Časopis Osmijeh br. 21 / veljača 2020.

ČASOPIS ZA RODITELJE

BESPLATAN �ASOPIS ZA RODITELJE

Broj 21/ Veljača 2020.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Dvostruka zaš tita za vaš e najmlađe.

Paket imunitet

ZA PET

Kada birate vitamine za vašu djecu, izaberite Salvit! SAMO U LJEKARNAMA, info@salvushealth.com Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.

2

SLV-ADV-BG-PAT-HR-01

*Cink doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava

ČASOPIS ZA RODITELJE

SADRŽAJ

impresum

STILOVI RODITELJSTVA........................................................................... 4 ZAOSTAJANJE U RASTU I RAZVOJU.......................................................6 DISLEKSIJA..............................................................................................10 PREHLADA...............................................................................................11 PRAVILNO PRANJE RUKU...................................................................... 14 ROTA VIRUS............................................................................................ 15 DJEČJA KARTA SVIJETA ........................................................................18 ROĐENDAN U VRTIĆU............................................................................20 JAČANJE IMUNITETA..............................................................................22 IGRE ZA POTICANJE RAZVOJA MOTORIKE..........................................24 VJEŽBE ZA DOJILJE................................................................................27 DJEČJA MAŠTA.......................................................................................30 SRETAN POLAZAK Z ŠKOLU..................................................................33

Stručni suradnici: Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar Iva Palčić, dr.med., specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske nefrologije Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, prim. dr Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog dr. sc. Ines Galić-Jušić, prof. logoped Iva Radošić, mag. logoped Lana Novota, mag. Kineziologije Martina Gilja, nutricionist, dipl. ing. preh. tehn. Sara Kozjak Dragčević, mag.praesc. educ. Morana Jokić, Kabinet Martis Vlatka Smolčić Hokman, mag. oec.

Izdavač: POPULUS-DUO d.o.o., ured: Štoosova 15, Zagreb, tel: 01 4647 621 e-mail redakcije: osmijeh@populus-duo.hr

Moje dijete Mudar portal u modernom ruhu! Već dugi niz godina portal Moje dijete uspješno pomaže roditeljima u mnogim pitanjima i nedoumicama. Odgojivši mnoge generacije s ponosom možemo reći kako naše godine jamče mudrost, ali i obavezu da budemo što bolji. Moje dijete je portal na kojem ćete se osjećati kao kod kuće i saznati sve što vas zanima o roditeljstvu. ●Zdravlje ●Zabava ●Trudnoća ●Lifestyle ●Priče za djecu ●Porod ●Kuharica ●Aktivni zadaci ●Dojenje ●Zdrav život za djecu ●Vrtić ...i sve ostalo vas zanima….. ●Škola

Uredništvo: Jelena Sosa, mag.oec, e-mail: jelena.sosa@ populus-duo.hr

Grafičko oblikovanje: EPS FORMAT d.o.o.

Fotografije: www.123rf.com

www.mojedijete.com

Tisak: Grafički Zavod Hrvatske Uredništvo časopisa Osmijeh ne odgovara za eventualne pogreške u oglasima, kao ni za sadržaj objavljenih tekstova.

Točan odgovor na nagradno špitanje iz prošlog broja je: Najbolji dan u životu, a sretni dobitnici Nivea nagradne igre iz prošlog broja su: Franka Poljanić, Suzana Štrk, Tihana Matika, Tamara Pečurica, Jurica Petričević, Arabela Novak-Đura, Marija Gega, Dunja Tomić, Saša Tomić, Biljana Baranašić

3

Osmijeh

ČASOPIS ZA RODITELJE

STILOVI RODITELJSTVA

Piše: Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar

i uloga obitelji u izgradnji nove osobe

Roditeljstvo je, za većinu ljudi, logičan period u tijeku života, kojem se budući roditelji neopisivo raduju. No, za roditeljstvo ne postoji savršen priručnik, koji će nas osposobiti da budemo idealni roditelji svojoj djeci. Na ulogu roditelja se ne možemo unaprijed pripremiti niti znamo što nas, igrajući roditeljsku ulogu, očekuje u budućnosti.

M

nogi se roditelji, osobito kada je u pitanju prvo dijete, nastoje pripremiti za roditeljstvo, čitajući raznu literaturu i informirajući se kroz različite kanale, o onome što ih očekuje. Pa opet, kada se nađu u situaciji da krenu putem roditeljstva shvate da, unatoč ranijoj edukaciji, osobno imaju sasvim posebno i jedinstveno iskustvo. Roditeljstvo je socijalni proces koji uključuje brigu, odgoj te pružanje pomoći i potpore tijekom socijalizacije u drugim socijalnim okruženjima. Određeno je različitim ponašanjima i vještinama kojima se roditelj koristi u komunikaciji s djetetom. Ukoliko razmislimo o ciljevima roditeljstva, svi ciljevi se mogu svesti u tezu izvođenja djeteta na ispravan životni put. Iako zvuči sasvim jednostavno, tome nije tako i za ostvarenje ovog roditeljskog cilja nužno je uložiti mnogo napora u odnosu s djetetom tijekom njegovog rasta i razvoja. Moguće je razlikovati četiri osnovna stila roditeljstva: • autoritativni roditeljski stil • autoritarni roditeljski stil • popustljivi roditeljski stil • ravnodušni roditeljski stil Stilovi roditeljstva razlikuju se nastavno na dvije dimenzije: roditeljsku toplinu i roditeljski nadzor.

Autoritativan roditeljski stil Autoritativan roditeljski stil ima pozitivne učinke na razvoj djeteta. Roditelj otvoreno pokazuje ljubav, pruža potporu i potiče dijete. Djeca imaju pozitivnu sliku o sebi, razvijenih su

socijalnih vještina te imaju sposobnost regulacije emocija. Autoritarni roditeljski stil Autoritarni roditeljski stil jest onaj koji uključuje visoku razinu kontrole i nadzora. Takav roditelj je strog te ne pokazuje toplinu i ljubav prema djetetu. Djeca odgojena na ovaj način najčešće se koriste agresijom kao stilom ponašanja. Obzirom na usvojen čvrst obrazac odgoja, najčešće i sami postaju jednaki. Popustljvi roditeljski stil Popustljiv stil podrazumijeva visoku razinu topline i ljubavi, međutim razina nadzora je vrlo niska. Djeca takvih roditelja često su nezrela i impulzivna te teško kontroliraju emocije. Ovakav roditeljski stil otežava djetetu stjecanje normi i pravila ponašanja u zajednici.

4

Ravnodušni roditeljski stil Ravnodušni stil obilježen je niskom razinom ljubavi i nadzora. Ovaj stil opisuje roditelje koji ne pokazuju interes za dijete, njegove želje, potrebe, uspjehe i neuspjehe. Djeca ovih roditelja su najčešće neposlušna i vrlo zahtjevna. Agresivni roditelji svoju djecu smiruju napadom, fizičkim ili verbalnim. Oni su gotovo naprestano ljuti na svoju djecu, jer je ljutnja njihov obrazac ponašanja, koji prenose na svoju djecu, no njihova ljutnja obično nema nikakve veze sa ponašanjem djece. Najčešće su ljuti na okolnosti u svom životu, sami na sebe, svoj brak, posao, ljude kojima su okruženi, ali i na činjenicu da su roditelji. Takve osobe svoj bijes iskaljuju na djeci, jer sui m pri ruci i “moraju” ih slušati. Često se, u ovakvim obiteljima, događa da se djeca pobune te da, kad porastu i fizički uzvrate. Djeca agresivnih

ČASOPIS ZA RODITELJE roditelja su uplašena, prestrašena, buntovna i prkosna. Pasivni roditelji puštaju svoju djecu da rade sve što žele, a reagiraju tek kad djeca pređu sve granice u ponašanju. Ovakvih roditelja ima posvuda, u svim staležima i obrazovnim skupinama. Istraživanja pokazuju da djecu najčešće tuku i ozljeđuju upravo roditelji iz ove kategorije. Dosljedne roditelje odlikuju jasnoća, nepopustljivost, odlučnost, samopouzdanost i opuštenost. Njihova djeca znaju da roditelji uvijek stoje iza onoga što kažu i da ih nikada neće uvrijediti, povrijediti ili poniziti.

Uloga oca Očeva uloga u podizanju djece je vrlo važna, često i nezamjenjiva. Djeca koja ne žive s ocem često imaju niže samopoštovanje, slabije socijalne vještine, socijalnu kompetenciju i podložnije su pritisku vršnjaka. Otac je, uz majku, djetetov najvažniji učitelj. Otac, kroz razgovor i zajednički provedeno slobodno vrijeme, uči dijete odgovornom ponašanju i moralnim

vrijednostima. Odgovoran otac predstavlja pozitivan model učenja i uzor djetetu. Moguće je razlikovati tri stila očinstva: Otac hranitelj jest stil koji opisuje očeve koji osjećaju materijalnu odgovornost za svoju obitelj. Oni izbivaju iz kuće kako bi materijalno osigurali obitelj. Stoga je, radi poslovnih obaveza, provedeno vrijeme s djecom svedeno na minimum. Autonoman otac jest onaj koji teži za slobodom, izbjegavajući bilo kakve obveze vezane za obitelj. Uključuje odbijanje uloge oca kao sudionika u odgoju djece te su u ovakvim odnosima česti sukobi sa suprugom. Uključeni očevi u potpunosti sudjeluju u životu svoje obitelji. Otc je jako uključen u kućanske poslove, jer osjeća obvezu prema sudjelovanju u životnim aktivnostima obitelji. Odnos unutar obitelji, sa suprugom i djecom, je vrlo dobar.

Djedovi i bake U nekim obiteljima djedovi i bake imaju brojne važne uloge. Oni mogu biti

izvori emocionalne ili financijske podrške roditeljima, ali i biti povremeni učitelji, suigrači, odgajatelji ili zamjenski roditelji za svoju unučad. Utvrđeno je da je odnos djedova i baka s unucima povezan s dobi i spolom djeteta. U mlađoj dobi unuci su, bez obzira na spol, u jednako bliskim odnosima s bakama i djedovima, dok u pubertetu dječaci postaju bliskiji djedu i baki, dok se djevojčice udaljuju, osobito od djedova. Jedno od objašnjenja jest kako je pubertet vrijeme emocionalnog stresa, koji dovodi do toga da se djeca često udaljavaju od svojih roditelja i traže podršku negdje drugdje. Dječacima će tu potrebu zadovoljiti baka i djed, a za djevojčice je vjerovatnije da će podršku potražiti kod prijateljica u bližoj okolini.

Primjećuje se da oba roditelja imaju važnu ulogu u razvoju djeteta, no cjelokupni odnosi s ostalim članovima unutar obitelji čine jednu cjelinu o kojoj će ovisiti emocionalni i socijalni razvoj djeteta te svi njegovi daljnji odnosi kroz život.

TRUDI MIRISNI BALZAMNI GEL

Trudi mirisni balzamni gel sadrži prirodne ekstrakte i eterična ulja niaulija, mente, smreke i kamilice, čijim se udisanjem učinkovito pročišćavaju dišni putevi, te na prirodan način olakšava disanje. Blagotvorno djeluje kod tegoba gornjih dišnih puteva, prehlade, gripe i začepljenog nosa. Koristi se inhalacijom iz vodene pare, direktnom inhalacijom ili utrljavanjem u prsa što se osobito preporučuje prije spavanja, jer smiruje i olakšava san.

TRUDI TEKUĆI PUDER

s rižinim škrobom

Izuzetno bogat puder u kremi,daje trenutno olakšanje iziritiranoj i mokroj dječjoj koži. Formula na bazi rižinog škroba i ulja babasu palme (Orbignya oleifera) štiti kožu ostavljajući je ugodno suhom i hidratiziranom. Može se koristiti svakodnevno,nije potrebno ispirati. Dermatloški ispitano na osjetljivoj koži. Ne sadrži boje, parabene ni mineralna ulja.

krema za lice i tijelo

Hidratantna krema za svakodnevnu njegu kože lica i tijela. Sadrži propolis i ekstrakt nevena koji imaju protuupalno i umirujuće djelovanje, ulje slatkog badema i shea maslac koji imaju filmogena svojstva te štite kožu od dehidracije.

Potražite u ljekarnama | info@salvushealth.com

TRU-ADV-COMPL-PAT5/01-RH/07_11_2019

TRUDI HIDRATANTNA KREMA S PROPOLISOM I NEVENOM, 100 ML

ČASOPIS ZA RODITELJE

ZAOSTAJANJE u rastu i razvoju Prim.dr Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog

Rast i razvoj djetata pod utjecajem su više unutrašnjih i vanjskih čimbenika koji međusobno djeluju. Osnovni unutrašnji čimbenici su: nasljeđe i pripadnost rasi i spolu. Najvažniji vanjski čimbenici su socioekonomski, psihološki, prehrana, kronične bolesti

R

ast i razvoj obilježja su isključivo dječje dobi i jedan od najvažnijih pokazatelja po kojem procjenjujemo zdravlje djeteta. Rast u užem smislu znači povećanje veličine i mase, tj. dimenzija tkiva, organa i tijela. Primjer za to je ukupni fizički rast u visinu, prirast tjelesne mase, rast glave, spolnih organa… Razvoj obuhvaća prije svega složene kvalitativne promjene kao što su sazrijevanje strukture i funkcije organa te pojedinih organskih sustava, njihove prilagodbe i uloge, dalje intelektualne, emotivne i socijalne promjene. Dobar primjer za to je razvoj govora, za koji mora biti zadovoljen niz preduvjeta: kognitivna sposobnost, dobra percepcija i sluh, motoričke sposobnosti većeg broja mišića.

Što utječe na rast i razvoj? Rast i razvoj djetata pod utjecajem su više unutrašnjih i vanjskih čimbenika koji međusobno djeluju. Osnovni unutrašnji čimbenici su: nasljeđe i pripadnost rasi i spolu. Najvažniji vanjski čimbenici su socioekonomski, psihološki, prehrana, kronične bolesti…. Obzirom na veliki broj utjecaja ne čudi što postoje velike fiziološke varijacije rasta i razvoja među zdravim vršnjacima.

Kako pratimo rast i razvoj? Najčešći parametri po kojima pratimo rast djeteta su tjelesna masa (TM), tjelesna visina (TV), opseg glave (OG), a u nekim situacijama procjenjujemo i potkožno masno tkivo, indeks tjelesne mase (ITM). Najčešće za praćenje koriste se centilne krivulje rasta. Kod sumnje na pothranjenost ili preuhranjenost računa se i indeks tjelesne mase ITM koji predstavlja omjer tje-

lesne mase i površine tijela u m2. ITM je odličan pokazatelj količine masnog tkiva u organizmu, odnosno on nam govori ima li ga premalo ili previše. Dakle, kada pratimo dijete, u krivuljama rasta označavamo mjeru koju procjenjujemo i gledamo je li to u okviru normalnih varijacija (5 do 95 centila) i je li dinamika rasta kroz vrijeme dobra. Što se razvoja tiče prate se tjelesni, psihički (kognitivni i emocionalni) te socijalni razvoj. Procjenjuje se kako dijete u određenoj dobi ostvaruje ono što je za tu dob očekivano i kako se prilagođava okolini, poštujući fizološka odstupanja. Tjelesno gledamo kako ide sazrijevanje grubih i finih motoričkih funkcija, kakav je razvoj zubi, kasnije spolni razvoj. Kognitivno pratimo kako dijete intelektualno napreduje, tj. kakvo je razumijevanje u ranoj dobi, sposobnost učenja, usvajanja i primjene naučenog. Potrebno je pratiti i emocionalno reagiranje djeteta obzirom na određene situacije, kako se razvija kontrola vlastitih emocija i razumijevanje tuđih. Socijalni razvoj podrazumijeva komunikaciju s okolinom uključujući zainteresiranost za igru i sudjelovanje u njoj, komunikaciju s ljudima, razvoj govora, sposobnost prilagođavanja okolnostima, kakva je pažnja i koncentracija. Periodički sistematski pregledi najbolji su vid praćenja rasta i razvoja. Tada se dijete pregleda po svim

6

organskim sustavima, učine sva mjerenja, sagledaju razvojni elementi, a ponekad izrade i osnovni laboratorijski nalazi (radi procjene ima li anemije ili nekih drugih deficita vitamina ili minerala). Sistematski pregledi su učestaliji u onim razdobljima koja su karakterizirana intenzivnijim rastom i razvojem (dojenaštvo i pubertet). Ponekad rast i tjelesni razvoj ne idu sukladno. Ukoliko se odstupanje čini veće određuje se koštana dob (razvoj kostiju je dobar pokazatelj stupnja zrelosti) te uspoređuje sa kronološkom. Koštanu dob u praksi najčešće određujemo uspoređujući rentgensku snimku lijevog zapešća djeteta sa standardnim snimkama za tu dob, pa gledamo je li razvoj sukladan stvarnoj dobi, ili ubrzan ili usporen.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Zaostajanje u rastu i razvoju Zaostajanje u rastu, tj. odstupanja od normalnih varijacija (ispod 5centile za dob) te usporenje tempa rasta (pad na centilnoj krivulji u odnosu na ranije) znak je da se nešto nepovoljno događa s djetetom. To najčešće zamijete sami roditelji koji se obrate liječniku jer je dijete premršavo ili prenisko ili „sitnije“ od vršnjaka, ili se uoči na redovnom sistematskom pregledu. Kada tragamo za razlozima koji dovode do slabijeg napretka na tjelesnoj masi, uvijek prvo procjenjujemo što i koliko dijete jede, tj. je li optimalan unos kalorija. Ukoliko nije, potrebno je educirati roditelje kako to poboljšati, primjerice pojačati kalorijsku gustoću obroka pogotovo ako su oni količinski mali, izbaciti nepotrebne slabo kalorične napitke koji ometaju apetit te eventualno dodati hiperkalorijske napitke . Moramo se zapitati je li razlog stagnaciji neprepoznata ili neliječena kronična bolest. Naime, takva stanja odražavaju se na usporenje rasta, ali i razvoja djeteta, a mogu biti i razlog niže konačne visine, u odnosu na onu koja je genetski zacrtana. Primjeri takvih bolesti su celijakija (glutenska enteropatija), bolesti štitnjače, kronične upalne bolesti crijeva, kronične bubrežne bolesti, teže srčane greške, teži poremećaji motoričkog razvoja, dege-

nerativne bolesti mozga i još mnoge druge. Kronično bolesna djeca imaju slabiji apetit, dok s druge strane sama bolest često povećava energetske potrebe i stvara veće energetske gubitke, odnosno troši energiju“ (dobar primjer je slučaj kroničnog proljeva gdje se gube hranjive tvari ili pojačan rad štitnjače koji ubrzava metabolizam). To su razlozi zašto djeca ne rastu normalnim tempom. Prvo obično stagniraju tjelesnom masom, zatim i visinom, a refleksija može biti i na zakašnjeli pubertetski razvoj. Ukoliko se na vrijeme reagira i pravovremeno otkrije dijagnoza, te se bolest pravovremeno i pravilno liječi, dijete će uhvatiti ponovo svoj ritam rasta i razvoja. Ako je neliječena bolest predugo trajala ili je prošlo vrijeme u kojem tijelo još može rasti moguće je da se više neće moći doseći ciljna visina. S druge strane, uobičajene akutne infekcije (respiratorne, crijevne, urinarne..), čak i ako se ponavljaju, u pravilu ne utječu na brzinu rasta ili krajnju visinu djeteta.

Uzroci niskog rasta kod djece Izolirano nizak rast u užem smislu može biti obiteljski, konstitucijski, idiopatski, ali također odraz i hormonskog poremećaja. Obiteljski niski rast je kada imamo zdravo dijete koje prosječno visinom zaostaje za vršnjacima, ali je u skladu s visinom roditelja. Razvoj i ulazak u

7

pubertet ne odstupaju od vršnjačkog, a konačno dosegnuta visina odgovara srednjoj visini roditelja. Konstitucijski niski rast je zapravo prolazni zaostatak u rastu kod djece koja nešto kasne u koštanoj zrelosti (koštana dob tada zaostaje za kronološkom), pa osim što sporije rastu kasnije ulaze u pubertet, no u konačnici dostignu normalnu visinu. To se nerijetko ponavlja u pojedinaca raznih generacija iste obitelji. Ne treba zaboraviti niti hormonske razloge niskog rasta, poput nedostatka hormona rasta, snižene razine hormona štitnjače, prekomjernog stvaranja hormona glukokortikoida, ali i preranog dozrijevanja kostiju u sklopu preuranjenog puberteta. To su razlozi na koje treba misliti, jer se pravovremenom dijagnozom i terapijskom intervencijom niski rast može ispraviti. Ukoliko ništa od navedenog ne uspijevamo dokazati, a rast je snižen, kažemo da se radi o idiopatski (uzrok je nepznat) sniženom rastu.

Psihomotirni razvoj djeteta U ranoj dobi intenzivno se prati i psihomotorni razvoj. Tijekom prve godine dijete motorički usvaja uspravljanje, kasnije prohodavanje, te sve složenije motoričke funkcije. Kao dobar pokazatelj rasta mozga u toj dobi prati se redovito kako raste opseg glave. Kako

ČASOPIS ZA RODITELJE je to doba naglog razvoja motorike što je preduvijet cijelog motoričkog funkcioniranja kasnije, jako je bitno zamijetiti moguća odstupanja ili asimetrije na vrijeme i pokušati ih ispraviti intenzivnom medicinskom gimnastikom. Naime, to je doba velike „plastičnosti“ mozga, što znači da su sposobnosti da se nadoknadi neka oštećena funkcija veće nego ikada kasnije. Prati se i razvoj finih motoričkih vještina, kao što su hvatanje, funkcija šake, sposobnost žvakanja, te početak razvoja govora, što se sve nastavlja i kasnije.

Socijalni razvoj djeteta i kognitivne sposobnosti Pred svega navedebog jako je bitno nadzirati i socijalni razvoj djeteta. Važno je utvrditi uspostavlja li komunikaciju s okolinom, što se manifestira smješkanjem, pokazivanjem interesa za ljude i igračke, raspoznavanjem bližnjih od stranaca. Kasnije se prati kako se grade vršnjački odnosi, kako izgrađuju kontrolu i samoregulaciju ponašanja. Cijelo vrijeme prati se i

razvoj kognitivnih sposobnosti koje podrazumijevaju sposobnost učenja i shvaćanja. Svi navedeni parametri se prate, jer pravovremenim zamjećivanjem zaostajanja u bilo kojem pogledu i ranom intervencijom može se polučiti veliki napredak, koji je bolji što je dijete ranije počelo sa stimulacijom.

Praćenje djece u kasnijoj dobi U dobi kada očekujemo ulazak u pubertet pratimo spolni razvoj, odnosno pojavu sekundarnih spolnih osobina. Kod djece se prati pojava dlačica, preraspodjela masnog tkiva, kod dječaka specifično i promjena glasa te rast spolovila, dok kod djevojčica rast dojki i kasnije pojava menstruacije. Pubertet smatramo zakašnjelim ako se sekundarne spolne osobine uopće ne pojavljuju kod djevojčica do trinaeste, a kod dječaka do četrnaeste go-

8

dine. Za djevojčice je zabrinjavajuće i ako se prva menstruacija ne pojavi za više od pet godina od početka prvih znakova puberteta. U slučaju zakašnjelog puberteta moramo razlučiti radi li se samo o kašnjenju u sklopu konstitucionalnog kašnjenja što će se spontano nadoknaditi ili zaista o nekom hormonski uvjetovanom ili drugom poremećaju. Kako bi se sve dobro procijenilo najbolje je dijete uputiti dječjem endokrinologu koji će nakon sagledavanja cijele situacije procijeniti treba li i koliko široko dijagnostička obrada.

ČASOPIS ZA RODITELJE

SLUŠAŠ LI ŽELJE SVOG ORGANIZMA?

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

9

ČASOPIS ZA RODITELJE

Disleksija

Piše: dr. sc. Ines Galić-Jušić, prof. logoped

- jedna od nekoliko teškoća u učenju

Što je to disleksija? Disleksija se određuje kao jedna, od nekoliko, specifičnih teškoća učenja. Ovaj jezično utemeljen poremećaj konstitucionalnoga je porijekla i očituje se teškoćama u ovladavanju pisanim jezikom unatoč urednoj inteligenciji, konvencionalnoj poduci i odgovarajućim sociokulturnim prilikama (prema definicijama World Federation of Neurology, British Dyslexia Association, BDA, 2007; Orton Dyslexia Society ; DSM IV, 1998). Prevalencija disleksije (epidemiološka mjera svih osoba koje su tijekom školovanja imale simptome disleksije) u europskim je zemljama uglavnom između 5 i 7%.

Uzrok nastanka disleksije Zadnja su desetljeća u znanosti intenzivno posvećena pronalaženju specifičnoga uzroka poremećaja čitanja, pa mu je dana i genetska osnova, no jasnog konsenzusa oko kognitivnog i neurološkog udjela nema. Jedna od pretpostavki o uzroku nastanka disleksije koja u znanstvenim istraživanjima, ali i terapijskoj praksi ima najviše potvrde jest fonološka pretpostavka. Ova pretpostavka uzrok disleksije vidi u nedostatnoj razvijenosti fonološke sastavnice jezika, što bi podrazumijevalo lošu reprezentaciju, pohranu i priziv segmenata riječi iz mentalnoga leksikona te njihovo neprecizno i teško povezivanje s nizom slova u napisanoj riječi. Zadatci kojima se utvrđuje fonološka narav

poremećaja vezani su uz provjeru fonološke svjesnosti kao i uz testiranje kratkotrajne verbalne memorije, te brzog imenovanja riječi s nekog slikovnoga predloška. Danas su stajališta o postavljanju dijagnoze disleksije različita. Postoje tradicionalna gledišta, koja smatraju da se odstupanje u čitanju u smislu zaostajanja od dvije godine u odnosu na vršnjake može smatrati disleksijom. Navedeno znači da se dijagnoza može postaviti tek u trećem razredu osnovne škole. Drugu skupinu čine gledišta prema kojima se, na osnovi ranih znakova, disleksija dijagnosticira znatno ranije, u dobi od pet godina već postoje odstupanja na zadatcima fonološke svjesnosti, rječnika, poznavanja imenske i glagolske mor-

fologije te razumijevanja i korištenja sintakse. Također, provjerom ponavljanja lažnih riječi i sposobnosti brzog imenovanja mogu se jasno prepoznati i predvidjeti predznaci pojave disleksije u školskom razdoblju. U prvim godinama školovanja disleksiju u najužem smislu karakterizira sporo i neprecizno dekodiranje riječi, teškoće u ponavljanju i čitanju lažnih riječi te sporije imenovanje riječi. S time mogu, ali i ne moraju biti udružene i teškoće u morfologiji i sintaksi, kao i teškoće u kratkotrajnom verbalnom ili u vizualno-prostornom radnom pamćenju. Više razine razumijevanja teksta, kao što su razumijevanje namjere teksta i izvođenje zaključaka, također mogu biti narušene.

Literatura: · Bishop, D,Snowling, M.J. (2004) Developmental Dyslexia and Specific language Impairment: Same or Different? Psychological bulletin, Vol.130 (6) 858-886. · Elliot,J.G., Grigorienko,E.l. (2014) The Dyslexia Debate, Cambridge University Press · Galić-Jušić I. (2004) Djeca s teškoćama u učenju, Ostvarenje , Zagreb · Galić Jušić, I., Palmović, M. (2010) Anticipirajući pokreti oka i posebne jezične teškoće. // Suvremena lingvistika. 36; 195-208. · Ramus, F.,Rosen, S. Dakin, S.,C.,Day, B.L., Castelolte, J.M., White S.,Firth, U. (2003) Theories ofdevelopmental dyslexia: oinsights from a multiple case study of dyslexic adults. Brain, Vol.126(4). · Reid, G. (2003) Dyslexia, A Practitioner’s Handbook (3 izdanje). Chichester: Wiley.

10

ČASOPIS ZA RODITELJE

PREHLADA D išni sustav sastoji se od gornjeg i donjeg respiratornog trakta. Gornji respiratorni trakt čine nosne šupljine, ždrijelo i grkljan, dok donji respiratornog trakt čine dušnik, bronhi i pluća.

Zrak, prilikom ulaska u organizam, prolazi kroz nosne šupljine. Respiratorna sluznica, tijekom strujanja zraka, omogućava pročišćavanje zraka od prašine, te vlaženje i zagrijavanje do uobičajene tjelesne temperature. Pročišćavanje se vrši u svim gornjim dijelovima dišnog sustava sve do pluća. Radi neprekidnog kontakta dišnog sustava s okolinom, kroz njega zrakom u organizam ulaze razne čestice, stoga je vrlo osjetljiv na infekcije. Najčešće infekcije gornjih dišnih puteva su akutne upale, koje zahvaćaju sluznicu gornjeg dišnog sustava, prije svega sluznicu nosa, sinusa, ždrijela i grkljana.

Širenje prehlade

očiju ili usta, ali za razliku od kože, sluznica ne ostvaruje čvrstu barijeru prema uzročniku. Virus dopire do sluznica inhalacijom sitnih kontaminiranih kapljica od strane osoba koje imaju prehladu, putem kašlja ili kihanja. Također, virusi se mogu prenositi kontaminiranim rukama ili predmetima, osoba koje su već zaražene. Ovdje je upravo kolektiv značajno mjesto zaraze, putem primjerice igračaka, čaša i slično. Virus može preživjeti i do 7 dana na suhim, beživotnim, površinama. Period inkubacije je vrlo kratak i varira od desetak sati (rhinovirusi), do nekoliko dana. Različiti čimbenici pogoduju pojavi prehlade, tako na primjer djeca mlađa od 5 godina te odrasli stariji od 60 godina češće razvijaju prehladu zbog oslabljenog imuniteta i smanjene brzine obnavljanja epitela nosne sluznice. Nastanku prehlade, obzirom na širenje virusa, pogoduje i klima. Osobito nagle promjene temperature, zagađenje

Od svih akutnih infekcija gornjeg dišnog sustava najčešća infekcija je prehlada. Prehlade čine oko 50% svih akutnih respiratornih infekcija. Mogu ih uzrokovati različiti virusi, a ovisno o vrsti virusa, koji je uzrokovao prehladu, razlikuju se i simptomi. Prehlade se počinju javljati početkom jeseni i traju često i do kraja proljeća. U to vrijeme boravimo češće u zatvorenim prostorima pa je olakšana zaraza. Također, zrak u zatvorenim prostorima je tijekom zime suh što dodatno suši i respiratornu sluznicu. Na taj način ona postaje manje učinkovita u borbi protiv virusa i omogućava lakši razvoj prehlade. Prehlade su izrazito zarazne, tako da se vrlo često javljaju u obliku epidemije. Kako bi se razvila prehlada virus najprije prijanja na sluznicu nosa,

11

Piše: Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata / KBC Zagreb zraka i pasivno pušenje, koji dodatno mogu prouzročiti lezije površinskog sluzničkog epitela i usporiti funkciju mukocilijarnog aparata. Vrlo često se prehlada javlja i kod ljudi koji imaju nedostatak željeza i vitamina C, te moguću anemiju.

Uzročnici prehlade Najčešći uzročnici prehlada su rhinovirusi koji uzrokuju 30 do 50% svih prehlada. No, postoje stotine različitih serotipova od kojih su njih tridesetak dominantni, a incidencija im se smanjuje s godinama. Otprilike 10% prehlada uzrokuju adenovirusi, kod kojih se razlikuju serotipovi u djece i

ČASOPIS ZA RODITELJE odraslih. Virus se također širi kapljičnim putem. Ostali virusi kao češći uzročnici prehlade su enterovirusi, respiratorni sincicijski virusi (najčešći uzročnici bronhioloitisa kod dojenčadi), te miksovirus influenze i parainfluenze.

glavobolje, opće slabosti, te specifični simptomi poput obostrane nosne opstrukcije, prednje i stražnje nosne sekrecije, smanjeni osjet mirisa gotovo do anosmije, preosjetljivost u regiji lica i kašalj.

Smatra se, patofiziološki, da bolest nastaje kao posljedica virusne upale sluznice i aktivacije upalnih medijatora sa stvaranjem edema tkiva, vazodilatacijom i transudacijom tekućine. U sklopu upale nastaje i neurovegetativna kolinergična stimulacija sa hiperprodukcijom sluzi i bronhokonstrikcijom.

U završnoj fazi bolesti koja također traje 3 do 5 dana javlja se pojačana nosna sekrecija, sa gušćim i gnojnim sekretom vrlo često potaknuta i bakterijskom superinfekcijom. Gotovo u pravilu bolest završava suhoćom sluznice nosa i ždrijela.

Simptomi prehlade

Zbog karakteristične kliničke slike, umjerene temperature bolest se jednostavno dijagnosticira.

Simptomi prehlade javljaju se u nekoliko faza, u početnoj fazi koja traje 24 do 48 sati javlja se smalaksalost, bolovi u mišićima, osjećaj hladnoće i peckanja u nosu i ždrijelu. U kasnijoj fazi najizraženije bolesti koja traje od 3 do 5 dana javljaju se nespecifični simptomi poput

Sama prehlada nema komplikacija, ali oštećuje sluznicu respiratornog trakta i na taj način olakšava sekundarno naseljavanje bakterija. Bakterijska superinfekcija može ukazivati i na urođenu ili stečenu oslabljenu imunost samog bolesnika. Infekt se može proširiti i na

12

sluznicu sinusa i uzrokovati akutni sinuitis, te na bronhe sa razvojem akutnog bronhitisa vrlo često kod bolesnika koji boluju od astme, kronične opstruktivne plućne bolesti i dilatiranosti bronha. Na akutni sinuitis upućuje nas gnojna sekrecija iz nosa, produženo trajanje bolesti i do nekoliko tjedana te glavobolja i bolovi u projekciji zahvaćenih sinusa. Kod manje djece, kao komplikacija prehlade, često se može razviti i upala srednjeg uha.

Liječenje prehlade Liječenje prehlade obuhvaća mirovanje, odmor, obilnu hidraciju te u slučaju povišene temperature neke od antipiretika kao što su paracetamol, acetil salicilna kiselina, ibuprofen. Lokalno liječenje je izrazito važno i zahtjeva ispiranje nosnih šupljina fiziološkom otopinom više puta dnevno, kako bi se odstranio sekret i smanjila njegova gustoća te na taj na-

ČASOPIS ZA RODITELJE čin olakšalo iskašljavanje. Važna je i lokalna dekongestivna terapija kapima ili kod djece, sprejem u nos kroz pet dana. Posebnu važnost imaju hipertonične otopine, koje ostvaruju dekongestiju nosa prirodnim putem i mogu se koristiti više puta dnevno. Hipertonične otopine važne su tijekom liječenja prehlade, ali i nakon prehlade zbog zaostale suhoće sluznice nosa. Prehlada je češća kod manje djece obzirom da im je imunološki sustav još nepotpuno razvijen, a i češće su u kontaktu sa samim virusom. Može se reći da dijete prosječno preboli šest do deset epizoda prehlada godišnje, dok se kod odraslih javlja nešto rjeđe oko dva do četiri puta godišnje. Tijekom svake prehlade organizam razvije imunitet prema specifičnom virusu, koji je prehladu i uzrokovao. S vremenom organizam stvara imunitet prema velikoj većini virusa koje uzrokuju prehladu.

Komplikacije Specifičnost prehlade kao infekcije gornjeg respiratornog trakta kod djece mlađe od 5 godina je pojava akutnog adenoiditisa. Uzročnik upale jednak je kao kod prehlada u odrasloj dobi, ali u ovom slučaju smješten je u području adenoidnih vegetacija, odnosno limfnog tkiva u području nosnog ždrijela, koje sudjeluje u stvaranju imunosti. Svoju maksimalnu funkciju doseže od osamnaest mjeseci do četiri godine života. U pravilu ova upala se kod djece javlja četiri do osam puta godišnje. Zbog učestalog ponavljanja upala, dijete može postati razdražljivo ili imati veću mogućnost komplikacija. Čimbenici koji pogoduju ponavljanju infekcija su boravak djeteta u kolektivu (jaslice, vrtić, igraonice), pasivno pušenje, hipertrofija adenoidnih vegetacija, zagađenje zraka, gastroezofagealni refluks u dječjoj dobi, nedostatak željeza i anemija.

Klinička slika koja prati prehladu, a često je praćena povišenom temperaturom, upućuje na razvoj akutne upale srednjeg uha. Nosna opstrukcija je izraženija, više zbog hipertrofije adenoidnih vegetacija, nego samog edema kao posljedice upale sluznice. Uvijek treba dokazati obostranu sekreciju iz nosa. Osim već navedene i najčešće komplikacije, upale srednjeg uha, kao komplikacija može se javiti dehidracija, febrilne konvulzije, akutni sinuitis, te rijetko meningitis i bronhopulmonalne infekcije. Simptomatska terapija odgovara terapiji prehlade, a antibiotska terapija indicirana je samo u slučaju da je uzet bris nosa i dokazana je prisutnost bakterije.

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

14

ČASOPIS ZA RODITELJE

ŠTO JE ROTAVIRUS?

Piše: Prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog,

Rota virus je najčešći uzročnik akutnog infektivnog proljeva kod djece do pete godine života. Pored navedenog odgovoran je za većinu teških oblika akutnog proljeva, praćenih značajnom dehidracijom i potrebom za bolničkim liječenjem. Infekcije se najčešće pojavljuju u kolektivima kao što su jaslice ili vrtići, ali i na bolničkim odjelima, jer je zaraznost kod ove vrste virusa vrlo velika.

P

rema nekim procjenama čak 95% djece do pete godine života barem jednom oboli od rotavirusne infekcije. Samo u Europskoj uniji to znači 3,6 milijuna oboljelih godišnje, od čega više od 80.000 pacijenata zahtijeva bolničku skrb. Stoga ovaj virus nije zanemariv i treba ga shvatiti ozbiljno!

Koji su simptomi Rotavirusa? Glavni simptomi bolesti su tempratura, mučnina, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev koji ovisno o intenzitetu mogu dovesti do dehidracije. To je ozbiljna komplikacija osobito kod djece u ranoj dobi. Naravno da sva djeca ne moraju imati sve, niti iste, simptome, a isto tako se razlikuje i težina simptoma kod pojedinog djeteta. Neka djeca mogu virus preboljeti s blažom kliničkom slikom, primjerice dojena djeca koju štite majčina protutijela. Trajanje bolesti je varijabilno od nekoliko dana, pa čak i do 2 tjedna, a inkubacija traje od 12 sati do 4 dana.

Kako se prenosi Rotavirus i koliko je zarazan? Virus se vrlo lagano prenosi i jako je zarazan. Razlog tome je što je za infekciju potrebna tek mala količina virusa. Način prijenosa rotavirusa je višestruk, a prenosi se putem prljavih ruku (nakon doticaja sa stolicom ili zaraženim predmetima) ili usta, a uz to i kapljčino (zrakom). Na neopranim rukama virus može preživjeti nekoliko

sati, a na kontaminiranim predmetima te u hrani čak i duže. Nakon što virus uđe u organizam, razmnožava se u tankom crijevu. Njegovo razmnožavanje inicira simptome virusa te uzrokuje njegove simptome i tegobe. Vi-

15

rus se iz organizma izlučuje stolicom. Stoga je iznimno važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije. Ipak, zbog visoke zaraznosti i

ČASOPIS ZA RODITELJE

mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni visoka higijenska razina ne može sasvim iskorijeniti virus, pa se infekcija javlja i u razvijenim zemljama. Nakon bolesti imunost je kratkotrajna i nekompletna, stoga se dijete može ponovno razboljeti, no bolest je tada obično blaža. Najčešća širenje virusa i razboljevanje događa se tijekom zimskih mjeseci.

Je li rotavirus opasan? Rota infekcija može biti vrlo opasna te dovesti čak i do životne ugroženosti djeteta. Naime, što je dijete mlađe to dijete lakše dehidrira. Učestalo povraćanje i proljev mogu dovesti i do narušavanja elektrolitske ravnoteže te zajedno s dehidracijom i do šoka. Zato je važno na vrijeme potražiti liječničku pomoć.

Kako se liječi Rotavirus? Bolest prolazi sama, odnosno nema ciljanog liječenja uzročnika. Najvažnija mjera tijekom bolesti jest održati dobro stanje djeteta i spriječiti značajnu dehidraciju. Posebno oprezni moramo biti kod dojenčadi i male djece budući da su puno labilnije elektrolitske i hidracijske ravnoteže. Danas se zna kako su korisni i probiotici, osobito Lactoabicilus rhamnosus- LGG, Sacharomyces boulardi i Lactobacillus reuteri. Navedeni probiotici, uz nadoknadu tekućine, mogu donekle skratiti trajanje proljeva. Danas postoje i tvari, primjerice hydrasec, koje štede tekućinu organizmu te se isto mogu dati kao pomoć, ali po preporuci liječika.

kod loše hidracije djeca manje mokre, budući da organizam štedi tekućinu. Jedan od značjinih znakova je i klonulost djeteta kod kojeg je u organizmu manjak tekućine. Ako je dijete blaže dehidrirano tekućina se uvijek nastoji nadoknaditi na usta, uporno i često ponavljano. Za rehidraciju su najbolje oralne rehidracijske otopine koje, osim tekućine sadrže i glukozu i elektrolite te tako bolje održavaju ravnotežu elektrolita i vode u organizmu. Također, uz navedeno, nužno je nuditi i druge tekućine, kao što su voda, čaj, juha i slično, jer one isto hidriraju i okrepljuju organizam. Ako je dijete značajno dehidrirano ili povraća, odnosno ne može se dobro nadoknaditi tekućina na usta, nužna je rehidracija infuzijom u venu. Međutim, čim se stvore uvjeti da se hidracija može nastaviti na usta, infuzija se prekida te se nadalje primjenjuje hidracija na usta.

Treba li prilagoditi prehranu? Nekada su se preporučale stroge dijete, što je napušteno, jer nije pokazalo opravdanja. Stroga dijeta je dodatno iscrpljivala organizam, a njenim provođenjem se nije zaustavljao proljev. Prema današnjim preporukama

Kako prepoznati dehidraciju? Kako ju spriječiti? Glavni simptomi dehidracije su slabije vlažne sluznice, primjerice sluznica usne šupljine i obložen jezik, dok je kod dojenčadi osnovni simptom utonula velika fontanela. Također,

16

stručnih društava, prehranu ne treba bitno mijenjati, a potrebno je svakako izbjegavati hranu bogatu koncetriranim šećerima kao što je voće poput kruške, šljive, marelice, ali izbjegavati i sokove. Dakle izbjegavati sve ono što očekujemo da bi osmotskim navlačenjem vode u crijevo pogoršavalo proljev. Djecu na prsima poticati se da što češće doje, jer dojenje pruža imunološke faktore te doprinosi boljoj hidraciji i unosu energije.

Kako spriječiti zarazu i na što paziti? Kao i kod svakog akutnog infektivnog proljeva u prevenciji su važne higijenske mjere, pranje ruku te dezinfekcija površine i igračaka. Međutim, najučinkovitija mjera prevencije je cijepljenje djece koje je dostupno već duži niz godina. Radi se o cjepivu koje se daje oralnim putem, u dvije doze u prvim mjesecima života. Cijepivo se mora provesti zaključno do šest mjeseca života. Cjepivo trenutno nije u redovnom kalendaru cijepljenja, ali se preporuča svakako cijepiti najugroženije skupine djece, primjerice djecu koja imaju srčane greške, kroničnu bolest bubrega ili jetre te nedonoščad, jer se smatraju rizičnijima za teže infekcije.

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

17

S

ČASOPIS ZA RODITELJE

EDUKATIVNU KARTU SVIJETA-UČIMO OCEANE, KONTINENTE I ŽIVOTINJE, DONOSI VAM

ARKTIK

SJEVERNA AMERIKA

AFR

TIHI OCEAN

JUŽNA AMERIKA

18

ATLANTSKI OCEAN

A

SJEVERNO LEDENO MORE

EUROPA

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

AZIJA

TIHI OCEAN

RIKA

ANTARKTIKA

INDIJSKI OCEAN

AUSTRALIJA

19

TORTI-torta od papira

ČASOPIS ZA RODITELJE

ROĐENDAN U VRTIĆU

Piše: Vlatka Smolčić Hokman, mama malog Borne (6 g.)

Torte od papira već nekoliko godina pravi su hit među djecom i nezamjenjiva stavka prilikom proslava rođendana u vrtićima. Odgovor na pitanje zašto je tome tako leži u činjenici kako je dječji rođendan nezamisliv bez pjesme i puhanja svjećice, a ukoliko torta u sebi sadržava i mali poklon dječjoj sreći nema kraja.

N

akon što su u dječje vrtiće uvedene zabrane donošenja i konzumacije torti i kolača, te raznih drugih namirnica, a osobito onih što sadrže različite vrste alergena, roditelji su se našli u problemu. Kako djetetu omogućiti da rođendan uistinu bude rođendan? Sitnice kojima će dijete počastiti prijatelje u vrtićkoj grupi najčešće su se donosile u običnim vrećicama, a rođendan se je slavio bez puhanja svjećica i bez ikakve torte. Sve dok na tržište nisu stigle torte od papira. Maštovite torte od papira svojim su razigranim dizajnom osvojile djecu diljem Hrvatske, a mnogi odgojitelji odahnuli su radi jednostavnosti njene upotrebe. Upravo su torte od papira ona karika koja je nedostajala u ogromnoj ponudi koju na policama trgovina možemo pronaći kada su u pitanju dječji rođendani. Njena praktičnost je ono što je svima nama

roditeljima važno, ali ne zaboravite da i vrtići često nemaju prostora u hladnjaku za držanje prave torte te da se istodobno može poklopiti nekoliko rođendana i da osoblje ovakvo rješenje s radošću pozdravlja. Torta od papira neće se rastopiti niti za vrijeme najviših temperatura. Pogodna je za sve uvjete, sve prostore za slavlje i sva godišnja doba, a to je nama roditeljima uistinu bitno. Nakon što smo otkrili ovu mogućnost, prve godine ja kao mama kretivac, odvažila sam se sama napraviti kartonsku tortu. Koliko može biti teško napraviti 25 + 2 (tete) kutijica prema šabloni? Iscrtaš, izrežeš, ukrasiš i sastaviš! Ništa teško i tri dana posla. Tri dana crtkanja, rezanja, pospremanja, otrnutih prstiju, nikad više. I na kraju, ta torta nije nimalo nalikovala onoj koju su druga djeca donosila. Kriške koje smo dobivali kući bile su urednije, ljepše napravljene, od čvr-

20

šćeg kartona i sve jednake, a ono što je najvažnije ljepše oslikane. Na kraju priče, moja je torta poslužila svojoj svrsi. Doduše ispala je skuplja od četrdesetak kuna, koliko ova industrijska košta u dućanu, potrošila sam puno previše vremena i živaca, a konačno i naučila svoju lekciju. Nikada više u ovakvu avanturu! Rođendan za dijete, a i za većinu nas odraslih predstavlja najdraži dan u godini, zato treba veselu, nasmijanu i raspoloženu mamu. Odbacujem u buduće bilo kakvu pomisao za samostalnom izradom kartonske torte, dokle god istu mogu kupiti u marketu na polici rođendanskih potrepština. Isto savjetujem i vama, ako želite zadržati zdrav razum i dobro raspoloženje za rođendan svoga djeteta.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Idući smo rođendan ipak bili malo pametniji. Nekoliko dana prije proslave otišli smo skupa u trgovinu i moj slavljenik si je odabrao tortu koja se njemu najviše sviđa. Usput smo kupili sve one sitnice koje ćemo staviti unutra. Odabrali smo za svaku kutijicu: balon, Kiki bombon, jedan prutić čokoladice i jednu lizalicu. Znam, previše šećera, ali jednom u godini je rođendan, a naš vrtić još nije uveo restrikcije po pitanju rođendanske trpeze. Nakon što smo stigli kući sjeli smo za stol i skupa sastavili i napunili kutijice. Cijelu tortu na kat sa svjećicom u sredini omotali smo u prozirni celofan i veliku mašnu. Stvarno je bila lijepa i takvu ćemo tortu nositi svake godine. Dan je to kada je dijete zvijezda, glavni glumac u svojoj predstavi! Međutim prilikom odabira torti od papira za najdraži dan u godini vašeg djeteta obratite pažnju na nekoliko detalja: ➤ Je li torta od papira napravljena od sigurnih materijala? Ne zaboravite kako, iako torte nisu jestive, ipak podsjećaju na torte. Stoga birajte one koje su izrađene od tvrdog kartona (minimalno 300 gr) kako dijete ne bi bilo u sranju odgristi i progutati njen komad.

ZA TORTE OD PAPIRA VE SVI ZNAJU, A DJECA IH OBOŽAVAJU

nje Najbolje rješe slave za vrtićke pro rođendana!

enje koje Kreativno rješ djeca vole dna je Svaka kriška je umećete kutijica u koju ćete sitnice kojima uveseliti djecu us poklon Torta za sve, pl telja za svakog prija nu da na rođen

specijalizirani proizvodi

SUPER CIJENA TORTI OD PAPIRA U SVIM INTERSPAR I SPAR TRGOVINAMA

za proslave dječjih rođendana

NA POLICAMA PARTY PROGRAMA

VELIKA TORTA (16 kriški) 49,99 MALA TORTA (12 kriški) 46,99 Za super rođendan u vrtiću!

Ukoliko tortu omotate ukrasnom vrpcom u njenoj ćete sredini dobiti prostor za umetanje svječice sa šiljastim završetkom. Umotajte sve u prozirni celofan i oduševite djecu na proslavi. Proizvedene prema strogim standardima sigurnosti sa certificiranim materijalima i bojama sigurnim za djecu.

Pratite nas na našoj facebook stranici: TORTI-torta od papira za sretan rođendan

➤ Jesu li boje i materijali od kojih je napravljena sigurni za djecu? Birajte torte izrađene s prehrambenim bojama i materijalima na bazi vode. Takve torte neće naštetiti djetetu ukoliko ih nehotice stavi u usta. Ovo osobito vrijedi kod mlađe djece jasličke dobi. Obratite pažnju na ovu stavku prije nabavke torte za svog malog slavljenika, pored mogućnosti da netko od djece stavi krišku u usta, ne zaboravite kako u kutijice ipak ide hrana.

21

Naše proizvode nabavite na sljede im prodajnim mjestima:

➤ Birajte torte od kartona čvršće konstrukcije kako bi svaka kriška uistinu ostala poklon svakom djetetu na rođendanu. U mnoštvu ponude za dječje rođendane koja se nudi na policama party programa, najviše od svega nas je oduševilo što su torte od papira pronašle svoje mjesto i olakšale nama roditeljima pripremu i organizaciju rođendana u vrtiću.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Namirnice u prehrani djece koje će OJAČATI IMUNITET

Piše: Martina Gilja, nutricionist, dipl. ing. preh. tehn.

U današnje vrijeme, kada govorimo o prehrani, mnogo se pažnje pridaje takozvanoj superhrani, odnosno super zdravim namirnicama koje imaju mnoge pozitivne učinke na naš organizam. Međutim, utječu li jednako dobro na dječji organizam i da li ih je potrebno uvoditi i u dječju prehranu saznajte u članku u nastavku.

U

moru novih informacija i znanstvenih istraživanja postoje mnogi pojmovi vezani uz hranu i zdravu prehranu. Svakim danom istražuju se mnogobrojne namirnice i njihov sastav, te kakav točno utjecaj imaju na naš organizam i cjelokupno zdravlje. Jedan od novijih pojmova je svakako tzv. superfoods ili superhrana. Ne postoji službena znanstvena definicija za superhranu, međutim dokazano je kako se pod tim pojmom nalazi skupina namirnica koja sadrži mnoštvo fitonutrijenata. Vrlo visok nivo ovih komponenti ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje, te konzumacijom superhrane smanjujemo rizik raznih zdravstvenih tegoba, bolesti i općenito lošeg stanja našeg organizma. Fitonutrijenti su aktivni spojevi u biljakama koji pripadaju skupini antioksidansa. Poznato je kako su antioksidansi vrlo važni spojevi koji u našem organizmu igraju značajnu ulogu u prevenciji raznih bolesti. Antioksidansi su, također, glavni borci protiv slobodnih radikala koji nastaju konzumacijom loše i nezdrave hrane, utjecajima iz okoline, pušenjem ili konzumacijom lijekova. Najbolji izvor antioksidansa je hrana žarke boje, zasigurno djeci najomiljenije voće i povrće. Prema nekim istraživanjima svako treće dijete mlađe od deset godina svakodnevno jede nezdravu brzu hranu i tako 40 posto dnevnih kalorija dobiva iz brzih šećera, loših ugljikohidrata i nekvalitetnih masnoća. Djeci je potrebno osigurati mnoštvo vitamina, minerala, kvalitetnih masnoća, cjelovitih ugljikohidrata i proteina za normalna rast i razvoj cjelokupnog organizma. U ovom tekstu vam donosimo nekoliko primjera superhrane za koju se preporuča uvrstiti u prehanu djece od malih nogu. Svaka hrana koja je na vašem jelov-

niku prisutna od samih početaka prehrane zasigurno će biti prihvaćena kod djece kao nešto normalno. Upravo o nama roditeljima ovise prehrambene navike naše djece, budući smo mi ti koji odlučujemo kakva hrana će se naći na našim stolovima i od malena stvaramo dječje prehrambene navike. Ukoliko ćemo djeci nuditi brzu hranu, industrijske prerađevine, slatkiše, hranu bogatu rafiniranim šećerima i nekvalitetnim masnoćama, normalno je da će naša djeca takvu hranu i jesti. Samim time njihovi okusni pupoljci naučiti će jedino takvu hranu i prihvaćati, te će dijete odbijati svaki oblik zdrave hrane, pa čak i na pogled. Ukoliko u dječju prehranu od najranije dobi uvrstimo svježe voće i povrće, kvalitetne masnoće, meso, iznutrice, jaja, cjelovite ugljikohidate, mahunarke i probiotike djeca će ih lakše prihvatiti, te od malena konzumirati kvalitetnu i ukusnu prehranu. Zdrave navike koje ćemo nositi tijekom cijelog života usvajaju se od najranije dobi!

22

Lista superhrane je duga i svakim se danom nadopunjuje od kokosov ulja, acai bobica, guarane, maca praha, preko kakao zrna do svima nam dobro poznatih chia sjemenki. S uvođenjem nekih namirnica u prehranu vaših mališana ćete pričekati, ali to ne znači da ih ne možete uvrstit u svoju svakodnevnu prehranu i pružiti svom organizmu mnoge dobrobiti koje one u sebi sadrže. Maca prah je primjerice snažan antioksidans i odlična namirnica za detoksikaciju organizma odraslih osoba. Umutite pola žličice u čaši vode i popijte natašte ukoliko trebate dodatnu energiju za dobar početak dana. Prve u nizu i u zadnje vrijeme nezaobilazne chia sjemenke bogate su omega-3-masnim kiselinama, vlaknima i proteinima. Obiluju antioksidansima i mineralima i svojim sastavom su odličan izvor nutritivnih vrijednosti. Odlične su za probavu, izgrađuju mišiće, snižavaju kolesterol te smanjuju rizik od srčanih

ČASOPIS ZA RODITELJE oboljenja. Primjenjive su u mnogim jelima, možete ih kombinirati sa mlijekom ili jogurtom i sezonskim voćem za doručak, umiješati u smoothie ili sameljene koristiti u pripremi kruha ili kolača kao zamjena za jaje ili brašno. Kokosovo ulje kao superhrana obiluje laurinskom kiselinom, zasićenom masnoćom koja je u velikoj koncentaciji prisutna još samo u mlijeku majke. Laurinska kiselina ima antivirusno, antimikrobno i antibakterijsko djelovanje i tako štiti naše tijelo od raznih infekcija i bolesti. Kokosovo ulje je lako probavljivo zbog kratkih lanaca masnih kiselina od kojih se sastoji te samim time ne opterećuje probavu nego ju potpomaže. Povoljno djeluje na imunitet a ima i vrlo široku primjenu u svakodnevnoj prehrani. Može se koristiti za pripremu jela, kruha, kolača a može se koristit u salatama, žitaricama te voćnim i povrtnim sokovima. Goji bobice - u nekim istraživanjima nazivaju se još i crveni dijamant. Bogate su beta-karotenom i crvenim pigmentom koji je vrlo snažan antiksidans. Istraživanja pokazuju da su izuzetno dobre za vid, povoljno djeluju na imunitet, sadrže spojeve koji imaju ulogu u zaštiti jetre, imaju protuupalna svojstva te djeluju antibakterijski. Obiluju C vitaminom te imaju i nizak glikemijski indeks što je vrlo važno kod regulacije šećera u krvi. U svoj jutarnji smoothie sa voćem i povrćem umješajte šaku goji bobica i poslužite sa mlijekom i malo meda. Zasigurno mu neće moći odoliti ni mali ni veliki.

Salvit Fervit kapi

tekući dodatak prehrani sa željezom Sadrži željezo koje doprinosi normalnom kognitivnom razvoju djece. Neto količina: 30 ml

Sirovi kakao sadrži mnoštvo flavonoida, kvalitetnih spojeva za koje znanstvena istraživanja dokazuju pozitivan utjecaj na zdravlje organizma. Flavonoidi čuvaju srce i krvne žile te štite naš organizam od slobodnih radikala. Prema izvorima smatra se da kakao sadrži više od tri stotine spojeva koji povoljno djeluju na ljudski organizam. Kakao je bogat vitaminima i mineralima, posebnice magnezijem i željezom i vitaminima B skupine. U svakodnevnoj prehrani ga možemo koristiti u pripremi slastica a svojim mališanima ga uključite u prehranu kroz jutarnju zobenu kašu, voćni smoothie ili zdrave palačinke. Ukoliko vaše dijete voli popiti topli kakao, napravite mu zdraviju opciju tako da umiješate sirovi kakao, med i toplo mlijeko. Dobiti ćete zdrav i hranjiv napitak koji će vaše dijete obožavati.

SAL-ADV-FERVIT-PAT-HR-01

Mnoge su namirnice još na listi superhrane od konopljinih sjemenki, camu camu voća, acai bobica, guarane, rabarbare te se lista svakih danom nadopunjuje. Postepeno, ovisno o dobi, prehrambenim navikama i afinitetima vašeg djeteta uvrštavati ćete pojedine nove namirnice u njihovu svakodnevnu prehranu. Za kraj, donosimo vam slatki recept za chia puding koji će zasigurno razveseliti i velike i male.

CHIA PUDING ZA VESELO JUTRO 3 žlice chia sjemenki umješajte u šalicu mlijeka po izboru (kravlje, bademovo, zobeno, kokosovo), dodajte vanilije i cimeta. Ostavite par sati ili najbolje preko noći da chia sjemenke nabubre. Umješajte šaku voća po izboru, dodajte žličicu meda. Posipajte sa žličicom kakaa u prahu ili narežite malo suhog voća po izboru (brusnice, banane, ananas). Dobar tek!

Kada birate vitamine za vašu djecu, izaberite Salvit! Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života. Potražite u apotekama | www.salvushealth.com | info@salvushealth.com

ČASOPIS ZA RODITELJE

IGRE za poticanje RAZVOJA MOTORIKE

Pišu: Iva Radošić, mag.log. Sara Kozjak Dragčević, mag.praesc.educ., DV „Zapruđe“ i www.razvojne.org

Jeste li znali da djeca u dobi od pet do dvanaest godina trebaju imati kombinaciju umjerenih i snažnih aktivnosti najmanje 60 minuta dnevno?

N

e samo da takve aktivnosti utječu pozitivno na motoričke sposobnosti, nego i razvijaju koncentraciju te smanjuju anksioznost i stres kod djece. Djeca zimi manje vremena provode na otvorenom, u dvorištu ili u parku. No, to ne znači da trebate odustati od tjelesnih aktivnosti. Poligon s preprekama ili jednostavnu tjelesnu aktivnost uz malo truda možete napraviti i kod kuće te ga svakodnevno prolaziti s djetetom kroz igru i zajedničko vrijeme. Kombinirajte lakše i teže zadatke ovisno o dobi i djetetovim sposobnostima. Ključ kvalitetnog poligona te općenito tjelesnih aktivnosti, je da uvijek uvrstite barem jednu težu prepreku kako biste potaknuli dijete da se potrudi više. Dopustite djeci da se kreću i igraju bez obzira koliko vaše dijete ima godina. Svoj djeci zajedničko je to što imaju vrlo veliku količinu energije i za razliku od većine odraslih, vole tu energiju iskorištavati kroz kretanje. Stoga pretvorite privremeno sobu dnevnog boravka ili dvorište u poligon s preprekama, igralište za vaše mališane i to od stvari koje često imate kod kuće. Neka se provlače ispod stolića, napravite tunel od više stolica, neka se kotrljaju, glume “palačinku” ili “valjaju u blatu” na deki, skupljaju ili nose loptice... Potaknite dijete da skače, puže, trči, stoji na jednoj nozi ili nešto treće.

Skakanje po lokvama Potreban materijal: plavi karton, ljepljiva traka, gumene čizme Upute: izrežite nekoliko lokvica od plavog papira. Idealno bi bilo da je papir tvrđi. Možete zajedno i pobojati karton. Ravnomjerno rasporedite lokvice po podu sobe, pazeći da dijete može jednostavno skočiti s jednog papira na drugi. Pričvrstite papir na podu kako biste spriječili ozljede. Obavezno za ovu aktivnost obucite gumene čizme kako bi se dijete potpuno uživjelo u aktivnost.

6 ravnih linija Potreban materijal: ljepljiva traka Upute: zalijepite šest paralelnih ljepljivih traka, približne duljine jedan

24

metar. Nemojte raditi preveliki razmak između traka, dakle ne veći od 10 do 15 centimetara. Što sve možete raditi sa 6 zalijepljenih linija? Za početak, skakati! Kad se umorite od skakanja uzduž linija, skačite unatrag. Zatim skačite na 1 nozi, pa na drugoj. Krečite se bočno po linijama ili nogom pred nogu, krečite se brzo ili polako, preskačite linije, skačite između linija. Pokušajte se rastegnuti kao da radite špagu. Počevši sa stopalom na prvoj liniji, pogledajte koliko možete protegnuti nogu dok držite prvo stopalo na mjestu. Možete se rastegnuti i tako da stojite na prvoj crti, a zatim se sagnete kako biste rukama dodirnuli sljedeću liniju. Krećući se naprijed s rukama, vidjet ćete koliko možete daleko otići. Svaki novi pokret prvo pokažite djetetu. I za kraj, izmjerite se! Lezite i provjerite koliko ste dugački.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Scavenger Hunt Potreban materijal: jastuci, deke, skriveni predmet, baterijska lampica Upute: Dogovorite se s djetetom koji predmet ćete sakriti u sobi. Sakrijte predmet dok dijete ne gleda, a zatim igrajte ovu igru u polumraku. Za potrebe igre možete razmjestiti namještaj po sobi, maknite potencijalno opasne predmete, razbacajte jastuke po podu, unesite blagovaonski stol kao prepreku, upotrijebite maštu i uživajte. Djetetov zadatak je da pomoću lampice pronađe skriveni predmet.

Poligon s preprekama Potreban materijal: ljepljiva traka Upute: Zalijepite traku od zida do zida ili od ruba vrata do ruba vrata, tako da visi u zraku. Djetetov zadatak je pro-

vući se kroz hodnik puzeći, saginjući se i skačući. Ne smije dodirnuti traku!

Stopalo - dlan Potreban materijal: papir, kist, tempere, ljepljiva traka Upute: podignite rukave, skinite čarape i zabavite se radeći otiske dlanova i stopala. Kada se vaši umjetnički radovi osuše zalijepite ih na pod, formirajući malu stazicu. Zadatak je prijeći poligon stavljajući ruke i noge tamo gdje je papir s rukom ili nogom, primjerice prvo desni dlan, pa lijeva noga, pa desna noga, pa lijevi dlan. Kada lijepite papire na pod pripazite da stvorite poligon koji je moguće prijeći, odnosno da se ruke i noge redovito izmjenjuju.

Upute: na papir formata A3 napišite brojeve od 1 do 10 i postavite ga na stol ili pod sobe. Ako kod kuće imate spužvaste brojeve, magnete ili kartice od neke igre možete ih iskoristiti, a možete i sami napisati brojeve na papir formata A5. Brojeve na karticama sakrijte po cijelom stanu. Zadatak je da dijete pronađe broj i vrati ga u kućicu, odnosno na veliki papir.

Staza za utrke Potreban materijal: ljepljiva traka, automobili, vlakovi Upute: ukoliko se vaše dijete voli igrati s autićima, možete od trake napravite cestu ili prugu koja vodi kroz više soba. Time ćete potaknuti dijete na više kretanja u inače statičnoj igri.

Potraga za brojevima

Kuglanje

Potreban materijal: A3 papir, brojevi ili kartice s brojevima

Potreban materijal: bočice od jogurta, flomasteri

25

ČASOPIS ZA RODITELJE

Upute: operite bočice od tekućeg jogurta i skinite etikete. Flomasterom nacrtajte neki simbol poput cvijeta. Ako već posjedujete dječji set za kuglanje, na bijeli papir nacrtajte, a potom i izrežite cvjetove te ih zalijepite na postojeće čunjeve. Na svaki cvijet napišite broj bodova koji on nosi. Kuglajte se, rušite cvijeće i zbrajajte bodove!

zidu, ogradi ili podu u dvorištu. Vaš zadatak je da kažete neku riječ, a vaše dijete loptom mora pogoditi početno slovo te riječi. Tako možete igrati i s brojevima, vi kažete broj, a dijete ga treba prepoznati i pogoditi.

Lava Potreban materijal: pucketava folija, narančasti ili smeđi papir Upute: uzmite papir ili pucketavu foliju (možete foliju i obojiti temperom) i izrežite na komade veličine A4 papira, pa ih trakom zalijepite za pod po cijeloj prostoriji. Neke komade zalijepite bliže, a druge stavite na veći razmak. Objasnite djetetu da se nalazi u blizini vulkana, a papiri su dijelovi mosta po kojem može hodati. Djetetov zadatak je prijeći s jednog kraja prostorije na drugu stajući samo na most (folije, papir) i pri tom pazeći da ne dotakne vatru (pod).

Gađamo slova ili brojeve Potreban materijal: lopta za plažu, kartice s brojevima ili slovima Upute: na papir napišite brojeve ili slova i rasporedite ih po vanjskom

26

I ne zaboravite u igru s djetetom uvesti radost, jer ćete se dobro osjećati, nakon cijelog dana, a svoju ćete radost prenijeti i na čitavu obitelj. Ugasite sve uređaje koji mogu ometati vašu pažnju i pažnju djece, pustite omiljenu glazbu i uživajte u zajednički provedenom vremenu.

ČASOPIS ZA RODITELJE

CILJANE VJEŽBE JAČANJA I ISTEZANJA ZA DOJILJE

Piše: Lana Novota, mag. Kineziologije

Prvi izazov i ono o čemu majka najviše razmišlja nakon poroda jest dijete i potrebe djeteta. Dvije su najvažnije potrebe tog malog bića, hrana i blizina majke. Dojenje svakako objedinjuje i jedno i drugo. Za uspješno dojenje potrebno je: 1. Pronaći pravilan položaj tijela majke i djeteta 2. Pravilan hvat bradavice 3. Opustiti se Teško je reći da li se majka mora prvo opustiti da bi mogla pronaći najbolji položaj tijela za dojenje ili je potrebno prvo tražiti najudobniju poziciju tijela da bi se mogli opustiti. U svakom slučaju jedno se nadovezuje na drugo, ali ono što je važno je da bi mlijeko dobro otpuštalo i dijete moglo dobro izvlačiti mlijeko, majka se mora osjećati ugodno i udobno za vrijeme dojenja. Nepravilan položaj tijela pri dojenju uzrokuje: 1. Pojava bolova u vratu, ramenima, između lopatica i donjem dijelu leđa 2. Neučinkovitost dojenja 3. Nezadovoljstvo djeteta – nezadovoljstvo majke 4. Usvajanje nepravilnih posturalnih držanja U početku podoji će duže trajati, ponekad i duže od 30 minuta, tako da je pravilan položaj od velike važnosti za majku. Radi se o konstantnom i nepromijenjenom položaju tijela, pri čemu tijelo mora biti u položaju koji minimalno opterećuje lokomotorni sustav, najviše kralježnicu, vrat i ramena te leđne mišiće.

Kada govorimo o neučinkovitosti dojenja mislimo na to da dijete nedovoljno isiše mlijeko, odnosno ne najede se i ne isprazne se dojke do kraja, prilikom čega se povećava mogućnost začepljenja bradavica i mastitis.

Nepravilna držanja tijela kao posljedica nepravilnog položaja pri dojenju Razvijaju se nepravilni posturalni položaji, odnosno nepravilna držanja, kao što su kifotično, lordotično i skoliotično loše držanje. Kifotično loše držanje razvija se u torakalnom dijelu kralježnice, a posljedica je skraćivanje mišića prednje stra-

27

ne vrata, prsnih mišića i unutarnje rotacije ramena. Prilikom dojenja djeteta dolazi do naginjanja prema djetetu, pri čemu se leđa pogrbe u prsnom dijelu kralježnice, skraćuju se prsni mišići i mišići prednje strane vrata, uz unutarnju rotaciju i podizanje u ramenima. Mišići u srednjem dijelu leđa se izdužuju i slabe. Zbog disbalansa u mišićima dolazi do pojave boli u vratu, ramenima i srednjem dijelu leđa u području između lopatica. Lordotično loše držanje se razvija u donjem dijelu leđa, gdje dolazi do pretjeranog uvijanja zbog nastojanja da dijete bude što bliže tijelu majke, odnosno bliže bradavici, pa se gura trbuh prema naprijed i time uvija donji dio leđa. Do ovog nepravilnog držanja

ČASOPIS ZA RODITELJE

3. Ciljanje vježbe jačanja – jačanju se mišićne skupine koje su i istegnutom položaju, pri čemu su mišići srednjeg dijela leđa na prvom mjestu, zatim mišići trbuha i mišići gluteusa kao dio corea i baza svakog pokreta. 4. Usmjereni kineziološki programi – u prvih nekoliko mjeseci idealno bi bilo da se individualno radi sa svakom pojedinom rodiljom, te nakon te pripremne faze uključi u jedan od programa grupnog vježbanja, ali specijaliziranog za rodilje barem do 6 mjeseci nakon poroda. Položaji tijekom dojenja Položaj koji ćete izabrati ovisi o vrsti poroda i o intenzitetu izvlačenja mlijeka. Potraga za najboljim položajem počinje s prvim podojem, a najbolji je onaj koji je majci najudobniji i u kojem dijete uspješno povlači mlijeko. često dolazi prilikom nošenja djeteta, a često ga žene usvajaju još u trudnoći zbog rasta uterusa i promjene centra težišta tijela. Skoliotično loše držanje može se javiti zbog dojenja na jednoj dojci, kada dojenje na obje dojke nije moguće. Preduvjeti za pravilan položaj pri dojenju 1. Spustiti ramena (udaljiti uho od ramena) – da bi rasteretili m. trapezius

Prevencija posljedica nepravilnih držanja kod dojenja 1. Poticanje opće cirkulacije – postiže se dužim šetnjama s dionicama bržeg i sporijeg hodanja 2. Ciljane vježbe istezanja – važno je istegnuti i održavati fleksibilnost u mišićima koji su u skraćenom položaju kod dojenja. To se odnosni na mišiće prednje strane vrata, prsne mišiće, prednje rotatore ramena i mišić trapezius, te fleksore kuka.

2. Ispraviti unutarnju rotaciju ramena – u tom položaju ne dolazi do opterećenja i skraćivanja prednjih mišića vrata i prsnih mišića

Nije loša opcija ni da mijenjate položaje, tako neće biti pritisak na određene dijelove tijela uvijek isti, a i svaki položaj osigurava drugačiji pritisak i intenzitet izvlačenja mlijeka. Ciljano istezanje nakon dojenja Najbolje bi bilo nakon svakog dojenja kratko se istegnuti. Mnogo vježbi je moguće izvesti i s bebom u rukama. Svaki položaj se zadržava oko 30 sekundi, a dovoljno je napraviti tri do pet vježbi.

■ Vježbe za trudnice

3. Spojiti lagano lopatice – laganom kontrakcijom prevenira se slabljenje muskulature srednjeg dijela leđa

■ Vraćanje u formu nakon trudnoće

4. Uvući trbuh – prevencija lumbalnog uvijanja kralježnice

■ Oblikovanje tijela

5. Rasteretiti ruke - postavljanje jastuka na bedra ili ispod ruku

You Tube kanal Habitus by Lana 28

■ Brzi i efikasni treninzi

ČASOPIS ZA RODITELJE

CILJANE VJEŽBE NAKON DOJENJA Jednom dnevno, posebno za vrijeme intenzivnog dojenja, važno je jačati one mišiće koji su u istegnutom položaju. Uz pravilno držanje tijekom cijelog dana, s čime ste napravili 50% zadatka, dovoljno je napraviti tri do pet vježbi po 10 do 15 ponavljanja, da bi izbjegli prevelike mišićne disbalanse u području vrata i gornjeg dijela leđa.

MISLITE LI PRI KUPNJI I NA PRIRODU?

Od 1. veljače u dm-u više nema jednokratnih plastičnih vrećica. Na taj način želimo zajedno s Vama učiniti još jedan korak u zaštiti okoliša te smanjiti količinu plastike u opticaju za više od 97 tona u samo jednoj godini!

PRIDRUŽITE NAM SE! ODBACITE PL ASTIČNE VREĆICE I U dm-u PRONAĐITE ALTERNATIVU PO SVOJOJ MJERI!

� www.dm.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

ČASOPIS ZA RODITELJE

Što mali znaju, a veliki naslućuju:

KAKO SE RAZVIJA DJEČJA MAŠTA?

D

ječja mašta ono je što dijete u stvarnom svijetu ne proživljava, to su događaji rezervirani samo za djetetov svijet. Ona će dijete nositi u nepoznate zemlje, upoznavati sa imaginarnim prijateljima, tjerati da nacrta najstrašnija čudovišta i ispriča nevjerojatne priče. Jednom riječju, dječja mašta je nevjerojatna i beskonačna, a u kasnijoj se dobi pretvara u mnoštvo pozitivnih vještina. Djeca nisu samo naša mala slatka stvorenja koja koračaju uz nas i ništa ne razumiju. Djeca od najranijih dana stvaraju dojam o svijetu oko sebe, razvijaju svoj stav i mišljenje. Prve naznake mašte javljaju se već u dojenačkoj dobi. Sjetite se samo kako ste ponosno prepričavali prvo brm-brm svojega djeteta, kada je u dobi oko prve godine uzelo autić i počelo na podu oponašati njegov zvuk. Upravo oko prve godine počinjemo uočavati začetke maštovitosti kod svakog djeteta. S vremenom taj fenomen jača i produbljuje se. Poticanje mašte kod djeteta rezultirati će mnogim vrijednim osobinama kod njega kao odrasle osobe. Ponekad vas kao roditelje dječja igra potakne na razmišljanje, jer se dijete previše uživjelo u svoj svijet iz mašte. Možda nas i zabrine koliko daleko ta igra zna otići. Djeca svakodnevno moraju obraditi mnoštvo novih dojmova koje su taj dan primili iz okoline. Djeca na svoj osebujan način tumače ponašanje, odnose i postupke. Ona zbog svojih „malih godina“ i nedostatka životnog iskustva ne razumiju baš sve, ali sklona su si svakodnevne situacije objasniti na njima prihvatljiv – dječji način. Svaka situacija, svaka priča, crtani film ili igra s vršnjakom u djetetu potiče stvaranje nevjerojatne mo-

gućnosti maštanja. Nije zato čudno što djeca često pomiješaju granice između stvarnosti i mašte.

ŠTO JE TO MAŠTA I KAKO UTJEČE NA DJETETOV RAZVOJ? Proces maštanja je pod snažnim utjecajem želja. Psiholozi tvrde da djeca počinju razvijati maštu čim postanu svjesna svijeta oko sebe. Kako dijete raste i kako se razvija, granica između mašte i stvarnosti postaje sve jasnija i dijete samostalno odlučuje da li i kada će je prijeći.

30

Dijete u dobi od jedne godine ◗ Pričajte s djetetom stalno, bez obzira na njegovu dob. Pričanje i opisivanje situacija, ljudi i stvari kod djece u ovoj dobi igra vrlo značajnu ulogu prilikom razvoja mnogih procesa, pa tako i mašte. ◗ Igrajte se s djetetom - dijete u dobi od godine dana počinje razvijati i usvajati igru. Upravo ste vi njihova najdraža igračka u toj dobi koja usmjerava djetetove razvojne procese. Svako je dijete osoba za sebe i ima svoje afinitete, prepoznajte ih i potičite kroz igru, dijete će vam biti zahvalno.

ČASOPIS ZA RODITELJE

◗ Čitajte knjige ili barem gledajte slike, dijete će na taj način usvajati nova znanja u bojama i lijepo ilustrirana. Slušanje priča i riječi rezultirati će bržim i kvalitetnijim razvojem govora. ◗ Povedite dijete u park, prirodu ili među drugu djecu. Iako možda ne djeluje tako, dijete upija svijet oko sebe. Pored nespornog zdravstvenog učinka, boravak na zraku u parku među djecom ili u prirodi, blagotvorno djeluje i na razvoj djetetove mašte. Dijete u dobi od dvije godine ◗ Pripremite knjige, bojanke, zadatke i krenite u avanturu crtanja, bojanja i brojanja. Možda, u početku dijete neće biti vješto, ali s vremenom će se pretvoriti u pravog malog umjetnika, koji maštovito koristi boje i oblike. Nagradite njegove pokušaje

i pokažite mu koliko vas očaravaju i vesele, iako možda ne prepoznajete sadržaj. Na taj ćete način pružiti djetetu daljnju motivaciju da bude još bolje i maštovitije. ◗ Pobrinite se da igračke koje djetetu kupujete budu kreativne i edukativne. Nabavite kockice, za građenje, slagalice i slične igračke koje će kroz igru poticati dijete da rješava zadatke na sebi svojstven način. Ponudite djetetu zanimljive i edukativne sadržaje češće tijekom dana i ne dozvolite da previše vremena provodi pred televizorom, biti će vremena za to. ◗ Čitajte djetetu priče, pjevajte pjesmice, slažite rime i dozvolite mu da zamisli ono što je na slikama prikazano i objasni na način na koji ono to vidi. ◗ Igrajte se oponašanja zvukova, životinja i ostalih stvari koje su dje-

31

tetu poznate, igrajte se skrivanja i otkrivanja i prerušavanja i dijete će biti sretno i zahvalno. Dijete u dobi od tri godine ◗ Povedite dijete na lutkarsku predstavu. Razgovarajte nakon predstave o tome kako je dijete doživjelo priču, a kako vi. Dozvolite djetetu da se izrazi, koliko god to nespretno i dugotrajno bilo. Svako sljedeće izražavanje biti će lakše i spretnije, a dijete će za vrlo kratko vrijeme biti u stanju opisati što je vidjelo i doživjelo u svijetu oko sebe svojim riječima. ◗ Kuhajte s djetetom, slažite kockice, izrađujte ukrase za blagdane, bojajte vodenim bojama, modelirajte plastelinom. Dozvolite djetetu da se uprlja. Možda vam dom neće biti najčistiji, ali imati ćete sretno i zahvalno dijete.

ČASOPIS ZA RODITELJE

Nakon četvrte godine dijete već ima razvijene afinitete, poznaje svoje omiljene crtiće, prepričava priče za laku noć. Dijete je već razvilo svoj svijet gre i neprestano se vraća oponašanju omiljenih likova, igranju složenijih igara samostalno ili sa vršnjacima. U dobi od otprilike četri godine pa na više dijete je sposobno samostalno se zaigrati, iako ukoliko poželite uključiti se u igru, nikada vas neće odbiti. Vi ste ipak djetetova najdraža i neiscrpna igračka, koja nikada ne zastarjeva, niti izlazi iz mode. Do predškolskog uzrasta djeca nisu u stanju uvijek razlikovati stvarnost od izmišljenog svijeta. Mašta im je tada najintenzivnija i najviše je treba poticati. Međutim uvijek treba kontrolirati da igra u svijetu mašte ne prijeđe granice sigurnog i dopuštenog.

Neke od blagodati maštanja u razvoju djeteta

Mašta potiče razvoj inteligencije i sposobnosti snalaženja u različitim situacijama. Djeca koja imaju bogatu maštu manje su sklona svađi i sukobima i općenito zanimljivije provode vrijeme. Mašta potiče bolju koncentraciju. Maštanje je vrlo slikovito i time je pogodno za razvijanje dječjeg rječnika. Rana sposobnost maštanja može izazavati kreativnost koja traje cijeli život. „Mašta je mnogo važnija od znanja. Znanje je ograničeno. Mašta okružuje svijet“ Albert Einstein. Jelena Sosa

Kada djeca krenu u školu nije loše upisati ih na neku aktivnost u kojoj će se, kroz igru i učenje, moći kreativno izražavati.

32

ČASOPIS ZA RODITELJE

SRETAN UPIS U ŠKOLU

Piše: Morana Jokić, Kabinet Martis

K

ada sretnete roditelje kojima se bliži “njihova” prva školska godina odnosno polazak djeteta u prvi razred, nemojte se iznenaditi što je baš taj događaj za njih velika stvar i što za njega ne kriju uzbuđenje, ponos, ponekad dozu straha ili osjećaj neizvjesnosti. Nemali broj njih reći će da teško može zamisliti odvajanje od divnih vrtićkih odgajatelja koji su im godinama bili partneri i podrška. Svi žele znati kako će njihovo dijete prihvatiti učiteljicu/učitelja i koliko će biti kompatibilni s tom novom osobom od koje se očekuje mnogo. Neki drugi pak nemaju izvrsna iskustva s vrtićem i dijete nikada nije zavoljelo pohađati ga, a upravo se od njih može saznati kako se nadaju da će im škola biti toliko potreban novi “početak”. Nije neobično niti to da se polazak u školu odgodi za godinu dana, ako za to postoje razlozi, pa dijete kreće naredne godine kada je emocionalno zrelije. Postoji pregršt različitih priča valjda koliko je i predškolaraca u vrtićkim grupama a priče se mogu razlikovati čak unutar iste obitelji, od mlađeg do starijeg djeteta. Zato je teško dijeliti recepte roditeljima što je baš za njihovo dijete najvažnije u godini pred polazak u školu. Uobičajeni roditeljski sastanci koji se nude u predškolskim ustanovama a koji su usmjereni na informacije za ovu grupu roditelja mogu nam dati tek neke općenite smjernice i u tom smislu poslužiti više tome da se roditelji mentalno pripreme za ono što se od njih očekuje u odnosu na samo dijete - kakve radne navike su poželjne i koji stupanj brige o sebi bi bilo dobro postići kod predškolaraca. Ideja je da samostalnije dijete može lakše pratiti svladavanje novih školskih zadataka, dok će ono dijete kojemu manjka brzine u odijevanju, obuvanju, pripremi školskih materijala ili dijete koje će se teško naviknuti na novu prehranu u školskoj ustanovi i teže steći novi krug prijatelja, možda teže pratiti sam nastavni program, usvojiti brojne nove, zahtjevne vještine i to ujednačenom brzinom s ostalom djecom u

kolektivu. U tom smislu nije pogrešno reći da se priprema za školu odvija od prvog dana života. Međutim, bilo koja široka definicija opet ne pomaže nikome u praksi a najmanje roditeljima. One često zvuče slično tome kao da smo rekli: trebali ste misliti prije i učiti svoju djecu tome, tome i tome. Nerijetko se tako i osjećaju pojedini roditelji kada se na testiranju za školu susretnu s otporom djeteta da izvrši neki zadatak ili reagira na verbalnu uputu, jer se po prvi puta našlo u takvoj ispitnoj situaciji i osjeća visok stupanj anksioznosti koju još uvijek ne može verbalno komunicirati. Napomenula bi da je potrebno biti obazriv i prema roditeljima i prema djeci jer su ovo iskustva koja u njima mogu pokrenuti inicijalnu nelagodu prema školi i školskoj okolini, nelagodu koja se kasnije lančano nastavlja i razvija u još veći problem. Roditeljima bi poručila da čak i u neugodnim situacijama ostanu mirni i time posluže svom djetetu kao primjer i kao sigurna luka, dok se kasnije u razgovoru s djetetom trebaju isto tako suzdržati od pronalaska krivca ili ljutnje. Naročito je važno da događaj

33

ne prepričavaju pred djetetom drugim članovima obitelji ili odgajateljima u vrtiću ukoliko testiranje za školu nije prošlo kako su zamišljali i planirali, već neka izaberu da o tome nešto kaže samo dijete a oni tada pomognu njegovo svjedočanstvo uobličiti u narativ. Važan dio pripreme za školu i za život jesu vještine nošenja s neuspjehom, stresom, razočaranjem. Naše reakcije mogu pomoći djeci da ojačaju i da se osjećaju sposobni za sve što im život nosi; stoga one trebaju uvijek biti izuzetno odmjerene u ovim tranzicijskim vremenima a kakvo je upravo razdoblje prelaska u školski sustav i napuštanje vrtićke uhodane i ugodne rutine. Vratiti se u vrijeme unatrag ne možemo, imamo samo ono što je pred nama i u tom okviru, djetetu trebamo pružiti optimalno, kako bi bili sigurni da smo se dovoljno angažirali za svako dijete u toj zadnjoj godini prije nego što ono doista postane mali vrijedni “prvašić” i uspješan učenik koji u školi razvija svoje pojedinačne potencijale i talente, osim što se obrazuje prema propisanom programu za svih. To je, barem prema mom mišljenju, posao ustanove u aktivnom partnerstvu s roditeljima.

ČASOPIS ZA RODITELJE Može li se to uopće? Pričamo li o nečemu što izlazi iz okvira mogućnosti jednog roditelja i odgajatelja kao prvih osoba kojima je povjeren ovaj zadatak? Biti ću optimistična i usuditi ću se reći da je zadatak itekako provediv. Postoje određene vještine koje su bez pogovora dobra osnova za kvalitetno učenje novih školskih vještina i znanja a naročito ih učinkovito mogu osmisliti senzorni pedagozi, kvalitetni odgajatelji i stručnjaci koji su zainteresirani za prednosti multimodalnog učenja. Učenje kroz više senzornih sustava, uz upotrebu više osjetila od jednog, posebno je dobar put za predškolarce da zavole one zadatke koji će im kasnije omogućiti bolje čitanje, pisanje i matematičko snalaženje. To su gradbene vještine prečitačkih, predmatematičkih vještina i vještina predpisanja a aktivnosti koje ih potiču toliko su mnogobrojne i primijenjuju se u brojnim vrtićima svakodnevno ali rijetko se koncentriraju u godini pred polazak u školu onim redoslijedom kako je to potrebno. Ova zadnja godina u dječjem vrtiću najčešće tako brzo “proleti” a mnogo ovisi i o tome kakva je vrtićka grupa. U mješovitim grupama često niti nema mogućnosti da se predškolarcima posebno posvetimo osim onog uobičajenog rada s radnim listovima. Radni list je tek jedna nadogradnja na različite aktivnosti koje podrazumijevaju upotrebu cijelog tijela i koordinaciju svih naših osjetila. Nije nešto što će pomoći djetetu koje ionako nije osvijestilo ove prve procese, može samo pogoršati stvar ako se dijete na njega prisiljava. Smatram da bi bilo idealno kada bi se vrtićarcima u toj zadnjoj godini nudile aktivnosti jačanja šake, razvijanja boljih posturalnih mehanizama (za lakše sjedenje u klupi), zadaci baratanja konkretnim predmetima u kojima se bruse predmatematičke sposobnosti nizanja, sparivanja i prepoznavanja obrazaca, snalaženje u prostoru i

vremenu, vježbe socijalnih vještina i razrješavanja sukoba bez nasilja, kada bi se jačala auditivna pažnja koja će im biti toliko bitna za slušanje uputa u razredu, kada bi se roditelje posebno savjetovalo o ograničenom vremenu na tabletu, mobitelu i drugim ekranima, dovoljnoj količini sna, navici da se pije voda za vrijeme boravka u školi, itd. Možda takav jedan program i postane stvarnost ukoliko na njemu budu inzistirali domaći stručnjaci. Zasada tek znamo koji su očekivani ishodi programa pripreme za školu ali nažalost ne postoji literatura koja bi ih adekvatno pratila. No, ipak, da se ne zamaramo stvarima koje ne možemo promijeniti, možemo vidjeti s kakvim stavom možda možemo koračati kroz ono što nas čeka. U svakom slučaju, da odgovorimo na “milijunsko pitanje” iz naslova, prije nego privedemo članak kraju, pitanje o tome tko želi biti školarac, to je jasno. Svaki predškolarac dijeli onaj isti ponos, brigu, uzbuđenje, strah i neizvjesnost u pogledu svoje nove uloge kao i njegova obitelj, iako to možda ne zna još uvijek reći; sigurno je da svaka od tih malih glavica priželjkuje da se u ovoj novoj ulozi čim bolje snađe, da joj

Program pripreme za školu TKO ŽELI BITI ŠKOLARAC? namijenjen je djeci u godini pred polazak u školu i odvija se u multimodalnom okruženju koje omogućuje sustavnu pripremu djeteta za školske zadatke uz savjetovanje roditelja i preporuke za daljnji rad. Za sve informacije i predbilježbe roditelji se mogu obratiti u Kabinet Martis, Moše Albaharija 6b, Rijeka ili na e-mail adresu kabinetmartis@gmail.com. https://www.facebook.com/KabinetMartis/Kontakt broj: 091 170 8025

34

školski dani budu isprepleteni uspjesima i radosnim smijehom s novim prijateljima, da se za sve probleme i teškoće može obratiti svojim najbližima i da ne postoji toliko velik problem za koji se negdje ne skriva odgovarajuće rješenje. Za takav zadatak traži se roditelj optimist, mama/tata navijač iz klupe, rame za plakanje, uho za slušanje, roditelj “joker zovi”, ponekad prijatelj a ponekad najveći neprijatelj, borac za pravdu, detektiv u obližnjoj knjižnici, poznavaoc knjižara i online trgovina školskog pribora, rekorder u stizanju na vanškolske aktivnosti, najglasnije jutarnje zvono u kišne dane, sakupljač pozivnica za rođendane, stručnjak za najmaštovitije užine, organizator zabava u pidžamama, maher u skupljanju bilježnica za prepisivanje gradiva, suzno oko u publici na školskoj predstavi... Zato, roditelji, uživajte u školovanju vaših malih pametnih glavica bez obzira na testiranja, ocjene i očekivanja, očekujte samo jedno (ono što je sigurno), da se vaša djeca, kao i prije polaska u školu, žele radovati učenju svega što je novo, žele prihvaćati nove stupnjeve samostalnosti, žele griješiti da bila uspješna, da najčešće pokazuju manje od onoga što stvarno mogu i znaju, da su pronicljiva i intuitivna pa im nekada trebamo vjerovati na riječ, da su posebna i samo svoja a pred njima je njihov jedinstveni put u kojeg ćemo jednostavno morati kročiti bez autorskih prava i tantijema.

ÄŒASOPIS ZA RODITELJE

ZA TORTE OD PAPIRA VE SVI ZNAJU, A DJECA IH OBOŽAVAJU

nje Najbolje rješe slave za vrtićke pro rođendana!

enje koje Kreativno rješ djeca vole dna je Svaka kriška je umećete kutijica u koju ćete sitnice kojima uveseliti djecu lus poklon Torta za sve, p telja za svakog prija na rođendanu

specijalizirani proizvodi

SUPER CIJENA TORTI OD PAPIRA U SVIM INTERSPAR I SPAR TRGOVINAMA

za proslave dječjih rođendana

NA POLICAMA PARTY PROGRAMA

VELIKA TORTA (16 kriški) 49,99 MALA TORTA (12 kriški) 46,99 Za super rođendan u vrtiću!

Ukoliko tortu omotate ukrasnom vrpcom u njenoj ćete sredini dobiti prostor za umetanje svječice sa šiljastim završetkom. Umotajte sve u prozirni celofan i oduševite djecu na proslavi. Proizvedene prema strogim standardima sigurnosti sa certificiranim materijalima i bojama sigurnim za djecu.

Pratite nas na našoj facebook stranici: TORTI-torta od papira za sretan rođendan

Naše proizvode nabavite na sljede im prodajnim mjestima: