Dnevni list POBJEDA 06.01.2026. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

ZNANJE NAJČVRŠĆI TEMELJ: Sagovornici Pobjede analiziraju anomalije u državi i predlažu rješenja kako da živimo bolje

M. BABOVIĆ

Tihim promjenama do željenog društva

ZA PRAZNIČNI BROJ GOVORE INTERVJU: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije

Majda Adžović

ministarka javnih radova

Dragoslav Šćekić

lider Pokreta narodnog povjerenja

Crnogorsko društvo suočeno je sa dubokim podjelama, osjećajem nepravde i gubitkom povjerenja, dok se znanje i rad sve češće potiskuju pred površnim. Sagovornici Pobjede Snežana Dragićević, Sanja Ognjanović, Damjan Lalović i Aleksa Damjanović ukazuju da obrazovanje, empatija i solidarnost više nijesu društveni prioritet, što se najjasnije vidi u odnosu prema mladima i ranjivim grupama. Ipak, ističu da promjena nije nemoguća niti daleka. Ona počinje kroz lični integritet, kulturu dijaloga i odgovornost za zajednicu. Tek tada, poručuju, sistem može postati ono što treba da bude – servis građana, a ne njihov protivnik

Prof. dr Branka Bošnjak

savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore

Nikola Đurašković

gradonačelnik prijestonice

Vesna Kovačević

zamjenica predsjednika Višeg suda i sutkinja Specijalnog odjeljenja

Danilo Ivanović Čoda muzičar

IZA KULISA: Što stoji iza inicijative vladajuće koalicije u Pljevljima o redefinisanju odnosa, predsjednika opštine štite moćni krugovi iz Srbije

Država da ograniči i Sprema se politički kažnjava uvredljive „svileni gajtan“ za komentare Vraneša, većina i na račun žrtava dalje neizvjesna STR. 5. femicida STR. 14. Pobjeda u posjeti Domu revolucije u Nikšiću, ključnom infrastrukturnom projektu u okviru titule Evropske prijestonice

Građen za kulturu, a ne za trgovinu i izloge

STR. 18. i 19.

Bojan Dubljević, dugogodišnji košarkaški reprezentativac

Nijesam se oprostio od reprezentacije, odluku su donijeli bez mene STR. 24. i 25.

STR. 4. i 5.

STR. 8. i 9.

STR. 16. i 17.

STR. 12. i 13.

STR. 22. i 23.

Sljedeći broj Pobjede izlazi u petak, 9. januara 2026.

STR. 10. i 11.

Advokatica Maja Turković i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević upozoravaju na opasnost narativa „botova“ na društvenim mrežama

STR. 7.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

42 . KUPON

Politika

6, 7. i 8. januar 2026.

INTERVJU: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije

- Slobodno mogu da kažem da sam ja isti, odnosno malo mudriji, kao kada sam bio mladi predsjednik Srpske narodne stranke - kazao je Mandić u razgovoru za naš list. Šef Skupštine ističe kako je njegova partija „uvijek bila principijelan partner“, te da se neće miješati u odluku DNP i njegovog lidera Milana Kneževića o tome da li će napustiti vlast. Kako kaže, šta god da odluči njihov koalicioni partner, uvijek će „biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića.“ Govoreći o inicijativi za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, te odgovarajući na pitanje da li insistiranjem na identitetskim temama usporava put ka EU, Mandić kaže da bi volio da mu oni koji to govore donesu konkretne dokaze. - Otkad se u parlamentarnoj većini i Vladi Crne Gore čuje i srpski jezik, naša zemlja ide putem oporavka i izgradnje bolje budućnosti. Vjerujem da ćemo upravo tako unijeti novu vrijednost u Evropsku uniju rekao je Mandić za Pobjedu. Govoreći o zakonu o dvojnom državljanstvu, koji je zajedno sa liderom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem više puta predlagao, Mandić kaže da od partnera u vlasti ipak nema podršku i razumijevanje za njegovo sprovođenje. POBJEDA: Iza nas je godina koja je, uprkos svemu, bila uspješna u kontekstu evropskog puta zemlje, jer smo uspjeli da zatvorimo još pet poglavlja. Kako u cijelom tom procesu vidite ulogu Skupštine, osvrćući se unazad, gledajući unaprijed ka obavezama u pravcu zaključivanja pregovora, ali i onoga što će uslijediti nakon toga, poput pitanja ratifikacije u parlamentima članica EU? MANDIĆ: Prije svega, dozvolite mi da svim pravoslavnim vjernicima u našoj zemlji poželim srećan Božić uz riječi vječne istine – Mir Božji, Hristos se rodi – vaistinu se rodi! Naravno, i da svima poželim srećnu novu 2026. godinu. Smatram da smo kao parlament 2025. godine zaista dokazali kako se postižu rekordni rezultati. Prvenstveno bih želio da pohvalim efikasnost, preciznost i ažurnost kako svih skupštinskih službi, tako i kolega poslanika i poslanica. Vjerujem da smo u malo više od dvije godine svi zajedno vratili ugled Skupštini Crne Gore, koja danas zaista zaslužuje da nosi titulu – majka svih vlasti. Cilj koji smo postavili je bio vrlo jednostavan – niti jedan zakon koji se tiče našeg evropskog puta ne smije

Ja sam danas isti, samo malo mudriji političar Spajić je mlad, sposoban i energičan. Mislim da smo spoj mladosti i iskustva. Tim koji dobija ne treba mijenjati, odgovorio je Mandić na pitanje da li ima ambicije da bude premijer nakon 2027. godine da se nalazi na pisarnici, već smo ga shodno sistemu plavih zastavica po ubrzanoj proceduri iznosili pred poslanike. Posebno bih naglasio usvajanje seta izbornih zakona, kao i to što smo osigurali da Ustavni sud ne upadne u nepovoljnu situaciju izborom Jovana Jovanovića za sudiju Ustavnog suda. U potpunosti smo spremni da odlučujuću 2026. godinu dočekamo sa 100 odsto pripremljenošću kako bi Skupština Crne Gore ispunila sve ono što je do nje da naša zemlja zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja. Kada je u pitanju ratifikacija u parlamentima članica EU, građani Crne Gore su svjedoci moje posvećene diplomatske kampanje čiji je cilj upravo da – prilikom zvaničnih posjeta državama članicama i u direktnom razgovoru sa predsjednicima tamošnjih parlamenata, prenesem poruku da računamo na njihovu podršku kako prilikom glasanja, ali tako i prilikom lobiranja u drugim zemljama članicama. Smatram da je posebno važno i to želim da naglasim - da danas mi razgovaramo i pregovaramo sa Evropskom unijom, a ne kao što je to u prošlosti bio slučaj, da određeni nedobronamjerni akteri pregovaraju u naše ime. POBJEDA: I dalje je vrlo aktuelno pitanje izgradnje kolektora u Botunu. Tim povodom, a nakon intervencije policije na mjestu gdje je predviđena gradnja, premijeru ste poručili da nema većinu, te da politiku mora usaglašavati sa koalicionim partnerima, uz napomenu da su posljednji događaji suzili crvene linije. Napomenuli ste i da se NSD i DNP solidarišu povodom situacije u

SKUPŠTINA CRNE GORE

PODGORICA – Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao je u intervjuu za Pobjedu da je on vođa partije koja ima veliki legat, te da se zalaže za univerzalne vrijednosti, kao i za to da naša zemlja bude u Evropskoj uniji.

Andrija Mandić

Zeti. Kakav onda rasplet situacije Vi priželjkujete? MANDIĆ: Pa vjerujem da je u tim posljednjim danima minule godine cijela Crna Gora imala mogućnost da vidi da je onaj rasplet koji ja priželjkujem, povratak svih strana za pregovarački sto, smirivanje tenzija i zaustavljanje bilo kakvih potencijalnih sukobljavanja građana sa policijom. Trudim se da budem medijator u ovoj situaciji, isto kao što sam to bio i u periodu prije nemilih scena u Botunu, ali svakako ostaje činjenica da dogovor i kompromisno rješenje moraju pronaći građani Botuna i predstavnici Opštine Zeta s jedne i čelnici Glavnog grada, odnosno Vlade Crne Gore, s druge strane. Vjerujem da su nedovoljna komunikacija, kao i određeni brzopleti potezi doprinijeli tome da izostane i onako tanko povjerenje koje su dvije strane imale. Moj je cilj da pokušam da to povjerenje vratim među učesnike ovih pregovora. O modalitetima rješenja sam govo-

rio u parlamentu i ponavljam, to je nešto što moraju da dogovore strane u sporenju. POBJEDA: Kako vidite najavu Milana Kneževića, nakon događaja u Botunu, da će tražiti da DNP napusti Vladu, ali i lokalnu vlast u Podgorici i da li ste pokušali da utičete da do toga ne dođe? MANDIĆ: Nova srpska demokratija je bila stožer okupljanja tokom svog opozicionog djelovanja i borili smo se protiv jednog režima koji je svoju silu upotrebljavao često i prekomjereno protiv građana ove zemlje koji su tražili slobodu i demokratiju. U tom dijelu, naša se ubjeđenja nikada nijesu promijenila i drago nam je što danas cijela Crna Gora ima mogućnost da slobodno izrazi svoje stavove, mišljenja i protivljenje onom što smatraju da nije dobro, bez obzira na to da li je u pitanju Botun, Cetinje, Podgorica ili bilo koji drugi grad u našoj zemlji. Ono što posebno želim da naglasim je da je Nova srpska demokratija uvijek bila prin-

cipijelan partner i da smo mi prilikom formiranja aktuelne parlamentarne većine napravili koalicioni sporazum kojim smo definisali da je cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji koji je pred nas postavila apsolutna većina građana Crne Gore od najvećeg prioriteta. Vjerujem da ćemo punopravnim članstvom u EU omogućiti da se realizuje onaj naš cilj da Crna Gora bude zemlja srećnih, slobodnih i bogatih ljudi. Smatram da je od izuzetne važnosti da aktuelna parlamentarna većina svoje obećanje građanima Crne Gore ispuni do kraja i da 2027. godine na izbore izađemo pred birače ponosno, uzdignute glave, poručivši da je ovo neka nova Crna Gora. Duboko vjerujem da taj cilj možemo ostvariti svi zajedno i da svaka politička organizacija koja je dio ove parlamentarne većine donosi neku specifičnu energiju koja cijeli ovaj proces gura naprijed. Mišljenja sam da politički predstavnici srpskog naro-

da sada imaju i obavezu više, nego što smo to imali tokom svog opozicionog djelovanja, jer danas kao dio parlamentarne većine i vlasti predstavljamo jasnu branu bilo kakvom povratku srbofobne politike koju smo, nažalost, gledali gotovo punih 30 godina. Ovo je vrijeme mudrih i promišljenih, a ne ishitrenih i brzih odluka. Svakako, kao što nijesmo radili nikada do sada, naša stranka se neće miješati u unutrašnje odluke bilo koje političke organizacije i za nas će, bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića. POBJEDA: Djeluje da političkog mimoilaženja sa Kneževićem ima i u nekim drugim odlukama, poput podrške koju je NSD dala slanju crnogorskih vojnika u misiji obuke oružanih snaga Ukrajine. Tada je iz Beograda, od strane bivšeg potpredsjednika Vlade i čovjeka bliskog izvršnoj vlasti, poslata poruka da je potez NSD „razlog za gađenje“, te da je jedino Knežević „Srbin vrijedan predaka“. Je li ovo znak stvaranja distance između Vas i vlasti u Beogradu? MANDIĆ: Želio bih da podsjetim građane Crne Gore da Nova srpska demokratija nije nikakva repa bez korijena, već da smo ponikli iz nekadašnje Srpske narodne stranke i prije toga izvorne Narodne stranke, te da smo se uvijek zalagali za prava srpskog naroda i one uzvišene vrijednosti slobode i pravde. Kao jedina parlamentarna stranka koja u svom nazivu ima termin „srpska“, prirodno je da ćemo uvijek stremiti da imamo najbolje moguće odnose sa Srbijom, bez obzira ko u njoj čini vlast. To je tekovina koja je starija od nas samih i koju su nam u amanet ostavili naši preci. Ne bih komentarisao izjave pojedinaca, ali kao i uvijek borim se za pravo svih da iznesu svoj stav, čak i kada smatram da nijesu u pravu i to sam nebrojeno puta demonstrirao u parlamentu. Nova srpska demokratija je prepoznata kao pouzdan partner i drži se dogovora koji smo svi zajedno postigli prilikom formiranja parlamentarne većine 2023. godine i svoje račune polaže isključivo građanima Crne Gore, a kao nacionalna stranka, prevashodno srpskom narodu u Crnoj Gori. Kao što sam rekao u odgovoru na prethodno pitanje, velika je danas odgovornost na našoj stranci, kao nacionalnoj političkoj organizaciji srpskog naroda u Crnoj Gori, jer sa pozicija vlasti garantujemo da srpski narod, ali ni bilo koji drugi narod u ovoj zemlji, nikada više ne bude u poziciji građana drugog reda, potlačen, ponižen i u borbi za goli opstanak. Naprotiv, sada smo se svi zajedno u parlamentarnoj većini, a usudiću se da kažem i u konstruktivnom dijelu opozicije, okrenuli da gradimo zemlju srećnih, slobodnih i bogatih građana.

Politika

6, 7. i 8. januar 2026. POBJEDA: Vratimo se korak unazad kada je u pitanju EU i evropske vrijednosti. Da li smatrate da ste na današnji dan u očima domaće i međunarodne javnosti percipirani kao istinski evropejac i političar koji iskreno i predano radi na tome da Crna Gora bude član evropske porodice? MANDIĆ: Bivši režim je imao besprekornu evropsku retoriku kojom je vješto maskirao razorenu zemlju, koja je teško oboljela od organizovanog kriminala i endemske korupcije. Sve to vrijeme su koristili svoju propagandnu mašineriju da sve one koji su se borili za slobodu i pravdu u Crnoj Gori prikažu kao petokolonaše, izdajnike i protivnike evropskog puta. U nekom od odgovora na prethodna pitanja sam rekao da Nova srpska demokratija ima veliki legat i da su se i naše stranke prethodnice zalagale za univerzalne vrijednosti, kao i za to da naša zemlja bude u Evropskoj uniji. Iako prepoznajem da termin „evropejac“ koristite u negativnom kontekstu, slobodno mogu da kažem da sam ja isti, odnosno malo mudriji, kao kada sam bio mladi predsjednik Srpske narodne stranke. Za razliku od bivšeg režima, mi danas govorimo jezikom rezultata i to cijene i građani i naši inostrani partneri. Vjerujem da građani Crne Gore to i te kako prepoznaju i ne sumnjam da će na budućim izborima to posebno cijeniti srpski narod, koji nakon 30 godina podređenog položaja tokom vladavine Demokratske partije socijalista konačno ima mogućnost da živi život dostojan građanina ove slavne zemlje. Kao što sam to rekao i u jednom od prethodnih odgovora, posebno je važno da danas mi razgovaramo i pregovaramo sa Evropskom unijom, a ne kao što je to u prošlosti bio slučaj, da određeni nedobronamjerni akteri pregovaraju u naše ime. Pred nama je još mnogo posla i posebno sam ponosan što smo kao stranka iznjedrili i jednu potpuno novu generaciju mladih političara koji će jednog dana nastaviti plemenitu misiju koju smo započeli. POBJEDA: Prošlo je nešto više od pet godina od promjene trodecenijske vlasti. Da li ste ovako zamišljali Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020. godine i šta smatrate da je trebalo biti urađeno, a još nije? MANDIĆ: Mnogo toga je urađeno, ali i dosta toga je još pred nama. Ono što je najvažnije je da smo zajedno krenuli u veliku borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije koji je uništavao Crnu Goru. Ono što

Mlada generacija političara NSD-a može stati na crtu bilo kom mladom političaru u EU POBJEDA: Nedavno ste se sastali sa Ričardom Grenelom, specijalnim izaslanikom predsjednika SAD, prije toga ste boravili u SAD i Velikoj Britaniji. Najavljena je još jedna visoka zvanična posjeta Americi u prvoj polovini 2026. Da li sve ovo šalje jasnu poruku da ste snažan partner Zapada? MANDIĆ: Kao odgovoran političar, predsjednik Skupštine Crne Gore, kao i predsjednik stranke koja je stožer srpskog naroda u Crnoj Gori, moja je

dužnost da se za svoj narod, ali i sve druge narode u Crnoj Gori, zalažem na svakom, pa tako i najvišem nivou. Smatram da je izuzetno važno da pratimo svjetske procese, posebno u kontekstu našeg skorog članstva u Evropskoj uniji, ali i šire. Upravo zbog toga sam ovaj mandat posvetio brojnim diplomatskim aktivnostima, od kojih je svakako poseban segment posvećen strateškoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Vjerujem da ćemo u nared-

je uništavano trideset godina nije tako lako oporaviti i ozdraviti, ali svojski se trudimo. Sa nacionalnog stanovišta, kao što sam rekao, srpski narod u Crnoj Gori danas živi život dostojan čovjeka. Zaštitili smo Srpsku pravoslavnu crkvu od bilo kakvih potencijalnih nasrtaja kakve smo, nažalost, imali prilike da vidimo od strane bivšeg režima. Naravno, borba protiv diskriminacije i za potpunu ravnopravnost srpskog naroda se nastavlja i ono što naglašavam je da je aktuelni Ustav Crne Gore diskriminišući u odnosu na najveći broj građana Crne Gore koji govore srpskim jezikom, te da je iznalaženje rješenja neophodno. Nakon promjena 2020. godine dokazali smo da Crna Gora može da ide naprijed. Dokazali smo da, za razliku od prethodnog režima, potrebe građana Crne Gore ne smatramo „luksuzom“, kao što je to svojevremeno govorio Milo Đukanović. U potpunosti smo srušili njihovu lažnu sliku da građani Crne Gore uvijek moraju da „stežu kaiš“ zarad koristi države, dok su se privilegovani pojedinci, čelnici bivšeg režima i svakako članovi OKG enormno bogatili, kradući to što građani uštede. Ponovo smo uspostavili snažan srednji stalež, koji je DPS režim trideset godina radio da uništi. Zaogrnuti plaštom „evropskih vrijednosti“ radili su na tome da stvore probrani sloj privilegovanih ljudi koji će kontrolisati i živjeti lagodan život na uštrb ostalih građana Crne Gore, koji su konstantno trebali da trpe ono što im se sa vrha servira. Naš cilj je da Crna Gora bude zemlja srećnih, slobodnih i bogatih ljudi. Naš cilj je da ovu zemlju učinimo dostojnom građana koji u njoj žive. Da mladi ljudi nikada više ne osjete potrebu da odlaze, već da ovdje kupuju nekretnine, grade kuće, zasnivaju porodice i stvaraju svoju bolju budućnost.

Naš je cilj da se oni koji su za vrijeme DPS-a otišli trbuhom za kruhom vrate u Crnu Goru. Da stvorimo povoljan ambijent za svjetski poznate i odgovorne investitore, koji će otvoriti na stotine novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Da ohrabrimo naš narod, koji je kroz istoriju uvijek bio preduzmiljiv, da stvara novu vrijednost. Sve su ovo realni ciljevi koji se mogu ostvariti, samo kada su na čelu zemlje odgovorni ljudi poput nas. Sa nama nema nesigurnosti, mi ono što obećamo i ostvarimo. U prilog tome svakako govore i činjenice da je prosječna zarada u Crnoj Gori za ovih pet godina povećana gotovo 100 odsto, te da sada iznosi 1016 eura (2019. iznosila 515 eura), da je minimalna zarada uvećana 170 odsto, odnosno plus 260 odsto (sa nekadašnjih 222 eura na današnjih 600 i 800 eura), da je minimalna penzija uvećana čak +210 eura (sa 145.77€ na 450 eura) i da je prosječna penzija uvećana +86 odsto (sa nekadašnjih 289,41 na današnjih 537,71 euro). Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja već četiri godine nije povećala cijenu električne energije. Jedan od razloga leži i u strateškim ulaganjima u domaće energetske kapacitete, kroz projekte Solari 3000+/500+ i 5000+, SE Željezara, SE Vrtac, SE Kapino Polje, SE Krupac, SE Štedim, SE Gračanica. Vjetroelektrana „Gvozd I“ ima planiranu godišnju proizvodnju od oko 150 GWh, što je dovoljno da podmiri potrebe približno 25.000 domaćinstava, dok će nastavak ovog projekta kroz „Gvozd II“ snage 21 MW omogućiti da ova dva vjetroparka zajedno proizvode oko 220.000 MWh godišnje, to su revolucionarne brojke. U Pljevljima se realizuju projekti ukupne vrijednosti više od 100 miliona eura (ekološka rekonstrukcija TE,

nom periodu zaista imati mnogo pozitivnih vijesti za sve građane Crne Gore. Posebno me raduje što moj tim mladih, obrazovanih i požrtvovanih ljudi ima priliku da stvara kontakte, jer upravo oni će jednog dana preuzeti odgovornost za upravljanje našom zemljom i drago mi je što mogu da ih savjetujem i, usudio bih se reći, naučim kako da unaprijed predosjete dugoročne procese, kako bi na najbolji mogući način pozicionirali Crnu Goru u vremenima koja predstoje.

NSD se neće miješati u unutrašnje odluke bilo koje političke organizacije i za nas će, bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP biti braća s kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića, rekao je Mandić toplifikacija grada, izmještanje korita Ćehotine) koji za cilj imaju da umnogome unaprijede kvalitet života u tom gradu i svakako cijeloj Crnoj Gori. Što imamo više novih izvora električne energije imaćemo stabilnije cijene, jer kao što znamo, cijena električne energije diktira maltene sve ostale. Iako opozicija voli da nas napada za to što rješavamo probleme koje su oni stvorili i ostavili, mi smo smanjili udio bruto javnog duga sa 77 odsto BDP-a koliko je iznosio 2019, na 58,6 odsto BDP-a koliko iznosi ove godine. Zaduživanja o kojima ovih dana često pričaju poslanici DPS-a koriste se da bi se vraćali nepovoljni krediti koje su oni potpisali, dok jedan dio svakako ide i u velike infrastrukturne projekte poput auto-puta. Mi gradimo evropsku Crnu Goru, a članstvo u EU će biti samo krunski rezultat našeg predanog rada za građane Crne Gore. Kao što rekoh, Nova srpska demokratija je pouzdan partner i garant stabilnosti ove zemlje. POBJEDA: Kada govorimo o stvarima koje nijesu urađene, tu svakako dolazimo do onoga što mnogi nazivaju identitetskim temama, a tiče se vaših inicijativa poput izgradnje kapele na Lovćenu, te izmjena Ustava u dijelu srpskog je-

Ono što sam rekao tužiocu Markoviću je glas naroda POBJEDA: Uputili ste oštre kritike prema vrhovnom tužiocu Miloradu Markoviću, rekavši da je zahvaljujući Vama izabran, te da je sada vrijeme da podnese ostavku. Zbog čega ste nezadovoljni radom Vrhov-

nog tužioca i smatrate li da podrivate vladavinu prava takvim istupima? MANDIĆ: Nije mi drago što su mediji kreirali sliku da se tu radi o bilo kakvom ličnom nezadovoljstvu. Kao predsjednik Skupštine, ja sam jedan od 81

poslanika, odnosno jedan od 81 narodnog predstavnika. Činjenice koje su izrečene na toj sjednici Skupštine su samo glas naroda koji je mnogo više očekivao od VDT-a Markovića kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korup-

cije i nema tu mnogo filozofije. Završio bih kontrapitanjem – zašto bi neko želio da se parlamentu i njegovim poslanicima uskrati Ustavom zagarantovano pravo da zastupaju građane koji su ih birali i da li je to podrivanje vladavine prava?

Ja kao mladi političar nijesam imao tu privilegiju. U tim turbulentnim vremenima, rijetko ko je razmišljao strateški, tako da sam kroz život mnogo toga naučio i sada zaista želim da pružim mladim političarima iz NSD da razviju puni potencijal. Istinski smatram da mlada generacija političara iz naše stranke, po svom znanju, obrazovanju i poznavanju politike može da stane na crtu bilo kom mladom političaru u EU, ali i šire, i na to sam izuzetno ponosan.

zika. Od pojedinih partnera iz vlasti, ali i iz međunarodne zajednice dobili ste poruke da insistiranje na ovim pitanjima usporava napredak Crne Gore ka EU. Da li se onda Vaši potezi mogu tumačiti kao podrivanje evropskog puta, ili svjesno šaljete poruke za biračko tijelo, bez namjere da se skorije djeluje u pravcu realizacije? MANDIĆ: Volio bih da ti ljudi koji govore kako ove ideje usporavaju evropski put Crne Gore donesu konkretne dokaze za to, jer koliko ja vidim, a biću toliko slobodan da to i kažem, otkad se u parlamentarnoj većini i Vladi Crne Gore čuje i srpski jezik, naša zemlja ide putem oporavka i izgradnje bolje budućnosti. Vjerujem da ćemo upravo tako unijeti novu vrijednost u Evropsku uniju. U odgovoru na prethodno pitanje istakao sam samo neke od rezultata koje smo postigli kao parlamentarna većina, a koji se tiču onoga od čega žive građani naše Crne Gore i vjerujem da je to najbolji pokazatelj naše odgovorne politike prema njima. POBJEDA: Kazali ste nedavno da postoji mnogo elemenata aktuelnog Ustava koje bi trebalo kroz izmjene upodobiti sa sadašnjicom Crne Gore. Koji su to elementi osim srpskog jezika? MANDIĆ: Postoje određeni elementi koji se moraju upodobiti shodno preporukama naših evropskih partnera. POBJEDA: Govorili ste i o „nedobronamjernim ljudima“ koji negativno predstavljaju Vašu iskrenu namjeru da Ustav preslikava stvarnost i pritom koče taj proces. Ima li takvih ljudi među partnerima u parlamentarnoj većini? MANDIĆ: Teško je razlikovati reakcije pojedinaca koji se u nedostatku političkog iskustva i ponutkani gotovo automatskom reakcijom propagandne mašinerije, raznih tzv. „analitičara“ i generalno iskrivljene slike u datom momentu od onih koji zaista nedobronamjerno posmatraju naš zahtjev da se uz najširi mogući dijalog pokrene i ovo pitanje. Želim posebno da naglasim da niko ne želi da ovo pitanje rješava na silu. Mi politiku ne želimo da vodimo kao bivši režim, iako su svi mogući argumenti na našoj strani. Vrijeme je da

Crna Gora ozdravi i jednom za svagda raskrsti sa prisilnim nametanjem bilo čijih ideja. Danas u ovoj zemlji ima dovoljno mjesta za sve. POBJEDA: Tokom 2024. godine prikupljali ste podatke u svrhu prijedloga zakona o dvojnom državljanstvu, da biste potom u kampanji za podgoričke izbore izjavili da se daleko odmaklo u tom procesu. Ipak, govora o tome odavno nije bilo. Dokle se stiglo s tim pitanjem? MANDIĆ: Iako smo smatrali da je to izuzetno dobra inicijativa, a svakako taj stav dijelimo i danas, nemamo razumijevanje i podršku ostalih članova parlamentarne većine za takvu inicijativu, a zašto je to tako, ostavljamo njima da pojasne, posebno svim onim iseljenicima iz raznih evropskih zemalja, Republike Turske, SAD, itd. POBJEDA: Insistirali ste na tome da je PES partija koja ima jači rejting od ZBCG, uprkos istraživanjima koja jasno govore suprotno. Da li time pokušavate da odvratite pažnju premijerove partije u odnosu na one glasove koji im poručuju da im kolaboracija sa Vama ne donosi rast, već se zbog nje urušavaju? MANDIĆ: Kao i ostatak Crne Gore, o rejtinzima političkih partija najčešće saznamo iz medijskih publikacija i, ispravite me ako griješim, ali gotovo sva ta istraživanja su potvrdila upravo ono što ja govorim, a to je da Pokret Evropa sad na čijem čelu je premijer Milojko Spajić ima najveću podršku među biračima. Tu nije bilo nikakve „maliciozne namjere“, već sam samo konstatovao činjenično stanje. Smatram da građani svoje mišljenje formiraju shodno rezultatima koji se postižu, a ne shodno istraživanjima koja se plasiraju za potrebe ove ili one političke ili parapolitičke organizacije. Aktuelna parlamentarna većina je u potpunosti posvećena boljoj budućnosti Crne Gore i vjerujte mi na riječ da, ako ovako nastavimo, u redovne parlamentarne izbore 2027. godine ulazimo potpuno relaksirano, unaprijed znajući da ćemo započeto nastaviti i nakon izbora. POBJEDA: Vidite li sebe kao premijera nakon izbora 2027. uprkos vjerovanju Vaših partnera da će Spajić predvoditi i 45. Vladu? MANDIĆ: Premijer Spajić je, kao što to često istaknem u razgovoru sa predstavnicima zemalja članica EU, jedan mlad, sposoban, energičan i okretan čovjek koji je školovan na Zapadu, ali i Dalekom istoku (Japanu) i kao takav vjerujem da je cijelog sebe dao za odgovornu funkciju kakva je funkcija premijera. Mislim da smo postigli izuzetno dobar i prevashodno komplementaran spoj mladosti i iskustva, te da sa takvom dinamikom odnosa postižemo zaista istorijske rezultate. Ovakav raspored očigledno daje rezultate, a kao što narod i te kako dobro zna, tim koji dobija ne treba mijenjati. Bojan ĐURIŠIĆ

Politika

PODGORICA – Jedino je sigurno da Pokret narodnog povjerenja neće praviti koalicije sa onima koji su vođeni strahom i sujetom, ali i zbog dijametralno suprotnog pristupa politici i građanima Crne Gore, a to su nekadašnja koalicija Za budućnost Crne Gore, Demokratska partija socijalista i Socijalistička narodna partija. To je, u intervjuu za Pobjedu, kazao Dragoslav Šćekić, lider tog novoosnovanog političkog subjekta i nedavno razriješeni ministar sporta i mladih u Vladi Crne Gore. Takođe je najavio da će nakon praznika razgovarati sa potencijalnim partnerima, a da trenutno najtješnje sarađuju sa Pokretom Evropa sad (PES). - Smatram da je na crnogorskoj političkoj sceni danas mnogo više negativnog, što se može vidjeti kroz neiskrenost i licemjerstvo koje sprovodi jedan dio političkih subjekata, kako iz vlasti tako i iz opozicije – ukazao je on. Odluku da više ne bude dio kabineta premijera Milojka Spajića vidi kao „plod političke ucjene subjekata koji su se pozvali na koalicioni Sporazum o formiranju vlasti“, a koji su, dodaje, i sami u kontinuitetu kršili taj dokument. - Svi mi koji smo u izvršnoj vlasti moramo shvatiti da su, bez obzira na kojem nivou odgovornosti bili, institucije sistema servis građana i da smo tu da rješavamo probleme, a ne da ih proizvodimo i zloupotrebljavamo svoje uloge – dodao je sagovornik Pobjede. Smatra da je PNP „politički subjekt na koji građani Crne Gore već duže vrijeme čekaju“, prevashodno jer je „urušeno povjerenje naroda u političare i institucije sistema“. - Crnoj Gori su potrebne istinske promjene i iskreni političari, koji su u ograničenom broju na političkoj sceni. To nam daje za pravo da možemo samostalno izaći na izbore i ostvariti rezultat koji će nas učvrstiti u budućoj Vladi, kako bismo mogli sa ostalim subjektima rješavati probleme građana i unapređivati

6, 7. i 8. januar 2026.

INTERVJU: Dragoslav Šćekić, lider Pokreta narodnog povjerenja

Crnoj Gori su potrebn političari, nećemo pra koalicije sa ZBCG, DPS Nakon praznika biće obavljeni određeni razgovori o potencijalnim partnerstvima. U ovom trenutku, najbliži oblik saradnje Pokreta narodnog povjerenja ostvaren je sa Pokretom Evropa sad, dok će se dalji razvoj situacije definisati kroz komunikaciju koja će se odvijati u narednom periodu, rekao je sagovornik Pobjede sistem – naglasio je Šćekić. Za razliku od većine kolega na političkoj sceni, on se glasno zalaže za otvorene liste, te smatra da su one odavno potrebne Crnoj Gori. - Jer su mnogi nevrijedni beskrupuloznim ponašanjem eliminisali one kojima građani i članovi istinski vjeruju i smatraju da bi ih najbolje zastupali u lokalnim i državnim parlamentima ili institucijama sistema – dodao je. Šćekić rado govori o Beranama, rodnom gradu za čiji se prosperitet uvijek zalaže. Smatra da je hvale vrijedan rad aktuelnog predsjednika opštine Đola Lutovca (PES) koji „pokazuje odgovoran odnos kada je u pitanju saradnja sa Vladom i želju da se što više projekata realizuje u korist građana Berana“. Takođe je

ukazao da određenim političkim snagama „pripada mnogo više vlasti nego što je realno stanje na terenu“. - Najava ulaganja Mohameda Alabara u području Jelovice je izuzetno značajan momenat koji može otvoriti novu stranicu razvoja Berana i vjerujem da će ta komunikacija imati svoj epilog u evidentnim investicijama – zaključuje sagovornik Pobjede. POBJEDA: Da li vidite kao opravdanu odluku premijera Milojka Spajića da više ne budete dio njegovog kabineta kao ministar sporta i mladih, pošto više nijeste član SNP, kome je taj resor pripao prilikom raspodjele unutar vladajuće većine? ŠĆEKIĆ: Odluka je plod političke ucjene subjekata koji su se pozvali na koalicioni Spo-

razum o formiranju vlasti, koji su i sami u kontinuitetu kršili, jer se isti ne odnosi isključivo na kadrovska rješenja. Jasan i precizan odgovor na ovo pitanje dao je ministar Milan Butorović u obrazloženju u državnom parlamentu, što je i u potpunosti bilo razumljivo građanima Crne Gore. POBJEDA: Bili ste ministar zdravlja u prethodnom i ministar sporta i mladih u aktuelnom sastavu Vlade. Što smatrate najzahtjevnijim zadacima koje ste obavljali na tim funkcijama? ŠĆEKIĆ: Prije svega, svi mi koji smo u izvršnoj vlasti moramo shvatiti da su, bez obzira na kojem nivou odgovornosti bili, institucije sistema servis građana i da smo tu da rješavamo probleme, a ne da ih proizvodimo i da zloupo-

trebljavamo svoje uloge. Na taj način jedan dio neodgovornih pojedinaca ili grupa obesmišljava sve pokušaje normalnog funkcionisanja sistema u pravcu stvaranja boljeg ambijenta za normalan i kvalitetniji život građana. U tom pravcu je bilo izazovno mijenjati loše navike i boriti se sa lošim namjerama, ispravljati iskrivljenu zaostavštinu koja traje više decenija - posebno kada je u pitanju zdravstveni sistem, ali i kada je u pitanju odnos prema sportu i mladima, koji se ogleda u neshvatanju realnih potreba i brige. POBJEDA: Da li smatrate da Vaš PNP može učestvovati na narednim izborima ravnopravno s ostalim partijskim organizacijama, ili ćete svoja prva mjesta među odbornicima i poslanicima tražiti kroz koalicije? Koje stranke ili političare vidite kao potencijalne partnere? ŠĆEKIĆ: Pokret narodnog povjerenja je politički subjekt na koji građani Crne Gore već duže vrijeme čekaju, jer je urušeno povjerenje naroda u političare i institucije sistema. Crnoj Gori su potrebne istinske promjene i iskreni političari, koji su u ograničenom broju na političkoj sceni. Potrebni su subjekti koji će se iskreno boriti i brinuti o svakom građaninu Crne Gore, a PNP će to zasigurno pokazati.

Članovi Pokreta su svoj odnos i odgovornost pokazali upravo na povjerenim poslovima i funkcijama koje su obavljali ili koje i dalje obavljaju. Zato je naš prostor ogroman i smatram, a istraživanja javnog mnjenja pokazuju da PNP već sada ima ozbiljan uspon i zagarantovan parlamentarni status, ali i mnogo više od toga. To nam daje za pravo da možemo samostalno izaći na izbore i ostvariti rezultat koji će nas učvrstiti u budućoj Vladi, kako bismo mogli sa ostalim subjektima rješavati probleme građana i unapređivati sistem. Jedino je sigurno da nećemo praviti koalicije sa onima koji su vođeni strahom i sujetom, ali i zbog dijametralno suprotnog pristupa politici i građanima Crne Gore, a to su: bivši ZBCG, DPS, SNP… Nakon praznika biće obavljeni određeni razgovori u vezi sa potencijalnim partnerstvima. U ovom trenutku, najbliži oblik saradnje ostvaren je sa PES-om, dok će se dalji razvoj situacije definisati kroz komunikaciju koja će se odvijati u narednom periodu. Želim podsjetiti da formalno pravno postojimo svega dva mjeseca i da smo formirali opštinske odbore u Beranama i Herceg Novom, u toku je formiranje Odbora Glavnog grada. Ističem da već imamo odbornike u Beranama, Bijelom Polju, Plavu, Mojkovcu, Pljev-

vaju, izgubljenim u vlasničkoj magli, lošim zakonskim rješenjem koje je proizvelo mnoge poremećaje i nepravde, a dalo mogućnost zloupotreba ili kretanja mnogo koraka unazad. Na svim poljima se radilo, iako je bilo velike opstrukcije kako unutar ministarstva, tako i iz okvira sistema, kao i velikih pritisaka kriminalnih krugova i političkih struktura na funkcionisanje Crnogorskog olimpijskog komiteta, saveza i klubova širom Crne Gore. Raspodjele sredstava savezima koje su kasnile i do šest mjeseci. Mnoga obećanja bila su nerealna, a sve to je trebalo svesti na odgovoran nivo i moguće djelovanje i vraćanje sporta sebi.

U prethodnom periodu se moglo vidjeti mnogo toga kada je u pitanju priprema ili izgradnja infrastrukture, povećanje izdvajanja za saveze sa tri i po miliona na blizu sedam miliona eura, što je praktično duplirano. Na tome sam zahvalan predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i ministru finansija Novici Vukoviću, kao i svima koji će se prepoznati jer su dali veliki doprinos da se ovo realizuje kako se i očekivalo, o čemu će najbolje svjedočiti savezi. Pripremljena su rješenja koja bi u budućem periodu, kroz izmjene Zakona o sportu, pomogla unapređenju i osnaživanju crnogorskog sporta.

Kontinuirane opstrukcije i politički pritisci POBJEDA: Kako danas vidite svoja postignuća na ministarskim mjestima u resoru zdravlja, te sporta i mladih? ŠĆEKIĆ: Da bismo pričali o oba segmenta sistema, moramo imati u vidu da se pola vijeka nije ili se vrlo malo ulagalo u infrastrukturu, da je javno zdravstvo svjesno zapuštano i da je bilo na zadnjoj ljestvici prioriteta vlada prije 2020. godine, a da se ovih pet godina pristupalo sa oscilacijama u pozitivnom ili negativnom smjeru. Takođe, da se politički pristupalo ili se zaustavljao razvoj kadra, što se u potpunosti odražavalo na građane Crne Gore i na kvalitetnu brigu i zdravstvenu zaštitu.

O periodu moga obavljanja ove izuzetno zahtjevne funkcije najbolje govori izvještaj o mom radu, koji se, između ostalog, ogleda u izgrađene tri klinike u Kliničkom centru Crne Gore – Klinike za mentalno zdravlje, Klinike za dermatovenerologiju i infektivne bolesti, te Operativnog centra u Institutu za javno zdravlje, transformaciji dvije bolnice u Beranama i Kotoru u kliničko-bolničke centre, rekonstrukciji mnogih zdravstvenih ustanova i hitnih medicinskih pomoći. Posebno u davanju mogućnosti da se naši ljekari usavršavaju i napreduju kako u zemlji, tako i u najprestižnijim centrima u inostranstvu, sa više od 250 specijalizacija i

supspecijalizacija i više od 50 ljekara koji su došli i dobili državljanstvo Crne Gore ili druge zakonom predviđene mogućnosti za nesmetan život i rad u Crnoj Gori. Takođe su bila značajna ulaganja u osavremenjavanje zdravstvenih ustanova opremom, što je promijenilo uslove rada zaposlenih, podiglo nivo zdravstvenih usluga i zaštite naših građana, ali i stvorilo uslove za pacijente iz okruženja. Pripremljen je veliki broj krucijalnih projekata čija bi realizacija u potpunosti promijenila pristup zdravstvenom sistemu. Drago mi je da se jedan dio tih projekata već realizuje ili makar pominje, ali mora se mnogo

više, s obzirom na to da se sredstva u budžetu za iste izdvajaju. Koristim priliku da zahvalim svim direktorima zdravstvenih ustanova, ali i timu u Ministarstvu zdravlja koji je odolijevao raznim pritiscima ili opstrukcijama da se postignu veliki rezultati. O nekim suštinskim problemima ćemo drugom prilikom pričati, jer ne smijemo zanemariti „farmaceutsku mafiju“ i svjesno gušenje javnog zdravstva u korist privatnog, iako mislim da taj odnos mora biti partnerski. Slična je situacija sa sportom i mladima. Zapuštena infrastruktura i nebriga, sa promašenim projektima i dvoranama koje prokišnja-

Politika

6, 7. i 8. januar 2026.

Segment mladih nije više formalni dio sistema, već se realizuju značajni projekti i mladi postaju nezaobilazan faktor našega društva. Projekat koji je realizovao Glavni grad, a odnosi se na jedan od najznačajnijih momenata uspješne kandidature za Evropsku prijestonicu mladih 2028. godine, upravo je nastao na ideju i prijedlog Ministarstva sporta i mladih, koja je razvijena u komunikaciji i kvalitetnoj saradnji sa Centrom za omladinsku edukaciju Jugoslava Radovića i direktorom EYCA (Asocijacija evropske omladinske kartice) za jugoistočnu Evropu Manelom Sančezom.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav prema otvorenim listama? ŠĆEKIĆ: Jasan, potpuno za. Odavno su potrebne otvorene liste, jer su mnogi nevrijedni beskrupuloznim ponašanjem eliminisali one kojima građani i članovi istinski vjeruju i smatraju da bi ih najbolje zastupali u lokalnim i državnim parlamentima ili institucijama sistema. Potvrda mog mišljenja su upravo pojedinci koji nemaju podršku u sredinama iz kojih dolaze, ali su preuzeli poslaničke ili ministarske funkcije. POBJEDA: Situacija u opštini Berane konačno više nije u fokusu zbog loših političkih kompromisa. Kako ocjenjujete njen rad u aktuelnom sazivu? ŠĆEKIĆ: Kada je u pitanju lokalna vlast u Beranama, ima određeni nivo stabilnosti. Predsjednik opštine Đole Lutovac dosta radi na održavanju te stabilnosti, ali i na realizaciji zatečenih projekata. Pokazuje odgovoran odnos kada je u pitanju saradnja sa Vladom i želju da se što više projekata realizuje u korist građana Berana. Smatram i da nekim subjektima pripada mnogo više vlasti nego što je realno stanje na terenu, ali i da ne odgovaraju na kvalitetan način potrebama građana. POBJEDA: Što bi za Berane značila ulaganja Mohameda Alabara, svjetski poznatog investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? Opštinsko rukovodstvo ponudilo je za tu namjenu područje Jelovice, ali smatraju da bi svako ulaganje bilo značajno. ŠĆEKIĆ: To je izuzetno značajan momenat koji može otvoriti novu stranicu razvoja Berana i vjerujem da će ta komunikacija imati svoj epilog u evidentnim investicijama. Iskoristio bih ovu priliku da svi razmislimo o zaboravljenom projektu Ski-centra „Bogićevica“, koji je na osnovu svih analiza nekada tretiran kao najznačajniji i najodrživiji. Ovaj predio ima mogućnosti da bude održiv i atraktivan za cijelu Evropu, a o tome mogu svjedočiti i arhivski dokumenti, ali i oni koji se sjećaju toga vremena. Kristina JERKOV

PODGORICA - Već gotovo godinu u političkim kuloarima u Pljevljima traje pokušaj smjene predsjednika opštine Darija Vraneša, ali bez konačnog ishoda. Iako su pritisci konstantni, a politički odnosi duboko poremećeni, većina u lokalnom parlamentu i dalje je neizvjesna, dok opstanak Vraneša na funkciji sve manje zavisi od lokalnih aktera, a sve više od odluka koje se donose van Pljevalja, saznaje Pobjeda.

LEKIĆ I ĐUKANOVIĆ

Prema nezvaničnim informacija našeg lista, ključnu ulogu u pokušajima njegove smjene ima predsjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Milan Lekić, uz političku podršku struktura bliskih moćnom predsjedniku Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutinu Đukanoviću. Tvrdi se da je Lekić uspio da „izlobira“ više od polovine odbornika Nove srpske demokratije za promjenu na čelu opštine, što se već duže vrijeme reflektuje kroz opstrukcije rada Skupština opštine Pljevlja, najčešće nedolaskom odbornika na sjednice i onemogućavanjem kvoruma. Sagovornici Pobjede navode da Vraneš u ovom trenutku ima tek nekoliko lojalnih odbornika iz sopstvene partije, dok su ostali, prema tim tvrdnjama, politički prešli na stranu Lekića. Uprkos tome, do njegove smjene još nije došlo jer ga, kako se nezvanično ocjenjuje, štite snažne veze sa partijskim i crkvenim koordinatorima iz Srbije, uključujući akademske i crkvene krugove, koji se u lokalnim političkim kalkulacijama vide kao ključni zaštitni mehanizam. Dodatni institucionalni okvir za rasplet političke krize dali su i zvanični stavovi koalicionih partnera. Nedavno su objavljena saopštenja Nove srpske demokratije i Demokratske Crna Gore (DCG), kao i zahtjevi Pokreta Evropa sad, u kojima se otvoreno insistira na potrebi „redefinisanja odnosa“ u vladajućoj koaliciji u Pljevljima. U tom kontekstu, Opštinski odbor NSD-a Pljevlja saopštio je da će odmah nakon Božića odgovoriti na zahtjeve sadašnjih koalicionih partnera i organizovati sastanak svih predstavnika lokalne vlasti, sa ciljem rješavanja nagomilanih problema u lokalnoj samoupravi.

MANDIĆ DA PRESIJEČE

- Iako smo očekivali da su šestomjesečni problemi u funkcionisanju lokalnog parlamenta prevaziđeni održavanjem posljednje sjednice Skupštine

Sprema se politički „svileni gajtan“ za Vraneša, većina i dalje neizvjesna Sagovornici Pobjede navode da Vraneš ima tek nekoliko lojalnih odbornika iz sopstvene partije NSD, dok su ostali, prema tim tvrdnjama, politički prešli na stranu Lekića. Uprkos tome, do njegove smjene još nije došlo jer ga, kako se nezvanično ocjenjuje, štite snažne veze sa partijskim i crkvenim koordinatorima iz Srbije, uključujući akademske i crkvene krugove, koji se u lokalnim političkim kalkulacijama vide kao ključni zaštitni mehanizam skupština crne gore / m. matković

ljima, Danilovgradu i Zeti, od čega smo u pet opština dio lokalne vlasti. Ljudi širom Crne Gore se sami javljaju i pružaju podršku, neki su već stvorili povjerenje u nas, a neki polako stvaraju. Sve je to pokazatelj našeg ispravnog političkog puta i garancija velikog uspjeha. POBJEDA: Što vidite kao ključne probleme, a što kao pozitivne strane crnogorske političke scene danas? Da li smatrate ispravnom odluku pojedinih partija (Prava CG, Radnička partija) da se „utope“ u veću vladajuću stranku, Novu srpsku demokratiju? ŠĆEKIĆ: Moram saopštiti da smatram da je mnogo više negativnog, što se može vidjeti kroz neiskrenost i licemjerstvo koje sprovodi jedan dio političkih subjekata, kako iz vlasti tako i iz opozicije, ali i prema namjerama Vlade da Crna Gora postigne odgovarajući nivo političke stabilnosti, popravi standard građana, uspostavi pravnu funkcionalnost države i ispuni obaveze na putu prema EU. Što se tiče ispravnosti odluke pomenutih političkih subjekata da se „utope“ u NSD, to ne bih komentarisao, jer je to stvar njihovog izbora. Nijesu jedini koji su krenuli u tom pravcu, jer se još neki odavno kandiduju.

IZA KULISA: Što stoji iza inicijative vladajuće koalicije u Pljevljima o redefinisanju odnosa, predsjednika opštine štite moćni krugovi iz Srbije

opština pljevlja

ni iskreni aviti S, SNP

Dario Vraneš

Milan Lekić

Sagovornici ocjenjuju da je riječ o jasnom političkom signalu da je postojeći model upravljanja iscrpljen i da se ulazi u fazu u kojoj je promjena na čelu opštine jedna od realnih opcija opštine Pljevlja, ispostavilo se da to nije tako. Nova srpska demokratija je svjesna da problem postoji, ali i da nije nerješiv. Kao stranka koja je odgovorna prema građanima i glasačima, potrudićemo se da u saradnji sa konstituentima lokalne vlasti u najkraćem roku riješimo problem koji opterećuje živote svih građana opštine Pljevlja, saopšteno je iz Opštinskog odbora NSD-a. Iako se u tim saopštenjima ime Darija Vraneša ne pominje direktno, sagovornici ocjenjuju da je riječ o jasnom političkom signalu da je postojeći model upravljanja iscrpljen i da se ulazi u fazu u kojoj je promjena na čelu opštine jedna od realnih opcija. Time su, prema

istim izvorima, zvanično otvorena vrata za preslaganje vlasti i eventualnu smjenu predsjednika opštine. Kao dodatni razlog za zahlađenje odnosa unutar vladajuće strukture navode se i sve učestaliji javni istupi i javna kampanja Vraneša protiv Elektroprivrede Crne Gore i Termoelektrane Pljevlja, što dio vladajućih političkih aktera vidi kao direktan udar na državnu energetsku politiku i kompanije od strateškog značaja. Prema tim ocjenama, ti napadi dodatno su zaoštrili odnose unutar većine i učvrstili stav da je Vraneš postao politički teret, ne samo na lokalnom, već i na državnom nivou.

U tom kontekstu se sve češće pominje da bi Andrija Mandić lično trebalo da presiječe politički čvor i predloži rješenje, odnosno zamjenu za Vraneša. Prema istim izvorima, u toku su intenzivni, ali još uvijek neformalni razgovori između NSD-a, DCG-a i PES-a o redefinisanju odnosa i mogućem preslaganju većine, ali bez konačnog dogovora o kadrovskim rješenjima. Za sada, politički „svileni gajtan“ oko Vraneša jeste pripremljen, ali još nije zategnut do kraja. Hoće li i kada doći do smjene zavisiće prije svega od ishoda najavljenih razgovora nakon Božića, ali i od toga da li će predsjednik opštine izgubiti podršku zaštitnih centara van Crne Gore, bez kojih njegova pozicija u Pljevljima postaje teško održiva. Opozicija predvođena DPSom je dva puta pokušavala da na dnevni red stavi inicijativu o smjeni Vraneša zbog njegove politike ,,srpskog sveta“ ali nije imala potrebnu većinu. Postoje razmišljanja u DPS-u da se ne miješaju u aktuelni sukob jer bi im odgovarala razjedinjena vlast u susret lokalnim izborima. N. ZEČEVIČ

Ekonomija

6, 7. i 8. januar 2026.

Usvojena informacija o resursu od posebnog interesa za Crnu Goru

PODGORICA - Nakon što je prije mjesec postala pravosnažna presuda Privrednog suda kojom je utvrđeno da ugovor sa dosadašnjim agentom za gazdovanje domenom ,,.me“ više nije na snazi, Vlada tek treba da sagleda dalji model upravljanja nacionalnim internet domenom.

To se navodi u informaciji Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) koju je Vlada usvojila posljednjih dana prošle godine. Pobjeda je MER-u ranije uputila pitanja u vezi s nastavkom ili započinjanjem novog konkursa za izbor agenta za registraciju domena ,,.me“, ali odgovore nijesmo dobili. U informaciji, između ostalog, stoji i da je zbog vođenja sudskih postupaka prekinut započet postupak izbora novog agenta, te da postoji potreba obezbjeđivanja kontinuiteta, stabilnosti i bezbjednosti funkcionisanja nacionalnog internet domena. Zato se, kako se navodi, nameće potreba za dodatnom sveobuhvatnom analizom postojećeg stanja i mogućih rješenja. - Predlaže se da Vlada razmotri formiranje međuresorne komisije sastavljene od predstavnika nadležnih organa i relevantnih stručnjaka, koja bi imala zadatak da u definisanom roku izvrši analizu aktuelnog stanja upravljanja nacionalnim internet domenom ,,.me“ i Vladi dostavi prijedlog daljih koraka i dinamike postupanja – piše u informaciji koju je Vlada usvojila prošle sedmice. Za agenta registracije domena ugovor je potpisan u februaru 2008. godine sa kompanijom Domen čiji su osnivači dvije američke kompanije GoDaddy i Afilias Limited i crnogorska ME-net. Prvobitno je zaključen na pet godina uz mogućnost produženja, nakon čega su sklopljena tri aneksa.

Pobjeda je Ministarstvu ekonomskog razvoja ranije uputila pitanja u vezi s nastavkom ili započinjanjem novog konkursa za izbor agenta za registraciju domena ,,.me“, ali odgovore nijesmo dobili

vlada crne gore / bojan gnjidić

Domen ,,.me“ u rukama dosadašnjeg agenta dok Vlada ne uradi analizu

Predlaže se da Vlada razmotri formiranje međuresorne komisije sastavljene od predstavnika nadležnih organa i relevantnih stručnjaka, koja bi imala zadatak da u definisanom roku izvrši analizu aktuelnog stanja upravljanja nacionalnim internet domenom ,,.me“ i Vladi dostavi prijedlog daljih koraka i dinamike postupanja – piše u informaciji koju je Vlada usvojila prošle sedmice nja ugovora. Tada je, na pitanje suda, Lešić kazao da Abazović nije dao konkretan i jasan odgovor da li će ugovor biti produžen ili ne. Zastupnici države su bili stava da je obavještenje o namjeri produženja ugovora trebalo da bude poslato direktno na adresu Vlade, koja je bila ugovorna strana.

aneks

Sa jedne od ranijih sjednica Vlade

Prije mjesec je postala pravosnažna presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev kompanije Domen da im ugovor bude na snazi do 2033. godine. Ministarstvo ekonomskog razvoja je sredinom 2023. godine raspisalo javni konkurs za izbor novog agenta za registraciju domena ,,.me“ koji je bio stopiran ovim sporom. Vlada sada formira komisiju da vidi šta dalje Tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT) je 2022. godine pripremilo informaciju o aktivnostima iz ove oblasti u susret isticanju ugovora 2023, u kojem se, između ostalog, predlagalo da u korist Vlade umjesto dotadašnjih 33 odsto ide najmanje 50 odsto od prodaje slobodnih domena te da predstavnik Vlade uđe u upravljačku strukturu Domena. U informaciji se navodi da je Domen MERT-u, kojim je tada rukovodio Goran Đurović, dostavio aneks ugovora kojim je, između ostalog predloženo da bude produžen na deset godina, da Vlada dobija 70 odsto od premijum i rezervisanih domena i 35 odsto od registracije drugih domena. Dat je i prijedlog da Vlada imenuje profesionalnog menadžera na osnovu javnog konkursa koji će sarađivati sa Domenom, ali ne biti i dio upravnog odbora. Domen je predložio i da se umjesto nadležnosti crnogorskih sudova, koja je bi-

la ugovorena u slučaju spora, predvidi arbitraža. To, kako je ranije Đurović i kazao tokom sudskog postupka, za njih nije bilo odgovarajuće, zbog čega su i raspisali javni konkurs za izbor novog agenta.

Obrazloženje presude

Iz Apelacionog suda je prije mjesec saopšteno da je odbijena tužba Domena i potvrđena presuda Privrednog suda jer ova kompanija nije dostavila izjavu o namjeri produženja ugovora Vladi na način predviđen ugovorom, već je e-mail sa prilogom koji tužilac neosnovano naziva obavještenjem, poslat povodom događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji ne stoji ni u kakvoj vezi sa ugovorom ili aktivnostima koje su predmet ugovora. Ukazali su da je Privredni sud pravilno utvrdio činjenično stanje da su prije isteka ugovora u martu 2023. godine vođeni pregovori između ugovornih strana o eventualnom

produženju ugovora, ali da oni nijesu rezultirali dogovorom. - Tužilac je sam prihvatio da učestvuje u pregovorima o zaključenju eventualnog aneksa, o dogovoru novih, za Vladu boljih komercijalnih uslova ugovora, što je potvrdio time što su predstavnici tužioca učestvovali na sastanku sa predstavnicima tuženog 9. februara 2023. godine. Kako je sam tužilac svojom voljom ušao u pregovore sa Vladom oko uslova produženja ugovora, mogao je da računa na to da se ti pregovori ne moraju okončati dogovorom stranaka, što se u konačnom i desilo. Stranke nijesu postigle saglasnost o bitnim sastojcima ugovora, jer Vlada nije prihvatila predloženi Aneks IV tužioca, pa nije moglo doći do produženja, odnosno obnavljanja ugovornog odnosa među strankama – navode iz Apelacionog suda. Postupak po tužbi Domena se dva puta vodio pred Privrednim sudom, a prvobitno je Apelacioni sud ukinuo presudu tadašnje sutkinje Nataše Bošković koja je takođe odbila njihov tužbeni zahtjev. Iako je njena ocjena bila da je kompanija Domen blagovremeno obavijestila Vladu da namjerava da produži ugovor, koja je propustila da u roku od tri mjeseca odgovori na to obavještenje, ipak je odbila tužbu ocjenjujući ništavim ugovorne

odredbe koje su se odnosile na način produženja ugovora. Takav stav za Apelacioni sud nije bio prihvatljiv, zbog čega je postupak vraćen na početak kod sudije Darka Bulatovića čija je presuda sada potvrđena. Bulatović je ocijenio da je preduzeće Domen slanjem obavještenja o namjeri produženja ugovora preko Američke privredne komore (AmCham) u okviru organizacije događaja sa premijerom postupila mimo dobrih poslovnih običaja i suprotno načelima savjesnosti i poštenja. Iz Domena su uporno ukazivali da su Vladu obavijestili na vrijeme o namjeri produženja ugovora na, u tom trenutku, još deset godina, dok je država sporila da je to urađeno na način propisan ugovorom. Direktor Domena Predrag Lešić je pred sudom navodio da je lično sačinio pismo namjere o produženju ugovora koje je, kako je naveo, direktor AmCham Marko Miročević proslijedio savjetniku predsjednika Vlade Iliji Mugoši uoči događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji ova asocijacija organizuje jednom godišnje. Lešić je kazao da su, nakon što je Dritan Abazović izabran za premijera, iskoristili taj sastanak na kojem premijer inače odgovara na unaprijed postavljena pitanja kako bi kandidovali temu produže-

Abazović je tokom prvog postupka pred sudom kazao da nije bio upoznat sa sadržinom mejla koji je dostavljen Mugoši, ali da je tokom događaja AmCham-a imao kontakt sa predstavnicima Domena. Smatrao je, kako je naveo, da je trebalo obezbijediti bolje uslove za državu, imajući u vidu da se znatno povećao broj korisnika interneta, dodajući da nije dao nikakvo obećanje o produženju ugovora. Bivši ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je pred sudom naveo da je njegov resor uradio analizu efekata sa firmom Domenom te da je nakon sastanka sa njihovim predstavnicima dobio prijedlog aneksa koji nije davao nikakve benefite za državu. Smatrali su, kako je tada kazao, da Domen nije zainteresovan za produženje, jer nije pokazao želju za ozbiljan pristup u pregovorima. Nijesu ih, kako je naveo Đurović, obavijestili da ne prihvataju prijedlog aneksa, već su raspisali tender za novog agenta u junu 2023. godine. Ipak, kompanija Domen je tada prvobitno kod Privrednog suda izdejstvovala privremenu mjeru kojom je zabranjeno da se tender sprovede do kraja, ali je kasnije tu mjeru ukinulo vijeće sudija Privrednog suda ocjenjujući da bi se zabranom državi da izabere novog agenta zadiralo u djelatnost elektronskih komunikacija i upravljanja nacionalnim internet domenom, koja je od javnog interesa. Sutkinja Bošković je u ponovnom odlučivanju tu mjeru odbila, a država do danas nije nastavljala proces izbora novog agenta, čekajući ishod ovog spora. Maja LEKOVIĆ

Ekonomija

6, 7. i 8. januar 2026.

INTERVJU: Ministarka javnih radova Majda Adžović

Jačanje institucija i njihove nezavisnosti predstavlja najbolju garanciju trajne zaštite javnog interesa

- Izazovi sa kojima se suočavamo nijesu personalne, već sistemske prirode - kaže Adžović, ističući da se javni interes može zaštititi samo jačanjem procedura, predvidivošću odlučivanja i stvarnom nezavisnošću institucija. POBJEDA: Kako danas definišete javni interes u Crnoj Gori i ko ga najčešće ugrožava – slabost institucija ili politički pritisci na njih? ADŽOVIĆ: Javni interes definišem kao dugoročno i uravnoteženo djelovanje države u korist svih građana, zasnovano na vladavini prava, jednakosti i održivom razvoju. On podrazumijeva odgovorno upravljanje javnim resursima, institucionalnu stabilnost i visok stepen povjerenja u sistem. U praksi, njegovo očuvanje zahtijeva stalno usklađivanje institucionalnog djelovanja i političkog okvira. Politički procesi su sastavni dio demokratije, ali je važno da institucije zadrže profesionalnu autonomiju u svom radu. Izazovi sa kojima se suočavamo nijesu personalne, već sistemske prirode. Zato rješenja treba tražiti kroz unapređenje procedura, jačanje standarda i predvidivost odlučivanja. Kontinuirano jačanje institucija i njihove nezavisnosti predstavlja najbolju garanciju trajne zaštite javnog interesa. POBJEDA: Koliko su crnogorske institucije danas sposobne da štite javni interes u velikim infrastrukturnim i razvojnim projektima, naročito kada se sudare

Kroz transparentne procedure i zajedničko djelovanje izazovi se prepoznaju i rješavaju na vrijeme. Kontinuirano ulaganje u administraciju i regulatorna tijela doprinosi kvalitetu odluka. Na ovaj način se omogućava da se razvojni projekti realizuju u punom interesu građana i dugoročne stabilnosti države - poručuje ministarka javnih radova Majda Adžović vlada crne gore / saša matić

PODGORICA - U zemlji u kojoj se na javni interes često poziva, ali se rijetko dosljedno štiti, pitanje odgovornosti institucija postaje ključno mjerilo zrelosti sistema. U intervjuu za Pobjedu, ministarka javnih radova Majda Adžović govori o pritiscima na institucije, razvodnjavanju političke odgovornosti i jazu između evropskih pravila i domaće prakse, uz poruku da je profesionalna autonomija jedina brana samovolji vlasti.

Majda Adžović

ekonomski, politički i investitorski interesi? ADŽOVIĆ: Crnogorske institucije raspolažu jasnim nadležnostima, te se njihova efikasnost dodatno unapređuje kroz dobru koordinaciju, međuinstitucionalnu saradnju i jačanje profesionalnih kapaciteta. U velikim infrastrukturnim i razvojnim projektima prirodno dolazi do preplitanja različitih interesa. Upravo u tim situacijama dolazi do izražaja značaj sinergije institucija, stručnih analiza i otvorenog dijaloga sa javnošću. Kroz transparentne procedure i zajedničko djelovanje, izazovi se prepoznaju i

rješavaju na vrijeme. Kontinuirano ulaganje u administraciju i regulatorna tijela doprinosi kvalitetu odluka. Na ovaj način se omogućava da se razvojni projekti realizuju u punom interesu građana i dugoročne stabilnosti države. POBJEDA: Da li u Crnoj Gori postoji stvarna politička i profesionalna odgovornost za loše odluke, ili se odgovornost i dalje razvodnjava kroz institucije? ADŽOVIĆ: Politička i profesionalna odgovornost u Crnoj Gori jasno su prepoznate u zakonodavnom i institucionalnom okviru. U svakodnevnom funkcionisanju sistema,

mehanizmi odgovornosti se kontinuirano razvijaju i unapređuju. Sve veći naglasak stavlja se na jasno definisane nadležnosti, mjerljive rezultate i transparentno odlučivanje. Kolektivni oblici rada zahtijevaju dodatno preciziranje individualne uloge, što predstavlja važan segment daljih reformi. Kroz jačanje evaluacije učinka i unutrašnjih kontrolnih mehanizama, institucije postaju odgovornije prema javnosti. Redovno preispitivanje donesenih odluka doprinosi institucionalnom učenju i stabilnosti. Takav pristup postepeno jača povjerenje građana i kredibilitet javne uprave. POBJEDA: Crna Gora je normativno uskladila veliki dio zakonodavstva sa EU, ali primjena izostaje. Gdje vidite najveći jaz između evropskih pravila i domaće prakse? ADŽOVIĆ: Najveći izazov na evropskom putu Crne Gore jeste da se usklađeni zakoni u potpunosti pretoče u dosljednu i jednaku primjenu. Evropska unija ne vrednuje samo normativno usklađivanje, već i konkretne rezultate. Crna Gora je ostvarila značajan napredak u harmonizaciji zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. U narednoj fazi fokus je na jačanju institucionalnih kapaciteta, a posebno je važno obezbijediti pravnu sigurnost i jednak tretman svih aktera. Unapređenje profesionalnosti i nezavisnosti institucija dio je tog procesa. Takav pristup potvrđuje poziciju Crne Gore kao sljedećeg kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. POBJEDA: Jesu li javna preduzeća danas servis građana ili instrument političkog uticaja? Što je Vaš kriterijum uspješnog upravljanja u tom sektoru? ADŽOVIĆ: Javna preduzeća imaju ključnu ulogu kao servis građana i važni nosioci javnog interesa. Njihova osnovna misija mora biti pružanje kvalitetnih, dostupnih i pouzdanih usluga, uz odgovorno upravljanje resursima kojima raspolažu. U prethodnom periodu uloženi su napo-

Kada se razvojne odluke donose promišljeno i dugoročno, država jača svoju otpornost i kapacitet za održivi napredak. Takav pristup stvara sigurnu osnovu za buduće generacije i ukupni razvoj društva – navela je ministarka javnih radova Majda Adžović ri da se unaprijede standardi korporativnog upravljanja i ojača profesionalni pristup u radu ovih sistema. Uspješnost javnih preduzeća mjeri se prvenstveno kvalitetom usluga koje pružaju građanima, finansijskom održivošću, transparentnošću poslovanja i jasnom odgovornošću rukovodstva za postignute rezultate. Poseban značaj ima jačanje autonomije menadžmenta, uz precizno definisane ciljeve i mehanizme kontrole. Dugoročno, samo profesionalno, odgovorno i depolitizovano upravljanje može obezbijediti da javna preduzeća budu istinski servis građana, a ne instrument bilo kakvog političkog ili drugog uticaja. POBJEDA: Kako pomiriti kratkoročne političke cikluse sa potrebom za dugoročnim razvojnim politikama koje su u interesu države, a ne trenutne vlasti? ADŽOVIĆ: Kratkoročni politički ciklusi sastavni su dio demokratskog sistema i legitimnog političkog procesa. Istovremeno, razvoj države zahtijeva jasno definisane dugoročne ciljeve koji prevazilaze pojedinačne mandate. Takve politike treba da budu zasnovane na strateškim dokumentima, stručnim analizama i realnim potrebama društva. Širok društveni dijalog i politički konsenzus daju tim politikama dodatnu stabilnost i legitimitet. Institucije imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju kontinuiteta i dosljednosti u njihovoj primjeni. Profesionalna, stabilna i kompetentna administracija predstavlja oslonac tog procesa. Kada se razvojne odluke donose promišljeno i dugoročno, država jača svoju otpornost i kapacitet za održivi napredak. Takav pristup stvara sigurnu osnovu za buduće generacije i ukupni razvoj društva.

POBJEDA: Gdje povlačite granicu lične odgovornosti – postoji li odluka zbog koje biste bili spremni da podnesete ostavku ako se pokaže da nije bila u javnom interesu? ADŽOVIĆ: Ličnu odgovornost posmatram prvenstveno kroz obavezu da se svaka odluka donosi u interesu građana i države. Javna funkcija nije cilj sama po sebi, već sredstvo za unapređenje kvaliteta života ljudi. Granicu povlačim tamo gdje bi bilo koja odluka odstupila od tog principa. Odgovornost znači spremnost da se preuzme teret odluka, ali i da se one objasne javnosti na jasan i transparentan način. U političkom djelovanju važno je imati svijest da povjerenje građana nije trajno dato, već se stalno iznova zaslužuje. U situacijama kada se određene odluke pokažu kao nedovoljno efikasne, važno je blagovremeno ih preispitati i unaprijediti u skladu sa javnim interesom. Ovim načinom se jača povjerenje građana u institucije i doprinosi stabilnosti političkog sistema. Suština odgovorne politike je trajna posvećenost potrebama građana i dugoročnom razvoju države. Nada KOVAČEVIĆ

Društvo

PODGORICA – Savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak u intervjuu za Pobjedu kazala je da joj je teško da prihvati da se ne prepoznaje činjenica da je znanje najjače oruđe koje jedno društvo ima. Stava je da istina uvijek pronađe svoj put i da upravo akademska zajednica, ličnim primjerom, treba studentima da pokaže kako izgleda odgovoran, hrabar i društveno angažovan odnos prema stvarnosti. Bošnjak učestalo kritikuje intelektualnu zajednicu što ćuti na razna društvena dešavanja. Više godina je to činila i iz klupe poslanice i prve potpredsjednice Skupštine u istoriji crnogorskog parlamentarizma, te se posebno bavila obrazovanjem i problemima. Sa Bošnjak smo, pored ostalog, razgovarali o tome šta ona danas, sa pozicije koju obavlja, preduzima da stanje u visokom obrazovanju bude bolje, kako je došla do sadašnje funkcije, da li ima političkog zapošljavanja na Univerzitetu, koji su ključni izazovi, suočava li se sa opstrukcijama u radu… POBJEDA: Više godina ste bili poslanica i prva potpredsjednica Skupštine u istoriji crnogorskog parlamentarizma, a sada obavljate posao savjetnice rektora za strateške politike i održivi razvoj. Ranije ste, pored ostalog, oštro kritikovali kako funkcioniše Univerzitet, kritikovali ste i aktuelnog rektora Vladimira Božovića i predlagali rješenja. Kako je uslijedio Vaš angažman u Rektoratu i kako sarađujete danas sa rektorom? BOŠNJAK: Uvijek sam bila osoba koja svoje stavove iznosi jasno i otvoreno, uključujući i one kritičke. Ćutanje nikada nije bilo moj izbor. Ipak, vjerujem da kritika ima smisla samo ako je dobronamjerna, argumentovana i lišena politikantstva, jer njen cilj mora biti opšte dobro, a ne lični ili politički obračun. Jedan od primjera moje borbe za dobro Univerziteta jeste i nastojanje da se, i u materijalnom smislu, povrati urušeni ugled profesije univerzitetskog profesora. Uspjela sam da iniciram i izlobiram da se profesija univerzitetskog profesora uvrsti u Zakon o zaradama u javnom sektoru, čime je povećan koeficijent složenosti poslova i zarade konačno dovedene na nivo koji odgovara tom zvanju. Nažalost, ranije smo imali situacije u kojima su pojedini sekretari i savjetnici u radnim tijelima Vlade imali veća primanja od redovnih profesora, što je, po mom mišljenju, ozbiljno urušavalo dostojanstvo akademske profesije. Kada je riječ o mom angažmanu u Rektoratu, ističem da sam tamo bila zaposlena i prije profesionalnog političkog angažmana. Prethodnim rukovodstvima Univerziteta, koja nijesu podržavala slobodu mišljenja, moj povratak nije

6, 7. i 8. januar 2026.

INTERVJU: Prof. dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora za strateške politik

Pasivnost akadems zajednice jednako j pogubna kao nezna Intelektualci, a posebno univerzitetski profesori koji obrazuju buduće generacije, imaju profesionalnu i moralnu obavezu da ukazuju na probleme i da ne dozvole da društvo skrene u pogrešnom pravcu. Da li je riječ o našem mentalitetu, o ukorijenjenoj servilnosti prema svakoj vlasti, o konformizmu i strahu od „zamjeranja“, ne znam. Znam samo da to ne mogu da razumijem i da takvo ponašanje doživljavam kao saučesništvo u svemu što nam se dešava, poručuje Bošnjak odgovarao, zbog čega sam bila protivzakonito „uklonjena“. Pokrenula sam sudski postupak i dobila pravosnažnu presudu u svoju korist. Današnje rukovodstvo Univerziteta pokazuje širinu i njeguje slobodu misli, zbog čega se moj povratak nije dovodio u pitanje. Sa rektorom imam korektnu i profesionalnu saradnju, a i dalje otvoreno ukazujem na pitanja za koja smatram da zahtijevaju promjene. On je, u tom smislu, vrlo otvoren za nove ideje i inicijative. Sigurna sam da su danas Rektorat, ali i Univerzitet u cjelini, jedna od rijetkih sredina u kojima se ne osjeća politički revanšizam. Moram priznati da se na Univerzitetu realizuje mnogo kvalitetnih i vrijednih aktivnosti, ali da šira javnost o njima često nije dovoljno informisana. To, nažalost, nije specifičnost samo ove oblasti, već širi društveni trend u kojem negativne vijesti dobijaju znatno veću pažnju od pozitivnih. Tako su, na primjer, gostovanja nobelovaca i istaknutih profesora sa najeminentnijih svjetskih univerziteta, uključujući i Harvard, ostala gotovo nezapažena u javnosti. POBJEDA: Ostali ste dosljedni ideji da rektora ne treba da bira Upravni odbor u kojem sjede i predstavnici vlasti, već da treba da se depolitizuje izbor i da ga bira akademska zajednica. Vaša ideja zasad nije prošla. Da li radite na depolitizaciji Univerziteta i na koji način? BOŠNJAK: Naravno da ostajem pri tom stavu. Smatram da je neposredan izbor rektora, putem tajnog glasanja, nakon predstavljanja programa, uz elemente izborne kampanje i javnog sučeljavanja kandidata, najdemokratskije rješenje i model koji u najvećoj mjeri onemogućava direktan politički upliv. Tokom postdoktorskog usavršavanja na Univerzitetu u Ljubljani ima-

ucg

TEŠKO MI JE DA PRIHVATIM DA SE NE PREPOZNAJE DA JE ZNANJE NAJJAČE ORUĐE: Branka Bošnjak

la sam priliku da prisustvujem takvom izbornom procesu, koji je na mene ostavio snažan i vrlo pozitivan utisak. Sadašnji način izbora rektora to, nažalost, ne obezbjeđuje. Čak je on manje demokratičan nego onaj u vrijeme jednopartijskog komunističkog sistema, jer je tada za izbor rektora bila neophodna podrška većine univerzitetskih jedinica – fakulteta i instituta, a danas formalno-pravno, izbor zavisi samo od petnaest pojedinaca - članova Upravnog odbora, čija je struktura, po meni, vrlo problematična. Vlada, kao osnivač, predlaže pet članova, dok Senat Univerziteta predlaže svega četiri člana iz reda akademskog osoblja u zvanju, ostalo su studenti, neakademsko osoblje i predstavnik saradnika. To znači da se može desiti da u Upravnom odboru manje od trećine čine pro-

fesori Univerziteta, gotovo na nivou broja studentskih predstavnika. Iako to danas nije slučaj, pravno-formalno gledano takva mogućnost postoji, jer sastav Upravnog odbora u velikoj mjeri zavisi od političkih okolnosti, a iskustvo nas uči da se one mogu brzo mijenjati. Da ovaj model izbora nije dobar govori i činjenica da gotovo nijedan rektor nije imao protivkandidata na izborima. Dakle, sve se već unaprijed znalo. Uvijek ću se, u okviru svojih mogućnosti, zalagati da se ne dozvoli dominacija politike nad Univerzitetom. Iluzorno bi bilo očekivati potpuno odsustvo političkog uticaja, toga sam i te kako svjesna, ali je od presudne važnosti da politika ne postane dominantna i presudna u akademskim pitanjima. Njegovanje slobodne misli, otvorenost Univerziteta pre-

ma društvu, kao i organizovanje javnih tribina o aktuelnim, pa i „osjetljivim“ temama, vrijednosti su za koje se dosljedno zalažem. Smatram da se u tom pravcu već prave konkretni iskoraci. Nedavno smo organizovali tribine o pitanjima poput postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, gdje je jasno artikulisan stav struke, ali i o vrlo osjetljivim društvenim temama, uključujući događaje u vezi s turskim državljanima koji borave u Crnoj Gori, gdje smo se suočili sa izraženim pojavama ksenofobije u društvu, kao i o globalnim pitanjima, poput rata u Ukrajini. POBJEDA: Ima li danas političkog zapošljavanja na UCG? BOŠNJAK: Pozicija koju trenutno obavljam nema dodirnih tačaka sa zapošljavanjem na Univerzitetu, tako da ne-

mam neposredan uvid u izbor kandidata za slobodna radna mjesta. Ono što mogu da primijetim jeste da je u Rektoratu i dalje u znatnoj mjeri prisutna tzv. „stara garda“, odnosno ljudi koji su tu bili i u periodu kada sam ja napustila Rektorat i započela svoj politički angažman. Istovremeno, primjetan je i dolazak većeg broja mladih koleginica i kolega. Broj zaposlenih jeste povećan, ali je istovremeno znatno porastao i obim posla. Posebno je sektor međunarodne saradnje danas neuporedivo opterećeniji zbog brojnih programa mobilnosti, kako za studente, tako i za akademsko i neakademsko osoblje. Pored toga, realizuje se znatno veći broj međunarodnih projekata nego ranije. U međuvremenu su formirani i novi organizacioni segmenti – centri za kvalitet, doktorske i magistarske studije, Karijerni centar, PR služba, kancelarija za projekte, te za saradnju sa alumni zajednicom, kao i podršku studentima sa invaliditetom, i mnogi drugi. Riječ je o nizu novih aktivnosti, po uzoru na univerzitete u razvijenim državama, pa je bilo prirodno da sa rastom obima posla raste i broj zaposlenih. Kada je riječ o političkom zapošljavanju, iskreno, imajući u vidu širi društveni ambijent u kojem živimo, teško je očekivati da je jedan ovako veliki sistem sa oko 1.200 zaposlenih, kakav je Univerzitet, u potpunosti izuzet od takvih pojava. Međutim, kada govorimo o šefovskim i rukovodnim pozicijama u Rektoratu, ne primjećujem politička imenovanja. Uglavnom je riječ o ljudima iz te „stare garde“, sa dugogodišnjim iskustvom i relevantnim znanjem. POBJEDA: Kakvo ste stanje zatekli kada ste počeli da obavljate ovu funkciju i koje ključne probleme ste notirali? BOŠNJAK: Moram priznati da sam bila prijatno iznena-

Društvo

6, 7. i 8. januar 2026.

ke i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore

ske je anje

đena nekim dobrim praksama i kvalitetnim aktivnostima koje Univerzitet sprovodi, a o kojima šira zajednica, pa čak ni ja, iako mi je ova oblast od posebnog interesovanja, nijesam bila dovoljno informisana. Ono što sam, međutim, prepoznala kao ozbiljan problem jeste nedovoljno iskorišćen kadrovski potencijal Univerziteta. U javnom prostoru se najčešće pojavljuje veoma mali broj profesora, uglavnom isti ljudi, koji su nerijetko angažovani i u različitim radnim tijelima koja imenuju Vlada, Skupština ili Glavni grad. Istovremeno, Univerzitet ima veliki broj izuzetno kompetentnih, stručnih i međunarodno priznatih profesora koji su potpuno „nevidljivi“ za širu javnost, a mogli bi da daju znatan doprinos. Takođe sam primijetila izvjesnu dozu apatije i odsustvo spremnosti da se javno ukaže na određene anomalije, odnosno tendenciju izbjegavanja takozvanog „talasanja“. Smatram da je samocenzura prisutna u zabrinjavajućoj mjeri, naročito kada je riječ o kritičkom osvrtu na poteze Vlade. Teško mi je da prihvatim da se ne prepoznaje činjenica da je znanje najjače oruđe koje jedno društvo ima, da istina uvijek pronađe svoj put i da upravo akademska zajednica, ličnim primjerom, treba studentima da pokaže kako izgleda odgovoran, hrabar i društveno angažovan odnos prema stvarnosti. Za mene su pasivnost i ćutanje akademske zajednice, u tom smislu, jednako pogubni kao i neznanje koje, nažalost, često dolazi sa najviših adresa. To je saučesništvo u propadanju ove države. Da ne pominjem i one pojedince iz akademske zajednice čija je odgovornost, po mom uvjerenju, daleko ozbiljnija i koji bi, u skladu sa zakonom, morali da snose i krivičnu odgovornost. Riječ je o slučajevima u kojima su se potpisi, često servilno, stavljali na sporne izvještaje, studije i revizije, koje su kasnije poslužile kao osnova za koruptivne i po državu štetne ugovore. POBJEDA: Nedavno ste pokrenuli projekat da se formira naučna baza na Univerzi-

tetu Crne Gore koja bi bila na raspolaganju državnim organima, na način da se angažuju univerzitetski stručnjaci prilikom izrade raznih zakona, strategija, odluka... Do skoro nijeste dobijali zeleno svjetlo od vlasti. Šta se tu dešava i da li bilježite neke pomake? BOŠNJAK: Smatrala sam da je neophodno uspostaviti jedinstvenu bazu podataka u kojoj bi bio evidentiran sav raspoloživi kadrovski potencijal Univerziteta, razvrstan po oblastima stručnosti, u skladu sa Fraskatijevom klasifikacijom naučnih oblasti. Ta inicijativa naišla je na odobravanje rukovodstva Univerziteta i, u saradnji sa koleginicom iz Centra informacionog sistema, pripremljen je onlajn upitnik koji je potom distribuiran zaposlenima na Univerzitetu. Odziv je bio izuzetno dobar, tako da danas postoji baza sa oko 700 stručnjaka sa najvišim naučnim i stručnim referencama koji su iskazali spremnost da svoje znanje i ekspertizu stave na raspolaganje državi u kreiranju strateški važnih politika, posebno u procesu evropskih integracija. Imajući to u vidu, Vladi smo uputili inicijativu za zaključenje Memoranduma o saradnji, kojim bi se jasno definisali modaliteti i okviri ove saradnje. Nažalost, na taj dopis gotovo godinu dana nijesmo dobili nikakav odgovor. Lično smatram da takav odnos ukazuje na nedovoljnu ozbiljnost i neadekvatno uvažavanje znanja i stručnosti koje dolazi sa Univerziteta Crne Gore, a i uopšte da ova vlast ne shvata značaj jedinog državnog univerziteta za državu. Umjesto sistemski uređenog i institucionalnog pristupa saradnji, stiče se utisak da se i dalje prednost daje ličnim relacijama i ad hoc rješenjima u angažovanju pojedinaca, što dugoročno nije u interesu ni države ni akademske zajednice. POBJEDA: Često ste kritikovali što se profesori ne oglašavaju i ćute o nekim važnim društveno-političkim temama. Jeste li razgovarali, možda, s nekim profesorima, šta Vam kažu i kako se taj izazov može riješiti? BOŠNJAK: Da, smatram to apsolutno nedopustivim. Intelektualci, a posebno univerzitetski profesori koji obrazuju buduće generacije, imaju profesionalnu i moralnu obavezu da ukazuju na probleme i da ne dozvole da društvo skrene u pogrešnom pravcu. Taj muk intelektualne elite na Univerzitetu, nažalost, odjekuje i danas, jednako kao i u nekim ranijim periodima. Da li je riječ o našem mentalitetu, o ukorijenjenoj servilnosti prema svakoj vlasti, o konformizmu i strahu od „zamjeranja“, ne znam. Znam samo da to ne mogu da razumijem i da takvo ponašanje doživljavam kao saučesništvo u svemu što nam se dešava. Najčešći izgovor koji se čuje jeste da ne žele da se „po-

litički svrstavaju“, iako to niko od njih ne traži. Ne traži se političko svrstavanje, već da progovori struka, da progovori znanje i razum. Gdje su da osude enormno zaduživanje države, sumnjive i netransparentne sporazume kojima se ustupaju najvredniji resursi, višedecenijsko trovanje stanovnika Pljevalja, „akrobacije“ sa Željezarom, ili bacanje miliona eura na prevaziđenu tehnologiju za navodnu ekološku rekonstrukciju Termoelektrane, čiji će rad, po svemu sudeći, biti ekonomski neisplativ zbog penala koje ćemo plaćati? Osim profesora Radulovića, koji je bio politički eksponirana ličnost, gotovo svi ostali profesori iz tehničke struke ćute.

Ćute i o pitanju masovne kupovine diploma, čime se direktno obesmišljava njihov sopstveni rad, jer se mladim, obrazovanim ljudima, njihovim bivšim studentima, oduzimaju radna mjesta u korist onih koji su diplomu stekli za nekoliko hiljada eura. Ćutanje u ovakvim okolnostima nije neutralnost. Ono, po mom dubokom uvjerenju, predstavlja saučesništvo u ozbiljnoj šteti koja se nanosi ovoj zemlji. Čak i CANU ćuti, dok te navodno najumnije glave očigledno zaključuju da im nije mesto u ulozi korektiva društvenih zbivanja, jer su pragmatizam i sinekure, izgleda, daleko isplativiji, pa se ekspresno oglase, i to komplet rukovodstvo, samo kad su sinekure ugrožene, što je bio nedavni slučaj.

Odgovornost za nepoštovanje rodne ravnopravnosti POBJEDA: Angažovani ste i na master Studijama roda koje su otvorene ove godine na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije. Pojedini stručnjaci su u više navrata ukazivali da je stanje rodne ravnopravnosti u državi zadovoljavajuće na papiru, ali da se politike ne primjenjuju u praksi, pa se dešavaju primjeri da, recimo, ministarka zahtijeva da je oslovljavaju da je ministar. Kako na sve to gledate i šta očekujete od otvorenih studija? BOŠNJAK: Otvaranje master programa Studije roda predstavlja istorijski događaj ne samo za Univerzitet Crne Gore, već i za čitavu državu. Riječ je o civilizacijskom i emancipatorskom iskoraku koji ima potencijal da ruši duboko ukorijenjene predrasude i stereotipe tradicionalne Crne Gore, u kojima su žene decenijama bile gotovo isključivo locirane u privatnu sferu - kuću i porodicu - daleko od javnog prostora i pozicija moći na kojima se donose ključne društvene odluke. Obrazovanje širi vidike i uklanja upravo te barijere. Vrlo je ilustrativan Vaš primjer ministarke koja insistira da bude oslovljavana u muškom rodu - „ministre“ - čime svjesno krši zakon. Takav stav jasno pokazuje koliko su tradicionalni obrasci duboko ukorijenjeni, koliko su gledišta sužena i koliko žene nerijetko preuzimaju modele ponašanja muškaraca, umjesto da se zalažu za stvarnu ravnopravnost i unapređenje položaja žena. Umjesto povlačenja ili prilagođavanja dominantnim stavovima, žene treba da zauzimaju prostor koji im pripada, jer nijesu ni manje vrijedne, ni manje pametne, ni manje obrazovane od mnogih muškaraca, i zašto onda muška nadmoć tamo gdje je moć. Prva generacija ovog studijskog programa koja je u oktobru počela studije, njih osamnaest, biće istinski promotori rodne ravnopravnosti. Riječ je o izuzetnoj generaciji koja je već pokazala ogroman potencijal, predstavljajući ove sedmice u gradskoj biblioteci radove na temu Knjiga, film i rod - ispod površine. Rodna ravnopravnost nije partikularno pitanje, već temelj vrijednosti koje društvo čine boljim, humanijim i pravednijim. Želim da istaknem, jer sam bila članica radne grupe, da je u izradi i novi zakon o rodnoj ravnopravnosti. Njegov nacrt predviđa da sve državne institucije moraju imati sistematizovano radno mjesto zaduženo za praćenje primjene zakona, čime se otvara prostor za zapošljavanje kompetentnog kadra koji će upravo iznjedriti ovaj studijski program. Zakon će sadržati i kaznene odredbe, uz jasno propisanu ličnu i institucionalnu odgovornost za njegovo kršenje. To znači da će u budućnosti svako ko svjesno krši zakon snositi posljedice, kako pojedinac, tako i institucija. Ali teško mi pada kada čujem tvrdnje da su žene same sebi prepreka na putu ka ravnopravnosti. Da smo jedinstvenije i solidarnije, u čemu su muškarci, moram priznati, često uspješniji, naš položaj bi bio znatno bolji, a naš glas bi se jasnije i snažnije čuo. Ovako, promjene dolaze sporije, ali ipak dolaze, i pomaci su vidljivi. I Studije roda su primjer.

POBJEDA: Na pojedinim fakultetima UCG i danas se bilježe primjeri da profesori diktiraju određeno gradivo, a studenti zapisuju, da se polažu ispiti pismeno, bez usmene provjere znanja... Kako na sve to gledate? BOŠNJAK: Nijesam upoznata s tim da još ima onih koji studentima diktiraju gradivo, jer je takva praksa odavno prevaziđena. Što se tiče načina ispitivanja, studiranje po Bolonji omogućava da se ispit organizuje isključivo u pismenoj formi. Ipak, lično smatram da je interakcija profesor – student od ključnog značaja i da bi usmeni dio ispita trebalo da bude obavezan, posebno za društvene i humanističke nauke. Studenti su snaga koja ruši barijere i oni moraju jasno ukazivati na ono što im smeta. Uostalom, postoji sistem ocjenjivanja profesora i ne bi trebalo da se uzdržavaju od iskazivanja kritičkog stava, tim prije što je studentska anketa anonimna. Uopšte uzev, budući da se Bolonjski proces kod nas, nažalost, sprovodi na jedan „crnogorski način“, on je u velikoj mjeri obesmišljen. Stiče se utisak da je nivo znanja koji studenti danas dobijaju niži u odnosu na onaj koji je postojao u starom sistemu studiranja. Dodatni problem predstavlja i nametnuta tzv. Gausova kriva raspodjele ocjena, koja sistemski forsira prosječnost. Smatram da to nije dobar put i da nam je neophodna ozbiljna, dubinska analiza, kao i revizija postojećeg sistema. Konačno, ni znanje koje učenici donose iz srednjih škola nije bez problema - dovoljno je podsjetiti se podatka koliko lučaša ne položi prijemni ispit, što samo dodatno potvrđuje dubinu problema s kojim se suočavamo. POBJEDA: Šta pokazuju analize UCG – kakvo znanje imaju studenti koji upišu i završe državne fakultete i gdje ste zabilježili izazove? BOŠNJAK: Iskreno, nijesam upoznata da je rađena takva analiza, iako bi ona morala obuhvatiti i stepen zadovoljstva poslodavaca nivoom znanja naših studenata. Tržište rada bi trebalo da nam pruži tu sliku, ali se bojim da je u našem partitokratskom sistemu, u kojem je partijska knjižica dominantna ulaznica za zaposlenje, a ne znanje, gotovo nemoguće sprovesti realnu i objektivnu analizu. Ono u šta sam sigurna jeste da su studije po Bolonji dovele do toga da je danas mnogo lakše doći do diplome nego ranije, često sa manje stvarnog znanja. Kao da je diploma, taj komad papira, postala važnija od znanja, iako je u suštini bezvrijedna ako iza nje ne stoji stvarna kompetencija. Zato nam je potrebna temeljna revizija i dubinsko sagledavanje sistema, uz kritički osvrt na Bolonjski proces, ali takvu inicijativu mora pokrenuti država, sa najvišeg nivoa.

POBJEDA: Koje su Vaše ključne ideje za razvoj najstarije visokoškolske ustanove u državi i da li u njihovoj realizaciji, možda, nailazite na opstrukcije? BOŠNJAK: Smatram da Univerzitet treba snažnije da se otvori prema javnosti i široj zajednici, te da proaktivnije djeluje povodom aktuelnih društvenih tema. Čini mi se da se u tom pravcu već ide i da postoji jasno raspoloženje, organizuju se i određene tribine kao odgovor na aktuelna društvena pitanja, koja su od javnog značaja i okupiraju pažnju. Takođe, mišljenja sam da Univerzitet mora biti otvoreniji prema mladom kadru, te da im se omogući lakše napredovanje i veća prohodnost u akademska zvanja. Neophodno je raditi na tome da se izbor u zvanja ne vezuje isključivo za fond časova, jer to predstavlja ozbiljnu barijeru za mnoge koji imaju dovoljan broj relevantnih naučnih radova, ali ne i propisani fond časova. Smatram da visina zarade treba da bude u korelaciji sa fondom časova, ali da napredovanje u zvanje mora počivati prvenstveno na naučnim i stručnim rezultatima, a ne na kvantitetu nastavnog opterećenja. Kada je riječ o razvoju, realizuju se značajni infrastrukturni projekti: u univerzitetskom kampusu uskoro ćemo dobiti novi, reprezentativni objekat Univerzitetske biblioteke sa pratećim sadržajima; u toku je rekonstrukcija zgrade Tehničkih fakulteta; inovira se laboratorijska oprema; uvode se novi studijski programi, kao i nastava na engleskom jeziku. Univerzitet Crne Gore je dio mreže Ulysseus, koja pruža brojne mogućnosti kako studentima, tako i nastavnom i nenastavnom osoblju, u tom smislu, Univerzitet je, na određeni način, već punopravni član evropskog akademskog prostora. Postoji i niz društveno korisnih inicijativa, među kojima je ideja o otvaranju vrtića u univerzitetskom kampusu, prvenstveno namijenjenog djeci studenata i zaposlenih na Univerzitetu, što je praksa u mnogim državama EU. Na realizaciji ove ideje se radi i uvjerena sam da će dobiti podršku relevantnih institucija. Time bi studenti Studijskog programa za predškolsko vaspitanje dobili dragocjenu praksu, dok bi Univerzitet dodatno potvrdio svoju društvenu odgovornost kroz subvencionisanje ili oslobađanje studenata od plaćanja tih usluga. Iako je još mnogo dobrih inicijativa u najavi, moram istaći da se u fazi realizacije često susrećemo sa brojnim birokratskim barijerama, ćutanjem i tromošću administracije u državnom sistemu. To zahtijeva veliko strpljenje, a nerijetko i oslanjanje na lične kontakte kako bi se uopšte došlo do odgovoraprak - sa koja se mora mijenjati ukoliko zaista težimo članstvu u Evropskoj uniji. Nada ĐURĐEVAC

10 Društvo

6, 7. i 8. januar 2026.

ZNANJE NAJČVRŠĆI TEMELJ: Sagovornici Pobjede analiziraju anomalije u državi i predlažu rješenja

Tihim promjenama do željenog društva Problemi

votom. I to je ono što se đeca pitaju – za što mi to što učim treba u životu? Nastavnici su s razlogom demotivisani jer ne mogu da žive dostojanstveno od svog rada. Jasno je da demotivisan predavač ne može motivisati učenika – ne zbog loše volje, već zbog emocionalne i egzistencijalne iscrpljenosti. Pored toga, važne poruke se ne uče iz udžbenika, već iz realnosti koju živimo. Đeca danas ne vide da se znanje cijeni. Vide da se do novca često dolazi brzo, lako i sumnjivim putem, dok pošten rad i trud jedva obezbjeđuju osnovnu egzistenciju – istakla je Dragićević.

Dragićević kaže da, prije svega, želi da ukaže šta u društvu nije dobro. Kada se, kako navodi, malo bolje osvrne na crnogorsko društvo jasno je da ono danas nosi duboke unutrašnje podjele. Podjele, objašnjava Dragićević, koje nijesu samo političke, već sve izraženije nacionalne, identitetske i vrijednosne. Umjesto da se razlike doživljavaju kao bogatstvo, one se u mnogim prilikama koriste kao sredstvo razdvajanja i manipulacije, navodi ona. - Takvo stanje slabi našu zajednicu i stvara osjećaj nelagode i nepovjerenja. U takvoj atmosferi svi smo ugroženi, posebno siromašni i stari ljudi, koji su često nevidljivi u javnom prostoru. Smatram da se društvo mjeri upravo po odnosu prema njima, ali i ostalim ranjivim kategorijama. Kada starost postane sinonim za samoću, slabost, oskudicu, a ne za mudrost i dostojanstvo, to je znak duboke krize solidarnosti – rekla je ona. Dodaje da j još jedan veliki problem našeg društva prepoznaje i posmatra kroz obrazovanje koje treba da je temelj, a očigledno je da je, u stvari, postalo simptom krize. - Jedna od najopasnijih stvari koje nam se dešavaju je urušavanje obrazovnog sistema. Nešto nije kako treba sa školskim programima koji su često lišeni smisla i veze sa stvarnim ži-

Damjan Lalović

Kultura dijaloga

Nepravda

PRIVATNA ARHIVA

U protekloj godini Pobjeda je radila priče sa pojedincima koji su ostvarili razne uspjehe u djelatnostima kojima se bave, a o nekima se pisalo i širom svijeta, te smo ih sada pitali šta oni misle, kako društvo može da postane bolje i kako pojedinac može tome da doprinese. Sagovornici su samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU Snežana Dragićević, koja je lani prva zapazila biljku petrolamium u Štitarima za koju se, nakon istraživanja sa timom naučnika, ispostavilo da je nema nigdje drugdje u svijetu, profesorica biologije u podgoričkoj gimnaziji „Slobodan Škerović“ Sanja Ognjanović, čiji učenici osvajaju prva mjesta na državnim i međunarodnim takmičenjima, mladi naučnik Damjan Lalović koji u Londonu sa renomiranim naučnicima istražuje lijek za kancer i student Aleksa Damjanović koji je osvojio bronzanu medalju na Međunarodnoj olimpijadi iz hemije, u Dubaiju, čime se Crna Gora prvi put u istoriji okitila odličjem na ovom prestižnom takmičenju.

Crnogorsko društvo suočeno je sa dubokim podjelama, osjećajem nepravde i gubitkom povjerenja, dok se znanje i rad sve češće potiskuju pred površnim. Sagovornici Pobjede ukazuju da obrazovanje, empatija i solidarnost više nijesu društveni prioritet, što se najjasnije vidi u odnosu prema mladima i ranjivim grupama. Ipak, ističu da promjena nije nemoguća niti daleka. Ona počinje kroz lični integritet, kulturu dijaloga i odgovornost za zajednicu. Tek tada, poručuju, sistem može postati ono što treba da bude – servis građana, a ne njihov protivnik PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Živimo u društvu koje nije dobro, ljudske vrijednosti su okrnjene i to su potvrdila razna istraživanja. Broje se primjeri raznih nepočinstava, ubistava, nasilja, pojedinci se ne osjećaju prihvaćeno, vlada otuđenost, pohlepa, nema povjerenja među građanima, a kritikuje se i sistem koji ne funkcioniše kako treba. Sve je to i globalni problem, pa se postavlja pitanje šta se može preduzeti kako bi se unaprijedilo stanje…

Dodaje da u takvom okruženju nije čudno što učenici ne vide smisao u učenju, što im je škola dosadna i što gube unutrašnju motivaciju. - Vide da odrastaju u društvu nejednakih šansi. Crnogorsko društvo pati od dubokog osjećaja nepravde. Jedni teško rade i jedva sastavljaju kraj s krajem, dok drugi lako dolaze do bogatstva. Ovakva nepravda je vidljiva u skoro svakoj pori našeg društva, a to izaziva i apatiju, kada ljudi prestaju da vjeruju da se trud isplati. Tada se urušava radna etika, a javlja cinizam – rekla je Dragićević. Podsjeća da su dodatni problem kladionice i kockarnice na svakom koraku, koje su postale normalizovani dio svakodnevice, nudeći iluziju brze zarade i lažne nade, naročito mladima, i zamjenjuju rad, znanje i strpljenje instant rješenjima. Društvo koje normalizuje kocku, a obesmišljava rad, deformišući istinske vrijednosti, šalje mladima jednu od najopasnijih poruka. -

Lalović: Sistem ne pokreće promjenu – promjena nastaje na nivou pojedinca, a tek potom se sistem prilagođava. Bez empatije i odgovornosti, nijedna reforma nema stvarni efekat

se pošten i težak rad potiskuju pred brzim, često sumnjivim načinima zarade, odnosno da se rad i trud ne isplate. Crnogorsko društvo mora da baštini istinu svoje prošlosti, a navodi da su to: antifašizam, partizanski pokret, narodni heroji koji su dali život i udarili temelj na kojem počiva savremena Crna Gora. Ona smatra da će bez tog moralnog oslonca naše društvo izgubiti orijentir. - Poštovanje prošlosti ne znači da treba da živimo prošlost, nego da nam bude podsticaj da budemo bolji. Naša velika šansa je da budemo otvoreni prema međunarodnoj zajednici i kvalitetnom kapitalu. To može biti naša velika šansa za razvoj i napredak, ali isključivo ukoliko se politika vodi odgovorno i vizionarski. Prirodna bogatstva i prostor ne smiju se davati u bescjenje jer imamo obavezu da našu prelijepu zemlju sačuvamo i zbog naših generacija, ali i za one koje će nas naslijediti – rekla je ona.

Snežana Dragićević

Dragićević: Društvo se mjeri po odnosu prema najslabijima – kada starost postane sinonim za samoću i oskudicu, to je znak duboke krize solidarnosti. Ako znanje, poštenje i rad nemaju smisao, urušava se čitava zajednica Takođe, direktna druženja, kućne posjete i razgovori zamijenjeni su porukama i ekranima. I tako polako dolazi do otuđenja. U stvari, tehnologija sama po sebi nije problem, ali bez stvarnog kontakta slabi empatija i u takvom društvu, zajednica slabi. Isto tako, kao neko ko je odrastao u Jugoslaviji, posebno me zabrinjava zaboravljanje istorije. Društvo koje se odriče istine o sopstvenoj prošlosti gubi moralni kompas. Antifašizam, tekovine NOB-a i heroji koji su dali živote za našu slobodu nijesu ideološki relikt, već temeljne civilizacijske vrijednosti. One nas uče da je naša sloboda imala visoku cijenu, da nam nije tek tako data, već da su za nju položene brojne žrtve koje se mjere ljudskim životima. To sjećanje ne smije da jenjava ili da bude potisnuto jer je ono osnov za našu budućnost i otvorenost prema svijetu – kazala je naučnica.

Poziv da se reaguje

Analizirajući kako se mogu riješiti ovi problem, ističe da je uloga svakog pojedinca veoma značajna, posebno u malom društvu kakvo je crnogorsko.

Kada bismo svi radili na sebi, na znanju, poštenju, solidarnosti i odgovornosti, izgradili bismo samopouzdanje i snagu za tihe promjene koje bi brzo pokazale velike rezultate, poručuje ona. - Umjesto političkih i identitetskih rovova, potrebne su nam intelektualne i radne borbe. I kada proglašavamo pobjednike, to više ne smiju biti oni sa najboljim „vezama“, već oni sa najvećim znanjem, najboljim idejama i rezultatima. Obrazovanje je ogledalo društva. Ako nastavimo da dozvoljavamo da obrazovanje naše đece nije važno ni njima, ni nama, onda direktno radimo na našem urušavanju. Ako nastavimo da potiskujemo moral, razaramo društvo. Ali, ako vratimo smisao znanju, poštenju i solidarnosti, naše društvo će se brzo oporaviti – rekla je Dragićević. Dodaje da promjene počinju u nama, u pojedincu koji odbija da se prilagodi lošim vrijednostima i koji bira da bude bolji – i ne samo za sebe, već i za zajednicu. Smatra da mi to možemo jer je samo potrebno da ponovo prepoznamo i prihvatimo prave vrijednosti. Kaže da ne smijemo više dozvoljavati da

Profesorica u podgoričkoj gimnaziji Sanja Ognjanović stava je da ključna promjena leži u jačanju odgovornosti – ne samo pravne, već i moralne. Ona ističe da društvo napreduje onda kada se pravila poštuju i onda kada nema neposredne kontrole, a autoritet ne proizilazi iz moći, već iz znanja, dosljednosti i ličnog primjera. Posebno je važno kakve se poruke šalju mladima: da li se uspjeh vezuje za trud i znanje, ili za snalaženje i privilegije. - Jednako značajna je kultura dijaloga. Društvo koje uči mlade da slušaju, argumentuju i kritički razmišljaju stvara temelje za stabilniju i pravedniju zajednicu. Ako se umjesto brzih sudova njeguje razumijevanje i odgovornost za izgovorenu riječ, dugoročno se smanjuje prostor za sukobe i manipulaciju – kazala je ona. Dodaje da doprinos pojedinca postaje naročito snažan onda kada je njegova svakodnevna uloga povezana sa prenošenjem znanja, vrijednosti i ponašanja. U takvom kontekstu, svaka riječ, odluka i reakcija ima obrazovni efekat – čak i onda kada toga nijesmo svjesni. - Pojedinac doprinosi društvu, prije svega, ličnim integritetom i dosljednošću. Mladi veoma brzo prepoznaju razliku između izgovorenih vrijednosti i stvarnog ponašanja. Poseban doprinos leži u osnaživanju mladih da misle samostalno, da postavljaju pitanja i da vjeruju da njihovo djelovanje ima smisla. Društvo se mijenja nabolje onda kada nove generacije ne nasljeđuju apatiju, već osjećaj lične odgovornosti i uvjerenje da promjena počinje od njih samih – rekla je profesorica. Zaključuje da se društvo ne mijenja naglo, niti preko noći. - Ono se mijenja polako, kroz ljude koji svakodnevno rade svoj posao savjesno i s vjerom da to ima smisla. Možda se rezultati ne vide odmah, ali se prepoznaju kasnije – u gene-

Društvo

6, 7. i 8. januar 2026.

Sanja Ognjanović

Svaki napredak se skupo plaća

Student doktorskih studija na Imperial College London, u grupi Ed Tate, koji je rangiran kao drugi najbolji fakultet na svijetu, Damjan Lalović kaže da je pretpraznični period vrijeme kada sumiramo rezultate svoga doprinosa, ali i reakcije društva na ono što smo učinili. Razmišlja o prethodnoj godini, o svom radu u laboratoriji za istraživanje kancera tokom master studija, koji mu je omogućio upis na doktorske studije i donio duboko razumijevanje kancera kroz teoriju, praksu i lična iskustva, uz osjećaj ponosa zbog prepoznatog truda uprkos brojnim izazovima i svijest o tome koliko još posla predstoji. Kao i mnogi drugi Lalović pravi bilans: na jednoj ruci broji dobro, a na drugoj loše, neminovno ih upoređujući. Često je, kaže on, osjećaj da se svaki napredak skupo plaća, da svaki korak naprijed izgleda kao da ga prate dva koraka nazad. Tada bilans iskeširamo u nadu za drugačiju godinu, drugačije sjutra, ali uvijek propraćeno pitanjem kako doći do tih promjena. - Promjena nabolje često djeluje kao slučajnost, nešto što će nam se, pukom srećom, desiti od strane sistema u koje vjerujemo, ili kao nagradu koju zaslužujemo nakon svega što smo prošli i svog truda koji smo uložili. Nešto, negdje, nekad. I to je sasvim prirodno. Dovoljan je samo jedan pogled na godinu koja je prošla da pomislimo kako stvari mogu ići samo nabolje. Znam koliko je ljudi osjetilo posljedice poskupljenja, nezadovoljstva na poslu, podjela, nepravde. Znam i da je čitanje vijesti djelovalo kao direktan napad na nervni sistem. Znam i koliko razgovor sa onima koji mogu riješiti probleme sa kojima se suočavamo obeshrabruje jer to nije nešto kroz šta oni prolaze niti razumiju. Znam koliko to može biti frustrirajuće - osjećaj da sistem u koji smo vjerovali i kojem smo se priklonili više ne služi nama, već nas aktivno iz-

daje. Ali ono što se često gubi u složenosti života jeste činjenica da sistem koji je postavljen da nam služi ne pokreće promjenu; promjena nastaje na nivou pojedinca, a sistem se potom prilagođava – rekao je on. Lalović dodaje da zato pitanje nije kako sistem treba da pokrene promjenu da bi stvari postale bolje, već koje vrijednosti treba da njegujemo na individualnom nivou da bismo postavili sistem koji iskonski služi koliko pojedincu toliko i zajednici, i kako bismo na taj način donijeli sistemsku promjenu. - Koje smo vrijednosti usput izgubili, a čije bi ponovno stavljanje u prvi plan učinilo život boljim svima nama? Aktuelna dešavanja otkrivaju nešto mnogo mračnije o nama: povjerenje smo dali sistemu koji se ne bavi čovjekom i njegovim potrebama. Gledam vijesti i često vidim predstavnike kojima nije stalo do ljudi koje predstavljaju. Posebno nakon pandemije pokazalo se da se pojavila nova epidemija - nagli porast samoljublja podstaknutog kapitalom, atomizacija društva u grupe i podgrupe, podjele, marginalizacija - vođeno sve većim nedostat-

Ognjanović: Mladi vrlo brzo prepoznaju razliku između izgovorenih vrijednosti i stvarnog ponašanja. Društvo napreduje samo onda kada se odgovornost poštuje i bez spoljne kontrole

Student Aleksa Damjanović kaže da promjena društva kreće od pojedinca i kada se desi situacija u kojoj društvo krivimo za nešto, moramo biti svjesni da smo i mi kao njegovi članovi saučesnici u tome. - Iz mog malog iskustva zaključujem da ljudima fali sposobnost razumijevanja drugog, tj. empatija. Iskreni altruizam i želja da se saosjeća sa drugim, bez predrasuda i bez uznošenja sopstvenog ega, temelji su društva zasnovanog na toleranciji i miru, temelji su boljeg društva. Promjene se dešavaju polako, zato je najbolje što prije početi, od sebe – poručuje Damjanović.

kom empatije i socijalne solidarnosti, koje su ključne da bi društvo poput našeg napredovalo. Razmišljam o zločinima mržnje, masakrima kojima smo svjedočili, porastu statistike nasilja. Razmišljam i o svakodnevnim mikroagresijama koje možemo osjetiti svugdje, o nedostatku brige za druge, o izgubljenoj ljubaznosti prema sugrađanima, sve manjoj prihvatljivosti stranaca pa i generalnog poštovanja prema drugome. Vjerujem da smo to u velikoj mjeri izgubili, a razlozi su brojni: rast cijena, prijetnja regionalne nestabilnosti, prijetnje sa Zapada, prijetnje sa Istoka, sve veća sumnja prema svima koji nijesu „mi“ – naveo je Lalović. Ipak, kako dodaje, presudno je da i u ovim teškim vremenima zadržimo nivo poniznosti i razumijevanja, znanje da sve što imamo moramo da dijelimo, jer empatija i briga za druge omogućavaju da kroz ove izazove napredujemo. - Presudno je da u sve sisteme koje biramo ugradimo važnost empatije, jer se tako pokreće promjena koja je dobra za sve nas. A to, opet, dolazi od pojedinca. Svako od nas mora da shvati da su problemi drugih ljudi i naši problemi; da nauči da se stavi u tuđe cipele; da razumije da smo kao društvo jaki samo onoliko koliko je jaka naša najslabija karika. Radi se o shvatanju da smo kolektiv i da svi radimo jedni za druge, neposredno – kazao je Lalović. PRIVATNA ARHIVA

racijama koje dolaze i koje će, zahvaljujući takvom pristupu, biti spremnije da grade pravednije, otvorenije i bolje društvo.

Ljudima nedostaje empatija

Aleksa Damjanović

Damjanović: Kada krivimo društvo, moramo biti svjesni da smo i sami njegovi saučesnici. Promjene se ne dešavaju naglo, već počinju od lične odluke da budemo bolji

Veoma je, kako navodi, lako zaglaviti u sopstvenoj realnosti i zaboraviti na ovo, ali smatra da je jedan od glavnih načina da se podsjetimo kolektivne prirode ljudskog iskustva da ga direktno doživimo. - To znači uranjanje u kulturu: kroz čitanje, razgovor s ljudima, slušanje, i još više slušanja, kritičko razmišljanje, učenje. To znači znati da ne znamo mnogo i biti otvoren prema drugima i njihovim pričama. Znati da su tuđe priče i iskustva značajni i vrijedni, i da postoji bezbroj razloga zašto treba da nas zanima iskustvo potpunog stranca. Ovo sam naučio kroz nauku kojom se bavim: bilo je mnogo trenutaka kada sam shvatio da nemam dovoljno iskustva da sam završim neki zadatak i morao sam da se obratim naučnoj zajednici oko sebe za pomoć. Srećom, nauka je uglavnom izrazito saradničko polje, u kojem gradimo jedni na znanju drugih, zbog čega sam pomoć lako nalazio. Ali da ne postoji ta kultura međusobnog uzdizanja, ništa se ne bi moglo postići. Isto važi i za sve ostale aspekte života. A sve to potiče iz individualne radoznalosti i njegovanja vrijednosti koje stavljaju empatiju i razumijevanje u prvi plan, čime se gradi zajednica koja može da napreduje – rekao je on. Navodi da je zato njegov savjet oduvijek bio: brinite o iskustvima drugih ljudi i učite o njima. To se prirodno vježba kroz medije koje konzumiramo, brigu o izmišljenim likovima, uranjanje u priče iz dalekih krajeva i učenje iz njih. - Biti neustrašiv u potrazi za znanjem i u njegovom dijeljenju. Imati, ali ne zadržavati za sebe. Tako njegujemo sistem koji koristi svima, a ne samo nekolicini, i tako pojedinačno pokrećemo promjenu nabolje. Vjerujem da su upravo radikalni činovi ljubaznosti ono što nam je danas najpotrebnije – zaključuje Lalović. Nada ĐURĐEVAC

Djevojčice između zakona i tradicije: Devet dječjih ugovorenih brakova otkriveno prošle godine u Crnoj Gori

Žrtve stare od 14 do 16 godina

PODGORICA - Iako zakon formalno zabranjuje dječje brakove, praksa pokazuje da su djevojčice i dalje zarobljene između porodičnih odluka, slabih institucionalnih reakcija i nedostatka sistemske zaštite. Izvršna direktorica Centra za romske inicijative Fana Delija upozorava da je prošle godine u Crnoj Gori otkriveno devet dječjih ugovorenih brakova, dok je samo jedan slučaj došao do faze izviđaja - što, kako kaže, šalje poraznu poruku i žrtvama i zajednici. Rano otkrivanje i identifikacija potencijalnih žrtava jedno je od ključnih rješenja za problem dječjih ugovorenih brakova, Delija, navodeći da je ta nevladina organizacija prošle godine otkrila devet slučajeva takvih brakova u Crnoj Gori. Delija je agenciji MINA kazala da su tokom prošle godine po tri slučaja dječjih ugovorenih brakova zabilježena u Nikšiću i Podgorici, dok je po jedan slučaj registrovan u Beranama, Kotoru i Tivtu. Kako je navela, riječ je o jednom slučaju više nego 2024. godine, kada su otkrili ukupno osam dječjih ugovorenih brakova. - Ove godine je osam žrtava bilo staro od 14 do 16 godina, dok je samo jedna djevojčica neposredno prije navršenih 18 godina prijavila dječji ugovoreni brak. U 2024. godini najmlađa žrtva imala je svega 11 godina, dok su ostale bile uzrasta od 14 do 16 godina - navela je Delija. Upitana šta vidi kao rješenje za problem dječjih ugovorenih brakova, Delija je istakla da je presudno rano prepoznavanje i identifikacija žrtava. - Mislim da je rješenje svakako rano otkrivanje žrtava, odnosno identifikacija potencijalnih žrtava i intenzivniji rad sa samim djevojčicama, ali i sa njihovim roditeljima - rekla je Delija. Ona je naglasila da je neophodno i unaprijediti zakonodavni okvir, prije svega kroz povećanje granične dobi za sklapanje braka sa 16 na 18 godina, bez ikakvih izuzeća. - Dešava se da djevojčice nakon 16. godine zasnivaju dječje brakove upravo zbog zakonskih rupa i izuzetaka upozorila je Delija. Prema njenim riječima, država mora da shvati da je potrebna izgradnja posebnih skloništa za žrtve dječjih ugovorenih brakova. - Ne treba da se pozivamo na postojeće sklonište za žrtve trgovine ljudima, jer je metod rada sa žrtvom dječjeg ugovorenog braka potpuno drugačiji u odnosu na rad sa žrtvama trgovine ljudima uopšte - naglasila je Delija.

vlada crne gore

PRIVATNA ARHIVA

a kako da živimo bolje

Fana Delija

Govoreći o reakciji institucija, Delija je kazala da posebno zabrinjava činjenica da je od svih slučajeva, samo jedan ušao u fazu izviđaja. Ona je dodala da očekuju da će biti kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima radi sklapanja dječjeg ugovorenog braka, dok su, nažalost, svi ostali slučajevi odbačeni zbog nedostatka dokaza. - To šalje jako lošu poruku, prije svega romskoj i egipćanskoj zajednici - upozorila je Delija. Kako je dodala, takav institucionalni odgovor posebno demotiviše same žrtve. - Kakvu tek poruku šaljemo djevojčicama koje na neki način demotivišemo da prijave takve slučajeve, jer svaka žrtva zna da će se, u krajnjem, vratiti počiniocima, a to su, nažalost, najčešće njihovi roditelji - rekla je Delija. Delija je kazala da predstavnici Centra za romske inicijative svake godine obilaze više crnogorskih gradova, gdje organizuju nacionalne kampanje usmjerene na ukazivanje na posljedice dječjih ugovorenih brakova. - Ove godine smo identifikovali 30 potencijalnih žrtava koje su uključene u program podrške - kazala je Delija. Ona je dodala da organizuju i individualne i grupne razgovore, kako sa djevojčicama, tako i sa njihovim roditeljima. - Ove godine smo imali više od 80 osnovaca uključenih kroz obrazovni sistem. U taj proces smo uključili i djecu i njihove porodice, koje smo informisali o značaju obrazovanja i ukazali na posljedice dječjeg ugovorenog braka - kazala je Delija. Prema njenim riječima, organizovane su i posebne radionice za učenike koji pohađaju sedmi, osmi i deveti razred, jer upravo u tom periodu najčešće dolazi do prekida osnovnog obrazovanja zbog priprema za ulazak u vanbračnu zajednicu. - Sa njihovim roditeljima smo takođe razgovarali o posljedicama dječjeg ugovorenog braka, ali i o pravnim normama koje važe ukoliko čine takvo krivično djelo ili ukoliko dijete ne pohađa redovno osnovno obrazovanje - zaključila je J.M. Delija.

12 Hronika

U intervjuu za Pobjedu upozorava da se nezavisnost sudstva testira upravo u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala pod snažnim političkim, javnim i bezbjednosnim pritiscima, dok se od sudija očekuje da bez izmjena zakona i adekvatnih uslova nose teret ispunjavanja evropskih obaveza. Poručila je i da „sud ne sudi imenima ni funkcijama, već djelima i dokazima“ pojašnjavajući zašto bivši najviši državni funkcioneri koji su se našli na optuženičkoj klupi ne mogu imati poseban tretman. POBJEDA: Specijalno odjeljenje Višeg suda odlučuje u predmetima koji gotovo svakodnevno pune stupce crne hronike. Koliki je dodatni profesionalni i lični pritisak raditi pod budnim okom javnosti? KOVAČEVIĆ: Predmeti organizovanog kriminala, po svojoj prirodi, nose povećanu odgovornost, složenost i snažnu pažnju javnosti, što je razumljivo imajući u vidu njihovu težinu i širi društveni značaj. Kao sudija Specijalnog odjeljenja u potpunosti sam svjesna težine funkcije koju obavljam, kao i odgovornosti odluka koje donosim. To neminovno podrazumijeva i viši stepen profesionalne i lične izloženosti u odnosu na druge sudske predmete. Ipak, ta izloženost ne smije i ne može uticati na način odlučivanja. Sudije su dužne da postupaju bez straha i bez povlašćivanja, isključivo u okviru zakona i na osnovu dokaza, nezavisno od očekivanja ili komentara izvan sudnice. Uprkos povećanoj pažnji javnosti i složenosti postupaka, ostajem u potpunosti posvećena sudijskom pozivu. Osjećaj odgovornosti prema vladavini prava jači je od bilo kakvih pritisaka ili rizika, jer su nezavisnost i nepristrasnost suda temelj povjerenja javnosti i standard koji se mora očuvati u svakom postupku. POBJEDA: Osjećate li dodatni pritisak kada sudite bivšim visokim funkcionerima i u predmetima koji imaju snažan institucionalni značaj, poput slučaja Vesne Medenice? KOVAČEVIĆ: Pritisci u ovakvim predmetima postoje i dolaze sa različitih strana, ali oni ne smiju i ne mogu uticati na sudsko odlučivanje. Sudija mora imati snagu da im se odupre i da ostane isključivo u okviru zakona. Iskreno, nijesam ni pomišljala da ću se naći u situaciji da su-

INTERVJU: Zamjenica predsjednika Višeg suda i sutkinja Specijalnog odjeljenja oc organizovanog kriminala pod snažnim političkim, javnim i bezbjednosnim pritisci

Kovačević: Evropska sudijama, a sistemsk dim u predmetima protiv nekadašnjih najviših državnih funkcionera, niti da ću postupati u predmetima koji imaju tako snažan institucionalni i simbolički značaj. Takvi postupci nesumnjivo zahtijevaju dodatni stepen profesionalne odgovornosti, ozbiljnosti i lične hrabrosti. Upravo u ovakvim predmetima na najvidljiviji način se testiraju nezavisnost sudstva i lični integritet sudije. Moj profesionalni odgovor na svaki pritisak jeste striktno poštovanje zakona, procesnih garancija i donošenje odluka koje mogu izdržati kako pravnu, tako i institucionalnu provjeru. Iako se sudstvo suočava sa brojnim izazovima, uključujući pojačanu pažnju javnosti, medijske pritiske i složene društvene okolnosti, sudija mora pokazati profesionalnu otpornost i integritet, uspješno odolijevajući svim vrstama uticaja. Takav pristup potvrđuje da sudijska nezavisnost nije narušena, već da se u kontinuitetu afirmiše kroz svakodnevnu sudsku praksu. Nezavisno sudstvo ne znači odsustvo odgovornosti, već dosljednu primjenu prava bez straha, favorizovanja ili pritisaka, a povjerenje građana se gradi upravo kroz takvo postupanje. Svjesni smo da se pojedine sudske odluke, naročito one koje se odnose na javne funkcionere, neće svidjeti jednom dijelu građana ili određenim političkim subjektima. Međutim, pred sudom su svi jednaki i sud ne može, niti smije, da odlučuje sa ciljem da zadovolji javnost ili političke interese. Sudije odlučuju isključivo na osnovu Ustava, zakona i dokaza, a profesionalna i etička obaveza svakog sudije jeste da ne podlegne bilo kakvom spoljašnjem uticaju. Često se u javnosti stvara utisak da je rad sudija zavisan od politike. Sudije to odlučno demantuju, a rezultati rada Specijalnog odjeljenja jasno pokazuju da se svakom predmetu pristupa savjesno, objektivno i u skladu sa zakonom, bez obzira na njegovu osjetljivost ili stepen javnog interesa. POBJEDA: U javnosti postoji uvjerenje da suđenja za organizovani kriminal traju predugo. Da li sud može biti efikasniji, a da pritom ne ugrozi zakonitost postupka i prava okrivljenih? Smatrate li da bi izmjene zakona po-

U javnosti se često ističe da dinamika pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom u velikoj mjeri zavisi od rezultata rada pravosuđa, a naročito Specijalnog odjeljenja. Fakat je da je bez unapređenja infrastrukturnih, tehničkih i bezbjednosnih uslova teško očekivati punu efikasnost u radu sudova. Zbog toga napredak u znatnoj mjeri zavisi od aktivnosti izvršne vlasti, odnosno od stvaranja normativnih i institucionalnih pretpostavki koje će omogućiti sudovima da efikasnije ostvaruju svoju ustavnu ulogu vrhovni sud crne gore

PODGORICA – Zamjenica predsjednika Višeg suda i predsjednica Specijalnog odjeljenja Višeg suda Vesna Kovačević kazala je da se teret ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24 u velikoj mjeri prelama upravo na sudijama, dok sistemska podrška izostaje, te da su očekivanja da sud sam nosi ključni dio evropske agende nesrazmjerna stvarnim institucionalnim kapacitetima.

6, 7. i 8. januar 2026.

Vesna Kovačević

mogle u efikasnosti suda? KOVAČEVIĆ: Kao što ste upoznati, tokom prošle godine došlo je do konkretnog iskoraka u kadrovskom smislu, budući da je Sudski savjet izabrao šest novih sudija. To je već imalo vidljiv i pozitivan efekat na raspodjelu predmeta i organizaciju rada Specijalnog odjeljenja, a samim tim i na rezultate. Donijete su odluke u više od 70 predmeta, što je gotovo duplo više nego u prethodnim godinama. Osim toga, dokazni postupak je okončan u više predmeta visoke korupcije i organizovanog kriminala koji su u fokusu javnosti, a objave presuda zakazane su tokom januara. Ovakvi rezultati jasno su pokazali da problem nije bio u sudijama, niti u njihovoj posvećenosti ili profesionalnom kapacitetu, već u dugogodišnjem disbalansu između malog broja sudija i izuzetno velikog priliva složenih i obimnih

predmeta. Čim su se stekli makar minimalni kadrovski uslovi, sudije Specijalnog odjeljenja pokazale su da mogu odgovoriti izazovima i ostvariti zavidne rezultate. Sudije su, u granicama svojih ovlašćenja, učinile sve što je do njih kako bi unaprijedile efikasnost rada i očuvale kvalitet sudskog postupanja. Naravno, uvijek može bolje i upravo to ćemo nastojati da pokažemo i u ovoj godini. Međutim, ta efikasnost nikada ne smije biti ostvarena na štetu zakonitosti postupka i prava okrivljenih, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ipak, efikasna borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i drugih teških oblika kriminaliteta ne podrazumijeva isključivo kadrovske, već i normativne i institucionalne pretpostavke. Kada je riječ o normativnim promjenama, izmjene Zakonika o

krivičnom postupku još nijesu usvojene, iako su prepoznate kao neophodne za dalje unapređenje efikasnosti i prilagođavanje sudske prakse savremenim potrebama. Njihovo odsustvo znači da se sudovi i dalje oslanjaju na postojeća procesna rješenja, koja u određenoj mjeri otežavaju rad u složenim i obimnim predmetima. U tom smislu može se reći da su sudovima ruke vezane dok se ne izvrše potrebne izmjene ZKP-a, jer bez savremenih i prilagođenih procesnih rješenja sudovi ostaju ograničeni u mogućnosti da dodatno ubrzaju i unaprijede postupke. U institucionalnom smislu, pitanje infrastrukturnih uslova i dalje ostaje otvoreno. Izgradnja Palate pravde godinama se pominje kao strateški cilj, ali bez konkretnih pomaka. Zbog toga sudije i dalje rade u otežanim uslovima, prije svega

zbog neadekvatnih tehničkih i prostornih kapaciteta, što dodatno komplikuje svakodnevno postupanje, naročito u obimnim i složenim predmetima. Istovremeno, sudije nemaju mehanizme da utiču na druge grane vlasti ili organe sistema kada je riječ o poboljšanju uslova rada, jer je naša uloga striktno ograničena na primjenu zakona i postupanje u konkretnim predmetima. Sudije će, kao i do sada, nastaviti da rade profesionalno i odgovorno u okviru postojećih propisa, ali su izmjene Zakonika o krivičnom postupku, adekvatni tehnički i prostorni kapaciteti, kao i dodatno jačanje kadrovskih resursa, posebno kroz povećanje broja sudijskih savjetnika, neophodan preduslov za suštinsko unapređenje efikasnosti rada svih sudija Višeg suda. Istinski napredak u tom procesu zahtijeva širu institucionalnu podršku i jasnu politič-

Hronika

6, 7. i 8. januar 2026.

cijenila da se nezavisnost sudstva testira u predmetima visoke korupcije i ima

a agenda se lomi na ka podrška izostaje ku volju da se problemi koji se godinama prepoznaju konačno i sistemski riješe. POBJEDA: Koliko se često u praksi suočavate sa procesnim opstrukcijama i na koji način sud reaguje kada ocijeni da se postupak namjerno odugovlači? KOVAČEVIĆ: U složenim predmetima organizovanog kriminala procesne taktike koje vode ka odugovlačenju postupka nijesu rijetkost. Sud je dužan da takva postupanja prepozna i da reaguje u okviru zakonskih ovlašćenja, uz puno uvažavanje prava na odbranu, ali i uz poštovanje obaveze da se postupak vodi bez nepotrebnog odlaganja. Balans između ova dva principa predstavlja jedan od najvećih izazova, ali istovremeno i ključnu profesionalnu odgovornost suda. U velikoj mjeri, obim i učestalost opstrukcija u postupku zavise od autoriteta sudije, njegove stručnosti, profesionalnosti i znanja u upravljanju postupkom. Kada sudija dosljedno primjenjuje zakonska ovlašćenja, jasno postavlja procesna pravila i vodi postupak stručno, odlučno i dosljedno, prostor za zloupotrebe i namjerno odugovlačenje znatno se sužava. Takav pristup ne znači ograničavanje prava na odbranu, već obezbjeđivanje ravnoteže između tog prava i obaveze suda da postupak vodi efikasno i u razumnom roku. Dosljedna primjena zakona i autoriteta suda doprinosi smanjenju prostora za zloupotrebe, uz istovremeno puno poštovanje prava okrivljenih. Time se ne unapređuje samo efikasnost postupaka, već se jača međusobno poštovanje svih učesnika u postupku i autoritet suda kao institucije. Iako se ovi izazovi ne mogu u potpunosti eliminisati, jasno je da dosljedna primjena zakonskih ovlašćenja i autoriteta suda predstavlja ključni faktor u unapređenju efikasnosti krivičnih postupaka. Više je nego očigledno da maksimalna novčana kazna od 1.000 eura ne može imati stvarni odvraćajući efekat u postupcima koji se vode protiv

Rezultati Specijalnog odjeljenja Specijalno odjeljenje Višeg suda je tokom 2025. godine donijelo odluke u više od 70 predmeta, što je gotovo duplo više nego prethodnih godina, kazala je za Pobjedu sutkinja Vesna Kovačević. Prema zvaničnoj statistici, procenat riješenih predmeta u odnosu na priliv premašuje 105 odsto, pri čemu u tu brojku nijesu uključeni predmeti u kojima su postupci završeni, ali

odluke još nijesu izrađene ili objavljene. Kovačević navodi da su dokazni postupci okončani i u više predmeta visoke korupcije i organizovanog kriminala, a objave presuda zakazane su tokom januara. Kao ključne razloge ranijeg zastoja ističe dugogodišnji kadrovski disbalans i izuzetno veliko opterećenje sudija, koje se u pojedinim periodima kretalo između 25 i 30 predmeta po sudiji.

Povećanjem broja sudija i njihovim brzim uključivanjem u rad stvoreni su uslovi za efikasnije i kvalitetnije postupanje, što se već odrazilo na rezultate. Uprkos otežanim uslovima, sudije su, kako ističe, postupale zakonito i u razumnim rokovima, uz puno poštovanje procesnih garancija, dok se u Višem sudu danas zakazuje i do 30 suđenja dnevno, što govori o intenzitetu i obimu posla.

lica za koja postoji osnovana sumnja da su izvršenjem najtežih krivičnih djela pribavila višemilionske iznose. U takvim okolnostima, postojeći mehanizmi sankcionisanja ne doprinose efikasnosti postupka niti sprečavaju njegovo namjerno odugovlačenje. Istovremeno, prilikom razmatranja eventualnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku, u kojima su predložene veće novčane kazne, mora se voditi računa o očuvanju prava na odbranu i nezavisnosti advokature, uz jasno razgraničenje između legitimnog korišćenja procesnih prava i njihove zloupotrebe u cilju opstruiranja postupka. POBJEDA: Da li pred sud stižu dovoljno kvalitetno pripremljene optužnice za složene predmete organizovanog kriminala i visoke korupcije? KOVAČEVIĆ: Sudovi i državna tužilaštva u Crnoj Gori postupaju u skladu sa zakonom i jasno definisanim nadležnostima, pri čemu svaka institucija samostalno i nezavisno obavlja svoju ustavnu funkciju. U predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije sud postupa po optužnicama, ali složenost tih predmeta, obim dokaznog materijala i specifičnost krivičnih djela često nameću dodatne izazove u fazi suđenja. Važno je naglasiti da sud ne ulazi u ocjenu rada tužilaštva van onoga što je predmet sudske kontrole u konkretnom

postupku. Naša uloga nije da komentarišemo institucionalne slabosti drugih organa, već da u svakom predmetu obezbijedimo zakonito, nepristrasno i efikasno suđenje. Ipak, nesporno je da kvalitet pripreme optužnice direktno utiče na efikasnost sudskog postupka, naročito u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, koji zahtijevaju visok stepen procesne preciznosti i profesionalne koordinacije svih učesnika u postupku. U takvim okolnostima sud je dužan da, u okviru svojih ovlašćenja i uz puno poštovanje prava odbrane, obezbijedi zakonito i pravično vođenje postupka, što ponekad podrazumijeva dodatna razjašnjenja, izvođenje obimnih dokaza ili procesna usklađivanja. Jasna podjela nadležnosti između sudova i tužilaštava predstavlja osnov vladavine prava i garantuje nepristrasnost i zakonitost postupka. Naglašavam da sud u svom radu ne ulazi u ocjenjivanje rada Specijalnog državnog tužilaštva, niti se bavi analizom njihovog postupanja van okvira konkretnih sudskih predmeta. U javnom prostoru se, međutim, često mogu čuti tvrdnje Specijalnog državnog tužilaštva da sud donosi nezakonite odluke, ali sudije na takve navode ne odgovaraju polemikom. Naša obaveza je da u svakom predmetu obezbijedimo zakonito, nepristrasno i pravično suđenje, uz puno po-

štovanje procesnih prava svih učesnika u postupku. O zakonitosti sudskih odluka ne odlučuje javna polemika, već viši sudovi u postupcima po pravnim ljekovima. Sud ne može i ne smije preuzimati ulogu ocjenjivanja rada Specijalnog državnog tužilaštva ili analizirati eventualne nedostatke njihovih optužnica van sudskog postupka, jer to nije uloga sudske vlasti. Na eventualne procesne nedostatke sud reaguje isključivo u okviru konkretnog postupka, kroz odluke koje donosi. Naš odgovor na sve navode o nezakonitom postupanju ostaje isti – dosljedna primjena zakona i donošenje odluka koje prolaze punu pravnu provjeru u drugostepenom postupku. POBJEDA: Bilježite li posljednjih godina rast broja i složenosti optužnica koje dolaze iz Specijalnog državnog tužilaštva? KOVAČEVIĆ: U posljednjih nekoliko godina primjetan je kontinuirani rast broja predmeta koji dolaze pred Specijalno odjeljenje, kao i izražen porast njihove složenosti. Takav trend je i očekivan, imajući u vidu intenziviranje postupanja Specijalnog državnog tužilaštva u oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, ali i promjene u savremenim metodama dokazivanja. Posebno je uočljivo da se znatan broj ovih predmeta zasniva na dokazima pribavljenim putem tzv. Skaj komunikacija, što dodatno utiče na njihovu kompleksnost. Ovakvi dokazi zahtijevaju izuzetno obimnu sudsku analizu, pažljivu ocjenu njihove zakonitosti, autentičnosti i dokazne snage, kao i sagledavanje u kontekstu svih ostalih izvedenih dokaza u konkretnom postupku.

Kada je riječ o tome da li je teret sudijske odgovornosti teži kada ste žena na jednoj od najizloženijih pravosudnih funkcija, smatram da sudijska funkcija prije svega zahtijeva profesionalnost, integritet i odlučnost, bez obzira na pol. Ipak, ne može se zanemariti činjenica da ovakva pozicija podrazumijeva dodatnu ličnu snagu i otpornost, naročito u okruženju snažnih pritisaka i izražene javne izloženosti

Često se u javnosti stvara utisak da je rad sudija zavisan od politike. Sudije to odlučno demantuju, a rezultati rada Specijalnog odjeljenja jasno pokazuju da se svakom predmetu pristupa savjesno, objektivno i u skladu sa zakonom, bez obzira na njegovu Sa aspekta suda, ovakav pri- osjetljivost ili stepen liv predmeta podrazumijeva javnog interesa povećano procesno opterećenje i znatno zahtjevnije vođenje postupaka, ali i dodatnu odgovornost u pogledu obezbjeđivanja pravičnog suđenja i pune zaštite prava okrivljenih. Sud je dužan da svakom dokazu pristupi sa posebnom pažnjom i u skladu sa važećim zakonskim i međunarodnim standardima, bez obzira na vrstu i porijeklo dokaza. U tom smislu, rast broja i složenosti ovih predmeta predstavlja očekivanu fazu u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, ali istovremeno nameće potrebu za obezbjeđivanjem adekvatnih institucionalnih uslova kako bi sud mogao efikasno, zakonito i odgovorno odgovoriti na ovakve izazove. POBJEDA: Donijeli ste prvu presudu u Crnoj Gori zasnovanu na „Skaj“ komunikacijama. Koliki je to bio pravni izazov u atmosferi snažnih pritisaka? KOVAČEVIĆ: Odluka zasnovana na „Skaj“ komunikacijama predstavljala je pravnu novinu u crnogorskom pravnom sistemu i ozbiljan profesionalni izazov. Sud se u tom trenutku suočio sa pitanjem koje do tada nije bilo razriješeno u sudskoj praksi – da li se i pod kojim uslovima takva vrsta komunikacije može smatrati zakonitim i relevantnim dokazom u krivičnom postupku. U takvom ambijentu bilo je neophodno u potpunosti se distancirati od javnih polemika i eventualnih pritisaka, te se zadržati isključivo u okviru važećih zakonskih rješenja, ustavnih garancija i međunarodnih standarda pravičnog suđenja. Sud je morao detaljno da cijeni način pribavljanja ovih dokaza, njihovu autentičnost, pouzdanost i povezanost sa ostalim dokazima izvedenim u postupku, kako bi odluka bila utemeljena na pravu. Nesporno je da je donošenje takve odluke bilo posebno izazovno, upravo zbog činjenice da se radilo o prvom predmetu te vrste u crnogorskoj sudskoj praksi. Ipak, zadovoljstvo predstavlja činjenica da je zauzeti pravni stav potvrđen od strane Apelacionog suda Crne Gore, čime je potvrđeno da je odluka donijeta u skladu sa zakonom i važećim pravnim standardima. Sudije su dužne da donose odluke u skladu sa pravom, čak i

kada se suočavaju sa novim i složenim pravnim pitanjima. Potvrda takvih odluka u drugostepenom postupku dodatno učvršćuje povjerenje u sudsku praksu i doprinosi jačanju pravne sigurnosti. POBJEDA: Rad na predmetima organizovanog kriminala nosi bezbjednosne rizike. Da li su sudije danas adekvatno zaštićene i da li je teret veći kada ste žena na jednoj od najizloženijih pravosudnih funkcija? KOVAČEVIĆ: Rad na predmetima organizovanog kriminala nesumnjivo nosi određene bezbjednosne rizike. Ipak, smatram da nadležni organi u kontinuitetu vode računa o bezbjednosti sudija Specijalnog odjeljenja i da se mjere preduzimaju u skladu sa procjenama i stvarnim potrebama. Bezbjednost sudija predstavlja osnovni preduslov za nezavisno i nesmetano obavljanje sudijske funkcije i to je pitanje koje mora imati stalnu i ozbiljnu institucionalnu pažnju. Kada je riječ o tome da li je teret sudijske odgovornosti teži kada ste žena na jednoj od najizloženijih pravosudnih funkcija, smatram da sudijska funkcija prije svega zahtijeva profesionalnost, integritet i odlučnost, bez obzira na pol. Ipak, ne može se zanemariti činjenica da ovakva pozicija podrazumijeva dodatnu ličnu snagu i otpornost, naročito u okruženju snažnih pritisaka i izražene javne izloženosti. Usklađivanje profesionalnog i porodičnog života u ovakvom poslu svakako predstavlja izazov. Trudim se da pronađem ravnotežu, jer u trenucima kada je profesionalni teret najteži – a takvih trenutaka ima i imaće ih svaki sudija – najveća podrška dolazi upravo iz porodice. Razumijevanje koje imam za svoju profesiju, kao i osjećaj stabilnosti koji mi porodica pruža daju mi dodatnu snagu da se nosim sa odgovornošću koju ova funkcija nosi. Zato nastojim da svaki slobodan trenutak posvetim porodici, jer su oni moj oslonac, izvor snage i lične ravnoteže. Upravo ta ravnoteža mi omogućava da i u profesionalnom smislu ostanem fokusirana, odgovorna i dosljedna vrijednostima koje sudijska funkcija podrazumijeva. Bojana Robović

14 Hronika

6, 7. i 8. januar 2026.

POVODI: Advokatica Maja Turković i profesor kriminalističke psihologije Sandi Dizdarević upozoravaju na opasnost narativa „botova“ na društvenim mrežama

Država da ograniči i kažnjava uvredljive komentare na račun žrtava femicida PODGORICA – Alarmantan podatak da je u Crnoj Gori prethodne godine ubijeno pet žena, a da je od 2017. stradalo njih 22 ukazuje da je femicid neophodno hitno uvrstiti kao posebno krivično djelo u Krivični zakonik Crne Gore.

uglavnom supružnici, emotivni partneri ili članovi porodice. Ubistvo žene se u Crnoj Gori trenutno tretira kao i ostala teška krivična djela, uz moguće dodatne kvalifikatorne okolnosti i jako visoke kazne koje mogu biti i do 40 godina zatvora. Međutim, prema stavu sagovornika Pobjede, advokatice Maje Turković i profesora kriminalističke psihologije Sandija Dizdarevića, femicid bi trebalo posebno normirati kako bi se prepoznalo rodno zasnovano nasilje i omogućilo adekvatno praćenje, prevencija i pravosudna reakcija. Ono što je veoma zabrinjavajuće jeste i sve češći fenomen koji je vidljiv na društvenim mrežama – vrijeđanje i omalovažavanje žrtve nakon smrti, ali i pokušaj da se čin počinitelja zločina opravda.

komentari

Tako se redovno mogu pročitati komentari poput: „Nije kriv on, nego ona 100 posto“; „Žene više nijesu žene, ne poštuju muškarce a to ne može svaki muškarac ravnodušno podnijeti“; „Tako joj i treba kad je sama birala nasilnika i lošeg momka“; „Da je bila dobra, sad bi bila živa“; „Ne osuđujem ga, čovjeku pukao film“ i tako unedogled. Međutim, Crna Gora nije usamljena kada je riječ o ovakvoj vrsti narativa, ovaj problem prisutan je i u regionu, pa se postavlja pitanje da li je došao trenutak kada će se ovakva „zapažanja“ sankcionisati i da li će ih zakon prepoznati kao govor mržnje ili poziv na nasilje. Zvaničnih podataka o broju femicida u Crnoj Gori nema jer sudovi nemaju preciznu statistiku, dok je Evropska komisija u jednom od izvještaja o napretku saopštila da je trend rasta broja femicide veoma zabrinjavajući problem te da

privatna arhiva

s. vasiljević

Vrlo zabrinjava sve češći fenomen koji je vidljiv na društvenim mrežama – vrijeđanje i omalovažavanje žrtve nakon smrti, ali i pokušaj da se čin počinitelja zločina opravda. Tako se redovno mogu pročitati komentari poput: „Nije kriv on, nego ona 100 posto“; „Žene više nijesu žene, ne poštuju muškarce a to ne može svaki muškarac Većina ovih zločina dešava se u okviru porodičnog nasi- ravnodušno podnijeti“; „Tako joj i treba kad je sama birala lja koje obično uoči tragedija nasilnika i lošeg momka“; „Da je bila dobra, sad bi bila živa“; bude prijavljeno nadležnim organima, dok su počinioci „Ne osuđujem ga, čovjeku pukao film“ i tako unedogled

Hrvatska primjer za region

Maja Turković

je sudska praksa za nasilje nad ženama veoma blaga. Kako je za Pobjedu kazala advokatica Maja Turković, zakonsko uvrštavanje femicida kao posebnog krivičnog djela značilo bi jači fokus na prevenciji i zaštiti žena. Sa druge strane, ona ukazuje i na problem neprimjerenih komentara na račun ubijenih žena. - Uvredljivi komentari kojima se žrtve dodatno viktimiziraju ili izvršioci opravdavaju ne samo da su protivni moralnim načelima, već mogu biti sankcionisani, posebno ako prelaze u govor mržnje ili podsticanje nasilja. Ponašanje koje umanjuje ozbiljnost zločina ili vrijeđa i ponižava žrtvu potencijalno krši i pravne norme - istakla je advokatica Turković za Pobjedu. U tom pravcu, podsjeća ona, Zakon o medijima obavezuje portale da uklone komentare koji krše prava te da ih i prijave. Napominje i da su za medije predviđene kazne ako to ne učine.

- Takođe, Zakon o javnom redu i miru i Zakon o zabrani diskriminacije - zabranjuju vrijeđanje po osnovu ličnih svojstava, uključujući i društvene mreže. Ove norme pokrivaju govor mržnje, uvredu, ponižavanje ili podsticanje nasilja, što znači da i uvredljivi komentari ove vrste mogu podleći sankcijama ako se dokaže da prelaze granice slobode izražavanja i prelaze u govor mržnje ili poziv na nasilje - pojasnila je Turković za Pobjedu. Dodaje da autori takvih komentara mogu biti i prekršajno i krivično gonjeni te zakonski sankcionisani.

SLUČAJ ALDINE JAHIĆ

Slučaj koji je nedavno potresao Bosnu i Hercegovinu, kada je u Mostaru ubijena Aldina Jahić, pokrenuo je niz pitanja u pogledu sankcionisanja počinitelja Anisa Kalajdžića uoči tragedije, ali i nepristojnih komentara koji su uslijedili nakon ubistva.

U mnogim državama svijeta femicid je formalno prepoznat kao posebno krivično djelo. Među tim zemljama nalazi se i Hrvatska, koja ga tretira kao samostalno krivično djelo, sa minimalnom kaznom od 10 godina zatvora. U nekim zemljama se ubistvo žene u pogledu rodno zasnovanog nasilja tretira kao otežavajuća okolnost u okviru postojećeg krivičnog zakona. Pored Hrvatske, zemlje koje su ovo krivično djelo uvrstile kao posebno su i Italija, Kipar i Malta. Kada je riječ o zemljama regiona, u Sjevernoj Makedoniji se ubistvo žene tretira kao otežavajuća okolnost ili posebno kvalifikovano ubistvo u Kaznenom zakonu te zemlje. Kaznena politika u Italiji propisuje doživotni zatvor za počinitelje zločina, dok su na Malti i Kipru predviđene najstrože zatvorske kazne koje zakonici tih država propisuju.

Profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost Sandi Dizdarević za Pobjedu objašnjava da je ubistvo Jahić pokazalo nekoliko elemenata na kojima se i dalje mora raditi te da je okolina morala biti upoznata sa ponašanjem Kalajdžića. - Prvo i osnovno jeste jačanje institucije porodice kroz edukaciju i komunikaciju između

Sandi Dizdarević

članova. Nemoguće je da članovi porodice nijesu primijetili određene simptome devijacija u ponašanju ubice. Samo je pitanje da li su imali volju i obratili se za pomoć. Nažalost, činjenica da je ubica i ranije pokazivao znakove agresije, uhođenja, prijetnji putem društvenih mreža pokazuje obrazac ponašanja - naglasio je Dizdarević za Pobjedu. Smatra da su institucije po ranijoj prijavi žrtve postupale samo rutinski, jer da je tada urađena detaljna analiza komunikacija, SMS sadržaja, došli bi do potencijalnog obrasca ponašanja koji ukazuje na opasnost od tragičnog epiloga. - Nažalost, to se nije desilo. Takođe, segment na kojem aktivno treba raditi jeste uvođenje predmeta sigurnosna kultura u srednje pa čak i osnovne škole iz koje će mladi učiti različite oblike devijacija, način prepoznavanja reakcije i komunikacije. Jedan od nezaobilaznih segmenata jeste kvalitet istražnih radnji i naravno politika kažnjavanja koja treba biti veoma radikalna jer samo u sinergiji svih ovih elemenata se može smanjiti broj femicida - ukazao je Dizdarević. Govoreći o neprimjerenim komentarima na račun žrtve po društvenim mrežama, profesor kriminalističke psihologije navodi da su tzv. botovi postali izuzetno oružje koje

doprinosi radikalizaciji narativa kojim se nastoji kriminalizovati ponašanje žrtve kroz demoralisanje, što je, kako je istakao, van svakog naučnog i stručnog uporišta. - Dok se, sa druge strane, ponašanje prije čina ubistva počinitelja nastoji moralno potvrditi i time mu pružiti određena socijalna dimenzija opravdanja čina, što opet nema uporišta osim u mentalnim sklopovima botova - ustvrdio je on. Da bi neko bio kažnjen zbog komentara na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini, sadržaj takvih komentara mora imati direktnu prijetnju ili oblike psihološkog nasilja. - Jedna od takvih inkriminacija uvedena je kao novina u KZ F BiH, tako da se nadamo da će nadležni početi rad i na ovim oblicima krivičnih djela. Međutim, država može i treba da ograniči određene uvredljive sadržaje na društvenim mrežama, jer se ne radi o slobodi mišljenja, već o veoma opasnim ponašanjima, što ih u krajnjoj instanci čine zloupotrebom slobode mišljenja sa ponekad nepopravljivim posljedicama - poručio je Dizdarević za Pobjedu i dodao da se u BiH trenutno vodi nekoliko istraga psihičkog nasilja gdje je modus operandi uključivao digitalnu sferu, odnosno vrijeđanje putem društvenih mreža. Jovana RAIČEVIĆ

Svijet

6, 7. i 8. januar 2026.

Završeno prvo ročište svrgnutom lideru Venecuele pred američkim sudom, sljedeće u martu

Maduro se pred saveznim sudom u Njujorku izjasnio da nije kriv po četiri krivične tačke optužnice, koje uključuju narkoterorizam, zavjeru za uvoz kokaina, kao i posjedovanje mitraljeza i razarajućih naprava. - Nevin sam. Nijesam kriv. Ja sam čestit čovjek. I dalje sam predsjednik svoje zemlje - rekao je Maduro preko sudskog prevodioca, prije nego što ga je prekinuo savezni sudija Alvin Helerstejn (92). Naredno ročište zakazano je za 17. mart. Maduro, koji se suočava sa optužbama za trgovinu drogom i oružjem, rekao je sudiji da nije kriv ni za što od onoga što se ovdje pominje. On je izjavio da su optužbe „maska za imperijalističke planove za bogata nalazišta nafte u Venecueli“. Madurov advokat kaže da njegov klijent trenutno ne traži da bude pušten uz kauciju, ali da bi to mogao učiniti kasnije, prenosi BBC. Njegova supruga Silija Flores takođe se izjasnila da nije kriva, prenosi CNN. Njen advokat Mark Doneli rekao je na ročištu da je Flores zadobila „teške povrede“ tokom američke vojne operacije u Karakasu i sugerisao da možda ima prelom jednog ili više rebara, zbog čega je zatražio od suda ljekarski pregled. Reporteri CNN-a iz sudnice javili su da je Silija Flores na ročište dovedena sa zavojem na glavi. Nikolas Maduro i njegova supruga pojavili su se na sudu u 18 časova (12 časova po lokalnom vremenu). Oboje su nosili zatvorsku uniformu, a Maduro je imao i okove na nogama. Prema sudskim dokumentima federalnog suda, Maduro je angažovao advokata Barija

Maduro: Nijesam kriv, i dalje sam predsjednik države Džoela Polaka. Polak je najpoznatiji po tome što je zastupao osnivača Vikiliksa, Džulijana Asanža. Uhapšeni venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro prebačen je juče helikopterom iz pritvorske jedinice u Bruklinu u Federalni sud na Menhetnu. Prema navodima američkih medija razlog transporta helikopterom je izbjegavanje saobraćajnih gužvi.

EPA / Stringer

NJUJORK - Svrgnuti predsjednik Venecuele Nikolas Maduro kazao je juče da nije kriv po optužbama za narkoterorizam, nakon što je hapšenje koje je sprovela administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uzdrmalo svjetske lidere i ostavilo zvaničnike u Karakasu da užurbano traže odgovor.

Optužnica

Optužnica navodi da su Maduro i drugi venecuelanski lideri, tokom više od 25 godina, „zloupotrijebili svoje pozicije javnog povjerenja i korumpirali nekada legitimne institucije kako bi uvozili tone kokaina u Sjedinjene Američke Države“. Optužnica takođe navodi da su Maduro i njegovi saveznici „obezbjeđivali pokriće i logističku podršku za sprovođenje Maduro prebačen juče helikopterom iz pritvorske jedinice u Bruklinu u Federalni sud na Menhetnu zakona“ velikim narkokarteSudija Alvin Helerstejn, delima, kao što su kartel Sinaloa Maduro se suočava sa optužbama vedesetdvogodišnji pravi banda Tren de Aragua. Ove za trgovinu drogom i oružjem, tvrdi nik, ranije je bio skeptičan kriminalne organizacije slaprema argumentima admile su profit visokim zvanič- da nije kriv ni za što od onoga što se nistracije američkog prednicima koji su ih štitili zauzpominje. On je izjavio da su optužbe vrat, saopštilo je Ministarstvo sjednika Donalda Tram„maska za imperijalističke planove za pa u drugim visokoprofilnim pravde. slučajevima. Ranije ove godine Među specifičnim djelima, bogata nalazišta nafte u Venecueli“ Helerstajn je odbio napore Maduro je optužen da je proda se izruče navodni članovi davao venecuelanske diplomatske pasoše poznatim tr- ljeza i destruktivnih sredstava. subotu dodaje neke nove de- venecuelanske bande po Zagovcima drogom i olakšavao Predmet je pokrenula Kan- talje i saučesnike, uključuju- konu o stranim neprijateljiletove pod diplomatskim po- celarija američkog tužioca za ći Madurovu suprugu, Sili- ma, rekavši da je ratni zakon pogrešno primijenjen od strakrićem kako bi novac od dro- Južni okrug Njujorka, kan- ju Flores. ge iz Meksika dopremili u Ve- celarija unutar Ministarstva Prva dama je optužena da je ne Trampove administracije. necuelu. pravde poznata po svojoj snaž- nalagala otmice i ubistva, kao Kako se slučaj bude razvijao, Maduro je optužen po četiri noj nezavisnosti i agresivnom i da je primala mito 2007. godi- Maduro će vjerovatno pokune kako bi organizovala sasta- šati da traži odbacivanje optačke: zavjera za narkotero- gonjenju. rizam, zavjera za uvoz koka- Ista kancelarija je 2020. godi- nak između trgovaca drogom i tužbi na osnovu toga da uživa ina, posjedovanje mitraljeza ne podnijela optužnicu protiv direktora Venecuelanskog na- imunitet, odnosno zaštitu od i destruktivnih sredstava i za- Madura sa četiri tačke. Ažu- cionalnog ureda za borbu pro- krivičnog gonjenja kao strani vjera za posjedovanje mitra- rirana optužnica objavljena u tiv droge. šef države.

I.br. 2048/2016 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog „Crnogorska komercijalna banka” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bulevar Revolucije br. 17, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Slobodana Miloševića, iz Berana, Donja Ržanica bb, radi naplate novčanog potraživanja, (vrijednost spora: 12.604,00€), dana 29.12.2025. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Određuje se prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika Slobodana Miloševića, upisanih u LN. br. 753 KO Donje Luge i to na kat. parceli br. 1514, plan 2, skica 4, označena kao njiva 2. klase, potes “RAVNI”, površine 4309 m2, sa obimom prava 1/1. Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 02.02.2026. godine u 13,00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Nepokretnosti izvršnog dužnka navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Osnovnog suda u Beranama Iv.br. 390/13 od 08.07.2013. godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 12.604,82€, na ime glavnog duga, troškova izvršnog postupka uključujući i nagradu za provedeno izvršenje. Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog javnog izvršitelja I.br. 2048/2016 od 07.03.2025. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 82.000,00€. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 3 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br.520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, u iznosu od 1/10 utvrđenje vrijednosti (8.200,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 06.01.2026. godine. U Beranama 29.12.2025. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Sudije su u nekim kontekstima zaključile da strani zvaničnici uživaju imunitet od pravnih zahtjeva u američkim sudovima. Međutim, Maduro se suočava sa teškim zadatkom sa ovim argumentom zbog istorijskog presedana: američke invazije na Panamu 1989. godine koja je smijenila tadašnjeg lidera Manuela Noriegu. Poput Madura, Noriega je optužen za zavjeru za krijumčarenje droge u SAD i uhapšen je u vojnoj akciji u svojoj zemlji. Američki sudovi su odbili Noriegin argument o imunitetu, dajući prednost tvrdnji američke vlade da on nije bio legitimni lider Paname. Pravni eksperti kažu da će taj presedan vjerovatno oslabiti Madurove napore da se optužbe odbace. Maduro će se vjerovatno takođe pozvati na pravnu doktrinu prema kojoj bi krivične optužbe trebalo da budu odbačene ako su ih tužioci podnijeli iz osvete ili selektivno. Može takođe tvrditi da su optužbe protiv njega zastarjele, što znači da su previše stare da bi se gonile pred sudom.

Dvije grupe

Ispred suda u Njujorku okupile su se dvije suprotstavljene grupe. Na jednoj strani su bile pristalice venecuelanskog lidera, a na drugoj oni koji podržavaju njegovo hapšenje. Policija je razdvojila dvije grupe. Kako prenose agencije, jedna osoba je viđena kako maše velikom venecuelanskom zastavom, kao i transparentom na kome piše „Trampa za kralja“, a druga je držala transparent „Oslobodite političke zatvorenike u Venecueli“. U drugoj grupi okupljeni su nosili transparente na kojima piše „Oslobodite predsjednika Madura“ i mašu zastavama Venecuele. Savezne optužbe za zavjeru obično imaju rok zastare od pet godina, što znači da optužbe moraju biti podignute u roku od pet godina od navršenog krivičnog djela, uz određene izuzetke. Priredila: R. U.–I.

OBAVJEŠTENJE Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda Praznični trobroj našeg lista izlazi 6. januara 2026. godine. Šalter Služba oglasa primaće materijal zaključno sa 5. januarom 2026. godine. Za naredni broj Pobjede, koji izlazi 9. januara 2026. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 8. januara 2026. godine. Kontakt telefon: 020 202 455, Viber: 068 034 555 E-mail: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

16 Crnom Gorom

6, 7. i 8. januar 2026.

INTERVJU: Nikola Đurašković, gradonačelnik prijestonice, o dešavanjima u minuloj godini i planovim

Godina za nama, uprkos svim teškoćama, obilježena je odgovornošću, solidarnošću i jasnom odlučnošću da se i iz najtežih iskustava izađe jači, sa snažnim osjećajem obaveze prema svakoj građanki i svakom građaninu Cetinja Jedan od ključnih prioriteta za 2026. godinu jeste rješavanje pitanja vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda, kao najvažnijih i najosjetljivijih infrastrukturnih izazova sa kojima se grad suočava decenijama. Investicija je vrijedna oko 19 miliona Krajnje je vrijeme da se tema preseljenja dijela državnih organa na Cetinje prestane koristiti u političke svrhe, a da se konačno pređe na realizaciju. Ispunjenje te obaveze On dodaje da je neposred- bila bi poruka da Crna Gora poštuje no nakon tragedije, inicirao sopstvenu prošlost i gradi budućnost sjednicu Skupštine prijestonice, na kojoj su usvojeni ja- na datim obećanjima CETINJE - Godinu za nama, prije svega, obilježila je velika tragedija koja se dogodila 1. januara. Tuga, nevjerica i bol, ista koju smo doživjeli u avgustu 2022. godine, duboko su potresli Cetinje i zaustavili grad, jer teški događaji takvog razmjera ostavljaju trag koji se duboko utiskuje u kolektivno pamćenje zajednice. Istovremeno, uprkos toj boli, 2025. godina je donijela i važne razvojne procese, kao i niz kulturnih i umjetničkih projekata koji su pokazali da Cetinje ima snage da se pokrene i da, uz odgovornost i solidarnost, traži put naprijed. Upravo zbog toga, 2025. godina će ostati zapamćena po načinu na koji je grad i njegova zajednica odgovorila na izazove sa kojima se suočila – kazao je u intervjuu za Pobjedu gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković.

sni i nedvosmisleni zaključci kojima smo zahtijevali odgovornost i konkretno djelovanje nadležnih organa i državnih funkcionera. Ti zaključci su proslijeđeni Vladi Crne Gore i relevantnim institucijama, uz jasno insistiranje da se ne ostane na formalnim odgovorima, već da se pređe na konkretne korake. Đurašković podsjeća da su nakon toga svjesni činjenice da se posljedice ovakvih događaja ne završavaju danom tragedije, već dugoročno pogađaju cijelu zajednicu, pokrenuli sistemsku psihološku i psihosocijalnu podršku građanima. Formiran je operativni tim koji okuplja lokalne i državne institucije, zdravstveni i socijalni sistem, kao i stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja, uz značajnu podršku međunarodnih partnera. Kao trajni odgovor na potrebu za kontinuiranom brigom o mentalnom zdravlju, formiran je servis „Kuća zdravlja“, zamišljen kao dugoročno mjesto podrške pojedincima, porodicama i ranjivim grupama, sa posebnim fokusom na prevenciju,

savjetovanje i jačanje otpornosti zajednice. – Paralelno sa tim, započeli smo aktivnosti na unapređenju bezbjednosti u gradu kroz uspostavljanje savremenog sistema video-nadzora, u saradnji sa nadležnim državnim institucijama, uz puno poštovanje zakonskih procedura i prava građana. Očekujem da će ovaj sistem biti izgrađen i instaliran do kraja 2026. godine. Takođe, Prijestonica Cetinje daje punu podršku donošenju Markovog i Mašanovog zakona, kao važnom koraku ka jačanju bezbjednosnih mehanizama i zaštiti građana. Posebnu pažnju usmjerili smo ka djeci i mladima, kroz obrazovne, kulturne, sportske i preventivne programe, jer vjerujem da je upravo rad sa mladima ključan za dugoročni oporavak i stabilnost zajednice. Naš odgovor nije bio kratkoročan niti simboličan, već usmjeren ka izgradnji održivog sistema podrške, sigurnosti i povjerenja. Zato bih rekao da je 2025. godina, uprkos svim teškoćama, obilježena odgovornošću, solidarno-

Izmjene Zakona o Prijestonici koje je predložila Vlada odnose se na korekciju procenta izdvajanja iz tekućeg budžeta države za finansiranje Prijestonice, čime bi se omogućilo redovno izvršavanje tekućih obaveza i izbjeglo dodatno zaduživanje grada. Stvaraju se uslovi da se širi krug projekata može adekvatno finansirati, a ne samo oni koji se formalno tretiraju kao kapitalni

šću i jasnom odlučnošću da se i iz najtežih iskustava izađe jači, sa snažnim osjećajem obaveze prema svakoj građanki i svakom građaninu Cetinja – navodi Đurašković. POBJEDA: Kada je riječ o očekivanjima za 2026. godinu, koji su to projekti koje možete najaviti, i kakvi će biti benefiti za građane Cetinja? ĐURAŠKOVIĆ: Fokus lokalne uprave biće na projektima koji imaju dugoročne i mjerljive benefite za građane Cetinja. Pored ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta, jedan od ključnih prioriteta biće rješavanje pitanja vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda, kao najvažnijih i ujedno najosjetljivijih infrastrukturnih izazova sa kojima se grad suočava decenijama. U tom cilju, pokrenuta su dva velika i dugoročno izuzetno važna projekta. Kada je riječ o vodovodnoj mreži, cilj

PRIJESTONICA CETINJE

Cetinju ne treba poseban tretm mu pripada po Ustavu i istorijsk

Nikola Đurašković

projekta je trajno unapređenje sistema vodosnabdijevanja i obezbjeđivanje stabilnog, kvalitetnog i kontinuiranog snabdijevanja vodom za sve građane. Projekat unapređenja vodovodne infrastrukture planiran je u šest faza, od kojih je treća faza trenutno u realizaciji, na području naselja Bajice i kružnog puta kroz Donje selo. Projekat obuhvata kompletnu rekonstrukciju postojeće vodovodne mreže i izgradnju nedostajuće infrastrukture, izgradnju transportnog cjevovoda i pumpne stanice, kao i izgradnju solarne elektrane, čime se dodatno doprinosi energetskoj efikasnosti sistema. Ukupna procijenjena vrijednost projekta „Unapređenje sistema snabdijevanja vodom u prijestonici Cetinje“ iznosi oko 19 miliona eura, od čega je 12,6 miliona eura obezbijeđeno kao bespovratna sredstva kroz Zapadno balkanski investicioni fond (WBIF). Preostali dio finansiranja obezbijediće se kroz kreditno zaduženje kod Evropske investicione

banke u iznosu od četirimiliona eura, dok će ostatak sredstava biti obezbijeđen iz kapitalnog budžeta Prijestonice. Paralelno sa ovim aktivnostima, nastavljeni su radovi na projektu izgradnje sistema za tretman otpadnih voda, kojim se rješava još jedan višedecenijski problem Cetinja. Ovaj projekat obuhvata kanalisanje i odvođenje poplavnih, atmosferskih i fekalnih voda od glavnog ponora do istražne štolne, sanaciju glavnog ponora, kao i izgradnju saobraćajnice od Štamparije do Belvederske ulice, sa kompletnom nedostajućom infrastrukturom. Rekonstrukcijom Belvederske ulice i sanacijom ponora je započeta I faza velikog projekta i iznosi 2,5 miliona eura. Kada je riječ o razvojnim projektima, jedan od najvažnijih prioriteta biće stvaranje uslova za izgradnju hotela „Lokanda“ sa uređenjem Studentskog trga i izgradnjom podzemne garaže sa dvije etaže, projekta od višestrukog značaja za Cetinje, čijom realizacijom će grad dobiti savremeni turistički kapacitet, dodatno podstaći

Dočekujem mirno sve buduće izbore POBJEDA: Naredne godine slijede i lokalni izbori. Što biste poručili građanima da su ti izbori u januaru, odnosno kako bi sumirali sve urađeno u prethodne četiri godine? ĐURAŠKOVIĆ: Da su lokalni izbori u januaru, građanima bih poručio da su iza nas četiri godine ozbiljnog,

odgovornog i posvećenog rada u interesu Cetinja. Bio je to period u kojem smo, često u složenim i zahtjevnim okolnostima, istovremeno radili na razvoju grada i rješavanju problema koji su se godinama nagomilavali, sa jasnim ciljem da Cetinje učinimo stabilnijim, uređenijim i boljim mjestom za život.

U tom periodu realizovan je značajan broj infrastrukturnih i razvojnih projekata, unaprijeđeni su komunalni servisi, otvoreni novi sportski i rekreativni sadržaji, ulagano je u razvoj seoskog područja, podsticanje zapošljavanja i kreiranje nove turističke ponude. Važno je istaći da smo u najtežim

privredni razvoj i otvoriti nova radna mjesta. Želim posebno istaći i projekat izgradnje žičare od Kuka do Ivanovih korita i Cetinja, koji predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih projekata za prijestonicu. U saradnji sa Ministarstvom javnih radova, raspisan je tender za projektovanje i izgradnju ove žičare, čija je procijenjena vrijednost 60 miliona eura. Realizacijom ovog projekta otvaraju se nove mogućnosti za razvoj turizma, zapošljavanje i stvaranje dodatne vrijednosti za lokalnu ekonomiju. Lokalna uprava će i u narednom periodu biti posvećena sprovođenju ovih razvojih infrastrukturnih projekata, jer oni predstavljaju osnov za dugoročni razvoj, punu ekonomsku valorizaciju svih turističkih potencijala i poboljšanje uslova života građanki i građana prijestonice. POBJEDA: Budžet za 2026. godinu osim što donosi veliki broj projekata veoma je senzitivan prema najranjivijim kategorijama naših sugrađana. Možete li trenucima za naš grad pokazali odgovornost, reagujući institucionalno i sistemski, uvijek sa jasnim osjećajem obaveze prema građanima i zajednici u cjelini. Želim da naglasim da bezbjednost nije u nadležnosti lokalne uprave, već isključivo državnih organa, koji su odgovorni za planiranje, koordinaciju i sprovođenje aktivnosti u ovom domenu.

Crnom Gorom

6, 7. i 8. januar 2026.

Pozivam odbornike DPS da se vrate u Skupštinu POBJEDA: Odbornici DPS-a već neko vrijeme ne dolaze na sjednice lokalnog parlamenta. Da li i u kojoj mjeri to utiče na kvalitet usvojenih odluka, ali i na kvalitet rasprave u prjestoničkom parlamentu? ĐURAŠKOVIĆ: Naravno da bi rasprava u lokalnom parlamentu bila sadržajnija i konstruktivnija, a vjerujem i da bi kvalitet donesenih odluka bio veći kada dio opozicije ne bi bojkotovao rad Skupštine prijestonice. Žalim zbog odluke DPS-a da ne učestvuje u radu lokalnog parlamenta i uvjeren sam da i oni danas shvataju da je odluka o bojkotu bila apsolutno pogrešna i nepotrebna, i da nije ispunila političke ciljeve koje je imala, naprotiv. Koristim ovu priliku da pozovem odbornike DPS-a da se vrate u lokalni parlament i da sa tog nivoa, kroz argumentovanu raspravu, zajedno radimo za dobro Cetinja i svih njegovih građana.

nam karatko prokomentarisati najvažnije stavke iz budžeta? ĐURAŠKOVIĆ: Budžet Prijestonice Cetinje za 2026. godinu obezbjeđuje finansijsku stabilnost i stvara realne pretpostavke za realizaciju ključnih infrastrukturnih, razvojnih i socijalnih projekata. Dakle, riječ je o budžetu koji istovremeno odgovara na dugogodišnje infrastrukturne izazove i pokazuje visok stepen socijalne osjetljivosti. Zadržali smo postojeće mjere podrške porodicama i mladima, poput besplatnog vrtića, podrške medicinski potpomognutoj oplodnji i naknade po osnovu rođenja djeteta. Istovremeno, uvodimo i nove mjere, među kojima su subvencionisanje zakupa stana za mlade bračne parove i pomoć domaćinstvima u stanju socijalne potrebe kada je riječ o troškovima vodosnabdijevanja. Posebnu pažnju posvetili smo i starijim sugrađanima i najranjivijim kategorijama, kroz besplatan prevoz, nastavak geronto programa, podršku korisnicima psihoaktivnih supstanci, kao i kroz novi servis „Kuća zdravlja“, koji će dodatno unaprijediti preventivnu zdravstvenu zaštitu. Budžetom smo opredijelili i značajna sredstva za investiciono

održavanje stambenih objekata, kako bismo unaprijedili izgled i bezbjednost zajedničkih prostora, u skladu sa važećim zakonima i javnim pozivima. Ovo je godina u kojoj ćemo nastaviti odgovorno da radimo za Cetinje, vodeći računa o potrebama svih naših sugrađana. pobjeda: Vlada je nedavno usvojila Prijedlog izmjena Zakona o Prijestonici, u dijelu koji se tiče finansija. Što će značiti te izmjene ukoliko do njih dođe? ĐURAŠKOVIĆ: Kada je riječ o izmjenama Zakona o Prijestonici u dijelu finansija, radi se o vrlo konkretnim i tehnički preciznim izmjenama, čiji je cilj da se obezbijedi stabilno i nesmetano funkcionisanje Prijestonice Cetinje. Suština predloženih izmjena odnosi se na korekciju procenta izdvajanja iz tekućeg budžeta države za finansiranje Prijestonice, čime bi se omogućilo redovno izvršavanje tekućih obaveza i izbjeglo dodatno zaduživanje grada. Istovremeno, predloženim rješenjima stvaraju se uslovi da se širi krug projekata, uključujući one iz oblasti zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa i valorizacije turističkih potencijala, može adekvatno finansirati, a ne samo projekti koji se formalno

Ipak, Prijestonica Cetinje je, u okviru svojih mogućnosti, nastojala i nastojaće da bude pouzdan partner i pruži punu podršku nadležnim institucijama. O svemu urađenom najbolje govore konkretni rezultati i realizovani projekti. Vjerujem da građani danas imaju jasniju sliku o pravcu u kojem se Cetinje kreće, da im je mnogo lakše da se

prema tome odrede i izaberu koga će podržati. Cetinju je potrebna odgovorna i posvećena uprava koja će nastaviti da ga razvija i unapređuje. Zato sve buduće izbore dočekujem mirno, uvjeren da građani prepoznaju rezultate i pravac u kojem se grad kreće, što mi potvrđuju i u svakodnevnoj komunikaciji.

Godinu za nama, prije svega, obilježila je velika tragedija koja se dogodila 1. januara. Uprkos toj boli, 2025. godina je donijela i važne razvojne procese, kao i niz kulturnih i umjetničkih projekata koji su pokazali da Cetinje ima snagu da se pokrene i da, uz odgovornost i solidarnost, traži put naprijed tretiraju kao kapitalni. To su izmjene koje ne donose privilegije, već omogućavaju funkcionalniji i pravedniji sistem finansiranja Prijestonice, u skladu sa njenim posebnim statusom. Naravno, važno je naglasiti da se u ovom trenutku radi o prijedlogu Vlade, te da će konačnu odluku donijeti Skupština Crne Gore. Tek nakon skupštinske rasprave i eventualnog usvajanja, moći ćemo govoriti o punim efektima ovih izmjena u praksi. POBJEDA: Kako komentarišete višegodišnje odlaganje preseljenja jednog broja državnih institucija na Cetinje, iako su skoro svi predstavnici sadašnje vlasti, a nekadašnje opozicije to potencirali kao obavezno (naročito u svojim predizbornim obećanjima)? ĐURAŠKOVIĆ: Višegodišnje odlaganje preseljenja državnih institucija na Cetinje doživljavam kao pitanje odnosa države prema sopstvenoj istoriji, identitetu i datoj riječi. Cetinje je kroz svoju istoriju bilo grad u kojem su se donosile ključne državne odluke, grad u kojem su udareni temelji crnogorske državnosti i slobode i upravo zbog te istorijske uloge i svog statusa, očekivanja građana Cetinja su bila i ostala opravdana. Nažalost, svjedočimo kontinuitetu neispunjenih obećanja i cijenim da je krajnje vrijeme da se ova tema prestane koristiti u političke svrhe, a da se konačno pređe na konkretnu realizaciju. Cetinju ne treba poseban tretman, već poštovanje onoga što mu po Ustavu i po istorijskom nasljeđu pripada, te bi preseljenje dijela državnih institucija bila poruka da Crna Gora poštuje sopstvenu prošlost i gradi budućnost na datim obećanjima. Jelena ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

Put Mojkovac – Đurđevića Tara

Facebook

man, već ono što kom nasljeđu

Kiša uzrokovala probleme u nekoliko opština, najteža situacija je u Nikšiću, Danilovgradu, Bijelom Polju i Šavniku A. DRAGIĆEVIĆ

ma za 2026.

Danilovgrad

Zatvoren put Mojkovac – Đurđevića Tara, neke rijeke i potoci nabujali PODGORICA – Obilne padavine tokom vikenda i ponedjeljka, u pojedinim mjestima je palo više od 120 litara po kvadratnom metru, uzrokovale su probleme u nekoliko opština. Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) kazali su agenciji Mina da je došlo do porasta vodostaja na gotovo svim vodotocima u našoj zemlji, ali da oni nijesu dostigli kritične nivoe. Najteže je u Nikšiću, Danilovgradu, Bijelom Polju i Šavniku. Iz Auto-moto saveza Crne Gore saopšteno je da je saobraćaj obustavljen na putu Mojkovac – Đurđevića Tara u mjestu Sokolovina zbog odrona. Riječ je o lokaciji na kojoj je prije nekoliko sedmica okončana sanacija klizišta koje je bilo crna saobraćajna tačka. Zatvorena je i dionica regionalnog puta Danilovgrad – Glava Zete, lokalitet Dobro Polje zbog izlivanja Zete. Rijeka Ljuča se izlila na nekim mjestima i plavila Plavsko-gusinjsku dolinu. Nikšićkim ulicama juče je teže bilo proći nego da je palo metar snijega. Zbog kiše brojne gradske ulice pretvorile su se u rijeke, a ništa bolja situacija nije ni na magistralnim saobraćajnicama, pogotovo oko korita rijeke Zete. Čak i vozilima otežano se prolazi kroz Brezovik, Mokru Njivu, Ćemenca, a situacija ništa bolja nije ni u pojedinim krajevima Župe, Ozrinića, Kličeva, Kočana, Kapinog Polja... Goran Tripković iz Službe zaštite i spašavanja kaže da su samo u jutarnjim satima imali desetak intervencija. – Cijelo prijepodne išli smo s terena na teren. Građani najčešće zovu zbog toga što su im poplavili podrumi i pomoćne prostorije. Podzemne vode su „proradile“ i to se u nikšićkom polju uvijek dešava kada su obilnije padavine, pogotovo u krajevima gdje su nema-

rom zatrpani odvodni kanali i ispusti. Najviše poziva smo imali iz Ćemenaca, Grebica, sa Dukla... Nekoliko sati je sutacija bila bolja, ali u predvečerje smo se vratili istim obavezama – riječi su Tripkovića. U naseljima „zavise“ od trafostanice na Duklu. Juče u podne situacija je normalizovana – dan i po nijesu imali ni struju ni vodu. U noći između nedjelje i ponedjeljka ponovo se začepio Pavić potok. Velike naslage raznog otpada formirale su se na rešetki i onemogućavale protok vode kroz korito pa se izlila i potopila put. Formiralo se mini jezero koje je plavilo kuću Predraga Koraća u neposrednoj blizini AMD „Đorđije Stanić“. Usljed velikog pritiska zaštitna rešetka je popustila, te je voda nosila razni otpad svojim pokrivenim koritom. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i komunalci su intervenisali, te se voda povukla iz dvorišta porodice Korać. Komunalne službe su intervenisale u naseljima Rakonje i Kruševo gdje se, usljed začepljenja propusta velika količina vode sručila na magistralu. Slična situacija je bila i u naselju Rogojevići, na zaobilaznici oko Bijelog Polja. Pomoćnik komandira Službe zaštite i spašavanja Vlado Moračanin saopštio je za Pobjedu, da su vodotoci rijeka i potoka u porastu, te ukoliko kiša nastavi da pada, mogu izazvati neželjene posljedice. – Sve službe su u maksimalnoj pripravnosti, spremne da intervenišu, gdje bude imalo potrebe – poručio je Moračanin. Iz lokalne uprave saopšteno je da su zbog bezbjednosti zatvoreni most Frutak, zatim most na Moravici prema Manastiru Ždrebaonik, putni pravci Blatina i Novo Selo, put Bandići preko mosta na Crkovnici, kao i put Spuž –Podgorica preko Pričelja, koji je nepro-

hodan zbog poplavljenih mostova na rijeci Brestici. Zatvorena je i saobraćajnica nakon gradskog mosta, desna strana. Saobraćaj se prema Glavi Zete odvija otežano pa je potreban dodatan oprez, dok su putevi Frutak – Kujava i most u mjestu Dobro Polje neprohodni. Iz Opštine je građanima upućen apel da pokažu dodatnu odgovornost da prate zvanična obavještenja i pridržavaju se uputstava nadležnih organa, posebno kada je riječ o kretanju i saobraćaju. Građanski aktivisti upozoravaju da su poplavila imanja u Martinićima zato što je Martinićki put urađen bez drenažnih kanala, a dodatni problem je što je građevisnki materijal ostavljen u korito potoka Rimanić i Ljutik i ometa prirodni tok vode i funksionalnost atmosferskih kanala. Bujica Komarnice je juče, u zaseoku Kozarica, zatvorila propuste koji su postavljeni lani (u okviru sanacije posljedica nevremena iz oktobra 2024. godine) a onda i poplavila put tako da su tamošnje turističko naselje i nekoliko obližnjih kuća ostali odsječeni. Goran Janković iz Službe zaštite i spašavanja kaže da situacija nije alarmanta. – Riječ je o bujičnoj rijeci i teško je predvidjeti što se sve može dogoditi, mada smo stanovništvo upozoravali. Došli smo s mehanizacijom „otčepili“ te betonske propuste koji su postavljeni prošle godine, a najvažnije je da nije bilo ugroženih ljudi i imovine. Pratimo vremensku prognozu, nadamo se da će narednih dana kiše biti manje, ali će se, svakako, na ozbiljnije radove i trajno rješenje pričekati – kaže Janković. U Kozarici je juče, baš kao i tokom prethodnog nevremena, bilo turista, ali su, nakon intervencije vatrogasaca, mogli da napuste Komarnicu. Ra.P. – B.Č.

18 Kultura

6, 7. i 8. januar 2026.

Pobjeda u posjeti Domu revolucije u Nikšiću, ključnom infrastrukturnom projektu u okviru titule Evro

s. vasiljević

Grafiti u Domu revolucije

talne revolucije u suterenu. Oživljavanje Doma revolucije je oživljavanje Nikšića - kaže nam na samom početku razgovora Uljarević. Dok stojimo ispred Doma revolucije prisjećamo se njegovog početka - vremena velikih ideja, ambicija i vjere da arhitektura može mijenjati društvo. Masivna konstrukcija pred nama nosi tragove tog sna, ali i decenija zastoja, podsjećajući nas na put koji je počeo sa nadom, a još traži svoj puni završetak. Dom revolucije zamišljen je kao svojevrstan spomenik borcima palim za slobodu i socijalističku revoluciju, ali i kao srce kulturnog, obrazovnog i društvenog života Jugoslavije. Odluka o njegovoj izgradnji donesena je 1974. godine, a projekat slovenačkog arhitekte Marka Mušiča obećavao je „plavi dijamant“ - prostor zajedništva, znanja, umjetnosti i sjećanja. Međutim, veliki snovi prekinuti su 1989. godine zbog nedostatka novca. Nedovršeni Dom revolucije je decenijama stajao kao nijemi svjedok neostvarenih ideala, pretvoren u zapušteno gradilište koje je, tragično, odnijelo živote brojnih Nikšićana. Tako je simbol nade postao „plava grobnica“, bolna rana u urbanom tkivu grada.

Nakon gotovo trideset godina tišine, počela je obnova i novi život ovog prostora. Rekonstrukcija je pokrenuta 2018. godine, sa idejom da se Dom postepeno revitalizuje. Ipak, proces su pratile kontroverze, prekidi radova i kritike da kultura, prvobitna suština Doma, ostaje u drugom planu. I to je ono što nam prvo ,,bode oči“ - bolna činjenica da je Dom revolucije danas gotovo neprepoznatljiv. Umjesto centra kulture i umjetnosti dočekuju nas komercijalni sadržaji, izlozi i reklame koji dominiraju prostorom. Ideja zbog koje TREBALO DA BUDE SIMBOL ANTIFAŠIZMA I KULTURE: Dom revolucije u Nikšiću je Dom građen potisnuta je u stranu, a mjesto koje je trebalo da pripada kulturi danas je podređeno tržištu. Taj osjećaj razočaranja prati nas već na prvom koraku ispred ove nekadašnje kulturne utopije. Umjesto prostora kulture, Dom revolucije je postao komercijalni sadržaj, podređen logici profita. To sa sobom nosi ozbiljne posljedice - na Domu revolucije došlo je do vidljivih promjena koje su znatno izmijenile njegov izvorni izgled. Maksim Vujačić Sead Šabotić Pojedini objekti i dogradnje, Mato Uljarević posebno kroz izmjene fasada, ne uklapaju se u arhitek- dominiraju prostorom i odvla- mni paneli, nekada sjajni i re- nički, drugi tek inicijali ili krattonski koncept prvobitno za- če pažnju sa same arhitektu- flektivni, sada su polomljeni i ke poruke - tihi svjedoci ljudi koji su koračali ovim hodnicimišljene građevine. Umjesto re Doma revolucije. Zbog sve- rasuti po podu. jedinstvenog i prepoznatljivog ga toga Dom revolucije danas Naš domaćin Mato Uljarević ma, ostavljajući svoj trag. Zastila, danas se može primijeti- djeluje kao prostor koji je iz- priča nam da je delegacija Nik- nimljivo je da su grafiti trajali ti nesklad u materijalima, bo- gubio dio svoje autentičnosti šića na prezentaciju u Briselu decenijama, pričali priče proščlanovima žirija simbolično lih generacija i činili da kupola jama i oblicima, što narušava i simboličke vrijednosti. ponijela šaku razbijenog pla- izgleda živa iako je propadala. cjelokupni vizualni identitet KUPOLA vog stakla, kao znak razbijene Možda bi ih trebalo i sačuvati objekta. Dodatni problem predstavlja Krećemo prema čuvenoj ku- ideje koja sada dobija novi ži- u budućim galerijskim prostopostavljanje savremenih ele- poli Doma revolucije do ko- vot. On nam pojašnjava da će rima - bili bi svojevrsan most menata poput video-bima sa je dolazimo kroz prostorije kupola u najvećem dijelu za- između prošlosti i sadašnjosti, reklamnim sadržajima. Dok Radio-televizije Nikšić. Ia- držati svoj originalni izgled, a gdje bi posjetioci mogli osjetikoračamo, na ekranu se smje- ko nekada simbol okupljanja, u njoj će biti smješteni centar ti duh mjesta i istoriju koja se njuje reklama za viršle bez kupola sada nosi teret godi- digitalne umjetnosti i galerija ovdje upisala. glutena, prizor koji dodatno na nemara. Zidovi su prekri- savremene umjetnosti. Kada smo konačno stigli na pojačava osjećaj nesklada iz- veni pukotinama. Podsjećaju Kako smo se peli prema dru- vrh, osjećaj je bio gotovo nameđu monumentalne arhi- nas da ulazimo u prostor koji gom nivou, zidovi su otkriva- drealan. S vrha pogled seže u tekture i trivijalnosti savre- odavno nije domaćin ljudima. li još jednu slojevitu priču. Na svim pravcima - grad se činio menog tržišno orijentisanog Već na samom ulazu u prvi dio njima su se jasno vidjeli grafi- malen. Ovaj prostor će dobiti vizuelnog jezika. Takvi ele- kupole primijetili smo plavo ti, napisani ko zna kada, izbli- potpuno novu ulogu - nekamenti, iako funkcionalni u ko- staklo po kojem je Dom revo- jedjeli i grubi, ali još snažno da hladna i napuštena kupola mercijalnom smislu, vizuelno lucije bio prepoznatljiv. Ogro- prisutni. Neki su bili umjet- biće pretvorena u mjesto gdje

Luka Draganić

BOLNA RANA

Dok smo prilazili masivnoj građevini, bilo nam je jasno da ulazimo u objekat o kojem se mnogo govori, ali koji se tek razumije kada se kroz njega prođe. Dočekuju nas rukovodilac projekta „Nikšić - Evropska prijestonica kulture“ Mato Uljarević i menadžer kancelarije Nemanja Popović. - Dom revolucije je decenijama bio simbol zapuštenosti i neuspjele tranzicije, ali njegova obnova danas simbolizuje oporavak grada. Prvo je obnovljen komercijalni dio, zatim zgrada Radio-televizije Nikšić, a potom i Dom digi-

Ovaj monumentalni kompleks, nakon gotovo pedeset godina, trebalo bi da bude u potpunosti završen i pretvoren u savremeni centar kulture i kreativnih industrija. Procijenjena vrijednost tri projekta iznosi oko 9,5 miliona eura. Najveći dio sredstava obezbijediće Opština Nikšić i država, uz mogućnost dodatnog finansiranja kroz evropske fondove, naročito za tehničko opremanje

s. vasiljević

Danas Dom revolucije stoji na pragu svoje najvažnije transformacije. Sa izborom Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine, centralni projekat postaje revitalizacija Doma revolucije kroz tri ključna kulturi namijenjena prostora: veliku multifunkcionalnu salu, centar digitalne umjetnosti i galeriju savremene umjetnosti u prepoznatljivoj plavoj kupoli. Tako bi ovaj monumentalni kompleks, nakon gotovo pedeset godina, trebalo da bude u potpunosti završen i pretvoren u savremeni centar kulture i kreativnih industrija. Procijenjena vrijednost tri projekta iznosi oko 9,5 miliona eura. Najveći dio sredstava obezbijediće Opština Nikšić i država, uz mogućnost dodatnog finansiranja kroz evropske fondove, naročito za tehničko opremanje. Kao nosilac titule Evropske prijestonice kulture Nikšić postaje znatno interesantniji za EU fondove i međunarodna partnerstva. Zbog svega toga, odlučili smo da posjetimo Dom revolucije i sagledamo prostor iz prve ruke - da vidimo kako izgleda danas i kakav ga život očekuje u budućnosti.

Građen za kulturu ne za trgovinu i izl

s. vasiljević

PODGORICA - Decenijama je Dom revolucije u Nikšiću bio nijemi svjedok prekinutih ideala - monumentalna, ali opasna i zapuštena građevina zatvorena za građane i ispunjena tišinom, tamom i slomljenim staklom. Zamišljen kao najveći kulturni centar u Jugoslaviji, ovaj prostor je dugo predstavljao simbol poraza jedne utopije, mjesto propadanja, gubitaka i zaborava.

Kultura 19

6, 7. i 8. januar 2026.

ŠTO KAŽU NIKŠIĆANI

će umjetnost i kultura oživjeti zajedno sa duhom prošlih generacija. Uljarević je naglasio da je cilj da novi sadržaji ostanu trajni legat Nikšića kao Evropske prijestonice kulture. - Ne gradimo samo da bismo gradili. Želimo dugoročnu perspektivu i transformaciju Nikšića iz industrijskog grada u grad kreativnih industrija kazao je Uljarević, dodajući da će za ova dva prostora biti raspisan konkurs i izrađen poseban projekat.

SALA

U prizemlju, u centralnom dijelu Doma revolucije, radi se multifunkcionalna sala koja bi trebalo da bude završena do kraja naredne godine. Metalne konstrukcije polako poprimaju oblik buduće sale koja će biti centar kulturnih događanja. Sala površine oko 1.000 kvadratnih metara biće prilagodljiva različitim sadržajima - od pozorišnih predstava i filmskih projekcija, do sajmova i sličnih događaja. Već pri prvom prolasku prostorom zapalo nam je za oko da tu više nema amfiteatra. Njegova forma je poništena betoniranjem. Nekada zamišljen kao mjesto okupljanja,

Tokom boravka razgovarali smo i sa Nikšićanima, nastojeći da saznamo što Dom revolucije danas predstavlja onima koji pored njega žive i prolaze. Naši sagovornici - reditelj Sead Šabotić i hroničar Nikšića i publicista Maksim Vujačić dijelili su osjećaj razočaranja zbog načina na koji prostor danas izgleda. Za njih je to i dalje simbol propuštene šanse, nedovršenog obećanja i arhitektonskog potencijala koji je, umjesto pažljive obnove, dočekan grubim intervencijama i kompromisima. - Izbjegavao sam od pojave informacije o Evropskoj prijestonici kulture da javno komentarišem sticanje ove titule. Prije svega, želim momcima koji su se veoma trudili oko ovog projekta da čestitam - rad i trud su se isplatili - kazao je Šabotić. Međutim, kako je istakao, postoji nekoliko stvari na koje

Marko Mušič uskoro dolazi u Nikšić

Zgradu „krase“ i viršle bez glutena s. vasiljević

Mato Uljarević je podsjetio da su se predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević i on nedavno u Ljubljani sastali sa akademikom i arhitektom Markom Mušičem, autorom originalnog rješenja Doma revolucije. - Mušič je izrazio snažnu emotivnu vezu sa Nikšićem i veliku zainteresovanost da se aktivno uključi u završnu fazu projekta. Dogovoreno je da uskoro posjeti Nikšić rekao je Uljarević.

mora podsjetiti čitaoce. - Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 2016. godine organizovalo međunarodni konkurs za idejno rješenje vezano za Dom revolucije. Pobijedila je slovenačka arhitektonska firma koja nije mogla pronaći zajednički jezik sa predstavnicima grada Nikšića nakon konkursa. Svi ti ljudi su direktni krivci za postojanje današnjeg stanja. Njiho- Sve spremno za nove radove vom savješću, odgovornošću i profesionalnim kredibili- nata i prostornih kapaciteta tetom mi danas imamo me- Doma. U njima imate elabosaru, butike, teretane i ko- rate kako su ti ljudi zamišljajekakva čuda u kompleksu li Likovni salon, kako su proDoma revolucije. Ministar- jektovali otvaranje kino škole stvo i njihovi delegati ništa i tako dalje. U tim dokumentinijesu uradili da zaustave ma se nalazi sve ono što je nesve ovo - istakao je Šabotić. ko dobro promislio i vrlo prakOn se nada da će politički tično sastavio kako bi kulturu predstavnici koji budu vršili grada podigao na viši nivo. S vlast 2030. godine imati do- druge strane, nužno ne moravoljno sluha i pameti da shva- ju. Može sve i da ostane ovako te da sve što rade ne rade za se- ili možda možemo ili želimo be, nego za neki budući Nikšić. da se transformišemo u neku - Ko god bude na čelu CZK proksi varijantu Vučićevog Nikšić neka potraži u opštin- SNS-a. Sjetimo se: željeznica skom arhivu ili gradskom ar- je rekonstruisana parama kohivu dokumentaciju Marka je je Novi Sad dobio zahvaljuMušiča ili elaborate vezane jući istom ovom statusu. Ponamjene određenih segme- svetimo se da Nikšić za one

Kamen temeljac položen 1977. godine Kamen temeljac za Dom revolucije položen je na Dan opštine Nikšić, 18. septembra 1977. godine, a taj čin obavio je narodni heroj Veljko Zeković. Tim povodom, u arhivi lista Pobjeda sačuvan je članak objavljen 20. septembra iste godine, pod naslovom „Proslava oslobođenja Nikšića - široki putevi razvoja“. U tekstu se ističe da je Dom revolucije zamišljen kao snažno uporište kulturnog i omladinskog života grada. Naglašava se njegova uloga u njegovanju revolucionarnog duha i prenošenju njegovih najplemenitijih tradicija

s. vasiljević

u, a loge

razmjene i javnog govora, danas je sveden na ravnu površinu. - Zadržava se ova velika sala u kojoj je nekada bio predviđen amfiteatar, ali je on pokriven i izravnan sa ostatkom prostora. Dio ovog prostora će biti namijenjen kancelarijama. Ovo je prostor koji Nikšiću najviše nedostaje i koji je ključ cijelog projekta. Nakon završetka multifunkcionalne sale, planiran je početak radova na kupoli Doma revolucije - istakao je Uljarević. Dok smo šetali salom naišli smo i na ogromnu rupu, napunjenu vodom i smećem: plastičnim flašama, starim otpadom, pa čak i gumama. Susjedni Dom digitalne revolucije zamišljen je da bude inkubator ideja, gdje se tehnologija i kultura stapaju, a mladost dobija prostor da istražuje, stvara i povezuje se. Stolovi i radne zone već su bile pripremljene za rad mladih inovatora. Nekada zaboravljeni suterenski prostori Doma revolucije sada su spremni da postanu inkubator novih koncepata i ideja - prostor gdje će Nikšić dobiti svoju savremenu kulturnu i tehnološku scenu.

s. vasiljević

opske prijestonice, u kojem se planiraju novi sadržaji

na nove generacije. - U njemu će se razvijati duh revolucije i na njenim najplemenitijim tradicijama odgajati novi naraštaji, koji

preuzimaju odgovornost za njeno uspješno nastavljanje i očuvanje kontinuiteta zapisano je u tadašnjem tekstu u Pobjedi.

buduće generacije ostavimo boljim i zdravijim - naglasio je Šabotić. Dom revolucije je za Šabotića, u prvom redu davne 2014. godine, predstavljao dobru polaznu osnovu za razmišljanje na relaciji gdje je danas antifašizam u našem društvu. - Samo arhitektonsko djelo Marka Mušiča predstavljalo je spomenik antifašizmu koji je zauzimao prostor od skoro 22.000 metara kvadratnih. Ruku na srce, decenijama to je bio, u praktičnom smislu gledano, prostor koji nema namjenu i dapače služio je svemu sem onome što je njegova osnovna namjena – Dom kulture. U tom i takvom Domu revolucije ja sam pronašao ljepotu - u estetici ružnog, čeličnog i punog smeća. Pišući kasnije o mom filmu Slovenci su lijepo zapisali - autor u čeličnim konstrukcijama Doma revolucije pronalazi detalje u kojima se zrcali povijest socijalizma i antifašističke borbe. Divna i bolno tačna opaska kazao je Šabotić. Bolno mu je tada bilo jer je, kako je istakao, veoma mali broj gradskih institucija želio da pomogne na bilo koji način. - Na pomen antifašizma gledali su me kao da sam govorio nešto neprimjereno - ti ljudi danas brane antifašizam. Mučno jer je moj Nikšić, onaj u kom sam odrastao i onaj koji beskrajno volim, gotovo ubijen najezdom primitivizma. Sadašnji ešalon političara sa

obje strane ga ubija i razara još više. Najbolji ljudi Nikšića odlaze, neki umiru, a neki se sele. Iz ove pozicije danas, sa svim ovim znanjem i prije svega iskustvom napravio bih još radikalniji i bolji film. Ne može i ne smije grad koji je Jugoslaviji i svijetu dao 45 narodnih heroja koji su položili živote za slobodu ovako nisko da pada. Nedopustivo je to i veoma govori o nama danas naglasio je Šabotić.

ZA 21. VIJEK

Vujačić smatra da je Dom revolucije bio projekat za 21. vijek. - Jeste to bilo malo megalomanski za ondašnji Nikšić, ali je bilo za 21. vijek. Kada je nestalo para, nije se znalo da li da se ruši do temelja. Kinezi su predlagali da oni to urade. No, urađeno je ono što je urađeno. Od onog koncepta Doma revolucije nije ostalo ništa osim Radio-televizija Nikšić koja je bila predviđena da bude tu. Decenijama je Dom revolucije stajao kao ruglo grada, a sada je dobio trgovački karakter - od kulture ništa! To više nije Dom revolucije. Ovo stanje sad je bolje nego što je bilo, ali to nije to - naglasio je Vujačić. Budućnost Doma revolucije zavisi od toga hoće li kultura zaista zauzeti mjesto za koje je građevina stvorena ne samo kao simbol, već kao živi centar kreativnosti. Nadamo se da se to neće ponovo izgubiti. Adrijana ĐOROJEVIĆ

20 Hronika Podgorice

6, 7. i 8. januar 2026.

Usljed obilnih padavina pod vodom bili djelovi gradskih naselja, saobraćajnica, mostova

Kiša ne prestaje, vodosta

POPLAVE

Širom grada radnici Čistoće uklanjali su opalo lišće i granje sa saobraćajnica, trotoara i slivničkih rešetki. Na pitanje Pobjede, iz Zelenila su odgovorili da nijesu imali vanrednih intervencija. - Danas, kao i prethodnih dana nije bilo vanrednih situacija gdje smo bili obavezni reagovati. Kako zbog trenutnih vremenskih prilika ekipe nijesu u mogućnosti obavljati redovne obaveze, pripravne su za reagovanje u slučaju da to bude potrebno. Takođe, pripravna je i dežurna ekipa – poručili su iz Zelenila. Odbornik Dragutin Vučinić juče ujutro upozorio je da je most preko Širalije poplavio te da ga treba zatvoriti za sa-

Nivo Morače na mjernoj stanici Zlatica juče oko 14 sati iznosio je 720 centimetara, Zeta je na mjernoj stanici Vranićke njive bila na koti 654, a Cijevna na mjernoj stanici Trgaj 438, pa je došlo i do rasta nivoa Skadarskog jezera koji je u isto vrijeme iznosio 197 centimetara S. MILOVIĆ

Usljed obilnih padavina prethodnih dana na području Podgorice, pod vodom su juče bili djelovi gradskih naselja, saobraćajnica, mostova, a neke ekipe gradskih službi i preduzeća imale su zbog toga i vanrednog posla. Juče oko 11 časova vani je bio samo onaj ko je morao. U to vrijeme, uz jak pljusak duvao je i južni vjetar pa kišobran nije pomagao. Na prste su se mogli prebrojati prolaznici, ali i automobili koji su prolazili Ulicom slobode. Velike lokve stvarale su se širom grada, naročito u ulicama gdje nema atmosferske kanalizacije, poput onih na Murtovini ili dijela Ulice cara Lazara na Starom aerodromu, gdje su velike rupe i nepropisno parkirana vozila dodatno otežavale saobraćaj, posebno kretanje pješaka. Podvožnjak na Zlatici bio je prohodan, ali ne i most preko Širalije u Piperima, koji je bio zatvoren za saobraćaj.

Ponovo zatvoren most na Širaliji u Piperima

obraćaj, što je malo kasnije i urađeno. - Zbog naglog izdizanja vodostaja Morače, kao i uvijek rijeka Zeta se zbog slabije snage vodotoka zaustavlja i njene vode krenu uzvodno ka mostu na Vranićkim njivama i Širaliji - objavio je Vučinić na društvenoj mreži Fejsbuk. On je o tome obavijestio Sekretarijat za saobraćaj, koji je nedugo zatim naložio privremeno zatvaranje mosta za saobraćaj. Podsjećamo, riječ je o lokaciji tj. mostu gdje su novembra 2022. godine u jednom danu stradale tri osobe. Radnici Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Po-

ONLINE KNJIŽARA Klikom na www.cgknjizara.me možete da naručite knjige uz dostavu

dgorice juče su uklonili oboreni bor na Gorici. - Zahvaljujući brzoj reakciji naših zaposlenih, a po prijavi odgovornog građanina, stablo koje je usljed vremenskih nepogoda palo na prostoru Spomenika prirode „Park šuma Gorica“ uklonjeno je u kratkom roku – saopšteno je iz AUZP. Iz Agencije za stanovanje saopšteno je da je broj prijava juče bio uobičajen kao za vrijeme padavina. - Nažalost, veći broj prijava je takve prirode da se ne može odmah izvršiti sanacija, jer je riječ o intervencijama koje podrazumijevaju obimnije radove, pa je za njihovo izvođenje neophodno da vremenski uslovi

Morača ,,s brijega u brijeg“

budu povoljni. Jedan broj intervencija odmah je realizovan i spriječena su dalji problemi – saopšteno je iz Agencije za stanovanje.

VODOSTAJI

Usljed obilnih padavina vodostaji rijeka u glavnom gradu i okruženju prethodnih dana, a naročito juče, znatno su porasli. Nivo Morače na mjernoj stanici Zlatica juče oko 14 sati iznosio je 720 centimetara, dok je 2. januara, uoči ove kišne serije bio na koti od 75 centimetara, što znači da je za tri dana porastao šest i po metara. Ako uzmemo u obzir da je 4. januara nivo Morače na ovoj mjernoj stanici bio na 223 centime-

tra, znači da je za dan porastao pet metara. Na sajtu Hidrometeorološkog zavoda juče nije bilo podataka sa mjerne stanice Podgorica, ali o visini vodostaja dovoljno govori to što je stari most na Ribnici, na Sastavcima, u blizini ove mjerne stanice, gotovo čitav bio pod vodom. Nivo rijeke Zete na mjernoj stanici Vranićke njive juče oko 14 sati bio je 654 centimetara, dok je 2. januara bio na koti od 92 centimetra (znači rast više od pet i po metara), a 4. januara na koti od 143 centimetra (za dan pet metara). Nivo Cijevne na mjernoj stanici Trgaj juče je iznosio 438 centimetara, 2. januara 50, a 4. januara 198 centimetara.

Ovoliki porast protoka rijeka odrazio se i na porast nivoa Skadarskog jezera, koji je juče oko 14 sati iznosio je 197 centimetara, 2. januara 124, dok je prije dva dana bio je na koti 147 centimetara (porast pola metra, a i dalje nastavlja da raste). U glavnom gradu za danas je najavljeno oblačno i kišovito vrijeme, povremeno pljuskovi i grmljavina. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 11, najviša dnevna oko 13 stepeni. I sjutra nas očekuje oblačno i kišovito vrijeme. Vjetar slab do umjeren južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko osam, najviša dnevna do 10 I. MITROVIĆ stepeni.

Hronika Podgorice

6, 7. i 8. januar 2026.

I. MITROVIĆ

aji osjetno porasli

Podvožnjak na Zlatici bio prohodan

Na mostiću preko Savinog potoka u Maslinama polomljen je dio metalne ograde, koja je u potpunosti nakrivljena iznad kanala. Potok, koji je juče takođe nabujao, dijelom se izlio u okolna dvorišta. Na ovaj

I. MITROVIĆ

Nadošao i Savin potok, a ograda ,,kao babin zub“ Most na Savinom potoku

problem smo ukazivali i prije dva mjeseca, kada je korito bilo suvo. U cilju

bezbjednosti građana, nadležni bi trebalo da poprave ili zamijene ogradu.

Voda sa Mareze nije za piće ni prokuvana

DOM ZDRAVLJA - Izabrani doktori za odrasle u objektu u Bloku pet - od 7 do 21 (informacije 067/085-933); - Izabrani doktor za djecu u objektu u Bloku pet – od 7 do 21 (informacije 067/196-222); - Objekti u Tuzima i Zeti - od 7 do 14; - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet - od 7 do 21; - Jedinica za patronažu radiće po redovnom rasporedu - nalozi će se primati u objektu u Bloku pet – od 7 do 19; - Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta – svakog dana od 7 do 19; APOTEKE MONTEFARM - „Podgorica“ - Ulica slobode – od 7 do 22 časa - „Kruševac“ - Bul. Sv. Petra Cetinjskog – non-stop 24 sata BENU - Moskovska 22 – non-stop 24 sata.

Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija juče je saopšteno da voda sa Mareze nije za piće ni prokuvana. - Posljednji rezultati fizičko-hemijskih analiza pokazali su znatno povećanje mutnoće vode na izvorištu Mareza. Obavještavamo stanovništvo da se voda sa ovog izvorišta ne koristi za piće ni nakon prokuvavanja. Za potrebe pića neophodno je koristiti bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširanu vodu, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i slično) - naveli su iz ViK-a. Naselja koja se snabdijevaju sa crpne stanice Mareza su: Mareza, Tološi, blokovi pet i šest, dio grada Preko Morače, centar, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, naselje Farmaci, Beri.

POŠTA CG 6. januar - poslovnica TC ,,Big fashion“ – od 10 do 18 - 7. januar – neradni dan - 8. januar - poslovnica TC ,,Big fashion“ – od 10 do 18 BANKE Universal Capital Bank 6, 7. januar – neradni dani; 8. januar – dežurstvo od 8 do 14. CKB banka 6. januar – filijala Voli na Starom aerodromu, od 8.15 do 15.45, TC Big fashion od 8.15 do 17; 7. januar - filijala Voli na Starom aerodromu, od 8.15 do 15.45; 8. januar - filijala Voli na Starom aerodromu, od 8.15 do 15.45, TC Big fashion od 8.15 do 17. Prva banka 6, 7. i 8. januar – filijala Ul. Vuka Karadžića, od 8 do 16 NLB banka 6, 7. i 8. januar - filijala Centar, od 8.15 do 15.45h. PIJACE I TRGOVINE Zelene pijace: od 6 do 15; Mješovite pijace: 8 do 15; Kamionska pijaca: od 4 do 21 sat Stočna pijaca: ponedjeljak - od 6 do 13; Voli 6. januar – do 18 7. januar – neradni dan 8. januar – uobičajeno radno vrijeme TC ,,Big Fashion“ 6. januar – od 10 do 18 7. januar – neradni dan 8. januar – od 10 do 22 TC Bazar 6. januar – od 7 do 18 7. januar – neradni dan 8. januar – od 7 do 18

I. MITROVIĆ

ŽELJEZNIČKA STANICA Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje; PARKING SERVIS Besplatan parking u zoniranim djelovima grada i parkiralištima, osim: - U Ulici Miljana Vukova (iz TPC ,,Ražnatović“ u centru) - U Ulici Vaka Đurovića (iza Fonda PIO)

Najveću tražnju očekuju na Badnji dan Gego Milošević sa badnjacima I. MITROVIĆ

kupi badnjake – kazao nam je Milošević juče oko podneva. Navodeći da je i prošle godine izlagao badnjake na ovom mjestu, kaže da badnjak nema cijenu već da će mu oni koji dođu po njih ,,darovati“ onoliko novca koliko smatraju da treba. - Nadam se da će kiša malo stati pa bolju potražnju očekujem na sam Badnji dan kada se po običaju i nalažu badnjaci – poručio je Milošević, naglašavajući da je dosta i onih koji će sami brati badnjake. I. M.

RADNO VRIJEME I DEŽURSTVA TOKOM BOŽIĆNIH PRAZNIKA

AUTOBUSKA STANICA Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje;

Uoči Badnjeg dana i Božića po julijanskom kalendaru na više mjesta u gradu prodavani badnjaci

Uoči Badnjeg dana i Božića po julijanskom kalendaru, na više javnih mjesta u gradu prethodnih dana prodavani su badnjaci. S obzirom na jaku kišu, juče nije bilo kupaca, a ni prodavaca hrastovih grančica. Jedan od rijetkih bio je Gego Milošević, koji je izložio badnjake uz Bulevar Pera Ćetkovića, prekoputa parka na kružnom toku na Starom aerodromu. - Jutros sam izložio badnjake. Ali, kao što vidite, pada jaka kiša. Još niko nije dolazio da

CEDIS Cjelodnevna dežurstva; nijesu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti biće angažovane dodatne ekipe. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona: Podgorica - 020/622-773 i 067/240-018; Golubovci – 020/873 – 327 i Tuzi – 020/875 – 415. AGENCIJA ZA STANOVANJE - Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati; kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663. VODOVOD I KANALIZACIJA - Dežurne službe pružaće usluge non-stop 24 časa; kontakt telefon 020/440-388.

Badnjaci izloženi i na Tuškom putu

ČISTOĆA - Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta, u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića radiće redovno, od 7 do 21 sat. H. P.

22 Zabava

6, 7. i 8. januar 2026.

Mladi i talentovani Cetinjanin Danilo Ivanović - Čoda za Pobjedu govori o IDJPepsiShowu, postignutom

POČECI

Ljubav prema muzici, prisjeća se, rodila se još u ranom djetinjstvu. - Sve je počelo sviranjem. Tada nijesam ni slutio da ću se prvenstveno baviti pjevanjem i postati prepoznatljiv upravo po svom glasu. Želio sam da pronađem svoj put na muPODGORICA – Grupa Baryak drugi put zaredom pokušala je osvojiti priliku da predstavlja Crnu Goru na predstojećoj Evroviziji koja će se od 12. do 16. maja održati u Beču. Sastav se, nakon učešća na Montesongu 2024. godine, gdje su osvojili treće mjesto sa pjesmom „Dva srca“, u finalu takmičenja predstavio numerom „Minerva“ i zauzeo sedmu poziciju. Njihov rad, trud i kontinuitet dodatno je prepoznat nagradom Montefon za otkriće godine koju je bendu, koji čine: Rade Vukčević (vokal), Luka Perazić (vokal i gitara), Mišo Vukčević (bas gitara), Andrea Siništaj (sempler i bek vokal), Gaja Barović (klavijature i bek vokal) i (bubnjevi), dodijelilo Udruženje estradnih umjetnika Crne Gore na čijem čelu je pjevač Danijel Alibabić.

ISPUNJENA OČEKIVANJA

Basista Baryaka,Mišo Vukčević tvrdi da je ovogodišnje učešće na Montesongu ispunilo sva njegova očekivanja. – Meni je najbitnija bila ta evolucija i to da, u odnosu na prošlu godinu, napravimo progres. Sve

Na sceni ga povuče pozitivan adrenalin: Danilo Ivanović - Čoda

Porodica i prijatelji mu bili velika podrška

zičkoj sceni. Moja prva spona sa muzikom bila je osnovna muzička škola, gdje sam svirao harmoniku. Ipak, pjevanjem sam počeo da se bavim tek prije četiri godine. Mnogo sam radio na sebi, ulagao u svoj vokal i danas sa ponosom mogu reći da se taj trud isplatio - priča on. Ovo takmičenje mu se, ističe, učinilo kao idealna prilika da pokaže što sve umije i zna.

žući nam da prebrodimo teške trenutke kada nam se činilo da nema izlaza. Njegov pristup i savjete ću uvijek poštovati naglašava mladi Cetinjanin.

- Nakon onlajn prijave uslijedio je poziv za audiciju. Od tog trenutka moj život počinje korjenito da se mijenja. Razbio sam sopstvene predrasude koje sam imao na početku - priznaje Ivanović.

ISKUSTVO

Ovo iskustvo ga je, dodaje, u velikoj mjeri izgradilo kao ličnost. - Pored toga, doprinijelo je

i tome da unaprijedim svoj scenski nastup i pjevačku tehniku. Bilo je uspona i padova, ali uz pomoć produkcije i mog mentora Relje Popovića uspio sam da prevaziđem sve izazove i ostvarim uspjeh - navodi Ivanović. Ne krije da za ovaj uspjeh posebnu zahvalnost duguje upravo Popoviću. - On se prema nama postavio prije svega kao prijatelj, poma-

njih siguran sam da danas ne bih bio ovdje gdje jesam - jasan je Ivanović. Kada je riječ o anegdotama sa snimanja, zanimljivo mu je da su mnogi primijetili veliku razliku između njegovih proba i samog nastupa. - Na sceni me povuče pozitivan adrenalin i potpuno se uživim u energiju pjesme. To me motiviše da pružim svoj maksimum - kazao je on.

PODRŠKA

Njegovi prijatelji od samog početka bili su uz njega. - Oni su mi bili oslonac na prvim nastupima i svirkama, baš kao i moja porodica koja je moj najčvršći temelj. Da nije bilo

Mišo Vukčević, basista grupe Baryak, za Pobjedu otvoreno o učešću na Montesongu 2025.

Evolucija autentičnog tvrđeg z drugo je bila stvar muzičkog ukusa ljudi koji su pratili Montesong, tj. da li se nekom sviđa ovo, ono ili nešto drugo. „Minerva“ je, za razliku od „Dva srca“, mnogo tvrđa – jasan je on. Smatra da je sve bilo i na mnogo višem nivou po pitanju produkcije, ali i organizacije samog takmičenja. – To je meni bilo glavno. Takođe, jedno od očekivanja, što se na kraju i desilo, bilo je to da Rade i Luka, kao dva frontmena, izgrade još, da tako kažem, jači jezik i komunikaciju jedan između drugog. To su sve procesi koji su ranjivi i intimni. Obojica su izuzetno talentovani. Uopšte nije lako uigrati i orkestrirati dva tako jaka karaktera i talenta. Njih dvojica su, po meni, crème de la crème crnogorske muzičke scene. Iz tog razloga, kad ih okupiš i ostaviš da rade zajedno, treba vremena da sazri nešto novo iz toga. Sve što oni urade je interesantno. Shodno tome, pitanje je kako sve dove-

RTCG

CETINJE - Danilo Ivanović Čoda osvojio je treće mjesto na regionalnom muzičkom takmičenju IDJPepsiShow. Mladi Cetinjanin publici je nedavno predstavio i svoju prvu pjesmu, „Hej, gdje si sad“. Numera je nastala kroz učešće na ovom popularnom nadmetanju. Ivanović, koji je bio jedini predstavnik Crne Gore, ponosan je na treće mjesto koje je zauzeo u konkurenciji velikog broja talentovanih mladih ljudi iz regiona. Čast mu je bila biti dio spektakla. Ivanović smatra da bi njegova pokojna majka Ivana danas bila ponosna na njega. - Moja pokojna majka Ivana bila je moj najbolji prijatelj. Znam da bi danas bila ponosna na mene, jer me je uvijek učila da radim ono što me ispunjava i čini srećnim. Obećao sam joj da ću uspjeti i to ću ispuniti - priznaje on.

privatna arhiva

Uspjeh posvetio majci, vje da bi bila ponosna na njeg

Baryak je drugi put zaredom nastupio na Montesongu, a ovogodišnje učešće, kako kaže Vukčević, donijelo je jasan osjećaj progresa, većeg produkcijskog nivoa i potvrdu da autentičan tvrđi zvuk ima svoju publiku u Crnoj Gori UDRUŽENJE ESTRADNIH UMJETNIKA IM DODIJELILO NAGRADU ZA OTKRIĆE GODINE: Baryak

sti u neku harmoniju, odnosno stvoriti i izvući nešto što ni jedan ni drugi ne mogu sami, tj. jedan bez drugog ne mogu – priča Vukčević.

POBJEDA I PODVIG

Naglašava da je iza njih „još jedna velika pobjeda, kao ekipe, ali i podvig“.

– Sve je definitivno ljestvica više. Doduše, okupili smo se i krenuli da radimo na vrijeme. Naša ekipa se dosta uvećala u odnosu na prethodni Montesong. Prošli put se i prijava na takmičenje sama od sebe, slučajno, desila – izjavio je muzičar za Pobjedu. Napominje i da su organiza-

tori, produkcija i svi ostali koji su učestvovali u realizaciji Montesonga bili mnogo bolji. – Osjetio sam da su se uhodali, pogotovo režija. Ovo govorim kao neko ko je, na osnovu iskustva koje imam od izrade naše video-igre „Bleak Faith: Forsaken“, bio zadužen za sklapanje vizuelnog i audio-se-

gmenta. Ljudi koji su radili režiju i produkciju bili su energični, produktivni i fokusirani na ono što im mi, kao izvođači, tražimo. To zaista prija, jer ti na binu izlaziš sa nečim što si stvorio i, ako produkcija ne izađe u susret da te razumije i ide uz tvoj „vajb“, dolazi do ozbiljnog „trenja“. Toga

Zabava 23

6, 7. i 8. januar 2026.

m rezultatu u jakoj konkurenciji, ali i daljim planovima Pjesma „Jedno po jedno“ naći će se na novom

VJERUJE DA ĆE USPJETI DA USKLADI MUZIČKU KARIJERU I AKADEMSKO OBRAZOVANJE: Kadar iz spota za prvu pjesmu

FAKULTET PRIORITET

Među takmičarima je, otkriva on, vladala uzajamna podrška. - Nikada nijesam osjetio ljubomoru. Naravno, s obzirom na to da smo svi živjeli u istoj kući, povremeno bi dolazilo do sitnih nesuglasica, ali to su normalne situacije koje nijesu narušile naše odnose - iskren je Ivanović. Zbog obaveza u vezi sa takmičenjem, bio je prinuđen da za-

mrzne tekuću godinu na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) na kojem studira informacione tehnologije. Ipak, planira da nastavi studije. - Naravno, važno mi je da budem obrazovan i školovan čovjek. Zahvalan sam što je fakultet imao razumijevanja za moju situaciju i pružio mi punu podršku - napominje on. Vjeruje da će u budućnosti uspjeti da uskladim muzičku karijeru i akademsko obrazovanje. - Iako zahtijeva dosta odricanja, uz podršku porodice, moguće je biti uspješan na oba polja. Srednju medicinsku školu završio sam kao dobitnik diplome „Luča A“ i đak generacije.

Što se tiče privatnog života, otkrio je da trenutno nema djevojku. - Potpuno sam fokusiran na muziku i ostvarenje svojih ciljeva. Muzika i fakultet ostaju moji prioriteti, uz neprestanu težnju ka daljem usavršavanju. Ništa ne forsiram, jer znam da se sve dešava sa razlogom - kazao je Ivanović za Pobjedu. Svima koji razmišljaju o prijavi za IDJPepsiShow poručuje da to učine bez oklijevanja. - To je predivno iskustvo koje donosi dragocjene uspomene i prilike. Riječima je teško opisati taj osjećaj, to je jednostavno nešto što se mora doživjeti - zaključio je Ivanović. Jelena ĐUKANOVIĆ - PETROVIĆ

Del Arno bend novim singlom najavljuje proslavu 40 godina postojanja i rada BEOGRAD - Del Arno bend (DAB) obilježava 40 godina postojanja. Jubilej će tokom ove godine biti zaokružen objavljivanjem rođendanskog albuma „Povratak Dread I-a“. Kao najavu kompilacije, sastav je za Novu godinu objavio prvi singl „Jedno po jedno“, kojim su simbolično započeli proslavu četiri decenije rada. Autor teksta i muzike za pjesmu je frontmen Jovan Matić. Produkciju singla radio je Ivan Hočevar, koji je ujedno i na bas gitari. Na bubnjevima je Ljuba Spasić, dok je udaraljke svirao Marin Petrić. Gitarske dionice upotpunili su Đorđe Ćurčić i Toni Igrutinović, a klavijature su snimali Rodoljub Katić, Nemanja Mijatović i Mihailo Tadić. Duvačku

sekciju čine: Andrija Petrović na trombonu, Aleksandar Rilak na alt saksofonu i Duško Trnavac na tenor saksofonu. Del Arno bend osnovan je 1985. u Beogradu, kao prva autentična rege grupa na prostoru tadašnje Jugoslavije. Nastao je iz ideje da se jamajčanski rege spoji sa lokalnim, tada srpskohrvatskim jezikom, društvenim kontekstom i angažovanim tekstovima, što je u to vrijeme predstavljalo presedan na domaćoj muzičkoj sceni. Tokom četiri decenije kontinuiranog rada Del Arno je ostao dosljedan rege estetici, ali i jasnom društvenom stavu. Upravo zbog toga je stekao status kultnog sastava. Kao pioniri u bivšoj Jugoslaviji, Del Arno bend ostvario

je snažan uticaj na generacije muzičara i slušalaca, otvarajući prostor za alternativne i angažovane izraze van dominantnih tokova popularne muzike. Do sada su objavili sedam studijskih albuma, jedan koncertni i jednu kompilaciju: „Igraj dok te ne sruše!“ (1990), „Godina majmuna“ live (1992), „Geneza“ (1993), „Reggaeneracija“ (1995), „Vreme vode“ (2005) i „Ako ne znaš šta da radiš“ (2019), uz singl „Putujem/Bi-Bap“ (1992) i kompilaciju „Retrospective“ (2001). Slavljeničko izdanje „Povratak Dred I-a“ biće publikovano tokom ove godine. Podsjećamo, frontmen i osnivač grupe Jovan Matić prošle godine je izbacio i prvi solo album „Intimno“. R. Z. DAB/YOUTUBE/STOP KADAR

PRIVATNA ARHIVA

eruje ga

albumu „Povratak Dread I-a“ koji pripremaju

i plasmanu benda na tom takmičenju

zvuka

nije bilo. Naprotiv. Svi su bili maksimalno usredsređeni da se izvuče maksimum od svih i da se sve to, barem u našem slučaju, kultiviše do jednog nivoa koji sami ne bismo mogli dostići – svjedoči on.

KULTURNI POKRET

Vukčević ocjenjuje da kod nas u Crnoj Gori „rokenrol i metal kultura nikada nijesu bile na nekom zavidnom stepenu“. – Ipak, čini mi se da je sada to sve zaživjelo mnogo jače, počev od metala, preko hard-roka, pa sve do elektronike. Vjerujem da je naša „Minerva“ interesantna. Naša produkcija je dnevna soba, a studio – garaža. Sve je, dakle, kućna produkcija i sve sami radimo. Mišo Vukčević

Momci i djevojke iz Podgorice prave zvuk koji je, kada ga poredimo sa referentnim tačkama ovog žanra, kao što su Prodidži i Ramštajn, tog standarda. Da li se to nekom sviđa ili ne, jedno je, ali što se tiče kvaliteta, razumijevanja samog medijuma i produkcije, to je postignuto – rekao nam je on. Dodaje i da to „da li će šira publika ovaj zvuk prihvatiti sada ili, kako to obično ide, kroz par godina, ne igra ulogu“. – Slušaoci razumiju da je ovo nešto naše. Jako puno ljudi je to shvatilo. Baryak je projekat, ali i svojevrsni kulturni pokret – poručuje Vukčević.

KREATIVNI PROCESI

Njemu je, iskren je, najviše volje dalo to da bude podrška svojoj braći, Radu Vukčevi( ću (Martel Vladimiroff) i Luki roff Peraziću, koji su ujedno i

inicijatori okupljanja Baryaka. Prema njegovom mišljenju, njih dvojica su i sada iznijeli najveći teret cijelog poduhvata. – Sve do sada radili smo zajedno. To nas je i, osim tog bratskog odnosa koji imamo, dodatno povezalo. Baryak doživljavam izuzetno lično. Nemam sam za sebe neku pretjeranu ambiciju u muzici, koliko to da njima budem kičma, energija i pogon – kazao je Vukčević. Navodi da su kreativni procesi veoma zahtjevni. – Nekad je potrebno samo da te neko sasluša i da to bude čovjek od povjerenja. Kroz svoje iskustvo uvjerio sam se da je kreativni rad, za razliku od većine stvari, nenormalno zahtjevan, pogotovo u muzičkom svijetu – ističe on. Nije precizirao da li i što publika u narednom periodu može očekivati od Baryaka. Otkrio nam je da su trenutno fokusirani na dalji razvoj ideje, bez želje da unaprijed najavljuju konkretne poteze ili projekte. Milovan MARKOVIĆ

Treći singl sa nadolazećeg albuma „Dobra djeca“

Elemental za Novu godinu ima jasnu poruku: „Bit ću dobro“ ZAGREB - Grupa Elemental objavila je novi singl „Bit ću dobro“. Ovo je treća pjesma sa nadolazećeg albuma „Dobra djeca“ koji izlazi uskoro. Bavi se unutrašnjim pritiscima, padovima i pokušajima samoohrabrivanja u trenucima kada stvari iznutra nijesu stabilne. Numeru prati video-spot u režiji Romana Nikolića - Ovo je pjesma Elementala bez filtera. Poručuje ti da je u redu otići na terapiju, reći svoju istinu i potražiti pomoć kad je teško - kazala je reperka Mirela Priselac Remi. Prema njenim riječima, postoje „ljudi koji ti znaju pomo-

ći, ljudi s alatima u rukama“. - Mi nijesmo ti ljudi, ali ti možemo dati soundtrack koji ćeš

slušati dok u sebi lomiš da ovako više ne ide - jasna je Remi. R. Z.

Arena

24 Košarka

6, 7. i 8. januar 2026.

S. MILOVIĆ

Bojan Dubljević, dugogodišnji rep razgovoru za Pobjedu govori i o t

PODGORICA – Bojan Dubljević, jedan je od najboljih crnogorskih košarkaša svih vremena, i u samom vrhu je po broju nastupa u dresu reprezentacije Crne Gore.

Košarkaši Budućnost Volija u srijedu veče (19.30 h) gostuju Panioniosu, u 13. kolu grupe B Evrokupa

Na Glifadi iznenađenja ne smije da bude PODGORICA – Šest kola prije kraja ligaškog dijela Evrokupa, košarkaši Budućnost Volija su trenutno na željenoj drugoj poziciji u grupi B, sa istim skorom kao Bešiktaš (8-4), ali sa boljom koš-razlikom i pobjedom u prvom međusobnom duelu u Podgorici (21. januara će igrati u Istanbulu). Da bi i nakon 13. kola zadržali jedno od prva dva mjesta u grupi koja donose direktan plasman u četvrtfinale (preskače se osmina finala) i prednost domaćeg terena u toj rundi nokaut faze, Podgoričani u srijedu veče na Glifadi, mondenskom predgrađu Atine, moraju da slave protiv grčkog Panioniosa (meč počinje u 18.30 časova). Sa dva poraza od Trenta tim Andreja Žakelja je „ispucao“ sve kredite, pa je trijumf protiv „fenjeraša“ u grupi, koji je do sada upisao svega dvije pobjede u 22 meča na dva fronta, a koga je nedavno preuzeo bosanskohercegovački trener Nenad Marković, jednostavno, imperativ…. - Panionios pokušava da pronađe pravu formulu za ovu sezonu. Ponovo su promijenili trenera, doveli nove igrače i sigurno će doći do određene reakcije sa njihove strane. Očekuje nas teška utakmica, u prethodnom kolu protiv Bourga odigrali su meč na vrlo visokom nivou i zamalo ih iznenadili u gostima – upozorava Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.

Parovi 13. kola UTORAK 18.00 – Bešiktaš – Ulm SRIJEDA 17.00 – Turk Telekom – Trento 18.00 – Lietkabelis – Burg 18.30 – Panionios – Budućnost Voli 20.30 – London Lajons – Kemnic

3 6

ukradene lopte je imao Skajlar Mejs u Podgorici protiv Panioniosa, najviše u Evrokupu

„Plavi“ imaju bolji napad i odbranu, Grci više skokova u napadu Budućnost je, očekivano, bolja u skoro svim elementima od Panioniosa u ovoj sezoni. Grčki tim trenutno ima malu prednost u ofanzivnim skokovima (10,4 – 10,3 po meču), asistencijama (17,3 – 16,5) i boljem izvođenju slobodnih bacanja (75,9 – 75,2 %). Podgoričani imaju bolji napad (88,2 – 75,1) i odbranu (77,6 – 87,3), bolji šut za dva (55,8 – 48,7 %) i tri poena (39,3 – 30 %). „Plavi“ su ukupno bolji u skoku (36,5 – 34,7), imaju više ukradenih lopti (8,2 – 6,5) i manje izgubljenih (13,2 – 13,8).

skokova je Đorđije Jovanović upisao na prvom meču sa Panioniosom, najviše u karijeri u Evrokupu

Za razliku od Budućnosti, Panionios je u proteklih 12 kola upisao samo jednu pobjedu i to još u prvom kolu, protiv Kemnica, nakon čega je nanizao 11 poraza, među kojima i onaj ubjedljiv protiv Budućnosti (91:63), 22. oktobra u „MTEL Dvorani Morača“ . - Moramo da budemo maksimalno fokusirani i da u utakmicu uđemo sa pravim pristupom. Imali smo vremena da treniramo i da se odmorimo. Postoje određeni problemi sa povredama, ali moramo da nastavimo u ritmu u kojem smo završili prošlu godinu. Ključno je da iskoristimo njihove slabosti, a da njihove dobre strane

poena je zabilježio Džejms Tompson protiv grčkog tima u Podgorici, što mu je najbolji učinak u Evrokupu, koji je imao i protiv Trenta

što više neutrališemo – dodao je Žakelj, koji u prošloj utakmici protiv Turk Telekoma nije mogao da računa na Džuvana Morgana. Budućnost će morati da se vrati na pobjednički kolosijek kada su gostovanja u pitanju, jer je izgubila prethodna dva meča na strani, od Burga i Trenta. - Čeka nas teško gostovanje u Grčkoj. Riječ je o respektabilnoj ekipi koja je promijenila trenera i vjerujem da će doći do određene reakcije. Počeli smo sa pripremama za tu utakmicu i ne sumnjam da ćemo biti potpuno spremni – kaže Andrija Slavković, krilni košarkaš podgoričkog tima.

Panionios loše stoji i u domaćem prvenstvu, gdje je, takođe, na posljednjem mjestu, interesantno sa istim skorom kao u Evrokupu (1-11). U duelu sa timom koji nema što da izgubi ozbiljnost crnogorskog šampiona mora da bude na maksimalnom nivou, kako bi izbjegao neprijatno iznenađenje. - Očekujem zahtjevan meč. Smatram da njihova trenutna pozicija na tabeli nije realan odraz kvaliteta, jer je riječ o solidnoj ekipi koja igra u visokom ritmu, dobro trči i ima veliki broj bekova. Zbog svega toga, sigurno nas očekuje veoma težak posao – dodao je Slavković. S. J.

Računajući samo zvanične mečeve u kvalifikacijama i na velikim takmičenjima, dakle bez prijateljskih, odigrao je 55 utakmica u dresu „crvenih“, uz prosjek od 12,1 poen 6,2 skoka i 1,7 asistenciju. Igrao je na tri Eurobasketa (2013, 2017, 2022) i dva Mundobasketa (2019, 2023), od 2017. godine je bio i kapiten. Posljednje mečeve u reprezentaciji odigrao je u novembru 2024. godine, dva protiv Bugarske u kvalifikacijama za Eurobasket. Preskočio je posljednja dva meča u tim kvalifikacijama, kao i samo Evropsko prvenstvo prošlog ljeta. Još prije posljednjeg velikog takmičenja počele su priče o podmlađivanju naše reprezentacije i spekulacije o navodnoj odluci većine starijih igrača da završe reprezentativnu karijeru, iako nije bilo zvaničnih potvrda o tome. Nikola Vučević i Vladimir Mihailović su po završetku prošlogodišnjeg Eurobasketa sami objelodanili da sa stavili tačku na reprezentativnu karijeru, a 24. novembra prošle godine, pred početak novog ciklusa kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, direktor reprezentacije Dragan Vukčević je na konferenciji za novinare saopštio da su se Nikola Ivanović i Danilo Nikolić zahvalili na pozivu i stavili tačku na igranje u reprezentaciji (Nikolić, svakako, nije igrao za Crnu Goru posljednjih nekoliko godina). Na pitanje Pobjede o statusu Dubljevića, Vukčević je odgovorio: - I Bojan Dubljević se oprostio od reprezentacije - kazao je Vukčević prije mjesec i po dana.

NETAČNA INFORMACIJA

U želji da za naše čitaoce sumiramo njegovu bogatu reprezentativnu karijeru, koja to, apsolutno, zaslužuje, ali i dobijemo potvrdu o njegovoj navodnoj odluci, prvo smo upitali centra španske Saragose da li je tačna informacija da se oprostio od reprezentacije... - Ne, ta informacija nije tačna. Moram da priznam da sam, čitajući navode koji su se pojavili u medijima, ostao zatečen i zbunjen. Ja se nijesam oprostio od reprezentacije Crne Gore. Nažalost, reprezentacija je odlučila da se oprosti od mene na svoj način – kazao je Bojan Dubljević na početku ekskluzivnog razgovora za Pobjedu.

FIBA

Ja se nijesa odluku su d

Na pitanje da li je na tu temu razgovarao sa nekim iz Košarkaškog saveza Crne Gore, reprezentacije ili sa novim selektorom (Andrejom Žakeljem ili Zvezdanom Mitrovićem), Dubljević je odgovorio: - Nijesam razgovarao ni sa kim iz Saveza, reprezentacije, niti sa novim selektorom na tu temu. Tu odluku su donijeli bez kontakta sa mnom – dodaje naš proslavljeni košarkaš. O tome, kako kaže, nije razgovarao ni sa saigračima iz reprezentacije. - Situacija je za mene bila iznenadna i neočekivana i doživio sam je, prije svega, lično. Kada govori na ovu temu, Dubljević ne krije da je iznenađen i pogođen načinom na koji je završio sa igranjem u najdražem dresu. - Iskreno – jesam. Kao dugogodišnji reprezentativac i kapiten, kao neko ko je još od svoje 16. godine pružao maksimum za dres Crne Gore, vjerovao sam da makar minimum poštovanja mora da postoji. Razumijem i podržavam ideju smjene generacija i pružanja šanse mlađim igračima, ali način na koji je ova informacija plasirana u javnost bio je razočaravajući. Posebno imajući u vidu da sam uvijek pružao najviše što sam mogao u datim okolnostima.

Arena

6, 7. i 8. januar 2026.

Košarka 25

prezentativac i jedan od najboljih crnogorskih košarkaša svih vremena, u ekskluzivnom tome zašto ga više nema u dresu „crvenih“

am oprostio od reprezentacije, donijeli bez kontakta sa mnom Bojan Dubljević je karijeru počeo u nikšićkom Ibonu, u Crnoj Gori je igrao za Lovćen i Budućnost (osvojene dvije duple krune na domaćoj sceni), sa kojom je 2012. godine igrao u četvtfinalu Evrokupa, koje su „plavi“ izgubili od Valensije, tima u koji se Dubljević preselio u ljeto te godine i u tom klubu je proveo punih 11 godina. Nakon toga je odigrao sezonu u ruskom Zenitu iz Sankt Peterburga, prije nego se pretprošlo ljeto vratio u Španiju, u Saragosu. Najveće uspjehe postigao je u dresu Valensije, koju

je 2017. godine vodio do titule prvaka Španije (bio je MVP finala protiv Reala), prve i jedine u klupskoj istoriji. Iste godine je osvojio i Superkup Španije, a dva puta je osvojio trofej u Evrokupu (2014, 2019). Individualna priznanja Dubljevića u dresu Valensije su brojna, a neka su, ipak, posebno značajna. Najbolji je strijelac u istoriji Valensije (7.349 poena, od čega 4.356 u Endesa ligi, 2.775 u Evroligi i Evrokupu, te 182 u Kupu kralja), ali i najbolji skakač (3.474), drugi po broju odigranih utakmica (629), prvi u konkurenciji stranaca i

Više sam pratio Budućnost kada je bilo više domaćih igrača i mojih prijatelja Bojan Dubljević je karijeru počeo u rodnom Nikšiću, u Ibonu, a u Crnoj Gori je nosio dres Lovćena i dvije

IZOSTAJAO SAMO ZBOG POVREDA

Osim na posljednjem Eurobasketu, Bojana nije bilo u sastavu reprezentacije ni na olimpijskom kvalifikacionom turniru u Rigi (Letonija), u junu 2024. godine. U oba slučaja, tadašnji selektor Boško Radović saopštio je da na Dubljevića ne može da računa zbog povrede, iako je za Eurobasket neko vrijeme čekao da potvrdi tu informaciju. - Razlozi su bili isključivo zdravstvene prirode i bili su poznati Savezu i tadašnjem selektoru. U periodu kada je saopšteno da ,,nije bilo moguće stupiti u kontakt sa mnom“, ja sam prolazio kroz izuzetno težak zdravstveni period i nalazio se na jednoj od tri operacije u posljednjih godinu dana. Jedna od tih operacija bila je izuzetno ozbiljna – ne samo za moju karijeru, već i za moj život. Kada god sam bio zdravstveno sposoban, uvijek sam se odazivao reprezentaciji i uvijek mi je bila čast nositi dres Crne Gore. Na pitanje da li ovo znači i definitivan kraj njegove reprezentativne karijere, Dubljević kaže: - U ovom trenutku ne mogu da kažem da sam se ja oprostio od reprezentacije. Nažalost, reprezentacija je povukla potez bez mog znanja

sezone Budućnosti, odakle je 2012. godine otišao u Valensiju. Pitali smo da li i koliko prati partije Budućno-

puta je Dubljević biran za najboljeg crnogorskog košarkaša u inostranstvu (2013, 2017, 2018, 2019, 2021, 2022), po čemu je apsolutni rekorder

sti, na šta je naš proslavljeni košarkaš odgovorio: - Vrlo malo pratim košarku uopšte. Sve slobodno vrije-

Dubljević sa Saragosom ima ugovornu opciju za još jednu sezonu, ali, kako kaže, još nije vrijeme da razmišlja o narednoj sezoni. - Za sada nemam konkretne

planove. Fokusiran sam na ovu sezonu i vidjećemo kako će se stvari razvijati kada se sezona završi. Na pitanje da li razmišlja da igračku karijeru završi u

Crnoj Gori, Bojan odgovara: - Iskreno, u ovom trenutku nijesam razmišljao o tome. Trudim se da uživam u svakom minutu provedenom na terenu, da dam maksi-

i bez razgovora sa mnom, i to svakako nije način na koji sam zamišljao kraj reprezentativne karijere. Ipak, bez obzira na sve, reprezentacija je uvijek bila i biće iznad svakog pojedinca, pa i mene. Iskreno želim ekipi uspješne kvalifikacije i plasman na Svjetsko prvenstvo. Kao i uvijek, navijaću za svoju zemlju.

đena doza grča i nesigurnosti kod igrača, dok su u drugoj utakmici djelovali znatno bolje. Svaki novi projekat zahtijeva vrijeme da bi se razvijao i dao rezultate, i mislim da novom selektoru i mlađim igračima treba dati šansu i biti strpljiv kako bi crnogorska košarka ponovo bila na nivou koji zaslužuje. Dubljević ističe da je „budućnost ne samo crnogorske, već i evropske košarke uopšte, trenutno prilično izazovna“. - NCAA sistem je napravio veliku promjenu, povukao ogroman broj talenata i ponudio im izuzetne uslove. Ako želimo da košarka u Crnoj Gori opstane na nivou na kojem je bila, neophodno je stvoriti bolje uslove za mlade igrače i,

prije svega, ozbiljno i kontinuirano raditi sa njima.

Dubljević je ispratio oba meča novog tima Crne Gore u novom ciklusu kvalifikacija za Mundobasket, ubjedljiv poraz kod kuće od Portugala (62:83) i pobjedu u gostima protiv Rumunije (80:75). - U prvom meču vidjela se odre-

me van terena posvećujem porodici, koja mi je prioritet. Budućnost uglavnom ispratim rezultatski. Ranije sam više pratio kada je bilo više domaćih igrača i mojih prijatelja, sada nešto manje – ističe Dubljević.

1.613

Za sada nemam konkretne planove, fokusiran sam na ovu sezonu

REPREZENTACIJI TREBA STRPLJENJA

idealnoj petorci Endesa lige (2017. i 2019). U anketi navijača Valensije, sa čak 63 odsto glasova, izabran je za najboljeg centra u istoriji kluba, ispred argentinskog velikana Fabrisija Oberta, legendardnog Dejana Tomaševića i mnogih drugih velikih košarkaša… U novembru prošle godine, prilikom gostovanja sa Saragosom, Valensija je, pod svodove dvorane, povukla Dubljevićev dres sa brojem 14, i poručila da će jedan od terena u trening centru kluba, kada Nikšićanin završi karijeru, nositi njegovo ime.

po mečevima u evropskim takmičenjima (233). Dva puta je bio član idealne petorke Evrokupa (2017, 2019), u kojem je najbolji strijelac svih vremena (ukupno 1.613 poena), drugi po broju skokova (764), treći po pogođenim šutevima za dva poena (427) i četvrti po pogođenim slobodnim bacanjima (327). Jedini je dva puta bio ,,Zvijezda u usponu“ Evrokupa, 2013. i 2014. godine, dva puta je izabran u najbolju petorku tog takmičenja (2017. i 2019), a tri puta u drugu petorku (2012, 2014, 2022). Dva puta je bio u

MOŽE BOLJE U SARAGOSI

Nakon 11 godina u Valensiji, sa puno uspjeha na ličnom i timskom planu, te sezone u ruskom Zenitu, Dubljević već drugu sezonu nosi dres španske Saragose, kojoj ne cvjetaju ruže ove sezone. U domaćoj Endesa ligi, Saragosa trenutno zauzima 13. mjesto u konkurenciji 18 timova, sa pet pobjeda i devet poraza, odnosno dvije pobjede više od zone ispadanja. - Nijesam baš u potpunosti zadovoljan kako sve izgleda za sada. Nijesmo ušli u dobru formu, imamo novog trenera, dosta novih igrača i kao kod svakog novog projekta, potrebno je

poena je postigao Dubljević u Evrokupu i najbolji je strijelac u istoriji ovog takmičenja

mum i pomognem ekipi koliko god mogu. Jedno je sigurno, kada završi karijeru život će provoditi „na relacija Španija – Crna Gora“. - Kada završim karijeru, prvo ću razmisliti čime želim da se bavim, a tek onda donositi odluke o mjestu života – dodao je Dubljević.

vrijeme da se sve posloži. Vjerujem da će s vremenom biti bolje i da će ideja igre koju gradimo konačno doći do izražaja. Saragosa je izborila plasman u drugu fazu takmičenja u FIBA, u kojoj trenutno imaju oba poraza u prva dva kola, kod kuće od grčkog Peristerija (80:92) i u gostima od turskog Petkimspora (98:75). Treći rival u grupi je italijanski Sasari, a dva prvoplasirana tima nakon šest kola idu u četvrtfinale. - Mislim da imamo realne šanse da se borimo za četvrtfinale. Još ima dosta utakmica, situacija je i dalje u našim rukama. Imali smo problema sa povredama, što je sastavni dio sporta, ali se ekipa polako kompletira i vjerujem da naše vrijeme tek dolazi.

FIBA

Sa Valensijom osvajao trofeje i brojna individualna priznanja

Meč sa Letonijom najsrećniji i emotivno najjači za mene Dubljević je učestvovao na pet velikih takmičenja, tri evropska i dva svjetska prvenstva, ali mu je posebno u sjećanju ostala jedna utakmica iz kvalifikacija. - Najdraža mi je utakmica u Podgorici protiv Letonije, koja nas je odvela na prvo Svjetsko prvenstvo. Možda to nije bila naša najbolja partija, ali je sigurno bila najsrećnija i emotivno najjača za mene – prisjeća se Dubljević.

Dubljević ove sezone, za nešto više od 22 minuta igre po utakmici, prosječno bilježi 6,8 poena, 5,9 skokova i 1,8 asistenciju, što je poenterski daleko od njegovih standarda u Španiji (11,4). Bolje mu ide u FIBA Evropa kupu, gdje mu je na šest odigranih utakmica (dvije je preskočio) prosjek 9,5 poena, osam skokova i 1,7 asistencija. - Imam dosta problema sa rukom i oporavak ne ide onako kako sam se nadao. Ta povreda mi je zadala mnogo problema tokom sezone i nijesam u potpunosti zadovoljan trenutnim stanjem, ali radim sve što je u mojoj moći da se vratim na željeni nivo – zaključio je Bojan Saša JONČIĆ Dubljević.

26 Vaterpolo / Košarka

Arena

6, 7. i 8. januar 2026.

SC DERBI/FILIP ROGANOVIĆ

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore izgubila od Hrva

Crna Gora Hrvatska

Trener SC Derbija sankcionisan zbog tehničke greške i neprimjerenog komentarisanja suđenja

ABA liga kaznila Petra Mijovića sa 3.500 eura PODGORICA - Trener SC Derbija Petar Mijović kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 3.500 eura zbog tehničke greške i neprimjerenog komentarisanja suđenja na utakmici između Kluža i podgoričkog tima, koji je 27. decembra odigran u Rumuniji, odlučio je disciplinski sudija ABA lige Hrvoje Vidan. „Glavni trener SC Derbija Petar Mijović sankcionisan je od

strane disciplinskog sudije ABA lige Hrvoja Vidana zbog prekršaja članova 1, 3, 4, 7.1, 9, 10, 12, 13. 26.2. b) i 27.2 b) Disciplinskog kodeksa AdmiralBet ABA lige, za utakmicu 12. kola protiv Kluža. Na osnovu tačaka člana 26.2. b) Disciplinskog kodeksa AdmiralBet ABA lige, Petar Mijović je sankcionisan novčanom kaznom u iznosu od 3.500 eura“, navodi se u saopštenju ABA lige.

SC Derbi je poražen u Klužu 96:87, u 11. kolu ABA lige, a Mijović je bio nezadovoljan suđenjem, a tokom jednog tajm-auta, motivišući ekipu da ne pada, imao je neke uvredljive komentare na račun arbitara… Nakon 12 odigranih utakmica, SC Derbi je posljednji u grupi A sa dvije pobjede i 10 poraza. „Studenti“ u narednom kolu, 11. januara, dočeS. J. kuju Partizan.

Luka Dončić bez milosti protiv Memfisa, Detroit vlada Istokom

Buker trojkom rastužio šampiona PODGORICA - Devin Buker je bio junak pobjede Finiksa u meču protiv Oklahome sa 108:105. Plej Sansa je na 0,7 sekundi do kraja pogodio trojku, koja je njegovom timu donijela pobjedu protiv aktuelnog šampiona, koji je upisao tek šesti poraz u sezoni. A kada su u prvoj četvrtini poveli 24:9, izgledalo je da će se Tanderi radovati na kraju meča. Ipak, Finiks je do kraja ovog kvartala smanjio na 26:20 i najavio neizvjestan meč. Istina, Oklahoma je u još jednom navratu stekla ogromnu prednost, ali i tu je Finiks imao odgovor. Sve je stalo u posljednjih nekoliko sekundi, kada je Buker primio loptu i pogodio trojku, koja je Finiksu donijela veliku pobjedu. Buker je ovaj meč okončao sa 24 poena, devet asistencija i šest skokova, ali nije bio najefikasniji. Dva poena više je imao Džordan Gudvin, kome je ovo bila najbolja utakmica u karijeri, a postigao je čak osam trojki. Dilon Bruks je, takođe, dao veliki doprinos pobjedi sa 22 poena. U redovima Oklahome, Šej Gildžes-Aleksander je bio najbolji sa 25 poena i šest asistencija. Pratio ga je Džejlen Vilijams sa 23 poena, sedam asistencija i četiri skoka, dok je Čet Holmgren upisao

18 poena i devet skokova. Luka Dončić odigrao je još jednu sjajnu utakmicu. Slovenac je u pobjedi Lejkersa nad Memfisom (120:114) ubacio 36 poena, a flertovao je i sa tripl-dablom, jer je dodao i devet skokova i osam asistencija. Lebron Džejms je bio raspoložen sa 26 poena, 10 asistencija i sedam skokova. Džejl Laravia je imao isti poenterski učinak, uz pet skokova i četiri asistencije, dok je Diandre Ejton imao 15 poena i osam skokova. Kod Grizlisa Džejlen Vels je upisao 23 poena, Sedrik Kauard a 16, dok je bivši centar Partizana Džok Lendejl imao dabldabl sa 13 poena i 10 skokova. Dža Morent propustio je 15. utakmicu ove sezone. U divizijskom derbiju, Detroit je pobijedio Klivlend 114:110, u meču u kojem su oba tima bila oslabljena. Klivlend je igrao bez prvog centra Džereta Alena, kao i Dina Vejda, Maksa Štrusa, Sema Merila, Lerija Nensa juniora i Krisa Livingstona, a Detroit je bez Džejlena Durena, Karisa Leverta, Tobajasa Herisa, Vendela Mura i Ajzaka Džonsa. Nakon što su Pistonsi upali u mini krizu i imali tri poraza na posljednjih pet susreta, uspjeli su da dođu do važne pobjede i učvrstili su prvu poziciju

11 12

BUDVA – Bazen ,,Dragan Trifunović“. Gledalaca: 300. Sudije: Ivanovski (Crna Gora) i Blašković (Hrvatska). Igrač više: Crna Gora 9-5, Hrvatska 6-4. Peterci: Crna Gora 2 (2), Hrvatska 2 (1). Rezultat po četvrtinama: 1:2, 4:3, 2:3, 4:4. CRNA GORA: Tešanović (šest odbrana), Đurović (šest odbrna), Holod 2, Vujović 1, Mršić 3, Mačić, Popadić 1, Gojković 2, Vučković, Perković, Spaić, Matković 2, Radović, Stupar, Janović. HRVATSKA: Bijač (devet odbrana), Marcelić (dvije odbrane), Bašić, Fatović 4, Lončar, Lazić, Bukić 2, Vukićević, Žuvela 1, Kržić, Vrlić 1, Butić, Harkov 2, Biljaka 1. Crna Gora je izgubila od Hrvatske 12:11 u posljednjem pripremnom meču pred put na Evropsko prvenstvo u Beogradu, ali je utisak odličan jer su igrači selektora Dejana Savića do posljednja dva minuta bili u egalu i mogli su čak i do pobjede. Nažalost, u ovom periodu su kod vođstva gostiju od 11:10 dva puta pogodili prečku, a sve dileme otklonio je Kržić na 1.15 do kraja kada je dao gol za 12:10. Na manje od 50 sekundi do kraja ,,ajkule“ su i treći put pogodile okvir gola, a mladi Strahinja Gojković je ublažio poraz na

FILIP ROGANOVIĆ

Utisak bolji o

sedam sekundi do kraja meča. Selektor Savić kazao je nakon meča da je ovih 15 igrača - koji su se suprotstavili Hrvatskoj, ono najbolje što trenutno Crna Gora ima i oni će putovati u Srbiju gdje će 10. januara šampionat otvoriti protiv Malte. U

grupi su još Mađarska i Francuska. Tri najbolje selekcije idu u drugu fazu i ukrstiće se na najboljim timovima iz C grupe gdje su Španija, Srbija, Izrael i Holandija. U novooformiranoj grupi dvije prvoplasirane ekipe igraće polufinale.

Momak iz Sutomora, talenat Mege, kadetski reprezentativac Crne Gore

Košarkaški maksimalni KOLAŠIN - Odobrio je sebi nekoliko slobodnih prazničnih dana. Stigao je do porodice u Sutomoru i prijatelja u Baru.

na Istoku sa 26-9 skorom. Detroit u drugoj četvrtini ubacio čak 47 poena i na kilima te nestvarne dionice uspio da se odlijepi na dvocifrenu razliku i da mirno privede utakmicu kraju, dok je Klivlend u posljednja dva minuta tu prednost ,,istopio“ za tijesan poraz. U redovima Detroita, Kejd Kaningem je bio najbolji sa 27 poena, šest skokova i sedam asistencija, Denis Dženkins je dodao 25 poena. U poraženom timu je najefikasniji bio Donovan Mičel sa 30 poena. Rezultati: Majami - Nju Orleans 125:106, Vašington - Minesota 115:141, Finiks - Oklahoma Siti 108:105, Sakramento - Milvoki 98:115, Los Anđeles Lejkers - Memfis 120:114, Klivlend - Detroit 110:114, Orlando - Indijana 135:127, Bruklin - DenS. J. ver 127:115.

U subotu 3. januara ujutru krenuo je ka Beogradu sa majkom Nikolijom i sestrom Jovanom. Poranilo se u subotu ujutru jer je trening bio u subotu veče. Na putu dosta gužve i zastoja, putovalo se skoro deset sati. Stigao je u Beograd pet minuta prije treninga i pravo u salu. Kada je trener Lazar Jovičić predložio da odmori od puta i da preskoči trening, odgovorio je – ja sam svih obih dana pauze disao da se što prije desi prvi trening... Maksimilijan Konstantin Papan će tačno na današnji Badnji dan napuniti 17 godina. Dječak pa sada momak iz Sutomora već deset godina živi košarku kao trening i košarku kao igru. Košarku kao život i kao postavljeni cilj koji je zacrtan odavno i od kojeg se ne odustaje. Iz svog Sutomora je već četvrtu godinu u ambicioznom košarkaškom sistemu Mege gdje u svakoj

Meka ruka, ofanzivni skok, nov U posljednjoj prošlogodišnjoj utakmici u Triglav kadetskoj ligi Srbije, Mega je pobijedila vršnjake iz Vojvodine 107:71. Najkorisniji u pobjedničkom sastavu Mege bio je Maksimilijan Konstantin Papan sa dabl-dablom:19 poena, 10 skokova i indeksom 27 … Sa trenutnom visinom 195

cm, igram beka-šutera. Uvijek ispunim šutersku normu od 15-tak i više poena, ali ono što me čini originalnim i kompletnim su skokovi. Imam prosjek 10 do 12 skokova na utakmici, što je prava rijetkost za spoljnog igrača. Takođe je zanimljivo da su to uglavnom ofanzivni

selekciji dokazuje sebe i košarkaški napredak... Imam iza sebe odličnu polusezonu u kadetima Mege. U završnoj ligi od osam utakmica imamo osam pobjeda. Titula nam je cilj kao i svakoj Meginoj selekciji u ligama mladih. Glavni konkurenti su nam Partizan i Dinamic-FMP, ali vjerujem u sebe i saigrače da možemo do prvog mjesta. Igramo modernu i ozbiljnu košarku sa dosta taktičkih obaveza i zahtjeva priča Maksimilijan Konstantin Papan. Trening više je odavno svetinja u Maksimovom životu.

Trening je način života i sve je njemu podređeno. Imao je šest i nešto godina kada je prvi put izgovorio rečenicu – idem na trening. Od tada su 24 sata posvećena terminima i zahtjevima treninga. Znao je da sakrije i temperaturu od 38 stepeni i da ode da se treningom ,,izliječi“. Dva treninga dnevno sada, na prijepodnevnom teretana i šut. Poslije podne trening sa taktikom i tehnikom. Ipak, jedan trening je zapamtio za sva vremena. Bio je to 22. maj, 2024. godine… Sa petnaest godina mi se desila jedna od najtežih sportskih

6, 7. i 8. januar 2026.

Arena

Vaterpolo / Košarka 27 FIBA

atske u posljednjem pripremnom meču pred EP

od rezultata SAVIĆ: Poboljšali smo određene elemente Selektor našeg tima mogao je mnogim stvarima da bude zadovoljan. - Mislim da je publika uživala u utakmici koja je bila dobra, jaka, tvrda i pokazala je mnogo toga. U određenim trenucima smo pali sa dva jeftino primljena gola. Ono što je sigurno jeste da smo poboljšali određene elemente, ako ništa drugo karakterne u žestini. Određene stvari u odbrani ne štimaju, ima prostora za popravni, ali u ovih mjesec ispunili smo cjelokupni plan i program - kazao je za RTCG selektor Dejan Savić. Sa sinoćnje utakmice Crna Gora - Hrvatska u Budvi

Ljevoruki Đuro Radović, koji je bio redovni učesnik gotovo svih akcija, nije se našao na spisku selektora Savića, a u odnosu na prethodno SP nema ni Dušana Banićevića, kao ni golmana Lazara Andrića U sastavu Savića su tri igrača od po 18 godina i to Gojković, Srđan Janović i Danilo Stupar.

Ima i iskusnijih, a upravo bi ovakav spoj mogao, što se i vidjelo sinoć u Budvi, da donese odre-

đene pomake u igri. A na prvi test naš tim neće morati dugo A. MARKOVIĆ da čeka.

i Maksim

ovi napad… skokovi. Svaki skok je novi napad. Sa trenerom Lazarom Jovičićem imam odličnu komunikaciju. Ispunjavam njegove zahtjeve da, uz šut i napadačke obaveze, imam fokus na skoku i igri u odbrani jer sam fizički izuzetno jak i spreman objašnjava Maksim Papan.

PODGORICA – Kada je krajem maja 2020. godine potpisala za Budućnost Bemaks bilo je jasno da je ozbiljan potencijal, čim tako mlada, sa svega 15 godina dolazi u najbolji ženski košarkaški klub u Crnoj Gori. Da su u Podgorici bili u pravu pokazalo je vrijeme – Jovana Savković, nevjerovatan košarkaški biser, samo je iz dana u dan sijao sve jače, a nakon partija u seniorskom timu i seniorskoj reprezentaciji, sada je definitivno jasno da je Novljanka nakon prve, zlatne generacije košarkašica, vjerovatno najveći talenat. Baš zbog toga, jasno je da nije bilo ni dileme – Savković je ponovo izabrana za najbolju mladu košarkašicu Crne Gore. - Hvala svima na ukazanom povjerenju, iako sam i prošle godine dobila ovo priznanje, sigurno da mi znači nagrada i predstavlja dodatni podstrek da budem bolja i da nastavim da napredujem – skromna je Jovana Savković.

TEŽAK PERIOD DODATNO ME OJAČAO

Maksimilijan Konstantin Papan u kadetskom dresu Mege

povreda. Pokidao sam prednje ukrštene ligamente. Sve je bilo šok iz kojeg sam, iz dana u dan ,,izvlačio“ posebnu snagu. Bol, snimanja, dijagnoza, operacija. Operisan je prednji ukršteni ligament prije godinu i po dana. Oporavak je bio veliki izazov za mene jer je to jedna od najtežih povreda - sjeća se Maksim. Prednji ukršteni ligamenti, kada se pokidaju, nekada ,,pokidaju“ ili značajno uspore sportske karijere. Maksimilijan Konstantin Papan je htio i uspio da njegova teška povreda bude i njegova velika pobjeda… Svaki dan je imao svoju težinu

Jovana Savković na meču protiv Bugarske

ali i svoju pobjedu. Na kraju svakoga dana sam znao da sam bliži košarci. Ni jednog trenutka se nijesam udaljio od košarke. Naprotiv, povreda me još više približila košarci. Još više je košarka ,,ušla“ u mene i ja u košarku. Imao sam ogromnu motivaciju da se što prije vratim na parket. Prvi susret sa košarkaškom loptom je bio kao da se nikada nijesmo ni razdvajali. Tokom oporavka ja sam svaki dan ,,radio“ sa loptom. Danas ne osjećam nikakve posljedice povreda - ističe Maksim Papan. Momak iz Sutomora se tako navikava na pobjede. Karakter

pobjednika u prvom danu sedamnaeste godine, ima toliko originalnosti. Kada daješ sve treningu, sve dobijaš od košarke. Pogođeni koš i skok u ofanzivi donose posebno samopouzdanje i tebi i ekipi i publici. Ime ove igre je odbrana i najsigurniji put do pobjede. Maksim Papan će uspješnim kadetskim proljećem ,,zakucati“ i na vrata prvog tima Mege. Tokom ljeta ga čekaju i obaveze u reprezentaciji Crne Gore za koju je imao uspješne nastupe u pionirskom godištu. Maksimalni košarkaš MakDr. DRAŠKOVIĆ sim…

Još u junu 2020. godine Jelena Škerović uvrstila je Jovanu na širi spisak seniorske reprezentacije, dvije godine kasnije bila je u idealnoj petorci B prvenstva Evrope za igračice do 20 godina. Baš nakon toga, uslijedila je pauza – operacija prednjeg ukrštenog ligamenta, da bi se nakon tačno 458 dana vratila na teren sa prepoznatljivim osmjehom. - To je bio sigurno najteži period u karijeri. Nijesam mogla da vjerujem da se meni to dogodilo. Bila sam jako tužna, ali sam imala veliku podršku i porodice i svih iz kluba. Nakon operacije, radila sam sa fizioterapeutom Petrom Stojovićem i proces oporavka počela polako sa treninzima. Bila sam skeptična kako će to sve izgledati, a kondicioni trener Nemanja Marković uporno je govorio da ću biti još bolja i

Jovana Savković, drugu godinu zaredom najbolja mlada crnogorska košarkašica

,,Čips“ više nije talenat nego zvijezda Reprezentacija Jovana Savković prvi put veću ulogu u seniorskoj reprezentaciji dobila je u novembru i to u Bakuu protiv Azerbejdžana, kada je za 26 minuta, postigla 20 poena (šut iz igre 7/9, trojke 6/8), uz 8 asistencija i 5 skokova. Sada se čeka mart, gdje će Savković definitivno biti važan šraf nacionalnog tima. -Šteta što smo poražene u Bugarskoj, ali opet same odlučujemo o svemu. Pred nama su tri utakmice, od čega dvije na našem terenu. Neće biti lako, ali moramo uraditi sve da Crna Gora izbori glavnu rundu kvalifikacija i nastavak puta koji vodi do Evropskog prvenstva – kazala je Savković.

da će se moja upornost isplatiti. I, zaista, je tako bilo. Težak period učinio je da budem još više posvećena i da sve ovo još ozbiljnije shvatim – iskrena je Savković.

VEĆA ULOGA

Jovana se nakon povratka u tim odmah iskristalisala u jednog od lidera. Popularna ,,Čips“ bukvalno se igrala na terenu, sa lakoćom je sebi gradila pozicije za šut, a gotovo svaka njena asistencija imala je ,,oči“. Bilo je jasno – Jovana više nije talenat, već zvijezda. Savković je blistala i u finalnom meču WABA lige u Celju, gdje je potezima oduševila i natjerala trenera domaće ekipe, iskusnog Damira Grgiča, baš kao i u prvom dijelu ove sezone, da joj aplaudira... - Titula u Celju je zaista nešto posebno. Tri sezone u Podgorici smo igrale finale, bile jako blizu, ali bi nas Celje na isku-

stvo dobilo i odnijelo titulu. Sada, kada se najmanje očekivalo, jer je Celje zaista bilo jako i igralo na svom terenu servirale smo im osvetu. Bile smo zaista presrećne, jer smo se na taj način i odužile klubu, koji godinama u nas vjeruje – kaže Savković. Budućnost je ove sezone podmlađena, bez nekoliko igračica iz minule godine, ali je trenutno jako blizu da bude na jednoj od prve dvije pozicije pred završnicu. - Slijede dva derbija, protiv Montane u Podgorici i Partizana u Beogradu, nakon kojih će mnogo toga biti jasnije. Svakako da želimo da uvijek idemo na pobjedu. Biće teško, a ove sezone problem predstavlja što je i FIBA ,,prozor“ uoči fajnal-fora, tako da će to najviše poremetiti nas, jer je gotovo cijela Budućnost u reprezentaciji. Ali, vjerujem u nas – podR. P. vukla je Savković.

Arena

Trener jesenjeg prvaka u Meridianbet 1. CFL Dejan Jelenić ušao u završnu fazu školovanja za sticanje UEFA Pro licence

Vračar prvo pojačanje Devetnaestogodišnji desni bek Miloš Vračar prvo je zimsko pojačanje Sutjeske. Mladi defanzivac bio je član U19 reprezentacije Crne Gore koja je prošlog ljeta igrala na Evropskom prvenstvu, a potom je otišao u Novi Pazar gdje se nije naigrao. Ranije je bio član Podgorice... - Dogovorili smo saradnju sa Vračarom. Očekujem ga na prozivci narednog poneđeljka. Njegovim dolaskom dobijamo mnogo jer se radi o bonus igraču. Nadam se da će tokom priprema opravdati očekivanja – rekao je trener Dejan Jelenić.

Nikšićani prate situaciju na tržištu... - Moja želja je da zadržimo postojeći igrački kadar, a da kvalitet ekipe nadogradimo angažovanjem par igrača. Potreban nam je vezista i jedan fudbaler sa ofanzivnim karakteristi-

postignuta gola na 19 utakmica Sutjesku čini najefikasnijim timom jesenjeg dijela Meridianbet 1. CFL. Nikšićani imaju i najbolju gol razliku – plus 12

sti. Bio je rješenje iz kluba, kao prvi saradnik Milije Savovića kojeg je naslijedio na klupi. Iskoristio je reprezentativnu pauzu u oktobru, podigao ekipu i debitovao pobjedom u Petrovcu. Uslijedili su trijumfi nad Jezerom, Bokeljom, potom remi sa Arsenalom u Tivtu, pa nove ,,trojke“ protiv Dečića, OFK Mladosti i Jedinstvom. ,,Plavo-bijeli“ su odmakli na vrhu tabele i uoči završnog kola jeseni imali sudar sa drugoplasiranom Mornarom – moglo je da bude ,,plus 10“, da ostane sedam razlike, ali

Zanimljivo je da nijedan od napadača nije najbolji strijelac Nikšićana u jesenjoj polusezoni. Taj epitet pripao je lijevom beku Andriji Ražnatoviću koji je protivničku mrežu pogađao pet puta

desio se prvi negativan ligaški ishod pod vođstvom Jelenića. Tako su Nikšićani na odmor otišli sa četiri boda prednosti. - Ostaje žal što nijesmo napravili veću zalihu. Da je makar ostalo ,,plus sedam“ ako nije moglo da bude 10 razlike u našu korist. Svaka prednost je lijepa, pa i ovih četiri boda u odnosu na Mornar koji nas je savladao u Nikšiću u posljednjem jesenjem kolu. Opšti utisak je pozitivan. S obzirom na trenutak u kojem sam preuzeo ekipu, smatram da smo u kratkom vremenskom periodu izvukli skoro pa najviše što se

Turnir ,,International Players Cup“ u Sevilji

Budućnost sa sve tri pobjede do polufinala PODGORICA – Kadeti Budućnosti sa sve tri pobjede u grupi plasirali su se u polufinale turnira ,,International Players Cup“ u Sevilji. Podgorički fudbaleri juče su bili bolji od Ol Kanadijana sa 2:1, a strijelci za ,,plavo-bijele“ bili su Aleksa Caušević i Miloš Laković. Budućnost je prethodno savladala Sevilju (2:0) i Kordobu (3:1).

U polufinalnim duelima 7. januara sastaće se Budućnost - Ueska (10 h) i Kadis - Sevilja (11.30). - Imponuje što smo završili prvi u grupi. To sigurno nije mala stvar i čestitam momcima na svemu jer su već napravili mnogo – rekao je trener Minja Ljumović za klupski sajt. - Sevilja je vjerovatno i najozbiljnija ekipa na turniru, ali smo odigrali odlično i čini se

kama. Vodimo računa i o kartonima, pa pratimo situaciju sa štoperima. Ukoliko bude moguće, dovešćemo momke koji će praviti razliku. Ne treba nam broj, već ozbiljan nivo. Potrudićemo se da pronađemo takva rješenja – poručio je Jelenić.

da nas je domaćin u startu malo potcijenio. Iskoristili smo to, pokazali karakter i slavili zasluženo. Protiv Kordobe smo ponovili dobru igru, a protivnik nam je odgovarao jer je želio nadigravanje. Selektovani tim Kanade, sastavljen od igrača iz Kanade i Španije, došao je na kraju, a posebno smo ozbiljni bili u prvom dijelu, kada smo poveli 2:0 – dodao je Ljumović. Ne. K.

moglo. Stabilizovali smo tim, podigli nivo takmičarske forme i fizičke spreme. Uhvatili smo kontinuitet rezultata koji se traže od Sutjeske. Sve je to iza nas. U nastavak krećemo iskusniji, pametniji, vjerujem i bolji – naglašava Jelenić. Sutjeska je izgubila šanse da se bori za trofej Kupa jer je eliminisana od Dečića. Titula ostaje kao najveći san... - Igrali smo tri utakmice u kratkom razmaku, imali težak mikro ciklus, a na ruku nam nije išlo ni stanje terena koje se pogoršalo usljed obilnih padavina. Želio sam da zaFK BUDUĆNOST

U Tivtu je od 15. do 21. decembra boravilo 20 kandidata, a među njima i šef stručnog štaba Sutjeske Dejan Jelenić koji je ušao u završnu fazu obrazovanja za sticanje diplome najvećeg trenerskog zvanja u fudbalu. - Imali smo obavezu da dovedemo ekipu, vodimo utakmicu, radimo analizu i ispoštujemo brojne zadatke. Ostao nam je završni semestar u martu koji će biti organizovan u Tivtu i sjedištu UEFA – Nionu. Što se konkretno mene tiče – 20. januara odlazim na stažiranje u Bakuu, gdje ću pratiti rad Karabaga u mikro ciklusu između mečeva Lige šampiona, Ajntrahta i Liverpula. Gledaću duel ekipa iz Azerbejdžana i Njemačke. Vjerujem da će to biti lijepo iskustvo, pogotovo što dres Karabaga sa uspjehom nosi naš reprezentativac Marko Janković - za Pobjedu je rekao Jelenić. Nikšićani počinju zimske pripreme 12. januara, što znači da će jedno vrijeme vježbati bez nadzora glavnog stratega. - Biću odsutan jednu sedmicu, ali neće biti nikakvih problema. Plan i program su spremni. Momci iz stručnog štaba su upoznati sa načinom rada. Siguran sam da će realizovati sve što je predviđeno za drugu neđelju priprema. Od igrača očekujem da budu profesionalci, da na svakom treningu daju maksimum, jer to je jedini ispravan put za ono što je pred nama. Fudbaleri su dobili uputstva za vrijeme pauze. Nadam se da su to ispoštovali i da ćemo imati dobru polaznu osnovu za duže pripreme - dodao je četrdeset petogodišnji kormilar. Jelenić je preuzeo Sutjesku nakon septembarske krize i poraza u derbiju od Budućno-

Na proljeće još bolja Sutjeska FSCG

PODGORICA - Crnogorski fudbal miruje između dvije polusezone, ali nijesu baš svi bili na produženom odmoru od kraja jesenjeg dijela takmičenja. Polaznici pete generacije UEFA Pro licence uspješno su odradili šesti i sedmi semestar školovanja u organizaciji Centra za edukaciju trenera FSCG.

6, 7. i 8. januar 2026. FSCG

28 Fudbal

Strateg Nikšićana Dejan Jelenić

Pripreme u Crnoj Gori Sutjeska će biti jedan od domaćih klubova koji će kompletne zimske pripreme realizovati u Crnoj Gori. - Treniraćemo u Nikšiću uvodne tri sedmice. Nadam se da će nas vrijeme poslužiti. Početkom februara idemo u Ulcinj, gdje ćemo ostati do 14. februara. Toga dana zakazali smo generalnu provjeru pred nastavak prvenstva sa Mornarom. Planirano je da odigramo osam kontrolnih utakmica. Tempiraćemo formu za prvo kolo proljeća jer nas na startu očekuje derbi sa ekipom Budućnosti pod Goricom, 21. februara. Jako je bitno da dobro startujemo – ističe šef stručnog štaba nikšićkog tima Dejan Jelenić.

držimo svježinu i rasporedim minutažu. Mislio sam i o zaštiti igrača od povreda. Krivo mi je što smo ispali iz masovnijeg takmičenja, ali prvenstvo je prioritet. Nakon poraza od Dečića u Kupu, fokusirali smo se samo na šampionat - kazao je Jelenić. Kakvu Sutjesku da očekujemo na proljeće? - Nadam se bržu, raznovrsniju, opasniju i efikasniju. Potrudićemo se i da odbrana bude čvršća. Liga je ujednačena, svako svakog može da dobije, bodovi se teže osvajaju u drugom dijelu prvenstva. Kako ćemo da

izgledamo na proljeće - zavisi od više faktora. Odnos prema poslu, taktička disciplina, odgovornost na terenu, život van terena, psihološki momenat, razumijevanje veličine kluba... - sve su to stvari koje ćemo nastojati da uzdignemo na veći nivo. Ako u tome uspijemo, a iskreno se nadam da hoćemo, onda će igra i rezultati biti bolji. Prvi smo, a time imamo i veću obavezu da nastavimo tamo gdje smo jesenas stali. Znamo odlično što bi titula značila za klub, grad, navijače i sve nas. Teško je, ali borićemo se – zaključio je Jelenić. D. KAŽIĆ

6, 7. i 8. januar 2026.

Arena

Rukomet 29 RSCG/S. IVANOVIĆ

Lijevo krilo ,,lavova“ Miloš Vujović najavljuje pohod na bolji rezultat od 11. mjesta sa EHF Eura 2022.

Želimo da pomjerimo granicu najboljeg plasmana Prvenstvo koje je održano u Mađarskoj i Slovačkoj naročito pamti Miloš Vujović, koji je poslije sjajnih izdanja bio proglašen za najbolje lijevo krilo. - Napravili smo tada istorijski rezultat reprezentacije, svi smo se vrlo lijepo osjećali nakon tog prvenstva. Individualno priznanje došlo je u moje ruke kao rezultat dugogodišnjeg rada i ostaće uspomena za cijeli život, ali ne bih mogao doći do njega bez dobro uigrane ekipe, tima koji je razmišljao pobjednički. Stavljam ekipu ispred sebe, rezultat kolektiva je najbitniji i uvijek ću tako pristupati rukometu – govori Vujović za Pobjedu.

ŽELJNI VELIKIH POBJEDA

,,Lavovi“ se spremaju za osmi nastup na EP – pripreme su počeli 26. decembra, ali su se neki igrači, među kojima i Miloš Vujović, timu priključili 2. januara. - Ekipa je baš naporno trenirala tih pet dana prije Nove godine. Odradili su bazični dio koji je djelovao pozitivno na njih. Došao je kondicioni trener iz Francuske koji je ,,posložio“ treninge, momci su bili i umorni i zadovoljni. Napravili su dobru uvertiru za dalji rad – kaže Vujović. - Sve izgleda dosta dobro, i rad i energija... Sad smo fokusirani na pripremu meča sa Slovenijom, počeli smo da gledamo njihove snimke i pravimo taktiku za prvu utakmicu na

Vidim sebe još dugo u Bundesligi

VFL GUMMERSBACH

PODGORICA – Sedam puta je crnogorska rukometna reprezentacija nastupala na šampionatima Evrope, a najuspješnija je bila 2022. kada je zauzela 11. mjesto.

Evropskom prvenstvu – govori Vujović. U grupi sa Crnom Gorom još su Farska Ostrva i Švajcarska. Dvije ekipe proći će u glavnu rundu. - Od svakog možemo da izgubimo, ali i svakog da pobijedimo. Najbitniji je sada prvi meč, Slovenija nam je i najteži protivnik. Radi se o jednoj od najboljih selekcija Evrope, a prvi meč na velikim takmičenjima uvijek bude najteži. Ipak, ako se budemo spremili kako valja i svi budemo zdravi, možemo dobro da odigramo. Ne mogu da kažem da ćemo sigurno pobijediti jer nam nedostaje nekoliko igrača, ali vidi se da su svi momci željni velikih utakmica i pobjeda. Sve je moguće u toj utakmici – ističe 32-godišnji Cetinjanin.

dičnih obaveza preskočiti EP, po prethodnom dogovoru sa stručnim štabom na ovoj akciji neće učestvovati Blaž Blagotinšek i Borut Mačkovšek, dok su zbog povrede otpali Miha Zarabec, Matic Grošelj, Tadej Kljun, Mitja Janc i Jaka Malus. U sastavu će biti dva Vujovićeva saigrača iz Gumerzbaha – Milošev konkurent na poziciji lijevog krila Tilen Kodrin i pivot Kristjan Horžen. - Pričali smo o Evropskom prvenstvu i zaključio sam da najviše strahuju od nas, više nego od Švajcarske i Farskih Ostrva. Znam da imaju problem s izostancima igrača i da neće biti u kompletnom sastavu. Čeka nas uzbudljiv meč s njima – vjeruje Vujović.

Crna Gora će na EHF Euru biti bez golmanskog tandema Nebojša Simić – Nikola Matović, kao i lijevog krila Aleksandra Bakića. Oslabljena je i Slovenija – desni bek Nejc Cehte obavijestio je selektora Uroša Zormana da će zbog poro-

jećem EP, Farskim Ostrvima, Crna Gora je igrala u kvalifikacijama za šampionat Starog kontinenta 2020. U prvom kolu je upisan šokantan remi u dvorani ,,Verde“ (24:24), dok je na sjevernoatlantskom arhipelagu bilo 24:21 za našu reprezentaciju.

FARANI SLIČNI NAMA SLOVENCI NAS SE PLAŠE S drugim rivalom na predsto-

Miloš Vujović od 2020. igra u njemačkoj Bundesligi, najjačoj rukometnoj ligi na svijetu. Tri godine proveo je u Fukse Berlinu s kojim je osvojio EHF Evropsku ligu, sada igra treću sezonu u dresu Gumerzbaha. - Trenutno smo na petoj poziciji u prvenstvu, ali mala je bodovna razlika između nas i drugoplasirane ekipe.

Imamo velike ambicije, želimo da izborimo izlazak u Evropu i svaki meč je bitan. Veliki je pritisak, ali zadovoljan sam, sve ide kako treba. Imam ugovor na još godinu i po, pa ćemo vidjeti što dalje – istakao je Vujović. Trideset dvogodišnje lijevo krilo ne planira da uskoro ,,povuče ručnu“. - Daleko je svakako do kraja

karijere, a planiram još dugo da igram na ovom nivou. Bundesliga iziskuje mnogo napora, ali vjerujem da mogu još dosta da pružim u najjačoj ligi na svijetu i vidim sebe još dugo na toj sceni. Dobro se osjećam u Njemačkoj, volim taj sistem igre, samo da me povrede zaobiđu – podvukao je Vujović.

Farani su od tada mnogo napredovali i plasirali se na EP 2024, gdje su odigrali neriješeno s Norveškom. U posljednim kvalifikacijama pobijedili su i remizirali s Holandijom, dva puta savladali Kosovo, jednom Ukrajinu... - Godine prolaze, ali remi s njima na našem terenu, koji je za nas bio kao poraz, nikako da se zaboravi. Ne smijemo da ih potcijenimo jer mogu da iznenade. Na prethodnom EHF Euru su zaustavili moćnu Norvešku. Dosta su slični nama u smislu karaktera i borbenosti. Igraju svim srcem za državu, uvijek imaju veliku podršku navijača. Brojnošću su mali, ali su borben narod koja živi za pobjedu i tako diše. Biće teška utakmica – upozorava Miloš Vujović. Iz njemačke Bundeslige dobro poznaje i najboljeg farskog igrača, fantastičnog srednjeg beka čuvenog Kila, Eliasa Elefsena a Skipagotua. Pitanje je, ipak, da li će momak rođen 2002. godine u Kopenhagenu otputovati u Oslo, gdje će se igrati mečevi grupe D, jer je pred kraj 2025. povrijedio rame. - Skipagotu je zaista odličan

igrač, ne bi bio u Kilu da nije na vrhunskom nivou. Povrijedio se pred kraj godine i pod znakom pitanja je za Evropsko prvenstvo. Nijesam siguran da li će se oporaviti za tako kratak period, ali u svakom slučaju moramo maksimalno ozbiljno da shvatimo sve rivale – navodi Vujović.

ćemo biti spremni, a najbitnije je da ostanemo zdravi jer nema nas mnogo – ističe nekadašnji igrač Lovćena, Ulcinja, Budvanske rivijere, Pečija, Tatabanje i Fukse Berlina. ,,Lavovima“ će dodatni motiv na šampionatu koji organizuju Danska, Norveška i Švedska biti i to što su preskočili Svjetsko prvenstvo 2025, na kojem ih nije bilo nakon šokantnih poraza u baražu s Italijom. - Vrlo je bitno zadržati kontinuitet učešća na velikim takmičenjima. U baražu za Mundijal se desilo što se desilo, sada moramo nastaviti da pružamo dobre partije kako bismo ostali među odabranim selekcijama na svjetskim ili evropskim šampionatima. Što se tiče ambicija, došli smo do stadijuma da se ne zadovoljavamo samim plasmanom. Treba naravno ići meč po meč, ali i postaviti više ciljeve, pa da vidimo dokle ćemo dogurati. Prolazak u glavnu rundu je prvi cilj, a onda da probamo da pomjerimo granicu ako budemo u mogućnosti – najavio je Miloš Vujović pohod na bolji rezultat od 11. mjesta sa EP Neđeljko KOSTIĆ 2022.

NIJE DOVOLJAN SAMO PLASMAN

Za Crnu Goru je veliki peh odsustvo Simića, Matovića i Bakića, ali bi snažan adut ,,lavova“ trebalo da bude to što je gro ekipe u zrelim igračkim godinama i dugo nastupaju zajedno. - Jesmo dugo godina zajedno, ali ima i nekoliko mladih igrača kojima će ovo biti prvo prvenstvo. I jedan igrač kad se zamijeni treba vremena i prostora da se sve uklopi. Činjenica je da gro ekipe čine momci koji su prošli zajedno nekoliko takmičenja, dosta dobro se poznajemo, s tim da treba da sprovedemo ideju novog selektora i shvatimo što želi od nas jer za svakog rivala moramo drugačije da se spremimo. Vjerujem da

30 Feljton

6, 7. i 8. januar 2026.

SPECIJALNI DOPISNIK „TAJMSA“ O HERCEGOVAČKOM USTANKU

10.

Potpuni slom Šefket-pašine vojske u bici na Muratovici Ukupan turski gubitak na Muratovici iznosio je 760 poginulih i 900 ranjenih, od kojih je većina umrla zbog nedostatka njege i bolničkog smještaja, jer se ogrijev nije mogao obezbijediti bez Lazar Sočica se isticao humanošću koliko i hrabrošću, sve stalnih borbi, pa su ljudi ostajali pod šatorima, u dubokom snijegu Autor: Vilijam Dž. STILMAN

trupe koje bi se predale bezbjedno su propuštane do najbliže utvrde, a varvarski običaj odsijecanja glava bio je, zadugo, potpuno odstranjen pod njegovim zapovjedništvom, i tek na kraju dopušten zbog razjarenosti njegovih ljudi, kada su Turci tijela nekih hrišćana, stradalih u sukobu i pokopanih od strane svojih drugova, otkopali i posjekli im glave. „Poslije toga”, pričao mi je Sočica mnogo kasnije, „nijesam mogao spriječiti svoje ljude da sijeku glave Turcima“. Sočica je držao Goransko u potpunoj blokadi, a da bi ga oslobodio Šefket-paša je poslao 3.000 redovnih vojnika, artiljeriju i negularne snage, kao pratnju konvoju s namirnicama. Sočica je odlučio da mu se suprotstavi na prijevoju Muratovica, i poslao je glasnike vođama Banjana, Rudina, Zubaca i drugima, da ih pozovu na zajedničku odbranu. Broj okupljenih ustanika bio je oko 1500, od kojih je oko polovine bilo prisutno kada je borba počela. Put koji vodi kroz muratovički prolaz okružen je sa tri uzvišenja, manje-više kupasta, a na desnoj strani po dugačkoj planinskoj kosi sa nešto stijenja i šume, ustanici su se smjestili da sačekaju dolazak vojske. Prvog dana ustanici napadoše Turke dok su stupali kroz prolaz, što je rezultiralo njihovim zaustavljanjem i povlačenjem da bi sačekali sljedeće jutro. U međuvremenu, ustanici su se okupljali, bivajući snažniji iz časa u čas. Kada je vojska drugog dana ušla

Luka Petković

u prolaz, napadnuta je istovremeno duž cijele linije, pa je zauzela položaje na kupastim brežuljcima, praveći radi zaštite kamene zaklone. Paša je bio na središnjem uzvišenju u ruševinama stare Palanke, jedne veće gomile brvnara, đe je bilo i središte vojske, a izvidnica i zaštitnica na brežuljcima s obije strane prolaza. Kad je paša vidio da ne može proći poslao je artiljeriju sa onim što je bilo ostalo, prema zaštitnici pod zaklonom brda, neopaženo tokom pucnjave, jer ustanici nijesu pazili da mu odsijeku vojsku iza njega, tako da je tokom dana i noći uspio da spasi glavninu svoje vojske, dok su centri izvidnice bili uništeni pod napadom ustanika. Položaj zaštitnice održavan je tokom noći, pošto im je paša zapovijedio da se drže do posljednjeg, dok će on napasti ustanike s leđa. Nesrećna zaštitnica je bila potpuno odsječena i svi su bili ubijeni u dnevnom napadu sljedećeg jutra, sem njih stotinak koji su se predali. Čete koje su prispijevale iz udaljenijih krajeva i nijesu stigle na vrijeme da bi učestvovale u glavnoj bici, produžile su gonjenje turske glavnine sve do Gacka. Ukupan turski gubitak iznosio je 760 poginulih i 900 ranjenih, od kojih je većina, kako sam kasnije saznao od turskih ljekara, umrla zbog nedostatka njege i bolničkog smještaja, jer se ogrijev nije mogao obezbijediti bez stalnih borbi, pa su ljudi ostajali pod šatorima,

Bogdan Zimonjić

Vojvoda Lazar Sočica sa porodicom

u dubokom snijegu. Gubitak hrišćana iznosio je 57 ubijenih i 96 ranjenih, među kojima je bio i Vule Adžić, jedan od najperspektivnijih i najhrabrijih vojskovođa, Sočicin oficir, koga su mučki pogodili dok je sa opkoljenim Turcima pregovarao o njihovoj predaji. Ova sjajna pobjeda neizmjerno je uzdigla hrabrost hrišćana, dok su se

više i bolje naoružali sa zaplijenjenim oružjem i municijom. Rauf-paša, koji je zamijenio razmetljivog Ahmed Hamdija na čelu Hercegovine, uložio je snažne napore da bi povratio moral vojsci i turskom stanovništvu i što je brže moguće, prikupio je novu i impozantnu snagu za rasterećenje ne samo Goranskog već i Nikšića koji je sada bio u velikim teškoćama. Sakupio je svu raspoloživu vojsku iz Mostara, pa čak i šire, i pozvao pojačanje iz Sjenice. Turski generali su bučno optuživali Crnu Goru za povredu neutralnosti, a iz Carigrada su poslata naređenja da pređu granicu i napadnu knjaževinu ako produži da pomaže ustanike. Kako je ustanak (još i sada) po uvjerenju mnogih čisto crnogorsko djelo, odlučio sam da odem u Crnu Goru radi utvrđivanja najpribližnije istine, i, ukoliko je moguće, probijem se do bojnog polja. Odnos između mene i crnogorske vla-

sti je u tom vremenu bio takav, da sam moralno bio siguran da neće pokušati da me dovedu u zabludu o stvarnom stanju stvari. Informacija koju sam dobio, uglavnom od samog knjaza, bila je da u Hercegovini nije bilo više od 500 Crnogoraca, računajući i ubijene i ranjene, niti je zapravo bilo potrebe za znatnijim brojem. Čete Pivljana su bile podjednako efikasne kao i najbolje crnogorske, a cijela Planina je davala dovoljno kvalitetan materijal za potrebe ovog ratovanja, najveća teškoća je bila da se snabdiju oružjem kojeg knjaz nije imao dovoljno ni da bi naoružao sav svoj narod. Imao sam apsolutnu potvrdu od vođa Ljubibratića, Sočice, Peka i Luke Petkovića, kao i od stranih dobrovoljaca i prijatelja koji su bili u logoru u različito vrijeme, da nikada do momenta o kojem govorim nije bilo većeg broja od onog koji je pomenuo knjaz, a da ni kasnije prije objave rata nije bio veći od 700, te da je tokom niza bitaka u Dugi, u kojima Muktar kasnije uzeo učešća, čak postojalo veliko ogorčenje protiv knjaza što je ostavio ustanike da se bore sami, kada je tako lako mogao tu bitku učiniti odlučnom. Knjaz mi je dao stvarni broj borbenog stanovništva koji je sama Hercegovina nudila, a koji bi se mogao okarakterisati kao efektivan, sa njihovim vođama, počevši od jugoistočnog ugla crnogorske teritorije - brojevi su približni i uključuju sve muškarce sposobne za vojsku: Vasojevići (turski), Panto Cemović sa 500; Mitar Vlahović, 500; Vaso Saičić, 300; Panto Femić, 300; Šaranci, arhimandrit Dožić, 200; vojvoda Josif Knežević, 300; četa Tripka Džakovića (poginulog), 300; Jezera, Živko Šibalija, 300; Duži Miko Malović, 200; Piva, vojvoda Lazar Sočica, 800; Gacko, pop i vojvoda Bogdan Zimonjić, 600; Golija, Đoko Višnjić, 300; Banjani vojvoda Maksim Baćović, 500; Ćetko Pejović, 200; Baćo Mićunović, 200; Rudine Rade Aleksić, 200; Babić, 100; Dabra, Jovan Džombeta,

Gubitak hrišćana iznosio je 57 ubijenih i 96 ranjenih, među kojima je bio i Vule Adžić, jedan od najperspektivnijih i najhrabrijih vojskovođa, oficir Lazara Sočice, koga su mučki pogodili dok je sa opkoljenim Turcima pregovarao o njihovoj predaji

Vilijam Dž. Stilman je bio američki diplomata, slikar, novinar i publicista koji je boravio u Hercegovini i Crnoj Gori 1875-1877. godine, nakon čega je, objavio djelo „Hercegovina i posljednja pobuna: uzroci potonje i lijekovi“ (London, 1877). Ovdje donosimo veći dio te knjige. Priredio Slobodan Čukić 300; Gligor Milićević, 100; Luka Mišković, 300; Jovan Anđelić, 200; Zubci, Bela Spaić, 400; Kruševica Tomo Tomašević, 200. Pored ovih bilo je iz Nevesinja, Šume itd., oko 2.000, što je ukupno činilo nešto oko 10.000 ljudi, od kojih se, vjerovatno, ni polovina nikada nije okupila na jednom mjestu, a rijetko je više od 2000 bilo uključeno u bilo kojoj stvarnoj borbi. Međutim, odbori i pri najvećim naporima nijesu bili u stanju da opskrbe oružjem, municijom i, iznad svega, hranom, navedeni broj. Nikada nije nedostajalo ljudi, već uvijek sredstava, i ja sumnjam da je iko ikada u ratu trpio ovakvu oskudicu kao što su oni. Moglo se očekivati da će Turci neistinito predstaviti činjenice, ali da će tako lako naći budale među diplomatama bilo je nevjerovatno. Dan nakon mog dolaska na Cetinje stigli su neki ranjenici iz Muratovice. Njihova pratnja je izvijestila da je u Hercegovini osrednji snijeg, a kretanje otežano, te da je Rauf-paša kod Gackog okupio vojsku da bi snadbjeo hranom Nikšić, koji je, kao i Goransko, bio u velikoj oskudici sa zalihama. Potonje mjesto je bilo nekom vrstom ugovora između dijela ustaničkih vođa i Raufa snabdijevano ograničenom količinom namirnica, ali Sočica je izjavio da Turci neće smjeti u Nikšić, makar se i sam borio, a jedna skupština vođa odbila je prijedlog Rauf-paše da nesmetano prođe i odlučila da ostane u Dugi coute qui coute. Bitka kod Muratovice vođena je sredinom novembra 1875. (...) (Nastavlja se)

Objektiv

6, 7. i 8. januar 2026.

Nije tajna da smo od novih likova na televiziji tokom 2025. željeli samo jednog. Ipak, nijesmo dobili tatu medvjeda u četvrtoj sezoni serije „The Bear“. Saga se, pak, nastavlja, pa neka to ostane želja i za 2026. godinu. I to bez ijedne grke, jer ipak jesmo naplastili gomilu fenomenalnih novajlija. Najslavniji su se bez sumnje i vama upisali u srca i TV kalendare, bila to Kerol (Rea Sihorn) iz saj-faj genijalnosti „Pluribus“, Oven Kuper u remek-djelu „Adolescence“, Mark Rafalo i Tom Pelfri u duhovnoj i krimi-odgonetki „Task“… Ili, pak, cijeli ubilački paket iz „Dexter: Resurrection“ i medicinski tim HBO majstorije „The Pitt“. Nego, ipak je malim ekranima 2025. protutnjalo i zagrmjelo mnogo novih serija i likova koje su potpuno nepravedno ostale ispod radara. A zaslužili su je – i gledanost i ljubav cijelog svijeta. U njihovu čast, evo deset kriminalno potcijenjenih naslova koje vrijedi nadoknaditi baš tokom praznika, jer mogu da posluže kao savršen bijeg od novogodišnje euforije i prvoloptaških božićnih filmskih, TV i muzičkih paketića. Koju god da upalite, sačekaće vas prave oluje i gromovi uhvaćeni u boci.

CHIEF OF WAR

Oluje u boci Već u prvoj epizodi, kada Momoin Ka’iana pojaše, posebnim biljem uspava i izroni ajkulu, pa joj pomiluje kožu i šapne, kao da traži oprost, da će njena smrt produžiti krug života – „Chief of War“ ima vas u šaci. U nastavku, saznajete mnogo o havajskoj istoriji, kulturi i jeziku koji je, naravno, sahranio bijeli čovjek. Srećom, zahvaljujući Momoi, izronio je ponovo u „Chief of War“, nikad brutalniji i ljepši. Posvjedočite mu… „Chief of War“ i te kako vrijedi.

HAL AND HARPER

Sin, kćerka i tata Svi smo gledali i slavili Rafala u „Task“, ali malo ko je uspio da iskopa nezavisnu seriju u kojoj je pokidao skoro koliko i radeći sa Bredom Ingelsbijem. U „Hal and Harper“, premijerno prikazanom na Sandensu i trenutno dostupnom na Mubiju, utoplio nam je i slomio srca (ne nužno tim redom) igrajući samohranog oca koji daje sve od sebe da učini najbolju stvar za kćerku i sina. Njegovu djecu tumače Lili Rejnhart i kreator serije Kuper Raif, a u jednačinu naizgled male priče o velikim emocijama uključena je i sjajna Beti Gilpin. Sve što možete da zamislite kada čujete „biser sa Sandensa“ ili „skriveni dragulj indi-filma“ – to je ova serija. Hal i Harper, bili sami ili ukombinovani s tatom, obaraju s nogu neobičnim, čak čudački bliskim odnosom za koji vrlo brzo shvatate da je posljedica mehanizma preživljavanja traume. No, neka apple.com

apple.com

Ka’iana Zaboravite na zmajeve, Noćne kraljeve i sve što ste ikada vidjeli u „Game of Thrones“ i „House of the Dragon“: epski spektakl „Chief of War“ Džejsona Momoe veći je i brutalniji, a još je i zasnovan na istorijskim činjenicama i malo poznatoj „biografiji“ njegovih rodnih Havaja. Ako je ijedna TV akcijada zaslužila status planetarnog hita ove godine, to je „Chief of War“.

Najluđi novi TV likovi koji su vam nepravedno ostali ispod radara

Sve ove kriminalno potcijenjene serije i njihovi električni junaci mogu da vam posluže kao savršen bijeg od praznične euforije i prvoloptaških božićnih filmskih i televizijskih paketića vas ne plaši ta strašna i prečesto rabljena riječ našeg vremena – mnogo se slatkoće i divnih osjećanja slilo u „Hal and Harper“. Toliko, da je to čini mnogo boljom prazničnom „hranom za dušu“ od većine božićnih serija i filmova.

LONG STORY SHORT

Porodica Švuper Pasivna agresija u zlatnom izdanju – to je porodica Švuper, to je cijela animirana serija „Long Story Short“ koju potpisuje „BoJack Horseman“ maestro Rafael Bob-Vaksberg. Više ironije i sarkazma, ali ni više ljubavi, bliskosti i topline nije se osjetilo ni u jednoj ovogodišnjoj animaciji. Kraljica te pasivne i svake agresije je, naravno, jevrejska supermama Naomi (Lisa Edelstin). I baš zbog nje, jednostavno, morate da upalite jednu od najpotcjenjenijih ovogodišnjih serija, rijetki biser sa Netfliksa, te priču koja, koliko god se ticala jevrejske kulture i identiteta, zbori o svakom od nas. I o našim porodicama i svemu što nam najbliži znače.

MURDERBOT

SecUnit Možda ste čuli glasine da Aleksandr Skarsgord kida kao android apsolutno smoren i zgađen ljudima u Eplo-

voj saj-faj komediji „Murderbot“… Istina je. I o tome je trebalo da se priča mnogo više nego o njegovim sado-mazo papazjanijama sa Harijem Melingom u Lajtonovom filmu „Pillion“. Ako ste se ikad zapitatali što vaš lični AI asistent misli o vašim tupavim pitanjima dok na njih sasvim ljubazno odgovara – možda dobijete ideju o tome gledajući SecUnita. Kad god izbaci neku opservaciju ili samo progunđa „Stupid fuckin’ humans“, serija braće Vajc radi kao sat, nema greške. I baš je zabavno gledati ga kako polako otkriva zbog čega ti ljudi nijesu toliko tupavi koliko misli da jesu. Skarsgord se sjajno igra s tim motivom pretvarajući „Murderbot“ u dezert za zaljubljenike u sajfaj pun ironije, a sa srcem na mjestu.

DOPE THIEF

Rej i Meni Za najmorbidniju i najzabavniju bromansu godine Epl je zadužio Brajana Tajrija Henrija i Vagnera Mouru. I baš su je isporučili sa sve crvenom mašnicom kao Rej i Meni u trileru „Dope Thief“ Pitera Krejga i Ridlija Skota. Adrenalin pumpa, ne staje, a jedan od glavnih pokretačkih motora su crni humor i serijal HBO

Piše: Marija Ivanović-Nikičević

koenovski nesrećnih događaja, koji naše divne gubitnike i najbolje prijatelje uvlači u noćnu moru distribucije meta. Čas se smijete, čas vam se stomak uvrće dok se dva pobratima koje želite da zaštitite po svaku cijenu - spuštaju sve dublje niz zečju rupu i zavjeru u srcu Filadelfije. I „Slow Horses“ je Eplova serija koju je svjetska publika otkrila sa zakašnjenjem. Sve što se Reju i Meniju poželjeti može u 2026. jeste da dožive isto, da njihova neodoljiva bromansa uđe u dnevne sobe i srca miliona.

DUSTER

Džim Elis Veliki izvor radosti – i neprebolna rana godine za nama. I dalje djeluje nestvarno, ali HBO je već otkazala „Duster“. Šteta, jer priredila nam je jedno od simpatičnijih drumovanja sa šmekom sedamdesetih, te konačno vratila u prvi plan „Lost“ zvijezdu, beskrajno šarmantnog Džoša Holoveja. Čim ga vidite prvi put kako podiže prašinu za sobom u naslovnom „dasteru“ iz 1970. znate zbog čega su Džej Džej Abrams i Latoja Morgan odabrali Džoša. Njegov Džim Elis mnogo liči na čuvenog Sojera iz „Lost“. On je ženskaroš, šarmantni dripac, prezgodni klošo i mala lisica koja može da nadlukavi sve i svakoga, ali je i dobrodušni tip spreman da pogine za one koje voli. To što njegov retro-krimić neće dobiti nastavak nije razlog da se drumovanju ne prepustite, naprotiv.

THE LOWDOWN

Li Rejbon Itan Hok briljira kao posrnuli novinar sa srcem na reveru u FX/ Hulu neo-noaru „The Lowdown“. Do te mjere, da će

vas ubijediti da Don Kihot stvarno postoji i juriša na vjetrenjače – samo se zove Li Rejbon i nosi diktafon umjesto koplja. Kreator Sterlin Harđo uspio je da stvori nešto rijetko: lika i seriju u kojoj se spajaju intelektualni nemir, vizuelna elegancija i ona vrsta ludosti bez koje nema ni dobrog novinarstva, ni vrhunske umjetnosti. Zbog toga je serija „The Lowdown“ i zaslužila drugu sezonu.

MOBLAND

Hari da Souza i Hariganovi Počela je kao samo još jedna serija u kojoj Tom Hardi brunda sebi u bradu i sijeva pesnicama kad to najmanje očekujete, a završila se kao jedna od najuzbudljivijih priča o krimosima koji jedni drugima zabadaju noževe u leđa. Za to su se, osim glavne zvijezde i kreatora Ronana Beneta, pobrinuli i Padi Konsidin, te Helen Miren i Pirs Brosnan, vlasnici najdijaboličnijih bračnih supružnika s ovogodišnjih malih ekrana. Hardijev Hari de Souza i Harigan trojka održali su čas mafijaške anatomije nagovještavajući da nas najkrvaviji dio u Paramount+ seriji „MobLand“ tek čeka. Vežite se - biće gusta dvije hiljade dvadeset šesta!

DYING FOR SEX

Moli i Niki Kancer, nastranosti i srodne duše idu ruku pod ruku u uvrnutoj FX/ Hulu dramediji „Dying for Sex“. I ne, seks ovdje nije izvor erotike kako biste mogli da očekujete, nego ogledalo za otkrivanje povreda i ljepote nečije duše. Ta duša pripada Moli (Mišel Vilijams) koja nikad nije doživjela orgazam i koja, nakon terminalne dijagnoze, pokušava da pohvata što je još sebi ostala dužna. Najluđi sitkom i najogoljenija drama idu ruku pod ruku dok istražuje seksualnost, prvo sa fabrikom vibratora, a onda i sa gomilom „nastranih“ partnera. Od svih njih, ipak, najdivnija je Molina najbolja prijateljica Niki – fenomenalna Dženi Slejt. Zajedno, Vilijams i ona izgradili su hemiju od čelika i ispisale ljubavno pismo svim prijateljstvima jačim od smrti i većim od života.

YOUR FRIENDS AND NEIGHBORS

Chief of War

Murderbot

Duster

Haris Džinović Dobro ste pročitali, jer Džon Ham u Eplovoj mini-seriji „Your Friends and Neighbors“ zakučio je lika „kriv što sam davô“. I urnebesno je pratiti Dona Drejpera iz „Mad Men“, najveću mačo-facu moderne Amerike, kako poslije razvoda u kojem ga je žena ostavila bez gaća, izigrava postmodernog Robina Huda. Kako krade od bogatih – da bi ostao bogat. Hamov Endru „Kup“ Kuper – imao, pa nemao. Kriv što je davô. I genijalan u sjajnoj TV priči o tome kako sreća nije para puna vreća. Kako novac nikad nikog nije učinio • srećnim.

32 Oglasi i obavještenja

6, 7. i 8. januar 2026. 190

Sa velikom tugom obavještavamo da je dana 5. januara 2026. u 83. godini umrla naša voljena

222

Sa tugom i bolom obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 5. januara 2026. u 54. godini, iznenadnom smrću preminuo naš voljeni

VESNA Lazara VUJOVIĆ rođena IVANOVIĆ

ĐURO Veselina JANKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 6. januara od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju. Kuća žalosti: Peka Pavlovića br. 60, Cetinje.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 6. januara od 10 do 13 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na seoskom groblju u porodičnoj grobnici, selo Donji Ulići.

OŽALOŠĆENI: suprug LAZAR, sinovi MIODRAG i NEBOJŠA, snahe MILA i RADA, đever RADIVOJE, jetrve SENKA i NADA, zaove DARA i ANĐA, unučad GORAN, JELENA, SAŠKA, ILIJA i SANDRA i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ i IVANOVIĆ

OŽALOŠĆENI: brat DRAGAN, snaha ZDENKA, sinovac PAVLE, sinovična STAŠA i ostala mnogobrojna rodbina

205

221

Dana 2. januara 2026. godine umro je moj brat

Posljednji pozdrav drugu

SLOBODAN - BATO PEJOVIĆ ĐURU JANKOVIĆU MIŠKO JOVANOVIĆ, VLATKO ĐURIŠIĆ

DRAGI BRATE,

Hvala ti za bratsku ljubav, pažnju i dobrotu koju si mi pružao cijelog svog časnog života. POČIVAJ U MIRU!

Tvoja sestra JULKA

Oglasi i obavještenja 33

6, 7. i 8. januar 2026. 219

180

Дана 5. јануара 2026. послије краће болести у 82. години преминуо је наш драги

ВЕЛИМИР Савов КРСТОВИЋ

Саучешће примамо у капели Никољ црква у Голубовцима 5. јануара од 13 до 18 часова и 6. јануара од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана у породичној гробници у Махали.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЗОРКА, син СРЂАН, братанић САША, братанична МИЛИЦА, сестрић ПЕЂА ДРАКИЋ и остала родбина КРСТОВИЋ

С тугом у срцу обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је 5. јануара 2026. у 57. години од посљедица повреде преминуо наш вољени

Дана 4. јануара 2026. у 88. години преминула је наша драга

МАНОЈЛО-МАЈО Николин БАНИЋЕВИЋ

КОСАРА ВУЈОШЕВИЋ

Сахрана је обављена у кругу породице 5. јануара у 13 часова, на градском гробљу Чепурци у Подгорици.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВЕСНА, син ЂОРЂЕ, ћерке НИКОЛИНА и ЈОВАНА, браћа ДРАГИША, РАДОВАН, БЛАГОТА и МИТАР, сестре МАРИЈА, РУЖА, МИЛЕВА, ГОСПАВА и РАДМИЛА-НАНА, снахе АНКА и ЉИЉА, синовци НИКОЛА, МИЛОШ и МИЛАНБЕЛИ, унучад, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина БАНИЋЕВИЋ и ујчевина КОВАЧЕВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ДАРКО и НИКОЛА, снахе ТАТЈАНА и МИРЈАМ, унуци и унуке ИВАНА, ДАНИЛО, НИКОЛЕТА и МИЛИЦА, као и породица КУСТУДИЋ

204

Posljednji pozdrav našoj dragoj

MILOŠU KOVAČEVIĆU Čuvaćemo te od zaborava.

рођена КУСТУДИЋ

Саучешће примамо у капели на Трешњеву-Цуце, 6. јануара од 10 до 18 часова, 7. јануара од 10 до 18 часова и 8. јануара од 10 до 14 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Трешњево.

189

Posljednji pozdrav dragom zetu

169

KOSARI VUJOŠEVIĆ Od porodice BENIĆ

PORODICA MOJAŠA RADONJIĆA 184

170

Otišla je naša

Posljednji pozdrav majci, babi i svekrvi

TETKA MAJA

KOSARI VUJOŠEVIĆ Bila si deo naše porodice, oslonac, uteha i radost u svim trenucima života. Ostavila si dubok trag koji vreme ne može izbrisati. Hvala za svaki osmeh, lepu reč, kritiku i pažnju koje si nam nesebično davala. Živiš u nama. Počivaj u miru. IVANA, VLADIMIR i BRANKICA STIJEPOVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju toplinu, dobrotu i nesebičnu ljubav. Počivaj u miru. TVOJI NAJMILIJI: sinovi DARKO i NIKOLA, snahe TATJANA i MIRJAM, unuci i unuke IVANA, DANILO, NIKOLETA i MILICA

34 Oglasi i obavještenja

6, 7. i 8. januar 2026. 202

Посљедњи поздрав нашем куму

185

203

Posljednji pozdrav stricu

Posljednji pozdrav voljenom

МИШКУ ЈЕЛИЋУ

MIŠKU JELIĆU

Обиљежио си животе свих нас, сваку радост, срећу и тугу дијелили смо са Тобом. Остаје нам сјећање на безброј лијепих тренутака, на Твој ведри дух, осмијех, шалу, савјет. Са неизмјерном тугом се опраштамо од Тебе.

U Nikšić ti je duša pošla. Konačno na svome. Pred rođendan vatromet... Ultima fešta, reče.

186

Posljednji pozdrav stricu

PETRU GAJOVIĆU

Moj Mikeli. Hvala za knjige, pjesme, priče, fircik, pismo učiteljici, Topalovića...

„Opet tutnje beskrajne kiše...“ Nema zaborava, samo tuga.

Твоји ГРУЈИЋИ, МУЈО, ЛИДИЈА, ИВАНА, МАРКО и МАРИЈА

DIJANA sa porodicom

ŽIZELA sa porodicom

Tvoja MAŚA 173

214

Posljednji pozdrav bratu, djeveru i stricu

Dragi naš

PETRU GAJOVIĆU MIŠKO

Od RADISLAVA, VERICE, MARKA, IVANE i ANE GAJOVIĆ

Hvala ti na svim lijepim trenucima koje si oplemenio ljubavlju, beskrajnim šarmom i duhom nekih prošlih a svakako ljepših vremena. Sjećajući ih se, čuvaću dragu uspomenu na tebe dok sam živ. Počivaj u miru. SINIŠA MIĆUNOVIĆ sa porodicom

KRSTU TOMAŠEVIĆU Od kumova POPOVIĆA

Ponosna sam na prijateljstvo koje smo imali. Ostaju uspomene i sjećanje na tvoj dragi lik. Počivaj u miru.

TVOJA ANA

CICA MIĆUNOVIĆ

226

Brle naš

174

Dragi

MIŠKO

207

Posljednji pozdrav dragom kumu

228

Voljeni moj

BRLE

Lišće ispisuje naša imena po trotoaru… pomažete mu vjetar i Ti! Tvoji ANA, ALENKA, MILOŠ i FILIP

Zahvalna što si baš ti bio moj tata. Znala je duša kada je birala. Ne zaboravi da namigneš… Prepoznaćeš me po ćutanju. TVOJA ALENKA

200

Najdražem ujaku

Posljednji pozdrav,

227

Otišao je moj

199

Voljenom bratu i ujaku

KRSTU MAJA, DRAGAN i TARA

KRSTU Koga ćemo pamtiti sa posebnom ljubavlju i poštovanjem.

Sestra RUMICA LEKOVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 35

6, 7. i 8. januar 2026. 188

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

217

175

Драги

213

Posljednji pozdrav jetrvi i strini

БОШКО

VELIMIRU KRSTOVIĆU

BOŠKU Milutina BURZANU

Bole, zauvijek ćemo se sjećati tvog veselog lika, vedrog duha i dobroćudnosti.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

PREDRAG POPOVIĆ sa porodicom

Od porodice pokojnog JOVANA – JOKANA ČEČOVIĆA

220

Posljednji pozdrav

Твој ујак БОРО ЋУКОВИЋ са породицом

211

176

Posljednji pozdrav dragoj babi

BOŠKO BURZAN

BOŠKU Bećovom BURZANU Počivaj u miru.

Рано нас напусти. Сјећаћемо се твог драгог и племенитог лика.

Porodica pokojnog DANILA ĆUKOVIĆA

MIRKO ĆUKOVIĆ sa porodicom 195

Posljednji pozdrav dragoj majci i svekrvi

Draga naša majko, fala ti na ljubavi i pažnji koju si nam davala. Nama i našoj porodici.

MIJO i MILA

Od MAŠANA VUJOVIĆA sa porodicom

216

Voljenoj babi

VESNI

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

NADA, BRANKO, MIRA, RISTO i ANA

VESNI

Počivaj u miru sa svojim voljenim ujakom, koji te neizmjerno volio.

VESNI

192

Posljednji pozdrav strini

VESNI

Hvala ti za najljepše djetinjstvo. Hvala ti za svaku lijepu riječ i zagrljaj. Hvala ti što si NIKŠI i PETRI bila prababa koju su puno voljeli. Čuvamo te od zaborava i nosimo u srcu kao najljepšu uspomenu. Vole te zauvijek tvoji

Bila si posebna, topla i požrtvovana. Od našeg djetinjstva do kraja tvog života, gledali smo te kao majku. Teško se od tebe oprostiti a ne puštiti ogromne suze. Počivaj nam u miru, naša dobra strina.

Tvoje IVANKA, MIRA, SVETLANA i DRAGANA sa porodicama

GOŚO, JELENA, NIKŠA i PETRA

196

193

198

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i svekrvi

Prijateljici

VESNI VUJOVIĆ

VESNI Lazarevoj VUJOVIĆ VESNI VUJOVIĆ Baba, hvala ti za sve! Bolja nisi mogla biti.

Kad neko ostavi trag u mom srcu i duši, taj živi dok je srca i duše. Počivaj u miru, dobra ženo.

SLAVICA, BAJA i DARKO KONTIĆ

Od NENA, RADE, SAŠKE, ILIJE i SANDRE

Tvoja JELENA

36 Oglasi i obavještenja 210

Posljednji pozdrav dragoj strini

6, 7. i 8. januar 2026. 194

197

Posljednji pozdrav voljenoj babi

Umrla je

VESNI

VESNI VUJOVIĆ

Tvoja dobrota i toplina ostaće zauvijek u mom sjećanju. Počivaj u miru.

Od MIRKA, JELENE, ANDREJA i DANILA JOVOVIĆA

VESNA Lazareva VUJOVIĆ rođena IVANOVIĆ

191

Posljednji pozdrav snahi

Neka njena plemenita i dobra duša nađe vječni i zasluženi mir. NATAŠA sa porodicom

OŽALOŠĆENI: đever RADIVOJE, jetrva SENKA, SRETO, SNEŽANA i SLOBO sa porodicama

VESNI

Venjo moja, bila si mi kao sestra. Hvala za sve dobro što si uradila za svoj život. Počivaj u miru. Tvoja zaova ANĐELIJA TANOVIĆ

212

166

218

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

Voljeni naši

VESNA

VESNI Od RAJKA i TANJE VUJOVIĆ

Draga strina, sa toplinom i poštovanjem ćemo se sjećati tvojih dočeka. Počivaj u miru. SNEŽANA sa porodicom

SENKA J. ĐUROVIĆ MIROTIĆ

15. 10. 1933 – 6. 1. 2025.

206

Posljednji pozdrav našoj dragoj babi

JOVAN B. ĐUROVIĆ 15. 5. 1928 – 18. 9. 2005.

Vaša dobrota, toplina i svjetlost ostaju da nas vode kroz život, dok s ponosom i ljubavlju nosimo uspomenu na vas.

VESNI Čuvaju vas u srcima: VERA, VESNA, DRAGAN i MAJO sa porodicama

Hvala ti za neizmjernu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Živiš u našem sjećanju, dobrodušna i vedra, kakva si uvijek i bila. Unučad SAŠKA, ILIJA i SANDRA

Dana 6. januara navršava se devet godina od smrti našeg voljenog

167

215

187

Тужно сјећање

Navršava se tri godine tuge i bola od smrti mog jedinog sina

ОБРАД Мила ЖИЖИЋ

ŽELJKA Krstova BRACANOVIĆA

7. 1. 2004 – 7. 1. 2026.

NIKA ĐOLJEVIĆA Živjećeš vječno u našim srcima i biti uvijek sa nama u mislima. TVOJA PORODICA

Двадесет двије године - зла судбина жестоко нас рани - раном без лијека довијека. Недостајеш док смо живи. Лијек на рањено срце нам је твоја Сара која нас обилази и пази. У њој видимо тебе. Неутјешни родитељи МИЛО и НАЈА са породицом

Željko, sine moj, rano neprebolna, ljepoto moja, oči moje lijepe, majka ti ne suši obraza. Zašto si me ostavio da tugujem i patim, srećo moja, živote moj. Krsto moj, znam da paziš Željka i skupa ste, a ja jedva čekam kad ću doći kod Vas. Ponosna što sam Vas imala, a nesrećna što sam Vas izgubila. Tvoja majka i Krstova supruga MAJA BRACANOVIĆ

Oglasi i obavještenja 37

6, 7. i 8. januar 2026.

229

TUŽNO SJEĆANJE

BLAGO

VASA

1976 – 2026.

VASILIJE – MUSA

1975 – 2026.

6.1.1996 – 6.1. 2026.

PERSA

2015 – 2026.

VIDAKOVIĆ

Navršava se 30 godina od smrti našeg dragog oca i đeda Vasilija – Muse. Tim povodom, sa dubokim poštovanjem i tugom u srcu, prisjećamo se i naših voljenih: đeda Blaga, babe Vase i naše tetke Perse - Pepe. Ponosni na vaš častan i plemenit životni put, sa bolom i poštovanjem čuvamo vas u našim srcima. Vrijeme prolazi, ali uspomene i ljubav ostaju vječni. ŽELJKO VIDAKOVIĆ sa porodicom

178

SJEĆANJE NA

182

Voljenoj

MARINI VUKIĆEVIĆ

MILIJU RADULOVIĆA

rođena VELIMIROVIĆ

Dragi naš tata, 50 je godina otkako nijesi sa nama i otkako nam neizmjerno nedostaješ. Ovom slikom i riječima želimo da te se još jednom sjete svi oni sa kojima si dijelio ljubav i život. Jedna od najvećih sreća našeg života je to što smo baš tvoja djeca.

Rastavljeni smo već četiri godine, ali svjetlost tvog vremena dopire, nebeskim putevima, u sve kutke našeg života. Tvoj SLOBODAN, djeca VIOLETA, VESNA, SVETLANA, SRĐA, snaha KATARINA, zetovi GORAN i MITAR, unučad MARKO, ANDRIJA, MIA, LAZAR, MILJAN, JANKO i praunuk LUKA

OLJA i NIKOLA 179

Dana 6. januara 2026. navršava se sedam godina od smrti našeg dragog

TOMISLAVA BOJOVIĆA Godine prolaze, ali bol i tuga za tobom ostaće vječno u našim srcima. S ponosom čuvamo uspomenu na tebe. TVOJA PORODICA

208

Voljenom

DUJU

Tata, ostavio si putokaz i ja znam kojim i kakvim putem treba da idem dalje. Nedostaješ nam u svakom razgovoru i svakom porodičnom okupljanju. Tvoji: DUŠKA, BALŠA, NENAD

Dana 6. januara 2026. navršava se 8 godina od smrti

DUJA Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za tobom.

Tvoji: ZORICA, DRAŠKO, IVO, DUŠKA, IVA, DANIJELA, BALŠA, LUKA, BOJANA, DUŠAN

209

38 Oglasi i obavještenja

6, 7. i 8. januar 2026. 224

Draga

177

Dragom đedu

BAKO

Tri godine ispunjene sjećanjima na naše tople razgovore i tvoje riječi uvijek pune podrške… Nedostaju nam tvoji iskreni savjeti, tvoja briga i ljubav svakog dana. Zauvijek u našim srcima. Tvoji SARA, MILOŠ i KSENIJA

BOŽIDAR BULJO KRIVOKAPIĆ 223

6. 1. 2023 – 6. 1. 2026.

Šesti Božić i rođendan bez tebe, ali mi te čuvamo od zaborava. Ponosni na tvoj častan i dostojanstven život. Znamo da nas gledaš i čuvaš negdje odozgo s neba. Živjećeš u našim srcima i kroz nas zauvijek.

DARA Vaska IVANOVIĆ

Tvoji ponosni unuka ANĐELA i unuk TADIJA

Majko, nedostaje tvoja toplina, pažnja i ljubav koju si nesebično poklanjala. Bila si primjer kako se voli, poštuje i čuva porodica. Vrijeme prolazi, ali ne briše lijepa sjećanja na tebe. Tvoja kćerka SONJA DRAŠKOVIĆ sa porodicom

168

225

Dragi roditelji i brate

Navršavaju se tri godine otkako nas je napustila naša voljena majka, svekrva i baba

KOSTO

DARINKA IVANOVIĆ

7. 1. 2010 – 2026.

I dalje si duboko prisutna u našim životima – kroz uspomene, riječi i vrijednosti koje si nam ostavila. Nedostaje nam tvoja toplina, briga i tiha snaga kojom si okupljala porodicu. Sa posebnom emocijom čuvamo sjećanja na lijepe, zajedničke trenutke i duge razgovore.

BOŽANA

7. 4. 2016 – 2026.

BOŽIDAR BULJO KRIVOKAPIĆ

Godine prolaze, a ti si zauvijek tu, mnogo nam nedostaješ, naš BUKI.

Zauvijek u našim srcima.

MILENKO

13. 7. 2020 – 2026.

ZORAN, MARINA, DANILO i LAZAR

Tvoji ALEKSA, ANDRIJA, TARA i HANA

Za nezaborav s tugom i ljubavlju.

MILORAD, VJERA i SENKA

183

181

Na današnji dan prije dvije godine našla je svoj vječni mir naša voljena

RADOMAN Mirka ĆERANIĆ

Navršava se šest godina bez naše voljene

201

ZORICE NOVAKOVIĆ

2016–2026.

MILENA POPOVIĆ Vrijeme prolazi, praznina ostaje. Živiš u svakom danu, priči i uspomeni.

172

rođena MARKOVIĆ

S ljubavlju čuvamo te u našim srcima.

Čuvamo uspomenu na tvoj častan život i plemenitu dušu.

Tvoji: MILETA, NADA, JADRANKA i RADA

Sin JAKOV, snaha NEVENKA

Praznina je velika, a bol i tuga je vremenom sve veća. Nedostaješ nam! Tvoji: NIKOLA, MILENA, MATIJA i MAKSIM

Prođe 40 dana otkad nije sa nama naš voljeni suprug, otac, đed i svekar

MILOVAN ANDRIĆ

171

Hvala ti za sve što si uradio za mene i moju porodicu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Supruga SLOBA, sin MILJAN, snaha RADMILA, unuci NIKOLA i LAZAR

Oglasi i obavještenja 39

6, 7. i 8. januar 2026.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANJA PUSTAHIJA

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

Poslovni broj: Iv.br.4119/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “CEDIS” PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika BOŽOVIĆ NOVKA, BURTAIŠKA BR.30, BJELIŠI, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 141,58 eura, dana 31.12.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik BOŽOVIĆ NOVKA, BURTAIŠKA BR.30, BJELIŠI, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.4119/25 od 17.11.2025. godine i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Poslovni broj: Iv.br.4121/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “CEDIS” PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Đukić Miladin, Ahmetov Brijeg bb, Bjeliši, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 58,24 eura, dana 31.12.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnik Đukić Miladin, Ahmetov Brijeg bb, Bjeliši, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.4121/25 od 17.11.2025. godine i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.br.4127/25

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r. Poslovni broj: Iv.br.4129/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “CEDIS” PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Čalaković Munirka, Utjeha bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 479,09 eura, dana 31.12.2025. godine,

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “CEDIS” PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Lavrović Almir, Polje bb, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59,62 eura, dana 31.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Čalaković Munirka, Utjeha bb, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.4127/25 od 17.11.2025. godine i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

Da se izvršni dužnik Lavrović Almir, Polje bb, Bar, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br.4129/25 od 17.11.2025. godine i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednik BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Zoran Mijović, advokat iz Podgorice (Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“), u svojstvu ovlašćenog lica za sprovođenje postupka vansudske prodaje nepokretnosti, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca "ADDIKO BANK" AD Podgorica, po Ugovoru o kreditu br. AA160399VFV4 od 09.03.2016.godine, zaključenog sa kreditnim dužnikom Slobodanom Golubovićem, na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u 2068 KO Kličevo, označene kao: • Kat.parcela br.795, površine 102m2, voćnjak 3.klase; • Kat.parcela br.795, površine 500m2, dvorište; • Kat.parcela br.795, površine 55m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 1; • Kat.parcela br.795, površine 32m2, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada, br.zgrade 2; • Nestambeni prostor, površine 44m2, spratnost SU, PD1, u zgradi br.1, na kat.parceli br.795; • Stambeni prostor, površine 44m2, spratnost P, PD2, u zgradi br.1, na kat.parceli br.795; • Stambeni prostor, površine 44m2, spratnost P1, PD3, u zgradi br.1, na kat.parceli br.795; • Stambeni prostor u izgradnji, površine 44m2, spratnost PN, PD4, u zgradi br.1, na kat.parceli br.795; • Stambeni prostor u izgradnji, površine 25m2, spratnost P, u zgradi br. 2, na kat.parceli br.795; SVOJINA Slobodana Golubovića iz Nikšića, u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena prednje opisanih nepokretnosti iznosi 94.500,00€. Kreditni dužnik Slobodan Golubović iz Nikšića, na dan 18.11.2025.godine, ima neizmireni dug u iznosu od 51.705,55€, po Ugovoru o kreditu br.AA160399VFV4. Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.000,00€. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 21.01.2026.godine, u prostorijama Addiko bank“ AD Podgorica - Ekspozitura Nikšić, Trg slobode 29, sa početkom u 9:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od od tržišne vrijednosti predmetne nepokretnosti, tačnije iznos od 9.450,00€. Depozit se uplaćuje na žiro-račun „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, prije početka postupka prodaje na br. računa: 907-55501-69 sa pozivom na broj EUR147031003, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Mijović & Vuković“ Podgorica, ul. Jovana Tomaševića br.21, najkasnije 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da sa „ADDIKO BANK“ AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Zorana Mijovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 445 665, Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, Podgorica.

Iv.br.1457/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari “Crnogorski Telekom” AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Moskovska br. 29, PIB: 02289377, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Ilije Marsenića, iz Berana, Novo Naselje br. 4, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.01.2026 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ilije Marsenića, sa zadnje poznatom adresom Novo Naselje br 4, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1457/25 od 17.11.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ Iv.br.1443/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Dražena Lutovca, Ul. 29. Novembra bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.01.2026 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dražena Lutovca, sa zadnje poznatom adresom Ul. 29. Novembra bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1443/25 od 12.11.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ Iv.br.1354/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Milka Tomovića, Pešca bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.01.2026 godine

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Milka Tomovića, sa zadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1354/25 od 23.10.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ Iv.br.717/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Srđana Novčića, VIII Crnogorske brigade bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 05.01.2026 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Srđana NovčićA, sa zadnje poznatom adresom, VIII Crnogorske brigade bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.717/25 od 06.06.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 31.12.2025. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

40 Marketing

6, 7. i 8. januar 2026.