ČASOPIS ZA RODITELJE
ZAOSTAJANJE u rastu i razvoju Prim.dr Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog
Rast i razvoj djetata pod utjecajem su više unutrašnjih i vanjskih čimbenika koji međusobno djeluju. Osnovni unutrašnji čimbenici su: nasljeđe i pripadnost rasi i spolu. Najvažniji vanjski čimbenici su socioekonomski, psihološki, prehrana, kronične bolesti
R
ast i razvoj obilježja su isključivo dječje dobi i jedan od najvažnijih pokazatelja po kojem procjenjujemo zdravlje djeteta. Rast u užem smislu znači povećanje veličine i mase, tj. dimenzija tkiva, organa i tijela. Primjer za to je ukupni fizički rast u visinu, prirast tjelesne mase, rast glave, spolnih organa… Razvoj obuhvaća prije svega složene kvalitativne promjene kao što su sazrijevanje strukture i funkcije organa te pojedinih organskih sustava, njihove prilagodbe i uloge, dalje intelektualne, emotivne i socijalne promjene. Dobar primjer za to je razvoj govora, za koji mora biti zadovoljen niz preduvjeta: kognitivna sposobnost, dobra percepcija i sluh, motoričke sposobnosti većeg broja mišića.
Što utječe na rast i razvoj? Rast i razvoj djetata pod utjecajem su više unutrašnjih i vanjskih čimbenika koji međusobno djeluju. Osnovni unutrašnji čimbenici su: nasljeđe i pripadnost rasi i spolu. Najvažniji vanjski čimbenici su socioekonomski, psihološki, prehrana, kronične bolesti…. Obzirom na veliki broj utjecaja ne čudi što postoje velike fiziološke varijacije rasta i razvoja među zdravim vršnjacima.
Kako pratimo rast i razvoj? Najčešći parametri po kojima pratimo rast djeteta su tjelesna masa (TM), tjelesna visina (TV), opseg glave (OG), a u nekim situacijama procjenjujemo i potkožno masno tkivo, indeks tjelesne mase (ITM). Najčešće za praćenje koriste se centilne krivulje rasta. Kod sumnje na pothranjenost ili preuhranjenost računa se i indeks tjelesne mase ITM koji predstavlja omjer tje-
lesne mase i površine tijela u m2. ITM je odličan pokazatelj količine masnog tkiva u organizmu, odnosno on nam govori ima li ga premalo ili previše. Dakle, kada pratimo dijete, u krivuljama rasta označavamo mjeru koju procjenjujemo i gledamo je li to u okviru normalnih varijacija (5 do 95 centila) i je li dinamika rasta kroz vrijeme dobra. Što se razvoja tiče prate se tjelesni, psihički (kognitivni i emocionalni) te socijalni razvoj. Procjenjuje se kako dijete u određenoj dobi ostvaruje ono što je za tu dob očekivano i kako se prilagođava okolini, poštujući fizološka odstupanja. Tjelesno gledamo kako ide sazrijevanje grubih i finih motoričkih funkcija, kakav je razvoj zubi, kasnije spolni razvoj. Kognitivno pratimo kako dijete intelektualno napreduje, tj. kakvo je razumijevanje u ranoj dobi, sposobnost učenja, usvajanja i primjene naučenog. Potrebno je pratiti i emocionalno reagiranje djeteta obzirom na određene situacije, kako se razvija kontrola vlastitih emocija i razumijevanje tuđih. Socijalni razvoj podrazumijeva komunikaciju s okolinom uključujući zainteresiranost za igru i sudjelovanje u njoj, komunikaciju s ljudima, razvoj govora, sposobnost prilagođavanja okolnostima, kakva je pažnja i koncentracija. Periodički sistematski pregledi najbolji su vid praćenja rasta i razvoja. Tada se dijete pregleda po svim
6
organskim sustavima, učine sva mjerenja, sagledaju razvojni elementi, a ponekad izrade i osnovni laboratorijski nalazi (radi procjene ima li anemije ili nekih drugih deficita vitamina ili minerala). Sistematski pregledi su učestaliji u onim razdobljima koja su karakterizirana intenzivnijim rastom i razvojem (dojenaštvo i pubertet). Ponekad rast i tjelesni razvoj ne idu sukladno. Ukoliko se odstupanje čini veće određuje se koštana dob (razvoj kostiju je dobar pokazatelj stupnja zrelosti) te uspoređuje sa kronološkom. Koštanu dob u praksi najčešće određujemo uspoređujući rentgensku snimku lijevog zapešća djeteta sa standardnim snimkama za tu dob, pa gledamo je li razvoj sukladan stvarnoj dobi, ili ubrzan ili usporen.
