Dnevni list POBJEDA 03.01.2026.

Subota, 3. januar 2026. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21573 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Nemanja Laković, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja

INTERVJU Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom

Sistem Rudnik – Termoelektrana proizveo u posljednjih pet godina električnu energiju vrijednu više od 800 miliona

Od Crne Gore će se tražiti sprečavanje nazadovanja i nastavak reformi

Gašenje sistema Rudnik uglja i Termoelektrana nije realno u bliskoj budućnosti, jer RUP i TE predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Siguran sam da niko neće ugroziti naš energetski sistem i finansijsku stabilnost, a činjenica je da je trenutno Crna Gora zavisna od sistema RUP – TE Pljevlja – kazao je izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković

Zatvaranje preostalih poglavlja nije samo tehničko pitanje, već politička odluka koja zahtijeva jednoglasnost svih država članica, onda kada Evropska komisija procijeni da je poglavlje tehnički zaokruženo

STR. 4. i 5.

Petar Smolović, predsjednik opštine Bijelo Polje

U prvoj polovini 2026. godine, fokus pregovaračkog tima biće na dovršavanju onih poglavlja koja imaju visoku internu spremnost za zatvaranje, te na finalizaciji preostalih obaveza, uz precizno definisane rokove i odgovornosti resora, a riječ je o procesima koji su u znatnoj mjeri tehničke prirode

Građani ne smiju biti taoci političkih razlika Očekujemo da Vlada intenzivira svoje djelovanje, ubrza potrebne procedure i omogući da se projekti Đalovića pećina i Cmiljača konačno uvedu u fazu pune realizacije To što u kapitalnom budžetu države nema projekata iz Bijelog Polja kriv je centralizovani način odlučivanja i selektivan pristup. Interesi sjevera i Bijelog Polja nijesu tretirani ravnopravno

STR. 11.

RAZGOVOR: Filip Jovićević, direktor Montenegro Space Research, za Pobjedu govori o misiji prvog crnogorskog satelita koji je krajem 2025. lansiran u svemir

STR. 2. i 3.

POJAŠNJENJE UMJESTO IMENA: Kako je Karadžićeva nagrada postala institucionalni teret

Kakva je sudbina dogovora državnih organa i predstavnika mještana Zete povodom situacije u Botunu

MONTENEGRO SPACE RESEARCH

„Luča“ – prvi Godina 1993. više ne izgleda isto crnogorski iskorak u Praznično primirje svemir ili trajni mir Radovan Karadžić je nagradu dobio 1993. godine, svega nekoliko mjeseci nakon otmice i ubistva putnika iz voza u Štrpcima. Kao tadašnji predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske RS, Karadžić je nosio političku i komandnu odgovornost u vrijeme kada su zločini počinjeni

STR. 8.

STR. 6. i 7.

Rakočević stilom i mjerom nadmašio klasiku Latkovića STR. 15.

PR CENTAR

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Flautistkinja Andrea Živković za Pobjedu o prvim koracima novoosnovanog Bokeljskog simfonijskog orkestra

Želimo da ansambl bude prisutan u životu zajednice

STR. 14.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

STR. 12. i 13.

39 .

KUPON

I. MITROVIĆ

NE! RATU U UKRAJINI

2

Politika

Subota, 3. januar 2026.

Potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović o izvršnoj vlasti i svojoj poziciji u njoj

PODGORICA - Svaki pokušaj ugrožavanja ustavnog poretka, suvereniteta, vladavine prava, demokratskih vrijednosti i evropskog puta Crne Gore za mene je crvena linija, izjavio je potpredsjednik Vlade, ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović.

Kako je istakao, njegov mandat „nije lični privilegij, već odgovornost prema građanima i državi“.

- Ukoliko bi temeljni interesi Crne Gore bili dovedeni u pitanje, bio bih spreman da preispitam svoj mandat i postupim u skladu sa savješću i državnim interesima. Evropska integracija ostaje primarni državni cilj i svako njeno ugrožavanje predstavlja crvenu liniju preko koje Bošnjačka stranka neće preći – kazao je on za Portal ETV. On je podsjetio da su evropske integracije „ključni i strateški vanjskopolitički cilj Crne Gore, oko kojeg u Vladi postoji apsolutni konsenzus“. Kako

vlada crne gore / bojana ćupić

Ugrožavanje Ustava, suvereniteta i vladavine prava je crvena linija

Ervin Ibrahimović

je dodao, to nije samo politička odluka, već i „civilizacijsko opredjeljenje naše države, koje nadilazi stranačke i ideološke razlike“.

- Naravno, svaka vlada koja je sastavljena od različitih političkih subjekata donosi sa sobom različite političke nijan-

se, ali u pogledu evropskog puta ova vlada nema dileme – rekao je on.

Ipak, kaže da je svjestan mogućih problema na koje naša zemlja može naići u završnici puta ka EU. - Kako se budemo približavali tom cilju, realno je očekiva-

ti da će se određeni akteri pokušati tome suprotstaviti, jer evropska, stabilna i institucionalno snažna Crna Gora nije u skladu sa njihovim interesima. U tom kontekstu, moramo biti svjesni da je hibridno djelovanje - koje uključuje sajber napade i širenje dezinformacija i lažnih narativa - postalo sastavni dio savremenog političkog okruženja. Iako nijesu u pitanju novi izazovi, oni će zasigurno postajati intenzivniji kako se približavamo članstvu u EU – ukazao je Ibrahimović.

Kazao je i da bi od eventualnih tenzija „najviše profitirali upravo oni akteri koji imaju interes da Crnu Goru vide u stanju nesigurnosti i sporosti – oni kojima odgovara politika podjela, a ne politika integracija i razvoja“.

- Zato ćemo nastaviti da jačamo institucije, unapređujemo otpornost društva na manipulacije i ostanemo u potpunosti usklađeni sa evropskim partnerima u oblasti bezbjednosti – zaključio je Ibrahimović.

K. J.

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva sugerisala potrebne korake u pravosuđu

PODGORICA - Crna Gora je u protekloj godini ostvarila određeni napredak u oblasti vladavine prava i pravosudnih reformi, ali je pred njom i dalje mnogo posla kako bi se riješili duboko ukorijenjeni izazovi, smatra ambasadorka Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori Don Meken.

Kako je dodala, to se posebno odnosi na borbu protiv korupcije i jačanje nezavisnosti pravosuđa, dok zemlja koju predstavlja „snažno podržava demokratski razvoj Crne Gore i njene reformske napore“.

U intervjuu za Agenciju MINA, Meken je naglasila da je obnova povjerenja građana u pravosudne institucije ključni izazov.

- Obnova povjerenja javnosti u pravosudni sistem zahtijevaće snažne procese, pravične i na dokazima zasnovane sudske odluke, kao i institucionalnu kulturu utemeljenu na transparentnosti - kazala je ona.

Kako je dodala, reforma ne

m. babović

Meken: Reforma nije samo usvajanje zakona, već i njihova dosljedna primjena

Don Meken

može biti svedena samo na usvajanje zakona, već mora podrazumijevati njihovu dosljednu i dugoročnu primjenu.

Ambasadorka je istakla da, i pored napretka u ponovnom uspo s tavljanju rada ključnih institucija, ostaju ozbiljni strukturni problemi - uključujući potrebu za većom efikasnošću i dosljednošću u odlučivanju, kao i za „postizanjem vidljivih rezultata u složenim

predmetima, uključujući one koji se odnose na korupciju“.

Posebno je naglasila da je nepristrasno i transparentno procesuiranje slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala od presudnog značaja za vladavinu prava i evropski put Crne Gore.

Komentarišući navode o selektivnoj pravdi, Meken je rekla da je svjesna zabrinutosti javnosti i da je zato od ključne važnosti da se svi postupci sprovode na osnovu čvrstih dokaza i bez političkog uticaja.

- Održavanje mjerljivog napretka zavisiće od dosljedne primjene zakona, bez obzira na političku pripadnost - poručila je, podsjećajući da su kredibilni rezultati u borbi protiv korupcije centralna obaveza u procesu pristupanja EU. Meken je potvrdila da će UK nastaviti da pruža snažnu podršku Crnoj Gori kroz savjetodavnu pomoć, razmjenu ekspertize i institucionalnu saradnju, uključujući uspostavljene veze između pravo-

sudnih institucija dvije države.

Naglasila je da UK podržava jačanje integriteta policije, uključujući veting, ukoliko se sprovodi transparentno, uz jasne kriterijume i nezavisan nadzor.

Govoreći o evropskim integracijama, Meken je ocijenila da je zatvaranje dodatnih pregovaračkih poglavlja značajan iskorak, ali i podsjetnik da je pristupanje EU „proces kontinuiranih reformi, a ne jednokratan događaj“. Istakla je da UK, iako više nije članica EU, snažno podržava evropsku perspektivu Crne Gore, jer reforme u oblasti vladavine prava, odgovornosti i borbe protiv korupcije donose konkretne koristi građanima i doprinose stabilnosti regiona.

- Dalji napredak zavisiće od političke posvećenosti, dosljedne primjene reformi i jasnih rezultata u borbi protiv korupcije, uz poruku da Crna Gora u tom procesu ima snažnog partnera i saveznika u UK – zaključila je Meken. K.J.

PODGORICA – U prvoj polovini 2026. godini, fokus pregovaračkog tima biće na dovršavanju onih poglavlja koja imaju visoku internu spremnost za zatvaranje, te na finalizaciju preostalih obaveza, uz precizno definisane rokove i odgovornosti resora, a riječ je o procesima koji su u znatnoj mjeri tehničke prirode.

To je u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu kazao Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom.

Kako je precizirao, najveći izazovi biće u oblastima koje su „suštinski test zrelosti procesa“, poput Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine.

- Napredak u oblasti vladavine prava ostaje temelj i najpouzdaniji pokazatelj zrelosti cjelokupnog procesa pristupanja. Postignuta je vidljiva ravnoteža između reformi u ovoj oblasti i napretka u ostalim poglavljima, što potvrđuju jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje zakonodavnog okvira i konkretni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije – dodao je sagovornik Pobjede.

Kako bi na vrijeme bio završen ambiciozan plan da do kraja 2026. godine Crna Gora zatvori sva poglavlja u pregovorima za punopravmno članstvo u EU, Zenović je najavio „intenzivan i kontinuiran rad tokom cijele godine istovremeno na svim poglavljima“.

Tim povodom imaće gotovo svakodnevnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i državama članicama, „kako bi u trenutku održavanja međuvladinih konferencija određena poglavlja imala ispunjena završna mjerila i bila zrela i spremna za zatvaranje“. Smatra da će tome dodatno doprinijeti Kipar i Irska koji će predsjedavati Savjetom EU u naredna dva polugodišta, a koji su i sami prošli zahtjevne pristupne procedure.

- Zatvaranje preostalih poglavlja nije samo tehničko pitanje, već politička odluka koja zahtijeva jednoglasnost svih država članica, onda kada EK procijeni da je poglavlje tehnički zaokruženo – ukazao je on.

Od naše zemlje će se, dodaje, tražiti da „obezbijedi punu implementaciju preuzetih obaveza“, a istovremeno da „spriječi bilo kakvo nazadovanje i očuva reformski momentum u svim oblastima“. Takođe je pojasnio da pregovaračka dokumenta za svako od poglavlja predstavljaju sastavni dio Ugovora o pristupanju.

- Za EU ovo je posebno važan trenutak, jer će Crna Gora biti prva zemlja koja pristupa EU kroz novu generaciju ugovora o proširenju kao svojevrsni model za druge države – najavio je naš sagovornik, te pojasnio da je riječ o dokumentu koji predstavlja budućnost politike proširenja.

Kako je saradnja sa civilnim sektorom jedna od obaveza

INTERVJU: Predrag

Od Cr imple reform svih članica EU, Zenović kaže da im nevladine organizacije najviše pomažu u oblastima vladavine prava, životne sredine, temeljnih prava i medijskih sloboda.

- Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade ili jedne institucije, već zajednički društveni poduhvat. Upravo takav inkluzivan pristup čini reformske rezultate otpornijim i nepovratnim – kazao je prvi čovjek Nacionalne kancelarije za pregovore o pristupanju Crne Gore EU pri Ministarstvu evropskih poslova.

Konačno, istakao je kako naša zemlja „uživa snažnu i kontinuiranu podršku više država članica EU, kako onih iz neposrednog regiona, tako i među starim članicama“.

- Ta podrška dolazi kroz političko zalaganje za nastavak i ubrzanje politike proširenja, kroz tehničku pomoć i ekspertizu, kao i kroz konkretne projekte i zajedničke inicijative koje dodatno osnažuju naš evropski put i spremnost za članstvo – zaključuje Zenović u intervjuu za Pobjedu.

POBJEDA: U 2026. godini očekuje nas zvanično zatvaranje čak 21 poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji. To znači da bi skoro svake druge sedmice trebalo da zaokružimo po jedno poglavlje. U stvarnosti, kakvu dinamiku očekujete kako bi sva poglavlja bila zatvorena – da li kroz održavanje više međuvladinih konferencija ili ponovo dvije, na kojima bi ta procedura bila zaokružena?

ZENOVIĆ: U 2026. godini Crnu Goru očekuje završna i najdinamičnija faza pristupnih pregovora, u kojoj se višegodišnji reformski i tehnički rad formalizuje kroz zatvaranje preostalih poglavlja i započinje tehnička priprema Ugovora o pristupanju. Važno je razumjeti da se ne radi o procesu u kojem se poglavlja zatvaraju jedno po jedno u pravilnim vremenskim razmacima, već o politički i tehnički pripremljenim odlukama da se rad na određenom broju poglavlja zaokruži na međuvladinim konferencijama i da se ona zatvore.

Naš pristup podrazumijeva intenzivan i kontinuiran rad tokom cijele godine istovremeno na svim poglavljima, uz gotovo svakodnevnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i državama članicama,

Politika

Subota, 3. januar 2026.

3

g Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom

rne Gore će se tražiti puna ementacija obaveza, nastavak mi i sprečavanje nazadovanja Zatvaranje preostalih poglavlja nije samo tehničko pitanje, već politička odluka koja zahtijeva jednoglasnost svih država članica, onda kada EK procijeni da je poglavlje tehnički zaokruženo, ukazao je Zenović kako bi u trenutku održavanja međuvladinih konferencija određena poglavlja imala ispunjena završna mjerila i bila zrela i spremna za zatvaranje. Poseban značaj imaće strateško planiranje u okviru predsjedavanja Savjetom EU, u naredna dva polugodišta od strane Kipra, a potom Irske, koje imaju iskustvo, razumijevanje politike proširenja i kredibilitet da podrže ambicioznu, ali realnu crnogorsku EU agendu.

Zatvaranje preostalih poglavlja nije samo tehničko pitanje, već politička odluka koja zahtijeva jednoglasnost svih država članica, onda kada Komisija procijeni da je poglavlje tehnički zaokruženo. Upravo zato Crna Gora nastavlja da gradi proces na jasnim principima: kredibilitet, predvidivost i dosljedno ispunjavanje obaveza. Uz institucionalnu posvećenost, politički konsenzus i društvenu podršku možemo ostvariti i najambiciozniji cilj - zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine.

POBJEDA: S obzirom na to da su do samog kraja pregovora sva poglavlja privremeno zatvorena, što je sve potrebno da Crna Gora uradi tokom 2026. godine kako bi poglavlja ostala zatvorena?

ZENOVIĆ: Do samog kraja pregovora, zatvorena poglav-

lja ostaju pod stalnim praćenjem Komisije i Savjeta, što 2026. godinu čini posebno osjetljivom i zahtjevnom.

Ključni zadatak Crne Gore biće da obezbijedi punu implementaciju preuzetih obaveza, spriječi bilo kakvo nazadovanje i očuva reformski momentum u svim oblastima.

Od Crne Gore se očekuje da se ponaša kao buduća članica – sa predvidivim politikama, stabilnim institucijama i širokim društvenim konsenzusom o evropskom putu.

Upravo takav stav predstavlja najjaču garanciju da će poglavlja ostati zatvorena i da će pregovori biti uspješno okončani do kraja 2026. godine.

POBJEDA: Koja je uloga glavnog pregovarača u sastavljanju prijedloga budućeg Sporazuma Crne Gore o pristupanju Evropskoj uniji? Što bi, po Vašem mišljenju, trebalo da budu ključne stavke tog dokumenta?

ZENOVIĆ: Uloga pregovaračke strukture i glavnog pregovarača u završnoj fazi procesa je višeslojna i strateška.

Predstavlja ključnu sponu između Vlade i institucija Evropske unije, obezbjeđujući da se tehnički rezultati po poglavljima pretoče u koherentan, politički održiv i pravno stabilan ishod pregovora, formalizovan u Ugovoru o pristupanju.

Zatvaranjem pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra dostignuta je tzv. kritična masa koja omogućava početak tehničkih priprema za Ugovor o pristupanju i jasno signalizira ulazak u završnu fazu procesa. Sva pregovaračka dokumenta po pojedinačnim poglavljima ulaze u Ugovor o pristupanju koji, kao i svaki dokument ove vrste, ima i tehničku i političku dimenziju. Za Evropsku uniju ovo je posebno važan trenutak, jer će Crna Gora biti prva zemlja koja pristupa Uniji kroz novu generaciju ugovora o proširenju kao svojevrsni model za druge države. Dakle, ovdje je posrijedi mnogo više, ne samo naša budućnost, nego budućnost politike proširenja kao najsnažnije politike EU. POBJEDA: Za zatvaranje mnogih poglavlja potrebna je bliža saradnja sa civilnim sektorom. Na koji način će Vaša kancelarija sarađivati sa njima?

ZENOVIĆ: Civilni sektor je već sastavni dio pregovaračke strukture, kroz članstvo

u pregovaračkim radnim grupama i drugim tijelima Vlade zaduženim za pregovarački proces, što predstavlja i jedan od ključnih stubova procesa evropskih integracija: inkluzivnost i participativnost. Ministarstvo evropskih poslova održava otvorene, redovne i tematske konsultacije sa nevladinim organizacijama, posebno u oblastima vladavine prava, životne sredine, temeljnih prava, medijskih sloboda... Njihove kritike i sugestije smatramo dragocjenim, jer reprezentuju širi društveni kontekst, doprinose transparentnosti i imaju važnu korektivnu ulogu.

Iskustvo država članica jasno pokazuje da bez aktivnog uključivanja civilnog društva nema ni stvarnog društvenog konsenzusa, niti dugoročne održivosti reformi nakon pristupanja. Zato saradnja sa civilnim sektorom nije formalnost, već suštinski element procesa koji obezbjeđuje transparentnost, odgovornost i povjerenje građana.

Predrag Zenović

Za Crnu Goru, njenu kulturu, tradiciju i ljepote treba da se zna u svakom domu svih građana EU POBJEDA: Kako vidite sugestije koje je Crna Gora dobijala u prethodnom periodu vezano za poglavlja koja su sada već zatvorena – poput onih iz Francuske o poglavljima 11 i 13 – ali i Poglavlja 31 za čiji završetak još čekamo „zeleno svjetlo“ Hrvatske?

ZENOVIĆ: Sugestije, pitanja, zadrške koje je Crna Gora dobijala od pojedinih država članica, uključujući Francu-

sku u vezi sa poglavljima 11 i 13 ili Hrvatsku u kontekstu Poglavlja 31, treba posmatrati kao sastavni dio procesa koji je po svojoj prirodi i tehnički i politički. Evropska komisija je čuvar pravne tekovine i mjerila, ali konačne odluke donose države članice, svaka sa sopstvenim političkim kontekstom, očekivanjima i prioritetima.

Zatvaranje poglavlja zato nije puki administrativni čin, već potvrda povjerenja u

ukupni reformski kapacitet države kandidata. Crna Gora je pokazala da zna da odgovori na ovakve situacije: argumentima, rezultatima i spremnošću da dodatno objasni i pokaže ono što je postignuto. Upravo takav pristup doveo je do zatvaranja poglavlja 11 i 13.

Kada je riječ o Poglavlju 31, ono za koje je Crna Gora dobila najvišu ocjenu u posljednjem izvještaju, kroz dijalog i kontinuiranoj

komunikaciju radimo na političkom zatvaranju ovog poglavlja. Crna Gora se već sada, takvim pristupom, legitimiše kao pouzdana buduća članica Evropske unije.

Samo takav pristup gradi trajno povjerenje i ubrzava kraj procesa.

I imajte u vidu još jednu važnu stvar: podrška članica proširenju zasnovanom na zaslugama u slučaju Crne Gore jeste jednoglasna, ali nije jednostruka. Perspekti-

Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade ili jedne institucije, već zajednički društveni poduhvat. Upravo takav inkluzivan pristup čini reformske rezultate otpornijim i nepovratnim.

POBJEDA: Što su najlakši zadaci koji nas očekuju u 2026. godini, a što će biti najveći izazovi do kraja godine?

ZENOVIĆ: U 2026. godini, fokus pregovaračkog tima biće jasno usmjeren – na dovršavanje poglavlja koja imaju visoku internu spremnost za zatvaranje i finalizaciju preostalih obaveza u prvoj polovini godine, uz precizno definisane rokove i odgovornosti resora. Ti procesi su u znatnoj mjeri tehničke prirode – zahtijevaju visoku koordinaciju institucija i precizno planiranje – ali su istovremeno i preduslov za to da se na međuvladinim konferencijama postigne opipljiv, mjerljiv rezultat.

Najveći izazovi biće u oblastima koje predstavljaju suštinski test zrelosti procesa. U okviru Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene – Crna Gora je već pokazala ozbiljnost usvajanjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), Zakona o klimatskim promjenama i Plana prilagođavanja do 2035. godine. Međutim, sada je ključno preći sa normativnog na upravljački nivo – obezbijediti dosljednu primjenu propisa, efikasan nadzor i društveni konsenzus za zelenu tranziciju.

Upravo u ovoj oblasti uspjeh će biti mjerilo našeg kapaciteta ve država članica razlikuju se po pitanju dinamike, prioriteta i institucionalnih dinamika u samoj Uniji. Stoga je zadatak Crne Gore da kroz reformske rezultate, političku stabilnost i održivu transformaciju učini svoj proces vidljivijim i razumljivijim u evropskom kontekstu. Da se za Crnu Goru, njenu kulturu, tradiciju, prirodne ljepote i njen evropski put zna na svakoj evropskoj adresi, ali i u svakom domu svih građana EU. Samo takav pristup može osnažiti ideju da u krugu dvanaest zvijezda ima mjesta i za Crnu Goru.

da evropske standarde pretočimo u svakodnevne politike koje štite životnu sredinu i kvalitet života građana.

Napredak u oblasti vladavine prava ostaje temelj i najpouzdaniji pokazatelj zrelosti cjelokupnog procesa pristupanja. Postignuta je vidljiva ravnoteža između reformi u ovoj oblasti i napretka u ostalim poglavljima, što potvrđuju jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje zakonodavnog okvira i konkretni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije. Vladavina prava je alfa i omega procesa, i najmanje odstupanje u poglavljima 23 i 24 imalo bi visoku političku cijenu i moglo narušiti kredibilitet procesa.

Upravo zato, vladavina prava nije samo jedno od poglavlja, već horizontalni princip na kojem počiva funkcionalnost sistema, povjerenje građana u institucije i sama ideja Crne Gore kao demokratske, evropske i pravne države.

POBJEDA: Koja se zemlja Evropske unije u dosadašnjem procesu pristupanja pokazala kao najdobronamjernija i dala Crnoj Gori najveću podršku?

ZENOVIĆ: Crna Gora uživa snažnu i kontinuiranu podršku više država članica Evropske unije, kako onih iz neposrednog regiona, tako i među starim članicama čije iskustvo i kredibilitet u politici proširenja imaju posebnu težinu.

Ta podrška dolazi kroz političko zalaganje za nastavak i ubrzanje politike proširenja, kroz tehničku pomoć i ekspertizu, kao i kroz konkretne projekte i zajedničke inicijative koje dodatno osnažuju naš evropski put i spremnost za članstvo.

Kako je često naglašavano u razgovorima sa međunarodnim partnerima, ova podrška nije samo izraz solidarnosti sa Crnom Gorom, već i odraz uvjerenja da proširenje koje potvrđuje pravila, standarde i temeljne vrijednosti Unije – suštinski čini Uniju jačom. U ovom procesu, dinamika između država članica i kandidata, makar ona koja vodi uspjehu, najbolje se može oslikati onom maksimom iz romana Aleksandra Dime: „Svi za jednog, jedan za sve“.

Vjerujem da će na takvoj ideji Crna Gora postati 28. članica Evropske unije do 2028. goKristina JERKOV dine.

Ekonomija

PODGORICA - Projekti ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja i izmještanja korita rijeke Ćehotine od presudnog su značaja za opstanak energetskog sistema Crne Gore, saopštio je u intervjuu za Pobjedu izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković. On je poručio da ova dva projekta obezbjeđuju stabilan i dugoročan rad sistema RUP – TE Pljevlja.

- Gašenje sistema RUP i TE Pljevlja nije realno u bliskoj budućnosti, jer RUP i TE predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Siguran sam da niko neće ugroziti naš energetski sistem i finansijsku stabilnost, a činjenica je da je trenutno Crna Gora zavisna od sistema RUP – TE Pljevlja – kazao je Laković našoj redakciji.

On je istakao da je samo u posljednjih pet godina ovaj sistem proizveo električne energije u vrijednosti od više od 800 miliona eura po tržišnim vrijednostima.

- Upravo u ovom periodu kada se radi ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, posljednjih pola godine uvezeno je električne energije u vrijednosti oko 80 miliona eura. Dakle, činjenica je da, ako taj sistem ne radi, samo za deceniju uvezli bi preko jedne milijarde eura električne energije za potrebe građana i industrije – rekao je Laković.

POBJEDA: Za nama je izuzetno izazovna i jedna od najtežih godina za energetski sektor, a samim tim i za Rudnik uglja Pljevlja (RUP), zbog osmomjesečnog prekida rada Termoelektrane (TE) zbog ekološke rekonstrukcije. Koliko se osmomjesečni prekid rada TE odrazio na poslovanje RUP-a u 2025. godini? Da li je višemjesečni prekid rada TE uslovio znatno slabiji poslovni rezultat RUP-a u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu? Ako ste u mogućnosti navedite projekcije sa kojim poslovnim rezultatom će RUP završiti 2025. godinu?

LAKOVIĆ: Godina za nama bila je jedna od najzahtjevnijih i najizazovnijih za poslovanje kompletnog energetskog sistema Crne Gore samim tim i za Rudink uglja Pljevlja (RUP) zbog realizacije dva strateški važna projekta koji su godinama bili zanemareni - ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja i izmještanje korita rijeke Ćehotine, čime obezbjeđujemo siguran rad termoenergetskog kompleksa Crne Gore. U godini realizacije strateški važnih projekata izmještanja korita rijeke Ćehotine RUP je racionalizacijom poslovanja pokazao odgovornost u upravljanju kompanijom. Uspjeli smo da smanjimo troškove u iznosu preko tri miliona eura. Zahvaljujući ovim mjerama finansijska situacija je stabilna i pod kontrolom. RUP je u prva tri mjeseca 2025. godine uspio da ostvari pozitivno poslovanje. Preduzeće je, nakon devet

Subota, 3. januar 2026.

INTERVJU: Nemanja Laković, izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja

Sistem RUP – Termoel u posljednjih pet godin energiju vrijednu više Gašenje sistema Rudnik uglja (RUP) i Termoelektrana (TE) nije realno u bliskoj budućnosti, jer RUP i TE predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Siguran sam da niko neće ugroziti naš energetski sistem i finansijsku stabilnost, a činjenica je da je trenutno Crna Gora zavisna od sistema RUP – TE Pljevlja – kazao je izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković. On je dodao da je samo u posljednjih pet godina ovaj sistem proizveo električne energije u vrijednosti od više od 800 miliona eura po tržišnim vrijednostima mjeseci poslovanja, ušlo u planirani minus odnosno u režim povlačenja aneksa od Elektroprivrede, koji će biti manji od planiranog. Prema prvim projekcijama RUP će ove godine, sa uštedama, znatno umanjiti minus sa kraja septembra 2025. godine. Paralelno sa poslovima na izmještanju korita rijeke Ćehotine realizovali smo osnovnu djelatnost (otkop uglja i otkrivku) i investicioni ciklus. Veoma je bitno što bolje isplanirati narednu godinu, a to prvenstveno zavisi od režima rada TE Pljevlja. Očekujem da do kraja 2025. godine sačuvamo likvidnost i finansijsku stabilnost kompanije, sve do momenta kada će TE Pljevlja ponovo početi da radi u punom kapacitetu.

POBJEDA: Koliko je projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane bitan za budućnost RUP-a?

LAKOVIĆ: Projekti ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja i izmještanja korita rijeke Ćehotine od presudnog su značaja za opstanak energetskog sistema Crne Gore. Oba projekta obezbjeđuju stabilan i dugoročan rad sistema RUP – TE Pljevlja.

RUP i TE Pljevlja funkcionišu kao jedinstven sistem – ukoliko jedan dio sistema stane, neminovno staje i drugi, što se pokazalo u ovoj godini.

Zbog toga su projekti ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja i izmještanja korita rijeke Ćehotine direktno povezani i međusobno uslovljeni. U prethodnom periodu projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine bio je zapostavljen, što je dovelo do situacije u kojoj je postojala realna prijetnja od nestašice uglja za TE Pljevlja.

POBJEDA: Koliko je u toku 2025. godine proizvedeno i prodato uglja? Da li je to na planiranom nivou, s obzirom na to da je TE bila osam mjeseci van pogona?

LAKOVIĆ: Uz stalan nadzor i aktivno praćenje procesa proizvodnje, otkopano je i odloženo preko sedam miliona metara kubnih čvrste mase

Rudnik uglja

4

Nemanja Laković

otkrivke. U toku 2025. godine, s obzirom da TE Pljevlja nije radila osam mjeseci, zaključno sa 25. decembrom ukupno je proizvedeno 699.296 tona uglja, od toga za TE Pljevlja je isporučeno 530.452 tona, a za potrebe široke potrošnje prodato 168.844 tona uglja.

Radovi na otkrivci u proteklom periodu odvijali su se u skladu sa planiranom dinamikom, ali u otežanim uslovima koji su posljedica dugotrajnog kašnjenja realizacije projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine. Svi radovi unutar kompanije sprovode se u skladu sa zakonskim procedurama, principima odgovornog poslovanja i brige o bezbjednosti zaposlenih. Nakon pojave klizišta koje se desilo ove godine, kao i zbog loših vremenskih uslova koji su nakon toga uslijedili, radovi su privremeno obustavljeni. Stručne ekipe RUP-a su u najkraćem roku sprovele organizacione rado-

ve na obezbjeđenju i sanaciji zahvaćenog područja, čime su stvoreni uslovi za bezbjednu evakuaciju dva bagera koja su se nalazila u zoni obuhvaćenoj klizištem. Tokom aktiviranja klizišta nije došlo do povreda zaposlenih niti oštećenja rudarske mehanizacije. Shodno rješenju rudarskog inspektora, a nakon sprovedenih neophodnih procedura, RUP je ispunio propisane obaveze kako bi se stvorili uslovi za nastavak stabilne eksploatacije uglja u istočnom i sjeveroistočnom dijelu ležišta PK Potrlica, kao i za normalizaciju isporuke uglja u maloprodaji i veleprodaji, koja je bila privremeno prekinuta iz bezbjednosnih razloga. Ipak, zahvaljujući ranije pripremljenim količinama obezbijedili smo dovoljne količine uglja za ponovno pokretanje TE Pljevlja. Paralelno s tim, intenzivno radimo na obezbjeđivanju stabilnog kontinuiteta radova u kopu i održavanju po-

uzdanog tempa isporuke uglja za TE Pljevlja. Sve aktivnosti usmjerene su na to da isporuka uglja za TE Pljevlja ostane stabilna i pouzdana, uz pravovremeno reagovanje na sve izazove u proizvodnom procesu.

Puštanjem rijeke Ćehotine u novo korito stvaraju se uslovi za rasterećenje i zapadnog dijela površinskog kopa Potrlica, a time će se obezbijediti dodatne količine uglja koje će omogućiti nesmetano snabdijevanje TE Pljevlja u narednom periodu.

RUP je potpisao ugovor o direktnoj isporuci 100.000 tona mrkog uglja sa Elektroprivredom Srbije (EPS), koji je na snazi do 31. marta 2026. godine.

Ovaj ugovor predstavlja važan korak ka stabilizaciji poslovanja RUP-a i unapređenju tržišne pozicije u godini koja je najteža i najzahtjevnija u istoriji kompanije. U okviru ugovora predviđeno je da troškove transporta snosi RUP, od

preuzimanja uglja sa lokacija separacije Doganje i drobilana Maljevac, za isporuku na deponije TENT A, TENT B i TE Morava i Vreoci. Prema ugovoru, ugalj će se prodavati po cijeni od osam eura po kilodžulu, što, prema trenutnoj kalorijskoj vrijednosti iznosi oko 80 eura po toni, te Rudnik od ovog posla očekuje prihod između četiri i pet miliona eura. U skladu sa ugovorom RUP je raspisao tender za transport uglja na relaciji RUP – EPS čija vrijednost iznosi 3,6 miliona eura bez PDV-a. Sve četiri pristigle ponude bile su neispravne, poništen je tender, a uskoro se očekuje raspisivanje novog.

Rudnik uglja Pljevlja nastaviće da sprovodi aktivnosti usmjerene na efikasno upravljanje proizvodnjom, racionalizaciju troškova, očuvanje radnih mjesta i unapređenje ekoloških standarda, uz odgovoran odnos prema zajednici i partnerima.

Ekonomija

Subota, 3. januar 2026.

lektrana proizveo na električnu e od 800 miliona Puna podrška od majke kompanije Elektroprivrede POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju sa majkom kompanijom Elektroprivredom u toku 2025. godine?

LAKOVIĆ: Ova godina je pokazala da imamo punu podršku, pomoć i dobru saradnju sa EPCG-om, kao stoprocentnim vlasnikom RUP-a. U narednim godinama očekuje nas realizacija niza strateških projekata koje ćemo, nadam se, uz jednako dobru saradnju kao i ove i prethodnih godina, uspješno realizovati na nivou grupacije EPCG. Timskim radom obezbijedićemo stabilno i uspješno funkcionisanje elektroenergetskog sistema, koji predstavlja kičmu i finansijsku stabilnost Crne Gore.

nutno nalazi u fazi probnog rada, nakon čega će, po utvrđivanju ispravnosti od strane nadležnih komisija, uslijediti zatvaranje tunela starog korita rijeke Ćehotine, čime će projekat biti u potpunosti završen.

POBJEDA: Imate li podatak kolike su vaše rezerve uglja i za koliko godina eksploatacije je to dovoljno?

LAKOVIĆ: Nedavno smo potpisali ugovor o koncesiji na period do 2050. godine čime se omogućava dugoročna eksploatacija značajnih rezervi uglja u pljevaljskoj opštini, što predstavlja jedan od ključnih koraka u daljoj valorizaciji rudarskog potencijala sjevera Crne Gore. Prema projektnoj dokumentaciji eksploatacione rezerve uglja za ležište Potrlica – Kalušići procjenjuju se na preko 36 miliona tona uglja.

POBJEDA: Koji su glavni planovi RUP-a za 2026. godinu? Da li ulazite spremni u novu godinu i da li se tokom ove godine mogu očekivati znatno bolji poslovni rezultati RUP-a? Od čega će to prvenstveno zavisiti?

LAKOVIĆ: Kvalitetno i pravovremeno planiranje 2026. godine predstavlja jedan od ključnih preduslova za stabilno i efikasno poslovanje, pri čemu poseban značaj ima režim rada TE Pljevlja. Upravo od definisanja optimalnog režima rada ovog energetskog objekta u velikoj mjeri zavisi poslovanje RUP-a, pouzdanost proizvodnje, kontinuitet snabdijevanja, kao i realizacija strateških ciljeva u predstojećem periodu.

Završetkom projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine stvoreni su neophodni tehnički i infrastrukturni uslovi za nesmetano obavljanje osnovne djelatnosti, čime su otklonje-

ni dugogodišnji rizici koji su mogli ugroziti stabilnost realizacije osnovne djelatnosti. U tom kontekstu, završetak pomenutog projekta predstavlja značajnu prekretnicu, jer omogućava dugoročnije planiranje proizvodnje, jasnije definisanje razvojnih prioriteta, kao i sigurnije donošenje poslovnih odluka u narednom periodu.

Istovremeno, RUP planira realizaciju investicionog ciklusa, koji je usmjeren na unapređenje pouzdanosti sistema, usklađivanje sa važećim ekološkim standardima i zahtjevima EU u procesu poslovne transformacije.

POBJ E DA: U Nacionalnom energetskom i klimatskom planu Crne Gore, koji je Vlada usvojila 10. decembra prošle godine, navedeno je da se očekuje da će TE biti u funkciji do 2040. godine, ali uz određeno smanjenje radnih sati tokom godi-

na. Koliko je za budućnost RUP-a i zaposlenih u kompaniji bitna ova informacija i da li smatrate da je to dovoljan rok za transformaciju i pravednu tranziciju RUP-a?

LAKOVIĆ: Datum gašenja sistema RUP – TE Pljevlja još nije određen te je 2041. godina u okviru prijedloga Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Naš interes je da RUP radi što duže u primarnoj djelatnosti, bez zatvaranja preko noći, jer zajedno sa TE Pljevlja trenutno predstavlja najsigurniji i najstabilniji izvor električne energije. Kao što je poznato sistem RUP – TE Pljevlja obezbjeđuje 40 do 60 odsto električne energije u Crnoj Gori, sa preko 1.500 zaposlenih, koji direktno i indirektno generišu još toliko zaposlenih u Pljevljima.

Samo u posljednjih pet godina ovaj sistem je proizveo preko 800 miliona eura električne energije po tržišnim vrijednostima. Upravo u ovom periodu kada se radi ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, posljednjih pola godine uvezeno je u vrijednosti oko 80 miliona eura električne energije. Dakle, činjenica je da, ako taj sistem ne radi, samo za deceniju uvezli bi preko jedne milijarde eura električne energije za potrebe građana i industrije.

Zato smatram da je ovaj sistem „žila kucavica“ energetskog sistema države i prema tome se moramo odnositi oprezno, studiozno i sa pažnjom. Potpuna tranzicija biće moguća tek kada pronađemo stabilnu energetsku alternativu za 220

Rudnik uglja

POBJEDA: Što se tiče RUP-a 2025. godinu obilježio je kapitalni projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine. Da li je taj projekat uspješno završen tokom 2025. godine?

Kolika je vrijednost tog projekta? Podsjetite i u čemu je njegov značaj za budući rad RUP-a i uopšte za crnogorski energetski sektor?

LAKOVIĆ: Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine je uspješno završen. Ovaj projekat predstavlja jedan od najznačajnijih i najsloženijih projekata u istoriji kompanije te snažan primjer odgovornog upravljanja resursima, uspješne saradnje zaposlenih i institucija, jasne posvećenosti razvoju stabilnog, pouzdanog i održivog elektroenergetskog sistema Crne Gore. Dužina trase je 3.240 metara preko unutrašnjeg gradilišta završava na ulivu. Urađen je i prostor za buduću malu hidroelektranu (MHE) snage 2,2 megavata.

Cjevovod za taj projekat već je postavljen u sklopu projekta Ćehotine, a svi radovi se sprovode u skladu s planom pravedne tranzicije, koji je usaglašen sa preporukama Evropske unije. Ranije je izrađena tehnička dokumentacija i time stvoreni preduslovi za realizaciju projekta. Završetkom projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine obezbijedili smo višestruku korist za građane Crne Gore, RUP i EPCG. Naš energetski sistem i RUP sada funkcionišu znatno bezbjednije. Kao što znate, prije dva mjeseca suočili smo se sa masivnim klizištima izazvanim približavanjem fronta radova rijeci Ćehotini.

Danas naši rudari mogu makar djelimično da odahnu, jer ulazimo u zonu bezbjednijeg i sigurnijeg rada. Projekat je realizovan u predviđenom, čak i skraćenom roku, uz puno poštovanje tehničke dokumentacije i zakonskih procedura.

Obezbijeđena je dugoročna stabilnost riječnog toka, unaprijeđena zaštita životne sredine, smanjen rizik od poplava istovremeno su stvoreni uslovi za nesmetano i plansko odvijanje rudarskih aktivnosti, u skladu sa važećim propisima i najvišim ekološkim standardima. Posebnu zahvalnost upućujem zaposlenima, izvođaču radova, nadzornim organima, kao i nadležnim institucijama i lokalnoj zajednici na konstruktivnoj saradnji. Projekat se tre-

megavata koje proizvodi TE Pljevlja i 3.000 radnih mjesta koja ovaj sistem generiše. Gašenje sistema RUP i TE Pljevlja nije realno u bliskoj budućnosti, jer RUP i TE predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Siguran sam da niko neće ugroziti naš energetski sistem i finansijsku stabilnost, a činjenica je da je trenutno Crna Gora zavisna od sistema RUP – TE Pljevlja.

POBJEDA: Da li je i u kojoj mjeri počeo da se ostvaruje plan poslovne transformaci j e RUP-a? Što je tokom 2025. godine urađeno na planu tranzicije koja je neophodna s obzirom na to da bi TE trebala da radi još nekih 15-ak godina? Ranije ste kroz poslovnu transformaciju najavili i osnivanje više preduzeća koja bi mogla funkcionisati nezavisno od kompanije, što je od toga realizovano? Podsjećam Vas da je Nacionalnim energetskim i klimatskim planom predviđena izrada plana pravedne tranzicije za region uglja Pljevlja.

Svrha izrade tog plana jeste da sveobuhvatno odgovori na izazove koji proizilaze iz procesa prelaska regiona Pljevalja sa ekonomije zasnovane na uglju ka održivom, niskougljeničnom razvoju.

LAKOVIĆ: Naš cilj je jasan – što duže ostati u trenutnoj i primarnoj djelatnosti. Ali kao ozbiljni ljudi i menadžeri, koji moraju razmišljati i o budućim izazovima i planu razvoja kompanije i grada, upravo smo samoinicijativno i jedini u regionu počeli i napravili konkretne poteze. RUP je krajem prošle godine predstavio Plan pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju oslanjajući se na sopstvene resurse sa planom osnivanja 12 biznis jedinica. Podsjećamo da se u proteklim godinama na više konferencija i skupova o pravednoj tranziciji govorilo o transferu megavata tzv. prljave energije u čistu zelenu energiju, međutim, što se tiče pravedne tranzicije radnih mjesta tu nijesmo imali do sada konkretne prijedloge. Kroz ideju poslovne transformacije u kompaniji se pokreću novi i unapređuju postojeći biznisi koji će biti konkurentni na tržištu. Na-

Puštanje u probni rad novog korita Ćehotine

5

ša građevinska grupa je danas ozbiljna firma na sjeveru Crne Gore. Tako za Eko fond radimo fasade u okviru programa energetske efikasnosti, za Opštinu Pljevlja realizujemo projekat vodovoda Troje česme i za EPCG izvodimo sve radove koji su im potrebni – od izgradnje novog magacina do laboratorije. Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine postaće najznačajnija referenca građevinske grupe. To je posao koji pokazuje da možemo odraditi i najzahtjevnije građevinske radove velikih infrastrukturnih projekata. Krajem jula počelo je sa probnim radom postrojenje asfaltne baze u Bušnjima koje smo zakupili od „Vektre Jakić“ u stečaju koje je do sada isporučilo više od 1.000 tona asfalta i zapošljava devet radnika. Sljedeće godine očekujemo da radimo u punom kapacitetu. Ovim smo dodatno osnažili građevinsku grupu i potvrdili opredjeljenje da pravednu tranziciju sjevera Crne Gore vidimo kao razvojnu šansu. Nakon završene obuke za 20 zaposlenih imaćemo sopstvenu proizvodnju lične zaštitne opreme iz konfekcijskog programa za naše i radnike EPCG grupe, čime ćemo prepoloviti troškove i sledeće godine nećemo imati potrebu za angažovanjem eksternih nabavki. U toku je sertifikacija laboratorije koja ima savremenu opremu čime će se omogućiti pružanje usluga na tržištu.

Kada govorimo o obnovljivim izvorima energije Vlada Crne Gore izdala je UT uslove za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju solarnog parka Grevo nominalnog kapaciteta 81,1 megavat. Očekujem da će, do proljeća, biti završena potrebna dokumentacija čime će se steći uslovi za građevinsku dozvolu. Tokom prethodnog perioda RUP je uspio da racionalizuje broj zaposlenih i preusmjeri radnu snagu na nove projekte, čime je značajno unaprijeđeno poslovanje. Konačan cilj je da sve pomenute kompanije budu nezavisne od našeg osnovne djelatnosti u kojoj trenutno poslujemo. RUP je, sa Planom pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju, započeo dio aktivnosti, a u budućnosti će nastaviti da se uključuje u projekte koji se oslanjaju na korišćenje zemljišta za obnovljive izvore energije, dekarbonizaciju transporta, digitalizaciju poslovanja, kao i na korišćenje potencijala drvoprerađivačke industrije. Plan pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju RUP-a koji smo predstavili u regionu i Evropi dobio je pozitivne ocjene i komentare Evropske komisije, UNDP-a i Svjetske banke.

Upravo na nedavno održanoj sjednici Savjeta za pravednu tranziciju u Pljevljima naglasio sam da energetska tranzicija mora biti pravedna i inkluzivna te da Pljevlja moraju biti dio budućnosti Crne Gore, a ne njena žrtva. Takođe sam naglasio značaj institucionalnog i finansijskog pristupa ovom procesu, inicirajući korišćenje fondova za pravednu tranziciju. Srđan POPOVIĆ

6

Društvo

PODGORICA - Kraj izuzetno turbulentne i intenzivne godine za Crnu Goru obilježen je događajem koji, po svom značaju, nadilazi dnevnu politiku, unutrašnje društvene lomove i brojne društveno-političke krize koje su je obilježile.

U samom finišu 2025. sa kosmodroma Vostočni u svemir je lansiran prvi crnogorski satelit „Luča“.

Time je naša država po prvi put zakoračila u prostor visokih tehnologija i svemirskih istraživanja.

Subota, 3. januar 2026.

RAZGOVOR: Filip Jovićević, direktor Montenegro Space Research, za Pobjedu govori o misiji prvog crnogorskog satelita koji je krajem 2025. lansiran u svemir

„Luča“ – prvi crnogorski iskorak u svemir Montenegro Space Research

pagos-1 i još nekoliko desetina satelita sekundarnog tereta.

Ipak, veliki značaj ovom nesvakidašnjem događaju daje činjenica da je upravo „Luča“ prva emitovala signal među više od pedeset satelita lansiranih u toj misiji, potvrđujući tehničku ispravnost i funkcionalnost prvog crnogorskog svemirskog projekta.

Nikola Perović, Filip Jovićević i Nina Drakulić su tvorci ideje koja je realizovana u okviru Montenegro Space Research.

Filip Jovićević, direktor Montenegro Space Research koji stoji iza tog poduhvata, pojašnjava da je „Luča“ istraživački satelit klase 1U CubeSat. - Standardizovan je format u kojem je satelit dimenzija 10×10×10 cm, mase oko jedan kilogram. Iako kompaktan, kompletan je svemirski sistem koji ima napajanje (baterije i upravljanje energijom), računar i softver (on-board computer), telekomunikacioni podsistem za radio-vezu sa Zemljom, senzore za nadzor stanja (temperatura, naponi, režimi rada) i korisni teret (payload), tj. instrument za mjerenje kosmičke radijacije, uz kameru za vizuelna snimanja - precizirao je on.

Filip Jovićević, direktor Montenegro Space Research

Telemetrijski signali stigli u Crnu Goru Savez radio-amatera saopštio je da je 31. decembra, oko 21 sat, prvi put u Crnoj Gori primljen telemetrijski signal satelita „Luča“. Signal je uhvaćen pomoću već instalirane prijemne opreme. Oni će organizaciji Montenegro Space Research donirati posebno izrađen antenski sistem, koji će omogućiti redovan i pouzdan prijem podataka sa prvog crnogorskog satelita.

IZ ŽELJE - IDEJA

Zamisao o prvom crnogorskom satelitu, prisjeća se Jovićević, nastala je iz želje da naša zemlja napravi „prvi, pravi, opipljiv i mjerljiv iskorak u nauci i inženjeringu“.

- Put od prvog koncepta do lansiranja bio je višegodišnji.

Od inicijalne ideje troje mladih ljudi, do realizacije projekta pod okriljem rukovodstva Montenegro Space Research-a, bio je inspirativan i mnogo zahtjevan - iskren je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, to nije bio „jedan trenutak, niti kratkoročni entuzijazam, već kontinuitet odluka, discipline, učenja i rada uz brojne izazove koje nosi svaki ozbiljan tehnološki poduhvat“.

ZNANJE I SARADNJA

Na izradi „Luče“ radio je multidisciplinarni tim. Jovićević posebno naglašava lokalno razvijeno znanje i međunarodnu saradnju.

- Najvrijednije je to što je u Crnoj Gori izgrađen „mozak misije“, tj. razumijevanje ka-

Montenegro Space Research

Lansiranjem satelita „Luča“ krajem 2025. godine, Crna Gora je prvi put postala dio globalne svemirske zajednice. Projekat iza kojeg stoji Montenegro Space Research nije samo tehnološki U okviru iste misije u orbitu poslati su i emiratsko-kuvajt- uspjeh, već i dokaz da domaće znanje, uz disciplinu i međunarodnu saradnju, može iznjedriti ski satelit QMR-KWT 2, katar- kompleksne sisteme koji funkcionišu u orbiti – bez improvizacije i sa jasnom vizijom kontinuiteta ski TriSat-3, ekvadorski Gala-

Raketa „Sojuz“ ima ogromno nasljeđe pouzdanosti u svemiru

ko se satelit dizajnira, priprema, prati i operiše. Taj kapital ostaje ovdje. Svemir ne prašta improvizaciju. Zato se najbolja praksa, standardi, procedure i dio iskustva preuzimaju kroz saradnju i integracioni ekosistem. Mi smo to iskoristili kao akcelerator. Cilj nam je bio da znanje ne ostane „u tuđim rukama“, nego da se prenese u naš tim - priča on, napominjući da su najosjetljiviji djelovi satelita napajanje, radio-veza, on-board računar, softver i payload.

- U orbiti nema servisiranja.

Svaki detalj je važan. „Luča“ je specifična po tome što je osmišljena kao naučno-edukativna platforma. On(a) mjeri kosmičku radijaciju, bilježi podatke, šalje ih nazad i gradi temelj za naredne misije - dodaje Jovićević.

Ističe da se kvalitet ne mjeri

veličinom, nego time da: „sistem može stabilno raditi, podaci imaju vrijednost i misija ostavi ‘trag znanja’ koji se može ponoviti i skalirati“.

LANSIRANJE

Lansiranje je, ne krije on, trenutak istine.

- Tehnički kulminira u minutima, ali iza njega stoje godine rada - kategoričan je direktor Montenegro Space Research centra, podsjećajući da Sojuz raketa, s kojom se „Luča“ otisnula u svemir, ima ogromno nasljeđe pouzdanosti.

- Iz tog razloga smo se i odlučili da upravo ona ponese naš satelit u svemir i, kao što ste mogli svjedočiti, sve je proteklo u najboljem redu - rekao je Jovićević.

Priznaje da je tokom polijetanja rakete osjećao „mješavinu ponosa i tihe ozbiljnosti“.

- U tom trenutku shvatite da više ne držite projekat u rukama, već da ga preuzimaju fizika, vakuum, termalni ciklusi, radijacija... Tada „Luča“ prestaje biti samo projekat i postaje misija Crne Gore. Danas, kada je već u svemiru, osjećaj je još snažniji, jer znate da se nešto trajno promijenilo. Sada više nije pitanje „možemo li“, nego „što je sljedeće“ - ponosno govori Jovićević.

Iako je svaka misija lansiranja satelita međunarodna, on i njegov tim nijesu znali da će ovoliki broj država biti uključen.

- U istom deployeru sa „Lučom“ bio je i emiratsko-kuvajtski satelit QMR-KWT 2, koji je razvio Orbital Space, najveća privatna kompanija u oblasti svemira u UAE sa kojom imamo potpisan memorandum o saradnji - ponovio je on.

USPJEH MISIJE

Potvrda da je misija uspješna, smatra Jovićević, biće kada „Luča“ isporuči ono zbog čega je poslata: stabilan rad, pouzdanu telemetriju i komunikaciju, validne podatke mjerenja kosmičke radijacije i vizuale sa kamere.

- Uspjeh je i to što smo dokazali da Crna Gora može izvesti ovakav projekat, kao i da taj proces može da se ponovi - ocijenio je on.

Kosmička radijacija je, objasnio je naučnik, jedan od ključnih faktora svemirskog okruženja.

- Utiče na elektroniku, pouzdanost sistema i buduće misije. Odabrana je jer ima realnu naučnu i inženjersku vrijednost. Podaci pomažu da se razumiju uslovi u orbiti, porede modeli, ali i da se budući sistemi bolje projektuju. Po-

red toga, „Luča“ prikuplja telemetriju o sopstvenom radu (temperatura, napajanje, režimi) i ima kameru za vizuelne snimke - obrazložio je on.

Plan im je da sadržaj bude „što je moguće više edukativno dostupan u mjeri u kojoj to dozvole tehnička ograničenja kao što su propusni opseg, prioritet telemetrije, režimi rada“... Jovićević tvrdi da je vrijednost tih podataka ogromna.

- Kada mladi vide sliku koju je napravio satelit iz Crne Gore, to više nije teorija, već dokaz da i mi možemo stvarati tehnologiju koja radi u orbiti. Za škole, univerzitete i STEM programe to je materijal koji mijenja percepciju i motiviše - konstatuje on.

PODRŠKA

Mišljenja je da je institucionalna potpora izuzetno važna.

- Ovakvi projekti prevazilaze

Društvo

Subota, 3. januar 2026.

okvire entuzijazma. Traže resurse, legitimnost i kontinuitet. No, da nije bilo sopstvene inicijative, volje i rada tima ništa se ne bi desilo. Ovaj uspjeh je rezultat sinergije gdje su institucije podržale, a tim isporučio - ukazuje Jovićević.

Akademska zajednica je, s obzirom na to, prirodan partner svemirskim projektima.

- Sateliti nijesu samo tehnologija. Oni su platforme za istraživanje, učenje i razvoj kadra.

Prostor za dublju saradnju je ogroman. Od studentskih projekata i laboratorija do zajedničkih istraživačkih programa, kurseva i budućih misija. „Luča“ je dokaz koncepta.

Sljedeće je da to postane sistem, a ne izuzetak. Sa Univerzitetom Crne Gore imamo potpisan memorandum o razumijevanju i sprovodimo niz zajedničkih projekata, među kojima i najveći globalni hakaton pod okriljem NASA - predočio je on.

CILJ I PLAN

Jovićević poručuje da „Luča“ nije kraj, ali ni početak crnogorskog svemirskog programa.

- Ona je vidljiva kulminacija jednog procesa koji traje godinama i koji je dao konkretne rezultate - jasan je on.

Njihov prvi cilj je da „Luča“ radi stabilno i da misija ispuni naučne i edukativne ciljeve.

- Plan je da se pametnije, jače, sa više kapaciteta i više lokalnog znanja nastavi sa razvojem narednih satelita. Strateška vizija je jasna: Crna Gora treba da ima kontinuitet u svemirskim projektima, ne kao jednokratni događaj, nego kao program koji stvara inženjere, istraživače, kompanije i međunarodne saradnje. Konkretno, već gotovo dvije godine naš inžinjerski sektor radi na razvoju raketnih motora To je dio mnogo šire i dugoročne vizije razvoja prve crnogorske rakete - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu Filip Jovićević, direktor Montenegro Space Research.

Milovan MARKOVIĆ

PODGORICA – Za Crnu Goru bi bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu.

To je kazala za Pobjedu viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović, komentarišući odluku Vlade da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava sa Univerziteta Megatrend u Beogradu.

Ona kaže da se tim potezom šalje jasna poruka da se sistem obrazovanja mora zasnivati na kvalitetu znanja, zakonitosti i vjerodostojnosti diploma.

Kaluđerović ističe da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, šta i gdje studirao.

- Time bi se dodatno ojačalo

Snežana Kaluđerović

povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri – rekla je Kaluđerović.

Kaluđerović podsjeća da je Vlada Crne Gore i ranije donosila slične odluke, uključujući obustavu, odnosno zabranu priznavanja diploma sa određenih visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine, što ukazuje na kontinuitet državne politike u ovoj oblasti.

- Vrijeme pred nama će pokazati koliko na tržištu rada imamo građana sa diplomama fakulteta iz regiona o čijem se radu decenijama spekulisalo, a za koje se danas ispostavlja

da su bile kontroverzne ustanove – istakla je ona.

Vlada je prošle sedmice na prijedlog resornog ministarstva zbog oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023.godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove.

Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja

diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava.

Savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj Univerziteta Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak za Pobjedu je kazala tada da pozdravlja ovaj potez vlasti, ali navodi, pored ostalog, da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći i da nas to neznanje već skupo košta.

Bošnjak je rekla da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme okitili. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama, te da bi bilo korisno da čujemo od Ministarstva dokle se stiglo u radu međuresorne grupe koja je trebalo da „pročešlja“ diplome unutar državne uprave.

- Ukoliko taj posao bude selektivan - a sve ukazuje da hoće, jer čak i ministri skrivaju informacije - onda cijeli proces gubi smisao i sve se svodi na privid aktivnosti, s ciljem da se ostavi utisak kako se nešto radi po tom pitanju – rekla je Bošnjak.

Godina tišine na Cetinju: Sjećanje na 13 života ugašenih 1. januara 2025.

Jedan grad, jedan dan koji ne prolazi CETINJE – U tišini koja je prekrivala Prijestonicu, obilježena je prva godišnjica jednog od najtežih zločina u novijoj istoriji Crne Gore.

Prije tačno godinu dana, 1. januara 2025, Cetinje je zadesila tragedija čiji je bilans 13 ubijenih ljudi, među kojima i dvoje djece, dok je troje građana teško ranjeno.

Paljenjem svijeća kod spomenika Lovćenska vila, građani Cetinja, ali i ljudi iz drugih gradova, odali su poštu stradalima. Okupljanje je proteklo mirno i dostojanstveno, u atmosferi tuge koja, kako kažu Cetinjani, ne prolazi – već se s vremenom samo produbljuje.

Ni godinu nakon masakra, javnost ne zna sve detalje jednog od najmonstruoznijih zločina u Crnoj Gori. Prema do sada poznatim informacijama, Aco Martinović je kobnog dana nekoliko sati proveo u kafani „Podmornica“. Nakon toga, pretpostavlja se, otišao je do svoje kuće, vratio se s pištoljem i započeo krvavi pohod.

Ubijeni su Mirko Vuletić (45) i njegovi bratanići Jovan (13) i Vukan (9). Živote su izgubili i

s. vasiljević

Uloga operatora satelita pripala je Nikoli Peroviću. On je zadužen da prati telemetriju, tumači stanje sistema, šalje komande, planira prolaze iznad stanice, upravlja režimima rada i reaguje na anomalije.

- Njegova odgovornost je velika jer se odluke donose na osnovu signala i podataka, često u ograničenom vremenskom prozoru kada je satelit „u dometu“. To traži hladnu glavu, rutinu, znanje i spremnost na razne scenarije. Drugim riječima, operator je „pilot misije“, samo što je letilica 600 km iznad nas - izjavio je Jovićević.

Pobjeda je povodom odluke Vlade kontaktirala tada pojedine članove skupštinskog odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, ali nijesmo dobili od svih odgovore. Poslanica i članica tog tijela Zoja Bojanić-Lalović rekla je da posebno podržava ovakvu vrstu kontrole i reakcije, jer je, kako kaže, falsifikovanje diploma posebna vrsta zločina prema cijelom društvu. Ona je pozvala sve državne organe da i retroaktivno ispitaju sve diplome stečene na ovom univerzitetu, jer znaju da ih ima u javnom i političkom životu.

Univerzitetu Megatrend i za pet fakultetima u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla.

U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu.

Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem trajanju.

N. ĐURĐEVAC

Kaluđerović: Objaviti diplome zaposlenih u državnoj upravi cgo

Važna uloga operatora

Viša pravna savjetnica očekuje konkretnije reakcije od nadležnih u borbi protiv spornih obrazovnih isprava

7

U tišini odata pošta žrtvama zločina

Dragana Drašković (52), Branislav Mudreša (60), Radivoje Marković (70) i Jošo Otašević (55). Martinović nije poštedio ni svoju rođenu sestru Zoricu Vuletić, kao ni Radovana i Radmilu Martinović i njihove sinove, blizance Miloša i Marka Martinovića.

Organizacija Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) najavila je da će uputiti zvaničan zahtjev Prijestonici Cetinje da se u gradu podigne spomenik u znak sjećanja na ukupno 23 osobe koje su stradale u dva masovna zločina – onaj iz av-

gusta 2022. i tragediju od 1. januara 2025.

Među okupljenima bila je i Snežana Burzan Vuksanović, koja je za Pobjedu kazala da je Cetinje „tužno, pretužno“.

- I mi koji smo došli iz Podgorice i iz drugih gradova Crne Gore saosjećamo sa Cetinjem,

našom prijestonicom. Sigurna sam da će borba za otkrivanje istine nadvladati sve moguće sukobe, neistine i nerazumijevanja i da ćemo svi zajedno doći do istine. Cetinju i cijeloj Crnoj Gori želim više ljubavi, mira i zajedništva. Ovo je borba koja ne prestaje – i neka traje - poručila je ona.

Reditelj Danilo Marunović kazao je da je Cetinje danas „posrnulo“, ne samo zbog jedne tragedije, već zbog dvije koje su se dogodile u razmaku od dvije i po godine.

- Ovaj skup nosi poruku da Cetinje mora da ustane, da se izdigne i pokaže snagu koju je uvijek imalo. Cetinje mora ponovo preuzeti barjak borbe za bolju, slobodniju i moderniju Crnu Goru - kazao je Marunović, dodajući da je ta borba upisana u DNK grada.

Na pitanje gdje je društvo zakazalo, Marunović je bio jasan: „Jesmo zatajili – u svakom smislu.“ Imena ubijenih ostaju urezana u pamćenje grada, i koji, kako poručuju građani, ne smije dozvoliti da se ovakve tragedije ikada ponove. J.Đ.P.

8

Društvo

Subota, 3. januar 2026.

Pojašnjenje umjesto imena: Kako je Karadžićeva nagrada postala institucionalni teret

Godina 1993. više ne izgleda isto PODGORICA – Trideset dvije godine nakon što je ratni zločinac Radovan Karadžić nagrađen jednim od najznačajnijih crnogorskih književnih priznanja, njegovo ime konačno je uklonjeno sa liste dobitnika nagrade „Risto Ratković“.

Na zvaničnom sajtu Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, pod godinom 1993, nedavno je dodato i pojašnjenje. Time je, makar simbolički, ispravljena jedna od najupečatljivijih kulturnih odluka iz ratnih devedesetih.

Sada umjesto Karadžićevog imena stoji obavještenje da mu je nagrada oduzeta – uz obrazloženje koje je, nakon višemjesečnih inicijativa i političkih odluka, konačno i javno objavljeno.

- Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ jednoglasno je oduzeo književnu nagradu „Risto Ratković“ ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, osuđenom za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Savjet je nagradu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine, oduzeo na sjednici 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku SO Bijelo Polje od 2. oktobra 2025. godine, piše na zvaničnom spisku laureata – umjesto njegovog imena na sajtu.

Iako je Karadžićevo ime sa sajta ove ustanove uklonjeno još krajem avgusta, tek sada je uz godinu dodjele objavljeno i zvanično obrazloženje o oduzimanju nagrade – čime je formalno zaključen proces koji je u javnosti trajao decenijama.

Kada je SO Bijelo Polje odlučivala o ovome, odbornici Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrate i prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, koje su vlast na nivou države, ali su opozicija u Bijelom Polju, napustili su salu u vrijeme glasanja.

Karadžićevo imeviše ne stoji među laureatima, umjesto njega je objašnjenje, čime je formalno zaključen proces koji je trajao decenijama ke Srpske, bio je ključna figura sistema koji je vodio kampanju progona, etničkog čišćenja i masovnih zločina nad nesrpskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Presudama međunarodnih sudova utvrđeno je da je upravo taj sistem kulminirao genocidom u Srebrenici – najtežim zločinom počinjenim u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Upravo zbog toga, odluka da mu se oduzme nagrada doživljava se kao minimum institucionalne odgovornosti, a ne kao čin revanšizma.

Demokratska partija socijalista, koja je bila na vlasti u vrijeme kada je Karadžiću nagrada dodijeljena, u godinama nakon rata zvanično je osudila genocid u Srebrenici i ratna dešavanja devedesetih. Nakon promjene vlasti 2020. godine, dio političkih struktura na državnom nivou dovodi u pitanje sudski utvrđene činjenice o genocidu i pokazuje sklonost ka afirmaciji nacionalističkih narativa. Paradoksalno, Karadžiću se nagrade odrekla politika koja mu ju je dodijelila, dok je formalno oduzeta u vremenu dubokih političkih podjela.

Naslovnica Bjeloposkih novina 1. oktobra 1993. godine

Simbolična izmjena na sajtu „Ratkovićevih večeri poezije“ otvorila je ponovo pitanje odnosa institucija prema ratnim zločinima devedesetih. Radovan Karadžić je nagradu dobio 1993. godine, svega nekoliko mjeseci nakon otmice i ubistva putnika iz voza u Štrpcima. Kao tadašnji predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske RS, Karadžić je nosio političku i komandnu odgovornost u vrijeme kada su zločini počinjeni Nagrada Karadžić je nosio političku i ograda i Podgorice. Zločin su dodijeljena u sjenci komandnu odgovornost u vri- počinili pripadnici Vojske Rezločina jeme kada su zločini počinjeni. publike Srpske i paravojne je-

Radovan Karadžić je nagradu dobio 1993. godine, svega nekoliko mjeseci nakon otmice i ubistva putnika iz voza u Štrpcima. Kao tadašnji predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske RS,

Pojašnjenje na sajtu „Ratkovićevih večeri poezije“

Među otetima i ubijenima bilo je i državljana Crne Gore koji nijesu bili srpske nacionalnosti. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa svega 16 godina.

Većina ubijenih bili su građani Prijepolja, Bijelog Polja, Be-

dinice „Osvetnici“, predvođeni Milanom Lukićem i Nebojšom Ranisavljevićem.

Godinu ranije, iz Herceg Novog su Karadžiću i Ratku Mladiću isporučene izbjeglice koje su spas od rata potražile u Crnoj Gori – epizoda koja je dodatno obilježila ulogu tadašnje crnogorske vlasti u ratnim devedesetim.

Uprkos svemu tome, Karadžić je 1993. godine nagrađen jednim od najvažnijih poetskih priznanja u Crnoj Gori – činjenica koja je decenijama kompromitovala i nagradu i institucije koje su je dodjeljivale.

Iako će genocid u Srebrenici uslijediti dvije godine kasnije, 1995. godine, sudski utvrđene činjenice danas ne ostavljaju dilemu o političkoj i komandnoj ulozi Radovana Karadžića. Kao predsjednik Republi-

Inicijativa civilnog sektora i politička odluka

Nakon više neuspjelih pokušaja u prethodnim godinama, ključni iskorak desio se ove jeseni. Nevladine organizacije CGO, HRA, ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, zajedno sa građanskim aktivistkinjama i aktivistima Dinom Bajramspahić, Jovanom Marović i Edinom Smailovićem, uputile su inicijativu za oduzimanje nagrade.

Dan kasnije, istu inicijativu podnijela je i Bošnjačka stranka, čiji je prijedlog potom usvojen većinom glasova u Skupštini opštine Bijelo Polje.

NVO su u zajedničkom saopštenju ocijenile da je JU „Ratkovićeve večeri poezije“ ovom odlukom pokazala integritet u vremenu kada se u Crnoj Gori sve češće veličaju ratni zločinci i promotori ideologije „krvi i tla“.

– Bijelo Polje je grad velikih književnika, poput Rista Ratkovića, Ćamila Sijarića i Marka Vešovića, čija su djela povezivala ljude i prevazilazila granice. Ovom odlukom grad šalje poruku da neće stati na stranu zločinaca i da „Ratkovićeve večeri poezije“ više neće nositi teret zločina jednog čovjeka – po-

ručili su iz civilnog sektora.

Istakli su i da se sa zvaničnih adresa u Crnoj Gori intenzivno sprovodi politika relativizacije i pravdanja zločina iz devedesetih, uključujući i negiranje genocida u Srebrenici, te da ova odluka predstavlja rijedak, ali važan signal priznanja bola žrtava.

Glas porodica žrtava

Na sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje u oktobru odbornicima se obratio i Demir Ličina, predstavnik porodica žrtava zločina u Štrpcima.

– Ovdje se ne odlučuje samo o jednoj književnoj nagradi, već o našem odnosu prema žrtvama, prema istini i prema vrijednostima na kojima želimo da gradimo zajednicu – kazao je Ličina.

On je podsjetio da prisustvo Karadžićevog imena među dobitnicima nagrade „Risto Ratković“ kompromituje ne samo manifestaciju i grad Bijelo Polje, već i državu Crnu Goru.

– To je rana koja još traje. Neprihvatljivo je da ime ratnog zločinca stoji pored imena Rista Ratkovića. Oduzimanje nagrade ne briše prošlost, ali pokazuje da iz nje učimo – poručio je Ličina.

Nagrada koje su se drugi odrekli

Zbog činjenice da je Karadžić bio laureat, književne nagrade „Risto Ratković“ odrekao se 2008. godine Marko Vešović. Raniji dobitnici Jevrem Brković i Sreten Perović nagradu su vratili kada su saznali da je dodijeljena Karadžiću.

Vešović je tada za Radio Slobodna Evropa kazao da nagrada nikada nije oduzeta Karadžiću, koji je, kako je naveo, „u pauzi ubijanja Muslimana došao da je primi“.

– Moje odbijanje nagrade je izraz prijezira prema Crnoj Gori koja svoju samobitnost gradi na zaboravu – kazao je tada Vešović, dodajući da u Crnoj Gori nikada nije bilo ozbiljnog suočavanja sa ratnim zločinima.

Stara inicijativa, novo vrijeme

Pitanje oduzimanja nagrade Karadžiću pokretano je i ranije. Još 2016. godine grupa građana je, putem online peticije, zatražila da se nagrada oduzme. U pismu tadašnjem predsjedniku SO Bijelo Polje Aleksandru Žuriću, Ibrahim Čikić je upozorio da je neprihvatljivo da ratni zločinac ostane laureat. Žurić je tada odgovorio da predsjednik opštine nema nadležnost nad dodjelom nagrade, ali je inicijativa ostala bez epiloga.

Tri decenije kasnije, epilog je ipak stigao – kasno, ali sa jasnom porukom da se simboličke odluke ne mogu vječno odlagati. Odluka iz Bijelog Polja, iako zakašnjela, ostaje rijedak primjer da se institucionalno imenuje odgovornost u vremenu kada je poricanje često glasnije od istine. J. M.

Hronika

Subota, 3. januar 2026.

uprava policije

Uhapšeno 150 osoba po potjernicama

Izručenje jednogod najtraženijih bjegunaca

PODGORICA – U protekloj godini uhapšeno je 150 osoba po međunarodnim potjernicama, što su, kako tvrde iz Uprave policije, istorijski rezultati u međunarodnoj operativnoj saradnji Nacionalnog centralnog biroa Interpola Podgorica, koji su ostvareni kroz intenzivnu razmjenu

direktnih operativnih i obavještajnih podataka sa partnerskim bezbjednosnim službama.

Kako su precizirali iz Uprave policije, 96 lica uhapšeno je u Crnoj Gori, po inostranim potjernicama,·dok su 54 lica lišena slobode u inostranstvu po crnogorskim potjernicama, uključujući visokopozicioni-

rane članove organizovanih kriminalnih grupa.

- Poređenja radi, tokom 2024. godine u Crnoj Gori je po inostranim potjernicama lišeno slobode 75 lica, dok su po crnogorskim potjernicama u inostranstvu lišena slobode 32 lica. Ostvareni rezultati predstavljaju povećanje od 30 odsto lica lišenih slobode u Crnoj

Granična policija u Herceg Novom uhapsila Rusa zbog davanja mita prilikom prelaska državne granice

U pasoš stavio novac za policajca HERCEG NOVI - Službenici Regionalnog centra granične policije „Jug“ – Stanice granične policije Herceg Novi uhapsili su ruskog državljanina S. B. (63) i protiv njega Osnov-

nom državnom tužilaštvu u Herceg Novom podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo davanje mita.

Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je S. B. na zajed-

ničkom graničnom prelazu Zupci–Sitnica, prilikom granične kontrole vozila „ford“, poljskih registarskih oznaka, kojim je upravljao, policijskom službeniku na uvid dao pasoše šest saputnika, kao i

Gori i čak 69 odsto lica lišenih slobode u inostranstvu po međunarodnim potjernicama NCB Interpola Podgorica, što jasno potvrđuje visok stepen operativnosti, efikasnosti, opredjeljenja i kredibiliteta crnogorske policije na međunarodnom nivou - saopšteno je iz Uprave policije.

Kako dodaju, rezultati su ostvareni zahvaljujući intenzivnoj saradnji sa agencijama za sprovođenje zakona kao i međunarodnom bezbjednosno-obavještajnom zajednicom, prvenstveno sa Intrpolom, Europolom i Selekom, kao i efikasnoj koordinaciji i kontinuiranoj saradnji sa inostranim policijskim oficirima za vezu.

- Tokom 2025. godine broj razmijenjenih operativnih i obavještajnih komunikacija putem sigurnih kanala veze dostigao je istorijski nivo, čime je dodatno ojačana sposobnost crnogorske policije da efikasno i pravovremeno odgovori na sve oblike transnacionalnog kriminala - stoji u saopštenju.

Prem a njihovim riječima, Uprava policije je povratila puno povjerenje i značajno ojačala svoj međunarodni ugled kroz niz konkretnih operativnih aktivnosti i unapređenje saradnje zasnovane na efikasnoj razmjeni informacija, čime aktivno doprinosi borbi protiv organizovanog i međunarodnog kriminala.

- Ostvareni rezultati, visoki profesionalni standardi i izgrađeno povjerenje potvrđuju ulogu crnogorske policije kao pouzdanog partnera u nacionalnim okvirima, kao i u regionalnoj i globalnoj bezbjednosnoj mreži, uz jasnu opredijeljenost i beskompromisnu posvećenost lociranju i privođenju pravdi najtraženijih članova kriminalnih grupa i izvršilaca teških krivičnih djela, čime se daje snažan doprinos jačanju kolektivne bezbjednosti - dodaje se u saopštenju.

A. R. svoj pasoš u kojem se nalazio novac.

- Nakon prikupljenih obavještenja od putnika u vozilu, konstatovano je da je S. B. obavljao nezakonitu djelatnost prevoza putnika u međunarodnom drumskom saobraćaju, o čemu je obaviješten i nadležni saobraćajni inspektor radi preduzimanja daljih mjera i radnji, saopšteno je iz policije.

Policijski službenici su nakon sprovedenih mjera i radnji, po nalogu postupajućeg tužioca lišili slobode S. B. i u zakonskom roku ga sproveli nadležnom tužilaštvu.

A. R.

Budvanski sud za prekršaje kaznio Beranca

Taksista zbog odbijanja testa na droge osuđen na 21 dan zatvora BUDVA - A. L. (29) iz Berana osuđen je na 21 dan zatvora jer je kao taksi vozač odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu.

Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje Budva, on je kontrolisan 2. januara oko 2.15 sati na lokalnoj saobraćajnici u Budvi.

- Njemu je suđeno u hitnom postupku, nakon što ga je kao taksi vozača rano juče zaustavila policija. Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova - navode iz Suda za prekršaA. R. je.

Na Graničnom prelazu Ranče uhapšen državljanin Srbije uprava policije

Iz Uprave policije tvrde da su ostvarili istorijske rezultate u međunarodnoj operativnoj saradnji

9

Zaplijenjeni kokain

Pronađeno 22 grama kokaina, vozio pod dejstvom droga PODGORICA – Srpski državljanin D. D. (43) uhapšen je na graničnom prelazu Ranče, kada je utvrđeno da vozilom upravlja pod dejstvom kokaina i da je kod njega pronađeno 22 grama ove droge.

- Službenici Regionalnog centra granične policije „Sjever“policije Pljevlja izvršili su na graničnom prelazu Ranče kontrolu lica D. D. (43), državljanina Srbije, koji je upravljao vozilom marke „BMW“, beogradskih registarskih oznaka, u kojem su se nalazile i dvije saputnice - saopštili su iz Uprave policije.

Navode da su policijski službenici izvršili pregled lica D. D. i vozila kojim je upravljao, te tom prilikom kod njega pronašli pakovanja sa sadržajem bijele praškaste materije, za koju je analizom utvrđeno da se radi o opojnoj drogi kokain, ukupne mase preko 22 grama.

Po nalogu postupajućeg tužioca, D. D. je testiran na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, kojom prilikom je utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom kokaina.

- Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, D. D. je, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Od imenovanog su privremeno oduzeti mobilni telefon, pasoš i vozačka dozvola - navodi se u saopštenju.

A. R.

U Bijelom Polju uhapšen Azerbejdžanac po međunarodnoj potjernici

Tražili ga zbog pronevjere i zloupotrebe

BIJELO POLJE - Policijski službenici Stanice granične policije Bijelo Polje su, u koordinaciji sa službenicima NCB Interpola Podgorica,

locirali i uhapsili M. R., državljanina Azerbejdžana, saopšteno je iz Uprave policije.

- Provjerom podataka o ovom licu utvrđeno je da se M. R. potra-

žuje na osnovu međunarodne potjernice, koju su raspisali nadležni organi Azerbejdžana radi obezbjeđenja lica u krivičnom postupku. Sumnja se da je M. R.

izvršio krivična djela pronevjera i protivpravno trošenje zloupotrebom službene dužnosti, čime je nanijeta velika materijalna šteta - navode iz policije.

Kako su naveli, M. R. je u zakons k om roku sproveden na d a lju nadležnost istražnom sudiji Višeg suda u Bijelom Polju, koji je imenovanom

odredio ekstradicioni pritvor.

- Slijedi dalja komunikacija između pravosudnih organa Azerbejdžana i Crne Gore - dodaju u saopštenju.

A. R.

10 Crnom Gorom

Subota, 3. januar 2026.

Kotor: Fizioterapeut u Domu starih „Grabovac“ Emil Luković o inovativnim pristupima u radu

Osobe sa demencijom su učitelji empatije i strpljenja ,,Knjiga o meni“, čiji autori su Emil Luković i psihološkinja Biljana Cimbaljević ima za cilj da bude glas osoba sa demencijom, onda kada pamćenje počne da slabi. Posebno je važna kao most između osobe sa demencijom i porodice, zaposlenih u ustanovi, jer čuva životnu priču čovjeka, njegove uspomene i sve što on jeste. Na taj način, čuva podršku očuvanju identiteta i dostojanstva. Ova knjiga je u redovnoj primjeni u JU Dom starih ,,Grabovac“, od 1. oktobra prošle godine.

Koordinator fizikalne terapije Emil Luković objašnjava da demencija nije samo bolest pamćenja, već promjena čitavog života.

– Utiče na misao, pokret, emociju i svakodnevni ritam. I dok svijet traži lijek, mi smo željeli da pronađemo načine da se sačuva čovjek u svemu tome. Tako su nastala dva projekta koja na prvi pogled djeluju potpuno različito. „Knjiga o meni“ je topla knjižica puna uspomena i priča i Paro, foka-robot iz Japana koji reaguje na dodir, glas i emociju, kojeg trenutno u Crnoj Gori ima samo naš dom – kaže Luković. Pojašnjava da knjiga i Paro, na različite na-

„Knjiga o meni“ i terapijski robot Paro su glas osoba sa demencijom, onda kada pamćenje počne da slabi. Posebno su važni kao most između tih osoba i njihove porodice, zaposlenih u ustanovi, jer čuvaju životnu priču čovjeka, njegove uspomene i sve što on jeste. Na taj način, čuvaju podršku očuvanju identiteta i dostojanstva – priča Luković I. KOMNENIĆ

KOTOR - U Domu starih „Grabovac“ u Risnu primjenjuju inovacije u pogledu mehanizma rada sa osobama oboljelim od demencije, i to dva pristupa, „Knjiga o meni“ i terapijski robot Paro.

Robot Paro

Emil Luković

čine, imaju isti cilj, a to je da donesu dostojanstvo, sigurnost i toplinu osobama koje žive sa demencijom.

– Kada je riječ o knjizi, odnosno malom priručniku, možemo reći da je to kao prostor u kojem osoba sa demencijom ne gubi ono što je čini jedistvenom. To nije medijski dokument, već mapa života, čime se osoba bavila, šta voli, kako voli da joj se priđe, koje navike i rituale nosi sa sobom. Osoba više ne može da

izrazi svoje potrebe, a ova knjižica postaje njen glas. U njoj se nalaze podaci o porodici, voljenim osobama, kulturi, običajima, uspomenama, ali i smjernice za medicinsko osoblje, šta osobu smiruje, a šta uznemirava.

Na taj način demencija prestaje da bude samo „ zaborav“, a postaje priča o očuvanju identiteta i dostojanstva – kaže Luković.

Paro robot je tehnologija koja diše emocijom, robotski lju-

bimac u obliku male foke, razvijen u Japanu.

– U sebi ima senzore za dodir, svjetlost, zvuk, temperaturu i pokret, i reaguje poput živog bića: pomjera glavu, proizvodi zvukove, „traži pažnju“. Na prvi pogled izgleda jednostavno, ali efekat je dubok. U radu sa osobama koje žive sa demencijom, Paro smanjuje anksioznost, agresiju i osjećaj usamljenosti.

Kontakt s njim podstiče lučenje oksitocina – hormo-

na bliskosti, i povećava neurotrofni faktor (BDNF), koji doprinosi obnavljanju neuronskih veza i kognitivnih funkcija. Kada osoba mazi Paroa, ne smiruje se samo srce već se aktivira i mozak – objašnjava Luković.

U praksi, kaže on, Paro i „Knjiga o meni“ nijesu suprotnosti.

– Jedno predstavlja dodir tehnologije, drugo dodir papira i sjećanja, a oboje vraćaju ono što demencija najviše uzima,osjećaj bliskosti. Zajedno pokazuju da rad sa demencijom ne mora biti hladan, medicinski proces. On može biti topao, kreativan i pun ljudskosti. Kao što je rekla dr Elaine Eshbaugh,

profesor gerontologije na univerzitetu Sjeverna Ajova i jedan od eminentnih stručnjaka u oblasti demencije: „Osobe sa demencijom nijesu samo pacijenti. Oni su učitelji koji nas uče empatiji, strpljenju i smislu odnosa. U vremenu kada svijet trči, rad sa osobama koje žive sa demencijom uči nas da usporimo. Da gledamo, da slušamo, da budemo prisutni.“ „Knjiga o meni“ i Paro robot su naš način da spojimo nauku i emociju, pokret i nježnost, tehnologiju i ljudskost.

Jer, demencija ne mora da znači kraj priče, ona može biti poziv da je čitamo zajedno, polako, s više pažnje – zaključuje Luković. I. KOMNENIĆ

Petoro odvažnih planinara nikšićkog Javorka prvi dan 2026. godine provelo u ledenom biseru Šavnika

PRIVATNA ARHIVA

Nikšićki gorski vuci: Planinari „Javorka“

ŠAVNIK – Dok je mnogima hladno i pored šporeta, a samo odvažniji odlučuju se da novogodišnje praznike proslave na gradskim trgovima, i to primorskim, nikšićki planinari su odlučili da prvi dan 2026. godine provedu u kanjonu Nevidio.

Očigledno, članovi Planinarsko-smučarskog kluba „Javorak“ pomjeraju granice, ali nije im ovo prvi put. Osvajači Mont Everesta Marko Blečić i Dragutin Vujović bili su u utrobi rijeke Komarnica, baš na današnji dan, i prije deset godina, a s njima i Miloš Blečić, ali danas su se ovoj „trojci“ pridružili i Bogdan Mijušković i Mirko Jauković.

Neustrašivi momci, pripadni-

PRIVATNA ARHIVA

Umjesto uz šporet, Novu godinu proslavili u kanjonu Nevidio

Kanjon poznaju kao svoj džep

ci GSS-a, poznaju Nevidio kao svoj džep, pa im je najveći izazov bila temperatura, jer živa u termometru se ovih dana pozamašno spuštila ispod nule.

Kad su izašli, nijesu skrivali zadovoljstvo. Rekoše nam kroz smijeh da je najlakše bilo prvome iz ove „otkačene“ pe-

torke, jer on kad izađe iz vode, sva voda koja se slije momentalno zaledi i stvara problem ostalima...

Prije deceniju čekala ih je suva garderoba na izlasku, a ovog puta ni to.

Ipak, to su „Javorkovi“ gorski R. PEROŠEVIĆ vuci.

Crnom Gorom

Subota, 3. januar 2026.

Fokus lokalne uprave naredne godine, kaže on, biće snažno usmjeren na kapitalne projekte i kvalitet života građana.

– Poseban akcenat stavljamo na našu omladinu, infrastrukturne investicije, energetsku efikasnost, zaštitu životne sredine i otvaranje novih razvojnih zona. Projekti poput valorizacije Đalovića pećine, planinskog centra Cmiljača, ali i mjere za mlade – stambena politika, podrška zapošljavanju i ostanku mladih porodica – ostaju naši prioriteti – kaže Smolović.

POBJEDA: U kojoj su fazi ti projekti?

SMOLOVIĆ: Opština Bijelo Polje je uradila sve pretpostavke koje su bile u njenoj nadležnosti kako bi se stvorili uslovi za realizaciju projekata valorizacije Đalovica pećine i planinskog centra Cmiljača, koji su od izuzetnog značaja za razvoj turizma i ukupne lokalne ekonomije. U tom procesu, aktivno smo animirali i ozbiljne investitore, uključujući i one iz inostranstva, koji su iskazali spremnost da kroz modele javno-privatnog partnerstva učestvuju u finansiranju, realizaciji i budućem menadžmentu ovih projekata. O svim tim aktivnostima i interesovanjima uredno je informisana Vlada. S obzirom na to da se radi o projektima od državnog značaja, dalji koraci i dinamika realizacije u velikoj mjeri zavise od aktivnosti nadležnih državnih institucija. Očekujemo da Vlada u narednom periodu intenzivira svoje djelovanje, ubrza potrebne procedure i omogući da se ovi projekti konačno uveHERCEG NOVI – Petnaest porodica iz Zelenike, koje već 34 godine žive u pravnom vakuumu, konačno će postati stvarni vlasnici svojih domova. Uslovi za to stvoreni su nakon što je Skupština opštine Herceg Novi dala „zeleno svjetlo“ na ključni sporazum sa Željeznicama Federacije BiH. Na taj način je stavljena tačka na petogodišnji sudski spor.

Problem datira iz 1992. godi-

intervju: Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović

Građani ne smiju biti taoci političkih razlika Očekujemo da Vlada intenzivira svoje djelovanje, ubrza potrebne procedure i omogući da se projekti Đalovića pećina i Cmiljača konačno uvedu u fazu pune realizacije To što u kapitalnom budžetu države nema projekata iz Bijelog Polja kriv je centralizovani način odlučivanja i selektivan pristup. Interesi sjevera i Bijelog Polja nijesu tretirani ravnopravno Vjerujem da će DPS u Bijelom Polju zadržati snažnu podršku, jer ljudi prepoznaju kontinuitet, iskustvo i rezultate. Ako radite u interesu građana, politička podrška dođe kao posljedica du u fazu pune realizacije, na zadovoljstvo gradana Bijelog Polja i cijele Crne Gore.

POBJEDA: Nedavno ste oštro kritikovali Vladu zbog nacrta kapitalnog budžeta za 2026. godinu. Kako komentarišete tvrdnje da je Bijelo Polje ostalo bez sredstava zbog kašnjenja lokalne administracije u predaji projekata?

SMOLOVIĆ: Te tvrdnje nijesu tačne i predstavljaju pokušaj prebacivanja odgovornosti sa državnog nivoa. Opština Bijelo Polje je kandidovala projekte kao što to čini odgovorno godinama unazad, koji su bili u potpunosti spremni, sa obezbijeđenom tehničkom i planskom dokumentacijom.

Problem nije u lokalnoj administraciji, već u centralizovanom načinu odlučivanja i selektivnom pristupu prilikom raspodjele sredstava u kapitalnom budžetu. Nažalost, očigledno je da se interesi sjevera i Bijelog Polja nijesu tretirali ravnopravno, što je dovelo do toga da brojni važni projekti budu izostavljeni. Vlada bi, umjesto traženja izgovora, trebalo da preuzme odgovornost i obezbijedi ravnomjeran regionalni razvoj, jer su građani Bijelog Polja to svojim potrebama i očekivanjima odavno zaslužili.

POBJEDA: Da li smatrate da postoji politički revanšizam centralne vlasti prema Bijelom Polju zbog drugačije političke profilacije lokalne uprave u odnosu na parlamentarnu većinu?

SMOLOVIĆ: Ne bih koristio teške riječi, ali je činjenica da se Bijelo Polje i sjever Crne Gore nerijetko zapostavljaju u raspodjeli državnih investicija. Ne vjerujem da gra-

OPŠTINA BIJELO POLJE

BIJELO POLJE – Minula godina bila je izazovna, ali i sadržajna. Lokalna uprava je u 2025. realizovala niz važnih projekata u oblasti infrastrukture, socijalne politike, obrazovanja i kulture, uz stabilno funkcionisanje Opštine i redovno izmirivanje obaveza. Uvijek može i mora više – prije svega u dinamici realizacije pojedinih kapitalnih projekata. Razlozi su objektivni: komplikovane procedure, promjene zakonskog okvira, ali i nedostatak adekvatne podrške sa centralnog nivoa. Ipak, važno je naglasiti da nijesmo stajali – Bijelo Polje se razvija i ide naprijed – ocijenio je u intervjuu za Pobjedu povodom Dana opštine, 3. januara čelnik tog grada Petar Smolović.

11

Koalicija je stabilna: Petar Smolović

đani treba da budu taoci političkih razlika. Ako postoji političko neslaganje, ono se mora voditi argumentima, a ne kroz uskraćivanje razvojnih šansi lokalnim zajednicama. Moj zadatak je da na to ukazujem, bez obzira kome to smeta.

POBJEDA: Bijelo Polje se u decembru 2025. suočava sa kritičnim nivoom zagađenja vazduha, slično Pljevljima. Tražili ste od Vlade hitne mjere i subvencije za struju za građane. Kakav je konkretan odgovor Vlade i da li ćete, u slučaju izostanka podrške, pozvati građane na proteste?

SMOLOVIĆ: Zagađenje vazduha je ozbiljan zdravstveni i društveni problem, a ne političko pitanje. Od Vlade smo tražili konkretne hitne mjere, uključujući subvencionisanje cijene električne energije u zimskom periodu, kako bi se građani motivisali da pređu na ekološki prihvatljivije izvore grijanja. Odgovor je, za sada, bio nedovoljan i spor. Protesti nijesu cilj, ali građani imaju pravo da traže zaštitu zdravlja. Ako institucije ne reaguju, legitimno je koristiti demokratske mehanizme pritiska.

POBJEDA: Kako ocjenjujete rad lokalnog parlamenta,

Bijelo Polje može da bude regionalni centar evropskih vrijednosti POBJEDA: U decembru u Bijelom Polju održan je značajan događaj kojem su prisustvovali visoki zvaničnici Evropske unije i Vlade. Šta to politički znači za Bijelo Polje u kontekstu decentralizacije evropskog puta Crne Gore?

SMOLOVIĆ: To je snažna poruka da evropski put Crne Gore ne smije biti centralizovan samo u Podgorici. Bijelo Polje je pokazalo da ima kapacitete da bude regionalni centar dijaloga, evropskih vrijednosti i projekata. Prisustvo visokih zvaničnika EU potvrđuje da naš grad ima kredibilitet, znanje i potencijal da aktivno učestvuje u procesu evropskih integracija, posebno kada je riječ o ravnomjernom regionalnom razvoju.

s obzirom na česte rasprave o socijalnim subvencijama i kritikama opozicije na račun „naslijeđenih dugova“?

SMOLOVIĆ: Lokalni parlament funkcioniše u demokratskoj atmosferi, sa izraženim razlikama u stavovima, što je normalno. Socijalna pitanja su osjetljiva i razumijem da izazivaju rasprave. Međutim, činjenice su jasne: Opština Bijelo Polje danas ima stabilnije finansije nego ranije i dugove koje servisiramo odgovorno.

POBJEDA: Da li je bjelopoljska koalicija stabilna do kraja mandata?

SMOLOVIĆ: Koalicija je stabilna, jer je povezuje zajednički cilj – razvoj Bijelog Polja i poboljšanje života građana.

POBJEDA: Kakva su Vaša predviđanja za politički rejting DPS-a u Bijelom Polju u susret narednim izbornim ciklusima?

SMOLOVIĆ: O političkom rejtingu najbolje govore građani na izborima. Vjerujem da će DPS u Bijelom Polju zadr-

Herceg Novi: Skupština dala saglasnost na sporazum Opštine i Željeznica Federacije BiH

Poslije 34 godine 15 porodica postaće stvarni vlasnici svojih stanova ne kada su stanari tzv. željezničkih zgrada (br. 11, 13 i 13a) otkupili stanove od tadašnjeg opštinskog JP za komunalne i stambene poslove Herceg Novog. Međutim, ispostavilo se da zgrade nijesu bile op-

štinske, već vlasništvo Željeznica BiH. Glavni administrator Opštine Herceg Novi Nenad Đorđević, kazao je na sjednici Skupštine da je riječ o problemu koji je recidiv iz 1992. godine.

– Ušlo se u pregovore sa Željeznicama Federacije BiH zbog složenosti BiH kao države.

Oni su nas uputili na Agenciju za privatizaciju BiH. Sa njima su nekoliko godina vođeni pregovori. Baratalo se sa veli-

kim svotama novca. Naš konzistentan stav i prijedlog u pregovorima je bio da se cijena otkupnih stanova iz 1992. revalorizuje i da se na taj način obešteti JP Željeznice BiH. Činjenica je da su stanovi ot-

žati snažnu podršku, jer ljudi prepoznaju kontinuitet, iskustvo i rezultate. Naš fokus nije na anketama, već na radu. Ako radite u interesu građana, politička podrška dođe kao posljedica.

POBJEDA: Usvojen je set zakona kojima se lokalnim upravama vraća nadležnost nad prostorom i legalizacijom, ali već stižu prijedlozi za izmjene jer lokalne uprave nemaju kapacitete. Da li je odgovornost ipak prevelika za lokalne samouprave?

SMOLOVIĆ: Vraćanje nadležnosti lokalnim upravama je ispravan potez. Međutim, to mora pratiti jačanje administrativnih i finansijskih kapaciteta. Ne možete lokalnim upravama dati ogromnu odgovornost bez dodatnih kadrova, obuka i sredstava. U suprotnom, rizikujete otežano funkcionisanje i nezadovoljstvo građana. Potrebno je partnerstvo države i opština, a ne prebacivanje odgovornosti.

Beća ČOKOVIĆ kupljeni 1992. godine, da su tadašnji nosioci stanarskog prava, na osnovu prava na otkup stanova, iste otkupili od JP za komunalne i stambene poslove Herceg Novog, te da je Opština dala pravo na otkup preko svoje javne službe, potpisala ugovore o otkupu stanova, prihodovala iznos novca na ime otkupa. Činjenica je da se u kasnijem periodu utvrdilo da je vlasnik svih otkupljenih stanova Željeznica C. G. BiH– naveo je on.

12 Kultura

Subota, 3. januar 2026.

Flautistkinja Andrea Živković za Pobjedu o prvim koracima novoosnovanog Bokeljskog simfo

Prvi koncert orkestar je održao 22. novembra u punoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru, a nastupili su i 1. januara ove godine na trgu ispred Starog grada u Budvi. Na čelu ovog ambicioznog projekta nalazi se flautistkinja i direktorica orkestra Andrea Živković koja Bokeljski simfonijski orkestar vidi ne samo kao profesionalni ansambl, već kao živi kulturni organizam – prostor susreta iskustva i mladosti, lokalnog identiteta i univerzalnog simfonijskog jezika.

U razgovoru za Pobjedu, Živković govori o procesima koji su prethodili osnivanju orkestra, o izazovima i prednostima gradnje profesionalnog simfonijskog ansambla izvan glavnog grada, o odnosu prema zajednici, publici i muzičkom nasljeđu Boke, ali i o ličnoj, gotovo intimnoj dimenziji projekta koji već sada mijenja kulturni pejzaž ovog prostora.

POBJEDA: Formiranje Bokeljskog simfonijskog orkestra prema prvim najavama i izvještajima doživljeno je kao „prirodan slijed događaja“, a ne kao ad hoc projekat. Koji su to dugoročni procesi, ljudi i okolnosti koji su, po Vašem mišljenju, morali sazreti da bi ovakav orkestar danas uopšte bio moguć u Boki?

BSO

PODGORICA - Formiranje Bokeljskog simfonijskog orkestra u javnosti je dočekano ne kao iznenadni kulturni eksperiment, već kao dugo očekivani ishod jednog prostora koji muziku pamti, njeguje i prenosi generacijama. Boka Kotorska, sa svojom viševjekovnom tradicijom zajedničkog muziciranja, gradskih muzika i institucionalnog muzičkog obrazovanja, ovim ansamblom ponovo artikuliše ideju da vrhunska umjetnost ne mora nužno nastajati u centrima moći, već tamo gdje postoji kontinuitet, znanje i zajednička vizija.

D. Miljanić

Želimo da ansambl bude prisutan u životu zajednice

Sa prvog koncerta Bokeljskog simfonijskog orkestra

Graditi profesionalni simfonijski ansambl izvan glavnog grada znači, prije svega, proširiti pojam kulturnog centra i pokazati da vrhunsko muziciranje nije rezervisano samo za jednu geografsku tačku. Za razliku od modela vezanog za Podgoricu, naš orkestar raste iz zajednice i za zajednicu.

Razvija se kao javno dobro – kazala je Živković ŽIVKOVIĆ: Da bi se danas u Boki Kotorskoj moglo govoriti o simfonijskom orkestru kao stabilnoj i smislenoj pojavi, morali su sazreti dugoročni procesi. Prije svega, riječ je o kontinuitetu muzičkog obrazovanja – generacije muzičara školovanih u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom danas čine profesionalno zrelu osnovu bez koje orkestar ne može postojati.

Važnu ulogu imalo je i dugogodišnje njegovanje gradskih muzika, koje su razvijale kulturu zajedničkog muziciranja, osjećaj pripadnosti ansamblu i kontinuitet muzičkog života. Konačno, ne treba zaboraviti da je Kotor još 1954. godine imao Gradski simfonijski orkestar, što potvrđuje da današnje formiranje Bokeljskog simfonijskog orkestra nije ad hoc projekat, već prirodan nastavak jedne duboko ukorijenjene tradicije.

POBJEDA: Orkestar okuplja muzičare iz Kotora, Tivta i Herceg Novog. Kako balansirate ideju regionalnog ansambla sa snažnim lokalnim identitetima svakog grada, i da li upravo ta raznolikost predstavlja vašu najveću snagu? ŽIVKOVIĆ: Sve tri opštine imaju svoje posebnosti i muzičke tradicije, ali svi pripadaju istom prostoru i dijele zajednički kulturni kod Boke Kotorske. Muzika je univerzalan jezik kojim komuniciramo dok sviramo zajedno – pred njom smo svi jednaki, bez obzira na to iz kog grada ili države dolazimo. Svako od nas u orkestar unosi svoju energiju i iskustvo, a upravo ta raznolikost predstavlja temelj bogatijeg zvuka i snažnijeg zajedničkog identiteta. U tom smislu, orkestar postaje zajednički prostor u kojem se različitosti ne brišu, već se pretvaraju u vrijednost.

Rađanje novog kulturnog života Boke POBJEDA: Kao flautistkinja i rukovoditeljka, našli ste se na čelu veoma zahtjevnog projekta. Što za Vas lično znači ovaj orkestar - profesionalno i emotivno - i kako biste željeli da Bokeljski simfonijski orkestar izgleda za deset godina?

ŽIVKOVIĆ: Za mene lično, ovaj orkestar znači rađanje novog kulturnog života Boke. Posebno emotivno je to što je njegovo premijerno veče došlo nakon tačno devet mjeseci intenzivnog rada i priprema - kao jedan prirodan, ali duboko lični proces sazrijevanja ideje u stvarnost.

Profesionalno, to je veliki izazov i odgovornost, ali i snažna motivacija. Za deset godina voljela bih da BSO bude prepoznatljiv po visokom kvalitetu, stabilnosti i jasnom identitetu, te da publici u Boki Kotorskoj pruži umjetnički doživljaj kakav se očekuje u velikim, razvijenim evropskim gradovima.

POBJEDA: U Crnoj Gori je profesionalni simfonijski orkestar najčešće vezivan za glavni grad. Što znači graditi profesionalni simfonijski ansambl izvan tog okvira - u Boki - i koje su prednosti, a koji su specifični izazovi takvog modela? ŽIVKOVIĆ: Graditi profesionalni simfonijski ansambl izvan glavnog grada znači, prije svega, proširiti pojam kulturnog centra i pokazati da vrhunsko muziciranje nije rezervisano samo za jednu geografsku tačku. Za razliku od modela vezanog za Podgoricu, naš orkestar raste iz zajednice i za zajednicu. Razvija se kao javno dobro – kroz unapređenje kulturnog života, dostupnost vrhunskog umjetničkog sadržaja i podizanje profesionalnih standarda u lokalnoj sredini. Naravno, postoje i specifični izazovi. Oni se prije svega tiču logistike, institucionalne podrške i dugoročne održivosti – jer graditi profesionalni ansambl van centralizovanog sistema zahtijeva dodatni napor, jasno planiranje i snažnu saradnju više lokalnih sredina.

Zato ovaj model u Boki vidimo ne kao alternativu, već kao vrijedan doprinos decentralizaciji kulture u Crnoj Gori – dokaz da profesionalni simfonijski orkestar može uspješno da živi i raste tamo gdje postoji tradicija, znanje i zajednička vizija.

Andrea Živković

POBJEDA: U orkestru sviraju muzičari sa iskustvom rada u profesionalnim ansamblima, ali i mladi umjetnici koji prvi put ulaze u simfonijski orkestar. Kako zamišljate odnos mentorstva i rasta unutar orkestra, i može li on postati svojevrsna „škola u praksi“ za mlade muzičare iz Boke i Crne Gore? ŽIVKOVIĆ: Taj spoj iskustva i mladosti doživljavamo kao jednu od najvažnijih vrijednosti orkestra. U Bokeljskom simfonijskom orkestru ne pravimo oštru podjelu između „iskusnih“ i „mladih“, već gradimo ambijent u kojem se znanje prirodno prenosi kroz zajednički rad, probe i koncertnu praksu.

Na taj način orkestar prirodno prerasta u svojevrsnu „školu u praksi“ – mjesto gdje mladi muzičari stiču iskustvo koje se ne može naučiti samo u učionici: kako funkcioniše orkestar, kako se gradi profesionalni odnos, kako se sluša i reaguje unutar ansambla.

POBJEDA: Premijerni koncert „Zvuk Boke“ spojio je klasiku, vokalna djela i kompozicije autora porijeklom iz Boke. Da li repertoarska politika Bokeljskog simfonijskog orkestra treba da ima i jasnu identitetsku misiju i kako vidite odnos univerzalnog simfonijskog kanona i lokalne muzičke baštine? ŽIVKOVIĆ: Repertoarska politika Bokeljskog simfonijskog orkestra ima i identitetsku dimenziju, ali ona se gradi kroz balans između univerzalnog simfonijskog kanona i lokal-

ne muzičke baštine. U početnoj fazi, temelj repertoara čini klasicizam, koji omogućava stabilan razvoj orkestarskog zvuka.

Na toj osnovi, postepeno se otvara prostor za uvođenje drugih stilskih perioda i estetskih pravaca. Paralelno sa tim, jedan od ključnih fokusa orkestra jeste pronalaženje, istraživanje i sistematsko prikupljanje partitura bokeljskih kompozitora, njihovo čuvanje i arhiviranje.

POBJEDA: Opština Kotor je od početka stala iza projekta. Koliko je institucionalna podrška presudna za opstanak jednog ovakvog ansambla i kako zamišljate model dugoročne finansijske i organizacione stabilnosti orkestra? ŽIVKOVIĆ: Institucionalna podrška sve tri opštine ključna je za opstanak i dugoročni razvoj orkestra. Važno je naglasiti da takav model ne bi predstavljao značajno opterećenje za opštinske budžete, dok bi za orkestar imao nemjerljiv značaj jer bi obezbijedio osnovnu finansijsku sigurnost, kontinuitet rada i mogućnost planskog, održivog razvoja.

Dugoročnu stabilnost zamišljamo kao kombinaciju institucionalne podrške, projektnog finansiranja, saradnje sa kulturnim institucijama i partnerima, uz jasno definisanu organizacionu strukturu. Na taj način orkestar bi funkcionisao kao javno dobro, u službi kulture, obrazovanja i zajednice, a ne kao kratkoročni projekat koji zavisi od trenutnih okolnosti.

Kultura

Subota, 3. januar 2026.

Januar u znaku gostovanja Kazališta Marina Držića PODGORICA – Crnogorsko narodno pozorište objavilo je repertoar za januar 2026. godine, koji će obilježiti gostovanje Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, izvođenje predstava iz sopstvene produkcije, a naš nacionalni teatar gostovaće u Nikšiću i na Cetinju.

Predstava „U očekivanju oca“, prema drami Mira Gavrana, u režiji Paola Tišljarića, Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika, biće izvedena 15. januara na Velikoj sceni u 20 sati. Pred publikom će se naći i predstave: „Princeza Ksenija od Crne Gore“, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, „Pokojnik“, prema Branislavu Nušiću u režiji Egona Savina, „Gospoda Glembajevi“, koju je prema tekstu Miroslava Krleže režirao Danilo Marunović, „Bladi Mun“ autorke Ane Đorđević, „Večeras im-

provizujemo“ Luiđija Pirandela u režiji Paola Mađelija, „Šćeri moja“, po tekstu Maje Todorović u režiji Ane Vukotić, kao i „Gidionov čvor“ Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača. Za predstave „Princeza Ksenija od Crne Gore“, „Gospoda Glembajevi“, ,,Večeras improvizujemo“ i „Šćeri moja“ obezbijeđen je engleski titl.

Predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, gostovaće u Nikšićkom pozorištu 26. januara, a „Šćeri moja“ četiri dana kasnije u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju.

Podsjetimo, u CNP-u je završena prva faza proba za predstave „Pred penzijom – Komedija o duši“, Tomasa Bernharta u režiji Nataše Milićević, čija je premijera u februaru i „Kockar“, koja će premijerno, prema romanu F. M. Dostojevskog, u režiji Lidije Dedović, biti izvedena u martu.

kmd.hr

POBJEDA: U vašim izjavama naglašavate da orkestar nije tu samo da „svira“, već da stvara novu kulturnu energiju. Kako vidite odnos Bokeljskog simfonijskog orkestra prema lokalnoj zajednici - da li kao elitni umjetnički ansambl ili kao otvorenu platformu koja aktivno komunicira sa građanima? ŽIVKOVIĆ: Svakako kao otvorenu platformu koja aktivno komunicira sa lokalnom zajednicom. Naš cilj jeste visok umjetnički standard, ali on nema smisla ukoliko nije u dijalogu sa prostorom i ljudima iz kojih orkestar nastaje.

Za nas, stvaranje „nove kulturne energije“ znači da orkestar bude prisutan u životu zajednice - kroz koncerte, edukativne programe, saradnju sa školama, mladim muzičarima i drugim kulturnim inicijativama. Želimo da simfonijska muzika ne bude doživljena kao nešto udaljeno ili nedostupno, već kao živi dio svakodnevnog kulturnog pejzaža Boke.

POBJEDA: Boka ima dugu muzičku tradiciju, ali i generacije mladih koje tek treba vezati za klasičnu muziku.

Da li u budućnosti planirate edukativne koncerte, saradnju sa školama i muzičkim institucijama, i koliko vam je važna izgradnja nove publike? ŽIVKOVIĆ: Da, edukativni programi su nam veoma važni i doživljavamo ih kao svoju dužnost. Planiramo saradnju sa muzičkim školama u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, kroz edukativne koncerte i programe za mlade.

Izgradnja publike nam je izuzetno važna, a već nakon prvog koncerta postalo je jasno da u Boki postoji interesovanje i potreba za ovakvim sadržajima.

PObjedA: Na prvom koncertu bili su prisutni predstavnici regionalnih orkestara i institucija. Gdje vidite Bokeljski simfonijski orkestar u regionalnom i međunarodnom kontekstu - kao gosta festivala, partnera u koprodukcijama ili rezidentnog ansambla Boke? ŽIVKOVIĆ: Već na prvom koncertu bili su prisutni predstavnici Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Crnogorskog simfonijskog orkestra, što nam je posebno značajno – jer su upravo na samom početku svjedočili nastanku orkestra. To doživljavamo kao važan znak podrške i prepoznavanja. Bokeljski simfonijski orkestar već ima jasno mjesto u regionalnom kontekstu.

Planiran je nastup na otvaranju KotorArta 2026. godine, kao i na Tivat Music Festivalu. Paralelno sa tim, u planu su i koprodukcije i saradnje sa regionalnim partnerima. Dugoročno, orkestar vidimo kao rezidentni simfonijski ansambl Boke, ali i kao aktivnog učesnika regionalne i međunarodne muzičke scene. J. NIKITOVIĆ

Crnogorsko narodno pozorište objavilo repertoar za početak 2026. godine

Scena iz predstave „U očekivanju oca“ Kazališta Marina Držića

Publiku u februaru očekuje tradicionalna animaciona akcija „Dvoje kao jedno – zaljubi se u pozorište“ u okviru koje će

Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca realizovalo projekat predavanja na društvenim mrežama

Od prava manjina do Grlićeve „Karaule“ PODGORICA – Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca realizovalo je projekat posvećen ljudskim i manjinskim pravima i kulturi, kroz ciklus od četiri onlajn predavanja dr Vesne Delić, mr Dušana Medina, mr Ksenije Rakočević i Slavice Striković.

Ciklus onlajn predavanja biće moguće pregledati i preslušati na vebsajtu i Jutjub kanalu Društva za kulturni razvoj „Bauo“, kao i na Fejsbuku i Instagramu.

Dr Vesna Delić, etnološkinja-antropološkinja, istraži-

Kadar iz filma „Karaula“

vačica RE kulture i identiteta tokom dvije decenije, posvećena unapređenju položaja i prava RE populacije u Crnoj Gori, održala je predavanje – antropološki osvrt na zaštitu identiteta i prava Roma. Pored ostalih pitanja, predavačica sa kulturološkog aspekta otvara i pokušava da doprinese razumijevanju opštepoznatih problema u domenu neobrazovanja, nezaposlenja, diskriminacije i stereotipizacije ove zajednice, koja živi na snažnoj društvenoj i fizičkoj margini, ne samo u crnogorskom kontekstu.

Profesorica crnogorske knji-

ževnosti, kao i feministička i kvir aktivistkinja i istraživačica mr Ksenija Rakočević, u okviru ovog projekta govorila je o kvir tematici u crnogorskoj književnosti, s ciljem ukazivanja na (ne)postojanje LGBTIQ+ muških i ženskih likova u domaćoj prozi nastaloj tokom posljednja dva vijeka.

Kao zanimljivu komparativnu ravan, predavačica je ponudila i osvrt na savremenu inostranu filmsku produkciju, s posebnim fokusom na analizu filma „Zovi me svojim imenom“ (2017) s otvorenom kvir tematikom, koji je predstavljen kao primjer dru-

cijene ulaznica za sve predstave iz produkcije CNP-a biti dostupne uz popust od 50%. Repertoari nacionalnog teatra i

do kraja tekuće pozorišne sezone biće dostupni na svim letovima nacionalne avio-kompanije Air Montenegro. An. R.

Praznični muzički program u univerzitetskom gačijeg kulturnog konteksta kampusu 8. januara i otvorenijeg pristupa predstavljanju kvir iskustva, afekta i intimnosti.

Ekspertkinja za pitanja roda, ambasadorka u Crnoj Gori EPALE (Electronic Platform for Adult Learning in Europe) Slavica Striković govorila je o višestrukoj marginalizaciji žena s invaliditetom kroz prizmu intersekcijske diskriminacije. Predavanjem je ukazano na potrebu posebnog, sveobuhvatnog pristupa ovoj izuzetno složenoj društvenoj temi, koja se odnosi na brojnu, ali često nevidljivu grupu u društvu. Naglašeno je da se višestruki oblici diskriminacije s kojima se žene s invaliditetom suočavaju ne mogu posmatrati kao puki zbir pojedinačnih nejednakosti, već kao međusobno povezani procesi koji proizvode specifične, duboke i sistemske barijere.

Mr Dušan Medin, arheolog i menadžer u kulturi i medijima, održao je predavanje posvećeno filmu Rajka Grlića „Karaula“ (2006), odnosno njegovom rodnom iščitavanju.

U prvom planu filma dominira narativ uronjen u prepoznatljivo balkansko militarizovano i patrijarhalno okruženje, obilježeno strogom hijerarhijom, jasno definisanim odnosima nadređenih i podređenih, kao i rigidno normiranim rodnim ulogama. Muški likovi gotovo su u potpunosti određeni vojničkom funkcijom, disciplinom i poslušnošću, dok je pozicija žene marginalizovana i svedena na objektifikaciAn. R. ju i seksualizaciju.

d. mijatović

onijskog orkestra

13

Zgrada Tehničkih fakulteta

Karaoke za najmlađe PODGORICA - Muzička akademija Univerziteta Crne Gore organizuje zimski praznični muzički program koji će biti održan 8. januara u 18 sati u univerzitetskom kampusu, u blizini zgrade tehničkih fakulteta u Podgorici.

U okviru programa, studenti Muzičke akademije izvešće izbor novogodišnjih i božićnih pjesama, donoseći toplu i svečanu prazničnu atmosferu.

Poseban segment večeri biće interaktivni karaoke program za djecu iz publike, osmišljen kako bi najmlađi aktivno učestvovali, pjevali zajedno sa studentima i postali dio zajedničkog muzičkog doživljaja.

Program, koji se realizuje u duhu zajedništva i praznične simbolike zime, ima za cilj da muziku izvede iz koncertnih sala i približi je porodicama i djeci u otvorenom javnom prostoru. Namijenjen je svim generacijama, uz poseban akcenat na najmlađe posjetioce.

A. Đ.

14 Hronika Podgorice

Subota, 3. januar 2026.

Kakva je sudbina dogovora državnih organa i predstavnika mještana Zete povodom situacije u Botunu I. MITROVIĆ

Praznično primirje ili trajni mir Zbog svega što se odigravalo prethodnih mjeseci, tokom kojih je od jednog komunalnog problema napravljeno državno pitanje, za pretpostaviti je da dogovor predstavnika mještana Zete i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića ipak neće biti dugoročno rješenje Uprkos nekim najavama, posljednjeg dana 2025. godine došlo je do kakve-takve deeskalacije zategnute situacije u vezi sa početkom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

No, zbog svega što se odigravalo prethodnih mjeseci, tokom kojih je od jednog komunalnog problema napravljeno državno pitanje, za pretpostaviti je da dogovor predstavnika mještana Zete i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića ipak nije trajno rješenje.

SMIRIVANJE

Sastanak Šćepanovića sa predstavnicima zetskih sela i mještana Botuna organizovan

je u cilju smirivanja tenzija nastalih nakon ,,otpočinjanja pripremnih radova“ za izgradnju PPOV, preciznije nakon što je intervencijom policije omogućen ulazak nekoliko građevinskih mašina na lokaciju nadomak Botuna i postavljanje građevinskih tabli sa informacijama o projektu.

Podsjećanja radi, intervencija policije bila je privođenje, pa puštanje, pedesetak građana koji su na licu mjesta pružali pasivni otpor policiji, nakon čega su uslijedile blokade više puteva kroz Zetu, među kojima i jedine veze glavnog grada sa aerodromom.

Na pomenutom sastanku je, prema nezvaničnim, ali pouzdanim saznanjima Pobjede, postignut dogovor kojim je

Table postavljene, još samo da stignu radnici

mještana Botuna Duško Stijepović okarakterisao je kao nadu da će biti pronađen zajednički jezik i da će problem biti riješen na obostrano zadovoljstvo, uz očekivanje da će tome, u okviru svojih nadležnosti, biti značajan doprinos šefa državnog parlamenta.

predviđeno spuštanje napetosti tokom prazničnog perioda, tačnije da mještani Zete odustanu od protesta za vrijeme praznika, a da policija deblokira sve putne pravce prema Zeti, uključujući i put koji vodi prema Botunu.

Sastanak je ocijenjen kao važan korak ka rješavanju krize na terenu.

Uslijedila je i inicijativa predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića za pokretanje novog ciklusa razgovora u koji bi bili uključeni predstavnici ministarstava, Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna, a za to vrijeme ne bi trebalo da bude ni novih okupljanja građana Zete. Uključivanje Mandića, predstavnik

UPOZORENJE

Potvrđujući da i te kako može uticati na razrješavanje botunskog čvora, predsjednik Skupštine Crne Gore odbio je da nastavi sjednicu državnog parlamenta koja je trajala i 31. decembra, ,,zbog usložnjavanja situacije u Zeti“.

Ovakav stav nadovezao se na Mandićevu poruku upozorenja premijeru Milojku Spa-

jiću, datu prethodno tokom premijerskog sata, da on nije lider koji ima 41 poslanika, odnosno većinu za opstanak Vlade. S obzirom na to da je lider DNP-a Milan Knežević najavio da će nakon novogodišnjih praznika predložiti izlazak te partije iz Vlade i podgoričke vlasti, nije teško zamisliti scenario po kojem može doći do krize vlasti na državnom i na lokalnom nivou. Zbog toga je potpuno utemeljen stav da je kriza u Botunu postala tačka mogućeg pucanja šavova vlasti. A sve se dešava u vrijeme ostvarenih rezultata i naraslog optimizma u procesu pristupanju Evropskoj uniji, ususret mjesecima i godini koju

mnogi ocjenjuju kao ključnu na tom putu. Slučajno ili projektovano, svako ima pravo na svoj zaključak...

U svakom slučaju, nije naodmet ponoviti, završetak sistema za tretman otpadnih voda, odnosno izgradnja PPOV, nije partijska investicija već civilizacijska obaveza prema generacijama koje dolaze. Rješavanje ovog pitanja, koje je odavno preraslo u političko nadgornjavanje i svojevrsnu igru živaca, pokazaće (ne)sposobnost u realizaciji najvažnijeg projekta u istoriji glavnog grada, ali će izvjesno ukazati i na prave namjere i ciljeve svih uključenih aktera kad je riječ o evropskim integracijama i interesu naše N. SEKULIĆ države.

Drugog dana 2026. godine Podgorica osvanula pod bijelim pokrivačem

Zabijeljelo poslije punih sedam godina m. babović

U Podgorici je juče, nakon sedam godina, pao snijeg. Pahulje su počele da padaju u ranim jutarnjim satima i već oko osam sati podgoričke ulice, parkovi i krovovi bili su prekriveni snijegom debljine nekoliko centimetara.

Snijeg na podgoričkim ulicama

Brzo se pojavio i Snješko Bijelić

Sniježne padavine Podgoričanima nijesu donijele veće probleme jer su nakon nekoliko sati prešle u kišu, pa je postepeno došlo do otapanja snijega. Prema prognozi Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ovaj snijeg će biti klasični podgorički – jednodnevni.

Za danas je, naime, najavljeno pretežno oblačno vrijeme s kišom, povremeno pljuskovi i grmljavina. Duvaće povremeno umjeren do pojačan vjetar, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha biće oko šest stepeni, a najviša dnevna do 11.

H. P.

15

Stil

Subota, 3. januar 2026.

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Rakočević stilom i mjerom nadmašio klasiku Latkovića Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi.

Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu.

Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.

Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira?

Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo



Rakočević je apsolutno osoba sa stilom i pravom mjerom za odabire odjevnih komada u okviru standarda poslovnog oblačenja.

KSENIJA BORILOVIĆ

PR CENTAR

PR CENTAR

NIKOLA RAKOČEVIĆ



Rijetkost je da se u poslovnom oblačenju, pogotovo u ženskom, pojavljuju zemljani tonovi kao što se to desilo kod Ksenije.

Palete boja koje on bira su vrlo umirujuće.

Na pravi način su uklopljene boje i dezen sakoa je ne tako čest kao i boja i forma pantalona, što pokazuje slobodu njenog izražavanja i kreativnosti.

Odabir kravate sa sitnijim dezenom je njegov must have i sa tim dezenima bi i trebalo da oplemenjuje svoj izgled jer oni stvaraju sofisticiranost i izdužuju formu tijela.

Nakit i hair style su prikladni za ovu vrstu pojave ali jedini odjevni komad koji pomalo štrči i odvlači pažnju od cjelokupne pojave jeste košulja koja je trebalo da bude čvršćeg materijala i izraženije forme i dizajna.

Dešava se da ponekad izabere ekscentrične boje, dezene i širine kravate koje ne ostavljaju kvalitetan poslovni utisak koji bi trebao da ostavlja.

Lijepa za oko pojava sa savršeno strukiranim odijelom, neupadljivim dezenima i izgrađenim autoritetom.

3 PR CENTAR

ŽELJKA JOVOVIĆ



Gospođa Jovović je zaslužila i višu ocjenu zbog jednog odjevnog komada koji je vrlo rijedak u dizajnu i vanvremenski, a to je košulja.

5

Nažalost, ona nije uklopljena sa dobrim materijalom i strukiranošću sakoa - jer takva košulja zahtijeva over size momente koji doprinose njenoj umjerenosti i nonšalantnosti.

Broš na sakou je vrlo zanimljiv i on je odličan kao detalj ali u ovoj kompoziciji je višak.

Nakit je djelimično u poslovnom mjerilu, ali se čini kao da može da bude i pretjeran.

VIDAK LATKOVIĆ

PR CENTAR

Ana Milo



Pri kombinaciji različitih dezena u odijevanju, najčešće se dešavaju greške koje dovode do narušavanja stila. Kod gospodina Latkovića se to nije desilo.

Izbjegavala bih dezene koji su u obimu krupnijih šara za odijela jer su old trand i odvlače pažnju od dobre forme i ličnog stava i harizme.

2

PREDRAG NIKOLIĆ

PR CENTAR

Naime, način na koji je on izgradio svoju modnu kombinaciju njegov stil se ne narušava već se ističe. Sve je saliveno i u kompoziciji, a njegov stajling je vrlo klasičan i kvalitetan.

Zasigurno jedna osoba koja posjeduje lični modni pečat, koji je potrebno dovesti do savršenstva određenim izmjenama i dopunama.



Klasic i casual modno izdanje koje je uklopljeno vrlo dobro. Ne postoje momenti sa paletama boja koje su van fokusa i narušavaju samu pojavu.

Sve je u tonu i sasvim dovoljno. Shodno tome da je kritika usmjerena ka formalnom oblačenju i business looku ocjena je najniža jer je gospodin Nikolić obučen van tih okvira.

Ako sagledamo druge aspekte stila, zasigurno bi ocjena bila na višem nivou.

4

1

Arena

16 Košarka

Košarkaš Klipersa ponovo imao sjajno šutersko veče u NBA ligi

PODGORICA – Košarkaši Los Anđeles Klipersa su na svom terenu pobijedili Jutu sa 118:101, uz još jednu fenomenalnu partiju Kavaja Lenarda koji je meč završio sa 45 poena, a nakon što je Hjustonu ubacio 41 poen, Portlandu 28, Detroitu 55 i Sakramentu 33.

Lenard (34) igra kao u najboljim danima karijere, pa je u posljednjih nekoliko utakmica uspio, čak, da dostigne legendarnog Kobija Brajanta, kada se računaju poeni i procenat šuta. Naime, Brajant je do sada bio jedini igrač u istoriji NBA lige koji je u pet uzastopnih utakmica imao prosjek od 40 ili više poena, uz šut iz igre od najmanje 50 posto, za tri poena najmanje 40 posto i sa linije slobodnih bacanja najmanje 90 posto (tzv. klub 50–40–90), a da je, pritom, njegova ekipa upisala pobjede u svih pet utakmica. Sve to je pošlo za rukom i Lenardu u proteklom periodu. Iako ovaj podatak može da djeluje komplikovano, činjenica da je to uspjelo samo Brajantu, u martu 2007. godine, dovoljno govori o učinku igrača koji je šampion u NBA ligi sa San Antoniom i Torontom. Lenard je u posljednjih pet pobjedničkih utakmica Klipersa na prosjeku od 40,4 poena.

U pobjedi protiv Jute, u kojoj je dodao i sedam skokova, ,,pratio” ga je Džejms Harden sa 20 poena i sedam asistencija, dok je Nikolas Batum ubacio 14 poena, što je bilo i više nego dovoljno za šestu uzastopnu pobjedu zahuktalih Klipersa koji se nalaze u najboljoj formi od starta sezone.

SC Derbi večeras (19 h) gostuje Krki, u 13. kolu grupe

x.com/LAClippers

Kavaj Lenard jedini kao Kobi Brajant

Subota, 3. januar 2026.

Batum i Lenard (Klipersi)

U timu Džezera, koji su pretrpjeli šesti poraz u posljednjih osam utakmica, najefikasniji su bili Kajl Anderson sa 22 poena, uz osam skokova, i Brajs Sensabo sa dva poena manje. Ajzea Kolijer je dodao 16 poena, 10 asistencija i šest skokova.

Majami je pobijedio najbolji tim Istočne konferencije, Detroit, sa 118:112.

Najefikasniji igrač meča bio je Norman Pauel sa 36 poena i sedam pogođenih trojki. Haime Hakez junior dodao je 19 poena, Endru Vigins 17, dok je Bem Adebajo ostvario dabldabl sa 15 poena i 14 skokova.

U redovima Detroita najbolji je bio Kejd Kaningem sa 31 poenom i 11 asistencija, Markus Saser je ubacio 18, dok su Usar Tompson i Džejlen Duren postigli po 12 poena.

Majami nakon ove pobjede ima skor 19-15 i nalazi se na šestom mjestu Istočne konferencije, dok je Detroit, uprkos porazu, ostao lider Istoka sa učinkom 25-9.

Košarkaši Hjustona su slavili u gostima protiv Bruklina

sa 120:96. Bila je ovo prva pobjeda Hjustona u Bruklinu poslije sedam godina. Hjuston su do pobjede vodili Amen Tompson sa 23 poena i Kevin Durent koji je ubacio poen manje uz 11 asistencija. Na drugoj strani najefikasniji je bio Kem Tomas sa 21 poenom.

Pobjedu u gostima upisala je i Filadelfija koja je bila bolja od Dalasa sa 123:108. Najbolji u pobjedničkom timu bili su Tajris Maksi sa 34 poena i 10 asistencija i Džoel Embid sa 22 poena, dok je Dalas predvodio Maks Kristi sa 18 poena.

Košarkaši Bostona pobijedili su kao gosti ekipu Sakramenta sa 120:106, predvođeni Džejlenom Braunom koji je upisao 29 poena i 10 skokova. U timu Sakramenta, koji je upisao i deveti poraz u posljednjih 11 utakmica, najefikasniji je bio Demar Derozan sa 25 poena.

Rezultati: Bruklin - Hjuston 96:120, Detroit - Majami 112:118, Dalas - Filadelfija 108:123, Sakramento - Boston 106:120, LA Klipers - JuS. J. ta 118:101.

Pobjeda impe za Podgoričan PODGORICA - Nakon dva meča u kojima su, realno, imali malo šansi da slave, sa Dubaijem kod kuće i Klužom u gostima, pred košarkašima SC Derbija je utakmica u kojoj bi mogli da se nadaju prekidu serije

od šest poraza. Tim Petra Mijovića večeras (19 časova) gostuje Krki, jednom od dva tima protiv kojeg su Podgoričani upisali pobjedu ove sezone.

- Respektujemo Krku. Prvi međusobni duel bio je dobar

za nas, ali od tog trenutka obje ekipe su mijenjale rostere i određene segmente u strukturi igre. Prava na grešku nemamo i tako smo i postavili ovu utakmicu. Znamo da nije lako osvajati bodove u Novom Mestu, ali u situaciji u kojoj se

su i te brojke negdje nagrada za cijeli tim – skromna je Radonjić.

U statističkoj arhivi WABA lige ime Zorane Radonjić pojavljuje se prvi put u sezoni 2018/2019, kada je bila dio tima (Lovćen/Budućnost), koji je igrao finale regionalnog takmičenja do 17 godina. Nakon toga, već sedam sezona je dio seniorske ekipe ,,plavih“. Ipak, sve je krenulo iz Bara.

- Počela sam u Antivariju, kod trenera Nikole Ćosović. Antivari je tada imao zaista talentovanu ekipu u kojoj se isticalo nekoliko djevojčica. Baš zbog toga, dobila sam poziv Lovćena, koji je bio filijala Budućnosti. Kod Zorana Kašćelana i sadašnjeg trenera Petra Stojanovića, vrijedno sam trenirala i u ekipi, gdje su bile najtalentovanije igračice Crne Gore, nastojala da se dokažem, kako bih stigla do Budućnosti. Vrijedno sam trenirala, često dolazila prva, a odlazi-

la posljednja, vjerujući da će veliki rad doprinijeti da napredujem. I kada sam stigla u Budućnost, to je bio prvi stepenik više i tada je definitivno postalo jasno da košarka nije ljubav, već da ću joj se posvetiti maksimalno. I danas svaki trening vidim kao šansu da budem što bolja – objašnjava Radonjić.

Korak po korak, Zorana sada gazi već sedmu sezonu u dresu Budućnosti. Od djevojčice koja je bila prepoznatljiva po agresivnoj odbrani, sada je igračica izuzetnih kvaliteta, koja po mnogima zaslužuje da bude i u jačim ligama.

- Podgorica i Budućnost postali su mi drugi dom. Zahvalna sam ljudima iz Budućnosti na maksimalnom povjerenju i što su godinama baš u meni vidjeli potencijal, a kasnije i povjerenje kada sam postala kapitenka. Mnogima je možda čudno kako sam već sedam godina u istom klubu, ali

Zorana Radonjić, drugu godinu zaredom, najbolja crnogorska košarkašica

Svaki trening koristim da budem bolja PODGORICA – Za košarku mnogi kažu da je kraljica dvoranskih sportova. Iako nema pažnju poput muške, ženska košarka redovno ima rezultate za ponos.

Posljednjih dana prošle godine, drugi put uzastopno, nagradu za najbolju crnogorsku košarkašicu dobila je Zorana Radonjić, a 23-godišnja Baranka na taj način još jednom je krunisana u kraljicu naše košarke.

Radonjić je u 2025. osvojila sve što se moglo osvojiti za ekipom Budućnost Bemaks – duplu krunu na domaćoj sceni, te trofej WABA lige, bila je sa znatno većom ulogom u se-

niorskoj reprezentaciji, tako da očekivano nije bilo dileme – Zorana zasluženo košarkašica godine.

- Prijaju nagrade i naravno da mi je drago da sam sa tako velikim priznanjem završila još jednu godinu. Nije bilo lako, ali minula godina bila je godina velikih uspjeha sa klubom, dok u reprezentaciji nije bilo mnogo pobjeda, ali je stigao bitan momenat, pa smo mi mlađe dobile dodatnu ulogu. Na kraju, ponosna sam zbog nagrade, jer je ona potvrda mog truda – kazala je Zorana Radonjić.

Radonjić je 3. novembra, na utakmici protiv Zagreba bila MVP utakmice sa indeksom 24. Ali, baš tada ispisa-

la je istoriju – postala je prva igračica ,,plavih“ koja je prešla granicu od 1.000 indeksnih poena u WABA ligi. Trenutno je na 1.068, uz 291 skok, isto toliko asistencija, te 217 ukradenih lopti u regionalnom takmičenju, a ove sezone ulazi i u klub ,,100“, kada su u pitanju odigrani mečevi za podgorički tim.

- Kada je trener ušao u svlačionicu nakon meča protiv Zagreba i čestitao mi na izuzetnom uspjehu, bila sam začuđena, jer nijesam znala za tu statistiku. Djeluje stvarno izuzetno, posebno kada sam saznala da sam jedina iz Budućnosti stigla do takve brojke. Sve to prija, ali ovo je kolektivni sport i svakako da

aba liga

A ABA lige Grupa A Parovi 13. kola – danas: Kluž – FMP (19) , Krka – SC Derbi (19), Borac – Partizan (20.30). Sjutra: Split – Dubai (17).

Slobodna je Igokea.

1. Dubai 2. Partizan 3. Kluž 4. Igokea 5. FMP 6. Split 7. Borac 8. SC Derbi 9. Krka

erativ ne nalazimo pobjeda je imperativ – kazao je Petar Mijović, trener Podgoričana.

SC Derbi je pobijedio Krku krajem oktobra prošle godine, dvocifrenom razlikom (85:75), a u Novom Mestu bi zlata vrijedna bila i pobjeda od pola ko-

10 10 0 849:699 20 10 9 1 920:820 19 11 8 3 1022:937 19 10 6 4 854:859 16 10 4 6 876:883 14 11 3 8 896:1011 14 10 3 7 772:826 13 11 2 9 867:939 13 11 2 9 854:936 13

ša, jer bi bila značajna za plejaut fazu, u kojoj će, izvjesno igrati i SC Derbi i Krka, pošto se prenose bodovi iz ligaškog dijela.

- Mislim da je Krka veoma dobra ekipa, sa dosta talentovanih igrača. Moramo da obratimo posebnu pažnju na njihove šutere i da budemo čvrsti u skoku. Znamo da je ovo za nas izuzetno važna utakmica koju moramo da pobijedimo. Potrebno je da izađemo na teren i da se borimo svih 40 minuta, posebno u odbrani. Očekujem fizički zahtjevan i tvrd meč, koji bi mogao da se odluči na jednu ili dvije lopte – rekao je Darijus Džonson, plejmejker SC Derbija.

I Krka je u negativnoj seriji, od tri poraza, a trenutno je na istom skoru kao Krka – dvije pobjede i devet poraza.

- Čeka nas nova utakmica kod kuće, ovoga puta u Novom Mestu. Naravno, želimo godinu da otvorimo pobjedom.

Bez obzira na probleme koje imamo, vjerujem u momke, da sa pravom željom, energijom i borbenim duhom možemo da ostvarimo pobjedu – rekao je Dejan Jakara, trener Krke, bivši trener SC Derbija.

SC Derbi vodi protiv Krke sa 5-2 u pobjedama u ABA ligi, a Krka je uspješnija kod kuće sa dvije pobjede i porazom. Podgoričani su u Novom Mestu slavili 6. februara 2024. godiS. JONČIĆ ne sa 97:72.

Možemo do glavne runde kvalifikacija Crnogorske košarkašice u martovskom ciklusu igraće tri odlučujuća meča, gdje će protiv Azerbejdžana, Ukrajine i Bugarske juriti prolaz u glavnu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Postoji više teorija, da će našim damama trebati sve tri pobjede, ali i da će uz ,,već osiguranu“ protiv Azerbejdžana, biti potrebna ,,samo“ još jedna...

- Ne bavimo se kalkukacijama. Svjesne smo da je u martu trenutak istine za nacionalni tim. Međutim, niko ne sumnja da nećemo stići do glavne runde i samim tim nastaviti da se borimo za Evropsko prvenstvo. Biće teško, ali dva posljednja meča igramo kao domaćini i to može biti presudno – objasnila je Radonjić.

Budućnost ima zaista vrhunske uslove. Osjećam se odlično, sve je na izuzetnom nivou i samo sam fokusirana na nove uspjehe sa mojim klubom – jasna je Radonjić.

Budućnost će u februaru imati priliku da osvoji Kup Crne Gore, a u martu da bude u konkurenciji za novi trofej WABA lige. To je sada jedini fokus mlade Baranke.

- Nakon nevjerovatnog uspjeha u Celju, sigurno da ćemo i ove sezone nastojati da napravimo podvig. Neće biti lako.

Dosta je bilo problema, Anastasija se ponovo povrijedila, otišle su Maja i Jelena, Kaningem našla novi klub, ali pored svega sigurna sam da ovaj tim može mnogo i da će na finalnom turniru sve biti moguće – podvukla je Radonjić. R.P.

Arena

Košarka

17

Pobjedom protiv Turk Telekoma, Budućnost Voli došla na željenu poziciju u Evrokupu

Sada sami odlučuju o svojoj sudbini PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija u odličnom raspoloženju su proveli novogodišnju noć, jer su na najbolji način završili 2025. godinu, prije svega velikom pobjedom protiv Turk Telekoma (91:81), vrlo bitnom u borbi za prve dvije pozicije u grupi B koje donose direktan plasman u četvrtfinale (preskače se osmina finala) i prednost domaćeg terena u toj rundi nokaut faze. Pobjedi protiv turskog tima prethodile su dvije rezultatski sigurne pobjede u ABA ligi na domaćem terenu, protiv Beča i Mege, pa su „plavi“ maksimalno iskoristili prednost domaćeg terena u posljednjih 10-ak dana kalendarske godine, ali je jasno da je pobjeda protiv Turk Telekoma bila najbitnija.

Crnogorski šampion je 30. decembra imao razloga za višestruko zadovoljstvo, ne samo što je prvi put u klupskoj istoriji pobijedio Turk Telekom i prekinuo neugodnu tradiciju od šest poraza, već je, što je najbitnije, slavio sa većom razlikom nego što je poražen u Ankari (79:72). To znači da Budućnost, sa trenutnih osam pobjeda i četiri poraza, uz pobjedu više ima i bolji međusobni skor u odnosu na turski tim što može da bude od značaja u slučaju da dva tima na kraju budu izjednačeni na tabeli. Najzad, pobjedom u 12. kolu, Budućnost je privremeno druga na tabeli, sa istim skorom kao Bešiktaš, ali ima bolju koš-razliku, te pobjedu u prvom međusobnom duelu ove sezone, u Podgorici, ali će taj rezultat imati značaj tek kada se odigra i meč u Istanbulu, koji se igra 21. januara. „Plavi“ su sada u situaciji da sami odlučuju o sudbini, jer je ispred samo Burg sa dvije pobjede više (10-2)...

- Daleko je kraj, moramo da ostanemo fokusirani, da se malo odmorimo i pripremimo da budemo još bolji, jer ne smije da bude opuštanja – spušta loptu na zemlju Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija.

- Osjećam se sjajno zbog pobjede. Što je važnije, ostvarili smo i drugi cilj, jer smo pobijedili većom razlikom od sedam poena.

Igrali smo bez Morgana, ostali igrači su pružili maksimum na terenu. Možda nijesmo u pojedinim trenucima bili dovoljno čvrsti i agresivni u odbrani, dok smo u napadu igrali svoju igru, brzo, sa puno šuteva. Najvažnije je da smo pobijedili – dodao je Žakelj.

Podgoričani zaslužuju čestitke jer su do kraja meča ostali fokusirani u meču koji je bio ne-

s. vasiljević

Subota, 3. januar 2026.

Radost nakon velike pobjede nad Turk Telekomom

Konačnih 91:81 je, pomalo, neočekivan rezultat utakmice između Budućnost Volija i Turk Telekoma, timova koji imaju treću, odnosno drugu najbolju odbranu Evrokupa. Razlog leži i u tome što su Podgoričani imali 59,4 odsto šuta za dva poena, što je znatno više u odnosu na ono što Turk Telekom ove sezone dozvoljava rivalima u ovom evropskom takmičenju izvjestan od početka (na poluvremenu je bilo 44:44, nakon treće četvrtine 64:62 za domaćina) do kraja, a u kojem su „plavi“ odigrali najbolje u posljednjih osam minuta, jer do tog trenutka nijedan tim nije imao više od pet poena prednosti. U posljednjem dijelu utakmice Budućnost je prvi put „pobjegla“ na šest razlike (73:67), sredinom četvrte četvrtine je bilo i „plus osam“ (77:69), kada je crnogorski šampion prvi put imao i željenu razliku. Sve dileme oko pobjednika riješene su kada su Nikola Tanasković i Jogi Ferel poentirali za maksimalnih 10 razlike (89:79), na 37,4 sekunde do kraja...

- Veoma krucijalna pobjeda za nas, jer smo je ostvarili protiv sjajnog kluba kakav je Turk Telekom. Za nas i sve naše ciljeve u vezi sa onim što želimo da postignemo ove godine, neophodna je pobjeda u tom meču.

Veoma sam ponosan na momke. Posvetili smo se ostvarenju

Sulejmon: Utakmica sa atmosferom plej-ofa Protiv Turk Telekoma je i posjeta u „MTEL dvorani Morača“ bila bolja nego na prethodnim mečevima ove sezone (istina uz slobodan ulaz), pa je preko 3.000 navijača dalo vjetar u leđa Budućnosti na putu ka važnoj pobjedi.

- To je bila utakmica sa atmosferom plej-ofa. Zbog takve atmosfere želite da igrate u Evrokupu. Drago mi je da smo to krunisali pobjedom - rekao je Rašid Sulejmon.

Raspored „plavih“ do kraja grupne faze 7. januar: Panionios – Budućnost Voli 14. januar: Budućnost Voli – Lietkabelis 21. januar: Bešiktaš – Budućnost Voli 27. januar: Budućnost Voli – Kemnic 3. februar: Ulm – Budućnost Voli 11. februar: Budućnost Voli - Burg

cilja, vjerovali jedni u druge i u sebe i zato smo ostvarili željeni rezultat – kazao je najefikasniji igrač meča Rašid Sulejmon sa 25 poena i pet pogođenih trojki iz osam pokušaja.

Budućnost je na kraju nadigrala goste u skoro svim elementima, osim u asistencijama (12-15). Imala je bolje procente šuta za dva (59,4 – 56,7 %) i tri poena (44,4 – 41,7 %), bolje je šutirala slobodna bacanja (81 – 68 %), imala više skokova (3326), pa i ofanzivnih (10-7), te ukradenih lopti (7-4). Najzad, domaćin je bio bolji u poenima iz kontranapada (4-0), nakon izgubljenih lopti rivala (11-8) i iz druge šanse (8-5)...

- Moram da čestitam igračima na igri u drugom poluvremenu. U prvom poluvremenu nijesmo bili dovoljno agresivni niti fizički „aktivni“. To je bio glavni problem. Napad je bio

OK u oba poluvremena, ali ne i odbrana u prvom poluvremenu. U nastavku je bila bolja, bili smo čvršći i fizički aktivniji.

Takođe, bili smo bolji u skoku, što nije lako, jer su oni u ovom takmičenju veoma dobri i agresivni u ofanzivnom skoku i na kraju nam je to donijelo pobjedu – istakao je Žakelj.

Budućnost će da odmara ovog vikenda, jer je slobodna u ABA ligi, a naredni meč igra u Evrokupu, 7. januara, u gostima protiv grčkog Panionisa, kada će nastojati da ostane u vrhu grupe B. - Mislim da igramo dobru košarku, u vrhu smo ABA lige i Evrokupa, što nam je cilj. Možemo da budemo zadovoljni, ali ne smijemo da se opustimo, moramo da nastavimo dalje jer je sezona duga – zaključio je trener „plavih“.

S. JONČIĆ

Arena

18 Fudbal

Subota, 3. januar 2026.

Mladi fudbalski trener donio Kotoranima stabilizaciju, igrački i rezultatski napredak od 11. septembra kada je dobio povjerenje uprave

fscg

Bokelj i Savićević, dobitna kombinacija

PODGORICA - Riskantna odluka rukovodstva Bokelja da usred polusezone, kada je ekipa bila posljednja na tabeli i desetkovana povredama, u pomoć pozove 35-godišnjeg trenera koji je na početku karijere, prethodno bez iskustva u prvoligaškom rangu.

Hrabar potez mladog kormilara da se u tako delikatnom momentu upusti u avanturu koju bi mnogi izbjegli.

Kotorani i Vladimir Savićević – danas je to dobitni spoj.

Saradnja je uspostavljena 11. septembra, u međuvremenu je sin predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore Dejana Savićevića proslavio 36. rođendan i podigao ekipu koja je djelovala otpisano.

Kao najmlađi kormilar u Meridianbet 1. CFL uspio je da konsoliduje tim, pobijedi Budućnost pod Goricom, osvoji bod protiv Mornara i Petrovca i ono što je najvažnije – uvede ,,plavo-bijele“ u zonu baraža.

Bokelj je na pauzu otišao kao deveti na tabeli, sa 19, bodova, četiri ispred Jedinstva koje je preuzelo fenjer elitnog ranga.

Savićević je na putu da ostavi Bokelj u najboljem društvu, što je primarni zadatak postavljen od čelnika kluba sa Jadrana.

- Koliko god je realnost bila komplikovana, nijesam se dvoumio kada su me pozvali vodeći ljudi Bokelja. Znao sam igrače i od prvog dana vjerovao da mogu da iščupam ekipu iz krize. Krenuli smo klimavo, ali smo završili jesen lijepom serijom rezultata. Rasli smo iz dana u dan, bili ozbiljniji nakon svakog treninga i utakmica, a sve nas je to dovelo u bolju poziciju od one u kojoj smo se našli kada sam došao za trenera – za Pobjedu kaže Savićević.

Bokelj nije osjetio gorčinu poraza u posljednjih pet kola, a samo jednom je izgubio u završnih osam rundi polusezone.

- Prethodno sam vodio Lovćen i Internacional, a priliku da radim u prvoligaškom fudbalu doživio sam kao priliku koja se ne propušta. Stigao sam u Kotor pred duel sa Mornarom, ali nijesam htio da gledam duel sa tribina. Izgubili smo tri utakmice sa mnom na

klupi, potom smo dobili Dečić u Tuzima, zatim su došla još dva poraza, a onda smo uhvatili dobar cug. Povrijeđeni igrači su počeli da se vraćaju, a reprezentativne pauze koristili smo da napredujemo fizički i igrom. Dostigli smo željenu formu u finišu jeseni. Sutjeska nas je savladala sa 5:4, a mi smo uspjeli da pobijedimo Arsenal i Bokelj, te uzmemo bod protiv Jedinstva, Mornara, Dečića i Bokelja. Posebno me raduje činjenica da nijesmo primili gol na posljednja četiri gostovanja. Odradili smo dobar posao, ali čeka nas još mnogo toga – ističe Savićević.

Slijedi proljeće – odluka. Drugi dio šampionata je kraći i teži, a svaki bod ima veću težinu od jesenjeg.

- Uvjeren sam da ćemo sačuvati prvoligaški status, a vidjećemo na koji način. Zavisi od starta, jako su bitni dueli na početku proljeća, ukoliko krenemo pozitivno – možemo da pojurimo i mjesto iznad zone baraža – naglašava Savićević, koji neće mnogo da mijenja roster.

- Napustio nas je grčki internacionalac Kokinis, Japanac – Nišimura, Balić je završio

Priznanje u izboru trenera FSCG Kao najmlađi šef stručnog štaba u Meridianbet 1. CFL, Vladimir Savićević se našao u najužem izboru za najuspješnijeg domaćeg trenera.

Trideset šestogodišnji strateg zauzeo je treće mjesto,

karijeru, a nekoliko domaćih igrača slobodno je u izboru nove sredine. Doveli smo momka koji ima crnogorske papire, ali je nastupao za sve mlađe selekcije Bosne i Hercegovine – riječ je o Bakiru Nurkoviću, koji je rođen 2005. godine, biće bonus, a pokriva pozicije šest, osam, može i 10. Angažovan je i špic iz Srbije – Bogdan Stamenković (27), koji je igrao tamošnju Superligu i za više klubova u Grčkoj. Stigao je i doskorašnji golman Budve – Dragan Ćetković. U suštini – to je to što se tiče igračkog kadra. Ukoliko se desi da neko ode, potražićemo zamjenu – kazao je Savićević.

Pripreme?

- Prozivka je 12. januara, u 12

iza Zdravka Dragićevića (Petrovac) i pobjednika Miodraga Džudovića (Jezero), u nedavnom proglašenju FSCG. - Ovo je treća sezona da sam šef stručnog štaba.

Mlad sam trener i ovakva

nagrada mi puno znači.

Pogotovo što dolazi od kolega. Volim ovaj posao, radim ga iz ljubavi, ali i maksimalno profesionalno.

Potrudiću se da svakim danom budem sve bolji – rekao je Savićević.

Odlazak u Milano na usavršavanje Početkom nove godine, Vladimir Savićević odlazi u Milano, gdje će osam dana pratiti rad u klubu u kojem je njegov otac Dejan ostavio dubok trag.

Trideset šestogodišnji trener gledaće treninge Masimilijana Alegrija, koji sa klupe vodi Milan.

- Gledaću treninge i dvije utakmice Milana. Neko sam ko voli da uči i napreduje. Alegri je veliki trener, a o veličini Milana ne treba ni da se priča. Praktikujem ovakve stvari i kad god imam mogućnosti – odem u posjetu nekom klubu – poručio je Savićević.

časova. Čitav trenažni proces realizovaćemo kod kuće. Zakazali smo sedam utakmica – igraćemo sa Adriom, Lovće-

nom i Grbljem, te Sutjeskom i Arsenalom. Generalka je 14. februara protiv Petrovca – zaključio je Savićević. D. Kažić

Arena

Subota, 3. januar 2026.

Crnogorski fudbaler Milutin Osmajić srećan nakon efektnog povratka na teren poslije devet mečeva suspenzije

Trener Mančester sitija ponovo o budućnosti na ,,Etihadu“

Na jučerašnjoj, uoči sjutrašnje utakmice sa Čelzijem (18.30 h), dva puta je upitan o tome.

- Želite li da me otpustite – bilo je prvo što je rekao novinaru.

- Znam da vam je dosadno sa mnom jer sam ovdje već 10 godina, siguran sam u to. Otići ću jednog dana, obećavam vam.

Ali imam ugovor, srećan sam, želim da se borim sa svojim timom, uprava me poštuje, što je

Pozajmica iz Vest Hema

Filkrug zvanično Milanov PODGORICA – Milan je juče potvrdio dolazak Niklasa Filkruga na pozajmicu iz Vest Hema do kraja sezone. ,,Rosoneri“ imaju mogućnost da za pet miliona kupe 32-godišnjeg njemačkog fudbalera narednog ljeta.

Filkrug je bio u sastavu Milana za sinoćnje gostovanje Kaljariju.

pokazano prošle sezone kada nijesmo pobijedili ni u jednoj utakmici tri mjeseca... i podržavaju me! Dakle, što mogu da uradim – kazao je Pep. - Želim da pokušam, ali možda ću jednog dana otići. Ne znam, ali imam još godinu ugovora (do 2027), volio bih da ostanem ovdje, pa ćemo vidjeti. Rekao sam to hiljadu puta: imam još godinu ugovora, ali... moj kredibilitet je nula, zar ne – rekao je obraćajući se novinarima.

Vrijeme Pepa Gvardiole u Sitiju ispunjeno je uspjesima.

Osvojio je 18 titula, uključujući šest titula Premijer lige i jednu Ligu šampiona. Ne. K. ACMILAN.COM

PODGORICA – Pep Gvardiola je prije godinu produžio ugovor s Mančester sitijem do juna 2027, ali je njegova budućnost na ,,Etihadu“ česta tema na konferencijama za medije.

Snažni napadač je profesionalnu karijeru počeo u Verderu, a igrao je i za Grojter Firt, Nirnberg, Hanover, ponovo Verder, Borusiju iz Dortmunda, dok je u Vest Hemu bio od avgusta 2024, ali se nije proslavio na Ostrvu. Odigrao je 29 utakmica u Premijer ligi i postigao samo tri gola.

PODGORICA – Nova godina počela je fantastično za Milutina Osmajića. Crnogorski fudbaler vratio se 1. januara na teren poslije skoro dva mjeseca i devet utakmica suspenzije koje je dobio nakon što je optužen za rasno vrijeđanje veznog igrača Barnlija Hanibala Mežbrija prošle sezone.

I odmah se upisao u strijelce – dvadeset šestogodišnji Nikšićanin dao je drugi od tri pogotka Prestona u trijumfu nad Šefild venzdejom (3:0) u 25. kolu engleskog Čempionšipa.

- Toliko sam srećan što sam se vratio poslije devet utakmica.

Kakva prva utakmica nakon povratka! Postigao sam gol i srećan sam zbog toga – rekao je Osmajić.

Napadač crnogorske reprezentacije u strijelce se upisao u 61. minutu, kada je iz okreta šutirao i ostavio golmana nemoćnim.

- Kada sam vidio gdje je gol samo sam šutnuo i to je to. Gol je gol, važno je da smo pobijedili – rekao je Osmajić.

Publika na ,,Dipdejlu“ ovacijama je reagovala na svako spominjanje Osmajića sa razglasa prije početka utakmice, a potom skandirala njegovo ime tokom svih 90 minuta.

- Volim ove navijače, najbolji su u ligi, 100 odsto – kazao je nekadašnji fudbaler Sutjeske, Kadisa, Bandirmaspora i Vizele.

U Prestonu je od ljeta 2023. i postao je miljenik navijača kluba osnovanog 1880. godine.

- Veoma sam srećan zbog toga i kažem vam, oni su najbolji navijači u ligi i osjećam se kao da sam kod kuće. Navijači Prestona su moja porodica – dodao je popularni Mili, kako ga zovu u Engleskoj (Milly).

Posljednji meč za Preston prije suspenzije odigrao je 5. novembra protiv Svonsija, kada je bio i strijelac.

Od tada je odigrao samo dvi-

PNEFC.NET/Ian Robinson

X/ManCity

Bilo mi je teško, želim još ovoga Gvardiola: Znam da sam vam dosadio, ali...

FK BUDUĆNOST

Fudbal 19

Osmajić dao drugi gol za Preston u trijumfu nad Šefild venzdejom

je utakmice za reprezentaciju – 14. i 17. novembra protiv Gibraltara, odnosno Hrvatske.

Dugo je bio van takmičarskog ritma iz razloga za koji i klub i on i dalje tvrde da je nepravedan – Osmajić je ostao pri tvrdnji da nije vrijeđao Mežbrija na rasnoj osnovi, a klub je javno stao u njegovu odbranu.

- Bilo je teško ne igrati po-

sljednjih devet utakmica i u prvom poluvremenu sam bio malo umoran, ali u drugom poluvremenu sam se osjećao bolje. Osjećam se veoma dobro i spreman sam za sljedeću utakmicu – istakao je Osmajić.

Preston naredni meč igra sjutra na gostovanju Bristolu, od kojeg ima bod više. Biće to du-

el direktnih rivala za mjesto u baražu za ulazak u Premijer ligu.

- Mislim da je svaki napadač veoma željan pogodaka i ja sam jedan od njih. Gladan sam golova, želim ih još. Imamo mnogo utakmica u januaru i više šansi da postignem još golova – poručio je Milutin N. KOSTIĆ Osmajić.

FK Budućnost radno započeo 2026. godinu

,,Plavi“ kadeti na turniru u Sevilji

PODGORICA - Nova godina za FK Budućnost počela je turnejom u Španiji, gdje će kadetska selekcija učestvovati na internacionalnom turniru od 2. do 7. januara.

U 2026. simbolično dolaze nove ambicije i veliki sno-

vi, a talentovani kadeti će ih započeti tamo gdje se fudbal igra na visokom nivou – u Sevilji. Na turniru u Andaluziji će, pored podgoričkog kluba, učestvovati renomirane ekipe poput Hueske, Al Kanadijana, Kadiza, Sevilje, Dalasa, Kordobe i

Malage. Biće to sjajna prilika za mlade igrače ,,plavih“ da se odmjere sa vršnjacima iz različitih fudbalskih škola, steknu dragocjeno iskustvo i još jednom pokažu da Budućnost ima talenat i potencijal da parira najboljima.

Podgoričani su otputovali u Španiju potpomognuti partnerskom kompanijom Nu Energy, koja viziju gradi na obnovljivoj energiji i održiD. K. voj budućnosti.

Arena

20 Odbojka

Subota, 3. januar 2026.

Muška kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore od danas do 7. januara u Podgorici igra prvu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Važno je izbjeći dva posljednja mjesta

Na kvalifikacionom turniru učestvuje sedam selekcija, podijeljenih u dvije grupe.

Crna Gora je u grupi sa Turskom, koja je prvi rival danas od 18 časova, Kosovom i Rumunijom, dok su u drugoj grupi timovi Srbije, Grčke i Bugarske. Po dvije selekcije izboriće polufinale, a nokaut-faza na programu je u utorak i srijedu. Samo pobjednik turnira obezbi-

OSCG

PODGORICA – Nakon desetak dana priprema u Podgorici, za mušku kadetsku odbojkašku reprezentaciju Crne Gore (igrači rođeni 2009. godine i mlađi) vrijeme je da se na djelu provjeri kako je odrađen posao koji je podrazumijevao i rad tokom novogodišnjih praznika, a završiće na Božić – od danas do 7. januara, naime, u glavnom gradu Crne Gore, u dvorani ,,Verde”, izabranici Miljana Boškovića igraju turnir zonskih kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.

Raspored utakmica Danas 15.30 - Srbija – Grčka 18.00 - Crna Gora – Turska 20.30 - Rumunija – Kosovo Sjutra 15.30 - Grčka – Bugarska 18.00 - Crna Gora – Kosovo 20.30 - Turska – Rumunija Poneđeljak 15.30 - Kosovo – Turska 18.00 - Crna Gora – Rumunija 20.30 - Bugrska – Srbija Utorak 15.30 – Meč za 5. mjesto (3A – 3B) 18.00 – Prvo polufinale (A1 – B2) 20.30 – Drugo polufinale (B1- A2) Srijeda 16.00 - Meč za 3. mjesto 19.00 - Finale

Kadeti Crne Gore na jednom od kontrolnih mečeva

jediće direktan plasman na Evropsko prvenstvo, koje će se održati od 7. do 18. jula u Italiji, a naredne četiri naj-

bolje rangirane selekcije sa BVA zonskog turnira obezbijediće drugu rundu kvalifikacija, koja je planirana od

26. do 29. marta. To znači da je važno izbjeći da posljednja mjesta na turniru.

Osim što su vrijedno trenirali,

naši mladi odbojkaši su imali i sparing mečeve sa ekipom Budućnosti i kadetskom selekcijom iz Srbije, sa kojima su

igrali posljednjeg dana 2025. i prvog u 2026. godini.

- Počinju kvalifikacije za Evropsko prvenstvo (U18), a iza nas je period veoma kvalitetnog rada i dobre pripreme.

Momci su tokom priprema pokazali visok nivo profesionalizma, bili su vrijedni, disciplinovani i maksimalno posvećeni svim obavezama. U potpunosti su ispunjavali zahtjeve stručnog štaba i pokazali želju za napretkom i dokazivanjem. Imali smo tri kontrolne utakmice koje su nam bile izuzetno značajne, jer smo kroz njih mogli provjeriti određene taktičke zamisli, steći uvid u trenutno stanje ekipe i dodatno uigrati tim. Sve to nam daje dobru osnovu i samopouzdanje pred početak ove runde kvalifikacija, gdje nas očekuju zahtjevne utakmice i ozbiljni protivnici - kazao je Miljan Bošković, selektor kadetske reprezentacije.

Boje Crne Gore na ovom kvalifikacionom turniru braniće tehničari Luka Milošević (Budućnost volej), Aleksa Kovačević (Budućnost volej), primači servisa i korektori Vuk Stanojević (Budva), Filip Milosavljević (Budva), Aleksa Radić (Budućnost volej), Mihajlo Grupković (Mornar), Vasilije Božović (Mornar), Filip Radić (Budućnost volej), Vuk Ojdanić (Mornar), Pavle Knežević (Jedinstvo), srednji blokeri Vukota Čelebić (Budva), Vasilije Obradović (Ulcinj), te libera Mirza Mujović (Jedinstvo) i Ognjen Marsrtijepović (Mornar).

S. JONČIĆ

Mlade odbojkašice Crne Gore igraće na turniru u Sofiji od 13. do 17. januara

Kadetkinje otputovale za Staru Pazovu na pripreme za kvalifikacije za EP PODGORICA - Ženska kadetska (U18) odbojkaška reprezentacija otputovala je u Staru Pazovu, gdje će se pripremati za zonski kvalifikacioni turnir za Evropsko prvenstvo, koji će od 13. do 17. januara odigrati u Sofiji (Bugarska).

Selekcija se okupila u Podgorici i otputovala za Beograd, a zatim produžila u Staru Pazovu, u grad u kojem igra klub selektora seniorske reprezentacije Crne Gore Jova Cakovića - Jedinstvo. Caković će, kako je saopšteno iz OSCG, biti na raspolaganju stručnom štabu i igračicama u ovoj akciji.

Biće to prva akcija pod vođstvom novog selektora Milana Miloševića, kome će u radu pomagati trener Budućnosti Luka Bogojević, a u stručnom štabu su još i kondicioni trener Jovan Ristić, psihološkinja Andrea Laković, kao i statističar Mateja Ristić.

- Prije svega želim da se zahvalim Odbojkaškom savezu Crne Gore na ukazanom povjerenju.

Preuzimanje ove selekcije za

mene predstavlja čast, zadovoljstvo i odgovornost i zato se veoma radujem radu sa ovom talentovanom generacijom.

Pripreme ćemo obaviti u već poznatoj bazi – Kući fudbala u Staroj Pazovi. Osnovni preduslov za kvalitetan rad je da su se sve igračice odazvale i da zdravstveni bilten bude dobar.

Što se tiče odnosa prema radu i pristupa utakmicama, očekivanja su najviša. Ova generacija ima kvalitet koji je već pokazala na prethodnim takmičenjima i sada je samo pitanje kontinuiteta u kvalitetnom radu i u odnosu prema grbu i reprezentaciji - kazao je selektor Milan Milošević.

U Staru Pazovu otputovalo je 16 odbojkašica igračica rođenih 2009. godine - tehničarke Nađa Peković (Budućnost volej) i Staša Jovović (Luka Bar), primači servisa Lina Milivojević (MAV Elora, Mađarska), Elena Čolaković (Budva), Elena Jovanović, Klara Đukić (Budućnost volej) i Je-

lena Ćorović (Gimnazijalac), korektorke Anastasija Koprivica (Budućnost volej) i Đina Lekić (Budva), srednje blokerke Andrea Glavanović (Galeb), Mitra Gudelj (Mediteran), Sofija Duletić, Marta Jauković (Budućnost volej) i Bojana Krasnići (Budva), te libera Lara

Tošić (Budućnost volej) i Sara Striković (Galeb).

Ekipu je pred put pozdravila direktorica ženskih reprezentativnih selekcija u Odbojkaškom savezu Crne Gore Ksenija Božović.

Naše kadetkinje, od kojih je veliki broj učestvovao na pionirskom Evropskom prvenstvu prošlog ljeta, u kvalifikacijama će igrati u grupi B, u kojoj će, uz domaćina, imati i reprezentacije Grčke i Kosova. U grupi A su Turska, Srbija i Rumunija, a samo pobjednik turnira plasiraće se na Evropsko prvenstvo, koje je zakazano za jul 2026. godine u Letoniji i Litvaniji.

Crna Gora će 13. januara igrati sa Grčkom od 14 sati, dan kasnije sastaće se sa Bugarskom od 16.30, a grupu i borbu za polufinale zaključiće duelom sa selekcijom Kosova, 15. januara, sa početkom u 14 sati.

Selekcije plasirane od drugog do petog mjesta izboriće plasman u drugu rundu kvalifikacija, koje će se odigrati od 26. do 29. marta 2026. godine. S. J.

Arena

Subota, 3. januar 2026.

- Svi želimo isto i niko ovdje nije došao na odmor ili da se priprema za nešto drugo sem za Evropsko prvenstvo koje nas čeka. Treniramo jako, po sedam, osam sati dnevno, a odricanja su velika. Imamo samo jedan cilj, a to je medalja.

Uvijek težimo odličju i mislim da je to jedini pravi i ispravni put kako bi napredovali i jednog dana, a nadam se već u Beogradu, došli do iste - kazao je naš reprezentativac.

Biće zanimljivo gledati u kojem se pravcu i koliko Crna Gora ubrzala i napredovala i da li je sistem Dejana Savića, a koji ga je proslavio kao selektora, donio iskorak u igri.

- Mislim da stvarno napredujemo sa Savićem i u tom dijelu koji nam je kroz godine falio, a to je agresivnost u oba smjera. Radimo dosta na blokovima koji su jako bitan dio igre, imamo dosta akcija... Selektor nas podstiče da mi - kao igrači, osim tih taktičkih zamisli koje su neizbježne, razmišljamo svojom glavom, prepoznajemo situacije u vodi i da se naspram tih situacija postavimo i da ih riješimo u hodu. Mislim da ćemo dobiti dosta i radimo na tome što je krasilo i tu njegovu trofejnu generaciju Srbije - a to je agresivnost, neodustajanje u teškim momentima, koncentracija kroz cijelu utakmicu... I mislim da nam je to nešto što nam je neophodno i nadam se da ćemo to što prije čak i do ovog prvenstva poprimiti i da će nas ta agresivnost i sve ostalo krasiti. Svima nam

21

Član ,,ajkula“ - Miroslav Perković, jedan od vaterpolista svjetskog kalibra, najavio mogućnosti i želje na prvenstvu Evrope koje počinje 10. januara

Imamo samo jedan cilj, a to je medalja VPSCG

PODGORICA - Miroslav Perković otvoreno je pričao o željama vaterpolo reprezentacije Crne Gore pred nastup na šampionatu Evrope 10. januara u Beogradu. Manje-više, sa sjajnim centrom ,,ajkula“, dotakli smo se većeg broja tema od priprema do prvih protivnika na EP. I, naravno, o motivima koji pokreću reprezentativce.

Vaterpolo / Atletika

Dobra hemija u ekipi preduslov za velike stvari: Miroslav Perković

je stalo do takmičenja, posebno ovoga i nadam se da ćemo imati podršku. U stvari, sigran sam u to. Odgovornost je velika i breme je veliko, ali se nadam da ćemo i to iznijet kako treba - poručio je Perković.

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore ima obavezu da dođe do što boljeg plasmana i da pokaže neke nove, bolje stvari koje bi mogle da ih dovedu do OI u Los Anđelesu. Ali, naša reprezentacija, odnosno stručni štab, ima obavezu da podstiče i daje šansu većem broju mlađih igrača koji su prošle i ove polusezone pokazali da nije-

su više samo budućnost. Sve su to određena bremena sa kojima se svi suočavaju.

- Sama igra za reprezentaciju, koliko god bila lijepa i izazivala poseban ponos, a svi smo ovdje radi iste stvari i cilja, nosi svoje breme. Mladih igrača od 17 do 20 godina ima dosta i trebalo bi, uz nas iskusnije, da nose igru jer su talentovani, radni i dobri momci. Siguran sam da i oni nose breme jer nemaju toliko iskustva da se opuste i igraju. Ali što se nas iskusnijih tiče, oni su nam samo dodatni podsticaj i snaga za naprijed. Ko god da ode na

EP pokazaće se u najboljem svijetlu. Zato jer su naši mladi vaterpolisti pametni i talentovani. Zbog čega sam siguran da će sve biti kako treba.

Razgovarali smo sa Perkovićem o novom sistemu takmičenja i o startnoj grupi. O pravilima gdje ne postoje četvrtfinala.

- Novi sistem takmičenja je dosta čudan, a do skoro se igralo na potpuno drugačiji način. Ali, eto, volim da se našalim i kažem do do sada nam nije išlo u četvrtfinalima, a možda će nam ovaj sistem takmičenja više prija-

ti. Što se tiče grupe, čekaće nas Mađarska, svjetska velesila sa vrhunskim igračima.

Neki njihov iskusniji i standardni reprezentativci neće igrati ovo prvenstvo, što ne umanjuje njihov kvalitet.

Mađarska ima velike šuterske sposobnosti i jednostavno je kvalitetna. Mislim da će nam utakmica sa Maltom poslužiti da se dodatno pripremimo za ostalo što nas čeka.

Oni su angažovali Nagajeva - vrhunskog igrača, ali ne bi trebalo da bude problema jer se mi pitamo. Francuska je dobra ekipa, dosta njihovih bitnih igrača posljednjih godina je otišlo u reprezentativnu penziju i nadam se da sa njima neće biti većih problema.

Tri najbolje ekipe iz ove grupe formiraće novu i to sa najbolja tri tima gdje nastupaju Srbija, Španija, Holandija i Izrael. Jasno je ko je favorit iz ove grupe.

- Što se tiče grupe sa kojom se ukrštamo, mislim da je suvišno pričati o Srbiji i Španiji. Srbija je domaćin i uradiće sve da dobije svaku utakmicu. I Španija je vrhunska ekipa - svjetski prvak, ta hemija i kohezija, uz vrhunske pojedince, dovela ih je do vrha. Ali, mislim stvarno da ovoliko koliko radimo na pripremama i koliko se dajemo imamo pravo da se nadamo najboljem i u svaku utakmicu ulazićemo sa ciljem da pobijedimo.

Ima Crna Gora individualni kvalitet, ima i neke vrhunske igrače, ali bez kolektivne igre nema šta da traži na prvenstvu Evrope.

- Mislim da je to naša jedina šansa protiv velikih ekipa. Da kažem ekipa kao što su Španija ili Srbija. Ali, imamo i mi vrhunskih i dobrih igrača, a tek će neki kroz nekoliko godina nositi reprezentaciju. Možda nemamo kvalitet kao što imaju ove dvije selekcije, ali sam siguran da su naši momci vrhinski igrači i da će dati sve od sebe da prvenstvo na najbolji način iznesu. Naravno, radi se i na hemiji, taktičkom uigravanju, gdje moramo da budemo, pogotovo protiv tih selekcija - svjetskih i olimpijskih šampiona, na više od 100 odsto da bi mogli da ih ugrozimo. Nadam se da ćemo uspjeti i da ćemo imati čemu da se nadamo.

Psihološki momenat i stabilnost su izuzetni važni. Crna Gora to odavno nema u kontinuitetu.

- Sve je to od igrača do igrača, ali kao ekipa imamo dobru hemiju, složni smo i velika smo porodica. A što se tiče stabilnosti i mirnoće, sve to dolazi sa iskustvom. Nadam se da će neki iskusniji igrači pomoći da držimo mirnoću, a isto tako sam siguran da su mlađi svjesni da nam je to jako potrebno i da će samo da nas prate - poručio je A. Marković Perković.

Atletičari barskog kluba ,,Sanja” ostvarili izuzetne uspjehe na dva mitinga

Pet medalja i osam rekorda u Beogradu PODGORICA – Sanja Đurnić godinama je prepoznatljiva kao trenerica barskog atletskog kluba, koji po njoj nosi naziv (AK ,,Sanja”) u kojem stvara nove talente. Nekada najbolja jugoslovenska preponašica poseban akcenat daje mlađim uzrasnim kategorijama, a njeni talenti na brojim takmičenjima dokazuju da napreduju i da su zaista veliki biseri naše atletike.

Sanjini biseri zasijali su u Beogradu, gdje su tokom par dana nastupili na dva prestižna dvoranska atletska mitinga, u organizaciji AK Partizan i AK Crvena zvezda. Mladi takmičari barskog kluba potvrdili su talenat, osvojivši ukupno pet medalja (tri srebrne i dvijebronzane)ipostaviličak

Atletičari ,,Sanje” na mitingu Partizana u Beogradu

osam nacionalnih rekorda. Članovi Atletskog kluba ,,Sanja” prvo su nastupili na 9. mi-

tingu budućih šampiona, u organizaciji AK Partizan, gdje su osvojili tri medalje (dvije

Atletičari ,,Sanje” na mitingu Zvezde u Beogradu

srebrne i jednu bronzanu) i oborili pet rekorda Crne Gore. Mina Lukolić (2012.godi-

šte) osvojila je drugo mjesto u trci na 60 metara, a sjajan nastup krunisala je rekordom za

mlađe i starije pionirke, dok je u trci na 200 metara osvojila treće mjesto, uz takođe crnogorski rekord (za mlađe i starije pionirke). Srebro je osvojila i Anđela Đuranović (2008. godište) u skoku udalj, dok je Dejla Šukurica (2012. godište) oborila crnogorski rekord za mlađe pionirke na 60 metara prepone.

Mladi barski atletičari su na 15. Novogodišnjem mitingu AK Crvena zvezda osvojili dvije medalje (srebro i bronzu) uz tri crnogorska rekorda. Dejla Šukurica u trci na 60 metara prepone, dodatno je popravila najbolji državni rezultat za mlađe pionirke.

Mina Lukolić ponovo je bila druga u trci na 60 metara, dok je Anđela Đuranović osvojila bronzu u troskoku uz novi rekord za mlađe i starije juniorke. R.P.

22 Feljton

Subota, 3. januar 2026.

SPECIJALNI DOPISNIK „TAJMSA“ O HERCEGOVAČKOM USTANKU

7.

Ljudi iz donje Hercegovine bili su čestiti, ali slabi borci

U nekim pokrajinama porezi mogu biti nepodnošljivi, a pravda nedostižna, a ipak se muslimani neće usuditi da odvode žene. Svi su me uvjeravali, i žene Na početku puta (ka Grahovu, i muškarci, da je to ovđe uobičajeno, i gorko su se žalili na svoje vladike, koji, prim. prir.) imali smo svjedoke kada bi odveli njihove đevojke, nijesu pokazivali nimalo revnosti da ih povrate ratne stvarnosti, starce, muža i Autor: Vilijam Dž. STILMAN

ženu, koji su pobjegli iz Hercegovine sa onim što im je ostalo od imovine, a putovali su iz Ljubomira, udaljenog sat vremena od Trebinja, sve pješice, noseći teret koji ne bih poželio da nosim ni jednu milju.

Sudeći po njihovom izgledu, nijesu mogli imati manje od 70 godina starosti, ali sudeći po opštem izgledu ovdašnjih staraca, rekao bih prije da su oko osamdesete.

Dalje putem, sreli smo cijelu porodicu, natovarenu onim što im je ostalo, majka je nosila na leđima svoje najmlađe u kolijevci; svi natovareni, osim malog trogodišnjeg dječaka, koji je u velikom veselju skakutao bosonog po stijeni. Otac je ostao, a đed, prestar da bi se borio, pratio je porodicu radi zaštite. Nekoliko ovaca i koza išlo je pred njima, njihova sadašnja jedina hrana.

Sljedeći je bio ranjeni Bokelj („Bocchese“) koji se vraćao iz Gacka, đe je izgubio nekoliko prstiju u nedavnoj borbi, a osvetio se tako što je odsjekao glavu Turčinu - agi te zemlje, noseći njegov mač optočen srebrom, isto tako bogate pištolje, i jelek prekriven pucama i tokama od teškog srebra. Njegov konj i sve što je nosio bili su plijen. Reče nam da je Derviš-paša, sa sedam bataljona regularne vojske (bataljon, kako sam čuo od najboljih austrijskih vlasti, nema više od 400 do 450 ljudi), sa dva ili tri bataljona neregularnih, uspio da ponovo snabdije hranom Pivu, pošto je četa hri-

šćana kojima je pripadao i naš izvjestilac, imala samo 300 ljudi, pa se nijesu mogli održati.

Mjesne vlasti na Grahovu su me obavijestile da se za dandva očekuje konvoj sa namirnicama iz Dubrovnika za Trebinje, i da se sprema veliki napad. To je, vjerovatno, bio razlog za malobrojnost snaga oko Gacka.

Sa svih strana dobijao sam potvrdu mišljenja, da ustanak nije pripreman spoljašnjim intrigama, da ga komiteti nijesu očekivali i da su bili za njega nespremni – nespremni da ga efikasno pomognu. Broj dobrih pušaka bio je mali u odnosu na broj ustanika, a mnoge sam viđao sa staromodnim tufecima. Žalili su se što ne mogu da ozbiljno napadnu Turke, jer njihovo oružje nije imalo veliki domet, pa su morali da biraju položaje na kojima bi im trupe došle u blizinu. Puške su, međutim, polako pristizale, i očito je bilo nemoguće, pri naklonosti slovenskog stanovništva Austrije prema ustanicima, osmisliti ili sprovesti mjere kojima bi se spriječilo unošenje oružja i municije u Hercegovinu; a svaki pokušaj da se to rigorozno prati, vladi bi stvorio nesagledive probleme.

Neki ljudi u Boki Kotorskoj davali su šestinu svojih prihoda za podršku pobunjenicima.

Krivošijani, koji su činili najveći strani element u ustanku, nijesu mogli biti obuzdani nikakvim vladinim mjerama; i s najvećom odlučnošću da to

Hercegovci na naslovnici časopisa L’Illustration Journal Universel, 1875. godina

učine, austrijske vlasti ih nijesu mogle spriječiti da pređu granicu kada im je bilo volja. Crnogorci na Grahovu su se pohvalno izražavali o borbenosti Krivošijana, ali su redovno govorili da su lopovi.

Ljudi iz donje Hercegovine bili su čestiti; ali iako su se prvi pobunili, bili su slabi borci.

Vrijednost čovjeka kao borca ​​izgleda zavisi od njegovog

geografskog položaja – što je bliže crnogorskoj granici, čovjek je bolji; a u nižim oblastima, đe je prevlast muslimanskog elementa veća, karakter naroda je shodno tome oslabljen. Ljudi iz tog kraja, da se poslužim riječima jednog crnogorskog oficira, „ni na šta drugo ne misle osim na turski kolac“; dok je kod Crnogoraca, Krivošijana i njihovih srodnih

brđana hrabrost glavna osobina, a najveća želja je poginuti u borbi: tako da za čovjeka kažu da je umro samo kad umre prirodnom smrću; za čovjeka koji je poginuo u borbi kažu nema ga, nestalo ga je, a njegova porodica smatra da bi mirna smrt bila pravi razlog za žalost - a ne smrt u borbi.

Sreli smo na putu ili nas je prestigao jedan broj ljudi koji su odlazili kući sa plijenom, ili ranama, ili se vraćali u borbu, a broj drugih bio je vrlo mali. Žena i djece je međutim bilo vrlo mnogo. „Politički kapetan“ sela je rekao da ih je bilo oko 1.000 raspoređenih po kućama, crkvi i logorima; neki su doveli svoja stada, a neki ništa sem krpa na leđima. Rekao je da oni koji imaju svoja stada nijesu primali ništa od vlade, a oni koji nijesu imali ništa primili su malu pomoć. On je to jutro izdao posljednje namirnice iz rezervi i dok mu ne stignu nove nije imao šta da im ponudi osim neobranog kukuruza na njivama. Neprestano su stizali novi, a neki borci imali su zadatak da traže i dovode pojedince i porodice koje su lutale po hercegovačkim planinama.

Ovđe je bila primitivna bolnica, u koju su donosili ustanike ranjene u blizini crnogorske granice, kao na najbliže bezbjedno mjesto.

Otišli smo da vidimo neke od izbjeglica - uglavnom žene, i to u takvim dronjcima i bijedi da im ne bi bilo dozvoljeno da prose na ulicama Londona,

Vilijam Dž. Stilman je bio američki diplomata, slikar, novinar i publicista koji je boravio u Hercegovini i Crnoj Gori 1875-1877. godine, nakon čega je objavio djelo „Hercegovina i posljednja pobuna: uzroci potonje i lijekovi“ (London, 1877). Ovdje donosimo veći dio te knjige. Priredio Slobodan Čukić

Grahovo, prva bolnica u kući Kovačevića

Bolnica na Grahovu, crtež, 1875. godina

u društvu dva ili tri starca koji su prešli borbeno doba čak i za ovu zemlju. (Prestigli smo jednog koji je iz Krivošija otišao u rat, a koji je zaboravio da li ima sedamdeset pet ili sedamdeset šest godina.) Moj saputnik je pitao što ih je navelo da odu od kuće i dođu ovamo.

Izgleda da nijesu imali nikakvu određenu ideju, osim da pobjegnu od Turaka. Očigledno je to bila opšta panika, uobičajena u pobunama u turskim provincijama. Dugo iskustvo naučilo je hrišćane da je izbijanje pobune uvijek praćeno opštim i zločinačkim varvarstvom; i kada borbe počnu, nema sigurnosti za hrišćane, žene ili đecu, ništa više nego za ljude, osim u bijegu preko granice, ili u nepristupačne planine. Cijela turska istorija opravdava ovu strijepnju – naviku Turčina da udara bez razlike u ličnostima ili u krivici.

Kada smo ih pitali na što se naročito žale, svi su rekli isto - Turci su ih pljačkali, uzimali što su htjeli – njihova stada, štogod su imali u kućama, pa čak i njihove kćeri ako bi im se dopale, te ih nikada više ne bi viđeli.

O ovim žalbama smo ih detaljno ispitivali, jer će se viđeti da je to istinski žig turskog ugnjetavanja. U nekim pokrajinama porezi mogu biti nepodnošljivi, a pravda nedostižna, a ipak se muslimani neće usuditi da odvode žene. Svi su me uvjeravali, i žene i muškarci, da je to ovđe uobičajeno, i gorko su se žalili na svoje vladike, koji, kada bi odveli njihove đevojke, nijesu pokazivali ni malo revnosti da ih povrate. Jedna visoka, iscrpljena starica, oko šezdeset godina, stajala je kao spomenik bijede, slušala je i suze joj potekoše niz naborane obraze. Gledala je moga druga koji je prevodio, sve dok na kraju, kada se pričalo o nekoj sličnoj patnji od koje bi se i kamen rasplakao, nije zagnjurila lice u svoju odrpanu haljinu i briznula u silovit plač. Nije joj ostalo ni jedne duše od cijele njene porodice.

Bila je bez iđe ikoga. Bilo bi nemilosrdno pitati je dalje. I moje vlastite oči se napuniše suzama pa nijesam mogao dalje govoriti a da ne popustim. Okrenuo sam se, da se ne odam, i otišao do glavnog puta.

Dolje kod crkve, rekli su, bio je veliki skup - da li bih išao da ih vidim? Tu su bili samo oni izgladnjeli koji su došli po hljeb, a nikog nije bilo da im ga da. Ne, nijesam mario hoću li viđeti i saznati išta više, ne bih mogao ništa učiniti i da su mi džepovi puni. (Nastavlja se)

Objektiv 23

Subota, 3. januar 2026.

PODGORIČARENJE: Priča o povratku mornara Miodraga Koprivice u Titograd Prije pola vijeka ovako je po- morala je postati važna vijest u novogodišnjem izdanju Pobjede prije pola vijeka činjala važna praznična viPiše: Stojan STAMENIĆ

Piše novinar Pobjede u tom prazničnom broju prije pola vijeka: „Desetak kartonskih kutija u Miodragovom stanu puno je fotografija, negativa, filmskih traka“. Ima li ljepšeg odgovora na pitanje šta za nekoga, bilo koga, može da znači bogatstvo?

*** Nego, Bubo Koprivica i njegovih 18 godina na moru. Prvih šest plovio je stalno za Indiju.

Po nekoliko mjeseci u jednoj luci ostajao i to vrijeme koristio da obiđe što više gradova. Da vidi neke istorijske spomenike, neka djela umjetnosti… I više i bitnije od svega - da upozna ljude.

Kakva su to samo bila poznanstva… Jednom je imao priliku da tamo, u dalekoj tuđini i bijelom svijetu, bude i profesor u srednjoj školi!

Ovako: našao se jugoslovenski, crnogorski brod u američkoj državi Vašington, na Pacifiku, tamo u jednom zalivu između Sijetla i kanadskog Vašingtona. Jednog predavača u školi zaintrigirao je usidren brod sa jugoslovenskom zastavom, pa je fino došao do mornara - i tražio zapovjednika broda. Javio se Bubo. I čuo je neobičnu molbu: da dođe u školu i američkim đacima održi predavanje o jugoslovenskom društvenom sistemu, ekonomiji i našem narodu!

Brodski oficir iz Crne Gore, tada i prije više od pola vijeka s odličnim znanjem engleskog, pristao je da usliši molbu. Na kraju časa onaj američki „kolega“ prišao mu je i stisnuo ruku. „Imao sam i ja od Vas šta danas da naučim“. *** Bubo u Bermudskom trouglu. Mislite da je tih 18 godina moglo da prođe bez opa-

Brod „Zeta“, jedan od ponosa „Jugooceanije“

snosti? Cijeli jedan „ples“ u dugoj, uraganskoj oluji, nedaleko od Bermudskih ostrva, dočekao je na brodu „Banat“.

Pamtio je ovako: „More, 12 bofora… Oluja da je porediš sa ciklonom. I poziv za pomoć, koji primamo u svoj našoj nevolji - od jednog grčkog broda. Šta da im odgovoriš; i sami smo u velikoj opasnosti, brod nam pleše, a na jednom mjestu je i oštećen. Znate li šta to znači, kakvi su to lomovi i odluke, da li da odete da pomognete ili ne?“.

Na kraju je ispalo da su, na tom brodu „Banat“, u toj oluji bili i bliži smrti od onih Grka.

Ali, preživi se… Ni ružno sjećanje ne ostane: ode sa prvim suncem i prvim danom na mirnom okeanu. Kaže Bubo: „To vam dođe na kraju… Kao da nije bila stvarnost. Kao da ste samo zapamtili da ste imali neke ružne snove“.

Pa opet, kući bi Bubo, u Titograd, donosio samo neke lijepe priče. I svaka bi blistala kao slika: iz Japana, pa sa Kube, iz Meksika, sa sjevera Sibira ili iz Burme, sa malajskih ostrva.

ARHIVA POBJEDE

Još brodova Jugooceanije: u noći 31. decembra te 1975. „Admiral Zmajević“ brodio je, negdje od francuskog Marseja ka Kini. „Kapetan Martinović“ bio je negdje na putu od Port Sudana i Crvenog mora ka Lisabonu! „Durmitor“ se iz one divne i najveće belgijske luke Antverpen spremao za put ka Dalekom istoku… „Trinaesti jul“, šta mislite? Od Bahia Blanke, luke argentinskog Buenos Airesa… Ka obali Sovjetskog Saveza, ali onoj dalekoistočnoj, ka Vladivostoku!

I mislite da je tu kraj novogodišnje priče crnogorskih brodova i mornara, prije pet decenija? Iste noći, 1. januara 1976. „Metohija“ je iz Penanga, u Maleziji, grabila sjeverno, Tihim okeanom, ka Jokohami i Nagoji u Japanu. A „Prvi februar“? Iz tropske Parangue, jedne od najstarijih brazilskih luka na Atlantiku, kretao se ka Crnom moru.

Na svim meridijanima i na svim širinama. I gdje sunce miluje ekvator i gdje se ruke mrznu od hladnoće. Po raznim lukama… I još više - na raznim morima. Na otvorenoj pučini.

Tačno u ponoć, bez kopna na horizontu.

Ovako je Pobjeda u prazničnom broju prije pola vijeka pisala o tim silnim crnogorskim brodovima: „Ni jedan jedincati među noći smjene dviju godina neće biti u domaćoj luci!“

Kapetan duge plovidbe Miodrag Bubo Koprivica

Isječci iz prazničnog broja objavljenog 31. decembra 1975.

ARHIVA POBJEDE

***

Bubov put do kuće PRIVATNA ARHIVA

jest: jedan mornar će, nakon 18 godina pustolovina i službe okeanima i morima, Novu godinu dočekati prvi put kod kuće, u Titogradu.

Pa je tako taj Miodrag Koprivica za taj praznik, među onima za koje je uvijek i prije svega bio njihov Bubo – najmanje želio da govori o sebi. Već je čitaoce Pobjede molio da se u novogodišnjoj noći sjete svih moreplovaca.

Recimo, kotorske „Jugooceanije“. I svih tih mornara koji će u tom trenutku, na pučini, daljinu do najbližih mjeriti hiljadama kilometara.

Kakve je samo fotografije sa putovanja dopremao: recimo, ruševine drevnih gradova Inka i Maja. Neke savršeno slične i savršeno različite iz džungli Kambodže i dalje po Indokini. Kaže novinar Pobjede, u tom prazničnom broju: „Desetak kartonskih kutija u Miodragovom stanu puno je fotografija, negativa, filmskih traka“… Ima li ljepšeg odgovora na pitanje šta za nekoga, bilo koga, može da znači bogatstvo?

Miodragu je bilo teško da odabere, da odgovori na pitanje koja mu je destinacija ili dogodovština iz kapetanskog puta i svih tih godina najdraža. Za Pobjedu je tada kazao samo: „Bila bi potrebna podeblja knjižurina, pa da…“.

I znate već.

Kapetan je još dodavao, to mu je bilo posebno važno, da ne pije, ne puši, po lukama zaobilazi bučne lokale. „Zamišljaju nas kao grube ljude, nemirna duha, sklone porocima. Govore za nas - lako je njima, putovanja, viski, provodi! Tako je, ali i nije tako. Za mene je posao, pored dužnosti i zarade, prilika da se nešto vidi i nauči…“.

Na kraju, naš mornar novinara skoro da prekorijeva: „Jedan čovjek došao kući za praznike, kakva je to vijest, šta je tu za novine, šta je tu interesantno?“. A Pobjedin tadašnji autor Luka Gojnić već uveliko piše: „U prilici smo da vas izvijestimo da će doskorašnji zapovjednik broda ‘Zeta’ Miodrag Koprivica najluđu noć

dočekati u Titogradu, u krugu porodice“…

Opet, nije da je to bila udarna vijest; pronašli smo je zavučenu na srednjim stranama, u jednoj bezbrižnijoj rubrici.

Dok se, recimo, sa naslovnice zorio naslov da nekih 12 odsto Crnogoraca u 1976. godinu ulazi - sa partijskom knjižicom.

O ironije, o zaludnih ideala…

Na kraju Bubo i novinar Pobjede pominju i jedan kuriozitet: posada onog broda, znaju oni i kog, koji će preko Pacifika grabiti od Azije ka Americi, doživjeće nešto jedinstveno. Kad budu plovili od luke u Japanu ka San Francisku, pri prelasku preko 180. meridijana, dva dana uzastopno slaviće Novu godinu!

I super je što je tako. Jer zamislite onu posadu crnogorskog broda, koja te noći grabi od Amerike ka Aziji, pa joj se desi da taj najljepši dan u godini, prosto, mora da preskoči. Da direkt iz 31. decembra „pređe“, na pučini, pravo u 2. januar.

Onda bi tim mornarima sve te zvijezde nad okeanom treperile drugačije; neke blistale kao osmijesi, neke kao radosnice, neke malo čežnjivije…

Baš kao i njihovim najbližima. Kao i onom pilotu i pustolovu Egziperiju, dok se sjeća svog Malog princa i traži ga u zvijezdama, na kraju jedne knjige. *** I gdje su nam svi ti brodovi, i ti i takvi mornari? Da li biste ih opet, pa i u tuđini, Crnoj Gori za Novu godinu poželjeli? I treba li onda bilo kome objašnjavati zbog čega je vijest u Pobjedi, prije pola vijeka i u njenom posljednjem broju 1975, morala da bude: „Nakon 18 godina plovidbe po svim morima svijeta, zapovjednik broda Miodrag Koprivica prvi put će novogodišnju noć provesti u Titogradu, u krugu svoje porodice“…

24 Oglasi i obavještenja Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

Subota, 3. januar 2026.

6

OBAVJEŠTENJE Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

Дана 2. јануара 2026. у 86. години умрла је наша драга

e-mail:

БРАНКА Рада МАШКОВИЋ

5

Dana 2. januara 2026. u 85. godini umro je naš dragi

VELIMIR - VELJO Tomanov KEKOVIĆ

RE­DAK­CIJ­SKI KO­LE­GI­JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

društvo

Jovan Nikitović

kultura

рођена СТЕВАНОВИЋ

Саучешће примамо у капели Загорич - Подгорица, 2. јануара од 10 до 15 часова и 3. јануара од 9 до 12 часова, након чега ће се обавити сахрана у родном селу Љута - М. Морача у 15 часова. Цвијеће се не прилаже. Кућа жалости: Николе Ковачевића 10, Подгорица.

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455,

ОЖАЛОШЋЕНИ: син РАНКО са породицом, кћерка ЉИЉА са породицом и породица пок. сина РАДМИЛА као и остала родбина

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 2. januara od 12.30 do 15 časova i 3. januara od 10 do 13.30 časova, kada krećemo za Novo Selo, gdje će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u 14 časova.

Kuća žalosti: Veliše Popovića br. 2, Tološi.

OŽALOŠĆENI: kćerka SVETLANA, sestra ANKA, bratanične ZDENKA, DANIJELA, VERA i JELENA, sestrići i sestrične SEKULIĆ, PERIĆ i RAIČEVIĆ i mnogobrojna porodica KEKOVIĆ

tel/viber: 068/034-555

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede Urednik Bojan Đurišić

Cjenovnik čitulja Formati

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

15€ 33€ 35€ 55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

Zamjenica urednika

1/9

OBJEKTIV

1/8

Ana Popović

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Cijene OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike) OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.

Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja 25

Subota, 3. januar 2026.

25

Тужним срцем јављамо да је дана 2. јануара 2026. године изненада преминуо наш драги

32

Dana 1. januara 2026. godine umrla je

52

Tužnim srcem javljamo da je dana 1. januara 2026. u 85. godini, preminuo naš dragi

САША Костадинов ШУНДИЋ 1970–2026.

DARINKA DARE Pavlova JOVIĆEVIĆ rođena LUBARDA

Саучешће примамо у Градској капели у Никшићу 2. јануара од 11 до 16 часова и 3. јануара од 11 до 13 часова, када се креће за Васиљевиће – Жупа, гдје ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu najbližih 2. januara na Novom groblju na Cetinju.

ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка ЈОВАНКА, кћерка МИЛИЦА, брат МОМИР, сестра РАНКА, стричеви МИРКО и МИЛЕТА са породицама, тетке СМИЉА, ЦИЦА и МИЛИЦА са породицама и остала родбина ШУНДИЋ и ујчевина ЂУРИЧИЋ

4

Дана 2. јануара 2026. послије дуге и тешке болести преминула је у 91. години наша драга

Dana 31. decembra 2025. godine preminuo je naš dragi

СТАНА Милорада ДУБЉЕВИЋ

HALJILJ Rustema LJULJANOVIĆ

рођена КЕЦОЈЕВИЋ

OŽALOŠĆENI: PORODICE LJULJANOVIĆ, VODOPIĆ i ostala mnogobrojna rodbina

ЗОРКА Љубова ВУКЧЕВИЋ 29

Саучешће примамо у капели под Требјесом 3. јануара од 11 до 16 часова и 4. јануара од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МИЛЕВА, син БОБАН, кћерка СНЕЖАНА, унучад ТИЈАНА, МАТИЈА и МАША, сестре ДАРИНКА и ЈЕЛИСАВКА, снахе ЗОРИЦА, ЗОРА и СТАНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестрична и остала многобројна родбина

Дана 2. јануара 2026. у 94. години преминула је наша драга

Dženaza će se obaviti 2. januara 2026. godine u Rimu.

OЖАЛОШЋЕНИ: кћерке МИКА, ОЛГА, БОБА и БУБА, унука КСЕНИЈА, унуци АЛЕКСАНДАР, СТЕФАН, СРЂАН и СИНИША, јетрва СТАНА, синовци, синовице, братанићи, сестрићи, сестричине и остала бројна родбина ДУБЉЕВИЋ и КЕЦОЈЕВИЋ

1949–2026.

OŽALOŠĆENI: sinovi SREĆKO, RAJKO i VUKAŠIN, kćerke SUZANA i SONJA, snahe MARIJANA i MARIJA, unučad ALEKSANDAR, DANIEL, LIDIJA, DANILO, LUCIJA, ANĐELA, KSENIJA i ANDRIJA i ostala rodbina

26

Саучешће примамо у Градској капели 3. јануара од 11 до 16 часова и 4. јануара од 11 до 13.30 часова када крећемо за Горње Поље, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова. Цвијеће се не прилаже.

ПЕРО Душанов МИРКОВИЋ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 2. januara od 10 do 16 časova i 3. januara od 9 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti 3. januara u 14 časova na Novom gradskom groblju u Budvi.

OŽALOŠĆENA PORODICA JOVIĆEVIĆ

56

Дана 2. јануара 2026. године упокојио се у Господу наш вољени

RATKO Mijatov MIJATOVIĆ

21

Са тугом у срцу јављамо да је у 83. години умрла наша драга

РАДОЈКА-РАКА Ђорђа РАДУЛОВИЋ рођена КРИВОКАПИЋ

Саучешће је примано у капели под Требјесом 1. јануара 2026. од 12 до 16 часова и 2. јануара у Градској капели од 11 до 15 часова, када је и обављена сахрана на Градском гробљу у Никшићу. ОЖАЛОШЋЕНИ: син ЖАРКО, ћерке СЛОБОДАНКА, АЛЕКСАНДРА и НАДА, браћа МИЊА, ЖАРКО и ЈУЏО, сестре ДАНИЦА и ДРАГИЦА, сестра од стрица МИЛКА, унучад ЈЕЛЕНА, ИВАН и ЛУКА, праунучад АЛЕКСАНДРА и БОЈАНА, ђевер РАТКО, јетрва МИРЈАНА, снахе ГАРА и РАДА и остала родбина РАДУЛОВИЋ и КРИВОКАПИЋ

рођена БОГОЈЕВИЋ

Саучешће примамо у градској капели Чепурци 3. јануара од 9 до 14 часова када крећемо за село Штеке, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова у породичној гробници. ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЕСЕЛИН, ДРАГАН и НЕНАД, ћерка РАДМИЛА, снахе ЈАГОДА, БОЈАНА и ЗОРИЦА, браћа ИЛИЈА и ВЕЉКО са породицама, унучад, праунучад и остала многобројна родбина ВУКЧЕВИЋ и БОГОЈЕВИЋ

26 Oglasi i obavještenja

Subota, 3. januar 2026.

10

Дана 2. јануара 2026. у 74. години преминуо је наш драги

3

Дана 1. јануара 2026. изненада је преминула у 86. години наша вољена

ТОМО Душанов СЈЕКЛОЋА

ВУКОСАВА Чедомира ГУЗИНА

Саучешће примамо у капели под Требјесом - Никшић, 2. јануара од 11 до 16 часова и 3. јануара од 11 до 14.30 часова, када се креће за Драгову Луку, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. ЦВИЈЕЋЕ СЕ НЕ ПРИЛАЖЕ.

Саучешће примамо у капели на градском гробљу Чепурци 2. јануара од 10 до 15 часова и 3. јануара од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана на гробљу Чепурци.

рођена ПЕШИЋ

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга БРАНКА, синови СРЂА и СЛАВКО, кћерка СВЕТЛАНА, сестра ЗОРКА, синовац РАДОВАН, сестрићи ВОЈИН и ВЛАДИМИР, синовице МИРЈАНА и СТАНИСЛАВКА, сестричина МИЛИЦА, снахе ВЕРА и МАРИЈАНА, унучад СТРАХИЊА, ДИМИТРИЈЕ, МИЊА и САРА и остала многобројна родбина

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

28

ОЖАЛОШЋЕНИ: син ДЕЈАН, ћерке ЗОРИЦА и ГОРДАНА, сестра БОСА, снаха НАТАША, унучад СНЕЖАНА, ДРАГУТИН, АЛЕКСА, АНДРИЈА и ЛУКА, братанићи, братанична, сестрићи, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне и остала родбина ГУЗИНА и ПЕШИЋ 48

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Posljednji pozdrav

VUKOSAVI GUZINI

Pamtićemo te po dobroti i plemenitosti.

Počivaj u miru.

Porodici Jovićević iskreno saučešće.

Tužni posljednji pozdrav dragom prijatelju i kolegi

DARINKI DARI JOVIĆEVIĆ

Pamtićemo te i čuvati od zaborava.

BOSA KLJAJIĆ sa porodicom

11

MIODRAG MIJO DARMANOVIĆ Dobra i časna dušo, počivaj u miru.

RADOVAN ĐUROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu

S tugom se opraštamo od naše voljene sestre od tetke

DARINKI DARI JOVIĆEVIĆ

NADEŽDE – NADE Veselina MILATOVIĆ

Od đeverične NATALIJE ADŽIĆ sa porodicom

Zahvalne za ljubav, odanost i poštovanje prema našoj porodici.

39

Posljednji pozdrav

44

LJILJANA i DIJANA ĆETKOVIĆ

20

38

Posljednji pozdrav kumu

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

TOMU Ostaćeš zauvijek upamćen kao veliki čovjek i iskreni prijatelj.

Počivaj u miru.

NENA sa porodicom

BAĆKU

DUŠANKA KASOM

Posljednji pozdrav kumu

TOMU RAJO, GOCA, ANA i DARKO sa porodicama

MAJA ĐURIČKOVIĆ

33

40

Ćića, počivaj u miru a mi ćemo zauvijek čuvati uspomenu na tebe i tvoj vedar lik.

Bila je čast i zadovoljstvo družiti se sa dobrim čovjekom. Počivaj u miru, a tvoj Dušan ima prijatelja dok sam živa.

Posljednji pozdrav strini

TOMU

JOVICI

DUŠKU VUKOVIĆU

KOMŠIJE IZ ULAZA

53

22

STANKA BOJIĆ sa porodicom

41

Posljednji pozdrav

TOMU SJEKLOĆI

Bio si dio mog života na poseban način.

Tvoja dobrota, podrška i prisutnost zauvijek će živjeti u mom srcu. Počivaj u miru.

SLAĐANA SAMARDŽIĆ

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BOŽO i JELENA ĐUROVIĆ

Oglasi i obavještenja 27

Subota, 3. januar 2026.

50

13

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom kumu

8

Posljednji pozdrav komšiji

DRAGOLJUBU-BAĆKU KRUNIĆU BAĆKU

DRAGOLJUBU-BAĆKU KRUNIĆU Brate moj, život sa tobom je bio ispunjen. Sada si nam ostavio bol, patnju i prazninu. Uvijek ćeš biti prisutan dok mi postojimo.

Hvala ti na tvojoj dobroti i ljubavi prema nama.

Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

Neka ti je laka crna zemlja i počivaj u miru.

Osoblje kafe bara „PASAŽ“

Tvoji RANKO i NADA sa porodicom

51

7

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

Tvoji kumovi SLAVKO, BRANKA, VUK, NAĐA i MARKO STANIŠIĆ

DRAGOLJUBU-BAĆKU KRUNIĆU

BAĆKU 31

Dragi naš

Bio si najbolji brat i ujak koji postoji. Bolna je praznina koju ostavljaš tvojim odlaskom. Sa ponosom ćemo nositi uspomenu na tebe.

BAĆONI

ĐUKANOVIĆ VELJKA sa porodicom

Sestra LJUBINKA sa porodicom

Boemu, majstore, saigraču, druže. Počivaj u miru. ŠICO i BANJO MUGOŠA

12

Ostao sam bez druga, kuma i brata

Posljednji pozdrav našem dragom drugu

37

DRAGOLJUBU- BAĆKU KRUNIĆU

BAĆKA KRUNIĆA

Kume, ništa više neće biti kao prije. Dok budem živ bićeš sa mnom kao da si tu.

Dako se sretnemo tamo neđe na taj svijet. Počivaj u miru. Zauvijek ću te čuvati od zaborava.

Tvoj kum SLAVKO STANIŠIĆ

Pamtićemo te i čuvati od zaborava.

Tvoji drugovi: RAŠO DRAŠKOVIĆ, PEKO NIKČEVIĆ i MIRKO PETROVIĆ-NJEGOŠ sa familijama

Opraštamo se od našeg velikog prijatelja legende crnogorskog fudbala

DRAGOLJUBA-BAĆKA Milovana KRUNIĆA 1954–2025.

S poštovanjem,

RADE, LJUBO i MIRKO PETROVIĆ-NJEGOŠ sa familijama

14

28 Oglasi i obavještenja Sa tugom u srcu opraštamo se od našeg dragog sestrića i brata

Subota, 3. januar 2026.

16

15

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

SAŠI ŠUNDIĆU

SAŠE ŠUNDIĆA

Moj Sajo, bio si mi više od brata. Moj ponos i velika podrška, mojoj djeci i meni. Ispratio si svaki njihov korak i napredak, tužna sam beskrajno.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Tetak ŠUĆO i tetka CICA GLOBAREVIĆ sa porodicom 17

Posljednji pozdrav dragom

Tvoja sestra LIDIJA, sestričine ANĐELA i MARIJA

Premalo je riječi za preveliku tugu. Neka te anđeli čuvaju, naš dobri Sale.

Rano naša neprebolna, počivaj u miru, a u našim srcima živjećeš vječno.

Tetka SMILJA ĐURIČIĆ

42

24

DRAGO Lazarev BORILOVIĆ Tužan je ovaj dan koji nas podsjeća na rastanak sa tobom.

Dani prolaze, a tuga za tobom ne briše tragove.

Ostavio si puno lijepih uspomena da te vječno pamtimo i o tebi sa ponosom da pričamo.

Svu svoju plemenitost, dobrotu i nježnost posvetio si porodici.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Dvadeset dvije godine je od smrti naše voljene majke

SJEĆANJE

TVOJA PORODICA

I svaki dan... ponovimo onu istu neispunjenu želju: „E da je tata živ“, a majka kaže: „ Moj pošteni Majo“

MARKO IVKOVIĆ

Ćerke VANJA i IVANA i supruga LJILJA

MARKO IVKOVIĆ

VERE Idžove KAPIČIĆ

Tvoji: ILIJA, IVANA i MAJA 19

35

ZORICA VULETIĆ rođene CEROVIĆ

S poštovanjem i ponosom nosimo Te u našim srcima i mislima i čuvamo od zaborava.

SLAVKO i BEBA

Ljudska ćeri poštenijeh roditelja, banice, prođe godina dana, nedostaješ.

NATAŠA DAMJANOVIĆ sa djecom i unučadima

30

54

JEJA, Nedostaješ svakog dana, a ljubav koju smo dijelili ostaje zauvijek u srcu. Zahvalni što smo te imali.

STANUŠE KOVAČEVIĆ

58

Sa ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

Prazninu koja je nastala tvojim odlaskom ispunjavamo najljepšim uspomenama na tvoj dragi lik, čistu dušu i veliko srce.

Neka te anđeli čuvaju a mi te čuvamo od zaborava.

Tri su godine od smrti naše voljene

Tvoji: supruga STANKA, sin ZDRAVKO, snaha ANA, unuk LAZAR i unuka JOVANA

MILETA BOGIĆEVIĆ

Tuguju za tobom tvoji: supruga ZORA, sin MILOŠ, kćerke BILJANA i DANICA

RADISLAV RAJKO DRAGOJEVIĆ

Navršava se 15 godina otkako nije sa nama naš voljeni

2

Fališ nam u svemu, u riječima, pogledima, savjetima i tišini, svaki dan nosi istu bol i isto nedostajanje. Živjećeš vječno sa nama!

SAŠI ŠUNDIĆU Tetka MILICA, sestra ADRIJANA i brat VLADO

od sestre ANKE RAIČEVIĆ sa porodicom

46

Tri su godine kako nije sa nama naš voljeni

Zauvijek u našim srcima.

VELIMIRU - VELU KEKOVIĆU

Tužna godina prođe bez našeg voljenog supruga i oca

SAŠI ŠUNDIĆU

Posljednji pozdrav našem

27

18

Posljednji pozdrav mom dragom i voljenom sestriću

SAŠI ŠUNDIĆU

VESNA i MARKO ŠĆEPOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav svom dragom bratu

Bol nije u suzama, nego u duši i našim srcima u kojima ćeš vječno živjeti. Volimo te.

Sestre LJILJA, MILICA, ROSA i TANJA

47

LJILJANA KADIJA Vrijeme prolazi, a tuga za tobom je vječna.

KRSTIĆ, DANIJELA, ANDRIJA, MAŠA, SARA

57

LJILJANA KADIJA 21 godinu od kada nisi sa nama.

Vrijeme nije umanjilo bol i tugu.

U svemu si ostavila trag i zauvijek si dio nas.

Tvoj sin PEĐA sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Subota, 3. januar 2026.

36

Dragi naš

Navršava se godina od kada nas je napustio naš dragi

9

IGORE Batka POPOVIĆU 2. 1. 1999 – 2. 1. 2026.

Dok živimo i mi živjećeš i ti u našim srcima.

Roditelji MILIVOJE i RADMILA, brat SAŠA i sestra BILJANA sa porodicama

MILUTIN MIŠO MARTINOVIĆ

1

Дана 3. јануара 2026. године навршава се четири године од када нас је напустио наш драги

Svaki dan je teži od prethodnog, a praznina koju si ostavio svojim odlaskom sve veća.

Nadamo se da si pronašao svoj mir koji zaslužuješ.

Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo u nedjelju, 4. januara 2026. godine u 10 časova, posjetiti njegovu vječnu kuću na Novom groblju u Podgorici.

OŽALOŠĆENA PORODICA

БОШКО МИЛОЊИЋ 49

Pola godine bez mog

43

Navršava se pola godine otkako nas je napustio naš voljeni

Био си оличење доброг и достојанственог човјека, супруга, оца и ђеда. Недостајеш нам сваког дана све више. Чуваћемо те у нашим срцима и с љубављу и поносом чувати од заборава.

ŽARKA-ŚOBOTE POPOVIĆA Tajo moj… pola godine bez tvog glasa i čvrstog zagrljaja. Oči moje … ponosu moj. Ćutim, a svuda te tražim. Nevjerica. Nema te. Čekam. Dušo duše moje.

Volim te najviše, zauvijek.

Tvoj MEDO

2. 1. 2016 – 2. 1. 2026.

55

DRAGOMIR – BATO ĐURANOVIĆ Uvijek si u našim srcima, stalno prisutan nikad zaboravljen.

ŽARKO - ŚOBOTA POPOVIĆ Tvoje veliko srce puno ljubavi kucalo je za sve nas.

Tvoje riječi čujemo na svakom koraku i uvijek znamo što bi nam ti rekao i kako bi ti razmišljao.

Ostavio si za nas putokaz i mi znamo kojim i kakvim putem treba da idemo dalje. Teško i bolno je.

Jedina utjeha nam je što si otišao dostojanstveno, na grudima i rukama nas, tvojih najmilijih, okružen ljubavlju i brigom.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati u svojim srcima.

SLAVICA i NATAŠA

Супруга СТАНКА, син ВЛАДИЦА и кћер ВАЊА са породицама

Vole te i tuguju za tobom tvoje: supruga LIDA, šćeri IVANA, TIJANA, MARIJA i VANJA sa porodicama 34

Navršava se četiri godine od kada nije sa nama

MILENKA

DRAGUTIN – DRAGO VUKIĆ

Nedostaje nam velika ljubav i pažnja kojom si nas obasipao.

Anđeli neka nam te čuvaju.

45

Navršava se pet godina od smrti naših oca i majke

i ĐUROVIĆ

DANICE

Vrijeme prolazi, ali tuga i sjećanja ne blijede. Živite u našim mislima i srcima. Počivajte u miru.

MIRJANA, LJILJANA, ZORICA i SANJA

40 tužnih dana

RAJKO pok. Rada MILOVIĆ BUBA, MIMA, NIKOLA, KATARINA i PAVLE

3. januara 2026. godine navršava se 40 dana otkad nijesi sa nama, svakog dana sve više nedostaješ. Počivaj u miru. Sa poštovanjem, TVOJA PORODICA

23

30 Oglasi i obavještenja Crna Gora Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Raspisan međunarodni konkurs za urbanističko-ahitektonsko idejno rješenje Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja „Velje brdo“ Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo je Međunarodni konkurs za urbanističko-ahitektonsko idejno rješenje Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja „Velje brdo“.

Predmet konkursa je izrada urbanističko-arhitektonskog idjenog rješenja Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja „Velje brdo“, ukupne površine 61.356 m 2, a koji se prostire na dijelu kp 387/1 KO Velje brdo. Osim navedenog, predmet konkursa je i izrada idejnog rješenja sabirne saobraćajnice koja opslužuje predmetni blok, a kojom će se omogućiti pristup lokaciji sa glavnog Bulevara „Velje brdo“.

Cilj konkursa je izbor najkvalitetnijeg, jasno čitljivog i planski provjerljivog idejnog urbanističko–arhitektonskog rješenja Bloka A1, odnosno rješenja koje će biti neposredno primjenjivo u planskom dokumentu i omogućiti faznu i ekonomičnu realizaciju. S tim u vezi, idejno urbanističko–arhitektonsko rješenje Bloka A1 odabrano na ovom konkursu postaće sastavni dio Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica.

Od učesnika se očekuje da ponude konkursna rješenja koja će, prije svega, karakterisati dobra urbanistička postavka, a zatim i visoka funkcionalnost, estetika i prostorno uklapanje planiranih objekata u odnosu na predmetnu lokaciju, a sve u skladu i u okvirima datim ovim konkursnim zadatkom.

Konkurs je otvoren od 31. decembra 2025. godine do 31. marta 2026.godine.

Rok za predaju konkursnih rješenja je 31.mart 2026.godine, do 12:00h (Lokalno vrijeme u Crnoj Gori).

Konkursna rješenja se šalju na adresu: konkursveljebrdo@mdup.gov.me Rezultati konkursa biće objavljeni do 21. aprila 2026. godine.

Raspisivač Konkursa će nakon donošenja Odluke Komisije i predaje Izvještaja Komisije, objaviti rezultate Konkursa na zvaničnoj internet stranici konkursa: https://www.gov.me/mdup i www.architecturalcompetitions.me.

Više informacija o Konkursu dostupno je na zvaničnoj internet stranici Ministarstva https://www.gov.me/mdup i na internet stranici www.architecturalcompetitions.me.

Subota, 3. januar 2026.

Crna Gora vlada crne gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta MINISTARSTVO PROSVJETE NAUKE I INOVACIJA podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju i dogradnju sale za fizičko vaspitanje i uređenje školskog dvorišta JU OŠ “Lovćenski partizanski odred” na lokaciji koja se nalazi na dijelu UP 479, u zahvatu DUP-a “Bogdanov kraj (Zona C)”, katastarske parcele br. 3290/1 , 3291/2, 3287/1 i 3293/1, K.O. Cetinje I, opština Cetinje.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9 kao i Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje.

Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www. epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 14. 01. 2026. godine.

Marketing

Subota, 3. januar 2026.

Postupajući u skladu sa članom 87. Zakona o igrama na sreću (Sl.list RCG br. 91/25) Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić (u daljem tekstu: EPCG), sa sjedištem u Nikšiću, Vuka Karadžića 2, Nikšić, matični broj društva (PIB) 02002230, donosi

PRAVILA IGRE za nagradnu igru ’’Nagradu osvoji jer nula se broji“ Nagradna igra pod nazivom ‘’Nagradu osvoji jer nula se broji’’ priređuje se u periodu od 5.1.2026.godine do 31.01.2026.godine, u kojoj će se nagraditi 300 kupaca koji redovno izmiruju svoje obaveze za utrošenu električnu energiju u cilju podizanja njihove lojalnosti,.

31

Wizz Air slavi 20 miliona putnika na Međunarodnom aerodromu Tirana

II. Predviđeno je da se nagradna igra realizuje u jednom kolu.

III . Nagradni fond se sastoji od sljedećeg: •

100 vaučera za utrošenu električnu energiju u vrijednosti od po 100 eura, ukupna vrijednost 10.000 eura sa PDV-om

•

200 vaučera za utrošenu električnu energiju u vrijednosti od po 50 eura, ukupna vrijednost 10.000 eura sa PDV-om.

IV. Ukupna vrijednost nagradnog fonda je 20.000,00 eura sa PDV-om.

V. U nagradnoj igri pravo učešća imaće svi kupci iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31.01.2026.godine imaju stanje 0,00 kao i svi kupci iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31.01.2026.godine imaju stanje 0,00koji a imaju aktiviran servis “Elektronski račun”.

Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u prostorijama EPCG, u Aneks sali koja se nalazi u zgradi Direkcije EPCG u ulici Vuka Karadžića 2 u Nikšiću: dana 17. februara u 11.00h, po redosledu prvo se vrši izvlačenje 100 vaučera od po 50 eura, a zatim se vrši izvlačenje ostalih nagrada po redosledu : 100 vaučera od po 100 eura za redovne platiše koji imaju aktiviran servis “Elektronski račun.

VI. Nakon 31.januara, kada ističe rok za plaćanje decembarske fakture, svi pretplatni brojevi kupaca iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji ispunjavaju uslove opisane u članu V ovih Pravila, prikupljaju se u posebnoj bazi podataka, za čiju validnost će odgovarati Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić.

Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja kupaca elektronskim putem. Za 200 vaučera od po 50 eura za utrošenu električnu energiju sistem izvlačenja organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja kupaca elektronskim putem iz baze kupaca iz kategorije DOMAĆINSTVA. Nakon pritiska na taster, na ekranu će se pojaviti 10 pretplatnih brojeva kupaca koji su dobitnici vaučera od 50 eura za utrošenu električnu energiju, kao i grad u kojem se pretplatni broj nalazi.

Za 100 vaučera od po 100 eura, sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja kupaca elektronskim putem iz baze kupaca iz kategorije DOMAĆINSTVA koji imaju aktiviran servis “Elektronski račun”. Nakon pritiska na taster, na ekranu će se pojaviti 10 pretplatnih brojeva kupaca koji su dobitnici vaučera od 100 eura za utrošenu električnu energiju, kao i grad u kojem se pretplatni broj nalazi.

Imena dobitnika nagrada će biti objavljena u dnevnim novinama kao po Članu X ovih Pavila, dan nakon izvlačenja, 17. februara.2026.godine.

VII. U slučaju bilo kakve tehničke nepravilnosti u samom postupku izvlačenja nagrade, koje se može okarakterisati kao viša sila, EPCG ne snosi odgovornost.

VIII. Javno izvlačenje dobitnika odnosno utvrđivanje rezultata igre, biće organizovano u prostorijama Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, kako je navedeno u članu V ovih Pravila.

IX. Izvlačenju dobitnika prisustvovaće Komisija, koja će pratiti regularnost postupka i koja će o svom radu sačiniti Zapisnik, na osnovu kojeg će se objaviti, putem sredstava javnog informisanja, Izvještaj o dobitniku u Zakonom predviđenom roku. Članovi Komisije biće imenovani posebnom Odlukom.

X. Sve nagrade će biti uručene dobitnicima 7 dana nakon objavljivanja Izvještaja o dobitniku u dnevnim listovima “Pobjeda“i „Dan“.

Vaučeri za električnu energiju u vrijednosti od po 50,00 eura će biti uručeni na način što će se na računu korisnika izvršiti razduženje u iznosu od 50,00 eura i nastale promjene će biti evidentirane na finansijskoj kartici kupca. Vaučeri za električnu energiju u vrijednosti od po 100,00 eura će biti uručeni na način što će se na računu korisnika izvršiti razduženje u iznosu od 100,00 eura i nastale promjene će biti evidentirane na finansijskoj kartici kupca.

Zaposleni u EPCG i članovi Odbora direktora EPCG ne mogu učestvovati u nagradnoj igri.

XI. Za vrijeme na koje je priređena nagradna igra priređivač i učesnici dužni su da se pridržavaju ustanovljenih pravila igre, bez mogućnosti bilo kakve izmjene.

XII. Pravila igre će biti javno objavljena i dostupna učesnicima u dnevnim listovima “Pobjeda“, i „Dan“, prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja saglasnosti Uprave za igre na sreću.

Wizz Air, vodeća avio-kompanija u Albaniji, 1. janura 2026. godine je proslavila dostignuće od 20 miliona putnika na Međunarodnom aerodromu u Tirani. Ova važna prekretnica dolazi samo nekoliko godina nakon brze ekspanzije kompanije koja je transformisala Tiranu u jednu od najdinamičnijih baza Wizz Air-a u regionu.

Svečanosti su se pridružili Salvatore Gabriele Imperiale, menadžer korporativnih komunikacija u Wizz Air, Piervittorio Farabbi, glavni operativni direktor aerodroma u Tirani, zajedno sa lokalnim timom kompanije i ambasadori Wizz Air i TIA. Povodom ovog događaja, Wizz Air je podjelio 20 simboličnih „Zlatnih karata“ putnicima na aerodromu, kao znak zahvalnosti za njihovo kontinuirano povjerenje i podršku.

Wizz Air nastavlja da jača svoje prisustvo na albanskom tržištu, nudeći jednu od najopsežnijih mreža letova iz Tirane sa 57 destinacija u 19 zemalja. Za zimsku sezonu 2025. godine, kompanija obavlja nekoliko posebnih ruta, gde je ekskluzivni operater za sledeće destinacije: • Tirana – Larnaca • Tirana – Malta • Tirana – Malaga • Tirana – London Getwick • Tirana – Malmö – nedavno prošireno sa sezonskog na cijelogodišnje letove

XV. Nagradna igra, po ovim pravilima, prirediće se nakon dobijene saglasnosti od nadležnog organa.

Počev od marta 2026. godine, Wizz Air će proširiti svoje letove novim sezonskim destinacijama, uključujući Stokholm Arlandu, Bratislavu, Bilund i Viljnus, nudeći više opcija za putovanje albanskim putnicima i jačajući ulogu Tirane kao važne veze u mreži avio-kompanije.

IZVRŠNI DIREKTOR, Zdravko Dragaš, dipl.el.inž

Za ljetnju sezonu 2026. godine, Wizz Air će ponuditi skoro pet

XIII. U slučaju bilo kakvog spora između priređivača i učesnika nagradne igre nadležan je Sud u Podgorici.

XIV. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

miliona sjedišta, sa povećanjem kapaciteta od 9% (preko 400.000 dodatnih sjedišta). Ovaj rast odražava snažnu tržišnu potražnju i rastući značaj Albanije u regionalnoj strategiji kompanije.

Komentarišući ovo dostignuće, Salvattore Gabriele Imperiale, menadžer korporativnih komunikacija, rekao je: „Dostizanje 20 miliona putnika u Albaniji je mnogo više od broja – to je dokaz jake veze koju smo izgradili sa ovom zemljom. Poslednjih godina, Albanija je postala jedno od najdinamičnijih i strateških tržišta u našoj mreži i nastavićemo da ulažemo u nove rute, dodatne kapacitete i sve pristupačnije i modernije iskustvo putovanja.

Ovo dostignuće je posvećeno svim putnicima koji nas svakodnevno biraju, našim posvećenim ljudima i svim partnerima koji vjeruju u rast albanskog vazduhoplovstva.

A ovo je samo početak: Albanija će letjeti još više sa nama.“ Piervittorio Farabbi, operativni direktor Međunarodnog aerodroma u Tirani, dodao je: „Dostizanje 20 miliona putnika sa Wizz Air za samo sedam godina je izvanredno dostignuće koje Tiranu svrstava među najbrže rastuće baze u mreži kompanije. Ovaj trenutak odražava snagu našeg partnerstva i duboku posvećenost naših timova da se suoče sa svakim operativnim izazovom u podršci brzom širenju Wizz Air. Zajedno smo neumorno radili kako bismo osigurali da se infrastruktura, procesi i kvalitet usluge aerodroma razvijaju u skladu sa rastućim zahtjevima avio-kompanije. Uticaj ovog rasta ide dalje od avijacije. Svaka nova ruta „predstavlja“ Albaniju svijetu – privlačeći turizam, stvarajući radna mjesta, stimulišući poslovanje i jačajući ukupni ekonomski razvoj zemlje.“

32 Marketing

Subota, 3. januar 2026.