Dnevni list POBJEDA 25.11.2025.

Utorak, 25. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21536 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Gradonačelnik sa saradnicima primio mladića koji je spasio ženu iz nabujale Morače Petar – oličenje prave Podgorice

INTERVJU: Politička direktorka i poslanica Ure Ana Novaković-Đurović o Izvještaju Evropske komisije i očekivanjima vezanim

Finansijski konsultant za Pobjedu komentariše ,,državnu kasu“ za narednu godinu

Gajević: Predloženi

za nastavak integracionog procesa

Bez ozbiljnih reformi nema zatvaranja ključnih poglavlja

VDT u Podgorici okončalo predmet u kojem su njihove kolege iz Bara utvrdile da se jedan učenik prošle godine nedolično ponašao, nema elemenata krivičnog djela

Ako dođe do nepredviđenih troškova, npr. povećanja plata, penzija, socijalnih izdataka ili drugih javnih rashoda, tada će se javiti potreba za dodatnim zaduženjem ili smanjenjem kapitalnih izdataka. Iako Vlada tvrdi da će nova zaduženja ići samo na dug i kapitalne projekte, praksa često pokazuje da granica između „tekućeg“ i „kapitalnog“ nije uvijek čista, jer održavanje infrastrukture, garancije i subvencije često prelaze u sivu zonu, naveo je nansijski konsultant mr Stevan Gajević

Hrvatski analitičar Davor Đenero o novom izostanku zatvaranja Poglavlja 31 Kako se pregovori sa EU bliže kraju, opstrukcije

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu NAJVREDNIJE NAGRADE

I PREZIME

I GRAD

Istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović za Pobjedu o izložbi fotogra ja Milana Pešića koja će danas biti otvorena na Cetinju

Period rada u Pobjedi (1954–1961) je bio poseban, kako zbog dinamike koja je odlikovala fotoreporterski posao, tako i zbog izvanredne saradnje sa članovima redakcije - novinarima i urednicima - od Veljka Milatovića, Radonje Vešovića, Slavka Lekića i drugih. Osim praćenja događaja u zemlji, dugo godina je imao i rubriku „Iz albuma našeg fotoreportera“, a potom i ,,Slikom i riječju“, gdje su snimke pratili duhoviti komentari – rekla je Mirjana Dabović-Pejović

STR.

STR. 5.

Hrabrost, altruizam i spremnost na žrtvu postaju rijetkost, gotovo incident i upravo zato imamo obavezu da ih posebno cijenimo i nagradimo - kazao je Saša Mujović

INTERVJU: Politička direktorka i poslanica Ure Ana Novaković-Đurović o Izvještaju Evropske komisije i očekivanjima vezanim za nastavak integracionog procesa

PODGORICA – Napredak u 18 poglavlja važan je iskorak, ali vlast u Crnoj Gori mora razumjeti da članstvo u Evropskoj uniji suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. Zato je nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka, smatra politička direktorka i poslanica Građanskog pokreta Ura Ana Novaković-Đurović.

Ona u intervjuu za Pobjedu ističe da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu i podsjeća da su u vrijeme njihovog donošenja u Uri na to ukazivali.

Što se tiče postupka u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda, Novaković-Đurović kaže da je taj proces do kraja ogolio karakter vladajuće većine, te da je javnost svjedočila činjenici „da se nijesu okupili oko evropskog puta i izgradnje institucija“.

Kada je riječ o napretku u poglavljima 23 i 24, poslanica Ure kaže da je Crna Gora zbog neusvajanja kvalitetnog antimafija zakona izgubila dvije godine tokom kojih se, da je usvojen njihov prijedlog, mogla efikasnije oduzimati nelegalno stečena imovina i desetine i stotine miliona eura vratiti u budžet.

Kazala je i da nije optimista kada je riječ o sprovođenju reformi u oblasti pravosuđa, jer nema jasnog odgovora da li nas očekuje veting, te što bi trebalo da bude mandat i nadležnost najavljenog specijalnog suda. Što se tiče zatvaranja Poglavlja 27, Novaković-Đurović kaže da je realno očekivati da se za ovo poglavlje dobiju prelazna mjerila. Dodala je da vjeruje da Vlada polaže nade u to iako, kako je rekla, to Crnoj Gori kao ekološkoj državi ne služi na čast.

POBJEDA: Posljednji Izvještaj Evropske komisije po-

Bez ozbiljnih reformi nema zatvaranja ključnih poglavlja

Djeluje da u Vladi nema svijesti o tome da je pred nama svega godinu efektivnog roka da se u poglavljima 23 i 24 isporuče rezultati. Ovo govorim jer neke procese svjesno odugovlače. Jedan od njih je donošenje antimafija zakona. Rok za donošenje ovog zakona je istekao, a mi tek sada čujemo neke najave o formiranju radne grupe

kazuje da Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru na putu ka EU iako postoje i određene zamjerke na brzinu reformi. Kako komentarišete ove činjenice? Možemo li zaista do kraja godine zatvoriti sva najavljena pregovaračka poglavlja?

NOVAKOVIĆ-ĐUROVIĆ: Politička poruka u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije je jasna. Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica Evropske unije. Napredak u 18 poglavlja je važan iskorak, ali vlast mora razumjeti da članstvo u EU suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava. Zato je nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka. Izvještaj potvrđuje da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu, upravo ono na što smo mi u Uri ukazivali u vrijeme njihovog donošenja. Umjesto da dajemo rezultate, sada se isti IBAR zakoni mijenjaju i najpoštenije je reći da je prethodna godina, osim ra-

da Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, u poglavljima 23 i 24 gotovo izgubljena godina. To se desilo jer nije bilo

iskrene i snažne političke volje za obračun sa korupcijom i organizovanim kriminalom. Problem je što Vlada i skupštinska većina koče primjenu

Primjer Botuna dokaz da gradska većina ne može da se nosi sa kompleksnim pitanjima i da ih rješava

POBJEDA: Kakva su Vaša očekivanja kada je riječ o zatvaranju Poglavlja 27? Ima li Crna Gora kapaciteta da zaokruži mjerila poput upravljanja otpadom i vodama i da zaštiti prirodu? Je li izgradnja kolektora u Botunu svojevrsni test kada govorimo o ovom poglavlju?

NOVAKOVIĆ-ĐUROVIĆ: Činjenica da je Poglavlje 27 najzahtjevnije i najskuplje u smislu realizacije infrastrukturnih projekata i obaveza morala bi podstaknuti Vladu da se ovoj temi posveti mnogo ozbiljnije i snažnije. Mjerila za zatvaranje ovog poglavlja nijesu ispunjena, a pred nama je

tek godinu dana roka za završetak. Sigurna sam da Vlada sve obaveze iz ovog poglavlja ne može završiti u ovom roku, po ovoj dinamici koju vidimo do sada. Realno je očekivati da se za ovo poglavlje dobiju prelazna razdoblja i mogućnost ispunjenja obaveza i nakon članstva u EU. To je i do sada bila praksa za neke zemlje članice. Ali postoji bitna razlika. One nijesu, za razliku od Crne Gore, Ustavom bile proglašene ekološkim državama. Vjerujem da Vlada polaže nade u prelazna razdoblja, a to ekološkoj državi ne služi na čast. To je istovremeno i jako loša poruka ove Vlade za građane.

Kad je u pitanju izgradnja kolektora u Botunu, ovo pitanje je zbog svoje osjetljivosti i kompleksnosti, kao i rokova, trebalo da bude na dnevnom redu nove gradske uprave i gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića od prvog dana mandata, svakodnevno. Oni su odabrali dolazak do krajnjeg roka za početak radova, propustili otvorenu i objektivnu komunikaciju sa građanima i rezultat je ovo što imamo na terenu. Na primjeru Botuna vidimo koliko gradska većina nije u stanju da se nosi sa kompleksnim pitanjima i da ih rješava. Uz to, politička dimenzija ovog pitanja samo otežava

njegovo rješavanje i ne pomaže građanima. Mještani treba da znaju da su svi akteri ove većine podržali izgradnju postrojenja u Botunu kad su glasali za Prostorno-urbanistički plan Podgorice koji predviđa tu lokaciju. To glasanje se, podsjetiću, desilo 15. avgusta, u jeku požara, na elektronskoj sjednici Vlade. Ovo su činjenice, sve drugo su političke obmane. Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda se moraju graditi ne samo u glavnom gradu, nego i u drugim gradovima i ne samo zbog evropskog puta, već ako želimo da sačuvamo našu prirodu i zdravlje građana.

sopstvenih zakona zbog želje za partijskom kontrolom nad institucijama. Od obećane meritokratije, posebno od strane PES-a, nema ni naznaka. Tako su odbijanjem imenovanja članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge doveli u pitanje i jedno privremeno zatvoreno poglavlje, koje se odnosi na slobodu medija i izražavanja. Imenovanje kandidata blokiraju predsjednik Skupštine Andrija Mandić i veći-

na samo zato što predloženi kandidati nijesu politički podobni za većinu, već nezavisni profesionalci. Na ovaj način, Mandić i premijer Milojko Spajić šalju poruku da će rizikovati i ponovno otvaranje nekog poglavlja samo ako im je to u partijskom interesu. Na ovom primjeru, a ima ih mnogo, očigledno je da je ovoj većini partijski interes ispred državnog i iznad članstva u EU. To će i dalje biti najveći problem na našem evropskom putu dok je ove vlasti. Otvorena je mogućnost da do kraja godine bude zatvoreno još pet poglavlja. Vidjećemo uskoro na Međuvladinoj konferenciji taj ishod, ali su najave iz EU, za sada, pozitivne.

POBJEDA: Očekujete li da će nedostajuće sudije Ustavnog suda biti izabrane na sljedećoj sjednici Skupštine i kakvu poruku je parlament poslao javnosti ovakvim odnosom prema kompletiranju te sudske instance? NOVAKOVIĆ-ĐUROVIĆ: Proces izbora sudija Ustavnog suda je do kraja ogolio karakter vladajuće većine. Svjedočili smo iznova da se nijesu, kako kažu, okupili oko evropskog puta i izgradnje institucija. Da je tako, prvo bi vodili dijalog sa opozicijom o kandidatima, što je preduslov i obaveza legitimiteta ovog procesa. Izabrali su ignorisanje opozicije, a nakon toga ni u svojim redovima nijesu postigli dogovor.

Vlada i skupštinska većina koče primjenu sopstvenih zakona zbog želje za partijskom kontrolom nad institucijama. Od obećane meritokratije, posebno od strane PES-a, nema ni naznaka. Tako su, odbijanjem imenovanja članova Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, doveli u pitanje i jedno privremeno zatvoreno poglavlje koje se odnosi na slobodu medija i izražavanja. Imenovanje kandidata blokiraju predsjednik Skupštine Andrija Mandić i većina samo zato što predloženi kandidati nijesu politički podobni za većinu, već nezavisni profesionalci. Na ovaj način, Mandić i premijer Milojko Spajić šalju poruku da će rizikovati i ponovno otvaranje nekog poglavlja samo ako im je to u partijskom interesu

Ana Novaković-Đurović

Proces izbora sudija Ustavnog suda je do kraja ogolio karakter vladajuće većine. Svjedočili smo iznova da se nijesu, kako kažu, okupili oko evropskog puta i izgradnje institucija. Da je tako, prvo bi vodili dijalog sa opozicijom o kandidatima, što je preduslov i obaveza legitimiteta ovog procesa. Izabrali su ignorisanje opozicije, a nakon toga ni u svojim redovima nijesu postigli dogovor. Sva odgovornost za odugovlačenje ovog procesa i njegovu netransparentnost je na većini. Takvom odnosu prema najvišoj sudskoj instanci nijesmo željeli da dajemo legitimitet, jer je to najprije nepoštovanje naših građana

Sva odgovornost za odugovlačenje ovog procesa i njegovu netransparentnost je na većini. Takvom odnosu prema najvišoj sudskoj instanci mi nijesmo željeli da dajemo legitimitet, jer je to najprije nepoštovanje naših građana.

POBJEDA: Jeste li optimista kada je riječ o zaokruživanju procesa reformi u okviru poglavlja 23 i 24 i isporučivanja rezultata u planiranim rokovima? Kako građani da povrate povjerenje u pravosudne institucije i njihovu učinkovitost?

NOVAKOVIĆ-ĐUROVIĆ:

Djeluje mi da u Vladi nema svijesti o tome da je pred nama svega godinu efektivnog roka da se u poglavljima 23 i 24 isporuče rezultati. Ovo govorim jer neke procese svjesno odugovlače. Jedan od njih je donošenje antimafija zakona. Rok za donošenje ovog zakona je istekao, a mi tek sada čujemo neke najave o formiranju radne grupe. Podsjetiću da Ura od 2023. godine redovno stavlja prijedlog ovog zakona u skupštinsku proceduru, a većina ga odbija. Zbog takvog odnosa, između ostalog, nemamo rezultate u ovim poglavljima. Zbog neusvajanja kvalitetnog antimafija zakona izgubili smo dvije godine tokom kojih se, da je usvojen naš prijedlog, mogla efikasnije oduzimati nelegalno stečena imovina i desetine i stotine miliona eura vratiti u naš budžet. Drugo važno pitanje je reforma pravosuđa. Nema jasnog odgovora da li nas očekuje veting, te što bi trebalo da bude mandat i nadležnost najavljenog specijalnog suda. Ovakav odnos prema najvažnijim pitanjima je neozbiljan. Zato ne mogu biti optimista da je većina kadra da sprovede ove reforme. Irena MILOVIĆ

Hrvatski analitičar Davor Đenero o novom izostanku zatvaranja Poglavlja 31

Kako se pregovori sa EU bliže kraju, opstrukcije će biti ozbiljnije i inovativnije

PODGORICA – Crna Gora će do kraja ove godine zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, ali među njima ni ovog puta neće biti Poglavlje 31 koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, jer Crna Gora „nije učinila ništa kako Hrvatska više ne bi bila uzdržana tim povodom“, smatra hrvatski analitičar Davor Đenero.

Kako je dodao, sve je to posljedica različitih opstrukcija koje će biti „ozbiljnije i inovativnije“ kako se pregovori za pristupanje Evropskoj uniji (EU) budu bližili kraju.

POGLAVLJA

Proteklih dana u Briselu počelo je predstavljanje pregovaračkih pozicija Crne Gore za najavljenih pet poglavlja, čije je zatvaranje u više navrata predstavljeno kao ključni cilj Međuvladine konferencije, koja će biti održana sredinom decembra.

Prema informacijama Pobjede, za sada je Poglavlje 4, koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala, dobilo podršku većeg broja članica. S druge strane, tek treba da budu završeni nacrti pregovaračkih pozicija EU za preostala četiri poglavlja čije zatvaranje se očekuje do kraja godine. Riječ je o poglavljima 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (Privredno pravo), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo).

Zasad su ta pitanja razmatrana pred diplomatama radnog tijela za proširenje, kao i pred onima koji čine radnu grupu za proširenje Savjeta EU – COELA. Da bi se usaglasile pozicije za Poglavlje 4, bilo je potrebno čak pet rasprava, tokom kojih su dopunjavani i mijenjani stavovi sa strane EU. Na pomenutoj radnoj grupi COELA raspravljalo se i o pregovaračkim pozicijama Crne Gore za preostala četiri pregovaračka poglavija (3, 6, 11 i 13). No, stavovi još nijesu stigli do diplomata nižeg ranga, a samim tim ni Komiteta stalnih predstavnika, odnosno ambasadora (COREPER).

Time što Crna Gora zatvara relevantan broj poglavlja, jasno vidimo da se ne radi o blokadi Hrvatske, jer onda bi bila zaustavljena zatvaranja svih pristupnih poglavlja. To se ne događa, nego ostaje živa rezerva prema jednom poglavlju, rekao je sagovornik Pobjede

REZERVE

Na pitanje zbog čega ni nakon godinu od prve najave neće biti zatvoreno Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu je istakao da ovog puta nije riječ o nekoj novoj provokaciji koja stiže iz Crne Gore.

- Nije ona nešto novo napravila, nego očito u međuvremenu nije dogovoreno povlačenje hrvatskih rezervi za zatvaranje tog poglavlja – naveo je naš sagovornik. Za njega su razlozi očigledni, pa smatra da „nikoga ne treba da čudi zašto je to tako“.

- Imate kontroverznu politiku. S jedne strane, imate izrazito korektnu politiku Ministarstva vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade koji se bavi tim pitanjem, Ervina Ibrahimovića. S druge strane, postoji opstrukcija iz bloka protivnika evropeizacije Crne Gore, koja uredno dolazi, prije svega, od ministara iz redova Demokrata Alekse

Bečića. U takvim okolnostima je bilo jasno šta će se desiti sa uslovima koje je Hrvatska postavila u non-pejperu koji je prilično davno dostavljen – podsjetio je on.

Riječ je o neformalnom dokumentu koji je Hrvatska uputila Crnoj Gori početkom decembra prošle godine, neposredno pred tadašnju Međuvladinu konferenciju na kojoj je trebalo da bude zatvoreno i Poglavlje 31. Hrvatska strana je u non-pejperu navela poduži niz otvorenih pitanja koje ima sa Crnom Gorom, a koji do danas nijesu zaokruženi i nastavljaju da budu opterećenje u odnosima dvije zemlje.

Podsjećamo, dokumentom je, između ostalog, Crna Gora pozvana da „obezbijedi pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“, te potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“. Insistira se na pozitivnom odnosu prema hrvatskoj nacionalnoj

Sjetite se kakve je opstrukcije Crna Gora proživljavala u vrijeme pristupanja NATO savezu i dokle je to išlo. Do koje mjere je tada SVR (Spoljna obavještajnu služba Ruske Federacije) bila angažovana u Crnoj Gori. I to posredstvom ljudi koji i danas obavljaju kontrolnu vlast u Crnoj Gori, koji kontrolišu parlamentarnu proceduru. Iz toga možete zaključiti kakvi problemi Crnu Goru očekuju, podsjetio je naš sagovornik, ali i naglasio da rješenje za to može biti jedino rekonstituisanje aktuelne i konstituisanje čvrste evropske većine

manjini, uključujući povrat imovine. Među stavkama se našlo i rješavanje pitanja granica na moru, kod poluostrva Prevlaka. Očekuje se procesuiranje ratnih zločinaca i rješavanje pitanja nestalih, te garancije za ostanak spomen-ploče na nekadašnjem v ojnom logoru u Morinju. Sporan je i novi naziv bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora. - Jednostavno, ti uslovi nijesu ispunjeni i bilo je vrlo vjerovatno da će hrvatska rezerva za zatvaranje ovog poglavlja ostati živa – dodao je Đenero. No, on ističe da to nije pokazatelj da Hrvatska na bilo koji način blokira put naše zemlje ka EU. - Time što Crna Gora zatvara relevantan broj poglavlja, jasno vidimo da se ne radi o blokadi Hrvatske, jer onda bi bilo zaustavljeno zatvaranja svih pristupnih poglavlja. To se ne događa, nego ostaje živa rezerva prema jednom poglavlju. Ta rezerva nije nešto što je dio bilateralnih odnosa, nego je dio evropskog acqui-ja koji nije zaokružen – precizira je naš sagovornik. Kako je dodao, ovakav odnos Crne Gore prema pregovaračkim poglavljima ukazuje na „kontradikcije unutar oficijalne politike i politike Vlade Crne Gore“.

OPSTRUKCIJE

- Ta politika, s jedne strane, ima frakciju koja je izrazito proevropska i dobro radi svoj posao. S druge strane, ima frakciju koja sistemski zaustavlja pristupni proces i otežava pristupanje EU – naveo je on. Takva dešavanja unutar Crne Gore ukazuju da bi pitanja, koja bi eventualno otvorio onaj dio Vlade koji nije proevropski nastrojen, mogla usporiti put naše zemlje ka EU. A sve to po nalogu određenih službi i država koje, takođe, vide svoje interese u Crnoj Gori. - To je problem sa kojim se Crna Gora suočava. Kada nemate jasno formiranu proevropsku većinu, imate mogućnost da akteri pod patogenim uticajem stranih država i obavještajnih sistema drugih zemalja, otežavaju pristupni proces Crne Gore EU. Kako će pregovori ići bliže kraju, tako će opstrukcije biti ozbiljnije i inovativnije – ukazao je Đenero. Dakle, pred Crnom Gorom je veoma burna 2026. godina, a naš sagovornik podsjeća što se sve događalo kada su slični događaji bili „na dnevnom redu“. - Sjetite se kakve je opstrukcije Crna Gora proživljavala u vrijeme pristupanja NATO savezu i dokle je to išlo. Do koje mjere je tada SVR (Spoljna obavještajnu služba Ruske Federacije) bio angažovana u Crnoj Gori. I to posredstvom ljudi koji i danas obavljaju kontrolnu vlast u Crnoj Gori, koji kontrolišu parlamentarnu proceduru. Iz toga možete zaključiti kakvi problemi Crnu Goru očekuju – naglasio je naš sagovornik.

Po njemu, u takvoj situaciji rješenje može biti jedino rekonstituisanje parlamentarne većine, odnosno konstituisanje čvrste evropske većine. - Zanimljivo je to što je mnogo veća opstrukcija na putu crnogorskog pristupanja EU upravo ono što kontrolor parlamentarne procedure u Crnoj Gori sada pokušava pokrenuti. On to pokušava stvaranjem ustavne većine oko pitanja koje nemaju veze sa pristupanjem Crne Gore EU, a koja se tiču službenog jezika u Ustavu. Iz toga se vidi da se uz pomoć takvih političkih akcija pokušava opstruirati formiranje većine koja će Crnoj Gori biti potrebna u jednom trenutku. Jer, neposredno prije pristupanja biće nužno i ustavni model Crne Gore prilagoditi članstvu u EU. A za to treba dvotrećinska većina – zaključio je Đenero. Kristina JERKOV

Davor Đenero

Skupštinski odbor za ekonomiju predložio parlamentu da usvoji prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2024. godinu

Zeleno svjetlo i pored uslovnog i negativnog mišljenja revizora

PODGORICA – Skupštinski odbor za ekonomiju je na jučerašnjoj sjednici, odlučio da predloži parlamentu da usvoji prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2024. godinu. Odbor je, takođe, odlučio da predloži Skupštini da usvoji prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Ministar finansija Novica Vuković je pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet, na kojem se raspravljalo o prijedlogu završnog računa budžeta za 2024. godinu, a na koji je nedavno Državna revizorska institucija (DRI) dala uslovno i negativno mišljenje, saopštio da je nominalna vrijednost BDP-a u prošloj godini iznosila 7,64 milijarde eura, a stopa realnog rasta 3,2 odsto. Tekući prihodi su iznosili 2,71 milijardi eura, a gotovo sve kategorije tekućih prihoda su zabilježile rast u odnosu na plan i godinu ranije.

Prihod od poreza su iznosili 1,96 milijardi, a od doprinosa 584,7 miliona. Najveći dio se odnosi na naplatu PDV-a 1,22 milijarde, dok je porez na dobit lani iznosila 213,9 miliona eura. Od 3,003 milijarde eura rashoda, najviše je otišlo na socijalna davanja, nešto više od milijardu, na bruto zarade 675,2 miliona, dok su kapitalni izdaci iznosili 299,1 milion.

Greška i kašnjenje

Senator DRI-a dr Milan Dabović je podsjetio da su zbog greške u završnom računu

Senator DRI dr Milan Dabović je podsjetio da su zbog greške u završnom računu budžeta predložili umanjenje rashoda za 40 miliona eura na račun uvećanja depozita na 330 miliona eura, zbog čega su u finansijskoj reviziji dali uslovno mišljenje. Na negativno mišljenje u reviziji pravilnosti, kako je dodao Dabović, uticalo je kašnjenje završnog poreskog računa, manjkavosti oko kapitalnih projekata te evidencije imovine

budžeta predložili umanjenje rashoda za 40 miliona eura na račun uvećanja depozita na 330 miliona eura, zbog čega su u finansijskoj reviziji dali uslovno mišljenje. Na negativno mišljenje u reviziji pravilnosti, kako je dodao Dabović, uticalo je kašnjenje završnog poreskog računa, manjkavosti oko kapitalnih projekata te evidencije imovine. Ipak, Dabović je ukazao da se situacija u Poreskoj upravi poboljša-

va, dodajući da je problem što je u upotrebi nekoliko informacionih sistema koji nijesu međusobno povezani. Dodao je da je Vlada na listu kapitalnih projekata, mimo mišljenja ekspertske komisije koju je formiralo MF o 11 prioritetnih projekata dodalo još 27 projekata, među kojima je sedam koje je komisija odbila jer nijesu u skladu sa kriterijumima. Dabović je najavio da će inicirati reviziju kapi-

talnog budžeta ocjenjujući da je bitno utvrditi koji je značaj ekspertske komisije i Savjeta za privatizaciju kapitalne projekte odnosno da li su samo forma. Problematizovao je što se preko polovine preporuka koje DRI daje ponavljaju godinama, sugerišući da se onda moraju mijenjati zakoni ako javni sektor ne može da funkcioniše drugačije. - Ako se opredjeljujemo deklarativno za zakon, a onda

Ministarka turizma Simonida Kordić otvorila forum „Bridging Destinations: Montenegro 2025“ Jugoistočna

PODGORICA - Jugoistočna Evropa može nastupiti kao jedinstvena makrodestinacija, ocijenila je ministarka turizma Simonida Kordić, navodeći da bi to donijelo bolju vidljivost i saobraćajnu povezanost, kao i efikasnije korišćenje resursa i standardizovan kvalitet usluge. Ona je otvorila forum „Bridging Destinations: Montene-

gro 2025“, koji je održan u Luštici Bay, porukom da Crna Gora preuzima aktivnu ulogu u jačanju regionalne turističke saradnje, prenosi Media Biro. - Inicirali smo stvaranje zajedničkog turističkog paketa Jugoistočne Evrope za udaljena tržišta. Uspjeh svakog od nas zavisi od saradnje, a ne takmičenja. Turisti danas putuju između više destinacija, naš stvarni potencijal leži u pove-

zivanju, u komplementarnosti naših kultura, prirode i ponude. Zajedno možemo stvoriti jedan od najraznovrsnijih i najautentičnijih turističkih regiona na svijetu - poručila je Kordić.

Ona je istakla da će Crna Gora nastaviti da bude pouzdan partner u ovom procesu, gradeći okvir za dugoročnu saradnju i moderni regionalni narativ.

Siniša

Čađenović zainteresovan za

mjesto

predsjednika Senata DRI

Samo je senator Siniša Čađenović zainteresovan za mjesto predsjednika Senata DRI, imajući u vidu da je Odboru do juče, kada je bio krajnji rok, stigla samo njegova prijava. Mogućnost iskazivanja interesovanja za ovu funkciju imali su senatori Vesna Mihailović, Branislav Radulović i nedavno imenovani

radimo drugo, uvijek ćemo imati problem sa kršenjem zakona koje smo donijeli – kazao je Dabović. Miloš Konatar (URA) je kazao da je prošlogodišnjim budžetom ministar Vuković prihvatio da kroz rebalans pretoči u brojke „bilbord ekonomiju“ premijera te da je to dovelo da za iduću godinu planiramo budžet manji za 250 miliona.

Si Stem S ke S labo Sti

Da je prošlogodišnji budžet bio okrenut građanima, ocijenio je Tonći Janović (PES), dodajući da su socijalna davanja činila trećine potrošnje i bila veća za 22 odsto nego 2023. godine. Naglasio je da se mišljenje DRI ne odnosi na prikrivanje duga ili nestanak novca, već na sistemske slabosti. Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) je kazao da je budžet u kontinuitetu potrošački umjesto razvojni. Ocijenio je da se niko ne sekira zbog toga što mnoga ministarstva krše zakone u finansijskom poslovanju, te da ne postoji dovoljna kontrola potrošnje. Mugoša smatra da ne bi bilo potrebe za tolikim zaduženjima da se novac troši racionalnije. Apelovao je na premijera da je njegova odgovornost da smijeni određene rukovodioce ukoliko pogleda kako se pojedine potrošačke jedinice ponašaju. Ministar Vuković tvrdi da Crna Gora nikada nije dobila bolje izvještaje od međunarodnih partnera ocjenjujući da

Milan Popović, dok Milan Dabović već ima jedan mandat na toj funkciji. Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je najavio da će Čađenović biti intervjuisan na sjutrašnjoj sjednici, ocjenjujući da nije dobro što se samo on, od četvoro senatora, prijavio za ovu poziciju na kojoj će biti devet godina.

postoji potreba da se napravi panika kada je riječ o načinu vođenja javnih finansija. Kazao je da je van ingerencija njegovog resora način upravljanja pojedinačnih organa, dodajući da uvijek predlažu kvalitetan i održiv budžet te da je odgovornost svih da li će on biti usvojen u Skupštini. Konatar je upitao zbog čega tvrdi da su izvještaji najbolji, kad su iz MMF-a ocijenili da javne finansije na ovaj način nijesu dugoročno održive. Okrivio ga je što premijeru nije kazao da ne može raditi onako kako je zamislio. Direktor Fideliti konsaltinga Miloš Vuković je podsjetio da DRI daje negativna mišljenja na završne račune od 2019. godine. Dodaje da se država nekada zaduživala po nižim kamatama, a da danas one idu od pet pa i do deset odsto. Ocijenio je da je stanje neodrživo te da ga sve podsjeća na neku vrstu Ponzijeve šeme, imajući u vidu da plate rastu bez rasta produktivnosti, te rast stope PDV-a u turizmu i sporiji rast ekonomije u odnosu na rashode. Vuković je dodao da očekuje da će se država do kraja ove godine zadužiti do 500 miliona eura. Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je najavio da će polovinom decembra pred Odborom krenuti rasprava o prijedlogu zakona o budžetu za narednu godinu. Planirano je da se na odvojenim sjednicama prvo raspravlja o samom tekstu zakona, a onda i o amandmanima. m. lekoViĆ

Cilj foruma, poručila je, nije samo rast broja turista, već izgradnja održivog, prepoznatljivog i konkurentnog regionalnog brenda.

Predstavnici međunarodnih institucija i zemalja regiona snažno su podržali ideju zajedničkog nastupa na dalekim tržištima.

Kordić je na kraju panela poručila da region Jugoistočne Evrope može nastupati kao je-

dinstvena makrodestinacija, prostor u kojem se može doživjeti sve - od planina, mora, od različitih kultura do različitih stilova života.

- Zajednički nastup znači snažniji identitet, bolju vidljivost, efikasnije korišćenje resursa, bolju saobraćajnu povezanost i standardizovan kvalitet usluge. To je ključ da zajednički postanemo globalno konkurentni - zaključila je Kordić.

Drugo izdanje

Sa jučerašnje sjednice

regionalnog foruma održano je u Luštici Bay, u organizaciji Ministarstva turizma Crne Gore, a kao nastavak dijaloga započetog u Rimu u julu ove godine. S. P.

Simonida Kordić media biro

Finansijski konsultant Stevan Gajević komentariše ,,državnu kasu“ za narednu godinu

Predloženi budžet izuzetno osjetljiv – ako padne potrošnja, za njom padaju i prihodi

Ako dođe do nepredviđenih troškova, npr. povećanja plata, penzija, socijalnih izdataka ili drugih javnih rashoda, tada će se javiti potreba za dodatnim zaduženjem ili smanjenjem kapitalnih izdataka. Iako Vlada tvrdi da će nova zaduženja ići samo na dug i kapitalne projekte, praksa često pokazuje da granica između „tekućeg“ i „kapitalnog“ nije uvijek čista, jer održavanje infrastrukture, garancije i subvencije često prelaze u sivu zonu, naveo je finansijski konsultant mr Stevan Gajević

PODGORICA – Prijedlog budžeta za narednu godinu je izuzetno osjetljiv na spoljne i unutrašnje šokove i bez znatnog jačanja fiskalne discipline i institucionalnog okvira, nosi visok stepen makroekonomskog rizika – ocijenio je za Pobjedu finansijski konsultant mr Stevan Gajević.

Imajući u vidu da je predviđeno da od 3,074 milijarde izvornih prihoda, skoro polovinu odnosno 1,47 milijardi čini porez na dodatu vrijednost (PDV), Gajević ocjenjuje da to ukazuje na veliku zavisnost od ove vrste prihoda, dodajući da to javne finansije stavlja pod pritisak potrošnje kao osnovnog cilja i stanja ekonomije, jer ako padne potrošnja, za njom padaju i prihodi. Gajević je ukazao da je u prvih osam mjeseci ove godine prihod budžeta rastao samo 0,6 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dodajući da, ukoliko se takav trend nastavi, gledajući kroz prizmu konzervativne ekonomije, planirani skok prihoda od 200 miliona u idućoj godini, izgleda preambiciozno.

Pritisak

Gajević upozorava da će ako ostane niska inflacija, koju iz Ministarstva finansija planiraju ispod tri odsto, te rast bude sporiji od planiranog, to stvoriti i veći pritisak na ostvarivanje optimistično projektovanih prihoda.

- Nije neopravdano da se uzme optimistični trend kod računanja većih prihoda, ali realno gledano, postoji znatan rizik da se plan ne ostvari. Kako

Ako inflacija ostane niska, to znači i slabiji nominalni rast prihoda, pa projekcije postaju još osjetljivije. Ali, ako poraste iznad planiranog, prihodi mogu rasti više, ali će realni troškovi zaduženja i servisiranja duga biti skuplji. U slučaju usporavanja turizma ili spoljnog šoka, fiskalna stabilnost bi mogla biti ozbiljno narušena. To bi dodatno povećalo pritisak na deficit zdravstvenog i penzionog sistema, koji su već strukturno problematični – kazao je finansijski konsultant mr Stevan Gajević

je budžet u osnovi planski dokument sa karakterom tačnog, smatram da je projekcija optimistična i da je treba tretirati kao „cilj“, ali ne kao zagarantovanu stvar – smatra Gajević. Komentarišući najave iz Ministarstva finansija da se tekući rashodi, odnosno plate, penzije i redovna potrošnja planiraju pokriti iz tekućih prihoda, Gajević napominje da to u te-

oriji svakako jeste moguće, ali da u praksi postoji visok rizik da se mora posegnuti za novim zaduženjima ili rebalansom. Tako, kako dodaje, ako prihodi kasne, što se vidjelo ove godine, tekući budžet može biti ugrožen.

- Ako dođe do nepredviđenih troškova, npr. povećanja plata, penzija, socijalnih izdataka ili drugih javnih rashoda,

tada će se javiti potreba za dodatnim zaduženjem ili smanjenjem kapitalnih izdataka. Iako Vlada tvrdi da će nova zaduženja ići samo na dug i kapitalne projekte, praksa često pokazuje da granica između „tekućeg“ i „kapitalnog“ nije uvijek čista, jer održavanje infrastrukture, garancije i subvencije često prelaze u sivu zonu – ocjenjuje Gajević.

NeProduktivNi ra shodi

Smatra da bi realnije budžetiranje sa manjim apsolutnim vrijednostima bilo bolje i za opšti državni interes, te korisnije da se budžet projektuje u punoj fiskalnoj disciplini, odnosno da se i prihodi i rashodi postave konzervativno i realno.

- Fiskalna disciplina osim navedenog podrazumijeva i jed-

nakost prihoda i rashoda. Kako je cilj i smisao budžeta da se poštuje i da predstavlja krovni dokument državnih finansija, smatram da je na strani rashoda trebalo dodatno raditi da se svi neproduktivni rashodi uklone, pa čak i smanje zarade zaposlenima u javnom sektoru ako nije moguće drugačije reagovati, jer je puno bolje isplatiti ono što je moguće i što je zarađeno pa malo i uštedjeti, od stalnog kratkoročnog zaduživanja u cilju preklapanja obaveza – objašnjava Gajević. Naglašava da se kroz projektovanje budžeta mora imati svijest o tome da budžet države nije biznis plan, već plan realnih pokazatelja. - Konzervativno postavljen budžet ne znači i makroekonomski loš budžet, jer bi makroekonomskim pokazateljima godili realni i tačni projektovani iznosi, dok bi se rast postizao kroz produktivnost i investicije – kaže Gajević. Komentarišući odluku kojom je u idućoj godini predviđena mogućnost zaduženja od 500 miliona eura, uz mogućnost dodatne milijarde za fiskalnu rezervu i još skoro dvije milijarde za planirane projekte, Gajević navodi da je tehnički moguć toliki nivo zaduženja, ali da nosi ozbiljne rizike u slučaju da ekonomija ne raste po planu 3,2 odsto ili kamate i dostupnost kredita ne budu povoljni. Kreditni rejting B+ vidi realno niskim ocjenjujući da može otežati proces zaduživanja.

viđeni plan je hrabar, međutim kako su u pitanju državne finansije, veliki rizici su izvjesni i realni – kazao je Gajević. rizici

Gajević naglašava da rizici postoje, odnosno da rast bude ispod planiranog, što bi smanjilo planirani rast prihoda od poreza, čime bi bila ugrožena osnovna konstrukcija budžeta. - Geopolitička realnost, niskoakomulativnost privrede i drugi faktori dovode i taj scenario u zonu realnosti. U tom slučaju, jaz između prihoda i rashoda moraće se pokriti ili novim zaduženjem ili rebalansom budžeta – smatra Gajević. Dodaje da će, iako to formalno negira,Vlada biti prinuđena da se zaduži i za tekuću potrošnju u slučaju da prihodi zakasne, a rashodi ostanu na planiranom nivou. Osim toga, u slučaju slabije realizacije kapitalnih projekata, rizik je dvostruk, jer dug ostaje, a efekti na rast izostaju. Gajević vidi rizike u inflaciji, i u slučaju da ostane niska i u slučaju da poraste iznad plana. - Ako inflacija ostane niska, to znači i slabiji nominalni rast prihoda, pa projekcije postaju još osjetljivije. Ali, ako poraste iznad planiranog, prihodi mogu rasti više, ali će realni troškovi zaduženja i servisiranja duga biti skuplji. U slučaju usporavanja turizma ili spoljnog šoka, fiskalna stabilnost bi mogla biti ozbiljno narušena. To bi dodatno povećalo pritisak na deficit zdravstvenog i penzionog sistema, koji su već strukturno problematični. U takvim okolnostima, kreditni rejting Crne Gore bi mogao stagnirati ili se pogoršati, što bi poskupilo novo zaduženje – zaključuje Gajević. M. LekoviĆ

Upravo je Fiskalni savjet, na čije se formiranje čeka godinama, kontrolno tijelo koje bi, između ostalog, trebalo da daje mišljenje i na prijedlog državnog budžeta, ali po svemu sudeći, čeka nas još jedno odlaganje primjene Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Stevan Gajević, kojeg je

predsjednik države Jakov Milatović predložio za člana Fiskalnog savjeta, kako je kazao Pobjedi, ne zna da li će i kada ovo pitanje doći pred poslanike, ocjenjujući da za to nema političke volje. Upravo se na to odnosila i jedna od kritika Evropske komisije u izvještaju o napretku Crne

Gore. Osim Gajevića, za članicu Fiskalnog savjeta Vlada je predložila Ninu Vujošević, dok skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet ljetos nije dao podršku kandidatkinji Lidiji Martinović nakon konsultativnog saslušanja. Predsjednik Odbora Boris Mugoša je prije nekoliko mjeseci za Pobjedu ukazao da je od momenta imenovanja članova potrebno nekoliko mjeseci da se zaokruže pretpostavke za funkcionisanje tog tijela koje se osniva radi nezavisne ocjene kredibiliteta fiskalne politike i unapređenja fiskalne odgovornosti, za šta manjka političke volje.

- Veći javni dug podiže ranjivost, posebno za državu koja je već izložena šokovima i koja ima relativno otvorenu ekonomiju. Ako kapitalni projekti ne daju brzi povrat ili nijesu dobro upravljani, zaduživanje može postati „trošak“ više nego investicija koja generiše prihod – smatra Gajević. Dodaje da je realno da se država zaduži za kompletan iznos od mogućih 3,5 milijarde samo ako svi uslovi budu povoljni, odnosno privredni rast, kontrola inflacije, dobra realizacija projekata te stabilnost globalnih i regionalnih uslova.

- Ako neki od tih faktora zakaže, zaduženje može da postane problem, a ne rješenje. Pred-

Stevan Gajević

d. malidžan

Ministar zdravlja juče u Skupštini odgovarao na pitanja, poslanici tražili odgovornost za smrt djece, duge liste čekanja i brojne probleme

PODGORICA - Smrt bebe u nikšićkoj bolnici 2023, porodilje iz Ulcinja 2024, još jedne bebe u Nikšiću 2025, dječaka iz Bara i pacijentkinje u nikšićkoj bolnici ponovo su otvorile pitanje odgovornosti u zdravstvenom sistemu, ali i dilemu da li ministar zdravlja Vojislav Šimun treba da podnese ostavku.

On poručuje da „neće bježati od izazova“, insistira na transparentnim istragama i obećava da će „pravda biti isporučena“, dok dio opozicije smatra da neko u sistemu, makar na nivou moralne odgovornosti, mora da ode.

Tragični slučajevi i piTanje osTavke

Na poslaničko pitanje Zorana Mikića (GP URA) da li će, nakon više tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, podnijeti ostavku, ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovorio je da na izazove ne namjerava da uzmakne.

- Kada nastupe izazovi, a bilo ih je od početka mog mandata, ne treba bježati, niti se povlačiti. Izazove smo do sada rješavali profesionalno i odgovorno - kazao je Šimun.

Mikić je kazao ministru da interne procedure kontrole i komisije za kvalitet „očigledno ne daju rezultate“ i ne sprečavaju ponavljanje tragičnih ishoda. Šimun je rekao da svaki takav događaj predstavlja težak udar i za porodicu i za zdravstveni sistem, ali i za samo Ministarstvo.

Govoreći o smrti bebe u Nikšiću 2023, naglasio je da se to desilo prije njegovog mandata i da, prema nalazima, nije utvrđena krivična odgovornost. Kada je riječ o slučaju porodilje iz Ulcinja, istakao je da je Ministarstvo od početka bilo u kontaktu s porodicom, a nalaz iz Slovenije dostavljen i porodici i tužilaštvu.

- Sve što je od nas traženo, isporučili smo pravovremeno i transparentno - naveo je on. Kada je riječ o posljednjim slučajevima, u Nikšiću i Baru, ministar je saopštio da su u Opštoj bolnici u Nikšiću već preduzete konkretne mjere – dvije medicinske sestre su suspendovane, jedna je dobila otkaz, a svi podaci su upućeni tužilaštvu.

Prema saznanjima Pobjede, jedna sestra ipak nije dobila otkaz, već joj nije produžen ugovor koji je istekao, a u ovim okolnostima, dok se slučaj ne ispita do kraja, bolnica nije željela da taj ugovor i produži. Direktor bolnice u Nikšiću je prošle sedmice Pobjedi pojasnio da je nakon smrti bebe sprovedena interna provjera, ali i eksterni nadzor Komisije Ministarstva zdravlja, koja je saslušala zaposlene i provjerila dokumentaciju. Dvije medicinske sestre sa neonatologije su suspendovane do daljeg, a biće pokrenut i disciplinski postupak.

Opozicija traži odgovornost, Šimun: Pravda će biti isporučena

Ministar zdravlja juče je poručio da sistem ima ozbiljne probleme, ali i snažne razvojne projekte, dok opozicija upozorava da liste čekanja, smrtni ishodi i aferama opterećene smjene rukovodilaca pokazuju da je povjerenje građana u zdravstvo ozbiljno poljuljano - i da se ono ne može vratiti bez jasne odgovornosti

Kada je riječ o smrti devetogodišnjeg dječaka iz Bara, koji je tri dana nakon visoke temperature i ovčjih boginja preminuo, Šimun je rekao da je liječenje bilo kompleksno i vođeno u više ustanova - uključujući i privatnu, koja je nakon nadzora zatvorena, dok se kontrole nastavljaju i u drugim ustanovama. - Nije najvažniji vremenski interval, već da se procesi ne zataškavaju. Da li su se u prethodnim godinama nesrećni slučajevi zataškavali, ne mogu da sudim, ali je činjenica da smo pos tupili odgovorno, transparentno i sa željom da zadovoljimo pravdu zbog porodica i zbog

javnosti. Pravda će biti isporučena. Sistem ne možemo korigovati ukoliko individualna odgovornost ne bude prepoznata i procesuiranaporučio je ministar. Privatna zdravstvena ustanova „Unimedica“ se prije dva dana oglasila saopštenjem da zabrana rada nije ni na koji način povezana sa načinom liječenja preminulog dječaka. Oni su reagovali na saopštenje Ministarstva zdravlja u kom se navodi da im je zabranjen rad nakon što su inspekcije utvrdile niz nepravilnosti. „Unimedica“ je istakla da je ova mjera izrečena isključivo zbog administrativnih, kadrovskih i sličnih tehničkih

nedostataka, što je jasno konstatovano u inspekcijskim zapisnicima.

Iz te ordinacije su kazali da je dječak, tokom tri dana trajanja bolesti, u tom periodu bio pregledan u još tri različite medicinske ustanove u Crnoj Gori, te da je uprkos naporima više zdravstvenih timova ishod, na veliku žalost svih, bio tragičan.

Poslanik Mikić je juče ministru Šimunu kazao i da bi „red bio da se podnese ostavka“, podsjećajući da je nakon smrti beba u bjelopoljskoj bolnici tadašnji ministar zdravlja (Miodrag Bobo Radunović, op.a) podnio ostavku.

Poslanik DPS-a Nermin Abdić dodao je da su „tri smrti u kratkom roku mnogo“ i da neko u „moralnoj vertikali sistema“ mora snositi posljedice. Onkološki pacijenti i ograničeni budžeti

Poslanici su juče ministra pitali i o načinu liječenja onkoloških pacijenata i ograničenja budžeta za ljekove. Jevto Eraković (DPS) pitao je koliko je onkoloških i teških hroničnih pacijenata ove godine bilo prinuđeno da ne primi

stvo prepoznaje savremene trendove u liječenju, posebno u oblasti imunoterapije i monoklonskih antitijela.

l isT e čekanja i opšT e sTanje sisT ema

Nermin Abdić (DPS) je postavio jedno od ključnih pitanja –o listama čekanja za specijalističke preglede, dijagnostiku i intervencije i naglasio da su duže nego ikada.

terapiju u predviđenom terminu zbog odluke o mjesečnim limitima, te da li je rađena stručna analiza uticaja takvog režima na tok liječenja. Šimun je odgovorio da odluka o uvođenju mjesečnih limita nije donijeta na inicijativu Ministarstva zdravlja, već Ministarstva finansija, isključivo radi bolje kontrole ukupne potrošnje u zdravstvenom sistemu. Kazao je da je prethodna praksa pokazala da se ljekovi u mnogim ustanovama nabavljaju neracionalno, sa stvaranjem zaliha i istekom roka, čak i kod skupih inovativnih terapija.

- Prema podacima Instituta za onkologiju, terapijski ciklusi nijesu preskakani, već su se u ograničenom broju slučajeva minimalno odlagali, što je klinički prihvatljiva praksa u onkologiji. Institut do sada nije evidentirao nijedno pogoršanje bolesti koje bi se moglo dovesti u vezu s tim odlaganjima - kazao je ministar.

On je istakao i da nestašica onkoloških ljekova nije bilo, te da se uz budžetska ograničenja paralelno radilo na proširenju liste ljekova.

n ova lisTa ljekova i T erapije za rijeT ke bolesT i

Na pitanje poslanice PES-a Dragane Vučević o novinama u listi ljekova, liječenju onkoloških pacijenata i dostupnosti terapija za rijetke bolesti, ministar je odgovorio da je revizija liste ljekova tokom 2023. i 2024. godine znatno proširila pristup savremenim terapijama, posebno u oblasti kardiovaskularnih i malignih oboljenja, kao i imunoterapija.

- Od kraja 2023. do sredine 2025. godine na Listu ljekova je stavljeno 12 novih, inovativnih ljekova, a za još 55 ljekova omogućeno je propisivanje na teret Fonda, čime su pacijenti dobili terapijske opcije koje ranije nijesu bile dostupne - naveo je Šimun. Kako je istakao, dopunjene su indikacije za više ljekova, što, uz uvođenje inovativnih terapija, šalje poruku da Ministar-

- Zdravstveni sistem je u fazi samopropadanja. Na rendgenski snimak čeka se mjesecima, na skener još duže. Liste čekanja su sve veće, a pacijenti vape za pomoć - ocijenio je Abdić, pitajući ministra „zapita li se u čemu je problem“. Šimun je odgovorio da je suočen s velikim brojem naslijeđenih problema, od davno akumuliranih do onih nastalih u skorijem periodu. Naglasio je da se radi na sistemskim rješenjima za liste čekanja, ali i da se dobra praksa mora nastaviti, navodeći kao primjer projekte teleradiologije i teleoftalmologije.

- Ne možemo zabraniti pacijentima da dolaze bez uputa, jer bismo tek tada napravili haos, ali radimo na sistemskom rješenju. U toku je realizacija 37 infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti više od 47 miliona eura - rekao je on, podsjećajući na izgradnju Opšte bolnice u Pljevljima, Doma zdravlja u Siti kvartu i Klinike za hematologiju sa PET CT centrom.

U kapitalni budžet za narednu godinu uvršteno je još pet projekata, vrijednih više od 13 miliona eura.

s mjena direkTora Fonda: poli T ika ili zakon?

Na pitanje Zorana Mikića o smjeni donedavnog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Vuka Kadića, ministar Šimun je insistirao da se ne radi o političkoj odluci, već o sankcionisanju nezakonitosti. - Možda je samo njegovo imenovanje bilo političko - tada je razriješen jedan upravni odbor, formiran drugi, mijenjani su sistematizacija i statut. Kadić se predstavljao kao nestranačka ličnost, a imao je svoju listu na lokalnim izborima. Nije dobro od nekoga ko krši zakon praviti političku žrtvu - kazao je ministar. Dodao je da će se u narednom periodu kroz eksterne i interne revizije, kao i postupke povodom pojedinih tendera, jasno vidjeti o kojim se nepravilnostima radi, ponavljajući da je „netačan i opasan“ narativ da je riječ o političkoj smjeni.

s isT emaT izacija i slučaj „r adosava v rbice“

Poslanik DPS-a Jevto Eraković podsjetio je da je već tražio podatke o izmjenama sistematizacije i broju novozaposlenih u Ministarstvu zdravlja

Šimun u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika

Skupština

od 2021, te da je umjesto odgovora za taj period dobio informacije o odlukama donijetim tek na sjednici Vlade održanoj nekoliko dana ranije. On je ukazao da je izmjenom sistematizacije u avgustu jedno radno mjesto ukinuto, a da je u pitanju bio zaposleni koji je na društvenim mrežama djelovao pod satiričnim nadimkom „Radosav Vrbica“. Eraković je upozorio da se ne smiju kažnjavati ljudi zbog satire i kritike vlasti, navodeći da „gašenje satire nije znak snage vlasti, već straha“. Ministar Šimun je odgovorio da se u pitanju tražio podatak o posljednjoj sistematizaciji i da će biti dostavljeni i podaci o ranijoj, naglasivši da nema šta da krije. Naveo je da je broj zaposlenih u Ministarstvu od januara 2021. porastao sa 68 na 122, ali da je to najvećim dijelom posljedica preuzimanja 43 službenika zdravstvene i sanitarne inspekcije. Komentarišući konkretan slučaj, ministar je rekao da „ne zna o kom satiričaru je riječ“ i da kod njega „ne rade mimeri“, tvrdeći da je radno mjesto bilo „specifično formirano“, da je prestala potreba za njim i da je „izmišljeno i nacrtano“, te da bilo koji drugi službenik može da radi taj posao. Naveo je da je pomenuti zaposleni formalno i dalje na platnom spisku Uprave za kadrove.

Eraković je odgovorio da ministru ne vjeruje i da je jedino sporno da li je odluka bila njegova ili je uslijedila po direktivi.

Falsi F ikovane diplo M e i poošT rene kon T role

Poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović pitala je da li Ministarstvo raspolaže podacima o zapošljavanju u zdravstvu na osnovu nevažećih ili falsifikovanih diploma, te da li je planirana sveobuhvatna provjera autentičnosti obrazovnih isprava, posebno onih stečenih u privatnim ustanovama za obrazovanje odraslih. Šimun je odgovorio da je već u decembru 2023. godine inicirao provjeru diploma svih zaposlenih u Ministarstvu zdravlja, pri čemu je utvrđeno da su sve uredne. Nakon toga, kako je rekao, naložena je provjera diploma u svim državnim zdravstvenim ustanovama.

- Kao rezultat, u Opštoj bolnici u Bijelom Polju sredinom prošle godine otkrivene su dvije falsifikovane diplome, navodno izdate od Prve srednje stručne škole u Nikšiću. Osobe koje su zasnovale radni odnos na osnovu tih isprava su procesuirane - rekao je ministar.

Dodao je da Ministarstvo zdravlja nije nadležno za priznavanje inostranih diploma i provjeru autentičnosti, već da to radi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, ali da će saradnja između resora biti nastavljena radi očuvanja standarda kvaliteta i povjerenja građana u zdravstveni sistem.

j. MarTinoviĆ

Više državno tužilaštvo u Podgorici okončalo predmet u kojem su njihove kolege iz Bara utvrdile da se jedan učenik prošle godine nedolično ponašao, nema elemenata krivičnog djela

PODGORICA – Više državo tužilaštvo u Podgorici okončalo je predmet, koji je formiran nakon što su njihove kolege iz Osnovnog državnog tužilaštva u Baru utvrdile da je u tamošnjoj Osnovnoj školi ,,Meksiko“ prošle godine jedan učenik pjevao ,,Nož, žica, Srebrenica“, i donijelo odluku da u radnjama maloljetnika nema elemenata krivičnog djela, rečeno je juče Pobjedi.

- U predmetu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici koji je formiran na osnovu spisa predmeta koji su dostavljeni na ocjenu od Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, utvrđeno je da u radnjama maloljetnog lica nema elemenata krivičnog djela, već da se u konkretnom radi o prekršaju, zbog čega je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom – kazali su Pobjedi iz Višeg državnog tužilaštva. Pobjedi je krajem avgusta rečeno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Baru da su utvrdili da je jedan učenik pjevao ,,Nož, žica, Srebrenica“. Rukovodilac ODT-a u Baru

Radovan Đurišić kazao je tada Pobjedi da su okončali predmet koji su formirali u februaru prošle godine. - Maloljetnik je pjevao spornu pjesmu. Predmet je ustupljen Višem državnom tužilaštvu u Podgorici jer bi se u radnjama jednog maloljetnika moglo raditi o krivičnom djelu iz njihove nadležnosti – rekao je Đurišić.

Tok slučaja

Reakcija Osnovnog državnog tužilaštva u Baru na ovaj slučaj uslijedila je u februaru prošle godine, nakon što je ranije uprava škole prijavila policiji jednog roditelja zbog, navodno, lažne objave na društvenim mrežama i pokušaja unošenja razdora i uznemirenosti

Đaku prekršajna zbog pjevanja ,,Nož, žica, Srebrenica“

među učenike. Kako se ispostavilo, taj roditelj je objavio da je njegovo dijete, učenik trećeg razreda, završilo ranije nastavu nakon što su stariji razredi pjevali „Nož, žica, Srebrenica“. U međuvremenu se tada na društvenim mrežama širila i informacija da je navodno neko tu spornu poruku ispisao i na Vajber grupi, te da se i u školi diskutovalo o tome. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija saopštilo je prošle godine, u februaru, kada je zabilježen sporni događaj, da su upoznati samo sa slučajem u kojem je prijavljen roditelj zbog ispisanog statusa na društvenim mrežama.

- Uprava OŠ „Meksiko“ negira da je došlo do bilo kakvog incidenta koji se plasira u javnost proteklih dana. Uprava škole će o svemu obavijestiti Školski odbor – saopštavali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Nakon što je Pobjeda u nekoliko navrata izvještavala o ovom predmetu, da ga tužilaštvo još nije riješilo, oglasila se nedavno i uprava škole u Baru. Iz te obrazovne ustanove apelovali su da što prije bude donijeta odluka, jer svako medijsko podsjećanje na ovo dešavanje ,,može da postane predmet spekulacija koje mogu da naškode međuvjerskom skla-

du i toleranciji, koje škola gaji duže od jednog vijeka postojanja“. Istakli su da je uprava škole u ovom slučaju odmah reagovala. Obaviješten je, kako su rekli, Centar bezbjednosti Bar, podnijeta prijava protiv nesavjesnog roditelja, koji je objavio netačnu informaciju da je objavljena sporna objava. - Obaviješteno je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, sazvani Školski odbor i Savjet roditelja, održana sjednica Nastavničkog vijeća i svi traženi podaci CB Bar dostavljeni u najkraćem mogućem roku. Nakon ovoga školu su posjetili prosvjetna inspektorka, tim Direktorata za obrazovanje i

Porodica iz Berlina, koja je godinama donirala ogroman novac najugroženijima i ulagala u investicije, zatvara poglavlje u Crnoj Gori

vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore sa svojim saradnicima – naveli su iz škole.

Dodali su da u mišljenju dostavljenom školi 19. aprila 2024. godine u ocjeni zaključka zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore stoji da nakon sprovedenog ispitnog postupka ombudsman nije mogao utvrditi da su povrijeđena prava učenika OŠ „Meksiko“ iz Bara. Iz škole su naveli da iz dobijenih izjašnjenja proizilazi da je ta obrazovna ustanova u vezi sa iznijetim navodima sprovela određeni postupak, obavila radnje i mjere, blagovremeno su zakazane i održane sjednice Školskog odbora i Savjeta roditelja, te da je škola dobila podršku da se nastavi dosadašnja praksa da ta ustanova bude sigurno mjesto za sve koji u njoj borave.

o dbačena prijava Kada je zabilježen sporni slučaj, tamošnja odbornica u lokalnom parlamentu Edina Dešić, kao predsjednica OO Bošnjačke stranke, kako su prenijeli mediji, pozvala je nadležne da hitno informišu javnost o svim činjenicama u vezi sa porukom na Vajber grupi Osnovne škole „Meksiko“ - „Nož, žica, Srebrenica“ koju je, kako je navodila, poslao učenik te škole. Više državno tužilaštvo u Podgorici ranije je odbacilo krivičnu prijavu protiv odbornice iz Bošnjačke stranke Dešić koju je anonimna grupa građana optužila da je kroz javno obraćanje izazivala nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju. Rukovoditeljka i portparolka Višeg državnog tužilaštva Lepa Medenica kazala je tada Pobjedi da su formirali predmet po krivičnoj prijavi koja im je dostavljena od ODT-a u Baru. n. ĐurĐevaC

Odlaze nakon decenije dobročinstva

PODGORICA - Crnogorska porodica iz Berlina, prepoznata po brojnim humanitarnim akcijama, odlučila je da svoj humanitarni i poslovni angažman usmjeri van Crne Gore.

Rekli su da će svi projekti ugovoreni sa institucijama i pojedincima biti završeni, nakon čega će njihova misija u Crnoj Gori biti smatrana završenom, dok će fokus humanitarnog angažmana biti preusmjeren na inicijative van zemlje.

- Crnogorska porodica koja živi i radi na relaciji Berlin - Zug partner je u više preduzeća u ovim gradovima, gdje ostvaruje profit, a istovremeno odlučila je da svoj humanitarni i poslovni angažman usmjeri van Crne Gore - piše u saopštenju.

Podsjeća se da su tokom prethodnih godina uložili više miliona eura u socijalne i humanitarne projekte u Crnoj Gori. Za tu porodicu, kako su kazali, ključno je da aktivnosti imaju stvaran učinak i nije presudno gdje se projekti realizuju, već je važno da njihovi rezultati budu vidljivi, mjerljivi i korisni.

- Transparentna komunikacija jedan je od temelja njihovog djelovanja. Porodica ističe da ljudi cijene iskrenost i otvorenost te da jasno objašnjenje pristupa i kriterijuma za odabir prioriteta znatno smanjuje mogućnost nesporazuma i kritika – saopštili su oni.

Kažu da su zahvalni svim saradnicima i zajednici koji su tokom godina prepoznali nji-

hov rad i omogućili nesmetanu distribuciju pomoći, rekavši da taj period „ostaje upisan kao vrijeme ponosa, posvećenosti i zajedničkog djelovanja.“

Smatraju da je „važno prepoznati vrijednost doprinosa, djelovati efikasno i graditi povjerenje u zajednici“. Ipak, kako kažu, svjesni su da to ponekad nije moguće: „Projekti i inicijative mogu dobiti neželjenu dinamiku, a rezultati ne moraju uvijek ići prema planu. Bez obzira na to, fokus ostaje na transparentnosti, odgovornom djelovanju i postizanju maksimalnog mogućeg uticaja.“

Porodica naglašava da je „ispravno usmjeriti napore tamo gdje su najkorisniji i gdje se

inicijative zaista prihvataju“. - Kritike su neizbježne, ali često odražavaju očekivanja drugih, a ne stvarnu moralnu ili profesionalnu grešku. Svi projekti ugovoreni sa institucijama i pojedincima biće završeni, nakon čega će njihova misija u Crnoj Gori biti smatrana završenom, dok će fokus humanitarnog angažmana biti preusmjeren na inicijative van zemlje - piše u saopštenju. Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković kazao je za Radio Cetinje da žali zbog odluke, uzrokovane stvarima koje nemaju veze sa Cetinjem. - Koristim priliku da im najtoplije zahvalim na izuzetnoj podršci našem gradu, Crnoj Gori i brojnim zajedničkim projektima koje smo realizo-

vali na Cetinju. To su istinske patriote koje su srcem pomagale Crnu Goru i građane i predstavljaju primjer humanosti koja ne poznaje granice – kazao je za Radio Cetinje Đurašković.

Ova porodica je godinama donirala najugroženijima u Crnoj Gori, brojne javne zdravstvene ustanove su dobile savremene medicinske aparate zahvaljujući njima. Jedna od posljednjih donacija bila je porodici Dejana Božovića, vojnika koji je izgubio život u avgustu prilikom gašenja požara u Kučima. Porodica je obezbijedila stipendiju za školovanje četvoro djece, koja pokriva sve potrebe za obrazovanje: od osnovnog do visokog školovanja. j. M.

Osnovna škola ,,Meksiko“ u Baru

Nastavljeni

Zelenski čeka kompletan izvještaj pa će odlučiti

ŽENEVA - Ukrajinski pregovarači koji su bili juče u Ženevi na razgovorima sa američkim predstavnicima o mirovnom planu za okončanje rata vraćaju se u Kijev, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da će uskoro donijeti odluku o idućim koracima.

On je kazao da očekuje cjelokupan izvještaj o napretku pregovora u Ženevi i glavnim naglascima partnera.

- Na osnovu tih izvještaja odredićemo iduće korake i tajming. Nastavićemo koordinisati sa Evropom i drugim partnerima u svijetu - rekao je Zelenski.

Dvije strane su navele da su razgovori u švajcarskom gradu pokazali ,,značajan napre-

dak“ ka okončanju rata i doveli do ,,ažuriranog i poboljšanog“ okvira koji bi ,,u potpunosti potvrdio suverenitet ratom razorene zemlje i donio pravedan mir“, prenosi Radio Slobodna Evropa.

- Razgovori su bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, podvlačeći zajedničku posvećenost postizanju pravednog i trajnog mira - navodi se u zajedničkom saopštenju Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Ukrajine. Tramp se zasad nije oglasio, dok je njemački kancelar Fridrih Merc, poslije konsultacija s liderima Evropske unije, naznačio da je malo vjerovatno da će biti ispunjen rok do 27. novembra koji je Tramp postavio da Ukrajina prihvati plan.

- To je naporan proces - rekao je Merc poslije diskusija na

Kineski premijer pozvao zemlje G20 na širu globalnu saradnju za razvoj

Li: Kina odlučno podržava energetsku tranziciju svih zemalja

PEKING - Kineski premijer Li Ćijang pozvao je zemlje Grupe 20 (G20) da ulože napore u širu globalnu saradnju, da zajednički rješavaju izazove i unaprijede razvoj.

- Suočena sa izazovima poput klimatskih promjena, energetske i prehrambene krize, međunarodna zajednica treba da se ujedini i da zajednički rješava probleme kroz saradnju - rekao je Li.

Li je prvo pozvao sve strane da ojačaju saradnju u oblastima ekologije i zaštite životne sredine i da podstaknu otpornost razvoja.

Pozvao je ekonomije G20 da se rukovode naučno utemeljenim pristupom i načelom zajedničkih, ali različitih odgovornosti u rješavanju klimatskih i ekoloških izazova.

- Sve strane treba da preuzmu odgovornost i da odmah preduzmu akcije za saradnju u ovim oblastima - rekao je on. Dodao je da Kina želi da sa svim stranama ojača saradnju u okviru Kunming-Mon-

trealskog globalnog okvira za biodiverzitet i da ubrza sprovođenje ishoda Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP30). Drugo, Li je pozvao na napore za jačanje saradnje u oblasti zelene energije i za promociju pravedne tranzicije. Pozvao je na povećanje globalne saradnje u zelenoj industriji, zaštitu stabilnih i neometanih lanaca snabdijevanja i industrijske mreže, te na olakšavanje slobodnog protoka i primjene relevantnih tehnologija i proizvoda.

- Kina odlučno podržava energetsku tranziciju svih zemalja - dodao je on. Treće, potrebno je ojačati saradnju u oblasti bezbjednosti hrane, kako bi se obezbijedila stabilnost snabdijevanja. Li je pozvao na poboljšanje globalne distribucije i snabdijevanja hranom, podsticanje partnerskih odnosa u oblasti ključnih proizvoda, razvijanje otvorenog, stabilnog i održivog globalnog tržišta hrane i jačanje pomoći zemljama koje se suočavaju sa nestašicom hrane. Istovremeno, kineski premi-

Iznošenjem odbrana optuženih nastavljeno suđenje

Miodraga Kruščića i napad na novinarku Oliveru Lakić

marginama samita Evropske unije i Afričke unije u Luandi, dodajući da će ,,u najboljem slučaju ove nedjelje biti manjih koraka naprijed“.

- Rusija mora sjesti za pregovarački sto. Ako je to moguće, onda će se svaki trud isplatiti - dodao je Merc. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je juče novinarima u Moskvi da Rusija još nije dobila nikakve informacije od Vašingtona o razgovorima.

- Još nijesmo vidjeli nikakav plan. Pročitali smo saopštenje izdato poslije razgovora u Ženevi. Unijeti su određeni amandmani na tekst koji smo ranije vidjeli. Čekamo. Čini se da se dijalog tamo nastavlja, neki kontakti će se nastaviti. Zasad nijesmo dobili ništa zvanično - rekao je Peskov.

jer je naglasio da zemlje G20 treba da ojačaju saradnju u oblasti poljoprivredne nauke i tehnologije, kako bi se povećao kapacitet proizvodnje hrane.

- Kina želi da sarađuje sa svim stranama u sprovođenju Inicijative za međunarodnu saradnju u oblasti globalne bezbjednosti hrane i da da nove doprinose borbi protiv gladi i siromaštva - rekao je Li.

On je istakao da se nova runda naučno-tehnološke revolucije i industrijske transformacije ubrzava, što svijetu donosi neviđene šanse za razvoj, ali može dovesti i do novih nejednakosti i jaza u razvoju.

- G20 treba da podstakne sve strane da ostanu privržene otvorenosti, saradnji od obostrane koristi i dijeljenju prednosti, radi dobrobiti naroda širom svijeta - dodao je Li.

Istakao je da je potrebno unaprijediti široku primjenu i efikasno upravljanje vještačkom inteligencijom i pozvao G20 da unaprijedi saradnju u istraživanju i razvoju, dijeli rezultate, smanjuje digitalni jaz i usavrši pravila upravljanja. Pored toga, kako je istakao, potrebno je unaprijediti saradnju od obostrane koristi i mirnu upotrebu kritičnih minerala, kao i ojačati razvojnu podršku zemljama Globalnog juga.

Pozvao je zemlje G20 da podrže izgradnju kapaciteta u Africi i drugim zemljama u razvoju, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje položaja žena i djece.

Premijer je dodao da Kina želi da sarađuje sa svim zemljama u sprovođenju G20 cilja u Zalivu Nelsona Mandele, kako bi širi krug mladih ljudi imao koristi od ekonomske globalizacije.

Na samitu je usvojena Deklaracija lidera samita G20 u Južnoj Africi.

Milošević: Tužilaštvo dopustilo da momak saznanjem za više ubistava bude

PODGORICA – Optuženi

Mario Milošević kazao je juče pred Višim sudom u Podgorici da je tužilaštvo dopustilo da momak koji je imao saznanja za više od deset ubistava bude likvidiran, aludirajući na Baranina Edmonda Mustafu, koji je ubijen u tom gradu 2024. godine.

On je to kazao iznoseći svoju odbranu u postupku koji se vodi za ubistvo Podgoričanina Miodraga Kruščića i napad na novinarku Oliveru Lakić 2018. godine, negirajući krivicu za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Istakao je da mu je žao zbog toga što se dogodilo Miodragu Kruščiću te da je sa njim uvijek bio u dobrim odnosima.

- Ne poznajem nikoga ko je želio loše Miodragu Kruščiću, a da sam imao bilo kakvu informaciju da će ovo da mu se dogodi, nikada to ne bih dozvolio. Suluda je tvrdnja tužilaštva da sam ja to uradio, nijesam i ne bih nikad, ni pod kakvim okolnostima - kazao je Milošević, koji se tereti da je 21. maja 2018. godine ubio Kruščića u bašti jednog lokala u podgoričkom naselju Stari aerodrom.

On se osvrnuo i na ranjavanje novinarke Olivere Lakić, naglašavajući da nikada ne bi dozvolio da joj se bilo što dogodi.

- Zaštitio bih je, kao što sam puno puta zaštitio žene. Mislim da ona sve ovo zna, kao što zna i ko je stvarno krivac i da po ovoj optužnici neće dobiti pravdu. Ovo je put koji nas udaljava od istine i stvarnog krivca - pojasnio je optuženi Milošević. Smatra da već godinama nikog ne interesuje da se sazna istina i da se uporedo sa ovim suđenjem vodi i postupak pred Anketnim odborom u Skupštini, kako bi, kako je rekao, određeni prikrili svoja nepočinstva.

- Dvije osobe su još ostale koje su učestvovale u fabrikovanju ove optužnice a da nijesu u zatvoru. Postavlja se pitanje tužiteljki - zašto štiti V. V., kojeg i sama gospođa Lakić označava kao krivca i za kojeg cijela Crna Gora zna da on to i jeste - naveo je Milošević. Milošević je problematizovao

Zaštitio bih Oliveru Lakić, kao što sam puno puta zaštitio žene. Mislim da ona sve ovo zna, kao što zna i ko je stvarno krivac i da po ovoj optužnici neće dobiti pravdu. Ovo je put koji nas udaljava od istine i stvarnog krivca, pojasnio je optuženi Milošević

status svjedoka Bajrama Piste, koji je svjedok saradnik u još nekoliko predmeta. Upitao je zašto nijesu izuzeti snimci i evidencija posjeta iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). - Da se vidi što je Enis Baković radio sa njim, što je dogovarao. Bilo bi zanimljivo da se vidi ko je Bajrama Pistu posjećivao od službenika policije u UIKS-u. Kada već neće tužiteljka, ja pozivam nadležne da to ispitaju - istakao je. Napomenuo je da se istraga u ovom postupku vodi od 2018. i da se aktivira po potrebi. - Povodom ovih optužbi prvi put sam saslušan 2019. godine uz prisustvo nekoliko tužilaca. Tada sam dao izjavu i nijesu mi odredili pritvor. U februaru 2020. sam saslušan za drugo krivično djelo, u optužnici sa kojom nemam nikakve veze, što ću i dokazati na

sudu. Kada je poslije saslušanja utvrđeno da nema osnova da se odredi pritvor, otišao sam u CB Podgorica po lične stvari, bez lisica, kao slobodan čovjek - ispričao je on. Nakon toga ga je, prema njegovim riječima, u kancelariju pozvao inspektor Nemanja Vujošević i saopštio mu da je uhapšen zbog ovog krivičnog djela. - Ja sam se tada pozvao na Zakon o ekstradiciji. On je na to rekao da je dobio naređenje da ne smije da me pusti i da je zakon nevažan. Insistirao sam da mi pozovu advokata. On je pozvao tužiteljku Maju Jovanović koja mu je rekla da ne može ništa za mene što tražim. Podnio sam tužbu protiv inspektora, koja je ekspresno odbačena, nijesu me ni zvali za izjavu - rekao je Milošević. Tokom iznošenja odbrane detaljno se osvrnuo i na „Skaj“

Sa privođenja Marija Miloševića u julu prošle godine

Kineski premijer Li Ćijang

Priredila: R. U.–I.

suđenje za ubistvo

Lakić

Tužilaštvo je momak sa više od deset likvidiran

komunikaciju koju je tužilaštvo predložilo kao dokaz u ovom postupku.

- Svoje neosnovane tvrdnje SDT pokušava da potkrijepi nekakvim navodnim porukama sa „Skaj“ aplikacije. I ako te poruke nemaju nikakve veze, sve i da je istina što piše i da su validne pred sudom, moram da primijetim da su to poruke koje nikada nijesam napisao - rekao je on. Kako je naveo, na nalogu za „Skaj“ komunikaciju koji njemu pripisuje tužilaštvo ima devet glasovnih poruka te da ni na jednoj od njih nije prepoznao svoj glas. Pored Miloševića, odbranu je iznio i optuženi Aleksandar Ljumović, koji je takođe negirao krivicu, istakavši da nema veze sa krivičnim djelom za koje se tereti. - Dana 5. marta 2019. godine uhapšen sam na Aerodromu Podgorica, kada sam sletio. Došao sam jer mi je familija rekla da je bila policijska kontrola zbog mog automobila. Ispostavilo se da je taj auto snimljen na nekoj maršruti - rekao je Ljumović. Dodao je da je taj auto vozio svuda po regionu te da tužilaštvo nije imalo osnova da podigne optužnicu.

PODGORICA – Pukovnik u penziji Namik Arifović pravosnažno je osuđen na uslovnu kaznu od deset mjeseci zbog optužbe da je u junu 2016. godine uzrokovao pad helikoptera kojom prilikom je zajedno sa potpukovnikom komande Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore Miroljubom Atanasijevićem zadobio teške povrede.

Arifović je, nakon pada helikoptera, proveo 43 dana u komi.

Vrhovni sud odbio žalbu optuženog za pad vojnog helikoptera 2016. u podgoričkom naselju Donja Gorica

Potvrđena presuda Namiku Arifoviću

ke povrede: prelom grudne kosti, višestruke prelome pršljenova, te povrede lica i glave.

Svoje neosnovane tvrdnje SDT pokušava da potkrijepi nekakvim navodnim porukama sa „Skaj“ aplikacije. Iako te poruke nemaju nikakve veze, sve i da je istina što piše i da su validne pred sudom, moram da primijetim da su to poruke koje nikada nijesam napisao - rekao je Milošević. Kako je naveo, na nalogu za „Skaj“ komunikaciju koji njemu pripisuje tužilaštvo ima devet glasovnih poruka te da ni na jednoj od njih nije prepoznao svoj glas

- U istrazi sam proveo šest mjeseci. Izašao sam iz pritvora i nastavio život van Crne Gore. Sve dok me nijesu uhapsili po potjernici za isto krivično djelo. Stavljeno mi je na teret djelo sa kojim nemam veze. Uhapšen sam pred ženom i djecom. Tražim da mi sud ukine pritvor - naveo je Ljumović. Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević. Oni se terete za više teških krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga. Pored optužbe za napad na nekadašnju novinarku Vijesti Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine. Suđenje se nastavlja 26. novembra. J. RAIČEVIĆ

Presudom Apelacionog suda od 17. decembra prošle godine Arifović je osuđen na uslovnu kaznu zatvora koju će izdržati ukoliko u vremenu provjeravanja od tri godine ne učini novo krivično djelo. On je prethodno u dva postupka pred Višim sudom oslobođen optužbi za izazivanje helikopterske nezgode. Prema navodima odluke Vrhovnog suda Crne Gore Arifović je kao pilot nastavnik i zamjenik komandanta Vazduhoplovstva VCG upravljao helikopterom HN-45M bez propisane obuke od 70 sati, te je svojim manevrisanjem doveo letilicu u „vrtložni prsten“, što je prouzrokovalo pad helikoptera u podgoričkom naselju Donja Gorica. Tom prilikom je na letilici pričinjena šteta veća od 402.000 eura.

- Optuženi je komandovao nagli manevar za 180 stepeni, smanjio brzinu približno na nulu, nakon čega je nastupilo lebdjenje na oko 100 metara visine, potom klatnja, gubitak stabilnosti i naglo vertikalno propadanje koje je završilo udarom o tlo – navodi se u odluci Vrhovnog suda.

U padu je član posade Miroljub Atanasijević zadobio teš-

Na podgoričkom aerodromu uhapšen državljanin Rusije

Vrhovni sud nije prihvatio navode odbrane da je Arifović let izvodio po naređenju, u službenoj uniformi, te da „nije mogao odbiti naredbu“.

- Čak iako su postojali sistemski propusti u organizaciji letačke obuke i kontroli bezbjednosti letjenja, ti propusti nijesu razlozi koji bi objektivno isključili krivicu optuženog – navodi se u obrazloženju odluke.

Sud dodatno podsjeća da je i po internim izvještajima Ministarstva odbrane ,,optuženi

Namik Arifović u svom svojstvu zamjenika komandanta Vazduhoplovstva bio odgovoran za bezbjedno izvršavanje letačkih zadataka“. Vrhovni sud je potvrdio da je Arifović postupao sa eventualnim umišljajem.

- Bio je svjestan da upravljajući helikopterom na navedeni način može dovesti u opasnost sigurnost vazdušnog saobraćaja i na to je pristao.

Sud je prilikom odmjeravanja visine kazne cijenio brojne olakšavajuće okolnosti na strani optuženog Arifovića kao što su uredan život i neosuđivanost, porodične prilike, dosadašnje službene zasluge, činjenicu da je i sam optuženi bio teško povrijeđen u nezgodi.

Sa helikopterske nesreće u Donjoj Gorici

Iz Vrhovnog suda su naglasili da ove okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakšavajuće okolnosti, zbog čega je potvrđena uslovna osuda.

Potpukovnik Atanasijević, koji je bio sa Arifovićem u helikopteru prilikom nezgode, ranije je pred sudom pojasnio da su kod borbene ,,gazele“ stvari kompleksnije nego sa osnovnom verzijom i da je režim vorteks iznenadna situacija.

On je naveo da se radi o nekontrolisanom kretanju helikoptera te da ne postoji vježba kojom se helikopter dovodi u ovakvo stanje.

Potpukovnik Atanasijević je, svjedočeći, pred sudom kazao da je borbena verzija ,,gazele“

kojom su letjeli pod komandom Arifovića ,,pala školski“ i da je to razlog što su preživjeli nesreću.

On je pojasnio da se zbog situacije u kojoj se našao helikopter rotor vrtio, ali nije hvatao vazdušne struje zbog čega nije bilo sile uzgona vazduha koji bi održao letilicu na toj visini. Iako je Arifović davao snagu motoru, helikopter je nastavio da pada prema zemlji u strujnoj spirali. Prema navodima optužnice, Arifović se tereti da je nepropisno upravljao vojnim helikopterom „gazela“ HN-45 M, kao pukovnik u ulozi nastavnika letjenja, iako nije bio teoretski i praktično osposobljen za izvršenje zadataka na ovom tipu letilice. B. R.

Podignuta optužnica povodom likvidacije koja se u maju dogodila u blizini Crkve Sveti Đorđe u Podgorici

PODGORICA – Državljanin Rusije M. G. (34), koji se po potjernici Interpola Moskva potražuje zbog ubistva, uhapšen je juče na podgoričkom aerodromu, saopšteno je iz Uprave policije (UP).

On je u Podgoricu sletio iz Istanbula, a lisice su mu stavljene kada je pokušao da uđe u Crnu Goru.

- Provjerama podataka o ovom licu u elektronskim evidencijama utvrđeno je da je za njim na snazi međunarodna potjernica raspisana od strane NCB Interpola Moskva, zbog krivičnog djela ubistvo - navodi se u saopštenju policije. Kako je saopšteno iz policije, M. G. će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istrage

Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora. J.R.

PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv državljanina Albanije Eduarda Beriše (23), zbog sumnje da je 29. maja u blizini Crkve Sveti Đorđe u Podgorici ubio sunarodnika Binaka Kabashija Kako je saopšteno iz tužilaštva, E. B. se tereti da je počinio

krivično djelo teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje. - Optužnicom se okrivljenom E. B. stavlja na teret da je dana 29. 5. 2025. godine u Podgorici, na javnom mjestu, iz vatrenog oružja – pištolja, ispalio vi-

še projektila prema licima E. B. i B. B., od kojih je jedan pogodio lice E. B., usljed čega je kod istog nastupila smrtna posljedica, dok je ispaljivanjem više projektila doveo u opasnost i živote lica B. B., S. G. i R. R., koji su se nalazili u blizini stradalog lica - naveli su u saopštenju. Podsjećamo, E. B. je nakon ranjavanja Kabashija pobjegao, ali ga je policija uhapsila u kanjonu rijeke Morače, između Blažovog i Visećeg mosta. Iz policije je tada saopšteno da su blokirali uže i šire lica mjesta, te uspostavili pojačanu kontrolu na graničnim prelazima uz angažovanje dodatnih policijskih snaga, kao i aktivno razmjenjivali operativne podatke sa kolegama iz Albanije. Povrijeđeni muškarac je nakon pucnjave prevezen u Klinički centar Crne Gore radi hitnog ukazivanja medicinske pomoći, ali je podlegao povredama. J.R.

Više državno tužilaštvo

Primjedbe Zajednice opština na predloženu regulativu koja se odnosi na upravljanje privrednim društvima u državnoj svojini

Iz novog zakona izuzeti komunalna preduzeća

PODGORICA – Zajednica

opština Crne Gore uputila je Ministarstvu finansija primjedbe na nacrt zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini. U izjašnjenju se navodi da predloženi tekst nije usklađen sa postojećim zakonima i da bi, ako se usvoji u ovom obliku, mogao da ugrozi rad komunalnih preduzeća i pružanje osnovnih usluga građanima.

Nacrtom je definisano da je većinsko državno vlasništvo svako učešće u privrednom društvu u kojem država samostalno, ili sa Fondom ili lokalnom samoupravom, ima učešće u osnovnom kapitalu veće od 50 odsto.

NACRT NIJE

DOSTAVLJEN ZOCG

Zakon o lokalnoj samoupravi obavezuje državne organe da nacrte zakona koji utiču na rad opština dostave Zajednici opština na izjašnjenje, što u ovom slučaju, kažu iz Zajednice, nije urađeno.

– Saradnja između državnog i lokalnog nivoa ključna kako bi se zakoni donosili u skladu sa stvarnim potrebama građana i lokalnih zajednica. Prema stavu Zajednice, nacrt zakona ne prepoznaje posebnu ulogu opština koje su osniva-

Nije prepoznata posebna uloga opština koje su osnivači većine komunalnih preduzeća. Ta preduzeća obavljaju poslove koji su neophodni za svakodnevni život građana – od odvoza otpada i održavanja ulica do rasvjete i vodosnabdijevanja. Budući da se veliki dio njih finansira iz budžeta opština, ne treba ih obuhvatati novim zakonom o državnim preduzećima –smatraju u Zajednici opština

Nacrtom je predviđeno da se članovi organa upravljanja društva u državnoj svojini razrješavaju prije isteka mandata ako: dvije godine za redom ne ispune pokazatelje učinka postavljene u skladu sa ovim zakonom, zatim ako Ministarstvo na osnovu izvještaja etičke komisije, utvrdi da su u vršenju dužnosti prekršili etički kodeks; ili se u godišnjem ili vanrednom izvještaju unutrašnje revizije utvrdi da je taj član u vršenju dužnosti prekršio akt društva ili zakon, odnosno podzakonski akt, ili da su njegove radnje, odnosno propuštanja suprotno obavezi dužne pažnje negativno uticale na finansijsku poziciju društva, ili na njegove operativne kapacitete, ili na njegovu reputaciju u javnosti. Takođe, ako protiv tog člana bude podignuta optužnica za krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci.

PREZUMPCIJA NEVINOSTI

U Zajednici opština ocjenjuju da su te odredbe nejasne. – Mora se poštovati načelo pretpostavke nevinosti i nije prihvatljivo da se pojedinci isključuju iz upravljanja samo zato što se protiv njih vodi krivični postupak – smatraju u toj asocijaciji lokalnih samouprava.

U izjašnjenju se predlaže da se u zakonu koristi izraz „privredna društva čiji je osni-

či većine komunalnih preduzeća. Ova preduzeća obavljaju poslove koji su neophodni za svakodnevni život građana – od odvoza otpada i održavanja ulica do javne rasvjete i vodosnabdijevanja. Budući da se veliki dio njih finansira iz budžeta opština, Zajednica smatra da ih ne treba obuhvatati novim zakonom o državnim preduzećima – navedeno je u obrazloženju.

vač jedinica lokalne samouprave“, umjesto „privredna društva u svojini lokalne samouprave“, kako bi se terminologija uskladila sa Zakonom o državnoj imovini. Takođe se traži da se precizno definišu uslovi pod kojima opštine mogu osnivati svoja preduzeća, uz poštovanje ograničenja koja važe za imovinu od posebnog značaja. Posebno se upozorava da prirodna bogatstva i javna dobra ne smiju biti predmet prodaje ili privatizacije.

Na kraju, Zajednica opština poziva Ministarstvo finansija da uvaži primjedbe koje su dostavili i uskladi nacrt zakona sa postojećim propisima, kako bi se zaštitila stabilnost lokalnih javnih službi i osiguralo njihovo nesmetano funkcionisanje u interesu građana. Donošenje zakona je, pojašnjeno je iz Ministarstva finansija, sastavni dio Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. D. Š.

Očuvanjem Savinske dubrave baviće se radna grupa

HERCEG NOVI – Skupština opštine treba da formira radnu grupu koju bi činila stručna lica iz oblasti zaštite životne sredine i predstavnici odborničkih klubova koja će izraditi izvještaj o stanju u Savinskoj dubravi, ostvariti komunikaciju sa vlasnicima privatnih parcela u cilju pronalaženja održivog modela upravljanja zaštićenim područjem i sačiniti prijedlog preporuka za efikasno sprovođenje Odluke o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra. Radna grupa na mjesečnom nivou treba da podnosi izvještaj o radu - predsjednicima opštine i Skupštine opštine Herceg Novi.

To su zaključci hercegnovskog parlamenta koji je na jučerašnjoj sjednici razmatrao izvještaj o stanju zaštite u Savinskoj dubravi. U tom dokumentu istaknuto je da stanje Savinske dubrave nije zadovoljavajuće.

Prvu formalno-pravnu zaštitu Savinska dubrava dobila je 1966. godine kada je odlukom Skupštine opštine Herceg Novi, a koju je potvrdio Zavod za zaštitu prirode 1968. godine dobila status „Rezervat prirodnog predjela“. Sadašnji status „Predio izuzetnih odlika“ ima od 2015. godine. U informaciji o stanju u tom zaštićenom području navodi se da upravljač – Opština i Komunalno-stambeno nijesu sproveli mjere koje proističu iz odluke o proglašenju – nije donijet plan upravljanja.

Odbornica Građanskog pokreta „Idemooo“, Olivera Doklestić, na čiju incijativu se u parlamentu raspravljalo o Savinskoj dubravi, traži odgovornost zato što odluka o zaštiti nije sprovedena.

– Potrebno je ovom problemu drugačije pristupiti. Svi moramo da se založimo da se Savinska dubrava zaštiti, ali moramo da poštujemo i privatno vlasništvo – kazala je ona. Prema podacima, 88 odsto po-

dručja je u privatnom, a preostalih 12 odsto u opštinskom vlasništvu.

Doklestić je navela da informacija o stanju u Savinskoj dubravi nije kompletna jer nedostaju podaci o građevinskim dozvolama, odnosno objektima koji su izgrađeni u proteklih deset godina. – Znajući da je to veliki problem 17. novembra sam dostavila pismo Sekretarijatu za urbanizam i građevinsku inspekciju i gospodinu Velašu, da me kao odbornika što mu je zakonska obaveza, pripremi za ovu sjednicu tako što će mi dostaviti spisak građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova koje je njegov sekretarijat izdao u zoni zaštićenog područja Savinske dubrave, u roku od tri do sedam dana. Odgovor nijesam dobila - istakla je Doklestić. Kako je dodala, Informacija o stanju u Savisnkoj dubravi se ne bavi tačnim katastarskim parcelama unutar zaštitnih

Prema podacima, 88 odsto Savinske dubrave je u privatnom, a preostalih 12 odsto u opštinskom vlasništvu. Planski dokument štiti područje, ali i dozvoljava gradnju

zona dva i tri, odnosno nije predočeno šta je predviđeno planskim dokumentom. – To znači da ćemo imati problem ne samo sa vlasnicima zemljišta formalno, već suštinski zato što je planski dokument sam sebi „uskočio u stomak“ tako što je definisao granice zaštićenog područja, ali i dozvoljene gradnje. Zato je važno da za sljedeću sjednicu imamo zbirni izvještaj svih preduzeća koji su involvirani u problem Savinske dubrave – istakla je Doklestić. D.Š.

POSLOVE KOJI SU NEOPHODNI ZA SVAKODNEVNI ŽIVOT GRAĐANA: Radnici Komunalnog

H ERc EG NOVI: Skupština usvojila dva zaključka o „Predjelu izuzetnih odlika“

HERCEG NOVI – Savjet roditelja učenika koji pohađaju Srednju mještovitu školu „Mladost“ u Tivtu, a žive na teritoriji opštine Herceg Novi, obratio se javnosti saopštenjem zbog toga što se od 1. decembra ukida prevoz za učenike.

Navode da se Odlukom Opštine Herceg Novi i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore (MPNI), da zbog visokih troškova prestaju finansiranje prevoza direktno ugrožava pravo na obrazovanje 58 učenika.

Opština Herceg Novi i MPNI su do sada snosili troškove prevoza učenika.

– Sada, pozivajući se na nedostatak sredstava, odbijaju da nastave sa plaćanjem uvećane cijene koju potražuje prevoznik, ostavljajući time učenike bez alternative. Ovo nije samo finansijski problem – ovo je direktno kršenje prava djece na jednak pristup obrazovanju, kako je propisano Ustavom Crne Gore i Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju. Kako možemo da dozvolimo da 58 učenika budu

Opštini i Ministarstvu prevoz đaka skup, roditelji očekuju solidarnost Morskog dobra

SMŠ ,,Mladost“: MPNI nije otkazalo finansiranje, ali problem postoji

TIVAT – Iz Srednje mješovite škole ,,Mladost“ demantovali su sinoć navode

Savjeta roditelja da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija otkazalo finansiranje putnih troškova, ali ne spore da je došlo do poteškoće sa prevoznikom.

žrtve birokratske neodgovornosti? Ova situacija nije samo lokalni problem, već ogledalo sistemskih propusta u obra-

- Finansiranje se i dalje realizuje na isti način kao i do sada – Ministarstvo participira 20 odsto cijene karte, dok Opština Herceg Novi obezbjeđuje 80 odsto sredstava za prevoz učenika. Istina je da je došlo do poteškoće

zovnom sistemu. Učenici iz Herceg Novog, koja pohađaju SMŠ „Mladost“ u Tivtu, sada su suočeni sa rizikom od izostanaka sa nastave, što može dovesti do pada uspjeha, socijalne izolacije i dugoročnih posljedica po njihovo obrazovanje i budućnost – konstatuju roditelji.

sa prevoznikom, koji je nedavno potraživao dodatnih 2.000 eura za održavanje linije. To je jedini razlog trenutno otežane situacije, a ne bilo kakva odluka Ministarstva ili škole – navode u saopštenju.

Oni pozivaju Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom da se uključi u rješavanje krize i pokaže solidarnost. – Kao javno preduzeće, u čijoj nadležnosti je i upravljanje trajektnom linijom Lepetane –Kamenari, imaju mogućnost da pomognu tako što će ponuditi besplatan prevoz za uče-

nički autobus. Pozivamo upravu Morskog dobra da odmah kontaktira Opštinu Herceg Novi i MPNI i ponudi ovu pomoć,

Šavnik: Budžet za narednu godinu milion eura veći od ovogodišnjeg

Skoro polovina prihoda iz državne kase i donacija

ŠAVNIK – Budžet za 2026. godinu je planiran na 7,37 miliona eura, i veći je od ovogodišnjeg koji iznosi 6,35 miliona eura.

Od tekućih prihoda (porezi, takse, naknade) opština planira ukupno 1,13 miliona eura, ove godine po tom osnovu u kasu će se sliti 1,09 miliona eura. Od poreza je planirano 1,01 miliona eura (892.000 eura), taksi 8.000 eura (6.000 eura), naknada 89.000 eura (87.500 eura).

Od tzv. ostalih prihoda (kapital, kamata, renta) prihodovaće 15.000 eura što je znatno manje nego ove godine kada je ta stavka iznosila 105.000 eura. Prema nacrtu budžeta opština će iz ove godine u narednu prenijeti 3.000.000 eura (2,25 miliona).

da – 1,37 miliona eura (1,10 miliona) i dotacija 1,10 miliona eura.

RASHODI

Od transfera i donacija planiran je prihod od 3,24 miliona eura. Od toga donacije (tekuće, kapitalne, EU donacije) čine 600.000 eura (990.000 eura), a transferi 2,64 miliona eura. (2,02 miliona). Obuhvataju – prihod iz budžeta države – 150.000 (900.000), Zavoda za zapošljavanje –20.000, Egalizacionog fon -

Tekući izdaci uvećani su sa 1,79 miliona eura na 1,82 miliona eura, od toga bruto zarade i doprinose 753.900 eura (857.600 eura), ostala lična primanja 100.700 eura (77.500 eura), rashodi za materijal 193.000 eura (149.000 eura). Rashodi za usluge planirani su na 197.500 eura (188.700 eura). Riječ je o službenim putovanjima – 20.700 eura (10.700 eura), reprezentaciju 9.600 eura (14.900 eura), komunikacione usluge 14.100 eura (13.000 eura), bankarske usluge 3.500 eura, advokatske, notarske i pravne 11.500 eura, konsultantske usluge projekti i studije 90.000 eura (100.000 eura), stručno usavršavanje 9.500 eura, a ostale usluge (revizija, održavanje softvera) 38.600 eura (24.600)... Tekuće održavanje (građevinskih objekata, servisiranje i opravka službenih vozila, mehanizacije...) planirano je na 95.400 eura (61.200 eura). Za rentu je namijenjeno 3.000 eura, subvencije (pod-

veći kapitalni budžet: Šavnik

sticaj razviju poljoprivrede, osigur anje stočnog fonda, gradski prevoz) 250.000 eura (275.000 eura). Stavka ostali izdaci je planirana na 236.000 eura (181.500 eura). Tu spadaju ugovori o djelu – 98.000 eura (30.000

eura), troškovi po osnovu sudskih postupaka – 79.000 eura (102.000 eura), osiguranje –4.000 eura, sredstva za sprovođenje izbora – 30.000 eura, a za Dan opštine – 15.000 eura, a za projekte u okviru međunarodne saradnje – 10.000 eura.

pokazujući da Crna Gora brine o svojoj deci i da javna preduzeća služe javnom interesu – apelovali su roditelji. C. G.

Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru koštaće naredne godine budžet opštine 1,15 miliona eura (1,13 miliona). Od toga će Centar za kulturu sport i medije dobiti 215.000 eura (165.000 eura), NVO 20.000 (25.000 eura), političkim partijama 43.000 eura, ostali transferi pojedincima (stipendije, nagrade najboljim učenicima i studentima, realizacija lokalnog akcionog plana za mlade, podrška programima ekonomskog razvoja) 126.000 eura. Crvenom krstu je namijenjeno 80.000 eura, 20.000 eura više nego ove godine. Za javna preduzeća je predviđeno ukupno 675.000 eura od čega – Komunalna djelatnost – 350.000 eura (360.000), Park prirode ,,Komarnica-Dragišnica“ 110.000 eura (100.000) a Turistička organizacija 215.000 eura (165.000 eura).

KAPITALNI PROJEKTI

Kapitalni budžet je uvećan sa 3,26 miliona eura na 3,89 miliona eura. Najviše novca je predviđeno za lokalnu infrastrukturu – 2,29 miliona eura (1,66 miliona), za građevinske objekte – 460.000 eura (220.500 eura), za opremu 1 90.500 eura (607.500 eura), investicione održavanje 118.000 eura, a ostli kapitalni izdaci 840.000 eura. Za otpis dugova predviđeno je 357.000 eura, od čega za reprogram poreskog duga 345.000 eura. U budžetu za ovu godinu je ta stavka iznosila 43.510 eura. D. Š. Učenici iz Herceg Novog koji pohađaju SMŠ „Mladost“ u

U budžetu za narednu godinu za prava iz socijalne zaštite (jednokratne pomoći, kupovina pribora osnovcima, naknade za bebe, ljetovanje osnovaca, troškovi boravka u vrtiću) je namijenjeno 35.000 eura (17.000 eura).

đaka iz Herceg Novog pohađa SMŠ ,,Mladost“ u Tivtu

uGOvOR važi dO 1. deCeMbRa: SMŠ „Mladost“ u Tivtu

Matica crnogorska i NBCG organizuju predstavljanje djela iz 15. vijeka Psaltir ponovo pred čitaocima

PODGORICA – Promocija fototipskog izdanja rukopisnog Cetinjskog psaltira iz 15. vijeka biće održana večeras, u 18 sati, u Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju. Predstavljanje ovog djela je u organizaciji Matice crnogorske, Ogranak Cetinje i NBCG. Na promociji će govoriti Božidar Šekularac, istoričar i autor predgovora, priređivači Dragica Lompar, direktorica NBCG „Đurđe Crnojević“, Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske i Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Digitalizovanu verziju „Cetinjskog psaltira“ omogućila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba (NSK) koja ovaj rukopis čuva pod signaturom R–3349, a objavljen je kao suizdavački projekat Matice crnogorske i Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“. Rukopisni „Cetinjski psaltir“ se prema vodenim znacima na papiru datira u prvu četvrtinu 15. vijeka i bio je napisan u nekom od skriptorijuma na Skadarskom jezeru, krajem vlada-

Cetinjski psaltir

vine dinastije Balšića do 1421. godine.

- Tada su ovi crnogorski vladari snažno podržavali prepisivanje bogoslužbenih rukopisnih knjiga u skriptorijumima manastira skadarskog basena - navodi se u predgovoru priređivača. Cetinjski psaltir je jedna od prvih rukopisnih knjiga donešenih u biblioteku novoosnovanog Cetinjskog manastira kao sabornog hrama već oficijelizovane Crnogorske pravoslavne crkve i središta crnogorske pismenosti s kraja XV vijeka.

An. R.

Film „Parthenope“ Paola Sorentina sjutra u Muzičkom centru

Poetična oda Napulju

PODGORICA – Film „Parthenope“ slavnog italijanskog autora Paola Sorentina biće prikazan sjutra, u 20 sati, u Velikoj sali Muzičkog centra, u okviru manifestacije European Award Season 2026. U pitanju je poetična i vizuelno raskošna drama – intimna i nostalgična oda Napulju, ali i jedna od najličnijih Sorentinovih filmskih ispovijesti. Film prati život izuzetno lijepe mlade žene Parthenope, rođene u moru pod napuljskim suncem, koja kroz mladost, slobodu, ljubav i

sazrijevanje pokušava da pronađe svoje mjesto u svijetu. Sorentino kroz lik Parthenope ne gradi samo portret jedne žene, već i alegoriju samog Napulja, njegovu mitologiju, senzualnost, kontraste, nostalgiju i neukrotivu energiju. Film pulsira magičnim realizmom, elegantnom kamerom i prepoznatljivim Sorentinovim stilom koji spaja ljepotu slike, emociju i filozofsku dubinu. „Parthenope“ je meditacija o životu, prolaznosti i tajnama koje more čuva, a grad pamti. An. R.

Samostalna izložba Miša Vemića u Podgorici Otpor prema nemoći

PODGORICA - Samostalna izložba crnogorskog slikara Miomira Miša Vemića (1954) može se pogledati od danas do 25. decembra u galeriji hotela ,,Crowne Plaza Podgorica“. Izložba koja nosi naziv „Reakcija na prazninu“, prema riječima umjetnika, sažima njegov stvaralački impuls, unutrašnji otpor prema duhovnoj pasivnosti i nametnutom osjećaju nemoći. Vemić je tokom više od četiri decenije razvio izraz koji varira između postrealizma i nadrealizma, gradeći snažne kompozicije u kojima dominira motiv konja kao simbol unutrašnje energije, pokreta, slobode i borbe. Njegovi konji nijesu ukroćeni, oni galopiraju kroz platno i nose tenziju između slobode i zatočenosti, tijela i duha, uzleta i pada. A. Đ.

Istoričarka umjetnosti Mirjana Dabović-Pejović za Pobjedu o izložbi Milana Pešića koja se danas otvara na Cetinju

Crnogorski predjeli utočište od nepravdi

PODGORICA - Izložba fotografija jednog od pionira crnogorske i jugoslovenske fotografije XX vijeka Milana Pešića, pod nazivom „Trag u vremenu“, biće otvorena danas u 12 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Postavka obuhvata radove iz svih faza njegovog višedecenijskog stvaralaštva - od dokumentarnih snimaka posljeratne obnove, do antologijskih portreta crnogorskih gorštaka i pejzaža koji svjedoče o nestajućem svijetu tradicije i prirode.

Izložba, koja se može pogledati do 25. decembra, kustoski je projekat istoričarke umjetnosti Mirjane Dabović-Pejović. Predstavljeni materijal potiče iz arhive

Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore, gdje se čuva više od šest hiljada negativa i kontakt kopija, otkupljenih od autora početkom osamdesetih godina. Zahvaljujući saradnji Narodnog muzeja i Vlade Crne Gore, fotografije su digitalno obrađene i prilagođene savremenim muzejskim standardima. Ovaj fotografski fond biće trajno pohranjen u Narodnom muzeju, kao dragocjeni segment kulturnog nasljeđa

Crne Gore.

U razgovoru za Pobjedu, Dabović-Pejović govori o nastanku i značaju izložbe, procesu obrade Pešićeve fotografske zaostavštine, temama i umjetničkim osobinama njegovog opusa i važnosti njegovog rada za savremeno razumijevanje crnogorske istorije i identiteta.

POBJEDA: Kako je nastala ideja za izložbu o Mila-

Ova izložba je naslovljena ,,Trag u vremenu“ upravo zato što je Pešićev doprinos važan za razumijevanje jednog istorijskog trenutka u Crnoj Gori. Kroz nju se oblikuju, preispituju i produbljuju savremena shvatanja crnogorske istorije, identiteta, svakodnevice i kulture pamćenja - kazala je Mirjana Dabović-Pejović

nu Pešiću i šta je bio polazni kustoski impuls?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Još od izložbe održane u Ateljeu DADO 2013. godine zainteresovala sam se za djelo Milana Pešića. Nakon toga sam kroz različite inicijative nastojala da ga vratim u fokus, uključujući i pokušaj da se od njega otkupi materijal koji se nalazio u kući u Bijeljini, gdje je živio do smrti. Nažalost, nijesam u tome imala podršku sa najviših adresa.

POBJEDA: Na koji način ste pristupili obradi ogro-

Vrijeme provedeno u Pobjedi Pešiću bio najljepši period života

POBJEDA: Za vrijeme provedeno u Pobjedi (19541961) Milan Pešić je često je isticao da je bilo najljepši period njegovog života. Koji su zadaci i teme bili najkarakterističniji za njegov rad u redakciji?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Period rada u Pobjedi je bio poseban, kako zbog dinamike koja je odlikovala fotoreporterski posao, tako i zbog izvanredne saradnje sa članovima redakcije - novinarima i urednicima - od Veljka Milatovića, Radonje Vešovića, Slavka Lekića i drugih. Osim praćenja događaja u zemlji, dugo godina je imao i rubriku „Iz albuma našeg fotoreportera“, a potom i ,,Slikom i riječju“, gdje su snimke pratili duhoviti komentari.

mnog i raznovrsnog opusa

Pešićevih snimaka i koliko djela će biti predstavljeno na izložbi? Šta Vas je najviše vodilo u odabiru radova?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Na sreću, budući da je jedan od njegovih prvih angažmana kao fotografa počeo zahvaljujući podršci nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Blaža Jovanovića, u arhivi Biroa za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore se čuva obiman materijal koji je bio osnova za ovu izložbu. Zahvaljujući spremnosti da mi se omogući uvid u taj obimni i raznovrsni materijal stvorena je prilika da se na potpuno novi način skrene pažnja

na ovaj, po mnogo čemu zanimljiv i nedovoljno poznat opus. Na tome zahvaljujem Jovani Bojović, rukovoditeljki Vladinog biroa i Danilu Radusinoviću, savjetniku za medijsku dokumentaciju. Zahvaljujući činjenici da je Milan Pešić bio angažovan da prati proces obnove i izgradnje Crne Gore nakon Drugog svjetskog rata, u toj arhivi nalazi se veliki broj negativa i kontakt kopija koji su od njega kasnije otkupljeni. Dugogodišnje praćenje procesa modernizacije i urbanizacije - izgradnje fabrika, puteva, mostova, javnih objekata, osnivanje brojnih preduzeća širom Crne Gore rezultiralo je bogatom dokumentacijom. Osim toga, u ovoj fotografskoj bazi pohranjeni su snimci kao što je prolazak kroz kanjon Nevidio, scene iz života crnogorskih sela, koji su korisni sa etnološkog aspekta, ali i veličanstvenih crnogorskih predjela. Upravo tu raznorodnost njegovog opusa i trag koji je Pešić ostavio u crnogorskoj kulturi, željela sam da predstavim i da pokažem koliko je to djelo bilo slojevito. Iz obimnog broja negativa za izložbu su odabrane 122 fotografije, dok ih je u katalogu nešto više. Negative je skenirao i za štam-

Milan Pešić

Milan

Pešić

DUH TRADICIJE: Ribari na Žabljaku Crnojevića

Portret Durmitorca

kao nepravdi

pu pripremio profesor fotografije Lazar Pejović.

POBJEDA: Kako tumačite Pešićev specifičan odnos prema industrijskom pejzažu i figuri radnika?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Ono

što mi se čini posebno zanimljivim u postupku dokumentovanja je Pešićeva zainteresovanost za ljude koji su bili neodvojivi segment uspostavljanja novog, modernog doba. Osim fokusa na proces izgradnje, bio je možda još više usmjeren na otkrivanje lica novog društvenog sloja u nastanku, ali sa naglaskom na njihovoj individualnosti uz vidljivu dozu blagonaklonosti i bliskosti prema akterima novih društvenih kretanja.

POBJEDA: Pešićevi pejzaži posjeduju snažnu kontemplativnu komponentu. Kako ih tumačite kao kustoskinja?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Crnogorski predjeli u koje je odlazio za njega su bili utočište od nepravdi koje su ga u životu snalazile. Istovremeno, on se duboko divio ljepotama prirode koju je svaki put otkrivao iznova. Kada ih sagledamo iz savremene perspektive, oni mogu biti doživljeni i kao skoro nestvarni, sentimentalni pogled na prostore koji su danas gotovo neprepoznatljivi. U tom pogledu, oni mogu biti i jedna vrsta kritičkog osvrta na naš odnos prema prirodi kojoj se toliko divimo, a malo što činimo da je sačuvamo za budućnost.

POBJEDA: Pešićev rad karakteriše snažna empatija prema ljudima koje je fotografisao. Kako je to vidljivo u izložbi?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Koncepcija postavke u Crnogorskog galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ upravo je prikaz različitih tipova ljudi iz dva, da tako kažem, svijeta koji se prožimaju. S jedne strane su oni čiji je život i bitisanje bilo vezano za ruralne, često teško pristupačne prostore, a koji su u njima uprkos svemu opstajali. Nasuprot njima su nosioci promjenamuškarci i žene koji su vjerovali i gradili bolje sjutra.

POBJEDA: Da li biste izdvojili neki portret ili seriju kao posebno reprezentativne za njegovu sposobnost da ,,vidi čovjeka“?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Iako je najpoznatiji po seriji gorštaka koja je najčešće izlagana, među njegovim radovi-

ma koji će biti predstavljeni na izložbi ima još mnogo interesantnih cjelina. Meni su posebno drage serije radnica iz fabrika snimljene u Elektroindustriji Obod, Vunarskom i Pamučnom kombinatu, koje na vrlo savremen način kombinuju osobine industrijske i modne fotografije, što ukazuje na njegovu vještinu da temi prilagodi fotografski pristup.

POBJEDA: U kakvom stanju je Pešićeva zaostavština danas?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Arhivu u Vladinom birou je sistematizovao sam autor. Nijesam imala mogućnost uvida u ono što se nalazi u dokumentaciji Pobjede, a poznato mi je da se u Plužinama nalazi materijal vezan za izgradnju hidrocentrale. Ne znam šta se dogodilo sa građom i opremom koja je ostala u Bijeljini nakon njegove smrti. Prava je šteta da taj materijal nije otkupljen i arhiviran u nekom od crnogorskih muzeja, jer bi mogao biti dragocjena građa za brojna istraživanja.

POBJEDA: Zašto je Milan Pešić bio gotovo zaboravljen uprkos izuzetno bogatom opusu i nagradama?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: U vrijeme dok je bio aktivan njegovo stvaralaštvo je bilo vidljivo i prisutno. Nakon odlaska iz Crne Gore održavao je kontakte uglavnom sa bliskim prijateljima, sa kojima se dopisivao. Dragocjena su pisma koja je pisao Budu Simonoviću, a u koja sam imala uvid. Iz njih se može naslutiti koliko ga je tokom čitavog života pratila sjenka nepravde koja mu je učinjena kada je poslat na Goli otok. Takođe su ga pogađale i dramatične društvene prilike, naročito raspad Jugoslavije, što je djelimično uticalo i da se povuče.

POBJEDA: Šta ova izložba znači za savremeno razumijevanje istorije Crne Gore i njenog vizuelnog identiteta?

DABOVIĆ-PEJOVIĆ: Ova izložba je naslovljena ,,Trag u vremenu“ upravo zato što je Pešićev doprinos važan za razumijevanje jednog istorijskog trenutka u Crnoj Gori. Kroz nju se oblikuju, preispituju i produbljuju savremena shvatanja crnogorske istorije, identiteta, svakodnevice i kulture pamćenja.

A. ĐOROJEVIĆ

PODGORICA – Predstava ,,Heroj nacije“ Nikšićkog pozorišta, u režiji Milana Neškovića, a po tekstu Ivana M. Lalića, proglašena je najboljom na jubilarnom 30. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu.

Pored toga, Neškoviću je pripala nagrada „Ardalion“ za najbolju režiju, Biljani Keskenović za najbolju žensku ulogu, Stevanu Vukoviću za najboljeg mladog glumca i Vladanu Gajoviću za specijalni dramski monolog, dok je Vesna Sušić nagrađena za najbolju scenografiju.

Šest nagrada na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu predstavlja jedan od najvećih uspjeha Nikšićkog pozorišta u novijoj istoriji, a o nagradama je odlučivao žiri u sastavu: akademik Miodrag Tabački, scenograf, Đorđe Kosić i rediteljka Branislava Stefanović Odluku o nagradama donijeli su jednoglasno nakon što su pogledali šest predstava iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

- Stilskim i žanrovskim jedinstvom, na klackalici komičkog i tragičkog, dramskog i melodramskog, glumci ujednačenom igrom stvaraju ovu predstavu čiji apsurd publika prepoznaje kao svoj – kazala je Stefanović u ime žirija, obrazlažući odluku o predstavi Nikšićkog pozorišta.

Selektorka Marina Milivojević-Mađarev istakla je da se ,,Heroj nacije“ potvrdio kao umjetnički iskorak Nikšićkog pozorišta. Savremena, energična i snažno društveno fokusirana predstava koja je u potpunosti odgovarala ovogodišnjoj festivalskoj temi „Gledaj me u oči“.

- Ta tema ima dva značenja, prvo je: ne laži me, govori mi isti-

Predstava Nikšićkog pozorišta sa šest nagrada apsolutni pobjednik 30. Jugoslovenskog pozorišnog festivala

Na klackalici dramskog, komičkog i tragičkog

nu, a drugo: gledaj me u oči, jer te volim. I sve predstave koje sam odabrala imaju oba ta aspekta, a to je u osnovi predstave „Heroj nacije“. Ta produkcija Nikšićkog pozorišta, u sebi nosi potrebu, da se suočimo sa istinom, sa jednom paradoksalnom činjenicom, da živimo u svijetu u kome više vjerujemo medijima nego našim bližnjim – rekla je Mađarev. Žiri je u obrazloženju za nagradu „Ardalion“ za najbolju režiju, koja je pripala Neškoviću, naveo da on ,,besprekorno otključava tekst, transponujući ga u savremeni tehnološki i društveni trenutak“.

- Ritam ove predstave gradi pokretom scenografije, promjenama vizure, svjetlom i zvukom i vještim korišćenjem lajv strima i video-projekcije – saopštila je Stefanović. Ona je, obrazlažući nagradu za najbolju žensku ulogu koja je pripala Desanki Stanišić, istakla da ,,iskusna glumica uspijeva da pronađe nove boje i valere u žanrovski zahtjevnoj kompoziciji ‘Heroja nacije’“. Stevan Vuković je, prema njenim riječima, nagrađen za najboljeg mladog glumca jer ,,u razlomljenoj dramaturgiji uspješno miri komička i dramska sredstva dajući dija-

boličnu završnicu ovoj distopijskoj priči“. Specijalna nagrada za dramski monolog pripala je Budimiru Stanišiću koji je ,, u presjeku sredstava dramskog pozorišta i filmskog izraza ostvario ulogu koja svoje konačno otjelotvorenje dobija u monologu koji završava predstavu“, dok je ,,Ardalion“ za najbolju scenografiju pripao Vesni Sušić jer ,,scenografija svojom konstrukcijom i rotacijom omogućuje igranje komada kako na realnom nivou, tako i na simboličkom i značenjskom planu“, saopštila je Stefanović u ime žirija. An. R.

Socijalna drama „Mačji krik“, rediteljke Sanje Živković, prikazana na Festivalu autorskog filma

Emotivna posveta i sjećanje na Paskaljevića

PODGORICA – Socijalna drama „Mačji krik“, u režiji Sanje Živković, prikazana je u okviru glavnog programa 31. Festivala autorskog filma, u dvorani Kulturnog centra u Beogradu. U pitanju je film koji je nastao po posljednjem scenariju Gorana Paskaljevića, a koji je pred srpsku publiku stigao poslije velikog uspjeha na festivalima u Sarajevu, Sofiji, Briselu, Los Anđelesu, San Hozeu, Vankuveru i Torontu.

Pred početak projekcije prepunom gledalištu obratio se reditelj Srdan Golubović , predsjednik Savjeta i selektor FAF, koji je istakao da je riječ o angažovanom filmu o čovjeku koji se bori sa sistemom za starateljstvo nad bolesnom unukom, ali i sredinom koja ne prihvata različitosti, film pun senzitivnosti i osjećaj-

nosti izuzetno darovite mlade rediteljke. – U svom duhu, „Mačji krik“ ima ono najljepše, najautentičnije i najzanimljivije iz rukopisa velikog srpskog reditelja Gorana Paskaljevića čiji je ovo posljednji scenario. I ja bih volio da ovo veče bude jedna posveta i jedno sjećanje na Gorana – rekao je Golubović, koji je potom pozvao Sanju Živković da se obrati publici. Ona

je sa „Mačjim krikom“ osvojila specijalno priznanje žirija za režiju na festivalu u Vankuveru, a marta ove godine i nagradu za najbolji film na 29. festivalu u Sofiji. - Režija „Mačjeg krika“ je za mene bila velika čast, ali i velika odgovornost, nije bilo lako, ali mislim da je svima nama koji smo ga radili bilo lijepo i da smo doživjeli veliko zadovoljstvo – kazala je Živković.

Publici u DKC-u, pored rediteljke, poklonili su se glumci Andrijana Đorđević, koja igra majku, Sanja Mikitišin, Marija Škaričić, Denis Murić, Sanja Krajnov, Vesna Paštrović-Šašić

Porodična i društvena drama prati starijeg čovjeka koji se bori za starateljstvo nad unukom, rođenom sa teškim sindromom ,,mačji plač“, kao i njegovu ćerku, mladu majku koja pod uticajem muževljeve porodice ne želi da prihvati bolesno dijete, a potom i odlazi iz svog malog mjesta. Film je zasnovan na istinitoj priči, radnja se događa u okolini Požarevca. Rediteljka Živković je ranije otkrila da je upoznala čovjeka po čijoj priči je film nastao. - Postali smo prijatelji. Često viđam njega i djevojčicu. Fascinirao me je. Istu fascinaciju je i Goran zapisao u rediteljskoj eksplikaciji – kazala je ona.

Festival autorskog filma, koji je počeo 21. novembra, organizovan je bez bilo kakve podrške države ili gradskih vlasti za kulturu, a trajaće do 28. novembra. An. R.

Scena iz predstave „Heroji nacije“

Kadar iz filma „Mačji krik“

Mirjana Dabović-Pejović

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Trojica Strugara bili su u francuskom pokretu otpora

VASO STEVOVIĆ U ŠTABU LEGIJE STRANACA (NASTAVAK)

Vaso Stevović se sa jedinicama Legije stranaca prebacio u Francusku sredinom 1944. godine. Učestvovao je u oslobođenju Strazbura. Nakon teške bitke koja je imala ogroman simbolički značaj, jedinice Druge oklopne divizije ušle su 23. novembra 1944. godine u grad i istakle tačno u 14.30 sati zastavu slobodne Francuske na gradskoj katedrali. Za pokazanu hrabrost nosilac je više visokih odlikovanja, među kojima i visokog francuskog Ratnog krsta za vojnu hrabrost i Medalje pobjede 10. jula 1936. godine od strane potpukovnika komandanta Druge pješadijske regimente Legije stranaca. Nakon Drugog svjetskog rata postao je viskokorangirani službenik u Glavnom štabu Legije stranaca, u kojoj je proveo više decenija. Kasnije se priključio Republikanskom pokretu Francuske, čiji je bio kandidat za poslanika na izborima u maju 1953. godine u izbornom okrugu Pariz. Nosilac liste ove partije bio je poznati evropski političar Robert Šuman, a Va-

Jovan Ristov Strugar je rođen 1920. godine, studirao je u Francuskoj i bio je član KP Francuske. U Drugom svjetskom ratu bio je u francuskoj vojsci i borio se protiv njemačke vojske. Poginuo je u borbama 1943. godine ispred Pariza. Za junaštvo i hrabrost Francuzi su ga proglasili nacionalnim herojem, pa je na spomen-ploči napisano: „Umro za Francusku, 1. II 1943., Jovan Strugar”

sova fotografija u poznim godinama, sa kratkom biografijom zajedno sa ostalim kandidatima izašla je u novinama 17. maja 1953. godine. Ljubav prema Crnoj Gori nikad ga nije napuštala, uvijek joj je ostao odan vjerujući da će ponovo biti slavna kao nekada. Preminuo je 1957. godine u Parizu đe je i sahranjen, a imao je dva sina Pavla i Mihaila. Ovo je samo skica za portret jednog velikog ratnika, jednog zaboravljenog Crnogorca među hiljadama drugih koji su na najtežim poprištima širom Evrope ali i svijeta širili legendu o crnogorskom ratničkom i nepobjedivom duhu.

U FRANCUSKOM

POKRETU OTPORA

1939-1945. GODINE

Između ostalih, u francuskom pokretu otpora učestvovali su Nikola Vidov Martinović, Ljubo Đokov Strugar, Branko Đokov Strugar, Jovan Ristov Strugar, Jovan Kopi-

tović i mnogi drugi. Poznato je takođe da je i crnogorska princeza Ksenija Petrović Njegoš podržavala Francuski pokret otpora i borbu protiv nacizma.

Nikola Vidov Martinović je rođen u Bajicama, a bio je aktivni član pokreta otpora. Ljubo Strugar je rođen 1923. godine na Strugarima, u mladim godinama odselio je u Francusku kod strica Mila. U Francuskoj je završio malu maturu i zanat za automehaničara. Učesnik je u francuskom Pokretu otpora 1940. godine. Nakon Drugog svjetskog rata radio je i živio u Francuskoj.

Branko Strugar je rođen 1926. godine na Strugarima, a se u mlađim godinama odselio u Francusku, gdje je izučio malu maturu i automehaničarski zanat. Učesnik je u francuskom Pokretu otpora 1940. godine. Nakon Drugog svjetskog rata radio je i živio u Francuskoj u kojoj je stekao veliki imetak.

Jovan Ristov Strugar je rođen 1920. godine, studirao je u Francuskoj i bio je član KP Francuske. U drugom svjetskom ratu bio je u francuskoj

vojsci i borio se protiv njemačke vojske. Poginuo je u borbama 1943. godine ispred Pariza. Za junaštvo i hrabrost Francuzi su ga proglasili za nacionalnog heroja, pa je na spomen-ploči napisano: „Mort pour la France le 1. II 1943., Jovan Strugar” („Umro za Francusku, 1. II 1943., Jovan Strugar”).

NA VJEČITOJ STRAŽI U LATINSKOJ ČETVRTI U PARIZU – ŽAN KOPITOVIĆ

Jovan Kopitović rođen je 1889. godine u Donjim Brčelima u Crmnici. Osnovnu školu (pravoslavnu) završio je u Carigradu, a srednju školu u Solunu i Bitolju. Učesnik je Prvog balkanskog rata 1912-1913. godine u sastavu crnogorske vojske. U Prvom svjetskom ratu 1916. godine odstupio je sa

srpskom vojskom preko Albanije i našao se u Parizu, gdje je započeo studije i završio filozofski i tehnički fakultet. Učestvovao je u Španiji u ratu na strani republikanske vojske. U Drugom svjetskom ratu živio je u Francuskoj. Poginuo je 11. marta 1943. godine prilikom jednog okršaja u Parizu u Latinskoj četvrti. Na tom mjestu, a u organizaciji jugoslovenskih iseljenka u novembru 1948. godine postavljena je ploča u njegovu čast. Čuveni Rene Kasan, dobitnik Nobe-

Nakon Drugog svjetskog rata Vaso Stevović je postao viskokorangirani službenik u Glavnom štabu Legije stranaca, u kojoj je proveo više decenija. Kasnije se priključio Republikanskom pokretu Francuske, čiji je bio kandidat za poslanika na izborima u maju 1953. godine u izbornom okrugu Pariz

love nagrade za mir, utemeljivač Povelje o ljudskim pravima, inicirao je postavljanje spomen-ploče Jovanu Kopitoviću. Poznati savremni francuski pisac Fransoa Gijom Loren nakon slučajnih susreta sa ovom spomen pločom, počeo je da istražuje njegov život. Istraživanje ga je vodilo od Pariza do Crne Gore kada je napisao roman „Vi ste sigurno rod? U potrazi za Jovanom Kopitovićem“ koji je preveden na naš jezik i promovisan u Baru u septembru 2021. godine. U završnim fazama rata prisustvo Crnogoraca i Jugoslovena je masovnije u francuskom pokretu. U junu 1944. godine na konferenciji delegata NOP-a Jugoslavije u Francuskoj izabran je novi NO odbor oslobođenja Jugoslavije, od 16 članova (on je kasnije izdavao svoj list „Nova Jugoslavija”). Određeni su zadaci NO odbora: okupljanje jugoslovenskih iseljenika oko NOP-a u cilju pružanja aktivne pomoći narodima Jugoslavije u borbi za konačno oslobođenje; pružanje pomoći demokratskom pokretu Francuske; rad na propagandi s ciljem da se javnost Francuske što bolje upozna sa oslobodilačkim pokretom jugoslovenskih naroda. Na teritoriji čitave Francuske je do kraja 1944. godine formirano 11 NO odbora, koji su obuhvatili oko 2.500 jugoslovenskih iseljenika, od kojih je većina aktivno sarađivala sa pokretom otpora u Francuskoj. Na jednoj fotografiji iz 1944. godine nalazi se jedinica francuskog pokreta otpora na kojoj se vide većina Jugoslovena spremnih za akciju. (Nastavlja se)

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

Ukaz Legije stranaca o dodjeli Medalje pobjede 1936. godine

Jugosloveni u Francuskom pokretu otpora, 1944. godina

Vaso M. Stevovic u Legiji stranaca

Gradonačelnik sa saradnicima primio mladića koji je spasio ženu iz nabujale Morače

Petar – oličenje prave Podgorice

Gradonačelnik Saša Mujović primio je juče Petra Ivanovića, mladića koji je pokazao izuzetnu hrabrost prije nekoliko dana skočivši u nabujalu Moraču i spasivši život djevojci.

- Bilo je zadovoljstvo ugostiti ovog mladog hrabrog Podgoričanina koji, čini mi se, predstavlja pravu sliku našeg grada i sve ono što želimo da ističemo i baštinimo, a to su hrabrost, junaštvo i požrtvovanje. Petar nije razmišljao o sopstvenom životu, jednostavno je skočio u Moraču i pružio ruku spasa nekome kome je ta ruka bila potrebna. Kao društvo zaista moramo afirmisati ovakve vrijednosti i isticati ih kao primjer generacijama

koje dolaze - kazao je gradonačelnik.

On je ukazao i da u vremenu dnevno-političkih previranja često zaboravljamo ono što je istinski trajno i važno.

- Hrabrost, altruizam i spremnost na žrtvu postaju rijetkost, gotovo incident i upravo zato imamo obavezu da ih posebno cijenimo i nagradimokazao je Mujović. Zahvaljujući na prijemu i ukazanoj časti, Petar Ivanović je poručio da je uradio ono što smatra da bi svako trebalo da uradi i da njegov čin za njega nije ništa nesvakidašnje.

Gradonačelnik Mujović je naglasio da je, pored herojskog čina, posebno fascinantna upravo Petrova skromnost.

- Nevjerovatno je koliko je Petar skroman i koliko je želio da ovaj događaj ostane obična priča, odnosno da ne izaziva pompu i to je, čini mi se, prava slika Podgorice i onoga što mi želimo da ističemo i baštinimo – hrabrost, otmenost, junaštvo. Dakle, sve je to pokazao i nije razmišljao o životu. Jednostavno je skočio u Moraču i dao ruku spasa nekome kome je to bilo zaista neophodno. Kao društvo moramo afirmisati ove vrijednosti i izdizati ih na pijedestal – kazao je Mujović. U znak zahvalnosti i poštovanja herojskog čina, gradonačelnik je Petru Ivanoviću ponudio radno mjesto u sistemu Glavnog grada, dodajući da su mu vrata Glavnog grada otvo-

rena i da je na njemu da odluči kada će i da li će ponudu prihvatiti.

- Smatramo da je to prava nagrada za ovakav čin i ujedno

jasna poruka da Podgorica cijeni istinske heroje - poručio je Mujović. Pored gradonačelnika, prijemu su prisustvovali i predsjed-

nica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović i zamjenici gradonačelnika Nađa Ljiljanić i Boris Spalević H. P.

i besplatnom javnom prevozu

U Skupštini glavnog grada juče je održana 15. sjednica gradskog parlamenta. Raspravljano je o finansiranju sporta u glavnom gradu, potom o vraćanju državi prava raspolaganja na zemljište na dvije lokacije za izgradnju škola, te o podizanju spomen-obilježja koje bi trebalo da simbolizuje suživot i dugogodišnji međuvjerski sklad pravoslavne i islamske zajednice u Podgorici...

SPORT

Sekretar za sport Darko Nikčević kazao je da je razlog za donošenje nove odluke o finansiranju sporta unapređenje razvoja sporta. - Što se tiče finansiranja klubova koje finansira Glavni grad, oni su se finansirali u procentu do 65 odsto, a ostale sportske organizacije do 30 odsto. Prijedlog je da se ostale sportske organizacije finansiraju sa iznosom od minimum 20 odsto. U prethodnom periodu, što se tiče finansiranja ostalih sportskih organizacije, najviše novca im je opredijeljeno u tekućoj godini – 565.000, blizu 17 odsto, što znači da je ovaj iznos od minimum 20 odsto uvećanje za sportske organizacije, čime im garantujemo fiksni iznos - kazao je Nikčević. Šef odborničkoga kluba DPS-a Andrija Klikovac kazao je kako nije dobro unaprijed donositi odluke da će nešto biti finansirano bez obzira na kvalitet programa.

- Vi odmah u startu, kada počne budžetska godina, znate da će dio tih sredstava sigurno biti opredijeljen za finansiranje nečega za što vi zapravo ne znate što finansirate - ne znate programe, ne znate koji su to klubovi... Postoje klubovi koji postoje samo na papirima, mogu da konkurišu jer završe dokumentaciju i dobiju sredstva. Monitoring potrošnje tih sredstava je nikakav - kazao je Klikovac, predlažući da se taj dio izdvajanja za sport ograniči na 20 procenata. Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da ulaganje u vrhunski sport košta. - Fudbalski klub Budućnost je bio u jako lošem stanju. Odmah da vam kažem, FK Budućnost treba da se finansira iz tri izvora: Glavni grad, sponzor i transferi, odnosno adekvatna transfer politika. Me-

đutim, kod nas postoje recidivi prošlosti, nešto što nas opominje da taj privatni partner često zna da bude katastrofalna posljedica za naš kluba. Reći ću da su pojedini generalni sponzori sada teret o vratu tog kluba. Ako bi se te tužbe, tih velikih sponzora i donatora, pretvorile u izvršilačku odluku, ne znam što da radimo sa FK Budućnost. Mogu vam odmah reći da je plan da damo dva miliona FK Budućnost prema budžetu za narednu godinu - kazao je između ostalog Mujović.

ŠKOLE

U okviru rasprave o prijedlogu odluke o vraćanju državi prava raspolaganja na zemljištu u zahvatu DUP ,,Zabjelo 8“ i ,,Blok 35 – 36“, predstavnica predlagača Milica Kadović ukazala je da se

vraćanje zemljišta površine 1.2825 i 8.052 kvadratnih metara vrši bez naknade, zbog izgradnje dvije osnovne škole. Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je u kontaktu sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija dobio informaciju kako su svi neophodni uslovi ispunjeni za početak radova na paviljonu Osnovne škole „Oktoih“ do kraja mjeseca. Kada je riječ o školi u Siti kvartu, Mujović je rekao kako se tender za izbor izvođača radova očekuje do kraja godine.

SUŽIVOT

Pred odbornicima se našla i odluka o podizanju novog spomen-obilježja koje će ,,simbolizovati bratsku slogu, suživot i dugogodišnji međuvjerski sklad pravoslavne i islamske zajednice u Podgorici“. Riječ je o granitnoj ploči na kojoj bi

bila ilustracija fotografije susreta pokojnog mitropolita SPC Amfilohija i Halita Đečevića, održanog na Markovdan 1992. godine. Uz nju bi se nalazio natpis: Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice – susret mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića na Markovdan, 1992. godine - ispisan ćiriličnim i latiničnim pismom. Ploča bi bila postavljena u Ulici Oktobarske revolucije. Odbornik Miloš Đuričković kazao je da Klub odbornika Evropskog saveza neće podržati inicijativu za podizanje tog spomen-obilježja.

- Kroz ovu inicijativu pokušava da se predstavi kao da je ovo neko stanovište sa jedne strane mitropolita Amfilohija, koji bi kroz ovu inicijativu trebalo da predstavlja pravoslavni živalj, a porodica Đečević predstavnike islamske zajednice. Ova odluka zahtijeva ispravku i inicijativa bi morala da se povuče i ispravi da je ovdje riječ o SPC i jednoj porodici - kazao je između ostalog Đuričković, napominjući da su protiv lika i djela mitropolita Amfilohija, te da će ova odluka da unese nove podjele u društvu.

Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović kazala je da je očekivala da će svi odbornici podržati ovu odluku, kao vjernik koji vjeruje da ljudi tako gledaju na ove stvari.

- Zahvalila bih porodici Đečević na veoma konstruktivnom odnosu prema ovoj ideji, kao

i prijateljskom pristupu. To je izuzetna porodica koju jako cijenim. Kroz razgovore smo zajedno došli na ideju da se ovjekovječi trenutak koji je bio simbol pozitivne energije i iskrenog prijateljstva između te porodice, odnosno Halita Đečevića i mitropolita Amfilohija. Kada sam podnijela ovu inicijativu, moja jedina i isključiva namjera je bila da kroz ovaj primjer dam doprinos ovom procesu, a znajući da taj jedan primjer sigurno ne može dovesti do trajnog suštinskog pomirenja, kojem svi težimo - kazala je Borovinić-Bojović. Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić kazao je da bi problemima uvijek trebalo pristupiti sa bratskom slogom, ali da je u ovom slučaju izostao dijalog.

- Uticaj crkve je uvijek znao da se prelije i na politička dešavanja. Moramo doći do dijaloga, a ovdje je morao da prethodi dijalog. Sa jedne strane imamo mitropolita, a s druge strane fizičko lice, što nije ista specifična težina - kazao je Perić, koji je ocijenio da predlagač ove odluke, ali i ogroman dio većine u parlamentu, kao da ne shvata i prihvata da postoji znatan dio stanovnika koji razmišlja potpuno drugačije od njih.

Skupština je rad nastavila raspravom u uvođenju besplatnog javnog prevoza za onkološke pacijente i uvećanju cijena usluga gradskog preduzeća Sportski objekti. H. P.

Petar Ivanović sa čelnicima gradske uprave

Sa sjednice Skupštine glavnog grada

Utorak, 25. novembar

PODGORICA - Možda je najispravnije sa stavom korak po korak ulaziti u veliko takmičenje, a jedno takvo, osmo u nizu, oč ekuje žensku rukometnu reprezentaciju Crne Gore. Naše najbolje rukometašice će u njemčkom Trieru utakmicom protiv Farskih Ostrva (srijeda, 20.30 sati) otvoriti 27. izdanje Svjetskog prvenstva. Domaćin je još Holandija, gdje će se održati završne borbe šampionata. Naše dame iz grupe D gledaju u pravcu Dortmunda, domaćina glavne runde i grupe u kojoj će, a nema sumnje da će proći dalje, za četvrtfinale voditi borbe sa najbolje tri ekipe iz C grupe (Njemačka, Srbija, Island i Paragvaj). Zanimljivo je da na putu do završnice neće igrati protiv ekipa iz Skandinavije, a ni sa aktulenim šampionom Francuskom. Donekle je i ovo olakšavajuća okolnost, ali teško da će, ako izbore prolaz u četvrtfinale, izbjeći neku od velesila i favorita za odličje. ,,Lavice“ tokom prethodnih šampionata nijesu dolazile do polufinala, najbolje plasmane ostvarile su 2019. osvajanjem petog i dvije godine ranije šestog mjesta i to upravo u Njemačkoj. Eto dobre šanse da pomjere granicu na takmičenju na kojem jedino nijesu osvajale odličja. Za selektorku Suzanu Lazović ovo će biti debitantski nastup na Mundijalu, kao i za još neke đevojke. Po treći put šampionat će okupiti 32 reprezentacije, podijeljene u osam grupa, a četvrti put u istoriji nekoliko država (u ovom slučaju dvije) biće domaćini najboljim selekcijama. Finale će se održati u Roterdamu.

A. MARKOVIĆ

Foto: V. RAIČEVIĆ

Sjutra počinje 27. Svjetsko prvenstvo u rukometu za dame

,,Lavice“ skromne, a mogu daleko

Đurđina JAUKOVIĆ kapitenka, lijevi bek

Itana GRBIĆ srednji bek

Nina BULATOVIĆ desno krilo

Marija BOŽOVIĆ srednji bek

Anastasija MARSENIĆ desno krilo

Katarina DŽAFEROVIĆ desni bek

Tatjana BRNOVIĆ pivotkinja

Jelena VUKČEVIĆ desni bek

Ivana GODEČ pivotkinja

Dijana TRIVIĆ lijevo krilo

Andrijana TATAR pivotkinja

Ivona PAVIĆEVIĆ lijevo krilo

Suzana LAZOVIĆ selektorka

Armel ATINGRE golmanka

Andrea ŠKEROVIĆ golmanka

Marija MARSENIĆ golmanka

Elena MITROVIĆ lijevi bek

Matea PLETIKOSIĆ srednji bek

Ivona Pavićević

priželjkuje prvo mjesto u D grupi SP

Protiv Španije će biti najteže

PODGORICA - Crnogorske

reprezentativke su sa dosta oscilacija u oktobru u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo savladale Farska Ostrva (32:26).

Takvo izdanje u Toršaunu ne smiju da ponove sjutra protiv istog rivala na premijeri Svjetskog šampionata u grupi D. Faranke su brze, vole igru jedan na jedan, ali i dosta griješe. Nezgodne su bile do odmora, vodile su u šestom minutu 4:1, nakon čega su naše rukometašice serijom 9:2 pokazale da je kvalitet presudan u unaprijed dobijenim utakmicama. Takvog protivnika očekuju izabranice Suzane Lazović, ali ne bježe od uloge favorita, kao ni dva dana kasnije, kada će se sastati sa Paragvajem.

Ako žele pobjede, a nema sumnje, visoko da lete, podrazumijevaju se trijumfi, odnosno su obaveza protiv realno autsajdera grupe.

A nakon ovakva dva meča, iz kojih se po običaju prave dobri zaleti, ,,lavice“ će na megdan Španiji. Koja više nije velesila, ali ozbiljno prijeti preko desnih bekova i pivotkinje.

Milena Raičević komentarisaće SP

Proslavljena crnogorska rukometašica Milena Raičević za Pobjedu/Arenu komentarisaće nastup ,,lavica” na Svjetskom prvenstvu.

Naša ,,lavica“ - osvajačica olimpijske srebrne medalje, zlatnog i bronzanog evropskog odličja sa seniorskim timom, osvrnuće se i na neke zanimljive mečeve iz Njemačke i Holandije. Prvi komentar izlazi sjutra kao uvod u ono što nas očekuje na Mundijalu.

GRUPE

Najbolje tri ekipe igraće glavnu rundu (po četiri grupe) koja počinje 2/3. decembra. Po dva najbolja tima iz glavne faze izboriće četvrt nale (9/10. decembar). Polunala su 12. decembra, a nale i borba za bronzu dva dana kasnije

GRUPA A: Danska, Rumunija, Japan, Hrvatska GRUPA B: Mađarska, Švajcarska, Senegal, Iran GRUPA C: Njemačka, Srbija, Island, Urugvaj GRUPA D: CRNA GORA, Španija, Farska Ostrva, Paragvaj GRUPA E: Holandija, Austrija, Argentina, Egipat GRUPA F: Francuska, Poljska, Tunis, Kina GRUPA G: Švedska, Brazil, Češka, Kuba GRUPA H: Norveška, Angola, Južna Koreja, Kazakstan - Nestrpljive smo sve. Na startu nas čeka poznati protivnik i neće nam biti lako. Ali je dobro što smo upoznale Faranke i vidjele koliko mogu da budu zahtjevne na terenu. Smatram da će na premijeri rezultat zavisiti samo od nas, a i dobro smo se spremile. Želimo prvo mjesto, ali idemo korak po korak. Očekuje nas borba sa Španijom za prvo mjesto u grupi, ali vjerujem u svoj tim i u pobjedu Daćemo sve od sebe da se predstavimo u najboljem izdanju - poručila je Ivona Pavićević

- Jedva čekamo da počne SP. Nestrpljive smo sve. Na startu nas čeka poznati protivnik i neće nam biti lako. Ali je dobro što smo upoznale Fa-

Sa tri pobjede naše reprezentativke bi stigle u Dortmund, gdje bi realno mogle da razmišljaju o četvrtfinalu bez obzira što će ih sačekati tri najbolje ekipe iz C grupe u kojoj su Njemačka, Srbija, Island i Urugvaj. U slučaju epiloga gdje ne bi prenijele maksimalan broj bodova, šanse da se ode u Holandiju ne bi se umanjile.

ranke i vidjele koliko mogu da budu zahtjevne na terenu. Smatram da će na premijeri rezultat zavisiti samo od nas, a i dobro smo se spremile. Daćemo sve od sebe da se predstavimo u najboljem izdanju - poručila je Ivona Pavićević Krilo naše reprezentacije ista-

klo je da se svi rivali jednako poštuju, ali da Crna Gora želi prvo mjesto u grupnoj fazi šampionata. - Želimo prvo mjesto, ali idemo korak po korak. Očekuje nas borba sa Španijom za prvo mjesto u grupi, ali vjerujem u svoj tim i u pobjedu.

Deklaracija nastala kao izraz stvarnih potreba sportista

PODGORICA - Sportska

komisija Crnogorskog olimpijskog komiteta usvojila je na Crnogorskom sportskom forumu Deklaraciju o pravima sportista i sportistkinja i razvoju crnogorskog sporta. Prvi je dokument ove vrste u Crnoj Gori, čiji je cilj jačanje položaja sportista i sportiskinja i unapređenje sportskog sistema kroz jasno definisane principe, standarde i obaveze institucija. Deklaracija predstavlja važan iskorak ka stvaranju sigurnog, pravednog i modernog okruženja za sve učesnike u sportu.

Dokument se sastoji od sedam ključnih oblasti: položaj sportista, njihova prava i zaštita, fer uslovi i jednake mogućno-

sti, integritet i odgovornost, obrazovanje i dualna karijera, mentalno zdravlje i dobrobit, te zajednička odgovornost svih aktera za budućnost crnogorskog sporta. Ovim se potvrđuje da svaki sportista i sportistkinja imaju pravo na bezbjedno i dostojanstveno okruženje, punu fizičku i psihološku zaštitu, ravnopravan tretman, nultu toleranciju na nasilje i diskriminaciju, kao i dostupnu podršku u oblasti mentalnog zdravlja i obrazovanja.

Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović naglasio je da Deklaracija predstavlja potvrdu jasnog pravca i vrijednosti na kojima bi trebalo da počiva crnogorski sport.

- Ovaj dokument formalizuje principe kojih se Crnogorski olimpijski komitet godinama dosljedno drži: da su sportisti u središtu sistema. Njihova sigurnost, razvoj, dostojanstvo i pravo da budu dio procesa odlučivanja ostaju temelj na kojem gradimo svaki dalji napredak crnogorskog sporta.

Predsjednik Sportske komisije COK-a Milivoj Dukić istakao je da je Deklaracija nastala kao izraz stvarnih potreba sportista.

- Ono što sportisti proživljavaju, predlažu i traže biće osnova svih politika i promjena. Njihovo iskustvo i glas biće dio svakog koraka koji ćemo praviti u razvoju crnogorskog sporta. Deklaracija podjednako nagla-

šava institucionalnu odgovornost sportskih saveza, obrazovnih ustanova, državnih organa, medija i društva da prepoznaju sport kao oblast javnog interesa i dugoročne vrijednosti. U dokumentu se jasno navodi da sistem mora biti zasnovan na transparentnosti, etičkom postupanju, antidoping standardima, fer kriterijumima selekcije i odgovornom upravljanju. Usvajanjem ove deklaracije, Crna Gora postavlja temelje za izgradnju pravednijeg i održivijeg sportskog sistema. Dokument predstavlja dugoročnu obavezu institucija i sportskih struktura da unapređuju politike i prakse u skladu sa najboljim međunarodnim standardima. R. A.

Olakšavajuća okolnost je što će ,,lavice“ izbjeći u obje runde neke od pretendenata za medalju, između ostalog aktuelne šampionke - Francuskinje, zatim Norvešku, Dansku, Švedsku... - Svaka reprezentacija je opasna. Zbog čega će svaka utakmi-

ca biti zahtjevna i tražiće maksimalan fokus - jasna je Pavićević. Prva tri mjesta iz grupne faze vode ekipe do glavne runde. Maksimalno se četiri boda mogu prenijeti u glavnu fazu. Najbolje dvije reprezentacije izboriće plasman u četvrtfinale. A. MARKOVIĆ

Ivona Pavićević u pripremnom meču sa Slovenijom

Sportska komisija COK-a usvojila Deklaraciju o pravima sportista i razvoju crnogorskog sporta

Milivoj Dukić, predsjednik Sportske komisije COK

Košarkaši Crne Gore okupili se u Podgorici za start kvali kacija za Svjetsko prvenstvo i mečeve sa Portugalom i Rumunijom

Žakelj: Nemamo mnogo vremena za taktiku, borbenost i energija su najvažniji

PODGORICA – Košarkaši

Crne Gore odradili su juče prvi trening, u „Bemaks areni“, i tako počeli mini pripreme za novi ciklus kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo koje se 2027. godine održava u Kataru. „Crveni“ će u prvom „prozoru“ u četvrtak dočekari Portugal u „MTEL dvorani Morača“ (18 časova), a tri dana kasnije će u Piteštiju igraju sa Rumunijom. Treći rival u grupi B je Grčka, sa kojom će naša selekcija odigrati oba meča u februarskom „prozoru“. Po tri selekcije iz grupe B će se plasirati u drugu fazu i ukrstiti sa selekcijama iz grupe A u kojoj su Španija, Ukrajina, Danska i

U četvrtak slobodan ulaz

Za Crnu Goru - SVI!

Iz Košarkaškog saveza

Crne Gore saopšteno je da je ulaz slobodan za prvi meč Crne Gore u kvalifikacijama za Mundobasket, u četvrtak veče u „MTEL Dvorani Morača“ protiv

Gruzija. Iz druge faze tri selekcije iz grupe idu na Mundobasket.

PRISUTNA VELIKA ŽELJA

Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija, vodiće selekciju

Portugala (18 časova).

„Crna Gora ponovo živi košarku! U četvrtak naš nacionalni tim dočekuje Portugal u utakmici koja obećava borbu, emocije i srce na parketu. Nova

Crne Gore u prva dva „prozora“ kvalifikacija za Mundobasket, a od ljeta i trećeg „prozora“ će reprezentaciju preuzeti

Zvezdan Mitrović, koji to nije mogao da uradi u ovom trenutku zbog posla u Cedevita Olim-

Portugalci bez Kete i Keiroša

Selektor košarkaške reprezentacije Portugala, Mario Gomeš objavio je spisak igrača za predstojeće utakmice u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Portugal prvo u četvrtak u „MTEL dvorani Morača“

gostuje selekciji Crne Gore, a u neđelju dočekuje Grčku. Za razliku od Eurobasketa, na spisku, očekivano, nema centra Bostona Nemijasa Kete, kao ni kapitena Migela Keiroša Na spisku selekcije koja je

na Eurobasketu izborila plasman u osminu finala, gdje je izgubila od Njemačke, nalaze se: Antoni da Silva (ALM), Kandido Sa (Braga), Danijel Relvao (Benfika), Diogo Brito (Obradoiro), Diogo Game-

generacija otpočinje novu eru, zato podržimo mlade igrače! Naši momci izlaze na teren sa srcem punim žara i želje, a ta energija raste kada se čuje naš glas sa tribina. Svaki aplauz, svaki uzvik ohrabrenja i odjek navijačke pjesme za njih mnogo znači. Zato, ispunimo Moraču, da

piji, a koji je Crnu Goru odveo na prvo Svjetsko prvenstvo, 2019. godine u Kini. - Ponoviću, drago mi je što imam priliku da vodim reprezentaciju Crne Gore. Stručni štab, igrači i ja imamo ve-

iro (Benfika), Diogo Ventura (Sporting), Francisko Amarante (Sporting), Gonsalo Delgado (Porto), Nuno Sa (Palmer), Rafael Lisboa (Ourense), Rikardo Monteiro (Braga), Rui Paljares (Sporting), Travante Vilijams (Le Man) i Vladislav Vojtso (Porto).

budemo jedno srce, jedan glas, jedna Crna Gora! Dođimo, podržimo našu reprezentaciju, budimo našim momcima dodatna snaga i vjetar u leđa, jer zajedno smo najjači. Ulaz je besplatan. Vidimo se na tribinama! Za Crnu Goru - SVI!“, navodi se u saopštenju KSCG.

liku želju da se maksimalno pripremimo, da odigramo jedan borben i čvrst meč, prvo u četvrtak, pa onda u nedjelju. Sigurno neće biti lako, imamo momke koji su prvi put sa nama. Drago nam je da su mladi uz nas. Zbog različitih razloga, danas nam nedostaje nekoliko igrača, a od sjutra ćemo biti svi na okupu – rekao je Žakelj na konferenciji za novinare. U dva treninga očekujem da napravimo pozitivnu, radnu atmosferu i da u četvrtak, nadam se uz pomoć navijača, probamo da pobijedimo - rekao je Žakelj na konferenciji za novinare.

PRISTUP I RAD DRUGAČIJI

NEGO U KLUBU

Žakelj za ovu akciju računa na 19 igrača, a u odnosu na posljednji Eurobasket u reprezentaciju se vraćaju Petar Popović (Igokea), kao i plejmejker Kendrik Peri (Unikaha), koji se u novembru prošle godine bio oprostio od nacionalnog dresa. Pozvani su i Igor Drobnjak (Spartak), Ognjen Čarapić (Peč, Mađarska), Jovan Kljajić (Granada, Španija), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (Duna, Mađarska), Marko Simonović (Turk Telekom, Turska), Zoran Nikolić (Budućnost Voli), Aleksa Ilić (SC Derbi) i Filip Anđušić (SC Derbi). Novajlije su Danilo Ivanović i Danilo Lacmanović iz Podgorice Bemaks, kao i 17-godišnji talenti Vuk Ivelja iz SC Derbija, Maksim Brnović iz Žalgirisa i Đorđe Gulić iz Milana. Novajlija u selekciji Crne Gore je i Žakelj, koji mora brzo da se sa klupskog „prešalta“ na rad u reprezentaciji.

- Pristup i rad su drugačiji nego u klubu. Nemamo mnogo vremena. U reprezentaciji su momci koji žele da su tu, to je najbitnije. Mislim da u predstojeća dva dana taktika nije u prvom planu, jer nema ni vremena, a momci i ne igraju zajedno. Ali, svi imaju takve probleme. Najveći izazov je da za ova dva-tri dana napravimo hemiju, koliko je to moguće, i da svako zna šta radimo u nekim situacijama na terenu i, normalno, da se maksimalno borimo. Da se bacimo na svaku loptu, da trčimo i igramo sa energijom. Mislim da su to najbitnije stvari u ovom kratkom perioduobjasnio je Žakelj. Budući3 da je prije Budućnosti vodio SC Derbi, Žakelj poznaje većinu igrača u selekciji. - Igrače manje-više poznajem sve, ali je ovo drugačija situacija, drugačija uloga nego u klubu. Ovih dana treba igrače staviti u poziciju u kojoj se osjećaju najudobnije na terenu, a ne da budu u pozicijama

Naši najbolji košarkaši sinoć na treningu u Bemaks areni

VUKČEVIĆ: Ivanović, Nikolić i Dubljević su se oprostili od reprezentacije

Bojan Dubljević, Nikola Ivanović i Danilo Nikolić oprostili su se od košarkaške reprezentacije Crne Gore, saopštio je na konferenciji za novinare direktor reprezentacije Dragan Vukčević Za Ivanovića i Dubljevića se već neko vrijeme spekulisalo da bi mogli da budu u grupi igrača koji su završili karijeru u reprezentaciji, kojoj su mnogo dali proteklih godina, iako nijednom to zvanično nijesu potvrdili. Sa druge strane, postojala je želja novog stručnog štaba da dres „crvenih“ ponovo obuče Danilo Nikolić, krilni centar Spartaka, koji nije igrao za reprezentaciju posljednjih nekoliko godina, ali sve je bilo bezuspješno. - Sa ovog spiska Zvezdana Mitrovića i Andreja Žakelja zahvalili su se, iz opravdanih razloga, Nikola Ivanović i Danilo Nikolić. Pogotovo Nikola Ivanović koji ima zdravstvenih problema, a kako bi produžio svoju karijeru. On je to i u prošlom „prozoru“, kad je selektor bio Boško Radović, sa svim medicinskim dokumentima potvrdio. U pitanju je Ahilova tetiva, s kojom ima problema već godinama unazad. Oni su se zahvalili i više neće nastupati za reprezentaciju Crne Gore – istakao je Vukčević. Pitali smo i za status Bojana Dubljevića, centra Saragose. - I Bojan Dubljević se oprostio od reprezentacije. U odnosu na posljednje Evropsko prvenstvo, na spisku nema ni Dina Radončića

- On nije ovog puta nije pozvan jer nije oporavljen od povrede meniskusa i nije našao klub do prije mjesec i više. Vjerovatno selektor nije imao potrebu da ga pozove za ovaj „prozor“. Svi ostali igrači su se odazvali - objasnio je Vukčević.

Vukčević je istakao da su stariji igrači već odavno zahvalili na pozivu.

- Iskoristio bih ovu priliku da im se u ime Košarkaškog saveza Crne Gore zahvalim na svemu što su uradili za našu reprezentaciju. Iz opravdanih razloga nijesu mogli da se odazovu, što zbog povreda, što zbog ličnih obaveza. Hvala im na svemu što su uradili za našu državu, reprezentaciju i nadam se da će se i u budućnosti odazvati svaki igrač koji bude dobio poziv za nacionalni tim, kazao je Vukčević.

Košarkaši Crne Gore večeras će u „Bemaks areni“ odraditi prvi trening u sklopu mini priprema za prvi „prozor“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i mečeve sa Portugalom u četvrtak u „MTEL dvorani Morača“, te tri dana kasnije u gostima sa Portugalom.

Naša selekcija počinje novi ciklus kvalifikacija u znatno izmijenjenom sastavu, jer su se na prethodnom Eurobasketu od dresa reprezentacije oprostili Nikola Vučević (svakako ne bi ni igrao kvalifikacije) i Vladimir Mihailović, a zbog odlaska u NCAA na raspolaganju nijesu Luka Bogavac, David Mirković, Andrija Grbović, Fedor Žugić…

- Selektor u ovom „prozoru“, Andrej Žakelj, ima jedan veliki zadatak da sa ovom podmlađenom reprezentacijom napravi odmah na startu veliki uspjeh, a to je probamo da pobijedimo reprezentaciju Portugala. Tu je i povratnik u reprezentaciju, Kendrik Peri. Mislim da svi naši reprezentativci sa njim potpuno drugačije nastupaju na utakmicama i da je on pravi lider na terenu koji će pomoći mladim igračima koji su prvi put u reprezentaciji da uz njega postanu nosioci reprezentacije - naglasio Vukčević.

na koju nijesu navikli. Moramo da igramo timsku, brzu, agresivnu košarku, pošto u ovom kratkom periodu ne može da pripremimo neke individualne akcije. Ponavljam, najbitnije je da igrači žele da su tu, da imaju volju, energiju.

NEZGODNI PORTUGALCI, RUMUNI NEPOZNANICA

Žakelj je komentarisao i predstojeće rivale. Portugal će igrati bez najveće zvijezde, NBA igrača Nemijasa Kete, centra Bostona. Portugal je na posljednjem Eurobasketu eliminisan u osmini finala od Njemačke. - Portugal neće biti u najjačem sastavu, u kojem je bio na posljednjem Evropskom prvenstvu. Ali, oni godinama igraju zajedno, nemaju igrače koji

Košarkaši Budućnost Volija upisali 10 pobjeda u posljednjih 11 mečeva, trener Andrej Žakelj poručio:

Žao nam je što je pauza, uhvatili smo dobar ritam

PODGORICA – Taman kada su uhvatili zalet, i nanizali 10 pobjeda u posljednjih 11 mečeva na dva fronta, košarkaši Budućnost Volija su morali da zastanu, zbog reprezentativnog programa. Pauzu su dočekali sa identičnim skorom u ABA ligi i Evrokupu, sa po šest pobjeda i dva poraza... - Na neki način nam je, čak, i žao što je pauza, jer mislim da smo uhvatili dobar ritam. Ali, tako je, kako je, kad se vratimo moramo opet da nastavimo sa dobrom energijom, i da radimo na tome da budemo još bolji –kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener „plavih“.

Pred odlazak na pauzu, Podgoričani su upisali ubjedljivu pobjedu u Beogradu protiv Mege (98:65). Mega je vodila do 14:9, a onda je Budućnost preokrenula, prvu četvrtinu dobila 19:16, a naredne dvije sa 32:18 i 21:10, pa se pitanje pobjednika više nije postavljalo.

- Kad smo se, na neki način, probudili, mislim da smo onda igrali vrlo dobru utakmicu, fokusirano i čvrsto, pogotovo u odbrani. Igrali smo kao tim, što je najbitnije, da igrači vide da kao tim funkcionišemo i da tada igramo lakše i u napadu. Imali smo, dakle, 30-35 minuta dobre igre, kontrolisali smo

sve, sa dobrom energijom i pristupom – dodaje Žakelj. Za razliku od nekih prethodnih mečeva, kada je znala da strijepi za pobjedu do pred kraj meča, Budućnost u posljednja dva duela, protiv Ulma (101:71) i Mege nije dozvoljavala protivniku da se vraća iz velikog minusa. - Mislim da su se neke stvari poklopile, igrači su našli neke svoje uloge, formu i samopouzdanje. Na početku sezone smo pravili neke greške kao pioniri, imali smo oscilacije, a sada to izgleda bolje. Igrači rade dobro

na treninzima, imaju veće samopouzdanje. Možda su i povrede koje smo imali pomogle nekim igračima da dobiju bolje uloge i samopouzdanje, da uđu u formu. I u nekim lošim stvarima se dogode neke dobre stvari. U reprezentativnoj pauzi, Budućnost će biti bez petorice igrača, trojice reprezentativaca Crne Gore (Andrija Slavković , Đorđije Jovanović , Zoran Nikolić), te reprezentativaca Srbije (Nikola Tanasković) i Ukrajine (Oleksandr

Kovlijar). Faliće i Žakelj, koji će da vodi selekciju Crne Gore u prvom „prozoru“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Brigu o ekipi preuzeće pomoćni trener Igor Đaletić - Ostali igrači će dobiti nekoliko slobodnih dana i onda će nastaviti da rade. Imaćemo dva zajednička treninga prije Burga, i to je to. Dobro je što smo slobodni u narednom kolu ABA lige, pa ćemo nakon Burga imati vremena da se spremimo za London - zaključio je Andrej Žakelj. S. JONČIĆ

igraju u Evroligi, pa su uvijek na okupu. Igraju vrlo dobru, timsku košarku. Gledao sam ih i prošle sezone, kada su igrali kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, dobili su neke mnogo bolje timove od sebe. Vrlo dobro se poznaju, uvijek su nezgodan tim – ističe Žakelj. U ovom trenutku je nepoznanica sastav Rumunije, iako i u njihovom sastavu ima novosti. - Imaju novog igrača, Derona Fetsa Rasela koji je bio u Mornaru, a sada u Klužu. On im je novi plejmejker, znamo njegove kvalitete. Selektor je trener Kluža, vrlo dobrog tima. Ali, do sada smo se, više-manje, pričali samo o Portugalu, analiza Rumunije tek slijedi –zaključio je slovenački stručnjak. S. JONČIĆ

PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Ilić, Petrović, Lazarević (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 19:8, 27:17, 25:6, 25:14. BUDUĆNOST BEMAKS: Bigović 7, Savković 10, Baošić 8, Radonjić 15, Dragišić 7, Radević 10, Radović, Racković 3, Ilić 17, Bern 10, Šćepanović 9. ORLOVI: J. Predojević 3, Miljević 8, Leković, Milovanović, Krakić 11, Kobilica 9, H. Predojević, Bosnić, Pavlović 4, Draškićević 9, Janković 1. Košarkašice Budućnost Bemaksa laganom pobjedom vratile su se nakon dvadesetak dana pauze – Podgoričanke su očekivano rutinski savladale Orlove (96:45) u utakmici 6. kola WABA lige. „Vučice“ su nakon petnaestak dana pauze zbog reprezentacije, gdje je veći dio ekipe bio sa nacionalnim timom, možda i očekivano slabije krenule. Mučile su se domaće u napadu (šut iz igre 2-11), pa su gošće nakon pet i po minuta igre vodile

6:5. Ali, sve nakon toga bilo je u znaku totalne dominacije Podgoričanki – serijom 14:2 stigle su do dvocifrene razlike u finišu prve četvrtine (19:8), da bi ukupnom serijom 24:6 Nikolina Ilić sa pet vezanih poena pogodila za 29:12. Tada je bilo jasno da domaće čeka rutina. Nakon početnog mučenja u napadu, Budućnost je „upalila mašinu“, a rezultatska klackalica (9:8) viđena je do osmog minuta. Poslije toga, Budućnost je dominirala, praktično je pretrčala rivala, agresivnom odbranom omogućila je sebi lake

poene iz tranzicije. Lošu prvu četvrtinu domaće su „izvukle“ u finišu, a nakon trojke Savković bilo je 19:8. Drugu četvrtinu otvorila je sjajno šuterski Nikolina Ilić (bila najefikasnija sa 17 poena), a nakon njene trojke u 14. minutu bilo je 29:12. ,,Plave“ su iskoristile ovaj meč kao trening za Celje (gostuju u subotu), pa je trener domaćih Petar Stojanović često mijenjao sistem odbrane iz „čovjeka“ prelazio u „zonu“, a nakon zonskog presinga Podgoričanke su sebi omogućile lake poene iz tranzicije, pa je razlika

konstantno rasla, da bi na poluvremenu bilo – 46:25. U nastavku, domaće su otvarale serijama sa 10:0. Jovana Savković je dominirala – u svim segmentima (10 poena, sedam asistencija, šest skokova, četiri ukradene za indeks 25, iako je igrala manje od 20 minuta), pa je razlika rasla. Agresivnom odbranom gošće su u trećoj dionici bili zaustavljene na svega šest poena, da bi do kraja razlika prešla i 50 poena, a utakmicu je zaključila trojkom Lola Racković, koja je za vikend igrala WABA ligu do 15 godina. R. P.

WABA LIGA, 7. KOLO: Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale tim iz Banjaluke

Prva A muška crnogorska košarkaška liga (7. kolo)

Prvi porazi Jedinstva i Lovćena

PODGORICA – Sedmo kolo

Prve A muške crnogorske košarkaške lige bilo je kobno za jedine timove koji su do ovog kola bili neporaženi, Jedinstvo i Lovćen. Jedinstvo je poraženo kod kuće od „fenjeraša“ Danilovgrada sa 96:94 (16:25, 43:23, 19:25, 18:21), a Bjelopoljce je skupo koštala ubjedljivo izgubljena druga četvrtina. U timu Danilovgrada, koji je upisao prvu pobjedu, Pavle Mugoša je bilo najefikasniji sa 19 poena, uz šest skokova, Aleksa Popović je dodao 17 poena i 10 skokova, a Vasilije Jovović 16 poena. Jedinstvu je bio nedovoljan učinak Nemanje Kneževića od 28 poena, Milana Lužajića od 24 poena i Marka Kljajevića od 17 poena i 15 skokova.

I Lovćen je izgubio kod kuće,

ali od člana ABA2 lige Primorja sa 85:61 (23:10, 21:14, 18:26, 23:11). Goste je do pobjede vodio Aleksandar Danilović sa 30 poena i šest skokova, Jovan Šljivančanin je dodao 23 poena, 12 skokova i pet asistencija, a Nikola Rakočević 13 poena i šest skokova. U cetinjskom timu istakli su se Milutin Đukanović sa 17 poena i pet asistencija, Kingsli Perkins sa 13 poena i sedam skokova, Miloš Latković sa 11 poena i šest skokova.

Sigurna i ubjedljiva kod kuće

bila je Sutjeska protiv Teoda sa 132:89 (34:26, 33:21, 31:22, 34:20), pa su Nikšićani na skoru 6-2, sa utakmicom više, dok je Mornar Barsko zlato kod kuće izgubio od Dečića 84:82 (13:25, 20:19, 22:25, 29:13) i upisao treći poraz, dok su Tuzani zabilježili drugu pobjedu. Podgorica je kod kuće bila bolja od Vukova Zeta 80:73 (25:24, 15:16, 16:22, 24:11), Ulcinj je pobijedio Ibar 68:60 (17:23, 12:18, 20:10, 19:9), dok je Kotor savladao SC Derbi 81:68 (34:10, 9:21, 18:20, 20:17). S. J.

Oklahoma sigurna protiv Portlanda, Finiks bolji od San Antonija

Dončić vodio Lejkerse do pobjede, Toronto nastavio pozitivnu seriju

PODGORICA - Timovi iz

Los Anđelesa imali su polovičan bilans u mečevima NBA lige koji su odigrani u noći između neđelje i poneđeljka po našem vremenu. Lejkersi su slavili u gostima protiv Jute sa 108:106, u meču u kojem su imali prednost tokom većeg dijela, ali nijesu uspijevali nikako da se odlijepe na osjetniju razliku kojom bi prelomili meč. Juta je u samom finišu ubacila u brzinu više i parcijalom 12:2 smanjila vođstvo gostiju, da bi trojkom Markanena prišla na samo poen zaostatka na 41 sekundu do kraja. Luka Dončić je sa penala donio „plus dva“ Lejkersima, a šut za pobjedu domaće ekipe promašio je Kejonte Džordž. Lejkerse je do pobjede predvodio Dončić sa 33 poena, 11 skokova i osam asistencija, Ostin Rivs je upisao 22 poena, 10 skokova i četiri asistencije, dok je Lebron Džejms dodao 17 poena, osam asistencija i šest skokova. Na drugoj strani, najbolji su bili Kejonte Džordž sa 27 poena, osam asistencija i pet skokova i Lauri Markanen sa 20 poena i sedam skokova, a Jusuf Nurkić je dodao 11 poena i 10 skokova. Klipersi su u gostima izgubili od Klivlenda 120:105. Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Donovan Mičel sa 37 poena, uz osam skokova i šest asistencija, a najbolje su ga pratili Evan Mobli sa 18 poena i 10 skokova i Deandre Hanter sa 17 poena. U ekipi Klipersa istakao se Ivica Zubac

sa 33 poena i 18 skokova, Kavaj Lenard je dodao 20 poena, a Džejms Harden 19 poena i šest asistencija. Kavsi imaju učinak od 12 pobjeda i šest poraza, i pored velikih problema sa povredama, o tome svjedoči 10 različitih startnih petorki koje su izveli dok prolaze kroz, u tom smislu, težak period. Klipersi su na 5-12 pred derbi grada Los Anđelesa. Toronto je upisao sedmi uzastopni trijumf, nakon što je na svom terenu pobijedio ekipu Bruklina sa 119:109 i zabilježio 11. pobjedu u posljednjih 12 utakmica.

Najzaslužniji za novu pobjedu Reptorsa bili su Skoti Barns sa 17 poena, sedam skokova i četiri asistencije, te Džakobi Volter i Er Džej Beret sa po 16 poena. U ekipi Bruklina najbolji su bili Tajris Martin sa 26 poena i šest skokova i Majkl Porter junior sa 25 poena, šest skokova i četiri asistencije. Predvođena prošlogodišnjim

LIGA ŠAMPIONA (5. KOLO): Karabag gostuje Napoliju,

Epicentar u

Janković na

PODGORICA – Čelzi i Barselona imaju po sedam bodova nakon četiri kola Lige šampiona, imaju identičan niz pobjeda u domaćem prvenstvu – tri, a oba tima su i remizirala u prethodnoj rundi elitnog evropskog takmičenja.

,,Plavci“ i ,,blaugrana“, dakle, u istoj ili približnoj formi dočekuju međusobni okršaj večeras u Londonu (21 h), koji je i derbi prvog dana petog kola Lige šampiona.

Preliminarna runda ulazi u fazu raspleta, i engleski i španski velikan traže bodove koji bi ih približili mjestu među Top8 i direktnom plasmanu u šesnaestinu finala.

- Ovo je velika sedmica za nas. Čeka nas meč sa Barselonom, pa onda s Arsenalom u nedjelju. Oba duela su veoma važna iz različitih razloga, ali važno je da idemo od utakmice do utakmice – rekao je Enco Mareska, trener Čelzija.

- Odbrana Barselone stoji visoko i to je važan faktor kada igrate s njima. To, ipak, nije jedina stvar na koju moramo da obratimo pažnju. Treba da budemo obazrivi u svakom momentu kada smo bez lopte, stvaraju mnogo šansi i daju mnogo pogodaka. Potrebno je da pronađemo balans između napada i odbrane – dodao je Mareska. ,,Plavci“ znaju koliko je opasan Lamin Jamal, a najbolje od svih Mark Kukurelja, saigrač fantastičnog napadača iz reprezentacije Španije.

MVP igračem Šejom GildžerAleksanderom sa 37 poena (18-13 iz igre) za tri četvrtine, od čega je 17 ubacio u prvoj koju je šampion dobio 39:18, Oklahoma je bila bolja od Portlanda sa 122:95 i stigla do skoka 17-1. Ejdžej Mičel je dodao 20 poena za šampiona, dok je na drugoj strani Džeremi Grent upisao 21 poen. Finiks je upisao treću uzastopnu pobjedu pošto je na svom parketu slavio protiv San Antonija sa 111:102. U pobjedničkom timu najbolji su bili Dilon Bruks sa 25 i Devin Buker sa 24 poena, dok je na drugoj strani najefikasniji bio Dearon Foks sa 26.

R ezultati : Atlanta – Šarlot 113:110, Boston – Orlando 138:129, Klivlend – Los Anđeles Klipers 120:105, Toronto –Bruklin 119:109, Oklahoma –Portland 122:95, Finiks – San Antonio 111:102, Juta – Los Anđeles Lejkers 106:108, Filadelfija – Majami 117:127. S. J.

- Ne radi se samo o našem du-

Svjetsko prvenstvo u kik boksu

elu, ovo je veliki meč i saigrači će pokušati da mi pomognu. Kad igrate protiv takvih igrača, nikad ne znate što žele da urade u određenom trenutku, ali pokušaću da se pripremim najbolje što mogu. Ovo je igra 11 na 11, nadam se da ćemo biti dovoljno dobri da osvojimo tri boda – istakao je Kukurelja. - Čelzi je u seriji pobjeda u Premijer ligi, na posljednja tri meča u prvenstvu nije ni primio gol. Mareska radi odličan po-

sao i vrlo dobro znamo koliko će biti teško da pobijedimo. Imaju mnogo kvaliteta, ali ne želimo da mijenjamo naš stil igre. Barselona će ostati onakva kakvu ste navikli da je gledate, to je naša želja i pred ovaj meč, ali jasno nam je da je najvažnije da sakupljamo bodove – poručio je Hansi Flik, šef struke Barselone.

- Siguran sam da će navijači uživati i da će ekipe prirediti pravi spektakl. To je draž i suština

PODGORICA - Crnogorski kik-bokser Viktor Borozan plasirao se u osminu finala Svjetskog prvenstva za seniore u Abu Dabiju. Borozan je na startu kategorije lou-kik za borce do 67 kilograma savladao Adila Omera iz Iraka rezultatom 2:1. Crnogorski borac je dobro otvorio meč, vodio borbu od početka do kraja i, uprkos podijeljenoj odluci sudija, može se reći rutinski slavio. Naredni protivnik biće mu Dastin Kronk iz Kanade Danas će se u osmini finala boriti i preostala dva naša takmičara. Nemanja Čađenović (lou-kik, do 71 kg) kao prvi nosilac u kategoriji bio je slobodan na startu, pa će se u meču za plasman u četvrtfinale sastati sa Andreasom Garsijom iz Gvatemale. Lazar Klikovac (K1, do 86 kg) odmjeriće snage sa Mariom Gagom iz Benina. R. P.

Dobro raspoloženje među fudbalerima Čelzija pred okršaj sa Barsom

VELIKI USPJEH: Viktor Borozan

KIK BOKS SAVEZ

Londonu, na ,,Maradoni“

Lige šampiona i želimo to da priuštimo - podvukao je Flik.

JUBILEJ GVARDIOLE

Tri ekipe su na vrhu tabele sa po 12 bodova – Bajern, Arsenal i Inter, iza njih je Mančester siti sa 10. ,,Građani“ su u subotu izgubili od Njukasla (2:0) i zastali u potjeri za Arsenalom u Premijer ligi, pa će dobro raspoloženje pokušati da vrate trijumfom nad Bajerom na ,,Etihadu“.

Raspored

Večeras

18.45 – Ajaks – Benfika

18.45 – Galatasaraj – Union Sen Žiloaz

21.00 – Bode/Glimt – Juventus

21.00 – Čelzi – Barselona

21.00 – Borusija D. – Viljareal

21.00 – Man. siti – Bajer L.

21.00 – Marsej – Njukasl

21.00 – Napoli – Karabag

21.00 – Slavija P. – Atletik B. Srijeda

18.45 – Kopenhagen – Kairat

18.45 – Pafos – Monako

21.00 – Arsenal – Bajern M.

21.00 – Atletiko M. – Inter

21.00 – Ajntraht – Atalanta

21.00 – Liverpul - PSV 21.00 – Olimpijakos – Real M. 21.00 – PSŽ – Totenhem

21.00 – Sporting – Klub Briž

- Na polovini smo ligaškog dijela Lige šampiona, odigrali smo nevjerovatno dobre četiri utakmice. Čak smo i protiv Monaka (2:2) odigrali izvanredan meč. Očekuju nas još četiri – po dva kod kuće i u gostima. Ovaj s Bajerom je izuzetno važan, jak su tim, treći u Bundesligi – istakao je trener Pep Gvardiola

Ovo će biti njegov 100. meč u Ligi šampiona kao treneru Sitija.

- Shvatam da starim. Svaki meč je novo dostignuće, to je prilično dobro. To znači da smo svake sezone bili dio Lige šampiona. Ovo je ogromno takmičenje, tako lijepo, tako posebno za igrače, trenere, za sve. Nadmetati se s najboljim ekipama u Evropi je sjajno iskustvo – kazao je Pep.

NAPOLI I JUVE POD PRITISKOM

Napoli pod hitno mora da se ,,probudi“ u Ligi šampiona

jer iz četiri kola ima isto toliko bodova.

Na stadion ,,Dijego Armando Maradona“ stiže Karabag našeg Marka Jankovića, koji će rođenje sina pokušati da proslavi novim iznenađenjem u režiji prvaka Azerbejdžana. Karabag ima sedam bodova, a u prošlom kolu remizirao je sa Čelzijem (2:2), uz pogodak iz jedanaesterca crnogorskog fudbalera.

- Karabag igra u visokom tempu, ima kvalitetne mlade igrače i trebaće nam mnogo energije od prvog minuta

– upozorio je Antonio Konte, strateg Napolija.

- Takođe, igramo na godišnjicu smrti Dijega Maradone i to ne smijemo da zanemarimo. Znamo što on znači za Napoli i bilo bi sjajno posvetiti mu pobjedu – dodao je Konte.

Ni Juventus ne stoji dobro u LŠ. ,,Stara dama“ ima samo tri boda i mora da pobijedi Bode/ Glimt u gostima. Vasilije Adžić vjerovatno će šansu čekati s klupe.

- Nijesmo u baš najboljoj poziciji, ali ne treba da razmišljamo o tabeli kad izađemo na teren. Ovo je teško gostovanje, ali imam potpuno povjerenje u igrače – poručio je Lućano Spaleti, strateg Juventusa.

Od 18.45 sati igraće Ajaks i Benfika, jedine ekipe koje su bez boda, kao i Galatasaraj (9 bodova) i Union Sen Žiloaz (3). Borusija (7) je u Dortmundu favorit protiv Viljareala (1), kao i Njukasl (9) na gostovanju Olimpiku iz Marseja (3).

U Pragu se sastaju Slavija (2) i Atletik Bilbao (3). N. KOSTIĆ

Dominacija boksera Bijelog Polja u Štipu u okviru petog kola RL

PODGORICA - Bokseri Bije-

log Polja sa četiri zlatne medalje i maksimalnim učinkom završili su nastup na turniru petog kola regionalne lige Open Balkan, koji je u okviru memorijala „Jordan Mijalkov“ održan u Štipu.

Uspješan nastup kompletirali su Trofejom za najboljeg stranog boksera, koji je zaslužio Omar Bahović. Prekidom su do zlatne medalje stigli Mirko Šarčević, Tarik Hrapović i Omar Bahović, dok je Vasilije Bugarin slavio bez borbe.

Šarčević je u kategoriji do 80 kilograma, u konkurenciji seniora, pobijedio Sahida Atasua iz Turske, preki-

Bokseri Bijelog Polja

dom u drugoj rundi. Efektan nastup imao je junior Omar Bahović, koji je već pri kraju prve runde kategorije do 60 kilograma natjerao

Budućnost vratila u klub svoje nekadašnje fudbalere – Igora Burzanovića i Nikolu Vukčevića

Bivši asovi dobili trenerska mjesta

Na inicijativu sportskog direktora Gavrila Petrovića, Budućnost je u klub vratila svoje bivše fudbalere.

Riječ je o Igoru Burzanoviću i Nikoli Vukčeviću, koji su postali dio omladinske škole – nekadašnji ofanzivac biće zadužen za rad sa ofanzivnim igračima, dok će bivši defanzivac pomagati Minji Ljumoviću u kadetskoj selekciji. Burzanović je najbolji strijelac u istoriji kluba sa 75 golova na 156 utakmica, a postizao ih je u četiri intervala – od 2002. do 2006, pa 2009, 2013/14, te pri zalasku karijere 2016 – oduševljavao navijače, majstorijama izazivao delirijum pod Goricom kroz Drugu ligu, zajedničku ligu Srbije i Crne Gore, pa kasnije Crne Gore, gdje

je predvodio ,,plave“ do jesenje titule u prvom istorijskom šampionatu naše zemlje… - Veliko mi je zadovoljstvo što sam ponovo u svom klubuporučio je Burzanović, koji se vraća u dobro poznato okruženje nakon četiri godine, pošto je u Omladinskoj školi ranije radio kao pomoćni trener u omladincima.

- Gdje god da sam bio i kao igrač i kao trener, Budućnost je uvijek imala posebno mjesto u mom srcu. Hvala bivšem saigraču, a sadašnjem sportskom direktoru Gaju Petroviću što je prepoznao moj značaj za klub i pozvao me da ponovo budem dio njega. Biće istinsko uživanje opet biti dio velike porodice i našeg ponosa – dodao je Burzanović. Vukčević je kao neustraši -

vi štoper upisao 180 nastupa za podgorički tim, postigao 11 golova i to u tri mandata –od 2002. do 2006, od 2007. do 2011, te u sezoni 2016/17 – u kojima je osvojio dvije titule prvaka države. Nakon osam godina vratio se kući.

- Sa oduševljenjem sam prihvatio poziv FK Budućnost i sportskog direktora Gavrila Petrovića, vraćam se u klub kao trener i to za mene predstavlja čast i zadovoljstvo. Trudiću se da svoje znanje i iskustvo prenesem na mlađe generacije. Veoma sam motivisan povratkom u klub gdje sam se fudbalski ostvario i vjerujem da ćemo zajedno sa svima iz Omladinske škole napraviti velike i dobre stvari u budućnosti - rekao je Nikola Vukčević. D. K.

Prihod od ulaznica biće uplaćen španskom Udruženju za borbu protiv kancera

na predaju domaćeg boksera Luku Ivanovskog, kao i Tarik Hrapović (do 66) , koji je odradio sjajan meč sa Makedoncem Aminom Nedžipijem.

U svakoj rundi imao je brojanje, tako da je meč završen prije kraja, prekidom u trećoj rundi.

Bugarin u kategoriji preko 80 kilograma je do zlata došao bez borbe, pošto je domaći bokser Bertan Ibrahimov odustao prije borbe.

U Štip je doputovao i kadet Savo Šarčević, ali nije nastupio jer je morao dan prije turnira da se, zajedno sa trenerom Mugošom Kovačevićem, iz opravdanih privatnih razloga vrati za Bijelo Polje. R. P.

PODGORICA – Španci čuvaju uspomenu na Andriju Delibašića, crnogorskog fudbalera koji je poslije teške bolesti preminuo u martu 2025. u 44. godini.

Ekipe veterana Udruženja španskih fudbalera (AFE) i nekadašnjih Andrijinih saigrača iz Erkulesa odigraće 29. novembra u 12 sati, na stadionu ,,Hose Riko Peres“ u Alikanteu, humanitarnu utakmicu u čast napadača koji je dres Erkulesa nosio 2008. od 2010. i s tim klubom izborio plasman u elitni rang.

Ulaznice koštaju tri eura, a prihod će biti uplaćen španskom Udruženju za borbu protiv kancera (AECC).

Ekipu veterana AFE-a, koju je okupio Fernando Sambrano, rukovodilac Odjeljenja za podršku veteranima u Udruženju, činiće nekadašnji fudbaleri koji su igrali na vrhunskom nivou, navodi se u saopštenju. Tim će s klupe voditi legendar-

ni Hose Antonio Kamaćo, član upravnog odbora Udruženja, a pomoćni treneri biće Onesimo Sančes i Pepe Karselen

U timu ,,Prijatelji Delibašića“ naći će se bivši Andrijini saigrači iz Erkulesa.

Delibašić je u Španiji igrao i za Majorku, Real Sosijedad i Rajo Valjekano. Karijeru je počeo i završio u Sutjesci, a nastupao je i za Partizan, Benfiku, Bragu, AEK iz Atine, Beiru-Mar i tajlandski Račaburi. Ne. K.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik

BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Tužnim srcem javljamo da je dana 24. novembra 2025. poslije duže bolesti u 76 godini preminuo naš dragi

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu porodice, na Novom groblju na Cetinju.

Dana 24. novembra 2025, poslije duge bolesti, u 74. godini umro je naš dragi

CVETKO Mila MILIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 25. novembra od 10 do 16 časova i 26. novembra od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti na groblju Gvozden brijeg u Baru u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga MARIJA, sin ALEKSANDAR, ćerka NATAŠA, unuci BORIS i ALEKSA, snaha GORDANA, sinovci GORAN i MILAN sa porodicama, braća i sestra od stričeva, sestre od tetke i ostala rodbina MILIĆ i BOŠKOVIĆ

Tužnim srcem javljamo da je poslije duže bolesti, u 86. godini, preminula naša voljena

JELKA Luke VUKADINOVIĆ rođena VUJIĆ

Saučešće primamo dana 24. novembra 2025. godine u gradskoj kapeli u Danilovgradu od 10 do 15 časova i 25. novembra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na seoskom groblju Bijela Rudina - Bandići u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: sin VLATKO, šćerke LJILJANA i BILJANA, sestra DRAGICA, sestrić NIKOLA, sestrične NATAŠA i TANJA, unučad MARKO, NIKOLA, STEFAN, SAŠA i INES, praunučad, snahe, đeveričići, đeverična i ostala rodbina VUKADINOVIĆ i VUJIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom drugu i komšiji

BRANISLAVU – BANJU ŠOFRANCU

Počivaj u miru, prijatelju.

KAŽIĆ DEJAN sa porodicom

990

Dragoj i voljenoj

NADI ŠĆEPANOVIĆ

Zauvijek ću te pamtiti po dobroti i velikoj ljubavi koju si mi uvijek nesebično pružala. Počivaj u miru, anđele moj.

Tvoja JOVA LAZOVIĆ sa porodicom

JELKI VUKADINOVIĆ

VLATKO i LJUBINKA

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

JELKI VUKADINOVIĆ

Draga majko, hvala ti za sve

Tvoja kćerka LJILJANA VUJOŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

Dragoj

NADI ŠĆEPANOVIĆ

Voljena naša Nado, počivaj u zagrljaju Anđela. Neka ti naša ljubav bude vječni pratilac.

Porodica pok. SAVA LAZOVIĆA

Posljednji pozdrav poštovanoj i dragoj komšinici

JELKI VUKADINOVIĆ

Počivaj u miru. ĐOKO i RATKA ĐUROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

JELKI

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. STANA ĐUROVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri i tetki

JELKI VUKADINOVIĆ

Bila si mi veliki oslonac i krutina u mom životu. Danas u tebi gubim i sestru i brata. Uvijek u sjećanju.

Sestra DRAGICA i sestrić NIKOLA

JELKI

BOŽIDARU ŠUNDIĆU

Dragi Božo, u kafani bismo znale koju pjesmu za tebe da naručimo, ali danas smo tužne i za ovo nijesmo spremne. Hvala ti za iskreno prijateljstvo, za svaki savjet, za podršku i ljudsku riječ. Ostaju nam lijepa sjećanja na velikog čovjeka i prijatelja.

SAŠKA i NEVENKA

Posljednji pozdrav našem dragom

BOŽU

Hvala ti za neizmjernu ljubav i mudrost. Bićeš uvijek u mom srcu Sestrična NATAŠA LEKIĆ sa porodicom

1038

Pamtićemo te kao oličenje dobrote i gospodskog ophođenja vrijednog poštovanja i pamćenja

Strina ANA, LIDIJA, VESNA i MILOŠ 988

Sa velikom tugom se opraštamo od našeg

BOŽIDARA ŠUNDIĆA

Suočavamo se sa bolnom istinom da smo izgubili velikog čovjeka koji je obogatio naše živote istinskim prijateljstvom i neizmjernom plemenitošću U našim srcima ostaje velika praznina uz zahvalnost za stalnu podršku i razumijevanje.

BRANKO, ŽELJKO, KIJO i VLADICA

Utorak, 25. novembar 2025. Oglasi

Opraštamo se od našeg bivšeg direktora i prijatelja

BOŽIDARA ŠUNDIĆA

Nenadno, dođe taj dan da žalimo mnogi što Vas više nema. Vaša posvećenost RTCG, poznavanje medijske industrije, organizacione i stručne sposobnosti i maniri plemenitog čovjeka, ostaju za ponos porodici i svima nama koji smo sa Vama sarađivali.

DIJANA, TIJANA, SABRIJA, MARINA, SAŠKA i NEVENKA

Boki

BOŽIDAR ŠUNDIĆ

Volimo te!

Zauvijek tvoji ŽANA, MAJA i LUKA

Sa neizmjernim bolom opraštamo se od našeg voljenog brata, ujaka i šure

BOŽIDARA Dragovog ŠUNDIĆA

Skrhani bolom zbog tvog iznenadnog odlaska, utjehu nalazimo što smo te imali tako plemenitog, čvrstog karaktera i dobrote. Dragi brate, tobom smo se ponosili i hvala ti za sve što si nam bio. Čuvaćemo te zanavijek u našim srcima i neka tvoja plemenita i čista duša počiva u miru.

Sestra BOŽIDARKA, zet DRAGAN, sestrići ALEKSANDAR i SLOBODAN, snahe MILENA i JELENA i unučad ANDRIJA, ANJA i DUNJA

Posljednji pozdrav dragoj kumi

SAVICI PEJOVIĆ

S poštovanjem.

GORAN i RADMILA ĐUKANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj kumi

SAVICA PEJOVIĆ

ŽARKO PERIŠIĆ sa porodicom

983

Posljednji pozdrav

S bolom, tugom i nevjericom opraštamo se od našeg brata, đevera i strica

BOŽIDARA D. ŠUNDIĆA

Bio si naša uzdanica, ponos, stub cijele familije. Dok trajemo, bićeš sa nama. SONJA, SANDRA, DRAŠKO i GRUJICA

SAVICI PEJOVIĆ

Tvoj osmijeh i toplina ostaće zauvijek u našim srcima.

BOBO, ANA i SARA CRVENICA

Posljednji pozdrav voljenoj jetrvi i strini

SAVICI Danila PEJOVIĆ

Odlaziš da odmoriš, ali iz naših srca i sjećanja nećeš otići nikada. Tvoji KRIVOKAPIĆI sa Cetinja: porodica pok. PETRA i BRANKA Pajova

RALE

Ostaćeš nam u lijepom sjećanju. S poštovanjem

SAŠA i VANJA

Posljednji pozdrav dragom kumu

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

1006

Primite moje iskreno saučešće za Vašim suprugom, ocem i đedom. Od PEĐE MARKOVIĆA sa porodicom iz Los Anđelesa

Posljednji pozdrav voljenom ocu

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Danas te ispraćam sa bolom, ali i sa zahvalnošću za sve što si učinio za mene.

Bio si moj uzor, ali i uzor mnogima oko nas. Čovjek dobre duše, uvijek spreman da pomogne svakome ko je pokucao na tvoja vrata.

Tvoje poštenje i nesebičnost ostavili su trag koji će se dugo pamtiti.

Hvala ti za sve što si me naučio, za svaki savjet, svaki primjer koji si lično pokazivao svojim životom. Ponosan sam što sam tvoj sin i što sam rastao uz čovjeka poput tebe.

Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si časno hodao. Tvoj sin MILOŠ

Teško je izraziti bol i prazninu koju osjećamo tvojim odlaskom. Ostaje u nama da živi tvoja očinska ljubav, dobrota i mudrost kao najveće nasljeđe. S ponosom tvoji

MILOŠ, LELA, MILENA i TINA

Voljenom ocu, tastu i đedu

RAJKU

Neizmjerno hvala za dobrotu i ljubav koju si nesebično davao. Tvoje riječi i djela ostaju naš najveći dar. Živjećeš u našim srcima zauvijek MILENA, VLADO, ANJA i KOSTA

Poslednji pozdrav voljenom svekru

Posljednji pozdrav ocu naših kolega

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Počivajte u miru.

KOLEGINICE I KOLEGE IZ KABINETA GRADONAČELNIKA PRIJESTONICE

Posljednji pozdrav

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Od SANJE NIKOLIĆ

S ljubavlju i ponosom ću čuvati sve uspomene koje smo proživjeli tokom pola vijeka.

Tvoja CICA

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Zauvek ću Vas pamtiti kao čoveka koji mi je pružio nesebičnu podršku. Bili ste mi drugi otac - oslonac, savetnik i prijatelj uvek spreman za razgovor.

Nedostajaćete nam beskrajno, ali Vaša dobrota i plemenitost živeće u svima nama.

Obećavam da će Vaša unučad rasti uz sećanje i priče o Vama i ponosiće se, kao i ja, što nose Vaše prezime.

Neka Vam je večna slava i hvala Vam za sve! Vaša RURA

Posljednji pozdrav voljenom ocu, čestitom i plemenitom tastu i đedu

RAJKU

Ostaćeš u našem sjećanju voljen i poštovan.

LELA, MIĆO, BOGDAN i KRSTO KLJAJEVIĆ

25. novembar

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Od PEĐE, ANE i LIDIJE

Posljednji pozdrav

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Hvala ti na svemu!!! Počivaj u miru.

TINA i MILOVAN

RAJKO ĆEĆANOVIĆ

Pečat života je: Dobar čovjek i kvalitetna porodica! Počivaj u miru.

DRAGAN i LJILJA

1037

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Poslednji pozdrav dragom prijatelju

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Neka Vam je večna slava, počivajte u miru.

Porodica ŠIPKA iz Novog Sada

Sestra VASILJKA, sestrične BRANKA, LJILJANA i BILJANA

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom bratu

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Od BRANKA DAMJANOVIĆA sa porodicom 999

Brat MUJA ĆEĆANOVIĆ

RAJKU

TAJO

RAJKO

TAJO

Voli te tvoja LAĆI

1018

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

RAJKU ĆEĆANOVIĆU

Hvala za svu ljubav i podršku koju si nam pružio. Tvoje riječi i tvoja dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru!

Tvoj sin MILOŠ, snaha JELENA, unučad DUŠAN, PETRA, MILICA i MAŠA

Dana 25. novembra 2024. godine otišao je bez povratka naš dragi i plemeniti suprug, otac i đed

MARKO Bogdanov VUKOVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti tvoj vedar duh i topao osmijeh.

Tvoja dobrota ostaće sa nama zauvijek.

Hvala ti za sve što si učinio za nas.

Tvoja PORODICA 993

Navršava se godina dana od smrti

U našim srcima voljen, a u našim mislima nikad zaboravljen. Počivaj u miru.

Sin ŽELJKO, snaha VUKICA, unuke IVONA, ANJA i PETRA

Godina dana je od smrti

MARKA B. VUKOVIĆA

S ljubavlju i poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tvoj vedri i plemeniti lik.

ALEKSIĆ SLAVKO i RADMILA sa porodicom

Dvadeset pet godina je od smrti našeg

Milana BAROVIĆA

Neposredno pred kraj umjesto zbogom prihvatio si odlazak sa radošću hrabrog čovjeka, vidio kao i uvijek i u svemu ljepotu.

Pred velikom tajnom svih životnih krajeva i početaka jedno znamo, koliko god daleko da odeš, toliko ćemo te voljeti.

U nama živi tvoj lik i glas, i riječi najvećeg od svih.

TUŽNO SJEĆANJE

NIKOLA Novaka NIKEZIĆ 25. 11. 2020 – 25. 11. 2025.

Pet godina je prošlo otkako te nema, ali svaki naš dan nešto podsjeti na tebe. Nedostaješ nam...

TVOJI NAJMILIJI

Dvije godine su od smrti naše

IKONIJE KONE GVOZDENOVIĆ

Vrijeme neka prolazi, čuvamo te u mislima i srcima. Mnogo nedostaješ tvojima, MATIJI, DARIJI i IVANI

Voljena naša

DRAGANA DRAŠKOVIĆ

Šest godina

MILORAD Vukov BEGOVIĆ

„Šta sam ja tek mali plamen koji velikom ognju u susret hita.“

Neka su ti mirne i lake nebeske visine, u carstvu Božjem

MARIJA, MAGDALENA, KOSTA i BODIN

Tvoji najmiliji: NADA, MAJA, BALŠA, MILAN, ZDENKA, SLOBODANKA - BOBANA i KRISTINA 1030

Živiš u našim pričama. Čuvamo te od zaborava.

TVOJA PORODICA

Pet godina je od kada nije sa nama naša majka, svekrva i baba

NOVKA Ljubova MARKOVIĆ

Zahvalni smo ti za svu ljubav koju si bezuslovno davala.

Danas bi bio tvoj rođendan. Nema te, ali tvoja ljubav i svjetlost koju si širila među nama živi i živjeće dok postojimo. Voljela si život, ali te zla sudbina odvoji od tvojih najmilijih. Nedostaješ više nego što riječi mogu opisati. Danas umjesto čestitki palimo svijeću za tvoju nevinu dušu.

SREĆAN TI NEBESKI ROĐENDAN, anđele naš, slavi ga sa anđelima kad ne možeš sa nama.

Tvoji neutješni: otac ČEDO, majka NADA, sestra SLAVICA i brat DRAGAN

Voljena naša tetka

GAGA

SREĆAN TI ROĐENDAN NAŠA GAGA

Tvoji: NINA, LUKA, TIJANA i ANJA

SJEĆANJE

1002

1003

Danas na tvoj rođendan prisjećamo se svih lijepih trenutaka provedenih sa tobom. Bila si više od tetke. Nikada te nećemo zaboraviti

Tvoja PORODICA 1029

Voli te tvoja Bikica BILJANA STANKOVIĆ 1028

IKONIJA – KONA GVOZDENOVIĆ

Dobri moj i plemeniti Akice, prolaze dvije duge i teške godine

1025

NOVKA Ljubova MARKOVIĆ

GORANA

PEĐA,

MARKA

MONTENEGRO

Montenegro Tax Administration Revenue Administration Reform Project (RARP)

Invitation to Quote (ITQ) - Shopping for Goods Procurement of additional IT equipment for Montenegro Tax Administration

Country: Montenegro

Loan No: RARP-87720

RFB No: MNE-RARP-87720-SH-G-25-16

1. This Invitation to Quote (ITQ) follows the General Procurement Notice (GPN) for this project that appeared in UNDB online on April 5, 2018.

2. The Montenegro has received loan from the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD) in the amount of 15.7 million US$ (14 million EUR equivalent) over a period of seven (7) years for “Revenue Administration Reform Project“ (RARP), for organizational restructuring, the development management and infrastructure changes necessary for optimal performance of the current tax administration system , and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of additional IT equipment for Montenegro Tax Administration

3. The Montenegro Tax Administration, through Technical Service Unit (TSU), now invites Quotations from eligible and qualified bidders for to procure IT equipment for needs of Montenegro Tax Administration

4. Bidding will be conducted using the Shopping (SH) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works, and NonConsulting Services Under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers, dated January 2011 (revised July 2014), and is open to all Bidders eligible as defined in these Guidelines

5. Interested eligible Bidders may obtain further information from at the address below from 8.00-14.00 hours, local time in Podgorica.

6. The ITQ in English may be collected by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete ITQ will be sent by email, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.

7. Quotations must be delivered as scanned document electronically to email tsu@epa.org.me at or before 13:00h, local time on December 1, 2025. Late quotations will be rejected. There will be no public opening of Quotations.

8. The address referred to above is: Ministry of Finance

Technical Service Unit -TSU

Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement officer

Address: Stundetska 2a (first floor, left from the elevator) 81000 Podgorica, Montenegro

Tel: +382 20 201-695

E-mail: tsu@epa.org.me

JAVNA RASPRAVA O NACRTU IZMJENA I DOPUNA URBANISTIČKOG PROJEKTA „TURISTIČKI KOMPLEKS ZAVALA“, OPŠTINA BUDVA

Javna rasprava o Nacrtu Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Turistički kompleks Zavala“, Opština Budva i Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, održaće se u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u periodu od 25 11.2025.godine do 15 12.2025.godine.

Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostav ljati Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica), putem pošte ili predajom na arhivi Ministarstva - radnim danima u terminu od 08.00h do 13.00h, zaključno sa 15 12.2025.godine. Takođe, predlozi i sugestije mogu se dostavljati i putem e-maila: upzavala@mdup.gov.me zaključno sa 15.12.2025.godine.

Ministarstvo će, u saradnji sa Opštinom Budva organizovati javnu prezentaciju Nacrta Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Turistički kompleks Zavala“ , Opština Budva Centralna prezentacija će biti održana u skupštinskoj sali Opštine Budva 05 12.2025.godine u periodu od 11h-13h

Nacrt planskog dokumenta i Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine: www.gov.me/mdup/javne-rasprave

Na osnovu člana 87. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 091/25) i odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 06.11.2025. godine, izvršni direktor dana 06.11.2025. godine, donosi sljedeća

P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom RIMMEL decembar 2025

1. Priređivač nagradne igre, privredno drustvo „ MPM“ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u ul. Bracana Bracanovica 38, sa matičnim brojem 02047861, organizuje nagradnu igru sa ciljem unapre đenja prodaje.

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 01.12.2025. godine i traje do 31.12.2025 godine.

3. Fond nagrada:

1 vaučer u vrijednosti 200,00€ za kupovinu u Cosmetics prodajnim objektima

10 vaučer u vrijednosti 20,00€ za kupovinu RIMMEL proizvoda u Cosmetics prodajnim objektima. Ukupan fond nagrada iznosi (330,57€ bez PDV-a) 400,00€ sa PDV-om

4. Nagradni fond sastoji se: 1 vaučer u vrijednosti 200,00€ za kupovinu u Cosmetics prodajnim objektima (165,28€ bez PDV-a) 200,00€ sa PDV-om

10 x vaučer u vrijednosti 20,00€ za kupovinu RIMMEL proizvoda u Cosmetics prodajnim objektima (165,28€ bez PDV-a) 200,00€ sa PDV-om

5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:

5.1. Nagradna igra počinje 01.12.2025 godine objavljivanjem u štampanim medijima (u dnevnim novinama „POBJEDA“), a završava se 31.12.2025. godine.

5.2. Pravo ucešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 01.12.2025. do 31.12.2025. godine OSTVARE KUPOVINU NAJMANJE 1 PROIZVODA IZ ASORTIMANA brenda RIMMEL u Cosmetics prodajnim objektima ili prilikom online kupovine putem Cosmetics aplikacije ili web sajta www.cosmetics-market.com. Na blagajni ili prilikom uručivanja online porudžbine kupac će dobiti račun za kupljenu robu na čijoj će na poleđini upisati sljedeće podatke: ime i prezime adresu broj telefona Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije koje ce biti na vidnom mjestu u Cosmetics prodajnim objektima. Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija na osnovu Odluke* kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 06.11.2025. godine (*u prilogu)

Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u ulici Ilije Plamenca bb na Zabjelu slučajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 22.01.2026 godine u 14h .

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre će imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u roku od 60 dana nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na društvenim mrežama: Facebook i Instagram strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Cosmetics vaučeri se mogu iskoristiti samo u Cosmetics objektima sirom Crne Gore.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za preuzimanje nagrade. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.

6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dan a od objave imena dobitnika. Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokumen t i izvod iz matične knjige rođenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Priređivač nagradne igre može donijeti Odluku o prekidu ili privremenoj obustavi nagradne igre, za koju je prethodno dobio saglasnost od strane Uprave za igre na sreću, ukoliko nastanu nepredviđene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izb jeći ili otkloniti (viša sila), o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću pisanim putem (sa datumom prekida ili obustave), odmah nakon donošenja Odluke. Priređivač obavještava učesnike o prekidu ili privremenoj obustavi putem javnog obavještenja u dnevnim novinama "Pobjeda", kao i na web sajtu www.cosmeticsmarket.com

7.1. Nakon prestanka okolnosti koje su dovele do prekida ili privremene obustave nagradne igre, priređivač može, nakon dobijanja saglasnosti od strane Uprave za igre na sreću, nastaviti sa priređivanjem prekinute nagradne igre

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „RIMMEL decembar 2025“ biće objavljena u dnevnim novina „Pobjeda prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglas nosti od Uprave za igre na sreću

Izvršni direktor: Tomislav Đorojević

Društvo sa ograničenom odgovornošću ,,EKONOMIK ASSET MANAGEMENT” D.O.O. PODGORICA, sa sjedištem u Podgorici – Trg Božane Vučinić br. 10/1, registrovano u Centralnom registru privrednih subjekata pod registarstkim brojem 50763426 i matičnim brojem 03092739; i

Društvo sa ograničenom odgovornošću ,,ENEWCO” DOO PODGORICA, sa sjedištem u Podgorici – Trg Božane Vučinić br. 10/1, registrovano u Centralnom registru privrednih subjekata pod registarstkim brojem 51333188 i matičnim brojem 03783944, u skladu sa odredbama važećeg Zakona o privrednim društvima, izdaju sljedeće OBAVJEŠTENJE O RESTRUKTURIRANJU Spajanjem uz pripajanje

U skladu odredbama važećeg Zakona o privrednim društvima, društvo ,,EKONOMIK ASSET MANAGEMENT” D.O.O. PODGORICA (“Društvo preuzimalac”) i društvo ,,ENEWCO” DOO PODGORICA (“Preuzeto društvo”) javno obavještavaju sve povjerioce i treća zainteresovana lica da je iniciran postupak restrukturiranja spajanjem uz pripajanje društava u kom će se, po sprovođenju postupka spajanja, društvo ,,ENEWCO” DOO PODGORICA pripojiti društvu ,,EKONOMIK ASSET MANAGEMENT” D.O.O. PODGORICA, i kao Preuzeto društvo prestati da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Nacrt Ugovora o spajanju podnijet je na objavu i nalazi se u Centralnom registru privrednih subjekata u Podgorici. Sva prava i obaveze Preuzetog društva, danom registracije spajanja i brisanja Preuzetog društva iz Centralnog registra privrednih subjekata u Podgorici, prelaze na Društvo preuzimaoca i Društvo preuzimalac postaje nosilac svih prava i obaveza Preuzetog društva, o čemu se ovim putem obavještavaju svi povjerioci u cilju ostvarivanja njihovih prava na naplatu i namirenje potraživanja kod oba društva, kao i sva zainteresovana treća lica.

„EKONOMIK ASSET MANAGEMENT“ DOO, PIB 03092739 ,,ENEWCO” DOO, PIB 03783944 Ovlašćeno lice Ivana Đurašević Landsmeer Ovlašćeno lice Jacob Henderik Paulus Landsmeer