ČASOPIS ZA RODITELJE
PREHLADA D išni sustav sastoji se od gornjeg i donjeg respiratornog trakta. Gornji respiratorni trakt čine nosne šupljine, ždrijelo i grkljan, dok donji respiratornog trakt čine dušnik, bronhi i pluća.
Zrak, prilikom ulaska u organizam, prolazi kroz nosne šupljine. Respiratorna sluznica, tijekom strujanja zraka, omogućava pročišćavanje zraka od prašine, te vlaženje i zagrijavanje do uobičajene tjelesne temperature. Pročišćavanje se vrši u svim gornjim dijelovima dišnog sustava sve do pluća. Radi neprekidnog kontakta dišnog sustava s okolinom, kroz njega zrakom u organizam ulaze razne čestice, stoga je vrlo osjetljiv na infekcije. Najčešće infekcije gornjih dišnih puteva su akutne upale, koje zahvaćaju sluznicu gornjeg dišnog sustava, prije svega sluznicu nosa, sinusa, ždrijela i grkljana.
Širenje prehlade
očiju ili usta, ali za razliku od kože, sluznica ne ostvaruje čvrstu barijeru prema uzročniku. Virus dopire do sluznica inhalacijom sitnih kontaminiranih kapljica od strane osoba koje imaju prehladu, putem kašlja ili kihanja. Također, virusi se mogu prenositi kontaminiranim rukama ili predmetima, osoba koje su već zaražene. Ovdje je upravo kolektiv značajno mjesto zaraze, putem primjerice igračaka, čaša i slično. Virus može preživjeti i do 7 dana na suhim, beživotnim, površinama. Period inkubacije je vrlo kratak i varira od desetak sati (rhinovirusi), do nekoliko dana. Različiti čimbenici pogoduju pojavi prehlade, tako na primjer djeca mlađa od 5 godina te odrasli stariji od 60 godina češće razvijaju prehladu zbog oslabljenog imuniteta i smanjene brzine obnavljanja epitela nosne sluznice. Nastanku prehlade, obzirom na širenje virusa, pogoduje i klima. Osobito nagle promjene temperature, zagađenje
Od svih akutnih infekcija gornjeg dišnog sustava najčešća infekcija je prehlada. Prehlade čine oko 50% svih akutnih respiratornih infekcija. Mogu ih uzrokovati različiti virusi, a ovisno o vrsti virusa, koji je uzrokovao prehladu, razlikuju se i simptomi. Prehlade se počinju javljati početkom jeseni i traju često i do kraja proljeća. U to vrijeme boravimo češće u zatvorenim prostorima pa je olakšana zaraza. Također, zrak u zatvorenim prostorima je tijekom zime suh što dodatno suši i respiratornu sluznicu. Na taj način ona postaje manje učinkovita u borbi protiv virusa i omogućava lakši razvoj prehlade. Prehlade su izrazito zarazne, tako da se vrlo često javljaju u obliku epidemije. Kako bi se razvila prehlada virus najprije prijanja na sluznicu nosa,
11
Piše: Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata / KBC Zagreb zraka i pasivno pušenje, koji dodatno mogu prouzročiti lezije površinskog sluzničkog epitela i usporiti funkciju mukocilijarnog aparata. Vrlo često se prehlada javlja i kod ljudi koji imaju nedostatak željeza i vitamina C, te moguću anemiju.
Uzročnici prehlade Najčešći uzročnici prehlada su rhinovirusi koji uzrokuju 30 do 50% svih prehlada. No, postoje stotine različitih serotipova od kojih su njih tridesetak dominantni, a incidencija im se smanjuje s godinama. Otprilike 10% prehlada uzrokuju adenovirusi, kod kojih se razlikuju serotipovi u djece i
