Dnevni list POBJEDA 31.12.2025.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21572 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

UREDNIČKI KOMENTAR

U NOVOGODIŠNJEM BROJU

Botun kao tačka političkog pucanja

ANALIZA: Pred Crnom Gorom optimizam, ali i zebnja, jer je čeka neizvjesno finale pregovora sa EU

Godina u kojoj nemamo pravo na grešku STR. 2. i 3.

I. MITROVIĆ

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Vrijeme je da se karte u Vladi Crne Gore promiješaju. Ne kao reakcija na Botun, već kao nužan korak u završnici evropskih integracija.

Rekonstrukcija Vlade nije priznanje poraza, već test političke zrelosti. Potrebna je svježa krv i novi kadar u Vladi sa integritetom, sa tehnokratskim sposobnostima i institucionalnom memorijom.

Ako se karte sada ne promiješaju, slični Botuni neće ostati izuzetak, postaće pravilo. A cijena tog pravila bila bi previsoka za državu koja je nadomak Evropske unije

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

STR. 6. i 7.

Dragan Bokan,, predsjednik Odbora direktora i većinski vlasnik kompanije Voli STR. 10. i 11.

Jelena Maraš,, predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore STR. 8. i 9.

Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke STR. 12. i 13. i inovacija Jelena Borovinić-Bojović, predsjednica Skupštine STR. 22. i 23. glavnog grada Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore

STR. 16.

Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata STR. 14. i 15. doktora medicine

STR. 3.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

Novica Vuković, ministar finansija

38 .

KUPON

Višesatna drama na lokaciji gdje je planirana izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Radovi počeli, mještani Botuna i Zete privedeni pa pušteni

STR. 21.

Luka Lagator, slikar i karikaturista

STR. 60. i 61.

Dejan Dedović Dedduh, klapa Who See

STR. 59.

Parlamentarci za ulazak u 2026. biraju toplinu doma

Nova godina u krugu porodice STR. 4. i 5.

Sljedeći broj Pobjede izlazi u subotu, 3. januara 2026.

TIŠINA KOJA BOLI, TUGA KOJA OPOMINJE Godina od masakra u kojem je Aco Martinović ubio 13 osoba

Cetinje više nije isti grad, strah postao svakodnevica Grad koji pamti, a država koja ćuti. To nije fraza, niti patetika – to je ogoljena činjenica koju danas osjeća svako ko prođe njegovim ulicama. Grad u kojem se decenijama živjelo bez straha, u kojem se vrata nijesu zaključavala ni kada se odlazilo na odmor, danas nosi tišinu koja boli. Tišinu iza koje stoje imena, prezimena i grobovi STR. 18. i 19.

S. VASILJEVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

ANALIZA: Pred Crnom Gorom optimizam, ali i zebnja, jer je čeka neizvjesno finale pregovora sa Evrop

Godina u kojoj više nemamo pravo na grešku

PODGORICA – Evropski proces Crne Gore i dalje se kotrlja, ali je velika nepoznanica do kada će to biti tako, sve dok se Vlada previše oslanja na srećne okolnosti, ocijenila je u razgovoru za Pobjedu građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, analizirajući predstojeću 2026. godinu, koja će biti ključna za finalizaciju pregovora naše zemlje za članstvo u EU.

POSLJEDNJA PREPREKA

Da će najteža i najosjetljivija faza na putu Crne Gore ka članstvu biti upravo ratifikacija, smatra i Milan Nič, viši istraživač u njemačkom savjetu za vanjske poslove.

- Jasno je da je Crna Gora vodeći kandidat i da svih 27 država članica podržava proširenje. Kada Crna Gora bude spremna, ona će postati punopravna članica EU. Međutim, najteža i najosjetljivija faza je ratifikacija. Ako ste država članica sa složenim ratifikacionim procedurama i ustavnim ograničenjima, kao što je Francuska, vi ne želite da budete problematični ili da otvarate političke krize, radije ćete odlagati proces - kazao je Nič za Pobjedu.

Kako kaže, očekuje da će Francuska biti izuzetno stroga, a

HLADAN TUŠ

Viši istraživač u njemačkom savjetu za vanjske poslove Milan Nič napominje da će najteža i najosjetljivija faza na putu Crne Gore ka članstvu u EU biti ratifikacija ugovora o pristupanju. Profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber upozorava da je od ključne važnosti angažovanje crnogorskih diplomatskih napora u parlamentima poput Holandije i Francuske, koji su skeptični prema proširenju i politički rascjepkani. Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić presudno važnim smatra to da Crna Gora dođe u fazu u kojoj će narativ o našoj spremnosti ulaska u EU biti dovoljno snažan da preživi promjenu vlada u drugim državama mediabiro

mina

Bajramspahić smatra da je sreća varljiva, te da će sve zavisiti od naših unutrašnjih sposobnosti da iskoristimo priliku.

- Međutim, već ozbiljno kaskamo - kaže sagovornica Pobjede.

Komentarišući činjenicu da je iza nas, koliko-toliko, uspješna godina na evropskom putu, koja je, uz dosta poteškoća, zaključena zatvaranjem još pet poglavlja, Bajramspahić ističe da smo se ovoga puta provukli.

- Ali ako se upravljanje procesom sa naše strane znatno ne unaprijedi, teško da ćemo još 21 put u toku godinu dana uspjeti isto - poručuje ona.

Crna Gora je do sada zatvorila ukupno 12 poglavlja, od čega šest 2025. Najviši državni zvaničnici više puta su ponovili da je cilj da se do kraja 2026. godine završi pregovarački proces i zatvore sva poglavlja. To je predviđeno i mapom puta, odnosno dokumentom koji je sa zvaničnom Podgoricom sačinila Evropska komisija (EK).

Posljednja, među brojnim ohrabrujućim izjavama sa evropskih adresa, stigla je od komesarke za proširenje Marte Kos, koja je kazala da je EU na dobrom putu sa Crnom Gorom i Albanijom, napominjući kako govori o tehničkom dijelu pregovora.

- Drugi dio je politički dinamičan u državama članicama. Sa tehničke tačke gledišta, Crna Gora bi mogla da završi, odnosno zatvori sva poglavlja i okonča pregovore do kraja 2026. godine. Nakon toga, biće potrebno još oko godinu do godinu i po za proces ratifikacije - rekla je Kos.

vjerenja država članica. Osim više nego usporenog ispunjavanja obaveza u poglavljima, još nije zadovoljavajuće ni ispunjavanje Reformske agende, koja sama po sebi nije pretjerano ambiciozna, sa samo 130 mjera u četiri oblasti, koje treba realizovati u četvorogodišnjem periodu. Crna Gora ne povlači sva dostupna sredstva, a plan rasta ima potencijal da ubrza ekonomski rast kazala je Bajramspahić.

Florijan Biber

isto važi i za Holandiju, jer je, dodaje on, to dio njihove standardne politike proširenja.

Ove dvije zemlje kao problematične vidi i profesor Univerziteta u Gracu Florijan Biber.

- Na kraju svi znamo da će parlamenti biti ti koji moraju dati zeleno svjetlo, a u parlamentima koji su skeptični prema proširenju i politički rascjepkani, poput onih u Holandiji i Francuskoj, angažovanje crnogorskih diplomatskih napora je od ključne važnosti kazao je on za Pobjedu.

Biber napominje da je u prethodnim krugovima proširenja podrška u državama članicama bila manje-više izvjesna, dok danas, kako kaže, to više nije zagarantovano.

- Francuska i Holandija su očigledni problemi. U obje zemlje ne postoji stabilna većina, a skeptici prema proširenju su veoma jaki, što čini većine nepredvidivim. Međutim, i druge države takođe treba uvjeriti - kaže sagovornik Pobjede.

Biber dodaje da, iako detaljno ne prati crnogorske diplomatske napore, ima utisak da naša zemlja ne sarađuje dovoljno sa

Dina Bajramspahić

parlamentima u državama članicama gdje je, kako kaže, potrebno uložiti mnogo napora u uvjeravanje.

Da će ishod procesa ratifikacije, koja će doći na red nakon zatvaranja poglavlja, direktno zavisiti od onoga što Crna Gora bude radila smatra i Bajramspahić.

- Države članice pomno će nas posmatrati i donositi odluke o ratifikaciji. To nije mehaničko potvrđivanje tehnički završenog procesa, već politička odluka svake članice ponaosob.

Zbog toga će kvalitet reformi u Crnoj Gori biti podjednako važan kao i percepcija naše kredibilnosti u evropskim prijestonicama. Nadolazeći izborni ciklusi u ključnim državama članicama mogu promijeniti političku mapu podrške proširenju - navela ona.

PROBLEMI U PRAKSI

Da bi do procesa ratifikacije uopšte došlo, sagovornici Pobjede napominju da Crna Gora mora da prevaziđe brojne izazove i zatvori sva pregovaračka poglavlja.

Bajramspahić ističe da ključni zadatak u narednoj godini

nije samo zatvoriti poglavlja, već uspostaviti kulturu sprovođenja usvojenih evropskih standarda.

- Tek tada će evropski proces biti održiv i mjerljiv. Treba biti pošten i priznati činjenicu da je proces zaista zasnovan na meritokratskim kriterijumima, Crna Gora ne bi napredovala. Dovoljno je pogledati samo posljednji dokaz za navedeno. Naime, svega mjesec prije nego što smo zatvorili poglavlja 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ i 13 „Ribarstvo i akvakultura“, Evropska komisija, koja je motor koji blagonaklono gura proširenje čak i nekritički, u svom godišnjem izvještaju navodi niz neispunjenih obaveza u ovim poglavljima. Dakle, čak ni institucija koja je podržala i branila zatvaranje ova dva poglavlja nije mogla da zažmuri na činjenicu da ništa nije urađeno u vezi sa jačanjem administrativnih kapaciteta, posebno inspekcija u ovim oblastima, kao ni to da implementacija usvojenih zakonskih i strateških akata, kao i akcionih planova nije još počela - kazala je Bajramspahić.

Ovo, dodaje, nije jedini primjer.

- IBAR je takođe dobijen samo na osnovu svježe usvojenih zakona i strategija, od kojih neki ni godinu kasnije nijesu sprovedeni. Jaz između usvojenih javnih politika i realizacije je ogroman i to je vidljivo golim okom svima, pa i onima koji su najspremniji da zažmure. Pitanje je trenutka kada će to postati nepremostiva prepreka. Tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU biće u znatnoj mjeri jasno da li je Crna Gora na dobrom putu ili ne - navodi ona.

Bajramspahić dodaje i da broj prigovora, koji se sa pravom mogu Crnoj Gori spočitati, nije zanemarljiv.

- Vidljivo je da su konstituenti vladajuće većine spremni da zloupotrijebe ubrzanu zakonodavnu inicijativu i da pod izgovorom obaveza u okviru pregovora nameću antievropska zakonska rješenja, kao što je slučaj sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. Zbog primjera podmetanja zakona koji nijesu dobili zeleno svjetlo od EU, Crna Gora ulazi u zonu reputacionog rizika i gubitka po-

Milan Nič ističe da svi naredni izvještaji o napretku Crne Gore moraju biti izuzetno kredibilni, kako bi se svaki mogući rizik za blokiranje i usporavanje sveo na minimum.

Sagovornik Pobjede smatra da ne smije biti prostora za bilo kakve kontroverzne poteze ili odluke poput, kako kaže, situacije u vezi sa Ustavnim sudom od prije godinu dana.

- To bi se ozbiljno obilo o glavu Podgorici. Dakle, čista situacija, vjerodostojni rezultati i izuzetno intenzivna, proaktivna politika - navodi on.

Sličnu poruku šalje i Florijan Biber.

- Prva i najočiglednija mjera za Crnu Goru bila bi da se reforme shvate ozbiljno. Evropska komisija je možda u ovom trenutku manje kritična, ali je vjerovatno da će neke države članice procjenjivati napredak i reforme nezavisno od Komisije i doći do kritičnijih zaključaka. Stoga se Vlada ne bi smjela zadovoljiti samo odgovorom Komisije - navodi on.

Da je blokada zatvaranja poglavlja od strane Francuske bila „hladan tuš za sve koji su smatrali da je članstvo Crne Gore u EU gotova stvar“, napominje Bajramspahić.

- Velika je zabluda da su sve članice zauzele konačan pozitivan stav oko proširenja. One su puštale da prolazimo niže stepenice dok smo bili poprilično udaljeni od cilja. Sa svakim korakom naprijed, umnožavaće se izazovi, unutrašnji i vanjski, dok će u EU svaka naredna odluka biti odmjeravana strože. Podržavaoci proširenja aktivno rade da nam prokrče put. Međutim, snažne članice, kao Francuska, nijesu takve da im ostali mogu „zavrtati ruku“ i nametati svoju perspektivu - kazala je sagovornica našeg lista.

Napominje i da je u šest država članica EU podrška stanovništva članstvu Crne Gore ispod 50 odsto.

- Radi se o Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Češkoj, Austriji i Francuskoj. Kao svoje razloge protiv članstva navode finansijske troškove proširenja po poreske obveznike u EU, migraciju, institucionalnu složenost EU, korupciju, itd. Da bi se to prevazišlo, crnogorska administracija mora ozbiljno da pojača prisutnost u glavnim gradovima EU, da ima ciljano zagovaranje prema parlamentima, ne samo vladama, da blisko radi sa evropskom thinktank zajednicom i medijima u EU koji oblikuju narativ. Pa-

Politika

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Urednički komentar

pskom unijom

Botun kao tačka političkog pucanja

Neka pitanja će možda ostati i za 2027. godinu

ODOBROVOLJAVANJE SKEPTIČNIH

Barjamspahić je ocijenila da bi nadolazeći izborni ciklusi u ključnim državama članicama mogli promijeniti političku mapu podrške proširenju, zbog čega je, kako kaže, presudno da Crna Gora dođe u fazu u kojoj je narativ o na-

šoj spremnosti u EU dovoljno snažan da preživi promjenu vlada u drugim državama.

- A to je moguće samo ako reforme kod kuće budu mjerljive, vidljive i dosljedne. Međutim, treba se proaktivno pripremati i za korak nakon toga, odnosno monitoring nakon članstva. Taj je monitoring generalno, a posebno u oblasti vladavine prava, u interesu Crne Gore i treba ga podržati. Modaliteti „praćenja nakon pristupanja“ još nijesu razrađeni i sa dijalogom o tome, takođe, treba početi što prije i učestvovati u kreiranju rješenja - smatra Bajramspahić.

Ona napominje da otvorenost Crne Gore da prihvati post-monitoring može odobrovoljiti sve one države koje još imaju dileme i biti ključni argument za građane EU, koji ne podržavaju proširenje.

- Prethodni krugovi proširenja su pokazali da su neke od novih članica demokratski nazadovale nakon što su postale članice EU. U interesu je građana Crne Gore da se onemogući da se bilo koja vlast u Crnoj Gori počne ponašati krajnje autoritarno ili kao ruski trojanski konj kaže Bajramspahić, dodajući da spremnost da prihvatimo post-monitoring jeste „najbolji dokaz da želimo funkcionalno članstvo, a ne samo status zastave u Briselu“.

Ona dodaje da post-monitoring može postati naš ključni argument koji pojačava stratešku poziciju u zagovaranju članstva.

- Naravno, naš isključiv uslov mora biti ravnopravan status Crne Gore i jednaka prava i obaveze kao ostalih članica zaključila je Bajramspahić.

Bojan ĐURIŠIĆ

Vrijeme je da se karte u Vladi Crne Gore promiješaju. Ne kao reakcija na Botun, već kao nužan korak u završnici Botun je postao tačka pu- evropskih integracija. Rekonstrukcija Vlade nije priznanje canja vlasti. Ne zbog samog poraza, već test političke zrelosti. Potrebna je svježa krv projekta kolektora, već zbog načina na koji je država rea- i novi kadar u Vladi sa integritetom, sa tehnokratskim govala ili, preciznije, nije re- sposobnostima i institucionalnom memorijom. Ako agovala kada je lokalni problem prerastao u političku se karte sada ne promiješaju, slični Botuni neće ostati krizu. Jučerašnja intervenizuzetak, postaće pravilo. A cijena tog pravila bila bi cija policije u Botunu ogolila je sve slabosti sistema: lo- previsoka za državu koja je nadomak Evropske unije Piše: Nenad ZEČEVIĆ

šu pripremu, nepostojeću komunikacionu strategiju Glavnog grada i Vlade i razvodnjenu odgovornost između institucija.

Umjesto ranog i na vrijeme organizovanog ozbiljnog, institucionalnog dijaloga sa mještanima i pravovremenog objašnjenja projekta, javnost je dobila konfuzne poruke, zakašnjele reakcije i demonstraciju sile koja je proizvela više političke štete nego operativnog efekta. Kriza u Botunu nije nastala juče, juče je samo eskalirala.

Kao prve posljedice imamo reakciju građana blokiranjem saobraćajnica prema aerodromu i očekivani izlazak Demokratske narodne partije Milana Kneževića iz vlasti, koji je do kraja ostao uz mještane Botuna. Znakovita je i reakcija vrha režima u Beogradu: podrška Botunjanima od vlasti koja više ne skriva da joj, u najmanju ruku, nije milo što će Crna Gora prva u regionu završiti pregovore sa Evropskom unijom.

Postoji i druga strana medalje: početkom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda spriječena je međunarodna blamaža države i gubitak EU granta u iznosu od 33 miliona eura, kao i penali koje bi Glavni grad plaćao čak 12.000 eura dnevno. Teško je evropskim diplomatama, ali i ostatku Crne Gore objasniti da se građani Zete bune protiv postrojenja koje će spriječiti da fekalije iz Morače završavaju u Skadarskom jezeru.

Posebno je zabrinjavajuće što je Aleksa Bečić, kao koordinator službi bezbjednosti, saopštio da nema operativnu komandu nad postupanjem na terenu. Ta izjava je možda formalno tačna, ali je politički porazna. U ozbiljnoj državi, naročito u državi koja tvrdi da je u završnici evropskih pregovora, ne može postojati bezbjednosna intervencija bez jasne političke linije odgovornosti.

U takvoj atmosferi dodatnu političku težinu dobila je i poruka predsjednika Skupštine Andrije Mandića upućena premijeru na premijerskom satu u širem kontekstu

I. MITROVIĆ

U moru izazova sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom naredne godine, Milan Nič napominje i mogućnost da određena grupa država pokuša da izlobira zajedničku integraciju zemalja Zapadnog Balkana.

- Kada bi me neko pitao da li je moguće da će naredne godine grupa država članica pokušati da uspori Crnu Goru, uz argument da ne bi trebalo da se pravi preveliki jaz između recimo Srbije i najnaprednijih zemalja, zbog funkcionisanja regionalnog tržišta, rekao bih da to mogu da zamislim - kaže Nič.

Sa druge strane, on ističe da ne misli da je realno da ugovor o pristupanju sa Crnom Gorom bude izrađen do kraja 2026. godine.

- To je, po mom mišljenju, nerealno. Samo pregovori sa Hrvatskom su trajali oko godinu i po u toj završnoj fazi. Tehnički gledano, većina od 33 poglavlja može biti zatvorena do kraja 2026. godine, ali će sigurno ostati neka „repna“ pitanja koja će se prenijeti u 2027. Uz to, tu su i predsjednički izbori u Francuskoj i mnogi drugi politički faktori koji cijeli proces čine nepredvidivim. Druga polovina naredne godine biće, po mom mišljenju, veoma zanimljiva i prilično neizvjesna. Ono što Crna Gora može da uradi jeste isto ono što je moja zemlja Slovačka radila 2003–2004. godine u završnoj fazi pristupanja. Može da uradi svoj domaći zadatak, da utiče na ono na što može da utiče i da konstantno vrši pritisak i na institucije EU i na države članice - kazao je Nič.

ralelno sa vanjskim zagovaranjem, Crna Gora mora pokazati unutrašnju političku koheziju oko EU puta. Domaće turbulencije smanjuju povjerenje država članica u naše sazrijevanje i sposobnost da pozitivno doprinesemo EU navela je ona.

Dodaje i da bi potencijalni referendum o članstvu Crne Gore u EU u Francuskoj bio poseban izazov, posebno u svjetlu narastajuće desnice, populizma, dezinformacija i manipulacija.

- Situaciju dodatno komplikuju predsjednički izbori u Francuskoj koji će biti održani najkasnije na proljeće 2027. godine. Osim toga, izazov su i narušeni odnosi između Francuske i Njemačke koje su osovina EU. Međutim, ukoliko bi pobornici proširenja iz Crne Gore i EU već od sada posvećeno radili na tome, to bi bio dostižan cilj. Godine 2026. obilježavamo poseban jubilej, 20 godina nezavisnosti naše zemlje, pa je dodatna odgovornost na svima, a posebno na Vladi, da osigura da 2026. istovremeno bude godina u kojoj ćemo učiniti ključne korake ka ostvarenju glavnog vanjskopolitičkog cilja. To prevazilazi zatvaranje poglavlja i znači strateško osiguravanje podrške ključnih država EU za članstvo Crne Gore u EU. Takva izvjesnost još nije postignuta - navodi ona.

3

stabilnosti parlamentarne većine, ali sa jasnim odjekom u krizi kakva je Botun: „Crvene linije sa postupcima se sužavaju. Nijeste lider koji ima 41 poslanika“. To je dokaz da je Botun postao potencijalna tačka pucanja vlasti.

Ta izjava, bez obzira na neposredni povod, govori o realnom sužavanju prostora za greške i o krhkoj ravnoteži parlamentarne većine, u trenutku kada svaka nova kriza, poput Botuna, ima potencijal da preraste u ozbiljan politički lom.

Upravo zbog toga, očekivana smjena Dragoslava Šćekića ne bi smjela biti shvaćena kao kraj problema, već kao početak rješenja. Premijer Milojko Spajić taj potez mora iskoristiti kao povod za rekonstrukciju Vlade.

I tu dolazimo do suštine: vrijeme je da se karte u Vladi Crne Gore promiješaju. Ne kao reakcija na Botun, već kao nužan korak u završnici evropskih integracija.

Poruka premijera Spajića o netolerisanju nerada i potrebi za većim učinkom dijela izvršne vlasti nije nastala povodom Botuna, već u kontekstu evropske agende i ubrzavanja pregovaračkog procesa.

Ona je potvrđena decembarskom evaluacijom rada Vla-

de i najavom oko 150 odluka kojima se želi ubrzati tempo reformi do 2026. godine. „Dinamika pregovaračkog procesa ne toleriše nerad.

Svim članovima Vlade je kristalno jasno što im je zadatak i što nam je cilj“, poručio je Spajić.

Decembarska evaluacija, međutim, više nije tehnički dokument, ona je politički signal da se 2026. ne može dočekati sa ovakvim nivoom učinka dijela Vlade. Prema nezvaničnim informacijama, čak osam ministara dobilo je negativne ocjene, dok je znatan dio izvršne i zakonodavne vlasti tokom decembra bio van zemlje. Evropski proces, međutim, ne pravi razliku između opravdanog i neopravdanog odsustva, on mjeri isključivo učinak. A učinka, kod dijela Vlade, očigledno nije bilo.

Paradoks je u tome što je Crna Gora, uprkos svemu, zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Taj uspjeh nije slučajan i ne smije se relativizovati. On je rezultat jasne političke linije premijera Spajića, intenzivnog rada ministarke evropskih poslova Maide Gorčević, kao i predsjednika države Jakova Milatovića u komunikaciji sa evropskim partnerima.

Ali upravo zbog tog uspjeha, tolerancija prema slabostima mora biti svedena na minimum. Posebno u Poglavlju 27 - Životna sredina i klimatske promjene, koje ne trpi improvizacije, političko kadrovanje ni krizni menadžment preko društvenih mreža. Botun je pokazao koliko taj resor može postati usko grlo procesa ako se njime upravlja površno.

U međuvremenu, i politički ambijent se mijenja. Opozicija, uključujući DPS, pokazuje konstruktivniji odnos prema evropskoj agendi, čime se dodatno sužava prostor za izgovore unutar izvršne vlasti. Ako postoji širi konsenzus oko evropskog cilja, onda ne postoji opravdanje za institucionalni haos.

Zato miješanje karata više nije stvar izbora, već nužnosti. Rekonstrukcija Vlade nije priznanje poraza, već test političke zrelosti. Potrebna je svježa krv i kadar u Vladi sa integritetom, sa tehnokratskim sposobnostima i institucionalnom memorijom. Ako se karte sada ne promiješaju, slični Botuni neće ostati izuzetak, postaće pravilo. A cijena tog pravila bila bi previsoka za državu koja je nadomak Evropske unije.

4

Politika

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Parlamentarci umjesto javnih dočeka i proslava za ulazak u 2026. godinu biraju toplinu doma

Nova godina u krugu porodice

Dok se politička 2025. završava burnim raspravama, usvajanjem zakona i sjednicama koje se, kako kažu, ne završavaju ni 31. decembra, dobar dio crnogorskih poslanika Novu godinu dočekuje daleko od reflektora, bina i protokola, u kućnoj atmosferi, uz porodicu, prijatelje i poneku čašu vina.

Umjesto zvaničnih prijema i glamuroznih dočeka, praznična noć za većinu poslanika Skupštine rezervisana je za dom, razgovore, tišinu, a kod nekih i kamin, pečene kestene i unuke. Političke razlike, makar na jednu noć, ostaju po strani, a zajednički imenitelj postaje potreba za odmorom i porodičnim mirom Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar novogodišnje praznike će, kako kaže, tradicionalno provesti sa prijateljima i porodicom u Herceg Novom.

Njegov partijski kolega Zoran Mikić ističe da će, zbog najavljenih zasijedanja Skupštine 31. decembra, Novu godinu dočekati kod kuće sa porodicom, u istom okruženju u kojem će, po običaju, proslaviti i Božić.

Slično razmišlja i poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, koji praznike planira da provede kod kuće, u krugu porodice, uz nadu da će uspjeti da se barem malo odmori nakon intenzivne političke godine.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj Novu godinu dočekuje na način koji, kako kaže, godinama ne mijenja, odnosno pored kamina, uz bocu vina, pečene kestene i druženje sa unucima.

Nakon ponoći, dodaje, dio porodice će na počinak, dok će mlađi nastaviti slavlje, bilo kod kuće ili u izlasku.

Politika

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

5

Situacija u Botunu u fokusu premijerskog sata koji je u utorak održan u Skupštini

Poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković takođe bira porodični ambijent, naglašavajući da joj je to najljepši način da dočeka praznike.

Poseban razlog za ostanak kod kuće, kako kaže, imaju i porodični ljubimci, koje ne želi ostavljati same zbog petardi, dok će njeni sinovi novogodišnju noć provesti van kuće.

Nezavisni poslanik Nikola Janović Novu godinu će dočekati sa porodicom u Kotoru Poslanici Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić i Nikola Rakočević praznike takođe planiraju u kućnoj atmosferi, u krugu najbližih. Rakočević ističe da praznike vidi kao vrijeme sabiranja ličnih i porodičnih učinaka u godini na izmaku, ali i priliku za pravljenje planova za naredni životni ciklus, uz želju čitaocima za dobro zdravlje i pametne planove koji će se ostvarivati radom i posvećenošću.

Poslanik Pokreta Evropa sad Jovan Subotić Novu godinu želi da provede kod kuće, uz porodicu, knjige i stripove, ističući da mu je takav odmor neophodan, jer ga već nakon Božića, kako kaže, očekuje „odsudna bitka za evropsku perspektivu Crne Gore i Herceg Novog“.

Za većinu sagovornika, porodična atmosfera i tišina doma ostaju najvažniji ambijent za ulazak u novu godinu. Bez reflektora, ali sa jasnom sviješću da ih već početkom januara čekaju novi politički izazovi.

Irena MILOVIĆ

Mandić ne bi da se zamjera onima s kojima je gutao suzavac, Spajić zahvalan policiji i Saši Mujoviću na „sjajnoj akciji“ Ne želim da ljudi koji su zajedno sa mnom gutali suzavac ispred ove Skupštine misle da ja ne stojim uz njih. Stojim uz Milana Kneževića u odbrani njegove pozicije da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete, rekao je Mandić, dok je Spajić istakao da je ponosan na „transparentno i demokratsko“ postupanje policije PODGORICA – Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije ocijenio je da mogućnost za razgovor u vezi sa projektom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u selu Botun još postoji, zbog čega je Vladu i parlamentarnu većinu pozvao da razgovaraju sa građanima Zete i pronađu rješenje.

Otvarajući jučerašnju posebnu sjednicu Skupštine posvećenu premijerskom satu, Mandić je ocijenio kako je „bolja mršava nagodba nego debela parnica“.

- Bojim se da sada ulazimo u debelu parnicu. Nakon ove intervencije policije imamo još gore stanje u zemlji. Ne podržavam nikakvu upotrebu sile, a bojim se da će doći do upotrebe sile – kazao je Mandić.

Vladu i parlamentarnu većinu je pozvao da razgovaraju sa građanima Zete i pronađu rješenje.

- Kakvo će to rješenje da bude, da li je to odustajanje, izmještanje spalionice ili dopuna ponude Vlade, ja ne ulazim u to, ali rješenje moramo pronaći. Ovo je vanredna situacija. Ne želim da ljudi koji su zajedno sa mnom gutali suzavac ispred ove Skupštine misle da ja ne stojim uz njih. Stojim uz Milana Kneževića u odbrani njegove pozicije da se ispoštuje ono što su odlučili građani Zete. To je veoma važno, ali je na prvom mjestu mir i stabilnost, a mislim da su ovog trenutka ugroženi i mir i stabilnost – zaključio je Mandić.

Poslanicima se, nakon Man-

dića, obratio premijer Milojko Spajić, koji je na početku zahvalio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću i njegovom timu koji su, kako je rekao, „jutros napravili sjajnu akciju“.

- Imamo i Upravu policije koja je sjajno reagovala i u potpunosti u okviru zakona. Pravo da se izrazi nezadovoljstvo i da se protestuje protiv bilo koje odluke postoji. Međutim, mislim da smo to sproveli na civilizovan i normalan način kao sve demokratske zemlje. Ponosan sam na transparentno, demokratsko postupanje koje smo jutros pokazali i mislim da je to evropski put kome težimo – rekao je premijer, te dodao da je pitanje prečišćivača vode u Botunu pitanje zdravstvenog karaktera.

Spajić je istakao i da će Vlada ispunuti sve što je obećala građanima Zete i Botuna.

Najvio je i da je plan da se u narednih 10 godina izgradi još 30 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, a da je izgradnja kolektora u Botunu uslov za zatvaranje Poglavlja 27 u pregovorima sa EU. Proceduralno je reagovao poslanik DPS-a Mihailo Anđušić, poručujući da kao čovjek i Zećanin osuđuje „brutalnu akciju policije, koja je udarila na građane na neprimjeren način“.

- Nije mi bilo lako gledati poznanike, prijatelje, rođake, malu djecu i žene koje policija privodi – kazao je Anđušić, pozvavši policiju da sve privedene pusti na slobodu.

PODGORICA - Savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića Dejan Vukšić podnio je ostavku na tu funkciju.

Iz kabineta predsjednika je saopšteno da ih je Vukšić obavijestio o svojoj odluci da se povuče sa funkcije savjetnika, ne navodeći zašto se odlučio na takav potez.

- Dejan Vukšić je danas (utorak) obavijestio kabinet predsjednika da podnosi ostavku na funkciju savjetnika predsjednika Crne Gore. Sva dalja pitanja u vezi sa razlozima za

Savjetnik za bezbjednost predsjednika države podnio ostavku

Premijer Spajić je u nastavku zasijedanja, na pitanje stranačkog kolege Vasilija Čarapića, odgovorio da je 2026. godina sudbonosna za našu zemlju.

- Crna Gora će 2026. godine da zatvori sva poglavlja sa EU. To je jedan istorijski momenat, jer nijedna zemlja koja se priključila EU nije uspjela da u jednoj godini, zatvori 21 poglavlje. Za to nam treba apsolutna podrška parlamenta i svih institucija – kazao je Spajić.

Uz konstataciju da je crnogorska javnost juče saznala da potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti (Aleksa Bečić) „nema nikakve veze sa dešavanjima u Botunu i postupanjem policije“, poslanik SD-a Nikola Zirojević premijera je pitao je li u ponedjeljak održana sjednica Vlade i jesu li se na njoj desile neke kadrovske promjene.

Umjesto Spajića, odgovorio mu je Bečić, navodeći kako sektor bezbjednosti nikada neće pretvoriti u ono u šta su ga, kako je rekao, pretvorili neki od njegovih prethodnika.

- Ako postoji zakon u kome piše da je policija operativno nezavisna, onda potpredsjednik Vlade i ministar policiji ne govore šta će da rade i kako će da rade, već su tu da država stane iza njih, da isprave nepravde iz prošlosti, da unaprijede kapacitete i da stvore pretpostavke za borbu protiv kriminala i korupcije, jačanje institucija i čišćenje sistema od nedozvoljenih uticaja – reko je Bečić, nevješto pokušavajući da objasni svoju prethodnu izja-

vu da „nema nikakvog dodira sa operativnim postupanjem policije u Zeti“.

Na pitanje lidera Ure Dritana Abazovića povodom situacije u Pljevljima, premijer Spajić je odgovorio da su najveći problem tog grada lokalne kotlarnice koje, kako je rekao, predstavljaju najvećeg zagađivača.

- Na pragu smo da riješimo problem zagađenja. Plan je da do maja imamo rješenje za završetak ekološke rekonstrukcije Termoelekrane, napredak po pitanju ugovora vrijednog 8,8 miliona eura i izgradnju lokalnog cjevovoda do centra grada.

O toplifikaciji Pljevalja se pričalo 30 godina, a prvi put se sada realizuje – rekao je Spajić.

Istakao je i kako ne stoji teza da je Termoelektrana najveći zagađivač jer je, kako je rekao, vazduh zagađeniji u Bijelom Polju.

Na Spajićeve navode, Abazović je odgovorio da je odluku o toplifikaciji Pljevalja donijela 43. Vlada koju je on predvodio.

Abazović je kazao i da je premijer u pisanom odgovoru na njegovo pitanje o tome ima li Termoelektrana dozvolu za probni rad, naveo da rješenje o davanju ili odbijanju saglasnosti za probni rad još nije donijeto, jer je upravni postupak u toku.

- Ovo samo morate da potvrdite u SDT-u – rekao je Abazović.

On je potom pokazao dokument koji je, kako je rekao, potpisao inženjer nadzora i u kome navodi da se sve vrijeme suočavaju sa opstrukcijama, jer ne mogu da pristupe objektima nadzora. Đ. Ć.

Vukšić se povukao nakon prijave Mirjane Pajković ostavku uputite direktno Dejanu Vukšiću – navode iz kabineta predsjednika.

Ostavka Vukšića uslijedila je nakon što je generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Mirjana Pajković protiv njega podnijela krivičnu prijavu i pritužbu zbog prijetnji.

Pajković tvrdi da joj je Vukšić prijetio, te da je zloupotrijebio službeni fiksni telefon kabineta predsjednika, sa kojeg ju je navodno pozivao i zahtijevao da se „hitno javi u policiju“.

- Ovakvo ponašanje ima elemente krivičnog djela bliže opisanih u prijavi, ali predstavlja i apsolutno nedopustivo ruganje instituciji koju predstavlja, kao i ruganje predstavnicima Uprave policije - navela je Pajković u priR.P. javi.

6

Ekonomija

mara babović

PODGORICA - U vremenu globalne neizvjesnosti, rasta kamatnih stopa i usporavanja evropske ekonomije, stabilnost javnih finansija postaje jedno od ključnih pitanja za male i otvorene ekonomije poput crnogorske.

Crna Gora se zadužuje planski, kontrolisano i transparentno, uz uredno izmirivanje svih obaveza i unaprijed obezbijeđenu fiskalnu rezervu za najzahtjevnije godine koje slijede - poručuje ministar finansija Novica Vuković u intervjuu za Pobjedu.

Govoreći o otpornosti budžeta na spoljne šokove, rastu cijene zaduživanja, javnom dugu, penzionom sistemu i evropskim fiskalnim pravilima, Vuković ističe da se fiskalna stabilnost Crne Gore ne zasniva na jednokratnim mjerama, već na reformama koje treba da obezbijede dugoročnu održivost javnih finansija i nastavak evropskog puta zemlje.

POBJEDA: Koliko je crnogorski budžet otporan na spoljne šokove – rast kamatnih stopa, usporavanje EU ekonomije ili geopolitičke rizike?

VUKOVIĆ: Svjesni smo da je Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, prirodno izložena kretanjima na globalnom nivou. U prethodnom periodu suočili smo se nizom izazova, od posljedica rata u Ukrajini, uključujući sankcije, inflaciju i energetsku krizu u Evropi, preko povećanih trgovinskih i protekcionističkih mjera, do fragmentacije globalnih lanaca snabdijevanja.

Takođe, u prethodnom periodu je došlo i do usporavanja ekonomije Evropske unije, čiji je realni ekonomski rast, prema podacima Eurostata, usporio na jedan odsto u 2024. godini.

Ipak, uprkos zahtjevnom međunarodnom okruženju, ekonomska aktivnost Crne Gore ostala je dinamična i iznad evropskog prosjeka, čemu svjedoče zvanični statistički podaci, uz snažnu otpornost koju je sama privreda iskazala. Istovremeno, potvrđena je i dokazana i otpornost crnogorskog budžeta, koji je zabilježio pozitivne trendove. Kao što smo svi svjedoci,

Ministarstvo finansija

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

INTERVJU: Ministar finansija Novica Vuković

Reforme omogućile b budžetskih prihoda, u servisiranje obaveza stabilnosti javnih fina

Finansijska situacija se može u ovom trenutku ocijeniti kao stabilna i povoljna, uz budžet koji je otporan na umjerene spoljne šokove, prije svega zahvaljujući snažnom ostvarenju budžetskih prihoda, odgovornom upravljanju javnim finansijama i postepenom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Takva fiskalna pozicija omogućava državi da, čak i u uslovima povećane neizvjesnosti na međunarodnom planu, uredno servisira obaveze i čuva stabilnost javnih finansija – istakao je ministar finansija Novica Vuković naplata pojedinih kategorija poreskih prihoda višestruko je uvećana u prethodnih nekoliko godina. Do ovoga je došlo usljed brojnih reformi i mjera koje su implementirane, u oblasti poreske, fiskalne politike i poslovnog ambijenta. Sve ovo pokazuje važnost sprovođenja reformi naročito u izazovnim vremenima, jer time jačamo ekonomsku vrijednost.

Dakle, finansijska situacija se može u ovom trenutku ocijeniti kao stabilna i povoljna, uz budžet koji je otporan na umjerene spoljne šokove, prije svega zahvaljujući snažnom ostvarenju budžetskih prihoda, odgovornom upravljanju javnim finansijama i postepenom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Takva fiskalna pozicija omogućava državi da, čak i u uslovima povećane neizvjesnosti na međunarodnom planu, uredno

servisira obaveze i očuva stabilnost javnih finansija.

Pozitivni trendovi u naplati ključnih kategorija prihoda budžeta, naročito PDV-a, poreza na dobit pravnih lica, akciza i poreza na dohodak fizičkih lica, ukazuju na snažnu ekonomsku aktivnost i efikasniju poresku administraciju.

To daje dodatni fiskalni prostor za amortizaciju eventualnih negativnih uticaja rasta kamatnih stopa, usporavanja ekonomije EU ili geopolitičkih rizika.

Istovremeno, važno je naglasiti da se fiskalna otpornost ne zasniva na jednokratnim ili privremenim faktorima, već na jasnoj opredijeljenosti ka održivoj fiskalnoj politici.

Nastavak fiskalne discipline i kontrola tekuće potrošnje ostaju ključni kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost i spriječila eventualna fiskalna neravnoteža.

Dalja diversifikacija ekonomije i budžetskih prihoda predstavlja važan srednjoročni cilj, jer smanjuje zavisnost od pojedinih sektora i povećava otpornost na spoljne šokove. U tom kontekstu, aktivno upravljanje javnim dugom i jačanje fiskalnih rezervi dodatno unapređuju kredibilitet fiskalne politike i smanjuju rizike u periodima pojačane globalne nestabilnosti.

POBJEDA: Javni dug je pod kontrolom, ali cijena zaduživanja raste. Da li Crna Gora može izbjeći nova skupa zaduženja u naredne dvije godine?

VUKOVIĆ: Ministarstvo finansija kontinuirano prati kretanja na međunarodnim i domaćim finansijskim tržištima i analizira mogućnosti upravljanja postojećim obavezama, uključujući i refinansiranje duga, u skladu sa aktuelnim tržišnim uslovima. Pri tome je važno naglasiti da su globalni uslovi finansiranja danas bitno drugačiji u odnosu na period prije pandemije, te da se povratak na tadašnje niske kamatne stope ne može realno očekivati, ne samo u Crnoj Gori, već ni na globalnom nivou.

U prethodnom periodu referentne kamatne stope u eurozoni, uključujući EURIBOR, bile su na negativnom nivou, dok su danas, usljed promijenjene monetarne politike Evropske centralne banke i inflacionih pritisaka, ponovo pozitivne, što direktno utiče na rast troškova zaduživanja.

Zbog toga se pitanje refinansiranja i upravljanja dugom ne posmatra isključivo kroz prizmu nižih kamatnih stopa, već prije svega kroz produže-

nje ročnosti, smanjenje rizika refinansiranja i unapređenje strukture javnog duga.

U tom kontekstu, cilj fiskalne politike u narednom periodu je da se, kroz pažljivo planiranje budžetskih potreba, racionalno upravljanje likvidnošću i korišćenje povoljnih tržišnih prilika kada se one ukažu, obezbijede potrebna sredstva za naredni period.

Cilj fiskalne politike u naredne dvije godine nije povećanje javnog duga, već očuvanje njegove održivosti i stabilnosti, uz nastojanje da se nova zaduženja svedu isključivo na neophodan minimum, i to samo u slučaju potrebe za urednim servisiranjem ranije preuzetih obaveza ili obezbjeđivanjem sredstava za kapitalne projekte od strateškog značaja.

Država će koristiti svaku povoljnu tržišnu priliku kako bi izbjegla skupa zaduženja, ali je važno istaći da potpuno izbjegavanje novog zaduživanja u uslovima dospijeća obaveza iz prethodnih godina nije uvijek moguće. Upravo zbog toga, sve odluke o eventualnom novom zaduživanju donose se oprezno, planski i isključivo u okviru zakonskih ograničenja, vodeći računa o dugoročnoj fiskalnoj stabilnosti i interesima države.

POBJEDA: Kako odgovarate na kritike da se dio zaduženja koristi za tekuću potrošnju, a ne za razvojne projekte?

VUKOVIĆ: Plan zaduživanja Crne Gore zasniva se na principima fiskalne odgovornosti, predvidivosti i očuvanja stabilnosti javnih finansija. Prijedlogom Odluke o zaduživanju za 2026. godinu jasno

su definisane potrebe za sredstvima u iznosu do 710 miliona eura, koja su namijenjena isključivo za uredno servisiranje ranije preuzetih obaveza po osnovu duga i finansiranje kapitalnih investicija, a ne za tekuću potrošnju.

U 2026. godini za otplatu duga potrebno je obezbijediti oko 383,6 miliona eura, pri čemu se najveći dio odnosi na redovnu otplatu kredita kod kineske Exim banke iz 2014. godine, obveznica emitovanih na domaćem tržištu 2019. godine, kredita zaključenih uz garanciju Svjetske banke (PBG 1 i PBG 2), kao i obaveza prema domaćim poslovnim bankama i međunarodnim finansijskim institucijama. Trošak kamata po osnovu duga koji dospijeva 2026. godine iznosi oko 180 miliona eura i biće u potpunosti finansiran iz tekućih prihoda, što potvrđuje fiskalnu stabilnost i održivost javnih finansija.

Za razliku od ranijih perioda, novo zaduženje se ne koristi za pokrivanje tekuće potrošnje, već kao instrument odgovornog upravljanja dugom. Dio potreba za 2026. godinu biće pokriven iz depozita obezbijeđenih na kraju 2025. godine, dok će eventualno novo zaduženje zavisiti isključivo od uslova na finansijskim tržištima i u okviru zakonski definisanih limita, koji predviđaju mogućnost zaduženja do 500 miliona eura za pokrivanje nedostajućih sredstava.

Imajući u vidu da u naredne tri godine dospijeva oko dvije milijarde eura po osnovu glavnice i oko 600 miliona eura po osnovu kamate, predviđena je i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura isključivo radi stvaranja fiskalne rezerve i obezbjeđivanja sredstava za otplatu duga i finansiranje kapitalnih i infrastrukturnih projekata u 2027. i 2028. godini. Riječ je o preventivnom mehanizmu, a ne obavezi, koji državi omogućava pravovremenu reakciju ukoliko se ukažu povoljni tržišni uslovi.

Ekonomija

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

ministarstvo finansija

bolju naplatu uredno i očuvanje ansija

Novica Vuković

Sve aktivnosti Ministarstva finansija sprovode se isključivo u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju, koji jasno definišu limite zaduženja i namjenu sredstava. Sredstva obezbijeđena kroz zaduženje koriste se isključivo za otplatu postojećeg duga, finansiranje kapitalnog budžeta i stvaranje fiskalne rezerve, dok se tekuća potrošnja u potpunosti finansira iz teku-

ćih prihoda, u skladu sa zlatnim pravilom budžeta.

Crna Gora se zadužuje planski, kontrolisano i transparentno, uz uredno izmirivanje svih obaveza i unaprijed obezbijeđenu fiskalnu rezervu za najzahtjevnije fiskalne godine koje slijede. Stabilnost javnih finansija nije predmet političkih interpretacija, već trajna obaveza prema državi i građanima, i u tom pravcu

Ministarstvo finansija će nastaviti da djeluje odgovorno i dosljedno.

POBJEDA: Kako obezbijediti održivost penzionog sistema u zemlji sa nepovoljnom demografskom slikom?

VUKOVIĆ: Dugoročna demografska kretanja preduslov su daljeg privrednog rasta i razvoja, kao i održivosti penzionog, zdravstvenog i so-

cijalnog sistema. Kao što pokazuju trendovi u razvijenim državama Evrope, demografska pitanja opterećuju sistem javnih finansija i cjelokupnu društveno-ekonomsku situaciju i uslovljavaju nove politike. Imajući u vidu ovaj izazov i u Crnoj Gori, Ministarstvo finansija je otpočelo razgovore sa međunarodnim organizacijama, u kontekstu sagledavanja ovih efekata u srednjem i dugom roku. Implementaciju tehničke podrške po ovom pitanju očekujemo tokom naredne godine. Vjerujemo da će ekspertska saradnja sa međunarodnim organizacijama rezultirati konkretnim preporukama u pravcu daljih reformi, kako bi se obezbijedila dugoročna održivost.

POBJEDA: Da li će ulazak u EU značiti strožu budžetsku disciplinu nego što je imamo danas?

VUKOVIĆ: Ulazak u EU za Crnu Goru neće predstavljati kvalitativni izazov u vođenju fiskalne politike, već prije institucionalnu potvrdu i formalno zaokruživanje procesa koji je već započet. Fiskalna disciplina koja se vezuje za članstvo u EU već se gradi unaprijed, kroz dugotrajan proces usklađivanja fiskalnog okvira, procedura i institucija. U tom smislu, Crna Gora već danas vodi fiskalnu politiku koja je u velikoj mjeri kompatibilna sa EU zahtjevima. Posebno je važno istaći da se budžetsko planiranje zasniva na jasno postavljenim kriterijumima i fiskalnim pravilima, na srednjoročnom okviru i principu transparentnosti javnih finansija u skladu sa evropskim pravilima.

Crna Gora u ovom trenutku već ima određene mehanizme usklađivanja ekonomske politike sa EU, kroz godišnji finansijski dijalog i izradu Programa ekonomskih reformi. Svakako će pristupanje Evropskoj uniji značiti i efikasnije sprovođenje kriterijuma fiskalne odgovornosti, koji su već definisani sistemskim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Dakle, Crna Gora već ima usklađeni zakonodavni okvir koji reguliše pitanja planiranja i izvršenja budžeta, na jasnim principima i numeričkim pravilima u skladu sa standardima EU. Evropska komisija u kontekstu vođenja fiskalne politike i budžetske discipline, jasno propisuje procedure kroz koje prolaze sve države članice na bazi planiranih politika i indikatora. Odnosno, procedure podrazumijevaju kontinuirani nadzor nad planiranjem i izvršenjem budžeta, kao i mjere preporuka kako bi razvojne i socijalne politike bile finansijski održive i transparentne.

Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti predviđa primjenu kriterijuma iz Mastrihta u dijelu budžetskog deficita i javnog duga, kao i potrebu postupanja u slučaju da ovi kriterijumi nijesu ispunjeni. S tim u vezi, u cilju obezbjeđivanja stabilnosti javnih finansija, uz istovremeno definisanje fiskalne politike za period tra-

janja mandata Vlade, Skupština je, na prijedlog Vlade, usvojila Fiskalnu strategiju kojom su definisane mjere fiskalne i ekonomske politike koje obezbjeđuju konvergenciju ka ispunjavanju kriterijuma fiskalne odgovornosti definisanih članovima 19 i 20 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, u srednjoročnom periodu do zacrtanog punopravnog članstva u EU. POBJEDA: Koje su najveće prepreke da Crna Gora ispuni fiskalne kriterijume EU? VUKOVIĆ: Iz domena nadležnosti Ministarstva finansija, odnosno Vlade ispunjavamo sve ono što su obaveze iz pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja EU. Navedeno se odnosi i na primjenu regulative, ali i na jačanje institucionalnog okvira. U ovom trenutku imamo važno pitanje osnivanja Fiskalnog savjeta, kao jednog od prioriteta EU, a koji je trenutno u skupštinskoj proceduri. Fiskalni savjet je tijelo koje će između ostalog, biti zaduženo za davanje mišljenja na budžet, fiskalnu strategiju Vlade, vršiće ocjenu ispunjenosti fiskalnih kriterijuma i pravila, te je stoga vrlo važan mehanizam kontrole. Izbor dva člana Fiskalnog savjeta očekujemo u najskorijem roku od parlamenta.

Ono što takođe očekujemo u najskorijem roku jeste i izjašnjenje Skupštine na izbor članova Savjeta Centralne banke Crne Gore. Izbor ova dva pomenuta tijela, direktna su mjerila u okviru važnog pregovaračkog poglavlja 17 – Ekonomska i monetarna unija.

Dodatno, kontinuirano u saradnji sa relevantnim institucijama, sprovodimo i proceduru implementiranja evropske ESA metodologije u oblasti statistike državnih finansija, kako bi se unaprijedila transparentnost javnih finansija i ojačao proces fiskalnih notifikacija. U ovom kontekstu, dalje administrativno jačanje kapaciteta biće neophodno kako bi se u skladu sa zacrtanim rokovima Eurostatu, odnosno zvaničnoj statističkoj kancelariji EU, dostavili neophodni podaci na način kako to rade sve države članice.

U kontekstu ispunjavanja numeričkih fiskalnih pravila, kroz Prijedlog budžeta za 2026. godinu i Program ekonomskih reformi, projekcije pokazuju ispunjavanje fiskalnih kriterijuma, odnosno budžetski deficit na nivou od ispod tri odsto BDP-a u 2028. godini i u skladu sa kriterijumima iz Mastrihta, uz jasno iskazanu posvećenost smanjenju udjela javnog duga u BDP-u i njegovom silaznom trendu u srednjem roku.

Sa ovim reformama, uz brojne druge koje nijesu direktno vezane za ispunjavanje mjerila u okviru pregovaračkih poglavlja, Crna Gora već u značajnoj mjeri ispunjava fiskalne kriterijume EU, pri čemu je zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja predviđeno do kraja 2026. godine, kako bi se ispu-

7

nio zacrtani cilj punopravnog članstva u EU do 2028. godine.

POBJEDA: Šta smatrate najvećim uspjehom, a šta najvećim izazovom otkako ste na čelu Ministarstva finansija?

VUKOVIĆ: Kao jedan od najvećih uspjeha u mom mandatu smatram sprovođenje sveobuhvatne poreske reforme, kojom smo unaprijedili fiskalnu stabilnost, pojednostavili poreski sistem i istovremeno smanjili opterećenje na rad, uz jačanje budžetskih prihoda. Tom reformom smo poslali jasnu poruku da Crna Gora gradi moderan, pravedan i održiv fiskalni okvir koji podstiče ekonomski rast i formalno poslovanje.

Takođe veoma sam ponosan na međunarodno priznanje koje je Crna Gora dobila Bloombergovom nagradom za globalnu kontrolu duvana. To priznanje potvrđuje da smo, kroz odgovornu poresku politiku i odlučne mjere, uspjeli da zaštitimo javno zdravlje, ali i da istovremeno suzbijemo nelegalnu trgovinu i povećamo prihode države.

Svakako izuzetno važan uspjeh predstavlja i ispunjavanje mjerila i zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, posebno u dijelu koji se odnosi na javne finansije, čime smo pokazali da Crna Gora ima kapacitet da sprovodi zahtjevne reforme i da je kredibilan partner na evropskom putu.

Jedan od ključnih rezultata je i intenziviranje borbe protiv sive ekonomije. Kroz jačanje inspekcijskog nadzora, digitalizaciju poreske administracije i bolju koordinaciju institucija, postigli smo vidljive pomake u suzbijanju neformalne ekonomije i jačanju poreske discipline, nakon dvadeset godina donijeli zakon koji reguliše oblast igara na sreću, ali unaprijedili i donijeli brojne druge zakone i njihovo sprovođenje.

Veoma sam zadovoljan i saradnjom koju tim na čijem sam čelu ima sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa kojima zajedno pokrećemo veoma značajne razvojne projekte. U toku mog mandata po prvi put je izvršena i emisija državnih obveznica namijenjenih stanovništvu. Tu su i brojni koraci sa kojima se resor finansija svakodnevno suočava, u globalno zahtjevnom kontekstu i sa značajnim naslijeđenim dugovima.

Kada je riječ o izazovima, najveći se odnose upravo na potrebu brzog i efikasnog odgovora na globalne ekonomske i finansijske poremećaje. Kao mala i otvorena ekonomija, Crna Gora je posebno osjetljiva na kretanja na međunarodnim tržištima, inflatorne pritiske, geopolitičke krize i promjene u globalnim tokovima kapitala. Upravo u takvom okruženju, uspjeh je očuvati fiskalnu stabilnost, socijalnu sigurnost građana i kontinuitet reformi, bez usporavanja evropskog puta zemlje, a to je ono što postižemo uz veoma predan i posvećen rad.

Nada KOVAČEVIĆ

Ekonomija

PODGORICA - Obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane su ponižavajuće i uvreda su za državu, ocijenila je u intervjuu Pobjedi predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš. Ona smatra da nakon takvih ponuda država treba da nastavi upravljanje sa crnogorskim aerodromima.

Maraš je poručila i da bi konačnu odluku o ponudama za koncesiju trebalo da donese Skupština.

- Ako država nije uspješno upravljala bilo kojom kompanijom, treba razmišljati o koncesiji ili privatizaciji. Dobra koncesija, koja podrazumijeva kredibilnog i uspješnog partnera, sa jasnim i dobrim razvojnim planom, pozitivnim iskustvom u koncesijama u toj oblasti, uvijek je dobrodošla. Međutim, obje ponude za koncesiju Aerodroma Crne Gore, koje su bile vrednovane, uvreda su za državu.

Ako je istinito ono o čemu je javnost mogla čitati u medijima, onda mogu da kažem da najbolje ocijenjena ponuda ne podrazumijeva razvoj aerodroma. Nažalost, bojim se da je suprotno – kazala je Maraš našoj redakciji i dodala da prve dvije faze ne predviđaju ništa novo i razvojno ,,ne pominju se loukosteri, a toliko truda je uloženo u njihov dolazak“.

- Nejasno je da ponuđač predviđa dva ili tri puta veći prostor za free shop-ove i restorane nego prostor za putnike. Budući da nas članstvo u Evropskoj uniji očekuje u 2028. godini, ne vidim da ova ponuda to uzima u obzir, pa je tako izostalo u prvim dvjema fazama i ono što svaki međunarodni aerodrom u Evropi ima, poseban tretman državljana članica EU. Treća faza, koja počinje tek 2033. godine, predviđa veoma ograničen razvoj, te se postavlja pitanje zašto postoje prve dvije faze, jer treća treba da bude početna. Ne razumijem što će da se radi do 2033. godine. Vjerovatno ništa – rekla je Maraš.

Ona je navela da u ponudi za koncesiju produženje piste nije predviđeno, što je, kako je kazala, neshvatljivo ,,jer nije moguće slijetanje širokotrupnih i većih kargo aviona“.

- Budućnost transporta, od kojeg država ima najveće prihode, je kargo saobraćaj, ali u ovoj ponudi ne postoji kargo terminal. Takođe, nema tranzita, putnici će morati da izađu sa aerodroma i ponovo da prolaze cijelu proceduru da bi nastavili putovanje. Ne predviđa se izgradnja garaža, taksi stanica, rentakar će i dalje biti na otvorenom parkingu, a do 2056. godine, kad ističe eventualna koncesija, neće postojati mogućnost ulaska putnika iz aerodromske zgrade direktno u avione, što je sve prosto nespojivo sa destinacijom visokog turizma – istakla je Maraš.

Ona navodi da se ne planira proširenje parking pozicija za generalnu avijaciju ni u Tivtu ni u Zeti ,,što opet ne ide uz elitni turizam“.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

INTERVJU: Predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš

Ponude za koncesiju ponižavajuće, držav da nastavi sa upravl crnogorskim aerodr Vlada može razmotriti prijedlog rang liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skupština Crne Gore. Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda dobije koncesiju, ipak je nacionalni interes najbitniji – poručila je predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš

Jelena Maraš

- Zaista, ponižavajuće. Pored takvih prijedloga, naravno da smatram da država treba da nastavi upravljanje. S obzirom na činjenicu da postupak traje od 2018. godine, 100 miliona eura danas nikako nema istu vrijednost kao tada. Pa, Crna Gora je kupila dva patrolna broda za 120 miliona eura, a planiramo da izdamo aerodrome na 30 godina za 100 miliona, kompaniju koja je ove godine ostvarila prihod od 49 miliona eura – kazala je Maraš.

Prema njenim riječima baš bi bilo interesantno uporediti biografije direktora eventualnog koncesionara sa biografijom aktuelnog izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Roka Tolića.

- Još jedan je važan momenat. Vlada može razmotriti prijedlog rang liste ponuđača, ali konačnu odluku treba da donese Skupština Crne Gore, smatram da u ovom slučaju nadležnost pripada Skupštini.

Kako god, ja ne bih nikada potpisala odluku da takva ponuda

dobije koncesiju, ipak je nacionalni interes najbitniji – poručila je Maraš.

Ona je podsjetila da odluku o davanju crnogorskih aerodroma pod koncesiju donosi Vlada, jer je vlasnik i osnivač Aerodroma Crne Gore država, te da Odbor direktora i uopšte menadžment kompanije nema nikakvu nadležnost u ovom postupku.

- Međutim, naravno, da imam svoj stav – navela je Maraš.

Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra novu rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, koja je ista kao i prvobitna, a koja je bila zvanično objavljena 17. jula. Južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) dobila je 96,18 bodova, dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) sa 65,15 bodova. Konačnu odluku treba da donese Vlada, nakon što

aerodromi crne gore

8

dokumentaciju dostavi Ministarstvo saobraćaja.

Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je krajem prošle sedmice donijela rješenje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača CAAP, izjavljen protiv rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.

Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takođe, ocijenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače.

Luksemburško-američka kompanija CAAP podnijela je krajem novembra prigovor komisiji za koncesije Vlade Crne Gore jer nijesu bili zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je južnokorejska firma Incheon

ponovo proglašena prvorangiranim ponuđačem.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni prometom na crnogorskim aerodromima u toku 2025. godine i da li je on na nivou planiranog?

MARAŠ: Aerodromi Crne Gore su prvi put od osnivanja u jednoj godini opslužili više od tri miliona putnika.

Kada svedemo brojke, ovogodišnji rezultat predstavlja rast od osam odsto u odnosu na 2024. godinu i rast od 16 odsto u poređenju sa predpandemijskom 2019. godinom.

Od ukupnog broja, na Aerodromu Podgorica smo opslužili više od 1,7 miliona putnika, a u Tivtu 1,3 miliona putnika.

To jeste bio naš poslovni cilj, ali, s druge strane, vjerujem da smo nadmašili očekivanja dijela javnosti koja je u nekom ranijem periodu, opravdano, kritikovala Aerodrome Crne Gore.

Zato je novi menadžment, prepoznajući ključne zahtjeve građana i privrede, inovirao komercijalnu politiku i otvo-

rio širok front borbe u pravcu jačanja avio-mreže. I u tome smo uspjeli. Građani su tražili niskobudžetne avio-kompanije. Stižu.

Zatim smo čuli apele privrede da u Crnu Goru dovedemo premium avio-prevoznike. I taj smo cilj ostvarili jer u našu zemlju stiže British Airways koji je svjetski brend – stariji i od Majkrosofta i od Gugla, npr.

A, te rezultate ćemo tek vidjeti.

POBJEDA: Koliki su prihodi koje je kompanija Aerodromi CG ostvarila u 2025. godini? Da li su ti prihodi bolji od onih ostvarenih u 2024. godini? Da li ste zadovoljni sa tim rezultatima? Što je najviše uticalo da taj rezultat bude takav?

MARAŠ: Rast putnika i avio-linija se ogleda i u finansijskim rezultatima. Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura. To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu

Ekonomija

u su va treba vljanjem romima nijom avio-mrežom. Na Aerodromu Podgorica biće aktivno oko 70 avio-linija, a u Tivtu oko 60.

Kompanija Wizz Air u Podgorici, uz postojećih sedam avio-linija (Dortmund, Budimpešta, Memingen, Milano Malpensa, London Getvik, Varšava i Katovice), otvara dodatnih 17 ruta, i to: Mastriht, Malmo, Barselona, Bazel, Baden-Baden, Keln, Hamburg, Milano Bergamo, Pariz, Rim, Bratislava, Viljnus, Poznanj, Vroclav, Gdanjsk, Ržešov i Ljubljana. Posebno je važno što je riječ o intenciji da sve ove rute budu cjelogodišnje.

I dok se intenzivno govori o novim linijama Wizz Air-a u Podgorici, skrećemo pažnju na fantastične nove rute iz Tivta.

To su Amsterdam (kompanija TUI fly Netherlands) – operacije počinju od maja, dva puta nedjeljno – srijedom i nedjeljom i Madrid (kompanija Iberia) od jula, takođe dva puta sedmično, utorkom i subotom.

Istovremeno, u pregovorima smo i sa jednom važnom avio-kompanijom koja bi mogla da nas poveže sa Antalijom – koju svijet voli jer je prepoznata kao „all inclusive“ destinacija. A, s druge strane – i mi imamo što da ponudimo.

Aerodrom Tivat

9

Prema posljednjim projekcijama, avijacijski prihodi iznose skoro 49 miliona eura, dok je operativna dobit oko 17 miliona eura.

To 2025. godinu čini najboljom u operativnom rezultatu u dosadašnjem poslovanju Aerodroma Crne Gore.

Neto dobit bi, nakon što se svedu svi računi krajem godine, mogla da bude oko 12 miliona eura

Aerodrom Podgorica

POBJEDA: Kakva je saradnja Aerodroma Crne Gore sa niskotarifnim kompanijama (loukost), da li je ta saradnja na višem nivou, s obzirom na to da nedavno mađarska loukost kompanija Wizz Air odlučila da upravo Crnu Goru izabere za novu bazu?

MARAŠ: Aerodromi Crne Gore imaju jako dobru saradnju sa svim partnerima – uključujući tradicionalne avio-prevoznike (legacy carriers) - poput naše nacionalne avio-kompanije Air Montenegro, Air Serbia, zatim Turkish Airlines, Austrian Airlines... kao i niskobudžetne prevoznike poput Wizz Air-a, Ryanair-a, easyJet-a, Vuelinga...

Javnost treba da zna, što smo više puta i pominjali, da niko ne leti iz ljubavi. U središtu poslovanja uspješnih avio-kompanija je profit.

Zato je nova komercijalna politika Aerodroma Crne Gore prilagođena intenciji da naša saradnja bude dugoročna.

Tako, na primjer, iako to za nas znači manje profita, Aerodromi Crne Gore svake godine daju višemilionske popuste avio-kompanijama koje otvaraju nove rute, rastu u broju putnika, produžavaju period u kom lete ka Crnoj Gori... Što više popusta damo – veća je mogućnost da avio-saobraćaj raste. Aerodromi Crne Gore su od 2022. do 2025. godine, po podsticajnoj šemi, avio-kompanijama odobrili

Tokom 2026. godine 15 loukostera će nas povezati sa 57 destinacija POBJEDA: Da li će biti više letova niskotarifnih kompanija tokom 2026. godine ka Crnoj Gori? Da li se očekuje da još neka loukost kompanija otvori bazu u Crnoj Gori?

MARAŠ: Aerodromi Crne Gore cijene sve partnere istovjetno i zato nije poželjno da izdvajamo bilo koga, ali stičem utisak da je široj javnosti manje poznato da Wizz Air i Ryanair nijesu jedini loukosteri koji su kod nas prisutni.

Prema dosadašnjim najavama, koje su u avijaciji uvijek podložne promjenama, ka i sa Aerodroma Crne Gore,

tokom 2026. godine, saobraćaće 15 niskobudžetnih avio-kompanija koje će nas povezivati sa čak 57 destinacija. Aerodrom Tivat: London, Mančester, Bristol, Ženeva, Berlin (kompanija Easy Jet), Dizeldorf, Berlin, Štutgart (kompanija Eurowings), Dubai (kompanija Fly Dubai), Jerevan (kompanija FlyOne Armenia), Tel Aviv (kompanija Israir Airlines), Mančester, Birmingam, London (kompanija Jet2.com, Kuvajt (kompanija Jazeera Airways), Kopenhagen, Riga, Helsinki (kompanija Norwegian), Ržešov, Kišinjev (Sky Up), Pariz (Transavia France), Barselo-

na (kompanija Vueling).

Aerodrom Podgorica: Jerevan (kompanija FlyOne Armenia), Brisel, Berlin, London, Gdanjsk, Poznanj, Vroclav i Krakov (kompanija Ryanair), Istanbul, Ankara i Izmir (kompanija Pegasus Airlines) , Mastriht, Malmo, Barselona, Bazel, Baden-Baden, Keln, Hamburg, Milano Bergamo, Pariz, Rim, Viljnus, Poznanj, Vroclav, Gdanjsk, Ržešov, Ljubljana, Dortmund, Budimpešta, Memingen, Milano Malpensa, London Getvik, Varšava, Bratislava i Katovice (kompanija Wizz Air), Pariz (kompanija Transavia France).

oko 45 miliona eura popusta.

Samo tokom 2025. godine taj iznos je oko 13 miliona eura.

Dakle, nama nije žao što smo se odrekli 45 miliona eura u posljednje četiri godine jer smatramo da je, dugoročno, ta komercijalna taktika isplativa na duži rok. Uz to, posvećeni smo javnom interesu. Građani su dobili jaku avio-mrežu, a privreda turiste koji će novac trošiti u njihovim hotelima, restoranima...

Kada je riječ o potencijalnim novim bazama, mogu da potvrdim da interesovanje postoji, ali mi, u okvirima tre-

nutnih skromnih kapaciteta i u neizvjesnim okolnostima pravca daljeg razvoja, u ovom trenutku ne možemo da saopštimo više detalja.

POBJEDA: Kada se očekuje otvaranje baze Wizz Air-a na podgoričkom aerodromu i da li su Aerodromi Crne Gore spremni za otvaranje te baze? Što sve treba uraditi, kako bi baza bila funkcionalna i koliko će dodatno radnika biti zapošljeno?

MARAŠ: Baza Wizz Air-a na Aerodromu Podgorica biće otvorena početkom ljetnje sezone koja u avijaciji startuje od kraja marta.

Aerodromi Crne Gore se užurbano spremaju za rast prometa i, u tom smislu, očekujemo da početkom godine realizujemo hitne nabavke dijela aerodromske opreme. Istovremeno, u januaru će biti raspisan konkurs za zapošljavanje oko 130 ljudi u operativnim službama jer je neminovno da nama u Podgorici treba čitava nova smjena jer se krećemo ka dvadesetčetvoročasovnom radnom vremenu.

POBJEDA: Kako je stanje na crnogorskim aerodromima što se tiče infrastrukture, koji su prioriteti u narednom periodu? Da li se i kada može očekivati modernizacija crnogorskih aerodroma, proširenje i izgradnja nove infrastrukture? Da li bi

Aerodromi Crne Gore mogli da sami finansiraju te potencijalne investicije?

MARAŠ: Dok nam promet raste, infrastruktura stagnira – i to decenijama.

Ranije sam slušala pojedine žalbe zbog toga što „nema letova“, a sad slušam o gužvama. Pa, je li želimo nove linije, nove rute i više putnika ili želimo polu-prazne, ali komforne terminale?

Istovremeno, često se sada srijećem i sa pitanjem „što više ne napravite novi terminal“, i slično, a jedini odgovor je da nije racionalno da mi sad uložimo 200 ili 300 miliona eura u izgradnju novih terminala, širenje platforme i poletno-sletne staze, jer je postupak koncesije u toku. Treba li da nam se desi da neki potencijalni koncesionar oba međunarodna aerodroma kupi za 100 miliona eura koliko ih cijene – a, da na računu zatekne 300 miliona eura? To nećemo dozvoliti.

S druge strane, Aerodromi Crne Gore su apsolutno spremni i sposobni da samostalno finansiraju sopstveni razvoj. Samo ove godine, naš neto profit je oko 12 miliona. Razmislite o profitu koji nas čeka u narednih 30 godina i računica je jasna. Sve banke – i domaće i strane, požuriće da kreditiraju ovako finansijski potentnu kompaniju kao što je naša.

Srđan POPOVIĆ

aerodromi crne gore

u dosadašnjem poslovanju Aerodroma Crne Gore.

POBJEDA: Sa kakvim poslovnim rezultatom će Aerodromi Crne Gore završiti 2025. godinu?

MARAŠ: Neto dobit bi, nakon što se svedu svi računi krajem godine, mogla da bude oko 12 miliona eura.

POBJEDA: Kako ocjenjujete Vašu saradnju sa menadžmentom kompanije, a posebno sa izvršnim direktorom Rokom Tolićem? Da li je gospodin Tolić opravdao očekivanja Odbora direktora Aerodroma Crne Gore?

MARAŠ: Lično mišljenje predsjednika Odbora direktora o izvršnom direktoru bilo koje kompanije nije važno.

A, šta jeste?

Važni su rezultati. Smatram da je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore sa kolegama postavio standarde – ne samo u avijaciji, već i u svim ostalim sferama poslovanja.

Objektivno, Roko Tolić je, dakle, opravdao i naša i očekivanja najšire javnosti.

To je posebno važno jer je u svakodnevnom radu uspio da nametne poslovnu doktrinu koja kaže da svi radimo kao da koncesije neće biti.

Osim toga, kolega Roko Tolić je jedan od omiljenih javnih funkcionera u Crnoj Gori. Nije nemoguće da njegov šarm nadomješta sve naše infrastrukturne slabosti, pa ih manje vidimo od kad smo upravo njega imenovali za izvršnog direktora kompanije Aerodromi Crne Gore.

POBJEDA: Kako ocjenjujete aviodostupnost Crne Gore? Sa koliko je destinacija povezana Crna Gora preko crnogorskih aerodroma? Koliki je broj avio-linija? Da li je to više u odnosu na 2024. godinu i raniji period? Da li se očekuje dolazak novih avio-kompanija i uspostavljanje novih linija u 2026. godini?

MARAŠ: Uz istorijski rast u prometu tokom 2025. godine, već u novu, 2026. godinu ulazimo sa drastično razvije-

aerodromi crne gore

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

10 Ekonomija

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

INTERVJU: Predsjednik Odbora direktora i većinski vlasnik kompanije Voli za novogodišnji trobroj Po

Bokan: Jake institucije i EU in su preduslov snažne privred

Na čelu tog razvoja stoji Dragan Bokan, jedan od najuticajnijih crnogorskih privrednika, koji je rast kompanije gradio paralelno sa svim tranzicionim lomovima kroz koje je prolazila država. Iz perspektive čovjeka koji tri decenije posluje u realnom sektoru, zapošljava hiljade ljudi i svakodnevno se suočava sa izazovima tržišta.

Bokan u novogodišnjem intervjuu za Pobjedu govori o poslovnom ambijentu u Crnoj Gori, ključnim biznis barijerama, odnosu privrede i države, ali i o tome zašto su stabilnost, vladavina prava i evropski put presudni preduslovi za ekonomski razvoj.

- U 2026. godini fokus ostaje na strateškim investicijama koje su u skladu sa evropskim razvojnim prioritetima: radićemo na razvoju naše glavne djelatnosti – maloprodaje; ali i logistike, domaće proizvodnje, energetske efikasnosti, zelene tranzicije i digitalizacije poslovanja. Naš cilj nije kratkoročni rast, već dugoročna održivost i jačanje otpornosti sistema - kaže Bokan.

POBJEDA: Kako kao jedan od najvećih crnogorskih privrednika ocjenjujete poslovni ambijent u državi?

BOKAN: Poslovni ambijent u Crnoj Gori ima pozitivne pomake, ali su oni i dalje nedovoljni da dostignemo ono što želimo. Crna Gora ima potencijal: otvorenu ekonomiju, do-

VOLI

PODGORICA - Prije tačno tri decenije, kompanija Voli započela je svoj put praktično od nule – bez velikog kapitala, ali sa jasnom vizijom, upornošću i razumijevanjem tržišta. Danas, 30 godina kasnije, Voli je jedan od najvećih poslovnih sistema u Crnoj Gori i jedan od najvećih poslodavaca, sa snažnim uticajem na trgovinu, proizvodnju, logistiku i ukupnu ekonomsku stabilnost države.

Dragan Bokan

Sa pozicije privrednika bih se osvrnuo i na rastući trošak državnog aparata, jer sam stava da nova zapošljavanja u javnom sektoru ne donose i dodatni kvalitet. Po svim pokazateljima, kada uporedimo rezultate kompanija koje posluju u državnom i privatnom sektoru, jasno je da ,,punjenje“ državnog budžeta realizuje privatni sektor. Iz svega navedenog se može zaključiti da najveći potencijal za razvoj crnogorske ekonomije leži u boljoj komunikaciji između izvršne vlasti i privatnog sektora - kaže Bokan bru geografsku poziciju i tržište koje je malo, ali fleksibilno.

Međutim, ključni problem je što se ekonomski razvoj i dalje dominantno oslanja na potrošnju, uvoz i zaduživanje, a ne na produktivnost, investicije i izvoz.

Privreda funkcioniše u uslovima čestih promjena pro-

pisa i velike administracije.

Poslovna zajednica očekuje predvidiv i stabilan ambijent, jer ako se zakoni budu mijenjali svakom promjenom vlasti, to će predstavljati ozbiljan problem za investitore i dugoročne projekte. Otežava se dugoročno planiranje, posebno velikim sistemima koji za-

pošljavaju hiljade ljudi i ulažu značajna sredstva. Šansu za razvoj poslovnog ambijenta vidim u evropskim integracijama, vjerujem da će naše institucije sve uraditi da 2028. godine Crna Gora postane dvadeset osma članica Evropske unije. Bez snažnih institucija, vladavine prava i

jasnih pravila, nema ni snažne privrede. Evropska perspektiva Crne Gore je jasna, ali ta perspektiva mora biti ispunjena konkretnim reformama, a ne samo političkim deklaracijama. Danas se nalazimo na približno 50 odsto prosjeka EU po BDP-u po glavi stanovnika, što jasno pokazuje da je pred nama dug i zahtjevan put, naročito u oblasti produktivnosti i investicija.

Svakako da ne želim da govorim o politici, već o ekonomiji, ali sam siguran da ako Crna Gora ne izabere stabilnost i evropski put, onda nema ni govora o ekonomskim strategijama, o investicijama, ni o poslovnoj perspektivi. Novac je najstrašljivija stvar na svijetu, pa tamo gdje je nestabilnost nema ni kapitala.

godinu velikog jubileja.

Dokapitalizacija Volija od EBRD je i uspjeh Crne Gore Ova investicija omoguća-

POBJEDA: Već dugo godina akcionar u kompaniji Voli je renomirana Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Kako ocjenjujete saradnju sa EBRD-om kao kreditorom i akcionarom i što za kompaniju Voli znači ovo dugogodišnje strateško partnerstvo sa ovom renomiranom i značajnom evropskom finansi-

jom institucijom?

BOKAN: Prije deset godina (2015. godine) Evropska banka za obnovu i razvoj je ušla u kapital Volija, što je potvrdilo kvalitet našeg poslovanja, jer smo i tada znali, a i danas znamo, da partnerstvo sa EBRD mogu ostvariti samo najuspješniji.

Naša saradnja sa njima je počela još 2009. godine prvo kroz pregovore, zatim

i kreditne aranžmane, što znači da smo partneri duže od polovine Volijevog ukupnog trajanja od tri decenije.

Voli je trasirao evropski put prije dvije decenije.

Za Voli, partnerstvo sa EBRD-om ima širi značaj od same finansijske podrške.

Ono je potvrda da domaća kompanija može, kroz odgovorno i transparentno

poslovanje, postati ravnopravan partner međunarodnim finansijskim institucijama i aktivno doprinositi modernizaciji crnogorske ekonomije.

Prije nekoliko dana potpisali smo novi ugovor o dokapitalizaciji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 25 miliona eura, čime smo simbolično i suštinski zaokružili

va realizaciju jednog od najvažnijih razvojnih projekata – izgradnju trećeg, najsavremenijeg logističko-distributivnog centra u Podgorici, uz diskont i HORECA centar.

Dokapitalizacija Volija je uspjeh Crne Gore i potvrda da naša država stvara ambijent gdje ovakve institucije, kao EBRD ulažu u domaće privatne kompanije.

POBJEDA: Koje su glavne biznis barijere i izazovi sa kojima se susrijeće kompanija Voli? Što bi država trebalo da uradi kako bi se te barijere prevazišle?

BOKAN: Kao veliki sistem, Voli se suočava sa izazovima koji su zajednički cijeloj privredi, ali su kod velikih kompanija dodatno izraženi. Prije svega, administrativne procedure od urbanističkih uslova do dozvola, često su spore i složene. Investicije se planiraju godinama unaprijed, a realizacija se često usporava zbog institucionalnih zastoja.

Drugi veliki izazov je tržište rada. Nedostatak kvalifikovane radne snage, naročito u maloprodaji, logistici i proizvodnji, dovodi do snažnog rasta troškova zarada. Uz to, visoka uvozna zavisnost Crne Gore čini cijeli sistem osjetljivim na globalne poremećaje, inflaciju i promjene cijena inputa.

Na sve to dolaze i očekivanja potrošača da cijene ostanu stabilne, što dodatno komplikuje balansiranje poslovanja. To nam je pokazala i 2025. godina koja je za trgovinski sektor počela veoma izazovno zbog najavljenog bojkota trgovinskih lanaca, što je bio signal nezadovoljstva građana koje se na kraju prelilo u samo jedan sektor. Ipak, važno je reći otvoreno i odgovorno: trgovina nije uzrok makroekonomskih problema, već jedan od ključnih stubova stabilnosti sistema, zato što upravo trgovinski sektor obezbjeđuje kontinuitet snabdijevanja tržišta, zapošljava veliki broj ljudi, povezuje domaću proizvodnju sa potrošačima i predstavlja značajan izvor budžetskih prihoda. Svaki poremećaj u njegovom funkcionisanju neminovno se preliva na čitavu ekonomiju.

Suštinski uzroci problema leže u visokoj uvoznoj zavisnosti, inflatornim pritiscima, izraženom spoljnotrgovinskom deficitu i slabostima institucionalnog okvira. Izazovi sa kojima se suočavamo ne mogu se rješavati parcijalno i kratkoročno. Potrebna su sistemska rješenja: jačanje institucija, efikasna tržišna kontrola, borba protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije, digitalizacija i transparentnost, ali i smanjenje administrativnih i poreskih opterećenja za one koji posluju legalno i odgovorno.

POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju sa Vladom i državnim organima?

BOKAN: Saradnja između privrede i države postoji, ali bi trebalo da bude sadržajnija i

Ekonomija

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

ntegracije de Za crnogorsku košarku potrebna dugoročna strategija POBJEDA: Kao predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore kako vidite stanje košarke u našoj državi?

BOKAN: Kao i u privredi, i u sportu su ključni sistem, stabilnost i dugoročna strategija. Crnogorska košarka ima ogroman potencijal, ali se istovremeno suočava i sa izazovima, pa su joj potrebni jača institucionalna podrška, stabilno finansiranje i kontinuirani rad sa mlađim kategorijama.

Voli kao društveno odgovorna kompanija godinama snažno podržava sport, obrazovanje i zdravstvo, jer vjerujemo da su to najvažnija ulaganja u budućnost Crne Gore. I ja lično sam već godinama involviran u svijet košarke, što kroz klupski sport i regionalnu košarkašku asocijaciju, tako i sada kroz želju da doprinesem košarci na nacionalnom nivou. Smatram da bez zajedničkog napora države, lokalnih samouprava i privrede, nema održivog sportskog sistema. Košarka zaslužuje tretman strateškog društvenog interesa, a ne povremenu podršku.

strateški utemeljena. U razvijenim evropskim ekonomijama, privreda je glavni partner države u očuvanju tržišne stabilnosti, a ne protivnik. Takav pristup je i za Crnu Goru jedini održivi put ka uređenom tržištu, većem povjerenju građana i uspješnom evropskom putu.

Ekonomski razvoj Crne Gore nije projekat samo jedne institucije ili jedne vlade – to je zajednički projekat države i privrede, koji zahtijeva otvoren dijalog, međusobno povjerenje i dugoročnu viziju.

Ako pokažemo da smo spremni na dugoročne javno-privatne projekte i da postoji institucionalna podrška, kapital i znanje će doći. Crna Gora ima resurse, ali mora pokazati jedinstvo između biznisa, države i međunarodnih partnera.

Pored stranih, u našoj zemlji već postoji i veliki broj domaćih investitora koji su spremni da realizuju značajne projekte u turizmu, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji itd...

Njih treba prepoznati, podržati i uključiti u razvojne planove države.

S pozicije privrednika bih se osvrnuo i na rastući trošak državnog aparata, jer sam stava da nova zapošljavanja u javnom sektoru ne donose i dodatni kvalitet. Po svim pokazateljima, kada uporedimo rezultate kompanija koje posluju u državnom i privatnom sektoru, jasno je da ,,punjenje“ državnog budžeta realizuje privatni sektor. Iz svega navedenog se može zaključiti da najveći potencijal za razvoj crnogorske ekonomije leži u boljoj komunikaciji između izvršne vlasti i privatnog sektora.

POBJEDA: Kako ocjenjujete poslovnu 2025. godinu za kompaniju Voli?

BOKAN: Za kompaniju Voli, 2025. godina imala je poseban simbolički i poslovni značaj, jer smo obilježili 30 godina postojanja i uspješnog rada.

Bila je to godina izazova, ali i potvrde stabilnosti i otpornosti sistema koji smo gradili decenijama. Preliminarni poslovni rezultati su u skladu sa planovima, a u određenim segmentima i iznad očekivanja.

U ovoj godini smo posebnu pažnju posvetili našim zaposlenima, jer smo povodom jubileja kompanije izdvojili budžet u iznosu od milion eura i nagradili čak 800 zaposlenih koji su u kompaniji duže od deset godina. Za sve zaposlene koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme smo obezbijedili i privatno zdravstveno osiguranje.

Jubilej smo obilježili i snažnom porukom društvene odgovornosti – donacijom od 300.000 eura Kliničkom centru Crne Gore. Smatram da uspjeh jedne kompanije ima puni smisao samo ako se dijeli sa zaposlenima, zajednicom i ako doprinosi unapređenju zdravstva, obrazovanja i sporta.

POBJEDA: Koje je projekte Voli realizovao u 2025. godini?

BOKAN: Tokom 2025. godine nastavili smo snažan investicioni ciklus. U godini na izmaku otvorili smo hipermarket u Igalu, restoran u Igalu, kao i novi market u Plužinama, čime smo dodatno unaprijedili dostupnost i kvalitet ponude širom Crne Gore. Nastavili smo ulaganja u energetsku efikasnost, solarne elektrane,

unapređivali logističke procese i nastavili modernizaciju maloprodajne mreže.

Istovremeno smo širili, modernizovali i dalje razvijali specijalizovane formate „Izvolite“ i „Adore“, uvodeći savremene standarde u segmentima specijalizovane i premium trgovine. Paralelno smo ulagali u digitalizaciju i proizvodne kapacitete, što je temelj dugoročne konkurentnosti.

Započeli smo gradnju najvećeg maloprodajnog objekta - hipermarketa u Crnoj Gori i poslovne zgrade na 24.600 metara kvadratnih, a realizacija se očekuje u prvoj polovini 2027. godine.

Posebno važan događaj je nova dokapitalizacija uz podršku EBRD-a, koja predstavlja potvrdu povjerenja u poslovni model Volija i omogućava nove investicije u narednom periodu.

POBJEDA: Koji su prioriteti i ciljevi kompanije Voli u 2026. godini?

BOKAN: U 2026. godini fokus ostaje na strateškim investicijama koje su u skladu sa evropskim razvojnim prioritetima: radićemo na razvoju naše glavne djelatnosti – maloprodaje; ali i logistike, domaće proizvodnje, energetske efikasnosti, zelene tranzicije i digitalizacije poslovanja. Naš cilj nije kratkoročni rast, već dugoročna održivost i jačanje otpornosti sistema.

Naši planovi za budućnost su ambiciozni, ali i realni. U toku je realizacija najveće investicije u istoriji kompanije – izgradnja novog hipermarketa i upravne zgrade na prostoru nekadašnje fabrike „Radoje Dakić“, kao što sam već naveo, na gotovo 25.000 metara kvadratnih. Uskoro ćemo imati velike investicije u Nikšiću i Kolašinu, gdje ćemo razvijati nove maloprodajne i distribucione koncepte. Gradićemo i novi logistički centar. Nastavljamo širenje „Take&Go“ i „Premium Horeca“ koncepta. Nastavljamo sa investicijama u obnovljive izvore energije, modernizaciju procesa, edukaciju zaposlenih i jačanje odnosa sa lokalnim partnerima i zajednicom. Mi u Voliju nijesmo nikada čekali da se stvari dese – uvijek smo ih sami pokretali.

POBJEDA: Crna Gora se godinama susrijeće sa velikim uvozom hrane i spoljnotrgovinskim deficitom. Voli je poznat i kao značajan proizvođač hrane i otkupljivač poljoprivrednih proizvoda. Ako možete da saopštite koliko je tokom 2025. godine kompanija Voli proizvela hrane, kao i koliko je otkupljeno proizvoda od crnogorskih poljoprivrednih proizvođača?

BOKAN: Visoka uvozna zavisnost i spoljnotrgovinski deficit predstavljaju ozbiljno opterećenje za crnogorsku ekonomiju. Kada znamo da se gotovo 40 odsto potrošnje domaćinstava odnosi na hranu, jasno je koliko je razvoj domaće proizvodnje strateško pitanje.

Kroz inicijative NAŠA BAŠTA i NAŠA FARMA, tj. kroz našu poljoprivrednu i mesnu proizvodnju, aktivno podržavamo našu proizvodnju i dajemo doprinos smanjenju uvoza. Imamo saradnju sa 470 domaćih proizvođača. Voli je tokom 2025. godine proizveo značajne količine hrane u sopstvenim pogonima i otkupio proizvode od crnogorskih poljoprivrednika u vrijednosti od više desetina miliona eura.

U sopstvenim pogonima je proizvedeno 1.230 tone robe u vrijednosti od 1.112.000 eura, dok je od domaćih proizvođača otkupljeno 7.269 tona u vrijednosti od 5.342.094 eura. Učešće domaće proizvodnje u nabavci proizvoda koji se mogu proizvesti u Crnoj Gori je 46 odsto i u odnosu na prethodnu godinu i bilježi rast od 3,72 odsto.

U narednom periodu nastavićemo sa intenziviranjem ulaganja u prehrambenu industriju i primarnu poljoprivredu. Stava sam da treba razvijati sistem subvencija kao oslonac za poljoprivredu, jer bez aktivne uloge države, bez pravila igre i institucionalne podrške, domaća proizvodnja ne može biti konkurentna. VOLI je možda izuzetak, jer imamo sopstvenu maloprodajnu mrežu koja može da nosi domaći proizvod – ali sistem ne smije da zavisi od izuzetaka.

POBJEDA: Crnogorski privrednici se posljednjih godina žale na nedostatak kadrova i radne snage. Da li i kompanija Voli ima te probleme, i ako ima kako ih rješava?

BOKAN: Nedostatak radne snage postao je jedan od najvećih izazova ne samo crnogorske, već i regionalne privrede. Taj problem rješavamo kroz unapređenje uslova rada, kontinuirane obuke, najkonkurentnije zarade u branši, ali i angažovanje radne snage iz inostranstva.

Privatni sektor je u neravnopravnoj poziciji u odnosu na državu, koja zapošljava veliki broj ljudi bez direktnog doprinosa produktivnosti. U Crnoj Gori država zavisi od privatnog sektora, a trenutno je po pitanju radne snage privatnom sektoru najveći konkurent upravo država. Preko 80.000 ljudi u Crnoj Gori je zaposleno u državnom sektoru, pa se postavlja pitanje koliko ljudi od tih 80.000 zaista doprinosi stvaranju novih prihoda u budžetu...

Rješenje vidim u reformi tržišta rada, jačanju obrazovanja, ali i u realnom prihvatanju potrebe za uvozom radne snage. Ako domaća radna snaga ne može da odgovori potrebama privrede, procedure za zapošljavanje stranaca moraju biti brže i jednostavnije. To nije prijetnja domaćim radnicima, već preduslov opstanka biznisa.

Iskreno vjerujem da bi se nedostatak riješio kada bi 20.000 zaposlenih u državnom sektoru bilo usmjeno ka zaposlenju u privatnom sektoru.

Nenad ZEČEVIĆ

Podaci Monteputa o prometu na dionici od Smokovca do Mateševa

Auto-putem u ovoj godini prošlo 3,19 miliona vozila d. malidžan

objede

11

Prva dionica auto-puta

PODGORICA - Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 3,19 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

U 2026. godini bi trebalo da počne i izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice.

Iz državne kompanije Monteput su prošle sedmice saopštili da su otvorili finansijske ponude za gradnju i projektovanje druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.

Otvorene su tri ponude koje su dostavili tursko-azerbejdžanski konzorcijum Cengiz-Azvirt, kineska kompanija China Communications Construction Company Limited i kineski konzorcijum POWERCHINA Ltd. - STECOL – PCCD. - Prije otvaranja finansijskih ponuda sprovedena je procedura tenderskog postupka prema standardima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je uključivala evaluaciju tehničkog dijela ponuda otvorenih 31. oktobra –

kazali su ranije iz Monteputa.

Navodi se da je inicijalno vrednovanje rezultiralo kvalifikovanjem kompanija za naredno podnošenje dokumentacije koje je, takođe, bilo sadržano od tehničkog i finansijskog dijela.

- Nakon vrednovanja i ocjene podnijetih ponuda, pregleda tehničkog dijela ponuda četiri kompanije/konzorcijuma, evaluaciona komisija je utvrdila da dva konzorcijuma i jedna kompanija ispunjavaju uslove za otvaranje finansijskog dijela ponude – dodali su ranije iz Monteputa.

Iz Monteputa su naveli da ponuda konzorcijuma Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group nije ispunila uslove za kvalifikovanje za otvaranje finansijskog dijela ponude.

- Slijedi konačno vrednovanje i utvrđivanje da li je finansijska dokumentacija dostavljena u skladu sa tenderskim uslovima. Potom se sačinjava finansijski izvještaj na osnovu evaluacije tehničkog i finansijskog dijela ponuda, na koji u konačnom saglasnost daje EBRD – saopšteno je iz Monteputa.

Kako su naveli, po dobijanju saglasnosti EBRD-a uslijediće potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačem.

- S obzirom na to da je postupak u toku, Monteput u ovom trenutku nije u mogućnosti da javno saopšti dodatne informacije. U skladu sa pravilima i procedurama EBRD, kao finansijera projekta, objavljivanje detaljnijih podataka moguće je isključivo uz saglasnost banke – navedeno je ranije iz Monteputa.

Poručeno je da će javnost biti blagovremeno i transparentno informisana po okončanju evaluacionog postupka i dobijanju potrebnih odobrenja od banke.

Procijenjena vrijednost radova na dionici auto-puta Mateševo – Andrijevica iznosi 550 miliona eura, dok će tačan iznos biti poznat po okončanju druge faze tenderskog postupka.

R. E.

12 Društvo PODGORICA – Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović u intervjuu za Pobjedu, pored ostalog, komentarisala je pojavu da se privatni časovi često organizuju izvan zakonom propisanih normi, u privatnim objektima i bez registracije dodatnog rada, i najavila da planiraju da riješe taj problem, ističući da su uzroci održavanja privatnih časova često i preveliki pritisak roditelja i želja za što boljim uspjehom djece.

To je samo jedan od izazova sa kojima se suočava resor kojim rukovodi ministarka Jakšić-Stojanović. Za sistem obrazovanja protekle godine vezuju se razni događaji stručnjaci su upozoravali na probleme, a donosioci odluka su obrazlagali da kroz izmjene određenih zakona, donošenjem strategija i drugih propisa žele da unaprijede stanje.

Vodile su se duge polemike u javnosti, diskusije u Skupštini, u sklopu kojih su, što nije svakidašnja pojava, i opozicionari hvalili rad ministarke, a sve kako bi na kraju došli do zajedničkog cilja – boljeg obrazovanja za sve. Evropska komisija je, s druge strane, konstatovala napredak i pohvalila da se ide u dobrom pravcu.

Sa ministarkom Jakšić-Stojanović razgovarali smo o tome gdje se danas nalazimo, koji su sve izazovi u učionici, odnosno koje su ključne prepreke koje treba savladati i koje su uspješno premošćene...

POBJEDA: U izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru pohvaljen je napredak u oblasti obrazovanja. EK je istakla da je ostvaren dobar rezultat naročito zbog usvajanja sveobuhvatne i finansijski održive Strategije reforme obrazovanja 2025–2035. godine. Što za Vas predstavlja ta ocjena i na što ćete da se fokusirate u narednom periodu?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Usvajanje Strategije reforme obrazovanja 2025–2035. predstavlja veliki korak ka obrazovnom sistemu koji prati potrebe savremenog doba. Posebno je značajno što je Strategija adekvatno budžetirana, što omogućava njenu nesmetanu realizaciju i stvarne promjene u školama.

Podsjećam da je Crna Gora u Izvještaju Evropske komisije za 2025. godinu ostvarila istorijski napredak u oblasti obrazovanja, što je svakako potvrda da smo na pravom putu i to na dodatno ohrabruje. Najbolji rezultat do sada postignut je u Poglavlju 26 – Obrazovanje i kultura, dok je u Poglavlju 25 – Nauka i inovacije Crna Gora ocijenjena kao najspremnija među zemljama kandidatima. Evropska komisija pohvalila je strateško planiranje, povećana ulaganja u obrazovni sistem, kao i značajno izdvajanje sredstava za stručno usavršavanje nastavnika.

Dakle, obrazovanje i inovacije ostaju temelji evropske budućnosti Crne Gore, zemlje koja svojim reformama potvrđuje

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

INTERVJU: Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović

Nastavnici daju pr časove mimo zak da je spremna za EU. U narednom periodu fokusiraćemo se na realizaciju aktivnosti planiranih za 2026. godinu i na izradu Akcionog plana za period 2027–2030, kako bi reforme u obrazovanju bile kontinuirane i efikasne.

POBJEDA: Realnost nam pokazuje da danas djeca iz gotovo svih predmeta idu na privatne časove, pa i u najnižim razredima. Što je MPNI preduzelo da smanji taj, sada već uvriježeni način rada, koji dodatno opterećuje džep roditelja. Da li je to, zaista, neophodno i koji su uzroci tome?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Privatni časovi često se organizuju izvan zakonom propisanih normi, u privatnim objektima i bez registracije dodatnog rada. Planiramo rješenja kroz izgradnju novih i proširenje postojećih školskih prostora, vraćanje dopunske nastave u škole, unapređenje nastavnih planova i programa, kao i kontinuiranu edukaciju nastavnika, uključujući digitalne vještine, strane jezike i metodiku.

Uzroci privatnih časova često su i preveliki pritisak roditelja i želja za što boljim uspjehom djece. Naš cilj je stvoriti harmoničnije obrazovno okruženje koje neće dodatno opterećivati ni budžet roditelja ni učenike.

POBJEDA: Godinama se ukazuje na problem što u školskom sistemu nedostaje kadar nastavnika iz matematike, fizike, hemije, biologije... Što pokazuju analize – koliko tačno fali stručnog kadra u školama, kojeg sve i na koji način rješavate izazove?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija prepoznaje problem deficitarnog kadra, posebno u oblastima matematike, fizike i hemije. Razlozi su višestruki: mnogi mladi biraju društvene ili humanističke nauke, dok stručnjaci iz prirodnih predmeta imaju brojne alternative u IT sektoru, bankama i privredi.

U proteklih godinu dana, značajan broj profesora ovih predmeta penzionisan je, ali i dalje aktivno angažovano u učionicama ostaje određeni broj penzionera, kako bi se osigurao kontinuitet nastave.

Kako bismo dugoročno rješavali problem, Univerzitet Crne Gore je povećao broj mjesta za upis na studijskim programima Predškolsko vaspitanje i obrazovanje, a krajem proš-

Obrazovni sistem Crne Gore suočava se sa nizom dubinskih izazova – od sve raširenije prakse privatnih časova izvan zakonskih okvira, preko hroničnog nedostatka nastavnog kadra, do pritisaka roditelja i očekivanja javnosti. Istovremeno, resor prosvjete sprovodi obimne reformske procese koje su prepoznali i evropski partneri, ali čiji se efekti u učionicama mjere sporije nego što bi roditelji željeli.

U intervjuu za Pobjedu, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović govori o granicama sistema, odgovornosti nastavnika i institucija, ali i o pokušajima da se uspostavi održiv balans između kvaliteta nastave i realnih mogućnosti obrazovanja

Bezbjednost učenika prioritet POBJEDA: U proteklom periodu obavještavali ste javnost da ste nadležnom tužilaštvu podnosili prijave zbog neprimjerenog ponašanja određenih prosvjetnih radnika, odnosno zbog sumnje za seksualno uznemiravnaje učenica od strane nastavnika. Koliko ste ukupno podnijeli takvih prijava i kako su one okončane?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Bezbjednost učenika je apsolutni prioritet i u toj oblasti nema kompromisa.

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put je jasno definisana zabrana svakog oblika nasilja, a ustanove su

obavezne da pokrenu prekršajni ili krivični postupak protiv počinioca.

Već smo podnijeli nekoliko krivičnih prijava nadležnom tužilaštvu, a protiv nastavnika za koje postoje prijave direktor može privremeno zabraniti izvođenje nastave do okončanja postupka.

Ova pravila i pravilnici uvode sistematski pristup prevenciji i osiguravaju da škole ostanu najsigurnije i najzdravije okruženje za svako dijete. Ohrabrujemo svaku žrtvu ili svjedoka da prijave sumnju, jer ćemo biti najstroža prepreka svima koji narušavaju sigurnost učenika.

le godine otvoren je i studijski program Hemija. Podsjetiću da je ove godine dodijeljeno 100 stipendija za deficitarna zanimanja (Matematika, Fizika, Hemija, IT, Razredna nastava, Predškolsko obrazovanje) u iznosu od 300 eura mjesečno.

Paralelno, Ministarstvo jača status prosvjetnih radnika i ugled nastavničke profesije, s ciljem da nastavni poziv postane atraktivniji i dugoročno riješi problem deficitarnog kadra.

POBJEDA: Jedna od Vaših nadležnosti jeste i imenovanje i razrješavanje direktora obrazovnih ustanova.

Koliko ste ove godine razriješili direktora škola i zbog čega, a za koliko njih je odbijen prijedlog da ostanu bez funkcije?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Direktori škola su ključni menadžeri čija energija i odgovornost utiču na cijelu ustanovu. Moja vizija nije smjena radi smjene, već uvođenje mjerljive odgovornosti.

Razrješenja koja su se dogodila rezultat su utvrđenih nepravilnosti ili kršenja zakona, sprovedena u skladu sa važećim propisima i nakon sprovedenih zakonskih procedura.

Oni koji su proaktivni i postižu rezultate imaju punu podršku,

dok će oni koji ne ispunjavaju obaveze ustupiti mjesto kandidatima koji mogu bolje. Novi postupak izbora direktora, zasnovan na transparentnim kriterijumima i testiranju znanja i sposobnosti, već daje pozitivne rezultate i osigurava da se na rukovodeće pozicije biraju najkompetentniji kandidati, bez političkog ili bilo kakvog drugog uticaja.

POBJEDA: Kakvo znanje pokazuju na testiranjima kandidati koji su se prijavljivali za čelnike obrazovnih ustanova, koja je to ključna mjera koja profiliše dobrog kandidata?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Ključna mjera koja profiliše dobrog kandidata jeste kombinacija stručnog znanja, upravljačkih sposobnosti, integriteta i jasno definisane vizije razvoja obrazovne ustanove.

Poseban značaj pridaje se sposobnosti organizacije rada, donošenju odgovornih odluka, komunikaciji sa zaposlenima i roditeljima, kao i posvećenosti unapređenju kvaliteta nastave i obrazovnog procesa.

POBJEDA: Prema izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, ukoliko nastavnici ne izvode nastavu kvalitetno, mogu da odgovaraju do mjere da može da prestane potreba za njihovim radom u učionici. Kako se ta mjera primjenjuje u praksi i da li je neki nastavnik odgovarao zbog lošeg rada?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Zakonom je propisano da, ukoliko nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave prema standardima, direktor može uz mišljenje nastavničkog vije-

ća tražiti evaluaciju Zavoda za školstvo ili Centra za stručno obrazovanje. Ako se utvrdi da nastavnik ne zadovoljava kriterijume, biće upućen na dodatne programe stručnog usavršavanja, a u slučaju ponovnog neispunjavanja standarda, prestaje potreba za njegovim radom u učionici.

Ovaj sistem nije represivan, već ima cilj podizanje kvaliteta i ugleda profesije. Kroz eksternu evaluaciju i pojačan rad nadzornika motivišemo nastavnike na kontinuirano usavršavanje - jer onaj koji odbija napredak uskraćuje djeci pravo na najbolje obrazovanje.

POBJEDA: Pojedini roditelji su u javnosti iznosili pritužbe što u školama nijesu organizovani produženi boravci za djecu, navodeći da oni nemaju novca da tu uslugu plaćaju privatno.

Na koji način se planira razvoj ove vrste usluge, koji su sve izazovi i jeste li kontrolisali privatne produžene boravke – ima li onih koji rade ilegalno?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Organizacija produženog boravka u školama zavisi od interesa roditelja, kapaciteta škola i prostornog kapaciteta. Svjesni smo izazova sa kojima se suočavaju zaposleni roditelji, te radimo na unutrašnjoj reorganizaciji i proširenju kapaciteta državnih boravaka.

Paralelno, pojačali smo nadzor nad privatnim boravcima u saradnji sa inspekcijama, kako bi svi boravci - državni ili privatni - ispunjavali stroge standarde bezbjednosti i pedagoške norme. Kroz izgradnju novih i proširenje postojećih objekata, postepeno ćemo pove-

Društvo

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

ćavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka tamo gdje postoji interesovanje roditelja.

Kao i prethodne dvije godine, i u narednom periodu ćemo posvećeno raditi na razvoju školske infrastrukture, te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje.

POBJEDA: Posebnu pažnju proteklih sedmica izazvala je odluka resora kojim rukovodite da stipendirate studente koji studiraju u inostranstvu, na fakultetima koji su rangirani do 200. mjesta na Šangajskoj rang listi.

Ocijenjeno je da ovu mjeru nemaju ni razvijenije države svijeta. Kako je potekla ova ideja i zašto je jedan od kriterijuma rangiranje do 200. mjesta na Šangajskoj listi jer je bilo kandidata sa visokim prosjekom, ali je nijesu dobili jer im je univerzitet na 201. mjestu?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Zakonom o visokom obrazovanju prvi put je uveden Fond za izvrsnost i predviđeno stipendiranje studenata koji studiraju osnovne, postdiplomske i doktorske studije na ustanovama koje su rangirane na Šangajskoj rang lista do 200. mjesta kako bi se podstakla akademska izvrsnost, međunarodna mobilnost i pristup najkvalitetnijim obrazovnim institucijama u svijetu. Ove godine dodijeljene su ukupno 32 stipendije, kao priznanje za izuzetne akademske rezultate, kontinuirani rad i posvećenost studenata koji studiraju na prestižnim obrazovnim ustanovama u inostranstvu.

Iznos stipendije po kandidatu je do 25.000 eura. Šangajska lista je jedna od najprestižnijih i metodološki najtemeljnije rangiranih univerzitetskih listi i upravo zato je prepoznata Zakonom o visokom obrazovanju kao najrelevantnija lista za ovaj oblik podrške studentima.

Zakonom je definisano da je neophodno da ustanova bude rangirana do 200. mjesta.

Studenti koji studiraju na univerzitetima koji se ne nalaze na prvih 200 mjesta Šangajske rang liste, mogu da apliciraju za stipendije za najbolje studente u iznosu od 300 eura i kredite u iznosu od 150 do 220 eura. Takođe, postoje i programi sufinansiranja master i doktorskih studija u izno-

Pitanja zarada u javnom sektoru u okviru šire fiskalne politike

POBJEDA: Nedavno je iz Sindikata prosvjete Crne Gore saopšteno da su tražili da se uveća plata nastavnicima za deset odsto, ali da taj prijedlog nije dobio zeleno svijetlo. Zašto taj prijedlog nije prošao i na koji način u narednom periodu planirate da unaprijedite položaj zaposlenih u obrazovnom sistemu?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Položaj prosvjetnih radnika predstavlja apsolutni prioritet ove Vlade, što je u prethodnom periodu jasno potvrđeno kako kroz uvećanje zarada zaposlenih u prosvjeti, tako i kroz unapređenje uslova u kojima rade.

Kada je riječ o zahtjevu Sindikata prosvjete Crne Gore za dodatno uvećanje plata od deset odsto, važno je naglasiti da se pitanja zarada u javnom sektoru rješavaju u okviru šire fiskalne politike i u dogovoru sa svim socijalnim partnerima, vodeći računa o održivosti javnih finansija.

U tom kontekstu, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će, kao i do sada, u potpunosti slijediti politiku javnih zarada onako kako ona bude definisana u narednom periodu, uz jasnu i nedvosmislenu podršku svakom koraku koji vodi ka unapređenju materijalnog položaja zaposlenih u obrazovnom sistemu.

su od 750, odnosno 1.500 eura po kandidatu.

POBJEDA: Pojedini naučnici iz Crne Gore koji su se godinama obrazovali u inostranstvu dobitnici su tamošnjih određenih prizna-

Crnogorski naučnici u ekspediciji na kraju svijeta nja, te su se neki i vratili u našu državu da prenesu naučeno i rade na Univerzitetu Crne Gore... Jeste li komunicirali sa naučnom zajednicom koja je u inostranstvu i što Vam kažu, da li planiraju povratak u domovinu?

JAKŠIĆ-STOJANOVIĆ: Komunikacija sa našom naučnom dijasporom jedan je od ključnih segmenata politike Ministarstva. Svjesni smo da naši naučnici, koji su dio karijere proveli na vrhunskim svjetskim institucijama, postižu značajne rezultate i donose međunarodna priznanja. Dio njih se već vratio u Crnu Goru i aktivno doprinosi radu Univerziteta i drugih institucija.

Kako bismo sistemski osnažili ove veze, kreirali smo Program saradnje sa naučnom dijasporom i raspisali konkurs namijenjen upravo jačanju partnerstava između naših istraživača u zemlji i onih koji rade na međunarodnim institucijama.

Konkurs je uspješno završen, a na osnovu sprovedenog postupka evaluacije, za sufinansiranje je odabrano 10 projekata, prema redosljedu sa rang liste, u ukupnom iznosu od 1.089.958,73 eura, dok iznos sufinansiranja ustanova iznosi 121.266,06 eura. Ovim programom dodatno se učvršćuju veze između naučne zajednice u Crnoj Gori i istraživača iz crnogorske dijaspore, uz jasan fokus na transfer znanja, razmjenu iskustava i primjenu savremenih istraživačkih praksi. Poseban značaj programa ogleda se u stvaranju dugoročnih međunarodnih partnerstava, koja doprinose jačanju kvaliteta istraživanja, međunarodne vidljivosti i povjerenja u crnogorsku nauku.

Kvalitet i broj pristiglih projektnih prijava jasno potvrđuju snažan potencijal kako domaće naučne zajednice, tako i dijaspore, kao i izraženu spremnost istraživača da zajednički rade na razvoju nauke i inovacija u Crnoj Gori.

Paralelno, kroz konkurse za Stipendije izvrsnosti podržavamo sticanje znanja i istraživačkog iskustva na najboljim svjetskim univerzitetima. Naš cilj je da mladi stručnjaci imaju pristup najvišim standardima nauke, ali i da sa stečenim znanjem doprinesu Crnoj Gori - bilo kroz povratak, bilo kroz dugoročna partnerstva i zajedničke projekte.

Univerzitet Crne Gore dodatno jača ove veze organizovanjem Dana naučne dijaspore, gdje istraživači iz zemlje i inostranstva razmjenjuju ideje i pokreću zajedničke projekte.

Iz razgovora sa naučnicima u inostranstvu jasno je da postoji snažna profesionalna i emocionalna veza sa Crnom Gorom.

Mnogi ne isključuju povratak, dok oni koji ostaju u inostranstvu često žele doprinos kroz mentorstvo, zajedničke projekte i mobilnost. Naša strategija je da stvorimo otvoren i inkluzivan sistem i na taj način zadržimo veze sa Crnom Gorom i njenim istraživačiNada ĐURĐEVAC ma.

Između ledenog mora i glečera PRIVATNA ARHIVA

rivatne kona

13

Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović na Antarktiku

PODGORICA - Ekspedicija je uspješno stigla na ostrvo Livingston, gdje je u toku složen i izuzetno zahtjevan proces istovara tereta, odnosno materijala i opreme sa broda do baze. Riječ je o operaciji koja se izvodi u veoma teškim uslovima, uz striktno poštovanje posebnih procedura i korišćenje specijalne zaštitne opreme, s obzirom na to da je temperatura mora oko jednog stepena Celzijusa - rekao je za Pobjedu iz crnogorske ekspedicije Aleksandar Joksimović.

On je sa naučnicom Vesnom Mačić krenuo u ekspediciju 17. decembra, stigli su 25. decembra na Antarktik, gdje će biti dio istraživačke ekspedicije o prisustvu mikroplastike.

Njih dvoje su se 20. decembra u čileanskoj luci Punta Arenas ukrcali na bugarski istraživački brod „Sv. Kiril i Metodii“ (RSV-412) Vojno-pomorske akademije „Nikola Vaptsarov“ iz Varne, sa kojim su otplovili dalje na jug prema Antarktiku, do ostrva Livingston gdje se nalazi bugarska antarktička istraživačka stranica i baza „Sv. Kliment Ohridski“.

Kako ističe sagovornik Pobjede Aleksandar Joksimović, istovar se obavlja u specijalnim odijelima i pod tačno definisanim režimom rada, a zbog ekstremnih uslova očekuje se da će cijeli proces potrajati još nekoliko dana.

- U subotu je dio tima, takođe pod posebnim režimom i procedurama, obučen u specijalna „Viking“ odijela, uspio da se prebaci do baze. Tom prilikom članovi ekspedicije su se sastali s ljudima koji se već nalaze u bazi, a donijeti su i prigodni pokloni kao znak pažnje i podrške u otežanim uslovima rada i boravka. Iskorišćen

je i kratak vremenski prozor kako bi se obišla obala sa obje strane baze, što je, prema riječima sagovornika, bila dodatno zahtjevna operacija zbog niskih temperatura, hladnog mora i specifičnih terenskih uslova. Ipak, obilazak je omogućio uvid u jedinstvenu prirodu ovog područja - kazao je Joksimović.

Tokom kretanja obalom, kako je opisao put, zabilježena su velika jata pingvina, a članovi ekspedicije su stigli i do samog kraja pješčanog, odnosno plažnog dijela obale.

- Taj dio terena završava se bukvalno ispred početka ogromnog glečera, koji se potom nastavlja dalje u unutrašnjost ostrva, ostavljajući snažan utisak svojom veličinom i prirodnom snagom. Boravak na ostrvu Livingston, kako navodi sagovornik, odvija se u strogo kontrolisanim uslovima, a svaka aktivnost, bilo da je riječ o logistici ili kretanju na terenu, zahtijeva punu koncentraciju, adekvatnu opremu i poštovanje bezbjednosnih procedura, što ovu misiju čini jednom od tehnički i fizički najzahtjevnijih do sada - istakao je Joksimović.

Podsjetimo, dio istraživanja naših naučnika na Antarktiku koje će trajati do 20. februara naredne godine, odnosiće se na mikroplastiku u vodenom stubu i u morskim organizmima, a drugi na živi svijet na morskom dnu. Pored stručnjaka iz Bugarske i Crne Gore, u ovoj misiji učestvuju i naučnici iz Grčke, Japana i Saudijske Arabije.

Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston.

Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Crnogorski naučnici će, zajedno sa kolegama iz drugih država, boraviti na naučnoistraživačkom brodu RSV-421, s obzirom na to da je njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će drugi dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.

Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.

- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja. Crnogorski naučnici su, u ovoj međunarodnoj ekspediciji prvi put učestvovali krajem 2024. i početkom 2025. godine kada je u istraživačkoj misiji na Antarktiku, u okviru međunarodne saradnje sa istraživačima sa bugarske naučne baze „Sv. Kliment Ohridski“ učesnica bila Mačić, kojoj se sada pridružio Joksimović - saopšteno je tim povodom iz Instituta za biologiju mora u H. JANKOVIĆ Kotoru.

14 Društvo

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

DIJAGNOZA ZDRAVSTVENOG SISTEMA: Dr Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine

Kolaps odgovornosti: ministar je izgubio profesionalni kompas Odliv ljekara i medicinskog kadra, nepostojanje sistema za kontrolu kvaliteta i bezbjednosti pacijenata, izostanak registara bolesti i neželjenih događaja, kao i niz smrtnih ishoda koji su, kako tvrdi sagovornica, mogli biti spriječeni, obilježili su crnogorski zdravstveni sistem. U razgovoru za Pobjedu, dr Milena Popović-Samardžić upozorava da se zdravstvenom politikom ne upravlja na osnovu podataka i dokaza, već „na osjećaj“ i kroz saopštenja. Posebno problematizuje izostanak profesionalne, etičke i političke odgovornosti, kao i zamjenu reformi propagandom i složenih slučajeva ostaje na državnom sistemu. Državni zdravstveni sistem se već uveliko oslonja na mladi kadar koji zbog toga trpi veliki pritisak.

Dakle, CG je ispod EU prosjeka i po broju doktora i po broju sestara i kad se na to doda starosna struktura kadra, dobija se klasična kombinacija za pucanje dostupnosti usluga u narednih 5 -10 godina.

POBJEDA: Može li se zdravstveni sistem uopšte voditi bez pouzdanih podataka o opterećenju bolestima i potrebama stanovništva?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Ministarstvo zdravlja ne raspolaže osnovnim podacima koji su im potrebni za kreiranje javnozdravstvene politike. Mi ne znamo koliko je stvarno opterećenje zdravstvenog sistema onkološkim bolestima, kardiovaskularnim bolestima jer nijesmo stvorili osnovne uslove za vođenje ovih registara. U EU se, kao standard, sprovodi European Health Interview Survey (EHIS) – istraživanje koje prikuplja podatke o zdravstvenom stanju stanovništva, faktorima rizika, korišćenju zdravstvenih usluga i sociodemografskim karakteristikama, kako bi države mogle da planiraju politike na osnovu dokaza i da se međusobno porede. Ovo istraživanje je prvi put sprovedeno u 17 država između 2006. i 2009.

Crna Gora do sada nije uradila nijedno, a u više navrata nam je nuđena i finansijska i ekspertska podrška dok ga, primjera radi, Srbija sprovodi po peti put.

Ovo i slična istraživanja omogućila bi nam poređenje sa zemljama EU, identifikovanje glavnih zdravstvenih problema i potreba stanovništva, procjenu dostupnosti usluga i predviđanje trendova – umjesto upravljanja sistemom „na osjećaj“ i kroz saopštenja.

POBJEDA: Što se u praksi dešava kada u zdravstvenom sistemu dođe do ozbiljnog neželjenog događaja?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Crna Gora je krajem 2024. godine usvojila Strategiju za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite. Iako se u tom dokumentu jasno identifikuju ozbiljni nedostaci u upravljanju neželjenim događajima, i iako zdravstveni sistem još od 2015. godine ima pravilnik sa definisanim kriterijumima za monitoring i evaluaciju kvaliteta zdravstvene zaštite, u praksi i dalje nemamo funkcionalan sistem nadzora nad kvalitetom i bezbjednošću pacijenata.

U konkretnim slučajevima neželjenih događaja, reakcija Ministarstva zdravlja najčešće se svodi na saopštenja da je „formirana komisija“ i da će „svi odgovorni snositi posljedice“, bez jasne metodologije, rokova, transparentnih nalaza i mjerljivih sistemskih promjena koje bi smanjile rizik ponav-

PR CENTAR

PODGORICA – Crnogorski zdravstveni sistem nalazi se u najdubljoj krizi u posljednjih deset godina, a ključni problem, prema ocjeni dr Milene Popović-Samardžić, predsjednice Sindikata doktora medicine, nije samo nedostatak kadra i resursa, već potpuni kolaps odgovornosti, etike i upravljanja. U razgovoru za Pobjedu, ona govori o urušavanju kvaliteta zdravstvene zaštite, nepostojanju sistema za praćenje bezbjednosti pacijenata, izostanku institucionalne reakcije nakon teških incidenata i gubitku profesionalnog kompasa u vrhu zdravstvene politike.

POBJEDA: Kada se sagleda stanje zdravstvenog sistema u cjelini, gdje su, po Vašem mišljenju, danas najveći lomovi, koju dijagnozu biste mu uspostavili?

POPOVIĆ SAMARDŽIĆ: Zdravstveni sistem Crne Gore danas je suočen sa najdubljom krizom u posljednjih 10 godina. Godinama upozoravamo na nedostatak sistemske kontrole kvaliteta, odliv ljekara, medicinskih sestara i tehničara, te odsustvo odgovornosti na ključnim pozicijama. Međutim, umjesto da vidimo konkretne reformske pomake, svjedočimo daljem opasnom urušavanju što se ogleda kroz intenzivan odliv ljekarskog i srednjeg medicinskog kadra i posljednji primjer -ostavka direktora Instituta za bolesti djece.

U 2025. posebno se ogolilo hronično loše upravljanje i odliv kadra, što lančano proizvodi duge liste čekanja, preopterećenost i pad kvaliteta zdravstvene zaštite. Nestašice ljekova i materijala nijesu samo finansijsko pitanje, već sistemski neuspjeh planiranja, nabavki i odgovornosti rukovodstva.

POBJEDA: U javnosti se često govori o „odlivu kadra“, ali bez jasne slike razmjera.

Koliko je, prema Vašim podacima i iskustvu, ovaj problem ozbiljan?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Crna Gora ima svega oko 3,2 ljekara na 1.000 stanovnika, dok je evropski prosjek oko 4. Nedostatak kadra je posebno izražen među pedijatrima – u pojedinim opštinama postoji samo jedan ili dva pedijatra uprkos neprestano otvorenim konkursima na koje se, za pojedine zdravstvene ustanove, niko ne javlja. Evidentan je i nedostatak anesteziologa, specijalista urgentne medicine, onkologa… Odliv srednjeg medicinskog kadra dodatno produbljuje krizu: preopterećeni su, potcijenjeni i sa ozbiljnim znacima sindroma sagorijevanja na poslu. Posebno zabrinjava činjenica da je oko 25 odsto ljekara starije od 55 godina, što znači da Crnoj Gori u narednim godinama realno prijeti kadrovski kolaps. Rizik je još veći ako se uzme u obzir intenzivan rast privatnog sektora, koji se za sada uglavnom fokusira na „hladne“ elektivne procedure, dok teret hitnih

ljanja. Zato se opravdano nameće pitanje: da li, i zbog čega, odgovornost ne snosi i samo Ministarstvo zdravlja – zbog izostanka postupanja u skladu sa već usvojenim propisima i strateškim dokumentima prilikom ispitivanja i upravljanja ovim događajima.

Ključna ustanova poput Kliničkog centra nije integrisana u jedinstveni informacioni sistem, čime se često onemogućava praćenje čak i osnovnih indikatora poput: stope komplikacija, listi čekanja, ponovnih prijema u bolnicu nakon akutnih događaja i mnogih drugih.

U praksi, primjera radi, to znači da ne znamo koliki je broj neželjenih događaja u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Go ri. Neželjeni događaj u zdravstvu pred-

stavlja neočekivani i neželjeni incident direktno povezan sa liječenjem ili pruženom zdravstvenom uslugom. U uređenim zdravstvenim sistemima kvalitet i bezbjednost se prate kroz jasne indikatore kao što su procenat slučajevima iznenadnog srčanog zastoja, procenat ponovljenih hospitalizacija koje su trebale biti prevenirane i sl. Takvi indikatori predstavljaju međunarodni standard koji, na primjer, Hrvatska i Slovenija prate na nacionalnom nivou i o njima javno izvještavaju. Hrvatska ima čak i poseban Zakon o kvalitetu zdravstvene zaštite, dok Crna Gora tu temu pominje samo fragmentarno u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti bez sankcija za nepoštovanje propisa. Takođe, u Hrvatskoj postoji sistem prepoznavanja i rangiranja bolnica koje se ističu učinkom i efikasnošću, kao i bolnice u kojima su prepoznati problemi u funkcionisanju i isti transparentno prikazani dok u Crnoj Gori ovakav sistem ne postoji ni u najavama.

Još jedna ozbiljna slabost sistema je zanemarivanje prevencije. U Strategiji za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite iz 2024. godine navodi se da je država 2023. godine za preventivne aktivnosti izdvajala svega 0,06 odsto budžeta za zdravstvo. Cilj je da se taj iznos naredne godine poveća na tek 0,26 odsto. Takvi podaci jasno pokazuju da prevencija i dalje nije stvarni prioritet, i da se zdravstvena potrošnja dominantno usmjerava na liječenje umjesto na rano otkrivanje i sprečavanje bolesti.

Zdravstveni sistem Crne Gore je zato pretežno reaktivan: interveniše kada problem eskalira, umjesto da ga prepozna na vrijeme i spriječi – što je definicija racionalnosti. Španija je primjer zemlje koja je dugoročno jačala prevenciju i primarnu zdravstvenu zaštitu, zbog čega je očekivani životni vijek građana među najvišima u Evropi (oko 83 godine).

Sve ovo se direktno negativno preliva na džep građana: oko 38 odsto ukupne tekuće potrošnje na zdravstvo u Crnoj Gori čini izdvajanje iz džepa građana (out-of-pocket). To je više nego duplo iznad preporučenog praga finansijske zaštite (oko 15 odsto) i znatno iznad prosjeka EU (oko 17,7 odsto).

Prema izvještaju međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, to znači da građani godišnje plaćaju približno četiri odsto BDP-a direktno za liječenje, ljekove i zdravstvene usluge, što je reda veličine oko 180 - 200 miliona eura godišnje.

POBJEDA: Posebno ste kritikovali mandat ministra zdravlja i izostanak odgovornosti nakon teških incidenata. Gdje, po Vašem mišljenju, prestaje profesionalna, a počinje politička odgovornost ministra zdravlja?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Posebno zabrinjava činjenica da je u mandatu ministra Šimuna zabilježen veći broj smrti koje su mogle biti spriječene, nego u mandatima bilo kog prethodnog ministra zdravlja.

I pored toga, izostala je svaka moralna, profesionalna i politička odgovornost. Na Evropskom kongresu preventivne pedijatrije u Bečićima od 12. do 5. juna 2025. ministru Šimunu je „za izuzetni doprinos očuvanju i unapređenju pedijatrijske nauke te zaštite zdravlja djece“ u 2025. godini uručena nagrada Medal of Science 2025. Evropske pedijatrijske asocijacije. Od strane predsjednika Vlade ovaj čin je pohvaljen riječima da je ova nagrada „potvrda Šimunove stručnosti, vizije i istrajnog rada u službi djece“. Ovoj nagradi prethodio je smrtni slučaj novorođenčeta tokom porođaja u beranskoj bolnici, kao i smrtni slučaj porodilje iz Ulcinja. Ironično, upravo nakon te nagrade dogodila su se još dva smrtna slučaja djece - oba zbog kasne ili pogrešne reakcije sistema, nakon čega je izostala bilo kakva svrsishodna reakcija koja bi imala za cilj zaštitu od ponovljene greške. Vlada se nije oglašavala ovim povodom,

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Društvo

kođe imali slučajeve gdje nam se roditelji žale da kupuju onkološke ljekove u susjednim državama, poput „vinkristina“, za svoju djecu koja se liječe od leukemije i nijesu u mogućnosti da trpe inertnost sistema i nestašicu.

Takođe, imali smo pritužbe kolega koje navode da im nedostaju ljekovi poput „esmerona“ koji se koristi u anesteziji, a koji pruža izvjesnu dozu komfora u radu sa pacijentima koji se pripremaju za hiruršku intervenciju. Kolege ističu i povremene nestašice antibiotika „kolistina“ koji je zadnja terapijska opcija pacijentima koji imaju infekciju izazvanu multirezistentnim bakterijskim sojem i nemaju alternativu za liječenje. Imali smo i nestašice fiziološkog rastvora, glukosalina i papirne vate neophodne za svakodnevni rad sa pacijentima i još mnogo toga. Čest komentar je da su uzroci nestašica i neracionalno korišćenje istih od strane medicinskog kadra. Odgovor na takve komentare je jednostavan. Sistem javnih nabavki i snabdijevanja državnih zdravstvenih ustanova nije usmjeren na racionalnost, jer da jeste nabavljali bi, primjera radi, pakovanja fiziološkog rastvora od 100 ml. Neki ljekovi zahtijevaju rastvaranje u fiziološkom rastvoru prije upotrebe. To pakovanje bilo bi namijenjeno upravo tom rastvaranju. Trenutni način nabavke diktira da za takve situacije morate rashodovati recimo cijelih 400 ml fiziološkog rastvora otpuštajući ih iz boce kako biste lijek rastvorili u potrebnih 100 ml.

Ministarstvo zdravlja u mandatu dr Vojislava Šimuna obilježila je i vrlo niska transparentnost.

Na upite novinara i zainteresovanih građana se nije odgovaralo. Na upite po slobodnom pristupu informacijama koje su novinari upućivali svim institucijama sistema, Ministarstvo zdravlja zajedno sa Ministarstvom sporta se isticalo po broju potpuno ignorisanih zahtjeva, uprkos propisanoj zakonskoj obavezi. Izgleda da broj potpisanih konsultantskih ugovora po mišljenju ministra Šimuna ne treba biti javan.

POBJEDA: Ako biste morali da izdvojite minimum promjena bez kojih sistem više ne može opstati, što bi to bilo?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Reforma zdravstvenog sistema ne može biti samo tehnička. Crna Gora mora uspostaviti zakon o kvalitetu zdravstvene zaštite, koji jasno definiše indikatore, obaveze i sankcije. Treba nam i jedinstveni IT sistem integrisan na nacionalnom nivou, koji omogućava prikupljanje i analizu podataka kako iz državnog tako i iz privatnog sektora. Moramo da imamo i nacionalno tijelo za nadzor kvaliteta i bezbjednosti pacijenata, sa punim mandatom i godišnjim izvještavanjem. Ono što je neophodno je i javni registar neželjenih događaja i ozbiljnih incidenata, po uzoru na EU modele i na kraju formiranje eduko centra za kontinuiranu medicinsku edukaciju ljekara i sestara.

Jelena MARTINOVIĆ

Vrhovni sud otvorio sudsku kontrolu dodjele najvišeg državnog priznanja, STEGA poručuje da je pravda dostižna

Trinaestojulska nagrada ipak mora pred sud

Postupak je pokrenut po tužbi prof. dr Dragana Hajdukovića iz Cetinja, podnijetoj protiv odluke Ministarstva kulture i medija – žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, kojom je nagrada dodijeljena Milošu Karadagliću, Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću. Hajduković je odluku osporio početkom jula, ukazujući da su sve tri nagrade dodijeljene u okviru jedne oblasti – kulture i umjetničkog stvaralaštva, što je, prema njegovim navodima, u direktnoj suprotnosti sa članom 17 Zakona o državnim nagradama, koji propisuje da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada.

Upravni sud je krajem jula odbacio tužbu kao nedozvoljnu, uz obrazloženje da odluka o dodjeli nagrade ne predstavlja upravni akt kojim se odlučuje o pravu ili pravnom interesu tužioca. Takav stav izazvao je dodatne kontroverze i bio je, kako su navodili iz organoizacije STEGA, primjer institucionalne šutnje i izbjegavanja suštinske pravne kontrole nad odlukama koje imaju snažan društveni i simbolički značaj.

Hajduković je potom podnio zahtjev za ispitivanje sudske odluke zbog povrede materijalnog prava i povrede pravila postupka u upravnom sporu, navodeći da su te povrede mogle imati odlučujući uticaj na rješavanje ove pravne stvari. Vrhovni sud je prihvatio te argumente i utvrdio da se zaključak Upravnog suda ne može prihvatiti kao pravilan.

U obrazloženju odluke Vrhovni sud je naveo da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade donijeta nakon javnog poziva Vlade Crne Gore, odnosno u okviru konkursa kao posebnog vida javnog obećanja nagrade. U takvim postupcima, kako je istaknuto, učesnici imaju pravo da zahtijevaju sudsku zaštitu i poništenje odluke ukoliko nagrada nije dodijeljena u skladu sa pravilima konkursa i važećim zakonskim propisima. Sud je dodatno ukazao da pozivanje

Nakon višemjesečnih sporova, protesta i optužbi za nezakonitost, Vrhovni sud Crne Gore srušio je pravni zid oko Trinaestojulske nagrade, poručivši da ni najviše državno priznanje ne može biti izuzeto od sudske kontrole i da odluke o njegovoj dodjeli moraju biti u skladu sa zakonom S. VASILJEVIĆ

PODGORICA - Odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade mora biti zakonita i podložna sudskom preispitivanju, zaključio je Vrhovni sud Crne Gore, koji je ukinuo rješenje Upravnog suda i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. Ovom odlukom, donijetom nakon višemjesečnih polemika, protesta i snažnog pritiska javnosti, ponovo je otvoreno pitanje zakonitosti ovogodišnje dodjele najvišeg državnog priznanja.

Sa protesta građana zbog nezakonite dodjele Trinaestojuslke nagrade I.MANDIĆ

niti vidi da sistem treba zaštititi od ponavljanja ovakvih tragedija i improvizacija.

U razvijenim zemljama ovako ozbiljni incidenti pokreću detaljne analize osnovnog uzroka, uz obaveznu izradu izvještaja u roku od 30 dana i njegovo javno objavljivanje. Kod nas, sve se završava formiranjem komisije po odluci Ministarstva, koja radi bez standardizovane metodologije, bez javnih rokova i čiji izvještaji nijesu javno dostupni. To nije pitanje standarda, već elementarne etike i profesionalizma. Jer ministar zdravlja, prije svega, je ljekar, a nakon toga činovnik. Ljekarska profesija nosi obavezu da prepoznaje, prijavljuje i uči iz grešaka. Kada izostane moralna odgovornost, gubi se povjerenje, a gubitak povjerenja jeste uvod u kolaps sistema.

POBJEDA: Kako uređeni zdravstveni sistemi reaguju na teške greške i što Crna Gora iz tog iskustva uporno propušta da preuzme?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Međunarodna praksa govori da zemlje koje imaju uspostavljene nacionalne registre neželjenih događaja („never events“), obavezne protokole za analiziranje neželjenih događaja i javne godišnje izvještaje (npr.

Velika Britanija, Švedska, Holandija), postižu smanjenje ponovljenih kliničkih propusta za 30 – 50 odsto u roku od tri godine. Crna Gora u ovom trenutku nema ni javno dostupne podatke o broju ozbiljnih incidenata, niti ikakav oblik javnog nadzora nad neželjenim događajima.

To znači da se propusti ponavljaju, a lekcije se ne uče. Ono što je jako opasno, jeste što je sistem na sve ove neželjene događaje reagovao jačanjem propagande. Pa tako imamo reakcije Vlade ili pak konkretno Ministarstva zdravlja, u vidu agresivne promotivne kampanje fiktivnih rezultata rada ovog ministarstva na društvenim mrežama poput „Raspisani tenderi u 2025“. Dakle ne realizovani, već raspisani tenderi se crnogorskoj javnosti prezentuju kao rezultati rada. Takođe i „uskoro tender za opremu gotovo milion eura“, zatim sad već famozno „Projekti Ministarstva zdravlja poslati Ministarstvu javnih radova na raspisivanje“. Ovo je jedan od najbrutalnijih primjera propagande u javnom prostoru koji pokazuje u kojoj mjeri je izgubljen moralni kompas u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kako loše upravljanje i neefikasne javne nabavke na kraju najdirektnije pogađaju pacijente i zdravstvene radnike?

POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ: Problem neefikasnog upravljanja vidljiv je i u oblasti javnih nabavki, čestih nestašica ljekova i medicinskih sredstava tokom protekle godine. Postoje ustanove koje već četiri do pet godina čekaju realizaciju nabavke magnetne rezonance. U nekim tenderskim procedurama odgovor komisije za žalbu traje duže od zakonom propisanog roka od 15 dana. Pacijenti direktno snose posljedice – čekanjem na dijagnozu, na terapiju, uslugu. Ove godine smo ta-

15

Dragan Hajduković

Upravnog suda na jednu raniju odluku Vrhovnog suda ne predstavlja ustaljenu sudsku praksu, niti može ograničiti ovlašćenje najviše sudske instance da preispituje i koriguje sopstvene pravne stavove.

Pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava, Vrhovni sud je naveo da razlike u sudskim odlukama same po sebi nijesu problem, ali da postaju povreda prava na pravično suđenje ukoliko su ozbiljne, dugotrajne i bez mehanizama za njihovo prevazilaženje. Na osnovu svega navedenog, rješenje Upravnog suda je ukinuto, a predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje.

Odluku Vrhovnog suda pozdravila je organizacija STEGA, ocjenjujući je kao „veliku pobjedu i satisfakciju za sve koji su mjesecima uporno, javno i argumentovano ukazivali

da je Trinaestojulska nagrada dodijeljena nezakonito“. STEGA poručuje da je, nakon „toliko mjeseci borbe, snažnog pritiska javnosti, institucionalne šutnje i, nažalost, policijske represije“, konačno potvrđeno da zakon mora važiti jednako za sve.

Posebno su istakli ulogu prof. dr Dragana Hajdukovića, navodeći da je on već prvog dana, na konferenciji za medije u organizaciji STEGA-e, precizno i argumentovano izložio sve elemente nezakonitosti dodjele nagrade i ukazao na grubo kršenje Zakona o državnim nagradama. „Odluka Vrhovnog suda potvrđuje da nijedna institucija nije iznad pravne kontrole“, poručili su iz STEGA-e.

Organizacija je podsjetila i na proteste građana na Vili „Gorica“, tokom kojih su, kako navode, građani dostojanstve-

no i odgovorno podigli glas u odbranu digniteta Trinaestojulske nagrade i principa zakonitosti. Prema tvrdnjama STEGA-e, upravo nakon tog okupljanja uslijedila je „nezapamćena policijska represija“ nad slobodnim građanima, intelektualcima, doktorima, arhitektama i umjetnicima.

Iz STEGA-e su ukazali i na činjenicu da je 35 građana procesuirano zbog učešća u protestima, te da je, uprkos tome što je tužilaštvo prethodno odbacilo prijave policije, protiv njih ponovo pokrenut prekršajni postupak, što su ocijenili kao vid institucionalne odmazde.

Pažnju javnosti privukla je i uloga reditelja Danila Marunovića, jedinog člana žirija koji je ukazao na neregularnosti u postupku dodjele nagrade, alarmirao javnost i sav novac dobijen za učešće u radu žirija donirao, što je u STEGA-i ocijenjeno kao snažan simbol lične odgovornosti i profesionalnog integriteta.

Dodjela ovogodišnje Trinaestojulske nagrade bila je jedna od najkontroverznijih u posljednjih nekoliko godina, o čemu je Pobjeda detaljno izvještavala, analizirajući zakonski okvir, rad žirija i reakcije institucija. Vraćanjem predmeta Upravnom sudu otvorena je mogućnost da se po prvi put suštinski ispita zakonitost odluke o dodjeli najvećeg državnog priznanja, što bi, kako poručuju iz STEGA-e, moglo predstavljati prekretnicu u borbi za pravnu državu i poštovanje zakona u CrJ. MARTINOVIĆ noj Gori.

16 Društvo

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

ANTIFAŠIZAM NEMA ALTERNATIVU: Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Stevan Radunović o sve češćem glorifikovanju izdajnika i okupatora

Naši preci nijesu ustuknuli pred fašizmom, nećemo ni mi

Radunović naglašava da je širenje neofašističkih ideja, nažalost, jako izraženo i da se veoma vješto sprovodi.

– Osnovni problem koji stvara pogodno tle za to djelovanje jeste nepoznavanje ili, makar, nedovoljno poznavanje stvarnih istorijskih činjenica. Nosioci tih ideja plasiraju floskulu da „istoriju pišu pobjednici“, pa nastoje da dosadašnja saznanja o NOB-u i ideji antifašizma ospore, a onda, vjerovatno smatrajući sebe sada pobjednicima, plasiraju sasvim iskrivljenu sliku o tome.

Stoga je, smatra on, obaveza ne samo SUBNOR-a i antifašista, nego i svih progresivnih snaga, naravno i nadležnih državnih institucija, da se tome odlučno suprotstave – istinom i samo istinom, dostupnom što širim krugovima.

– Treba i da poručimo kreatorima i nosiocima tih destruktivnih ideja da im to nećemo dozvoliti, pa makar ih podržavao i dio vlasti – direktan je Radunović.

PREĐENA „CRVENA LINIJA“

Uz podsjećanje da je tokom godine na izmaku u regionu nastavljen trend izjednačavanja oslobodilačkih pokreta sa saradnicima okupatora kroz promjenu naziva ulica ili udžbeničke interpretacije, naš sagovornik kaže da taj trend u nekim slučajevima i sredinama ide i dalje – ka favorizovanju saradnika okupatora.

– Rekao bih da je u tome „crvena linija“ pređena. Negdje to, možda, i ne vide kao problem. Sigurno je da se kreatori tih ideja neće sami zaustaviti, već će ići sve dalje, koliko im bude moguće – kaže Radunović.

Zbog toga je, smatra on, potrebno zajedničko i odlučno suprotstavljanje tim

m. babović

PODGORICA – Treba svima da bude jasno da su istoriju NOB-a i antifašizma pisale neumitne činjenice – da je prva puška u porobljenoj Evropi pukla upravo ođe, a zatim je vođena oslobodilačka borba od strane jednog i jedinog antifašističkog pokreta.

Sve ostalo je pokušaj relativizacije i iskrivljavanja od strane onih koji su ośetili trenutak da ponovo pokušaju glorifikovati izdajnike i saradnike okupatora – ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Stevan Radunović, potpredsjednik Saveza udruženja boraca i antifašista Crne Gore.

IDEJE FAŠIZMA NIJESU ISTRIJEBLJENE: Stevan Radunović

Prva puška u porobljenoj Evropi pukla je upravo ođe, a zatim je vođena oslobodilačka borba od strane jednog i jedinog antifašističkog pokreta. Sve ostalo je pokušaj relativizacije i iskrivljavanja od strane onih koji su ośetili trenutak da ponovo pokušaju glorifikovati izdajnike i saradnike okupatora – kaže sagovornik Pobjede pojavama i njihovim nosiocima, a pokazalo se na mnogo primjera da, kada naiđu na čvrst otpor, njihova odlučnost slabi ili nestaje.

– Naši preci nijesu odustajali od odlučne borbe za odbranu zemlje i njene slobode, bez obzira na to ko ju je ugrožavao, spolja ili iznutra, i koliku je moć imao. Na nama je da pokažemo da li smo njihovi dostojni potomci i to nam je obaveza prema ranijim i budućim generacijama.

Govoreći o prenošenju antifašističkih vrijednosti na mlade, potpredsjednik crnogor-

ske boračke organizacije kaže da je jedna od obaveza SUBNOR-a i antifašista da ih zaštite od manipulacija i zloupotreba kojima su izloženi.

– Česti, vrlo napadni i organizovani pokušaji revizije istorije uzimaju maha ne samo na ovim prostorima nego i mnogo šire. To nijesu sporadični pokušaji, već gotovo uvijek vrlo organizovane i dobro osmišljene aktivnosti. Iza toga, na našim prostorima, po pravilu stoje kleronacionalne snage koje vrlo uporno i beskompromisno plasiraju potpuno neutemeljene i izokrenute

istorijske činjenice. Njihovo djelovanje je dokaz da ideje fašizma, iako poražene u NOB-u, nijesu i potpuno istrijebljene.

Javljaju se, kaže naš sagovornik, sve više u izmijenjenim oblicima, često uvijenim u plasiranje priče o „dva antifašistička pokreta“, preko izjednačavanja uloge boraca za slobodu i kolaboracionista, pa sve do priče o ugroženosti i progonu jednog naroda, te navodnog zalaganja za pomirenje.

– Njihovo djelovanje je usmjereno ka nedovoljno obaviještenim osobama, a naročito

U godini jubileja pobjede nad fašizmom – spomenik zločincu!

Sumirajući godinu na izmaku, Radunović podsjeća da je bila u znaku jubileja – 80 godina od pobjede nad fašizmom, te da ga je SUBNOR i antifašisti Crne Gore obilježio nizom manifestacija na državnom nivou i u pojedinim opštinama.

Podsjeća da je održan veliki broj manifestacija, počev od Svečane akademije povodom 13. jula – Dana ustanka i Dana državnosti, preko skupa povodom Dana pobjede na Grahovcu, obilježava-

nja 120 godina od rođenja i 82 godine od smrti narodnog heroja Save Kovačevića, skupa antifašista iz više opština na Grahovu, kao i čitavog niza događaja u gotovo svim gradovima.

Obilježavanju ovog jubileja značajno su doprinijeli brojne organizacije, udruženja i grupe građana koji iskazuju poštovanje prema tekovinama NOB-a i ideji antifašizma.

Međutim, ne bi se moglo kazati da je Crna Gora u cjelini, a posebno njena aktuelna

vlast, na pravi način obilježila jubilej.

– Ovdje ne mislim samo na organizovanje prigodnih manifestacija, već prije svega na stvaranje ambijenta koji pokazuje poštovanje ideje antifašizma, odnosno onemogućavanje učestalih nacionalističkih i pročetničkih pojava. Svojevrsni je apsurd i treba sve da nas ozbiljno zabrine činjenica da je upravo u godini jubileja u našoj zemlji bilo puno afirmativnog govora o pokretu

ka mlađoj populaciji. Upravo tu populaciju treba, i obaveza nam je, da nastojimo zaštititi od manipulacija i zloupotreba kojima su izloženi. Zbog toga SUBNOR i antifašisti već duže organizuju izradu pismenih radova za učenike. Ove godine tema je bila „Živjeti u slobodi“, a autorima najbolje ocijenjenih radova uručene su nagrade i diplome – navodi Radunović.

Takođe je pripremljen i priručnik po kojemu su se učenici pripremali za takmičenje u poznavanju crnogorske istorije, a na koji je data pozitivna recenzija Zavoda za školstvo.

Ove godine je uspješno organizovano državno takmičenje kojem su prethodila i takmičenja u nekoliko opština.

Kao dobar vid komunikacije sa mladima pokazalo se i antifašističko okupljanje i druženje na Grahovu, a takve i slične aktivnosti biće nastavljene.

– Naši primarni ciljevi biće usmjereni i ka što većem približavanju mladih idejama antifašizma i njegovanju tekovina NOB-a. U tom cilju iniciraćemo i neke forme komuniciranja koje su bliže tom uzrastu.

Govoreći o aktivnostima planiranim za 2026. godinu, posebno u pogledu održavanja spomen-obilježja širom Crne Gore koja su često meta vandala, naš sagovornik ističe da briga o spomenicima jeste u sferi interesovanja SUBNOR-a i antifašista, ali i da je to u primarnoj nadležnosti i obavezi države ili lokalnih zajednica.

– Nastojaćemo da pokrenemo neophodne aktivnosti nadležnih. Aktivno smo učestvovali u iniciranju podizanja i nekih veoma značajnih novih spomenika, što će biti nastavljeno i u narednoj godini. Takođe ćemo nastaviti da podstiče-

i pojedincima koji su otvoreno sarađivali sa okupatorom.

Tako je podignut spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, koji je potom uklonjen i skriven kako bi se nadležnim organima onemogućilo da ga pronađu.

To su organizovale brojne pristalice četničkog pokreta, uz vrlo aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve – kazao je Radunović.

Dodao je da se, čak i ako se za aktuelnu vlast ne bi moglo tvrditi da je to podržala, sigurno može kazati da njeni organi nijesu preduzeli sve iz svoje nadležnosti da spriječe takva djelovanja.

mo saradnju svih organizacija, udruženja i grupa građana koji se zalažu za poštovanje tekovina NOB-a, ideje antifašizma i uređivanje Crne Gore na tim principima – kao samostalne, građanske, multietničke, multikonfesionalne i proevropske države – kaže Stevan Radunović.

IZOSTALA UPLATA

Razgovor sa potpredsjednikom SUBNOR-a i antifašista zaključili smo pitanjem o materijalnom položaju ove organizacije. Kaže da situacija nije povoljna i, što posebno zabrinjava, prisutna je tendencija daljeg pogoršavanja.

Objašnjava da SUBNOR i antifašisti, kao nevladina organizacija, poštujući zakon, svake godine blagovremeno dostavljaju Ministarstvu finansija, a opštinska udruženja sekretarijatima za finansije, zahtjeve za odobravanje sredstava za realizaciju godišnjih programa.

– Uz zahtjeve se dostavljaju programi rada i finansijski planovi, kao i izvještaji o radu i utrošku odobrenih sredstava. Međutim, iznos sredstava koja su iz državnog budžeta opredjeljivana za SUBNOR prvo je podijeljen na još dvije organizacije, a ove godine, bar do sada, uplata je potpuno izostala.

Naš sagovornik objašnjava da na nivou opština takođe postoji veoma neujednačen odnos prema ovoj organizaciji, tako da neka udruženja ne dobijaju nikakva sredstva.

– Sve to ozbiljno ugrožava rad i dovodi u pitanje mogućnost realizacije programa. U nekim opštinama organizacije nemaju ni prostor za rad.

Ipak, ako govorimo o problemima, rekao bih da nas od materijalnog položaja više brine često nepovoljan odnos prema tekovinama NOB-a i ideji antifašizma, koji se ispoljava individualno, ali i institucionalno, kod dijela aktuelne vlasti u našoj zemlji. Što se tiče broja registrovanih članova, on se mijenja, ali se kreće oko 5.000. Broj aktivnih boraca NOR-a se, nažalost, stalno smanjuje, tako da ih je sada veoma malo.

– Za organizaciju je broj članova bitan, ali nije i najvažniji.

Ključno je čvrsto opredjeljenje i spremnost za djelovanje.

Jako nam je važno da organizacija ima što više podržavalaca – građana koji prihvataju osnovne ciljeve antifašizma, naročito među mlađom populacijom – poručuje RadunoRadmila vić.

USKOKOVIĆ - IVANOVIĆ

Društvo

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

17

GREŠKA I NEODGOVORNOST: Smrt pacijenta nakon kolonoskopije u KBC Berane - obdukcioni nalaz i tvrdnje porodice o zanemarenim simptomima pod istragom Višeg državnog tužilaštva PODGORICA – Smrt tridesetšestogodišnjaka nakon kolonoskopije u KBC Berane dobila je tužilački epilog - Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet, a obdukcija je kao neposredni uzrok smrti navela peritonitis diffusa, uz osnovnu bolest/perforaciju – perforatio coeci. Porodica tvrdi da je pacijent imao nepodnošljive i alarmantne simptome, ali da su u bolnici njegovi bolovi proglašeni psihosomatskim, da je otpušten kući uprkos snimcima i pogoršanju stanja – i da je preminuo dan nakon izlaska iz bolnice.

Iz VDT Bijelo Polje su Pobjedi odgovorili da je predmet formiran povodom smrti pacijenta N. D., koji je preminuo u svom stanu u Beranama.

– Nakon izvršene obdukcije, naloženo je sudsko-medicinsko vještačenje – odgovorili su iz VDT, a nalaz komisije vještaka još nije dostavljen tom tužilaštvu.

Nalaz obdukcije

Bol proglašen psihosomatskim, nalaz obdukcije pokazao – sepsu

Obdukcija je pokazala da je tridesetšestogodišnjak preminuo od difuznog peritonitisa usljed perforacije debelog crijeva – stanja koje zahtijeva hitnu hiruršku intervenciju. Porodica tvrdi da su alarmantni simptomi i RTG snimak zanemareni, da nije reagovano na moguće komplikacije nakon kolonoskopije, te da su bolovi pacijenta ocijenjeni kao psihosomatski, iako, kako navode, stanje nije bilo u završnoj fazi i postojala je realna šansa za spas Kliničko - bolnički centar Berane / Facebook

Sudsko-medicinska obdukcija urađena je po zahtjevu tužiteljke Ljubice Caković. U nalazu obducenta dr Nemanje Radojevića, u koji je Pobjeda imala uvid, kao neposredni uzrok smrti naveden je peritonitis diffusa, a u stavci osnovna bolest ili povreda piše perforatio coeci.

Porodica preminulog pacijenta je Pobjedi kazala da je on prije smrti imao nepodnošljive bolove, za koje su u KBC Berane tvrdili da su psihosomatski, da je otpušten uprkos tome, te da je preminuo dan nakon izlaska iz bolnice.

Porodica Dabetić tvrdi da su očigledni i alarmantni simptomi, kao i snimci koji su ukazivali na hitno stanje, zanemareni, što je dovelo do smrtnog ishoda, te da zbog toga i traže odgovornost.

Kontekst koji zastrašuje

U ime svih pacijenata

Oni su kazali da to traže ne samo u ime preminulog, već i u ime svih budućih pacijenata, sa nadom da se ovakva tragedija nikada više nikome ne dogodi.

– U ovom slučaju ne radi se samo o tome da su tegobe proglašene psihosomatskim, već i o tome da ozbiljno zdravstveno stanje nije prepoznato niti je dijagnostika pravilno protumačena – smatraju Dabetići.

Naveli su i hronologiju cijelog toka liječenja: primljen je 22.

10. 2025. godine u KBC Berane zbog bolova u stomaku, gdje je zadržan na liječenju. Kažu i da je tokom boravka u bolnici, neposredno pred otpust, preminulom urađena kolonoskopija sa biopsijama, nakon čega su se njegovi simptomi postepeno pogoršavali.

Porodica kaže i da se on 6. 11.

2025. godine ponovo javio u KBC Berane u teškom opštem stanju, sa jakim bolovima, tvr-

ne organe da hitno reaguju i utvrde odgovornost, kako se ovakva tragedija nikada više ne bi dogodila.

– Ovo nije borba samo za N. D. Ovo je apel da se nikada više nijedan život ne izgubi zato što se bolovi i ozbiljna stanja proglašavaju psihosomatskim i zanemaruju, te da se dijagnostički snimci, uključujući RTG snimke, savjesno i pravovremeno očitavaju, kako nijedna porodica ne bi prošla ono kroz što mi danas prolazimo – poručila je porodica Dabetić.

Očekuje se nalaz vještaka, ali i odluka komisije o postupanju medicinskog osoblja

dim i otečenim stomakom, konstantnim nagonima za povraćanje, izraženom slabošću, tri dana bez mokrenja (zbog čega mu je postavljen urinarni kateter) i neprestanim znojenjem.

– Uprkos ovakvom stanju, u medicinskoj dokumentaciji je navedeno da pacijent „odaje utisak lakog bolesnika, mekog stomaka“, dok su tegobe ocijenjene kao „psihosomatske“, uz navod da je sve u redu – tvrdi porodica Dabetić.

Naknadna čitanja

Navode i da je istog dana urađen nativni RTG snimak stomaka, ali bez pisanog radiološkog nalaza.

– Naknadnim čitanjem istog RTG snimka, nakon smrti N. D. utvrđeno je da je došlo do pucanja crijeva, što predstav-

lja hitno i po život opasno stanje koje zahtijeva neodložnu hiruršku intervenciju. Uprkos tome, i nakon ovakvog snimka koji je pokazivao alarmantno stanje, porodici je saopšteno da je „sve u redu“, te N. D. nije zadržan niti hitno operisan, već je otpušten kući – ističe se u obraćanju porodice.

Navode i da je tada navedeno i da stanje u tom trenutku nije bilo u završnoj fazi, što znači da je postojala realna mogućnost da se N. D. spasi da je pravovremeno reagovano.

Prema nalazu obdukcije, tri-

desetšestogodišnjak je preminuo sjutradan, 7. 11. 2025. godine u jutarnjim časovima, od sepse nastale usljed perforacije (pucanja) debelog crijeva.

Porodica navodi da ih duboko boli nepravda koja je učinjena i način na koji je preminuo N. D., te vjeruju da je to posljedica ozbiljnih propusta i nesavjesnog liječenja, navodeći da su vjerovali jasnim ubjeđenjima ljekara da je sve u redu.

Smatraju da bi, uz pravovremenu i adekvatnu medicinsku intervenciju, ishod mogao biti drugačiji i pozivaju nadlež-

Porodica ističe da ovo ne navodi radi privilegija, već upravo suprotno – da bi ukazala na ozbiljnost problema i postavila pitanje kako se postupa prema drugim pacijentima, ako se ovakav ishod desio i u slučaju djeteta ljekara

Ono što je važno istaći, kada je riječ o ovoj porodici, jeste da su roditelji preminulog zdravstveni radnici – otac je specijalista ortopedije i dugogodišnji ljekar, koji je više od 12 godina bio direktor iste zdravstvene ustanove, a majka je stomatolog.

Uprkos tome, njihov sin je okarakterisan kao „lak bolesnik“ i otpušten kući, iako se kasnije pokazalo da je imao teško, životno ugrožavajuće stanje.

Porodica ističe da ovo ne navodi radi privilegija, već upravo suprotno – da bi ukazala na ozbiljnost problema i postavila pitanje kako se postupa prema drugim pacijentima, ako se ovakav ishod desio i u slučaju djeteta ljekara.

KBC Berane: Komisija zasijeda

Iz KBC Berane su Pobjedi kazali da je Komisija za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u postupku zasijedanja povodom navedenog slučaja.

Medicinski direktor dr Milić Mimović je Pobjedi kazao da će, po okončanju rada Komisije i zvaničnog izvještaja,

javnost biti blagovremeno informisana o utvrđenim činjenicama i eventualno preduzetim mjerama.

– Takođe, obavještavamo Vas da su pripadnici Uprave policije izuzeli kompletnu medicinsku dokumentaciju, te da je postupak u toku, i da Kliničko-bolnički centar Berane nema uvid u obdukcioni nalaz – piše u odgovorima dr Mimovića.

Na pitanja Pobjede odgovorili su i da u ovom trenutku nijedan zaposleni nije udaljen sa posla, niti je pokrenut disciplinski postupak, s obzirom na to da je postupak utvrđivanja svih relevantnih okolnosti u toku.

Preskočena pitanja

Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili na pitanja Pobjede. Pitali smo resor kojim rukovodi dr Vojislav Šimun da li su upoznati sa ovim slučajem, te da li je formirana komisija koja bi ispitala okolnosti smrti pacijenta starog 36 godina.

Kakve je zaključke komisija donijela, te da li je utvrđena odgovornost i čija. Nije odgovoreno ni na pitanja da li postoji procedura utvrđivanja dijagnoze sepse i kakav protokol važi u tim situacijama.

Na pojedina pitanja koja su upućena i Ministarstvu zdravlja i KBC Berane nijesmo dobili odgovor: da li su ljekari sumnjali na perforaciju crijeva nakon urađene kolonoskopije, s obzirom na mogućnost ove komplikacije – ako se nije sumnjalo, zašto nije; što u stanju pacijenta i njegovim laboratorijskim nalazima nije ukazivalo na perforaciju; što je pokazao snimak abdomena koji je urađen i da li je tom prilikom propuštena mogućnost da se postavi dijagnoza perforacije.

Dileme koje ostaju

Dok se čekaju nalaz komisije vještaka VDT-a u Bijelom Polju i izvještaj komisije za kontrolu kvaliteta u KBC Berane, ostaje ključna dilema koju nameće hronologija porodice: kako je pacijent sa jakim bolovima, otečenim i tvrdim stomakom, povraćanjem, izraženom slabošću, tri dana bez mokrenja i urađenim RTG snimkom – mogao biti proglašen „lakim bolesnikom“ i otpušten kući, a da sjutradan umre od sepse usljed perforacije debelog crijeva.

Smrt tridesetšestogodišnjaka u Beranama nije prvi slučaj koji je otvorio pitanje prepoznavanja i liječenja sepse u crnogorskom zdravstvenom sistemu. Javnost još pamti i smrt djeteta u Baru, koja je takođe izazvala snažne reakcije i zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti. Iako se radi o različitim slučajevima, zajednički imenitelj ostaje isti – kašnjenje u dijagnostici, dileme oko primjene protokola i nedostatak pravovremenih institucionalnih odgovora.

Jelena martinović

18 Hronika

Tatjana Otašević, sestra Joša Otaševića, kazala je za Pobjedu da je pismo koje su dobili od žene koju je spasio njen brat i život njene kćerke, utjeha kojom se odaje počast njegovoj hrabrosti i plemenitosti.

- Žena koja je ranjena, u februaru je poslala poruku našoj porodici u kojoj je napisala da su ona i njena kćerkica ostale žive isključivo zahvaljujući Jošu. Kako nam je navela, Jošo je uhvatio ubicu za ruku u trenutku kada je pokušao da puca u nju i bebu. Ako išta može biti utjeha za našu porodicu, onda je to ta izjava preživjele svjedokinje kojom se odaje počast Jošovoj hrabrosti i plemenitosti - kazala je ona za Pobjedu.

Ni godinu nakon masakra javnost ne zna sve detalje masovnog ubistva na Cetinju. Aco Martinović je, nakon što je nekoliko sati proveo u kafani „Podmornica“ – kako su ovaj objekat još od otvaranja zvali Cetinjani – otišao do svoje kuće na drugom kraju grada, u naselju Bajice, i vratio se s pištoljem. Počeo je da ubija, nemilosrdno i na kućnim pragovima. Ubio je Mirka Vuletića (45) i njegove brataniće Jovana (13) i Vukana (9). Ubio je i Draganu Drašković (52), Branislava Mudrešu (60), Radivoja Markovića (70) i Joša Otaševića (55). Nije poštedio ni svoju rođenu sestru Zoricu Vuletić, kao ni Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove, blizance Miloša i Marka Martinovića. Krvavi pir je trajao nekoliko sati. Grad je bio prepun policije, ali je zvijer u ljudskom obliku izmicala hajci sve do pred ponoć, kada je u pomračenoj svijesti shvatio da nema kud dalje i pucao sebi u glavu.

I onda muk. Sve dok nebo nad Cetinjem nijesu ponovo zaparali jauci Vukanove i Jovanove majke, Zoričine djece, Jošovih roditelja i sestre... jauk Cetinja još jednom zavijenog u crno.

Iza onoga s čim je javnost upoznata već dan nakon tragedije, ostale su brojne nepoznanice.

Kako je Aco za svega nekoliko minuta otišao do svoje kuće u Bajicama i vratio se u kafanu? Da li je imao pištolj u autu ili mu ga je neko dao na putu?

Kako ga nijedna policijska patrola nije locirala i identifikovala, iako se vijest o pucnjavi vrlo brzo proširila, a policijske snage iz Podgorice i okolnih gradova počele da stižu na Cetinje? To su samo neka od pitanja na koja nadležni ni godinu

TIŠINA KOJA BOLI, TUGA KOJA OPOMINJE: Godina od masakra u prijestonici u koje

Cetinje više nije isti g strah postao svakod s. vasiljević

CETINJE – U noći kada je Nova godina na Cetinju prestala da bude praznik i postala datum koji se pamti po krvi i tišini, Marija Martinović i njena beba preživjele su ono što se teško može nazvati drugačije nego čudom. U krvavom pohodu Aca Martinovića, koji je prvog dana 2025. godine ubio 13 ljudi, među kojima i dvoje djece, mlada majka i njena kćerkica izmakle su smrti zahvaljujući jednom čovjeku – Jošu Otaševiću, koji je uhvatio za ruku Martinovića u trenutku kada je krenuo da puca u njih.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

nje se uvuklo među ljude, a strah je postao svakodnevica.

Grad u kojem smo se svi znali, danas je mjesto u kojem se ljudi gledaju s oprezom - kaže Marković.

Grad je ostavljen da sam nosi teret kolektivne traume. Istovremeno, Cetinje se prazni.

Mladi odlaze, porodice se sele, a oni koji ostaju pitaju se – dokle ovako?

-Bez nade nema bezbjednosti, a nama su oduzeli i jedno i drugo, dodaje Marković, naglašavajući da na Kruševom ždrijelu nije tražena osveta, već istina i odgovornost.

-Ono što se dogodilo na Cetinju nije samo lokalna tragedija, već ogledalo države u kojem se vidi koliko vrijedi ljudski život pred ćutanjem institucija, kazao je.

Radna grupa pisala – država nije reagovala

Zadnji ulaz kafane Velestovo („Podmornica“) u kojoj je masovni ubica započeo pucnjavu

Grad koji pamti, a država koja ćuti. To nije fraza, niti patetika – to je ogoljena činjenica koju danas osjeća svako ko prođe njegovim ulicama. Grad u kojem se decenijama živjelo bez straha, u kojem se vrata nijesu zaključavala ni kada se odlazilo na odmor, danas nosi tišinu koja boli. Tišinu iza koje stoje imena, prezimena i grobovi. Dva masovna ubistva i 23 izgubljena života, među kojima su i djeca, zauvijek su promijenila Cetinje. Godina je od kako je Cetinjanin Aco Martinović ubio 13 osoba, od kojih dvoje djece. Iza tih brojki ostale su porodice koje više nikada neće biti iste: roditelji koji su sahranili svoju djecu, djeca koja su ostala bez roditelja i grad koji je ostao bez osjećaja sigurnosti, koji je izgubljen poslije prvog masakra u Medovini kasnije nijesu dali odgovore.

Poslije masakra, na Kruševom ždrijelu, mjestu protesta i vapaja, deset mjeseci su se okupljali oni koji ne pristaju na zaborav. Među njima je i Mito Marković, dugogodišnji cetinjski privrednik, čovjek koji otvoreno govori ono što mnogi misle, ali se ne usuđuju da izgovore.

- Ako može doktor da odgovara za propust, onda mora da odgovara i policajac. Ne postoji profesija koja ima pravo na grešku kada su u pitanju ljudski životi - kaže Marković, dodajući da njegove riječi dolaze iz dubokog osjećaja nepravde.

Jer, uprkos razmjerama tragedije, niko iz sistema nije snosio odgovornost. Nije bilo ostavki, sankcija, niti javnog priznanja propusta, kojih je, kako tvrdi, bilo mnogo.

Porodice ubijenih su od februara do kraja novembra, u znak protesta, višesatnim bloka-

dama saobraćaja na putu Cetinje–Podgorica pokušavale da skrenu pažnju javnosti na propuste, nepravdu i izostanak empatije nadležnih.

Jedan od ključnih zahtjeva protesta jeste da se suđenja za masovna ubistva vode ozbiljno, brzo i transparentno. Na optuženičkoj klupi za sada se našla samo načelnica Filijale MUP-a na Cetinju Olivera Krivokapić, zbog optužbe za „nesavjestan rad u službi“, odnosno zbog neoduzimanja oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. godine u naselju Medovina ubio deset osoba, među kojima i dvojicu dječaka – Marka i Mašana Martinovića.

Jedno od najtežih pitanja koje i dalje visi nad Cetinjem jeste – da li su masakri mogli biti spriječeni? Da li su institucije imale informacije koje nijesu iskoristile? Zašto nikada nije do kraja vještačen telefon ubi-

ce – ne samo listing poziva, već kompletna digitalna komunikacija? S kim je komunicirao i gdje je bio neposredno prije zločina? Ta pitanja ostaju bez odgovora. Dodatnu sumnju izaziva i odbijanje da se javnosti dostave snimci sa kamera u blizini Manastira. „Zašto se kriju snimci? Ako nema što da se sakrije, zašto se ne po-

kaže istina?“, pitaju porodice žrtava.

-Imam problem s tim narativom – da je ubica ‘pukao’. Čovjek koji ubije dijete i ženu ne može se opravdati. To nije trenutak slabosti, to je zločin. Cetinje danas živi s posljedicama koje nijesu samo psihološke, već i društvene. Porodice žrtava su zavađene, nepovjere-

U Skupštini prijestonice održane su dvije vanredne sjednice na inicijativu gradonačelnika Nikole Đuraškovića: prva 10. januara i druga 10. aprila.

Na prvoj su usvojeni zahtjevi upućeni relevantnim državnim i međunarodnim institucijama.

Traženo je: podnošenje ostavki ili smjena kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenzike, te taksativno navođenje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama i zakonskim rješenjima u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara 2025. godine. Takođe je traženo da OB Cetinje preraste u Centar bezbjednosti Cetinje, obezbjeđivanje adekvatnog broja policajaca, uvođenje kvartovskih policajaca i uspostavljanje savremenog video-nadzora. Nakon što nijedna državna institucija nije odgovorila, formirano je skupštinsko tijelo za praćenje realizacije zahtjeva.

Prema riječima koordinatora Radne grupe i potpredsjed-

Parastos za žrtve masakra na Cetinju: Poruka solidarnosti i sjećanja Parastos za sve stradale u prošlogodišnjim masakrima na Cetinju, kao i za žrtve zločina u Medovini, biće služen 1. januara u 14 časova u Crkvi Svetog Ivana Crnojevića, najavio je Upravni odbor Arhiepiskopije cetinjske.

Nakon parastosa, u 15 časova, planirano je paljenje svije-

ća kod spomenika Cetinjska vila, u znak sjećanja na sve ubijene.

Kako je saopštio protojerej Stefan Marković, ova komemoracija ima za cilj ne samo da oda počast žrtvama i pruži podršku njihovim porodicama, već i da pošalje snažnu poruku suživota, sao-

sjećanja i ljudske solidarnosti u društvu koje je, kako je kazao, opterećeno podjelama, tenzijama i svakodnevnim pritiscima.

-Želja nam je da se makar na trenutak izađe iz konteksta tenzija i politike i da se uđe u srca ljudi, da se probudi ono ljudsko u nama. Da

Hronika 19

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

s. vasiljević

em je Aco Martinović ubio 13 osoba

grad, dnevica

pokažemo da još uvijek imamo emocije, da nijesmo zamrli i da nijesmo postali ravnodušni, poručio je Marković.

On je pozvao građane da prisustvom parastosu i paljenju svijeća pokažu pijetet i saosjećanje prema stradalima i njihovim porodicama.

Protojerej Marković je najavio i da je pokrenuta inicijativa za kanonizaciju četiri ubijena dječaka – Marka,

Mašana, Jovana i Vukana.

Govoreći o ovoj inicijativi, Marković je istakao da je ona potekla od vjernog naroda i da je upućena Svetom arhijerejskom sinodu Crnogorske pravoslavne crkve. Podsjećajući na prošlogodišnji Božić, koji je na Cetinju i u Crnoj Gori dočekan u suzama i velikoj boli, Marković je poručio da će ovaj biti proveden u molitvi da se slične tragedije nikada više ne ponove.

Turniri kao znak sjećanja KK Lovćen je, u saradnji sa Prijestonicom i Sekretarijatom za mlade, ove godine pokrenuo Memorijalni košarkaški turnir „Jovan i Vukan“, u čast tragično stradalih dječaka Vuletića. Godinu ranije, FK Winner, na čelu sa Ninom Milanovićem, a u saradnji sa FK Lovćen i Prijestonicom, pokrenuo je Memorijalni fudbalski turnir „Marko i Mašan“.

Takođe, jedna od nagrada na međunarodnom turniru „Miljan Miljanić“, koji se održava u Srbiji, nosi ime Marka i Mašana Martinovića.

nika Skupštine prijestonice Mirka Stanića, većina onih koji su trebali da se oglase odlučili su se za ćutanje ili ignorisanje. Osim činjenice da bi se „Markov i Mašanov zakon“ uskoro mogao naći u proceduri državnog parlamenta, sve ostalo je ostalo na nivou zahtjeva.

-To dovoljno govori o tome da nije postojala elementarna volja vlasti da se utvrdi odgovornost, zaključio je Stanić.

Masakr otkrio slabosti sistema

Pogled na Grahovsku ulicu u kojoj se dogodilo masovno ubistvo na Cetinju

OKG. Savjet ocjenjuje da ovakvo stanje predstavlja sistemski promašaj u procjeni rizika i adekvatnoj raspodjeli resursa.

,,Prazni prostor“ i minuti odlučivali o životu

Dodatni problem predstavlja tzv. prazni prostor između smjena policije, u periodu od 17 do 18 časova, kada je i započeo krvavi pohod. Hronologija poziva Dežurnoj službi OB Cetinje pokazuje da je prvi poziv primljen u 17.26, šest minuta nakon početka zločina, a naredni minut kasnije policija je bila upućena na pogrešnu lokaciju. U 32 minuta zabilježeno je 15 poziva, dok je do kraja večeri registrovano108 poziva građana. Cjelokupna radnja svih ubistava trajala je najviše 37 minuta - period koji se pokazao presudnim za porodice žrtava, ali i poražavajuće kratkim za institucije koje nijesu uspjeli da ga prekinu. Iako je UP dostavila i odgovore i dokumentaciju, činjenica je da to nije dovelo do konkretne odgovornosti i promjena.

Za sada. Bez dodatne, nezavisne i profesionalne analize, upozorava Savjet, Crna Gora rizikuje da tragedije sa Cetinja

Zaštitari i psihološka podrška Jedna od inicijativa Skupštine prijestonice urodila je plodom, pa su tako sve crnogorske škole već početkom drugog polugodišta dobile zaštitare.

Lokalna uprava Cetinja, u saradnji sa nadležnim ministarstvima, takođe je obezbijedila cjelodnevnu psihološku podršku za sve građane. Svi koji su

osjećali potrebu za razgovorom mogli su se obratiti stručnim licima dolaskom u Dom zdravlja ili putem besplatne telefonske linije.

ostanu još jedan primjer u kojem su činjenice utvrđene, ali posljedice izostale.

bal u balonu, nazvao ga je i rekao mu da mi se javi kad završe termin, kako bi ih prebacio do kuće.

-Međutim, odmah po završetku razgovora sa sinom, telefon je ponovo zazvonio. Drugi zet, koji živi na Cetinju, pitao me je: „Jeste li svi kući? Ovaj ide po Cetinju i ubija!“ Tada je nastao pravi pakao. Krenuo sam odmah da „pokupim“ sina i njegove drugove i da pokušam da ih bezbjedno odvezem kućama. Dok sam ponovo pokušavao da dobijem sina na telefon kako bih im javio da dolazim po njih, poziv je ostajao bez odgovora – kazao je Popović, dodavši da nema snage da priča o mislima koje su mu prošle kroz glavu u tih nekoliko minuta dok nije stigao do balona.

Na sreću, djeca su bila na sigurnom. Kako kaže Popović,

tek nakon što je sve dječake razvezao kućama, saznao je detalje krvavog pira koji se odvijao u neposrednoj blizini.

-Kada sam čuo da su među ubijenima i dva dječaka, od kojih je jedan svakodnevno igrao basket sa mojim mlađim sinom, suze su same krenule, ispričao je Popović.

Još u glavi čujem: „Ovaj ide po Cetinju i ubija“

Cetinjanin Luka Popović je 1. januara preživio traumu i danas se živo sjeća tih momenata.

-Miran praznični dan se za nevjerovatno kratko vrijeme pretvorio u pakao. Prvo sam dobio telefonski poziv od zeta koji živi u drugom gradu; javio mi je da je čuo da je došlo do pucnjave u jednom lokalu i da ima stradalih. Na prvu sam pomislio da je opet u pitanju neki obračun kriminalnih klanova i sebi postavio pitanje: dokle više?

S obzirom na to, kaže Popović, da je njegov stariji sin pošao sa društvom da igra fud-

Bol je postao dio realnosti

s. vasiljević

Uoči prve godišnjice masovnog zločina na Cetinju, Savjet za građansku kontrolu rada policije iznio je niz preporuka koje, posmatrane u cjelini, predstavljaju ozbiljnu optužnicu protiv načina na koji je bezbjednosni sektor funkcionisao tokom jednog od najtragičnijih događaja u istoriji države. Savjet je Vladi i premijeru Milojku Spajiću pre-

poručio formiranje posebnog stručnog tijela koje bi sprovelo sveobuhvatnu analizu postupanja institucija tokom i nakon masakra. Ta analiza, kako naglašava Savjet, mora biti javna, dostupna građanima i potpuno lišena političkog uticaja.

U zaključcima se jasno navodi da dosadašnje institucionalne reakcije nijesu bile adekvatne, niti po obimu, niti po dubini, te da je izostala politička volja da se odgovori na pitanje koje već dvije i po godine lebdi nad Cetinjem: zašto država nije naučila lekciju nakon prvog masakra?

Savjet je podržao zahtjev porodica stradalih za formiranje međunarodnog ekspertskog tima, uz posredovanje Delegacije EU, koji bi sproveo nepristrasnu i cjelovitu istragu oba masovna ubistva. Ovaj zahtjev, koji dobija direktnu institucionalnu podršku Savjeta, jasno signalizira duboko nepovjerenje u sposobnost domaćih institucija da samostalno rasvijetle sopstvene propuste.

U izvještaju Savjeta iznesene su ozbiljne primjedbe na operativni odgovor policije. Iako je ubica identifikovan relativno brzo, kao i vozilo kojim se nesmetano kretalo kroz grad, blokada grada nije uspostavljena blagovremeno, niti sa dovoljnim resursima. Kontrola lica i vozila sprovođena je u ograničenoj mjeri, što je omogućilo počiniocu da nastavi kretanje bez ozbiljnijih prepreka.

Jedan od najporaznijih podataka jeste onaj da je u trenutku izbijanja masakra na Cetinju bilo prisutno svega 11 policajaca. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom na činjenicu da je grad već imao iskustvo masakra iz 2022. godine, kao i na to da su u tom periodu bili aktuelni sukobi organizovanih kriminalnih grupa (OKG).

Prema informacijama koje je nekoliko mjeseci prije tragedije saopštio premijer, na Cetinju boravi čak 120 članova

Prednji ulaz u kafanu Velestovo („Podmornica“) u kojoj je masovni ubica započeo pucnjavu

Da ni nakon godinu bol ne jenjava, potvrđuje i građanski aktivista Bajko Stanojević.

-Bol porodica koje su izgubile svoje najmilije, kao i bol građana Cetinja postao je dio naše svakodnevice. Taj bol i danas prati snažan osjećaj nepravde i bijesa zbog tragedija koje su nas zadesile 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025. godine, a koje su potresle cijelu Crnu Goru i region, kazao je Stanojević.

Kako je naglasio, posebno zabrinjava spoznaja o nespremnosti države i institucija da zaštite građane i da u ovakvim situacijama reaguju profesionalno, odgovorno i ljudski.

Dodatnu bol izaziva i izostanak empatije dijela državnih organa, ali i dijela javnosti.

-Okupićemo se 1. januara, u tišini zapaliti svijeće i pomoliti se da se ovakve tragedije nikada i nigdje više ne ponove, ali i da se nikada ne zaborave nevini ljudi ubijeni na kućnom pragu, bez povoda i bez zaštite. Poruka ovog okupljanja je jasna – ovakvi zločini se ne smiju relativizovati niti ikada prihvatiti kao nešto normalno, zaključio je Stanojević.

Jelena Đukanović - Petrović Bojana Robović

20 Hronika

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Istražitelji utvrđuju uzrok smrti Budvanina, obavljen uviđaj u selu Markovići iznad Budve

Pronađeno tijelo Markovića, sumnja se na ubistvo BUDVA – Tijelo Budvanina Sima Markovića (52) pronađeno je u utorak u blizini seoske crkve u mjestu Markovići iznad Budve i kako je Pobjedi nezvanično

saopšteno, sumnja se, na ubistvo.

Iz Uprave policije je zvanično saopšteno da je budvanskim policajcima prijavljeno da je, u selu Markovići, pronađeno

tijelo osobe koja je identifikovana kao S. M. iz Budve.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva, u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzi-

maju sve zakonom propisane mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je nastupila smrt ovog lica. U toku su uviđajne mjere i radnje, a po prikupljanju više informa-

DUGOTRAJNI KRIVIČNI POSTUPCI: Pravni stručnjaci ukazuju da je u praksi neophodno primjenjivati institut poput svjedoka saradnika kako bi se rasteretio rad sudova

Veselin Radulović

s. vasiljević

d. mijatović

Sporazumom o priznanju krivice do brže i efikasnije pravde

Zdravko Begović

PODGORICA – Institut sporazuma o priznanju krivice i njegova veća primjena u praksi doveo bi do brže i efikasnije pravde, rasteretio bi rad sudova ali i smanjio sudske troškove – smatraju sagovornici Pobjede, advokati Zdravko Begović i Veselin Radulović.

- Sporazum o priznanju krivice predstavlja svojevrstan „ugovor“ između nadležnog tužilaštva sa jedne strane i okrivljenog i njegovog branioca sa druge strane, koji potvrdu dobija pred sudom u vidu presude.

Sam sporazum može se podnijeti i Da je primjena tog instituta prije i nakon podizanja optužnice, danas gotovo pa zaboravljena najkasnije na prvom ročištu za ukazuju i iz Višeg suda, pojašnjavajući da sporazum ubrza- održavanje glavnog pretresa pred va trajanje krivičnog postupka prvostepenim sudom, objasnili su jer se ne sprovodi glavni pretres te da nije zanemarljiva ni Pobjedi iz Višeg suda procesna ekonomičnost.

- U praksi ovog suda sporazum o priznanju krivice najčešće se primjenjuje u odnosu na krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, utaja poreza i doprinosa, zloupotreba službenog položaja... – kazali su Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici.

Napominju da sud ne vodi evidenciju o tome koliko je takvih sporazuma zaključeno, ali dodaju da je Zakonikom propisano da se institut sporazuma o priznanju krivice može primijeniti u odnosu na sva krivična djela, osim terorizma i ratnih zločina.

- Sporazum o priznanju krivice predstavlja svojevrstan „ugovor“ između nadležnog tužilaštva sa jedne strane i okrivljenog i njegovog branioca sa druge strane, koji potvrdu dobija pred sudom u vidu presude. Sam sporazum može se podnijeti i prije i nakon podizanja optužnice, najkasnije na prvom ročištu za održavanje glavnog pretresa pred prvostepenim sudom - objasnili su iz Višeg suda.

Zaključenjem sporazuma, navode, okrivljeni u potpunosti priznaje krivično djelo za koje se tereti, odnosno priznaje jedno ili više krivičnih dje-

la učinjenih u sticaju koja su predmet optužbe, a okrivljeni i državni tužilac se saglašavaju o visini kazne i drugim krivičnim sankcijama koje će okrivljenom biti izrečene u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika.

PRIMJENA SPORAZUMA

Advokati Begović i Radulović podsjećaju da je primjena sporazuma ranije bila mnogo veća, posebno u vrijeme mandata bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

- Zaista, nastupio je period kada su ti sporazumi i zaključi-

vani i kada su postupci mnogo kraće trajali nego što to danas biva i to je bilo nešto što je omogućavalo efikasniju pravdu.

Međutim, unatrag tri ili četiri godine, pojavom velikih predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, nekako je taj institut zamro. Vrlo rijetko ga imamo i u onim redovnim postupcima i ja smatram da se ozbiljno mora nešto činiti da on dobije punu primjenu, kazao je Pobjedi advokat Begović i ponovio da tom institutu treba dati šansu jer se on godinama primjenjuje u drugim pravnim sistemima.

Sa druge strane, advokat Radulović upozorava da se ranije sporazum sporno primjenjivao te da je bilo niz slučajeva da su se za najteža krivična djela zaključivali sporazumi o priznanju krivice i uz najblaže moguće sankcije za okrivljena lica.

Ipak, naglašava da sada imamo potpuno drugu krajnost – Institut se gotovo i ne primjenjuje, što prema njegovom stavu, nije dobro.

- Mislim da bi Vrhovni sud trebalo da usvoji neke smjernice kada je u pitanju sporazum o priznanju krivice da bi se nekako praksa ujednačila i da bi te kazne koje tužioci eventualno dogovore sa okrivljenima i sa odbranom bile pravične ustvrdio je Radulović.

SVJEDOK SARADNIK

U Višem sudu u Podgorici smatraju da bi svjedok saradnik takođe ubrzao trajanje krivičnog postupka, ali ukazuju da od suda ne zavisi da li će određeno lice dobiti taj status, već od niza faktora.

- A to je volja okrivljenog da dobije taj status, da li će njegov iskaz i dokazi koje pruži sudu znatno doprinijeti dokazivanju tog krivičnog djela i krivice učinilaca ili pomoći otkrivanju, dokazivanju i sprečavanju drugih krivičnih djela kriminalne organizacije - naveli su iz suda.

Advokat Radulović smatra da bi institut svjedoka saradnika trebalo da se primjenjuje u praksi mnogo više, posebno za najteža krivična djela.

- Mislim da je tu propust i mana u radu SDT-a, jer sam sasvim siguran da postoje lica koja bi bila spremna da prihvate taj status. Taj status ne može imati neko ko je vođa kriminalne grupe, ali bilo ko od članova može i mislim da bi on u praksi trebalo da se primjenjuje kvalitetnije ili da dovodi do prikupljanja dokaza koji će, u krajnjem, rezultirati osuđujućim presudama - poručio je Radulović. J ovana RAIČEVIĆ

cija javnost će biti obaviještena, piše u saopštenju. Četiri dana ranije, u rijeci u beranskom selu Šekular pronađeno je tijelo muškarca čiji identitet još nije utvrđen.

Podsjetimo, iz Uprave policije zvanično su potvrdili da je tijelo pronađeno,tedasudetaljioidentitetuiuzrokusmrtizasadanepoznati,tijelojeupućenonaobdukciju i čekaju se rezultati. A. R.

Vrhovni sud ukazao na brojne propuste tužilaštva u odnosu na blokiranje imovine nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca

Bez dokaza blokirali imovinu Milivoja Katnića PODGORICA – Imovina nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića ne potiče od kriminala i tužilaštvo nije dokazalo vezu između navodnih krivičnih djela i spornih nepokretnosti, odluka je Vrhovnog suda.

Kako su pojasnili, tužilaštvo nije preciziralo koja je imovina navodno nezakonita, niti kada je stečena, niti je pokazalo da postoji očigledna nesrazmjera između zakonitih prihoda i vrijednosti imovine.

Iz Vrhovnog suda su jasno poručili da privremeno ograničavanje raspolaganja imovinom ne može služiti kao zamjena za nedostatak dokaza, niti kao sredstvo pritiska u krivičnom postupku.

Vrhovni sud je ovaj stav zauzeo nakon što je utvrđeno da su na Katnićevom zemljištu objekti izgrađeni još 2010. godine, odnosno 13 do 14 godina prije pokretanja krivičnog postupka protiv njega, što je, kako je naglašeno, od posebnog značaja imajući u vidu prirodu krivičnih djela i vrijeme navodnih izvršenja.

Posebno je ukazano da državno tužilaštvo nije preciziralo koji dio imovine se smatra nezakonitim, kada je navodno stečen, niti je dostavilo konkretne podatke o visini imovinske koristi koja bi poticala iz kriminalne djelatnosti.

U obrazloženju presude navodi se i da se tužilaštvo u aktima uglavnom bavilo analizom prihoda Katnića od 2019. godine, zanemarujući činjenicu da je okrivljeni dostavio dokaze o zakonitim prihodima koje je ostvarivao još od 2005. godine, uključujući period u kojem su sporni objekti građeni.

– Tužilaštvo nije identifikovalo konkretne tokove novca, niti je ponudilo dokaze da je imovina uvećana, transformisana ili održavana sredstvima koja potiču iz navodnih krivičnih djela – naveli su iz Vrhovnog suda, naglašavajući da sama činjenica da imovina ima veću vrijednost ne može biti dovoljna da bi se automatski dovela u vezu sa kriminalnom djelatnošću.

Pozivajući se na relevantnu praksu Evropskog suda za ljudska prava, Vrhovni sud je ukazao da privremene mje-

re obezbjeđenja predstavljaju ozbiljno ograničenje prava na mirno uživanje imovine, te da se mogu izricati isključivo kada postoje jasno utvrđeni, konkretni i provjerljivi razlozi.

U suprotnom, kako je ocijenjeno, takve mjere bi imale karakter priventivne sankcije, što nije njihova zakonska svrha.

Sud je podsjetio i da zahtjev za zaštitu zakonitosti, kao vanredno pravno sredstvo, ne služi za ponovno preispitivanje činjenica i dokaza, već isključivo za ocjenu da li je u pravosnažnim sudskim odlukama došlo do povrede zakona, radi obezbjeđenja jedinstvene i pravilne primjene prava i pravne sigurnosti.

Vrhovni sud je zaključio da je zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva neosnovan i donio odluku da ga u cjelini odbije.

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tereti se da je zajedno sa bivšim visokim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem i specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem bio dio kriminalne organizacije koja je zloupotrebljavala položaj radi ostvarivanja ličnih i interesa ljudi iz kriminalnog miljea.

Uporedo sa krivičnim postupkom, SDT je sprovodio finansijsku istragu sa ciljem da utvrdi da li postoji nesrazmjera između Katnićevih zvaničnih prihoda i vrijednosti nekretnina u njegovom vlasništvu.

Tužilaštvo je tražilo privremene mjere obezbjeđenja tih nekretnina zbog sumnje da bi mogle biti stečene kriminalnom djelatnošću ili prikrivene preko trećih lica.

Katnić je u više navrata negirao sve navode iz optužnice i tvrdnje o nezakonitom porijeklu imovine.

U javnim istupima i pismenim obraćanjima sudu i nadležnim institucijama poručivao je da se protiv njega vodi politički motivisan postupak, te da njegova imovina ima zakonito porijeklo i da je stečena dugogodišnjim radom i kreditnim zaduženjima. On je posebno osporavao miješanje finansijske i krivične istrage, ističući da tužilaštvo nije ponudilo konkretne dokaze koji bi potkrijepili sumnje izneseB.R. ne u medijima.

Hronika Podgorice

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Višesatna drama na lokaciji nadomak Botuna, gdje je planirana izgradnja PPOV, prethodila dugo očekivanom epilogu

Juče su (kako-tako) počeli radovi na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u industrijskoj zoni KAP-a, nadomak Botuna. Prema očekivanjima i najavama, to su morale da obezbijede policijske snage, nakon što su mještani Botuna i Zete spriječili predstavnike Uprave za inspekcijske poslove da nešto iza četiri sata ujutro priđu lokaciji na kojoj je planirana izgradnja PPOV.

Radovi počeli, mještani Botuna i Zete privedeni pa pušteni na slobodu Nakon što mještani Botuna i Zete nijesu htjeli da postupe po naređenju policije, oko osam sati uslijedila je akcija privođenja. Građani su pružali pasivan otpor, pa su policajci najveći broj njih morali da ponesu do policijskih kombija I. MITROVIĆ

Jake policijske snage na teren su izašle oko šest sati, blokirale sve prilazne puteve i kompletan prostor označile kao zaštićen. Nakon što mještani Botuna i Zete nijesu htjeli da postupe ni po naređenju policije, oko osam sati uslijedila je akcija privođenja. Građani su pružali pasivan otpor, pa su policajci najveći broj njih morali da ponesu do policijskih kombija. Oko 10 časova ovaj prostor je bio oslobođen od ljudi. Bilo je privedeno 54 lica, među kojima i predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović, dok je lider DNP-a Milan Knežević samoinicijativno ušao u maricu, gdje je ostao sve dok nijesu pušteni na slobodu svi privedeni mještani.

PRIVOĐENJE

Oko četiri sata na kapiji industrijske zone KAP-a, na lokaciji gdje je planirana gradnja PPOV, Komunalnu policiju i predstavnike ViK-a sačekao je veći broj mještana koji su im blokirali pristup. Nalog da se dobrovoljno uklone sa lokacije i povuku svoja vozila, mještani su odbili, nakon čega je zatražena intervencija policije. Već poslije šest sati policijske patrole blokirale su sve prilazne puteve Botunu, počev od kružnog toka na petrovačkoj magistrali (kod logističkog centra Voli), a veliki broj policajaca pod opremom za razbijanje demonstracija opkolio je građane u industrijskoj zoni KAP-a, koji su ih dočekali pjesmom ,,Dobro došli kićeni svatovi“ i skandiranjem ,,Đe vam je direktor“, ,,Bečiću izdajo“…

Komandir policije izdao je oko osam sati naredbu mještanima da se povuku sa lokacije ili će u suprotnom upotrijebiti najblaže sredstvo prinude. Na to su mještani odgovorili povicima ,,Ovo je Zeta“, ,,Hapsi“ i pjevanjem crnogorske himne. Nakon što su odbili da se samostalno povuku iz industrijske zone KAP-a, policijskim službenicima, u akciji kojom je rukovodio pomoćnik direktora policije Miloš Rakonjac, krenuli su u potiskivanje građana.

S obzirom na to da je najveći broj njih pružao pasivan otpor

Policija primijenila najblaža sredstva prinude

sjedeći ili ležeći na zemlji, policijski službenici morali su većinu da ponesu do marica. U akciji privođenja učestvovale su i policajke, jer je na terenu bio i nemali broj žena i djevojka iz Botuna i Zete. Jedan od policajaca koji je rukovodio akcijom više puta je ponovio kolegama da ne hapse Milana Kneževića. Lider DNP-a legao je preko nekoliko sugrađanki, kako bi spriječio njihovo hapšenje.

Oko 9.30 časova on je, zajedno sa jednom Botunjankom, otišao do marice i samoinicijativno ušao u policijski kombi.

Više puta je naglasio da je on stanovnik Mojanovića i da je uz svoj narod. S njim je razgovarao i predstavnik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a policajci su Kneževiću i ostalima sugerisali da izađu iz vozila, uz obrazloženje da je ono pokvareno. Knežević je odgovorio kako ne vjeruje u to i poručio da neće izaći iz marice, već će ostati uz svoj narod. Neko-

Blokada saobraćajnica Mještani Zete blokirali su juče više ključnih saobraćajnica u znak protesta zbog dešavanja u Botunu. Blokade su počele na kružnom toku prema Aerodromu Podgorica, gdje su građani napustili svoja vozila i izašli

21

na kolovoz, zbog čega je bio onemogućen saobraćaj na relaciji Podgorica – Zeta.

Kako je vrijeme odmicalo, blokade su se širile - saobraćaj je bio zaustavljen u Bistricama, Matagužima, na Vukovačkom mostu...

liko sati kasnije, kada su pušteni svi privedeni Botunjani i Zećani, Knežević je sam napustio maricu.

RAZOČARANJE

- Do jutros sam bio član parlamentarne većine. Odmah kad se završi ova agonija, na predsjedništvu stranke ću predložiti izlazak iz ove krvave Vlade.

Ovo što se danas dogodilo ne pamtimo još ni za vrijeme Đukanovića - kazao je Knežević.

To što je policija odbila njegovo hapšenje ocijenio je kao politički potez da bi se iz vladajuće koalicije dogovorili s njim, ali i naglasio kako su institucije doživjele poraz.

- Poslije današanje intervencije policije sve je besmisleno u državi. Ono što je poraz institucija je hapšenje djece, staraca, predsjednika opštine Zeta i njegovog oca i to da su htjeli da uhapse i ove četiri žene, ali nijesam htio da se odvojim od njih.

Iako su imali ponudu da uhapU kasnim popodnevnim satima, kružni tok prema aerodromu je odblokiran, prema riječima građana Zete, nakon razgovora sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem na licu mjesta.

Istovremeno, najavljeno je da će ta saobraćajnica ponovo biti blokirana i u srijedu.

se mene prvoga, a ne građane Botuna - kazao je Knežević.

Nakon što su oslobodili prostor industrijske zone KAP-a, pripadnici policije su oko 10 časova napustili taj prostor, dok je veliki broj njih ostao da dežura u blizini. Ubrzo su stigli službenici kompanije ,,Sekjuriti gard Montenegro“, koji su zaduženi da obezbjeđuju ovaj prostor, a nakon njih i građevinske mašine koje treba da izvode radove.

Nekoliko specijalizovanih vozila ,,pauk“ uklonilo je više neobilježenih vozila koja su bila parkirana u ograđenom prostoru. Komunalni inspektor iz Zete Saša Raičević kazao je da podgorički pauk nelegalno preuzima vozila na njihovoj teritoriji, na što mu je policijski službenik Milan Radusinović odgovorio da se sve radi u skladu sa zakonom, da je u pitanju akcija Uprave policije, a da je Komunalna policija iz Zete imala kad da djeluje proaktivno i ukloni vozila koja su danima bila parkirana nepropisno u industrijskoj zoni KAP-a.

Oko 14 časova postavljene su građevinske table na gradilištu.

NADLEŽNOSTI

Iz Uprave policije saopšteno je da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti i u službene prostorije doveli 54 lica, koja su onemogućavala službenicima Komu-

Reakcije Gradonačelnik Saša Mujović iskazao je veliku zahvalnost policiji na profesionalnom postupanju.

- U ime Glavnog grada i kao gradonačelnik Podgorice želim odati priznanje i izraziti najveću zahvalnost policijskim službenicima koji su danas postupali profesionalno, odlučno i uz poštovanje najviših standarda. Čestitam direktoru Šćepanoviću i rukovodstvu Uprave policije, kao i svim policijskim službenicima pojedinačno, koji su svojim primjerom pokazali kako se u skladu sa zakonom poštuju prava i postupa u složenim situacijama – poručio je Mujović.

Premijer Milojko Spajić zahvalio je gradonačelniku Podgorice na jučerašnjoj akciji u Botunu, te Upravi policije čiju reakciju je ocijenio kao fenomenalnu.

- Mislim da smo akciju sproveli na civilizovan način i ponosan sam na transparentno i demokratsko postupanje. To je evropski put kojem treba da teži evropska Crna Gora - rekao je Spajić i dodao da će ispuniti sve što su prethodno ponudili građanima Botuna i Zete, prvenstveno sanaciju bazena crvenog mulja.

- Jutros se u Botunu desilo ono čega sam se plašio i na što sam upozoravao da se može desiti - naveo je predsjednk države Jakov Milatović na društvenoj mreži X. On je poručio da svi predstavnici vlasti juče uradili suprotno od onoga što su kao opozicionari obećavali.

- Nažalost, umjesto da gledamo hapšenja okorjelih kriminalaca koji su ovu državu ojadili i unesrećili, mi gledamo hapšenja starih ljudi i žena koji samo zahtijevaju da se i njihov glas čuje. Svi predstavnici aktuelne vlasti koji su jedno obećavali mještanima Botuna i Zete dok su kao opozicionari dolazili tamo po glasove, danas rade sve suprotno obećanjima koja su tada davali - kazao je Milatović i pozvao sve na suzdržanost i nastavak dijaloga.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom premijerskog sata osvrnuo se na, kako je kazao, ,,nemile scene u Botunu“.

- Mi smo mala zemlja, Crnom Gorom se ne može upravljati kako se upravlja sa zemljama od deset i više miliona stanovnika. Svi se ovdje znamo. Pozivam sve da nađemo rješenje, u razgovoru sa Opštinom Zeta.

Ovo je vanredna situacija.

Ne želim da ljudi koji su godinama gutali suzavac zajedno sa mnom, pomisle da nijesam uz njih. Uvijek stojim uz Milana Kneževića. Razum mora da pobijedi, najvažniji su mir i stabilnost - rekao je Mandić.

Iskazao je bojazan zbog narednih dešavanja u vezi sa Botunom.

- Imamo blokiran aerodrom, blokirane saobraćajnice i željeznički prevoz, sada je još gore stanje u zemlji. Moramo ići u susret rješavanju ovog problema - naveo je Mandić, uz napomenu da će razgovarati sa gradonačelnikom Podgorice da razgovori budu nastavljeni.

nalne policije izvršenje službene radnje i odbila da postupe po naređenjima službenika Uprave policije. Kasnije su saopštili da su ta lica nakon uzimanja izjava puštena na slobodu.

Sa direktorom ViK-a Aleksandrom Nišavićem juče su na terenu bili i predstvnici turske kompanije ,,Kuzu grup“, koja izvodi radove.

Iz Otpadnih voda Podgorice (OVPG) saopšteno je da ovo nije borba protiv Botuna, već za zdravlje Botuna, Podgorice i cijele Crne Gore.

- Obavještavamo javnost da su započeti radovi na izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), jednog od najvažnijih infrastrukturnih i ekoloških projekata u istoriji grada i najveće pojedinačne ekološke investicije realizovane uz podršku Evropske unije – saopštili su iz OVPG, uz napomenu da početak radova predstavlja zakonsku i ugovornu obavezu Glavnog grada i države, a ne pitanje političke volje ili Igor MITROVIĆ izbora.

22 Hronika Podgorice

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

INTERVJU: Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-B Radno vrijeme i Tokom 2025. urađeno dežurstva tokom je dosta, a u godini pred biće urađeno i više. novogodišnjih praznika nama Ovako se u najkraćem može sažeti svođenje DOM ZDRAVLJA - Izabrani doktori za odrasle u objektu u Bloku pet - od 7 do 21 (informacije 067/085-933); - Izabrani doktor za djecu u objektu u Bloku pet – od 7 do 21 (informacije 067/196-222); - Objekti u Tuzima i Zeti - od 7 do 14; - Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet - od 7 do 21; - Jedinica za patronažu radiće po redovnom rasporedu nalozi će se primati u objektu u Bloku pet – od 7 do 19; - Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta – svakog dana od 7 do 19; APOTEKE MONTEFARM - „Podgorica“ - Ulica slobode – od 7 do 22 časa - „Kruševac“ - Bul. Sv. Petra Cetinjskog – non-stop 24 sata BENU - Moskovska 22 – non-stop 24 sata.

POŠTA CG 1, 2. januar – neradni dani BANKE Universal Capital Bank 1, 2. januar – neradni dani CKB banka 31. decembar – od 8.15 do 13 časova (filijala u TC ,,Big Fashion“ od 9.15 do 13) 1, 2. januar – neradni dani Prva banka 1, 2. januar – neradni dani NLB banka 31. decembar - od 8.15 do 14.45 1, 2. januar – neradni dani PIJACE I TRGOVINE Zelene pijace: od 6 do 15; Mješovite pijace: od 8 do 15; Kamionska pijaca: od 4 do 21 sat; Stočna pijaca: ponedjeljak - od 6 do 13; Voli 31. decembar – do 19 sati 1, 2. januar – neradni dani TC Mall of Montenegro 31. decembar – od 10 do 18 1, 2. januar – neradni dani TC Big Fashion 31. decembar – od 10 do 18 1, 2. januar – neradni dani TC Bazar 31. decembar – od 8 do 18; 1, 2. januar – neradni dani AUTOBUSKA STANICA Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje; ŽELJEZNIČKA STANICA Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje; PARKING SERVIS Besplatan parking u zoniranim djelovima grada i parkiralištima, osim: - U Ulici Miljana Vukova (iza TPC ,,Ražnatović“ u centru) - U Ulici Vaka Đurovića (iza Fonda PIO) CEDIS Cjelodnevna dežurstva. Nijesu predviđena planska isključenja električne energije. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona 020/633-979 i 020/622-773.

AGENCIJA ZA STANOVANJE Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati Servis i hitne intervencije: 020/623-493, 067/266-663 VODOVOD - Dežurne službe pružaće usluge 24 časa Kontakt telefon 020/440-388 ČISTOĆA - Ekipe će redovno čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima.

Reciklažna dvorišta (Ulica Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića) radiće od 7 do 21 sat.

H. P.

bilansa prve godine mandata aktuelne uprave glavnog grada, koje je u razgovoru za Pobjedu dala predsjednica gradskog parlamenta Jelena Borovinić-Bojović.

POBJEDA: Kako ocjenjujete funkcionisanje koalicione većine u Skupštini glavnog grada? Kako taj odnos utiče na efikasnost donošenja odluka i postoji li institucionalni prostor za saradnju sa opozicijom kad je riječ o temama od šireg javnog interesa?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Na pitanje o funkcionisanju koalicione većine može se ponuditi više tačnih odgovora, ali mislim da je najsveobuhvatniji odgovor - da koalicija, a samim tim i vlast, funkcioniše demokratski.

Neki od osnovnih problema bivše vlasti bili su partijski monopol i samovolja pojedinca, a u tako kreiranim sistemima, odluke ne prolaze kroz jaku provjeru, proces kontrole je znatno slabiji, standardi padaju, dok je dogovor kao osnova demokratske politike u drugom planu. To se u nastavku odražava na sve segmente lokalne problematike i tako je dolazilo do opravdane frustracije, osjećaja bespomoćnosti kod građana u odnosu na pojave i fenomene. Nailazili su na hladnoću, osionost, umišljenost, katkad i bahatost. To sada pripada prošlosti. Danas u odlučivanju učestvuje veliki broj subjekata, zastupljeni su građani različitih političkih i drugih opredjeljenja, najčešće preko svojih predstavnika, a nekada i direktno, što mogu da potvrde mnogi ljudi

Želimo da s glas građan čuje i uvaža Unapređenje komunikacije sa građanima i mjesnim zajednicama postavili smo kao jedan od ključnih prioriteta rada Skupštine glavnog grada. Naš cilj nije samo da informišemo, već da uključimo građane u procese odlučivanja i zajedno gradimo odgovornu, otvorenu Podgoricu u kojoj su ljudi upućeni jedni na druge – poručila je predsjednica parlamenta glavnog grada koje sam primila u svom kabinetu na razgovor. Riječi koje sam najčešće koristila u predizbornim kampanjama i krajem 2022. i prethodne godine, bile su ,,dogovor“ i ,,razgovor“, do rizika i da sama sebi dosadim sa insistiranjem na njima. Međutim, bila sam riješena da uspostavimo takvu, novu političku kulturu odlučivanja. Nije tajna da se nekada može izgubiti na efikasnosti u demokratskim sistemima, ali ne i na kvalitetu - u svakom smislu. Mislim da ova većina postiže i efilasnost, iza nas je prva godina mandata i sigurna sam da ćemo imati ubrzanje u narednoj godini. U tom duhu je odgovor i

na vaše pitanje o opoziciji, prostora ima, ali kakva će biti strategija opozicija - konstruktivnost ili sabotaža, to je stvar njihovog izbora. Naš izbor je dogovor. Posvećenost građanima.

POBJEDA: Kako unapređujete komunikaciju sa građanima i mjesnim zajednicama?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Prvo, sigurna sam da smo svi saglasni na temu važnosti modernizovanja i unapređenja načina komunikacije na relaciji građani - institucije. Drugo, vjerujem da svi želimo da smanjimo birokratske i druge barijere i prepreke u komunikaciji.

Stoga smo unapređenje ko-

munikacije sa građanima i mjesnim zajednicama postavili kao jedan od ključnih prioriteta rada Skupštine glavnog grada. Želimo da institucije budu otvorene, dostupne i da građani imaju osjećaj da se njihov glas čuje i uvažava. U tom kontekstu, digitalna platforma odgovorno.org predstavlja važan iskorak ka savremenoj, dvosmjernoj komunikaciji. Putem ove platforme građani i mjesne zajednice mogu da upute inicijative, prijedloge i pitanja, prate njihov status, ali i dobiju jasne i pravovremene odgovore institucija.

Time smo prvi put omogućili transparentan i strukturiran kanal komunikacije između

i kreativne start-up Evropska prijestonica mladih – šansa Fund“ prostore, gdje mogu da svoje ideje i daju da mladi stvarno budu u centru pažnje razvijaju novi impuls našem tržiPOBJEDA: Podgorica je dobila titulu Evropske prijestonice mladih za 2028. godinu. Koje konkretne koristi taj status donosi mladima i što ćete uraditi kako bi se obezbijedio dugoročno kvalitetan ambijent za život mladih u našem glavnom gradu?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Uspjeli smo. Podgorica je pobijedila uprkos jakoj konkurenciji i izlazi u velikom stilu na evropsku scenu. Ova titula nam daje priliku da ubrzamo projekte koji direktno utiču na kvalitet života mladih, od prostora za kulturu i sport, do edukativnih i kreativnih programa. To je šansa da mladi stvarno budu u centru

pažnje i da oblikuju gradsku politiku. Neću pogriješiti ako kažem da je to neka vrsta prekretnice za pozicioniranje Podgorice kao otvorenog, modernog i evropski orijentisanog grada. Titula će pomoći da se grad bolje poveže sa međunarodnim partnerima i omladinskim mrežama, da osnaži kulturu participacije i inovacija. A finansijski, znači dodatna sredstva i investicije u projekte koji inače možda ne bi imali prioritet. To su fondovi koji će omogućiti da realizujemo konkretne ideje mladih, unaprijedimo infrastrukturu i dugoročno podignemo kapacitete grada da planira i razvija projekte po evropskim standardima. Za mene je

posebno važno što će ova priznanja otvoriti prostor da mladi preuzmu inicijativu, da gradovi postanu poligon za brojne ideje i inovacije, i da Crna Gora pokaže da ozbiljno računa na generacije koje dolaze.

U oblasti preduzetništva planiramo programe koji mladima pružaju mentore, znanje i finansijsku podršku da pokrenu vlastite projekte. Planiramo nove prostore u omladinskim klubovima, kao i digitalne servise dostupne 24 sata, kako bi različiti vidovi podrške uključujući i one za mentalno zdravlje, bili dostupni svakom mladom čovjeku u svakom trenutku. Otvorićemo mladima prilike za zapošljavanje i preduzetništvo kroz ,,Youth Inovation

štu rada. Pokrenuli smo ,,Youth Dialogue“ i formirali Savjet za obrazovnu i omladinsku politiku, kao i Savjet za mlade, mjesta gdje njihova mišljenja i inicijative stvarno mogu da utiču na gradske politike.

Naša ideja je da mladima damo prostor, podršku i inspiraciju da aktivno oblikuju svoju budućnost i budu ponosni na svoj grad. Vjerujući u to sam i inicirala ovu ideju i veoma sam ponosna i zadovoljna što smo uspjeli, svi zajedno. Sigurna sam da će ovaj status pokazati da nijesmo samo lijepa destinacija za turiste, već i država u kojoj se ulaže u mlade i kulturu, gdje se stvaraju sadržaji koji inspirišu i povezujemo se sa evropskim partnerima na pravi način.

Hronika Podgorice 23

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Bojović

se na žava građana i Skupštine glavnog grada. Posebnu pažnju posvećujemo saradnji sa mjesnim zajednicama, jer upravo bi one morale da najbolje poznaju probleme i izazove naših sugrađanki i sugrađana, što se kaže ,,direktno sa terena“. Platforma odgovorno.org omogućava im da inicijative sa terena brže i efikasnije dođu do nadležnih organa. Pored digitalnih alata, komunikaciju unapređujemo i kroz redovne sastanke, javne rasprave, terenske posjete i otvorene dane Skupštine, jer ne želim da zapostavim - štaviše veoma volim - usmenu, živu riječ. I tako planiram da uspostavim balans, u komunikaciji direktnog kontakta i savremenih digitalnih rješenja. Konačno, naš cilj nije samo da informišemo, već da uključimo građane u procese odlučivanja i zajedno gradimo odgovornu, otvorenu Podgoricu, u kojoj su ljudi upućeni jedni na druge.

POBJEDA: Koji su ključni prioriteti budžeta Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu i kako ste zadovoljni načinom na koji je Skupština učestvovala u njihovom definisanju?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Nastavljamo rad i pojačavamo tempo. U narednoj godini nas čekaju završne faze započetih rekonstrukcija i početak rekonstrukcija velikog broja ulica, uključujući i bulevare, u većini gradskih i prigradskih naselja. Negdje će biti rekonstruisani djelovi ulica, a negdje ulice u cjelini, kao i izgradnja novih puteva.

U tom smislu smo već uradili mnogo i planiramo da nastavimo. Na našim platforma-

Jedan od najvažnijih projekata za kulturni identitet i razvoj Podgorice jeste valorizacija arheološkog nalazišta Duklja. Ovaj projekat vidim kao razvojnu šansu i simbol evropske budućnosti Podgorice i Crne Gore, koji će pozicionirati Podgoricu na mapu nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma ma građani mogu detaljno da se upoznaju s tim, i da prate tok, mada sam sigurna da je znatan broj njih informisanje na temu već ostvario. Takođe, za 2026. godinu planirali smo završetak izrade tehničke dokumentacije za idejno rješenje i glavni projekat rekonstrukcije zgrade bivše robne kuće ,,Podgoričanka“, za šta postoji veliko interesovanje kod građana, kao i Sportskog centra ,,Ljubović“, park šume Lješkopoljska gorica, šetališta uz Ribnicu, vodovoda za naselja Gornja Vrbica, Smokovac, Malo brdo, a finale tehničke dokumentacije predviđeno je i za znatan broj novih ulica. Naravno, pored planova i projekata koji se tiču saobraćajne i druge infrastrukture, održaćemo posvećenost kulturi, sportu, omladinskim politikama - posebno u okviru razvoja i pripreme svega što nas čeka u vezi sa svježe osvojenom titulom Evropske prijestonice mladih, što je jedan od najvećih uspjeha u istoriji našeg grada.

Skupština je aktivno participirala u planiranju, dogovaranju i odlučivanju u skladu sa svojim nadležnostima. Minulih dana radili smo intenzivno, kolege su čak imale i šaljive prognoze o tome kada ću napraviti pauzu. Naravno, čarobni štapić nemamo, ali istrajan i posvećen rad na kraju, koliko god da je nekada naporno, uvijek se isplati i da rezultat.

POBJEDA: Projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu već duže vrijeme izaziva veliku pažnju javnosti. Koji su, po Vašem mišljenju, glavni razlozi zastoja i kakva su Vaša očekivanja povodom konačnog rješavanja ovog problema?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Hajde da budemo fer i objektivni - priča o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, kao i sve nedoumice, brige i mimoilaženja na tu temu, nijesu od juče, problem komunikacije je naslijeđeni problem, a ni projekat nije od prekjuče. Vlast prije 2023. godine očigledno nije uložila trud da iskomunicira sa građanima, posebno našim sugrađanima iz Botuna i

Za 2026. godinu planirali smo završetak izrade tehničke dokumentacije za idejno rješenje i glavni projekat rekonstrukcije zgrade bivše robne kuće ,,Podgoričanka“, za šta postoji veliko interesovanje kod građana, kao i Sportskog centra ,,Ljubović“, park šume Lješkopoljska gorica, šetališta uz Ribnicu, vodovoda za naselja Gornja Vrbica, Smokovac, Malo brdo, a finale tehničke dokumentacije predviđeno je i za znatan broj novih ulica

Zete, njihov glas je decenijama ignorisan. Važno je što se njihov glas sada čuo, ali važno da se čuje, pročita i promisli o svemu što su Glavni grad i Vlada Crne Gore saopštili, ponudili, objasnili o važnosti tog projekta i rješavanja ekoloških problema u širem smislu. Mislim da je to dobra osnova za dogovor.

Vjerujem u snagu pregovora, međusobnog razumijevanja i dogovora u interesu svih. Vjerujem u onaj rezon iz ,,Znakova pored puta“ da ,,nikada ne odustanemo u ispravljanju krivih Drina“, kako na ovu tako i na druge teme.

POBJEDA: Skupština glavnog grada aktivna je i na planu prevencije digitalnog nasilja u školama. Kakva je saradnja sa nadležnim ministarstvima, institucijama, kompanijama na tom projektu?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Uloga Skupštine glavnog grada u prevenciji digitalnog nasilja u školama ogleda se, prije svega, u iniciranju politika, povezivanju institucija i pokretanju konkretnih rješenja sa ciljem stvaranja sigurnijeg i zdravijeg okruženja za djecu i mlade.

U skladu s tim, pokrenuli smo inicijativu za realizaciju pilot-projekta u osnovnim školama, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, koje je prepoznalo značaj inicijative i preuzelo njegovu implementaciju.

Realizaciji ovog pilot-projekta prethodio je veći broj sastanaka sa različitim partnerima, imajući u vidu složenost teme i potrebu za sistemskim pristupom. To su, prije svega, Savjet Evrope, Unicef, organizacije civilnog sektora - Zaštiti me i Udruženje roditelji.

Dogovoreno je da projekat u prvoj fazi obuhvati šeste razrede osnovnih škola, kroz organizaciju radionica koje će se paralelno sprovoditi sa učenicima i sa roditeljima. Ovaj uzrast izabran je na osnovu preporuka stručnjaka, kao period u kojem je važno pravovremeno djelovati, posebno imajući u vidu da se određeni oblici nasilja javljaju, nažalost, i u nižim razredima.

Ukoliko se projekat pokaže uspješnim, planirano je njegovo proširenje i na druge razrede, kao i razmatranje mogućnosti da ovakvi sadržaji budu dio redovnih nastavnih programa. Naravno, postoji potencijal da se ovaj model primijeni i u drugim opštinama.

POBJEDA: Koje realizovane projekte, a da ih je inicirala ili snažno podržala Skupština glavnog grada,

Jelena Borovinić-Bojović

izdvajate u 2025. godini, a što imate u planu za 2026?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Nakon 2024. godine koju su obilježile turbulencije i kriza, uspostavili smo stabilnost u ovoj 2025. i to je najvažniji faktor u svemu - u porodici, poslu, okruženju, pa i u politici. Naravno da je titula Evropske prijestonice mladih na prvom mjestu kao novitet u sadržajnoj istoriji Podgorice. A u operativnom i organizacionom smislu, ponosna sam posebno na inicijative za jačanje lokalnih parlamenata. To je ozbiljna priča na temu integracije našeg društva i izgradnje međusobne upućenosti i povezanosti unutar naše države.

Prva konferencija predsjednika skupština opština Crne Gore iskorak je ka jačanju uloge lokalnih parlamenata, a usvajanjem Deklaracije o saradnji lokalnih skupština u kontekstu evropskih vrijednosti, postavljen je temelj trajnog partnerstva koje je već dobilo konkretnu realizaciju - Mreže predsjednika i sekretara skupština opština. Platforma ,,Odgovorno“, o kojoj sam već govorila, zauzima takođe posebno mje-

sto na listi rezultata jer je riječ o modernizaciji uprave.

Od dešavanja na polju kulture, izdvojila bih Međunarodni festival pozorišne režije „Jagoš Marković“, posvećen velikom umjetniku koji je vjerovao da „pozorište ne mijenja svijet, ali mijenja ljude koji će ga mijenjati“ i upravo zato je važan za Podgoricu i njenu kulturnu budućnost. Takođe, rad Biblioteke i drugih ustanova ima moju kontinuiranu podršku jer sam zainteresovana za jačanje kulturnih kapaciteta i sadržaja. S tim u vezi, dodala bih i inicijativu za osnivanje legata Dada Đurića, kao trajnog institucionalnog okvira za njegovanje kulturnog nasljeđa, jer, mišljenja sam da su institucije jake onoliko koliko su otvorene prema ljudima i kulturi. Takođe, podizanje spomenika Borislavu Pekiću, piscu čije djelo prevazilazi vrijeme i granice, a čije je stvaralaštvo snažno utkano u evropski kulturni prostor.

Konačno, jedan od najvažnijih projekata za kulturni identitet i razvoj Podgorice, za čiju realizaciju je opravdano potreban cijeli mandat,

možda čak i više, jeste valorizacija arheološkog nalazišta Duklja. Ovaj projekat vidim kao razvojnu šansu i simbol evropske budućnosti Podgorice i Crne Gore, koji će pozicionirati Podgoricu na mapu nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma.

POBJEDA: I na kraju – kakva je Vaša poruka građanima za 2026. godinu?

BOROVINIĆ-BOJOVIĆ: Dragim sugrađankama i sugrađanima želim, prije svega, zdravlje, mir i ličnu radost u ovoj godini.

Nova godina je uvijek prilika za nove početke i planove, ali i podsjetnik na vrijednosti koje nas povezuju - solidarnost, odgovornost i međusobno poštovanje. Želim da naredna godina sugrađanima i sugrađankama i njihovim porodicama donese sigurnost i toplinu doma, sreću u svakom danu i uspjeh u svemu što rade. Čvrsto vjerujem da zajedničkim snagama možemo nastaviti da gradimo grad u kojem se svi poštujemo, razumijemo i u kojem svako ima priliku da živi dostojanstveno i slobodno.

Igor MITROVIĆ

24 Crnom Gorom

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

LJUDI I DOGAĐAJI: Kamenorezac Bajo Milović u osmoj deceniji života ispunio obećanje dato plemenic

Gumno od ljutog kamena iz Banjana okupljaće Crnogorce u Argentini Koliko su crnogorski iseljenici žuđeli za postojbinom suvišno je pričati kada se čuju ova svjedočenja, a početkom prošlog vijeka je u obećanu zemlju, nadajući se boljem i vjerovatno bježeći od nemaštine i patnog života, otplovilo više od stotine familija iz okoline Nikšića, Danilovgrada, Cetinja... Najviše ih se, u provinciju Ćako, doselilo iz Banjana i to Milovića, Kapetinića, Mićunovića...

Pokajali su se, jer bila je to nepregledna pustara, bez iđe ikoga svoga, pa i tuđina, ali mukotrpnim radom počeli su da stvaraju, da se kuće i smatraju ih rodonačelnicima San Spenja, gdje danas njihovi potomci uživaju posebno poštovanje.

E, upravo jedan od tih iseljenika je, obilazeći prije nekoliko godina prađedovsko ognjište u banjskom selu Podljut, ponio jedan kamen u Argentinu. I nije bio jedini koji je to učionio, a upravo ta slika naćerala je Baja Stevovog Milovića iz sela Podljut, nedaleko od Velimlja, da obeća da će svojim bratstvenicima i svim Crnogorcima u Argentini, kao poklon, oklesati kameno gumno u Banjanima, a onda ga i ozidati u San Spenju. I održao je riječ.

OBEĆANJE

Miloviću kamenolom nije stran, u njemu je proveo gotovo čitav život. Ipak, priznaje da je ovo za njega bio najizazovniji posao. Tri godine se družio s macom i špicom i u svaki komad od 30 tona ljutog kamena iz Mrtvih dola uklesao poštovanje, ljubav prema rodnom kraju, sjetu...

privatna arhiva

NIKŠIĆ – Da nije mora krenuo bi pješke, pa kad stigne u rodnu Crnu Goru - govorio je sredinom prošlog vijeka jedan od iseljenika u argentinskom San Spenju.

Rekoše Banjani da je taj njihov rođak, svojevremeno, prodao 60-ak bikova da bi platio kartu i brodom stigao u rodnu grudu.

Milović, Krivokapić, Molina i Mijušković

Nekada su iseljenici iz Argentine po povratku iz Crne Gore u džepovima nosili kamen iz rodne zemlje, danas u provinciji Ćako imaju svoje gumno/guvno.

Klesao ga je tri godine sa sjetom i rodoljubljem Bajo Stevov Milović. Nakon što je preko svijeta stiglo 16 tona kamenih blokova u daleku zemlju, gdje stasava treća generacija naših emigranata, da ga ozida pomogao mu je iskusni kamenorezac Dragan Pako Mijušković, ali i naši iseljenici, tamošnje lokalne vlasti...

– Obećao sam i zarekao se da ću ispuniti obećanje – govorio je lani Milović, pošto je spakovao oko 16 tona kamenih blokova na osam paleta, koje su šleperom prevezene sa Grahova do luke u Baru, a odatle brodom, upakovano u kontejner za Buenos Ajres.

Otputovao je Bajo, s jednim plemenikom, prošlog proljeća i da ga oziđe, ali vratili su se neobavljenog posla, jer papirologija nije bila kom-

Preostali dug 15.000 eura Zadovoljena je vjekovna želja naših iseljenika u Argentini. Guvno, kao simbol crnogorske tradicije, zajedništva i mudrosti, ozidano je i ostalo je u San Spenju za vijek vjekova, ali

je ostao i neplanirani dug u ovom nesvakidašnjem poduhvatu.

Bajo Milović kaže, mislio je da se odužio svim crnogorskim iseljenicima samim tim što je kamen

pletirana, a u međuvremenu „ležarina“ kontejnera u luci dostigla je sumu od tridesetak hiljada eura.

Zavjetnički, stari soko iz Podljuta nedavno je ponovo poletio u Buenos Ajres i ovoga puta sa njim vješti kamenorezac Dragan Pako Mijušković.

Predsjednik Crnogorsko-argentinske fondacije Milorad Mišo Krivokapić bio je s njima, ostali su 20-ak dana u Argentini, podigli veličanstven

kulturno-istorijski spomenik i doživjeli crnogorsko rodoljublje na potpuno drugačiji način.

Miloviću to nije prvo gumno koje je napravio ali je, kaže, drugačije od svih.

– Spoljašnji prečnik gumna je šest metara, obod je širok pola metra, a razlikuje se od tradicionalnih crnogorskih po tome što sam isklesao i ploče za sjednik, koje su debele šest, a duge 38 centimetara. Naslon

je visok 36 centimetara i pod nagibom. Radio sam gumna i ranije, ali ovo je drugačije, posebno i čini mi se najfunkcionalnije – priča Mijović.

Ne krije sagovornik Pobjede zadovoljstvo.

– Srce mi je, napokon, puno, a savjest mirna. Na tom kamenu sam uklesao „Potomcima crnogorskih iseljenika u Ćako. Ovo guvno odradi i pokloni Bajo Stevov Milović iz Banjana“. Isklesani su

izvadio, obradio ga po mjeri i prevalio pola svijeta da ga ugradi. Međutim, neplanirano je, pod stare dane, dva puta letio do Argentine, razmišljao kako će prebaciti alat, hoće li ga dočekati transportom oštećen kamen..., a sad

misli kako će se platiti firmi „Katunjanin“ sa Grahova dug od oko 15.000 eura, jer ona je izvezla kamen.

– Polovina je vraćena, ali ja sam se zadužio i više nego sam mogao. Vjerujem da će nadležni u državi imati sluha za ovaj poduhvat,

da ima kompanija i pojedinaca koji cijene ovo što je učinjeno, a mislim da smo učinjeli mnogo i da je ovo neprocjenjivo za naše iseljenike i jačanje veza s crnogorskom dijasporom – kaže za Pobjedu Bajo Milović iz Banjana.

Milovića i Kapetinića je najviše, ali sreli smo i Mićunoviće, Madžareviće, Jovanoviće, Terziće, Kosanoviće, Svorcane, Bijeloviće, Nikčeviće, Pavićeviće iz Ćeklića, Vučkoviće i Abramoviće s Lukova... Zadržali su dosta crnogorskog. Svakog Huana u međusobnom razgovoru oslovljavaju Jovanom, Gabrijela zovu Gavrilo...– kaže Mijušković na gumnu i grbovi Crne Gore i Argentine. Zagazio sam u osmu deceniju života i da ovo sad nijesmo završili niko nikad ne bi, a siguran sam da od svih emigranata, a mnogo ih je sa svih strana svijeta u tom dijelu Argentine, niko nema tako lijep i otmen kulturno-istorijski spomenik.

To guvno može da okupi 40ak ljudi, a svi znamo što crnogorsko guvno simbolizuje – kaže Milović.

Onima koji ne znaju kratko saopštava da je to mjesto okupljanja svih generacija, mjesto razgovora, pjesme, igre... Starješine su se okupljale na gumnu radi donošenja vitalnih odluka za pleme i zajednicu, tu su birani vladari...

DOBRODOŠLICA

Pun je Milović utisaka iz deleke Argentine. Veli da je teško kad se s većinom njih ne umiješ sporazumjeti, ali da su osjetili srdačnu dobrodošlicu, a pogotovo im je na usluzi bila porodica Madžarević porijeklom iz Zete, Berislavaca.

- Oni su svakodnevno bili na gradilištu, spremali nam hranu, donosili piće, bili nam na usluzi. Na kraju je organizovana divna svečanost, posjećivao nas je i na otkrivanju gumna bio otpravnik poslova u Ambasadi Crne Gore u Buenos Ajresu Miroslav Radojičić, a tamo naši iseljenici imaju i Udruženje Crnogoraca „Kralj Nikola“ - riječi su Baja Milovića.

Priča Bajo i da tamo ima naših iseljenika koji bogato žive, da ima vrijednih farmera.

Crnom Gorom 25

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

cima – poklonio im simbol Crne Gore

U više opština pripremljen novogodišnji program na otvorenom

privatna arhiva

Doček u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Podgorici i Tivtu

Podgorica će Novu godinu dočekati uz Saru Jo i Marka Louisa, Kotor uz hitove grupe Parni valjak, a veče će otvoriti Ansambl Toć. U Tivtu će najluđa noć proteći uz Lepu Brenu, a u Herceg Novom pjevaće Haris Džinović i Neda Ukraden. Budva će staru godinu ispratiti uz Teodoru Šćepanović, Eminu Jahović i Aca Pejovića. Bar je pripremio „Žurke devedesetih“, uz nastupe izvođača koji su obilježili tu deceniju: Moby Dick, Funky G, Beat Street, Twins, Dr Iggy, Duck, Ivan Gavrilović, Lina, Ella B i Zorana Pavić

Jedan Kapetinić, prema njegovim riječima, obrađuje tri hiljade hektara zemlje, a njegov rođak Gabrijel Milović ima 700 goveda. Gabrijel im je kupio i povratne avionske karte od Rezistencije do Buenos Ajresa, a kad su dolazili, tih 1.200 kilometara, prevalili su autobusom 16 sati, jer nije bilo odgovarajućeg leta.

San Spenjo naselili su iseljenici iz 12 država, ravničarski grad je podijeljen širokim avenijama, a svi ti narodi, osim crnogorskog, već su imali neku svoju simboliku, neko obilježje...

Pako Mijušković kaže da sada i Crnogorci imaju što da pokažu i gdje da se okupe, mada su već imali Crnogorsku kuću-kutak gdje se povremeno sastaju, organizuju proslavu značajnih datuma iz naše istorije, druženja...

– Poljaci, Njemci, Ukrajinci... svi su imali svoj simbol, pa i Romi su davno izgradili točak, po kome se prepoznaju.

E, sad i Crnogorci imaju čime da se pohvale, dobili su fantastično gumno. Bruno Ćipoli, porijekom Italijan, predsjednik je San Spenja, a podržavaju ga naši iseljenici i on se zaista potrudio da pomogne u realizaciji ovog značajnog projekta. Kad smo sitigli, već je bio izbetoniran temelj, prilazne staze uređene, na uslu-

zi su nam stalno bili pomoćni radnici, a kutak gdje se sve to radilo je savršeno odabran i planiran. Desna ruka bio nam je Edvardo Molina, potpredsjednik opštine. Sa svim starijima porijeklom iz Crne Gore, a to je druga ili treća generacija naših iseljenika, možeš se sporazumjeti. Milovića i Kapetinića je najviše, ali sreli smo i Mićunoviće, Madžareviće, Jovanoviće, Terziće, Kosanoviće, Svorcane, Bijeloviće, Nikčeviće, Pavićeviće iz Ćeklića, Vučkoviće i Abramoviće s Lukova... Svakog Huana u međusobnom razgovoru oslovljavaju Jovanom, Gabrijela zovu Gavrilo...

Zadržali su dosta crnogorskog – kaže Pako Mijušković.

Ističe „majstor od kamena“ da im je svih 20-ak dana na usluzi bio i predstavnik lokalne uprave zadužen za javne radove, da je na kraju gumno osvijetljeno, da su postavljeni jarboli s crnogorskom zastavom.

PASOŠI PREDAKA

U San Spenju čuvaju tradiciju da jednom godišnje organizuju defile iseljenika.

–Tu vidite ljude svih generacija u narodnim nošnjama s muzičkom pratnjom, bira se najljepša djevojka... Nama se posrećilo da budemo tamo kada se organizuje jedan takav skup. Sjajno je bi-

lo, a u tom dijelu Argentine živi oko 700 familija porijeklom iz naše zemlje. Izvjesni Franko iz Opštine, po zanimanju arhitekta, skoro svako veče, kada završimo radove, vodio me u obilazak grada.

Tamo su sve kuće prizemne, vrlo skromnog izgleda, pa čak i onih koji imaju mehanizaciju višemilionske vrijednosti, koji obrađuju milione kvadrata pšenice, suncokreta ili pamuka. Sve je potpuno drugačije nego ovdje i mogu zamsiliti kako je tek bilo našim iseljenicima kada su tamo stigli, a mnogi od njih čuvaju pasoše svojih predaka, pokazivali su mi karte koje su kupili da bi isplovili iz Splita ili neke druge luke. To su emotivne priče koje zavređuju posebnu pažnju – riječi su Mijuškovića.

Obišao je Pako i crnogorsko groblje u La Montenegrini, Crnogorsku kuću u opštini Saenz Penja gdje se sastaju iseljenici, pokazuje fotografije na kojima se vidi da tamo i sada konjskom zapregom dostavljaju voće i povrće, da su kamioni koji odvoze smeće stari najmanje pola vijeka...

Poduhvat Baja Milovića nije prošao nezapaženo i kod šire javnosti u tom dijelu Argentine. O izgradnji guvna pisali su tamošnji mediji, emitovane TV emisije...

Ratko PEROŠEVIĆ

Nenad Knežević Knez

nevni muzički program. U novogodišnjoj noći na Trgu Nikole Đurkovića pjevaće Haris Džinović i Neda Ukraden. Prvog januara fešta se nastavlja uz Željka Samardžića i Vesnu Zmijanac, dok će 2. januara publiku dočekati Dženan Lončarević i Tropico bend.

Praznična atmosfera neće zaobići ni Budvu, gdje je pripremljen višednevni program. U novogodišnjoj noći prisutne će uveseljavati Teodora Šćepanović, Emina Jahović i Aco Pejović. Program se nastavlja 1. januara uz Bokeljski simfonijski orkestar, Perper i Bijelo dugme. Drugog januara

publiku očekuju Breskvica, Relja i Nikolija, dok će 3. januara nastupiti Sergej Ćetković, Sara Jo i Lexington bend.

U Baru će 31. decembar biti u znaku „Žurke devedesetih“, uz nastupe izvođača koji su obilježili tu deceniju: Moby Dick, Funky G, Beat Street, Twins, Dr Iggy, Duck, Ivan Gavrilović, Lina, Ella B i Zorana Pavić. Prvog dana 2026. publiku očekuje koncert Zdravka Čolića, a završni događaj planiran je za 2. januar uz Aca Pejovića.

Za razliku od drugih gradova, u Cetinju tokom novogodišnje noći i prva tri dana 2026. godine neće biti organizovanih zabavnih sadržaja.

C. G. m. babović

privatna arhiva

Čuvari tradicije

Podgorica će novu godinu dočekati uz Saru Jo i Marka Louisa. Novogodišnji program u glavnom gradu nastavlja se i tokom prvih dana januara. Prvog dana 2026. publiku očekuje koncert Nenada Kneževića Kneza, 2. januara grupe Piloti, 3. januara Tropico benda, dok je za 6. januar najavljen koncert Dženana Lončarevića.

Kotor u Novu godinu ulazi uz hitove grupe Parni valjak, a veče će otvoriti Ansambl Toć.

Repriza dočeka zakazana je za 1. januar uz nastupe Jakova Jozinovića i Marije Šerifović. Program se nastavlja 2. januara koncertom Borisa Novkovića i The Grupe, 3. januara nastupa Jelena Zvicer, dok je završni koncert planiran za 13. januar, kada će publiku zabavljati Bane Nedović.

U Tivtu će najluđa noć proteći uz Lepu Brenu i njene hitove. Prvog dana nove godine, 1. januara, nastupiće Jelena Rozga uz podršku Kira benda, dok će 2. januara na scenu izaći Toni Cetinski i Mirza Selimović.

Herceg Novi je najavio trod-

Facebook

PODGORICA - Crna Gora će 2025. godinu ispratiti uz bogate muzičke programe na trgovima i otvorenim scenama širom zemlje. U susret 2026. organizovani su dočeci i novogodišnji koncerti u šest opština, uz nastupe regionalnih i domaćih muzičkih zvijezda.

Kamenje za gumno preplovilo svijet

Perper

26 Feljton

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

SPECIJALNI DOPISNIK „TAJMSA“ O HERCEGOVAČKOM USTANKU

6.

Knjaz Nikola je bio veoma razočaran neradom Srbije Vjerujem da bi za knjaza Nikolu bilo rizično i uzaludno da je pokušao da sasvim prekine pomoć ustanicima. Na hiljade njih se borilo za Crnu Goru Imao sam knjaževo najozbilj1858. i 1862. godine, a snažna težnja cijelog naroda bila je da se započne rat nije uvjerenje da će podržati Autor: Vilijam Dž. STILMAN

svim svojim uticajem bilo kakvo pravično rješenje, što bi u tom trenutku bilo i odlučujuće, jer povlačenje podrške koju je davala knjaževina primorala bi na predaju i najljući dio ustanika.

Knjaževe lične težnje, za razliku od njegovih prethodnika, bile su da, ukoliko je moguće, svoje ciljeve postigne strpljenjem i miroljubivim sredstvima, ali njegov narod je sasvim drugačije gledao na stvari, i najviše što se moglo učiniti bilo je najmanje moguće popuštanje nacionalnom osjećaju, ali ne gubeći iz vida nacionalne težnje. Osvrćući se na stvar nakon potpunijeg upoznavanja Crne Gore, vjerujem da bi za knjaza bilo rizično i uzaludno da je pokušao da sasvim prekine pomoć ustanicima. Na hiljade njih se borilo za Crnu Goru 1858. i 1862. godine, a snažna težnja cijelog naroda bila je da se započne rat.

Položaj knjaza bio je najteži.

Bio je obavezan da se poisto-

Vilijam Dž. Stilman je bio američki diplomata, slikar, novinar i publicista koji je boravio u Hercegovini i Crnoj Gori 1875-1877. godine, nakon čega je, objavio djelo „Hercegovina i posljednja pobuna: uzroci potonje i lijekovi“ (London, 1877). Ovdje donosimo veći dio te knjige. Priredio Slobodan Čukić

vjeti sa osjećanjima svog naroda, a nije imao nikakvu drugu kontrolu nad njima osim njihove lične odanosti, i morao je da pazi do koje je mjere iskušava. Istovremeno, morao je da štiti svoj lični interes i zadrži uticaj na okolno slovensko stanovništvo. Sve dok su dalmatinski (austrijski) i srpski simpatizeri bili na terenu, bilo je nemoguće da tu ne budu i Crnogorci, jednako tako da i ne zadrže svoju nadmoć u hrabrosti i vojnoj efikasnosti, a ja bez oklijevanja kažem da bi knjaz prije ili kasnije ugrozio svoj prijesto ravnodušnošću prema borbi u Hercegovini. Što se tiče javnog entuzijazma, u potpunosti prigušenog, bilo je lako procijeniti ga po potištenosti koja je uslijedila nakon srpskog prebjega i miroljubive odluke knjaza. Zapravo, komunikacija sa bilo kojim zvaničnikom je postala otežana, a sam knjaz danima nije vidio nikoga. U tim okolnostima, naravno, bilo je još teže obuzdati Crnogorce.

Prije odlaska s Cetinja imao sam audijenciju kod knjaza, u kojoj je on otvoreno ispoljio svoje razočaranje. Najoštrije je odbacio bilo kakvu rusku naredbu ili diktat, ili pomisao da ga Rusija gura dalje nego što su ga vodili njegovi vlastiti interesi. Rekao je da ukoliko odluči da dopusti bilo kakvu pomoć ustanicima koja je u skladu s međunarodnim pravom, može je savršeno održavati sve dok se njegova vlastita sredstva ne iscrpe, a mnogi od njegovih podanika kojima je on bio spreman dati podršku, odmah bi se pridružili ustanku. Sve je to lako mogao učiniti, a da se ne udalji od Austrije.

Knjaz Nikola Petrović Njegoš

Krajnji rezultat za njega ili njegovu zemlju bio bi da Turska objavi rat, za što je bio sasvim spreman. Knjaz je izrazio veliko razočaranje neradom Srbije i rekao da je spreman i voljan da krene kuda bi ona krenula, ali da ne vidi opravdanje, uprkos želji naroda, da sam Turskoj objavi rat.

Njegovi vojnici su bili dobro organizovani i naoružani ostragušama i artiljerijom, dok su 1862. imali samo staromodne puške. Njegove zalihe municije bile su dovoljne; ali vladarev naum bio je da svoj narod poštedi beskorisnog prolivanja krvi. Upamtio je da su, iako su 1862. branili svoje doline od 60.000 Turaka i borili se osam mjeseci, konačno bili primorani da popustite pred većim resursima Porte; municija im je bila iscrpljena i 3.000 poginulo bez ikakvog rezultata; a ako sada

Ranjeni Crnogorci na cetinjskom trgu - ilustracija Roja Dirana iz 1862. godine

Mićo Ljubibratić

budu ostavljeni da se bore sami, vjerovatno će na kraju dočekati istu nesreću, za koju on neće preuzeti odgovornost samostalnom objavom rata, ali njegov položaj je bio takav da nije smio ustuknuti pred bilo kakvom posljedicom zbog jakih simpatija prema Hercegovcima koju su imali on i njegov narod.

Odbacio je svaku ambiciju u vezi ustanka i bio je voljan, ukoliko bi sile odlučile da garantuju autonomiju Hercegovcima, da izvrši najveći uticaj radi što bržeg prekida pobune.

Međutim, bez takvih garancija, ustanicima bi bilo nemoguće da preduzmu bilo kakvu akciju po tom pitanju.

Ustanici su bili srodan narod; od njega su tražili barem moralnu podršku, a on je nije mogao odbiti. Njegov narod bi ga jednoglasno podržao ukoliko bi otišao i dalje; ali s obzirom

na sve okolnosti, on je smatrao da je prekid krvoprolića najvažniji cilj ako bude praćen potrebnim ustupcima za sigurnost raje.

Rekao je da će misija konzula biti besplodna, jer je zasnovana na turskim obećanjima o obeštećenju, a iskustvo ljudi u vezi s tim obećanjima bilo je takvo da u njihovim očima nemaju nikakvu vrijednost. Bio je uvjeren da će pobuna izdržati barem do zimue, što će, kako je vjerovao, biti veoma teško za turske trupe iz toplijih predjela, jer je hladnoća u planinskim krajevima veoma jaka, a planinci koji su naviknuti na nju patiće mnogo manje.

Konačno me je molio, u slučaju da izbije rat, što je on još uvijek smatrao mogućim, da ponovo dođem i pratim ga tokom pohoda. Bilo je nemoguće ne saosjećati s vladarom koji je bio u takvom položaju, budnom za

Napustio sam Cetinje s osjećajem da sam otkrio narod starog herojskog tipa – ostatkom iz homerskog doba.

Mislim da bi većina Engleza gajila želju da civilizacija sačuva netaknutu i nepromijenjenu Crnu Goru radi proučavanje onoga što je čovječanstvo nekada bilo

sve opasnosti i odgovornosti, i odanom svom narodu sa stvarnom očinskom brigom.

Napustio sam Cetinje s osjećajem da sam proširio vidokrug otkrićem naroda starog herojskog tipa – ostatkom iz homerskog doba - nesumnjivo sa herojskim porocima koji opstaju i drugdje, ali sa izvjesnim vrlinama koje jedva da bi preživjele u većoj civilizaciji. Mislim da bi malo Engleza moglo odoljeti ovom utisku, a većina bi gajila želju da civilizacija sačuva netaknutu i nepromijenjenu Crnu Goru radi proučavanje onoga što je čovječanstvo nekada bilo.

U želji da vidim nešto o stanju izbjeglica i, ako je moguće, o crnogorskim pripremama, odlučio sam da odem u Grahovo, glavno mjesto istoimene oblasti sjeverno od Cetinja. Postoji pravi put, ali knjaz mi je savjetovao, da radi lakšeg putovanja i uštede vremena, idem putem preko Boke Kotorske, jer je direktan put vrlo težak; za Crnogorce je, zaista, uobičajena ruta da siđu u Kotor, a zatim čamcem do Risna, odakle dobar austrijski put vodi do Dragalja na granici, a đe se nastavlja lijepim putem za Grahovo.

Ukoliko napustite Risan rano ujutro, jedva da ćete imati vremena da vidite što treba viđeti u Grahovu, recimo dva do tri sata, i vratićete se po mraku. Put vodi kroz Krivošije, mjesto katastrofe austrijskog oružja 1869; čak i oko bez vojnog iskustva može ocijeniti da ni za najbolju vojsku na svijetu nije sramota da ih pobijede ratoborni seljaci, koji imaju teren u svojim rukama. Put vijuga duž stijena strašnijih i vratolomnijih od onih na Cetinju, zbog vijugavosti, artiljerija je tu beskorisna; a grupe hrabrih ljudi mogle bi zaustaviti svaki prolaz bacajući kamenje na vojsku.

Krečnjačke stijene se uzdižu okomito, poput beskonačnih zidova, na koje bi se i neopterećeni pješak teško popeo; bilo kakvo kretanje, osim glavnim putem, nemoguće je ljudima koji ne umiju trčati i verati se kao koze, i koji ne poznaju teren savršeno. Oštri uglovi na kosama brijegova mogli bi iznenada dovesti čelo kolone pred vatru nekolicine u zaklonu.

Moj plan je bio da se vratim u Dubrovnik preko Trebinja, ali je tuda put bio još gori. Od Grahova do Trebinja udaljenost po karti je oko petnaest milja; ali mi je rečeno da je lakši put do Risna, odatle čamcem do Herceg Novog, a odatle preko Zubaca, pri čemu je direktan put veoma težak čak i za brđane.

(Nastavlja se)

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 27

28 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 29

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Predsjednik Crne Gore

Poštovane građanke i građani, Želim vam dobro zdravlje, mir i porodičnu sreću.

Srećna Nova godina i božićni praznici!

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović

30 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

SREĆNA NOVA GODINA

Happy New Year

Marketing

31

32 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Istinski vjerujemo da je Crna Gora najbolje mjesto za život i rad.

Tokom 2025. podržali smo rekordan broj projekata, porodica i biznisa i zajednici donirali milion eura kroz društveno odgovorno poslovanje. Želimo vam godinu punu uspjeha i trenutaka vrijednih pamćenja.

Najbolje tek dolazi.

Tu smo.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 33

34 Marketing

Srećna

Nova 2026. godina

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećna

Nova 2026. godina

Marketing 35

36 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećni novogodišnji i božićni praznici

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 37

38 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećna Nova godina

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 39

40 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećna

NOVA GODINA

Cijenjenim potrošačima, poslovnim partnerima i svim građanima Crne Gore želimo srećne novogodišnje i božićne praznike Sve najbolje, Goranović!

41

42 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 43

Svim građanima Crne Gore čestitamo novogodišnje i božićne praznike i želimo uspješnu Novu 2026. godinu

44 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećnu Novu 2026. godinu želi vam preduzeće 7. AVGUST d.o.o. Podgorica

BIOHEMIJSKA I MIKROBIOLOŠKA LABORATORIJA

InVitro Srećni praznici

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 45

46 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 47

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

& H a p p y N e w Ye a r 2026 Ma y your holidays be grounded i n p e a c e , built on joy, and as lasting as our l i m e s t o n e .

48 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore svim građankama i građanima želi srećne praznike, uz zdravlje, mir i sigurnu budućnost za sve.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Svim penzionerima i građanima Crne Gore čestitamo novogodišnje praznike i želimo srećnu Novu 2026. godinu!

Vaš Fond PIO Crne Gore

Marketing 49

50 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

CRNOGORSKA MEDIJSKA KOMPANIJA

Srećni praznici

Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Желимо вам срећне новогодишње и божићне празнике и успјешну Hову 2026. годину

Општина Беране

51

52 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marketing 53

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećna

Nova 2026. godina

54 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

najvRednije naGRade dO Sada!

2x

TELEFON iPhone 17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata Urban Move 1

2x

TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata Urban Move 1

2x

TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata Move Box 4.2 Limited edition

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika izvučena su 23. decembra 2025. godine, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

Marketing 55

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

NOVO IZDANJE

Vladimir Maraš

A Cappella

Zbirka kolumni – 1. dio

ŽIVOT PRIČA ... Maraševa knjiga može da posluži i kao vodič za sve one nesnađene u novim vremenima – ošamućene i zbunjene svetom u kome vladaju sebični, nemilosrdni, pohlepni, bez(obrazni). U svetu u kome je empatija retka i ugrožena vrsta.

U ovom izboru kolumni koje je pisao godinama unazad, Maraš nas vodi kroz vrlo raznorodne teme, ali ih prožima jedna nit – osećaj za pravdu. Vrlina koja je u ovim vremenima gotovo zaboravljena. Njegovi stavovi su čvrsti, a čitaocu se obraća direktno, kao da s njim vodi dijalog ...

Petar Janjatović

56 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećan

Božić I

S R E Ć N A

N O V A

2 0 2 6 .

M I N I S T A R S T V O S P O R T A I M L A D I H C R N E G O R E

Marketing 57

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Srećnu i uspješnu

Novu godinu

želi vam EKIP!

CRNA GORA AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST

58 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

POPUST 50%

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića, koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

NAGRADA ZA IZDAVAČKI PODUHVAT

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja Ministarstvo kulture i medija

Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

Zabava 59

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

INTERVJU: Sa Dejanom Dedovićem Dedduhom iz Klape Who See sumirali smo godinu za nama

Na ovogodišnjem Montesongu bio je podrška svom sugrađaninu Stefanu Vukotiću s kojim je napravio pjesmu „Nedekodirana“

Privatna arhiva

POBJEDA: Na što ste najponosniji ove godine kada je riječ o Vašem muzičkom radu? Je li bilo nečega što Vas je razočaralo ili možda natjeralo da se preispitate?

DEDOVIĆ: Najponosniji sam na zajednički nastup sa Manu Chaom u Kotoru. Na njegov poziv da izađemo na binu usred njegovog nastupa odgovorili smo sa oduševljenjem i profesionalnošću. Veoma smo mu zahvalni za tu priliku. To smatramo najegzotičnijim trenutkom karijere. Postojimo od 2000. godine, imali smo raznih iskustava, počev od Eurosonga, preko MTV nagrada, pa sve do nastupa sa jednom od najvećih imena svjetske muzike i to u našem gradu.

POBJEDA: Kako danas gledate na ulogu hip-hopa? Ima li on još tu snagu da „secira“ stvarnost i filtrira je šaljući univerzalne društveno-angažovane poruke koje ostaju za vječnost ili je samo usputni soundtrack svakodnevice?

DEDOVIĆ: Danas se više nego ikad sluša ovaj muzički pravac.

Istovremeno, u jeku hiperprodukcije, oštrica je otupila. Mnogo toga se sada zove hip-hopom iako mu, realno, ne pripada. Ako tome dodamo da konzumenti ove kulture ne znaju „o’kle im puca“ (s radija, Jutjuba, društvenih mreža, reklama...) i što su sve čuli, nije ni čudo ako hip-hop kulturu uopšte ni ne smatramo buntovnim i kritičarskim

Privatna arhiva

Praznici postoje da bi se njegovali odnosi među ljudima, muzika je tu da ih upotpuni

Privatna arhiva

KOTOR – Hip-hop je jako bitan dio muzičke kulture.

On će uvijek isfiltrirati ono najbolje i opstaće dugo, smatra Dejan Dedović Dedduh iz Klape Who See. On je, u prazničnom razgovoru za Pobjedu, ocijenio da je 2025. za njega, ali i ekipu sa kojom sarađuje, bila jako dobra. Otkrio je da praznične dane, u pauzi između studija i nastupa, najviše voli provoditi sa suprugom, djecom i prijateljima koji su mu, kako je rekao, zlatni.

Govorio je i tome zbog čega sve voli praznike, ali i koji su mu to blagdanski rituali omiljeni. Pričao nam je i na čemu trenutno radi, kao i što sve od njega i Klape Who See možemo očekivati u predstojećih 365 dana.

POBJEDA: Kad podvučete crtu, kakva je bila za Vas ova godina, lično i profesionalno?

DEDOVIĆ: Kad bih sumirao 2025. ona je za mene lično, a i za Klapu Who See, bila dobra. Možda i više od toga! Bilo je nastupa, spotova, novih pjesama, gostovanja u medijima, raznih projekata... Apsolutna dominacija lijepih nad ružnim stvarima.

POBJEDA: Što ju je obilježilo muzički, ne samo Vama i Klapi Who See, nego generalno na crnogorskoj muzičkoj, ali i svjetskoj sceni? Koje su to pjesme, albumi, koncerti, festivali...?

DEDOVIĆ: Što se tiče moje ekipe, to je zasigurno spot za pjesmu „Betonjerka“ u saradnji sa režiserom Vasilom Vulićem, Markom Lubardom Rendomom i Igorom Lazićem Nigorom. Kad je u pitanju domaća scena, izdvojio bih kompilaciju „Domaća rabota 2“, u produkciji „Knowhere2Run-a“, iza koje stoje Todor Tadić i Marko Ćaćić. Inostrana muzička scena uvijek je prepuna fenomenalnih ostvarenja koja se dešavaju na dnevnom nivou, pa sam danas ovuševljen ovim, sjutra već fasciniran onim…

POBJEDA: Da li Vam se čini da se muzika danas, usljed tenološkog napretka, više „štanca“ ili živi?

DEDOVIĆ: U pravu ste, danas se muzika „štanca“. Mi to ne radimo! Trudimo se da ne izbacujemo nešto reda radi, već važi jaka samokritika.

Nastup sa Manu Chaom u Kotoru najegzotičniji trenutak njihove karijere: Noyz, Manu Chao i Dedduh

Ova godina za njega bila dobra i profesionalno i privatno: Dejan Dedović Dedduh

pokretom. Smatram da je hiphop jako bitan dio muzičke kulture, da će se uvijek isfiltrirati ono najbolje i opstati dugo, a samim tim i eventualna kritika koju u sebi nosi. Međutim, to opet u zavisnosti od podneblja i problema koje nosi momenat u kojem živimo.

POBJEDA: S obzirom da je Vaš kolega Mario Đorđević Noyz neko ko fino barata sa AI alatima, a Who See, kao crnogorski i bokeljski brend, klapa koja ih koristi uglavnom za spotove, da li se i koliko vještačka inteligencija odrazila na hip-hop i muziku generalno? Za što Vi najčeśće koristite AI? DEDOVIĆ: Ja je ne koristim ni za što. Ono što Noyz radi sa tim alatima, a za potrebe video produkcije, pomjera granice. Sve moderne tehnologije utiču na umjetnost i njeno posmatranje. Uvijek može da se pronađe smisao njenog postojanja i upotrebe. Treba dati priliku, a ne biti zatvoren u tzv. tradicionalnim okvirima. Kod mene je slučaj neupotrebljavanja AI tehnologije isključivo zato što uživam da pravim muziku i pišem tekstove. To je za mene proces za koji mi ne treba kreativnost vještačke inteligencije. Ne dozvoljavam joj da mi se miješa u maštanje i pronalaženje rješenja u trenucima kreativne blokade.

POBJEDA: Koji bi bili vaši prijedlozi, savjeti i sugestije muzičarima, pogotovo na-

šim, kada AI koriste u svojim projektima? Na što da obrate pažnju?

DEDOVIĆ: Kao što se već može zaključiti iz prethodnog mog odgovora, dao bih na volju pojedincu da sam izmašta i nađe mjeru ili količinu potrebe za korišćenjem AI tehnologija.

POBJEDA: Ove godine bili ste dio Montesonga, ali ne kao izvođač, već kao autor i podrška Vašem sugrađaninu Stefanu Vukotiću koji se predstavio numerom „NEdekodirana“. Kako ste zadovoljni tom saradnjom, pjesmom, njegovim učešćem i plasmanom na ovom takmičenju?

DEDOVIĆ: Montesong je sjajna platformu za sve mlade muzičare koji žele da svoje talente i kreativnost pokažu, a da se to zaista vidi ili čuje. Stefan i ja smo od starta bili svjesni upravo toga, a onda relaksirano započeli rad na pjesmi. Sve je proteklo u najboljem redu. Tog smo stava na kraju svega obojica.

POBJEDA: Kad pogledate unazad, imate li osjećaj da ste ove godine više stvarali iz potrebe ili iz discipline?

DEDOVIĆ: Bilo je i jednog i drugog. Kad ste u nekoj disciplini konstantno, onda postoji potreba kontinuiranog rada.

Zato se često poklapaju kategorije potrebe i zadovoljstva.

POBJEDA: Nova godina obično nosi i očekivanja. Imate li naviku da pravite planove ili puštate da se stvari same od sebe odvijaju?

DEDOVIĆ: Pravimo nekad i planove. Desi se da pomislimo da možemo sve iskontrolisati, ali u kreativnim procesima najčešće se dogodi da stvari odu u nekom sebi znanom prirodnom pravcu, potpuno nevezano za te naše planove. Mislim da se tako i dese dobre pjesme i spotovi.

POBJEDA: Kako provodite praznike? Jesu li to dani za reset ili samo kratka pauza između obaveza?

DEDOVIĆ: Ponekad su to radni dani, a nekad su vrijeme za reset. Najviše volim da sam sa porodicom za vrijeme praznika. Još kad se priključe i prijatelji moje kuće - onda je to nešto najljepše.

POBJEDA: Praznici su vrijeme kada najviše nastupate. Kako danas balansirate posao, ta putovanja od grada do grada i od trga do trga, i koliko uspijevate da budete sa porodicom?

DEDOVIĆ: Nije mnogo teško, pogotovo poslije toliko godina iskustva. Sve se „upakuje“ kako treba.

POBJEDA: Da li Vam je danas teže ili lakše nego ranije da napravite balans između privatnog života i scene?

DEDOVIĆ: Godinama se mijenja intenzitet u balansiranju potreba i mogućnosti, pa se i sama strategija pravi u odnosu na to. Uspijevam! Ide mi od ruke...

POBJEDA: Što vam najviše prija u rijetkim slobodnim danima kad nema studija, bine, rokova...?

DEDOVIĆ: Kad nema svega toga onda se to kod mene zna: djeca i žena. Organizujem neke male izlete, u većini slučajeva šume i priroda.

Volim provoditi vrijeme i sa par mojih najboljih prijatelja. Oni su mi zlatni.

POBJEDA: Imate li neki praznični ritual?

DEDOVIĆ: Za neke praznike imamo ustaljene rituale, za neke smišljamo, a katkad slavimo i neke stare praznike koji više nijesu na snazi. Uglavnom, ako me pitate volim li praznike - volim.

Praznici valjda i postoje da bi se odnosi među ljudima penjali na nivo koji je poželjan. Stoga - živjeli praznici i svi rituali koji ih čine posebnim!

POBJEDA: Što biste voljeli da ostavite u ovoj godini, a što da prenesete u narednu?

DEDOVIĆ: U ovoj godini, stereotipno, neka ostane sve loše što je zadesilo ljudsku vrstu. U prvom redu mislim na ratove koji se osmišljavaju samo zato da bi bogati bili još bogatiji, dok sve puca po sirotinji. U ovoj godini, ali neće mi poći za rukom, ostavio bih sve političare, njihove izlizane, šablonske rečenice, šporke planove, nacionalizam i netrpeljivost. U ovoj, sad već prošloj, 2025. zakucao bih nekom velikom brokvom za dno okeana fašizam koji je sve prisutniji čak i ovdje kod nas.

POBJEDA: Na čemu trenutno radite, prvenstveno Vi samostalno, ali i Klapa Who See? Kad možemo očekivati neki novi singl?

DEDOVIĆ: Klasika: pišem, pravim muziku, aranžiram… Od mene, kao i od Klape Who See, možete očekivati mnoštvo novih pjesama, spotova, nastupa…

POBJEDA: Što biste poželjeli (su)građanima koji ulaze u Novu godinu s istim brigama s kojima su izašli iz stare, ali i nama kao društvu koje je, sve su prilike, u istoj situaciji?

DEDOVIĆ: Ljudima želim zdravlje i sreću, mnogo ljubavi i tolerancije, a društvu brzo ozdravljenje i otklon od prljavih propagandi i programa. Milovan MARKOVIĆ

60 Kultura

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

JUBILEJ: Slikar i karikaturista Luka Lagator za Pobjedu povodom osam decenija života i šest d

Njegova umjetnost postavlja pitanja - o smislu, odgovornosti, prirodi, apsurdu i prolaznosti. Upravo u toj sposobnosti da umjetnost pretvori u prostor mišljenja leži trajna vrijednost Lukinog stvaralaštva.

U njegovoj kući na Cetinju, gdje smo razgovarali ovim povodom, svaki detalj svjedoči o tom dugom i intenzivnom putu. Vrata kuće otvara nam Luka - srdačno, mirno, sa onom nenametljivom toplinom koja odmah briše granicu između gosta i domaćina. Intervju radimo u njegovom ateljeu, u prostoru u kojem se jasno vidi da je umjetnost ovdje živjela decenijama. Soba zapravo više liči na hroniku jednog života nego na radni prostor.

Tu je i najnovija monografija - izdanje koje zaokružuje njegov slikarski i umjetnički opus, u izdanju Muzeja i galerija Podgorice. O njoj govori sa ponosom, najavljujući njenu promociju naredne godine, zajedno sa velikom retrospektivnom izložbom koju planira u rodnom Cetinju.

U tom prostoru, među nagradama, knjigama, karikaturama i slikama, razgovor sa Lukom prirodno se otvara kao priča o umjetnosti, filozofiji i životu, ali i o upornosti da se, uprkos svemu, ostane vjeran stvaranju.

POBJEDA: Što Vas je kroz 80 godina života i 60 godina stvaralaštva držalo motivisanim?

LAGATOR: Motiva je uvijek bilo u mom životu. Bavio sam se sa dvije stvari uporedo - slikarstvom i karikaturom. Najviše me motivisala likovna umjetnost. Na samom početku to je bilo slikarstvo, kasnije se desila evolucija pa sam prešao na performans, a paralelno sa time sam radio i karikaturu.

To je veliki i ozbiljan motiv da ispuni jedan život.

POBJEDA: Kada već pominjete slikarstvo i karikaturu, da li je neka od tih umjetnosti u Vašem stvaralaštvu imala prednost ili su uvijek bile ravnopravne?

LAGATOR: Nije se nikad dešavalo da budu u istoj ravni. Za mene je pod broj jedan slikarstvo. Tu sam sebe najviše dao, a karikatura mi je došla kao neki prateći sadržaj. Kao student sam objavljivao karikature u Pobjedi. Počeo sam da objavljujem 1966. godine pa sve donedavno. Objavio sam više hiljada radova.

POBJEDA: Kada pogledate unazad, što je najvrednije što Vam je karijera donijela, pored nagrada i priznanja?

Protjerao sam čovje jer ne zaslužuje da bude na mojim slika

Kod većine ljudi se dešava da materijalna strana ugrozi duhovnu.

Duhovna strana traži ozbiljniji pogled na život.

Materijalno može biti stečeno i na nezakoniti način, dok je duhovna strana stvar razvoja svakog čovjeka pojedinačno, ali i društva kao cjeline. Duhovna strana je u Crnoj Gori i te kako ugrožena i često se zloupotrebljava – kazao je Lagator LIKOVNIM IZRAZOM ISKAZUJE SVOJ STAV I PROTEST: Slikar i karikaturista Luka Lagator tokom intervjua za Pobjedu LAGATOR: Najvrednije je to što me je učinila umjetnikom, mogu reći čak i filozofom. Uvijek sam nastojao da kroz likovni pristup dam odgovor na filozofska pitanja. Ne tvrdim da su moji odgovori tačni, ali ja sam zadovoljan njima i smatram da je to uspjeh. Nijesam tip koji se ,,umrtvi“ pod uticajem svakodnevice i onda ,,proklinje“ lokalnu i drugu vlast, a ništa ne radi da stanje promijeni. Ja sam našao sebe u slikarstvu. Tu je moja satisfakcija. Izlagao sam slike širom svijeta i mogu reći da je to veliki uspjeh za mene, ali i za Crnu Goru. Mi mislimo da svijet zna za Crnu Goru, ali to nije baš tako. To mogu da kažem jer sam se lično uvjerio boravkom u mnogim zemljama.

POBJEDA: Vaše stvaralaštvo često ima filozofsku dimenziju - koliko u njemu ima elemenata savremene crnogorske stvarnosti? Da li Crna Gora, kroz svoju prirodu i društvene kontraste, predstavlja izvor inspiracije za Vas? LAGATOR: Priroda me veoma inspiriše. Deset godina sam radio na izložbi gdje mi je inspiracija bilo moje Cetinje.

Ogromna inspiracija iz raznih uglova - ambijentalnog, istorijskog, društvenog, kulturnog… Crna Gora je ogromna inspiracija za svakog umjetnika. Ljepšeg kutka na svijetu nema nego što je Crna Gora. Imamo plaže, more, šume, jezera, rijeke, Prokletije, Durmitor, predivnu morsku obalu i jezera. To nema niko na tako malom prostoru. Sjećam se da sam 2019. godine bio u Luksemburgu i mogu reći da je to je uređena bašta - pogledaš kroz prozor jedan pejzaž i vidio si cijeli Luksemburg, on je čitav takav. U Crnoj Gori nije tako - imaš krš, šume, plaže, klisure, Platije, Cijevnu… Nijedan slikar ne može ostati ravnodušan prema ovome što Crna Gora ima.

POBJEDA: Motivi Cetinja su često prisutni na Vašim platnima. Na Cetinju su se, nažalost, desile dvije velike tragedije. Koliko je to uticalo na Vas kao umjetnika i čovjeka?

LAGATOR: Ne znam imam li odgovor na to pitanje. To je velika tragedija. Nemjerljiva je to tuga. Cetinje se puno promijenilo poslije toga, dosta je palo, što je normalno kad se desi

tako nešto. Dugo će se posljedice toga osjećati na Cetinju.

POBJEDA: A što ćemo sa političkom situacijom u Crnoj Gori? Koliko Vam je ona inspirativna?

LAGATOR: Nastojim da to potpuno stavim po strani.

POBJEDA: Na koji način?

LAGATOR: Da je stavim po strani kada je u pitanju moja umjetnost. Ali, ipak to nijesam uradio do kraja, jer sam kroz performans ,,Sizifov put“ na konkretan i analitičan način pokazao svoj odnos prema društvu i politici. Na slikama se to uopšte ne vidi, ali u performansu se bavim fenomenom apsurda - življenja, stvaranja, političkog gledanja.

O političkoj situaciji odgovor sam dao i kroz brojne karikature. Bio sam i te kakav kritičar društvenih devijacija još od 1966. godine. U zadnje vrijeme to izbjegavam.

POBJEDA: Zašto?

LAGATOR: Iz dva razloga.

Prvi je što publika, nažalost, velikim djelom loše tumači određeni rad - na nepravilan i izopačen način. Nijesu svi edukovani do te mjere da mogu pravilno da protumače određenu karikaturu, ali je-

su zlonamjerni. To sam već doživio početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Zbog toga sam praktično prekinuo političku i dnevnu karikaturu. Traži se samo neka negativnost u smislu da se karikatura tumači kao ruganje, vrijeđanje, a zanemaruje se oštra društvena satira. Drugi razlog je materijalni dio - iako u dnevnoj štampi karikatura ne zauzima veliki prostor, bolje je staviti oglas nego objaviti karikaturu koja neće donijeti nikakvu materijalnu korist za novine. Karikatura više nije interesantna za dnevnu štampu.

POBJEDA: Što znači doživjeti šest decenija stvaralaštva i još osjećati strast prema umjetnosti?

LAGATOR: To je veliko iskustvo. Kada se osvrnem iza sebe, čini mi se kao da je sve juče bilo. Kao da sam juče počeo onaj prvi potez prstom u pepelu sa četiri godine. Period od šezdeset godina stvaralaštva me je toliko ispunio da se smatram srećnim čovjekom.

Ostavio sam veliki opus iza sebe. Slikarstvo me ispunjava i danas. Ušao sam u 81. godinu, devetu deceniju počinjem, a i dalje imam planove.

POBJEDA: Kakvi su planovi?

LAGATOR: Prvo da iduće godine promovišem svoju monografiju koja je izašla u izdanju Muzeja i galerija Podgorice, gdje će biti i moja izložba. U planu imam i da, kroz koju godinu, napravim jednu veliku retrospektivnu izložbu na Cetinju. Bilo bi tu blizu 100 slika, a izložio bih i sve karikature koje su nagrađene širom svijeta.

POBJEDA: Kažete da ste počeli crtajući prstom u pepelu sa četiri godine. Sjećate li se tog trenutka ili je to priča koja se kasnije formirala kroz sjećanja drugih?

LAGATOR: Možda će zvučati nevjerovatno, ali sjećam se jednog trenutka i kada sam imao dvije i po godine. Na nekom improvizovanom balkonu na selu majka me je držala u naručju. Bio je suton. Kilometar-dva od nas bilo je jedno brdo i ja primijetim kako se nad njim uzdigao pun mjesec. Pitao sam majku: ,,Mare, što je ono?“, a ona mi je odgovorila: ,,To je mjesec“. Toga se sjećam kao da se tu nedavno desilo.

POBJEDA: Ima li možda tog mjeseca na Vašim platnima?

s. vasiljević

PODGORICA - Proslavljeni crnogorski karikaturista Luka Lagator obilježava 80 godina života i 60 godina stvaralaštva - jubileje koji se ne mjere samo vremenom, već i tragom koji je ostavio u umjetnosti. Ukupno gledano, njegovo stvaralaštvo predstavlja rijedak primjer umjetničke dosljednosti i intelektualne hrabrosti.

Kultura 61

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

decenija stvaranja

Moje slikarstvo nije puka želja da napravim nešto dopadljivo

eka

POBJEDA: Koji trenuci su Vam tokom karijere donijeli najviše radosti, a koji su bili najveći izazovi?

LAGATOR: Radosti sam doživljavao često. To je onaj trenutak kada uspješno završim sliku. Radio sam i po 17 sati dnevno, ali kada završim sliku, to je za mene pravi praznik. Nema uživanja dok se radi slika - to je mukotrpni i zahtjevan rad. Kad se djelo završi, dođe do satisfakcije i pročišćavanja duše. Sa druge strane, izazovi su svuda oko nas. Moje slikarstvo nije puka želja da napravim nešto dopadljivo. Od ranog djetinjstva, tako da kažem, počeo sam da se interesujem za neki filozofski pristup svojoj umjetnosti - da otkrivam što je život, što je smrt…

Djelimično je odgovor na ta pitanja moguće naći kroz likovnu umjetnost.

ama LAGATOR: Da. Imam dvije takve slike, manjeg formata, koje sam napravio još u studentskoj sobi. Važnosti tog motiva nijesam bio svjestan sve dok mi sada nijeste postavili ovo pitanje.

POBJEDA: Da se vratimo crtanju po pepelu… Čega se sjećate?

LAGATOR: Kada smo se preselili u drugu kuću, imali smo ognjište. Nije bilo papira i olovke. Moja majka je raširila pepeo po pločama ispred ognjišta i ja sam prstom po tome šarao. A ono što mi je možda od tada dalo snažan podsticaj i što je unekoliko ključno za moje dalje sazrijevanje - moja majka, a i drugi koji su to vidjeli, u tom mom radu u pepelu, prepoznali su jednu našu komšinicu.

POBJEDA: Kada biste danas ponovo crtali prstom u pepelu - što bi se pojavilo na toj površini?

LAGATOR: Teško je odgovoriti na to pitanje jer je to praktično jedna ,,pećinska tehnologija“. Ali, mogao bi to da bude jedan vrlo interesantan performans. Dali ste mi upravo ideju da pokušam izvesti nešto u pepelu oko improvizovanog ognjišta. Možda bih mogao probati da nešto tako organizujem u nekom adekvatnom prostoru na Cetinju.

POBJEDA: Da li je tačno da ste se pred kraj gimnazije pripremali za prijemni na akademiju, ali Vas je u tome „zaustavio“ otac. Zbog čega?

LAGATOR: Moj brat je bio jedan od najboljih đaka u gimnaziji. Bio je predodređen da bude mašinski inženjer i da se šalje za Beograd jer tog fakulteta nije bilo u Crnoj Gori, a nije bilo ni Likovne akademije. Otac je rekao: ,,Ja dvojicu u Beograd školovat’ ne mogu“.

POBJEDA: Zašto se odlučujete za Ekonomski fakultet?

LAGATOR: Nijesam to ja odlučio. Otac me je upisao na fakultet. Uzeo je svjedočanstvo, otišao za Titograd i upisao me na Ekonomiju. Imao sam indeks broj dva, a i diplomirao sam drugi od 270 tada upisanih studenata. Završio sam fakultet lako i brzo. Nijesam se trudio da imam dobar prosjek.

Bavio sam se neko vrijeme odgovorno i korektno ekonomijom, ali sam od svoje četvrte

ODNOS PREMA BAŠTINI: Jedna od nagrađenih karikatura Luke Lagatora

godine umjetnik i niko me od toga nije mogao odvojiti.

POBJEDA: Da li ste crtali tokom studija?

LAGATOR: Više sam crtao i slikao nego učio. Prvu samostalnu izložbu sam imao na Ekonomskom fakultetu i veoma sam ponosan na tu izložbu jer je ocijenjena kao uspješan kulturni događaj.

POBJEDA: Da li Vam je nepostojanje formalnog obrazovanja dalo slobodu ili stvorilo dodatni pritisak?

LAGATOR: Naravno da je stvaralo pritisak, ali sam se ja toga oslobodio vrlo rano, čak i prije nego što sam pošao na fakultet. Računao sam, biću diplomirani ekonomista, ali ja sam slikar i time ću da se bavim. Tako je i bilo.

POBJEDA: Vaš stvaralački opus se može podijeliti u tri faze, a svaka je podjednako zanimljiva. U prvoj fazi čovjek je prisutan, ali u sukobu sa prostorom. Zašto Vam je odnos čovjeka i prostora tada bio ključna tema?

LAGATOR: Uvijek je to ključna tema. Čovjek je oduvijek nastojao da prirodu prilagodi sebi i da je ne neki način obuzda. Kako je prolazilo vrijeme on je sve više i više mogao da kontroliše prirodu i da je prilagođava sebi. U tome je bio nemilosrdan. U trci za profitom on je sjekao granu na kojoj sjedi. To radi i danas. Hiljadu primjera postoji. Mi kažemo imamo ,,suzu Evrope“, ali što smo mi uradili od toga - to je katastrofa. Čovjek je postao uzurpator prirode, ali će mu ona u budućnosti to i te kako vratiti.

POBJEDA: Kada već govorimo o odnosu čovjeka i

prostora, na pamet mi pada Budva. Što je čovjek uradio prostoru?

LAGATOR: Budva bi mogla da bude svjetski primjer kako ne treba raditi. To je jedan biser. Ali što se desilo? Trka za zaradom i potreba da čovjek ugodi sebi i svom trbuhu učinili su svoje. Nagrđen je taj izuzetno lijepi ambijent. Sjećam se kad je usred budvanskog polja bila samo zgrada Zeta filma i vila ,,Manojlović“. Čovjek je za kratko vrijeme devastirao Budvu.

POBJEDA: U drugoj fazi stvaralaštva čovjeka ste protjerali sa platna. Rekli ste: „Zaslužio je.“ Zašto?

LAGATOR: Protjerao sam ga jer ne zaslužuje da bude na slikama. Predočio sam mu samo djela koja je napravio i razloge zbog kojih sada ispašta. Nema čovjeka, ali ima objekata u kojima je zatvoren i koji ga pritiskaju. Taj ciklus sam napravio radi opomene. Neću da se petljam u politiku, ali mogu na ovaj način da se umiješam i da likovnim izrazom iskažem svoj stav i protest.

POBJEDA: Treća faza donosi Sizifa - heroja apsurda.

Kada ste shvatili da je Sizif savremeni čovjek?

LAGATOR: Shvatio sam to odavno, a naročito poslije faze u kojoj je čovjek narušio prostor. Dugo sam smišljao što da uzmem kao paradigmu oko koje ću da vrtim likovni izraz i pala mi je na pamet ideja da bi to mogao biti kamen. Ali, ne bilo koji kamen, nego Sizifov kamen kao simbol apsurdnog djelovanja.

Osjetio sam da tu mogu naći jednu žicu koja će me vući du-

gi period i sada slobodno mogu reći, siguran sam, do kraja života. Neću da napustim Sizifov put jer je svako živo biće na planeti - sve Sizif do Sizifa. Svi guramo Sizifov kamen uz neko svoje životno brdo.

Svi imamo želju da dođemo na vrh, a odatle nemamo kud osim opet dolje i kamen se, uz krš i lomljavu, stropoštava niz liticu. Vraćamo se lagano niz brdo, po svoj kamen, i to je vrijeme kada imamo mogućnost da razmišljamo o životu. Meni je bio cilj da ljudima dam motiv za razmišljanje, da

čovjek postane svjestan apsurda. Vrlo je značajno postati svjestan apsurda. Sa apsurdom treba živjeti.

POBJEDA: Rekli ste: „Svi radimo Sizifov posao“. Da li u tome ima više tragike ili ironije?

LAGATOR: Tu ima više tragike. Sami život je tragika. Ima lijepih trenutaka za koje vrijedi živjeti, kao što su oni trenuci kad se Sizif spušta niz brdo i razmišlja o životu. Nema toga bića koje je došlo na svijet smijući se. Svako dijete, kada se rađalo, prvo je zaplakalo.

Uzelo je vazduh i zaplakalo.

Bio to instinkt ili ne - ima tu neke simbolike.

POBJEDA: Cijelo vrijeme pričamo o slikarstvu, a što je za Vas karikatura?

LAGATOR: Ilustrovani aforizam - sa malo likovnih elemenata je rečeno dosta. To je prava karikatura.

POBJEDA: Kako biste opisali duhovno stanje današnjeg društva?

LAGATOR: To bi bila velika priča za jedan poseban intervju.

POBJEDA: Da li se slažete sa mišlju da su ljudi osiromašili duhom?

LAGATOR: To je to. U životu svakog čovjeka idu dvije stvari paralelno - materijalna i duhovna. Kod većine ljudi

Slika Lagatora „Provedri mi više Crne Gore“, iz ciklusa posvećenog Cetinju

se dešava da materijalna strana ugrozi duhovnu. Duhovna strana traži ozbiljniji pogled na život. Materijalno može biti stečeno i na nezakoniti način, dok je duhovna strana stvar razvoja svakog čovjeka pojedinačno, ali i društva kao cjeline. Duhovna strana je u Crnoj Gori i te kako ugrožena i često se zloupotrebljava. Mislim da je ona jako zloupotrijebljena od onoga od koga to ne bi trebalo očekivati.

POBJEDA: Na koga mislite?

LAGATOR: Mislim na crkvu.

Ona je ta koja velikim dijelom utiče na zloupotrebu duhovnog stanja društva. Crkva igra jako negativnu ulogu u tom smislu - vraćajući čovjeka nazad na dogme koje su stvari u koje možete vjerovati, ali i ne morate. Ako ste vjernik, vi u to morate vjerovati bez dileme i bez bilo kakvog provjeravanja.

A čovjek, ako hoće da se razvija, mora da sumnja, istražuje i dođe do novih saznanja. Danas to nemamo, pogotovo ne u Crnoj Gori, gdje istraživanja pokazuju da narod najviše povjerenja ima upravo u crkvu.

POBJEDA: Kako Vam izgleda Crna Gora danas, usred političkih previranja i pred sve izglednijim članstvom u EU? LAGATOR: Ta slika mi izgleda dosta sumorna. Gledam i vidim što se dešava, ne samo u Crnoj Gori, nego i u Evropi.

Vidim da se i Evropa raslojava. Bojim se da se stvari narednih deset godina neće dobro odigravati. Realno bi bilo da postanemo članica EU, ali mislim da nećemo doživjeti ono što očekujemo od toga, jer se plašim da: „...sloboda neće umjeti da pjeva kao što su sužnji pjevali o njoj“. Vlada velika kriza, Amerika je postigla svoj cilj u Evropi - ,,stara dama“ je na koljenima. Velike sile - Kina i Amerika su je prevazišle u ekonomskom smislu. Evropa ima veliki broj migranata, došlo je do narušavanja demografske strukture u mnogim zemljama, a migranata će biti sve više. Čak se i mi još nadamo da ćemo, van granica naše prelijepe zemlje, negdje u Evropi naći ljepšega ‘leba od pogače. Najvažnija stvar je da se ne posegne za nuklearnim oružjem. Ako ne dođe do toga, svijet će se dozvati pameAdrijana ĐOROJEVIĆ ti.

62 Kultura

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

NAŠA TEMA: Crnogorske umjetnike pitali smo čega bi Crna Gora trebalo da se odrekne u novoj godini da bi išla naprijed, te kako da stvorimo bolji ambijent za generacije koje dolaze

Partitokratija je hronično oboljenje Crne Gore

ANTIVRIJEDNOSTI

Na pitanje što bi poželjela Crnoj Gori u 2026. godini, Pajović je odgovorila da ,,kompleksne društveno-političke prilike u našoj državi, nažalost, onemogućavaju jednostavan odgovor na ovako postavljeno pitanje“.

- Unutrašnja pitanja i izazovi, poslovično vezani i za prilike u regionu, proteklih godina se dodatno usložnjavaju globalnim procesima. Oni se neminovno reflektuju na crnogorsko društvo, a posebno zabrinjava javljanje ksenofobije pa i rasizma. Ove nama nesvojstvene pojave vidim kao izraz svojevrsnog oživljavanja retrogradnih i, vjerovali smo u Crnoj Gori poraženih, krajnje desnih ideologija. Stoga bih

SIMIĆ: Nadam se nekom čudu, da će ,,glavari“ shvatiti da nam novac, status, kule i gradovi neće značiti ništa ako su oko nas ljudi obespravljeni, tužni, demotivisani

SLOM NASLJEĐA I VRIJEDNOSTI: Karikatura Darka Drljevića

ovom prilikom možda najprije poželjela da u godini pred nama marginalizujemo i ako je moguće porazimo ove i slične pojave. Kao umjetnica mišljenja sam da se ulaganjem u kulturu ovo može najlakše postići – rekla je Pajović.

Dvadeset godina od obnove nezavisnosti u 2026. godini, smatra Pajović, predstavlja priliku da se sagledaju postignuća, ali i posrnuća.

- Mogli smo ostvariti mnogo više ili makar sačuvati svoje. Nedostajala nam je jasna državna strategija u očuvanju crnogorskog kulturnog nasljeđa i afirmaciji crnogorske kulture, ali i kulture sjećanja. U zaokruživanju državnog identiteta Crne Gore kultura bi morala dobiti značajniju ulogu. Budućnost naše zemlje zavisi od mladih generacija, njihove posveće-

nosti znanju, kulturi, svijesti o neophodnosti tolerancije i ulaganju u prosperitet države – kazala je Pajović.

Ona nema sumnju: crnogorska kultura, istorija i duhovnost svojim bićem u trajanju od preko hiljadu godina pripadaju evropskoj kulturi.

- Nadam se da će to prepoznati i Evropska unija u koju, kako stoje stvari, ulazimo za nekoliko godina. Voljela bih da kreativni mladi ljudi iz Crne Gore svojim stvaralaštvom intenzivnije nastave predstavljati bogatstvo i raznolikost crnogorske kulturne sredine kroz autentičan savremeni umjetnički iskaz. Vjerujem da će generacije koje dolaze u potpunosti shvatiti, razobličiti i prevazići u Crnoj Gori i na Balkanu prisutne hegemonističke ideologije i sebi time otvo-

Da se hitno oslobodimo predrasuda, lažnih mitova i osjećaja inferiornosti Senad Gačević je kazao da bi se Crna Gora najhitnije morala osloboditi predrasuda, lažnih mitova, diletantizma, osjećaja inferiornosti i potrebe da pripada nekim

većim zajednicama (osim zajednice evropskih naroda gdje prirodno pripada) i to ne samo u kulturi, već i u drugim oblastima života.

- Duga i bogata istorija i

zaostavština raznih civilizacijskih uticaja snažna je platforma za autentičnost i prepoznatljivost naše zemlje i naših ljudi – kazao je on.

riti vrata velikog svijeta – rekla je Pajović.

DEZORIJENTACIJA

Gačević je rekao da je ,,mnogo želja, kao što je i mnogo razloga da se želi bolje“.

- Ako je potrebno svesti na jednu veliku želju, onda je to da se naša zemlja konsoliduje kao antifašistička, građanska i sekularna država, zemlja kulture i obrazovanja, zemlja srećnih, dobrih i strpljivih ljudi - istakao je on.

Poboljšanje stanja u crnogorskoj kulturi se, prema njegovom mišljenju, ne može svesti na jednu promjenu.

- Bez obzira na relativno dobro osmišljenu infrastrukturu institucija, dugotrajna estradizacija kulture, ozbiljan uticaj poUCG

Što bi poželjeli Crnoj Gori u 2026. godini, čega bi se ona morala odreći da bi išla naprijed i koju promjenu smatraju krucijalnom na polju kulture pitali smo likovnu umjetnicu, grafičku dizajnerku i profesorku na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Suzanu Pajović, glumicu Jelenu Simić, kompozitora i profesora na Muzičkoj akademiji na Cetinju Senada Gačevića, književnika Nikolu Nikolića i reditelja Zorana Rakočevića. U 2026. godini oni žele Crnu Goru u kojoj tradicija nije dogma, identitet nije monolit, partitokratija nije princip vladavine, a umjetnost nije dekor već generator društvenih promjena.

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA – Nova godina često iznevjeri, ali nam uvijek donese makar nadu.

No, Crna Gora je umorna od nadanja i novih početaka. Dvije decenije od obnove nezavisnosti, naša zemlja i dalje se nalazi pred istim izazovima. Umjetnici, kao najosjetljiviji i provjereni senzori društvenih potresa, za praznični broj Pobjede upozoravaju da je vrijeme koje dolazi civilizacijski test naše sposobnosti da izaberemo vrijednosti koje ćemo braniti i njegovati.

litike na kulturu, često prisutna nekompetentnost na mjestima odlučivanja, previše prisutno izjednačavanje popularnog sa kvalitetnim dovode često do toga da značajni umjetnici i njihova umjetnost budu na društvenim marginama – istakao je on.

Dodao je da je veoma važan aspekt i permanentno osporavanje autentičnosti crnogorske kulture/interkulture kao jednog od najboljih sadržaja crnogorskog društva, što dovodi do dezorijentacije pojedinaca i društva u cjelini i teškog postizanja društvenog konsenzusa o vrijednostima na kojima treba da se temelji naša zajednica.

- Osim u rijetkim izuzecima, zapostavljena je komunikacija sa našim najznačajnijim

GAČEVIĆ: Nadam se novim generacijama koje će raskinuti sa osjećajem inferiornosti i provincijalizma i dati snažan doprinos otvorenosti društva

umjetnicima koji žive van Crne Gore, a koji bi mogli dati značajan doprinos promociji crnogorske kulture u inostranstvu – smatra Gačević.

Ne manje važna, dodaje on, jeste i činjenica da umjetnici koji djeluju u našim institucijama imaju male zarade pa su prinuđeni na dodatna angažovanja u sferama popularne kulture.

- Sve ove činjenice i još mnoge druge upućuju na hitnu potrebu definisanja novog pristupa kulturi u Crnoj Gori, strategiji u kulturi i praksama u institucijama i u okviru slobodnih inicijativa. Na sreću, u Crnoj Gori djeluje veliki broj značajnih umjetnika koji permanentno daju svoj doprinos i, u izmijenjenim okolnostima dobre kulturne politike, mogu da budu nosioci kulturnog prosperiteta naše zemlje - rekao je on.

Gačević se nada ,,uskrsnuću crnogorske samobitnosti, kulturološke prepoznatljivosti, zajednici slobodnih građana koji su svjesni ekskluzivnosti prostora u kom žive i izuzetnih ljudskih i svih drugih potencijala naše zemlje“.

- Koji su svjesni svog pripadanja mediteranskom i evropskom prostoru kulture i obrazovanja. Nadam se novim generacijama koje će definitivno raskinuti sa osjećajem inferiornosti i provincijalizma i dati snažan doprinos otvorenosti crnogorskog društva i doprinos bogatstvu različitosti evropskog prostora kulture i uspostaviti novi kvalitet komunikacije naše kulture sa

Kultura 63

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Suzana Pajović vjeruje da bi sva društva, pa tako i naše, kroz trajanje trebalo da prevladavaju slabosti, ali taj proces nažalost nije pravolinijski.

- Nasljeđe devedesetih

DOGMA

On smatra da bi se Crna Gora, da bi išla naprijed, morala odreći primitivizma i tupe tradicije.

- Tradicija se ovdje nažalost doživljava kao neka dogma koja treba slijepo da se izvršava, a ne kao tok stvari koji oplemenjuje generacije i daje im u ruke nešto čime treba da preoblikuju svoj sadašnji život. Bajata pravila i modeli ponašanja koja samo sebi služe su i dovela do toga da su nam skorašnji preci skočili na oružje i umjesto da su razumijevali, recimo, Njegoša, čitajući ga, pronalazeći tanke niti te unutarnje ljudske borbe, tog revolta protiv tjeskobe duha, uhvatili su se nedobronamjernih interpretacija jedne epohe, stavili ih u još deseteračkiji deseterac, zalili rakijom i izblamirali se za medalju – rekao je Rakočević, dodajući da se ,,danas opet poseže za paraguslarskim tradicijskim interpretacijama istorije i cijela naša baština se pokušava tumačiti kroz tu dogmu“.

- Iako je ova četnička ujdurma bez premca u svojoj opskurnosti, ni s druge strane ne vidim da se formira zdravomisleći odgovor, već se takođe taljiga u kategorijama politikanstva i

privatna arhiva

Nova knjiga

Rakočević bi Crnoj Gori poželio vlast koja će da je čuva.

- Sve dosadašnje garniture su je gledale kao predatori i mnogo smo zbog toga izgubili. Ne samo dio obale i dio gore, već i mogućnosti da napredujemo kao društvo. Zato nam je politička zbilja kakva i jeste, kokičarska, jer nijesmo uspostavili vrijednosti do kojih nam je kao zajednici stalo. Onda posežemo za vrijednostima sa tavana, a to je uvijek benasto – kaže Rakočević.

Na pitanje koju promjenu smatra najvažnijom za crnogorsku kulturu u godini koja dolazi, Rakočević ,,pokušava da zamisli silu koja će poboljšati opštu kulturu“.

- Dok god nam šume, planine i rijeke grcaju u otpadu i dok nam god korupcionaški poslovi trajno troše resurse, dok god nam životni prostor zavisi od volje investitora i mekušaca koji su spremni da naša dobra daju na stotine godina bogatašima, ne znam kakvoj se kulturi mogu nadati. Dok god je Podgorica pretvorena u jedan bijesni neurotični parking, Primorje i baština betonirani, a sjever prepušten slučaju, bojim se da će kultura življenja samo da oslikava taj brlog, a kulturne djelatnosti - koje će skoro jedine povremeno progovarati - postaće veći državni neprijatelji. Pripadam esnafu naviklom na cenzuru, ali, da se razumijemo - i na uhljebljenje. Vidjećemo što je jače. Bojim se da sam ipak gubitnik i drago mi je na neki način – rekao je Rakočević.

Duško Miljanić

okolnim i drugim evropskim i svjetskim kulturama – istakao je Gačević.

godina prošlog vijeka dovelo je do uspostavljanja antivrijednosti i njihovog izjednačavanja sa pravim vrijednostima, neophodnih za normalno funkcionisanje zajednice. Do danas

PAJOVIĆ: Mogli smo ostvariti mnogo više ili makar sačuvati svoje. Nedostajala nam je jasna državna strategija u očuvanju crnogorskog kulturnog nasljeđa

NIKOLIĆ: Crnogorska kultura je opterećena praznim birokratizmom, lišena dugoročne vizije, prepuštena pojedinačnim instinktima, intuicijama

se nijesmo s njima suočili, obračunali niti odrekli.

Mišljenja sam da dok do toga ne dođe crnogorsko društvo neće moći izaći na pravi kolosijek – istakla je ona.

RAKOČEVIĆ: Iako je ova četnička ujdurma bez premca u svojoj opskurnosti, ni s druge strane ne vidim da se formira zdravomisleći odgovor tupavog ubadanja u istorijske kontekste – istakao je on.

Rakočević želi da ljudi prvo ostvare sebe, da se formiraju i plasiraju dobre rezultate, bilo da je to u Crnoj Gori ili negdje u inostranstvu.

- I neka bude van ovih granica, jer ovdje prosto nije dobro.

A Crna Gora će to apsorbovati ako bude umjela. A neće sigurno umjeti u skorijim nekim godinama – smatra Rakočević.

SAMOSVIJEST

Nikola Nikolić smatra da u 2026. godini ,,ne bi loše bilo kad bi malo poradila na samosvijesti“.

- Da bude, dakle, malo svjesnija sebe same u prostoru i vremenu. Počev od svoje prošlosti, načina na koji ona može biti umirena i samim tim služiti kao temelj otporan na tektonske potrese, a ne balast što nas opterećuje u sadašnjosti i postavlja utege na svakom koraku naprijed. Da bude svjesnija svojih nevjerovatnih prirodnih ljepota, koje su uglavnom u debelom nesrazmjeru sa ljudskim djelovanjem. Da promišljeno koristi svoje prirodne i ljudske potencijale, a da odolijeva alavim nagonima političara, kriminalaca i ostale mutne fele. Možda ponešto u tom smislu može učiniti niz obaveza prema Evropskoj uniji. No, tu se i krije jedan od problema.

Sve dok se budu shvatale kao obaveze prema nečijim tuđim očekivanjima – mrka kapa – rekao je Nikolić, dodajući da ne vidi da se nazire neka spektakularna promjena.

- Crnogorska kultura je opterećena praznim birokratizmom, lišena dugoročne vizije, prepuštena pojedinačnim instinktima, intuicijama. Lične inicijative mnogo su plodotvornije od onih koje pokreće država, pošto država uglavnom ispunjava formu, prepuštena nekim davno pokrenutim inercijama, gluvim za duh vremena.

S druge strane, u lične, praktično supkulturne aktivnosti ulaže se više energije, znanja, volje i iskrenosti. Zato se tu bilježe sasvim jasni iskoraci. A kao najbolji primjer inertnosti nadležnih stoje spomenici

OBESMIŠLJAVANJE

Simić je poželjela da se ljudi 1. januara 2026. u Crnoj Gori ,,probude kao restartovana bića – naivni, nevini, ranjivi, otvoreni i saosjećajni“.

- Bez svijesti o podjelama bilo koje vrste. Ujedinjeni u želji da svakog dana stvaraju bolje uslove odrastanja, života, rada.

Da žive u trenutku. Da slave i zahvaljuju se na svakom proživljenom danu. Da stvaraju umjetnička djela, jedino što budućim generacijama treba da ponesu kao nasljeđe – kazala je ona.

Simić smatra da je najvažnija promjena koja nam je potrebna da se prestane sa obesmišljavanjem svega - stvaralaštva, intelekta i znanja onih koji stvaraju i onih kojima je stvaralaštvo namijenjeno.

- Nadam se nekom čudu, da će ,,glavari“ shvatiti da nam novac, status, kule i gradovi neće značiti ništa ako su oko nas ljudi obespravljeni, tužni, demotivisani. Stubovi zdravog društva su obrazovanje i kultura. Nečijom greškom već dugo vremena su posljednji na listi prioriteta političara čije djelovanje određuje kvalitet naših života – ističe Simić.

Crna Gora bi najprije, kako je rekla, trebalo da se odrekne primitivizma, mržnje, nasilja i alavosti, a poželjela je da nove generacije umjetnika stvaraju Crnu Goru ,,potpunu drugačiju od ove sada“.

Andrija RADOVIĆ

Crnogorski glumac izabran za stipendistu programa na Filmskoj akademiji u Njemačkoj privatna arhiva

Nasljeđe devedesetih dovelo je do uspostavljanja antivrijednosti

kulture ovih i onih kategorija, otužno prepušteni zaboravu i vremenskim stihijama, u čijem se jadnom stanju ponajbolje vidi odnos države prema vlastitom identitetu – kazao je on.

Na pitanje kakvu Crnu Goru želi da stvaraju i nasljeđuju nove generacije umjetnika, Nikolić je kazao da je umjetnici mogu stvarati samo u svojim djelima.

- Svojim djelima je teško mogu i mijenjati, a kamoli stvarati. To je tako sve dok se kultura posmatra kao dekor, posljednja potkategorija iz nekog lijevog padajućeg menija, ili kao stvar dokolice. Što je potpuno neprirodno, jer je kultura neophodna za vitalnost ljudskoga duha – kazao je Nikolić.

Crna Gora bi se, prema mišljenju Nikolića, u prvom redu trebala odreći partitokratije.

- To je hronično oboljenje Crne Gore, koje je postalo dominantan princip vladavine u mutnom razdoblju tranzicije.

Iako se radi o nečemu duboko pogrešnom – praktično legalnom obliku kriminalne djelatnosti. Partije bi trebalo da funkcionišu kao mehanizmi povezivanja ljudi u cilju ostvarivanja javne dobrobiti. Međutim, crnogorske partije nastaju kao interesne grupe kojima je privatni interes ispred javnoga. Većina političara primarno razmišlja partijskim mozgom.

Partije su u biti nezdrave sredine gdje se mnogo više podstiče unificiranost (da ne kažem apsolutizam) mišljenja, negoli nekakva zdrava kompetitivnost i kooperativnost, koje bi u krajnjem ishodovale ponečim korisnim i za šire interese – objasnio je on.

Lazar Đurđević najbolji među 800 kandidata iz Evrope PODGORICA – Glumac Lazar Đurđević osvojio je prvo mjesto na prestižnoj Internacionalnoj radionici glume pred kamerom (International Screen Acting Workshop), koja se održava na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg (Filmakademie Baden-Württemberg) u Njemačkoj, te je odlukom internacionalnog žirija, sastavljenog od svjetski renomiranih kasting direktora, izabran i za stipendistu ovog programa.

Ovaj izuzetan uspjeh predstavlja veliko priznanje kako za samog umjetnika, tako i za crnogorsku glumačku scenu.

Pored Đurđevića, Crnu Goru je ove godine na radionici predstavljala i glumica Jelena Laban. Oni su izabrani među 14 polaznika iz cijele Evrope, u konkurenciji od više od 800 prijavljenih profesionalnih glumaca i glumica.

Internacionalna radionica glume pred kamerom već više od dvadeset godina održava se na Filmskoj akademiji Baden-Virtemberg, jednoj od vodećih filmskih akademija na svijetu. Program je pokrenut 2016. godine u saradnji sa platformom E-talenta, sa ciljem da mladim, ambicioznim evropskim glumcima pruži znanja i alate neophodne za rad u savremenoj, globalizovanoj filmskoj industriji.

Radionica je osmišljena za potrebe međunarodnih produkcija i koprodukcija, koje zahtijevaju nove talente i raznolike glumačke ekipe. Cilj kursa je razvoj glumačkih vještina polaznika kroz praktični i teorijski rad, a program obuhvata predavanja i radionice iz obla-

sti filmske glume, glumačkog koučinga, kastinga, samomarketinga, umrežavanja, kao i razumijevanja globalnih tokova u filmskoj industriji. Đurđević je nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i završenih postdiplomskih studija ekonomije u Belgiji odlučio da se profesionalno posveti glumi, te je upisao Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Branka Ilića, gdje je trenutno na master studijama. Glumačko obrazovanje dodatno je usavršavao u Njujorku, gdje je stekao iskustvo rada u međunarodnom profesionalnom okruženju. Tokom dosadašnje karijere igrao je u predstavama nezavisnih teatara, kao i u produkcijama Crnogorskog narodnog pozorišta, među kojima su „Ibzen mašina“ u režiji Ane Vukotić, „Naličje“ u režiji Borisa Liješevića, „Princeza Ksenija“ u režiji Radmile Vojvodić, kao i u predstavama Gradskog pozorišta Podgorica: „Slavuj – dramsko-muzička forma za Kseniju“ u režiji Varje Đukić, „Na ivici neba“ u režiji Veselke Kuncheve, „Snježna kraljica“ u režiji Jagoša Markovića i „Aladinova čarobna lampa“ u režiji Milana Karadžića. Za ulogu u predstavi „Naličje“ dobitnik je Nagrade „Rejhan Demirdžić“ za najboljeg mladog glumca na 65. Internacionalnom teatarskom festivalu MESS u Sarajevu. Đurđević je ostvario i uloge u više filmskih projekata. Nedavno je snimio film „Požari“ u režiji Nine Tratnik, a u filmu „Odjek“ reditelja Ivice Vidanovića, čije je snimanje započeto ove godine, tumači jednu An. R. od glavnih uloga.

64 Tekvondo

Arena

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

D. MIJATOVIĆ

Andrea Berišaj, najbolja crnogorska sportistkin kako je uopšte ušla u tekvondo, snovima, plano

Buckasta dje u garaži dos najveće sno

PODGORICA – Tekvondo - u slobodnom prevodu put ili vještina šake i stopala.

Kada je u pitanju put Andree Berišaj, koja je obilježila crnogorski sport u 2025. godini, onda se definitivno može reći da je nesvakidašnji i da bi bile idealne ne za tekst, već za roman.

USPJEŠNA GODINA: Andrea Berišaj sa trofejom sportistkinje Crne Gore

Kada kažemo da je obilježila sportsku 2025. u Crnoj Gori, treba naglasiti da je 18-godišnja učenica Gimnazije u Tuzima, spojila gotovo sve -osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u konkurenciji seniorki, kao i ista odličja na šampionatima svijeta i Starog kontinenta među mlađim seniorkama, tako da je sa tri medalje sa velikih takmičenja zasluženo proglašena za sportistu godine.

- Bila je ovo jedna izuzetno uspješna godina, iako sam na početku više htjela da samo stičem iskustvo u mojoj prvoj seniorskoj godini. Željela sam da iz drugog plana čekam neku priliku i da osvojim medalju, ako se za to ukaže šansa. Međutim, krenula sam sa nekoliko medalja na bodovnim G1 turnirima, gdje sam između ostalih, poslije toliko srebrnih i bronzanih medalja, u Švajcarskoj uspjela da osvojim i prvu zlatnu medalju na jednom takmičenju ovog ranga. I, u posljednja tri mjeseca došla su četiri velika prvenstva. Prvo sam u Kini na Svjetskom seniorskom prvenstvu uspjela da osvojim 9. mjesto, što je za mene predstavljalo veliki uspjeh, jer imam samo 18 godina i da mi je ovo prva seniorska godina. Zatim je došlo Evropsko seniorsko prvenstvo u olimpijskim disciplinama u Švajcarskoj, gdje sam osvojila treće mjesto i bronzanu medalju, što je za mene najveći uspjeh do sada. Međutim, ubrzo su došle jos dvije medalje sa Svjetskog seniorskog prvenstva U21 u Keniji i sa Evropskog seniorskog prvenstva na Kosovu, tako da je ova godina završena na najljepši mogući način – ističe Andrea Berišaj na početku razgovora za Pobjedu.

Počela je da trenira sa svega sedam godina. Privukli su je

Tri sestre, tri šampionke Andrea je ponos Crne Gore, Tuzi i porodice Berišaj. Ali, kada se pominje porodica Berišaj, treba naglasiti da je to definitivno porodica za koju je sinonim tekvondo. Andreina starija sestra Anđela, takođe je šampionka, a sada najmlađa Adriana dominira u juniorskoj konkurenciji.

- Sestra Anđela je najbolja.

Ona je prva i meni i drugim takmičarima prokrčila put ka velikim uspjesima. Ona

je juniorski vicešampion svijeta i dva puta bronzana sa Evropskih prvenstava za seniore do 21 godine.

Uz nju sam i ja stasavala, učila da budem bolja i jača. Zahvaljujući njoj sam i dostigla ovaj nivo. Nažalost, imala je dvije teške povrede u zadnjih godinu i po. Međutim, zahvaljujući svojoj čeličnoj volji i snazi ona se ubrzo vraća treninzima i tamo gdje joj je mjesto - u svjetskom vrhu.

dinamika, raznovrsnost napadačkih tehnika, sama atraktivnost borbi. Za nju, tekvondo nije sport - to je njen život.

Ipak, otkriva, da je sve krenulo jako neobično.

- Treninge sam počela sa sedam godina. Sve to krenulo je spontano. Otišla sam sa starijom sestrom na trening, a iskrena da budem, roditelji su tražili način da nas upute u neki zdraviji sportski način odrastanja pa smo krenuli u TK Besa. Mnogi se čude, zašto baš tekvondo, ali treninzi Bese održavali su se baš u blizini naše kuće. To je krenulo kao neka zabava i druženje sa namjerom da sredimo liniju, jer smo obje bile buckaste – kroz osmijeh se prisjetila početaka Andrea Berišaj.

Ipak, od buckaste djevojčice, željne igre, brzo su počeli da stižu prvi rezultati, a sve to uslovilo je da Andrea ne bude samo iz zabave u ovom sportu, već da on bude njen sastavni dio života, iako tekvondo nije popularan, mada ima tradiciju, posebno u Tuzima.

- Tekvondo ne spada u grupu onih sportova koji su tako popularni i medijski ispraćeni kao možda fudbal, košarka, rukomet, boks... Ali, ipak i tekvondo ima neku svoju priču i tradiciju.

Klub Besa iz Tuzi gdje smo započele karijeru je dugi niz godina bio jedan od najboljih klubova, ne samo u našoj državi, već i region, tako da smo i mi na krilima uspjeha njenih takmičara počele da nižemo uspjehe. Nastojale smo da budemo što bo-

lje, da ne zaostajemo za njima, a onda kada smo shvatile naše mogućnosti posvetile smo se u potpunosti ovom sportu. Sanjala sam sa mojim sestrama da ćemo jednog dana stati rame uz rame sa svjetskim šampionkama koje smo smatrale idolima. S druge strane, kroz tekvondo smo gradile psihu i karakter, postale smo mnogo jače ličnosti i naučile da kroz predan rad i disciplinu možemo doći do najvećih ostvarenja – objasnila je Berišaj.

POČETAK U GARAŽI

Berišaj je zatim slikovito opisala i koliko je bilo teško opstati.

Nije odustajala, jer je tekvondo postao dio njenog života, iako nije bilo lako, jer su uslovi bili najblaže rečeno teški.

- U klubu Besa u Tuzima sam trenirala sa svojim sestrama sve do 2024. godine. Trenirali smo u dosta skromnim uslovima. Bila je to mala improvizovana sala u garaži. Sjećam se, ljeti je bilo prevruće, a zimi prehladno. Nedostajalo nam je jačeg sparing treninga sa kvalitetnim takmičarima. Međutim, i iz takvih uslova uspijevale smo da postignemo zavidne rezultate – ponosno je kazala Andrea, koja je početkom 2024. godine prešla sa sestrama u klub S3 iz Podgorice.

- Željne novog iskustva i sa nadom da napravimo iskorak u našim karijerama. Trener Vlado Stanišić se potrudio da nam obezbijedi novu salu sa kompletnom pratećom opremom za trening, kao i za kondicio-

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Arena

Tekvondo / Košarka 65

Budućnost Volija Košarkaši Budućnost Volija prekinuli lošu tradiciju i prvi put nja, za Pobjedu priča o počecima, Košarkaši nijesu mogli da dobiju bolji srušili Turk Telekom u 12. kolu grupe B Evrokupa novogodišnji poklon – u poovima... sljednjem meču u kalendar-

Jedva čekam da krenemo zajedno da nastupamo, to je ono što mi dodatno daje snagu i volju, da zajedno jurišamo najviše domete. U međuvremenu i najmlađa sestra Adriana počinje svoj put u juniorskim vodama, tako da očekujem puno od naredne godine uz želju da nas zdravlje posluži i da nas zaobiđu povrede. Mislim da će svaki naš uspjeh biti pravi povod i podstrek da neko dijete zavoli ovaj sport i krene našim stopama – kazala je Andrea.

ni trening. Tokom cijele godine treniram najmanje dva puta dnevno, jer je to jednostavno potrebno ako želite da postignete vrhunske rezultate – naglašava Berišaj, a zatim dodaje da bi ostala u formi, tokom svakog mjeseca imam makar dva međunarodna takmičenja G ranga za prikupljanje bodova za svjetsku rang listu.

- Tu su i individualni treninzi sa personalnim trenerom za kondiciju, zatim specijalni režim ishrane koji uključuje i suplemente. Nije lako uopšte, jer su tu i duga putovanja gdje često putujemo gladni kako bismo prošli vagu na mjerenju kategorije – kroz osmijeh oktiva Andrea, koja je, inače, učenica četvrtog razreda.

- Pored svih obaveza, tu je i škola. Učenica sam četvrtog razreda gimnazije u Tuzima sa odličnim uspjehom i obrazovanje mi je prioritet. Tako da nije lako uskladiti sve obaveze, ali kada nešto volite i vjerujete u sebe, onda se sve može postići.

VEĆA PAŽNJA DRŽAVE

Na kraju godine u kojoj je osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u konkurenciji seniorki, kao i ista odličja na šampionatima svijeta i Starog kontinenta među mlađim seniorkama, sa tri medalje sa velikih takmičenja zasluženo je preuzela krunu za najbolju sportistkinju naše zemlje.

- Na početku godine nije mi ni padalo na um da bi tako nešto moglo da se desi, ali poslije svih

- Na početku godine nije mi ni padalo na um da bi tako nešto moglo da se desi, ali poslije svih ovih dobrih rezultata potajno sam se nadala i razmišljala kako bi to bilo dobro da baš ja osvojim to priznanje. Presrećna sam zbog ove nagrade, prije svega jer je to jedna vrsta vjetra u leđa, tako da želim da nastavim da radim još vrednije i jače, jer ovo je tek početak – naglašava Andrea ovih dobrih rezultata potajno sam se nadala i razmišljala kako bi to bilo dobro da baš ja osvojim to priznanje. Presrećna sam zbog ove nagrade, prije svega jer je to jedna vrsta vjetra u leđa, tako da želim da nastavim da radim još vrednije i jače, jer ovo je tek početak – naglašava Andrea.

Berišaj sada živi snove, a čini se da nikada tekvondo nije imao toliku medijsku pažnju kao sada. Andreini uspjesi sigurno će uticati da bude još klinaca u ovom sportu.

- Mogu reći da sam odjednom izbila u prvi plan. Mislim da tu pažnju tekvondo zaslužuje, jer donosimo vrijedne rezultate sa evropskih i svjetskih takmičenja. Nadam se da će i ubuduće tekvondo, koji je na programu Olimpijskih igara, dobijati pažnju koju zaslužuje u smislu podrške od države i pomoći nama sportistima, koji uz veliki napor, rad i odricanja pokušavamo da dostojno predstavljamo našu državu, a nadam se i na Olimpijskim igrama.

Iako su ovo dani kada je Andrea na vrhuncu slave, 18-godišnjakinja već se fokusira na ono što slijedi u 2026. godini.

- Biće mi važno da učestvujem na što više bodovnih G turnira, a čekaju me i dva velika takmičenja i to Evropsko seniorsko prvenstvo u Njemačkoj i Mediteranske igre u Italiji, gdje ću ponovo pokušati da se domognem medalje - podvukla je Andrea BeRajko PEROVIĆ rišaj.

Uz to, srušili su i neugodnu tradiciju, jer su prvi put pobijedili tim iz Ankare nakon šest poraza, a uspjeli su i da nadoknade minus iz poraza u gostima (79:72), pa sada imaju pobjedu više od Turk Telekoma i bolji međusobni skor. „Plavi“ su trenutno na diobi drugog mjesta u grupi B, sa istim skorom kao Bešiktaš (8-4), ali imaju bolju koš-razliku.

Prvo poluvrijeme (44:44) pokazalo je koliko će ovaj meč da bude težak za oba rivala. Nijedan tim nije imao više od pet poena prednosti, Budućnost jednom, nakon minut i 36 sekundi igre nakon dvojke i trojke Rašida Sulejmona (5:0), a Turk Telekom dva puta, prvo početkom (25:20), a onda i sredinom druge četvrtine, nakon što je Džejlen Smit pogodio trojku za 37:32. Ostatak poluvremena donio je konstantnu promjenu vođstva, sa jednim ili dva posjeda.

Sulejmon je upisao prvi sedam poena Podgoričana i bio najzaslužniji što je Budućnost vodila do 7:4. Serijom 5:0 gosti su preokrenuli (9:7), ali je Budućnost uspijevala da ima prednost nakon sedam i po minuta (15:13). Trojkama Smita i Kajla Olmena, Turci su preokrenuli na 19:15 i posjed prednosti sačuvali do kraja četvrtine (23:20). Budućnosti nije pomoglo ni to što je imala pet ofanzivnih skokova (gosti jedan), jer je očajno šutirala za dva poena (13-5).

Budućnost je odgovorila istom mjerom u drugoj četvrtini (24:21), iako su gosti čuvali prednost u prvih šest minuta, do pogođenih bacanja Kajla Aleksandera za 39:35.

Poenima Sulejmona (14 u prvom poluvremenu) i Nikole Tanaskovića, Budućnost je preokrenula na 41:39, na dva minuta prije kraja, a nije uspjela da sačuva posjed prednosti (44:41), nakon koša Tanaskovića, jer je Olmen pogodio trojku uz zvuk sirene, preko Andrije

Sad se drugo mjesto jasnije vidi S. VASILJEVIĆ

evojčica sanjala ove

skoj godini, iako oslabljeni neigranjem povrijeđenog Džuvana Morgana, ali uz veoma dobru podršku sa tribina, Podgoričani su u „MTEL Dvorani Morača“ pobijedili Turk Telekom 91:81, u derbiju 12. kola grupe B Evrokupa, pa su napravili važan korak kao što boljoj poziciji za plejof, možda i jednoj od prve dvije koje donose direktan plasman u četvrtfinale i prednost domaćeg terena u toj nokaut fazi.

Sulejmon najefikasniji u sinoćnjem derbiju

Slavkovića, za izjednačenje.

Treća četvrtina je bila najneefikasnija, a pripala je Budućnosti sa dva poena razlike (64:62), sa koliko su „plavi“ dočekali posljednji kvartal (64:62). Podgoričani su u ovoj dionici, uglavnom, pogađali sa perimetra, jer su ubacili pet trojki (tri Sulejmon i dvije Jogi Ferel), ali su i gosti tri puta bili precizni sa distance, dok je nakon ovog kvartala bio izjednačen šut za dva poena (po 52 odsto). Trojkom Ferela je Budućnost povela 48:44, Turk Telekom je odmah preokrenuo na 50:48, a onda su se timovi smjenjivali u vođstvu do trojke Sulejmona uz zvuk

Dvorana: ,,MTEL Morača“.

Gledalaca: 2.500.

Sudije: Travicki, Cici i Padros.

Sulejmon Megi Mejs Tompson Slavković Tanasković Ferel Jovanović Butsijel Nikolić Kovlijar Butej

25 5 15 2 17 16 2 1 8

91

81% (21-17) 59% (32-19) 44% (27-12)

već neko vrijeme igramo u dobroj formi, ali odbrana je ta koja nam je donijela rezultat u drugom poluvremenu. Primili smo 37 poena u nastavku, uz skok koji smo dobili, to je odlučilo utakmicu. Moramo da odmorimo i analiziramo

za 1 za 2 za 3

68% (25-17) 57% (30-17) 42% (24-10)

33 (10+23) Skokovi 26 (7+19) Blokade 2 2 Asistencije 12 15 7 Ukradene lopte 4 12 Izgubljene lopte 15 Faulovi 24 21

sirene na kraju ove četvrtine.

Za razliku od prethodne tri, Budućnost u posljednjoj di-

ŽAKELJ: Da se ne opustimo previše Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je svojim igračima.

- Mislim da smo zasluženo dobili utakmicu. Kada smo u drugom poluvremenu popravili čvrstinu i agresivnost u odbrani, to nam je dalo rezultat. U napadu

81

(20:23, 24:21, 20:18, 27:19

ovu utakmicu i idemo dalje, da se ne opustimo previše. Moram da pohvalim i publiku, mislim da je bila nevjerovatna danas, takav broj gledalaca dugo nije bio.

Hvala im na tome, nadam se da će još dolaziti u tolikom broju – rekao je Žakelj.

Devo 7 Olmen 17 Durmaz 4 Kosut Aleksander 4 Ušer Smit 18 Trifunović 6 Simonović 4 Ozdemiroglu 12 Gultekin 0 Bankston 9

onici više nije ispuštala prednost, a Turk Telekom je bio blizu samo u 32. minutu (68:67).

Domaćin je tada prvi put „pobjegao“ na šest razlike (73:67), sredinom četvrtine je bilo i „plus osam“ (77:69), kada je crnogorski šampion prvi put imao i željenu razliku. Sve dileme oko pobjednika su riješili Jogi Ferel (dva bacanja) i Tanasković za maksimalnih 10 razlike (89:79), na 37,4 sekunde do kraja, a Budućnost je tu prednost uspjela da sačuva i do posljednjeg sekunS. JONČIĆ da utakmice...

Arena

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

FSCG

PRIVATNA ARHIVA

66 Top 10 domaćih događaja

Omladinci slave plasman na Evropsko prvenstvo

FIBA

Andrea Berišaj zablistala na kraju 2025.

Deset događaja koji su obilježili sportsku 2025

Bronzana A Andrijin pre PODGORICA – U izostanku velikih rezultata, prije svega na seniorskom nivou, nije bilo lako odabrati Top10 momenata crnogorskog sporta u 2025. godini.

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Nikola Vučević na Eurobasketu odigrao posljednji meč za Crnu Goru

ODLAZAK HEROJA

Devetnaesti mart donio je najtužniju vijest za crnogorski fudbal i sport u 2025. godini – nakon teške bolesti preminuo je Andrija Delibašić.

Popularni Deli upisao je 21 nastup u dresu crnogorske reprezentacije i postigao šest pogodaka, od kojih su neki za sva vremena.

Njegov gol u meču sa Gruzijom donio je ,,sokolima“ prvu pobjedu u takmičarskim mečevima, dok je kultnim pogotkom u sudijskoj nadoknadi vremena protiv Engleza lansirao našu selekciju

u baraž za Evropsko prvenstvo 2012. godine. ,,Poput onog gola neka se trese nebeska kapija, dolazi im heroj, naš Delibašić Andrija“, pisalo je na transparentu koji su crnogorski navijači razvili tri dana kasnije na meču sa Gibraltarom u Nikšiću.

OMLADINCI ZA ISTORIJU

Dvadeset petog marta crnogorski fudbal konačno je dočekao prvi plasman na veliko takmičenje i zato je ovo izuzetak od našeg ,,pravila“ da među Top10 spadaju događaji iz seniorske konkurencije.

Istoriju su ispisali omladinci, generacija igrača rođenih 2006. godine i kasnije koju je iznjedrio Goran Perišić, a na Euro odveo Nenad Vukčević.

U elitnoj rundi kvalifikacija, u Gruziji, na startu su remizirali sa Slovačkom (1:1), pa savladali Poljsku (1:0) i u meču odluke domaćina sa 3:1.

Na završnom turniru u Rumuniji, bez lidera i najboljih igrača – Vasilija Adžića i Andrije Bulatovića, kao i još nekoliko prvotimaca, upisani su porazi od Rumunije (2:0), Danske (5:0) i Španije (5:0).

M. BABOVIĆ

D. MIJATOVIĆ

Sa meča finalne serije ABA lige Budućnost Voli – Partizan

U kolektivnim sportovima, i ova za nama – kao i mnoge prethodne godine, nije donijela medalje našim selekcijama. One koje su učestvovale na velikim takmičenjima, poput vaterpolo i ženske rukometne, bile su daleko od odličja. S druge strane, raduju uspjesi mlađih selekcija – evropska bronza rukometnih juniorki, zlato (U18) i bronza (U16) talentovanih ,,ajkula“.

Takođe, odbojkašice su prvi put izborile nastup na Evropskom prvenstvu, fudbalerke ispisale istoriju prvim ulaskom u viši rang, B diviziju Lige nacija...

Veliku radost priredili su takmičari u individualnim sportovima – Andrea Berišaj u tekvondou, Matija Roganović u boksu, Luka Bakić u para stonom tenisu, Nemanja Čađenović u kik boksu...

Džudo savez bio je domaćin Evropskog seniorskog prvenstva, nažalost – nije bilo odličja za naše borce.

Fudbalski klub Budućnost je u 100. godini postojanja postao predmet podsmijeha na svim nivoima, i reprezentacija Crne Gore dostigla je najnižu tačku od nastanka, kao i ŽRK Budućnost u Ligi šampiona.

Nažalost, i u 2025. crnogorski fudbal i sport zavijeni su u crno – preranim odlaskom Andrije Delibašića, u 44. godini.

Odabrali smo 10 najbitnijih momenata crnogorskog sporta u 2025, odnosno onih koji su izazvali najveću pažnju i odjek, a poređani su po datumima kada su se dogodili.

Komemoracija povodom smrti Andrije Delibašića

Još jedna teška sezona za rukometašice Budućnosti

Arena

Top 10 domaćih događaja 67

M. BABOVIĆ

OSCG

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Odbojkašice slave plasman na Evropsko prvenstvo

Očajna polusezona Budućnosti u godini jubileja

5. u Crnoj Gori

Andrea, serija blamaža, erani odlazak...

Košarkaška groznica zahvatila je bila Podgoricu na kraju prošle sezone, kada se Budućnost borila sa Partizanom za trofej ABA lige.

Tim Andreja Žakelja u plejof je ušao kao najbolji tim ligaškog dijela, u četvrtfinalu odradio Megu, pa u polufinalu eliminisao Crvenu zvezdu.

Na redu je bilo finale bez prave nagrade jer se znalo da titula šampiona ne donosi prohodnost u Evroligu.

Budućnost je imala prednost domaćeg terena, međutim, nije ga iskoristila jer je poražena u prvom meču (94:88). U drugom je uzvratila (84:73), ali je sve riješeno u Beogradu pobjedama ,,crno-bijelih“ od 83:67 i 90:75. ,,Plavo-bijeli“ su bili oslabljeni neigranjem ključnog igrača Mekinlija Rajta.

BLAMAŽE U GODINI VELIKOG JUBILEJA

Fudbalski klub Budućnost je u 2025. proslavio 100. rođendan, ali se cijela godina pretvo-

EPILOG SRAMOTE FK ARSENAL

Nijedan crnogorski fudbalski tim nije se proslavio u Evropi minulog ljeta, a u julu je epilog dobila sramna epizoda Arsenala iz sezone 2023/24.

Prva odluka Uefe glasila je da će tivatski klub zbog namještanja meča s Alaškertom (poraz od 6:1 u Podgorici, nakon 1:1 u Jermeniji) morati da plati 500.000 eura, da je na 10 godina izbačen iz Evrope, a žestoko su kažnjeni i igrači i rukovodioci kluba.

Doživotnom zabranom rada u fudbalu kažnjeni su igrač Nikola Čelebić i predstavnik kluba Ranko Krgović, a po 10 godina su bili suspendovani kapiten Ćetko Manojlović, Radule Živković i Dušan Puletić.

Nakon žalbe, UEFA je u septembru odlučila da Arsenalu ublaži kaznu na sedam godina bez mogućnosti izlaska u Evropu, globa je smanjena na 400.000 eura, a Puletiću ukinuta suspenzija.

ODBOJKAŠICE NA EUROVOLEJU

Istorija je ispisana 6. avgusta – crnogorske odbojkašice pr-

vi put su izborile plasman na Evropsko prvenstvo.

Do najvećeg uspjeha u istoriji „crvene“ su došle kolo prije kraja kvalifikacija za CEV Eurovolej 2026, pobjedom nad Bosnom i Hercegovinom u Goraždu – 3:0 (26:24, 25:16, 26:24).

Izabranice Jova Cakovića će na EP igrati u grupi D u Geteborgu, a rivali će im biti Italija, Švedska, Francuska, Slovačka i Hrvatska.

OPROŠTAJ GENERACIJE

Žestoko oslabljena košarkaška reprezentacija Crne Gore nije ispunila cilj na Evropskom prvenstvu održanom u avgustu i septembru. ,,Crveni“ su u grupi B završili na petom mjestu s učinkom od jedne pobjede i četiri poraza i ostali bez plasmana u osminu finala.

Poraz od Velike Britanije u posljednjem kolu bio je posljednji meč koji je za reprezentaciju odigrao NBA as Nikola Vučević, a na Eurobasketu se od nacionalnog tima oprostio i Vladimir Mihailović.

Na početku kvalifikacija za Mundobasket saopšteno je i da za Crnu Goru više neće igrati Bojan Dubljević, Nikola

Ivanović i Danilo Nikolić, kojeg odranije nije bilo u reprezentaciji.

Nakon EP završena je selektorska era Boška Radovića, a na klupu ,,crvenih“ vratio se Zvezdan Mitrović, s tim da reprezentaciju do ljeta vodi Andrej Žakelj.

,,PLAVE“ DOTAKLE DNO

Rukometašice Budućnosti godinama su daleko od visokog plasmana u Ligi šampiona, a u 2025. su dotakle rezultatsko dno. ,,Plavo-bijele“ su ove sezone izgubile od Meca u četvrtom kolu LŠ sa čak 38:18 i doživjele najteži poraz ikada u evropskim takmičenjima.

Prethodno je Budućnost tri puta gubila s 18 razlike (od Bitighajma, Đera i ĆSM Bukurešta), sve u sezoni 2023/24.

U aktuelnoj, nakon osam kola ima samo bod.

NAJNIŽA TAČKA ,,SOKOLA“

Pet dana nakon rukometašica Budućnosti, do najniže tačke pali su i crnogorski fudbaleri. ,,Sokoli“ su na gostovanju na Farskim Ostrvima deklasirani sa 4:0, što je s obzirom na kva-

litet i reputaciju rivala najteži poraz naše selekcije od formiranja nacionalnog tima 2007.

Bio je to selektorski debi Mirka Vučinića, koji je dobio šansu (nedavno i ugovor za narednu godinu) nakon otkaza Robertu Prosinečkom, smijenjenom zbog očajnih igara i rezultata. ,,Sokoli“ su kvalifikacije za Mundijal završili iza Hrvatske, Češke i Farskih Ostrva, a ispred Gibraltara.

NAJBOLJE ZA KRAJ

Medalja u olimpijskom sportu za kraj godine – evropsko zlato osvojeno u novembru dovelo je Andreu Berišaj do priznanja za najuspješniju sportistkinju u izboru Crnogorskog olimpijskog komiteta.

Osamnaestogodišnja Berišaj bila je nositeljka u prvom kolu, u drugom je savladala predstavnicu Srbije Tijanu Nikolić, a medalju je osigurala pobjedom protiv Francuskinje Klo Blitek.

U polufinalu, u neizvjesnom meču, poražena je od Norvežanke Nilsen Romund.

Andrea je u 2025. osvojila i bronze na Evropskom i Svjetskom prvenstvu za takmičare do 21 Neđeljko KOSTIĆ godine.

I. MANDIĆ

KOŠARKAŠKA GROZNICA

rila u seriju blamaža na svim nivoima.

Proslava vijeka postojanja koju je organizovao klub bila je fijasko. Potom je usred priprema, pred izlazak na evropsku scenu, pod pritiskom navijača smijenjen trener šampionskog tima Ivan Brnović, a na njihovo insistiranje doveden Nenad Lalatović. ,,Plavo-bijeli“ su ispali od jermenske Noe u kvalifikacijama za Ligu šampiona, pa od moldavskog Milsamija u drugom pretkolu Lige konferencija, uz slabljenje tima između tih duela. Uskoro je otišao i Lalatović, ekipu je preuzeo Ivan Delić, ali se ni on nije dugo zadržao – naslijedio ga je Dejan Vukićević.

Ni iskusni strateg se nije proslavio, pa je i s njim raskinuta saradnja, a peti trener Budućnosti u 2025. postao je Miodrag Božović.

Poslovanje kluba je pod lupom Tužilaštva jer je naprasno ostao bez novca iako je ostvario milionske prihode od transfera, mijenjao je sportske direktore i predsjednike...

Budućnost u 2025 – teatar amaterskih odluka.

FSCG

Lekcija i iskustvo s Eura ipak su važniji od bilo kog rezultata.

Fudbaleri deklasirani na Farskim Ostrvima

FK Arsenal i dio igrača kažnjeni za sramotu protiv Alaškerta

68 Fudbal

Arena

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Marko Janković za Pobjedu o ranom odlasku od kuće, trofejnim i teškim periodim

Ne patim od nagrada, Krstović zasluženo prvi

FSCG

PODGORICA – Iza Marka Jankovića je najuspješnija godina u klupskoj karijeri – titula s Karabagom, debi u Ligi šampiona, maestralna asistencija i partija u pobjedi nad Benfikom u Lisabonu, pogodak protiv Čelzija u elitnom takmičenju...

Iako mu je tek 30 godina, može da se kaže da su rezultati sa prvakom Azerbejdžana kruna dugog puta jer je još sa 12 godina otišao iz Cetinja u potrazi za fudbalskom srećom - u Beograd, u Partizan.

- Iz ove perspektive, poslije više od 15 godina, taj odlazak izgleda dosta izazovan i težak, ali nijesam imao prevelikih poteškoća pri odlučivanju. Dosta teže je bilo mojim roditeljima da to prihvate i upute se sa mnom, da me podrže u tom izboru – govori Janković za Pobjedu.

- Naravno, kod svakog dječaka, ali i starije osobe, odlazak u nešto novo budi nesigurnost, pitate se što ako bude ovako ili onako, preispitujete se. Ali ja sam iz dubine duše to htio, bio sam odlučan i s ove distance mislim da nijesam pogriješio, to mi je veliko životno iskustvo – kaže iskusni vezista.

Imao je samo jedan cilj.

- Maštao sam o dresu Partizana. Godinu ranije pošao sam na probu, isključivo iz razloga što sam bio veliki navijač Partizana, nijesam išao toliko daleko da razmišljam o nekoj ozbiljnijoj karijeri. Samo sam želio da obučem taj dres, da se oprobam sa vršnjacima koji su već bili tamo.

UEFA

Nakon meča na morao da igr Marko Janković je dugo godina među ključnim igračima reprezentacije, a 2025. je bio jedini crnogorski fudbaler s velikom minutažom u Ligi šampiona.

Bio je i strijelac i asistent u elitnom takmičenju, ali kapiteni i treneri naših prvoligaša to nijesu dovoljno prepoznali, pa je u tradicionalnom izboru FSCG za najboljeg crnogorskog fudbalera završio na drugom mjestu.

- Priznanje od ljudi iz svoje države je najteže postići i ima poseban značaj i težinu. Naravno da bih volio da se nekada desi, ali ne patim od toga. Igrao sam i igram u eri Mirka Vučinića, Stefana Savića, Stevana Jovetića, Adama Marušića... To je vrlo ozbiljna konkurencija i nije lako izboriti se da budeš proglašen za najboljeg.

Drago mi je da uvijek imamo igrače s dobrim sezonama i teško se odlučiti kome uručiti nagradu. Kome god da je date, ne možete pogriješiti – rekao je Janković.

- Ne bih ni volio da je dobijem a da se desi da samo ja imam dobru sezonu, a ostali ne. Sada je priznanje dobio Nikola Krstović, po meni – zasluženo. Bio sam drugi na listi. Nikola je imao veliki transfer, nastupa u Seriji A i on je u Ligi šampiona. Trenutno nije starter, ali u velikom je klubu i sasvim zasluženo je dobio priznanje. Čestitam mu na tome – kaže Marko.

Nakon svih treninga i utakmica, kad sam vidio da imam kvalitet i njihovog poziva da im se odmah priključim, onda sam već počeo da razmišljam u nekom drugom smjeru – prisjeća se Janković.

KAKO MI JE PROPAO DEBI ZA OLIMPIJAKOS

Šest godina kasnije, i dalje vrlo mlad iako 18-godišnjak, Marko Janković otvorio je novo veliko (životno) poglavlje. Otišao je u Olimpijakos, čiji je igrač bio do 2017, ali nije debitovao za prvi tim.

- Prvi put sam otišao potpuno sam. U veliki klub. Bio sam u ekipi do 23 godine, išlo mi je dosta dobro, trenirao sam konstantno s prvim timom. Trener Mićel, koji je legenda Real Madrida, od početka mi je govorio da treniram dobro i da budem spreman da odigram nekoliko utakmica za prvi tim, pogotovo ako se desi da osvoje titulu nekoliko kola prije kraja sezone.

To se i desilo – priča Janković.

Ipak...

- Deset kola prije kraja prvenstva pozvao me u karantin s prvim timom i pred spavanje mi rekao da ću igrati 10 mečeva, da ne treba da osjećam strah i da igram slobodno. Čak i ako devet mečeva budem loš ili najlošiji, da on vjeruje da ću u desetom pokazati zašto mi je ukazao povjerenje. Međutim, ujutro me tim-menadžer pozvao u kancelariju i saopštio da

zbog toga što su oni previdjeli da me licenciraju na početku sezone za seniorsku ekipu, a stranac sam, nemam pravo nastupa. Grčki savez im je napravio ustupak da prijave novog igrača, ali isključivo domaćeg. U tom momentu upao je Kostas Cimikas, odigrao nekoliko mečeva i kasnije završio u Liverpulu. Ko zna što bi bilo sa mnom da sam možda odigrao neki meč, ali to je životna priča o tome kako se neke stvari ne poklope – govori Janković.

Nije mu bilo svejedno...

- Bio sam sâm. Ljudi iz kluba brinu o vama koliko mogu, ali to je dok ste na treningu, ostalo vrijeme ste prepušteni samom sebi. Vrlo je bitno da znaš što želiš u životu, a ja zbog ove situacije mjesec nijesam mogao da dođem sebi zbog razočaranja. Ipak, ubrzo sam prihvatio da se takve stvari u sportu dešavaju, da je ispred mene duga karijera, možda i nova razočaranja, da mnoge stvari i ne zavise od mene. Dešava se. Nijesam se kasnije previše vraćao na ovu temu, možda sad prvi put govorim o tome – ističe vezista prefinjene tehnike.

ZBOG POZIVA PARTIZANA PREKRŠIO SAM OBEĆANJE ZAHOVIČU

Olimpijakos je Jankovića slao na pozajmice u OFK Beograd i Maribor, a onda je stigao poziv koji nije mogao da odbije – želio ga je ,,njegov“ Partizan. Oti-

šao je takođe na pozajmicu, kasnije potpisao ,,pravi“ ugovor.

- U Mariboru sam proveo fenomenalnu sezonu, igrao vrlo dobro i imao dogovor sa Zlatkom Zahovičem da ostanem još godinu. Međutim, nekoliko dana pred početak priprema pozvao me IvanTomić iz Partizana, a bilo je i poziva nekih osrednjih klubova iz Portugala itd. Nijesam zaista želio nigdje da idem jer sam osjećao podršku kluba, bilo mi je lijepo, ali kad je nazvao Partizan, morao sam da razočaram Zlatka i na neki način prekršim obećanje.

Na kraju me razumio jer Partizan je jedini klub u koji sam morao da odem. Osjećao sam da poslije toliko godina provedenih u omladinskim kategorijama zaslužujem taj dres, želio sam da se dokažem kao igrač i ljudima koji me ranije nijesu ostavili, mada možda tada nijesam bio spreman. I definitivno sam uspio – tokom tri sezone osvojili smo sve, posljednja dupla kruna Partizana je ona u kojoj sam učestvovao, u sezoni 2016/17 – podsjeća se Janković.

ITALIJA? UVIJEK SAM BIO ISTI IGRAČ, SAMO NIJESAM DOBIO ŠANSU

Nakon ispunjenja dječačkog sna, crnogorski reprezentativac je iz Partizana otišao u Italiju. Potpisao je za SPAL, igrao malo, pozajmljen je Krotoneu u Seriji B, ali ni to epizodu na Apeninima nije učinilo boljom.

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Arena

Fudbal 69

ma, planovima o odlasku iz Karabaga i željama u dresu Crne Gore

a Cetinju ne bih više ni ram za reprezentaciju Janković slavi gol protiv Čelzija u Ligi šampiona

Istina o ljekarskim pregledima u Legiji Po odlasku iz Italije, u zimu 2021, Marko Janković bio je na pragu potpisa za Legiju iz Varšave. Do saradnje ipak nije došlo, a poljski mediji lansirali su tada vijest kako crnogorski vezista nije prošao ljekarske preglede.

Pet godina kasnije, Cetinjanin objašnjava što se zaista dogodilo.

- Imao sam dogovor s Legijom i odradio dvodnevne medicinske testove da vide u kakvom sam stanju. Klupski doktor bio je upoznat s mojom fizičkom spremom, koja je bila na zadovoljavajućem nivou – mogao sam da igram, ali ne 90 minuta. Na testiranju sam mogao da istrčim i više od onog što jesam, bio sam zadovoljan, čak i izne-

Pad u karijeri, ali i nova važna lekcija.

- Kod mene se nije desio pad – uvijek sam bio isti igrač, ali nijesam dobijao šansu. Neko će reći: da si zasluživao – dobio bi je. Ali ne osjećam potrebu ikome da se pravdam jer znam kako su se stvari odvijale. Otišao sam u sistem koji ne sadrži poziciju koju sam igrao, a pri dolasku u SPAL mi je bilo predstavljeno da će se igrati u formaciji gdje bih imao ulogu. To se nije desilo. Samim tim sam trpio, ne samo ja, već još jedan ili dvojica igrača koji su imali sličnu poziciju. Trener nije mogao da nam pruži ozbiljniju minutažu jer nije igrao u tom sistemu – objašnjava Janković.

- Da li se kajem zbog odlaska u Italiju? Ako vam kao mladom igraču objašnjavaju kako vas vide, plaćaju transfer, uopšte sebi ne postavljate pitanje da li može da ne bude tako. Cilj mi je bio da odem u Seriju A, čak sam mislio da je to odličan korak jer nije u pitanju bila neka vrhunska ekipa gdje bih teško mogao da se nametnem, nego da idem postepeno, pa eventualno za sezonu, dvije, tri da probam da napravim skok u karijeri i igram za bolji tim. To se nije desilo, ali to je fudbal, ne ide sve po planu i ništa u životu ne gledam kao razočaranje, već kao lekciju koja služi za dalje – ističe Janković.

- Izvukao sam dosta pouka, vidio mnogo dobrih stvari u ne-

kim drugim segmentima: što krasi i definiše druge igrače i zašto su tako dobri. I to sam primjenjivao u daljoj karijeri – kaže naš sagovornik.

PROMJENA KOJA JE ODREDILA KARIJERU

Karijera mu se potpuno promijenila u Izraelu, gdje je igrao za Beitar Jerusalim i Hapoel Tel Aviv.

Pomjeranje sa mjesta krilnog igrača na poziciju centralnog veznog odredilo mu je fudbalski put – kao ,,osmica“ je postao ,,srce“ tima i u klubovima i u reprezentaciji.

Ko zna što bi se desilo da je ostao uz aut liniju...

- To nećemo nikad saznati, ali u tim momentima sam potpuno promijenio sebe. Mislim da bih bio uspješan i da sam ostao na staroj poziciji, ali ispalo je ovako. U sredinu me pomjerio trener u Izraelu jer smo imali mnogo povreda, a borili smo se za opstanak i rekao mi je da moram da igram zadnjeg veznog kako bih probao da spojim nekoliko pasova. U početku sam dosta loše to prihvatao jer mi je prva pomisao bila kako samo moram da trčim za drugima, kao igraču koji cijelog života igra u napadu nije mi baš prijalo. Ali uskoro sam se privikao i zavolio to. Izborili smo i opstanak i više nijesam mijenjao poziciju – prepričava Janković.

nadio sebe. Poučen ranijim iskustvom, i da sam 20 odsto manje bio spreman, to nije nikakva prepreka za dalji rad – govori Janković.

- Međutim, dobio sam poruku od sportskog direktora kako sam u lošem fizičkom stanju, da im treba igrač koji će odmah da igra, bukvalno za nekoliko dana, a sve do tada su mi govorili da je Legija klub koji traži fudbalere koji nijesu u savršenoj situaciji i uzima ih kako bi ih vratila na top nivo, iskoristila njihove kvalitete za dobre rezultate i kasnije zaradila.

Stvari se nijesu poklapale, da bi se ispostavilo da su našli drugog igrača u istom momentu i morali su da sebe opravdaju na taj način, što je za takav klub

bilo ispod svakog nivoa – prisjeća se Janković.

(Nepotpuna) informacija iz Varšave zasmetala je Cetinjaninu.

- Svi su prenijeli vijest da sam fizički nespreman, što je bio veliki udarac za mene – da me poslije 20 godina treniranja neko tako predstavi za sljedeće klubove. Mislio sam da će mi praviti veliki problem u karijeri, srećom nije – navodi Janković, dodavši da se tada ,,razočarao u našu javnost koja je prenosila masovno tu vijest“.

- Niko me nije nazvao da bi iz prve ruke saznao što se desilo, a tada sam već imao mnogo utakmica za reprezentaciju, znali su me, imali moj broj... Profesionalnost naših novinara je zakazala, ali ne ljutim se, ovo je samo kritika ako se ubuduće nekome dogode slične stvari, a nadam se da neće – podvukao je Janković.

ISPUNJEN U KARABAGU dovoljni. A koliko smo bodo- sezone izaći u susret i pomoći neuspjeh to što Crna Gora do

Nije poziciju, ali jeste klub(ove) i državu – iz Beitara u Hapoel, iz Izraela u Karabag i Azerbejdžan.

Tamo je od ljeta 2022.

- Godina u Izraelu mi je mnogo pomogla da se vratim u život, a onda je stigla ponuda Karabaga, gdje je već bio Marko Vešović. Objasnio mi je kako funkcionišu stvari, a znao sam da su redovni u evropskim takmičenjima. Trebalo mi je to da bih bio u žiži javnosti, na oku za eventualno nešto veće. Već četiri godine sam u Karabagu, konstantno igramo evropska takmičenja, i fudbalski i u privatnom smislu sam vrlo ispunjen i zadovoljan – navodi Marko.

Cetinjanin je jedan od ključnih igrača ekipe koju vodi Gurban Gurbanov. Osvojio je tri titule i Kup, da bi ove sezone ispunio san debijem u Ligi šampiona, nakon nekoliko neuspjelih pokušaja s aktuelnim klubom.

Prvak Azerbejdžana nije ,,zalutao“ u elitu – nakon šest kola ima sedam bodova i konkuriše za nokaut rundu.

- Gradili smo sebe, probali da rastemo iz godinu u godinu.

Neke stvari su se poklopile.

Nije lako ući ni u Ligu konferencija ili Ligu Evrope, kamoli u Ligu šampiona. Bili smo ranije vrlo blizu ulaska u elitu, ali dočekao sam i to ove sezone. Sami ulazak je ozbiljan uspjeh, svi u klubu su preza-

va sakupili – to je već filmski scenario. Nijesmo samo puki učesnici, već smo pokazali da možemo da igramo protiv tako jakih ekipa – podvlači crnogorski internacionalac.

VRIJEME JE ZA NOVU ETAPU

I Janković je pokazao da pripada eliti – dugo će u Azerbejdžanu pamtiti njegovu maestralnu asistenciju za Kamila Durana u istorijskoj pobjedi na gostovanju Benfiki (3:2), gol iz penala u remiju sa Čelzijem (2:2) u Bakuu, pamtiće veliki doprinos našeg asa u gotovo svakom meču za ,,konjanike“.

Ipak, najbolje je otići dok ste na vrhuncu – zato, ali ne samo zbog toga, Cetinjanin planira kraj sjajne avanture u Azerbejdžanu.

- Razmišljao sam u dva smjera. Jedan je da završim u karijeru u Karabagu, a drugi, ako se ,,namjesti“ situacija, da odem u toplije krajeve, gdje mogu sebi da produžim karijeru i mislim da bih mogao mnogo da pomognem nekom od tih klubova da dođe do željenih rezultata, da mlađima prenesem iskustvo...

Ujedno ne bih imao toliko obaveza i putovanja kao u Karabagu, provodio bih više vremena s porodicom – otkriva planove Janković.

S planovima je upoznao čelnike Karabaga.

- Nadam se da će mi na kraju

da ostvarim ciljeve. Ne radi se o nezadovoljstvu klubom, već smatram da je vrijeme za novu etapu. Mislim da smo kao ekipa dostigli vrhunac, iako bih volio da nije tako. Zbog poštovanja prema klubu i velikoj armiji navijača koja me izuzetno voli i poštuje, volio bih da po odlasku iz Karabaga zadrže sadašnju sliku o meni i da me takvog pamte – govori Janković.

NIJE NEUSPJEH ŠTO SMO BEZ VELIKOG TAKMIČENJA

Portret Marka Jankovića je slika odličnog i ostvarenog fudbalera, ali za karijeru (gotovo) svih ispunjenih snova nedostaju dvije stvari.

Jedna je plasman na veliko takmičenje sa Crnom Gorom.

Realno ili ne?

- Za ove prostore je poznato da uvijek najavljujemo odlazak na svjetska i evropska prvenstva, pobjede protiv bilo koga da igramo. To je ambiciozno i u jednu ruku lijepo, ali prvo treba biti realan. Uvijek sam za varijantu da polazna tačka budu skromnost i dobar rad.

Treba postavljati visoke ciljeve, ali ne moraš baš uvijek da pričaš o njima, već da znaš na čemu radiš, pa dokle stigneš – smatra Janković.

- Teško je mijenjati svijest ljudi. Svako ima limit u kvalitetu, a svi napreduju, sve ekipe su vrlo dobre i ne smatram da je

sada nije otišla na veliko takmičenje. Za to je potreban vrlo dug i kvalitetan rad, da se poklope i druge stvari. Sigurno će se to desiti u bliskoj budućnosti, ali treba da budemo strpljivi i kvalitetno radimo u svim aspektima – navodi iskusni vezista.

Druga bitna stvar koja bi ispunila Markovu karijeru mogla bi uskoro da se desi. Stadion na Cetinju bi konačno trebalo da bude završen i otvoren 2026, a realne su šanse da ,,A“ selekcija na njemu brzo odigra meč.

Janković, jedini Cetinjanin u aktuelnoj generaciji ,,sokola“, sanja momenat kako sa kapitenskom trakom na ruci predvodi nacionalni tim u svom gradu.

- Nema što da sanjam traku, ja sam kapiten na toj utakmici – uz osmijeh komentariše vezista Crne Gore.

- Mnogo bi mi sve to značilo, pogotovo ako odigramo lijepu utakmicu, da možda i rezultat bude pozitivan. Jedva čekam taj dan. Ukoliko se to desi – bilo bi mi veliko zadovoljstvo i bez ikakve šale, što se mene tiče, nakon te utakmice čak ne bih više ni morao da igram za reprezentaciju – rekao je Janković za Pobjedu.

- Bila bi mi to prva utakmica na Cetinju poslije 18-19 godina – zaključio je igrač sa 57 nastupa u dresu nacionalnog tima.

Neđeljko KOSTIĆ

70 Top 10 ino događaja

Arena

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

KONAČNO: PSŽ se može pohvaliti i peharom Lige šampiona

Hajde da sportske priče 2025. ipak počnemo onom najluđom i najkontroverzijom; biće nezaboravna u onoj mjeri u kojoj je apsolutno siguran scenario - da će se jednog dana po njoj snimiti film. I da, zaboravite sada sve što mislite da ste naučili o meksičkim kartelima iz serija ,,Breaking Bad“ i ,,Ozark“!

POMJERA GRANICE: Armand Duplantis

Deset sportskih momenata i šampiona koji su obilježili planetarnu 2025.

Godina velikih ka

Pogačar, Šifrin, Duplantis, Kroford, Markez... Mnogo je onih, istinski inspirativnih, čistih priča Rajan Veding je prije četvrt o trijumfima - koje se tiču isključivo sporta. Njima i takvima pripada slava ove sportske ere

vijeka bio zvijezda olimpijskog sporta. Svjetski juniorski vicešampion u snoubordu.

Ponosni kanadski olimpijac sa ZOI u Solt Lejk Sitiju 2002. A u 2025, šta mislite?

Zamislite lika kojeg novi šef FBI Kaš Patel javno upoređuje sa Pablom Eskobarom i El Čapom. Od 6. marta ove godine ime na vrhu glavnih vijesti najvećih svjetskih medija: Rajan Veding, zvanično na FBI listi ,,top 10 bjegunaca“, na svijetu. Mnogo bitna karika meksičkog Sinaloa kartela. I još više: lik kojeg u istom tom kartelu zovu - El Hefe. Šef.

I svijet tek treba da dokuči i sazna, kako je taj strašni bjegunac, od vrhunskog olimpijca postao - to. A prvo će biti potrebno, naravno, da Rajana uhvate.

Glava zvanično ucijenjena, od ovog decembra, na čak 15 miliona dolara. Jedno sportsko ime koje naročito u američkim medijima od ove godine odjekuje više i od Lebrona, Brejdija, Mesija... Ali, ne zbog sporta. Mnogo skup dokumentarni serijal o narko bosu sada već producira slavni Gael Garsija Bernal.

I ova i ovakva ,,sportska“ priča mnogo govori o našem vremenu i svijetu u 2025. Srećom, mnogo je onih, istinski inspirativanih, čistih - koje se tiču isključivo sporta. Njima i takvima pripada slava ove sportske ere.

PARISKI SJAJ

Cijena sjaja evropske krune: Pariz se konačno može hvaliti osvajačem Lige šampiona i to je kruna 14 godina projekta Pari Sen Žermen. Prije 14 godina katarski investitori preuzeli su klub obećavajući da će od ,,svetaca“ učiniti fudbalsku imperiju. Za 14 godina uložili su u dovođenje igrača čak 2,3

milijarde eura. Kada je 1. juna u velikom stilu san dosanjan, demonstracijom sile 5:0 protiv milanskog Intera u minhenskom finalu Lige šampiona - na kraju je i ispalo, da stvar nije toliko u novcu.

Samo se sjetite. Zlatan.

Bufon. Nejmar. Mbape. Mesi, naravno, više od svih Mesi... Na njihovim ramenima i njihovom klasom i imidžom superstara, Pari Sen Žermen postao je parada fudbalskih ikona modernog vremena...

Ali, nije bio tim. Niti cjelina.

Liga šampiona osvojena je bez bilo koga od njih u sastavu.

A to minhensko 5:0 u finalu je potpis pravog tima. To što je španski strateg Luis Enrike potpisao je mahinerija modernog napadačkog fudbala - koja je dominirala tokom cijele sezone... A čije su ubojite igle (konačno ostvaren i dugoročno zdrav) francuski krilni napadač Usman Dembele i tinejdžer, krilo ekstra klase Dezire Due. Prije svega, katarski investitori su pokazali: da je koncept građenja tima sada pogođen. I PSŽ je tu da traje, u najužem krugu kandidata za tron.

NAJBOLJI NA SVIJETU

Svijet sporta kao da ne zna, a stvarno nema bilo kakve dileme: Tadej Pogačar je suvereni vladar, najdominantniji ne biciklista - nego sportista današnjice. Mladi Slovenac u svijetu drumskog biciklizma, jednog od najpopularnijih individualnih sportova na svijetu - postavlja pravila za sebe, pobjeđuje toliko i tako da to unazad pola vijeka niko nije ni pokušavao... I da: uz odbranjene krune na Tur de Fransu (već četvrta u karijeri!) i Prvenstvu svijeta, uz fantastične

pobjede na dnevnim klasicima Trke oko Flandrije, Lombardije i Lijež-Baston-Lijež - dodao je i prvi trijumf karijere na Evropskom prvenstvu.

Pa ipak, dominacija skromnog mladića iz Klaneca i Komende, sela sjeverno od Ljubljane sa jedva oko 300 stanovnika ne staje samo u pobjede. Još više - u, recimo, njegovo fantastično i potpuno neočekivano drugo mjesto na legendarnoj ,,ravnoj“ proljećnoj trci Pariz Rube, na debiju u aprilu. Ili, recimo, u to da je na Tur de Fransu osvojio četiri etape iako je na polovini najveće trke sezone imao težak pad...

I prije svega: Pogačar je najveći jer to dokazuje u teškim momentima. U posljednjoj sedmici julskog Tur de Fransa vozio je suočen sa jakim bolovima, sa posljedicom povrede i inflamacije koljena. I tada je u alpskim etapama izdržao sve napade velikog rivala Vinjegora i svih ostalih - i čak i sam napadao... A o tim problemima progovorio je tek u finišu sezone! U 2026, u tako nepredvidivom sportu, očekuje se samo da nastavi dominaciju - i prije svega izjednači rekord sa pet titula na Tur de Fransu. A tek mu je 27 godina.

TREJD NAD TREJDOVIMA

Jedna objava na društvenim mrežama koja je promijenila mapu moderne košarke. Izvjesno sa dugoročnim posljedicama, za istoriju NBA. Ozbiljno - kada je Šams Čaramija, košarkaški novinar sa najboljim izvorima na svijetu, u noći 1. februara objavio da je Luka Dončić trejdovan iz Dalasa u Lejkerse - mnogi su, prije svega, mislili da je Šamsov nalog na mreži ,,X“ hakovan!

Ali da, desilo se: mimo svoje želje, Dončić je trejdovan u

najslavniji NBA tim. Los Anđeles dobio je novog košarkaškog princa, onog koji nakon ere Lebrona Džejmsa treba da vodi ,,jezerdžije“ ka nekim novim finalima... A slovenački maestro iz meča u meča dokazuje - da je Dalas napravio epohalno veliki kiks.

Još više i najbitnije - ta, jedna vijest i jedan košarkaški trejd - u Americi je već pomalo umornu NBA industriju zabave vratio u apsolutni fokus javnosti. I da: u novoj sezoni, naravno, Dončić je ubjedljivo prvi strijelac lige; 2025. završava sa čak 33,7 poena u prosjeku. Košarkaški svijet jedva čeka da ga vidi u plej-ofu.

MARKEZOVA KRUNA

Godine borbe sa posljedicama loših operacija i nezaliječenih lomova, konačno konkurentan tim... I, naravno, Mark Markez - koji nakon 2020. konačno osvaja MotoGP titulu i potvrđuje ono što svi ionako znaju. Da je Španac najveći majstor modernog motociklizma. I najdominantniji šampion auto-moto sporta, među aktuelnima.

Ono što se u 2024. naslućivalo sa tri maestralne pobjede u inferiornom Gresini timu - u fabričkom je Dukatiju u 2025. potvrđeno u velikom stilu. Na 18 glavnih trka u kojima je nastupio - pobijedio je 11 puta. Uz 14 sprint pobjeda!

Na posljednje četiri trke sezone nije ni nastupio - zbog, naravno, nove povrede zadobijene u padu pri velikoj brzini na stazi. Jer Markez se nikad ne štedi, nikad ne vozi defanzivno, kalkulisanje sa bodovima tu nije opcija. Pa makar to sedmostrukog MotoGP šampiona koštalo toga - da pet godina čeka na krunu.

Dvostrukom šampionu, timskom kolegi Franćesku Banjaji je na stazi pokazao ove sezone - da mu Italijan nije ni do koljena. Iz trke u trku. I da za 2026. nesalomivi Mark najavljuje napad na osmu krunu najjače klase motociklizma pri čemu bi se izjednačio na vječnoj listi sa ikonom sporta Đakomom Agostinijem.

I Markez ne razmišlja o penziji, jer od 2027. stižu nova, radikalno drugačija pravila konstrukcije motora...

AHILOVA PETA

Cijelih sedam minuta i 44 sekunde sedmi, odlučujući meč NBA finala bio je neponovljiv spektakl. Toliko je košarkaški svijet gledao, da ne trepne i ne diše... I toliko je trajala borba ,,Davida i Golijata“ košarke - Indijane i apsolutnog favorita Oklahoma Sitija, koji je u tom momentu djelovao žestoko uzdrman...

A onda, nakon sedam minuta i 44 sekunde - najtužniji momenat sportske 2025. na vrhunskom nivou. Apsolutni vođa Indijane, senzacionalni plejmejker Tajris Halibarton - doživio je najtežu košarkašku povredu, pokidao Ahilovu tetivu. Tog momenta već je bilo jasno da će propustiti i cijelu, narednu i aktuelnu sezonu 2025/26. A kada je povreda ovog tipa u pitanju - potpun oporavak u najbolju formu se najčešće nikad ne desi...

Epilog finala bio je tako poznat u uvodnom dijelu odlučujuće, sedme utakmice. ,,Gromovi“ iz Oklahoma Sitija došli su (i da, sasvim zasluženo!) do istorijskog trona; njihov bek Šai Gildžus-Aleksander dokazao je da je zaslužio onu MVP nagradu za najboljeg igrača sezone. Eki-

pa Tandera je i u novoj sezoni dominantna, sa ubjedljivo najboljim učinkom u NBA. A liga koja u u svom ligaškom dijelu više ne djeluje kao nedodirljiv spektakl - u plej-ofu i pogotovo u finalu pronašla je onaj neponovljivi šarm.

Drama, klasa, tragedija, inspiracija, katarza. Da ponovo svjedočimo onaj slogan ,,I love this game“.

F1 ANTIKLIMAKS

Bukvalno kao u onom urnebesnom mimu sa pobjedničkog postolja gdje se osvajač bronzane medalje više raduje od onih ispred njega. Eto tako je djelovala završnica šampionata Formule 1 - koja je, za sportsku planetu, djelovala poput antiklimaksa... A u kojoj se, ipak zasluženo, radovao Britanac Lando Noris. U trci u kojoj je završio - četvrti. ,,Ipak“ - jer u posljednjoj trci sezone Noris, vozač istorijskog tima Maklaren, završio je u Abu Dabiju čak 16 sekundi iza Maksa Ferstapena, odlazećeg šampiona koji nije uspio da odbrani tron. Jer je u posljednjoj trci sezone Noris vozio taman onoliko koliko mu je bilo potrebno, potpuno oprezno, kalkulantski - i slavio sa dva poena prednosti u odnosu na četvorostrukog prvaka svijeta.

U sezoni je Noris slavio na sedam trka - Ferstapen je bio najbolji na osam, a Norisov timski kolega OskarPjatri ina takođe sedam. Svima je jasno - da je mnogo onih koji će njegovu titulu osporiti. Još u eri u kojoj u F1 nema praktično pravih direktnih duela, uzbuđenja i preticanja, gdje se previše toga svodi na ,,ekonomisanje“ sa potrošnjom pneumatika...

I da: prije svega, Noris je pre-

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

PREŠAO U LEJKERSE: Luka Dončić

araktera poznat kao privilegovani sin prebogatog investitora čije se bogatstvo mjeri stotinama miliona eura. Momak koji je u tek šestoj sezoni karijere dočekao prvu F1 pobjedu. I koji je ipak, velikim zalaganjem i radom - u 2025. napravio iskorak i dočekao tron. Samo on zna koliko je teško izboriti se sa potcjenjivanjem i etiketom privilegovanog djeteta. Niko mu to ne može uzeti.

BADOV UZLET

Kažu da samo oni imaju petlje da probaju nešto apsurdno - na kraju pomjeraju granice.

Da učine nezamislivo. E sad, zamislite plan Terensa ,,Bada“ Kroforda - da preskoči ne jednu, nego dvije težinske kategorije - i izazove ni manje ni više nego Saula ,,Kanela“ Alvareza, superstara modernog profi-boksa, u supersrednjoj kategoriji!

A sve, naravno, da postane prvi bokser u eri ,,četiri pojasa“ - koji je u tri različite težinske kategorije ujedinio sve relevantne kategorije. Apsurdno? U boksu nezamislivo.

Jer, opet, to je Kanelova era, u kategoriji u kojoj je Alvarez imao skor 11:0...

Ili, makar: bila je Kanelova era do njihove borbe 13. septembra u Las Vegasu - i borbe u kojoj je Bad, bokser iz Omahe, duboke američke provincije u Nebraski - potpuno dominirao u igru. Pokazao, prije svega, da visina i konstitucija nijesu bitni - kad imate vještinu, plan, egzekuciju. U ukupnom skoru udaraca bio je bolji čak 115:99; slavio jednoglasnom odlukom sudija, u devetoj rundi bio blizu i da velikog rivala pošalje u nokdaun!

I ko bi rekao, nakon najvećeg bokserskog spektakla 2025: neporaženi, sada (mnogi vjeruju privremeno) penzionisani Kroford (42-0) sa 38 godina je došao do toga da sa teškaš-

kom zvijezdom Usikom dijeli status najvećeg šampiona boksa našeg vremena.

KARLOSOV POVRATAK

Nesalomiv, protiv najvećeg rivala. Najveći meč i duel 2025. u svim sportovima: pariska scena ,,Šatrije“ stadiona na Rolan Garosu, jedno finale od pet sati i 29 minuta, kakvo francuska prijestonica nikad prije nije vidjela... I Karlos Alkaraz koji režira veliki preokret i pobjeđuje Janika Sinera, za gren slem titulu!

A u finišu četvrtog seta Italijan, savršeno precizni Siner imao je i tri meč lopte na rivalov servis... E tada, pritisnut u ćošak, viđen kao poražen Karlos je pronašao način da uzvrati.

Njihove sezone su po mnogo čemu slične: Janik je osvojio Australijan open i Vimbldon, Karlos Rolan Garos i US open.

Teniski analitičari sa pravom, na primjer, ističu da se Siner još nije prilagodio igri na šljaci na vrhunskom nivou, a da na US openu nije bio u top-formi jer je uoči turnira bio bolestan i povrijeđen...

Ali, svejedno, Karlosu Alkarazu niko ne može oduzeti to da je borac šampionskog karaktera i majstor napadačke igre sa osnovne linije bez premca.

I teniski svijet sada samo može da očekuje njihove nove duele i raduje im se - nadajući se da će u skorijoj budućnosti oni dobiti sasvim ravnopravnog rivala. Jer ga u ovom trenutku u tenisu nemaju. Sa 22 godine Alkaraz ima već šest gren slem titula; dvije godine stariji Janik ima dvije manje.

Njihova je i sadašnjost i budućnost tenisa.

DUPLANTIS LETI

Armand Duplantis objektivno jedini može ugroziti Tadeja Pogačara u izboru za najboljeg sportistu planete. Švedski

Arena

Top 10 ino događaja

KRALJICA SNIJEŽNIH STAZA: Mikaele Šifrin

mladić praktično je jedini superstar atletike u posljednjim godinama; reputaciju je apsolutno zaslužio nizom svjetskih rekorda u skoku s motkom, kojima nema kraja.

U 2025. četiri puta je popravljao sopstveni planetarni rekord. A na Svjetskom prvenstvu u Tokiju u septembru je u potpunosti ukrao šou - preskočivši fantastičnih 6,30 metara!

Sa 25 godina već je dvostruki olimpijski šampion, a najbolje od svega je što se u njegovim nastupima, izjavama i naravno rezultatima - apsolutno ne nazire bilo kakva slabost ili izostanak motiva.

Mondo, prije svega, govori da je ono što ga tjera u nove letove - ona privilegija, da može da obraduje dijeli stadion, da podari publici onaj osjećaj i saznanje da su bili tu kada je oboren atletski svjetski rekord. Svi oni koji prate njegove nastupe znaju da je Mondo Duplantis plemenit šampion.

71

SUPERSTAR MODERNOG PROFI BOKSA: Saul Kanel Alvaraz

USPJEŠNA GODINA: Karlos Alkaraz

TEŠKA POVREDA: Tajriz Halibarton

KRALJICA MIKAELA

I konačno - jedan krunski biser ženskog sporta, koji u 2025. blista najjačim sjajem.

Pad u Kilingtonu u novembru 2024. mogao je okončati karijeru velikanke skijanja Mikaele Šifrin. Doživjela je tešku povredu unutrašnjih organa abdomena, kroz devet sedmica prošla kroz težak i bolan oporavak. Kada se u februaru vratila na stazu - djelovala je kao sjenka dominatorke. Jedva je i odvezla prvi veleslalom.

Da bi u italijanskom Sestrijereu dočekala ono što je u alpskom skijanju apsolutni rekord i podvig: 100. pobjedu karijere. Nenadmašno i u ženskoj i u muškoj konkurenciji.

Na jednoj od najstrmijih staza, rasterećena očekivanja...

Nakon velikog trijumfa poručila je samo da su je sve muke naučile, da za svaki mali momenat radosti na velikoj sceni bude zahvalna. Svakog dana.

Novu sezonu započela je, naravno, sa četiri uzastopna trijumfa.

Sada već ima 105 pobjeda - i još se broji. Nema stajanja. Kako i dolikuje velikim karakterima, najvećim šampionima 2025.

Stojan STAMENIĆ

SUVERENI VLADAR: Tadej Pogačar

NAJVEĆI MAJSTOR MOTOCIKLIZMA: Mark Markez

ŠAMPION F1: Lando Noris

72 Objektiv

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Dok kitimo jelke, pakujemo poklone i pečemo godišnje top liste sa svih krajeva filmskog svijeta dopire jedan te isti apokaliptični hit. Netfliks je ubio bioskopsku zvijezdu. Ako nije već, onda sigurno hoće poslije kupovine cijele videoteke striming servisa HBO Max i studija Warner Bros.

Mjesta za paniku, naravno, ima – ali ne i za apokaliptična previđanja. Mnogo je tu još pravnih i regulatornih začkoljica koje moraju da se riješe da bi se kupovina zaključila, te filmska industrija koju znamo promijenila zauvijek.

Ako ste već izgubili nadu i počeli da prognozirate kanibalizaciju i netfliksizaciju vo- Sentimental Value ljenih franšiza poput „Harry Potter“ ili „Game of Thrones“, ipak malo zastanite. Dovoljno je da se prisjetite ne samo nezavisnih režisera poput Šona Bejkera ili velikih studijskih faca kao što su Kristofer Nolan i Deni Vilnev koji neće pustiti da bioskopi umru tako lako – da vam bude bolje.

Uostalom, da nema zime za velike filmadžije, sarađiva- a tako živih duhova. Toliko li sa Netfliksom ili ne, poka- se toga zbiva i istovremeno zuju nam i neki od najboljih skriva na licima protagonista filmova 2025. godine. Njiho- ove proganjajuće priče o otuvi autori održali su čas svako- đenom ocu i slavnom režiseme ko bi mogao da povjeruje ru koji pokušava da se priblida će jednom doći dan kada ži otuđenoj kćerki nudeći joj umjetnost više neće moći da ulogu svoje majke (!) u autopronađe put. O, hoće – i te ka- biografskom filmu – da svaki ko. Pravo kroz mrak i sve za- kadar filma postaje nova odmke demogorgona našeg vre- gonetka. mena. Do naših dnevnih soba Triru polazi za rukom da oti kino sala, da nam kažu nešto ključa stvari za koje biste považno o našem svijetu i nama mislili da nijesu uhvatljive na filmu, pretvarajući film u čisamima. stu katarzu i terapiju kako za 1. SENTIMENTAL VALUE glavne junake, tako i za publiMasterpis koji briše tanku gra- ku. „Sentimental Value“ tako i nicu između realnosti i filma. postaje jedan od onih rijetkih i Ako je iko uspio da ove godi- dragocjenih filmskih priča kone napravi djelo za koje se sa je su u stanju da vam približe sigurnošću može reći da će i najsuptilnije razlike između odoljeti zubu vremena, to je naizgled sličnih stanja, emoJoakim Trir. Njegova drama cija i činova. Recimo, između „Sentimental Value“ bergma- milosti i praštanja; između odnovski je kompleksno istraži- glumljenog i darovanog - i pravanje transgeneracijske trau- vog zacjeljenja. me, ali i uloge koju umjetnost može da ima u procesu za- 2. TRAIN DREAMS Najtaktilnije filmsko iskustvo cjeljenja.

Kompleksni likovi, transcen- godine. Reći da je „Train Dredentalne emocije, meta-is- ams“ najbolji film Terensa pitivanje ljudske ali i priro- Malika koji nije režirao Tede filma, magnetična gluma rens Malik znači ogriješiti se o cijele ekipe a naročito Stela- Klinta Bentlija i njegovu prena Skarsgorda i Trirove mu- divnu, meditativnu, golden hoze Renate Reinsve – pretva- ur odu životu vrijednom živraju jednu porodičnu kuću u ljenja. Kad bi vozovi, oblaci i poprište davno sahranjenih, drveće sanjali, izvjesno je da

imdb.com

Piše: Marija Ivanović-Nikičević

One Battle After Another

Top 10 filmova 2025.

Kad majstori drže bi im snovi bili satkani od kadrova Adolfa Velosa, muzike Brusa Desnera i ćutanja Džoela Edžertona koji je ovdje ostvario možda i najkompleksniju rolu karijere.

Bentlijeva drama kao nije režirana, nego upravo odsanjana.

I „Train Dreams“ nije film koji se gleda, nego sanja. Rezultat je jedna od onih drama čije su priče naizgled toliko male, jednostavne i „nedogađajne“, da vas njihova biblijska snaga i slojevitost ostave zatečenim.

Tražite koliko hoćete, prebirajte po svim filmovima koje ste pogledali i 2025. i godinama unazad – ali nećete pronaći istinitijeg filma i ljepše posvete običnom čovjeku i bitisanju.

Dikaprio – bombaš napušeniji od Lebovskog; Benisio del Toro – ko špricer ladan sensei; Tejana Tejlor – fatalnija od Amazonke; Šon Pen – napaljeniji nego Pepe le Tvor.

Ma, nijedna nas filmska gerila nije tako dobro zabavila u bioskopima ove godine istovremeno udarajući srednji prst svim Trampovima i gospodarima naših sudbina. Uz zaključak koji nam je bio potreban u ovom bitkama izranjavanom svijetu: revolucija je živa voda, nikad dovršena rabota, baklja koja se prenosi iz ruke u ruku. Preko vode do slobode – i ko zna koliko Oskara 2026!

3. ONE BATTLE AFTER ANOTHER

Kosmos od slika u pokretu – i bukvalno i figurativno. Karl Sagan i njegova čuvena serija, ali i Volt Vitman, teorija o usporavanju rotacije samo su dio blistavog, slojevitog, žanroslamajućeg saj-faj mozaika filma „The Life of Chuck“ Majka Flanagana.

Nažalost, jedna od najneobičnijih adaptacija manje poznatog romana Stivena Kinga većini je promakla ispod radara.

I šteta je što je tako, jer ovo je jedan od onih soul food filmova koji vraćaju vjeru u smisao života.

The Life of Chuck

u srži ove vanvremenske priče ne leži samo upozorenje o ljudskim čudovištima koja se igraju Boga, nego i o transgeneracijskoj traumi. O očevima i sinovima koji su osuđeni da nastave da prenose dalje istu bol ako ne nauče da osvijeste, da oproste, da zacijele.

Da, jeste Del Torov „Frankenstein“ i priča o ljudskom čudovištu koje se igra Boga, ali i mnogo je više od toga. I zato je njegova dragocjena vizija, povjerena briljantnom Oskaru Ajzaku i nezaboravnom Džejkobu Elordiju, morala da bude spakovana u nešto naizgled tako jednostavno a značenjski trudno i bezvremeno kao što je to njeno veličanstvo - bajka.

Zvuči pretjerano? Samo ako „The Life of Chuck“ još nijeste pogledali, niti posvjedočili onom filigranskom plesu Toma Hidlstona. Ma, savršenom da se uz njega uđe u Novu.

5. FRANKENSTEIN

Najraskošnija bajka godine.

Gotska poslastica do te mjere promišljena i lijepa, da bi na uvodonoj špici moralo da piše: „Pažnja – gledanje ovog filma može izazvati Stendalov sindrom.“ Sve što je Giljermo del Toro radio od kada je, kao dijete, uzeo očevu superosmicu u ruke, vodilo ga je do Meri Šeli i njenog i Frankenštajnovog čudovišta. Sada kada je konačno dočekao da postane i njegovo, jasno je koliko ju je dobro pročitao i koliko mu je bilo važno da ostane vjeran originalu.

Ipak, ono što Del Torov „Frankenstein“ odvaja od svih ostalih adaptacija Meri Šeli, mimo te nestvarne ljepote u svakom kadru, jeste odabir da jedan od najčuvenijih saj-faj horora uokviri - u bajku. I podsjeti nas da

6. SORRY, BABY

Najava velike karijere i najbolji #MeToo film koji to, ipak, nije. Toliko je prirodna drama režiserke debitantkinje, scenaristkinje i glavne glumice Eve Viktor, da svaki kadar, scena i izgovorena ili prećutana riječ u „Sorry, Baby“ ostavnetflix.com

imdb.com

tvtime.com

Najozbiljnija i najnapušenija filmska sila kojoj se ove godine moglo posvjedočiti u bioskopima. „One Battle After Another“ – spektakl u kojem se samo ređa jedna filmska pobjeda za drugom! Koliko je tenzičan i nepredvidljiv, koliko je električan, koliko je seksi - toliko je Pol Tomas Anderson ovog puta i topao i nježan. I apsolutno je urnebesan dok se istovremeno i sprda i šalje ljubavno pismo svim revolucionarima. I sadašnjim, i bivšim i budućim.

4. THE LIFE OF CHUCK

Pravo kroz mrak i sve zamke demogorgona našeg vremena, stizali su veliki filmski autori do naših dnevnih soba i kino sala, da nam kažu nešto važno o našem svijetu i nama samima

Sorry, Baby

Frankenstein

Objektiv 73

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Train Dreams

e čas ljaju bez teksta. I svoju kreatorku lansiraju pravo u klub sa Fibi Voler-Bridž, autorkom savršeno sposobnom da i najteže teme spakuje u oblandu životno iskrenog i uvrnutog humora. Dobro zapamtite ime Eve Viktor – odzvanjaće u godinama koje dolaze.

7. SINNERS

Vampirska žurka i horor-bluz kao nijedan drugi. Neka oproste i „28 Days Later“, i „Weapons“, i „Bring Her Back“: u godini koja je bila istinski sjajna za filmsku stravu i užas najposebnije iskustvo ispao je „Sinners“ Rajana Kuglera.

Sve je u ovom filmu epsko od glave do pete – od duple role Majkla B. Džordana, preko fotografije, montaže i kostima, do gargantuanskog žongliranja i filmskim i muzičkim žanrovima, pa i istorijskim nepravdama na američkom kontinentu, s Afroamerikancima, Ircima i Indijancima „pobratimljenim“ sličnom mukom.

Delta bluz, irski folk, rokenrol, hip-hop, elektronika – uz prstohvat vudu magije? Sve može i svemu je naredno to čudo od kompozitora Ludvig Goranson. U „Sinners“ zaista je obavio herojski zadatak; njegova muzika glavna je arterija kroz koju glatko

klize ključne teme i unutrašnje drame likova.

U tuđim rukama, bez tako samopouzdane režije i sigurne ruke Kuglerovih saradnika, „Sinners“ bi bio sveden na golu treščinu, i to ne od one dobre vrste. No, sa timom koji i te kako zna kako se pakuje strastveni, električni, đavolski zavodljivi vampirski bluz – dobili smo spektakl koji zahtijeva da bude viđen na velikom platnu.

8. THE VOICE OF HIND RAJAB

Jedan od najpotresnijih filmskih dokumenata o stradanju djece u ratu – ne samo iz 2025. godine. „The Voice of Hind Rajab“ Kauter Ben Hanije je i eulogija, i elegija, i rekonstrukcija ubistva, i očajnički poziv u pomoć. I, prije svega, ogledalo krivice svih nas.

Dok gledate rekonstrukciju poziva Crvenom polumjesecu od petogodišnje Hind Radžab okružene leševima svoje porodice i izraelskim tenkovima u Gazi – znate da svjedočite trci sa vremenom koja je odavno izgubljena.

Ipak, ne prestajete da se nadate, a zbog te nade i dijelite agoniju, suze i bijes sa dispečerima koji žele, ali djevojčici nikako ne mogu da pomognu. „The Voice of Hind Rajab“ je podsjetnik da je uvijek biti bolje među progonjenima nego među progoniteljima i svjedočanstvo o nekim borbama koje pripadaju svima nama, ma koliko nas kilometara dijelilo. Zbog toga ovaj film jeste - i treba da nam bude beskrajno važan, i 2025. i zauvijek.

9. IF I HAD LEGS I’D KICK YOU

Teško da može furioznije o majčinstvu. U godini kojoj nije falilo filmskih priča o materinskom bijesu („Die My Love“, „Hamnet“), „If I Had Legs I’d Kick You“ Meri Bronstin nametnuo se kao najneapologetskiji prikaz stresa, potiskivanja, zarobljenosti i frustracije majke na ivici nervnog sloma.

Vođena jasnom i preciznom režiserskom vizijom, priča koja počinje kao crna dramedija, te u kojoj lice kćerke glavne junakinje ostaje skoro do kraja ciljano skriveno - u jed-

nom trenutku poprima oblik punokrvnog horora. A atmosfera je sve vrijeme toliko intenzivna, da imate osjećaj kao da vas neko satima i danima šutira u stomak.

Na koncu, taman kada pomislite da znate gdje vas Bronstin vodi i da joj se manevarski prostor sužava – ošamari vas u lice neki potpuno novi horizont. Za to je, osim režiserke koja tačno zna što želi i kako da to dobije, ponajviše kriva Rouz Birn. Da nije nje – kraljice pomiješanih osjećanja, savršeno sposobne da vam probudi gađenje i samilost u isti mah, ne bi se ni „If I Had Legs I’d Kick You“ onako glatko premetnuo iz groma u slomljenu strijelu – i ranio vas u onom nezaboravnom finalu.

10. BLUE MOON

Velika je to ironija – jedna od najvećih filmskih pričalica 2025. nije stigla da dođe do riječi od drugog, mnogo izvikanijeg filma svog režisera. U inat tome i u slavu Itana Hoka, bravuroznog u koži američkog tekstopisca Lorenca Harta, neka ide Linklejterov „Blue Moon“, a nije da nam nije drago i njegovo divno ljubavno pismo francuskom novom talasu „Nouvelle Vague“.

Ima Linklejter boljih filmova i bez Hoka i sa Hokom (trilogijo „Before“, mi-ti-se-ku-nemo), ali „Blue Moon“ je ipak nešto posebno. Čarobno je tu ulovljen razlaz Harta i Ričarda Rodžersa (Endru Skot), jedan od najvećih raskida u istoriji Brodveja, te secirana psiha labilnog a talentovanog umjetnika.

I zaista, dok gledate Hoka kako ispaljuje vatromete od riječi znate da sa Hartom nije bilo ili-ili. Najtužnija osoba na svijetu, ali i sila prirode koja je mogla da zapali cijelu prostoriju svojim solilokvijumima – to je bilo to klupko kontradikcija. Ulovio ga je i uz Hokovu pomoć raspetljao Linklejter, pretvarajući još jednom svoju – i u našu fascinaciju.

ISPOD CRTE Sirat, Hamnet, Left-Handed Girl, Bugonia, Weapons, Bring Her Back, Mountainhead, 28 Years Later, Warfare, Deliver Me from Nowhere, Die My Love

Teže je biti dobar nego da ti bude dobro. Znamo svi to otprilike, samo je pitanje koje izgovore imamo, kakve stvari mrmljamo sebi dok peremo zube, oblačimo pidžamu i uvlačimo se u krevet, ne bismo li mirno zaspali nakon dana u kojem nijesmo bili dobri, ali bilo nam je dobro. A da li, zapravo, jedno isključuje drugo? Može li se dosegnuti oboje? Ili je to, suštinski, jedna te ista stvar, pa će vam biti dobro samim tim što ste dobri?

Koliko smo dobri, koliko nam je dobro, to su pitanja koja obično postavljamo baš u ovo doba godine. I sve nam se čini, ma koliko zahvalni bili, da ukrasi i lampice sa tuđih jelki sijaju mnogo jače.

Tako je to, prosto, kapitalizam udesio. Koliko god se pružili, koliko god od sebe dali, koliko god stekli, nikad nije dovoljno da bismo zastali i, makar na tren, sišli sa pokretne trake.

Stati znači – nestati. Ne priuštiti – propustiti. Odbiti pravila igre po kojima igraju svi – ne živjeti. Šarene su to laže, ali gutamo ih manje-više svi, bez izuzetka. A najšarenija od svih je ona koja kaže da i najveći autsajder može da dobije svoje parče kolača ako pokaže da je dovoljno dobar. Počne ta priča odmalena, s onim forsiranjem čarape pune poklona ili uglja od Djeda Mraza. I gruming se nastavlja cijelog života, samo se male igračke pretvaraju u velike poput dobre plate, krpica i zakrpica, kuće i automobila.

Za njegovo kokakoličasto visočanstvo sa zapregom punom darova barem odavno znamo da je kapitalistički klasik, sa sve vilenjacima kao jeftinom radnom snagom. U bajkama o Djeda Mrazu, pak, za priču „biti dobar“ ostaje mnogo zanimljiviji jedan sporedni lik. Znate ga svi, zove se Rudolf. Ali pitanje je koliko ste zapravo ikad razmišljali o pravom značenju slatkaste priče o autsajderu sa crvenim nosom koji je spasio Božić kada je sve ostalo zakazalo.

Rudolf je, sjećate se, bio odbačen od krda i Djeda Mraza, pa i od sopstvenih roditelja samo zbog toga što se fizički razlikovao od ostalih irvasa. Onda se jednog Božića spustila tolika magla, da je samo njegov nos mogao da osvijetli put djedici, vilenjacima i zaprezi punoj poklona.

I naravno da nam kapitalizam i dalje prodaje Rudolfa kao primjer posebnosti koja na početku boli i žulja, ali koju vrijedi njegovati i čuvati zato što je

SUPEROSMICA

Rudolf

Za njegovo kokakoličasto visočanstvo sa zapregom punom darova barem odavno znamo da je kapitalistički klasik. No, pravo je pitanje što o kapitalizmu potajno govori bajkoliki irvas sa crvenom lampicom u nosu ILUSTRACIJA: PEXELS.COM / JO SEPH

NETFLIX.COM

Komentar

dragocjena. Da, ali kome? Pa – kapitalistima. Onima koji su u stanju da tu posebnost kapitalizuju, da je iskoriste, da joj nalijepe cijenu i etiketu. Jer da Rudolf nije valjao Djeda Mrazu, da mu nije pomogao da ispuni cilj, da je mogao bez njega da završi posao, ne bi bio prihvaćen. Irvas svijetlećeg crvenog nosa nikad ne bi postao ravnopravni član krda.

U prevodu, sve ono po čemu ste posebni nikad neće biti istinski prihvaćeno i odobreno ako nije od koristi za sistem. Odatle i niz ozbiljnih studija čiji su autori bajku o Rudolfu tumačili i provlačili kroz razne teorije, od klasnih i rasnih, do feminističkih i kvir. I svi manje-više stizali do pomenute poente, da posebnost može biti prihvaćena isključivo ako može biti kapitalizovana.

Rudolfi našeg vremena, pak, nijesu i ne moraju da budu samo manjine. Ti i takvi su svi koji po bilo kojem kriterijumu odbijaju da igraju za sistem.

Rudolf je, prosto, čak i onaj koji neće ući u dužničko ropstvo da bi đeci ostavio 500 poklona ispod jelke samo zbog toga što je to novi trend na Tik-toku - ako uopšte ima profil, jer on i dalje čita novine.

Rudolf je, pak, i onaj koji na instagramičnu realnost odgovara priznanjem da je često tužan, nekada i bez razloga nego, eto, samo mu tako dođe. Ru-

dolf je onaj koji otvoreno priča o bolesti, smrti i ostalim „sitnicama“ koje kvare tiraniju sreće i druge demone kapitalizma. Rudolf je onaj koji se protiv te tiranije buni svim svojim bićem.

Ta tiranija sreće, naravno, nikad nije bučnija i nesnošljivija nego tokom praznika, posebno božićnih i novogodišnjih, kada i najrudolfičastiji primjerci među nama moraju više puta da ponove sebi da nije zlato sve što sija – da bi se podsjetili da nije zdravo biti dio takvog sistema. Da im to nije potrebno. Da je ta njihova posebnost zapravo ono što je potrebno sistemu. I da svoju posebnost treba da koriste da sistem polako raskravljuju iznutra, a ne da jačaju status kvo.

Rudolf iz bajke je, dakle, bio dobar – i valjda mu je bilo dobro. Ili je barem tako mislio.

Rudolfi u realnosti, pak, nešto misle, a ponešto i znaju.

Prvenstveno - da sam već na početku loše postavila cijelu stvar.

Nije zapravo teže biti dobar nego da ti bude dobro… Najteže je biti svoj – a da ti bude dobro. Ali, što ono vele, ne ostaje ti ništa osim da budeš svoj u svijetu u kojem su svi drugi već zauzeti. Zato sa lampicom u nosu – pravac u 2026. i nove pobjede. Sreća je, kao što znate, svakako precijenjena, dragi Rudolfi.

74 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

Poslovni broj: Iv.br.1781/2022 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Industrija piva i sokova ,,Trebjesa,, Nikšić, ul. Njegoševa br.18, koga zastupa AK ,,Prelević,, OD Podgorica - advokat mr Marko Ivković, Bulevar Džordža Vašingtona br.27, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO “V V D COMMERC”, ul. 18. Septembar bb, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 190.073,94 eura, na osnovu vjerodostojne isprave -računa br.AMB 01/2022 od 11.01.2022.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANJA PUSTAHIJA

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

Na osnovu člana 46 stav 1 tačka 6 Zakona o kreditnim institucijama („Sl.list Crne Gore“, br.

72/19, 82/20 i 08/21 i 024/25 ), člana 142 stav 2 Zakona o privrednim društvima („Sl.list Crne Gore“, br.65/20, 146/21 i 004/24), člana 24 stav 2 i člana 38 stav 2, tačka 6) Statuta Prve banke CG AD - osnovane 1901. godine, Podgorica, (u daljem tekstu: “Banka”) i Odluke Nadzorni odbor Banke broj 04/20266.1 od 29.12.2025. godine, objavljuje se

OBAVJEŠTENJE o sazivanju ponovljene vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ MARIJA JOVIĆEVIĆ

I Saziva se ponovljena vanredna Skupština akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, za dan 21.01.2026. godine u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 12,00 časova, sa sledećim

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

DNEVNIM REDOM

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE JOVAN TERZIĆ

ARENA

1. Predlog odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD osnovana 1901. godine, Podgorica; 2. Predlog odluke o izboru članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, Podgorica; 3. Predlog Odluke o donošenju Politike za izbor i procjenu ispunjenosti uslova primjerenosti koje članovi Nadzornog odbora Prve banke moraju da ispunjavaju pojedinačno i zajedno.

Uvid u materijal i predlog odluke za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141. svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 30.12.2025. godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com.

Skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da iste dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova.

Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na kontakt telefon: +382(20) 409 104.

SLOBODAN ČUKIĆ

Predsjednik Nadzornog odbora Dr Dragan Bogojević s.r.

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE Urednik BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

ANA POPOVIĆ

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

OBJEKTIV Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA 020/409-536 MARKETING 020/202-455 OGLASNO Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

da je preduzeću „ECO EGGS“ d.o.o. iz Danilovgrada donijeto rješenje broj: 03-UPI1698/26 od 23. 12. 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta agroindustrije - manji agroindustrijski pogoni objekat za poljoprivrednu proizvodnju za uzgoj koka nosilja - proizvodnju jaja, na katastarskim parcelama broj 2848/1 i 2848/3 KO Jastreb, u zahvatu PUP-a „Opštine Danilovgrad“, u Danilovgradu.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta agroindustrije - manji agroindustrijski pogoni - objekat za poljoprivrednu proizvodnju za uzgoj koka nosilja proizvodnju jaja , urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju objekta agroindustrije - manji agroindustrijski pogoni - objekat za poljoprivrednu proizvodnju za uzgoj koka nosilja - proizvodnju jaja, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •

Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i

•

Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Izvršnom dužniku DOO “V V D COMMERC”, ul. 18. Septembar bb, NIKŠIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja poslovne oznake Iv.br. 1781/2022 od 04.12.2025. godine kojim je određeno izvršenje na nepokretnosti sa podneskom od 29.09.2025. godine, Zapisnika od 04.11.2025. godine i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1781/2022 od 26.12.2025. godine.

Izvršni dužnik DOO “V V D COMMERC” NIKŠIĆ se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja Iv.br. 1781/2022 od 04.12.2025. godine sa podneskom od 29.09.2025. godine, Zapisnika od 04.11.2025. godine i Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1781/2022 od 26.12.2025. godine.

Upozorava se izvršni dužnik DOO “V V D COMMERC” NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 26.12.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

OBAVJEŠTENJE AKCIONARIMA

“AUTOREMONT” AD KOTOR (sjedište: Put Prvoboraca br. 188, Kotor) Od strane Sticaoca: DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU “CONFIDO COMPANY” TIVAT (PIB: 03265846, sjedište: 21. novembra bb, Tivat) Rješenjem Komisije za tržište kapitala Crne Gore broj 07/2-5/17-25 od 26. 12.

2025. godine, javna ponuda za preuzimanje akcija “AUTOREMONT” AD KOTOR je okončana.

U toku ponude prijavljeno i prodato Sticaocu 5.162 akcija (2,7586% ukupnog broja akcija sa pravom glasa) po cijeni od 10,00 € po akciji.

Kako je postupak preuzimanja Emitenta “Autoremont” ad Kotor okoncan, pri cemu je Sticalac stekao vise od 75% akcija emitenta sa pravom glasa osnovom clana 38 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava preostali akcionari “Autoremont” ad Kotor imaju pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obavještenja ponude svoje akcije na otkup po istoj cijeni od 10,00 € po akciji po kojoj je cijeni izvršeno preuzimanje a preko Centralnog klirinško depozitarnog društva AD Podgorica (CKDD), ulica Svetlane Kane Radovic broj 1, Podgorica.

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU “CONFIDO COMPANY” TIVAT

Oglasi i obavještenja 75

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1322

Дана 28. децембра 2025. у Београду у 71. години упокојио се у Господу наш драги

МИОДРАГ МИЈО Велишин РАИЧЕВИЋ Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима 31. децембра од 10 до 14 часова након чега ће се обавити сахрана на истом гробљу. Цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: Велише Поповића 60, Подгорица. ОЖАЛОШЋЕНИ: брат СЛАВКО, снаха ЉИЉАНА, братанић ПАВЛЕ и братанична ЈОВАНА

1316

1320

Упокојио се у Господу у 72. години након краће и тешке болести наш вољени

Obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je dana 30. decembra 2025. godine preminuo naš dragi

МИЛОРАД-МИШКО Јованов ЂУРОВИЋ

LJUBO Ristov VUJOVIĆ 4. 10. 1928 – 30. 12. 2025.

Саучешће примамо у капели под Требјесом дана 30. децембра од 11 до 16 часова и 31. децембра од 11 до 15 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 30. decembra od 12 do 16 časova i 31. decembra od 11 do 14.30 časova, kada se kreće na groblje u Dragovoj Luci, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Cvijeće se ne prilaze.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЈОВАНКА, синови МИРОСЛАВ-МИЋО и МИЛОСАВ-МИЋКО, браћа МИОДРАГ-БАЈО, МИЛАН и МИЛИСАВ-ЗЕКО, сестрић ДРАГАН-ГАГА ЋУКОВИЋ, снахе БИЉАНА, ОЛГА и ДРАГАНА, унучад, братанићи, братаничне и остала родбина

OŽALOŠĆENI: kćerka JELENA, brat NIKOLA, snahe RADA i MARIJA, unuk DANILO, unuka ANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

1312

Дана 30. децембра 2025. године у 78. години преминула је наша драга

1347

Тужним срцем јављамо да је 30. децембра 2025. у 96. години умрла наша вољена

ОЛГА пок. Крста СТЕВОВИЋ рођена ЗВИЦЕР

ЈЕЛЕНА Раткова ДОКНИЋ рођена КРСМАНОВИЋ

Саучешће примамо у капели под Требјесом 31. децембра од 11 до 16 часова и 1. јануара 2026. године у градској капели од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу.

Сахрана је обављена истог дана у кругу уже породице на Новом гробљу у Кочанима. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг РАТКО, син САША, ћерка СНЕЖАНА, сестра БРАНКА-МИЦА, снаха ТАМАРА, унучад КРИСТИНА, НАЂА и АЛЕКСЕЈ, братанићи, братаничне, сестричне, заове, заовићи и остала родбина ДОКНИЋ и КРСМАНОВИЋ

OЖАЛОШЋЕНИ: синови РАДОМИР - РАДЕ И ВЛАДИМИР - БАТО, снаха АНА, унучад НИКОЛА, ИВАН, САЊА и ЈОВАН и остала родбина СТЕВОВИЋ И ЗВИЦЕР

1348

Tužnim srcem obavještavamo da je dana 30. decembra 2025. u 78. godini poslije kraće bolesti preminuo naš voljeni

MILAN Vasov RADULOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 31. decembra od 11 do 14 časova i 1. januara 2026. od 11 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti na gradskom groblju Tološi u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: supruga ĆANA, kćerke BILJANA i BOJANA

76 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1308

1340

Tužnim srcem javljamo da je dana 30. decembra 2025. godine poslije kraće bolesti preminuo naš dragi

Дана 29. децембра 2025. године упокојио се у Господу послије дуге и тешке болести у 59. години наш драги

MIRKO Zorana MILUTINOVIĆ 1979–2025.

МИОДРАГ Бранислава ДАРМАНОВИЋ

Saučešće primamo 31. decembra na gradskom groblju Čepurci od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Сахрана је обављена 30. децембра на градском гробљу Чепурци у кругу породице.

OŽALOŠĆENI: majka BRANKA, sestra MILA, braća MILOŠ i MARKO, bratanić MARIO, sestrići FILIP i ANDRIJA, zet STEVAN i ostala rodbina MILUTINOVIĆ i IČEVIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ: породице ДАРМАНОВИЋ и ЈОВАНОВИЋ

1314

1346

OBAVJEŠTENJE

Дана 30. децембра 2025. године у 16.30 часова умро je

Dana 29. decembra 2025. u 95. godini preminuo je naš dragi

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

ЧОКОРИЛО В. ДРАГОЉУБ SRĐAN Božidarov MARINOVIĆ

1323

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 31. децембра од 11 до 16 часова и 1. јануара 2026. године од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на градском гробљу.

Sahrana je obavljena 30. decembra u krugu porodice u 11 časova na Starom groblju na Cetinju.

ОЖАЛОШЋЕНИ: ћерка ДАРА, синови ЛАЗО и ВАСКО, сестра АНА, снахе МАРИНА и ДАРКА, братанична, братанић, сестрић, сестрична, унучад и остала родбина ЧОКОРИЛО и ИВАНИШЕВИЋ

OŽALOŠĆENA PORODICA MARINOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu od tetke

Posljednji pozdrav dragoj

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE DANKI TOMISLAV JANKOVIĆ sa porodicom

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

1310

1343

1330

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

JOVICI JOVICI - JOJI JOKOVIĆU

VESKO sa porodicom Posljednji pozdrav našoj voljenoj

СЛАВИЦА БОШКОВИЋ 1321

LJUBICI SARIĆ

Draga naša Ljuše, neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava kroz najljepše uspomene.

Tvoji VIDOSAVA, VASILJ, ANA, VASILJKA I LJUBINKA ORBOVIĆ

Bio si naš ponos i uzor, hvala ti za ljubav i pažnju.

Ponosi smo što smo te imali, a vječno tužni za tobom.

Sestra MARINKA sa porodicom

рођена МАКСИМОВИЋ

Била си ми више од сестре – била си мој пријатељ, ослонац, дио мог срца. Твој глас, твој осмијех, твоја доброта живјеће у мени док постојим.

Почивај у миру!

Заувијек твоја сестра

ВЕСНА са дјецом

Oglasi i obavještenja 77

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1311

1342

S poštovanjem i tugom, opraštamo se od našeg voljenog kuma

VEDRAN TUROVIĆ MIODRAGA MIJA RAIČEVIĆA Porodici Turović,

u ovom teškom trenutku za vašu porodicu, povodom smrti vašeg Vedrana, a našeg dragog i uvaženog kolege, upućujemo vam izraze najiskrenijeg saučešća.

Njegov odlazak predstavlja veliki i nenadoknadiv gubitak za naš kolektiv, a uspomena na njegovu profesionalnost i ljudskost zauvijek će ostati među nama.

Ovo nije posljednji pozdrav jer dok smo živi bićeš u našim srcima, mislima, sjećanjima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

FC SNABDIJEVANJE 1344

1324

Posljednji oproštaj od dragog

Tvoji kumovi NEBOJŠA, STANKA, KSENIJA I VASILIJE

BATA IJA

DRAGOLJUB BATO SEKULOVIĆ

Tata, ljubav ne umire, ostaje muzika srca.

Tvoje: IVONA, SANDA i ANITA

1315

Posljednji pozdrav dragom

BATU Ostaćeš nam u lijepim uspomenama, ispunjenim ljudskim odnosom prema našoj porodici. Počivaj u miru.

JASNA i MINJO sa šćerima

Šesnaest godina od smrti mog oca

PAVLA D. PETRIČEVIĆA

Nedostaješ. Tvoju dobrotu, veliko srce i plemenitu dušu vječno ćemo pamtiti.

LJILJA sa porodicom

1302

1332

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Четрдесет дана

SENKI-BELI ČELEBIĆ

Draga tetka, danas se i od tebe opraštamo. Hvala ti na velikoj ljubavi i nježnosti koju si nam pružala. Neka tvoja plemenita duša nađe mir i spokoj, a mi ćemo te čuvati u svojim srcima od zaborava.

MILENA, NATAŠA i ANA

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

SENKI-BELI ČELEBIĆ DARA i MILOŠ MARKOVIĆ

ПРЕДРАГ Машан ДРАШКОВИЋ 1949–2025.

1333

Živjela si tiho, nečujno… Tako si nas i napustila. Hvala ti za svu nježnost, brigu i pažnju koju si nam pružala. Požurila si braći i sestri u zagrljaj, neka tamo tvoja topla duša nađe mir i spokoj.

1299

Нека твоја племенита душа почива у миру, а ми ћемо те чувати у нашим срцима. Супруга ЈОВАНКА, син ДАНИЛО, ћерке МИЛЕНА и ЈЕЛЕНА, снаха МИЛИЦА, унуци АНЂЕЛИЈА и ВАСИЛИЈЕ, брат МИРОСЛАВ и братанична МАРИЈА

78 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1301

1317

Tri godine su od kada nije sa nama naš voljeni

1300

Četiri godine su od smrti našeg dragog

ĐORĐE R. RAIČEVIĆ

MIRA Đorđija MIĆKOVIĆ rođ. IVANOVIĆ

Sjećanja ne blijede, tuga ne prolazi jer si ostavio neizbrisiv trag ljubavi i dobrote. Čuvamo te i nosimo u srcu zauvijek.

DRAGA M. VUKIĆA

Majko naša, najmilija naša.

Na današnji dan prije dvije godine zagrlila si zemlju crnogorsku i ostala zagrljena u našim srcima zauvijek.

Tvoji: MARINA, MINA i RAŠO sa porodicом

S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

VLADO, MIKA i LJILJA

1303

SJEĆANJE

Vrijeme prolazi, ali sjećanja ostaju.

1328

Prošle su tri godine otkada nije sa nama naš dragi

MIĆO, KSENIJA i LOLA

RADOVAN 1929–2011.

ZLATANA

MOMČILO OTAŠEVIĆ

1938–2020.

1297

BOŠNJAK

Vrijeme neće niti može izbrisati ono što si nam u životu značio. Čuvaćemo uspomene na tebe sa ponosom i ljubavlju.

PORODICA BOŠNJAK

TVOJA PORODICA

1329

1337

Dana 31. decembra 2025. navršavaju se pet tužnih godina od smrti moga voljenog brata

Dana 31. decembra 2025. navršava se godina dana otkada nije sa nama naš voljeni

BRANKA Stevanovog BOŠKOVIĆA

Prolaze godine, ali tuga i bol u srcu ne prolazi.

Nedostaješ mi.

Tvoja neutješna sestra DANICA

1341

Najdraži naš

MILOVAN MIĆO Božov JABLAN

Brate, nedostaješ mi.

DUKO Markov MARTINOVIĆ Evo prođe sedam dugih godina otkad te nosimo u našim srcima.

TVOJI NAJMILIJI

Dana 31. decembra 2025. navršava se 20 godina od smrti našeg voljenog i nikada prežaljenog brata i ujaka

Brat MIGO, snaha MILKA i sinovac DEJAN

LJUBOMIRA LJUBA RADULOVIĆA Dragi naš brate i ujače, prošlo je 20 godina otkako nisi sa nama, ali nisi nikad otišao iz naših života.

Vrijeme prolazi, ali tuga za tobom ostaje ista, samo se nauči živjeti s njom. Bio si dobar brat, ujak i naš oslonac i snaga. Tvoja riječ bila je iskrena, tvoj savjet mudar, a tvoja briga tiha, ali bezgranična. Kao ujak bio si požrtvovan i pun ljubavi, uvijek spreman da staviš nas ispred sebe, da zaštitiš, pomogneš i utješiš. Nedostaješ nam u svakom trenutku. Nedostaje tvoj glas, tvoj osmijeh i tvoja prisutnost koja je donosila mir.

Hvala ti za ljubav bez uslova i za primjer kakav si nam ostavio. Naučio si nas šta znači biti čovjek i kako živjeti pošteno. Tvoj život možda nije trajao onoliko dugo koliko smo željeli, ali je ostavio neizbrisiv trag koji će živjeti kroz nas.

Sa suzama u očima, ali sa ponosom u srcu, čuvamo uspomenu na tebe.

Počivaj u miru, neka ti je laka zemlja.

Tvoje: BEBA, ANĐELA i ALEKSANDRA

Oglasi i obavještenja 79

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1339

1331

31. 12. 1991 – 31. 12. 2025.

Godina dana je od upokojenja naše voljene

BOŽIDAR BOŽO Perov MILOŠEVIĆ

Anđele moj, nijedan dan nijesam dočekala a da mi ne fališ. Svaka Nova godina počinje mi sa tišinom i ranom koja opet krvari, a svaki moj korak nosi te sa sobom, jer dok mene ima - ima i tebe. Previše me boliš. Počivaj u miru, dobro moje, a ja te pamtim, volim i nikad ne zaboravljam.

NEDE GOŠOVIĆ

Tvoja kćerka ZORICA

1334

TUŽNO SJEĆANJE

Sa vjerom u život vječni, čuvamo uspomenu na tebe, tvoj vedar lik i plemenitu dušu. Neka ti dragi Bog podari mir i Carstvo Nebesko.

Vječna ti slava i hvala.

Tvoja majka ANNA, sestra TANJA, brat ALEKSANDAR i snaha MARIJA

MILORAD

DRAGAN POPOVIĆ

DANICA

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na vas ne. Počivajte u miru.

Vaši: GORAN, VJERA, DEJAN i TAMARA

1313

Dragim roditeljima

Prošlo je pet godina otkad je otišao moj otac

VELIKA i VUKO VLAHOVIĆ

Bili ste primjer bezgranične roditeljske ljubavi, dobrote, plemenitosti, ljudske pažnje.

Ostavili ste me ponosnu na vaš častan život, vaše veliko srce.

1318

1296

1. januara navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

BEĆA

MOMIR PEJANOVIĆ 2. 1. 2021 – 2. 1. 2026.

S ljubavlju i poštovanjem,

Počivajte u miru, vaša ćerka SANDRA sa porodicom

BAĆKO

Bio si osmijeh koji liječi, snaga koja pokreće i duša koja nesebično voli.

Iako više nijesi među nama, čujemo tvoj glas, slušamo tvoje riječi, osjećamo i srijećemo tvoja djela. I dalje čekamo da nas pozoveš, da dođeš, da se ispričamo...

Sve si nas u životu naučio osim kako da živimo bez tebe.

Nijedan 1. januar više neće biti isti.

Ponosni na tvoj častan život zauvijek te čuvamo od zaborava.

TVOJA PORODICA

1298

Sjećanje na našeg voljenog

1319

Prošla je godina otkako te nema s nama

BEĆO

MOMČILA MOMA VUJAČIĆA 31. 12. 2020 – 31. 12. 2025.

Tvoju plemenitost, dobrotu i sve lijepe osobine kojima si nas obasipao čuvaćemo u našim srcima.

Tvoji: supruga GORDANA, kćerka SNEŽANA, sin ZORAN, zet RANKO, snaha NATAŠA, unučad LANA, IGOR, IVO i NIKOLA

Tuga za tobom ostaje nepromijenjena. Ona je svakodnevna i neprekidna, smještena u najtoplijem dijelu srca gdje i pripada. Nasuprot njoj je sreća koja se budi sa svakom mišlju na tebe.

Postoji ljubav koju smrt ne slomi i tuga koju vrijeme ne liječi.

Tvoj brat RADOMIR – MAKO sa porodicom

1338

Godina je od smrti našeg

BEĆA

Dobri ljudi pružaju sreću, a najbolji uspomene.

Nosimo te sa sobom u svemu što radimo.

Uvijek ćeš biti blizu.

Zauvijek voljen i nikad prežaljen.

Tvoji BOŽE, LJUBO, MILICA, NINA i ANA

80 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1325

Navršava se četrdeset dana otkad nije sa nama naš voljeni otac, suprug, đed i svekar

1326

Prošlo je četrdeset tužnih dana otkad nije sa nama naš voljeni otac

RAJKO M. ĆEĆANOVIĆ

RAJKO M. ĆEĆANOVIĆ

Tuga i bol nakon tvog odlaska su stalno prisutni.

Opaka bolest je bila jača od našeg napora i želje da budeš još sa nama.

Praznina koju si ostavio je velika.

Nedostaješ nam...

Ostaćeš u našim srcima dok živimo, ponosni što se kazujemo tvoji.

Hvala ti za sve što si nam pružio i svemu čemu si nas naučio.

Zahvaljujemo se svima koji nam izjaviše saučešće putem telegrama i telefona.

RAJKO M. ĆEĆANOVIĆ

Tajo, mnogo nam nedostaješ...

Pamtićemo svaki tvoj savjet i živjeti dostojanstveno kako si nas učio.

Đede, volimo te i nedostaješ nam puno.

Tvoji BOGDAN, ANJA, KOSTA, KRSTO, DUŠAN, PETRA, MILICA i MAŠA

Tvoji LELA, MILOŠ, MILENA i TINA

TVOJA PORODICA

1304

Дана 2.1.2026. навршава се 18 година од смрти драгог тетка

1327

28.2.2026. навршава се 10 година од смрти драге тетке

BOGDAN GOLOVIĆ

JOVANKA GOLOVIĆ

12. 10. 2010 – 31. 12. 2025.

ПЕКА Павлова ПЕРИШИЋА ЉУБИЦЕ Пекове ПЕРИШИЋ машински инжињер пуковник

рођ. ВУКЧЕВИЋ просвјетни радник

RATKA i ĐOKO sa porodicom

Godinu dana od tragične smrti naših voljenih

MIRKA

породице ВУКЧЕВИЋ, СПАСОЈЕВИЋ и ВЕШОВИЋ

VULETIĆ

Ne postoje riječi kojima se može opisati praznina i bol u našim srcima za vama.

Zauvijek ćemo tugovati i čuvati vas od zaborava.

VASO, RADOJKA, MAJA i MILENA

JOVANA VULETIĆ

1305

VUKANA

Kažu vrijeme liječi sve, ali našu tugu i bol zbog vašeg preranog odlaska izliječit ne može.

Zauvijek ćete ostati u našim srcima i sjećanjima.

1335

MIRKOM JOVANOM i VUKANOM

30. 12. 2005 – 31. 12. 2025.

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja ostaju. Počivajte u miru.

С поштовањем и љубављу,

Godina je tuge i bola za našim dragim

1306

SJEĆANJE NA DRAGE

1336

Dragi naši

RAJKA, TINA i LJUBO VUKIĆEVIĆ

1345

Prvog januara je godinu dana od kada sa nama nisu

MIRKO

JOVAN i VUKAN VULETIĆ

Ostaju nam sjećanja na Vas i golema tuga za nezaborav.

MIRA, RAJKA, MILICA i ĆANA

MIRKO

JOVAN i VUKAN VULETIĆ

Teško mi je da opišem riječima koliko mi falite i koliko boli što niste tu.

Kao da je prošao jedan čitav život od kada niste tu.

Ljudi kažu da vrijeme liječi sve, ali vrijeme samo uči kako da se hoda sa kamenom u grudima.

Ne brinite, niste zaboravljeni i nikada nećete biti.

Niste otišli samo ste se preselili u moje otkucaje srca, tamo đe niko ne može da vas dotakne i odakle nikada nećete nestati.

VOLI VAS VAŠ SAŠA

Oglasi i obavještenja 81

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1309

VUKAN VULETIĆ

MARKO MARTINOVIĆ

JOVAN VULETIĆ

MILOŠ MARTINOVIĆ

MIRKO VULETIĆ

RADMILA MARTINOVIĆ

RADOVAN MARTINOVIĆ

DRAGANA DRAŠKOVIĆ

RADIVOJE MARKOVIĆ

BRANISLAV MUDREŠA

ZORICA VULETIĆ

JOŠO OTAŠEVIĆ

DEJAN KOKOTOVIĆ

Vječno ćemo vas čuvati od zaborava.

PRIJESTONICA CETINJE

82 Oglasi i obavještenja

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

1307

МОЈ ТАТА, ТАШКЕ МОЈ ТАКИИИИИИИИИИИ

НЕ ДАМ ТЕ МОЈ ТАТА „Нема предаје , нема посустајања Мој Рајко“ ......“колико може“...... Леденица око рамена Мог ' Жеција не да ме

1. 7. 2017 – 1. 1. 2026.

26. 9. 2021 – 1. 1. 2026.

ЈАНКО Јованов КАТНИЋ

ЈОВАН–ЖЕЉКО Јанков КАТНИЋ

МОЈ ТАТА

МОЈ ЖЕЦИ

МОЈ ТАЈОООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООО, да ТЕ вратим, НЕ СМИЈЕМ, НЕПРЕБОЛ потапа ме ........... тражим Твој слијед у бјелини да корачамо и даље заједно Ухватим пахуљу и чувам је јер ја Те ТАТА МОЈ не дам од себе. Да поклоним ад рука ме Твоја однесе у најтоплији загрљај -11 се изборио да Твој Рајко живне поново ........убудуће наша мала прослава Испод свих јелки широм Свијета жеља јавља се и даље имам право на Дједа Мраза јер Твој Рајко за Тебе увијек дијете је. Жеци Мој крај мене леденица око врата, је ли могуће да не може да је отопи Наша љубав МОЈ ТАТА, је ли могуће да има нешто или неко јачи од Наше Тројке? Жеци Мој, за руку држимо се , пошаљимо МОМЕ ТАТИ поруку да држимо се , да си уз сестру своју , да дијелимо МОЈ БОЛ и да на жеље чедне право имамо. Загрли леденица ме , НАША ТРОЈКА не да се , носи са собом траг да виде га , да не буде као раније кад боја крви невидљива била је . Цунамији избијају из мене Жеци Мој ове језе одведи ме да мало видим МОГ' ТАЈА крај себе. .....више не јављаш ми што сан Теби подари ......ухватим себе да поново крај узглавља кренем да Ти оставим листицу и хемијску ја. Поледица Рука МОГА ТАШКА враћа свог' Рајка као кад смо пртили стазе кроз снијежне намете.Спустих грубо капке као кад смо чували бајку нашу док никоговић све не уништи Рајко Мој ..... Руки Мој ..... У праву сте није успио и неће никад' успјети да нас разбије , иако из дубине очна јама влажи се МОЈ ТАКИ , дај да од овог' трена свугдје Тебе види крај себе. Рајко Мој ...... Жеци МООООЈ , поклонио ми Те МОЈ ТАШКЕ да будеш и даље са мном, да носимо и изнесемо језу пред нама јер знаш што нам овај број представља.Жеци Мој, не удаљавај се, крени кораком мојим и МОГ ' ТАКИЈА иако пребрз је. Скачем као кад' је моја фотографија крај Манастира настала, кад' нисам ни слутила да може у животу бити већа него на глумачким платнима страва. .......поново би загњурила на ТВОЈЕ груди МОЈ ТАТА да ме спасеш Хичкока...... Руки Мој......... Жеци Мој , не може сестра да нагледа Тебе се ..... ......не чуди се никад ' оволико нијесам чекала да видим Те ............ ............ ................ ................ ....................... Тада су били наши дани од петка ............ ............ ................ ................ ....................... Тада Те чекао Четверац Наш ............ ............ ................ ................ ....................... Тад' си ме пробудио шушкањем око мене Жеци Мој, не остављај ме, ни на секунд молим Те. С висина капи као прије почеше гладити моје лице, миловати моју косу, пружати ми уточиште...... као што си увијек скидао за мене звијезде све. Подрхтавају Твојих синова кораци, питају се зашто су нам Те МОЈ ТАКИ узели'? Рајко Мој Снијег прави поклончиће с висина, кад' приђем им поново ТВОЈ рукопис, којим себе ошапих да ме угрије, да ми сигурност да, да знам да Те МОЈ ТАКИ имам ја. Руки Мој, видиш ово је Папков траг, који остаје за нама УстАЈ војско ....замишљала сам Жеци Мој како тад' почиње сваки дан Твој. .....хтјела да што прије ситно буде и вратиш се.... ....a сад' би вратила дане све , све тренутке наше бајке не само да фотографија о том прича је Рајко Мој, исписују снијежне пахуље , ...безброј пољубаца за мене слијеће ..... МОЈ ТАКИ .... а гдје су за Жеција Мог' помислих ...сестра прво Тебе обгрли, пољупце МОГ ' ТАТЕ с Тобом раздијели, како смо од малена све једно с другим дијелили. Осврнем од снијежне идиле се јецај у мени разбуди се, чујемо га само ми, НЕПРЕБОЛ учим и даље с поносом носити ....завршава Жеци Мој и даље све задатке за Рукија свог' .... ТАШКЕ МОЈ, не стигох се разжељети , ништа свом брату припремити, показати му поклоне, само за МОЈЕ МОМКЕ смишљене, не успјех ТАТА МОЈ и као да се огласи оно громогласно ОЈ , које поразбија све Свјетске просторе.......... ТАКИ МОЈ, врати ми Мог Жеција ...........ТАШКЕ МОЈ направимо рокаду да се ја створим у загрљају Твом' Руки Мој Жеци Мој, зашто немам право на остварење жеље Руки Мој ......знам, у праву си мест тече кроз вене ........осјетиће никоговић БОЛ и НЕПРЕБОЛ и видјеће ТАТУ МОГ' ........поново ће се појавити 11 и чеп ће долетјети до висина да наздравимо сви за све што смо били, за све што јесмо и што ћемо увијек остати „Док нам буде куцало испод грла“ ЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉЉУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУУБББББББББББББББББИИИИИИИИИИИИИИИИИИИМММММММММММММММММММММ МММ, ГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГГРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРРЛЛ ЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИММММММММММММММММММММММ ВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВВОООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООООЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛ ЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛЛИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИИММММММММММММММММММММММММ С ВАМА СЕ НА СВАКОЈ ПРТИНИ ОПСТАНКА ПОНОСИМ

„Баксузница ТВОЈА“ „Док Нам буде куцало испод грла“ Тројкин загрљај још више учврстисмо МОЈИ МОМЦИ МИ Кренуше пртином Твојом и сви остали широм Планете бјелином марширати , која у аманет остаје добру, које упркос трњу Нашег' опстајања остају с нама и ошапе Твог' Рајка и Твог' Рукија и у пролазу помињањем Ваших имена „Ми смо јачи од судбине, Нама нико ништа не може“ свукуд одјекује МОЈ ТАТА, МОЈ ЖЕЦИ, МОЈ РАЈКО увијек в месте остају и трају

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.

INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU “Dr Simo Milošević” a.d. IGALO adresa: ulica Sava Ilića br.5, 85347 IGALO, CRNA GORA tel. +382 31 659 018 fax. +382 31 332 780 e-mail: kabinet@igalospa.com WWW.IGALOSPA.COM

Na osnovu odredbi Zakona o tržištu kapitala (“Službeni list Crne Gore“, broj 1/2018 I 069/25) I Pravila o prospektu za javnu ponudu i/ili uključenje hartija od vrijednosti u trgovanje na regulisanom tržištu ("Službeni list Crne Gore", br. 083/18 od 25.12.2018, 023/19 od 19.04.2019) emitent INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU “Dr SIMO MILOŠEVIĆ“ A.D. IGALO, sa sjedištem u Igalu, Sava Ilića broj 5, PIB 02008386, objavljuje

OBAVJEŠTENJE o objavljivanju prospekta i pravu preče kupovine akcija III emisije serije “A” emitovanih po osnovu javne ponude Emitent INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU „Dr SIMO MILOŠEVIĆ“ A.D. IGALO, sa sjedištem u Igalu, Sava Ilića broj 5, na sjednici Skupštine akcionara od 21.10.2025. godine, a po osnovu člana 211 stav 1 tačka 1), člana 212 stav 1 i člana 215 Zakona o privrednim društvima ("Službeni list CG", br. 65/20, 146/21,04/24), člana 50 Zakona o tržištu kapitala ("Službeni list CG", br. 01/18 i 69/25) i odredaba Statuta Emitenta, donio je Odluku o emisiji običnih (redovnih) akcija emitenta Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević" AD Igalo po osnovu javne ponude, broj 01/1-2507 dana 21.10.2025.godine (u daljem tekstu: Odluka).

Odlukom se emituje se 152.066 običnih akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 154,9369 EUR.i ukupan obim emisije iznosi 23.560.634,64 EUR €.

Komisija za tržište kapitala je odobrila Prospekt III emisije akcija po osnovu javne ponude Rješenjem broj 02/1-1/5-25 od 29.12.2025. godine.

Postojeći akcionari - vlasnici običnih (redovnih) akcija, koji su registrovani u Centralnom klirinško depozitarnom društvu na dan 21.10.2025.godine, kao dan donošenja Odluke o emisiji običnih (redovnih) akcija emitenta Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević" AD Igalo po osnovu javne ponude, imaju pravo preče kupovine akcija ove emisije srazmjerno svom učešću u kapitalu Emitneta u roku od 30 (trideset) dana od dana objavljivanja prospekta ili od dana dostavijanja obavještenja akcionarima, u zavisnosti koji od ta dva dana je kasniji u vremenu. Obavještenje sa uslovima ponude akcija na osnovu prava preče kupovine, uključujući period u kojem se ovo pravo može iskoristiti, objavljuje se u skladu sa propisima Komisije za tržište kapitala u „Službenom listu Crne Gore“, i najmanje dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju u Crnoj Gori, u vremenskom razmaku od najmanje pet, a najviše deset dana između objavljivanja.

Pravo preče kupovine ne može se koristiti nakon isteka roka od 30 (trideset) dana od dana objavljivanja Prospekta ili od dana dostavljanja obavještenja akcionarima, u zavisnosti koji od ta dva dana je kasniji u vremenu.

Upis i uplata akcija po osnovu prava preče kupovine vrši se u poslovnoj banci Hipotekarna banka AD Podgorica, na računu posebne namjene broj: 520000000005413548 – Institut Dr Simo Milošević – akcije i transakcioni račun posebne namjene za međunarodna plaćanja broj 520042000001761241 – račun za inostrane transakcije.

Nakon isteka roka za korišćenje prava preče kupovine, upis i uplata akcija ove emisije, preostalih za prodaju nakon prodaje postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine, putem javne ponude traje 30 (trideset) dana od dana objavljivanja oglasa o javnom pozivu za upis i uplatu akcija, a koji će se objaviti u roku od tri dana od dana isteka roka za korišćenje prava preče kupovine.

Emisija akcija iz ove odluke smatraće se uspješnom ukoliko se u roku iz člana 4. stav 2. i 6. ove odluke uplati najmanje 138.356 (slovima: sto trideset osam hiljada trista pedest šest) akcija, odnosno 90,984178 % svih prospektom ponuđenih akcija. U slučaju da emisija akcija ne uspije, Emitent će izvršiti povraćaj uplaćenih sredstava najkasnije u roku od osam dana od dana isteka roka za upis i uplatu akcija.

Emitent zadržava pravo na prekid roka za prodaju akcija prije njegovog isteka ukoliko proda sve prospektom ponuđene akcije i u drugim slučajevima u skladu sa propisima.

Javnu dostupnost prospekta za emisiju akcija po Odluci Emitnet obezbjeđuje objavljivanjem prospekta na internet stranici Emitenta https://igalospa.com/kontakt/.

Lice ovlašćeno za sprovođenje ove emisije i kontakt osoba za dodatne informacije je Ivanović Mirjana, sekretar Emitenta, e-mail: sekretar@igalospa.com.

INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU „Dr SIMO MILOŠEVIĆ“ A.D. IGALO Izvršni direktor Dr Zoran Kovačević, sr

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je „Qair Montenegro“ d. o. o. Podgorica podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju solarne elektrane „Petrovići“, instalisane snage 59,965 MW, na katastarskim parcelama broj: 2807, 2808, 2809, 2810, 2811, 2812, 2813, 2814,2890, 2891, 2892, 2893, 2894, 2895, 2942, 3019, 3022, 3030, 2896, 2897, 2898, 2899, 2801/1, 2923, 2924, 3015, 3016, 3017, 3018, 3008, 3009, 3006, 3007, 3088/2, 3005, 3010, 3020, 3021, 3025, 3026, 3027, 2920, 2921 i 3014, sve KO Petrovići, opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 09. 02. 2026. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Sali I Skupštine opštine Nikšić, dana 02. 02. 2026. godine, sa početkom u 10.00 časova.

Oglasi i obavještenja 83 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „One Crna Gora“ DOO Podgorica, doo za promet, izgradnju i eksploataciju mreže mobilnih telekomunikacija, Rimski trg 4, PIB 02242974, protiv izvršnih dužnika: STOJANOVIĆ NENAD, LIMAN 23.-ULCINJ, Ulcinj, ALJOŠEVIĆ TAIP, VLADIMIR BB., Ulcinj, SKOKO SAHIB, TOTOŠI BB., ULCINJ, Ulcinj, MILOVANKIĆ MARIJA, BIJELA GORA, ULCINJ, KANJUH MAGDALENA, BOŽA MATANOVIĆA 7 A, ULCINJ, IMERI SUAD, ŠTOJ BB, ULCINJ, SALOVIĆ SAMIR , VLADIMIR BB, ULCINJ, MUSIĆ SLAVKO , KRUTE BB VLADIMIR, ULCINJ, CALAKOVIC JASMINA , DONJI ŠTOJ BB, ULCINJ, LUKIĆ JOSIP, KOLOMZA BB ,ULCINJ, CANO LAZOJA, VELIKA PLAŽA ULCINJ, RUDOVIĆ MARIJA, VELIKA PLAŽA BB, RADENKOVIĆ SLAĐANA, ŠTOJ BB, ULCINJ, ĐUROVIĆ OMER, DOBRA VODA BB., Bar, LUTOVAC RADIVOJE, ŠUŠANJ BB., Bar, Ahmatović Safet, Ulcinj 26 Novembar, Qyfaz Hazdar, Ulcinj Pavla Knezevića, KOVAČI GAZMEND, VLADIMIR ULCINJ, LLOLLA NAZIRE, ULCINJ KODRE BB, MACEVA SABINA , STARI BAR, BAR, OSTOJIĆ MARINKO, KAMBODŽA BB., Bar, DUSAJ PETAR, ZOGANJE-GAČ, ULCINJ, CETKOVIĆ STEVAN, ULCINJ,ZOGANJE BB, GARIPOV ILGAM, BUL. JNA 5, Bar, JOVOVIĆ DANILO, III OKTOBRA BB., Bar, REDŽBEČAJ ARDIT, BULEVAR REVOLUCIJE A1, Bar, SALIHI VALBONA, STARI BAR BB., Bar, LOVCHIKOVA ELENA, ZUPCI BB., Bar, MURATI MURADIF, ILINO BB., Bar, BALIĆ SEAD, MIROVICA BB, STARA MASLINA , Bar, ĆEMAN MEVLID, RENA BB., Bar, REZVYY VADIM, ŠUŠANJ BB., Bar, USEZIĆ MELITA, VELIKI PIJESAK BB.-PEČURICE, Bar, PASMURNAIA IULIIA, ILINO BR.9, Bar, HADŽIĆ DAVOR, ZUPCI BB., Bar, KOCOVIĆ LEKA, ULCINJ, KODRE, IMERI UKA, BIJELA GORA, ULCINJ, KALAČ ERIS, DONJI ŠTOJ BB, KARAMINDŽOJA ADNAN, MEHMET GJYLI 10, ULCINJ, RAKOČEVIĆ BILJANA, BJELILA BB, Bar, VUČELJIĆ ZORAN, ŠUŠANJ BB., Bar, DAKIĆ PREDRAG, ŠUŠANJ BB., Bar, SHKREDOV SERHII, BJELIŠI BB., Bar, SRDANOVIĆ SLAĐANA, BULEVAR REVOLUCIJE BR.14, Bar, ČABARKAPA BUDIMIR, JOVANA STOJANOVIĆA F-1/9, Bar, LUKAČ ENISA, BJELIŠI BB-ISPOD PRUGE, Bar, ČOLIĆ TATJANA, 24. NOVEMBRA 16, Bar, ZUBKO LEONID, ZANKOVIĆI BB.,SUTOMORE, Bar, IVANOVIĆ MILICA, GORELAC 182, SUTOMORE, Bar, MEDOJEVIĆ RANKO, NJEGOŠEVA BR.29, SUTOMORE, Bar, VASIĆ MADONA, ĐURIČINE VODE BB.-ISPOD MAGISTRALE, SUTOMORE, Bar, GAVRILOVIĆ MIHAILO, BULEVAR REVOLUCIJE 2/12, Bar, ASOVIĆ ADELISA, STARI BAR BB.-ČELUGA, Bar, JOVANOVIĆ BRANKO, ĐURIČINE VODE BB., SUTOMORE, Bar, COBOVIĆ GENCI, ULCINJ, KOSOVSKA BB, KALAC ERIS, ULCINJ, ŠTOJ BB, KUC SAMERA, MEHMET GJYLI BR. 33, ULCINJ, DUGA RIFET, 26 NOVEMBAR BB, ULCINJ, AGIBALOVA ANZHELIKA, POPOVIĆI BB., Bar, RAMČEVIĆ ALBINA, MAKEDONSKO NASELJE BB., Bar, STULIKOV NIKITA, RUTKE BB.,SUTOMORE, ČOBIĆ SEADA, STARI BAR BB. KOD BOLNICA, Bar, MILANOVIĆ MIRSADA, STARI BARBB.-KOD BAJRAMOVIĆ SENDEFA, Bar, VUKOVIĆ MILETA, BRANKA ČALOVIĆA 4, Bar, HOT AMELA, BJELIŠI BB., Bar, MAJIĆ ALESSANDRA, RISTA LEKIĆA 11, Bar, GAVRILOVIĆ MARINA, ILINO BB., ŠUŠANJ, Bar, COBIĆ ELMIRA, KODRE BB, ULCINJ, JEVRIĆ ALEKSANDAR, ŠTOJ ULCINJ, Bar, PIB: 02842416, DOO "MARKET BOJA PLUS" BAR, MARINA DRŽIĆA BB., UTJEHA, PEČURICE, Bar, PIB: 03382575, DOO "LOGO CENTAR" BAR, BULEVAR REVOLUCIJE C-6, Bar, PIB: 03636291, HILTI HILL DOO , UL. 13 ŠTOJ ULCINJ , PIB: 03088154, DOO HALF MOON , ULCINJ,BRAJŠA BB, PIB: 03606732, SALIHI SABEDIN, ĐURIČINE VODE BB., SUTOMORE, Bar, LUKIĆ ZORAN, ILINO BB , ŠUŠANJ, Bar, DUMOVIĆ MILENA, JOVANA STOJANOVIĆA 8, Bar, BAHOVIĆ ALMEDIN, ČELUGA BB., Bar, LIČINA RAIF, MAROVIĆI BB.-SUTOMORE, Bar, BOBROVA OLGA, NIŠICE BB., PEČURICE, Bar, MASLOV ANDREY, DOBRE VODE BB. PEČURICE, Bar, MIRZEOV VOSKAN, Bar, IVANOVA EKATERINA, KRALJICE JELENE ANŽUJSKE 121, Bar, HALE JESSICA CAMILLE, Bar, ALMIR ČOBIĆ, STARI BAR BB.-ČELUGA, Bar, ĆOSOVIĆ ANISA, BRANKA ČALOVIĆA BR.7, Bar, BISLJIMI KENEDI, POD VOLUJICOM BB., Bar, ĐUROVIĆ KSENIJA, RENA 75, Bar, MILIKIĆ MILJAN, BJELIŠI BB., Bar, JEVTIĆ MARKO, PARTIZANSKI PUT BR.175, SUTOMORE, Bar, MILIĆEVIĆ ZORAN, MAKEDONSKA BB., Bar, BAHOVIĆ ALMEDIN, ČELUGA BB., Bar, SMOLOVIĆ IVAN, ČELUGA BB., Bar, RAIČEVIĆ MILOŠ, ILINO BB., Bar, CUKOVIĆ ALJBINA, OSTROS BB., Bar, RADOVIĆ SNEŽANA, RENA BB., Bar, POPOVIĆ LEKIĆ PERSA, VLADIMIRA ROLOVIĆA BR.4, Bar, MEDOJEVIĆ MILOŠ, VUKA KARADŽIĆA BR.34, SUTOMORE, Bar, SELIMOVIĆ ZLATKO, ULICA 90, BR.57, DOBRA VODA -PEČURICE, Bar, SPAIĆ VESELIN, HAJ NEHAJ BB., SUTOMORE, Bar, ZINDOVIĆ VLADIMIR, ŠUŠANJ BB., Bar, EMIRA ĐUROVIĆ, DUBRAVA BR.126, PEČURICE, Bar, SADIKU SABAHAT, ZALJEVO BB., Bar, radi naplate novčanog potraživanja, dana 30.12.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE Da se izvršni dužnici STOJANOVIĆ NENAD iz Ulcinja, ALJOŠEVIĆ TAIP iz Ulcinja, SKOKO SAHIB iz Ulcinja, MILOVANKIĆ MARIJA iz Ulcinja, KANJUH MAGDALENA iz Ulcinja, IMERI SUAD iz Ulcinja, SALOVIĆ SAMIR iz Ulcinja, MUSIĆ SLAVKO iz Ulcinja, CALAKOVIC JASMINA iz Ulcinja, LUKIĆ JOSIP iz Ulcinja, CANO LAZOJA iz Ulcinja, RUDOVIĆ MARIJA iz Ulcinja, RADENKOVIĆ SLAĐANA iz Ulcinja, ĐUROVIĆ OMER iz Bara, LUTOVAC RADIVOJE iz Bara, Ahmatović Safet iz Ulcinja, Qyfaz Hazdar iz Ulcinja, KOVAČI GAZMEND iz Ulcinja, LLOLLA NAZIRE iz Ulcinja, MACEVA SABINA iz Bara, OSTOJIĆ MARINKO iz Bara, DUSAJ PETAR iz Ulcinja, CETKOVIĆ STEVAN iz Ulcinja, GARIPOV ILGAM iz Bara, JOVOVIĆ DANILO iz Bara, REDŽBEČAJ ARDIT iz Bara, SALIHI VALBONA iz Bara, LOVCHIKOVA ELENA iz Bara, MURATI MURADIF iz Bara, BALIĆ SEAD iz Bara, ĆEMAN MEVLID iz Bara, REZVYY VADIM iz Bara, USEZIĆ MELITA iz Bara, PASMURNAIA IULIIA iz Bara, HADŽIĆ DAVOR iz Bara, KOCOVIĆ LEKA iz Ulcinja, IMERI UKA iz Ulcinja, KALAČ ERIS iz Ulcinj, KARAMINDŽOJA ADNAN iz Ulcinja, RAKOČEVIĆ BILJANA iz Bara, VUČELJIĆ ZORAN iz Bara, DAKIĆ PREDRAG iz Bara, SHKREDOV SERHII iz Bara, SRDANOVIĆ SLAĐANA iz Bara, ČABARKAPA BUDIMIR iz Bara, LUKAČ ENISA iz Bara, ČOLIĆ TATJANA iz Bara, ZUBKO LEONID iz Bara, IVANOVIĆ MILICA iz Bara, MEDOJEVIĆ RANKO iz Bara, VASIĆ MADONA iz Bara, GAVRILOVIĆ MIHAILO iz Bara, ASOVIĆ ADELISA iz Bara, JOVANOVIĆ BRANKO iz Bara, COBOVIĆ GENCI iz Ulcinja, KALAC ERIS iz Ulcinja, KUC SAMERA iz Ulcinja, DUGA RIFET iz Ulcinja, AGIBALOVA ANZHELIKA iz Bara, RAMČEVIĆ ALBINA iz Bara, STULIKOV NIKITA iz bara, ČOBIĆ SEADA iz Bara, MILANOVIĆ MIRSADA iz Bara, VUKOVIĆ MILETA iz Bara, HOT AMELA iz Bara, MAJIĆ ALESSANDRA iz Bara, GAVRILOVIĆ MARINA iz Bara, COBIĆ ELMIRA iz Bara, JEVRIĆ ALEKSANDAR iz Bara, DOO "MARKET BOJA PLUS" BAR, DOO "LOGO CENTAR" BAR, HILTI HILL DOO ULCINJ, DOO HALF MOON ULCINJ, SALIHI SABEDIN iz Bara, LUKIĆ ZORAN iz Bara, DUMOVIĆ MILENA iz bara, BAHOVIĆ ALMEDIN iz Bara, LIČINA RAIF iz Bara, BOBROVA OLGA iz Bara, MASLOV ANDREY iz Bara, MIRZEOV VOSKAN iz Bara, IVANOVA EKATERINA iz Bara, HALE JESSICA CAMILLE iz Bara, ALMIR ČOBIĆ iz Bara, ĆOSOVIĆ ANISA iz Bara, BISLJIMI KENEDI iz Bara, ĐUROVIĆ KSENIJA iz Bara, MILIKIĆ MILJAN iz Bara, JEVTIĆ MARKO iz Bara, MILIĆEVIĆ ZORAN iz Bara, BAHOVIĆ ALMEDIN iz Bara, SMOLOVIĆ IVAN iz Bara, RAIČEVIĆ MILOŠ iz Bara, CUKOVIĆ ALJBINA iz Bara, RADOVIĆ SNEŽANA iz Bara, POPOVIĆ LEKIĆ PERSA iz Bara, MEDOJEVIĆ MILOŠ iz Bara, SELIMOVIĆ ZLATKO iz Bara, SPAIĆ VESELIN iz Bara, ZINDOVIĆ VLADIMIR iz Bara, EMIRA ĐUROVIĆ iz Bara, SADIKU SABAHAT iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručila rješenja o izvršenju Iv.br. 1611/23, Iv.br. 3407/23, Iv.br. 3399/23, Iv.br. 364/24, Iv.br. 368/24, Iv.br. 1410/24, Iv.br. 1411/24, Iv.br.

4018/24, Iv.br. 4019/24, Iv.br. 4020/24, Iv.br. 5345/24, Iv.br. 5346/24, Iv.br. 5348/24, Iv.br. 172/25, Iv.br. 814/25, Iv.br.

1260/25, Iv.br. 1265/25, Iv.br. 1267/25, Iv.br. 1792/25, Iv.br. 1800/25, Iv.br. 1801/25, Iv.br. 2048/25, Iv.br. 2070/25, Iv.br. 2071/25, Iv.br. 2517/25, Iv.br. 2518/25, Iv.br. 2519/25, Iv.br. 2520/25, Iv.br. 2523/25, Iv.br. 2524/25, Iv.br.

2525/25, Iv.br. 2527/25, Iv.br. 2528/25, Iv.br. 2529/25, Iv.br. 2530/25, Iv.br. 2533/25, Iv.br. 2534/25, Iv.br. 2597/25, Iv.br. 2600/25, Iv.br. 2601/25, Iv.br. 2608/25, Iv.br. 2756/25, Iv.br. 2757/25, Iv.br. 2758/25, Iv.br. 2759/25, Iv.br.

2760/25, Iv.br. 2761/25, Iv.br. 2763/25, Iv.br. 2764/25, Iv.br. 2766/25, Iv.br. 2767/25, Iv.br. 2768/25, Iv.br. 2770/25, Iv.br. 2771/25, Iv.br. 2772/25, Iv.br. 2773/25, Iv.br. 2780/25, Iv.br. 2782/25, Iv.br. 2783/25, Iv.br. 2784/25, Iv.br.

2896/25, Iv.br. 2897/25, Iv.br. 2899/25, Iv.br. 2900/25, Iv.br. 2903/25, Iv.br. 2904/25, Iv.br. 2905/25, Iv.br. 2906/25, Iv.br. 2907/25, Iv.br. 2957/25, Iv.br. 2963/25, Iv.br. 3077/25, Iv.br. 3078/25, Iv.br. 3081/25, Iv.br. 3082/25, Iv.br.

3496/25, Iv.br. 3497/25, Iv.br. 3499/25, Iv.br. 3500/25, Iv.br. 3501/25, Iv.br. 3503/25, Iv.br. 3505/25, Iv.br. 3506/25, Iv.br. 3509/25, Iv.br. 3510/25, Iv.br. 3512/25, Iv.br. 3833/25, Iv.br. 3834/25, Iv.br. 3835/25, Iv.br. 3836/25, Iv.br.

3837/25, Iv.br. 3838/25, Iv.br. 3840/25, Iv.br. 3841/25, Iv.br. 3843/25, Iv.br. 4073/25, Iv.br. 4075/25, Iv.br. 4078/25, Iv.br. 4079/25, Iv.br. 4084/25, Iv.br. 4085/25, Iv.br. 4086/25, Iv.br. 4087/25, Iv.br. 4088/25 od 25.05.2023. godine, 23.10.2023. godine, 09.08.2024. godine, 09.02.2024. godine, 19.06.2024. godine, 23.10.2024. godine, 29.08.2024. godine, 03.10.2024. godine, 06.12.2024. godine, 04.02.2025. godine, 03.03.2025. godine, 28.03.2025. godine, 01.04.2025. godine, 26.06.2025. godine, 25.06.2025. godine, 30.05.2025. godine, 20.05.2025. godine, 30.06.2025. godine, 04.07.2025. godine, 10.07.2025. godine, 18.07.2025. godine, 24.07.2025. godine, 29.07.2025. godine, 31.07.2025. godine, 09.09.2025. godine, 29.09.2025. godine, 07.11.2025. godine i rješenja o troškovima od 30.12.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

84 Marketing

31. decembar 2025, 1. i 2. januar 2026.