljak i rezultatima koje joj je donio ovaj način prehrane. Sa željom da ponudi nešto novo i drugačije, Tatjana je osmislila jedinstveni koncept cateringa koji svakodnevno nudi zdrave obroke pripremljene od svježih namirnica i bez dodatka aditiva.

6:2017

|

PROGRESSIVE

29


Predstavljamo

Catering Na dlanu nudi kruh i pecivo bez Ĺžitarica i kvasca, jela koja su svima dobro poznata, poput njoka ili lasagna, veliki izbor salata te ukusno meso, pripremljeno na zdraviji naÄ?in.

30

PROGRESSIVE

|

6:2017


HOTELI | RESTORANI | BAROVI

Časopis za HoReCa profesionalce Direktno na adrese: • Hotela, restorana i barova • Proizvođača hrane i pića • Proizvođača opreme za HoReCa kanal • Organizatora sajmova • Catering tvrtki • Turističkih, marketinških i PR agencija

CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o. Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb crier@crier.hr


Voće žitarice hoće

Uživajte u novom neodoljivom okusu Voće obožava ukusne dodatke. Zato ovaj put sa sobom donosi - žitarice! Razbudite svoje tijelo i osjećajte se vitalno uz novi neodoljivi okus b.Aktiv smoothieja sa žitaricama.

ZA NORMALNU FUNKCIJU IMUNITETA

Zdrava hrana 2017  

Specijalni prilog časopisa Progressive / Lipanj 2017.

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you