Dnevni list POBJEDA 05.01.2026.

Poneđeljak, 5. januar 2026. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21575 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

AKTUELNO: Profesor upravljanja konfliktima i globalne politike na američkom univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu komentariše intervenciju SAD

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja kaže da je lani zbog niza pogrešnih poteza izgubljen ogroman novac i da su turistički radnici bili u najtežoj situaciji

Radulović: Ne ponovila se u Vuković: Venecuela nije napadnuta zbog turizmu 2025. principa, već zato što je laka meta Imamo opasan presedan kroz kombinaciju ciničnog priznanja o resursima i pravno neutemeljenog napada na suverenu zemlju. To šalje poruku da moćne države mogu jednostrano, na osnovu svojih interesa, odlučivati koji su lideri legitimni, brišući granicu između rata i policijske akcije - kaže Vuković STR. 5.

DIPLOMATSKA POŠTA

Crvene linije Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

STR. 3.

Više nećemo trpjeti nego ćemo podizati glas konstruktivno. Mi nijesmo političari, mi smo ljudi iz biznisa. Mi ne gubimo vrijeme.

To znači da ćemo poruke slati češće – preko medija, direktno institucijama i nuditi konkretne, konstruktivne prijedloge kako da se problemi riješe poručio je Radulović

N. IVANOVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

STR. 7.

Piše: Novak ADŽIĆ STR. 10. i 11.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

41 .

KUPON

Crnoj Gori treba brza rekonstrukcija parlamentarne većine

STR. 2.

Arhitekta i profesor Rifat Alihodžić za Pobjedu povodom nagrade „Ranko Radović“ za projektovanje Hadrovića džamije, ali i povodom lošeg odnosa prema najvrednijim resursima u Crnoj Gori

Za „šaku dolara“ struka postala saučesnik u devastaciji prostora STR. 12. i 13.

AIDA DIZDAREVIĆ

Heroji za pravo, čast i slobodu Crne Gore

Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da država nema vremena za gubljenje i da se proevropske strane moraju okupiti NACIONAL

PA

Sjećanje na Božićni ustanak 1919. godine i njegove vođe

2

Politika

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Hrvatski analitičar Davor Đenero smatra da država nema vremena za gubljenje i da se proevropske strane moraju okupiti

Crnoj Gori treba brza rekonstrukcija parlamentarne većine

Ističe da bi Crna Gora morala brzo konsolidovati parlamentarnu većinu i u njoj okupiti sve ozbiljne proevropske političke aktere.

POBJEDA: Što se dešava sa Poglavljem 31? Kada se može očekivati zatvaranje ovog poglavlja? Imate li informacije da ima pomaka? ĐENERO: Najvažniju informaciju o stanju razgovora hrvatske i crnogorske vlade dobili smo od crnogorskog potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i potpredsjednika vlade Ervina Ibrahimovića, koji je naglasio kako je Hrvatska podržala zatvaranje svih pet poglavlja koja su zatvorena na kraju prošle godine, i naglasio „da smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskrenost da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu.“ Ibrahimović i njegovi saradnici bitno su promijenili atmosferu u bilateralnim odnosima, saradnja dvaju ministarstava je ponovno otprilike na razini na kojoj je bila u vrijeme DPS-ovih administracija, ili u onom kratkom vremenu prijelazne vlade, kad je Ranko Krivokapić vodio Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore.

Ministar Ibrahimović razumije logiku pristupnog procesa, a čini se da se i druga pitanja, osim onog o Poglavlju

Crna Gora ulazi u godinu u kojoj bi trebalo da zatvori dvadeset pristupnih poglavlja, i uz to otkloni institucionalne nedostatke vezane za pregovaračka poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu, koja su zatvorena „na veresiju“, malim gledanjem kroz prste, i zanemarivanjem činjenice da tim potpredsjednika Vlade iz Socijalističke narodne partije, ministra poljoprivrede, nije obavio svoj posao kvalitetno i na vrijeme. Crna Gora u idućoj godini ne bi imala vremena za tako nešto, poručuje Đenero ANTENA M

PODGORICA - Zastrašujućim se čini da se isti oni akteri, koji su se na dan parlamentarnih izbora 2016. godine pojavljivali kao nosioci državnog udara, kako bi se spriječilo pristupanje Crne Gore NATO savezu, sad pojavljuju kao oni koji opstruiraju pristupni dijalog. Groteskno je sve to što se događa s opštinom Zeta, koja je izdvojena iz Podgorice, čini se radi uspostavljanja novog političkog uporišta protiveuropskih opcija, a još je grotesknije ono na što upozoravaju ozbiljni ljudi u crnogorskog političkoj areni, da šef stranke iz koje dolazi ministrica saobraćaja organizuje blokade prometne povezanosti glavnog grada i pristup ključnom državnom aerodromu - kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

CRNA GORA BI MORALA OKUPITI SVE OZBILJNE PROEVROPSKE POLITIČKE AKTERE: Davor Đenero

31, kreću u pravom smjeru.

Izgleda da se radi i na restituciji imovine Hrvata iz Boke, da se rješavaju pitanja vezana uz suočavanje s prošlošću. S ministarstvima vanjskih poslova i europskih integracija komunikacija je dobra, ali tako, nažalost, nije i s nekim drugim ministarstvima. Vraćamo se na staro ključno pitanje, sva ministarstva koja su pod kontrolom nekadašnjeg DF-a ili Bečićevih Demokrata, sistemski opstruiraju bilateralne odnose, a spolja odnosi u vladajućoj koaliciji izgledaju vrlo zabrinjavajuće.

POBJEDA: Kako komentarišete situaciju oko Botuna?

Jeste li saglasni da je to bila još jedna predstava za javnost bivšeg DF-a i da će ostati u Vladi? ĐENERO: Bojim se da je sve što se događa daleko opasnije od predstave za narod, od to-

ga da velikosrpske i proruske stranke podilaze svom biračkom tijelu. Ono što se događa vezano uz izgradnju pročistača za Podgoricu, finansiranog velikim dijelom evropskim novcem, dovodi u pitanje i pretpristupne obaveze Crne Gore vezane uz zaštitu okoliša, ali bacaju lošu sliku i na načelo vladavine prava i predvidivost u donošenju političkih odluka. Zastrašujućim se čini da se isti oni akteri, koji su se na dan parlamentarnih izbora 2016. godine pojavljivali kao nosioci državnog udara, kako bi se spriječilo pristupanje Crne Gore NATO sa-

vezu, sad pojavljuju kao oni koji opstruiraju pristupni dijalog. Groteskno je sve to što se događa s opštinom Zeta, koja je izdvojena iz Podgorice, čini se radi uspostavljanja novog političkog uporišta protivevropskih opcija, a još je grotesknije ono na što upozoravaju ozbiljni ljudi u crnogorskog političkoj areni, da šef stranke iz koje dolazi ministrica saobraćaja, organizuje blokade prometne povezanosti glavnog grada i pristup ključnom državnom aerodromu.

Iz izjava ministra Ibrahimovića lako je očitati njegovu za-

brinutost, čini mi se opravdanu.

Crna Gora ulazi u godinu u kojoj bi trebala zatvoriti dvadeset pristupnih poglavlja, i uz to otkloniti institucionalne nedostatke vezane uz pregovaračka poglavlja o poljoprivredi i ribarstvu, koja su zatvorena „na veresiju“, malim gledanjem kroz prste i zanemarivanjem činjenice da tim potpredsjednika vlade iz Socijalističke narodne partije, ministra poljoprivrede, nije obavio svoj posao kvalitetno i na vrijeme. Crna Gora u idućoj godini ne bi imala vremena za tako nešto.

Groteskno je sve to što se događa s opštinom Zeta, koja je izdvojena iz Podgorice, čini se radi uspostavljanja novog političkog uporišta protivevropskih opcija, a još je grotesknije ono na što upozoravaju ozbiljni ljudi u crnogorskoj političkoj areni, da šef stranke iz koje dolazi ministarka saobraćaja organizuje blokade prometne povezanosti glavnog grada i pristup ključnom državnom aerodromu - kaže Đenero

Vidjećemo može li se išta vjerovati Milanu Kneževiću, i njegovu koalicionom partneru Andriji Mandiću, ali izvana izgleda kao da su oni spremni na napuštanje koalicije. Crna Gora bi morala brzo konsolidirati parlamentarnu većinu, u njoj okupiti sve ozbiljne proevropske političke aktere, a ozbiljno preispitati što su u ovoj krizi radili s jedne strane Knežević i Mandić, ali i kakvu je igru neadekvatnom reakcijom policije na krizu odigrao tim potpredsjednika Vlade za nacionalnu sigurnost Alekse Bečića. Meni se čini da je rekonstrukcija vladajuće koalicije neminovna, želi li Crna Gora iskoristiti momentum, uhvatiti Kairosov čuperak i do kraja irskog predsjedništva završiti pristupne pregovore.

Bojim se, isto tako, da je ovo što se događalo oko Nove godine posljedica te Vučićeve nevidljive ruke, da je to ta prijetnja izrečena primitivnim izrijekom „prvo skoči pa reci hop“, što je bila otvorena prijetnja autoritarnog vladara Srbije premijeru Crne Gore.

A na pojavnoj razini, ono što smo vidjeli na Botunu, silno je podsjećalo na „antibirokratsku revoluciju“, a prijetnje premijeru i predsjedniku Crne Gore zvučale su kao ono pitanje Marku Orlandiću iz davnih vremena: „Đe ti je baza“.

POBJEDA: Kako će ići dinamika zatvaranja poglavlja, može li ovako heterogena vlada završiti taj posao? ĐENERO: Bojim se da se ova vlada nakon ovog performansa Milana Kneževića s bagerom u Botunu na Staru godinu, nakon najave Kneževića da izlazi iz Vlade, nakon toga što je Andrija Mandić prekinuo zasijedanje parlamenta i nakon što je tražio sazivanje Savjeta odbrane i bezbjednosti, nakon otvorenih prijetnji premijeru i njegovog taktičkog povlačenja, počinje raspadati i bez bavljenja „core businesom“, dakle reformama radi pristupanja Evropskoj uniji. Čini mi se da je ono što sada Crnoj Gori treba, brza rekonstrukcija parlamentarne većine unutar sadašnjeg sastava Skupštine, održavanje onih resora koji najbolje funkcioniraju, a to su vanjski poslovi i europske integracije, i koncentracija na to da se i u drugim resorima stvori reformski potencijal. Ako crnogorska parlamentarna arena nije dorasla tom izazovu, ako nema volje da se eliminišu iz parlamentarne većine oni koji imaju kontrolnu vlast, a protivnici su europeizacije Crne Gore, onda prijeti opasnost da golema naklonost što je Crna Gora uživa u evropskim institucijama propadne, ne bude iskorištena za epohalni uspjeh crnogorske države i njenog demokratskog društva.

M. JOVIĆEVIĆ

Politika

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Diplomatska pošta

Crvene linije Intervencija u Venecueli otvara pitanje da li se slične akcije mogu očekivati i prema drugim zemljama čiji režimi/politička usmjerenja ne odgovaraju Piše: Miodrag VLAHOVIĆ Americi. Na tom spisku su, među prvima, Kuba i Kolumbija - naročito ako je obrazloženje narko-trafiking i širenje malignog uticaja na region. Ali, svijet O prirodi Čaves-Maduro režima ne može biti spora, ni- mnogo više interesuje da li sljedeća američka intervencija može biti prema ti zabune.

Grenlandu, što je ideja koju su i Tramp i njegov potpredsjednik Vens pomenuli Višedecenijska brutalna vladavina Ujedinjene socijalistič- dovoljno puta da bi to bilo slučajno. Sva je prilika da će unutrašnja politička ke partije Venecuele obilovala dinamika diktirati poteze na vanjskopolitičkom planu. Što pretpostavlja je svim fenomenima po kojima prepoznajemo „lijeve“ latino- improvizacije i greške sa težim posljedicama američke diktatorske režime: masovno kršenje ljudskih prava, kontrola medija, nacionalizacija ekonomije, ubrzano siromašenje zemlje - čije zalihe nafte prelaze vrijednost od 14 biliona (što će reći 14.000 milijardi) dolara. Kontinuirana represija i gušenje opozicije, kao i hiljade izbjeglica, su samo neke od posljedica vlasti koju je prvo predvodio oficir Ugo Čaves, a onda vozač autobusa Nikolas Maduro.

Podržan od strane Rusije i Kine, Maduro će uspjeti da proglasi pobjedu na predsjedničkim izborima u julu prošle godine (zvanično je dobio nešto manje je od 52 odsto glasova u trci sa nezavisnim kandidatom Edmundom Gonzalesom) - uprkos brojnim dokazima o izbornim mahinacijama i prevarama. Njegovu su pobjedu tada u Evropi priznale samo Rusija, Bjelorusija i Srbija. Pored njih, bliske veze sa zvaničnim Karakasom imala je i vlada Viktora Orbana.

NOĆ U KARAKASU

Predsjednik Donald Tramp, praćen poslušnim ministrom rata Pitom Hegsetom i odanim državnim sekretarom Markom Rubiom, slavodobitno je objavio da je operacija hapšenja Madura (optuženog, zvanično, za narko-terorizam) prošla savršeno, bez žrtava na američkoj strani i bez gubitka „opreme“.

U dugom obraćanju iz MarO-Lago, tog nezvaničnog sjedišta američke administracije, na Floridi, američki predsjednik je praktično priznao ono što se nametalo kao pravi razlog američke intervencije, koja podsjeća na desant na Panamu 1989, to jest na hapšenje Manuela Noriege.

Razlog su, naravno, pomenute zalihe nafte.

I, dok iz svijeta stižu reakcije koje su se uglavnom mogle lako predvidjeti (od oštrih osuda generalnog sekretara OUN Gutereša, preko kontrolisane kritike koja dolazi iz većine zemalja EU, pa sve do „principijelnih“ stavova zvanične Moskve i Pekinga), potrebno je sagledati nekoliko bitnih detalja koji ovoj akciji daju posebno značenje.

Prvo, intervencija je izvedena bez saglasnosti Predstavnič-

kog doma američkog Kongresa. Već su otvorene rasprave da li je Tramp (opet) prekršio Ustav - ili je noćna akcija u Karakasu samo hapšenje optuženog, a ne ratna operacija.

Već su se javila svjedočanstva iz uticajnog Komiteta za oružane snage Senata, čiji članovi tvrde (citiramo!) da ih je predsjednik Tramp slagao u vezi svih nastupajućih poteza i akcija prema Venecueli.

Drugo, nemoguće je, s obzirom na unutrašnje političke prilike, isključiti mogućnost da je intervencija u Venecueli zapravo akcija odvraćanja pažnje sa vrlo negativnih trendova za Administraciju - od ekonomije, preko bezbjednosne situacije, pa sve do „Epstinovih fajlova“, čija, još uvijek neobjavljena, sadržina visi kao sjekira nad glavom 47. predsjednika SAD. Problem sa takvim efektom skretanja pažnje je u tome što je on, ipak, kratkog daha. Biće potrebna nova iznenađenja i šokovi da bi se izbjeglo javno čitanje

tih vrlo neprijatnih sadržaja. Istraživanja javnog mnijenja - prije desanta na Karakas - pokazivala su da je Trampova popularnost na istorijskom minimumu - oko 36 odsto. Brzo ćemo znati da li na tom frontu može biti značajnijih pomaka.

„IZDAJA“ MAGA PROGRAMA

Treće, poslije sedam vojnih intervencija SAD u 2025. godini - odnosno bombardovanja (Sirija, Irak, Iran, Nigerija, Jemen, Somalija, kao i sama Venecuela), Tramp je napravio potpuni otklon od predizborne MAGA „no more wars“ propagande - što je bila nova verzija izolacionističko-nacionalističke „America First“ platforme. Republikanska partija, uz, još uvijek, rijetke izuzetke, i MAGA pokret ne pokazuju namjeru da uslove podršku Predsjedniku promjenama u njegovoj politici. Čini se da će ta inercija potrajati - što izaziva po-

trebu Trampove vlasti da - na svaki raspoloživi način spriječi promjenu odnosa snaga u Predstavničkom domu i Senatu na „mid-term“ izborima.

To će biti veoma teški zadatak, naročito ako dođe do sticaja negativnih okolnosti za Bijelu kuću. Neki analitičari upozoravaju da će Tramp biti spreman na sve kako bi izbjegao demokratsku većinu u oba doma Kongresa, koja bi sputala njegove unilateralne akcije i nekontrolisane odluke. Četvrto, vanjskopolitičke i ukupne posljedice akcije u Venecueli su najveća nepoznanica. Tramp se, tokom pomenute konferencije za štampu i formalno pozvao na Monroovu doktrinu, dokument iz davne 1823, koja je ustanovila da bilo kakvo (u to doba) evropsko miješanje u poslove zemalja zapadne hemisfere (Sjeverna, Centralna i Južna Amerika) predstavlja neprijateljski čin prema SAD. U kontekstu upravo objavljene Strategije nacionalne odbra-

Iskustvo iz Iraka i Avganistana, kao, na primjer, i teški neuspjeh u Libiji, nas uče da je vojna intervencija lakši dio posla. „Upravljanje Venecuelom“ se može pokazati kao skupa i tragična greška.

Naročito ako se računa na nametanje vlade koja će biti jasno „pro-američka“, kako već govore Trampovi lojalisti u Kongresu, podsjećajući da je moguć i „drugi talas“ intervencije - ako to bude potrebno

DA LI SE SLIČNE AKCIJE MOGU OČEKIVATI I PREMA DRUGIM ZEMLJAMA: Tramp i Maduro

ne, koja predstavlja simplifikovanu i shematizovanu verziju američke pozicije i uloge, koja ignoriše realnosti savremenog svijeta i konfrontira SAD sa potvrđenim istorijskim saveznicima (prije svega zemljama EU), intervencija u Venecueli je demonstracija sile koja, da bi imala smisla i efekta, mora biti nastavljena fokusiranom akcijom koja bi značajno pomogla Venecueli da obnovi elementarnu demokratiju i vrati se u normalne ekonomske i političke tokove.

Nema naznaka da postoji ozbiljni plan, u tom smislu. Upitan koji tim će voditi tranziciju poslije intervencije - Tramp je rekao da su to ljudi koji stoje iza njega - dakle Rubio, Hegset i general Dan Kein (Caine), načelnik američkog generalštaba (Joint Chiefs of Staff ).

Taj odgovor ne uliva povjerenje, niti ukazuje na već spremni, razrađeni plan. Ostalo je nejasno - do nivoa konfuzije i nevjerice - na koga Tramp računa kao saradnika/partnera u Venecueli. Glatko je odbio pomisao da bi to trebalo da bude liderka opozicije i dobitnica Nobelove nagrade za mir - Maria Korina Maćado (Corina Machado) - pošto „nema podršku naroda“(?!) zavist zbog Nobelove nagra-

3

de može biti objašnjenje, pa je prilično neprijatni detalj) ali je izrazio zadovoljstvo što je Madurova potpredsjednica Delsi Rodrigez (Delcy Rodriguez), u razgovoru sa sekretarom Rubiom, navodno izrazila spremnost za saradnju.

Demanti je brzo stigao: „Maduro je jedini predsjednik Venecuele“, bila je prva izjava za javnost Rodrigesove.

NOVI IRAK, AVGANISTAN?

U svakom slučaju, iskustvo iz Iraka i Avganistana, kao, na primjer, i teški neuspjeh u Libiji, nas uče da je vojna intervencija lakši dio posla. „Upravljanje Venecuelom“ se može pokazati kao skupa i tragična greška. Naročito ako se računa na nametanje vlade koja će biti jasno „pro-američka“, kako već govore Trampovi lojalisti u Kongresu, podsjećajući da je moguć i „drugi talas“ intervencije - ako to bude potrebno.

Peto, intervencija u Venecueli otvara pitanje da li se slične akcije mogu očekivati i prema drugim zemljama čiji režimi/politička usmjerenja ne odgovaraju Americi. Na tom spisku su, među prvima, Kuba i Kolumbija - naročito ako je obrazloženje narko-trafiking i širenje malignog uticaja na region. Marko Rubio će, u zanosu koji je razumljiv kada govori o Kubi, zemlji svog porijekla, upotrijebiti izraz „senilno i nekompetentno vođstvo“, što je, u prisustvu oronulog Donalda Trampa, koji se učestalo podvrgava kognitivnim testovima, moglo da zvuči kao sarkastična opaska. Ali, svijet mnogo više interesuje da li sljedeća američka intervencija može biti prema Grenlandu, što je ideja koju su i Tramp i njegov potpredsjednik Vens pomenuli dovoljno puta da bi to bilo slučajno. Sva je prilika da će unutrašnja politička dinamika diktirati poteze na vanjskopolitičkom planu. Što pretpostavlja improvizacije i greške sa težim posljedicama.

I, na kraju, šesto, neizbježno je razmišljati o posljedicama koje će ovakva američka akcija izazvati na drugim stranama svijeta. I Rusija i Kina neće biti zadovoljne što će izgubiti pristup venecuelanskoj nafti, ali se zato otvara čitav niz loših scenarija koje impliciraju logika i politika interesnih sfera. Marko Rubio je davno izjavio, povodom ruske agresije na Ukrajinu, da to nije američki rat, pošto se ne odvija na američkom kontinentu. Kakvu bi izjavu mogao dati ukoliko dođe do intervencije Kine prema Tajvanu? To pitanje je, za sada, teoretsko, ali je odmah postavljeno od strane onih kojima se privrženost onome što se i dalje zove evroatlantskim vrijednostima ne može osporiti.

U svakom slučaju, noćni desant na Karakas otvara mnogo više pitanja nego što pruža odgovora. Ili je odgovor ono što promovišu republikanci odani Trampu: „Naš sistem je najbolji koji poznaje istorija“.

(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

4

U fokusu

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Svrgnuti venecuelanski predsjednik u ozloglašenom zatvoru u Bruklinu, američki predsjednik prijeti novoj predsjednici Venecuele Delsi Rodrigez

Tramp: Platiće višu cijenu od Madura NJUJORK - Svrgnuti venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores prebačeni su u Njujork nakon opsežne američke vojne operacije u Venecueli.

Maduro je smješten u pritvorski centar u Bruklinu, gdje čeka suđenje po optužbama za trgovinu drogom i oružjem.

U međuvremenu, Vrhovni sud Venecuele imenovao je potpredsjednicu Delsi Rodrigez za vršiteljku dužnosti predsjednice. Američki predsjednik Donald Tramp pozvao ju je da ne prkosi SAD. - Ako ne učini ono što je ispravno, platiće vrlo visoku cijenu, vjerovatno veću od Madura najavio je Tramp, prenosi Index.

Državni sekretar SAD Marko Rubio istakao je da njegovoj zemlji ne treba venecuelanska nafta.

- Nemamo američke snage na terenu - rekao je Rubio, odgovarajući na pitanje novinara NBC-ja o tome koliko američkih vojnika ima u Venecueli, i dodao da su se snage nalazile u Venecueli oko dva sata dok su bile u akciji zarobljavanja Madura.

nafta

On je, takođe, rekao da Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna venecuelanska nafta.

- Imamo nafte u izobilju u

Tramp je Madura smjestio u pritvor

SAD. Ono što nećemo dozvoliti jeste to da naftnu industriju u Venecueli kontrolišu protivnici SAD… Zašto je Kini potrebna njihova nafta? Zašto je Rusiji potrebna njihova nafta?

Zašto je Iranu potrebna njihova nafta - naveo je Rubio.

Naglasio je da SAD neće dozvoliti da zapadna hemisfera bude baza za operacije protivnika, takmaca i rivala SAD. - Mi želimo da vidimo da naftni prihodi te zemlje budu od

Njujork tajms: Najmanje 40 ljudi ubijeno u američkom napadu na Venecuelu Najmanje 40 ljudi, uključujući vojno osoblje i civile, poginulo je u američkom napadu na Venecuelu u subotu rano ujutro, stoji u preliminarnim izvještajima koje je iznio visoki venecuelanski predstavnik, piše Njujork tajms.

Američki predsjednik Donald Tramp juče je izjavio kako u napadu nije poginuo nijedan američki vojnik, no priznao je da je nekoliko pripadnika službe povrijeđeno.

Kasnije tokom dana, na novinskoj konferenciji u Mar-aLagu, general Den Kejn pojasnio je da su se američki helikopteri, koji su bili u misiji izvlačenja predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge, našli pod vatrom.

Prema njegovim riječima, jedan je helikopter pogođen, ali je „ostao sposoban za let“, te su se svi američki vazduhoplovi „vratili kući“. Ubrzo nakon napada, počele su stizati potresne vijesti o civilnim žrtvama. U Catia La Maru, siromašnom obalnom području zapadno od vazdušne luke u Karakasu, američki vazdušni udar pogodio je trospratnu stambenu zgradu i urušio njen spoljni zid.

U napadu je život izgubila 80-godišnja Rosa Gonzalez, potvrdila je njena porodica, dok je još jedna osoba teško povrijeđena.

koristi za narod Venecuele dodao je on.

Američki zvaničnik je za NBC naveo i to da će SAD nastaviti da napadaju brodove sa drogom i da zapljenjuju sankcionisane brodove, misleći pritom na tankere za naftu, kako bi izvršile pritisak na Venecuelu.

- Mi smo u ratu sa organizacijama koje trguju drogom, to nije rat protiv Venecuele - kazao je Rubio.

On je dodao da će SAD nastaviti da gađaju brodove sa drogom ako pokušaju da krenu prema Americi.

- Istovremeno ćemo nastaviti da zapljenjujemo brodove koji su sankcionisani sudskim nalozima. Radićemo to i dalje, kao i neke druge stvari, sve dok ono što treba da bude riješeno ne bude konačno i riješeno - zaključio je državni sekretar SAD.

Venecuelanski ministar obrane Vladimir Padrino Lopez zatražio je „trenutni povratak“ svrgnutog predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge Silije Flores nakon što su ih Sjedinjene Države zarobile.

- Zahtijevamo povratak Madura i prve dame. Ovo je čin agresije protiv legitimnog predsjednika Venecuele i prve dame. Skrećemo pažnju međunarodnoj zajednici na situaciju u Venecueli i na nužnost poštovanja njenog suvereniteta - rekao je Lopez na konferenciji za novinare.

Ko je Delsi Rodrigez

Nakon što su američke snage uhapsile predsjednika Nikolasa Madura tokom vojne operacije u Venecueli, upravljanje zemljom preuzela je izvršna potpredsjednica Delsi Rodrigez, prema odredbama

venecuelanskog ustava. Članci 233 i 234 predviđaju da u slučaju privremene ili apsolutne odsutnosti predsjednika potpredsjednik preuzima njegove dužnosti.

Rodrigez, koja je istovremeno ministarka finansija i nafte, stupila je na dužnost u subotu poslije podne. Nekoliko sati nakon hapšenja Madura i njegove supruge Silije Flores, predsjedavala je sjednicom Nacionalnog savjeta za odbranu, okružena ministrima i višim zvaničnicima, zahtijevajući „hitno oslobađanje“ para i osuđujući američku vojnu operaciju.

- Ova operacija predstavlja očigledno kršenje međunarodnog prava i suvereniteta Venecuele. Moramo je odbaciti i tražimo da je osude vlade širom Latinske Amerike - rekla je Rodrigez pred zastavom

Kamala Haris o akciji: Tu nije riječ ni o drogi ni o demokratiji, riječ je o nafti Bivša potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris objavila je na društvenoj mreži Iks da su američke akcije u Venecueli bile nezakonite i nerazumne, te da ne čine Ameriku sigurnijom, jačom niti pristupačnijom.

- To što je Maduro brutalan i nelegitiman diktator ne mijenja činjenicu da je ova akcija bila i nezakonita i nerazumna. Ovaj film

smo već gledali. Ratovi za promjenu režima ili zbog nafte predstavljaju se kao demonstracija snage, a završavaju haosom, dok cijenu plaćaju američke porodice. Američki narod to ne želi i umoran je od obmana. Ovo nije pitanje ni droge ni demokratije.

Ovo je pitanje nafte i želje Donalda Trampa da glumi regionalnog moćnika. Da mu je zaista stalo do bilo

čega od toga, ne bi pomilovao osuđenog narko-dilera niti marginalizovao legitimnu opoziciju u Venecueli, dok istovremeno sklapa dogovore s Madurovim poslušnicima. Predsjednik izlaže vojnike riziku, troši milijarde dolara, destabilizuje region, a pritom ne nudi nikakav pravni osnov, nikakav izlazni plan niti ikakvu korist za građane kod kuće - poručila je Haris.

Maduro je smješten u pritvorski centar u Bruklinu, gdje čeka suđenje po optužbama za trgovinu drogom i oružjem. U međuvremenu, Vrhovni sud Venecuele imenovao je potpredsjednicu Delsi Rodrigez za vršiteljku dužnosti predsjednice.

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao ju je da ne prkosi SAD Venecuele, prenijela je državna televizija VTV. Tokom karijere, Rodrigez je zauzimala ključne pozicije: bila je ministarka komunikacija i informacija (2013–2014), ministarka vanjskih poslova (2014–2017), predsjednica Ustavotvorne nacionalne skupštine (2017) i od 2018. potpredsjednica Venecuele.

Kao ministarka vanjskih poslova branila je Madurovu vladu od međunarodnih kritika, uključujući optužbe za kršenje ljudskih prava i demokratije, te predstavljala Venecuelu u UN-u.

Politički analitičari ističu da je Rodrigez „izuzetno uticajna ličnost“ u vladi i uživa „puno povjerenje“ predsjednika Madura. Jose Manuel Romano, ustavni stručnjak, napominje da njen autoritet uključuje i Ministarstvo odbrane, što je posebno značajno u trenutnim okolnostima.

Nekoliko sati nakon hapšenja Madura, predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je sekretar države Marko Rubio razgovarao s Rodrigez i da je ona navodno otvorena za saradnju sa SAD. Međutim, Rodrigez u svojim javnim istupima nije dala naznake popuštanja. Tokom telefonskog intervjua i sjednice Nacionalnog savjeta za odbranu insistirala je da je Maduro i dalje predsjednik Venecuele i zahtijevala dokaz da su on i Flores živi, navodi CNN. - U ovoj zemlji postoji samo jedan predsjednik i njegovo ime je Nikolas Maduro Moros - izjavila je Rodrigez.

Kuba je u nevolji

Na pitanje NBC Njuza hoće li Amerika sada ciljati kubansku vladu, američki državni sekretar Marko Rubio je poručio da je „kubanska vlada ogroman problem“, te dodao: „Mislim da su u velikoj nevolji“.

- Neću s vama razgovarati o tome kakvi će biti naši budući koraci i kakva će biti naša politika u tom pogledu. Ali ne mislim da je nikakva tajna da nijesmo veliki obožavatelji kubanskog režima - napomenuo je.

Kuba, jedna od najbližih saveznica Venecuele, osudila je američki napad kao „čin državnog terorizma“. Zemlja koja se uvelike oslanja na venecuelansku naftu, nalazi se u dubokoj Mr. J. ekonomskoj krizi.

U fokusu

Poneđeljak, 5. januar 2026.

5

Profesor upravljanja konfliktima i globalne politike na američkom univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu komentariše intervenciju SAD

Vuković: Venecuela nije napadnuta zbog principa, već zato što je laka meta

POBJEDA: Administracija republikanskog predsjednika je napala nezavisnu državu i uhapsila njenog predsjednika zbog toga što je autokrata i što se bavi trgovinom droge. Kako komentarišete ovaj potez Trampa?

VUKOVIĆ: Za početak, moramo istaći širi kontekst, prije svega da je Venecuela sedma zemlja koju je ova administracija napala od dolaska na vlast.

Nema sumnje da se ovim potezom krilatica „mirotvoračkog predsjedništva“, koju je ova administracija promovisala tokom kampanje, zapravo u direktnoj koliziji sa drugim sloganom - mir kroz snagu, koji je ovom akcijom dobio svoju punu praktičnu i brutalnu interpretaciju.

Isto tako moramo razdvojiti pitanje prirode Madurove vladavine od načina na koji je ova intervencija izvedena. Niko ozbiljan ne spori da je Venecuela pod Madurom patila od teškog autoritarizma i ekonomskog sunovrata, niti da postoje ozbiljne indicije o vezama državnog vrha sa kriminalnim strukturama.

Istovremeno, Maduro je nedvosmisleno izgubio prethodne izbore, i na vlasti je samo

Imamo opasan presedan kroz kombinaciju ciničnog priznanja o resursima i pravno neutemeljenog napada na suverenu zemlju. To šalje poruku da moćne države mogu jednostrano, na osnovu svojih interesa, odlučivati koji su lideri legitimni, brišući granicu između rata i policijske akcije - kaže Vuković zahvaljujući svom represivnom aparatu i gušenjem svih privida elementarnih sloboda i prava.

Uprkos svemu navedenom, pretpostavke koje su dovele do intervencije su u direktnoj koliziji sa međunarodnim pravom. Trampova administracija koristi koncept kriminalizacije suvereniteta, slično kao u invaziji na Panamu 1989. godine. Pretvaranjem šefa države u običnog kriminalca pod optužbom za narko-terorizam, oni pokušavaju da zaobiđu međunarodne institucije. Međutim, trgovina drogom, ma koliko pogubna, ne predstavlja oružani napad prema Povelji UN-a koji bi pravno opravdao vojnu invaziju u samoodbrani. Kako tada, tako i danas možemo već viđeti da je reakcija na globalnom nivou prilično negativna i uz par izuzetaka, unisono se osuđuje nedvosmisleno kršenje međunarodnog prava.

Ova situacija takođe neodoljivo podsjeća na 2003. godinu, invaziju na Irak, ali uz potpunu inverziju retorike koja otkriva apsurd trenutnog trenutka. Jedina razlika je u tome što je 2003. godine Bijela kuća pokušavala da nas ubijedi da je invazija pokrenuta radi stvaranja demokratije, dok su kritičari tvrdili da je riječ o nafti.

Danas, Bijela kuća otvoreno insistira na tome da su ovo uradili zbog nafte – čak pominjući uzimanje nafte kao kompenzaciju – dok kritičari paradoksalno tvrde da se intervencija mora sprovesti radi demokratije. I tu leži i možda najveća nedoumica, ili nejasnoća. U oba prethodna slučaja, a njima možemo dodati i intervenciju u Grenadi 1983, postojao je makar preliminarni cilj i namjera koja je bila bazirana na vrijednostima. Dakle postojao je cilj koji je na određeni način hrabrio stanovništvo u tim zemljama da se okrenu demokratiji, i preuzmu vlast u svoje ruke. Ovog puta, Maduro je uhapšen, a na vlasti je ostao njegov cjelokupni aparat, i najava Bijele kuće da će

etv

PODGORICA - Ono čemu svjedočimo je vanjskopolički oportunizam. Ovaj potez potvrđuje da vanjska politika američke administracije ne proizilazi iz velike strategije, već iz onoga što je predsjedniku Trampu u datom trenutku čitljivo kao brzo, dominantno i ograničeno. Venecuela nije napadnuta zbog principa, već zato što je prepoznata kao laka meta, zemlja koja je slaba, moralno diskreditovana, geografski blizu i kojom se, prema njihovoj procjeni, može lako upravljati - kaže u razgovoru za Pobjedu profesor upravljanja konfliktima i globalne politike sa američkog univerziteta Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković.

Ističe da intervencija u Venecueli i hapšenje Madura šalje poruku da moćne države mogu jednostrano, na osnovu svojih interesa, odlučivati koji su lideri legitimni, brišući granicu između rata i policijske akcije.

Ono čemu svjedočimo je vanjskopolički oportunizam: Siniša Vuković

usko sarađivati sa njegovom nasljednicom koja je navodno legitimna, a Maduro nije, iako predstavljaju isti režim.

Dakle, imamo opasan presedan kroz kombinaciju ciničnog priznanja o resursima i pravno neutemeljenog napada na suverenu zemlju. To šalje poruku da moćne države mogu jednostrano odlučivati koji su lideri legitimni na osnovu svojih interesa, brišući granicu između rata i policijske akcije.

POBJEDA: Kako će ova situacija uticati na Latinsku Ameriku?

VUKOVIĆ: Ovaj potez ukazuje na veoma problematičnu istoriju nasilnih promjena režima u regionu i budi mračna sjećanja. SAD je redovno intervenisala u politici Latinske Amerike tokom Hladnog rata, u nekim slučajevima idući toliko daleko da je direktno izazivala promjene režima. Moramo pogledati činjenice, a ne samo retoriku.

Ako analiziramo učinak ekonomskih, političkih i društvenih efekata promjena režima pod sponzorstvom SAD u više od deset latinoameričkih zemalja u proteklih 100 godina,

podaci su neumoljivi. Takve akcije su u prosjeku dovodile do umjerenog pada realnog prihoda po glavi stanovnika, ali i do dramatičnog pada indeksa demokratije, vladavine prava, slobode govora i građanskih sloboda. Ovi nalazi jasno pokazuju da se bilo kakva potencijalna korist od ovakvih intervencija mora pažljivo odmjeriti naspram ogromne cijene koju su platili ljudi koji žive u tim zemljama.

Dodatnu zabrinutost izaziva trenutna nepredvidivost.

Imamo veoma nejasne signale o mogućem drugom talasu napada, pa čak i spekulacije o kopnenoj invaziji. Istovremeno, iz Vašingtona stižu signali da se sličan scenario može desiti i saveznicima poput Meksika ili Kolumbije, što stvara atmosferu straha i nestabilnosti u cijeloj hemisferi. Sve ovo sugeriše da ne postoji jasan plan ili dugoročna strategija za dan poslije, već da prisustvujemo dominaciji čiste improvizacije sa potencijalno katastrofalnim posljedicama.

POBJEDA: Kakvu poruku je Tramp poslao svijetu, ali i Putinu, da je legitimno napadati druge države, pogo-

tovo one sa ogromnim naftnim bogatstvom?

VUKOVIĆ: Moramo biti veoma oprezni sa poređenjima, jer postoji opasnost od lažne ekvivalencije. Istina je da će ovaj potez SAD Putinova propagandna mašinerija i njegova spin doktrina iskoristiti kao poklon kako bi opravdala svoje akcije i logiku zona uticaja. Međutim, činjenica je da Putin nije tražio inspiraciju u američkim potezima, jer je ono što on radi u Ukrajini dramatično gore od bilo kog primjera iz problematične istorije američkog intervencionizma. Putinova invazija na Ukrajinu nije samo kršenje međunarodnog prava, već direktan pokušaj njegovog potpunog ukidanja. On čak i ne pokušava da stvori privid legalističkog opravdanja; akti aneksije, zločini genocida i eliminisanje suverenih država nemaju apsolutno nikakvo utemeljenje u bilo kojoj vrsti pravne argumentacije.

Dakle, ono što Putin radi nije ni blizu problematičnim akcijama SAD o kojima govorimo. Putin ne pokušava ni da kamuflira svoju intervenciju kao promjenu režima već

otvoreno pokušava da eliminiše samo postojanje Ukrajine kao države, anektira njenu cjelokupnu teritoriju i diktira uslove kapitulacije. To nikada nije bio slučaj ni u jednoj američkoj intervenciji, bez obzira koliko one bile problematične ili ilegalne. Iako će Kremlj ovo koristiti za svoje narative, suštinska razlika ostaje: jedno je (ilegalna) promjena vlasti, a sasvim drugo brisanje države sa mape svijeta.

POBJEDA: Da li je ovo spoljna politika SAD koju ste pominjali u intervjuima - politika kojoj su samo interesi sveti?

VUKOVIĆ: Apsolutno, ovo je čista manifestacija takve politike, ali moramo biti precizni u njenoj definiciji. Mnogi analitičari griješe pokušavajući da Trampove poteze svrstaju u tradicionalne kategorije poput realizma ili izolacionizma. Istina je mnogo surovija jer ovđe nema koherentne doktrine, ona se tek postepeno manifestuje kroz nedavnu strategiju nacionalne bezbjednosti, ali i ona do sada njie do kraja i u pravoj mjeri sprovedena u djelo. Ono čemu svjedočimo je vanjskopolički oportunizam. Ovaj potez potvrđuje da vanjska politika ove administracije ne proizilazi iz velike strategije, već iz onoga što je predsjedniku u datom trenutku čitljivo kao brzo, dominantno i ograničeno. Venecuela nije napadnuta zbog principa, već zato što je prepoznata kao laka meta, zemlja koja je slaba, moralno diskreditovana, geografski blizu i kojom se, prema njihovoj procjeni, može lako upravljati.

Takođe, vidimo jasnu razliku između averzije prema vječnim ratovima (forever wars) i sklonosti ka oštrim, teatralnim akcijama. Administracija izbjegava dugotrajne okupacije ne zbog pacifizma, već zbog političkog rizika, ali zato objeručke prihvata spektakularne udare koji demonstriraju moć. Dakle, da, interesi su sveti, ali ne nužno dugoročni strateški interesi države, već kratkoročni interesi dominacije i političkog spektakla. To je politika improvizacije, gdje se pravila pišu u hodu, a jedini zakon je zakon jačeg.

M. JOVIĆEVIĆ

6

Ekonomija

Poneđeljak, 5. januar 2026.

INTERVJU: Predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Crne Gore Nikola Tripković

RBCG lani crnogorsku privredu podržala sa 200 miliona eura Tokom 2026. godine planirano je 210 miliona eura finansijske podrške namijenjene privredi - poljoprivredi, turizmu, energetici i industriji, uključujući podršku izvozu, uz posebne programe za mlade, žene u biznisu i poljoprivrednike, naveo je predsjednik UO RBCG Nikola Tripković PODGORICA - Razvojna banka Crne Gore (RBCG) u prošloj godini je veoma uspješno poslovala, uz nastavak snažne razvojne uloge u crnogorskoj ekonomiji, a preliminarni rezultati ukazuju na jedan od najboljih poslovnih rezultata u istoriji poslovanja, sa procijenjenim profitom od više od sedam miliona eura, saopštio je u intervjuu za Pobjedu predsjednik Upravnog odbora Razvojne banke Nikola Tripković.

On je naveo da je prošle godine uspješno obavljen proces transformacije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u Razvojnu banku.

- Razvojna banka u prošloj godini podržala je crnogorsku privredu sa više od 200 miliona eura kroz namjenske programe. Odobren je 341 zahtjev klijenata. Ovom realizacijom ostvaren je rast od 14 odsto u odnosu na prošlu godinu – kazao je Tripković Pobjedi.

POBJEDA: Da li je tokom 2025. godine uspješno obavljena transformacija Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u Razvojnu banku?

TRIPKOVIĆ: Tokom 2025. godine uspješno je obavljen složen i strateški značajan proces transformacije IRF-a u Razvojnu banku. Sprovedene su intenzivne aktivnosti usmjerene na realizaciju zakonom definisanih djelatnosti i izgradnju neophodne institucionalne, organizacione i operativne infrastrukture kao osnove za dalji razvoj u narednim godinama. Vizija Razvojne banke je izgradnja moderne i snažne razvojne finansijske institucije koja će pratiti potrebe crnogorske privrede i ponuditi širok spektar savremenih finansijskih instrumenata po uzoru na razvojne banke država članica EU. POBJEDA: Da li je, prema Vašem mišljenju, Razvojna

banka u prvoj godini opravdala očekivanja klijenata, odnosno crnogorske privrede, a i Vaša očekivanja?

TRIPKOVIĆ: Naše aktivnosti odvijale su se na dva nivoa, kontinuirano kreditiranje crnogorske privrede i transformacija same institucije i vjerujem da smo na oba plana ostvarili dobre rezultate. Novi menadžment je poseban fokus stavio na optimizaciju procesa, uklanjanje uskih grla i unapređenje korisničkog iskustva, kako bismo uspostavili efikasniji i dostupniji sistem kreditiranja. Paralelno smo radili na jačanju tržišnog nastupa prodajnog tima, sa ciljem da znanje koje posjedujemo stavimo u funkciju edukacije preduzetnika, posebno onih koji imaju ideje, ali im nedostaje iskustvo ili sigurnost da započnu biznis. Naš cilj je da u narednom periodu olakšamo pristup kreditima svakom klijentu, uz puno poštovanje regulatornih i zahtjeva međunarodnih finansijskih institucija, svjesni da je riječ o procesu koji zahtijeva vrijeme i kontinuitet.

POBJEDA: Kako ocjenjujete poslovanje Razvojne banke u 2025. godini? Imate li preliminarne podatke kakav je ostvareni poslovni rezultat u 2025. godini?

TRIPKOVIĆ: Razvojna banka u 2025. godini je veoma uspješno poslovala, uz nastavak snažne razvojne uloge u crnogorskoj ekonomiji. Preliminarni rezultati ukazuju na jedan od najboljih poslovnih rezultata u istoriji poslovanja, sa procijenjenim profitom od preko sedam miliona eura. Ovo nam omogućava da jačamo našu poziciju na tržištu, posebno kod finansiranja ciljnih grupa za koje komercijalne banke nijesu zainteresovane. U prethodnoj godini očuvali smo finansijsku stabilnost i kvalitetan kreditni portfolio, uz visok stepen realizacije planiranih aktiv-

Nikola Tripković

nosti. Tokom prethodne godine fokus je bio na podršci prioritetnim sektorima, jačanju konkurentnosti privrede i unapređenju finansijske inkluzije. Poseban naglasak stavljen je na odgovorno upravljanje rizicima, kao sastavni dio podrške održivom rastu i razvoju crnogorske privrede.

POBJEDA: Koji su to glavni projekti koje je Razvojna banka realizovala tokom 2025. godine i ko su vaši najznačajniji partneri?

TRIPKOVIĆ: Razvojna banka je realizovala niz važnih projekata u okviru programa podrške za mikro, mala i srednja preduzeća, sa stimulativnim uslovima za žene preduzetnice, mlade i početnike u biznisu, programa podrške zelenoj tranziciji, energetskoj efikasnosti i održivim investicijama, te finansirala projekte u poljoprivredi, turizmu i prerađivačkoj industriji, posebno u sjevernom regionu. Najznačajniji partneri Banke su međunarodne finansijske institucije, poput Evropske investicione banke, Razvojne banke Savjeta Evrope, Francuske razvojne agencije, kao i resorna ministarstva i lokalne samouprave.

POBJEDA: Koliko je Razvojna banka plasirala sredstva tokom 2025. godine i koliko je kredita odobreno? Da li je to na nivou planiranog i ako ste u mogućnosti, napravite poređenje sa 2024. godinom.

TRIPKOVIĆ: Prethodnu godinu zaključili smo sa najboljim poslovnim rezultatom u posljednih nekoliko godi-

na. Razvojna banka u 2025. godini podržala je crnogorsku privredu sa više od 200 miliona eura kroz namjenske programe. Odobren je 341 zahtjev klijenata. Ovom realizacijom ostvaren je rast od 14 odsto u odnosu na prošlu godinu. U okviru odobrenih kredita, 74 odsto se odnosi na mikro i mala preduzeća.

Takođe, projekti podrške za žene i mlade u biznisu bilježe rast u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnog broja odobrenih kredita u 2025. godini, 51 odsto se odnosi se na kredite odobrene klijentima na sjeveru i u opštinama sa indeksom razvijenosti ispod državnog prosjeka.

POBJEDA: Koji su to dominantni sektori koje je Razvojna banka finansirala tokom 2025. godine, odnosno koje su to glavne kreditne linije?

TRIPKOVIĆ: U našoj ponudi imamo proizvode za sve segmente privrede, uključujući razvojne i infrastrukturne projekte od lokalnog, regionalnog i državnog značaja.

Postojeći portfolio programa podrške posebno je usmjeren ka mikro, malim, srednjim preduzećima, kao i opštinama u dijelu infrastrukturnih i razvojnih projekata. U fokusu je osnaživanje ključnih razvojnih sektora - turizma, poljoprivrede, energetike, lokalne proizvodnje i usluga orijentisanih prema izvozu. Naša ponuda je trenutno najinkluzivnija na finansijskom tržištu, uz posebnu podršku ranjivim grupama, poput početnika u biznisu, žena, individualnih poljoprivrednih

proizvođača i zanatlija, kroz dodatno stimulativne uslove.

U strukturi odobrenih kredita u 2025. godini, najveće učešće imaju turizam i ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti, trgovina, proizvodnja, poljoprivreda i proizvodnja hrane, dok istovremeno raste učešće kreditnih linija namijenjenih investicionim projektima.

POBJEDA: Da li je tokom 2025. godine Razvojna banka obezbijedila bolje uslove kreditiranja, odnosno da li je obezbijedila niže kamatne stope nego ranijih godina? Ako jeste, navedite za koliko su smanjene kamatne stope?

TRIPKOVIĆ: U prethodnoj godini obezbijedili smo znatno povoljniju finansijsku podršku, uz smanjenje kamatnih stopa za 0,5 procentnih poena, duže rokove otplate i povoljnije grejs periode, naročito za prioritetne ciljne grupe i sektore. Razvojna banka finansira se po osnovu sredstava obezbijeđenih kroz ugovore sa međunarodnim finansijskim insitucijama, kao što su Evropska investiciona banka, Razvojna banka Savjeta Evrope i Francuska razvojna agencija, pa realizovane kamatne stope prema našim klijentima odražavaju trendove na tržištu. Iako je došlo do umanjenja referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke, cijena izvora finansiranja je i dalje na visokom nivou. Nastojimo da, uprkos takvoj situaciji, ostanemo konkurenti i obezbijedimo kvalitetnu podršku za crnogorsku privredu, vodeći računa o održivom poslovanju.

POBJEDA: Kakvi su budući planovi Razvojne banke, na što će biti stavljen akcenat u narednom periodu?

TRIPKOVIĆ: Razvojna banka nastavlja da bude jedan od glavnih nosilaca ekonomske politike Vlade, sa ciljem podsticanja pametnog, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta. Tokom 2026. godine planirano je 210 miliona eura finansijske podrške namijenjene privredi - poljoprivredi, turizmu, energetici i industriji, uključujući podršku izvozu, uz posebne programe za mlade, žene u biznisu i poljoprivrednike. Jedna od ključnih aktivnosti biće pružanje podrške privredi u oblasti uvođenja novih tehnologija i ulaganja u proizvodnju i preradu.

U prethodnoj godini, usmjerili smo se na jačanje naše uloge biznis edukatora na tržištu.

U tom pravcu, poseban fokus djelovanja biće usmjeren na sjever i opštine ispod prosjeka razvijenosti, gdje želimo da prezentujemo novi i dinamičniji model poslovanja. Cilj je da pružimo ne samo finansijsku podršku investicijama koje doprinose otvaranju novih radnih mjesta, razvoju infrastrukture, zelenoj tranziciji i transformaciji lokalnih ekonomija, već i nefinansijsku edukativnu podršku. Razvojna banka će imati ulogu katalizatora investicija i pokretača transformacije sjevernog regiona. Cilj je da preko 50 odsto odobrenih kredita u 2026. godini bude plasirano upravo u ovim područjima. Takođe, crnogorskoj privredi ponudićemo i novu uslugu osiguranje izvoza od netržišnih rizika. Istovremeno, radićemo i na tome da naše aktivnosti usmjerimo na stvaranje uslova za direktno korišćenje namjenskih EU fondova.

POBJEDA: Krajem novembra u Skupštini su usvojene izmjene Zakona o Razvojnoj banci Crne Gore, kojima se predviđa brisanje njenih djelatnosti koje se odnose na primanje depozita i pružanje usluga platnog prometa. Kako Vi to komentarišete? Da li su eventualno time poremećeni planovi Razvojne banke?

TRIPKOVIĆ: Važno je naglasiti da osnovna razvojna uloga i ciljevi Razvojne banke ostaju nepromijenjeni. Izmjene Zakona o Razvojnoj banci uticale su na planirane aktivnosti i poslovni model Banke u dijelu koji se odnosi na mogućnost primanja depozita i obavljanja platnog prometa, čime se mijenja jedan dio izvora finansiranja i operativnog funkcionisanja. Međutim, ove promjene biće kompenzovane kroz alternativne izvore finansiranja, prije svega, kroz saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama i razvojnim bankama. U narednoj godini biće uloženi dodatni napori da se stvore uslovi za korišćenje dostupnih grantova i povoljnih finansijskih sredstava iz S. POPOVIĆ fondova EU.

Ekonomija

Poneđeljak, 5. januar 2026.

7

RAZGOVOR: Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, kaže da je lani zbog niza pogrešnih poteza izgubljen ogroman novac i da su turistički radnici bili u najtežoj situaciji

Radulović: Ne ponovila se u turizmu 2025.

- Bez kompetentnih ljudi na ključnim mjestima nema ni ozbiljnog turizma, ni investicija, ni održivog ekonomskog razvoja - poručio je Radulović.

On je naveo da je 2025. godina bila najgora za njih - turističke radnike i da je treba što prije zaboraviti.

Preživjeli zahvaljujući kreditima

– Mnogi kažu da je najgora bila korona. O koroni danas gotovo da niko i ne govori. A iz korone smo svi izašli jako, jako ranjeni – ako hoćemo iskreno da se izrazimo. Od tada do danas promijenile su se čak tri vlade, a nijedna se nije ozbiljno okrenula ka nama. Mi smo to vrijeme preživjeli zahvaljujući kreditima. I sada te kredite vraćamo - istakao je Radulović.

Naglasio je da su 2025. godine doživjeli da za ugovore koje su zaključili 2024. godine – kada su već definisali cijene i sve ostalo – na te iste ugovore budu povećani nameti za čak 114 odsto.

- Da smo Francuska ili Španija, ni oni to ne bi mogli da izdrže.

Tako da smo, praktično, radili za budžet. Nažalost, taj potez nas je dodatno koštao. Do-

Vjerujem da je prihod iznosio milijardu i 300 miliona eura, ali tih milijardu i 300 miliona ne može da se uporedi sa milijardom i 300 miliona iz 2019. godine. Ni blizu. Tih milijardu i 300 miliona danas vrijede možda kao milijarda iz 2019. godine. Zato kažem – ne ponovila se 2025. godina, jer je to godina u kojoj smo sami sebi dodatno otežali i ovako težak posao - objasnio je Radulović datno nas je udaljio od turista i od turizma, jer smo zbog toga ostali preskupi. Ove godine može ko god hoće da priča šta hoće. Vjerujem da je prihod iznosio milijardu i 300 miliona eura, ali tih milijardu i 300 miliona ne može da se uporedi sa milijardom i 300 miliona iz 2019. godine. Ni blizu. To je dovoljno da shvatimo da smo u zabludi, ili da se javnost dovodi u zabludu, pa evo ja želim da to ispravim. Tih milijardu i 300 miliona danas vrijede možda kao milijarda iz 2019. godine. Zato kažem – ne ponovila se 2025. godina, jer je to godina u kojoj smo sami sebi dodatno otežali i ovako težak posao - objasnio je Radulović.

Ono što se dešava sa tur-operatorima i turama, kako je dodao, dešava se i u drugim zemljama.

- Ne bih to uzeo kao neki veliki problem, jer će se u narednoj godini sve to zaboraviti, kao što se zaboravilo i sve ono što je bilo ranije. Ali ono što se desilo sa turskim tržištem je dodatni udarac. Uvođenje viza, a još gore – promjena zakona koja je strance iz Crne Gore sigurno demotivisala, a znatan broj njih je ovdje permanentno živio. Navešću samo jedan primjer. Govorimo o oko 9.000 Turaka koji su ovdje boravili i počeli da izdaju stanove. Ako su trošili u prosjeku 80 eura dnevno – a trošili su i više – to je na godišnjem nivou 262 miliona eura, odnosno oko 720.000 eura dnevno.

Znači, svakog dana je u novčani promet ulazilo 720.000 eura, samo od tih 9.000 ljudi.

Na tih 262 miliona, po osnovu PDV-a, izgubljeno je 50 ili nešto više miliona eura - precizirao je Radulović dodajući da je to skoro jedna mjesečna

Tolić nas je naveo da razmišljamo o tome da aerodromi ostanu državni Govoreći o kompetenciji, Radulović navodi primjer čovjeka na čelu Aerodroma Crne Gore Roka Tolića.

- Taj čovjek je, praktično, sve preokrenuo. Doveo nas je u situaciju da razmišljamo o tome da mi sami, iz sopstvenog novca, renoviramo aerodrome, a da oni ostanu u vlasništvu države Crne Gore. Da nam ne treba koncesija.

Jedan kompetentan čovjek može sve da promijeni poručio je Radulović.

n. kovačević

BUDVA - Za Crnu Goru je ključno da uđe u Evropsku uniju, jer nam je to jedina šansa da konačno uspostavimo sistem u kojem se cijene znanje, kompetencija i odgovornost. Nama nijesu potrebne političke improvizacije, već ljudi koji znaju da rade i koji su stručni za oblasti kojima upravljaju - kazao je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović dodajući da Evropa podrazumijeva jasna pravila, profesionalizam i odgovornost, a to je upravo ono što nam danas nedostaje.

Žarko Radulović

Govorimo o oko 9.000 Turaka koji su ovdje boravili i počeli da izdaju stanove. Ako su trošili u prosjeku 80 eura dnevno – a trošili su i više – to je na godišnjem nivou 262 miliona eura, odnosno oko 720.000 eura dnevno. Znači, svakog dana je u novčani promet ulazilo 720.000 eura samo od tih 9.000 ljudi. Na tih 262 miliona, po osnovu PDV-a, izgubljeno je 50 ili nešto više miliona eura - precizirao je Radulović, dodajući da je to skoro jedna mjesečna penzija za sve penzionere u Crnoj Gori penzija za sve penzionere u Crnoj Gori.

- Ko može to da dozvoli? Ko može tako da se ponaša? Ja ne znam. Jednostavno ne mogu da shvatim. Očigledno je da sa matematikom nešto nije u redu. To je, između ostalog, jedan od ključnih faktora - kazao je Radulović.

Na pitanje da li Crna Gora u ovom trenutku ima pravi destinacijski menadžment i da li se turizmom upravlja sa vrha države, Radulović kaže da država nikada nije upravljala turizmom.

– Turizmom upravljamo mi.

Država upravlja ambijentom.

Turizam je emocija. Mi znamo kako da lakše, bolje i efikasnije dovedemo goste, kako da od tih gostiju ostvarimo veći prihod, kako da se budžet bolje puni i kako da imamo novca za ulaganja. A mi smo stali sa investicijama. Evropa 1, Evropa 2, povećani PDV, sada i skraćeno radno vrijeme na sedam sati – to je kraj za nas. Sve investicije su zaustavljene. Govorim iz svog primjera. U ovaj hotel, u kojem se sada nalazimo, svake godine se ulagalo do dva miliona godišnje – u ob-

novu mobilijara, u podizanje ponude i kvaliteta usluge. To sad više nije moguće. Nemamo novca za nove investicije, jer nemamo dobit koju možemo da investiramo. Sljedstveno tome „stradaju“ dobavljači jer nemaju kupca za svoju robu i lanac se širi, a navjiše štete će pretrpjeti državna kasa, tj. budžet - ističe Radulović.

Kompetencija pa odgovornost

On, međutim, vjeruje u Crnu Goru.

- Znam da je ovo delikatan trenutak i da moramo da se strpimo i pretrpimo sve što dolazi.

Smatram da sada ne treba praviti talasanja dok ne uđemo u Evropsku uniju. Od Evrope očekujem da kompetencija dođe na prvo mjesto. Da niko ne može da obavlja neku funkciju, naročito političku, ako nije profesionalac i ako nije specijalista za oblast kojom upravlja. Druga stvar je odgovornost. Ko je odgovarao za Montenegro Airlines? Niko.

Ko odgovara za ove promašaje? Niko. I tako redom. Imamo niz pogrešnih poteza zbog kojih smo izgubili ogroman

novac. Znači, fali nam odgovornost. Prije svega. Fali nam znanje. I fali nam samopouzdanje - zaključuje Radulović.

Kaže i da najave za sljedeću godinu nijesu loše, ali da je osnova ključna.

- Zašto mi u ovom trenutku imamo osnovu? Prva osnova je bio bezvizni režim. Mnoge zemlje, emitivna tržišta, imaju obavezu viza za Evropu ili druge destinacije. Kada ne stignu na vrijeme da izvade vizu, dolaze u Crnu Goru. Sada toga više nema. Sada sigurno neće dolaziti, ja to tvrdim. Da smo, recimo, Hrvatska i da imamo iste uslove – da i oni skinu vize, a i mi da skinemo vize za Rusiju – tri puta više Rusa bi išlo u Hrvatsku, a dolazilo u Crnu Goru. Sigurno. Bez obzira na priču o ljubavi, pravoslavlju i sličnom. Kada ideš na odmor, razmišljaš gdje ćeš potrošiti novac, gdje ćeš dobiti kvalitet, gdje ćeš imati bolji doživljaj. To su ključne stvari - smatra Radulović.

Na pitanje da li ćemo imati problema sa radnom snagom kada uđemo u Evropsku uniju, kaže da nećemo.

- Evropska unija dozvoljava

uvoz radne snage. Naši ljudi će otići, ali će se i vraćati. Mladi ljudi žele promjenu, da probaju nešto novo. To se vidjelo u Hrvatskoj, a to će se sigurno desiti i kod nas. Masovno su išli prema Zapadnoj Evropi, a sada se masovno vraćaju i zapošljavaju u Hrvatskoj.

A šta je potrebno Crnoj Gori?

Po mom mišljenju – malo više dobre volje i da svako ko se prihvati nekog posla bude siguran u sebe i zna da taj posao može kvalitetno da obavlja.

Nijesmo spremni da vozimo avion, a nema čovjeka koji ne bi sjeo da ga vozi. A kamoli bicikl. Eto, to je suština - tvrdi Radulović.

Resor turizma je dobio svoje ministarstvo, ali, kako ističe, poslenici nijesu dobili ništa od toga.

- Siguran sam da ministarka ima dobru volju i želju da napravi ozbiljne timove pri nacionalnim tijelima, ali je, nažalost, izgubila konekciju sa nama. Kada pogledate ko su ljudi tamo - nijesu uzeti reperi, reprezentativni ljudi iz biznisa – hotelijeri, vlasnici objekata i drugi. Na osnovu toga se povlače neki potezi. Ona nema to iskustvo, nema - kaže Radulović poručujući da ministarka turizma treba da sluša turističku privredu i da bude u stalnoj komunikaciji s njima.

- Već više puta sam ukazivao i govorio da smo mi snaga. Mi ćemo podizati glas. Nećemo dozvoliti da nam se radi ovo što se radi. Administrativnim mjerama su nam podignuti troškovi rada za dvije i po plate. A mi taj novac nijesmo zaradili. Najavljuje se skraćenje radnog vremena, što automatski znači da moramo imati oko 20 odsto više radnika i 20 odsto veće troškove rada nego ranije. A produktivnost nijesmo povećali za tih 20 odsto - kaže Radulović.

Naglašava da više neće trpjeti nego će podizati glas konstruktivno.

- Mi nijesmo političari, mi smo ljudi iz biznisa. Mi ne gubimo vrijeme. To znači da ćemo poruke slati češće – preko medija, direktno institucijama, i nuditi konkretne, konstruktivne prijedloge kako da se problemi riješe - poručio je na kraju Radulović.

Nada Kovačević

8

Hronika

Poneđeljak, 5. januar 2026.

m. babović

Odluka Višeg suda u postupku protiv optuženih za šverc cigareta

Zgrada Višeg suda u Podgorici

Odblokiran dio imovine Pekića i Petranovića

PODGORICA – Viši sud privremeno je odblokirao dio imovine vlasnika Tehnomaksa Veska Petranovića i nekadašnjeg suvlasnika ove kompanije Saše Pekića, ali je najveći dio njihove imovine i dalje pod privremenom blokadom.

Petranović i Pekić su optuženi da su organizovali kriminalne organizacije koje su, prema tvrdnjama SDT-a, ostvarivale višemilionske profite krijumčarenjem neocarinjenih cigareta i pranjem novca.

Među pripadnicima njihove kriminalne organizacije našli su se i pripadnici Uprave policije.

Prema rješenju Višeg suda od 5. decembra prošle godine a u koji je Pobjeda imala uvid, sud je uvažio prijedlog tužilaštva da se pojedine nekretnine i računi odblokiraju, dok su ključne poslovne i stambene nekretnine, pašnjaci, zemljište i vozila ostali pod mjerama obezbjeđenja.

Prema odluci, Petranoviću je i dalje blokirana velika većina nekretnina i zemljišta – Hotel „De Andros“ na Virpazaru, tri poslovna prostora u Baru (dva po 496 kvadratnih metara i jedan 168 kvadrata), dvije porodične zgrade, garaža, dvorište i neplodno zemljište u Podgorici, te nekoliko poslovnih prostora u glavnom gradu.

Odblokirani su i računi Petranovića, njegove supruge i djece, kao i pojedini manji stambeni prostori.

Pekiću je takođe djelimično odblokirana imovina pa su mu privremeno vraćeni neki računi i manji objekti, dok su

njegovi stambeni kompleksi i poslovni prostori i dalje pod mjerom obezbjeđenja.

Odlukom vijeća kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, preinačeno je rješenje sudije za istragu iz februara ove godine, donešeno u okviru finansijske istrage protiv ovih osumnjičenih.

Sudija Vujanović je prihvatio dio žalbi odbrane, ali i žalbu Specijalnog državnog tužilaštva, ocjenjujući da je u pojedinim slučajevima prvostepeni organ pogrešno cijenio odnos zakonitih prihoda i vrijednosti imovine.

Viši sud je ukinuo privremenu mjeru zabrane raspolaganja nad stambenom nepokretnošću u Plužinama u vlasništvu jednog od optuženih Nikole Glomazića – garsonjerom površine 32 kvadrata, ocjenjujući da u dosadašnjem toku postupka nije dovoljno uvjerljivo dokazano da je ta imovina stečena kriminalom.

Petranović i Pekić su optuženi da su organizovali kriminalne organizacije koje su, prema tvrdnjama SDT-a, ostvarivale višemilionske profite krijumčarenjem neocarinjenih cigareta i pranjem novca. Među pripadnicima njihove kriminalne organizacije našli su se i pripadnici Uprave policije

Takođe, ukinute su zabrane raspolaganja nad dijelom zemljišta i nepokretnosti u Budvi i Podgorici koje se vode na Sašu Pekića, uključujući livade druge klase u Podgorici i suvlasničke udjele na manjim parcelama u Budvi, kao i pojedine javne puteve i neplodno zemljište na kojima ima suvlasništvo.

Sud je zaključio da, u odnosu na ovu imovinu, Specijalno tužilaštvo nije u dovoljnoj mjeri dokazalo nesrazmjeru između prihoda i vrijednosti nepokretnosti.

S druge strane, sud je prihvatio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i odredio privremenu mjeru zabrane raspolaganja nad vrijednim stambenim i pratećim prostorima u Podgorici koji se vode na M. P., lice povezano sa optuženim Petranovićem.

Riječ je o stanu od 118 kvadrata, dva nestambena prostora i dva parking mjesta u Tološima, za koje sud smatra da postoji osnovana sumnja da su stečeni sredstvima koja ne odgovaraju prijavljenim prihodima.

Istovremeno, odbijena je žalba lica povezanih sa optuženom braćom Markom i Petrom Cicmil čime su na snazi ostale zabrane raspolaganja nad njihovim nepokretnostima i novčanim sredstvima.

Sud je potvrdio zaključak da prihodi ovih lica, kao i poslovni rezultati preduzeća, ne mogu opravdati kupovinu stanova, garaža i turističkih objekata, niti iznose novca koji su evidentirani na njihovim računima.

Prema ranijem pisanju medija, firme i članovi porodice Ci-

cmil pominju se kao dio mreže preko koje je, navodno, vršeno prikrivanje porijekla novca.

U obrazloženju rješenja, Viši sud navodi da je osnovni kriterijum za određivanje privremenih mjera postojanje očiglednog nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine.

Tamo gdje je sud utvrdio da su prihodi, makar formalno, mogli pokriti troškove kupovine ili sticanja imovine, mjere su ukinute.

Međutim, u slučajevima gdje takav odnos nije uvjerljivo objašnjen, zabrane su potvrđene ili ponovo uvedene.

Sud je posebno cijenio činjenicu da pojedini optuženi i sa njima povezana lica nijesu dostavili vjerodostojne dokaze o porijeklu novca, već su se pozivali na neregistrovane djelatnosti, pozajmice bez dokumentacije ili neformalne porodične aranžmane, što sud nije prihvatio kao dovoljan dokaz.

U dokumentu koji potpisuje sudija Nenad Vujanović naglašeno je i da se u ovoj fazi postupka ne odlučuje o krivici, već isključivo o potrebi da se imovina sačuva do okončanja postupka o trajnom oduzimanju.

Privremene mjere, kako je navedeno u rješenju, mogu trajati do pravosnažnosti odluke, ali će biti ukinute po službenoj dužnosti ukoliko optužnica ne stupi na pravnu snagu u zakonom predviđenom roku.

SDT je 22. septembra 2025. predalo Višem sudu u Podgorici optužnicu protiv Veska Petranovića i njegovih saradnika Dejana Jokića, Dušana i Dražena Vukadinovića, Marka Đurišića, Davora Lukačevića, Branka Ćelića, Ratomira Obrenića i Jovana Miletića zbog stvaranja kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenja cigareta, počinjeno u saizvršilaštvu.

Sud u Podgorici je početkom novembra prošle godine potvrdio optužnicu SDT-a protiv Saše Pekića i drugih članova njegove kriminalne organizacije, uključujući i Srđana Jokića, Gorana Janketića, Dragana Backovića, Predraga Vučurovića, Predraga Mijuškovića, Nikolu Glomazića te braću Mirka i Petra Cicmil.

Prema optužnici, Pekić je organizovao kriminalnu mrežu koja je nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih drugim kriminalnim grupama, koje su cigarete dalje prodavale nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini.

Petranović je prema tvrdnjama SDT-a bio uključen u pružanje logistike za transport cigareta, koje su švercerskim kanalima uzimane iz skladišta Slobodne zone Luke Bar. Tužilaštvo navodi da su pripadnici obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine, krijumčarili najmanje 22.539 paketa cigareta, nanoseći državi štetu od najmanje 17.551.143 eura.

B. R.

Saslušan Podgoričanin osumnjičen da je ubio Sima Markovića u Budvi

Boljević pred tužiocem tvrdio da nije ubio Markovića, pa poslat u pritvor do 72 sata PODGORICA – Podgoričanin Nikola Boljević (24) negirao je juče na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici da je 30. decembra prošle godine ubio Sima Markovića (52) u Budvi, nezvanično je rečeno portalu Adria. Nakon saslušanja, Boljeviću je određeno zadržavanje do 72 sata.

Boljević je, navodno, pred tužiocem priznao da je počinio krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih

naprava i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Boljević je lociran i uhapšen u Spužu. Policija je u subotu, pretresom stana u kojem se krio, pronašla pištolj marke „colt commander“ sa sedam komada municije u okviru, kao i oko pola kilograma kokaina. U policiji sumnjaju da je Boljević, 30. decembra, upotrebom vatrenog oružja, ispalio više projektila u pravcu Markovića i ubio ga. Nakon toga je pobjegao.

R. P.

Uprava policije se oglasila nakon pada dronova u Budvi

Vještačenje pada dronova u Budvi u toku, javnost će biti blagovremeno obaviještena PODGORICA – Uprava policije saopštila je da predmetom koji se tiče pada dronova u Budvi rukovodi Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru koje će, kako navode, u okviru svojih nadležnosti odrediti vještačenja i naložiti policijskim službenicima dalje preduzimanje konkretnih radnji.

- U cilju objektivnog, tačnog i preciznog informisanja, a radi suzbijanja plasiranja bilo kakvih dezinformacija ili pogrešnih interpretacija povodom pada dronova tokom „dron šoua“, kao i postupanja organa za sprovođenje zakona - policije, Odjeljenja bezbjednosti Budva, obavještavamo javnost: policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva su 1. januara 2026. godine oko jedan sat iza ponoći obaviješteni da je prilikom izvođenja šoua sa dronovima iznad Starog grada u Budvi došlo do njihovog pada u more i na plato Lučke kapetanije - navode iz Uprave policije.

Kako kažu, uzimajući u obzir sve okolnosti, počevši od velikog broja turista, kako domaćih, tako i stranih, koji su

boravili u ovom gradu, same proslave novogodišnje noći, kao i drugih događaja koji su zahtijevali angažovanje policije, službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su u datim okolnostima postupili po prijavi i čim su se za to stekli uslovi, izašli na lice mjesta, obezbijedili ga i sa događajem upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je ovlastio policijske službenike da započnu vršenje uviđaja.

- Na licu mjesta je utvrđeno da je došlo do oštećenja više dronova, a ono je obezbjeđivano do jutarnjih časova, po nalogu nadležnog tužioca, kada je nastavljeno vršenje uviđaja.

Po nalogu postupajućeg tužioca izuzet je određeni tehnički materijal i uređaji, koji su proslijeđeni na odgovarajuća vještačenja radi utvrđivanja uzroka pada i nastalih oštećenja uzrokovanih za sada nepoznatim faktorom. Ovim predmetom rukovodi Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru koje će u okviru svojih nadležnosti odrediti odgovarajuća vještačenja i naložiti policijskim službenicima dalje preduzimanje konkretnih mjera i radnji – saopšteno je iz UP.

Crnom Gorom

Poneđeljak, 5. januar 2026.

9

U Vladinom domu na Cetinju uručena Povelja „Ivan Crnojević“ za 2024. i 2025. godinu

Posebna priznanja za docenta dr Mihaila Vukmirovića i Fakultet za crnogorski jezik i književnost CETINJE - Povelja „Ivan Crnojević“, kao poseban oblik javnog priznanja koje se dodjeljuje za ostvareno životno djelo od posebnog značaja za prijestonicu Cetinje za 2025. godinu pripala je Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, kao instituciji od posebnog značaja za očuvanje crnogorskog jezika, kulture i identiteta.

Na svečanosti održanoj u Vladinom domu Povelja za 2024. godinu uručena je docentu dr Mihailu Vukmiroviću, dobitniku Povelje za 2024. godinu.

Priznanje mu prethodne godine nije uručeno zbog otkazivanja svečanosti zbog velike tragedije koja je pogodila Cetinje.

Nagrade je dobitnicima uručio gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković.

On je podsjetio na istorijski značaj Cetinja, njegovu ulogu u očuvanju crnogorske državnosti i identiteta, kao i o vrijednostima na kojima počiva savremena Crna Gora.

- Ove godine obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore i sa ponosom ističemo da je taj istorijski čin potvrda vjekovne težnje našeg naroda za slobodom i državnom samostalnošću, čiji su se najčvršći temelji uvijek iznova potvrđivali upravo ovdje na Cetinju. Obnova nezavisnosti 2006. godine bila je savremeni izraz iste one odlučnosti koja je vodila Ivana Crnojevića, iste one svijesti o pravu naroda da samostalno odlučuje o svojoj sudbini i iste one odgovornosti prema državi, koja se ne nasljeđuje, već svakodnevno čuva i potvrđuje -istakao je gradonačelnik prijestonice.

Govoreći o laureatu Povelje za 2024. godinu, Đurašković je kazao da su život i rad doktora Mihaila Vukmirovića oličenje najuzvišenijih ideala ljekarske misije - poziva koji prevazilazi profesiju i postaje način života i zavjet humanosti koji ne poznaje podjele i granice.

- Njegova stručnost potvrđena je i izvan granica Crne Gore,

Povelja „Ivan Crnojević“ uručena juče na Cetinju

kroz višegodišnje usavršavanje u renomiranim evropskim medicinskim centrima i sticanje najviših međunarodnih stručnih znanja, ali i kroz pionirske zahvate kojima je pomjerao granice savremene kardiologi-

je kao prvi ljekar u regionu koji je uspješno implantirao najmanji pejsmejker na svijetu - kazao je Đurašković.

Dr Mihailo Vukmirović poručio je da za njega ovo priznanje predstavlja veliku čast, ali

i odgovornost, naglašavajući snažnu povezanost sa Cetinjem kao gradom koji je oblikovao njegov život i profesionalni put.

- Posebnu zahvalnost dugujem svom gradu koji me ovim pri-

Zapis iz Medovskog zaliva

Molitva nad svetom vodom Bio je to prije sto deset godina najtragičniji Božić u crnogorskoj istoriji: Ginuli smo na Mojkovcu i Lovćenu, Stara država, čiji se slobodar- ostali bez kralja, slobode i države, u Medovskom zalivu ski barjak vjekovima vijao, bila utopila su se 392 dobrovoljca koji su iz Amerike i Kanade je te ratne l915. godine na izdisaju. Vojskom su komandovali itali da pomognu domovini. Preživjele na Kruševcu sa tuđi ,,generali“ bila je velja zi- suzama primio je kralj Nikola, koji se pritisnut mukama, ma i nemaština, na frontovima neviđena hrabrost, prema vjerujući da će se vrnuti, pred odlazak opraštao od domovini krenuli su dobro- naroda i države Piše: Dragan Mitov ÐUROVIĆ

voljci da pomognu, da sačuvaju ognjište, familiju, slobodu.

Istorija je zapamtila: poruku Gospodara Nikole za spas Crne Gore u bijeli svijet donijeli su izaslanici Jovo Matanović i Savo Đurašković, u kojoj je pored ostalog pisalo: „Pozivam moje Crnogorce i sve ostale rodoljube koji misle na slobodu južnih Slovena… Koji mi se Crnogorac na ovaj poziv ne oda-

zove, kasnije neće imati mjesta u domovini…“ Dobrovoljci su napuštili u Americi i Kanadi rudokope, rančeve i ostale teške rabote, i sakupili se u Vankuveru. Bilo ih je više od 700, učili su na brzu ruku ratne vještine, kojima su većina vični bili, i po istraživanju zaslužnika za istinu o crnogorskoj dijaspori kroz vjekove Blaža Sre-

Vile pletu vijenac slave Tragovi blijede, ali sjećanje vječno traje, na hrabre pretke, koji su od života više voljeli svoj narod i svoju Crnu Goru, što potvrdjuje i davni zapis profesora Sava Vukmanovića,,..Njima je vječito uho i srce bilo otvoreno za sudbinu svoga kraja.

Glas domovine oni su u sebi osjetili, jače od svega, koji ih je gonio da svoje živote polože za ono tlo koje ih je rodilo, i gdje sada na njihovu žrtvu podsjeća na Cetinju rukom Rista Stijovića izvajana ,,Lovćenska vila“, sa osvetničkim mačem u

danovića, položili zakletvu: ,,Zaklinjem se sinovskom ljubavlju svoga roda, zaklinjem se slovenskom krvlju svoga oca i plemenitim mlijekom majke svoje, zaklinjem se patničkim pepelom naših predaka, svetim prahom rođene grude, zaklinjem se velikim suncem slobode, da ću stajati junački neustrašivo, rame uz rame,

bok uz bok hrabre crnogorske i srbijanske vojske, u svetoj borbi za oslobođenje do posljednjeg daha, do zadnje kapi krvi. Tako mi pomogao veliki

desnoj i lovorovim vijencem u lijevoj ruci, simbolima junaštva i vječne slave, što ni sadašnje generacije ne bi smjele zaboraviti“.

Jer, medovskim stradalnicima i mojkovačkim vitezovima pripadaju Njegoševi stihovi ,,Vile će se grabit u vjekove, da Ti /Vam/ vijenac dostojan sapletu“.

Lovćenska vila

Bog Pravde, Istine i Slobode“.

Nakon što je tokom ljeta prva grupa dobrovoljaca preko Soluna stigla na ratišta, druga grupa sa oko pet stotina ratnika skoro mjesec dana putovala je, sa pjesmom ,,Oj svijetla majska zoro“, po sjećanju dobrovoljca Petra Grubača koje je zabilježio vrli reporter Mišo Drašković i zastavom na kojoj je pisalo: ,,U boj za narod svoj“, svečano dočekivana do talijanske luke Brindizi, odakle su istoimenim brodom u pratnji četiri talijanska torpiljera krenuli prema Medovskom zalivu.

Među dobrovoljcima bilo je najviše Crnogoraca, ali i Srba, Hrvata, Slovenaca, Hercegovaca, 12 članova američko-češke misije, deset časnih sestara i jedan Rus. U Badnje promrzlo i maglovito jutro 1916. godine, po novom kalendaru, na nekoliko stotina metara od obale, dok je većina uzimala prtljag iz potpalublja, brod je udario u minu, počeo da tone velikom brzinom. Maniti talasi i neviđena pogibija. Borba je trajala satima, sa broda na početku čuli su se su pucnji, da se prekrati život, kada spasa nema. Zalud je brodska sirena pozivala pomoć, kada su stigli engleski čamci-spasioci bilo je

znanjem uzdigao iznad svih mojih očekivanja. Ovo priznanje nije samo lična čast, već i obaveza da nastavim putem milosrđa i izvrsnosti. Nadam se da će ova nagrada biti podstrek mladim stvaraocima da hrabro slijede svoje snove, vjeruju u moć znanja i stvaralaštva, jer Cetinje grad – heroj, riznica naše istorije prepoznaje i nagrađuje trud, posvećenost i izvanrednost - poručio je Vukmirović.

U ime Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, kojem je pripala Povelja za 2025. godinu nagradu je primio profesor dr Boban Batrićević, izrazivši zahvalnost svima koji su uz ovu ustanovu od njenog osnivanja.

- Drago mi je da je Prijestonica Cetinje odlukom da Poveljom koja nosi ime po utemeljivaču Cetinja pokazala da prepoznaje napore koje Fakultet za crnogorski jezik i književnost ulaže u ovim teškim vremenima po našu državu i naciju - kazao je Batrićević.

J. Đ.-P.

suviše kasno, a talijanska pratnja već je napuštila luku.

Na obali slika koju će istorija dugo pamtiti: oko slabih ognjeva više od 150 dobrovoljca koji su pretekli lutali su obalom sa nadom da će voda ,,vratiti“ tijela njihovih sunarodnika, a potom krenuli gudurama prema Crnoj Gori.

Na Kruševcu dok se opraštao od naroda, brodolomnike je primio kralj Nikola koji je zaplakao primajući zastavu dobrovoljačkog bataljona iz ruku Ivana, Rusa iz Vladivostoka, koga je odlikovao Obilića medaljom. I kada je za nekoliko dana napuštao zavazda Crnu Goru, gospodar Nikola je sa broda, zapisao je hroničar, bolno posmatrao medovskim vodama prtljag i odjeću svojih zlosrećnih podanika, kojima nije bilo suđeno da nogom kroče na tlo svoje rodne grude.

Bio je to najtužniji Božić u crnogorskoj istoriji, pogibija kod Medove, zaludnje junaštvo na Lovćenu i Mojkovcu, izgubili smo državu, slobodu, kralja, dok smo branili odstupnicu srbijanskoj vojsci, koja je već bila u albanskim sigurnim lukama, govorio je u ove dane prije deset godina akademik Sreten Perović, u besjedi na medovskoj obali, đe sem vijenca i cvjetova koje odnesu talasi u dane Božića, nema pomena, ni kamene ploče koja bi podsjećala na viteštvo dostojno nezaborava, i vječne molitve nad medovskom svetom vodom. •

10 Povodi

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Sjećanje na Božićni ustanak 1919. godine i njegove vođe

Božićni ustanak, podignut 25. decembra 1918. godine, po starom, julijanskom kalendaru, odnosno, 7. januara, po novom, gregorijanskom kalendaru, bio je otpor Crnogoraca da odbrane rodoljubi državu Crnu Goru i slobodu crnogorske nacije, i učinjen je isti, s namjerom da se Crna Gora oslobodi faktičke vojne okupacije srpske vojske, te da Crna Gora, kao punopravan državno-pravni subjekt stupi u jugoslovensku konfederaciju, a ako to ne žele drugi narodi i njihovi predstavnici, i Crnogorci na plebiscitu, u skladu sa načelom samoopredjeljenja naroda, Crna Gora treba da opstane kao suverena i nezavisnaa, kakva je vjekovima bila. To su tražili zvanični organi Crne Gore u egzilu i većina Crnogoraca je tada smatrala da tako treba.

Božićni ustanak crnogorskog naroda imao je konkretan i jasan cilj da se ponište odluke tzv. Podgoričke skupštine od 26. novembra 1918. o nelegalnom i nelegitimnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji i detronizaciji kralja Nikole i dinastije Petrović-Njegoš s vladarskog prijestola Crne Gore.

Ustanak je podignut sa namjerom da se Crna Gora oslobodi faktičke vojne okupacije srpske vojske, te da se odbrani i afirmiše crnogorska državna nezavisnost i da Crna Gora kao punopravan državno-pravni subjekt stupi u jugoslovensku konfederaciju, u kojoj bi imala ravnopravan status sa ostalim njenim konstituentima i sačuvala svoj individualitet i identitet.

Crnogorski ustanak 1919. godine želio je skrenuti pažnju međunarodne javnosti i velikih sila saveznika, pobjednika u ratu (Antante) uoči i tokom zasijedanja Versajske (Pariske) mirovne konferencije (1919-1920) na crnogorsko pitanje, odnosno, htio je ukazati na to da crnogorski narod ne prihvata sprovedenu nasilnu aneksiju Crne Gore od strane Srbije. Crna Gora je brutalnim nasiljem, a ne svojom slobodnom i suverenom voljom, pripojena Srbiji i kao njen sastavni dio uključena je u KSHS. U pismu crnogorskom komandiru Petru Gvozdenoviću ( jednom od glavnih organizatora i učesnika Božićnog ustanka na području Katunske nahije i Cetinja) organizator, ideolog i politički vođa ustanka i kasniji crnogorski premijer u egzilu Jovan Simonov Plamenac je 31. (18) decembra naveo suštinu političke i

Vođe crnogorskog narodnog ustanka su 20. septembra 1919. godine, sa svojega zbornog mjesta, sa planine Vojnik, obznanile Proglas, u kojemu su, uz ostalo, istakli i ovo: „Nikad Crnogorci neće dopuštiti da im sloboda njihova bude ukradena! Crna Gora mora biti vaspostavljena u potpunoj njenoj slobodi i državnoj nezavisnosti. To će biti makar koliko današnja borba bila duga i krvava“ kaže se u tome proglasu, koji su potpisali: Milisav Nikolić, bivši potpredsjednik Crnogorske Narodne Skupštine, major Krsto Popović, major Ivan Bulatović, major Savo Čelebić, Živko Nikčević, sekretar I klase Ministarstva, major Marko Vučeraković, major Pero Vuković, pješadijski kapetan Niko Kašćelan i pješadijski kapetan Milo Leković ustaničke borbe crnogorskih zelenaša, komita i emigranata. U tome pismu Jovan S. Plamenac navodi: „Naša je deviza: Vaspostava Crne Gore sa svim njenim suverenim atributima pa sljedstveno tome i narodno samoopredjeljenje prema postojećem crnogorskom ustavu i parlamentarnim principima“.

Dakle, u vrijeme stvaranja Kraljevine SHS crnogorski Dvor, Vlada u emigraciji i njihove pristalice u Crnoj Gori zalagali su se za stvaranje Jugoslavije na principima saveza suverenih država (konfederacije) i tražili su vaspostavljanje Crne Gore kao države, kao i garantovanje i primjenu prava crnogorskom narodu da se slobodno izjasni o državno-pravnom statusu Crne Gore u skladu s crnogorskim Ustavom i zakonima. No, kad je postalo očigledno da od takvog jugoslovenskog ujedinjenja nema ništa, da je pobijedio velikosrpski monarhistički centralizam i unitarizam, pod egidom Karađorđevića, crnogorski Dvor, Vlada, crnogorski ustanici i komiti-gerilci i emigranti opredijelili su se i borili političkim, diplomatskim, propagandnim, ali i oružanim sredstvima za nezavisnu Crnu Goru.

Tako kralj Nikola 1919. godine jasno poručuje: „Hoću samostalnu Crnu Goru i da se vratim u nju i ništa drugo“. Navedimo i to da je vođa Božićnog ustanka Jovan S. Plamenac na zboru 6. februara 1919. godine, kojemu je prisustvovalo oko 200 Crnogoraca, u mjestu Kave kod Rima, u govoru istakao, pored ostalog: Braćo Crnogorci, cio narod mene je ispratio i predao mi Božju amanet, da Vam kažem pozdrave njegove, koje ću kazati u Parlamentu pred pretsjednikom Konferencije mira Vudro Vilsonom, koji nam je zagrantovao samostalnu krunu Crne Gore, koju će i dalje imat Kralj Nikola na glavi na čelu crnogorskog naroda. Nažalost, to se nije dogodilo kako se nadao Plamenac.

PA

Piše: Novak ADŽIĆ

Heroji za pravo, č i slobodu Crne G

Božićni ustanak je otpor rodoljuba da odbrane državu

U cilju ispitivanja stanja u Crnoj Gori, 1919. godine u nju je stigao, kao predstavnik SAD, američki obavještajni oficir i savjetnik za vojna pitanja predsjednika SAD Vudroa Vilsona major Čarls Velington Furlong (docniji pukovnik). On je imao obavezu da o situaciji u Crnoj Gori, u svojstvu šefa američke misije, na osnovu ispitivanja realne situacije u zemlji, sačini i podnese izvještaj američkoj vladi. Furlong je bio u Crnoj Gori od 6. februara do 2. marta 1919. godine. Major Furlong je 12. februara 1919. godine u Jusuf-pašinom zatvoru, t.j. podgoričkoj tamnici „Jusovača“ razgovarao i sa vojvodom Božom Petrovićem, bivšim predsjednikom crnogorskog Senata, uhapšenim zelenaškim vođom i jednim od organizatora Božićnog ustanka.

Preliminarni izvještaj majora Furlonga datiran je 11. marta 1919. U tom izvještaju Furlong veli da mu je vojvoda Božo Petrović rekao i ovo: Ja sam Kraljev rođak i služio sam svoju zemlju 40 godina - kao najbliži saradnik kralja Nikole i

Prinčeva i bio ugledna ličnost u Crnoj Gori. Sadašnja vlast je odgovorna što sam ja u zatvoru. Crna Gora je uvijek bila slobodna zemlja i kao takva priznata od Evrope. Predsjednik Vilson je kazao da svim malim zemljama, uključujući i Belgiju, Crnu Goru i Srbiju, treba dati samostalnost. Svi su se Crnogorci nadali da će savezničke snage biti poslane ovdje da održavaju red i svi smo se nadali autonomiji. Mi želimo da izaberemo naš sopstveni Parlament i neka sudbinu Crne Gore odluči njen narod...

Umjesto Crnogoraca ovdje su došli Srbi i donijeli mnogo novca. Dva-tri čovjeka su nazvali sebe Parlamentom i uredili da se u njemu nađu jedino ljudi koji imaju iste ideje kao i oni. Taj prvi komitet sačinjavali su dva Srbina i jedan Crnogorac: Petar Kosović, Svetozar Tomić i Janko Spasojević. Članovi bivše crnogorske Vlade nijesu bili uključeni ni u komitet ni u parlament... Naše pristalice većinom se nalaze u staroj Crnoj Gori. Mislim da ih ima više nego što sam spreman da kažem. Svako u Crnoj Go-

ri smatra da su izbori bili nelegalni i suprotni zakonu zemlje i da je volja naroda falsifikovana. Srpski zvaničnici i izaslanici, koje su oni izabrali, anektirali su i okupirali Crnu Goru.

Nema mogućnosti da bilo ko nešto učini, ali ima mnogo ljudi u planinama koji ne priznaju sadašnju vladu... Mi želimo konfederalnu Jugoslaviju, ali ništa se ne može uraditi dok Crnu Goru ne okupiraju Savezničke trupe Engleske, Amerike i Francuske. Mi ne želimo ni Srbe ni Italijane. Onda bi mogli da izrazimo svoje poglede slobodno. Partiju koja ima ovdje moć čine boljševici (aluzija na prevratnike bjelaše - Prim. N.A.) i ona ne može zavesti red u zemlji. Oni su svi Srbi i dozvoljavaju svaku vrstu samovolje. Zemlja je siromašna i oni dozvoljavaju pljačku i otimanje. Njihovi ljudi mogu uzeti što god žele od seljaka. Mogu ubiti koga god žele i neće ih niko pozvati na odgovornost pred zakonom. (Originalni Furlongov izvještaj nalazi se u Huverovom institutu u SAD. Ja posjedujem kopiju originala na engleskom jezi-

ku i njegov prevod na crnogorski jezik).

Podsjećam na činjenicu da u teoriji države i prava i u teoriji i praksi međunarodnog javnog prava konfederacija kao oblik državnog uređenja predstavlja savez (labavu zajednicu, asocijaciju) dvije ili više suverenih, samostalnih, nezavisnih međunarodno priznatih država. Konfederacija nije država. Ona nastaje na osnovu međunarodnog ugovora kojeg potpisuju članice saveza država, a koje i dalje zadržavaju svojstvo države i subjekta međunarodnog prava. One stvaraju ugovorni savez radi ostvarivanja nekih zajedničkih interesa. Odluke u konfederalnim organima donose se konsenzusom svih država članica, a svaka država članica ima pravo da odluči da jednostrano napusti savez kad god to hoće. Prema tome, zalaganje crnogorskih zelenaša za konfederalnu Jugoslaviju značilo je borbu za očuvanje državnog subjektiviteta i suvereniteta Crne Gore. Osnova ideologije i politike crnogorskih zelenaša, ideologije

Povodi

čast gore Božićnog ustanka, ideologije i politike crnogorskog Dvora i Vlade u egzilu i mnogobrojnih emigranata bila je borba za opstanak i za obnovu nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i za afirmaciju istorijske posebnosti Crnogoraca.

Dalje, vojni zapovjednik u Božićnom ustanku i načelnik generalštaba crnogorske vojske u Italiji, Krsto Zrnov Popović je eksplicitan kada iz Cuca, dok je vodio gerilski rat protiv okupatora, 30. septembra 1919. piše generalnom konzulu u Rimu Veljku Ramadanoviću: Mi pozivamo svakoga pravoga Crnogorca koji je u inostranstvo da hita u svoju domovinu da branimo čast i ponos Crne Gore, našu egzistenciju i suverenitet koja je krvlju i mukom Crnogorskom stečena nizom šest vjekova.

Ne damo nikome da je oskrnavi, ma ko i koliko bilo naših neprijatelja dok ijednoga pravoga Crnogorca ustraje.

Potom, crnogorske ustaničke vođe: oficiri Petar Lekić, Vojin Lazović, Pero Vuković, Božo Bećir, Milo S. Leković i Savo Raspopović, u jednom ustaničkom, komitskom pismu iz Medove 26. januara 1920. decidirano su poručili: „Ubijeđeni u uspjeh naše pravedne stvari, gorostasno cijeneći da je čast, sloboda i nezavisnost naše domovine iznad svega, od te ideje samo smrt može nas razdvojiti i ništa drugo“. Na koncu, od posebne je važnosti navesti da velika grupa crnogorskih zelenaša, ustanika i komita iz egzila, iz Rima 25. novembra 1922. pišu i potpisuju akt pod naslovom „Evanđelje slobode“, u kojemu se zaklinju, kako vele, „Da ćemo sve svoje snage: fizičke, intelektualne i moralne posvetiti vaskrsnuću crnogorske državne slobode i da smo gotovi za postignuće toga svetoga cilja na prvu zapovijest i svoj život dati“. Oni završavaju to „Evanđelje slobode“ poklikom „Umirem za Crnu Goru“.

Ove činjenice vrijedi zapamtiti kada se govori o ideologiji, programu i političkim težnjama crnogorskih zelenaša-suverenista. Poslije prvobitnog slamanja Božićnog ustanka ponovo buknuo jula 1919. godine godine masovni ustanički oružani otpor Crnogoraca, koji je potom neprestano trajao više od jedne decenije. Naime, komandant crnogorske vojske u egzilu gene-

ugc

Poneđeljak, 5. januar 2026.

11

Stav

Slobodu i zdravlje čovjek najskuplje plaća Piše: Mladen GAZIVODA

Ustanici su tražili da se ponište odluke tzv. Podgoričke skupštine

ral Andrija Raičević je 28. juna/10. jula 1919. godine uputio službeni dopis komandi II bataljona crnogorske vojske stacionirane u Formiji, kojim je pozvao crnogorske oficire: Đura Kapu, Marka Vučerakovića, Mila Lekovića, Iliju Vukmanovića i Todora Borozana da mu se hitno jave u Gaetu, đe je bilo sjedište „Komande Crnogorskih trupa“.

Pomenuti crnogorski oficiri su se odazvali na upućeni poziv generala Andrije Raičevića i 28. VI/10. VII 1919. godine u 10 sati ujutro bili su u Gaeti kod njega. General Raičević je njima, kao i oficirima Krstu Popoviću, Andriji Dragutinoviću, Savu Čelebiću, Dušanu Vukoviću, Jovanu Nikoliću, Savu P. Martinoviću, Matu Todoroviću, Peru Vukoviću i Mirku Božoviću saopštio naredbu crnogorskog ministra vojnog iz Neja kod Pariza divijara Milutina M. Vučinića, u kojemu je od Raičevića zahtijevao da se izvrši odabir od 130 ljudi iz sastava nacionalne vojske u egzilu i da se od njih formira jedinica, koja će otputovati u Crnu Goru za izvršavanje zadataka političkog i vojničkog karaktera.

Grupa od 130 crnogorskih oficira i vojnika dobila je oružje, municiju i novčana sredstva i otputovala za Crnu Goru.

Komandant te ekspedicije bio je komandir Krsto Zrnov Popović. Ekspedicija je bila podijeljena u pet grupa: katunska pod komandom Đura Kape, riječka pod komandom Sava Čelebića, crmnička pod komandom Marka Vučerakovića, nikšićka pod komandom Mata Todorovića i zetska pod komandom Pera Vukovića.

Na Petrovdan 12. jula 1919. godine u 7 sati izjutra crnogorska ekspedicija na čelu sa Krstom Popovićem je željezničkim vozom otputovala iz Formije za pristanište Monopoli i naveče oko ponoći ukrcala se na jedan brod sa jedrima i u zoru otplovila za Crnu Goru. Jadranskim morem crnogorska ekspedicija plovila je četiri dana i usljed vrlo nepovoljnih vremenskih prilika (bila je snažna oluja) njeni članovi stigli su, najprije, pod Medovu, a odatle su se,

uz pomoć Italijana, prebacili na područje Ulcinja i Bara. Potom su preko Lisinja stigli do Rumije i na Sutorman. Odatle su se uputili u razne predjele zemlje radi izvršenja dobijenih zadataka, odnosno, ponovnog podizanja narodnog ustanka u Crnoj Gori.

Prema izvorima crnogorske Vlade u emigraciji, tada je sa Krstom Popovićem u Crnu Goru upalo 69 crnogorskih oficira, sa ciljem podizanja opštenarodnog ustanka protiv srpske okupacije i aneksije Crne Gore i to: komandiri - Petar Lekić, Marko Vučeraković, Krsto Popović, Pero Vuković, Savo Čelebić, Đuro Kapa, Mato Todorović, kapetani - Milo Leković, Andrija Dragutinović, Niko Kašćelan, Todor Borozan, Dušan Vuković, Krsto Ivanović, Božo Bećir, poručnici - Jovan Nikolić i Vaso Marković, potporučnici Mašan Borozan, Petar Lekić, Petar Nikolić, Marko Popović, Majo Vujović, Boško Vujović, Ilija Raičević, Mladen Gluhović, Ilija Konjik, Jovo Kojić, Marko Đ. Popović, Đoko Tomanović, Milovan Kalezić, Niko P. Martinović, Živko Đurović, Todor Grgur, Ilija Đukić, Milo Đukić, Butor Batrićević, Petar Batrićević, Đuro Popović, Nikola Knežević, Simo Lažetić, Ćetko Jovanović, Ilija Vuković, Savo Pejović, Stevan Radonjić, Boško Vučinić, Đorđije Božarić, Filip Vrbica, Milo Šikmanović, Mašo Borilović, Pero Ivanović, Ferid Abazović, Radovan Turčinović, Petar Perišić, Andrija Pejović, Andrija Popivoda, Krsto Vuković, Đuza Vukmanović, Radisav Nikezić, Niko Niković, Mićo Niković, Stevo Dabanović, Nikola Crnojević, Janko Jovanović, Savo Marković, Jovan Zlatičanin, Ilija Leković, Đoko Račić, Milan Orović, Savo Pavlović i barjaktar Savo Martinović.

(Vidi o tome: Prof. dr Šerbo Rastoder, „Crna Gora u egzilu 1918-1925“, knjiga I, Podgorica, 2004, str. 285-286. O tome vidjeti i: „Suđenje borcima protiv aneksije Crne Gore 1918. godine pred Okruž-

nim sudom na Cetinju 1920. godine“, priredio dr Radoslav Rotković, izdavač LSCG, Cetinje 1994).

Kad su oni stigli u Crnu Goru ponovo je narod podignut na ustanak i tada se vode najžešće borbe širom čitave Crne Gore između crnogorskih ustanika i vojske, žandarmerije KSHS i kontrakomitskih četa. I ta oružana borba kontinuirano i masovno se vodi od jula 1919. do prvih mjeseci 1921. Borba traje do polovine 1924, ali ne tako masovno i snažno kao u ranijem periodu. Tada i najviše, od represalija režima, strada Crna Gora i njen narod. Vodi se pravi rat između zelenaških ustanika i oružanih snaga režima. Organi vlasti, kako je 1921. tvrdio general Radomir Vešović, „pretvorile su Crnu Goru u pakao, mnogo crnji od onog Danteovog“.

Vođe crnogorskog narodnog ustanka su 20. septembra 1919. godine, sa svojega zbornog mjesta, sa planine Vojnik, obznanile Proglas, u kojemu su, uz ostalo, istakli i ovo: „Nikad Crnogorci neće dopuštiti da im sloboda njihova bude ukradena! Crna Gora mora biti vaspostavljena u potpunoj njenoj slobodi i državnoj nezavisnosti. To će biti makar koliko današnja borba bila duga i krvava“ - kaže se u tome proglasu, kojega su potpisali: Milisav Nikolić, bivši potpredsjednik Crnogorske Narodne Skupštine, major Krsto Popović, major Ivan Bulatović, major Savo Čelebić, Živko Nikčević, sekretar I klase Ministarstva, major Marko Vučeraković, major Pero Vuković, pješadijski kapetan Niko Kašćelan i pješadijski kapetan Milo Leković. Crnogorski ustanak trajao je intenzivno dugo godina potom, bio je vođen u formi gerilskog rata do polovine 1924, potom isti malaksava, ali traje do 1929. godine, kako se ističe u naučnoj istoriografiji, mada ja mislim da se njegov kraj može označiti 1934. godine, kada je u Vraki u Albaniji od strane agenata jugoslovenske tajne policije ubijen istaknuti oficir crnogorski, zelenaški komita, ustanik poručnik Petar Markov Pekić Crmnice.

• iz

Od navodno najvećeg izuma stare Grčke, demokratije, pa do danas, promijenilo se mnogo društvenih uređenja, ljudi, dinastija, osvajačkih ratova... Može li neko tvrditi da je živio u slobodi i uživao „blagodeti“ demokratskog društva? Utopijske ideje tvrde suprotno, a da li? Ne znam koliko je demokratija bila svrsishodna u početku, samim nastajanjem, ali činjenica je da u ovom trenutku nije. Sve je izmijenjeno i prilagođeno jednoj grupi ljudi.

Koncept - jedan čovjek, jedan glas - izgubio je svrhu.

Od K. Kolomba i Dž. Kuka bijeli čovjek je stigao svuda i donio nešto što se zove progres i kultura!? Stvorene su kolonije, robovlasnička društva, inkvizicija... Promijenjena je demografska struktura stanovništva, geografska, sociološka, religijska i zdravstvena... A osim toga? Ili šta više? Na nekom snimku iz Amerike vidio sam čovjeka bijele rase kako se izvinjava prastanovniku Amerike, pripadniku nekog indijanskog plemena, nije posebno bitno kojeg u ovoj priči. Da li će to nešto promijeniti poslije toliko godina, da li će vratiti mrtve, izmučene, opljačkane i obespravljene stanovnike?

Nije uporedivo sa navedenim, ali na ličnom primjeru kao stanovnik male zemlje koja nije u sastavu EU, na svakom putovanju prema bilo gdje u Zapadnoj Evropi, Americi... uvijek se osjećam kao građanin drugog reda na graničnom prelazu, gdje su mi dokumenta i stvari uvijek podložni dodatnim provjerama, iako sam bio u većoj grupi ljudi za koje smo putovanje agenciji uplatili isti, ne mali iznos novca. Na aerodromu postoji „poseban“ prolaz za „one druge“ koji uvijek moraju čekati u redu i službenici imigracione službe uvijek sa podozrenjem gledaju i zadržavaju dokumenta za dodatnu provjeru.

Ne zaboravimo slobode koje su se pokrenule praktično u XX vijeku, sloboda žena, sloboda glasanja, prava na rad, sloboda opredjeljenja, a onda sada Zakona o rodnoj ravnopravnosti koji tretira i „jezičke slobode“, kao i slobodu polnog opredjeljenja i izjašnjavanja. Šta smo u stvari dobili time? Dobili smo mogućnost rodnog opredjeljenja, istopolnih brakova i ko zna šta još? Nemam ništa protiv sloboda u ovom smislu, ali se, čini mi se, previše potenciraju. Da li će nam stvarno omogućiti kao društvu bolji život, ukupno? Moje seksualno opredjeljenje i na kraju rodno opredjeljenje je samo moja i privatna stvar. Zašto bi se o tome raspravljalo javno? Ili je to poenta koju ja ne vidim ili ne razumijem? I koliko se sve u osnovi zloupotrebljava? Postoje, barem u našem jeziku, odrednice u zanimanjima, pa nije više ispravno reći gospođa doktor ili gospođa psiholog, borac za ljudska prava, nego doktorica, psihološkinja, borkinja i sl. I kakav je to doprinos i/ili napredak donijelo ženama ili muškarcima, svejedno? Na kraju, zašto sada tu stati? Napretkom tehnologije imamo AI i robote (pojam koji je uveo SF pisac Isak Asimov, ako se ne varam). Zar ne misli još neko da ćemo i tu uskoro imati odrednicu pola: robot i robotica ili već kako je jezički ispravno? Očigledno ćemo u našem, ali i drugim jezicima prilagoditi izražavanje i gramatiku. Postoje, na primjer, zamjenice njoj i njemu, ali ne dalje, bar koliko znam.

Kad smo kod jezika, kako je došlo uopšte do ove raznolikosti?

Kada se nađete u društvu ljudu kojima je maternji jezik neki drugi, pa tražimo jezik kojim ćemo da se sporazumijemo, obično se završi engleskim. Ali Britanci, Australijanci i Amerikanci se skoro, pa jedva razumiju. Puno različitih riječi, iako je osnova ista. Vremenom se živi jezik razdvaja i udaljava. Šta je sa latinskim, koji je u skorašnjoj istoriji bio osnova i glavni jezik sporazumijevanja?

To je sada mrtav jezik, a i brojke koje su zamijenjene arapskim. Čak se latinski i italijanski puno razlikuju. Da li je ipak bio samo jedan jezik od kojeg su počeli svi ostali da se razvijaju? Na kraju, zar je bitno kojim jezikom govorimo, ako se razumijemo? Zar to ne bi trebalo da bude jedan od postulata slobode? Bio sam prisutan u jednoj bašti restorana glavnog grada kad su se tri dječaka predškolskog uzrasta, ali iz potpuno različitih sredina i govornog područja, toliko zanijela u nekoj njihovoj igri da uopšte nisu shvatili da niko nikog ne razumije! I to bi trajalo ko zna još koliko da ih roditelji nisu prekinuli, jer je bilo već kasno. Očigledno djeci ne smeta različitost, to tek steknu godinama, odrastanjem i očigledno predrasudama. Zašto i odrasli ne mogu imati tu slobodu u izražavanju i prihvatanju različitosti? Zašto mora postojati „superiorna rasa, nacija ili država“? Zašto država koja navodno ima najviši oblik slobode i demokratije mora ratovati i biti u sukobu sa skoro svima na svijetu? A zvanično imaju najveći broj beskućnika u svijetu, a bili su kolonija i prije toga su oteli zemlju od domicilnih stanovnika... Možda bismo još nešto mogli naučiti od djece, umjesto što odrasli uče njih.

Rođen sam kao čovjek, a Francuz sam sasvim slučajno. – Ž. Ruso

12 Kultura PODGORICA - Nagrada „Ranko Radović“ za 2025. godinu za projekat Hadrovića džamije nije samo priznanje jednom arhitektonskom ostvarenju, već i snažna potvrda da savremena arhitektura može istovremeno biti duboko ukorijenjena u memoriji mjesta i jasno okrenuta jeziku svog vremena. Na raskršću četiri ulice u podgoričkom naselju Drač, na lokaciji gdje je do sredine 20. vijeka postojala džamija iz osmanskog perioda, danas stoji novi sakralni objekat koji ne pokušava da rekonstruiše izgubljeno, već da ga promišljeno reinterpretira.

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Arhitekta i profesor Rifat Alihodžić za Pobjedu povodom nagrade „Ranko Radović“ Hadrovića džamije, ali i povodom lošeg odnosa prema najvrednijim resursima u Cr

Za „šaku dolara“ struka saučesnik u devastaciji

Nije tačno da se zabranjuje gradnja u zaštićenim zonama koje kontroliše UNESCO, već se jasnim pravilima Stručni žiri je upravo u toj sposobnosti - da se osjetlji- propisuje kako se to radi a da se vo odgovori na istorijski aspekt, urbanistički kontekst i zatečene vrijednosti ne degradiraju. savremene potrebe zajedni- U Bokokotorskom zalivu se vide ce - prepoznao ključnu vrijednost projekta, dodijelivši na- primjeri arhitektonskog orgijanja gradu arhitektonskom studiju na padinama, koje izgledaju kao ARHINGinženjering iz Podgorice. Autorski tim, pred- ogrebotine na lijepom licu. Boka to nije vođen arhitektom Rifatom Alihodžićem, potpisuje dje- zaslužila ili mi nijesmo zaslužili nju

Ilya Ivanov

Dio arhitekture Hadrovića džamije

POBJEDA: Nagrada „Ranko Radović“ često se tumači kao priznanje etičkoj i kulturnoj dimenziji arhitekture, a ne samo njenoj formi. Na koji način ste u projektu Hadrovića džamije balansirali između savremenog izraza i odgovornosti prema istorijskom pamćenju mjesta koje je, kako ste sami ranije rekli, bilo sistematski izbrisano?

ALIHODŽIĆ: Ova nagrada koncipirana je da od strane referentnih žirija vrednuje sve bitne segmente arhitektonskog djela. Postala je tradicionalna od 2006. godine i njena važnost se uvećava pri svakom narednom ciklusu.

Za ovu nagradu, uglavnom, učestvuju arhitekte sa područja cijele bivše Jugoslavije. Na taj način se održava taj

nekada jedinstveni kulturni prostor, što doprinosi komparaciji ideja, čime se umanjuje osjećaj samodovoljnosti koja je neminovna ako se zatvorimo u lokalne okvire.

Novoizgrađeni objekat Hadrovića džamije, bez sumnje, nosi dualizam između savremenog arhitektonskog izraza i jasne utemeljenosti u zatečeni kontekst. Savremeni oblikovni jezik, primijenjen na objektu, ocijenjen je od stručne javnosti kao hrabar iskorak, što se rijetko događa kod novoprojektovanih sakralnih objekata. Iako u islamu nijesu propisani kanoni u izgradnji ove vrste objekata, značajan faktor čine naslijeđene forme i tipologije kojima se nije lako oduprijeti. Kroz ubjedljive argumente uspjeli smo da dobijemo naklonost od Islamske zajednice, da osavremenjenim arhitektonskim jezikom oblikujemo jednu sasvim originalnu formu koja puno duguje lokalnom kontekstu.

Naselje Drač predstavlja autentično, za nas obavezujuće urbano jezgro. Garnirano je inspirativnom tipologijom kuća koju čine dominantni, jednovodni krovovi koji akcentuju ulične frontove. Kamen kao materijal je dominantan pa je primijenjen i na fasadi džamije, ali u savremenoj obradi na dva različita načina koji objektu daju kontrast i diferenciraju forme. Poštovanje zatečenog konteksta je iskazano kroz razmjeru i kompoziciju novoprojektovanog objekta pa se on ponaša kao „dobar susjed“ koji je lijepo primljen od svih konfesija zbog višeslojnog doprinosa okruženju.

POBJEDA: Lokacija džamije na raskršću četiri ulice daje joj snažan urbanistički potencijal. Da li ste ovaj objekat promišljali više kao sakralni artefakt ili kao urbani reper koji treba da „popravi“ fragmentirani gradski prostor Drača?

Hadrovića džamija na Draču

ALIHODŽIĆ: Lokacija bivše, porušene džamije predstavlja „pupak“ naselja i njegovo gotovo geografsko središte i mjesto najčešćeg susretanja mještana. Novi objekat je projektovan nepretenciozno. Vodilo se računa o čovjekomjernosti formi i visini minareta.

On nije viši od najvišeg objekta u blizini. Težilo se formiranju mjesta snažne kohezione energije u rastresitom urbanom tkivu, pa se ovaj objekat doživljava kao značajan reper danju, a još više noću zbog specifičnih svjetlosnih efekata koji su pažljivo dozirani.

POBJEDA: S obzirom na to da nije postojala realna mogućnost rekonstrukcije originalne džamije, kako ste se odnosili prema pitanju kontinuiteta, odnosno što ste smatrali važnijim: formalne reference na osmansko nasljeđe ili reinterpretaciju njegove suštine kroz savremeni arhitektonski jezik?

ALIHODŽIĆ: Kada su u pitanju džamije iz osmanskog perioda, u Crnoj Gori samo Husein-pašina u Pljevljima nosi taj pečat. Ostale su produkt lokalnog graditeljstva sa jasnim karakteristikama podneblja u kojima su izgrađene.

Gradili su ih lokalni majstori na tradicionalan način i zatečenim materijalom iz okruženja. One su, u suštini, lokalne kuće svog vremena, prilagođene vjerskom obredu. Novoizgrađena Hadrovića džamija projektovana je u stilu sadašnjeg vremena kako bi ostala

Aida Dizdarević

lo koje se jasno distancira od pukog formalizma i nostalgije, nudeći arhitekturu tihe snage, umjerene simbolike i snažne urbanističke prisutnosti.

U razgovoru za Pobjedu, Rifat Alihodžić govori o arhitekturi kao odgovornoj, „naručenoj umjetnosti“, o odnosu prema nasljeđu koje je nasilno prekinuto, o ulozi sakralnih objekata u multikonfesionalnom društvu, ali i o dubokoj krizi prostora u Crnoj Gori, obilježenoj investitorskim urbanizmom i slabljenjem institucionalne kontrole. Njegovi odgovori ne nude samo tumačenje jednog projekta, već i jasnu, kritičku poziciju o tome što arhitektura danas jeste - i što bi morala biti - u vremenu kada se prostor sve češće doživljava kao roba, a ne kao zajedničko dobro.

Arhitekta Rifat Alihodžić

pošten svjedok sadašnje kulture, tehnologije građenja i načina obrade primijenjenih materijala. Naravno, ispoštovana su pravila orijentacije molitvenog prostora prema Kibli (Kjaba u Meki), a kontinuitet građenja je ostvaren sa pažljivim odnosom prema postojećem urbanom tkivu.

POBJEDA: U Crnoj Gori svjedočimo snažnoj devastaciji prostora, naročito kroz stihijsku gradnju i investitorski urbanizam. Da li smatrate da arhitekte danas imaju dovoljno institucionalne i profesionalne moći

da se suprotstave tim procesima ili su često svedene na puku tehničku ulogu?

ALIHODŽIĆ: U periodu tranzicije rasformirani su ili privatizovani zavodi za urbanizam koji su bili od društva kontrolisani, nosioci planiranja prostora. Njihovim nestankom otvorena su vrata investitorskom urbanizmu i izgradnji za tržište koja za cilj ima samo profit. U takvoj atmosferi arhitekte su, najčešće, svedene na puke izvršioce investitorskih želja, ali su tako postali i nosioci legitimiteta devastacije prostora. Takvu poziciju

Kultura

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Lejla Nurković

a postala ji prostora

mnoge kolege pravdaju nužnošću preživljavanja od svog posla što se nikako ne može prihvatiti kao opravdanje.

Ipak, najodgovornija je država koja, pritisnuta sve snažnijom materijalnom snagom investitora, ne čini dovoljno da vrati prostor pod kontrolu i vrati ga struci.

POBJEDA: U praksi se često dešava da arhitekte postanu „posrednici“ između loših urbanističkih politika i profita investitora. Da li ste se u svom radu susretali sa situacijama u kojima je profesionalna etika bila u direktnom sukobu sa zahtjevima investitora - i da li je u današnjim uslovima u Crnoj Gori uopšte moguće reći „ne“ projektu koji devastira prostor?

ALIHODŽIĆ: Naša struka ne može biti abolirana. Pokazuje se da je pristajala, a to čini i dalje, da bude saučesnik „za šaku dolara“. Ovakvo stanje odavno traje tako da su stasale generacije arhitekata koje takav ambijent smatraju normalnim i ne znaju za neki bolji koji je ipak postojao.

Moguće je reći „ne“, što je određeni broj kolega činio, ali nijesmo imali kritičnu masu da bi to imalo efekta. Sa ponosom mogu reći, iako može zvučati neskromno, da pripadam onom dijelu struke koji nije pristao na kompromise sa investitorima-profiterima kako u kreiranju prostora, tako i u projektovanju objekata za tržište. Svoju planersku licencu

sam „zamrznuo“ od momenta kada je prestalo planiranje a počelo „ucrtavanje“ objekata po želji investitora. Zbog odbijanja vazalne uloge kod nekoliko nadmenih investitora koji rade za tržište, u našem birou nemamo projektovanu nijednu stambenu zgradu tog tipa već dvadeset godina.

POBJEDA: Primjer Kotora i njegovog komplikovanog odnosa sa UNESCO-om pokazuje koliko su zaštita nasljeđa i savremeni razvoj u konfliktu. Da li vidite Hadrovića džamiju kao model kako se savremena arhitektura može uklopiti u osjetljiv kontekst, bez simulacije istorije i bez agresije nad prostorom?

ALIHODŽIĆ: Odnos sa UNESCO-om nije komplikovan ako se poštuje sve ono što se od ove organizacije zahtijeva. To nije hendikep već privilegija koju dovode u pitanje samo oni koji svaki, pa i ovaj vrijedan prostor žele iznijeti na pijacu. Nije tačno da se zabranjuje gradnja u zaštićenim zonama koje kontroliše UNESCO, već se jasnim pravilima propisuje kako se to radi a da se zatečene vrijednosti ne degradiraju. U Bokokotorskom zalivu se vide primjeri arhitektonskog orgijanja na padinama, koje izgledaju kao ogrebotine na lijepom licu. Boka to nije zaslužila ili mi nijesmo zaslužili nju.

Hadrovića džamija je projektovana za konkretan ambijent i sa prostudiranim senzibilitetom prema njemu. U tom smislu ona je prepoznata kao kvalitet, ali ne može biti formula koja je primjenljiva u drugom ambijentu. Jer, arhitektura je umjetnost od koje se očekuje da za svaku situaciju pronađe najbolja rješenja koja će neki prostor aktivirati, a ne uzurpirati.

POBJEDA: Koliko je u procesu projektovanja Hadrovića džamije bila prisutna svijest da se radi o objektu koji ima i snažnu simboličku dimenziju u multikonfesionalnom i multikulturnom društvu? Može li, zapravo, arhitektura danas igrati aktivnu ulogu u izgradnji društvenog dijaloga?

ALIHODŽIĆ: Sakralni objekti su bitni faktor identiteta i kulture ali ne samo naroda konkretne religije za koju se grade. Kao dominantni vizuelni reperi predstavljaju dio mozaika zajedničke baštine u svakoj sredini. Bitni su kao dokaz postojanja svakog et-

Vapaj pojedinaca ima samo kratkoročan efekat POBJEDA: Da li smatrate da je savremena arhitektonska scena u Crnoj Gori dovoljno kritična prema dominantnim prostornim politikama ili još uvijek izostaje jasniji otpor prema projektima koji trajno narušavaju pejzaž i kulturni identitet zemlje?

ALIHODŽIĆ: Da bi struka mogla da djeluje, ona mora biti institucionalno organizovana, jer vapaj pojedinaca ima samo kratkoročan efekat. Imamo Savez arhitekata Crne Gore, NVO Kana/ko ako ne arhitekti/, ali je najvažnije da smo, konačno, dobili Komoru arhitekata, koja se nedavno izdvojila iz Inženjerske komore Crne Gore. Time je nastala pretpostavka da se, u saradnji sa institucijama države, počne stvarati atmosfera za odgovorniji odnos prema prostoru i arhitekturi. Na pomolu je formiranje, od resornog ministarstva, agencije za planiranje prostora Crne Gore, kao i opštinskih agencija iste namjene.

Spadamo u one rijetke zemlje koje nemaju državnu nagradu za arhitekturu. Njenim osnivanjem država bi pokazala da joj je do kvaliteta građenja zaista stalo. Svakako, značajna je nagrada Salona koju dodjeljuje Savez arhitekata Crne Gore kao i novouspostavljena nagrada od Komore arhitekata čiji smo mi prvi laureati, upravo sa objektom Hadrovića džamije. Takođe, za kvalitetnu arhitektonsku scenu je neophodna stručno utemeljena kritička i dobronamjerna misao, izrečena od relevantnih i ozbiljnih stručnjaka, profilisana kroz stručni časopis ili respektabilne elektronske platforme. Još smo uskraćeni za pojavu kolega čiji bi sud bio relevantan i bitan za struku. Naravno da treba pozdraviti doprinos svih onih koji se povremeno bave opservacijom onog što se dešava u našem prostoru.

nosa u konkretnom prostoru i dokaz zajedničkog življenja u sinergiji vrijednosti, što produkuje novi kvalitet.

Iz sopstvenog iskustva zaključujem da ljudi iz multikonfesionalnih sredina posjeduju dodatnu širinu i nemaju animoziteta prema drugom i drugačijem. Namjerno ne koristim termin „suživot“ jer, po meni, on u sebi sadrži elemente nužnosti i trpnje.

Arhitektura predstavlja složen civilizacijski fenomen koji nadilazi svoju funkcionalnu i estetsku dimenziju. Iako to nije vidljivo, ona aktivno učestvuje u društvenom dijalogu. Kao materijalizovani izraz društvenih vrijednosti, ideologija i odnosa moći, arhitektura oblikuje način na koji se pojedinci i zajednice odnose prema prostoru, ali i jedni prema drugima. Bez sumnje, arhitektura predstavlja tihi, ali snažan oblik društvenog govora. Kroz oblikovanje prostora, ona ne samo da reflektuje društvo, već aktivno učestvuje u njegovom dijalogu, transformaciji i razvoju.

Posebno značajnu ulogu u društvenom dijalogu imaju javni prostori. Trgovi, parkovi i institucije kulture omogućavaju susret različitih društvenih grupa i predstavljaju fizičku osnovu demokratske razmjene ideja. Kvalitetno oblikovan javni prostor podstiče inkluziju i socijalnu interakciju, dok neadekvatno planiranje može dovesti do isključenosti i društvene fragmentacije.

POBJEDA: U kontekstu sistematskog uništavanja sakralnih objekata u periodu socijalizma, kako danas tumačite odgovornost savremene države prema tim „prazninama“ u urbanom tkivu?

Da li arhitektura može ispraviti istorijske nepravde ili samo ukazati na njih?

ALIHODŽIĆ: Arhitektura je naručena umjetnost i šansu da pokaže svoju moć dobija tek nakon toga kada dobije zadatak da konkretno djeluje. Država, nažalost, nema dovoljno senzibiliteta prema kulturnoj baštini pravdajući se nedostatkom sredstava, što je nepremostiv alibi ako se tako kreira budžet. Gradovi bez objekata iz prošlosti izgledaju kao ljudi bez uspomena. Sakralni su izuzetno važni, ne samo kao mjesta za obavljanje molitve, već kao bitni elementi identiteta i kulturnog mozaika. Očigledna je indolentnost države prema postojećim objektima koji propadaju, a da ne govorimo o povratku onih koji su porušeni.

POBJEDA: U savremenom kontekstu u kojem se prostor sve češće doživljava kao tržišna kategorija, a ne kao zajednička vrijednost, da li smatrate da arhitektonsko djelo može imati i pedagošku ulogu? Koju vrstu profesionalnog i etičkog odnosa, kroz primjer Hadrovića džamije, biste željeli da prepoznaju mlađe generacije arhitekata?

ALIHODŽIĆ: Ne samo kada je u pitanju Hadrovića džamija nego projektovanje svakog objekta, bez obzira na veličinu i funkciju, treba da nosi odgovornost prema prostoru i ukupnoj slici u građenoj sredini. I najmanja kuća, osim unutrašnjosti, ne pripada samom vlasniku. Ona svojom pojavnošću pripada i gradu jer ga aktivno formira. Tijesna cipela žulja samo onoga ko je nosi ali loša gradska slika žulja sve nas.

Crnogorski prostor je u krizi i potrebne su hitne intervencije od strane institucija kako bi se planiranje prostora izuzelo od i suviše moćnih građevinskih lobija i vratilo u ruke struke. To neće biti lako, ulog je veliki, prostor je naš najvažniji resurs. Jovan NIKITOVIĆ

Završeni pripremni radovi na arheološkom lokalitetu u Beranama, slijedi konzervacija Opština Berane

za projektovanje rnoj Gori

13

Arheološki lokalitet Gradac

Otkriveno 28 metara utvrđenog bedema PODGORICA – Na arheološkom lokalitetu Gradac, u naselju Budimlja, opština Berane, uspješno su završeni pripremni radovi u okviru projekta „InclUSivE HERITAGE – Sustainable Cultural Tourism in Hinterlands“, koji se realizuje kroz Program prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora, uz finansijsku podršku Evropske unije. Nosilac projekta je Polimski muzej iz Berana, a partner na projektu je Muzej Hercegovine iz Trebinja.

Tokom prethodnih sedmica sprovedeno je temeljno čišćenje terena i uklanjanje rastinja, čime su stvoreni uslovi za dalja arheološka istraživanja i konzervatorske aktivnosti. Posebno je značajan završetak iskopavanja u sektoru II, gdje je istraženo 28 metara fortifikacionog bedema. Ovi radovi omogućili su bolji uvid u slojevitu istoriju Gradca i otkrili nove podatke od značaja za naučnu i stručnu javnost.

Radovi na Gradcu su započeti ovog mjeseca, a u narednom periodu planirano je sprovođenje aktivnosti održavanja, konzervatorskih radova na ar-

hitektonskim ostacima, njihova konsolidacija i sanacija, kao i turističko opremanje lokaliteta kroz postavljanje informativnih tabli i izgradnju panoramske platforme. Posebna pažnja biće posvećena očuvanju autentičnosti lokaliteta i unapređenju njegove prezentacije, sa ciljem da Gradac postane prepoznatljiva destinacija kulturnog turizma u Beranama.

Paralelno sa ovim aktivnostima, partnerska institucija – Muzej Hercegovine iz Trebinja – počinje radove na zaštiti i valorizaciji kulturnog dobra Bosne i Hercegovine, srednjovjekovne tvrđave Mičevac kod Trebinja. Time se kroz zajednički projekat doprinosi očuvanju i promociji značajnih lokaliteta sa obje strane granice, jačanju kulturnih veza i razvoju održivog kulturnog turizma u prekograničnom području.

Projekat „InclUSivE HERITAGE – Sustainable Cultural Tourism in Hinterlands“ ima za cilj očuvanje i promociju kulturne baštine u ruralnim područjima, unapređenje pristupačnosti i jačanje turističke ponude kroz održivo upravljanje i valorizaciju lokaliteta od posebnog značaja.

An. R.

Leonardo Dikaprio nije stigao na dodjelu nagrada u Palm Springsu

Zaglavljen na ostrvu zbog hapšenja Madura PODGORICA – Glumac Leonardo Dikaprio propustio je dodjelu Međunarodnih filmskih nagrada u Palm Springsu, gdje je trebalo da primi prestižno priznanje za svoju najnoviju ulogu.

Razlog njegovog izostanka su, kako prenosi Danas, neočekivani poremećaji u vazdušnom saobraćaju izazvani vojnom akcijom koju je administracija Donalda Trampa pokrenula u Venecueli. Pedest jednogodišnji glumac trebalo je da primi nagradu „Desert Palm Achievement Award“ za ulogu u filmu „One Battle After Another“. Međutim, kako navodi Varajeti, Dikaprio nije mogao da napusti karipsko ostrvo Sent Barts, gdje je fotografisan na odmoru sa djevojkom Vitorijom Ćereti, Tomom Brejdijem i drugim poznatim ličnostima, zbog opsežnih vazdušnih ograničenja uvedenih nakon eskalacije sukoba.

- Leonardo Dikaprio nam se večeras ne može pridružiti lično zbog neočekivanih poremećaja u putovanju i ograničenja vazdušnog prostora. Iako ćemo propustiti proslavu sa njim lično, čast nam je da prepoznamo njegov izuzetan rad i trajan doprinos kinematografiji - kazao je portparol Međunarodnog filmskog festivala Palm Springs za Varajeti.

Podsjetimo, u subotu je američki predsjednik Donald Tramp potvrdio da je naredio „velike udare“ u Venecueli sa ciljem svrgavanja režima predsjednika Nikolasa Madura. Tramp (79) je na društvenoj mreži Truth Social optužio Madura (63) za zločine povezane sa drogom i potvrdio njegovo hapšenje. R. K.

14 Hronika Podgorice

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Aktivnosti Agencije za stanovanje AGENCIJA ZA STANOVNJE

Direktor podgoričkog Vodovoda pozvao nadležne da saslušaju predstavnike opštine Zeta i DNP-a

Nišavić: Ukoliko se nešto desi meni ili mojoj porodici, odgovorni će biti Asanović i Knežević Izvršni direktor gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija d.o.o. Podgorica Aleksandar Nišavić saopštio je da su izjave rukovodstva opštine Zeta neistinite, te da prerastaju u ,,ozbiljne prijetnje“ po njega i njegovu porodicu.

On je poručio da ukoliko se nešto desi njemu ili njegovoj porodici, direktna odgovornost ide na lidera DNP-a Milana Kneževića i predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića.

Aleksandar Nišavić

Njegovo reagovanje prenosimo integralno: „Prethodnih dana imali smo priliku da vidimo kako rukovodstvo opštine Zeta na čelu sa Mihailom Asanovićem i DNP-a na čelu sa Milanom Kneževićem u svojim izjavama i objavama iznose veliki broj neistina i neutemeljenih

DNP: Nišavić prskao biber sprejom Zećane, treba da bude uhapšen Najgori direktor u istoriji podgoričkog Vodovoda Aleksandar Nišavić treba da bude uhapšen i procesuiran jer je 30. decembra mimo svojih nadležnosti komandovao Komunalnom policijom i napadom na mirne mještane Botuna saopštili su iz DNP-a.

U izgradnju novih javnih zelenih površina, odnosno ozelenjavanje grada, tokom prošle godine uloženo je 2.365.134 eura.

Iz gradskog preduzeća ,,Zelenilo” d.o.o. Podgorica su izjavili za Pobjedu da su efekti tih ulaganja vidljivi su kroz veći broj uređenih i funkcionalnih javnih zelenih površina, bolju opremljenost grada sadržajima za sve generacije, kao i uopšte-

Izazovi Iz Zelenila navode da su se najveći izazovi u 2025. godini odnosili na ograničen broj radnika na terenu, povećan obim posla, nepovoljne vremenske uslove i pojave vandalizma na javnim zelenim površinama.

- Uprkos tim okolnostima, kroz dobru organizaciju rada, jasno postavljene

Prema njihovim riječima, njegov pokušaj „probijanja ograde i prskanje biber sprejom jednog od prisutnih građana označio je i sramnu akciju policije“.

- O svemu tome postoje video-zapisi i izjave očevidaca. I sad, po starom dobrom demokratskom

optužbi, koje u jednom trenutku prerastaju u otvorene prijetnje, a ujedno daju podstrek mještanima da javno direktnim putem postupe jednako kao i oni, osjećajući zaštitu od strane rukovodstva opštine Zeta i DNP-a za ovako nedozvoljeno ponašanje.

Sve je kulminiralo objavom rukovodstva opštine Zeta, u kojoj prekoračenjem svojih nadležnosti proglašavaju mene kao osobu čije prisustvo nije poželjno na teritoriji opštine Zeta, te da mi u suprotnom ne garantuju za bezbjednost i upućuju me da u širokom luku izbjegavam prisustvo na teritoriji opštine Zeta. Oni koji su tokom ovih dešavanja prekoračili svoja ovlašćenja su upravo oni, dok će pred

običaju, Nišavić izigrava žrtvu i velikomučenika, umjesto da je u pritvoru.

Narod je već navikao na melodramatiku i patetiku „ugroženih“ korumpiranih funkcionera koji će kad-tad krivično-pravno odgovarati - poručuju iz te partije.

Nišavić i Mujović, kako kažu, uvijek mogu doći u Zetu s kordonom policije, kao što su došli u četiri sata poslije ponoći sa šest stotina do zuba naoružanih policajaca koji su uhapsili čitavo jedno selo.

nadležnim organima morati da dokažu sve iznesene lažne optužbe koje koriste u cilju prikrivanja svog direktnog učešća u realizaciji projekta i oslobađanju parcele za gradnju postrojenja.

U cilju zaštite ličnog integriteta i bezbjednosti pokrenuću pravne radnje protiv svih lica koja su svojim izjavama i objavama na društvenim mrežama uticala na kreiranje takvog ambijenta.

Svjestan činjenice da ovaj stav nije ujedno stav većine emancipovanih, poštenih, vaspitanih i prisebnih komšija iz susjedne opštine, ovim putem pozivam nadležne institucije da saslušaju predstavnike opštine Zeta i DNP-a, a ujedno upozoravam da su ukoliko se nešto desi mojoj porodici i meni lično od ovog trenutka za to direktno odgovorni predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović i predsjednik DNP-a Milan Knežević.

Takođe, ovom prilikom obavještavam javnost da ću nastaviti sa svojim radom kao i do sada i da ću se bez obzira na prijetnje i pritiske slobodno kretati Crnom Gorom dok god mi nadležni organi to ne zabrane, te da ću i dalje ostati dosljedan i boriti se za ono što je dobro za sve građane glavnog grada i opštine Zeta“, navodi se u reagovanju Aleksandra Nišavića.

R. P.

Nove fasade na soliterima u Bloku pet

Nastavljaju uređenje fasada u Bloku V i VI Agencija za stanovanje Glavnog grada je krajem prethodne godine zabilježila izuzetno uspješne rezultate u oblasti sanacije i izrade fasada, sa posebnim akcentom na termoizolacione fasade.

- U odnosu na prethodnu godinu, obim izvedenih radova povećan je za više od 100 odsto, čime su postignuti značajni pomaci i postavljeni dobri temelji za naredni period.

Tokom godine, ranija duga lista čekanja svedena je na minimum, a radovi su se istovremeno izvodili na desetak lokacija. Posebno se izdvajaju Blok V i VI, gdje se već sada vidi promjena izgleda ovog dijela grada zahvaljujući izvo-

đenju termoizolacionih fasada – poručuju iz Agencije za stanovanje.

Kroz projekat ,,Poboljšanje uslova stanovanja“, uz upotrebu termoizolacionih materijala, kroz partnerstvo Glavnog grada, Skupština etažnih vlasnika i Agencije za stanovanje, krajem prethodne godine završili su i izradu fasada na soliterima u Ulici Vijenci kosovskih junaka br. 4 i Trg Nikole Kovačevića br. 7 u Bloku V. - Agencija je već ušla u nove tenderske procedure, a pojedini poslovi su ugovoreni, tako da se odmah nakon praznika očekuje početak radova na Ruskoj kuli, kao i na dodatnim objektima u Bloku V - zaključuju iz Agencije za stanovanje.

I. M.

Još jedna uspješna poslovna godina za Gradsko preduzeće Zelenilo d.o.o.

U ozelenjavanje grada uložili skoro no zeleniji grad. Prioritet za ovu godinu, kako poručuju, jeste potpuna realizacija Programa rada, uz unapređenje finansijskog poslovanja i obezbjeđivanje stabilnih prihoda, a fokus će biti na racionalnijem upravljaprioritete i maksimalan angažman zaposlenih, obezbijeđen je kontinuitet u izvršavanju obaveza prema gradu i građanima.

Posebna pažnja posvećena je unapređenju unutrašnje organizacije i racionalnijem upravljanju resursima, što je rezultiralo pozitivnim poslovnim rezultatom u 2025. Godini – navode iz Zelenila.

nju resursima, realizaciji planiranih investicija, unapređenju infrastrukture i daljem razvoju rasadničke proizvodnje.

ULAGANJA

Tokom 2025. godine Zelenilo je ostvarilo značajne rezultate uprkos složenim organizacionim uslovima i malom broju neposrednih izvršilaca. Realizovane su brojne aktivnosti na izgradnji i uređenju novih zelenih površina, parkova i dječjih igrališta, kao i na kontinuiranom održavanju postojećih javnih zelenih prostora na teritoriji grada.

- Među realizovanim projektima posebno se izdvaja rekonstrukcija Karađorđevog parka, ozelenjavanje bulevara prema Danilovgradu i Bulevara Veljka

Vlahovića, izgradnja parka na Koniku i više dječjih igrališta, poput igrališta u Aerodromskoj ulici, Ulici 4. jula, rekonstrukcija igrališta na Bulevaru Serdara Jola Piletića i brojni drugi – navode iz Zelenila.

Poseban iskorak, kako dodaju, predstavlja priprema i donošenje novog cjenovnika usluga, prvog nakon 2017. godine, čime su stvoreni uslovi za realnije vrednovanje rada preduzeća i dugoročnu finansijsku održivost.

- Takođe, obezbijeđen je kontinuitet rasadničke proizvodnje, što je omogućilo stabilno snabdijevanje terena kvalitetnim sadnim materijalom. Takođe, na sjednici Skupštine Glavnog grada usvojen je i Aneks ugovora o obavljanju komunalne dje-

latnosti za narednih pet godina, čime je obezbijeđen kontinuitet u vršenju javne funkcije, a za Zelenilo ovaj dokument predstavlja važan osnov za stabilno planiranje rada, realizaciju programa i nesmetano obavljanje povjerenih poslova u interesu grada – poručuju iz Zelenila.

Finansijska sredstva u 2025. godini bila su dominantno usmjerena na obavljanje javne funkcije i unapređenje javnih zelenih površina, realizaciju investicija u vidu izgradnje novih parkova i dječjih igrališta.

- Investicije u izgradnju novih javnih zelenih površina, odnosno ozelenjavanje grada, iznosile su 2.365.134 eura, a efekti tih ulaganja vidljivi su kroz veći broj uređenih i funkcionalnih javnih zelenih površina, bolju

opremljenost grada sadržajima za sve generacije, kao i uopšteno zeleniji grad – poručuju iz Zelenila.

U cilju poboljšanja organizacije rada i povećanja operativne efikasnosti, tokom prethodne godine nabavljena je savremena mehanizacija i vozila, među kojima su traktor sa pratećim priključcima, kombi vozilo sa produženom kabinom, mini bager, transportno vozilo za građevinske mašine, kao i dodatne radne mašine neophodne za obavljanje svakodnevnih aktivnosti na terenu.

- Posebno je važno istaći da je, uprkos negativnom finansijskom rezultatu s kojim se ušlo u 2025. godinu, fokus bio na stabilizaciji poslovanja i stvaranju osnova za pozitivne finan-

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 5. januar 2026.

15

Da bi legalizovali kuće na Malom brdu, mještani ovog naselja prethodno moraju platiti zemljište

Da bi legalizovali kuće u kojima stanuju, a koje su sagradili nelegalno na državnom zemljištu na Malom brdu, mještani ovog naselja prethodno moraju riješiti imovinsko-pravne odnose, odnosno platiti zemljište.

PRIVATNA ARHIVA

Očekuju da Glavni grad razmotri subvencionisanu otkupnu cijenu Posljednja procjena zemljišta rađena 2022. godine Na pitanja Pobjede, iz Direkcije za imovinu Glavnog grada su odgovorili da je posljednja procjena vrijednosti zemljišta u svojini Glavnog grada, a koja se nalazi u zahvatu pomenutog DUP-a ,,Momišići C“ upravo iz teksta navedena vrijednost od 132 eura po kvadratnom metru, a koja je utvrđena 10. maja 2022. godine.

- Procijenjena vrijednost od 132 eura po kvadratnom metru odnosi se na zemljište označeno katastarskom parcelom br. 1798/56 KO Podgorica I, ukupne površine 677 kvadratnih metara, od koje je formirana urbanistička parcela broj UP 37 u zahvatu DUP-a ,,Momišići C“ , po namjeni planirana za individualno stanovanje – navode iz Direkcije za imovinu, uz napomenu da od 2022. godine do danas nije rađena nova procjena zemljišta u zahvatu DUP-a ,,Momišići C“.

Prema posljednjoj procjeni Direkcije za imovinu Glavnog grada iz 2022. godine kvadratni metar zemljišta na tom području (DUP ,,Momišići C“) iznosi 132 eura. Prema nezvaničnim informacijama mještana ovog naselja, to bi danas moglo da bude i oko 300 eura po kvadratu. Za mještane Malog brda, od kojih su neki sagradili kuće prije tridesetak godina, ovo su nedostižni iznosi. Smatraju da bi, uzimajući u obzir njihov socijalni i egzistencijalni status, mogli da plate od 30 do 50 eura po kvadratnom metru. Od nadležnih iz Glavnog grada očekuju razumijevanje i da im pomognu da na prihvatljiv način legalizuju objekte u kojima žive sa porodicama.

Kuće koje su nelegalno podignute na Malom brdu

Kao građani ovog područja predlažemo da se razmotri subvencionisana otkupna cijena zemljišta, u rasponu od 30 do 50 eura po kvadratu, u skladu sa socijalnim okolnostima i pravnim stanjem u vrijeme podnošenja prvobitnih zahtjeva – poručuje predstavnik mještana Malog brda Gordan Grdinić

PODRŠKA

Nakon usvajanja DUP-a ,,Momišići C“, stekao je pravo da uđe u postupak legalizacije.

- Obratio sam se Direkciji za imovinu Glavnog grada Podgorice sa zahtjevom za otkup zemljišta. Procjena je izvršena 2022. godine, kojom je utvrđena cijena od 132 eura po kvadratnom metru. Ona se odnosi na parcelu površine 677 kvdrata, što ukupno iznosi 89.364 eura za otkup zemljišta – objašnjava Grdinić na svom primjeru kako bi tekao proces otkupa uzurpiranog

Predstavnik mještana Malog brda Gordan Grdinić navodi da su u pitanju objekti osnovnog stanovanja, do 200 kvadratnih metara, koje žele da legalizuju.

- Ja sam 1999. godine započeo kuću, a 2002. sam se obratio Opštini sa molbom za otkup zemljšta – započinje razgovor Grdinić, uz napomenu da su mu tada objasnili da je zbog nedostatka planova na tom području to tada bilo nemoguće.

zemljišta na Malom brdu po toj cijeni. Što se tiče legalizacije objekta, površina njegove porodične kuće iznosi 139 kvadratnih metara, a cijena legalizacije po važećem obračunu je 98 eura po kvadratu, što ukupno iznosi oko 13.500 eura. Postoji mogućnost umanjenja od 50 odsto, s obzirom da se radi o objektu za individualno stanovanje.

- Dakle, sama legalizacija objekta ne predstavlja problem. Suštinski problem

sijske tokove u narednom periodu – ističu iz Zelenila.

RADOVI

Kvalitet pruženih usluga u 2025. godini iz ovog gradskog preduzeća ocjenjuju kao stabilan i usklađen sa realnim kapacitetima i mogućnostima preduzeća.

- Konkretno, u drugoj polovini godine realizovano je oko 90 odsto zahtjeva građana, odnosno obavljena je većina aktivnosti koje su oni inicirali. Napominjemo da je realizacija pojedinih zahtjeva bila uslovljena periodom godine, imajući u vidu da su određeni radovi, poput orezivanja drveća, sezonskog karaktera i sprovode se isključivo u zimskom periodu, tokom mirovanja vege-

ZELENILO DOO

dva i po miliona eura

predstavlja cijena otkupa zemljišta. Prema nezvaničnim informacijama, cijene zemljišta u okviru DUP-a „Momišići C“ su u međuvremenu znatno porasle, te postoji bojazan da bi, ukoliko bi se sada ponovo ulazilo u proceduru, iznos za otkup iznosio oko 300 eura – ističe Grdinić, uz napomenu da bi to u njegovom slučaju iznosilo više od 200.000 eura samo za otkup zemljišta.

Naglašava da ni on ni njegove komšije koje su prije tridesetak godina započeli grad-

nju porodičnih kuća nijesu mogli predvidjeti da će cijena zemljišta dostići ovaj nivo i napominje da u tom naselju ima i penzionera, socijalnih slučajeva…

RAZUMIJEVANJE

Naš sagovornik navodi i da mu je 2022. godine nezavisnu stručnu procjenu vrijednosti zemljišta izradio ovlašćeni sudski vještak i evropski procjenitelj koji je konstatovao da je realna tržišna vrijednost zemljišta u tom trenutku iznosila oko 85 eura po kvadratu, što je bilo znatno manje od onih 132 eura kako je procijenila Direkcija za imovinu.

Kaže da mještani Malog brda od Glavnog grada i Direkcije za imovinu očekuju da u postupku odlučivanja uvaže socijalni i egzistencijalni

moment, kao i činjenica da je otkup zemljišta po cijeni od 132 eura po kvadratu, a kamo li onoj od mogućih 300 eura, finansijski nemoguć za većinu porodica u ovom području.

- Mi, kao građani ovog područja, predlažemo da se razmotri subvencionisana otkupna cijena zemljišta, u rasponu od 30 do 50 eura po kvadratu, u skladu sa socijalnim okolnostima i pravnim stanjem u vrijeme podnošenja prvobitnih zahtjeva. O tome smo razgovarali na Zboru građana, na kojem su izneseni zajednički zahtjevi i zaključci, uključujući i prijedlog prihvatljive otkupne cijene. Ta pitanja i zaključci su dokumentovani i možemo ih u svakom trenutku dostaviti nadležnim institucijama – zaključuje Grdinić.

I. MITROVIĆ

Akcenat na unapređenju komunikacije sa građanima Gradsko Zelenilo je u prethodnom periodu, u cilju poboljšanja komunikacije sa građanima, pokrenulo call centar „Zelena linija“, koji je na raspolaganju građanima svakog radnog dana od sedam do 15 časova.

- Osim ovog novog servisa, građani se mogu obratiti preduzeću i putem e-maila zelenilo@t-com.me, kao i putem društvenih mreža Instagram i Facebook.

Takođe, kako bi se intenzi-

virala saradnja sa građanima, pokrenuta je radionica „Zelenilo čuva naš grad“, namijenjena djeci predškolskog uzrasta i djeci do petog razreda osnovne škole, u okviru koje se djeci približava značaj javnih zelenih površina i nadležnosti Društva. U narednom periodu poseban akcenat biće stavljen na unapređenje komunikacije sa građanima, prije svega kroz otvaranje novog prostora u urbanoj gradskoj zoni koje

je planirano za prvi kvartal 2026. godine, a gdje će građani moći neposredno da podnose svoje inicijative, zahtjeve i prijedloge.

Ovaj korak predstavlja važan iskorak ka većoj otvorenosti, dostupnosti i efikasnijoj saradnji, kako sa građanima i mjesnim zajednicama, tako i sa gradskim i državnim institucijama, u cilju kvalitetnijeg planiranja i održivog uređenja javnih prostora – poručuju iz Zelenila.

kvaliteta javnih zelenih površina – navode iz Zelenila.

Prioritet za 2026. godinu je potpuna realizacija Programa rada, uz unapređenje finansijskog poslovanja i obez-

bjeđivanje stabilnih prihoda.

- Fokus će biti na racionalnijem upravljanju resursima, realizaciji planiranih investicija, unapređenju infrastrukture i daljem razvoju rasadničke proizvod-

nje. Cilj je da se obezbijedi dugoročna održivost preduzeća i još kvalitetnije obavljanje javne funkcije u interesu građana Podgorice – zaključuju iz ZeleniI. M. la.

Radnici Zelenila na terenu

tacije. Istovremeno, redovno održavanje javnih zelenih površina obavljano je kontinuirano, u skladu sa važećim planovima i kalendarom njegovanja bilja.

Povratne informacije građana,

kao i redovni terenski obilasci, ukazuju na povećanu posjećenost parkova i dječjih igrališta, naročito u proljećnim i ljetnjim mjesecima, što predstavlja jasan pokazatelj unapređenja

16 Objektiv

Penivajz je veliko di smrtno i svemijenjajuće „To“.

O toj epizodi u ekskluzivnom HBO insajderu ponajviše i govori Skarsgord, pojašnjavajući između ostalog i zbog čega je odabrao specifičnu boju glasa za Bila, što ga je najviše zabavilo u vezi sa povratkom Penivajzu, te kako tumači zlokobne postupke, želje i namjere entiteta po imenu „To“. Ako ste već pogledali seriju, uživaćete čitajući. No, ako nijeste, pazite se – ulazite u spoiler zonu.

Bile, pričali ste mnogo puta o tome koliko Vam je bila intenzivna i zahtjevna uloga Penivajza „Rasplesanog klovna“ u filmu „To“. Kako ste se osjećali kada ste mu se vratili dvije godine kasnije u nastavku „To: Drugo poglavlje“, a kako Vam cijela rola djeluje sada, poslije još jedne višegodišnje snimajuće pauze, u seriji „To: Dobro došli u Deri“?

SKARSGORD: Kada je drugo poglavlje filma došlo na red, bio sam zabrinut. Mislio sam da mi Penivajz neće biti toliko „pristupačan“, da neću tako lako moći da se vratim u njegove cipele. Ipak, nijesam imao razloga za brigu. Ušao sam u ulogu - odmah. Isto se dogodilo i sa serijom. S obzirom na to da sam dobro poznavao lik, sve mi se vratilo vrlo brzo i jednostavno.

Srce i duša knjige, oba filma i serije je priča o djeci, odrastanju i prelasku u svijet odraslih. Penivajz savršeno ide uz klince u tom pogledu, jer je i on samo dijete. Zbog toga i jeste najgori nasilnik kojeg možete da zamislite

Bil Skarsgord: Što više slojeva dodate ulozi, to se više udaljite od sebe

Penivajz je takav kakav jeste!

Kada uđem u njegove cipele, osjećam se slobodno da improvizujem i radim stvari za koje osjećam da su usklađene s likom. Prilično mi je lako da uđem i izađem iz njega.

Mogu reći da mi se to događa vrlo rijetko. Nikada ranije nijesam imao ulogu kojoj mogu Warner Bros. Discovery/ HBO Max

Mislili smo da obožavanje Stelana Skarsgorda ne može da bude veće, a onda smo otkrili da ima osmoro djece, od čega je šestoro već krenulo njegovim glumačkim stopama. Ne zna se ko je uvrnutiji od koga, ali za sada u čudačkom odabiru uloga definitivno prednjače Aleksandr, Gustaf i Bil. Posljednjeg, naravno, najbolje znate iz filmova „To“ („It“, 2017) i „To: Drugo poglavlje“ („It: Chapter II“, 2019) Endija Muskjetija koji ga je i proslavio, a sigurni smo da ste se barem jednom probudili vrišteći i kupajući se u znoju od njegovog Penivajza.

Na radost fanova mladog Skarsgorda, te dva Muskjetijeva filmska hita i kultnog horor romana Stivena Kinga, prošle godine mogli smo istinski da uživamo u nastavku priče o njihovom ubilačkom klovnu.

Serija „To: Dobro došli u Deri“ („It: Welcome to Derry“) omogućila nam je da se vratimo u prošlost i saznamo bekgraund zlog entiteta koji jede i progoni djecu.

Da je u pitanju prava horor poslastica, bilo je jasno još na početku atmosferične i neapologetske prve sezone, ali tek sada kada je svih osam epizoda otvoreno na striming servisu HBO Max može se bez dileme govoriti o vrhunskom kvalitetu Muskjetijeve vizije.

Ipak je najbolja epizoda ispala sedma u kojoj je Skarsgord dobio priliku da približi lik Boba Greja, čovjeka čije je obličje u jednom trenutku odabralo be-

Bil Skarsgord o krvavom povratku svog ubilačkog klovna u HBO Max horor-hitu „To: D

UPI / JIM RAYMEN

EKSKLUZIVNO

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Poster jedne od najgledanijih prošlogodišnjih serija na servisu HBO Max

da se vraćam. Bože, koliko je samo vremena prošlo od mog prvog susreta sa Penivajzom…

Prije devet godina snimali smo prvi film.

Kako se osjećate dok ga igrate? Da li je u pitanju mješavina zebnje i straha ili Vam je, pak, vrlo uzbudljivo, možda čak i zabavno da se „pustite s lanca“ kao Penivajz?

SKARSGORD: Hm, teško pitanje. Hajde da to sročim ovako: kada smo počeli da snimamo seriju, nije postojala niti jedna stvar o kojoj sam brinuo. Nijesam osjećao nikakav strah niti zebnju u vezi s likom. Dubinsko istraživanje Penivajzove psihologije obavio sam čim sam dobio ulogu u prvom filmu, tako da mi je serija „To: Dobro došli u Deri“ pala lako, kao neka vrsta povratka u prošlost.

Najviše sam se radovao nastavku saradnje s Endijem i Barbarom. O tome sam većinom i razmišljao. I tako sam se samo pojavio na setu da malo… izigravam klovna. (smijeh) Da li ste i ovog puta, na setu serije, radili s istim saradnicima sa kojima ste snimali i filmove?

SKARSGORD: Da, ponovo sam se udružio s istim timom, recimo sa Šonom Sansomom i Šejnom Zanderom koji su bili zaduženi za protetiku i u Torontu. Našlo se tu mnogo dobro poznatih lica. Bilo je lijepo i nekako slatko vidjeti ih ponovo nakon velikog uspjeha oba filma, ali i svega što se u međuvremenu svima nama dogodilo u životu.

Prošlo je, kao što smo pomenuli, šest-sedam godina od završetka snimanja drugog dijela filma. Kada sam stigao na set serije, uopšte nijesam bio pod jakim emocijama, niti sam razmišljao u fazonu: „O, dragi

Bože, ponovo sam Penivajz.“ Mnogo su mi nestvarnije djelovale sve ostale stvari koje su se događale, a ispratile su povratak ulozi. Pitao sam se koliko je zapravo vremena stvarno prošlo, da li je moguće da su u pitanju tolike godine? I jesam li i dalje zaglavljen sa Penivajzom baš tu - u kanalizaciji?

Endi Muskjeti režirao je epizode u kojima je Penivajzov lik najzastupljeniji. Da li ste sarađivali i sa drugim režiserima? Kako ste prošli sa njihovim epizodama?

SKARSGORD: Iako Endi nije režirao pojedine epizode, uvijek je bio na setu kada bi došao red na mene i Penivajza. Da me usmjeri, posavjetuje, pomogne. To je bilo odlično, zahvalan sam mu na tome zbog toga što ne znam da li bih imao tu slobodu da se posavjetujem s drugim režiserima. Penivajz je na neki način Endijeva i moja beba; nijesam siguran da uopšte želim da ga dijelim s ostalima.

Endi kaže da ste vas dvojica razgovarali o mogućnosti da nastavite sagu još dok ste snimali „To: Drugo poglavlje“, te da ste tada bili vrlo zainteresovani za Boba Greja, ljudsku formu za koju Penivajz tvrdi da je ima u Kingovom romanu…

SKARSGORD: Da, mnogo smo pričali o tome kako bismo mogli da uobličimo treći dio filma. Svašta nam je padalo na pamet. Veći dio tih ideja na kraju uopšte nije završio u seriji, ali uspjeli smo da ubacimo barem dio nekih stvari koje smo pominjali.

Razmišljao sam kako bi bilo odlično da treći dio filma bude potpuno drugačiji od prethodnih. Zamišljao sam nastavak kao interesantni prikvel, kao priču o čovjeku iza ma-

ske, kao dubinsko poniranje u bekgraund čovjeka kojeg Penivajz uzima i jede, pa uzima njegov oblik.

Taj neko je, naravno, Bobi Grej.

Malo smo flertovali sa njegovim likom u drugom dijelu filma. Ipak, na kraju je u seriji završio bitno drugačiji Penivajz.

U šestoj epizodi „Tatina mala djevojčica“ vidimo gospođu Kerš kako koristi djevojčicu sa psihijatrije kao mamac za stvorenje. Ona prepoznaje Penivajza; ubijeđena je da joj je on davno nestali otac. Međutim, u tom trenutku mi i dalje ne znamo ništa o Bobu Greju, pa čak nastupa i neka vrsta konfuzije onda kada shvatimo da ga se djevojčica – uopšte ne plaši. Što nam možete reći o Penivajzu u ovoj sceni?

SKARSGORD: Ta flešbek scena bila mi je zabavna i zanimljiva zbog toga što se tiče nečega što se dešava spontano, odluke koja se rađa u djeliću sekunde. Penivajz u tom trenutku skapira ko je ona i automatski postaje svjestan i činjenice da bi mogla da mu bude korisna. Zbog toga i počne da se smije. Mislim da je u toj sceni važno to što uopšte nije pokazao namjeru da bude ljubazan i sladak prema njoj.

Penivajz je, jednostavno, veliki kalkulant. Ne radi ništa što ne ide u korist njegovoj ubilačkoj agendi.

Pravog Boba Greja upoznajemo tek u sedmoj epizodi „Crna tačka“, u kojoj ga vidimo kao jednog od performera u putujućem karnevalu koji posjećuje Deri 1908. godine. Morao je imati Vaše lice, s obzirom na to da „To“ kopira njegov izgled, ali njegova kosa, glas, pojava – sve je bitno drugačije. Koliko ste imali slobode pri kreiranju Bobovog lika?

SKARSGORD: Uopšte ne mislim da Bob liči na mene! Ako se sjećate, njegova fotografija pojavila se u filmovima, pa smo protetiku sa sve velikom ćelavom glavom i lažnim obrvama pravili po uzoru na to kako Bob izgleda na toj fotki.

Njegov izgled zadržan je i u flešbekovima u seriji.

U drugom dijelu filma postoji scena u kojoj se Penivajz praktično šminka krvlju po licu kao Bob Grej. Tu smo uspjeli da malo zavirimo u to kako izgleda čovjek od kojeg je prekopirao tijelo, ali nijednom nijesmo stvarno vidjeli kako je stvarno izgledao, kako se ponašao i govorio, ko je zapravo bio. Sve što smo imali do serije bila je ili samo Bobova fotografija ili „To“ koje koristi njegovo tijelo da uplaši svoj plijen.

Objektiv

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Warner Bros. Discovery/ HBO Max

Dobro došli u Deri“

ijete

Najubitačnija epizoda posvećena bekgraundu Boba Greja

ja.“ Ali tu ipak Bob glumi Penivajza; to je njegova klovnovska izvedba.

Dakle, bilo je slojeva koje je valjalo istražiti i dočarati. Što više slojeva dodate ulozi, to se više udaljavate od sebe.

Bob Grej je zapravo prilično smiješan klovn. Ne postoji ništa zlokobno u vezi sa njegovim performansom.

Izvodi šou koji je namijenjen baš za djecu.

SKARSGORD: Da, postoji nešto slatko u njegovoj igri.

Mislim da je Bob zapravo umjetnik koji stvari iz ličnog života pretvara u zabavu. Na sceni možete da vidite i osjetite čak i njegovu tugu zbog preminule supruge; i to se osjeća u toj prilično bizarnoj klovnovskoj predstavi. No, čini se da se to djeci sviđa – i to je poenta. Cijela suština ogleda se u tome što „To“ vidi da taj klovn privlači klince i smatra to vrlo korisnim za sebe.

Na kraju klovnovske predstave, Bob Grej okreće se i osmjehuje publici - i to je samo običan osmijeh. Ipak, mala lutka šumskog stvorenja pored njega takođe se okreće… I ima dva ekstra velika zuba kao njegova verzija Penivajza.

SKARSGORD: Tako je. Namjerno smo ubacili gofera koji ima žute oči i zečje zube. Jer, u toj sceni, „To“ zaposijeda i gofera i čovjeka.

Bob Grej ima vrlo specifičan, čak muzikalan način govora. Na neki način podsjeća na glumca Vilijama K. Fildsa. Što možete da nam otkrijete o njegovom glasu, zbog čega ste izabrali takav manir govora?

SKARSGORD: S obzirom na to da se radnja odvija 1908. pomislio sam da bih mogao da se poigram sa tom erom i Bobovim glasom. Gledajući u njegove fotografije, razmišljajući kako je mogao da zvuči, odabrao sam taj staromodni manir. Njegov precizan bekgraund nije nam poznat, ali znamo da je iz prohujale ere, te da mu glas mora biti suv i hrapav zbog mnogo cigareta. Kada sam sve to posložio došao sam do konačnog razrješenja kako bi mogao da zvuči.

Te famozne noći „To“ se približava Bobu u obliku jezivog dječaka i pokušava da ga namami u šumu. No, on je na puš-pauzi. Bob pije piće i dimi cigaretu, pa mu razdražljivo odgovara: „Zar ne vidiš da sam zauzet?“.

Odrasli obično ne reaguju tako kada im izgubljeno dijete traži pomoć, zar ne?

SKARSGORD: Da, zbog toga mi se ta scena i dopada. U skriptu je, pak, bilo zapisano da Bob treba da bude zabrinut za dječaka, baš kao tipični odrasli koje pominjete. To mi se nije svidjelo. Rekao sam: „Ma, nema šanse.“ Znate, ovaj tip uopšte ne voli djecu. Na pauzi je, pije viski, puši – ne želi da ga iko uznemirava. Uostalom, radnja se tiče 1908; mislim da odrasli tada uopšte nijesu bili poznati po ljubaznosti prema čudnoj djeci koja izgledaju kao beskućnici.

Od svih scena u seriji, ta je uspjela da me najviše nasmije što se tiče izvedbe. Bob Grej mi je tu prilično zabavan.

Nakon što je „Crna tačka“ spaljena, Penivajz se ponovo susreo sa gospođom Kerš, ovog puta decenijama nakon što ga je vidjela u bolnici. U toj sceni ona nosi kostim klovnice Perivinkl i još misli da joj je on izgubljeni otac. Ipak, Penivajz je ovog puta ne zavodi. Zbog čega?

SKARSGORD: Penivajz je tu već došao do tačke kada je ukapirao da mu ona više nije korisna. Zbog toga ga nije briga, čak i postaje vrlo zloban prema gospođi Kerš. Zato joj i otkriva da je zapravo (smijeh)… pojeo njenog oca. Nazovite me uvrnutim, ali i to mi je bilo superzabavno.

Na kraju sedme epizode Penivajz zapada u stanje mirovanja 27 godina, ali budi se prerano nakon što se otključaju metafizička vrata koja ga vežu za teritoriju Derija.

Vidimo ga kako izlazi iz bazena, a sve ispod njegovog nosa obojeno je u grimizno od krvi koju je upijao. Zbog čega je tu odabran njegov novi „račvasti“ izgled?

SKARSGORD: Endi je želio da Penivajz u seriji izgleda drugačije nego u filmovima. Ne postoji dublji odgovor, to je otprilike to. Postoje neke suptilne razlike. Penivajz, recimo, izgleda malo starije. Perika mu je drugačija. Odjeća je u suštini ista, ali kada se probudi iz hibernacije vraća se potpuno crven.

Dakle, ako želite da se maskirate za Noć vještica baš kao Penivajz iz serije, bićete obojeni u crveno od gornje usne do brade. I onda će svako ko vas vidi znati o čemu se radi, tj. da vam je kao referenca poslužila serija „To: Dobro doš-

Warner Bros. Discovery/ HBO Max

Jedno od velikih otkrovenja serije tiče se toga što Bob Grej uopšte nije zloban i zao. On je zapravo vrlo tužan i depresivan čovjek.

Ima malu kćerku, za koju se kasnije ispostavlja da će odrasti u gospođu Kerš, pa nas donekle i zatiču svi ti nježni momenti koje djevojčica dijeli s ocem dok, recimo, priprema klovnovski kostim da bi mu se pridružila na sceni kao Perivinkl, klovnica koju je igrala njena pokojna majka…

SKARSGORD: Tu scenu u scenariju ispratio je opis poput: „O, kako je on samo drag i nježan otac…“ Bob je predstavljen kao nevin, dobar čovjek koji je izgubio ženu. I da, kada sam je pročitao, bio sam uvjeren da voli svoju kćerku, ali ipak nijesam želio da ga svedem na prostu, reduciranu verziju ljudskog bića.

Osim što je drag otac, Bob je i alkoholičar. I mislim da je stvarno jadan ne samo zbog gubitka supruge, nego i zbog toga što je izgubio i volju da radi. U jednom trenutku bio je dio velikog cirkusa i šatora, a sada mu je karijera svedena na mali, ne tako dojmljivi putujući karneval. Dakle, kad se sve sabere, Bob uopšte nije srećan tamo gdje jeste. Možda ima kćerku koju voli, ali izgubio je ženu i previše pije.

Postoji nešto smiješno u tome koliko Bob umije da bude sarkastičan i ogorčen. To se stvarno osjeća u rijetkim scenama u kojima smo imali priliku da ga predstavimo takvog. Bob je, dakle, potpuno drugačija zvjerka. Nije ni nalik Penivajzu.

U sedmoj epizodi dobijamo i flešbek iz 1908. u kojem vidimo kako Bobova klovnovska tačka privlači pažnju stvorenja. „To“ ga gleda iz prikrajka uzevši formu vrlo zlokobnog dječaka…

SKARSGORD: Bilo mi je zaista prezanimljivo da glumim Boba Greja koji glumi Penivajza. Kada sam ušao u to, pomislio sam: „Kako bih zapravo mogao da dočaram i izvedem ljudsku verziju klovna?“. Jer nije to nimalo demonska stvar, nego nešto što demonska stvar oponaša.

Može se reći da ste nas sve iznenadili u sceni u kojoj otvarate vrata pozornice, pa se pojavi novo lice sa poznatom šminkom – ali se vidi i ćelava linija klovnovske kape.

SKARSGORD: Radnja se odvija početkom 20. vijeka, tako da sam tu ciljao na neku vrstu vodviljske mimkrije.

Zabavio sam se osmišljavajući tu scenu. Bilo mi je, jednostavno, prezanimljivo zbog toga što mi je dio Bobovog lika ostajao nedokučiv. Sjećam se da sam tada pomislio: „Okej, sada glumim Boba Gre-

17

Zlokobno „To“ u nastavku zastrašujuće priče o strahu od odrastanja

li u Deri“, a ne film „To: Drugo poglavlje“. Čini se da mnogi zaboravljaju da „To“ zapravo nije klovn, nego bezoblični entitet koji može da mijenja oblike. Zbog čega mislite da toliko voli i fura Penivajzov identitet?

SKARSGORD: U Kingovoj knjizi ne postoji objašnjenje, samo piše da je Penivajz njegov omiljeni oblik. A koji je njegov pravi oblik? Ne znam, nijesam siguran ni da je to onaj pauk.

Penivajz je zasigurno obličje u kojem „To“ izuzetno uživa. Čini mi se da taj klovn čije obličje uzima - čini da se osjeća kao najzločestija vrsta nasilnika. To je ono što misli da je najzabavnije. Zbog toga mi je uvijek bilo važno da doča-

ram to nešto životinjsko što nosi u sebi, tu stvar koja samo želi da bude nahranjena.

Opet, osim što je zvijer, „To“ je i neka vrsta istinski izopačenog šaljivdžije. Možete to vidjeti i u seriji. Ti su mi djelovi i bili najsimpatičniji za igranje. „To“ je beskonačno, vječno i na neki način vrlo usamljeno biće. Nije ljudsko, pa možda čak i nema psihologiju koju bismo mogli do kraja prokljuviti i razumjeti. Ali, da li je dio onoga što pokreće ovo čudno čudovište - želja da uzburka stvari i izazove kaos jer mu je… dozlaboga dosadno? I samo želi da se zabavi?

SKARSGORD: Mislim da jeste. Čini mi se da je „To“ vrlo djetinjasto biće. Ako ste či-

tali knjigu, vjerovatno se sjećate poglavlja u prvom licu, po kojem i možete da vidite da je „To“ poput ljutitog djeteta koje samo želi da jede i spava.

Srce i duša knjige, oba filma i serije je priča o djeci. O odrastanju i prelasku u svijet odraslih. Penivajz savršeno ide uz klince u tom pogledu.

Koristi djecu jer imaju najviše mašte i lako se uplaše, što obožava, ali i „To“ je svojevrsno dijete. Zbog toga i jeste najgori nasilnik kojeg možete da zamislite.

Trudim se da taj djetinjasti aspekt lika što češće koristim. Znate ono, kad stane i samo se smije. I ništa više.

Samo ti se smije. „To“ je zaista bolesni gad.

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Arena

18 Fudbal

Poneđeljak, 5. januar 2026.

PREMIJER (20. KOLO): Siti bez pobjede ostao u 94, Liverpul u 97. minutu

Marušić dobio crveni

PODGORICA – Napoli se pretplatio na pobjede od 2:0 – tim Antonija Kontea je četvrtu utakmicu zaredom završio istim rezultatom, drugu zaredom u Seriji A.

X/REAL MADRID C.F.

Aktuelni prvak slavio je na gostovanju Laciju, koji nije uputio nijedan šut u okvir tima iz Napulja. Strijelci za goste bili su Leonardo Spinacola u 13. i Amir Rahmani u 32. minutu.

U nadoknadi je stigla kazna – Malo Gusto je odradio sjajan posao po desnoj strani i ubacio loptu u peterac, gdje je Enco Fernandes uz dosta sreće i iz drugog pokušaja postavio konačan rezultat. Čelzi je u derbiju sa klupe vodio trener omladinske ekipe Kalum Mekfarlan, koji je prela-

zno rješenje dok se ne angažuje nasljednik Enca Mareske, smijenjenog zbog loših rezultata. ,,Plavci“ su već četiri kola bez pobjede i na diobi su petog mjesta s Mančester junajtedom.

Drama je viđena u zapadnom Londonu. Kodi Gakpo je u 94. minutu na gostovanju Fulamu dočekao pas Žeremija Frim-

ponga i lošu reakciju odbrane rivala da Liverpulu donese vođstvo od 1:2, u euforičnom slavlju skinuo je dres, zbog toga dobio žuti karton, a zatim je i zamijenjen.

Mislilo se da će to biti odlučujući i posljednji zanimljivi momenti meča na ,,Krejven kotidžu“, ali stigao je hladan tuš

za ,,redse“ – Harison Rid je poslao ,,projektil“ sa 25 metara i spektakularnim pogotkom u 97. u trans bacio igrače i navijače londonskog kluba.

Veliki bod za Fulam s obzirom na okolnosti i kiks Liverpula taman kad se pomislilo da je tim Arnea Slota uhvatio dobar ritam. ,,Redsi“ su imali tri

vezane pobjede u Premijer ligi, ukupno četiri računajući Ligu šampiona, ali problemi u igri su toliko očigledni da Slotov tim nikada ne može da bude siguran u trijumf.

Fulam je poveo u sedmom minutu preko Harija Vilsona, 15 minuta kasnije Gakpo je pogodio stativu, da bi gosti do izjednačenja stigli u 54. preko Florijana Virca.

Prethodno je Mek Alister pogodio prečku.

Vilson je u finišu mogao do novog gola jer je nakon greške Alisona zatresao prečku, a onda je u nadoknadi uslijedio spektakl...

Kiksao je i Mančester junajted – ,,crveni đavoli“ odigrali su 1:1 sa Lidsom u gostima.

Brenden Aronson doveo je domaćina u vođstvo u 62, a tri minuta kasnije izjednačio je Mateus Kunja.

I Totenhem je remizirao – bilo je 1:1 sa Sanderlendom u Londonu.

Brentford je u gostima uz hettrik Igora Tijaga savladao Everton (4:2), dok je Njukasl kod kuće nadigrao Kristal PaN. KOSTIĆ las (2:0).

Međunarodni fudbalski turnir kadeta u Sevilji PODGORICA – Kadeti Bu-

Caušević rešeta u Španiji, Budućnost bolja i od Kordobe

Lacio je meč završio sa dva igrača manje. U 81. je drugi žuti dobio Tižani Noslin, a u 88. je isključen crnogorski reprezentativac Adam Marušić jer je burno reagovao nakon što ga je nagazio Paskvale Mazoki, koji je takođe dobio crveni. ,,Neboplavi“ na devetom mjestu imaju 24 boda, 13 manje od Napolija, koji nastavlja trku za Skudeto.

- Izgubili smo zato što je Napoli

INSTAGRAM/INTERNATIONAL.PLAYERS.CUP

SERIJA A (18. KOLO): Napoli lako u Rimu

Enco Fernandes postiže gol za Čelzi u nadoknadi

X/DE MARKE SPORTS

PODGORICA – Mančester siti je 2025. godinu završio sa stilom, serijom pobjeda kojom je nagovijestio da će do kraja prvenstva biti konkurent Arsenalu za titulu, ali početak 2026. donosi znake slabosti za ,,građane“ i lijepe vijesti za ,,tobdžije“.

Tim Pepa Gvardiole je 1. januara remizirao sa Sanderlendom (0:0), da bi sinoć u derbiju igrao neriješeno i sa Čelzijem – 1:1.

Sada je Siti na minus šest od lidera, koliko zaostaje i Aston Vila. ,,Građani“ su bez trijumfa nad ,,plavcima“ ostali u 94. minutu kada je bod u London odnio Enco Fernandes. Domaćin je mnogo ranije mogao da riješi meč...

Poveo je u 42. minutu kada je Tidžani Rejnders efektno pogodio iskosa s lijeve strane.

Prethodno je bilo šansi na obje strane – za Čelzi nije bio precizan Estevao, a za Siti je dvije velike šanse imao Erling Haland, jednu i Rejnders.

Pedro Neto je prvi zaprijetio u drugom poluvremenu, a onda se ispromašivao domaći tim.

Priliku je imao Haland, pa Bernardo Silva...

PREMIERLEAGUE.COM

Čelzi obradovao Arsenal, Gakpo uzalud skidao dres

jači od nas, mada smo odmogli sebi i lošim prvim poluvremenom - rekao je Mauricio Sari, trener Lacija.

- Poraz je razumljiv, ali sigurno smo mogli bolje – dodao je iskusni strateg.

Fiorentina je pobijedila Kremoneze (1:0) i izjednačila se sa Veronom i Pizom, koja je sada posljednja, dok je Torino bio ubjedljiv na gostovanju VeroNe. K. ni (3:0).

LA LIGA (18. KOLO): ,,Merengesi“ nastavili potjeru za Barselonom

Het-trik Garsije u goleadi Reala PODGORICA – Real Madrid je nastavio potjeru za Barselonom – na subotnji trijumf ,,blaugrane“ nad Espanjolom (2:0) tim Ćabija Alonsa odgovorio je ubjedljivom pobjedom nad Betisom na ,,Santjago Bernabeuu“ (5:1) i ostao na četiri boda zaostatka za liderom La Lige.

Blistao je Gonsalo Garsija, napadač ponikao u Real Madridu – postigao je het-trik, a uz njega su se u strijelce upisali Raul Asensio i Fran Garsija.

Gol za Betis postigao je Huan Ernandes u 66. minutu za 3:1.

- Gonsalo je odigrao utakmicu iz snova na ,,Bernabeuu“, u svojoj prvoj godini s nama...

Imao je veliku želju da posti-

gne gol ovdje i veoma sam srećan zbog njega, zbog njegovog rada i na terenu i van njega. On je sjajan primjer igrača koji je ponikao u našoj akademiji i čestitam mu na ovakvoj utakmici – rekao je trener Ćabi Alonso.

I ostala dva strijelca za Real ponikla su u tom klubu.

- Fantastično je što su svih pet golova postigli igrači iz akade-

mije. To su sjajne vijesti zbog izvrsnog rada koji se obavlja u akademiji i zato što oni koji se pokažu uvijek ispune očekivanja. Takav je fudbal – teren može da vas učini jačim ili slabijim. Srećan sam zbog Gonsalovog het-trika i zbog ekipe. Ovo je važna, zaslužena pobjeda kod kuće, gdje je bilo ključno početi godinu na ovaj način i izgraditi pozitivan zamah pred Superkup – najavio je Alonso polufinalni duel s Atletikom 8. januara u Saudijskoj Arabiji.

dućnosti se u najljepšem svjetlu predstavljaju u Španiji, gdje su upisali drugu pobjedu na turniru ,,International players cup“.

Fudbaleri podgoričkog kluba u subotu su savladali domaćina, španskog velikana Sevilju sa 2:0, a juče bili bolji od Kordobe rezultatom 3:1.

U Andalusiji blista Aleksa Caušević – napadač Budućnosti dao je oba pogotka protiv Sevilje, da bi se i juče dva puta upisao u listu strijelaca. Mrežu Kordobe zatresao je i Nikola Milačić. ,,Plavo-bijeli“ će posljednji meč u B grupi odigrati danas protiv Ol Kanadijana (eng. All Canadian) sa početkom u 10.45 sati.

Posljednjeg dana turnira, 7. januara, na programu su mečevi za plasman.

Ne. K.

,,Kraljevski klub“ je u igri za trofeje na svim frontovima.

- Barsa je dan ranije pobijedila i morali smo da odgovorimo. Imamo 45 bodova, od projektovanih 90, i znamo da moramo da pobijedimo u još mnogo utakmica. Sada smo fokusirani na Superkup – dodao je Alonso.

Posljednjeplasirani Levante upisao je veliku pobjedu na gostovanju Sevilji (3:0), Alaves remizirao s Ovijedom (1:1), dok je Đirona pobijedila Real SosijeNe. K. dad na strani (2:1).

Arena

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Sportski miks 19

Crna Gora Kosovo

Pionirke Galeba

Barske odbojkašice u finalu pobijedile Luku Bar

Pionirke Galeba pobjednice Novogodišnjeg turnira u Ulcinju PODGORICA – Pionirke Odbojkaškog kluba Galeb iz Bara, generacija igračica rođenih 2011. godine i mlađih, sa sve četiri pobjede osvojile su Novogodišnji turnir u Ulcinju, u organizaciji OK Ulcinj. „Galebice“ su u finalu savladale gradskog rivala, Luku Bar, sa 2:0 (25:15, 25:23), a treće mjesto pripalo je domaćinu, koji je sa 2:0 (25:17, 25:22) savladao ekipu Morače.

Na putu do finala, Galeb je pobijedio Ulcinj i Herceg Novi u grupi, potom Moraču u polufinalu sa 2:1, dok je Luka Bar u

grupi izgubila od Vlaznije, te pobijedila Moraču, a u polufinalu je bila bolja od Ulcinja.

Vlaznija je turnir završila kao petoplasirana, a Herceg Novi je turnir završio kao šesti. Četiri igračice Galeba su dobile individualne nagrade – Lejla Tiganj bila je najbolja igračica turnira, Sara Ćinćur najbolji libero, Jana Tomašević najbolji srednji bloker, a Tea Simić najbolji primač servisa. Najbolja tehničarka i korektorka dolaze iz redova Luke Bar – Olga Verešagina i Suzana Muratović.

Nagrada za fer-plej pripala je S. J. Morači.

Švajcarkinja dominirala Kranjskom Gorom

BLUEWIN

Rast slavila u slalomu i veleslalomu

3 0

PODGORICA – Dvorana: „Verde“. Gledalaca: 150. Sudija: Eduard Kristijan Botezatu (Rumunija) i Ljubomir Petrov (Bugarska). Rezultat po setovima: 25:6, 25:17, 25:16.

Poeni iz napada: Crne Gora 27, Kosovo 15. Poeni iz bloka: Crna Gora 6, Kosovo 1. Poeni iz servisa: Crna Gora 11, Kosovo 1. Greške: Crna Gora 22, Kosovo 31.

CRNA GORA: Marstijepović (libero), Obradović 3, Stanojević, Ojdanić 7, Mujović (libero), Grupković 10, A. Radić 2, Kovačević 6, Milosavljević, Knežević 4, Božović 5, Čelebić, F. Radić 7, Milošević.

KOSOVO: Mavrići 7, Visoka 2, Hadžikadrija, Zećiri, Krasnići 2, Pajaziti 3, Krijeziu 1, Bojaj 1, Devaja 1, Neziri, Zora (libero), Dalipi (libero), Preljvukaj, Prokši.

Muška kadetska (U18) odbojkaška reprezentacija Crne Gore upisala je i drugu pobjedu, ponovo maksimalnu, na turniru u Podgorici, u sklopu prve runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo – nakon Turske, tim Miljana Boškovića je rutinski odradio posao protiv Kosova sa 3:0, za 61 minut efektivne igre, kolo prije kraja grupne faze, praktično, osigurao jedno od prva dva mjesta u grupi A koja vode u polufinale turnira.

S obzirom na snagu protivnika, koga sa klupe vodi crnogorski stručnjak Darko Prebiračević, bivši trener Jedinstva, a i zbog napornog tempa u ovoj rundi kvalifikacija, Bošković je protiv Kosova odmarao nekoliko startera (Vuka Stanojevića, Filipa Milosavljevića, Vukotu Čelebića, djelimično i Aleksu Radića i Mirzu Mujovića), ali to nije uticalo na igru i rezultat „crvenih“, što se vidjelo već u prvom setu.

Crna Gora je meč otvorila vođstvom od 8:1 i već tada je bilo jasno u kom pravcu će da se

Polufinale je u džepu, sa Rumunijom za prvo mjesto OSCG

OK ULCINJ

Kadeti Crne Gore sigurni i protiv Kosova u drugom meču kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u odbojci

Odlično izdanje naših odbojkaša u drugoj utakmici kvalifikacija za EP

odvija prvi set, u kojem su gosti osvojili svega šest poena.

Ubjedljivo dobijen prvi set kao da je malo uspavao naše kadete, pa je Bošković morao da reaguje tajm-autom kada je Kosovo povelo 9:5. Nakon savjeta selektora, ekipa se uozbiljila, pa su stvari ubrzo došle na svoje mjesto. Tehničar Aleksa Kovačević bio je sjajan na servisu, Mihailo Grupković i Aleksa Radić u polju, pa je serijom 5:0 Crna Gora povela 10:9, a parcijalom od 6:2, od

17:15 do 23:16, naša selekcija je osigurala vođstvo od 2:0.

U trećem setu, Kosovo se držalo do 9:8, kada je Crna Gora sa šest uzastopnih poena otišla na 15:8 i uhvatila zalet za maksimalnu pobjedu.

Mihailo Grupković sa 10 poena bio je najefikasniji u našem timu, Vuk Ojdanić i Filip Radić upisali su po sedam, Aleksa Kovačević šest, a Vasilije Božović pet poena.

Crna Gora večeras od 18 sati igra sa Rumunijom za prvo

mjesto u grupi.

U drugoj grupi su Srbija, Grčka i Bugarska. Po dvije selekcije izboriće polufinale, a nokaut-faza na programu je u utorak i srijedu. Samo pobjednik turnira obezbijediće direktan plasman na Evropsko prvenstvo, koje će biti održano od 7. do 18. jula u Italiji, a naredne četiri najbolje rangirane selekcije sa BVA zonskog turnira obezbijediće drugu rundu kvalifikacija, koja je planirana od 26.

S. JONČIĆ do 29. marta.

Novogodišnje Četiri skakaonice

PODGORICA - Kamil Rast iz Kranjske Gore vraća se zadovoljna - prvo se radovala u veleslalomu, a onda juče i u slalomu u okviru Svjetskog kupa. Švajcarkinja je u obje vožnje bila najbrža i slavila je u vremenu 1:40,20. Ovakav rezultat dobija na značaju jer je zaustavila neprikosnovenu Mikaelu Šifrin, koja je do ove vožnje imala pet vezanih po-

bjeda u slalomu. U Sloveniji je bila druga sa 14 stotinki zaostatka za Švajcarkinjom. Na postolje se popela još jedna skijašica iz Švajcarske - Vendi Holdener, a za slavljenicom je zaostala 1,83 sekundi.

U poretku slalomašica vodi Šifrin sa 580 bodova, druga je Rast sa 362 poena. Amerikanka je glavna i u generalnom plasmanu sa 823 boda, R. A. Rast ima 703...

PODGORICA - Ren Nikaido zaustavio je juče u Insbruku niz pobjeda Domena Prevca u Oberstdorfu i Garmišu i sa kolegama iz Japana proslavio prvi trijumf na takmičenju novogodišnje turneje Četiri skakaonice.

Do prve pobjede stigao je skokovima od 131 i 128 metara, za koje je dobio 276,5 bodova. Japanac je za samo pola poena pretekao Slovenca. Na tronu je završio domaći takmičar Stefan Embaher (275,8) koji je bio najbolji poslije prve serije.

VIERSCHANZENTOURNEEINNSBRUCK

Nikaido osvojio Insbruk, Prevc drugi i oprostio se od grend slema

U ukupnom poretku turneje vodi Prevc sa 895,8 poena i samo neka senzacija bi mogla da utiče da ne osvoji Zlatnog orla.

Najbliži pratilac vodećeg Slovenca je Jan Herl sa zaostatkom od 41,4 boda. Nažalost, Slovenac koji je najbliži po-

bjedi neće osvojiti grend slem.

Posljednje takmičenje zakazano je za 6. januar u BišofsA. M. hofenu.

Arena

20 Sportski miks

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Crna Gora i Hrvatska danas (18 h) u Budvi igraju prijateljski meč

VPSCG

Idealna provjera za ,,ajkule“ pred EP Promjene u barskom košarkaškom klubu

Mornar doveo Minića i Islamovića, a sporazumno se rastao od Dragovića UTAKMICA I TRENINZI SA HRVATIMA NAŠEM TIMU ĆE PUNO ZNAČITI: Vlado Popadić

PODGORICA - Generalnu provjeru pred nastup na šampionatu Evrope 10. januara u Beogradu naš vaterpolo tim imaće danas u Budvi (od 18 sati) protiv Hrvatske.

Prava, možda i najbolja provjera za izabranike selektora Dejana Savića koji će u Beogradu na premijeri igrati sa Maltom, dva dana kasnije protiv Mađarske, a posljednji meč u grupi A je sa Francuskom.

Naš tim je u posljednjoj fazi priprema za prvu obavezu u 2026. godini, a za Savića će ovo biti treće veliko takmičenje otkad je preuzeo crnogorski tim.

I za selektora, njegov stručni štab i za igrače nastup na EP je veliki izazov, za koji su se spremali u Podgorici, Kotoru, Napulju i sada u Budvi.

U međuvremenu naši igrači odigrali su dva meča (pobjeda protiv Gruzije, poraz od Italije), a kako će biti danas u Budvi, pitanje je za Vlada Popadi-

ća povratnika u nacionalni tim.

- Što se tiče meča, nadam se da će doći publika da nas podrži da u dobrom raspoloženju odemo na Evropsko prvenstvo. Odradili smo pripreme sa Italijanima u Napulju i ostao nam je još taj meč sa Hrvatskom i treninzi sa njima uoči početka Evropskog prvenstva.

Sigurno da će i nama i njima to puno značiti - jasan je Popadić.

Meč sa Hrvatima nije samo stvar rezultata.

- Želimo još da sredimo ne-

ke taktičke ideje, a i da još bolje upoznamo Hrvate, da vidimo koje su njihove mane, a koje prednosti - istakao je naš reprezentativac.

Naša reprezentacija je sa Mađarskom favorit u grupi A iz koje će tri najbolje selekcije ukrstiti koplja sa najboljim timovima iz E grupe gdje su Španija, Izrael, Srbija i Holandija. Iz novoformirane grupe E dvije prvoplasirane reprezentacije plasiraće se u poluA. MARKOVIĆ finale.

Najbolji crnogorski atletičar za 2025. godinu promijenio klupske boje

S. VASILJEVIĆ

Amir Papazi novi član Mornara

Amir Papazi sa svečanosti ASCG

PODGORICA – Najbolji crnogorski atletičar za 2025. godinu Amir Papazi u 2026. ušao je kao član Atletskog kluba Mornar.

Doskorašnji član barskog Tempa odlučio je da napravi transfer, što nije često slučaj u atletici, a samim tim Mornar je brojniji i to za jednog od naših najuspješnijih takmičara, što je dokaz da barski klub želi da potvrdi dominaciju.

Ovaj transfer predstavlja veliko pojačanje za AK Mornar, ali i važan korak u daljem razvoju karijere jednog od najperspektivnijih i najtrofejnijih crnogorskih atletičara, a Mornar koji je nagrađen za najbolji barski klub, jasno je da će i u narednom periodu imati velike planove.

Papazi je godinama unazad nosilac medalja sa domaćih i međunarodnih takmičenja, a

svojim rezultatima i radnom etikom stekao je status lidera crnogorske atletike.

Papazi je prethodne godine osvojio zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope u bacanju koplja 69,68, a njegov najvredniji rezultat u bacanju koplja – 73,91 metara, po WA tablicama vrijedi 1.015 bodova. Papazi je taj rezultat, koji je ujedno njegov lični i crnogorski rekord, bacio na internacionalnom mitingu u Zagrebu, sa kojim je osvojio i prvo mjesto. Bio je petoplasirani na Ekipnom prvenstvu Evrope - treća grupa (60.22), a 20. na Evropskom bacačkom kupu (70.39).

Iz AK Mornar poručuju da su ponosni što je Amir Papazi postao dio njihove sportske porodice, te da vjeruju kako će zajedničkim radom ostvariti još veće uspjehe na domaćoj i međunarodnoj sceni.

R. P.

PODGORICA – Opterećen velikim brojem povreda, Košarkaški klub Mornar Barsko zlato morao je da reaguje na tržištu, pa su Barani objavili dolazak dvojice igrača – plejmejkera Petra Minića i centra Alije Islamovića, koji može da igra i na poziciji krilnog centra.

Minić se vraća u rodni grad nakon polusezone u Podgorici Bemaks, u koju je ljetos stigao iz Budućnosti, u kojoj je 21-godišnji košarkaš igrao od 2023. do ljeta 2025. godine.

– Minićevim angažmanom Mornar će riješiti goreću poziciju „jedinice“ koja je ostala upražnjena nakon brojnih povreda ove sezone - saopšteno je iz Mornara.

Islamović, košarkaš iz Bosne i Hercegovine koji je košarkaški oblikovan u sarajevskom Košu,

poput Kenana Kamenjaša i Džanana Muse, u Mornar dolazi iz Jedinstva u kojem je proveo prvi dio sezone i prosječno na šest mečeva bilježio 2,3 poena i jedan skok. Duže je igrao u Lovćenu, tri sezone, posebno dobro je igrao u drugoj sezoni, ali je pred kraj doživio težu povredu.

Osim dva dolaska, Mornar je sporazumno raskinuo ugovor sa krilnim centrom Petrom Dragovićem, koji se nije snašao u barskom timu, jer je na pet utakmica u ABA 2 ligi upisao ukupno sedam poena i 12 skokova.

Mornar danas gostuje Podgorici Bemaks (17 časova), u 13. kolu Prve A crnogorske lige. U tim bi trebalo da se vrati oporavljeni Petar Krivokapić, a van stroja je trenutno jedino kapiten i najbolji igrač Nemanja Vranješ. S. J.

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Arena

Košarka

21

U Ženskom košarkaškom klubu Budućnost Bemaks sa ponosom sumiraju 2025.

Vujičić: Godina velikih uspjeha

Godina na izmaku bila je izuzetno uspješna za podgorički klub, zbog čega u ovom kolektivu imaju razloga za zadovoljstvo. Seniorke su osvajanjem WABA lige u martu kompletirale ,,tripletu“, a i ove sezone su u samom vrhu, a nagrada za najbolji klub u Podgorici dokaz je izuzetne godine.

- Iskren da budem zaista sam ponosan na sve odrađeno. Kada to kažem ne mislim samo na rezultate, već smo i organizaciono mnoge stvari popravili, imali izuzetnu hemiju u klubu, a zahvaljujući generalnom sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“ uspjeli smo da napravimo više nego što je iko očekivao – ponosno je na početku razgovora za Pobjedu kazao Zoran Vujičić, direktor kluba.

Osvajanjem titule WABA lige, Budućnost je četvrti put postala vladar regiona, a tek drugi put trofej je podignut na protivničkom terenu (prethodno 2018. godine u Montani).

- Bilo je kadrovskih problema, podmladili smo ekipu i ukazali povjerenje mladom treneru Petru Stojanoviću. Krenuli smo u sezonu sa samo jednim ciljem, a to je da se nastavi kontinuitet učešća na završnom turniru. Djevojke su odradile vrhunski posao, kao i kompletan stručni štab i mislim da je trofej u Celju, gdje je domaćin bio u najjačem sastavu tokom posljednje decenije, predvođen Nikom Barič, koja je osvojila Evroligu, definitivno najveća senzacija u WABA ligi - dodao je Vujičić.

I ove sezone Budućnost je u vrhu, iako ambicije nijesu bile šampionske.

- Ponovo je bilo pehova. Anastasija Drobnjak odmah nakon što se vratila iz povrede, doživjela je ponovo istu, tako da će propustiti cijelu sezonu.

Ljube Andrić projektovana je da bude tu, ali nije potpisala profesionalni ugovor, Maja Bigović i Jelena Bulajić su u dogovoru sa klubom napustile naše redove, dok je Amerikan-

ŽKK BUDUĆNOST BEMAKS

PODGORICA – Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks pobjedom u Samokovu stavio je tačku na 2025.

ANDRIĆ ODBILA UGOVOR

Kada su već u pitanju kadrovski problemi i situacije sa Ljube Andrić, prvi čovjek podgoričkog kluba, bio je jasan.

- Ljube je potencijal i zbog toga smo je angažovali iz Primorja i platili obeštećenje. Kao i svaka mlada igračica prvo je bila u našoj filijali, ekipi Podgorice, a ove sezone nijesmo željeli da angažujemo pojačanja i nakon odlaska Maje Bigović, vjerujući u nju. Sve je bilo u redu do trenutka kada je po već ustaljenoj praksi igrač na 18. rođendan u

obavezi da potpiše profesionalni ugovor. Andrić je to odbila, a nakon dva mjeseca stigao je i zahtjev za LOC, što je bio signal da želi da nastavi karijeru u drugom klubu. Mislim da je izostala prava komunikacija sa nama i sada je situacija najgora za Andrić, jer je bez treninga i utakmica – objasnio je Vujičić.

Za razliku od Andrić, Budućnost će do kraja prelaznog roka registrovati za WABA ligu neke mlađe igračice.

- Imamo izuzetne juniorke, koje na startu sezone nijesu mogle biti registrovane za WABA ligu, jer su imale šansu kroz WABA 2 ligu da steknu novo iskustvo. Neke od najtalentovanijih iz Podgorice sigurno ćemo ubrzo registrovati da imaju pravo nastupa i to je dokaz da vjerujemo u našu đecu – smatra direktor Budućnosti.

Klipersi poraženi nakon šest pobjeda u nizu, Bulsi izgubili od Šarlota

Još jedna sjajna partija Vučevića nedovoljna za pobjedu Čikaga PODGORICA - Nijedna od najboljih partija u sezoni Nikole Vučevića nije pomogla Čikagu da slavi protiv Šarlota, koji je u gostima pobijedio sa 112:99, pa su Bulsi poraženi nakon dvije uzastopne pobjede.

Crnogorski centar je utakmicu završio sa 28 poena (15-11 iz igre, 4-3 za tri poena), osam asistencija, sedam sko-

kova i blokadu, i bio najefikasniji pojedinac na terenu.

Sve je to bilo uzalud, iako je Čikago, koji je i dalje bez povrijeđenih Džoša Gidija i Kobija Vajta, u prvom poluvremenu imao i „plus 15“, ali je u nastavku potpuno stao, što su gosti iskoristili i upisali rutinski trijumf. Hornetsi su imali više raspoloženih igrača. Majls Bridžis je imao 26 poena i 14 skokova, Brendon Miler 22 poena, šest

skokova i četiri asistencije, Kon Knupel 18 poena i pet skokova, a Lamelo Bol 17 poena, sedam asistencija i šest skokova. Matas Buzelis je u Čikagu upisao 17 poena, a Ajo Dosunmu 16. Čikago je deveti na Istoku sa skorom 17-18, dok je Šarlot 12. sa učinkom 12-23.

Los Anđeles Klipersi upisali su poraz poslije šest uzastopnih pobjeda. Klipersi su na svom parketu ubjed-

Već sada Budućnost ima rezultate iznad očekivanja.

- Naše U15 i U17 ekipe već su izborile prolaz na Top8 turnir WABA lige, seniorke su u borbi za prvo mjesto pred završni tunir, dok je Podgorica u WABA 2 ligi, iako nastupa sa juniorkama blizu prolaza na fajnal-for. Sve to govori da utakmice sa jačim ekipama iz regiona pomažu našim mlađim igračicama da napreduju i da na zadovoljstvo mogu konstatovati da Budućnost ne brine za budućnost.

FILIJALE OD BARA DO BIJELOG POLJA

Budućnost već godinama ima više filijala – Podgorica, Trebjesa (Nikšić), Obrov (Bijelo Polje), a od ove sezone i Topolica (Bar).

- Većina naših seniorki je proš-

ljivo poraženi od Bostona (146:115), koje je predvodo sjajni Džejlen Braun sa 50 poena, pet asistencija i tri skoka. Derik Vajt je dodao 29, uz sedam asistencija i četiri skoka. Luka Garza je, između ostalih, imao 11 poena, šest skokova i tri asistencije. Kod domaćih najbolji su bili Džon Kolins i Kavaj Lenard sa po 22 poena, Derik Džons je dodao 19 poena i četiri skoka, a Džejms Harden 18 poena i 12 asistencija.

Boston je treći na Istoku sa skorom 22-12, dok su Klipersi 12. sa učinkom 12-22.

Golden Stejt je savladao Jutu sa 123:114, uprkos tome što

Prije dva mjeseca počela je deveta sezona ,,Podgorica Bemaks lige osnovnih škola“.

Takmičenje, koja okuplja 19 podgoričkih škola, odnosno 38 ekipa u obje konkurencije, predstavlja svojevrsni poduhvat.

- Posebno smo ponosni na ,,Bemaks ligu“. To je takmičenje koje traje od novembra do maja i koje okuplja oko 500 dječaka i djevojčica. U Budućnosti i Podgorici već sada imamo nekoliko seniora i seniorki koji su prošli kroz to takmičenje, a baza u mlađim selekcijama je mnogo brojnija zahvaljujući ovom projektu – kazao je Vujičić.

Budućnost se tako odlučila za ulaganje u mlađe, a ne, kao što je mnogima logičnije, možda prodor ka Evropi.

- Ove sezone nekoliko klubova iz regiona zaigralo je u Evrokupu. Sa nekima smo i igrali pripremne utakmice i pokazali smo da smo mnogo bolji.

Igrali su Evropu, jer su imali finansijsku podršku Saveza, a sve je trajalo veoma kratko. Najduže se zadržao samo jedan klub, koji je imao višemilionski budžet, a već sredinom decembra i on je završio nastup, a u rosteru je imao svega dvije – tri domaće igračice. Smatram da nama to ne može biti primarni cilj, već razvijanje naših igračica, jer želimo da budemo servis reprezentaciji – jasan je Vujičić koji je, ipak, konstatovao.

- Smatram da godinama dajemo veliki doprinos razvoju i mogu reći opstanku ženske košarke, ali kao privatni klub nemamo podršku. Neki klubovi, imaju podršku države i sa lokalnog nivoa predstavljajući se kao neko ko daje poseban značaj ženskoj košarci. Mislim da to nije realno, ali sigurno je da ćemo bez obzira na sve nastaviti da radimo za dobro crnogorske košarke – podvukao je R. PEROVIĆ Vujičić.

je Lauri Markanen upisao 35 poena i šest skokova, ali to nije bilo dovoljno protiv Stefa Karija i družine. Kari je predvodio Voriorse sa 31 poenom i pet asistencija do 19. pobjede ove sezone u NBA ligi, Džimi Batler (sedam asistencija) i Kvinten Post su dodali po 15 poena. Pored Markanena, u ekipi Jute istakao se i Kijonte Džordž sa 22 poena i devet asistencija.

U teksaškom derbiju, Dalas je savladao Hjuston sa 110:104. Roketsi su bili oslabljeni još prije završetka prvog minuta, pošto se povrijedio „bejbi Jokić“ Alperen Šengun. Pokušao

je Kevin Durent da predvodi Hjuston do pobjede, ubacio je 34 poena uz pet skokova i sedam asistencija, ali to nije bilo dovoljno.

Entoni Dejvis sa dabl-dabl učinkom od 26 poena i 12 skokova, kao i Maks Kristi sa 24 poena i sedam skokova vodili su Dalas do trijumfa.

Rezultati: Majami – Minesota 115:125, Njujork – Filadelfija 119:130, Toronto – Atlanta 134:117, Čikago – Šarlot 99:112, San Antonio – Portland 110:115, Dalas – Hjuston 110:104, Golden Stejt – Juta 123:114, Los Anđeles Klipers – Boston 115:146.

S. J.

Sjajna sezona za ekipu iz Podgorice

ka Kaningem dobila ponudu i sporazumno smo dogovorili raskid saradnje. I pored skraćene rotacije imamo rezultat iznad očekivanja, tako da smo izuzetno zadovoljni – naglasio je Vujičić.

Bemaks liga pravi potez

la kroz Podgoricu i to je dokaz ispravnosti, da se kroz Podgoricu talenti spremaju za Budućnost. Trebjesa je već pokazala da ima igračice koje posjeduju ogroman potencijal i vjerujem da ćemo već naredne sezone neke od njih vidjeti u dresu Podgorice. Obrov je ove sezone u takmičarskom pogonu i drago nam je da djevojčice iz Bijelog Polja napreduju. Takođe, u saradnji sa Antivarijem formirali smo i Topolicu, a sve u želji da pratimo što više djevojčica, jer želimo da sve talentovane igračice dođu u Budućnost, da se u idealnim uslovima spremaju za iskorak u karijeri.

MLADI, NE EVROPA

22 Feljton

Poneđeljak, 5. januar 2026.

9.

SPECIJALNI DOPISNIK „TAJMSA“ O HERCEGOVAČKOM USTANKU

Ljubibratić nije shvatao da je uloga Crne Gore presudna Ljubibratić je imao isto tako malo političke pronicljivosti koliko i vojničkog talenta, jer bi sa osrednjim političkim razumijevanjem morao uviđeti da Turcima može odoljeti samo dio Brđani (Crnogorci, Banjani, Hercegovine koji je u stvari i odolijevao, i da mora biti isključivo pod uticajem Crne Gore Autor: Vilijam Dž. STILMAN

Zubci, Pivljani, Krivošije, itd.) bili su dovoljno pronicljivi da uvide da je on (Mićo Ljubibratić, prim. prir.) previše neodlučan i idealista, da bi postigao bilo kakav vojnički uspjeh, a njegove proklamacije i moralni uticaj nijesu im bili potrebni. Igrao je ulogu koju je Košut imao u Mađarskoj 1849. godine, ali u minijaturi. Ali za nas nije u tome njegova prava vrijednost. Uloga koju je igrao i uticaj koji je vršio bili su najveći na početku ustanka, a njegovo neprijateljstvo prema ruskom, pa čak i crnogorskom uticaju u ustanku je konačno dovelo do toga da ga Peko i stranka koja je bila naklonjena Crnoj Gori protjeraju iz logora u gornjoj Hercegovini, a isto tako i nadzor koji je imao nad pokretom u njegovim ranim fazama, dokazuje da je on uistinu bio, kao što je i sam izjavljivao (bez obzira na njegove greške, nikada nijesam posumnjao u njegovu čestitost), van stranaka, ni izaslanik Rusije ni Crne Gore, a ako je bio izaslanik Srbijanaca onda samo jedne stranke ili nekoliko ličnosti – imao sam dovoljno razloga i docnije da u to vjerujem – da je želio nezavisnu organizaciju Hercegovine bez ikakva stranog uticaja.

Pokazivao je isto tako malo političke pronicljivosti koliko i vojničkog talenta, jer bi sa osrednjim političkim razumijevanjem morao shvatiti da Turcima može odoljeti samo dio Hercegovine koji je u stvari i odolijevao, i da mora biti isključivo pod uticajem Crne Gore. Ali činjenica, da nije poslušao nikakva uputstva iz Crne Gore, da je na kraju čak odbio i svoje srpske savjetnike, da se uvijek na svom položaju održavao podrškom zadarskog odbora, uvijek neprijateljskog prema Crnoj Gori; da je onog trenutka kada su Crnogorci preuzeli kontrolu i pravac kretanja bio otjeran i primoran da ode iza Neretve, a da je ipak on bio najuticajnija osoba povezana sa revolucijom u njenoj ranoj fazi, dovoljno jasno pokazuje da barem Rusija tada

Vilijam Dž. Stilman je bio američki diplomata, slikar, novinar i publicista koji je boravio u Hercegovini i Crnoj Gori 1875-1877. godine, nakon čega je, objavio djelo „Hercegovina i posljednja pobuna: uzroci potonje i lijekovi“ (London, 1877).

Ovdje donosimo veći dio te knjige. Priredio Slobodan Čukić

Vojvoda Lazar Sočica

nije imala nikakve veze s tim.

Netrpeljivost Ljubibratića prema ruskom uticaju bila je podjednako otvorena koliko i ogorčena, a za to sam imao dovoljno dokaza u svakom trenutku. U zatišju koje je uslijedilo nakon poraza na Utovu, nesložni elementi koje su predstavljali Ljubibratić i Peko pređoše u otvoreno neprijateljstvo, sve optužujući jedan drugog za poraz, a Peko sa svim Brđanima, odbaci svaki respekt prema Ljubibratićevom autoritetu, i prekinuvši tabor u Grepcima, ode u Zupce, a Ljubibratić za njim, vodeći nadzor samo nad nekoliko malo pouzdanih dobrovoljaca, koji uvijek bijahu pri jelu a nikad na djelu. Uslijedilo je opšte obeshrabrenje.

U to vrijeme vladala je velika nesloga, i nije bilo snage otpora, osim u brdskim krajevima; i da su turski komandanti imali bilo kakvu energiju, iskoristili bi svoju prednost zauzimanjem svih strateških tačaka u ravnici i učinili jedan značajan pokret na Zupce. Šefket-paša, kasnije bolje znan u Bugarskoj, više je volio da pravi vojne šetnje i odašilje pobjedničke telegrame, a

Uloga koju je Ljubibratić igrao i uticaj koji je vršio bili su najveći na početku ustanka, a njegovo neprijateljstvo prema ruskom, pa čak i crnogorskom uticaju u ustanku je konačno dovelo do toga da ga Peko i stranka koja je bila naklonjena Crnoj Gori protjeraju iz logora u gornjoj Hercegovini

Šefket paša

da se uopšte ne bori, te je tako prošla i zgoda sa bezrazložnim pustošenjem Popova polja, đe je Šefket bio na čelu kolone. Ovim varvarskim činom prognati su u najvećoj panici preko dalmatinske granice pet hiljada izbjeglica koje su se, pod garancijom carskog komesara u Mostaru, vratile svojim kućama, primili zaštitu Porte i otpočeli sa obrađivanjem svojih polja; svi ljudi

sa sela koji su pali u ruke vojsci otjerani su kao roblje u Trebinje, a ostali sa ženama i đecom prebjegoše na austrijsko zemljište, ostavljajući za sobom svoja dobra koja su vojnici i bašibozuci opljačkali i raznijeli, a isto tako oskrnavili i porušili sve crkve. Ovaj karakterističan postupak prema prvom dijelu zemlje koji je prihvatio pacifikaciju, učinio je, naravno, beskorisnim dalje

Mićo Ljubibratić (stoji u sredini) sa stranim novinarima - Stilman je u gornjem redu, prvi slijeva

pokušaje da se hrišćani navedu na povratak. (...) Događaj u Popovu pokazao je ne samo da je nova prilika izgubljena, već i potpunu nesposobnost otomanske vlade da iskoristi priliku za otklanjanje grešaka koje bi njeni lokalni administratori mogli napraviti. Povratak naroda u Popovo bio je važan događaj, čiji je puni značaj Porta shvatala, kao što se viđelo u razmijenjenim čestitkama na tu temu. Turci su se jedino morali držati dalje od tog kraja da bi potpuno osigurali novu privrženost za obećane reforme, ali ni za to nijesu bili sposobni. Šefket-paša je morao na neki način pokazati brigu Porte za đecu koja su se vratila, a njegova vojna šetnja je pokazala da ni reforme ni pravda nijesu bile moguće. Elementi na kojima su počivali njen autoritet i vladavina bili su potpuno van kontrole. Prilika je bila neodoljiva - a nasilje prirodno stanje.

Ono što je u ovoj stvari bilo posebno poučno je to da popovska sela, iako su dugo bila napuštena od većine svojih stanovnika, nijesu bila pljačkana ili na drugi način zlostavljana, izuzev jednog koje je Ljubibratić spalio nakon Utova, kako je opisano. Hrišćanski ustanici su prošli mirno pored njih, a bašibozuci iz Trebinja ili Stoca nikada se nijesu usudili da idu tako daleko bez zaštite redovne vojske. Čim je, dakle, otišla redovna vojska, bašibozuci su iskoristili priliku i bez nadzora disciplinovanih snaga, i njihovih oficira, činili ono što su htjeli. I koliko god to bio flagrantan slučaj, i koliko god bile snažne reklamacije, na nasilnike nije obra-

ćana pažnja, niti su odgovorne ličnosti bile kažnjene. Nešto kasnije, Šefket je smijenjen jer je zbog poraza pao u nemilost, pa je otišao u Bugarsku da tamo u većem obimu ponovi eksperiment iz Popova.

Masakr se dogodio 14. oktobra, i na osnovu mojih predstavki gospodinu Holmsu u Mostaru, generalnom Portinom konzulu u Dubrovniku je naređeno da sprovede istragu, što je i učinio, i njegov izvještaj je potvrdio moje podatke, ali mu je vlada u Carigradu odbacila izvještaj, a Konstant-paši je naređeno da izvrši novu istragu, što je on učinio na najpogodniji način i sa potpuno zadovoljavajućim rezultatom. Nije se osvrtao na dokaze i javio je da se nasilje nikada nije ni dogodilo. Što se od takvog sjemena moglo očekivati ​​osim žetve na Batoku i Filipopolju? (...) Šefket se dobro snalazi, uvijek, u svakoj prilici, a ukoliko Konstant nije pri ruci, Edib efendija će to sasvim dobro učiniti. Sistem je bio, i biće isti, dok postoji; jer se temelji na demokratiji neznanja, fanatizma, senzualnosti i brutalnosti.

POGLAVLJE VI

Tokom preostalog dijela jeseni (zapravo poslije Utova, 30. septembra 1875.), do sredine novembra, vojne operacije su bile ograničene na turske pokrete radi održavanja otvorenih komunikacija sa tvrđavama u planinskim krajevima oko Pive, Nikšića i drugdje.

Ustanak je bio bez bez glave i opšteg smjera na bilo kojoj strani. Pivski starješina Lazar Sočica se od izbijanja pobune isticao nad svim svojim kolegama, kapetanima, po energiji i smjelosti juriša, napadima na utvrde raspoređene po planinskim krajevima i izuzetnoj disciplini koju je držao u svojim odredima. Od niza uporišta koja su štitila put od Gacka do doline Tare, sve je uništio sem Goranskog, koje je štitila artiljerija. U ovoj kampanji koristio se raznim napravama, od kojih je najuspješnija bila pokretna tvrđava, koju su nosili muškarci, a koja je bila dovoljno debela da je ne probiju kuršumi. Nošena je do samih zidina đe bi obično pod temelje bila stavljana mina, koja bi redovno primoravala garnizon na predaju.

(Nastavlja se)

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Marketing 23

24 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Formati OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9 Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h) tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h) tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Cijene

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Oglasi i obavještenja 25

Poneđeljak, 5. januar 2026.

160

114

Умрла је

118

Дана 4. јануара 2026. умрла је у 75. години наша драга

Dana 4. januara 2026. poslije kraće bolesti u 87. godini umro je naš dragi

рођена БАТРИЋЕВИЋ 1935–2026.

БОЖИДАРКА - БЕКА Драгише ПЕРОВИЋ

KRSTO Božov TOMAŠEVIĆ

Саучешће примамо на Чепурцима 4. јануара 2026. године од 11 до 15 часова и 5. јануара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу.

Саучешће примамо у градској капели у Даниловграду 5. јануара од 10 до 14 часова и 6. јануара од 10 до 13 часова, након чега крећемо у Баре Шумановиће - село Петрићи, гдје ће се обавити сахрана.

СТАНКА Милосавова РАКОВИЋ

OŽALOŠĆENI: supruga RADOJKA, sinovi MIJO, DUŠKO i RADE, snahe MARIJA i BILJANA, sestre RUMICA i JOVANKA, unuci VLADO, PETAR, BORIS, BOŽO i NIKOLA, sinovci, sinovične, sestrići, sestrične i ostala rodbina TOMAŠEVIĆ i MARKOVIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ: брат БУДИМИР, сестре РАДОЈКА и НАДА, снахе МИЛА и МИЛЕНА, братанић НОВАК, сестрићи ДАРКО и ОЛИВЕР, братаничне ИКОНИЈА и СВЕТЛАНА, браћа и сестре од ујака и тетака, као и остала многобројна родбина

ОЖАЛОШЋЕНИ: кћерка БИЉАНА, унука НИКОЛИНА, унук НИКОЛА, сестра ЋАНА и остала многобројна родбина РАКОВИЋ и БАТРИЋЕВИЋ

159

С неизмјерном тугом и болом, обавјештавамо родбину, пријатеље и познанике да је дана 4. јануара 2026. након тешке болести у 73. години преминуо наш вољени

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 4. januara od 12 do 15 časova i 5. januara od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

161

Дана 4. јануара 2026. у 68. години послије дуже и тешке болести преминуо је наш драги

115

Dana 4. januara 2026. godine umrla je naša voljena

MILEVA Dragoljubova JOVANOVIĆ ДРАГАН - ШОГО Мирков УТЈЕШИНОВИЋ

РАДЕНКО Блажов СТИЈЕПОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Кочанима 5. јануара од 11 до 16 часова и 6. јануара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на старом гробљу у Кочанима.

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 5. јануара од 10 до 12 часова, када крећемо за село Комарница, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерке ИВАНА и ЈЕЛЕНА са породицама, браћа МИРОСЛАВ и СЛОБОДАН, братанићи, братаничне, сестрићи, сестрична, снахе и остала многобројна родбина УТЈЕШИНОВИЋ и БУРИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра НАДА СТАНИШИЋ са породицом, братанићи: ФИЛИП и ИГОР, снаха ВЕСНА, унука УНА, браћа и сестре од стричева, ујака и тетака и остала многобројна родбина СТИЈЕПОВИЋ и ДЕЛИЋ

rođena TATAR

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 4. januara od 10 do 15 časova i 5. januara od 10 do 12 časova.

Sahrana će se obaviti 5. januara u 15 časova na seoskom groblju Kujava – Danilovgrad.

OŽALOŠĆENA PORODICA: kćerka TANJA, sinovi MLADEN i MILIVOJE, snaha LJILJANA, unučad BOJANA, SERGEJ, BORIS i BOJAN, sestre ANA i DANICA i ostala mnogobrojna rodbina JOVANOVIĆ i TATAR 144

Sa tugom obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je naš voljeni

MILOŠ Tripkov RADANOVIĆ Preminuo 3. januara 2026. u 89. godini. Po njegovoj želji sahranjen je u krugu porodice.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima.

Počivaj u miru.

OŽALOŠĆENI: supruga KOVILJKA, sinovi IVAN, DUŠAN i MLADEN, ćerke MILENA i JELENA, snahe VESNA i JELENA, unučad ANA, NAĐA, MAŠAN, DARIJA i LANA, bratanići MILAN i ŽELJKO, bratanična ŽANA, sestrići, sestrične i ostala rodbina

26 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. januar 2026.

165

131

Dana 4. januara 2026. u 49. godini preminula je

Са тугом у срцу обавјештавамо да нас је напустио наш вољени

БРАНИСЛАВ - МИШКО Милутина ЈЕЛИЋ

MAJA Igorova BOJANIĆ

1950–2026.

rođena RADIĆ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци дана 5. јануара 2026. од 13 до 16 часова и 6. јануара од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на Новом гробљу у Подгорици. Кућа жалости: Митра Бакића 80, Подгорица.

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 5. januara od 10 do 15 časova i 6. januara od 10 do 13.30 časova i od 14 do 15 časova na seoskom groblju Gradac - Lješanska nahija, kada će se i obaviti sahrana.

Kuća žalosti Podgorica, Hercegovačka ulica 85

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга АНА, синови МИЛОШ, ФИЛИП, кћерка АЛЕНКА, унучад МАТИЈА, НИКША и АНА ЛУНА, брат ЛУКА, сестра ВОЈКА, снахе БИЉАНА и ЈЕЛЕНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричине и остала родбина 139

Iznenada je umro u 73. godini

OŽALOŠĆENI: suprug IGOR, djeca ANA, ĐINA i LUKA, majka SNEŽANA, sestra ALEKSANDRA sa porodicom, svekrva STANKA, đeveri PETAR i BORIS sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina BOJANIĆ i RADIĆ

Posljednji pozdrav dragom sestriću

BOŠKU BURZANU PERO ĆUKOVIĆ sa porodicom

BOŠKO Milutina BURZAN 142

116

Posljednji pozdrav našem dragon

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 5. januara 2026. od 10 do 15 časova i 6. januara od 10 do 14 časova, gdje će se i obaviti sahrana.

Са неизмјерном тугом обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је дана 4. јануара 2026. у 53. години изненада преминуо наш вољени и никад непрежаљени

RADOVANU OŽALOŠĆENI supruga JELENA, ćerke ZORICA i SANJA, sestra SONJA, brat ZORAN, snaha SANJA, unučad MILOVAN, DAVID, MIJA, PETRA i LUKA, praunuka NIKOLIJA, bratanić IVAN, brataničine ANĐELA i NEVENA, sestrići RODNI, NIKOLA i ĐORĐE, braća i sestre od stričeva, ujaci i braća i sestre od ujaka i ostala mnogobrojna rodbina BURZAN i ĆUKOVIĆ

МИЛОШ Митра КОВАЧЕВИЋ Саучешће примамо у градској капели Шкаљари 5. јануара од 10 до 16 часова и 6. јануара у мјесној капели Сутвара од 9 до 13 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу код Цркве Св. Варвара. ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка РАНКА, супруга ЈЕЛЕНА, синови МИТАР и ЛАЗАР, ћерка МИНА, сестра ДАМИРА, сестрићи НЕМАЊА и ЂОРЂЕ, стриц ДУШАН, браћа и сестре од стричева, сестра од тетке и остала многобројна родбина

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

154

Ostaćeš dio naših najljepših sjećanja!

143

Posljednji pozdrav

MILOŠU KOVAČEVIĆU Sve nas je pogodila ova tužna vijest.

Zauvijek u našim srcima.

JODŽI i BORIS

ALEKSANDRA, RAJKA i ACO

Oglasi i obavještenja 27

Poneđeljak, 5. januar 2026.

133

164

Posljednji pozdrav, draga naša sestro i tetka

Posljednji pozdrav dragom

ĆAKO

ĐOKU

Zauvijek si ostavila trag u našim životima - dobrotom, pažnjom i ljubavlju koju si nesebično dijelila.

Faliće tvoja riječ i toplina kojom si okupljala porodicu.

Odlaziš tiho, a uspomene na tebe ostaju zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru.

DEJO, MOMO, SUZANA, IGOR, ZORAN, TANJA, VESNA, ŽELJKO, KLISO, FAJA i SLAVEN sa porodicama

Tvoj brat STEVAN, snaha ANĐA, bratanične NEĐELJKA i MILKA sa porodicama 117

Posljednji pozdrav

Посљедњи поздрав драгом стрицу

Posljednji pozdrav našem dragom stricu

141

128

ĐORĐIJU ĐOKU MIHALJEVIĆU

ЂОКУ

PIRO

Ujače, hvala ti za svu ljubav koju si nam pružao. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Živjećeš vječno u našim srcima i sjećanju!

Porodica pokojnog sestrića DRAGANA KALUĐEROVIĆA

Породица пок. ВИДА МИХАЉЕВИЋА

119

Posljednji pozdrav dragom

DRAGO, VESKO sa porodicom, OLGA i DAGE

Posljednji pozdrav dragom

RADOVANU-PIRU JOVIĆEVIĆU

Pamtićemo te po dobroti i čuvati te od zaborava.

Počivaj u miru.

SLAVICA, MILI, PETAR, MILICA, ANA i MARIJA MARTINOVIĆ

PIRU

ĐOKU

Sa dubokom tugom opraštamo se od tebe.

Hvala ti na svakoj lijepoj riječi, savjetu i toplini koju si nesebično dijelio sa nama.

Odlaziš, ali uspomena na tebe živjeće zauvijek.

120

MAJA, MILICA, MILENA i NIKOLA JOVIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom đedu

RADOVANU-PIRU JOVIĆEVIĆU Nikad te nećemo zaboraviti!

130

Posljednji pozdrav dragom

PETAR, MILICA, ANA, MARIJA

DEJO i MOMO ĐURAŠKOVIĆ sa porodicama 121

Posljednji pozdrav stricu i đedu

ĐOKU MIHALJEVIĆU Od JOVANA i PETRA MIHALJEVIĆA sa porodicom

123

28 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 5. januar 2026.

153

Posljednji pozdrav svojoj sestri

Posljednji pozdrav tetku

Snaha OLGA sa porodicom

Od: MIJA, ACA i MILICE 124

BILJANA NIKOLIĆ sa porodicom

Sin DUŠKO, snaha BILJANA, unuci PETAR, BOŽO i NIKOLA

Posljednji pozdrav voljenom pašanogu i tetku

155

KRSTU

IVANA TOMAŠEVIĆ

Pamtićemo te po dobroti, iskrenosti i velikom srcu.

Počivaj u miru.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

Svojim časnim i poštenim životom ostavio si neizbrisiv trag na moj.

Veliki oslonac, ljubav i podrška odlazi sa tobom.

Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.

KRSTU

MILEVI

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

126

163

Posljednji pozdrav tetki

Zauvijek zahvalni i ponosni na tebe.

Počivaj u miru.

KRSTO

VALENTINA sa porodicom

162

149

Posljednji pozdrav ocu, djedu i svekru

KRSTU

Počivaj u miru.

Sestra ANA sa porodicom

MILEVI

158

Dragi đede

ĐEDU

MILEVI

Posljednji pozdrav voljenoj zaovi i tetki

151

Posljednji pozdrav

Pamtićemo te po bistrom umu, mudrim riječima i toplini koju si nam pružao.

DRAGAN, VESKO i NATAŠA

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

127

125

Posljednji pozdrav dragom zetu

KRSTU

MILEVI RISTIĆ

Bilo je čast imati te za prijatelja.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav bratu

Sa dubokim poštovanjem i tugom opraštamo se od naše bivše koleginice, koja je svoj posao obavljala s puno pažnje, odgovornosti i topline i ostavila neizbrisiv trag u našem kolektivu.

Neka počiva u miru.

KRSTU TOMAŠEVIĆU

Porodica pok. BANJA MARKOVIĆA 129

Bio si dobar prijatelj i tetak.

Pamtićemo te po poštenju i dobroti.

Ostaješ vječno u našim srcima.

JOVAN, NEVENKA, ĐORĐIJE, BOJANA i BILJANA

KRSTU TOMAŠEVIĆU SVETO MARKOVIĆ sa familijom Posljednji pozdrav voljenome stricu

152

KOLEKTIV JPU ,,LJUBICA POPOVIĆ“, PODGORICA

Počivaj u miru.

Bratanična RADMILA sa porodicom Sa tugom se opraštam od svog strica

KRSTA TOMAŠEVIĆA

Bio si brižan, voljen i veliki oslonac. Živjećeš u mom srcu kroz uspomene koje nosim.

Počivaj u miru.

ZORAN TOMAŠEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

KRSTO TOMAŠEVIĆ

KRSTU TOMAŠEVIĆU

150

135

Posljednji pozdrav kumu

Od kumova BIGOVIĆ

137

134

Posljednji pozdrav

KRSTU Od NENA MIJANOVIĆA sa porodicom

KRSTU TOMAŠEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

BORO i BILJANA

Oglasi i obavještenja 29

Poneđeljak, 5. januar 2026.

148

147

Posljednji pozdrav suprugu i ocu

Voljeni naš djede

Dragi naš, Bio si oslonac, zaštita i ljubav naše porodice.

Nedostajaćeš svakog dana a tvoja dobrota živjeće u nama.

Počivaj u miru, a mi ćemo te sa ponosom pominjati i čuvati od zaborava.

Hvala ti što si bio dio našeg najljepšeg perioda života.

Pamtićemo te po dobru i poštenju i velikoj neizmjernoj ljubavi koju si nam pružao.

Neka te čuvaju anđeli a mi ćemo te čuvati od zaborava.

KRSTU

Supruga RADOJKA, sin RADE

Tvoji VLADO i BORIS

140

145

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i djedu

KRSTU

Sve ove godine provedene sa tobom su samo dokaz o velikoj ljubavi, međusobnom poštovanju, velikoj slozi u našoj porodici.

Tvojim odlaskom ostala je nenadoknadiva praznina.

Počivaj u miru.

146

PETAR, BOŽO i NIKOLA 156

Dragi moj striko

KRSTO

Sa neizmjernom tugom opraštam se od tebe, bio si mi više od strica - bio si mi kao otac.

Tvoja dobrota, briga i ljubav zauvijek će živjeti u mom srcu!

Bratanična GORDANA VUKANIĆ sa porodicom

KRSTU TOMAŠEVIĆU

MIGO i NADA

138

KRSTU TOMAŠEVIĆU

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ĐINA, MARKO i VESNA sa porodicama

122

ВЛАДИМИРА БАЈА БОЖОВИЋА Тата, морало је да прође оволико година да бих смогао снаге да ти се обратим тим именом. Иако те не памтим и знам о теби само из прича, поносан сам на то какав си за свог кратког живота био. Сви који су те познавали имају само једну ријеч за тебе – био си људска громада. Жао ми је што нисам имао прилику да одрастам уз тебе и да те макар мало упамтим. Ускратио си ме за то, али у мени нема љутње. Живот, нажалост, није увијек праведан. Вјерујем да са оног свијета бдијеш над нама и да нам дајеш снагу да се изборимо са свим животним искушењима, иако би уз тебе све то било много лакше. Увијек си у мојим мислима, никад заборављен. МИКИ

VESKO Danilov MARTINOVIĆ sa porodicom

KRSTU

Tvoji najmiliji: GOJANA, LIDIJA i BOJAN sa porodicama

KRSTU

Posljednji pozdrav dragom i voljenom kumu

Hvala ti za sve ove godine iskrenog prijateljstva.

Počivaj u miru.

Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružila.

Nedostaješ nam u svakom razgovoru i svakom porodičnom okupljanju.

Tvoj osmijeh i pažnja koju si nam pružala žive u našem sjećanju.

Počivaj u miru, draga mama!

Навршило се 35 година од смрти мог оца

Počivaj u miru.

Hvala ti za sve što si uradio za našu porodicu.

132

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

VANJA NIKITOVIĆ

136

Posljednji pozdrav prijatelju

Posljednji pozdrav dragom svaku i tetku

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Počivaj u miru.

Sestra JOVANKA, sestrić MITAR-MUJO MARKOVIĆ sa porodicom

KRSTU Voljećemo te i čuvati od zaborava.

Tvoja tri sokola

113

Godinu dana je od kada nije sa nama naša voljena majka

KRSTU

Tvoji sin MIJO, snaha MARIJA, unuci VLADO i BORIS Posljednji pozdrav dragom djedu

KRSTO

157

Uvijek ćemo se sjećati tvog vedrog i plemenitog lika.

Od kuma RAJKA PEJOVIĆA s porodicom

30 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

Poneđeljak, 5. januar 2026.

I. br. 510/24.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Filipović Angeline i Pekić Dragane iz Bara, koje zastupa Ana Stanković Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane iz Bara, Sutomore, Zelen bb, JMBG 1811957175025, na osnovu izvršne isprava – pravosnažne i izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 220/21-17 od 13.01.2017. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 31.12.2025. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Barjaktarević Ljiljane, upisane u LN 2841 KO Novi Bar, PJ Bar, kao katastarska parcela br. 5709/28, broj zgrade 1, stambeni prostor, dvosoban stan, PD 57, četvrti sprat, površine 61m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 28.01.2026. godine u 11,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici 24. Novembra bb.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br.

510/24 od 11.03.2024. godine i rješenju I.br. 2078/24 od 30.12.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnih povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 2841 KO Novi Bar i to: Zabilježba rješenja o izvršenju I. br. 127/17 od 28.02.2017. god. javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića iz bara, u korist Filpović Josipa iz sutomora; Zabilježba žalbe Filipović josipa od 01.10.2018. god; zabilježba spora p br.966/18 u korist filipović josipa iz bara, brca bb jmbg.1903942220018; Zabrana otudjenja i opterećenja, do okončanja parničnog postupka p.br.618/17 od 14.06.2018. u korist tužiocapredlagača filipović josipa iz sutomora, jmbg.1903942220018; Zabilježba dopunskog rješenja o izvršenju i.br.510/24 od 11.06.2024. Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića I. br. 510/24 od 06.02.2025. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 125.796,00 €.

VI Na prvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.5. Zaključka. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540 – 7174 - 60 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 12.579,60 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.

Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca.

VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 540 – 7175 – 57 kod “Erste banke“ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku , Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

U Baru, dana 31.12.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Pravna pouka: Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede

OBAVJEŠTENJE Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda

Urednik Bojan Đurišić

Zamjenica urednika Ana Popović

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Praznični trobroj našeg lista izaći će 6. januara 2026. godine. Šalter Služba oglasa primaće materijal zaključno sa 5. januarom 2026. godine.

Za naredni broj Pobjede, koji izlazi 9. januara 2026. godine, šalter Službe oglasa u Podgorici biće otvoren od 8. januara 2026. godine.

Kontakt telefon: 020 202 455, Viber: 068 034 555 E-mail: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

Poneđeljak, 5. januar 2026.

Na osnovu člana 87, Zakona o igrama na sreću (“Sl. list CG“ br.91/25) i Odluke o organizovanju nagradne igre „Memory Card Garden Good“ od 12.12.2025.godine utvrđena su

PRAVILA NAGRADNE IGRE „MEMORY CARD - GARDEN GOOD“ Priređivač nagradne igre „MEMORY CARD - GARDEN GOOD“ je Idea-CG d.o.o, sa sjedištem u Podgorici, ul. Put Radomira Ivanovića br.2, matični broj 02793962 (u daljem tekstu Priređivač) 1. Nagradnu igru „MEMORY CARD - GARDEN GOOD“, priređivač organizuje radi promocije poslovanja i predstavljanja široj javnosti, kao i radi stvaranja i učvršćivanja pozitivnog odnosa javnosti prema svom poslovanju.

2. Nagradna igra „MEMORY CARD - GARDEN GOOD“ održaće se u periodu od 5.1.2026. do 31.1.2026. godine, a priređivaće se na teritoriji Crne Gore.

3. Pravo učešća u nagradnoj igri imaju sva fizička lica, starija od 18 godina, sa prebivalištem u Crnoj Gori, koja za vrijeme trajanja nagradne igre od 5.1. do 31.1.2026. na mobilnoj aplikaciji Super Kartice uspješno riješe igricu na aplikaciji Super Kartica i dodatno obave jednu trgovinu korišćenjem SuperKartice u bilo kojoj Idea prodavnici na teritoriji Crne Gore. Korisnici Super Kartice koji budu ispunili navedena dva uslova uključuju se u nagradna izvlačenje koje će se održavati u službenim prostorijama kompanije Idea-CG d.o.o, Put Radomira Ivanovića 2, u Podgorici.

Nagradna igra biće organizovana u četiri kola: I kolo - 5.1. - 10.1.2026.godine - izvlačenje dobitnika 13.1.2026.godine II kolo - 12.1.- 17.1.2026.godine - izvlačenje dobitnika 20.1.2026.godine III kolo - 19.1.- 24.1.2026.godine - izvlačenje dobitnika 27.1.2026.godine IV kolo - 26.1.- 31.1.2026.godine - izvlačenje dobitnika 3.2.2026.godine Potrošači koji u bilo kojem kolu budu ispunili oba uslova za učestvovanje u nagradnoj igri, biće uključeni u izvlačenje nagrada toga kola.

Svaka dodatna transakcija putem SuperKartice u Idea objektima vrijedi kao dodatni ulazak za nedeljno izvlačenje. Potrošač može ostvariti do 10 dodatnih ulazaka u nedeljno izvlačenje.

Svi potrošači mogu sa ispunjenjem uslova, da učestvuju u sva četiri kola nagradne igre.

U nagradnoj igri nemaju pravo učešća pravna lica, kao ni lica koja su zaposlena u Idea-CG d.o.o. i Super Kartica d.o.o.

4. Učesnici u nagradnoj igri „MEMORY CARD - GARDEN GOOD“ nijesu dužni da plate naknadu za učestvovanje u nagradnoj igri.

5. Priređivač obezbjeđuje ukupan fond dobitaka u visini od ukupno: 2,000 ¤€ ( dvije hiljade evra)sa PDV-om Spisak nagrada: 1. Prva nagrada 1 x 100 ¤ po kolu; 4 x 100 ¤ za sva četiri kola nagradne igre 2. Druga nagrada 3 x 50 ¤ po kolu; 12 x 50 ¤ za sva četiri kola nagradne igre 3. Treća nagrada 10 x 25 ¤ po kolu; 40 x 25 ¤ za sva četiri kola nagradne igre Ukupan broj nagrada je 56, a ukupni nagradni fond 2,000 ¤.

Potrošači će dobiti nagrade u vidu bonus cashbacka koji će biti dodijeljen njihovom broju Super Kartice.

Nagradna izvlačenje sprovodiće se nakon završetka svakog kola nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se obaviti pod kontrolom Komisije od 3 (tri) člana, koju je imenovao direktor priređivača svojom posebnom Odlukom: 1. Željko Rnković - predsjednik komisije 2. Bojana Šundić - član 3. Svetlana Ličanin - član Ukoliko neko od članova komisije bude spriječen da prisustvuje izvlačenju, zamjenski članovi komisije su: 1. Ilija Branković - zamjenik predsjednika komisije 2. Anđela Vuković- zamjenik člana komisije 3. Spasoje Đurđić - zamjenik člana komisije Izvlačenje će se obaviti u službenim prostorijama firme Idea-CG d.o.o. u Podgorici, Dobitnici će se izvlačiti slučajnim kompjuterskim odabirom iz liste učesnika. Svaki učesnik može biti dobitnik samo jedan put ( osvojiti samo jednu nagradu u svakom kolu) Komisija će o izvlačenju voditi zapisnik u 3 (tri) primjerka u koji se upisuje nagrada i podaci o dobitniku nagrade. Zapisnik potpisuju članovi Komisije i ovlašćeno lice Priređivača.

Eventualni sporovi između Priređivača i učesnika u Nagradnoj igri biće riješeni mirnim putem, a u slučaju da to nije moguće, nadležan je sud u Podgorici.

Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500€, koji nakon zavšeka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

Pravila Nagradne igre će biti dostupna javnosti putem objavljivanja u dnevnim novinama „Pobjeda“ i na web sajtu priređivača po dobijanju saglasnosti od Uprave za igre na sreću, a prije početka nagradne igre.

Nakon završetka svakog kola nagradne igre, spisak dobitnika biće objavljen na web sajtu preduzeća Idea CG i SuperKartica Crna Gora i po završetku sva četiri kola u dnevnom listu Pobjeda.

Podgorica, dana 16.12.2025. godine

Marketing

31

32 Marketing

Poneđeljak, 5. januar 2026.