Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ

PODGORICA: Vojska Crne Gore uključila se u raščišćavanje kanala rijeke Mareze koji vodi do Morače

INTERVJU: Neira Šabanović, doktorantkinja na Slobodnom univerzitetu u Briselu

Postavljen pontonski most, riješen samo dio problema I. MITROVIĆ

Srpski nacionalizam je efikasan instrument skretanja pažnje sa osnovnog cilja – zadržavanja političke moći

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ

Kao jedan od lidera prosrpskih snaga u Crnoj Gori, Mandić koristi identitetska pitanja prvenstveno za unutrašnju političku mobilizaciju, kazala je sagovornica Pobjede Neira Šabanović STR. 2. i 3.

INTERVJU: Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva

Očekujemo tranzicioni i fleksibilan pristup EU prema Crnoj Gori u primjeni CBAM-a Naš dijalog sa Briselom danas nije pitanje obaveza, već način primjene CBAM-a. Očekujemo tranzicioni i fleksibilan pristup za zemlje kandidate koje su završile reforme, ali nemaju isti pristup fondovima i mehanizmima podrške kao države članice – poručio je ministar Admir Šahmanović STR. 4. i 5.

STR. 14. i 15.

Jovan S. Plamenac iz Njujorka 1924: Crna Gora je potlačena pod okupacijom srpske vojske

KOMENTAR

Kako je Aleksandar Dragićević odbranio Marezu Piše: Nenad ZEČEVIĆ U vremenu u kojem se patriotizam često svodi na prazne riječi i mahanje zastavama, a briga za javni interes na status na društvenim mrežama, Dragićević pokazuje što znači stvarno služiti zajednici. Tiho, dosljedno i bez kalkulacije. Mareza je odbranjena jer je on na vrijeme rekao: ovdje je problem. I nije odustao dok se nešto nije promijenilo. Bravo za tihog heroja STR. 7.

STR. 3.

Umjesto podrške, djeca dobijaju represiju

Moći će da se provjere diplome UCG

STR. 6. i 7.

D. MIJATOVIĆ

Savjetnica rektora državnog univerziteta dr Branka Bošnjak vjeruje da ima pojedinaca koji pokušavaju da falsifikuju i isprave te ustanove Društvena mreža X

Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva o djeci između etikete i zakona

STR. 6. i 7.

Instagram

STAV

Piše: Novak ADŽIĆ

Nije neko tek tako pravio ovaj kanal. Jasna je njegova funkcija i mi kao gradska administracija imamo obavezu da ga tokom 2026. godine u najvećoj mogućoj mjeri dovedemo u funkciju. To nije jednostavan posao, treba ogromna mehanizacija, ogroman je šut koji je tu deponovan, rastinje… Idemo korak po korak, sa jasnim ciljem da kanal mora biti prohodan. Dok god ne bude prohodan sve do rijeke Morače, mi problem nijesmo riješili – poručio je gradonačelnik Saša Mujović

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

NAJVREDNIJE NAGRADE DO SADA!

IME I PREZIME BR. TELEFONA ADRESA I GRAD

43 . KUPON

Politika

Petak, 9. januar 2026.

INTERVJU: Neira Šabanović, doktorantkinja na Slobodnom univerzitetu u Briselu

Srpski nacionalizam je efikasan instrument skret pažnje sa osnovnog cilja – zadržavanja političke moć PODGORICA - Odnos Crne Gore prema bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska, kao i prema obilježavanju takozvanog Dana Republike Srpske, odražava šire političke i geopolitičke promjene unutar same Crne Gore, kazala je u intervjuu za Pobjedu Neira Šabanović, doktorantkinja na Slobodnom univerzitetu u Briselu. Ona je podsjetila da je obilježavanje 9. januara „jedan od najkontroverznijih političkih praznika u Bosni i Hercegovini, čije značenje zavisi od političke, etničke i institucionalne perspektive“. - Za političke elite bosanskih Srba i dio stanovništva Republike Srpske, ovaj datum predstavlja obilježavanje proglašenja entiteta 1992. godine i potvrdu srpskog kolektivnog identiteta… Za Bosance, Bošnjake i dio hrvatske zajednice u BiH, kao i za međunarodne institucije, simbolizuje početak rata, etničku podjelu zemlje i politike etničkog čišćenja i genocida – precizirala je ona. Odnos zvanične Podgorice prema tom datumu se mijenjao. Tokom vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) „izbjegavalo se bilo kakvo formalno ili simboličko legitimisanje separatističkih narativa i neustavnih praksi u BiH“, ali se sve promijenilo uspostavljanjem prve vlade u kojoj nije participirala danas najjača opoziciona partija. - Dolaskom Zdravka Krivokapića na funkciju premijera, 2021. godine upućena je zvanična čestitka povodom Dana Republike Srpske političkom rukovodstvu tog entiteta, što je predstavljalo presedan. U skladu s tim, i Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) je 2025. godine, u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, uputio formalnu čestitku povodom 9. januara, koju je javno objavio. Njihov značaj više predstavlja jednu simboličku dimenziju pokušaja demonstriranja političke bliskosti, nego jedno stvarno institucionalno djelovanje

Kao jedan od lidera prosrpskih snaga u Crnoj Gori, Mandić koristi identitetska pitanja prvenstveno za unutrašnju političku mobilizaciju. Za razliku od Dodika i Vučića, nema značajnu težinu u regionalnim nacionalističkim mrežama i ostaje periferni akter čiji politički domet rijetko prelazi granice Crne Gore, kazala je sagovornica Pobjede Neira Šabanović crnogorskih vlasti – istakla je Šabanović. Takođe je dodala da, od dolaska Jakova Milatovića na čelo države, crnogorska vanjska politika „ponovo nastoji da reafirmiše kontinuitet podrške suverenitetu i cjelovitosti BiH“. Sagovornica Pobjede je ukazala da Mandića, Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, „iako se često predstavljaju kao dio istog političkog i ideološkog fronta“, danas povezuje „upotreba slične nacionalne retorike, ali u veoma različitim političkim i institucionalnim kontekstima“. - Kao jedan od lidera prosrpskih snaga u Crnoj Gori, Mandić koristi identitetska pitanja prvenstveno za unutrašnju političku mobilizaciju. Za razliku od Dodika i Vučića, nema značajnu težinu u regionalnim nacionalističkim mrežama i ostaje periferni akter čiji politički domet rijetko prelazi granice Crne Gore – navela je ona. Zbog toga se, dodaje, bitno razlikuje politička težina ova tri aktera, kao i njihovi ciljevi i dometi. Sumirajući aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori, Šabanović je kazala da se uočava postepeno podmlađivanje političke scene, kao što su Pokret Evropa sad i DPS „uveli mlađe i politički neafirmisane kadrove“, za razliku od Mandića (NSD) i Milana Kneževića

(Demokratska narodna partija) „čije dugogodišnje karijere ograničavaju njihov kapacitet za političku transformaciju“. - Ključno pitanje, stoga, nije budućnost srpskog nacionalizma kao ideologije, već koliko dugo će on ostati efikasan instrument za skretanje pažnje javnosti s osnovnog cilja ovih lidera: zadržavanja političke moći putem mobilizacije biračkog tijela kroz identitetsku i nacionalnu retoriku – zaključuje sagovornica Pobjede. POBJEDA: Što danas, 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma, predstavlja tzv. Dan Republike Srpske? ŠABANOVIĆ: Takozvani Dan Republike Srpske, koji se obilježava 9. januara, danas je jedan od najkontroverznijih političkih praznika u Bosni i Hercegovini, čije značenje zavisi od političke, etničke i institucionalne perspektive. Za političke elite bosanskih Srba i dio stanovništva Republike Srpske, ovaj datum predstavlja obilježavanje proglašenja entiteta 1992. godine i potvrdu srpskog kolektivnog identiteta. Takva interpretacija opstaje uprkos činjenici da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta utvrdio da je 9. januar neustavan i diskriminatoran, jer se veže za pravoslavni vjerski praznik i isključuje druga dva konstitutivna naroda u entitetu.

Nasuprot tome, za Bosance, Bošnjake, i za dio hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao i za međunarodne institucije, 9. januar simbolizuje početak rata, etničku podjelu zemlje i politike etničkog čišćenja i genocida. Upravo zbog toga se njegovo obilježavanje često tumači kao pokušaj relativizacije ili negiranja zločina i genocida na kojima su uspostavljene teritorijalne i institucionalne granice Republike Srpske. U tom kontekstu, proslava 9. januara služi kao instrument delegitimizacije kritika koje ovaj datum označavaju kao „slavljenje genocida i etničkog čišćenja“. Tokom posljednje decenije, ovaj datum je postao ključni politički alat Milorada Dodika, korišten za jačanje secesionističke retorike, konfrontaciju sa Sarajevom i međunarodnom zajednicom i za ličnu političku promociju. Međutim, organizacija obilježavanja 9. januara ove godine je znatno suzdržanija, što se može povezati sa Dodikovim slabljenjem nakon pravosnažne presude i gubitka formalne političke moći, otvarajući prostor da 9. januar u budućnosti izgubi dio svoje ranije zapaljive simbolike. POBJEDA: Na koji način se mijenjao odnos crnogorskih vlasti prema srpskom entitetu u BiH u istom periodu, naročito nakon 2020. godine?

Nacionalistička retorika ograničenog dometa POBJEDA: U sve brojnijim pokušajima da „opere“ svoju političku biografiju, da li je Mandić uspio nekoga da pridobije na svoju stranu (i koga)? ŠABANOVIĆ: Mandić nije uspio značajno promijeniti percepciju ključnih političkih aktera, ali ni javnosti kroz pokušaje političke „rehabilitacije“, zbog čega je brzo i odustao od te namjere. Njegova reputacija i dalje ostaje snažno vezana za nacionalističku retoriku i desni ideološki profil, što potvrđuju kontinuirane kritike opozicije, ali i civilnog društva, te činjenica da je u Hrvatskoj, u jedinoj susjednoj državi Crne Gore koja je članica Evropske unije, i dalje označen kao persona non grata. Iako su „Za budućnost Crne Gore“ i Mandić i dalje važni za formiranje vladajućih koalicija na lokalnom i državnom nivou, što dopri-

nosi banalizaciji nacionalističke retorike, njegovo kasnije distanciranje od zapaljivih izjava iz 2020. godine nije promijenilo njegov politički profil. Posebno se misli na izjavu iz 2019. godine, izrečenu uoči usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u kojoj je pozivao „ratne drugove“ da budu spremni. Unutar Crne Gore, Mandić zadržava podršku prosrpskog biračkog tijela, ali riječ je o relativno stabilnoj i ideološki zatvorenoj bazi. Njegovi pokušaji ublažavanja diskursa, poput onih iz 2023. godine uoči predsjedničkih izbora, često se doživljavaju kao taktički, pa se u javnosti i tada percipira kao „vuk u ovčijoj koži“. Mandić je konsolidovao podršku dijela prosrpske javnosti, ali nije uspio osvojiti širi društveni konsenzus niti znatno povećati svoj politički kapital u većinskom crnogorskom društvu.

ŠABANOVIĆ: Odnos Crne Gore prema entitetu Republika Srpska, kao i prema obilježavanju Dana Republike Srpske, odražava šire političke i geopolitičke promjene unutar same Crne Gore. Prije 2020. godine, crnogorska državna politika, naročito tokom dugogodišnje vladavine DPS-a, bila je usmjerena na jačanje državnog suvereniteta i jasno prozapadno, euroatlantsko pozicioniranje zemlje. Državne institucije u Podgorici u tom periodu uglavnom su izbjegavale bilo kakvo formalno ili simboličko legitimisanje separatističkih narativa i neustavnih praksi u Bosni i Hercegovini. Promjena vlasti krajem 2020. godine donijela je i određeni zaokret u tom pristupu. Dolaskom Zdravka Krivokapića na funkciju premijera, upu-

ćena je zvanična čestitka povodom Dana Republike Srpske političkom rukovodstvu tog entiteta, što je predstavljalo presedan u odnosu na dotadašnju državnu praksu Crne Gore. Ta čestitka nije bila javno objavljena od strane crnogorskih vlasti, već ju je naknadno objavila tadašnja predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, što je izazvalo snažne reakcije opozicije i dijela javnosti i otvorilo pitanje pokušaja prikrivanja tog poteza. Ovaj čin je široko protumačen kao odstupanje od ranije jasno definisanog stava Crne Gore prema teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, i Andrija Mandić je 2025. godine, u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, uputio formalnu čestitku povodom 9. januara, koju je javno objavio i na zvanič-

Politika

Petak, 9. januar 2026.

STAV

nim kanalima i na društvenim mrežama. Njihov značaj stoga više predstavlja simboličku dimenziju pokušaja demonstriranja političke bliskosti, nego jedno stvarno institucionalno djelovanje crnogorskih vlasti. U periodu nakon 2023. i u 2024. godini, pod predsjednikom Jakovom Milatovićem, crnogorska vanjska politika ponovo nastoji da reafirmiše kontinuitet podrške suverenitetu i cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Zvanična Podgorica se u tom kontekstu diplomatski distancira od neustavnih oblika obilježavanja Dana Republike Srpske i naglašava svoju posvećenost euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, kao i stabilnosti regiona u cjelini. POBJEDA: Što danas povezuje nekadašnje zajedničke „borce za srpstvo“ Milorada Dodika (koji ne smije da se kandiduje na izborima), Aleksandra Vučića (kome prijeti pad s vlasti) i Andriju Mandića (koji traži način da bude crnogorski premijer nakon 2027)? ŠABANOVIĆ: Iako se često predstavljaju kao dio istog političkog i ideološkog fronta, Milorada Dodika, Aleksandra Vučića i Andriju Mandića danas, prije svega, povezuje upotreba slične nacionalne retorike, ali u veoma različitim političkim i institucionalnim kontekstima. Aleksandar Vučić se formalno pozicionira kao faktor regionalne stabilnosti, dok se neformalno predstavlja kao zaštitnik Srba van granica Srbije i politički patron Republike Srpske. Ipak, upravo zbog odnosa prema međunarodnoj zajednici, on pažljivo izbjegava lično kompromitovati svoju poziciju direktnim učešćem na događajima sa snažnim nacionalističkim nabojem, prepuštajući prisustvo takvim skupovima svojim saradnicima. Njegov politički prostor trenutno je dodatno sužen unutrašnjim pritiscima i snažnim studentskim protestima u Srbiji. Milorad Dodik ostaje najotvoreniji nosilac secesionističke retorike, ali je njegova poli-

Jovan S. Plamenac iz Njujorka 1924: Crna Gora je potlačena pod okupacijom srpske vojske

Piše: Novak ADŽIĆ Jovan Simonov Plamenac iz sela Boljevići (Crmnica), profesor, bivši ministar u više resora u nekoliko vlada Kraljevine Crne Gore, organizator i politički lider Božićnog ustanka 1919. godine (po gregorijanskom kalendaru) i poslije kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, najznačajnija ličnost crnogorske državotvorne i nacionalne suverenističke emigracije do početka 1925. godine, (kada se nakon amnestije vratio u Kraljevinu SHS) dugo je u egzilu vodio upornu i tešku političku, diplomatsku i propagandu borbu za obnovu nezavisne Crne Gore, što je, u ondašnjim okolnostima, bila, nažalost, nerealna (nemoguća) misao. Činio je on to i nakon što je 1923. godine bio žrtva fašističkog režima Benita Musolinija, koji ga je protjerao iz Italije, te je Plamenac emigrirao u Sjedinjene Američke Države i tamo, među podijeljenom, nažalost, crnogorskom političkom emigracijom, nastavio zalaganja da se Crna Gora ponovo uspostavi kao nezavisna i suverena država i oslobodi velikosrpskog zuluma, terora i strahovite represije koje je nad crnogorskim narodom, dugo godina, sprovodio centralističko-unitaristički velikosrpski režim pod egidom kralja Kraljevine SHS, krvavog Aleksandra Karađorđevića (koga su Crnogorci zvali Palikuća) i njegovih brojnih centralističkih i anticrnogorskih beogradskih vlada. Pokušao je Plamenac tokom septembra 1923. godine, kad je već bio u egzilu u Njujorku, da ponovo utiče na ondašnje službene vlasti u Italiji da se založe za rješavanje pitanja

Crne Gore. Čak je tada kraće vrijeme, prema ovome tekstu, bio u Italiji, ali to nije uspjelo da urodi nikakvim rezultatom, jer je zvanična Italija već bila digla ruke od bilo kakve pomoći Crnoj Gori, pošto je priznala Kraljevinu SHS i njen režim. Štampa je tada pisala da je navodno Musolini primio Plamenca, ali od toga nije bilo ništa i ta Plamenčeva misija radi dobra Crne Gore u onom vremenu nije imala efekta. U ovom tekstu publikujemo novi istorijski izvor, do sada neobjavljivan i nekorišćen u našoj istoriografiji, publicistici i uopšte u medijskoj sferi, a to je javni protest bivšeg premijera i ministra Jovana Simonovog Plamenca, nažalost, tada već de facto bivše, osvojene (subjugirane), anektirane, odnosno, likvidirane nasilnim putem, bespravno, nezavisne države Kraljevine Crne Gore. U vrijeme davanja navedene izjave, Plamenac se nalazio u egzilu u Njujorku, na Menhetnu. Naime, časopis „Time“, Vašington, u broju 9, od poneđeljka, 3. marta 1924. godine, str. 13 objavljuje članak „Crna Gora“, koji glasi (u našem prijevodu sa engleskog na crnogorski jezik), kako slijedi: „Jovan S. Plamenac, premijer nepostojeće vlade nepostojeće države, tj. Crne Gore, očekuje da će napuštiti Menhetn, njegovo trenutno sjedište, i krenuti ka Vašingtonu kako bi urgirao kod Vlade SAD da pomogne Crnoj Gori da povrati nezavisnost. „Premijer“ je govorio o šesnaestogodišnjem Mihailu I, „Kralju Crne Gore“, koji se trenutno školuje u Engleskoj, o 50.000 srpskih vojnika koji ugnjetavaju 200.000 Crnogoraca; i o snažnom sentimentu u tuđini vezano za nedobijanje fer sporazuma za Crnu Goru na Mirovnoj konferenciji 1919. „Crna Gora“, kaže premijer Plamenac, „nakon Belgije i Srbije, osjetila je najteži udarac u Velikom ratu. Izgubila je na bojnom polju 46 odsto cjelokupne armije dok je jedna trećina populacije stradala od gladi i bolesti. Ušli smo u rat kao saveznik Trojne antante i postali žrtva vlastitih saveznika. Ne čini se

leks.canu.ac.me

tanja – ći

tička pozicija danas ozbiljno oslabljena, naročito nakon pravosnažne osude i zabrane političkog djelovanja. Iako i dalje pokušava zadržati uticaj iz sjene, njegova uloga u regionalnim odnosima znatno je umanjena. U tom okviru, Andrija Mandić ima znatno ograničeniju ulogu. Kao jedan od lidera prosrpskih snaga u Crnoj Gori, on koristi identitetska pitanja prvenstveno za unutrašnju političku mobilizaciju. Za razliku od Dodika i Vučića, Mandić nema značajnu težinu u regionalnim nacionalističkim mrežama i ostaje periferni akter čiji politički domet rijetko prelazi granice Crne Gore. Iako Dodik, Vučić i Mandić koriste sličan nacionalni diskurs, njihova politička težina, ciljevi i dometi su bitno različiti. Dodik djeluje unutar institucionalnog okvira entiteta u Bosni i Hercegovini, Vučić balansira između nacionalizma i međunarodnih obaveza koje ima kao predsjednik Srbije, dok Mandić ostaje prvenstveno lokalni akter, čiji značaj rijetko prelazi granice crnogorskog političkog prostora. POBJEDA: Da li je budućnost Zapadnog Balkana danas u rukama srpskih, odnosno prosrpskih političara? Ko bi od njih mogao proći „test vremena“ i biti jednako angažovan i aktivan za pet godina? ŠABANOVIĆ: Srpski nacionalizam i dalje predstavlja važnu političku snagu u regionu, ali nije isključeno da će u narednim godinama doći do promjene ključnih aktera koji ga personifikuju. U Bosni i Hercegovini, iako je presuda Miloradu Dodiku ozbiljno oslabila njegovu političku budućnost, trenutno ne postoji ideološki snažna alternativa sposobna da mobilizuje njegovo biračko tijelo. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zasad opstaje zahvaljujući kontroli institucionalnog aparata entiteta i slaboj opoziciji. U Crnoj Gori uočava se postepeno podmlađivanje političke scene kroz DPS i PES, koji uvode mlađe i politički neafirmisane kadrove, za razliku od Andrije Mandića (NSD) i Milana Kneževića (DNP), čije dugogodišnje karijere ograničavaju njihov kapacitet za političku transformaciju. U Srbiji, studentski protesti već ostavljaju posljedice na politički pejzaž. Iako Srpska napredna stranka (SNS) i dalje dominira, percepcija političke elite među građanima može se promijeniti. Istovremeno, klijentelističke mreže i Vučićeva kontrola državnog aparata ostaju ključni mehanizmi očuvanja vlasti. Ključno pitanje, stoga, nije budućnost srpskog nacionalizma kao ideologije, već koliko dugo će on ostati efikasan instrument za skretanje pažnje javnosti s osnovnog cilja ovih lidera: zadržavanja političke moći putem mobilizacije biračkog tijela kroz identitetsku i nacionalnu retoriku. Kristina JERKOV

Jovan Plamenac

da bi nakon sve njene patnje trebala biti porobljenom nacijom“. Taj članak govorio o tome da je plan Jovana S. Plamenca, kojega časopis naziva tada „premijerom nepostojeće Vlade Crne Gore“, da otputuje za Vašington kako bi urgirao kod Vlade SAD da pomogne Crnoj Gori da povrati nezavisnost. Prema Plamencu, Crna Gora je izgubila 46 odsto vlastite vojske na bojnom polju i jednu trećinu populacije usljed gladi i bolesti. Među američkim podržavaocima crnogorske stvari su tada bili pisac Vitni Voren i zastupnik Hemilton Fiš Junior. Septembra 1923. godine, Plamenac, koji je bio u egzilu u Njujorku, doputovao je u Rim i kako je inostrana štampa izvještavala: „kako bi urgirao kod Vlade Benita Musolinija da pomogne Crnoj Gori da povrati nezavisnost“. Plamenac je u Italiji tada govorio o represiji Srbije prema Crnoj Gori od strane njenih trupa, te se u ime Crnogorske vlade u egzilu obratio Italiji za pomoć crnogorskoj stvari, ističući da su se Crna Gora, njena vojska i narod žrtvo-

vala u Velikom ratu na strani sila Trojne antante, te da je od istih tih saveznika postala žrtvovana, što je, kako se kaže u izvještaju „omogućilo Srbiji da proguta cijelu Crnu Goru“. Navodno, tada je italijanski premijer Musolini priredio Jovanu S. Plamencu u Rimu „toplu dobrodošlicu, ali nije bilo javne objave podrške Crnoj Gori“. Crnogorci, među kojima se isticao Jovan S. Plamenac su tada u egzilu vodili, u beznadežnim uslovima, borbu za prava Crne Gore i Crnogoraca, odnosno, za oslobođenje Crne Gore od velikosrpske invazije, aneksije i okupacije, ali, nažalost, ta njihova patriotska, hrabra, ispravna i plemenita borba, tada nije donijela, nije je real-politički u tim okolnostima mogla donijeti, uspješan rezultat. Ali su, uprkos tome, crnogorski suverenisti i mučenici iz egzila pokazali da je ideja državnosti Crne Gore i njenog identiteta vječna i da se nikad ne smije i ne može odustati od borbe za vječnost Crne Gore i njeno postojanje kao nezavi sne države.

Ekonomija

Petak, 9. januar 2026.

Predsjednica Privredne komore poručila da crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom, uz dozu opreza

Drakić: Ključni izazovi su siva ekonomija i nedostatak kvalifikovane radne snage

- Većina privrednika očekuje stabilizaciju ili blago unapređenje poslovnog ambijenta, te da će uslovi poslovanja biti na zadovoljavajućem nivou. Ipak, znatan dio privrede zadržava rezervu, imajući u vidu i dalje prisutne strukturne slabosti, spoljne neizvjesnosti i otvorena pitanja u pogledu brzine i dosljednosti sprovođenja reformi - kazala je Drakić u intervjuu agenciji Mina biznis. Kako je navela, očekivanja su, stoga, pozitivna, ali jasno uslovljena konkretnim potezima ekonomske politike.

Očekivanja

Prema riječima Drakić, ključni faktor stabilnog i održivog rasta u narednom periodu biće sposobnost države da sistemski odgovori na izazove tržišta rada. - Jednako važan segment očekivanih reformi odnosi se na finansijsku i fiskalnu politiku. Privreda u ovoj godini očekuje dostupnije i raznovrsnije izvore finansiranja, posebno za mala i srednja preduzeća. Operacionalizacija kreditno-garantnih mehanizama, razvoj alternativnih izvora finansiranja i poreski podsticaji za reinvestiranje dobiti u proizvodnju i inovacije predstavljaju ključne preduslove za snažniji investicioni ciklus - smatra Drakić. Ona je saopštila da privreda očekuje i snažniju borbu protiv sive ekonomije kroz preventivno djelovanje inspekcija, dosljednije uključivanje privrede u proces izrade propisa, ubrzanje planske dokumentacije i razvoj infrastrukture za poslovanje i industriju. - Poseban značaj ima i obezbjeđivanje nefinansijske podrške kompanijama kroz savjetodavne usluge, obuke i jačanje kapaciteta za prilagođavanje regulatornim i tržišnim promjenama, u čemu PKCG može dati znatan doprinos - poručila je Drakić. Ona je kazala da bez jasnog strateškog opredjeljenja ka razvoju proizvodnje i realnog sektora, nije moguće obezbijediti održiv rast. - Podrška industriji, inovacijama, energetskoj stabilnosti i zelenoj tranziciji mora bi-

pkcg / duško miljanić

PODGORICA - Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom, uz dozu opreza, što potvrđuju i nalazi istraživanja koje je realizovala Privredna komora (PKCG), saopštila je njena predsjednica Nina Drakić.

Nina Drakić

Kontinuitet u izraženim barijerama potvrđuje da, uprkos pojedinačnim poboljšanjima u određenim oblastima, inflacija, visoki troškovi poslovanja, nedostatak radne snage i regulatorna neefikasnost i dalje snažno opterećuju privredu i ograničavaju njen razvojni potencijal, navela je predsjednica PKCG Nina Drakić ti snažnija, ciljanija i dugoročnija. Samo kroz dosljednu podršku proizvodnji, izvozu i tehnološkom razvoju moguće je očekivati rast zaposlenosti, jačanje konkurentnosti i stabilan ekonomski napredak u ovoj i godinama koje slijede naglasila je Drakić. Ipak, kako smatra, u godini za nama zadržale su se značajne strukturne slabosti. - Analiza BDP-a ukazuje na dalji pad učešća proizvodnih djelatnosti dok istovremeno raste dominacija uslužnih sektora. Takav model rasta, koji se gotovo u potpunosti oslanja na potrošnju i fiskalne efekte uvoza, ne doprinosi dugoročnoj otpornosti ekonomije i ograničava potencijal za jačanje domaće proizvodnje rekla je Drakić. Dodatno zabrinjava visoka uvozna zavisnost, posebno u sektoru hrane, kao i nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine pao na istorijski minimum.

Prioriteti

- Ovo ukazuje na nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje i njenu ograničenu sposobnost da zadovolji do-

maće i međunarodno tržište. Dodatno, inflatorni pritisci ostaju visoki, uprkos globalnom usporavanju cijena, što je rezultat kombinacije uvoznih i unutrašnjih faktora, uključujući strukturne slabosti domaće proizvodnje - navela je Drakić. Stoga, prioriteti za naredni period ostaju jasni - snažnija podrška proizvodnim djelatnostima, jačanje domaće konkurentnosti, smanjenje uvozne zavisnosti i stvaranje održivog i otpornog modela rasta. Drakić je saopštila da analiza sektorskih kretanja u prošloj godini ukazuje na jasno diferencirane performanse privrede, pri čemu su neki sektori pokazali znatnu otpornost i potencijal rasta, dok drugi ostaju ranjivi i zahtijevaju snažnu institucionalnu podršku. Među sektorima koji su u prošloj godini pokazali najveću otpornost izdvajaju se trgovina, promet nekretninama, finansijski sektor i drugi uslužni sektori koji se oslanjaju na domaću i ličnu potrošnju. Prema njenim riječima, protekla godina je za crnogorske privrednike bila obilježena ni-

zom dugotrajnih izazova, koji su znatno uticali na poslovanje i planove rasta.

Barijere

Na osnovu ankete koju je PKCG realizovala tokom marta, poslovna zajednica je jasno identifikovala sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju i dalje kao najozbiljnije prepreke. - Iako postoje određene mjere za suzbijanje neformalne ekonomije, one se i dalje ne percipiraju kao dovoljno efikasne od strane formalnog sektora, što direktno utiče na konkurentnost i stabilnost privrednih subjekata - rekla je Drakić. Drugi ključni izazov je nedostatak kvalifikovane radne snage, koji je dodatno pojačan migracijom kadrova i neusklađenošću obrazovnog sistema sa potrebama tržišta. Ograničena dostupnost radne snage sa adekvatnim znanjima i vještinama direktno utiče na produktivnost, inovacije i sposobnost kompanija da odgovore na tržišne zahtjeve. - Sve izvjesnije pridruživanje EU moglo bi dodatno produbiti ovaj problem, jer će rast standarda i prilagođavanje regulativi povećati potražnju za kvalifikovanim kadrom, što domaće tržište rada trenutno teško može zadovoljiti - upozorila je Drakić. Visoki fiskalni i parafiskalni nameti i dalje ostaju među vodećim barijerama poslovanja, iako su zabilježena poboljšanja u pojedinim oblastima. S druge strane, sve izraženiji postaje problem neadekvatnih zakonskih rješenja i njihove nedosljedne primjene, što je prvi put ušlo među pet najčešće identifikovanih prepreka. Drakić je saopštila da prethodna iskustva pokazuju da su sistemska rješenja, iako djelimično prisutna, i dalje nedovoljna da odgovore na složene izazove poslovanja. Prema njenim riječima, kontinuitet u izraženim barijerama potvrđuje da, uprkos pojedinačnim poboljšanjima u određenim oblastima, inflacija, visoki troškovi poslovanja, nedostatak radne snage i regulatorna neefikasnost i dalje snažno opterećuju privredu i ograničavaju njen razvojni potencijal. - PKCG stoga ističe potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim institucionalnim pristupom, koji bi uključivao dalje smanjenje fiskalnog opterećenja, poboljšanje pravne sigurnosti, unapređenje administrativnih procedura i razvoj ljudskih resursa kao temelja za održiv rast - naglasila je Drakić. S. P.

PODGORICA - Energetika više nije sektor koji se vodi parcijalno – danas govorimo o sistemskim odlukama koje određuju ekonomsku stabilnost države i kvalitet života građana - kazao je u intervjuu za Pobjedu ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović. Crna Gora se, u trenutku završetka reformske agende u energetici i usvajanja ključnih strateških i zakonskih dokumenata, nalazi pred jednom od najznačajnijih transformacija tog sektora u posljednjih nekoliko decenija. Od zatvaranja Poglavlja 15 u pregovorima sa Evropskom unijom, preko finansijskih izazova Elektroprivrede Crne Gore i primjene CBAM-a, do velikih međunarodnih partnerstava i investicija u obnovljive izvore energije, energetska politika postaje jedno od centralnih državnih pitanja. U razgovoru za Pobjedu, ministar Šahmanović govori o konkretnim efektima reformi na građane i privredu, energetskoj sigurnosti, strateškim rezervama, kao i o ambiciji da Crna Gora zauzme snažniju poziciju na regionalnoj energetskoj mapi. POBJEDA: Nedavno su usvojeni Nacionalni energetski i klimatski plan i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, koje ste ocijenili kao najvažniji reformski paket u sektoru. Koji su konkretni benefiti za građane i privredu u narednih 12 do 24 mjeseca? ŠAHMANOVIĆ: Usvajanje ova dva dokumenta predstavlja suštinsku prekretnicu u načinu na koji funkcioniše energetski sektor Crne Gore. Ne radi se o formalnom ispunjavanju međunarodnih obaveza, već o stvaranju stabilnog, predvidivog i održivog sistema. Za građane to znači sigurnije snabdijevanje električnom energijom, manju izloženost naglim poremećajima na tržištu i jasnije definisane mehanizme zaštite, posebno za ranjive kategorije. Za privredu je ključna predvidivost, jasna tržišna pravila, lakše planiranje troškova i veće mogućnosti za ulaganja u sopstvenu proizvodnju energije. U narednih 12 do 24 mjeseca očekujemo jačanje investicionog ciklusa, posebno u oblasti obnovljivih izvora, smanjenje sistemskih troškova i stabilniji energetski bilans države. POBJEDA: Koliko će ova dva dokumenta ubrzati zatvaranje Poglavlja 15 u pregovorima sa Evropskom unijom i što je preostalo da se ispuni u tom procesu? ŠAHMANOVIĆ: Naši rezultati za osam mjeseci su konkretni. Svi zakoni, podzakonski akti i strateški dokumenti predviđeni za zatvaranje Poglavlja 15 su usvojeni. Reformska agenda u oblasti energetike je skoro u potpunosti završena. Nacionalni energetski i klimatski plan i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i

INTERVJU: Ministar

Očeku pristu Crnoj gasa predstavljaju završni, ključni korak. U ovom trenutku više ne govorimo o zakonodavnim ili političkim preprekama, već o tehničkom i administrativnom dijalogu sa Evropskom komisijom. Crna Gora je ispunila sve obaveze koje su bile jasno definisane u pregovaračkom okviru. POBJEDA: Elektroprivreda (EPCG) je pretrpjela velike gubitke zbog zastoja Termoelektrane (TE) Pljevlja. Koji je vaš plan za stabilizaciju finansijskog stanja te kompanije? ŠAHMANOVIĆ: Zastoj Termoelektrane Pljevlja imao je ozbiljne finansijske posljedice jer je EPCG bila prinuđena da energiju nadomjesti uvozom po znatno višim cijenama. Rekonstrukcija TE Pljevlja bila je neophodna i ona ostaje osnov stabilizacije elektroenergetskog sistema. Međutim, naš pristup je širi. Paralelno radimo na jačanju korporativnog upravljanja u EPCG, unapređenju finansijske discipline, boljem planiranju proizvodnje i ubrzanom razvoju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Cilj je da EPCG bude dugoročno stabilna i otporna na tržišne šokove, bez potrebe za vanrednim intervencijama države. POBJEDA: Od 1. januara se primjenjuje CBAM. Kako ta mjera utiče na Crnu Goru i kakva je njena direktna veza sa TE Pljevlja i EPCG? ŠAHMANOVIĆ: Primjena CBAM-a od 1. januara je nova realnost i Crna Gora joj pristupa odgovorno. Ova mjera direktno se odnosi na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, a u našem slučaju to se, prije svega, odnosi na Termoelektranu Pljevlja. Važno je da pojasnimo građanima, CBAM taksu ne plaćaju direktno domaćinstva. Ona se odnosi na izvoz električne energije na tržište Evropske unije i plaćaju je uvoznici, što utiče na konkurentnost našeg proizvoda. Prve procjene se u međuvremenu ponovo analiziraju i prema najavama iz Brisela biće mnogo manje od preliminarno najavljenih. Kao što sam već rekao, Crna Gora je završila kompletnu reformsku agendu u energetici i u potpunosti uskladila zakonodavstvo sa evropskim pravilima. Naš dijalog sa Briselom danas nije pitanje obaveza, već

Ekonomija

Petak, 9. januar 2026.

r energetike i rudarstva Admir Šahmanović

ujemo tranzicioni i fleksibilan up Evropske unije prema j Gori u primjeni CBAM-a Primjena CBAM-a od 1. januara je nova realnost i Crna Gora joj pristupa odgovorno. Ova mjera direktno se odnosi na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, a u našem slučaju to se, prije svega, odnosi na Termoelektranu Pljevlja. Ona se odnosi na izvoz električne energije na tržište Evropske unije i plaćaju je uvoznici, što utiče na konkurentnost našeg proizvoda. Naš dijalog sa Briselom danas nije pitanje obaveza, već način primjene CBAM-a. Očekujemo tranzicioni i fleksibilan pristup za zemlje kandidate koje su završile reforme, ali nemaju isti pristup fondovima i mehanizmima podrške kao države članice – poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović

S. VASILJEVIĆ

način primjene CBAM-a. Očekujemo tranzicioni i fleksibilan pristup za zemlje kandidate koje su završile reforme, ali nemaju isti pristup fondovima i mehanizmima podrške kao države članice. POBJEDA: Koliko je realno očekivati fleksibilnije uslove za Crnu Goru u kontekstu CBAM-a? ŠAHMANOVIĆ: Smatram da je to realno i utemeljeno. Evropska komisija je više puta konstatovala napredak Crne Gore u energetskom sektoru. Kada imate zemlju koja je u potpunosti uskladila zakonodavstvo, završila reformske obaveze i pokazala institucionalnu stabilnost, onda postoji osnov za prilagođen pristup. Naši argumenti su zasnovani na činjenicama, a ne na političkim zahtjevima. POBJEDA: Crna Gora ima veliki potencijal za solarne i vjetro projekte. Što trenutno najviše usporava njihovu realizaciju? ŠAHMANOVIĆ: Najveći izazovi su i dalje vezani za pro-

Termoelektrana Pljevlja

storno-plansku dokumentaciju i dužinu pojedinih administrativnih procedura, naročito u dijelu izdavanja dozvola i priključenja na mrežu. To su problemi koje sistemski rješavamo kroz pojednostavljenje procedura, bolju koordinaciju institucija i jačanje kapaciteta regulatornih tijela. POBJEDA: Već sada vidimo veći broj projekata koji prelaze iz planske u realizacionu fazu. Radi se i na drugoj žili podmorskog kabla sa Italijom. Kakav je njen značaj i kakve konkretne efekte očekujete? ŠAHMANOVIĆ: Druga žila podmorskog kabla sa Italijom ima strateški značaj koji prevazilazi tehnički aspekt povećanja kapaciteta. Ona Crnu Goru trajno pozicionira kao dio evropskog elektroenergetskog sistema i značajno povećava sigurnost snabdijevanja. Ekonomsku vrijednost vidimo kroz veće mogućnosti izvoza domaće energije, posebno iz obnovljivih izvora, jačanje finansijske pozicije

EPCG i veću otpornost sistema na poremećaje. Dugoročno, to doprinosi stabilnijim cijenama električne energije i jačanju uloge Crne Gore kao pouzdanog energetskog partnera EU. POBJEDA: Da li Crna Gora i dalje teži da postane energetski hub regiona i što to konkretno znači u praksi? ŠAHMANOVIĆ: Da, ta ambicija ostaje jasno strateško opredjeljenje. Energetski hub se ne gradi deklaracijama, već infrastrukturom, tržišnim pravilima i povjerenjem investitora. To znači snažnu prenosnu mrežu, nove proizvodne kapacitete, otvoreno i funkcionalno tržište električne energije i regionalnu povezanost. Na tom putu već pravimo konkretne korake od jačanja interkonekcija, preko novih investicija u obnovljive izvore, do pune integracije u regionalno i evropsko tržište električne energije. POBJEDA: Saradnja sa Masdarom i partnerima iz Uje-

dinjenih Arapskih Emirata (UAE) se intenzivira. Što konkretno može započeti u narednih 12 mjeseci i koliki investicioni potencijal ti projekti nose? ŠAHMANOVIĆ: Saradnja sa Masdarom ima snažan strateški karakter. Fokus je na razvoju velikih solarnih projekata, kao i na savremenim rješenjima za skladištenje energije, što je ključno za stabilnost sistema sa visokim učešćem obnovljivih izvora. U narednih 12 mjeseci realno je očekivati početak prvih konkretnih projekata, uključujući završetak tehničkih studija, definisanje lokacija i početak izgradnje pojedinih kapaciteta. Riječ je o investicijama koje se mjere stotinama miliona eura i koje, osim nove proizvodnje, donose transfer znanja, tehnologije i dugoročnu stabilnost energetskog sektora Crne Gore. POBJEDA: Koji su ključni sporazumi i memorandumi o razumijevanju potpisani (ili u pripremi) u oblasti energetike, sa kojim međunarodnim partnerima, i kakav je njihov strateški značaj za razvoj crnogorskog energetskog sektora i energetsku tranziciju? ŠAHMANOVIĆ: Potpisan je sporazum kojim se prvi put otvara direktan kanal za ulazak kapitala i tehnologija iz UAE u crnogorsku energetiku. Važan je jer omogućava da se veliki energetski projekti (OIE, mreža, zeleni vodonik, data centri) razvijaju brzo i u paketu, a ne parcijalno. Potpisan je Memorandum o razumijevanju sa EDF-om o saradnji na modernizaciji i digitalizaciji elektrodistributivne mreže. Dokument je važan jer omogućava prenos znanja EU i jača otpornost mreže i integraciju obnovljivih izvora energije. Potpisan je Memorandum o razumijevanju sa kompani-

jom JERA za izradu studije izvodljivosti LNG terminala i gasne termoelektrane. Potpisan je Memorandum o saradnji sa Sustineri Partners o organizaciji Energetskog foruma u okviru Adria Future Summita 2026. Ovaj sporazum je važan jer jača međunarodnu vidljivost Crne Gore i pozicionira je kao regionalnog lidera energetske tranzicije. Za potpisivanje je spreman i memorandum o razumijevanju sa kompanijom Renexia o saradnji u razvoju projekata obnovljivih izvora energije. Sporazum je važan jer jača strateško energetsko partnerstvo sa Italijom i podstiče investicije u vjetar, solar i zeleni vodonik. Jačanje saradnje sa Turskom u oblasti energetike je takođe planirano kroz memorandum o razumijevanju. Uskoro očekujemo i potpisivanje ova dva memoranduma. POBJEDA: Koji su najznačajniji projekti i programi energetske efikasnosti i dekarbonizacije realizovani ili pokrenuti u Crnoj Gori u prethodnom periodu, ko su međunarodni partneri u njihovoj implementaciji i kakvi su konkretni finansijski i energetski efekti tih projekata? ŠAHMANOVIĆ: U prethodnom periodu završena je druga faza projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori u saradnji sa Svjetskom bankom, vrijedna 9,9 miliona eura, u okviru koje je energetski unaprijeđeno 18 zdravstvenih ustanova, uz godišnje uštede troškova energije od oko 450.000 eura. Istovremeno je započet novi projekat Dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore, takođe u saradnji sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 33,8 miliona eura, koji obuhvata unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata, modernizaciju elektrodistributivne mreže i tehničku

pomoć, uz primjenu revolving mehanizma reinvestiranja ostvarenih ušteda. Realizuje se i veliki program energetske efikasnosti u javnim zgradama, uz podršku KfW banke, Evropske unije i države, ukupne vrijednosti preko 60 miliona eura. Paralelno se sprovode programi podrške domaćinstvima, turizmu i industriji, finansirani iz 13 miliona eura direktne budžetske podrške Evropske komisije, čime se energetska tranzicija direktno približava građanima i privredi. POBJEDA: Koji su konkretni koraci preduzeti u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore, posebno u oblasti sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, i kakvi su do sada postignuti rezultati u uspostavljanju sistema strateških rezervi u skladu sa standardima Evropske unije? ŠAHMANOVIĆ: Izuzetni rezultati od strateškog značaja za državu postignuti su u oblasti energetske sigurnosti. Usvajanjem Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i pratećih podzakonskih akata, u Crnoj Gori je uspostavljen funkcionalan, zakonodavno i institucionalno utemeljen sistem strateških rezervi naftnih derivata, u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije. Usvojen je Akcioni plan i godišnji planovi formiranja rezervi, obezbijeđen je finansijski mehanizam i obrazovan Savjet za sigurnost snabdijevanja. U praktičnom smislu, započeto je realno formiranje rezervi, pri čemu je već obezbijeđeno 44.260 tona goriva, dok su u toku postupci za nabavku dodatnih količina, čime je Crna Gora u kratkom roku dostigla visok nivo spremnosti za reagovanje u slučaju poremećaja snabdijevanja. Nada KOVAČEVIĆ

Društvo

Petak, 9. januar 2026.

Dijana Popović-Gavranović, načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva o djeci iz

Umjesto podrške, djeca dobi

U trenutku kada se desi nasilje među djecom, javnost gotovo refleksno traži odgovor: da li je riječ o vršnjačkom ili maloljetničkom nasilju. Međutim, kako objašnjava Popović-Gavranović, već samo postavljanje tog pitanja ukazuje na duboko nerazumijevanje osnovnih pojmova. - Važno je razumjeti razliku između krivičnog djela i vršnjačkog nasilja - da se ne može krivičnim zakonom normirati svako ljudsko ponašanje, niti je to potrebno - ističe ona. Vršnjačko nasilje, naglašava, nije pravna kvalifikacija, već stručni termin koji se odnosi na socijalno neprilagođeno ponašanje djece i mladih u užem smislu.

„PONAŠANJE“ I KRIVIČNO DJELO

Prema njenom objašnjenju, vršnjačko nasilje obuhvata namjerne, negativne postupPODGORICA – Univerzitet Crne Gore planira da učini dostupnim registar u kojem će moći da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore. To bi predstavljao značajan iskorak, jer ne sumnjam da pojedinci pokušavaju da falsifikuju čak i naše diplome, kazala je za Pobjedu savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj na Univerzitetu Crne Gore prof. dr Branka Bošnjak. Sporne diplome na tržištu rada i u obrazovanju u žiži su interesovanja javnosti, te, pored ostalog, bilježimo primjere da nadležni podnose krivične prijave zbog sumnji da su obrazovne isprave falsifikovane. S druge strane, stručna javnost sagledava situacijuikritikuje donosioce odluka, smatrajući

Sve je manje jasne razlike između socijalno neprilagođenog ponašanja i krivičnog djela, posmatrajući narative koji kruže u javnosti. Takva terminološka konfuzija, upozorava Popović-Gavranović, vodi pogrešnim reakcijama i relativizaciji djela koja zahtijevaju pravnu intervenciju. Iako se u javnosti stvara utisak eskalacije, dostupni podaci ne potvrđuju porast kriminaliteta mladih ke koji se ponavljaju, dešavaju se duže vrijeme i najčešće su usmjereni prema istom djetetu, uglavnom slabijem. Takvo ponašanje se javlja u sredinama u kojima djeca borave i međusobno se poznaju - u školi, sportskim organizacijama, ustanovama socijalne zaštite, klubovima za djecu, na sportskim terenima. - Kod vršnjačkog nasilja radi se o namjernim, negativnim postupcima koji su dugotrajni, dešavaju se dva-tri puta mjesečno i češće, stalno su usmjereni na istog učenika - navodi Popović-Gavranović. U tim slučajevima, reakcija sistema ne podrazumijeva krivično gonjenje, već restituciju, školsku medijaciju, pedagoške i vaspitne mjere. Krivično pravo, s druge strane, stupa na scenu tek kada dijete učini krivično djelo. - Maloljetnik dolazi pred državno tužilaštvo i sud kada učini krivično djelo - ističe ona. U tom trenutku se ne govori o vršnjačkom nasilju, već o konkretnoj krivičnoj kvalifikaciji prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, uz primjenu Zakona o postupanju prema

maloljetnicima u krivičnom postupku. Posebnu konfuziju, kako kaže, stvara miješanje vršnjačkog nasilja sa poremećajem ponašanja. Poremećaj ponašanja je klinička kategorija koja se utvrđuje kada se problemi javljaju rano, traju dugo i ozbiljno remete funkcionisanje djeteta, što procjenjuje dječiji i adolescentni psihijatar. „To nije pravna, već medicinska i stručna kategorija“, naglašava ona.

KADA SU I ŽRTVA I UČINILAC DJECA

Sistem dodatno postaje osjetljiv u situacijama kada su i učinilac i oštećeni maloljetna lica. Tada, kako upozorava Popović-Gavranović, postoji rizik da se zanemari potreba zaštite oba djeteta. - Nekada je u istom krivičnom postupku dvoje djece: maloljetni učinilac i maloljetna osoba koja je oštećena krivičnim djelom - kaže ona, naglašavajući da je i jednom i drugom potreban pažljiv, individualizovan pristup, uz puno uvažavanje njihovog dostojanstva, prava i najboljeg

PRIVATNA ARHIVA

PODGORICA - U javnom govoru u Crnoj Gori pojam „vršnjačko nasilje“ postao je opšti naziv za gotovo svako nasilno ponašanje među djecom, bez jasne razlike između socijalno neprilagođenog ponašanja i krivičnog djela. Takva terminološka konfuzija, upozorava načelnica Stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijana Popović-Gavranović, ne samo da zamagljuje stvarne uzroke problema, već vodi pogrešnim društvenim reakcijama - represiji tamo gdje je potrebna podrška i pedagoški rad, ali i relativizaciji krivičnih djela tamo gdje je nužna pravna intervencija.

- Dijete koje se osjeća dobro sa samim sobom, u porodici, školi i široj zajednici, neće činiti štetu ni sebi ni drugima - naglašava Popović-Gavranović. Suprotno tome, nestabilni porodični odnosi, nedostatak sigurne privrženosti, slab nadzor, kao i činjenica da djecu sve češće „odgajaju“ zamjenski roditelji - nove tehnologije i mediji - povećavaju rizik od neprilagođenog ponašanja. Posebno upozorava da savremeni medijski sadržaji često prikazuju nasilje i kriminal bez jasnih moralnih i stvarnih posljedica, stvarajući sliku da se problemi mogu rješavati nasiljem.

ZAŠTO SE STVARA UTISAK ESKALACIJE

Dijana Popović-Gavranović

interesa. U takvim slučajevima, neprimjereno medijsko i javno izlaganje može dodatno pojačati traumatizaciju i osjećaj viktimizacije, produžavajući štetu daleko izvan samog događaja.

ŠTO DIJETE PORUČUJE NASILJEM

U objašnjenju uzroka nasilnog ponašanja, Popović-Gavranović kaže da dijete nekada učini krivično djelo zbog razvojne nezrelosti, impulsivnosti i nepromišljenosti, ali nekada nasilje predstavlja poruku. - Dijete nekad učini krivično djelo zbog razvojne nezrelo-

sti i nepromišljenosti, a nekad nam poručuje da smo kao društvo propustili blagovremeno da prepoznamo i reagujemo na teškoće u njegovom životu - ističe ona. Iskustvo u radu sa djecom i roditeljima, kako navodi, pokazuje da se socijalno neprilagođeno ponašanje i kršenje zakona rijetko javljaju kod djece koja se osjećaju zaštićeno, voljeno i poštovano. Djeca koja odrastaju uz emocionalnu toplinu, odgovarajući nadzor i jasno vođenje slobodnija su da traže pomoć - i kada pogriješe i kada postanu žrtve tuđe greške.

Popović-Gavranović ukazuje da se posljednjih godina nije nužno promijenila stvarna struktura nasilja među djecom, već način na koji se o toj temi govori u javnosti. Ono što se od 2023. godine upadljivo promijenilo jeste način javnog govora o djeci u sukobu sa zakonom - navodi ona. Izdvojeni slučajevi teških krivičnih djela, ponavljajuće izvještavanje i laički komentari stvaraju snažan utisak porasta nasilja, iako za takve tvrdnje ne postoje sistematska kriminološka i sociološka istraživanja. Popović-Gavranović pritom naglašava da Crna Gora i dalje nema instituciju koja bi se kompetentno bavila sociološkim i kriminološkim istraživanjima, koja bi mogla da odgovori na pitanja kretanja kriminaliteta, etiologije i trendova, zbog čega se javnost često oslanja na fragmentar-

Savjetnica rektora državnog univerziteta dr Branka Bošnjak vjeruje da ima pojedinaca koji pokušav

Moći će da se provjere diplom da njihova akcija u ovom slučaju treba da bude intenzivnija i da nikako ne smije biti selektivna. Bošnjak je stava da je priča o spornim diplomama ,,kamen o vratu države, jer će nas neznanje preskupo koštati“. Ona je obrazložila da je, kada govorimo o spornim diplomama, neophodno praviti jasnu razliku između falsifikovanih diploma – u kojima je pojedinac krivotvorio dokument, potpis i pečat – i onih kupljenih, iza kojih stoje kriminalno-koBranka Bošnjak

rumpirane grupe: oni koji takve dokumente proizvode, uredno ih potpisuju, pečatiraju i zavode u registre određenih univerziteta, čime ih faktički „ozakonjuju“, te oni koji ih kupuju a da nikada nijesu studirali niti polagali ispite. - Ova druga pojava je nažalost dominantnija u Crnoj Gori, ali i daleko pogubnija, a znatno teže dokaziva. Prvi slučajevi se lakše razotkrivaju i njima se bavi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i tužilaštvo, ali takvih je znatno manje. Sve dok se u samom vrhu vla-

sti – među ministrima i poslanicima – nalaze oni sa kupljenim diplomama, jasno je da ne postoji stvarna politička volja da se tom problemu stane na kraj. Zbog toga su ovi iskoraci Ministarstva tek privid aktivnosti; suština problema ostaje netaknuta – smatra Bošnjak. Uostalom, kako dodaje, ovolika dominacija neznanja na javnoj sceni, u gotovo svim sferama društva, postala je očigledna. - To se više ne može prikriti – ono odzvanja – istakla je Bošnjak. Kada je riječ o Snežana Kaluđerović

Univerzitetu Crne Gore, savjetnica rektora kaže da osuda ove pojave postoji, ali bi lično voljela da su glasniji u suočavanju s ovom pošasti, jer takvi ,,kradu budućnost“ njihovim svršenim studentima. - Ipak, nadam se da će se uskoro na Univerzitetu organizovati i javna debata na ovu temu, jer za to, čini se, postoji raspoloženje. Što se zaposlenih tiče, uglavnom je riječ o našim alumnistima, pa smatram da je Univerzitet, kada je riječ o lažnim diplomama, u velikoj mjeri zdrav sistem – kazala je Bošnjak. Bošnjak je nedavno pozdravila potez vlasti da se privremeno obustavi priznavanje diploma sa Univerziteta Megatrend, ističući da je mnogo kupljenih diploma na pozicijama moći.

Ističe da nije samo Univerzitet Megatrend sporan kada je riječ o izdavanju diploma, te da sve više zabrinjava i Univerzitet Union „Nikola Tesla“, čijim su se diplomama mnogi olako i za veoma kratko vrijeme „okitili“. Rekla je i da posebno zabrinjava činjenica da sam vrh vlasti krije podatke o sopstvenim diplomama. Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je nedavno za Pobjedu da bi za Crnu Goru bilo ljekovito uspostaviti jasne i precizne statističke podatke o priznatim obrazovnim ispravama sa sumnjivih visokoškolskih ustanova iz regiona koje su već ušle u sistem tržišta rada, što zahtijeva ozbiljnu međuinstitucionalnu saradnju. Tek tada ćemo sa sigurnošću znati

Društvo

Petak, 9. januar 2026.

zmeđu etikete i zakona

bijaju represiju nu ličnu praksu i utiske, uz rizik pogrešnog zaključivanja i reagovanja. Dodatni problem predstavlja konfuzija termina, zbog koje se vršnjačko nasilje, krivična djela i poremećaji ponašanja stapaju u jednu, pojednostavljenu sliku „nasilne djece“, što vodi generalizaciji i stigmatizaciji.

STATISTIKA JE NEUMOLJIVA

U tom kontekstu, Popović-Gavranović podsjeća da se podaci MONSTAT-a, na koje se često poziva dio javnosti, odnose na maloljetnike kojima je sud izrekao krivičnu sankciju, odnosno na retributivnu pravdu, dok se ne odnose na maloljetnike prema kojima su primijenjene alternativne mjere pred državnim tužilaštvom, koje pripadaju restorativnoj pravdi. Stručna služba Vrhovnog državnog tužilaštva, dodaje, od 2013. godine vodi evidenciju izrečenih alternativnih mjera prema maloljetnicima: u 2024. godini izrečeno je 57 alternativnih mjera, u 2023. godini 70, dok je u prethodnim godinama prosjek bio oko 110 godišnje, a razlozi za pad, kako navodi, mogu biti višestruki i zahtijevali bi dodatno istraživanje. Prema podacima koje navodi, u 2024. godini ukupni broj prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela iznosio je 260, broj maloljetnika prema kojima je pokrenut krivični postupak bio je 106, dok je broj pravosnažno izrečenih krivičnih sankcija iznosio 97. U 2023. godini ukupni broj prijavljenih maloljetnika iznosio je 196, broj pokrenu-

tih krivičnih postupaka 128, dok je broj pravosnažno izrečenih krivičnih sankcija bio 123. Popović-Gavranović naglašava da se, na osnovu tih podataka, „ne uočava porast kriminaliteta mladih, na čemu se insistira u medijima“, te da ponavljajuće objavljivanje i izdvajanje pojedinačnih slučajeva može iskriviti percepciju stvarnosti i proizvesti moralnu paniku.

KAD UVREDA POSTANE „MRŽNJA“

U javnim reakcijama na pojedine slučajeve, posebno kada se u incidentu čuju uvrede ili diskriminatorne riječi, često se očekuje da se automatski konstatuje i postojanje elemenata vjerske ili nacionalne mržnje. Popović-Gavranović, međutim, objašnjava da se kvalifikacija krivičnog djela određuje prema elementima bića krivičnog djela, odnosno zakonskim obilježjima koja moraju biti ostvarena da bi neko činjenično stanje bilo podvedeno pod određeni zakonski opis. Kako navodi, biće krivičnog djela podrazumijeva zakonske elemente koji obuhvataju radnju, posljedicu, djelo, uzročnu vezu, protivpravnost i krivicu, kao i materijalni element - promjenu koju je djelo izazvalo, te subjektivni element - psihički odnos učinioca prema djelu. Ono što razlikuje pojedina krivična djela, dodaje, jesu njihovi posebni elementi, odnosno posebna objektivna i subjektivna obilježja: radnja izvršenja, posljedica, predmet radnje, sredstvo i način izvršenja, lično svojstvo ili status izvršioca, mjesto i vrijeme izvršenja, kao i umišljaj

ili nehat, namjera i pobuda. - Bez ostvarenosti svih elemenata bića krivičnog djela nema ni krivičnog djela, odnosno ako se neko činjenično stanje ne može podvesti pod zakonski opis nekog krivičnog djela, nema ni krivičnog djela - naglašava Popović-Gavranović, objašnjavajući da se zato u praksi može desiti da institucije ne konstatuju postojanje određenih elemenata, ne zato što se uvreda banalizuje, već zato što se pravna kvalifikacija ne određuje utiskom, već isključivo zakonom i dokazima o ostvarenom biću djela.

PRECIZNOST KAO PREDUSLOV ODGOVORNE REAKCIJE

Razlika između vršnjačkog nasilja i krivičnog djela, naglašava Popović-Gavranović, nije akademska rasprava, već osnov odgovorne društvene reakcije. Od te razlike zavisi da li će dijete dobiti pedagošku podršku ili krivičnu sankciju, da li će se problem rješavati ili produbljivati. Kada se svaki oblik neprimjerenog ponašanja pokušava riješiti kaznom, gubi se prostor za prevenciju i restorativni pristup. Kada se, s druge strane, krivično djelo relativizuje nazivajući ga „vršnjačkim nasiljem“, šalje se pogrešna poruka i žrtvi i društvu. Zato, zaključuje ona, precizno imenovanje problema nije puka terminologija, već preduslov da se istovremeno zaštiti dijete koje je povrijeđeno i pomogne djetetu koje je pogriješilo da se bezbjedno vrati u zajednicu. J. MARTINOVIĆ

KOMENTAR

Kako je Aleksandar Dragićević odbranio Marezu

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

U vremenu u kojem se patriotizam često svodi na prazne riječi i mahanje zastavama, a briga za javni interes na status na društvenim mrežama, Dragićević pokazuje što znači stvarno služiti zajednici. Tiho, dosljedno i bez kalkulacije. Mareza je odbranjena jer je on na vrijeme rekao: ovdje je problem. I nije odustao dok se nešto nije promijenilo. Bravo za tihog heroja

Postoje trenuci kada se jasno vidi razlika između formalne funkcije i stvarne odgovornosti. I između aktivizma kao parole i aktivizma kao svakodnevnog, upornog, fizički iscrpljujućeg rada. Odbrana Mareze je upravo jedan od tih trenutaka i u toj priči ekološki aktivista Aleksandar Dragićević se nameće kao tihi heroj, čovjek koji je radio onda kada su mnogi ćutali, i djelovao onda kada su institucije kasnile. Danima je tokom ovih poplava bio na terenu. Neumoran. Kvasio se na kiši, pod kišnim ceradama, prelazio Crnu Goru uzduž i poprijeko, bilježio stanje, snimao, upozoravao, objašnjavao. Svi mediji su preuzimali njegove objave kada je trebalo ukazati na konkretan problem. Preuzimao je ono što bi u uređenom sistemu trebalo da rade državni organi, da prepo-

znaju problem, objasne uzrok, upozore na posljedice i, najvažnije, informišu javnost jasno i odgovorno. On nije čekao saopštenja. On je bio saopštenje. Mareza i njeno vodoizvorište nijesu ugroženi preko noći. Problem sa zapušenim kanalima nije se pojavio juče. To je mogući uzrok zbog čega je vodoizvorište koje snabdijeva pitkom vodom najmanje 120.000 stanovnika zamućeno i kada nema poplava. Dragićević je to primijetio na vrijeme, ukazao na uzroke i moguće posljedice, i bavio se aktivizmom u njegovom izvornom, najčistijem značenju: bez pompe, bez interesa, bez političkog kalkulisanja. Samo sa osjećajem odgovornosti prema prostoru, vodi i ljudima. Njegova objava – „Inžinjerska jedinica Vojske Crne Gore sastavila je pontonski most i kreće se ka kanalu Mareze.

vaju da falsifikuju i isprave te ustanove

me UCG

da su nadležne vlasti istinski riješene da se bore protiv lažnih, sumnjivih i ,,praznih“ diploma koje imaju za posljedicu nesagledivu štetu. Kaluđerović smatra da je posebno važno da se javno objave baze podataka o zaposlenim visokoškolcima u državnoj upravi i drugim javnim ustanovama, kako bi se obezbijedila potpuna transparentnost i omogućilo javnosti da vidi ko je, što i gdje studirao. - Time bi se dodatno ojačalo povjerenje građana u institucije i potvrdila dosljednost države u primjeni sopstvenih odluka, uz puno poštovanje prava onih koji su studije završili radom, zalaganjem i u dobroj vjeri – rekla je Kaluđerović. Vlada je nedavno na prijedlog resornog ministarstva zbog

oduzimanja dozvole za rad donijela odluku da privremeno obustavi priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu, za njih pet. Od 2023. godine do danas resorno crnogorsko ministarstvo priznalo je radi zapošljavanja 68 diploma sa ove visokoškolske ustanove. Podaci Vlade pokazuju da je devet zahtjeva da se priznaju ove diplome radi zapošljavanja u postupku provjere. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poručilo je da obustavljanjem priznavanja diploma jasno pokazuju da ostaju dosljedni u primjeni propisa i preduzimanju mjera u cilju zaštite obrazovnog sistema i tržišta rada Crne Gore od upliva nelegalnih obrazovnih isprava. Univerzitetu Megatrend i za pet fakulteta u njegovom sastavu oduzeta je dozvola za rad zbog protoka vremena od

godinu od dana konačnosti rješenja o odbijanju, odnosno odbacivanju zahtjeva za akreditaciju ovih visokoškolskih ustanova, jer iste nijesu podnijele zahtjev za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa najkasnije godinu prije isteka roka važeće akreditacije, a prethodno važeća akreditacija im je istekla. U detaljnoj informaciji Vlade objašnjeno je da se privremeno obustavlja priznavanje obrazovnih isprava stečenih na Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu: Fakultetu za kulturu i medije, Fakultetu za poslovne studije, Fakultetu za umjetnost i dizajn, Pravnom fakultetu i Geoekonomskom fakultetu. Kako je saopšteno, obustava će važiti do pribavljanja neophodnih informacija od nadležnih organa Republike Srbije, nakon čega će se odlučiti o njenom daljem traN. ĐURĐEVAC janju.

Dragićević na terenu

Poslije toga probijamo i drugu barijeru“ – nije bila puko informisanje. Poslije toga su se pojavili konkretni rezultati, kanal je očišćen u određenoj dužini, voda je potekla, a juče uveče su se i građani sami organizovali da čiste kanale za odvod. Zajedno sa poslanikom Mikićem. Konačno se nazire rješenje problema, ali i sankcije za neodgovornost. Dragićevićev aktivizam je svjedočanstvo da se stvari mogu pokrenuti kada neko ne odustaje. Da se sistem, iako trom, ipak može natjerati da reaguje kada je pritisak argumentovan, javan i uporan. Ovo nije prvi put. Sličnu ulogu Dragićević je imao i tokom ljetnjih požara, kada je opet bio na terenu, ukazivao na propuste, objašnjavao šta se dešava i zašto, i podsjećao da priroda ne čeka administrativne procedure. U tim situacijama se jasno vidi razlika između deklarativne brige za javni interes i stvarne posvećenosti opštem dobru. Ko god je pratio njegove tekstove i javne istupe, uključujući i one o požarima zna da se radi o kontinuitetu. O godinama rada, analiziranja, pisanja, upozoravanja. O aktivizmu koji ne traži aplauz, već rezultate. O borbi koja se često vodi daleko od kamera, ali čiji se efekti osjećaju svuda. Zato je važno ovo reći jasno: Aleksandar Dragićević nije heroj zato što je bio glasan, već zato što je bio uporan. Nije zato što je stajao ispred institucija, već zato što ih je natjerao da se pokrenu. Nije zato što je tražio priznanje, već zato što ga nije tražio uopšte. U vremenu u kojem se patriotizam često svodi na prazne riječi i mahanje zastavama, a briga za javni interes na status na društvenim mrežama, Dragićević pokazuje što znači stvarno služiti zajednici. Tiho, dosljedno i bez kalkulacije. Mareza je odbranjena jer je on na vrijeme rekao: ovdje je problem. I nije odustao dok se nešto nije promijenilo. Bravo za tihog heroja.

Društvo

Petak, 9. januar 2026.

U knjizi „Ukidanje čovjeka“ Željko Rutović analizira kako tehnološka moć, algoritamsko upravljanje i ideologija transhumanizma potkopavaju slobodu, identitet i kritičku svijest savremenog čovjeka

m. babović

Čovjek kao podatak, sloboda kao izuzetak

Korica knjige

Željko Rutović

PODGORICA - U epohi u kojoj tehnologija prestaje biti sredstvo, a postaje poredak, mr Željko Rutović u knjizi „Ukidanje čovjeka“ upozorava na duboku civilizacijsku krizu u kojoj se ljudsko biće svodi na broj, podatak i algoritamski obrazac. Kroz kritiku tehnosfere, biometrijske kontrole i transhumanističke ideologije, autor otvara pitanje odgovornosti savremenog društva za gubitak slobodne volje, empatije i misaone autonomije, ukazujući da „ukidanje čovjeka“ nije nasilni čin, već proces u kojem čovjek sve češće – svjesno sudjeluje. POBJEDA: Vaša nova knjiga „Ukidanje čovjeka“ pojavljuje se u trenutku kada se društvo brzo mijenja. Koji je bio Vaš glavni unutrašnji ili spoljašnji podsticaj da je napišete upravo sada? RUTOVIĆ: Svenaglašenom i sveprožimajućom tehnizacijom – mašinizacijom ovog doba, ubrzano se radikalizuje kriza čovjeka u njegovom misaonom, ontološkom, sociološkom i kritičko-saznajnom iskustvu. Očito je i to na više djelatnih pojavnih nivoa, tog „ukidanja čovjeka“ o kome knjiga govori da su nove hibridne tehnologije, prediktivni algoritmi, biometrijska kontrola i velike baze podataka, dramatično ugrozili ljudski individualizam, autonomiju, slobodu, privatnost, misao i dostojanstvo. U tom kontekstu čovjek

Posljedično stvari i procesi, pojedinačni i kolektivni dovedeni su do paradoksa po kojem čovjek svjesno lišen svoje misaone suštine čak neprirodno uživa u takvom samokažnjavajućem statusu samoukidanja čovjeka. Knjiga nema ambiciju da pruži gotove i definitivne odgovore, ali ih vrijednosno nagovještava postavljanjem pitanja što često predstavlja epistemološki korak naprijed je danas, nažalost, sve više podatak – broj, a njegova slobodna volja izuzetak. Konačno, premda toga ne mora biti svjestan, čovjek danas prebiva u određenom obliku svoga nepostojanja, kome iluziju „bitnosti“ i stvarnosti generiše svijet spektakla, virtuelnosti, društvenih mreža i algoritama u okviru čega se kontinuirano brišu granice između čovjeka i mašine, istine i iluzije, slobode i kontrole. Argumenata i pojavnih razloga za ovakve konstatacije i tendencije samoukidanja čovjeka je mnogo. Karakter globalne sociološke društvene promjene izazvane vijekom supertehničke mašinske nadmoći u kome techne odnosi pobjedu nad logosom kao mišljenjem, rasuđivanjem i samoodređenjem – bio je glavni izazov i motiv ove knjige koja je prirodni slijed mojih prethodnih „Digitalni demos“ i „Homo mašina“. POBJEDA: Koja je Vaša ravnoteža između autorske subjektivnosti i potrebe za univerzalnom porukom? RUTOVIĆ: Ne mali broj s av re m e n i h t e o re t i č a ra društveno humanističke provinijencije današnju postmodernu civilizaciju kritički opservira iz ugla fenomena postčovječanstva, postčovjeka, postljudi, „krnjih ljudi“,

postdemokratije, postistine, postprivatnosti, postbiologije, postmedija... Iako to možda i grubo i nadrealno zvuči, „Ukidanje čovjeka“ je analiza naraslih univerzalnih fenomena današnjice koji su sve manje izolovani i nepovezani, a sve više izraz dramatičnih permanentnih posljedica vidljivih po čovjekovu suštinu i izvornost duhovnog bića, odnos prema Drugom čovjeku, i na kraju prema sebi, onom koji se sve manje propituje za mjesto i ulogu u svijetu ubrzane „pametne“ mašinske promjene u kojoj čovjek sve više postaje rob(a) s kojim je tako lako i unosno manipulisati, kontrolisati, nadzirati i usmjeravati u željenim pravcima multinacionalnih korporativnih agendi, koje visokosofisticiranim pomagalima, a sve pod geslom široke dostupnosti „pametnih“ proizvoda, dopiru lako do svakoga tupeći čovjekovu samospoznaju i kritičko promišljanje,

čime ga čini idealnim materijalom za razne oblike socioinženjeringa. POBJEDA: Nova knjiga djeluje kao polemika sa savremenim trenutkom - s kim ili s čim vodite najvažniji dijalog u njoj? RUTOVIĆ: Taj, kako kažete, savremeni trenutak je pod uticajem tehnosfere kao kompleksnog sistema digitalnih tehnologija, vještačke inteligencije, automatizacije i algoritamskog upravljanja doveo do transformacije čovjeka, njegove duhovnosti, njegovih emocija, konačno i njegove transfiguracije tijela. I naravno, sve rečeno podržano politikom i ideologijom transhumanizma kao nove „stvarne stvarnosti“ ubrzanja evolucije, traži kontinuirani dijalog. Kazao bih da tog širokog istinskog argumentovanog dijaloga u povodu pitanja šta je danas i šta znači ljudsko biće, jednostavno od strane relevantnih subjekata

Pitali smo se kome treba čovjek kao samosvjesno kritičko biće duha, polemike i sumnje. Kao takav, danas gotovo incident, očito da gotovo nikome ne treba. Zato ga treba „ukinuti“, programirati, rijalitizovati, učiniti članom psihologije gomile, njime manipulisati, koji u krajnjem, u sveopštoj atmosferi kolektivne neupitanosti nametnute socio-psihologije ne može nikom smetati

društva nema. Posljedično stvari i procesi, pojedinačni i kolektivni dovedeni su do paradoksa po kojem čovjek svjesno lišen svoje misaone suštine čak neprirodno uživa u takvom samokažnjavajućem statusu samoukidanja čovjeka. Knjiga nema ambiciju da pruži gotove i definitivne odgovore, ali ih vrijednosno nagovještava postavljanjem pitanja što često predstavlja epistemološki korak naprijed. S obzirom da knjiga svojom osnovnom ambicijom referiše na tehnološki, kulturološki, psihološki, socioetički, estetski i društveni aspekt, ona je poziv na postavljanje neizgovorenih pitanja smisla i uloge, mjesta i cilja današnjeg čovjeka, te kao takva istovremeno i poziv na civilizacijski dijalog kao najviši oblik razmjene ideja, stavova i vrijednosti u okviru fenomena nadređene uloge mašinskog svijeta u kojem se čovjek sve više primjetno kognitivno urušava, dehumanizuje, ukida i samoukida. U tom duhu automatizacije svakodnevnog života čovjek je izgubio empatiju, pažnju, osiromašio jezik, retoričku kulturu i misaono obrazovnu vrijednost, nasuprot čemu se današnji čovjek monetizuje kao konzumeristička proteza unificiranog modelovanog (o)ponašanja

totalne simulacije stvarnog svijeta. A u tom svijetu, ugađajući svojoj lijenosti, on uživa u svom kritičkom nepostojanju. Složićemo se da je u tako „uređenoj stvarnosti“ moguće sve – neznanje se pretvara u znanje, a sloboda u teret. Umjesto postavljanja pitanja o pravu i pravdi, građanskim slobodama, etici, granicama znanja i neznanja, prirodi politike i društva, bježi se u „prirodno“ okruženje svijeta iluzije društvenih mreža i velikih baza podataka. Sveukupno knjiga je poziv za reafirmaciju logosa kao riječi, smisla, uma i moći autonomnog, kritičkog, zrelog i odgovornog mišljenja. POBJEDA: Bavite se temama identiteta, vrijednosti i društvenih lomova, koliko smo generalno svjesni kriza? RUTOVIĆ: Savremenom civilizacijom umjesto kulture sjećanja i samosvijesti vlada opasni zaborav sa svim njegovim vidljivim posljedicama. Zašto je to tako, a tako jeste, razloga i to združenih je mnogo. O nekima smo govorili u prethodnim pitanjima. Kazali smo, pitali smo se kome treba čovjek kao samosvjesno kritičko biće duha, polemike i sumnje. Kao takav, danas gotovo incident, očito da gotovo nikome ne treba. Zato ga treba „ukinuti“, programirati, rijalitizovati, učiniti članom psihologije gomile, njime manipulisati, koji u krajnjem, u sveopštoj atmosferi kolektivne neupitanosti nametnute socio-psihologije ne može nikom smetati. POBJEDA: Što u knjizi izaziva „otpor“ čitalaca - što je najneugodnija istina za savremenog čitaoca? RUTOVIĆ: U duhu prethodnog, svaki poziv na čovjekovo suočavanje sa sobom i drugima, svaki kritički nazor odnosa logosa i techne, istine i postistine, slobode i neslobode, svako humanističko upozorenje o položaju čovjeka pogotovo danas u dobu sveopšteg populizma i medijske anestezije težak je i neizvjestan put. Čovjek je, ili to što je ontološki preostalo od njega, samodefinisao svoje konačne „istine“ poslije kojih prestaje svako tragalačko iskustvo relacija uzroka i posljedice, istine i laži, čovjeka i postčovjeka. A sa takvim čovjekom, složićemo se, dijalog je nemoguće voditi. Tek, čovjek pristaje da u vijeku sve više usamljenih ljudi bude dobrovoljac nametnutog mu digitalnog zatvora u kojem se prirodna supstituiše vještačkom inteligencijom. A u takvom okruženju dezintegracije kritičke misli, memorije i emocija, produkuje se novi režim poželjnog mišljenja koji urušava slobodu, etiku i estetiku, istinu, intelektualni integritet i otpor nepristajanja na „ukidanje čovjeka“ pod snažnim dejstvom tehničke totalizacije i njenih antihumanističkih derivata koji se etabliraju paradigmom „novog smisla“ H. JANKOVIĆ ove epohe.

Hronika

Petak, 9. januar 2026.

Vrijeđali i fizički napali dva mladića PLJEVLJA - Policija u Pljevljima uhapsila je J. B. (24) i J. J. (29) oba iz tog grada, zbog sumnje da su u ugostiteljskom objektu vrijeđali, prijetili i fizički napali mladiće stare 21 i 18 godina, saopšteno je iz Uprave policije. Kako se navodi, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja obaviješteni su da je u jednom ugostiteljskom objektu došlo do fizičkog sukoba između više lica. Po prijemu dojave, patrola je odmah upućena na lice mjesta, gdje su zatečeni J. B., J. J. i još dva lica. Svi su privedeni u zgradu policije gdje su sa-

slušani u svojstvu građana. Na osnovu prikupljenih izjava i sprovedene kriminalističke obrade, sumnja se da su J. B. i J. J. prišli stolu za kojim su se nalazila oštećena lica, uputili im uvrede i psovke, a potom i fizički nasrnuli na njih, gurajući ih i hvatajući za kosu, uz prijetnje daljim fizičkim napadom. O događaju je obaviješten osnovni državni tužilac u Pljevljima, koji je naložio hapšenje J. B. i J. J. zbog sumnje da su počinili krivično djelo zlostavljanje. Osumnjičeni će, u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužiocu. B. R.

Policija uhapsila profesora engleskog jezika, ranije prijavljivan zbog nasilja u porodici

Rožajac prijetio mejlom Ambasadi SAD u Podgorici ROŽAJE – Rožajac A. K. (35), zaposlen kao profesor engleskog jezika u jednoj srednjoj školi u tom gradu, uhapšen je zbog sumnje da je na mejl adresu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, uputio poruku prijeteće sadržine administraciji Ambasade i najvišim zvaničnicima. Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici rožajske policije su, shodno informacijama dobijenim od Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata, bez odlaganja preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, locirali i od A. K. prikupili obavještenja. - Tom prilikom, A. K. je policijskim službenicima saopštio da je sa svog laptop računara uputio mejl sporne sadržine. U nastavku aktivnosti u odnosu na ovo lice, shodno nared-

bi suda, policijski službenici su izvršili pretres stana koji koristi A. K. i tom prilikom pronašli i privremeno oduzeli laptop računar - naveli su u saopštenju. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama koji se izjasnio da u radnjama A. K. nema elemenata krivičnog djela, već da se radi o prekršaju, nakon čega je uhapšen zbog sumnje da je počinio prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru – vrijeđanje ili drsko ponašanje. - A. K. je zaposlen kao profesor engleskog jezika u jednoj srednjoj školi u Rožajama, a provjerom kroz policijske evidencije utvrđeno je da je ranije prijavljivan i procesuiran zbog krivičnog djela nasilje u porodici – zaključuje se u saopštenju. J. R.

Podgorička policija uhapsila sugrađanina zbog zelenaštva

Suspendovani službenik ANB-a nije napustio Istražni zatvor u Spužu iako je 5. januara trebalo da se nađe na slobodi zbog nedonošenja presude u roku od tri godine

Novim pritvorom spriječena sloboda Petru Lazoviću PODGORICA - Suspendovani službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović, Nikša Perović i Radovan Pantović ostaće do daljnjeg u spuškom istražnom zatvoru pošto je Viši sud uvažio prijedlog Specijalnog tužilaštva i odredio im pritvor u drugom predmetu. Oni su u ponedjeljak, 5. januara formalno pušteni na slobodu jer Viši sud nije donio presudu u roku od tri godine u slučaju gdje im se sudi za pripadništvo kriminalnoj organizaciji odbjeglog Radoja Zvicera a koja između ostalog stoji i iza ubistva Milana Ljepoje, kazala je samostalna savjetnica Višeg suda u Podgorici Ivana Vukmirović. Međutim, ukidanje pritvora zbog probijanja zakonskih rokova za Lazovića, Perovića i Pantovića nije značilo i izlazak na slobodu jer je Specijalno državno tužilaštvo prije isteka roka od tri godine predložilo da im se pritvor odredi u drugim predmetima. - SDT je podnijelo prijedlog da se ovim okrivljenima pritvor odredi u drugim predmetima, koji se vode pred ovim sudom. S tim u vezi, odlučujući o prijedlogu SDT-a za određivanje pritvora Lazoviću, Peroviću i Pantoviću, krivično vijeće Višeg suda u Podgorici, nakon što je saslušalo okrivljene, odredilo im je pritvor po pritvorskim osnovima iz čl. 175 tač. 1, 3 i 4 ZKP-a i isti ima trajati do dalje odluke suda - navodi se u saopštenju koje potpisuje Vukmirović. Lazoviću, Peroviću i Pantoviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva, ponavljanja krivičnog djela i jer je ri-

m. babović

Uhapšena dvojica Pljevljaka

Sa privođenja Lazovića

ječ o krivičnom djelu za koje se, po zakonu, može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica. Protiv ovih rješenja, kako je rečeno iz Višeg suda, dozvoljena je žalba u roku od tri dana. Specijalno tužilaštvo je 30. decembra 2022. godine podiglo prvu optužnicu protiv Petra Lazovića a u kojoj se navodi da je bio dio kavačke kriminalne organizacije Zvicera i da je interese državne službe podredio interesima ovog klana. On se tereti da je učestvovao u organizaciji međunarodnog šverca kokaina ali i za nedozvoljeno držanje oružja. Pored Zvicera i Lazovića, Perovića i Pantovića na ovoj optužnici su bivši policajac Ljubo Milović, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić, Duško Roganović i Radovan Mujović.

Na optužnici je i Petar Mujović koji je 21. oktobra 2020. godine u Kotoru, sprovodeći kriminalni plan Radoja Zvicera pokušao da ubije šefa suprostavljenog škaljarskog klana Jovana Vukotića. Prema navodima optužnice, koju potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formirana je u drugoj polovini 2020. godine i osim u Crnoj Gori djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji. Optuženi se terete za više teških krivičnih djela kao što su teška ubistva, pokušaji ubistava, šverc droge, oružja i cigareta, kao i zloupotreba položaja. Prema navodima optužnice, Zvicer se, između ostalog, tereti i da je početkom novembra 2020. godine naložio ubistvo Milana Ljepoje koji je učestvovao u organizaciji pokušaja njegove likvidacije u Kijevu. Specijalno tužilaštvo je po na-

logu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u maju ponovo formiralo predmet protiv ove grupe po materijalu Europola i francuskih pravosudnih organa, a koji su bili dostavljeni u julu i decembru 2021. godine. Na osnovu tih podataka je u Crnoj Gori otvorena afera o potencijalnoj umiješanosti visokih policijskih službenika u organizovani kriminal. Portal Libertas pres je 3. maja objavio da se u dokumentima Europola kao članovi kavačkog klana pominju aktivni policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović, koji su, prema tim navodima, uključeni u šverc kokaina iz Latinske Amerike u Evropsku uniju i Australiju. Petar Lazović je uhapšen 18. jula 2022. godine, po nalogu Specijalnog tužilaštva, dok je Milović još nedostupan državnim organima. B. ROBOVIĆ

Terete ga da je pozajmio jednoj osobi 50.000 eura, a Zabranjeno mu da upravlja vozilima na teritoriji Crne Gore četiri mjeseca naplatio joj 170.000 Državljaninu Turske 20 PODGORICA - B. P. (55) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je jednom licu posudio 50.000 eura na kamatu, da bi na kraju od njega naplatio 170.000 eura. Njemu se na teret stavlja da je počinio krivično djelo zelenaštvo. -B. P. je, kako se sumnja, ovo krivično djelo izvršio na način

što je, koristeći lošu ekonomsku situaciju i nuždu oštećenog lica, istom dao na zajam novac, ugovarajući pritom nesrazmjernu imovinsku korist - navode iz policije. Protiv B. P. je po nalogu tužioca u ODT u Podgorici podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio navedeA. R. no krivično djelo.

dana zatvora, vozio pod dejstvom marihuane PODGORICA - Državljanin Turske E. K. koji boravi u Ulcinju osuđen je na 20 dana zatvora, odlukom Suda za prekršaje u Budvi,

jer je zatečen kako upravlja vozilom pod dejstvom marihuane. - Okrivljeni E. K. (2001), državljanin R. Turske, sa pri-

vremenim boravkom u Ulcinju, oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana. Njemu je suđeno u hitnom postupku, u kojem je

utvrđeno da je dana 7. 1. 2026. godine, oko 21 čas, upravljao vozilom na lokalnoj saobraćajnici u Ulcinju pod dejstvom opojne droge marihuane - navode iz Suda. Kako dodaju, odmah nakon izricanja presude upućen je na izdržavanje kazne. Dežurna sutkinja Slađana Barjaktarević izrekla mu je i zabranu upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca. A. R.

10 Crnom Gorom

Petak, 9. januar 2026.

DANILOVGRAD: Vodostaj rijeke opada, ali desetak evakuisanih porodica još se ne može vratiti u domo

Zeta „potopila“ kuće u Pažići u Klikovačama začepljeni k DANILOVGRAD – Dobro je danas kako je bilo... Kiša je stala, voda se povlači sad je na pragu, trebaće dosta vremena da se povuče i iz dvorišta. Ali i kad se to desi, u ovoj kući neće se moći živjeti, voda je uništila sve – kaže Rada Popović. Vrata kuće u Pažićima u kojoj je živjela 13 godina kao podstanar sa suprugom Danilom i sinom Radovanom tek juče je uspjela da otvori. Razočarano ide iz prostorije u prostoriju, pokazuje namještaj koji su uspjeli da podignu kako bi sačuvali makar nešto od onoga što su s mukom stvarali, okićenu jelku, djelove parketa, mulj ... Pita nas jesmo li vidjeli žuti kombi na susjednom imanju. Objašnjava da su 6. januara kad je ujutro krenula na posao točkovi bili u vodi. – Bio je Badnji dan. Predosjetila sam tada da će veliko nevrijeme. Još dok sam bila na poslu rekla sam sinu, koji je student, da što prije spašava kompjuter i knjige i makar nešto od odjeće... Kad sam se oko 15 sati vratila kući, kombi je bio pod vodom. Znala sam da ostanka u kući nema... Uspjeli smo da podigenemo namještaj, sakupili nešto stvari i u 1.30 sati izašli – priča Rada. Na drvenim stubama zatičemo mačku. Naša sagovornica kaže kako ona nije napustila kuću – sakrila se u potkrovlju.

KOMŠIJA – KAO BRAT

Popovići iz kuće koja je, kaže Rada, ,,bila kao naša“, otišli su kod komšija Radenka i Vere Miletić. - Familijama koje su evakuisane Opština je obezbijedila nužni smještaj u objektu Poli-

NIJE NAPUSTILA KUĆU: Mačka u dom

VODA OSTAVILA PUSTOŠ: Rada Popović

Nivo rijeke juče je počeo da opada, u 15 sati je bio 80 centimetara niži nego u srijedu u isto vrijeme kada je izmjereno 1.108 centimetara. Ipak, do pojedinih kuća može se doći samo čamcem. Mještani Klikovača kažu da problem treba sistemski rješavati – propisati održavanje kanala koji su obilne padavine dočekali začepljeni smećem, kažnjavati one koji to ne urade cijske akademije. Nije prihvatio niko pa nijesmo ni mi... U pomoć su nam pritekle komšije Miletići. Ma, kakve komšije to su nam brat i sestra, kako su nas prihvatili. Ali, tražimo stan, nećemo da ljudima budemo na teretu, svoju koru hljeba zarađujemo, hoćemo da nam se život vrati u normalu – poručuje Rada. Onda tiho, više za sebe – a, kad će to biti.

POMOĆ KAD ZATREBA: Aleksandar Žunjić

Kiša u Danilovgradu padala je gotovo bez prestanka od 5. do 7. januara. Nivo Zete nekoliko dana je konstantno rastao. Juče je počeo da opada, u 15 sati je bio 80 cm niži nego u srijedu u isto vrijeme kada je izmjereno 1.108 cm. Najobilnije padavine su pogodile upravo Pažiće. Rada kaže da su osim njih dom napustile i komšije Đukovići, Mijuškovići... Svi jedva čekaju da se

vrate kućama, a znaju da će ih zateći pustoš i da im nova borba predstoji... Teška situacija bila je u naselju Klikovače, gdje je takođe više porodica evakuisano. Voda se povukla sa glavnog puta

koji spaja stari put preko Novog Sela sa magistralnim, ali opstaju ,,jezera“ u manjim ulicama. Imanje Milodarke Žunjić je pod vodom, ali u kuću nije ušla, stigla je ,,samo“ do stepeništa.

Milodarki ovo nije prva poplava, navikla je, kaže, ali uvijek po malo strahuje da može biti ozbiljnija od prethodne. Kako je kiša obilno padala, strahovala je da će se to desiti, zato je psa Bobija smjestila na sigurno u garažu.

Milodarka Žunjić, Klikovače: Ovo mi je četvrta poplava za 23 godine. Najteže mi je bilo prilikom prve, prije 22 godine. Uplašila sam se kad sam vidjela kako voda izbija iz zemlje. Zvala sam prijatelja inžinjera koji mi je objasnio: Izađi ispred kuće, ako ti je stepenište iznad ulice, ne brini. Nijesam brinula tada, zato sam i danas mirna

PRIJE DECENIJU NIVO VODE BIO VIŠI: Novica Nikač

Crnom Gorom

Petak, 9. januar 2026.

move

ćima, kanali

Rada Miletić, Pažići: Familijama koje su evakuisane Opština je obezbijedila nužni smještaj u objektu Policijske akademije. Nije prihvatio niko pa nijesmo ni mi... U pomoć su nam pritekle komšije Miletići, Radenko i Vera. Ma, kakve komšije to su nam brat i sestra, kako su nas prihvatili je ugrozila - izgradio ju je tamo gdje joj je mjesto. Mnogi to nijesu radili pa prilikom većih padavina strahuju što će se desiti. Milodarka kaže kako je uz kišu, kvalitet zemljišta (ilovača) i začepljene odvodne kanale to jedan od razloga zbog kojeg plave neke kuće.

RJEŠENJE PROBLEMA

mu Popovića

– Ovo mi je četvrta poplava za 23 godine. Najteže mi je bilo prilikom prve, prije 22 godine. Uplašila sam se kad sam vidjela kako voda izbija iz zemlje. Zvala sam prijatelja inžinjera koji mi je objasnio: Izađi ispred kuće, ako ti je stepenište iznad ulice, ne brini. Nijesam brinula tada, zato sam i danas mirna – objašnjava uz osmijeh Milodarka. Pomoć joj ne treba, kćerke dolaze u posjetu, a za ono što ne može sama da završi priskoči rođak, Aleksandar Miki Žunjić kojeg smo zatekli kako joj donosi nasječena drva na terasu. Njegovu kuću poplava ni-

U dijelu naselja, pored glavnog puta, koje je dan ranije bilo pod vodom zatičemo nekoliko mještana koji čamcem odlaze do kuća koje su morali da napuste. Nijesu raspoloženi za fotografisanje niti za priču. – Familije su nam na ulici, kuće u vodi, a pomoć niotkuda. Jedni zovu telefonom svaki minut i pitaju kakva je situacija, drugi bi fotografiju... – objasnili su podozriv stav prema medijima. Zatim pokazuju dva odvodna kanala – koji su, ističu, i problem i rješenje problema. Jedan u dužini od oko 500 metara prokopan u srijedu. Jedva su, kažu, našli bager jer niko neće da radi na Božić, a Opština će platiti trošak. Drugi je, naglašavaju - otvoren, otčepljen. – Dakle, naselje nije poplavila nadošla Zeta već kiša koja ni-

DO KUĆA SAMO ČAMCEM: Klikovače

Nivo Skadarskog jezera normalan Iz Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da u Nikšiću u naseljima Grebica i Duklo ima ugroženih kuća, a vodostaj stagnira. U Mojkovcu, u mjestima Prošćenje, Slatina i Kaludra

zatvoren je saobraćaj zbog izlivanja rijeke Tare. Takođe i u mjestu Sokolovina, na putu Mojkovac – Đurđevića Tara zbog odrona. U Šavniku je uspostavljen pute prema Komarnici. – Zbog urušavanja puta obustavljen je saobraćaj na putu

Kolašin - Berane preko tunela Klisura, u toku je sanacija. Nivo Skadarskog jezera je normalan i može bez problema prihvatiti vodu koja se ispušta iz Albanije. Danas je ispuštanje znatno manje oko 500 kubika u sekundi – saopšteno je iz Direktorata.

je imala gdje jer su kanali zatrpani smećem, granama... Da su kanali bili otvoreni, ovo se ne bi desilo. Zato kad ne postoji razvijena svijest o tome kako se čuva zajednica, problem se mora sistemski riješiti – propisati obavezu da se kanali održavaju i da svako mora održavati ispred svoje kuće, te

predvidjeti kazne za one koji to ne poštuju – poručili su. Poplavljenih kuća ima i u Sekulićima. Mještanima Spuža obilna kiša nije donijela veće nevolje. Novica Nikač, čija je kuća na obali Zete, kaže kako je naučio da živi sa ćudima te rijeke koja tokom većih kiša ozbiljno naraste.

– Kiša je zaista obilno padala. Poučen iskustvom iz ranijih godina namještaj u prizemlju sam podigao, ali srećom ovoga puta nije bilo potrebe, voda nije ušla u prostorije kao recimo prilikom prethodnih većih poplava prije oko decenije. Tada je nivo bio za oko metar i po viši – kaže Nikač i

do odrona pa policija naizZatvoreni putevi prema Glavi Zete i Plani mjenično propušta vozila. Iz Opštine Danilovgrad je saopšteno da su nakon što se situacija stabilizovala prohodni Most Radovana Pavićevića, magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar

OPŠTINA ĆE PLATITI TROŠAK: Kanal koji je prekjuče prokopan

Danilovgrad - Podgorica, put Bandići - Stologlav, put Zagorak - potok Smrdan. I dalje su neprohodni putevi Glava Zete - Mijokusovići, Sekulići - Ždrebaonik, Fru-

tak, most Dobro polje, most Brestica, Bandići - most na Kulendriji i ulica u Pažićima, s mosta desno. U mjestu Drenošnica na magistralnom putu, došlo je

– Uprkos ohrabrujućem trendu pada vodostaja rijeke Zete za koji očekujemo da će se nastaviti, građane pozivamo da i dalje budu oprezni, pridržavaju se pre-

Novica Nikač, Spuž: Kiša je zaista obilno padala. Poučen iskustvom iz ranijih godina namještaj u prizemlju sam podigao, ali srećom ovoga puta nije bilo potrebe, voda nije ušla u prostorije kao recimo prilikom prethodnih većih poplava prije oko decenije. Tada je nivo bio za oko metar i po viši pokazuje na podrumskim vratima mjesto do kojeg je voda D. ŠAKOVIĆ stigla. Foto: s. vasiljević poruka nadležnih organa i ne izlažu se bespotrebnim rizicima. Informacije mogu dobiti pozivom na broj Službe zaštite i spašavanja - 123 i broj Službe komunalne policije - 020 818 171 – poručili su iz lokalne uprave.

DA NIJE BIO PUN SMEĆA, POPLAVE NE BI BILO: Stari kanal u naselju Klikovače

12 Kultura

Petak, 9. januar 2026.

Likovni prikaz poezije Vislave Šimborske PODGORICA - Izložba crteža ,,Ništa dvaput“ autora Rastka Radulovića biće otvorena sjutra u 19 sati u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“.

Riječ je o drugoj samostalnoj izložbi mladog umjetnika iz Podgorice, koji će se ovog puta predstaviti serijom crteža inspirisanih poezijom Vislave Šimborske, poljske dobitnice Nobelove nagrade za književnost. U javnosti prepoznat kao prvi registrovani student sa autizmom u Crnoj Gori, Radulović je nakon pohađanja praktičnog dijela nastave na Fakultetu za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica, aktivno nastavio da se bavi ilustracijom i slikanjem. Njegov likovni izraz karakteriše slobodna linija koja gradi sopstveni tok, smjelo kombinovane boje i originalna perspektiva, proistekla iz snažno razvijenog unutrašnjeg svijeta, oblikovanog nezavisno od spolja nametnutih pravila.

Radulovićevi crteži i slike dio su brojnih privatnih kolekcija u Crnoj Gori i Evropi. Kao dobitnik stipendije Fondacije „Miloš Karadaglić“ za 2023/24. godinu, koja se dodjeljuje darovitim pojedincima koji imaju razvojni izazov ili pripadaju ranjivim kategorijama društva, u aprilu 2024. imao je svoju prvu samostalnu izložbu ,,Linija puta: Istočno, južno pa u svemir“, u Kuslevovoj kući u Podgorici. Učestvovao je i na više kolektivnih izložbi poput: ,,Reakcija“ (2024), ,,Nasljeđe otpora“ (2023), ,,Pričam ti priču“ (2022), ,,Portfolio nenasilja“ (2022), ,,Evropske inspiracije – Pregovarački proces u očima umjetnika“ (2021), Podgorica Art Festival (2020. i 2019). Ilustrovao je i zbirke pjesama ,,Po mliječnom putu zajedno“ (2023) i ,,Komad bez protagonista“ (2020). Izložba se organizuje uz podršku neformalnog udruženja umjetnika Kulturna baza „Kunst“, čiji je Radulović član. A. Đ.

Muzej Lah u Sloveniji, koji će biće otvoren na ljeto, plijeni pažnju globalnih medija

Izložiće djela nastala nakon 1945. godine PODGORICA - Muzej Lah u Sloveniji biće otvoren predstojećeg ljeta, a već izaziva veliku pažnju širom svijeta. Riječ je o privatnom muzeju, koji će biti otvoren u Bledu, pri čemu će gledati na tamošnje utvrđenje i jezero. Arhitekta je slavni ser Dejvid Čiperfild, a sadržaj je izgrađen na padini. Ovaj muzej plijeni pažnju globalnih medija, pri čemu ga je The Art Newspaper svrstao na popis deset najuzbudljivijih muzeja koji će biti otvoreni ove godine. Naime, Muzej Lah stoji rame uz rame sa Muzejem savremene umjetnosti u Los Anđelesu i novim krilom Muzeja Viktorije i Alberta. U pitanju je muzej koji gradi porodica Lah, koja je u Slo-

veniji poznata po filantropiji. U proteklih 30 godina, Igor i Mojca Lah skupljali su dragocjena umjetnička djela i sada ih imaju oko 800. Riječ je o radovima oko 100 umjetnika, među kojima su i značajna imena poput Anselma Kifera, Viljema Kentridža ili Ane Imhof, sve do slovenačkih autora. Sva djela, pritom, nastala su nakon Drugog svjetskog rata. Svi radovi biće izloženi u okviru Muzeja savremenih umjetnosti kod Bleda, pri čemu će u njemu biti i biblioteka, centar za istraživanje i restoran. The Art Newspaper je na listu uvrstio pomenuti muzej zbog samog arhitektonskog rješenja, geografske pozicije, ali i vrijednosti djela koja će biti izložena u njemu. R. K.

Poveži se sa svojom PODGORICA – Između algoritma i emocije, Fejsbuk tajmlajna i ekonomske teorije, smjestila se treća ,,BioSofija“ Anđele Kovačević - ovog puta s podnaslovom „Sirena Biznis Model“. Ona nam donosi priču o kompaniji ,,Plava flota“ AD koja je, kako autorka navodi u uvodu knjige ,,akcionarsko društvo smješteno na brodu zvanom Život, kojim upravlja Kapetan, u uslovima neizvjesne pustolovine u univerzumu u doba nove, digitalne ere“. Nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu u Podgorici i usavršavanja u Hong Kongu, Kanadi, Njujorku, te magistrature na Šangajskom univerzitetu i bogatog iskustva u realnom sektoru, autorka u svom novom djelu teži dešifrovanju izazova digitalne transformacije. Od „kreativne destrukcije“ Jozefa Šumpetera do uloge vještačke inteligencije u savremenom društvu, Kovačević postavlja pitanje koje pogađa samu srž našeg vremena: kako u eri algoritama koji pišu i slikaju sačuvati autentičnost? Ova knjiga navodi i na razmišljanje o značaju umjetnosti, kulture i medija u menadžmentu. Kovačević je za naš list govorila o spoju umjetnosti, ekonomije i vještačke inteligencije, inovacijama kao ključu „samoobnavljanja“ čovjeka i kompanija, te očuvanju kreativnosti i harmonije u digitalnoj eri. POBJEDA: Vaša nova knjiga nosi podnaslov „Sirena Biznis Model“. U kulturnom i mitološkom smislu, sirena je hibridno biće. Zbog čega ste se odlučili na hibridnu formu djela koja spaja naučni i umjetnički pristup?

Dakle, benefiti su razni, a opasnosti vještačke inteligencije se zapravo odnose na pitanje ko će biti u posjedu tog virtuelnog proizvoda zvanog algoritam – informatički giganti ili država? Vjerujem da će, ako to bude država, na Zemlji biti više fizičkog i mentalnog zdravlja – kazala je Kovačević

INOVATIVNOST SE MOŽE PROBUDITI: Anđela Kovačević

KOVAČEVIĆ: „BioSofija“, na novi i neuobičajen način, kroz roman-dramu, izlazi iz klišea usko fokusiranih stručnih knjiga koje nekada mogu biti nerazumljive i neinteresantne, i bavi se aktuelnim pitanjima iz oblasti vještačke inteligencije. Oblast inovacija zavređuje sve veću pažnju u ekonomskoj teoriji posebno otkad se ekonomska nauka povezivanjem s drugim naučnim oblastima kao što su biologija, fizika, psihologija itd. počela sagledavati i iz drugih uglova.

Posljednja knjiga „Sirena Biznis Model“, nastavak je prethodne dvije „Ključ harmonije emocija i logike (2022)“ i „Samoupravljanje u digitalnoj eri“ (2024). Kroz hibridizaciju umjetnosti i matematike odnosno informatike, tih rekli bismo udaljenih oblasti, ovaj dio govori o praktičnoj ekonomiji i samoj filosofiji biznisa kompanije. Knjiga sadrži desetak mojih Fejsbuk postova sa Fejsbuk tajmlajna većinom iz perioda od 2022. do 2024. godine koji su kao ka-

rikama povezani sa zbivanjima u našem društvu na evropskom putu. POBJEDA: Bavite se menadžmentom s psihološkog aspekta i pronalaženjem načina za „samoobnavljanje“ kompanije. Može li se taj koncept primijeniti i na savremenog čovjeka – kako da se u eri stalnih kriza „samoobnovimo“ i pronađemo onaj ključ harmonije o kojem ste pisali? KOVAČEVIĆ: U violinijskom sistemu bez violinskog ključa ni jedna nota nema smisao. Kada govorimo o kompaniji kao sistemu, ulaganja u istraživanje i razvoj, kao vid aktivne uključenosti kompanije u nauku, dovode do kreiranja novog znanja unutar firme, pa su ova ulaganja važan izvor korporativne prednosti. Kada govorimo o pojedincu, odnosno preduzetniku, razumijevajući prednosti njegovih akcija koje su dovele do inovacija, u današnjim istraživanjima se želi razumjeti kakvo učenje dovodi do inovacije - ponavljanje prošlih događaja ili sposobnost da se izrade nova pravila koja se odnose na nove akcije. Mišljenja sam da se inovativnost može probuditi. Kada je o naprednoj, odnosno revolucionarnoj inovaciji riječ, malo je vjerovatno da će ona nastati kao proizvod rutinskog istraživanja i razvoja, a više da će poteći od nekonvencionalnih napora „maštovitog, nezavisnog i nepredvidljivog preduzimača“,

Čuveni svjetski i mađarski reditelj Bela Tar preminuo u 71. godini

Anarhista koji je iznad svega ci PODGORICA – Kada je 2011. godine, nakon premijere filma ,,Torinski konj“, mađarski reditelj Bela Tar objavio da se povlači jer je „rekao sve što je imao“, svijet mu nije u potpunosti povjerovao. Ipak, Tar je ostao dosljedan u svojoj odluci, a sa viješću o njegovoj smrti 6. januara ove godine, nakon duže bolesti, to povlačenje postalo je konačno. Gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačoj, lider mađarske opozicije, saopštio je da je Tar bio „naslobodniji čovjek“ koga je znao. Odao je počast Taru kao šampionu „suštinskog - ljudskog digniteta“. Prepoznatljiv po crno-bijeloj

fotografiji, izrazito dugim kadrovima i stilskom radikalizmu, Tar je okom kamere uspio da zabilježi uticaj istorijskih promjena na Mađarsku – od poslijeratnih godina carstva do sovjetske invazije, te od tužnih godina pod komunizmom do savremenih procesa privatizacije. Crpeći inspiraciju iz radova italijanskog neorealizma i francuskog novog talasa i ispitujući današnju otuđenost i moral na provokativan način, njegovi filmovi imali su snažan uticaj na mlađu generaciju filmskih autora, kao što su Gas van Sant i Džim Džarmuš. Miljenik kritike i posvećenih filmofila, Tar je autor remek-djela sedme um-

jetnosti, kao što su „Satantango“ (1994), „Verkmajsterove harmonije“ (2000) i „Torinski konj“ (2011). Ta ostvarenja, prepoznatljiva po stilu dugih

kadrova s kompleksnim mizanscenima, kao i specifičnoj atmosferi metafizičke strepnje i apokaliptičnosti, realizovao je na osnovu romana Lasla FADEL SENNA / AFP

Pozivnica za izložbu

Anđela Kovačević za Pobjedu povodom svoje treće knjige ,,BioSofija“ koja je

Privatna arhiva

Izložba crteža Rastka Radulovića sjutra u Podgorici

Bela Tar

Kultura

Petak, 9. januar 2026.

prirodom Uloga umjetnosti je da oblikuje naučnu misao POBJEDA: Vaše djelo žanrovski definišete kao roman-dramu. U svijetu gdje se stručna literatura obično oslanja na egzaktne podatke, zbog čega ste izabrali dramsku formu? KOVAČEVIĆ: Uloga umjetnosti je da oblikuje naučnu misao. S obzirom na to, usudila sam se da pripovijedanje Fejsbuk postovima prenesem na stranice knjige kroz građenje dijaloga.

Naslovnica knjige „BioSofija“

kako ga naziva Jozef Šumpeter, austrijski ekonomista, koji je uveo pojam „kreativne destrukcije“ u ekonomska istraživanja. POBJEDA: U knjizi se bavite i vještačkom inteligencijom. Koji su najveći potencijalni benefiti, a koje opasnosti vještačke inteligencije po civilizaciju? KOVAČEVIĆ: Nova realnost poslovnog života koju nazivamo digitalna transformacija, nastala je zahvaljujući tome što je nakon perioda automatizacije tehnologija počela da mijenja suštinu poslovanja i savremenog života, to jest da transformiše poslovanje transformišući ljude. Blokchain tehnologija, koja uključuje Internet of Things, učinila je povezanim putem interne-

ta sve uređaje koji su organizovani oko nekog posebnog posla – u poljoprivredi, hotelijerstvu, proizvodnji, itd. Primjena vještačke inteligencije je čak i u medicini. Dakle, benefiti su razni, a opasnosti vještačke inteligencije se zapravo odnose na pitanje ko će biti u posjedu tog virtuelnog proizvoda zvanog algoritam - informatički giganti ili država? Vjerujem da će, ako to bude država, na Zemlji biti više fizičkog i mentalnog zdravlja. POBJEDA: Postavljate i pitanje odakle dolazi umjetničko djelo. Na koji način u AI eri sačuvati autentičnost pojedinca i njegovu kreativnu ulogu i kako se pojam autorstva mijenja u trenutku kada algoritmi počinju da komponuju, pišu i slikaju? KOVAČEVIĆ: Kreativni procesi u umjetnosti i nauci definišu se kao svjesno formulisanje neobičnih zamisli od strane kreativne osobe da bi se popravila stvarnost i stvorilo djelo koje mijenja sredinu u kojoj čovjek živi. AI je alat koji nam olakšava savremeni život čineći povezanim sve što se može povezati. Ako bih morala u jednoj rečenici da sažmem poruku ove knjige onda je to: Poveži se sa svojom prirodom – ključ je u A. RADOVIĆ harmoniji.

ijenio slobodu Krasnahorkaija, dobitnika Nobelove nagrade za književnost za 2025. godinu. Rođen 1955. u Pečuju, a odrastao u Budimpešti, gdje je počeo da se bavi filmom kao amater već sa 16 godina, Tar je snimao uglavnom život radnika i siromašnih ljudi u urbanoj sredini. Tar je film „Torinski konj“ najavio kao posljednji u bogatoj karijeri, uz želju da otvori prostor mladim filmskim umjetnicima. Zbog beskompromisnosti, Tar nikada nije bio dio mejnstrima, a često je progovarao o netrpeljivosti mađarske filmske zajednice prema njegovim prosječno 11 minuta dugim kadrovima. Tar je bio laureat više nacionalnih

i međunarodnih priznanja. Na Libertas film festivalu u Dubrovniku, gdje mu je uručena Master nagrada za izuzetan doprinos nezavisnom filmu, Tar je naglasio važnost slobode. - Nemojte nikada zaboraviti, filmovi moraju biti slobodni. Isto kao što i ljudi moraju biti slobodni. Film nije dio šou biznisa, film je dio sedme umjetnosti - poručio je tada Tar. Govorio je za sebe da je anarhista. Bio je kritičar desnice i ratne politike, a svojevremeno je izjavio da je Donald Tramp „sramota Sjedinjenih Država“, kao što je mislio za Viktora Orbana u Mađarskoj i Marin le Pen u Francuskoj. An. R.

Izdavačka kuća „Arhipelag“ objavila ,,Knjigu o Danilu Kišu“ PODGORICA - Izdavačka kuća „Arhipelag“ objavila je ,,Knjigu o Danilu Kišu“, koju je priredio Gojko Božović, povodom 90 godina od Kišovog rođenja, a sadrži izbor najvažnijih tekstova velikih svjetskih pisaca o njemu. Kiš je jedan od najznačajnijih jugoslovenskih i evropskih književnika druge polovine XX vijeka. ,,Knjiga o Danilu Kišu“, kako prenosi portal SEEcult, predstavlja kratku istoriju recepcija Kišovih knjiga u svjetskoj književnosti, a prema „Arhipelagu“, pokazuje se da ta recepcija ima tri osnovne faze. U prvoj od njih Kišova međunarodna recepcija nastajala je zahvaljujući prevodima piščevih knjiga koje je pratila književna kritika. U drugoj fazi, koja traje od piščeve smrti 15. oktobra 1989. do polovine 1990-ih, preovladavaju sjećanja savremenika na Kiša kao književnu i javnu figuru, kao i na čitanja njegovih knjiga. Od početka 2000-ih godina započinje treća faza Kišove međunarodne recepcije. O njegovim knjigama se govori u širem kontekstu razvoja evropske i svjetske književnosti. Cjeloviti, problemski eseji osvjetljavaju poetičke osnove Kišove književnosti, a nerijetko ona dobija i jasan kontekstualni okvir istorijske poetike ili uporednih čitanja Kišovog opusa ili pojedinih njegovih segmenata i velikih djela moderne i klasične svjetske književnosti. U „Knjigu o Danilu Kišu“ uključen je izbor tekstova poznatih svjetskih pisaca napisanih u vremenskom razmaku dužem od 40 godina. Prvi tekst je nastao početkom 1980. godine, a posljednji 2021. godine. Izdvajajući tekstove sjećanja Kišovih prijatelja i savremenika, Božović je naglasio da oni uvijek govore najmanje tri

Pjesnik u prozi i princ rezignacije Arhipelag

e nedavno predstavljena u KIC-u

Naslovnica knjige

stvari - najprije o temi zbog koje su napisani. Potom o vremenu u kome su napisani i napokon o autoru koji ih je napisao. - Govoreći o trajnosti piščevog prisustva, ovi tekstovi ne govore samo o Danilu Kišu i njegovoj literaturi. Oni govore o nekoliko tipova recepcije koji se se razvili iz čitanja i tumačenja Kišove književnosti: od autonomije književnosti do logorske književnosti XX vijeka, od porodičnog romana do kritič-

ke književnosti, od slike istorije do ideje Srednje Evrope, od intertekstulanosti do istorijske konkretnosti, od oživljavanja ’potonulih svjetova’ do dokumentarne književnosti, od susreta s najdubljom ličnom stvarnošću do eruditne književnosti - zapisao je Božović. Prema njegovim rečima, sjećanja Kišovih savremenika, od životnih prijatelja do onih koji su ga sreli nekoliko puta, iskazuju nekoliko zajednič-

kih toposa: Kišova harizmatičnost, neodoljivost i omiljenost, odanost prijatelja i prikrivena krhka nježnost, osjećanje književne misije i ironija s kojom se lakše živjelo u kolopletima istorije i ličnog života. Među autorima tekstova u toj knjizi nalaze se: Josif Brodski, Nadin Gordimer, Klaudio Magris, Milan Kundera, Jozef Škvorecki, Sintija Ozik, Peter Esterhazi, Đerđ Konrad, Derek Volkot, Enrike Vila-Matas, Andžej Stasjuk, Suzan Sontag, Havijer Serkas, Julijan Kornhauzer, Vilijam Volman, Anđela Karter, Ismail Kadare, Svetlana Bojm, Huan Gojtisolo, Čarls Simić, Aleš Debeljak, Kristijan Salmon ili Ištvan Erši. Dok Suzan Sontag Kiša naziva ,,…pjesnikom u prozi i princem rezignacije…“, Aleš Debeljak ističe da je Kiš ,,znao da piše tako da bi zanijemjeli i anđeli“. Kristijan Salmon naglašava da se Kišov život ,,poklapa sa istorijom Evrope u drugoj polovini prošlog vijeka“. Na sličnom tragu je i Nadin Gordimer: ,,Danilo Kiš sigurno mora biti prepoznat kao najbolji iz te izuzetne grupe istočnoevropskih pisaca, genije određenog vremena, iskustva i mjesta“. U čitanju Josifa Brodskog ,,Grobnica za Borisa Davidoviča“ je ,,istinski dragulj lirske proze“ i ,,najbolja knjiga napisana na evropskom kontinentu u poslijeratnom periodu“. Klaudio Magris izdavaja ,,Peščanik“, smatrajući da je nesumnjivo remek-djelo. A. Đ.

Završnica konkursa beogradskog nedjeljnika, laureat će biti poznat do kraja januara PODGORICA – Romani trinaest pisaca ušli su u uži izbor za NIN-ovu nagradu za 2025. godinu, odlučio je žiri za 72. dodjelu tog književnog priznanja, objavio je nedjeljnik NIN. Žiri je gotovo jednoglasno izabrao knjige za uži izbor, u kojem se nalaze romani: ,,Bekos“ Enesa Halilovića, ,,Karota“ Darka Tuševljakovića, ,,Balada o ubici i ubici i ubici“ Dalibora Pejića, ,,Zebaldova groznica“ Predraga Đurića, ,,Frau Beta“ Laure Barne, ,,Besmrtne ludosti gospođe Kubat“ Milana Tripkovića, ,,Etno“ Igora Marojevića, ,,Razgovori s vješticom“ Vladimira Vujovića, ,,Istina o Mariji“ Nine Savčić, ,,San Antonio“ Muharema Bazdulja, ,,Opatija Svetog Vartolomeja“ Miloša Perišića, ,,Gistav Rusi“ Aleksandra Jugovića i ,,Kraljevski paviljon“ Vladimira Vučkovića. Na konkurs za 72. NIN-ovu

Trinaest romana u trci za 72. NIN-ovu nagradu

nagradu za roman godine stiglo je 195 naslova, a žiri koji čine: Aleksandar Jerkov (predsjednik), Adriana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković, prethodno je u širi izbor uvrstio 39 romana.

Uporedo sa objavljivanjem užeg izbora na sajtu NIN-a, izdavačka kuća „Laguna“ i urednica njenih izdanja Ivana Misirlić uputili su izvinjenje Vuku Draškoviću, kao i stručnoj i čitalačkoj javnosti, zbog propusta da prijave nje-

gov roman ,,Suđenje“ na konkurs za NIN-ovu nagradu. - Svjesni smo da je načinjen ozbiljan profesionalni propust koji nije u skladu sa poštovanjem i uvažavanjem koje naša kuća gaji prema stvaralaštvu i mjestu gospodina Draškovića u savremenoj srpskoj književnosti. Roman ,,Suđenje“, kao jedno od istaknutih djela njegovog bogatog opusa, na kome smo imali privilegiju da radimo, zaslužio je da bude predstavljen na ovom prestižnom konkursu, a samo je našom nenamjernom nepažnjom ta prilika propuštena – navela je „Laguna“ u saopštenju. Dobitnik 72. NIN-ove nagrade biće poznat krajem januaAn. R. ra.

14 Hronika Podgorice

Petak, 9. januar 2026.

Vojska Crne Gore uključila se u raščišćavanje kanala rijeke Mareze koji vodi do Morače

Postavljen pontonski m riješen dio problema Inženjerska jedinicaVojske Crne Gore, uz pomoć gradskih preduzeća i službi, juče je postavila pontonski most u Donjoj Gorici, nakon čega je iz kanala Mareze mogao biti uklonjen nelegalni nasip, preko kojega je prolazio stari put.

Nije neko tek tako pravio ovaj kanal. Jasna je njegova funkcija i mi kao gradska administracija imamo obavezu da ga tokom 2026. godine u najvećoj mogućoj mjeri dovedemo u funkciju. To nije jednostavan posao, treba ogromna mehanizacija, ogroman je šut koji je tu deponovan, rastinje… Idemo korak po korak, sa jasnim ciljem da kanal mora biti prohodan. Dok god ne bude Radnici Zelenila i Čistoće, uz prohodan sve do rijeke Morače, mi problem nijesmo riješili pomoć mehanizacije i nove – poručio je gradonačelnik Saša Mujović

ČIŠĆENJE

Gradonačelnik Saša Mujović, koji je juče kao i prije dva dana bio na licu mjesta, kazao da je cilj gradske uprave da se obezbijedi prohodnost na

cijelih 8,5 kilometara kanala Mareze. Podsjetio je da je 300 metara očišćeno prošle godine, te da će ukloniti nelegalne objekte iz kanala. Naglasio je da će svi oni koji su odgovorni za ovakvo stanje kanala Mareze odgovarati. - Sada nam je glavni cilj da se ovaj kanal osposobi i da

I. MITROVIĆ

Specijalno vozilo Deponije učestvovalo u čišćenju kanala

u predstojećim danima, kada očekujemo nove padavine, on bude spreman kako bismo izbjegli poplave, odnosno obezbijedili sigurnost građana, njihove imovine i života. To nam je sada fokus, a ne da se bavimo time ko je kriv za ovo i što je bilo u prošlosti, sada za to nemamo vremena – kazao je Mujović. Navodeći da se juče sastao sa načelnikom Uprave za inspekcijske poslove Podgorice Brankom Kovačevićem, kazao je da su se dogovorili da se krene u beskompromisnu akciju, odnosno da sankcionišu sve one koji su podigli bespravne objekte ili na bilo koji način ugrozili kanal Mareze. - Neće biti bilo kakvog selektivnog postupanja. Svi koji su zaposjeli teritoriju kanala i onemogućili da on obavlja svoju funkciju biće sankcionisani, tj. biće im izdat nalog da uklone sve nelegalne objekte, jer ovaj kanal moramo dovesti u funkciju… Imamo dvije takve lokacije, odnosno dva takva čepa gdje se neko vrlo neodgovorno ponašao, uz sve ostalo poput odlaganja otpada i nasipa… To je prioritet i to treba da se riješi,

Vojska je tu ukoliko se pokaže potreba Načelnik štaba u Generalštabu Vojske Crne Gore, pukovnik Mitar Klikovac juče je bio na licu mjesta sa vojnicima koji su postavili montažni most preko kanala Mareze. Kazao je da je Vojska Crne Gore, odnosno Ministarstvo odbrane, na zahtjev Glavnog grada za asistenciju i obezbjeđenje pristupa ovom dijelu naselja preksinoć obavila izviđanje, a juče postavili pontonski most preko kanala Mareze, kako bi nadležne službe Glavnog grada mogle da uklone nelegalPukovnik Mitar Klikovac

no postavljeni nasip preko kojega je prolazio put. - Vojska kroz svoju treću misiju pomoći civilnim institucijama je postavila jedan članak montažnog mosta, kako bi bio obezbijeđen pristup naselju. Akcija ovog tipa se na ovaj način realizuje prvi put, ali Vojska je u sklopu svoje misije uvijek tu da pomogne svojim građanima i institucijama, kao što smo radili nebrojeno puta do sada – kazao je Klikovac. Navodeći da je prethodne noći bio u kontaktu sa gradonačelnikom Mujovićem

Postavljanje dijela pontonskog mosta

a onda sve instance države da preuzmu svoj dio odgovornosti i kazne sve nepočinstvo koje se dešavalo godinama unazad. Dobro je da smo krenuli i da smo na putu da riješimo ovaj veliki problem – poručio je Mujović. Na pitanja novinara što će biti sa DG arenom, odgovorio je da neće biti rušenja stadiona. - Nije ideja da se ruše objekti, nego da napravimo najmanju moguću štetu, tj. najveću korist. Dakle, da ne ugrozimo stadion, ali da napravimo taj kanal prohodnim kako bi bila uspostavljena veza sa rijekom Moračom. Nije sporan i njegovim saradnicima, povodom interesovanja koje su gradska preduzeća iskazala za eventualno postavljanje ovakvih mostova na nekoliko drugih lokacija ukoliko bude potrebno. - Raspolažemo s ograničenim brojem ovakvih mostova, ali ukoliko se pokaže potreba, tu smo da odgovorimo na svaki zahtjev – kazao je Klikovac, uz napomenu da su ove poplave najbolji pokazatelji da određene stvari treba preduprijediti, odnosno da nam budu nauk da se u narednom periodu pravovremeno preduzimaju mjere kako ne bismo dolazili u ovakve situacije.

cijeli stadion nego dio oko reflektora i to moramo da vidimo kako da izmjestimo, saniramo i dođemo do rijeke Morače. Ideja je da se zaobiđe ono što se ne mora rušiti, a da kanal bude funkcionalan, jer svo ovo zamućenje vode koje se dešava posljedica je toga što voda jednostvno cirkuliše u krug - dođe do jedne tačke, pa se ponovo vrati jer nema prohodnost prema Morači – objasnio je Mujović.

PROHODNOST

Gradonačelnik je naglasio da trajno rješenje ovog problema podrazumijeva da ciI. MITROVIĆ

de tokom obilnih padavina i smanjila mogućnost od poplava u okolnim naseljima.

I. MITROVIĆ

mašine Deponije, čistile su dio kanala Mareze nizvodno od postavljenog montažnog mosta. Ovo je prvi, ali značajan korak u čišćenju i uklanjanju svih objekata, nasipa i drugih barijera iz kanala Mareze, kako bi se ponovo uspostavilo njeno nesmetano oticanje i ulivanje u Moraču, ali i poboljšala ispravnost vo-

Radnici „Zelenila“ čistili kanal

Hronika Podgorice

Petak, 9. januar 2026.

Nivo vode iz časa u čas sve niži - Stanje je mnogo bolje nego prethodnih dana. Vodostaj jezera je dosta nizak. Što se tiče Zete i Tuzi, za sada nema opasnosti od poplava. Situacija u gradskim naseljima – Beri, prema Marezi, Tološi, koja su bila najpogođenija poplavama, za sada je dobar, mnogo bolji nego juče. Voda je pala sigurno za nekih 20 centimetara, u suštini stanje je stabilno u ovom trenutku. Nema kiše danas, neće je biti ni narednih dana, a iako je bude, prema najavama, to će biti vrlo malo. Mislim da nema bojazni od poplava. Voda se već povlači, iz časa u čas je sve manji nivo. Nema južnog vjetra da bi se voda Bojane vraćala prema jezeru, a i ono je svakako dosta nisko za ovaj period – kazao je Bojanović za Pobjedu juče oko 16 sati. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da je na području Podgorice zabilježeno više intervencija. - Intervencije su evidentirane u Berima, Komanima i Lužnici, gdje je izvršena evakuacija više lica, dok je juče evakuisana i petočlana porodica u Tološima – naveli su juče iz MUP-a, uz ocjenu da se „stanje može okarakterisati kao stabilno i pod kontrolom“. Navode da je nivo Skadarskog jezera normalan i da može bez problema prihvatiti vodu koja se danas ispušta iz Albanije, te da je današnje ispuštanje znatno manje i iznosi oko 500 kubika u sekundi, dok su vodostaji u dunavskom slivu u padu. Obilaskom naselja Beri, mještani sa kojima smo razgovarali su nam takođe kazali da je

Pecaroši iskoristili plavljenje ribnjaka na Marezi Usljed velikog priliva vode, bio je poplavljen i ribnjak kompanije „13. jul - Plantaže“ na Marezi, koji samo

Stanje je mnogo bolje nego prethodnih dana. Vodostaj jezera je dosta nizak. Što se tiče Zete i Tuza, za sada nema opasnosti od poplava. Situacija u Berima, prema Marezi i Tološima, naseljima koja su bila najpogođenija poplavama, za sada je dobar, mnogo bolji nego dan ranije. Voda je pala sigurno nekih 20 centimetara, tako da je sada stanje stabilno – kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović

I. MITROVIĆ

Komandir Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikola Bojanović i direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore Miodrag Bešović juče su helikopterom obišli područje glavnog grada koje je ugroženo poplavama (Tološe, Marezu, Bere, Doljane…) i priobalje Skadarskog jezera.

Otežano odvijanje saobraćaja ka Berima I. MITROVIĆ

jela dužina kanala, 8,5 kilometara, bude prohodna i u funkciji. - Nije neko tek tako pravio ovaj kanal. Jasna je njegova funkcija i mi kao gradska administracija imamo obavezu da ga tokom 2026. godine u najvećoj mogućoj mjeri dovedemo u funkciju. To nije jednostavan posao, treba ogromna mehanizacija, ogroman je šut koji je tu deponovan, rastinje… Idemo korak po korak, sa jasnim ciljem da kanal mora biti prohodan. To je ono što moramo uraditi ove godine i dok god ovaj kanal ne bude pro-

Komandir Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović i direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović juče obišli područja pogođena poplavama

Most na Sitnici tik iznad vode

situacija znatno bolja nego juče. Imanja su bila pod vodom, kao i saobraćajnice, ali se saobraćaj kako-tako odvijao. Rijeka Sitnica je juče bila malo iznad kolovoza na samom mostu preko kojega vodi put prema ovom naselju. Podsjećamo, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović priput dijeli od kanala ove rijeke. Zbog prelivanja vode, više tona pastrmke prešlo je iz ribnjaka u kanal, što je dio mještana Tološa, Donje i Gornje Gorice iskoristio za vanredno pecanje. Još kad bi takvu preduzimljivost pokazali i kad treba pomoći u čišćenju kanala Mareze, koji praktično čitavim tokom prolazi upravo kroz ova naselja.

je dva dana je sa komandirom Službe zaštite i spasavanja Nikolom Bojanovićem obišao poplavom najugroženija naselja u Podgorici: Marezu, Tološe, Bere i Doljane. Mujović je tada izjavio da situacija u naseljima koje je obišao nije bezazlena te da su sve nadležne službe Glavnog grada u

punom kapacitetu danima na terenu i u službi građana kojima je potrebna pomoć. Komandir SZS, između ostalog, poručio je građanima da pozovu Službu na broj 123 ukoliko im fali pijaće flaširane vode te da će im je oni dostaviti na kućnu adresu. I. MITROVIĆ s. vasiljević

I. MITROVIĆ

most,

hodan sve do rijeke Morače, mi problem nijesmo riješili – zaključio je Mujović, uz podsjećanje da su prošle godine započeli tu aktivnost, kada je očišćeno oko 300 metara kanala. Direktor gradskog preduzeća Deponija Aleksandar Božović podsjetio je da su rješavanju ovog problema pristupili krajem prošle godine, te da su kao gradska uprava detektovali da bi se moglo desiti nešto ovako. - Važno je da znamo da nas ova situacija nije zatekla jer smo očekivali ovakav ishod kad dođe do sličnih vanrednih situacija. Ali, sve gradske službe i preduzeća od juče su aktivno uključene, bez obzira što je bio prvi dan Božića, jer kad je vanredna situacija vidimo da smo svi prisutni, dostupni i jedinstveni - kazao je Božović, uz napomenu da je postavljanjem montažnog mosta omogućeno uklanjanje brane preko koje je bio put koji vodi preko kanala Mareze do 20-30 domaćinstava na drugoj strani naselja. Kako ističe, ima još desetak ovakvih nelegalnih brana do mjesta gdje se kanal Mareze uliva u rijeku Moraču, do koje ima tri i po kilometra. - Ono što je najveći izazov, pored tih desetak nelegalnih brana, jeste kompletno začepljenje kanala u posljednjih 500 metara. Tu će biti dosta posla i moraćemo jednu po jednu branu da uklanjamo i samim tim oslobađamo po 300.000 do 400.000 kubika vode iz Tološa i naselja Mareze… Nakon uklanjanja brana, tamo gdje bude potrebno postavljaće se montažni mostovi, u skladu sa mogućnostima. Paralelno s tim, Glavni grad će izgraditi nove mostiće – naveo je Božović. Podsjeća da je u gornjem toku Mareze već uklonjeno nekoliko nelegalnih brana i očišćeno oko 300 metara kanala. - Plan je da u naredna četiri mjeseca očistimo kanal Mareze – zaključio je direktor Deponije. Igor MITROVIĆ

16 Objektiv

Petak, 9. januar 2026.

Četiri i po decenije od prve saradnje i početka prijateljstva Pola Makartnija i Majkla Džeksona

Jedan poziv za Božić dovoljan da promijeni sve. Pol Makartni podigao je telefonsku slušalicu - i zamalo je odmah zalupio. Šta, nekakav ženski glasić kao usisan iz helijumskog balona, pa još američki akcenat? Znači, još jedna zaluđenica koja je nekako došla do njegovog broja… Ipak, bio je Božić i to je značilo zeru više strpljenja. Nije ni tri sedmice prošlo od tragične smrti Džona Lenona; Makartni je bio sentimentalniji nego inače. I nije mogao da vjeruje što je sljedeće čuo tog 25. decembra 1980, prije četiri i po decenije. „Hej, Pol, ovdje Majkl Džekson. Šta misliš o tome da zajedno pravimo neke hitove?“.

CIJENA KONEKCIJE

Svi lampioni i ukrasi u londonskom domu krajem 1980, na jelki Linde i Pola Makartnija, blistali su te večeri onako kako to samo može značiti - prilika. Prvo, za neočekivano prijateljstvo. Drugo, za sjajan biznis. Naravno, ako je iko tih godina znao o poslu i muzici, to je bio bivši Bitls Makartni. Ono prvo potrajaće nekoliko godina. Drugo će potom koštati kraja ono prvo. Malo božićnih i prazničnih lekcija. Jedan vremenski skok naprijed: cijele je tri godine duet „Say, Say, Say“ čekao da bude objavljen, prije nego što je na jesen i zimu, osamdeset treće na četvrtu, pokorio muzičku planetu. Snimanje je počelo manje od pola godine nakon onog božićnog poziva; Majkl Džekson se Polu i Lindi praktično u kuću uselio. Tada su postali prijatelji. Ali tako to biva: nema tog odnosa i te lične konekcije koja u krajnjoj liniji nije neka kalkulacija. Šta dobijaš, a šta daješ. Kada je (opet, neočekivano) Polu zazvonio onaj telefon za Božić, imao je 40 godina i bio debelo svjestan da mu postaje sve teže da napiše i snimi hit. A Majkl? Pa, džaba sav uzlet sa grupom Jackson 5; džaba i produkcijski dodir genijalnog i tako promišljenog Kvinsija Džonsa; džaba i potencijal hitova koji su se polako pakovali za nezaboravni album „Thriller“ (1982)… Tada, početkom osamdesetih, pop svijet i muzički mejnstrim još nijesu bili spremni za tamnoputog pop superstara! Ozbiljno, tako je bilo prije samo 45 godina i na početku MTV ere. I to je Džekson, sa 22 godine, te 1980. perfektno znao. I ovako je, sa Kvinsijem, razmišljao: da on bude taj koji će nekome ponuditi svu svoju kreativnu vitalnost, a da zauzvrat

dobije ključ od kapije zvjezdanih visina. Ozbiljno, od koga je drugog nešto takvo mogao da očekuje ako ne od jednog Bitlsa?

SILNA ENERGIJA

Majkl je napisao tekst i veći dio melodije skoro cijele vječne pop hitčine „Say, Say, Say“; o tome postoji i mala muzička legenda. Kažu da je sve to osmišljeno u nekoliko sati, dok su kod Makartnijevih u Londonu igrali neke društvene igre! Eto, pravo drugarstvo. Da, Pol jeste osmislio i odsvirao veći dio aranžmana za instrumente na pjesmi, ali je sve to suštinski bila Majklova ideja. Njihov kreativni proces najbolje je opisivao stari producent Bitlsa Džordž Martin, od momenta kada su svi ušli u londonski „AIR Studios“. Otprilike ovako: da je tada, sa 22 godine, Majkl Džekson bio u stanju da za nekoliko sekundi prostog prisustva u studiju - svakoga zarazi ludom životnom i kreativnom energijom. Da je bio sposoban da ih sa nekoliko osmijeha sve natjera da

Veći dio Polove vječne pop hitčine „Say, Say, Say“ napisao je Majkl; o tome postoji i mala muzička legenda. Kažu da je sve to osmišljeno u nekoliko sati, dok su kod Makartnijevih u Londonu igrali društvene igre ga prate, da mu u svaku ideju vjeruju. Baš kao Bitlsi, deceniju ili deceniju i po ranije! Mislite da Pol Makartni, tada i tu, nije bio svjestan toga? U domu Makartnijevih tog proljeća 1981, u potpuno opuštenoj atmosferi, već svjestan da imaju spakovanu hitčinu (koja će, opet, čekati tri godine da bude objavljena), Pol se pred Majklom konačno opustio… I postao spreman da drugaru, novom prijatelju, povjeri nešto važno. Ili preciznije, da mu pokaže veliki katalog svih pjesama za koje je otkupio autorska prava. Bile su tu, recimo, i neke pjesme legendarnog Badija Holija. „Majkl, znaš li, ovo je način da se zaradi mnogo, bezobrazno mnogo novca. Svaki put

MUSICRADAR.COM

Piše: Stojan STAMENIĆ

kada bilo ko odluči da snimi neku od ovih tuđih pjesama, ja zaradim. Svaki put kada neko pusti neku od ovih pjesama na radiju, ili je neko izvede uživo… Ja opet zaradim“. Džekson je lekciju odmah shvatio; 1985. godine, već basnoslovno bogat, otkupiće kompletan „ATV Music Publishing“, budući „Sony Music Publishing“. I te 1981. u domu Makartnijevih, reći će uz osmijeh nešto važno: „Ko zna, Pol, možda jednog dana budem otkupio prava na neke tvoje pjesme“. Nasmijali su mu se, i Linda i Pol, kao da je to najluđi vic.

INTERNE FORE

Nego, naravno da prijateljstvo nije stalo kod hita „Say, Say, Say“. Nekih godinu i po

AMAZON.COM

Božićni poziv koji mijenja sve

Lindina fotografija na omotu singla „The Girl is Mine“

od onog božićnog poziva, na insistiranje Kvinsija Džonsa koji je tada za Majkla producirao genijalni i vanvremenski „Thriller“, započeli su rad na još jednom duetu. Kvinsi je bio jasan: to treba da bude priča dva potpuno različita lika koji se tuku oko iste djevojke. I o tome šta imaju da kažu jedan drugom. Tako je u aprilu 1982. nastajala „The Girl is Mine“, a u oktobru iste godine postaće prvi singl sa vječnog „Thriller“ albuma! E da, još jedna muzička legenda, kažu suva činjenica: duet „The Girl is Mine“ osmišljen je dok su Majkl i Pol zajedno gledali crtaće. Ozbiljno. I da, Džekson je mnogo puta govorio da mu je stvaranje te pjesme bilo jedno od najdražih iskustava snimanja u studiju u cijeloj karijeri. Ono, zabava, gomila ideja, čudo božje internih fora i viceva. Ono, sve je lako kada radiš sa dobrim drugom. Još je fotografiju za omot singlice spakovala Polova Linda. Ono, baš intimna priča prijatelja. Problem? Pa, kritika nikako nije voljela „The Girl is Mine“. Nakon što je pjesma lansirana, svi su bili ubijeđeni da će čak i „Thriller“ biti propast! Pjesmu je realno i publika ignorisala; nije ni čudo, jer suštinski, baš je bila pop plićak. Nije dočekala ni približan uspjeh kakav je godinu kasnije, kada je objavljena, požnjela „Say, Say, Say“ (godinu ranije snimljena). Realno, nije ni izbliza bila tako dobra. Još se Majkl, ne jednom nego više puta tokom narednih deceniju i kusur, suočavao sa optužbama da je ta pjesma plagijat i morao da se brani na sudu od svakakvih, manje ili više uspješnih muzičara… Ali, nije to ni bilo toliko bitno - jer praznična magija onog božićnog poziva potrajala je dugo. Sve što su Makartni i Džekson kasnije zajedno dotakli bilo je poput zlatnog dodira, za obojicu.

SAMO BIZNIS

Pol Makartni i Majkl Džekson u periodu najvećeg drugarstva

Kada jednom postanete velika pop zvijezda, kada jednom pokažete da ste trendi, pa kada sve to još isprati galaktički uspjeh ploče „Thriller“… Onda ništa, ali ništa ne može da pođe po zlu.

…Osim što je, naravno, moralo poći po zlu. Zbog svih onih biznis računica i malih i velikih rivalstava, tamo u zvjezdanom Panteonu pop božanstava. Pa se tako i desilo ono što Pol nikako ne bi, niti je mogao da vjeruje. Kada su prava na pjesme Bitlsa postala dostupna za prodaju… Prije Makartnija i prije Lenonove Joko Ono, ugrabio je da ih otkupi - Majkl Džekson. E, to je Pol, naravno, doživio kao najdublju izdaju. - Šta sam mogao kada se prilika otvorila? Pol jednostavno treba da shvati da to nema nikakve veze sa našim drugarstvom, da je to samo biznis javno je govorio Džekson. Suštinski, samo je poručivao da je to bio njegov mali i lični dokaz, sebi i svijetu, da je konačno velika riba. Onaj dječak božanskog talenta koji nije bio na pravi način uvažen i prepoznat, samo zato što je tamnoput, dočekao je i zaslužio priznanje i slavu samo pet godina kasnije. Naravno, bilo je džaba Majklu takvo nešto govoriti. Prevaren i nasamaren, Pol je godinama kasnije kratko komentarisao: „Pa ništa, tada smo se samo udaljili“… I tu je stala magija onog božićnog poziva.

BEZ GORČINE

Na vijest o smrti Majkla Džeksona, već kontroverzne, strašno optuživane i usamljene zvijezde - krajem juna 2009. oglasio se i Pol Makartni. Tih dana javno se spekulisalo da je Majkl ostavio jasne instrukcije u testamentu da se prava za pjesme Bitlsa (ili makar dio njih) vrate Polu. Nije se ispostavilo tačnim. Makartni je, ipak, u obraćanju poručio kako odavno nije ljut na Majkla, te da suštinski tu nikad nije bilo velike svađe… A porodici Džekson je, uz izraze saučešća, kao i cijelom muzičkom svijetu govorio o jedinstvenom, velikom, epohalno bitnom talentu. I čovjeku-dječaku nježne duše, kako će Majkla zauvijek pamtiti. I to je Makartni: Bitls, kojem je još od njihovog bolnog razlaza krajem šezdesetih, bilo najlakše da nauči koliko su vrijedni laki i dostojanstveni rastanci. Bez mrve gorčine. Jedna božićna lekcija, koju je savršeno znao.

Objektiv

Petak, 9. januar 2026.

OBJEKTIV: Božićni antijunak: Grinč ili Andrija Mandić? ĐUROVIĆ: Andrija Mandić nije ni junak ni antijunak, on je četnički vojvoda na lažnom evropskom putu, čija mi je toksična politika odvratna, pa bih ga isključio iz svakog

ILI-ILI: Ilija Đurović, pisac Mirko Radonjić

Književnost je mnogobožačka religija. Ako se piscima molite i mnogo čitate, pa još poželite da se bavite pisanjem i zaista počnete da slovozborite u bilo kojoj formi, teško da možete da izbacite iz glave „Savete mladom piscu“ Danila Kiša. Mogu proći decenije, možete prestati da budete mladi, ali te riječi ostaju urezane u podsvijest. I to ne toliko zbog stilskih, nego upravo etičkih implikacija u vezi sa pisanjem koje Kiš dotiče. Ima i više od dvije decenije kad sam te savjete prvi put čitala, ali nikad nijesu prestali da mi budu filter za pisce, naročito pri prvom susretu sa njihovim rukopisima. Tako sam Iliju Đurovića i mapirala kao autora na kojeg i te kako treba obratiti pažnju već nakon prve zbirke priča „Oni to tako divno rade u velikim ljubavnim romanima“ (Žuta kornjača, 2014). Utisak o piscu koji stavlja etičko ispred svega, a pritom posjeduje stil koji reže poput skalpela, sačuvao je i u „Crnim ribama“ (Žuta kornjača, 2016), „Bridu“ (Treći trg, 2018) i „Sampasu“ (Treći trg, 2021) - romanu koji je nominovan za Evropsku nagradu za književnost, te Ninovo priznanje. Uslijedila je zbirka poezije „Rand“ (Treći trg, 2024), a ove godine i „Ostaci straha“. Paralelno, Đurović je stvarao i za pozorište, privukavši najveću pažnju dramskim tekstom „Sleepers“ (2019) koji je napisao sa Mirjanom Medojević, te komadom „Sobe“ (2018) koji je po njegovom tekstu režirao Mirko Radonjić. Prošle godine režiser Pavle Simonović snimio je istoimeni film po Đurovićevom scenariju, a premijera se očekuje tokom 2026. U godini za nama, pak, svjetsku premijeru dočekao je kratkometražni film „Ada“ koji je Đurović napisao, ali i korežirao sa Branislavom Milatovićem, te u kojem je glavnu ulogu ostvarila crnogorska i evropska rising star Lidija Kordić. Dok čekamo datume nacionalnog polijetanja oba filma, jasno je da ih valja podebljati markerom u kalendaru. I čitati Đurovića u svim oblicima, od proze i poezije, preko dramskih i filmskih tekstova, do kolumni i članaka koje povremeno piše za „Novosti“, slovenački časopis „Disenz“ i „Berliner Zeitung“. U prilog tome, evo Đurovića i u našoj „Ili-ili“ pitalici. Da malo pojačamo zazubice do „Soba“ i „Ade“ i otkrijemo barem dio filmskih, muzičkih i TV fascinacija jednog od najinteresantnijih crnogorskih pisaca.

Ilija Đurović: Za tako vreo grad nemamo dovoljno podgoričkih filmova

Djeda Mraz u oblaku rakije i dima Bili Bob Tornton podsjeća me na Djeda Mraza kojeg je pokušavao da glumi prijatelj mojih roditelja kad bi nas, kao đecu poštenih radnika, pozivali da primimo paketiće izbora, pogotovo novogodišnjeg. Znači, preostaje Grinč za kojeg prvi put čujem. OBJEKTIV: Klasik televizije HBO: „The Wire“ ili „The Sopranos“? ĐUROVIĆ: „The Wire“. Vjerovatno jer sam je gledao u danima kad smo brat i ja čekali sat i minut početka serije na TV-u. „The Sopranos“ sam pogledao kasnije, kad sam već mogao da shvatim zbog čega je tako dobra. Kad sam gledao „The Wire“, osjećao sam da gledam nešto posebno, a nisam znao zbog čega je posebno. Čuvam to sjećanje na gledalačku nevinost. OBJEKTIV: Vječiti rivali: Pera Kojot ili Ptica Trkačica? ĐUROVIĆ: Kojot, jer je simpatični kreten kakve volim i u životu. OBJEKTIV: Film o odnosu oca i kćerke: „Aftersun“ (Šarlot Vels, 2022) ili „Paper Moon“ (Piter Bogdanovič, 1973)? ĐUROVIĆ: „Aftersun“. Pogodio me u mjesta za koja nisam ni znao da postoje u meni. To kod umjetničkog djela

ponekad cijenim više od bilo čega drugog. Onima koji biraju „Aftersun“ preporučujem i „Tuesday“ (2015), kratki film iste autorke. OBJEKTIV: Novogodišnja pjesma: „Preko Brda, preko brega“ (Kolibri) ili „Januar“ (Ana Nikolić)? ĐUROVIĆ: „Januar“ Ane Nikolić ne znam, pa biram Kolibri. Puštao sam ih kćerki prije nekoliko godina. Djeca djeluju kao da ne mrze da pjevaju u tom horu. Nije mala stvar. OBJEKTIV: Monti Pajton skeč: „The Ministry of Silly Walks“ ili „The Spanish Inquisition“? ĐUROVIĆ: Monti Pajtone propustio sam u potpunosti. Oni spadaju u neke važne stvari koje su me zaobišle. Možda se jednog dana vratim, ali sve više mi se čini da neke stvari prolaze nepovratno, pa tako i moj Monti Pajton. OBJEKTIV: Glumačka gromada: Robert De Niro ili Al Paćino? ĐUROVIĆ: Kad sam bio mali Al Paćino je u kući važio za najvećeg živog glumca. Kroz

čitave devedesete drao se, bečio i granao rukama u toliko filmova koje smo stalno reprizirali na TV-u. Kao odrasli gledalac biram De Nira. Skoro sam ponovo gledao „Heat“ (Majkl Man, 1995) i njih dvojicu za stolom u kafani kako minimalnim sredstvima grade scensku tenziju i bio je to, ko zna koji put, čaroban dramski trenutak. Već u sljedećoj sceni Paćino opet nađe nekoga na koga će da se izdere, dok De Niro nastavlja da gradi lik nekim suptilnijim, meni danas mnogo dražim sredstvima. Al Paćino iz „Kuma“ ostaje moj omiljeni Al Paćino. OBJEKTIV: „Prevozno sredstvo“: dobar film ili dobra knjiga? ĐUROVIĆ: Knjiga. Mnogo neudobnije i uzbudljivije prevozno sredstvo. OBJEKTIV: Power couple: Brano Mandić i Slađana Kavarić-Mandić ili Žan-Pol Sartr i Simon de Bovoar? ĐUROVIĆ: Biram glamuroznu sredinu: Nebojša Pajkić i Isidora Bjelica.

OBJEKTIV: Kultni film Slobodana Šijana: „Ko to tamo peva“ (1980) ili „Maratonci trče počasni krug“ (1982)? ĐUROVIĆ: „Ko to tamo peva“. Sjećam se melanholično-vesele atmosfere u kući kad god bismo ga gledali, pa mi zbog toga ostaje bliže srcu. OBJEKTIV: Kišov savjet mladom piscu: „Ne misli da su pisci ‘savest čovečanstva’: video si već toliko gadova.“ ili „Ne budi servilan, jer će te prinčevi uzeti za vratara. Ne budi naduven, jer ćeš ličiti na vratare prinčeva.“? ĐUROVIĆ: Kiš je bio moj najvažniji autor u periodu učenja o pisanju i etičkoj odgovornosti pisca, pa te savjete skoro da znam napamet i nije lako odabrati. U kontekstu odrastanja u flori i fauni crnogorske književnosti, izabrao bih ovaj drugi, o servilnosti, piscima-vratarima i naduvenim mediokritetima. OBJEKTIV: Filmski Djeda Mraz: Bili Bob Tornton u „Bad Santa“ (Teri Zvigof, 2003) ili Pol Đamati u „Fred Claus“ (Dejvid Dobkin, 2007)? ĐUROVIĆ: Bili Bob Tornton, jer izgleda kao Djeda Mraz kojeg je pokušavao da glumi prijatelj mojih roditelja kad bi nas, kao đecu poštenih radnika, pozivali da primimo paketiće od Djeda Mraza koji diskretno miriše na rakiju i duvan. Čarobno. OBJEKTIV: The Books of Knjige: Gajo ili Popaj? ĐUROVIĆ: Eh, taj Popaj. Imao sam javnu ili polujavnu antipolemiku s njim oko nekih tananih osjećanja na temu pozorišta i kritike. Tu sam priznao da mi je nekad bio zaista kul, ali odavno to više nije. Ako već treba da se vratim u te srećne noći kad sam s bratom u ponoć baždario radio i čekao Buksovce, reći ću da mi je Gajo svakako

bio omiljen, zbog beketovskog elementa u njegovom humoru. Popaj je bio drugi omiljeni, zbog inteligencije i dobre glume. Ali, što se kaže, daleko od ušiju, daleko od srca. OBJEKTIV: Najveća šarena laža kapitalizma: sloboda izbora ili svi mogu biti bogati ako se dovoljno potrude? ĐUROVIĆ: Podjednako odvratne laži. Obje vode ka onoj možda najvećoj kapitalističkoj lažini: ka sreći kao nečem opipljivom, važnom i dostupnom svakom ko potroši život jureći je. OBJEKTIV: Podgorica kao poprište filma: triler ili crna komedija? ĐUROVIĆ: Podgorički film mogao bi da bude žanr za sebe. Za tako vreo grad, u kom svaka tetka ili pijani ujak mogu da nose dramsku radnju, nemamo dovoljno podgoričkih filmova. OBJEKTIV: Proslava Nove godine: na gradskom trgu ili u krugu porodice? ĐUROVIĆ: U krugu prijatelja. OBJEKTIV: Neodoljivi neurotik iz sitkoma: Fibi („Friends“) ili Dik Solomon („3rd Rock from the Sun“)? ĐUROVIĆ: Dik Solomon, bez dileme. Uljepšao je mnoge depresivne večeri mog djetinjstva i hvala mu na tome. I Hariju hvala. OBJEKTIV: Novinar iz Feral Tribune redakcije: Predrag Lucić ili Boris Dežulović? ĐUROVIĆ: Ta dva velika majstora novinskog teksta već danas djeluju kao da su nam došli iz nekog drugog, dalekog svijeta, u kom se za novine pisalo drugačije, što ne reći – mnogo bolje. Ako već moram da izaberem, prateći pjesnički impuls biram Predraga Lucića. Ponosni sam vlasnik njegovih sabranih pjesama „Južno dvorište“. Ostavio nam je pravo blago koje će biti relevantno dok god bude pismenih govornika ovog jezika. OBJEKTIV: Tarantinov negativac: Bil (Dejvid Karadin, „Kill Bill“, 2003/04) ili Hans Landa (Kristof Volc, „Inglorious Basterds“, 2009)? ĐUROVIĆ: Uvijek Dejvid Karadin, neuhvatljivi i melanholični Bil. Kristof Volc tipičan je virtuoz njemačke škole glume, poliglota sposoban da od dobre uloge napravi vatromet, što je i pokazao sa Hansom Landom. Dejvid Karadin stvorio je Bila s malo tehnike i mnogo bola koji mu se jednostavno vidi u očima. Uostalom, moj izbor uvijek bi pao na onog glumca koji je umro daveći samog sebe kaišem tokom masturbacije, u ormaru. Volim osjetljive glumce. OBJEKTIV: Novogodišnji specijalitet: sarma ili ruska salata? ĐUROVIĆ: Odmalena ne podnosim ni jedno ni drugo, a kad ih vidim zajedno na stolu, postajem vegan u najluđoj noći. M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Arena

Petak, 9. januar 2026.

VPSCG

18 Vaterpolo

Petar TEŠANOVIĆ kapiten - golman

Miroslav PERKOVIĆ centar

Vladan SPAIĆ centar

Jovan VUJOVIĆ centar

Balša VUČKOVIĆ krilo

Danilo STUPAR krilo

Darko ĐUROVIĆ golman

Aljoša MAČIĆ bek

Dušan MATKOVIĆ bek

Vlado POPADIĆ bek

Vasilije RADOVIĆ bek

Marko MRŠIĆ bek

Sjutra u Beogradu počinje Evropsko prvenstvo u vaterpolu

Crna Gora na k mladosti gleda

PODGORICA - Još dan i Beograd će ugostiti 16 najboljih reprezentacija koje će se do 25. januara boriti za medalju ili što bolji plasman na šampionatu Evrope.

koja u Beograd dolazi u nikad mlađem sastavu (prosjek manji od 24 godine), sa tri debitanta (golman Darko Đurović, Danilo Stupar i Srđan Janović), ali i sa igračima od 18, 19, 20 godina... I to bi mogla negdje da bude dobitna kombinacija selektora Dejana Savića, koji će, takođe, debitovati na EP na klupi našeg tima. Kao selektor ,,ajkula“ Savić iza sebe ima Svjetsko prvenstvo (šesto mjesto) i Svjetski kup. - Sigurno da ne bježimo od rezultata, u suštini, cilj svake selekcije, pogotovo ,,velike osmorke“, gdje pripada Crna Gora, jeste osvajanje medalja. Sigurno da možemo da se nadamo i gledamo ka medalji poručio je selektor Savić. Naša reprezentacija će 10. januara u beogradskoj ,,Areni“ otvoriti šampionat sa Maltom, za dva dana slijedi derbi sa Mađarskom, a posljednji meč u grupi A je sa Francuskom. Poznato je od ranije da će tri najbolja tima iz četiri grupe formirati nove dvije i da će najbolje dvije selekcije izboriti plasman u polufinale. I to je novina, jer su se do sada igrala četvrtfinala. Naša grupa ukrstiće se sa grupom gdje je aktuelni šampion Evrope - Španija, olimpijski prvak - Srbija, a za još jedno mjesto boriće se Holandija i Izrael. Naša reprezentacija uživala je lijepe godine na evropskoj sceni. Najveći uspjeh vezan je za

2008. godinu kada je u Malagi osvojeno jedino zlatno odličje. Do posljednje osvojene medalje (bronza) u Budimpešti 2020, naši vaterpolisti su 2012. i 2016. godine stizali do srebra. Jednu od medalja ,,ajkule“ su upravo osvojile u Beogradu 2016. godine. Deseti put od debija u Malagi vaterpolo reprezentativci Crne Gore imaju šansu da dođu do velikih stvari. A kako je kazao Savić jedna od najvećih karakteristika ovog tima može da bude mladost i budućnost. Vidjeli su se određeni pomaci u igri nacionalnog tima tokom test mečeva sa Gruzijom, Hrvatskom, donekle i sa Italijom, u pripremnom periodu. - Kontrolne utakmice su mnogo toga pokazale. Prije svega dobrih stvari, gdje smo u jednom aspektu prenosa lopte, odnosno tranziciji, doživjeli progres. Lopta nam ide mnogo brže, igrači su najzad počeli da reaguju na moj glas. Ali, naravno, ima i mnogo mana, prije svega u igri i stalnim kretanjima protiv presinga. Plasman u polufinale zavisiće i od ishoda druge utakmice našeg tima sa Mađarskom. U slučaju pobjede protiv najuspješnije zemlje u istoriji EP, naša ekipa vjerovatno bi sa maksimalnim brojem bodova sačekala narednu fazu šampionata. A onda bi sve bilo moA. MARKOVIĆ guće...

VPSCG

„Ajkule“ će šampionat u Beogradu otvoriti u subotu od 18 časova sa selekcojom Malte. U Redovni učesnik, od obnove grupi A su još Mađarska i nezavisnosti, je i Crna Gora Francuska

Arena

Vaterpolo / Rukomet 19 TEAM ESBJERG/EHF

Petak, 9. januar 2026.

Strahinja GOJKOVIĆ krilo

Srđan JANOVIĆ krilo

Rukometašice Budućnosti, nakon pauze, sjutra u Rumuniji nastavljaju Ligu šampiona

Dejan SAVIĆ selektor

krilima a daleko

Samopouzdanje na visokom nivou PODGORICA - Poslije skoro dvomjesečne pauze zbog Svjetskog prvenstva na kojem je Norveška osvojila petu titulu, vraća se Liga šampiona.

Samim tim i Budućnost će na teren, a prvi meč u 2026. godini naše rukometašice odigraće u Rumuniji. Rival je poznat - Glorija Bistrica, koja je u grupi A sa šest pobjeda na poziciji tri, a ,,plave“ su, bodom osvojenim pred pauzu protiv Esbjerga u Podgorici, i dalje koliko-toliko u igri za šesto mjesto i osminu finala. - Pauza je bila dugačka i da istaknem podatak da smo mjesec nakon posljednjeg kola protiv Esbjerga imali samo četiri prvotimke za rad. Tako da smo angažovali igračice iz našeg omladinskog pogona da bi kako tako mogli da odradimo treninge. Kompletirali smo se PODGORICA – Crnogorske rukometaše danas i u neđelju testiraće reprezentativci Bosne i Hercegovine za Evropsko prvenstvo koje počinje 15. januara, a čiji su domaćini Danska, Švedska i Norveška. Prvi meč od 18 sati u dvorani Verde je otvoren za javnost, a drugi nije. Crna Gora će na premijeri šampionata Evrope 16. januara igrati protiv Slovenije, a rivali u grupi D u Oslu su još Farska Ostrva i Švajcarska. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz grupe. Pripreme za osmo učešće na smotri najboljih selekcija Evrope izabranici selektora Didijea Dinara počeli su 26. decembra. Za Oslo putuju 14. A. M. januara.

Aleksandra Vasić do kraja sezone u plavom dresu Lijevi bek i nekadašnja članica Medicinara - Aleksandra Vasić do kraja sezone nastupaće za Budućnost. Već je registrovana za ,,plave“ i ima pravo nastupa u utakmici 9. kola najkvalitetnijeg evropskog klupskog takmičenja protiv Glorije iz Bistrice.

18. decembra, pred kraj godine odigrali dvije prijateljske utakmice sa Lokomotivom u Podgorici, ostvarili pobjede i odigrali na zadovoljavajućem nivou. Rekao bih slobodno da imamo samopouzdanje na većem nivou, posebno nakon dobrog rezultata sa Esbjergom. I, naravno, djevojke koje su igrale za reprezentaciju napravile su odličan rezultat na SP i došle su sa velikim samopouzdanjem. Očekujem da to prenesemo u drugi dio Lige šam-

piona - istakao je trener Zoran Abramović. Bod protiv danske ekipe daje nadu da će ,,plave“ do kraja, sa još tri tima, biti u igri za šesto mjesto koje vodi u nokaut fazu. - Sa ovim bodom smo stvarno u poziciji gdje bukvalno zavisi sve od nas. Sa pobjedama u Podgorici protiv Debrecina i Storhamara, a sa bodom koji smo osvojili sa Esbjergom, u posljednjem kolu u Debrecinu odlučivali bi o putniku za nokaut fazu. To su ta neka na-

Prijateljski meč u sklopu priprema za EP

,,Lavovi“ igraju sa BiH MATCHLENS

Dmitri HOLOD bek

ša finala i nadamo se da će posljednja utakmica u Debrecinu odlučivati o šestom mjestu. Prije važnih utakmica šampionke Crne Gore će sjutra odmjeriti snage sa izuzetnom rumunskom ekipom sa kojom su u Podgorici ispustili pobjedu u posljednjih desetak minuta. - Čeka nas jedno od najtežih gostovanja u Ligi šampiona. Čeka nas dobar tim, sastavljen od 11 strankinja - sve reprezentativke svojih zemalja, uz još četiri domaće. Igraju španski sistem rukometa, a na sve ovo imaju možda i najbolju publiku u LŠ - zato je teško igrati na njihovom terenu. Ali, smatram da to treba da bude nama još jedan motiv. Nema predaje. - U Podgorici smo bili blizu. Znam da će nas sada mnogo ozbiljnije shvatiti, jer smo do 52. minuta bili u vođstvu, a pred kraj smo izgubili utakmicu. Detalji su odlučili, da kažem jedna lopta. Neće nas potcijeniti i iz tog razloga biće teže. U svakom slučaju, ne idemo sa bijelom zastavom. Idemo da igramo, imamo samopouzdanje i daćemo sve od sebe - jasan je trener BudućA. MARKOVIĆ nosti.

Arena

20 Košarka

Petak, 9. januar 2026.

India Pagan potpisala za Budućnost Bemaks, šampiona WABA lige, posljednjeg dana prelaznog roka

PODGORICA – India Pagan nova je košarkašica Budućnost Bemaksa. U pitanju je Amerikanka, koja ima pasoš Portorika, a koja je juče proslavila 27. rođendan. Igra na pozicijama krilnog centra i centra, a posljednjeg dana prelaznog roka stigla je da nadomjesti odlazak Dženane Kaningen, koja je još prije mjesec i po pronašla novi angažman, zbog čega je sa njom podgorički klub dogovorio sporazumni raskid saradnje. Inače, Pagan je još kao srednjoškolka imala velike uspjehe, jer je 2014. i 2017. godine bila državni šampion. Zatim je uslijedila koledž karijera, tokom koje je diplomirala sociologiju i završila master studije na Stoni Bruk Univerzitetu, kojem je pomogla da se prvi put kvalifikuje za NCAA turnir, a postavila i rekord za najveći procenat uspješnosti šuta. Nakon koledž karijere, potpisala je u Njemačkoj prvi profesionalni ugovor (Marburg), zatim je igrala u Češkoj za Ostravu, a minule sezone bila je u Grčkoj, gdje je nastupala za Iraklis (15,8 poena i 7,8 skokova po meču), a ove sezone bila je u Portoriko, gdje je igrala za Atenijenses de Manati (14 poena i 5 skokova u prosjeku). Sa reprezentacijom Portorika 2021. godine osvojila je srebro

ŽKK BUDUĆNOST BEMAKS

Dvostruka olimpijka među Podgoričankama Oklahoma ponovo na pobjedničkom kolosijeku, Denver bolji od Bostona

Vučevićev dabl-dabl u porazu Čikaga PODGORICA - Čikago je izgubio i treći od pet mečeva u 2026. godini, i to uzastopno.

India Pagan

Priključene tri juniorke iz Podgorice Budućnost Bemaks imala je problem sa malim fondom igračica usljed kadrovskih problema, a posljednji dan prelaznog roka crnogorski i regionalni šampion iskoristio je da proširi roster.

Naime, odlučeno je da tri talentovane juniorke (Milena Vujović i Marija Sekulović, koje su 2008. godište, te godinu mlađa Lucija Baković) budu preregistrovane iz filijale, tako da

će nakon što su ove sezone igrale WABA 2 ligu za Podgoricu, drugi dio imati priliku da budu konkurentne za prvi tim Budućnosti, što je velika nagrada za talentovane Podgoričanke.

na FIBA Američkom kupu, a zanimljivo je da je igrala dva puta na Olimpijskim igrama (2021. i 2024. godine). Priliku da debituje za ,,vučice“ imaće već 15. januara,

kada će Budućnost Bemaks ugostiti Montanu u derbiju 10. kola WABA lige. Oba tima u dosadašnjem dijelu imaju samo po jedan poraz, pa upravo ovaj derbi može

biti presudan u borbi za prvo mjesto, koje ove sezone garantuje direktan plasman na završni turnir, dok će ostali timovi igrati plej-of u borbi za fajnal-for. R. PEROVIĆ

ni su i posvećeni putu na koji smo zajedno krenuli – dodao je Roganović. Trener Primorja 1945 ne zaboravlja ni sve one koji stoje iza ekipe. - Ovo je najviše uspjeh igrača, stručnog štaba koji jako puno brine o njima, ljudi u klubu, sponzora i, naravno, cijelog grada. Tek je polovina sezone, liga je nikad jača, ali sigur-

no treba da budemo zadovoljni dosadašnjim rezultatom. I pored istorijskog uspjeha, u taboru ekipe iz Herceg Novog, koja se ove sezone prvi put takmiči i u ABA2 ligi (pobjeda i četiri poraza), nema euforije. - Ovo je motiv da radimo bolje i da pokušamo da rastemo iz dana u dan, jer ova ekipa to može – zaključio je RoganoS. J. vić.

Košarkaši Primorja 1945 prvi put u klupskoj istoriji prvi na polovini ligaškog dijela Prve A crnogorske lige

Roganović: Kruna našeg rada i motiv da radimo bolje PODGORICA – Završena je prva polovina ligaškog dijela Prve A muške crnogorske košarkaške lige, a na prvom mjestu, prvi put u klupskoj istoriji, nalazi se Primorje 1945. Novljani su polusezonu završili sa učinkom od 11 pobjeda i svega dva poraza, oba na gostovanjima u derbijima, u Bijelom Polju od drugoplasiranog Jedinstva 1950 (skor 10-3) i u Nikšiću trećeplasirane Sutjeske (9-4). Podsjećanja radi, ligaški dio domaće lige ne igra Budućnost Voli, dok SC Derbi igra sa podmlađenim timom i njihovi rezultati se ne računaju na kraju, osim u dijelu obezbjeđivanja opstanka.

- Prvo mjesto na tabeli na polusezoni je sigurno kruna našeg rada koji je krenuo već u maju, kada smo počeli da pravimo potpuno novi sastav. Veoma rano smo krenuli u formiranje tima i stručnog štaba, ali smo imali jako puno kvalitetnih informacija o karakternim osobinama igrača. Upravo to je rezultiralo veoma dobrim igrama u dosadašnjem dijelu prvenstva. Zajedništvo u ovoj ekipi je nešto što nas čini jedinstvenim - rekao je Pavle Roganović, mladi strateg Novljana, posebno je naglasio odnos igrača prema obavezama i atmosferu unutar svlačionice. - Momci jako dobro odgovaraju na kritike, imaju odlične odnose u svlačionici, vrijed-

Bulsi su u gostima poraženi od Detroita, najboljeg tima Istočne konferencije, sa 108:93, iako je domaćin bio bez trojice povrijeđenih startera, ol-star igrača Kejda Kaningema, Tobajasa Herisa i Džejlena Durena. Međutim, i Čikago je i dalje bez najboljih strijelaca, Džoša Gidija i Kobija Vajta. Nikola Vučević je upisao dabldabl u porazu Čikaga, meč je završio sa 20 poena (20-9 iz igre, 6-2 za tri poena), 16 skokova, četiri asistencije i blokadom. Ajzea Stjuart je vodio Detroit do pobjede sa rekordnih 31 poenom, dok je kod Čikaga najefikasniji bio Ajo Donsunmu sa 24 poena, a Matas Buzelis je dodao 20. Detroit je prvi na istoku sa skorom 28-9, dok je Čikago na desetom mjestu, posljednjem koje vodi u plej-in, sa 17 pobjeda i 20 poraza. Oklahoma je na svom parketu pobijedila Jutu 129:125 tek nakon produžetaka, pa je šampion slavio nakon dva vezana poraza. Najzaslužniji za trijumf bio je Šej Gildžes-Aleksander koji je pogodio šut za dva poena i donio timu produžetak, a meč je završio sa 46 poena, od čega je devet postigao u produžetku. Aktuelni MVP lige je povećao niz utakmica sa 20 i više poena na 109, što je druga najduža serija u istoriji NBA lige (prvi je Vilt Čembrlejn sa 126 utamica). Čet Holmgren je dodao 23 poena i 12 skokova, a Džejlen Vilijams 17 poena za pobjednički tim. U redovima Jute najbolji bio Lauri Markanen sa 29 poena i 13 skokova, Kijonte Džordž je dodao 25 poena, 11 asistencija i sedam skokova, a Jusuf Nirkić po 15 poena i skokova. Oklahoma je prva na Zapadu sa skorom 31-7, a Juta 13. sa 12-24. U utakmici bez dvije najveće zvijezde u oba tima, Nikole Jokića u Denveru i Džejsona Tejtuma u Bostonu, Nagetsi su u gostima savladali Seltikse 114:110. Timovi su se 26 puta smjenjivali u vođstvu i devet puta bili izjednačeni prije ne-

go što je Denver pretvorili zaostatak od tri poena sredinom četvrte četvrtine u vođstvo od 101:90. Boston je gubio 107:95, prišao je potom na tri poena u posljednjim sekundama, ali je bilo prekasno. Najzaslužniji za pobjedu Denvera bio je Džamal Marej sa 22 poena, čak 17 asistencija i osam skokova, a istakao se i Pejton Votson sa 30 poena i šest sokova. U timu Bostona najefikasniji je bio Džejlen Braun sa 33 poena, uz sedam skokova i četiri asistencije, dok je Nemijas Keta upisao rekordnih 20 skokova (po 10 u nanadu i odbrani). Jedan od derbija igrali su Golden Stejt i Milvoki, a meč je završen trijumfom Voriorsa 120:113. Stef Kari je bio igrač odluke sa 31 poenom i ključnom trojkom 26 sekundi prije kraja, za bijeg na 120:111, kojom je i definitivno riješio pitanje pobjednika. Rekord sezone upisao je rezervista Voriorsa Dientoni Melton sa 22 poena i pet trojki iz devet šuteva, bio je drugi strijelac ekipe, za poen bolji od Džimija Batlera. Drejmond Grin je utakmicu završio sa 14 poena. Na drugoj strani, Baksima nije pomogla sjajna rola Janisa Adetokumba i njegovih 34 poena, 10 skokova i pet asistencija. Košarkaši Los Anđeles Lejkersa poraženi su, i to ubjedljivo, od San Antonija sa 107:91. Od 91 poen ,,jezeraša“, čak 38 je postigao Luka Dončić, uz ostvareni tripl-dabl sa još po 10 skokova i asistencija, ali to nije bilo dovoljno. U pobjedničkom taboru petorica igrača sui mala dvocifren poenterski učnak i prednjačio je Keldon Džonson sa 27 poena. Viktor Vembanjama je dodao 16 poena i 14 skokova. Rezultati: Filadelfija - Vašington 131:110, Detroit - Čikago 108:93, Šarlot - Toronto 96:97, Boston - Denver 110:114, Njujork - LA Klipers 123:111, Bruklin - Orlando 103:104, nakon produžetka, Atlanta - Nju Orleans 117:100, Oklahoma - Juta 129:125, nakon produžetka, Memfis - Finiks 98:117, San Antonio - LA Lejkers 107:91, Portland - Hjuston 103:102, Golden Stejt - Milvoki 120:113. S. J.

Petak, 9. januar 2026.

Arena

Košarka

Blijedom igrom u Atini, košarkaši Budućnost Volija doživjeli neočekivan poraz i znatno usporili put ka drugom mjestu u grupi u Evrokupu

Žakelj: Panionios je više želio pobjedu, pristup nije bio pravi, pogotovo u odbrani

Tim Andreja Žakelja je na Glifadi primio skoro 100 poena i doživio neočekivan poraz (97:85), koji umnogome komplikuje trku „plavih“ za što bolju poziciju u grupi B. Na pet kola prije kraja ligaškog dijela, naime, crnogorski šampion je na diobi trećeg mjesta sa Turk Telekomom sa skorom od osam pobjeda i pet poraza (Podgoričani imaju bolji međusobni skor), ima pobjedu manje od drugoplasiranog Bešiktaša (9-2) i tri manje od lidera Burga (11-2). Međutim, nijesu daleko ni Kemnic, Trento (po 7-6), a u trci za plej-of su i London Lajons i Ulm (po 5-8). Realno, bez šansi su Lietkabelis (3-10) i Panionios (2-11), zbog čega poraz Budućnosti još više peče. Podgoričani do kraja dočekuju Lietkabelis, Kemnic i Burg, a gostuju Bešiktašu i Ulmu... - Sve je još otvoreno, sve pozicije za plej-of. Mene samo interesuje naša igra, odnosno energija, pristup, koncentracija. Ako igramo kao što smo već pokazali, možemo visoko. Ako ne, svi su timovi kvalitetni dovoljno da svako može da dobije svakog – kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija. Od početka božićnog meča na Glifadi bilo je jasno da će to da bude sasvim drugačiji du-

Rezultati i tabela

S. MILOVIĆ

PODGORICA – S obzirom na to kako su odigrali posljednji meč u prethodnoj godini, protiv Turk Telekoma (slavili su 91:81), jednog od glavnih konkurenata za jedno od prva dva mjesta u grupi, koja direktno vode u četvrtfinale, a da su u prvom meču u 2026. godini gostovali timu koji je imao samo po jednu pobjedu (uz po 11 poraza) u oba takmičenja, malo ko je mogao da pretpostavi da će košarkaši Budućnost Volija u Atini protiv Panioniosa da prođu kao „bosi po trnju“.

Rezultati 13. kola: Bešiktaš – Ulm 97:76, Turk Telekom – Trento 92:86, Lietkabelis – Burg 73:86, Panionios – Budućnost Voli 97:85, London Lajons – Kemnic 70:78. 1. Burg 13 11 2 1047:945 24 2. Bešiktaš 13 9 4 1188:1074 22 3. Turk Telekom 13 8 5 1123:1000 21 4. Budućnost Voli 13 8 5 1133:1029 21 5. Kemnic 13 7 6 1061:1045 20 6. Trento 13 7 6 1074:1110 20 7. London Lajons 13 5 8 979:1045 18 8. Ulm 13 5 8 1085:1198 18 9. Lietkabelis 13 3 10 1011:1108 16 10. Panionios 13 2 11 986:1133 15 Parovi 14. kola (13/14. januar): Trento – Panionios, Turk Telekom – London Lajons, Ulm – Kemnic, Budućnost Voli – Lietkabelis, Burg – Bešiktaš.

Duža pauza za Nikolića nego za Morgana

el u odnosu na duel u ,,MTEL dvorani Morača“, kada je Budućnost slavila sa ubjedljivih 91:63. Podgoričani su pogodili sedam trojki (iz 12 šuteva) u prvom poluvremenu, najviše zahvaljujući tome su imali pola koša prednosti na poluvremenu (44:43), a najbolje su odigrali prvu četvrtinu, u kojoj su vodili i devet razlike (23:14), nakon što je Andrija Slavković ukrao loptu i poentirao u kontri, a završili je sa „plus sedam“, jer su dozvolili domaćinu da u preostalih osam sekundi nesmetano organizuje brzi napad i trojkom Calpurisa uz zvuk sirene smanji zaostatak. Taj koš kao da je dao krila Panioniosu, koji je počeo da vjeruje da, na debiju novog trenera Nenada Markovića, može do podviga. Podgoričani su stvari na terenu kontrolisali do finiša

U posljednja dva meča, protiv Turk Telekoma i Panioniosa, nijesu igrali Džuvan Morgan i Zoran Nikolić. koji je bio u rosteru protiv turskog tima, ali je meč odgledao sa klupe. - Ne znamo koliko će još da budu van terena. Mislim da će Nikolić, koji ima problem sa prstom na ruci, duže odsustvovati nego Morgan, koji ima problema sa stopalom – rekao nam je trener „plavih“.

nas težak raspored Ako protiv Zadra budemo Čeka koji počinje protiv Zadra, protiv kojeg mora da bude reakcije, pogotovo imali pravi pristup... u odbrani, agresivnosti, Budućnost se okreće narednom meču, u neđelju gostuje neugodnom Zadru,

u 14. kolu grupe B ABA lige. - Zadar je uvijek nezgodan protivnik, pogotovo kući.

čvrstini. Ostalo će da dođe ako budemo imali pravi pristup – kaže Žakelj.

prvog poluvremena, do 40:33, nakon koša Jogija Ferela, ali je onda uslijedio pad, pa je Panionios smanjio do poluvremena na minimalni zaostatak, a onda je sjajnom trećom četvrtinom, u oba pravca (28:18), imao i dvocifrenu prednost (63:53), a devet razlike (71:62) pred posljednji kvartal, iako je Budućnost u jednom trenutku bila smanjila na 63:60. Početkom posljednje četvrtine Panionios je otišao na nedostižnih

14 razlike (78:64), pa su Grci došli do pobjede, koju su, očigledno, više željeli. - Rekli ste sve, Panionios je više želio pobjedu nego mi. Svakako boli taj poraz i tu nema izgovora. Nijesmo bili na nivou na kojem možemo da igramo, odnosno koji zahtijevam. Znali smo da je Panionios bolja ekipa nego što to pokazuje tabela i da će imati reakciju sa novim trenerom. Govorio sam to igračima po-

sljedna tri dana, ali pristup nije bio pravi, pogotovo u odbrani – dodaje Žakelj. A kako je Budućnost u nastavku igrala u odbrani najbolje govori podatak da u trećoj četvrtini nije stigla do bonusa. - Daleko smo bili od naše igre, odnosno koncentracije i energije koja mora da je uvijek tu, bilo ko da je na suprotnoj strani. Svakako igrači nijesu imali isti pristup i moram da kažem da se do sada to nije dešava-

PODGORICA - Košarkaši SC Derbija u neđelju (20.30 časova) u ,,MTEL dvorani Morača“ dočekuju Partizan, u 14. kolu ABA lige.

SC Derbi u neđelju dočekuje šampiona ABA lige

Iz podgoričkog kluba su saopštili da će ulaznice za meč koštati 25 eura, a u

lo, bio je to najlošiji pristup do sada. Samo je to razlika da smo pokazali tako različita lica, prístup, a to je osnova za sve taktičke dogovore. Od sedam poraza ove sezone, ovaj na Glifadi je sigurno najteži, jer se najmanje očekivao. - Mislim da smo veći dio sezone igrali dobro i uz neke poraze. Bile su tu i lijepe pobjede. Možda je ovo, od početka sezone, najslabija partija – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ

Za Partizan karte po 25 eura prodaji su od danas na biletarnici podgoričke dvorane, a prodavaće se i danas i sjutra od 12 do 18 časova, te

u neđelju od 12 časova pa do početka meča. Pred duel sa Partizanom, tim Petra Mijovića ima skor od

dvije pobjede i 10 poraza, dok Partizan ima skor 10-1. ,,Studenti“ su u Beogradu poraženi 94:72. S. J.

22 Fudbal / Odbojka

Arena

Petak, 9. januar 2026.

Sa tri pobjede i dva poraza u Podgorici, muška kadetska odbojkaška reprezentacija izborila drugu rundu kvalifikacija za EP

Bošković: Ova ekipa ima kvaliteta da ode na Evropsko prvenstvo PODGORICA – Tri pobjede i dva poraza i četvrto mjesto na kraju, bilans je muške kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore na turniru u Podgorici, u prvoj zonskoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. To je omogućilo izabranicima Miljana Boškovića plasman u drugu rundu kvalifikacija, zajedno sa Srbijom, Turskom i Rumunijom, dok je prvoplasirana Bugarska izborila direktan plasman na EP, koje će se od 7. do 18. jula održati u Italiji. Crna Gora je u grupi bila perfektna, sa tri maksimalne pobjede, protiv Turske, Kosova i Rumunije, a onda je u polufinalu izgubila od Bugarske (3:0), i od Turske (3:1) u meču za treće mjesto... - U grupnoj fazi smo igrali maksimalno fokusirani, u sve tri utakmice smo željeli tu pobjedu. Kada nam je stigao prvi poraz, od Bugarske, ali i umor, popustili smo na svim pozicijama. Ali, ono što kažem i igračima, i kad je umor prisutan glava mora da bude uvijek fokusirana na ono što treba da radimo. Trošili smo se na druge stvari, nijesmo bili fokusirani da radimo ono što je do nas i da pružimo najbolje na terenu – sumira utiske Miljan Bošković, selektor kadetske selekcije. Crna Gora u polufinalu nije uspjela da zaprijeti Bugarskoj na pravi način, prije svega zbog slabog servisa, a onda je protiv Turske nije ponovila partiju iz grupne faze. - Nakon poraza od Bugarske u polufinalu, utakmica sa Turskom je bila bitna da pokažemo koliko možemo da se vratimo. To nijesmo pokazali samo u drugom setu, u ostala tri smo se dosta borili, ali nam je falilo discipline od početka do kraja, dok smo u završnicama setova imali dosta grešaka na servisu. Čak sedam u prvom, pet u trećem i šest u četvrtom setu, dok smo imali samo jednu u setu koji smo dobili – dodaje Bošković. Druga runda kvalifikacija se igra od 26. do 29. marta, žrije-

Vuk Stanojević, drugi poenter kvalifikacija: Mi smo kao familija Kapiten Vuk Stanojević, primač servisa Budve, koji je ponikao u Budućnosti, predvodio je našu selekciju sa 91 poenom iz četiri utakmice (odmarao je protiv Kosova), pa je drugi poenter prve runde kvalifikacija, iza srpskog odbojkaša Vuka Ristanića (96). Stanojević je, međutim, odigrao četiri seta manje od Ristanića, pa ima najbolji prosjek poena po setu u kvalifikacijama – 7,6. Izuzetan doprinos. - Ne želim da izdvajam sebe, ili nekog drugog pojedinca, svi smo dali maksimum, što meni mnogo znači. Ponosan sam na svih 14 igrača – skromno će Stanojević, bez dileme najbolji igrač ove selekcije. Govoreći o kvalifikacionom turniru, Stanojević je dodao: - Kada smo već izgubili utakmicu u finalu protiv Bugarske, najbitnije je da smo izborili drugu rundu kvalifikacija, što nam je i bio prvobitni cilj. Međutim, poslije pobjede protiv Turske u grupnoj fazi porasle su nam ambicije, mislili smo da možemo i do prvog mjesta na turniru. Ali, u polufinalu je presudio kvalitet Bugarske. Mi smo dali sve od sebe, što je najbitnije, što će nam mnogo značiti u drugoj rundi kvalifikacija. Računajući i pripreme za turnir, kadeti su novogodišnje i božićne praznike proveli zajedno u hotelu i dvorani. - Na početku priprema smo se pomirili sa tim da ćemo novogodišnje i božićne praznike da provedemo ovdje. I nekako smo uživali u reprezentaciji, nije nam teško palo, jer se osjećamo kao jedna familija – zaključio je Stanojević.

bom će biti određene grupe, a nije isključeno da Crna Gora ponovo bude domaćin jednog turnira. - Ostaje nam da radimo i da se spremamo za ono što nas čeka, imamo pripremni period u Italiji, u Pordenoneu, ali do tada ćemo morati da odradimo kompletne analize. Treba da radimo, i još više napredujemo, a ova ekipa i te kako ima još dosta prostora za to. Vjerujemo da ova ekipa ima kvaliteta da ode na Evropsko prvenstvo – zaključio je Bošković. Vukota Čelebić, srednji bloker naše selekcije i Budve, rekao je da je bilo teško igrati pet utakmica u pet dana. - Sigurno smo mogli bolje da odigramo posljednje dvije utakmice. Ali, mislim da će u

martu sve da dođe na svoje i da ćemo državu da učinimo ponosnom – rekao je Čelebić. Vuk Ojdanić, inače korektor, koji je na ovom turniru igrao na poziciji srednjeg blokera, kazao je da je ekipa nakon poraza od Bugarske u polufinalu „pala sa samopouzdanjem“. - Protiv Turske smo mogli bolje, ali mislim da je prevladalo to što su visočiji od nas, kao i njihovo iskustvo. Što se turnira tiče, ekipe su bile veoma jake, dvije od njih smo dobili, Tursku i Rumuniju u grupnoj fazi, dok smo nažalost izgubili od Bugarske u polufinalu i nijesmo prošli u finale. U martu se nadamo najboljem, da izborimo Evropsko prvenstvo jer je to naš cilj – rekao je Ojdanić. S. JONČIĆ

Krstovićeva eksplozija na Božić PODGORICA - Nikola Krstović je na Božić prekinuo golgeterski post dug 108 dana u Seriji A. Crnogorski napadač bio je ubjedljivo najbolji igrač na stadionu ,,Renato Dal’Ara“, gdje je 7. januara postigao oba gola u pobjedi nad Bolonjom (2:0), u 19. kolu italijanskog prvenstva. Dvadeset petogodišnji ofanzivac je prethodno bio strijelac 21. septembra prošle godine kada je takođe dva puta zatresao mrežu u gostujućem trijumfu nad Torinom (3:0). U međuvremenu je hrvatski trener Ivica Jurić smijenjen, a na kormilo popularne ,,La Dee“ doveden je Rafaele Paladino. Krstović je kod novog šefa stručnog štaba pao u drugi plan, samo jednom je bio starter – protiv Verone, kada je zamijenjen na poluvreme-

nu, a u ostalim utakmicama ili je ostao na klupi ili dobijao šansu na kašičicu. Mediji na Apeninskom poluostrvu lansirali su informaciju da je snažni golgeter postao višak u ,,crno-plavom“ taboru, da Atalanta traži načina ili da Crnogorca proda ili pošalje na pozajmicu u zimskom prelaznom roku... A onda – bum. Usred spekulacija da se bliži odlazak iz Bergama, iako je ljetos plaćen Lećeu 25 miliona eura, uz bonuse, Krstović je eksplodirao u meču u kojem se tek drugi put našoj u udarnoj postavi pod vođstvom 41-godišnjeg trenera iz Napulja. Naš najbolji fudbaler se našao na pravom mjestu u 37. minutu kada je dobio pas od Šarla De Ketelarea, te udarcem desnom nogom iz prve savladao golmana Federika Ravalja. Krstović se prekrstio i u kameru izgovorio:

FC ATALANTA

Crnogorski napadač zablistao u dresu Atalante – post

- Mir Božiji, Hristos se rodi. Drugi pogodak je možda bio još ljepši, a stigao je u 60. minutu - odlično je zagradio Norvežanina Torbjerna Lisakera, izbjegao dupli blok klizećih startova protivničkih defanzivaca i lijevom po zemlji naciljao metu za konačnih 2:0. Krstović je završio duel kao najbolje ocijenjeni fudbaler, a napustio je teren u 77. kada je mjesto ustupio srpskom reprezentativcu Lazaru Samardžiću. - ,,Grandissima partita“ – rekao je Paladino za izdanje Krstovića, što u prevodu znači sjajna utakmica. Kormilar Atalante je u prethodnim rundama Serije A prednost u špicu davao Đanluki Skamaki. - Mogi li Skamaka i Krstović da igraju zajedno? Ne isključujem tu mogućnost. Nijesam od onih trenera koji se strogo vezuju za jedan sistem. Dje-

Škola fudbala kojom rukovode Dejan Jovančov i Boris Merdović već dvije godin

,,Stari Bar“ za nove t PODGORICA – OFK Bar je 2011. godine ispisao istoriju – postao je prvi crnogorski fudbalski tim, koji je za dvije sezone uspio da od regije stigne do elite. Bar je tada bio apsolutni hit crnogorskog fudbala, a za razliku od mnogih timova, Bar nije bio ,,legija stranaca“, već je Slavoljub Bubanja skockao tim u kojem je bilo mlađih i starijih domaćih igrača, a svi uspjesi vezani su i za Barane – Dejana Jovančova i Borisa Merdovića. Nekadašnji golgeter i štoper sada su u novim ulogama – zajedno vode školu fudbala ,,Stari Bar“, u kojem se već dvije godine ,,fabrikuju“ novi talenti iz grada pod Rumijom. - Fudbal je moj život. I nakon završene karijere znao sam da ću ostati u fudbalu. Zbog toga sam se i upisao za licencu i na edukaciju u Centru za fudbalske trenere FSCG, jer želim da na ovaj način ostanem u fudbalu. U početku nijesam bio siguran šta će to tačno biti, ali rad sa mlađim kategorijama me ispunjava i raduje – objasnio je

Dejan Jovančov, osnivač Škole fudbala ,,Stari Bar“. Jovančov je pisao uspjehe sa Barom, igrao za Mornar, Rudar, Jedinstvo, bio u Švajcarskoj, gdje je nastupao za Brunen, a sada u svom gradu želi da doprinese razvoju novih talenata. - Imamo oko 50 polaznika. To je idealna brojka, mada u dogovoru sa Borisom Merdovićem, sa kojim vodim cijelu ovu pri-

ču, sada planiramo da širimo projekat, jer ima interesovanja i nastojaćemo da se pojavimo na što više turnira, kako bi talentovani dječaci imali priliku da i kroz utakmice napreduju. U Baru je uvijek bilo talenata i nastojaćemo da velikim radom pokažemo da treba vjerovati u svoju djecu – dodao je Jovančov. Jedan od najmlađih članova ,,Starog Bara“ je Kosta Jo-

Arena

Petak, 9. januar 2026.

tigao oba gola u pobjedi na gostovanju Bolonji

Fudbal 23

FK Budućnost u poneđeljak počinje zimske pripreme – sportski sektor dogovorio dva pojačanja

Milović i Nikolić nove akvizicije PODGORICA - Fudbaleri Budućnosti počinju zimske pripreme 12. januara u klupskom kampu na Starom aerodromu.

Nikola Krstović

lovali smo u formaciji ,,3-43“, ali možemo i u ,,4-3-3“, sa Skamakom skroz naprijed, a Krstovićem iza njega. Za mene je važno da svako ko dobije šansu pruži maksimum i da je spreman da se žrtvuje – kazao je Paladino. Krstović je od početka sezone postigao četiri ligaška gola, a upisao je i tri asistencije.

Serija A je izbacila zanimljiv podatak vezan za pogotke crnogorskih fudbalera u šampionatu Italije. Sada je jasno da je Krstović po broju egzekucija prestigao legendu Milana Dejana Savićevića – Nikola ima 22, a ,,Genije“ 20 golova. Nedodirljiv je selektor ,,hrabrih sokola“ Mirko Vučinić, koji je nastupajući za Leće, Ro-

mu i Juventus čak 96 puta varao golmane. Iza Nikšićanina je kapiten nacionalnog tima – Stevan Jovetić je u dresu Fiorentine i Intera upisao 41 pogodak. Na spisku je i Adam Marušić, dugogodišnji fudbaler Lacija, koji djeluje iz zadnje linije, ali i pored toga je sakupio 14 goD. KAŽIĆ lova.

ne okuplja veliki broj dječaka

talente

Crnogorski reprezentativac ostaje u Rimu

Marušić u Laciju do 2029. godine Polaznici škole fudbala ,,Stari Bar“

vančov, Dejanov sin, koji je 2020. godište. - Sve je krenulo kao zabava, počeo je da ide sa mnom na treninge, ali postalo mu je interesantno i sada je već opčinjen fudbalom, iako mu to niko ne nameće. Još je mali, ali drago mi je da se i kod njega javila ljubav za fudbalom i ko zna možda se porodična tradicija nastavi – kroz osmijeh ističe R. P. Jovančov.

PODGORICA - Adam Marušić skoro devet sezona nosi dres Lacija, odavno je i među navijačima stekao status igračke legende Rimljana. Crnogorski reprezentativac bi i karijeru mogao da završi u ovom klubu, jer je produžio ugovor do ljeta 2029. godine. A imao je i ponude nekih drugih italijanskih velikana (Milan) i klubova iz Turske i Saudijske Arabije. Međutim, ostao je vjeran klubu za koji je odigrao 334

utakmice i upisao 15 golova i 17 asistencija. Marušić je i dugogodišnji crnogorski reprezentativac, čiji dres nosi punu deceniju, od debija na prekinutom meču sa Rusijom marta 2015. Sakupio je 68 nastupa za Crnu Goru, po čemu je četvrti na listi, a postigao je i pet golova. Rođeni Beograđanin karijeru je počeo u Voždovcu, a 2014. se preselio u Belgiju, u Kortrijk, pa Ostende, koji su bili odskočna daska za Seriju A.R. A.

U međuvremenu sportski sektor, na čelu sa Nenadom Maslovarom, radi na angažovanju fudbalera kako bi trener Miodrag Grof Božović sa što jačom ekipom pokušao da nadomjesti promašenu jesen. Tandem novih ljudi u klubu šef stručnog štaba i prvi operativac - predstavljen je uoči Nove godine, a od tada su obojica zasukali rukave u cilju podizanja kvaliteta tima koji je polusezonu završio na sedmom mjestu na tabeli, uz prethodnu eliminaciju u Kupu. Nikad gora Budućnost – teži boljoj, ljepšoj, sebi prikladnijoj priči na proljeće. Zato se veliki broj fudbalera dovodi u vezu sa Podgoričanima. Ranije je plasirana informacija da su na meti vezisti Goran Milojko i Deni Hočko, a novost je da je dogovoren dolazak štopera Miloša Milovića (30) i napadača iz Srbije – Nemanje Nikolića. Korpulentni defanzivac je imao status crnogorskog reprezentativca, a u redove ,,plavih“ stiže iz Azerbejdžana, gdje je nosio dres Samgujita. Tokom karijere nastupao je za Honku, Kom, Voždovac, Navbahor i kineski Kjungdao. Nikolić igra na pozicija špica, a prije 14 godina je bio član Grblja, baš u vrijeme kada je klubom rukovodio Maslovar. Iz Radanovića je prodat Rostovu koji je sa klupe vodio trener Božović. Isti ljudi ga sada dovode u Budućnost. Trideset trogodišnji ofanzivac je okrenuo dug put od momenta kada je napustio Crnu Goru. Bio je u Aktobeu iz Kazahstana, subotičkom Spartaku u tri navrata, u dva mandata je branio boje Partizana i Vojvodine, jedno vrijeme proveo Ridu iz Saudijske Arabije i Tobolu. Juče je popunio stranice beogradskih portala – ne zbog vijesti da stiže u Podgoricu, već načina na koji se oprostio od prethodnog kluba, dežurnog šampiona Tajlanda – Buriram junajteda. Nikolić je iz Humske otišao u azijski klub za koji nije upisao nijedan zvaničan nastup. Tajlanđani su bili nezadovoljni, nakon dva mjeseca raskinuli ugovor i isplatili momka rođenog u Kraljevu. Buriram se oglasio porukom na društvenim mrežama. - Buriram bi želio da se zahvali Nemanji Nikoliću na njegovoj posvećenosti i profesionalizmu tokom vremena u klubu. Želimo mu mnogo uspjeha i sve najbolje u nastavku kari-

Miloš Milović

Nemanja Nikolić

Čeka se odgovor Camaja Crnogorski reprezentativac Driton Camaj velika je želja novog-starog trenera Budućnosti Miodraga Božovića Grofa. Kontakt je uspostavljen, klub je dao ponudu, a čeka se odgovor krilnog napadača koji je dio karijere proveo upravo u taboru ,,plavih“. Nije tajna da je za 28-godišnjeg ofanzivca ozbiljno

zainteresovan Dečić, koji je spreman da odriješi kesu kako bi u svoje redove vratio Camaja. U trku se uključio i Novi Pazar. Brzonogi bočni fudbaler, koji jednako uspješno može da pokriva obje strane terena, ranije je nastupao za Lovćen i Iskru. Pet godina proveo je u mađarskoj Kišvardi, nosio dres Kečkemeta, a posljednji angažman imao je u Astani iz Kazahstana. Camaj je prošao sve mlađe reprezentativne kategorije Crne Gore, dok je za seniorsku selekciju upisao 28 utakmica i postigao dva gola.

jere. Jednom plavi, uvijek plavi. Srećno. Odgovor Nikolića bio je neprimjeren, vulgaran i prostački, budući da se radi o javnoj ličnosti i iskusnom sportisti, bez

obzira što stoji iza prekida saradnje. Kako god, to je igrač koji bi trebalo da povede napad Budućnosti u nastavku sezone u Meridianbet 1. CFL. D. KAŽIĆ

24 Feljton

Petak, 9. januar 2026.

SPECIJALNI DOPISNIK „TAJMSA“ O HERCEGOVAČKOM USTANKU Autor: Vilijam Dž. STILMAN

POGLAVLJE VIII

Rauf paša je upotrijebio cijelu drugu polovinu novembra i gotovo cijeli decembar, da bi organizovao ekspediciju na Nikšiće, a zatim je napao Dugu sa snagama od 12.000 do 16.000 ljudi. Vojska je bila podijeljena u dvije divizije, od kojih je jedna trebalo da probije sebi put, i kad zauzme prolaze, druga je trebalo da je slijedi, prateći komoru. Rauf je, komandujući prvom, izvršio napad, a sačekao ga je Sočica, zaustavivši ga kod Krsca. Rauf je zauzeo čvrste odbrambene položaje i čekao dva dana, kada su Sočicini ljudi, ne primivši nikakvu pomoć ni namirnice od Peka, koji je komandovao glavninom ustanika, i zbog nekog ništavnog izgovora, uzdržao se od borbi. Bili su primorani da napuste položaje koje su držali, a Rauf je prošao bez daljeg protivljenja. Peko se osvetio jednim napadom na stoku turske vojske na Plani, u pozadini obije vojske, i odnio ogroman plijen; ali je njegovo napuštanje Sočice u kritičnom trenutku dovelo do međusobnog udaljavanja dva glavara koje je trajalo mjesecima, sve dok se konačno Sočica nije uvjerio da je Peko samo poslušao tajna naređenja da ne napada Turke, pošto se u izvjesnim zvaničnim krugovima smatralo da bi bilo neprikladno dovoditi u pitanje odnose između Porte i Crne Gore; Sočica se ovim stvarima nije pokoravao i takve naredbe ne bi prihvatio ni od samog crnogorskog knjaza, ali ova naređenja su dolazila pod ruskim uticajem, prema kojem je Peko imao neograničeno povjerenje, a Sočica u to vrijeme vrlo malo. To je bila prva indikacija koju sam mogao dobiti o bilo kakvoj direktnoj intervenciji ruskih zvaničnika u ovoj stvari. Ona, štaviše, nikako nije bila neprijateljska prema Turcima i mogla bi se smatrati miroljubivim posredovanjem, ali je označila promjenu u razvoju stvari. Ona, štaviše, pada u isti mah sa slanjem značajnih ruskih i švajcarskih pošiljki Crvenog krsta na Cetinje i sve većim priznanjem ustanka od strane ruskog javnog mnjenja.

U predjelima oko Gacka mnogi vojnici su nađeni smrznuti. Vidio sam u Dubrovniku dezertere iz Šefket-pašine vojske, koji su njihovo stanje opisali toliko lošim da bi većina vojske dezertirala da je znala da može otići u Austriju a da ne budu pritvoreni

11.

Peko je stigao u Grebce i proćerao Ljubibratića

Bili su skupljeni bogati prilozi za ustanak, a članovi slovenskih komiteta postali su aktivniji prije nego što smo o tome i sanjali. Mišljenja sam da je u to vrijeme ruski uticaj postao dominantan nad ostalima i od tog dana se taj uticaj povećavao. To, međutim, nije bilo zvanično uputstvo, što se nije zapažalo sve do dana kada je predata Andrašijeva nota. U vrijeme o kojem sada pišem, članovi odbora nijesu se ni izdaleka slagali sa zvaničnim predstavnicima, a ja sam u nekoliko navrata bio svjedok neprijateljstva između jednih i drugih. Za one prve moram reći da su bili najvećim dijelom puni entuzijazma, što je uticalo na ustanike. Javno mnjenje u Rusiji je, međutim, počinjalo da utiče na činovnike. Isprva na one koji su bili najudaljeniji od prijestola, ali kada je pokret jednom bio započet, nije mogao da ne utiče na zvanične krugove u njihovom ponašanju, i, kao što ćemo viđeti, konačno je uključio i sami prijesto. Jonin, koji je bio neposredni predstavnik u svim diplomatskim poslovima, u ustaničkom taboru nije bio omiljen među dobrovoljcima koji su bili s njima, borili se s njima i dijelili s njima svoje obroke. Između Jonina i nekih od njih postojalo je nepomirljivo neprijateljstvo. Oni su vjerovatno, više od bilo kojeg drugog razloga, bili odgovorni za upornost ustanika u periodu neposredno prije iznošenja Andrašijevih prijedloga. Ljudima nije potrebno mnogo ohrabrenja da bi krenuli putem svojih naklonosti. (...)

Pekovo napuštanje Sočice u kritičnom trenutku dovelo je do međusobnog udaljavanja dva glavara koje je trajalo mjesecima, sve dok se konačno Sočica nije uvjerio da je Peko samo poslušao tajna naređenja da ne napada Turke

Peko Pavlović, 1876. godina, crtež

Početkom januara 1876. zima je, najednom, nastupila sa velikom silinom u Dubrovniku, a na morskoj obali vrijeme je bilo najhladnije koje pamti bilo koja živa osoba. Muke ustanika bile su teške, dok su za turske trupe bile strašne. U višim predjelima oko Gačka snijeg je omeo svaki pokret, a mnogi vojnici su nađeni smrznuti. Vidio sam u Dubrovniku dezertere iz Šefket-pašine vojske, koji su njihovo stanje opisali toliko lošim da bi veći-

Turska vojska u Hercegovini - La Guerra d’oriente cronaca illustrata, 1876. godina

Muktar-paša

na vojske dezertirala da je znala da može otići u Austriju s da ne budu pritvoreni. Operacije su bile potpuno zaistavljene. Krajem januara zima je počela da ublažava, a čete su se spremale da ponovo izađu na teren, dok je Rauf-paša opozvan i zamijenjen Ahmedom Muktarom, zbog toga što je, kako se govorilo, Rauf ne samo rekao da Portina vojska nije u stanju da napadne Crnu Goru, već i da su ustanici u velikoj mjeri bili u pravu dižući ustanak zbog loše vlasti pod kojom su patili. Poslat je na Krit. Muktar je došao, bljujući vatru i prijeteći stanovništvu svim užasima koje je Bugarska do tada iskusila. Izveo je vojničku šetnju kroz Hercegovinu, ništa nije vidio i vratio se da provede ostatak zime u Mostaru. Međutim, došlo je vrijeme kada je crnogorska vlada, zbog prijetnje Turaka da će napasti knjaževinu kada završi s ustankom, i ohrabrena (ili uznemirena) od strane ruskih odbora i dobrovoljaca, a vjerovatno i od zvaničnika, osjetila ohrabrenje da pruži efikasniju pomoć pokretu. Ostatak prvobitnog crnogorskog odreda, umanjen zbog pogibije i ranjavanja na oko 150, opozvan je i zamijenjen sa nekoliko stotina novih ljudi. Knjaz je odnosom prema ustanicima pokazao da je raspoložen da udovolji narodnom osjećaju, tako što je više ili manje preuzeo kontro-

kojeg pravog gorštačkog vođe, sem Milićevića, koga sam srio nekoliko puta. Sočica je ostao u Pivi. Peko je svoje snage rasporedio na putu između Trebinja i Dubrovnika, a konvoj Vilijam Dž. Stilman je bio američki diplomata, sa namirnicama koji je 17. januara dolazio iz Dubrovnika slikar, novinar i publibio je primoran da se vrati kacista koji je boravio u ko bi izbjegao zarobljavanje. Hercegovini i Crnoj Gori Sjutradan su Turci - pet ba1875-1877. godine, nakon taljona sa 400 domorodaca i šest topova, kako sam saznao čega je, objavio djelo „Hercegovina i posljed- od austrijskih vojnih vlasti - izišli iz Trebinja i ostavili svoje nja pobuna: uzroci potopove, radi veće sigurnosti, tonje i lijekovi“ (London, sa jednim odredom na trebinj1877). Ovdje donosimo skoj strani od Duži. Ostali su veći dio te knjige. Prinastavili dokle je trebalo da bi se zauzeli položaji radi zaredio Slobodan Čukić štite komore koja je trebalo da lu nad pokretom u svoje ruke prođe sljedeći dan. Nakon što – u najmanju ruku, savjetujući su postavili dvije čete, za koje ih u njihovoj politici i diploma- se vjeruje da su ukupno brotiji; dok je Vukotić, najstariji jale 180 ljudi, i sagradivši za crnogorski kapetan, preuzeo njih grudobrane, krenuli su rukovodstvo nad ustankom. nazad u grad. Četama je savjetovano da na- Pekova namjera je bila da puste crnogorsku granicu, pa omogući trupama punu slosu se spustili, u broju od oko bodu kretanja sve dok konvoj 1.500 ljudi, u Trebinjsko pone izađe iz Dubrovnika; ali vilje, pod Pekovom komandom. đevši utvrđene i zauzete poloOvaj se utaborio u starom lo- žaje, odmah je zaključio da se goru u Grebcima, protjeravši to mora zaustaviti i krenuo je Ljubibratića i njegovu prat- s prisutnim ljudstvom do ponju; a na grčku Novu godinu ložaja po kojem je bitka na(12. januara) srio sam ga sa još zvana - Radovan ždrijelo - nedvojicom ili trojicom vođa na znatno brdo na oko pola puta ponoćnoj večeri u kući Mon- između tvrđave Drijen, blizu teverdea u Dubrovniku, što austrijska granice i Duži; neje bila njegova jedina posje- što manje od polovine udaljeta tom gradu tokom cijelog nosti na pravcu od trebinja ka ustanka, i jedna jedina od bilo Dubrovniku. (Nastavlja se)

Petak, 9. januar 2026.

Oglasi i obavještenja 25

Cjenovnik čitulja Formati

Cijene OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

15€

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

33€

OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

35€

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

55€

1/36

do 20 riječi (1 slika)

15€

1/20

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

18€

1/18

do 40 riječi (1 slika)

20€

1/12

do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

27€

1/6

do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

70€

1/5

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

100€

1/4

do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

160€

1/2

do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

275€

1/1

do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

500€

1/9

1/8

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

26 Oglasi i obavještenja

Petak, 9. januar 2026. 284

Počinula je

229

Тужним срцем обавјештавамо да је дана 6. јануара 2026. у 75. години преминула наша драга

DRAGOLJUB - CALE M. ÐUKANOVIĆ

DESANKA Radovana ŠUNDIĆ 1948-2026.

Sahrana je 9. januara 2026. godine u porodičnom krugu na groblju Zagorič.

ДРАГИЦА Младена ЧАРАПИЋ рођена МАРКОВИЋ 1951–2026.

Сахрана је обављена 7. јануара 2026. на Новом гробљу у 14.30 часова.

OŽALOŠĆENI: sin IGOR ĐUROVIĆ, brat VESKO i porodice ŠUNDIĆ i ĐUROVIĆ

283

Sa dubokom tugom i teškim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je naš dragi

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг МЛАДЕН, син МИОДРАГ, кћерка ТАТЈАНА, унуци ДАНИЛО и ПЕТАР, снаха ДАНИЈЕЛА, ђевер МИЛОСАВ-МИЋО, заове КОВИЉКА, МИЛА и МИЛКА, браћа ЉУБО-БАТО и ДРАГИША-ЊАРО, сестре СЛОБОДАНКА, ВЕСНА, РАЈКА и остала многобројна родбина ЧАРАПИЋ и МАРКОВИЋ

preminuo dana 8. januara 2026. godine u 75. godini poslije duge i teške bolesti. Napustio nas je mirno, okružen ljubavlju svoje porodice. Sahrana će se obaviti u krugu porodice 8. januara u 15 časova na mjesnom groblju Gornje Polje. OŽALOŠĆENI: sin SAŠA, kćerke TANJA i ŽANA, sestre SONJA i BEBA, unuci LEONARDO, SANDRO i LAZAR, unuke MILJA i MAJA, bratanić ZORAN, bratanična SNEŽANA, snahe ILKA i VUKICA, sestrići, sestrične i ostala rodbina ĐUKANOVIĆ

Oglasi i obavještenja 27

Petak, 9. januar 2026. 250

Дана 7. јануара 2026. године упокојио се у Господу

299

Тужним срцем обавјештавамо да је у 78. години, послије дуге и тешке болести, преминуо наш вољени

СЛАВКО – БАТО Јокаша БРАЈОВИЋ

ГОЈКО Тајов ЂУРИШИЋ Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 9. јануара 2026. од 10 до 15 часова и 10. јануара од 10 до 12.30 часова, када полазимо за Љешанску нахију, на гробље Градац, гдје ће се обавити сахрана у 14 часова.

Сахрана је обављена у кругу најуже породице.

ОЖАЛОШЋЕНИ: кћерка ДАНИЈЕЛА, син ПЕТАР-ПЕРО, сестре МИЛЕВА и БОСИЉКА, снахе СВЕТЛАНА, ПЕРСА, ИРЕНА и НАТАША, унучад МИЛЕНА, ВУК, ДАНИЛО и ВЛАДО, братанићи САША и ВЕСКО и остала многобројна родбина ЂУРИШИЋ и КОВАЧЕВИЋ

ОЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА БРАЈОВИЋ

230

291

Дана 8. јануара 2026. године у 81. години умро је наш драги

Tužnim srcem javljamo da je dana 7. januara 2026. u 57. godini preminula naša draga i voljena

ВЕСЕЛИН Војина КАНДИЋ

OLJA Milutina VUJOVIĆ

Саучешће примамо у капели под Требјесом 9. јануара од 11 до 16 часова и 10. јануара од 11 до 14 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом.

Saučešće primamo u kapeli Straševina 8. januara od 11 do 16 časova i 9. januara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Straševina.

KRSTU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

UROŠ Danilov MARTINOVIĆ sa familijom

Posljednji pozdrav našoj voljenoj babi

MILEVI JOVANOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

MIĆKO sa porodicom 274

Posljednji pozdrav dragoj kumi

280

OLJI

VESNI

Tvoji SERGEJ i BOJANA

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 8. јануара од 16 до 17 часова и 9. јануара од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити на градском гробљу Загорич у 15 часова. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ВАСИЉКА, браћа ЉУБОМИР-ЉУБО и МИЛО, сестра ДАРА, братанићи САША и МИРОСЛАВ, братаничне САЊА, СНЕЖАНА, СТАНКА, ЗОРИЦА, МАРИЈА, МАРИНА, СУЗАНА и СВЕТЛАНА, снахе КОЈА, САША и ВАЊА, сестрићи ДЕЈАН, НИКОЛА и ОЗРЕН, сестричне ДАНИЈЕЛА, ЈАСНА, ЖЕЉКА и СЛАЂАНА и остала многобројна родбина ЈАНКОВИЋ и НОВАКОВИЋ 297

Posljednji pozdrav ujni

Hvala ti za svu ljubav i toplinu. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

БОЖИДАР Новаков ЈАНКОВИЋ

OŽALOŠĆENI: sinovi RADOICA-RAŠO i MILOŠ, kćerke IVANA i MARIJA, unučad BOGDANA i MILUTIN, snahe MARIJA i MAJA, brat VLADO i snaha LIDIJA, sestre LIDIJA, BILJANA i JELKA-LELA, đeveri SLOBO i RAJKO, đeveričići MIRKO i NIKOLA, zaova RADA, jetrve MARINA, STANOJKA-MACA i RADOJKA, ujaci MILIVOJE i MIJO, tetke, braća i sestre od strica, ujaka i tetaka, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina VUJOVIĆ i SPASOJEVIĆ

276

Posljednji pozdrav prijatelju

Тужним срцем обавјештавамо да је послије краће болести у 89. години преминуо наш драги и вољени

rođena SPASOJEVIĆ

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга РАЈКА, кћерка ДРАГАНА, сестра ЈЕЛЕНА, браћа ЧЕДОМИР, МИЛОМИР и МИЛУТИН, сестра од стрица ЉУБИЦА, браћа од стричева ЖАРКО, РАЈКО, НИКОДИН и ВИТОМИР, снахе НОВКА, ШОРЕНА, ЈОВАНА, ЉИЉА и ЛОЛА, унуци МИЛОРАД и МАРКО, праунуци МЛАДЕН, СЛАВКО и ВАСИЛИЈЕ, сестрићи и сестричне, братанићи и братаничне и остала родбина КАНДИЋ и ТИЈАНИЋ

289

Počivaj u miru, dobra dušo.

LABOVIĆ ZORAN sa porodicom 293

Našoj

OLJI

Znamo da će nebeska širina da se raduje tvom dolasku isto koliko mi tugujemo tvojim odlaskom. Hvala ti na TEBI. BUBA, SANJA i SUZA

28 Oglasi i obavještenja

Petak, 9. januar 2026. 296

Posljednji pozdrav ocu našeg druga Željka

Dragi Neno

Posljednji pozdrav voljenom bratu od strica

NENAD NENO MARSENIĆ

NENADU NENU MARSENIĆU

SLAVKU RADULOVIĆU

teško nam je povjerovati da te više nema. Tvoju dobrotu i plemenitost zauvijek ćemo nositi u svojim srcima. Živjećeš sa nama i nikada te nećemo zaboraviti.

Bila nam je velika čast i ponos što smo te imali kao plemenitog, moralnog i časnog čovjeka. Uvijek ćeš ostati u našim mislima, srcima i sjećanju u najljepšim uspomenama.

S poštovanjem,

BRANKA, DRAGICA, SANJA, TANJA, VESNA, SUZANA, SAŠKA i ZAJO

GOJKU Miloševom VUŠUROVIĆU

272

GOJKU VUŠUROVIĆU

Voljeni tata

267

Dragom bratu

MAJO

Počivaj u miru.

MAJU

RADE i SINIŠA 287

BILJANA, RADE i RANKA

Braća MILORAD i SLOBO sa porodicom

270

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Tugo moja, kome da te pričam, ko može mene da shvati, ne stigoh posljednji put da stegnem ruku svom TATI.

Kćerka NIKOLINA i zet NIKOLA RADULOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe i sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Počivaj u miru.

Sestrić DEJO sa porodicom

241

Vječno ćemo pamtiti tvoju dobrotu, poštenje i najljepše ljudske vrline.

ŽARKO i DRAGAN

235

288

Posljednji pozdrav dragom

GOJKU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ZORE, SENKA i STANKA sa porodicama

Neka te anđeli čuvaju.

Od MILUTINA BRACANOVIĆA sa porodicom

GOJKU Miloševom VUŠUROVIĆU

Sestre od strica

ĐURU

GOJKU

295

Posljednji pozdrav bratu

242

Voljenom

Bolan je ovaj rastanak s tobom. Časnim, čestitim, poštenim životom zaslužio si da te se sa ljubavlju, poštovanjem vječno sjećamo.

NIKOLA, SAŠA i IVAN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom

273

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati u najljepšem sjećanju.

Sestra OLGA s porodicom

ĐURU

Posljednji pozdrav dragom šuri i ujaku

GOJKO VUŠUROVIĆ

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Posljednji pozdrav drugu

Brat od strica ZORAN MARSENIĆ sa suprugom MIRJANOM

LJUBOMIR MARSENIĆ sa porodicom

290

Posljednji pozdrav bratu i ujaku

232

231

MAJU Dragi brate, tvoj odlazak ostavlja prazninu koju riječi ne mogu da opišu. Pamtićemo tvoju dobrotu, osmijeh i ljubav kojom si nas uvijek okruživao. Svaki trenutak proveden sa tobom bio je dragocjen, a tvoja prisutnost nas je učila radosti, snazi i toplini koju si nesebično davao. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i uspomenama, a tvoja ljubav nas prati kroz svaki dan. Ti si sa nama u svakom osmijehu i svakom sjećanju. Počivaj u miru, dragi brate. Tvoja sestra MILEVA KNEŽEVIĆ sa porodicom

Oglasi i obavještenja 29

Petak, 9. januar 2026. 271

Posljednji pozdrav našem voljenom

238

Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

MAJU

236

Posljednji pozdrav voljenom tati

MAJU

Mašo naš, otišao si i sa sobom odnio mir koji smo mislili da je zauvijek naš. Sve što je imalo smisla sada boli, a sve što boli podsjeća na tebe. Naučio si me kako da budem jaka, ali me nijesi naučio kako da živim bez tebe. Ostao si u svakom mom koraku, u svakoj tišini koju niko drugi ne čuje. Đe god da si znaj da te moja ljubav i dalje prati. Počivaj u miru. GOJA sa porodicom

268

Voljeni brate

MAJU

Otišao si i sa sobom odnio dio naših srca koji se više nikada neće vratiti. Tražimo tvoj glas u tišini, tvoj osmijeh u svakom kutku doma, tvoju snagu u svemu što radimo. Bio si naš oslonac, naš učitelj, naš ponos i naš borac. Bez tebe je svijet hladniji, a naši dani teži. Tvoja ljubav i pažnja ostavili su trag u svima nama – tvoje ruke su nas štitile, tvoje riječi su nas bodrile, a tvoja vjera u nas davala nam je snagu kada je nije bilo. Ostavljajući nas prerano, naučio si nas da čuvamo te vrijednosti koje si nam usađivao, da volimo bez granica i da budemo jedni drugima oslonac, baš kao što si ti bio nama. Nedostaješ nam više nego što riječi mogu izraziti – nedostaješ u svakom smijehu, svakom koraku, svakoj tišini. Naša bol je ogromna, ali tvoje mjesto u našim srcima niko i ništa neće moći popuniti. Počivaj u miru – zauvijek naš tata, suprug i naš ponos.

Tata moj, snago moja, moj borac i moj ponos, sve moje… Otišao si baš onda kada mi je tvoja ruka bila najpotrebnija. Molila sam se da ostaneš, da se vratiš i da te još jednom zagrlim. Ali Bog te uzeo k sebi, a meni ostavio bol s kojom učim da živim. Bio si moj oslonac, moja sigurnost i snaga. Vjerovao si u mene kada sam sama sumnjala, bodrio me i učio kako da budem hrabra. Bio si najveći borac kojeg sam ikada poznavala, i tvoja snaga ostala je u meni, u svakom koraku i svakoj borbi. Nedostajaćeš mi na način koji se ne može opisati — tvoj glas, smijeh, šale, tvoji savjeti i način na koji si me grlio i čuvao. Čuvaću te od zaborava dok dišem, nosiću te u sebi, u svakoj odluci i suzi. Biću ponosna zauvijek što si moj tata. Volim te i voljeću te dok postojim.

Tvoji: VESNA, ĐOLE, JOVANA i NINA

Tvoja KOKICA

MAJO

Planove i razgovore pune smijeha prekinula je tvoja iznenadna smrt. Nijesmo shvatili da smo te odmah izgubili, jer smo se borili za još jedan tvoj osmijeh, još jednu tvoju riječ. Tvoje veliko srce, plemenita duša i nesebična dobrota zaslužuju vječno pamćenje. Neka tvoja blaga i dobra duša počiva u miru i spokoju.

285

MAJU

MANOJLU-MAJU BANIĆEVIĆU

Neka tvoja časna, plemenita duša nađe vječni mir u carstvu nebeskom.

Sestra RUŽA sa porodicom

265

Posljednji pozdrav školskom drugu

Voljenom kumu

Majka pok. MIRKA ĆERANIĆA

Pamtićemo te kao dobrog, plemenitog i nasmijanog druga iz školske klupe.

SNEŽANA, ANA, KSENIJA, SILVANA, MARIJETA, GORDANA, VUKICA, TAMARA, BOŽIDARKA, ŽANA, LJILJANA, MILOŠ, BORIS, GOJKO i VERI

243

Posljednji pozdrav stricu

254

Посљедњи поздрав

MANOJLU BANIĆEVIĆU

МАЈУ

Захвални што смо те имали за истинског пријатеља нашег дома. Опраштамо се од тебе, дивног човјека. Нека Господ твоју добру душу настани у Небеско Царство које си заслужио угађајући Богу и људима!

Otišao si iznenada, ostavivši veliku prazninu i tugu u nama. Ostaje nam sjećanje na sve što si bio i ostavio kao trag, unoseći vedrinu i dobrotu u naše živote. Hvala ti za sve, počivaj u miru i neka ti je vječna slava.

Од МИРКА и МИЛИЦЕ пок. БАЈА ПЕРОВИЋА

Brat NIKOLA sa porodicom

246

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MAJU

Nema riječi koje mogu stati tamo đe si ti bio. Sve što smo mislili da imamo još vremena da ti kažemo, ostalo je zarobljeno u suzama. Otišao si prerano, a u nama ostavio lom koji ništa ne liječi. Voljećemo te dok god postojimo - jer neke veze ni smrt ne prekida. TVOJ BAĆO

247

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MAJU

Bio si više od brata, bio si oslonac, snaga i dio naše duše. Još ne vjerujem da si stvarno otišao. Svaki trenutak očekujem da te vidim, da čujem tvoj glas. Otišao si, a meni ostavio da učim kako da živim sa prazninom. Ako me gledaš, znaj - dio mene je otišao s tobom. Zauvijek ćeš živjeti u nama, jer ljubav ne umire. Počivaj u miru, dušo naša. TVOJ MIĆO

30 Oglasi i obavještenja

Petak, 9. januar 2026. 298

279

Opraštamo se od voljenog kuma

Posljednji pozdrav

MANOJLA BANIĆEVIĆA

MAJU BANIĆEVIĆU Majo, družbeniče i prijatelju, prije svega dobri i pošteni čovječe, kako se pomiriti s tvojim odlaskom? Tvoja toplina, ljudskost i veliko srce, koje je krasilo tvoju porodicu, a dio njega je pripadao i nama, zauvijek će ostati u našim srcima. Neka viša sila je odlučila da nas sve uskrati za tu veličinu. Mnogo ćeš nam nedostajati, dragi naš Majo.

MAJO, 40 godina je prošlo otkako si ušao u moj život. Hvala ti na svakom trenu. Kume, hvala ti što si postojao! Dobra dušo, počivaj u miru.

Počivaj u miru, baš onako kako i zaslužuješ.

PORODICA JOVOVIĆ

Porodica pok. MIŠA PEROVIĆA

245

233

Voljenom striku

Sa bolom u srcu opraštamo se od dragog kolege

MAJU

MANOJLA BANIĆEVIĆA Kad smo odlazili na daleki put sa osmijehom si nas ispratio, a mi se nadali da ćeš nas tako i dočekati, sa osmijehom i raširenih ruku. Ali ovaj put nećeš. Iznenadio si nas. Ali ostaćeš u našim srcima gdje god bili.

Nema riječi kojima bismo mogli opisati tvoju dobrotu, poštenje i ljudskost, koje si nesebično dijelio sa svima nama. Ostavio si neizbrisiv trag i veliku prazninu za sobom. Neka ti Gospod podari vječni mir u Carstvu nebeskom.

Vole te tvoji MOŠO i BEŠKO

KOLEGE IZ CRNAGORAPUTA 292

Posljednji pozdrav voljenom zetu

MAŠUTU Počivaj u miru.

VASO i BILJANA BIGOVIĆ

264

carstvu nebeskom.

Posljednji pozdrav našem dragom

MAJU

Neka tvoja plemenita duša počiva u rajskim vrtovima.

Voljeni ujače

256

Posljednji pozdrav

MAJU BANIĆEVIĆU

ĐURO KNEŽEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

Od porodice RADOMIRA VUJAČIĆA 258

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MAJO

S ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo uspomenu na tebe. Zauvijek ćemo se sjećati tvoje dobrote i tvog dragog lika. Neka tvoja plemenita duša nađe mir u Tvoji SAŠA i ANĐELA

MAJU Tvoja dobrota i veliko srce ostaće zauvijek u našem sjećanju. Počivaj u miru, a mi te čuvamo od zaborava. ZORAN Ilijin KNEŽEVIĆ sa porodicom

260

MANOJLU Bilo je čast imati te za prijatelja. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

UROŠ Danilov MARTINOVIĆ sa familijom

261

Oglasi i obavještenja

Petak, 9. januar 2026. 251

237

269

Posljednji pozdrav voljenom taju

S tugom se opraštamo od našeg dragog prijatelja

Voljenom bratu

MAJU

MAJA Nikolinog BANIĆEVIĆA

MAJU

Tata moj, tvoj odlazak ostavio je tišinu koja boli više od bilo kakvih riječi. Tražim tebe u svemu što radim, jer si bio moja snaga i moj oslonac. Učio si me kako da budem čovjek, kako da budem jak i pravedan, a sada učim kako da nastavim bez tebe, noseći sve što si mi dao. Nedostaješ mi više nego što mogu da kažem - tvoj glas, tvoja sigurnost, tvoj pogled koji je sve znao. Ako me neđe vidiš, znaj da tvoj sin ide dalje onako kako si me učio - s tobom u srcu. Počivaj u miru, tata.

Zauvijek ćemo ga pamtiti po dobroti, osmijehu i prijateljstvu koje nam je nesebično davao. Počivaj u miru.

ILIJA, SANDRA, FILIP, MILJAN

Mašo naš, bol zbog tvog odlaska nosimo u svakom pogledu i svakoj tišini. Tvoje ime još izgovaramo naglas, nadajući se nemogućem - da ćeš se odazvati. Otišao si, a u nama ostavio prazninu koju ništa ne može da ispuni. Svijet je hladniji bez tebe, a mi slomljeni, ali zauvijek tvoji. Ako nas neđe osjećaš, znaj – dio naših srca otišao je s tobom. Počivaj u miru, naša najveća tugo. Tvoji NANA i ŠĆEPO

Tvoj ĐOLE 266

Posljednji pozdrav dragom ujaku

253

Посљедњи поздрав драгом

MAJU

Dragi ujače, ostaješ u našim srcima kroz najljepše uspomene i jedno nezaboravno djetinjstvo. Tvoju dobrotu i plemenitost nikad nećemo zaboraviti. Hvala ti za svaki trenutak. Počivaj u miru. Tvoji sestrići IVO i MARKO KNEŽEVIĆ

МАНОЈЛУ-МАЈУ БАНИЋЕВИЋУ 234

Posljednji pozdrav voljenom bratu

MAJU

Brate moj, srce se slomilo onog trenutka kad smo shvatili da se više nećeš vratiti. Ostali smo s pitanjima bez odgovora i bolom bez kraja. Tvoja odsutnost boli više nego bilo kakve riječi. Zauvijek ćeš biti dio nas — jer brat se ne zaboravlja, brat se oplakuje cijelim bićem. Tvoj RADE

244

Dragi brate

MAJO

Bio si više od brata, strica i đevera. Bio si nam snaga i oslonac. Uzdanice naša, zašto nas prerano napušti. Počivaj u Carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

MAJO

ПЕЂА – Бајов, СЛАЂА, ХРИСТИНА и ИСИДОРА ПЕРОВИЋ 257

Posljednji pozdrav kumu

RAJO sa porodicom

263

Dragom prijatelju i bratu

MAJU Tužan posljednji pozdrav. Počivaj u miru, dobri Majo.

SLOBO i ZDRAVKA sa djecom

259

MAJA

MIĆO KNEŽEVIĆ sa porodicom

262

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od našeg

Kume, neka tvoja dobra, plemenita i iskrena duša počiva u miru.

Odlaskom ostavljaš prazninu, ali i neizbrisivi trag dobrote i ljudskosti.

Hvala ti na ljubavi, dobroti i uspomenama koje ćemo zauvijek čuvati. Tvoja sestrična MARIJA sa porodicom

Мајоре, не могу да вјерујем да те више нема, да се овако морам опростити од тебе?! Отишао си прерано и оставио празнину коју ће бити тешко испунити. Част ми је што сам имао прилику да те боље упознам и будем у твом друштву. Наши радни сати и дани су ме много чему научили, сваки савјет оставио печат у мом будућем лијепом сјећању на тебе. Твоје искрено и несебично давање себе и поштовање које си показивао према мојој породици, заслужују моју вјечну захвалност. Са поносом ћу чувати успомену на тебе, твој племенити лик и частан живот. Почивај у миру, мој добри Мајоре, нека ти Господ подари Небеско Царство!

MAJU

Tvoj brat DRAGIŠA sa porodicom

S tugom se opraštamo od našeg kuma

MANOJLA-MAJA BANIĆEVIĆA

Pamtićemo tvoju dobrotu i biti ponosni što si nam bio kum. Kumovi

RANKO, OLJA, FILIP i IVAN SIMOVIĆ

255

32 Oglasi i obavještenja

Petak, 9. januar 2026. 239

Posljednji pozdrav našem ujaku i stricu

MAJU

Čuvaćemo te od zaborava i vraćati slike djetinjstva provedenog sa tobom. Mašute naš, neka te anđeli čuvaju u carstvu nebeskom, a mi ćemo te čuvati u srcima našim.

Tvoji: ĆIRO, SAŠA, MAKA, NINO, JOVAN, IVO, MILOŠ, DEJO, MARKO, BELI, ANA, ANĐELA i MARIJA

Oglasi i obavještenja 33

Petak, 9. januar 2026. 248

294

252

9. 1. 2005 – 9. 1. 2026.

Godina dana je od smrti našeg voljenog

MILORAD BOJANIĆ Uvijek voljen, nikad zaboravljen.

MAJO

DRAGANA Milovana ĐURIČKOVIĆA

PORODICA

Čiča moj, Zar je moralo sad i na način na koji ode? Bole me tvoje rane, patnja i tvoja nadljudska borba da ostaneš u životu i sa nama. Boliš me kako ode na put bez povratka. Boliš me… S tobom sam imala osmijeh iz duše, potpunu sreću, sigurni zagrljaj, stijenu na koju sam mogla uvijek da se oslonim, bezuslovnu ljubav, imala sam… Ali, nebo mi te uze, kao i uvijek, bira najbolje!! Čuvaću naše blago, onako kako si me naučio i kako si samo ti znao! Počivaj u miru, anđele moj.

282

Draga baba

MACE

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i prazninu u našim srcima. Svojim časnim i dostojanstvenim životom učinio si da te sa ponosom pominjemo i vječno po dobru pamtimo. Nedostaješ nam u svakom danu, svakom koraku i svakoj uspomeni. Dana 10. januara 2026. godine u 10 časova ćemo posjetiti njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju Zuri – Grbe.

Vjerujemo da si pronašla svoj mir jer imaš i pored koga. Čuvamo te od zaborava.

TVOJA VESNA

TVOJI NAJMILIJI

MARIJANA, ANDRIJA i ANĐELA

249

Godina dana je od smrti naše drage

277

275

Обавјештавамо рођаке, кумове и пријатеље да се навршава година дана откад није више са нама

Naša draga

НЕНАД Рајка РАКОЧЕВИЋ

Окупићемо се 10. јануара, у суботу у 10 часова на новом гробљу Ћемовско поље.

SLOBODANKE - CICE Miloševe BALTIĆ

ПОРОДИЦА РАКОЧЕВИЋ

IRENA RADONJIĆ

278

Tim povodom ćemo održati pomen na groblju u Poljima kod Mojkovca u subotu, 10. januara 2026. godine u 11h, pa vas pozivamo da nam se pridružite. OŽALOŠĆENA PORODICA

Kažu da vrijeme pomaže, a mi ne možemo da utišamo tugu i bol. Uvijek si nam u srcu.

НЕНАД РАКОЧЕВИЋ TVOJA PORODICA

Навршава се тужних годину дана откад ниси са нама. Поносни што смо те имали, чувамо те од заборава. Твоји БАНИЋИ

281

286

Prođe godina od smrti našeg oca, đeda i prađeda

Sjećanje na voljenog

DRAGANA IVANOVIĆA

Pet godina si otišao tamo gdje bola nema. Nadamo se da je tvoja dobra i boleća duša našla spokoj pored oca Mirka, majke Darinke, sestre Dragice, brata Mikana i tvog voljenog bratanića Velibora. Vječno ćemo vas nositi u srcu i od zaborava čuvati.

BORA ŠUNDIĆA

Tvoji BOSA, IGOR, MIRKO i IVONA sa porodicama 240

Bio si naš stub porodice, naš ponos. Vječno ćemo te čuvati u našim srcima.

Tvoja PORODICA

7. januara navršava se pet godina od smrti naše

BRANKE VUKČEVIĆ rođene RADOVIĆ

Uvijek ćeš biti u našim mislima i sjećanjima. Puno nam nedostaješ. LJILJANA i ZORAN sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456 e-mail: oglasno@pobjeda.me

34 Oglasi i obavještenja

Petak, 9. januar 2026.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: vanja pustahija

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ marija jovićević

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika đurđica ćorić

politika

SRĐAN POPOVIĆ

ekonomija

jelena martinović

društvo

Jovan Nikitović

kultura

dragica šaković

crnom gorom

Urednici ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

nikola sekulić

hronika podgorice jovan terzić

arena

slobodan čukić

feljton i arhiv

marko milošević

dizajn

dragan mijatović

fotografija

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

portal pobjede

INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU “Dr Simo Milošević” a.d. IGALO adresa: ulica Sava Ilića br.5, 85347 IGALO, CRNA GORA tel. +382 31 659 018 fax. +382 31 332 780 e-mail: kabinet@igalospa.com WWW.IGALOSPA.COM

Na osnovu odredbi Zakona o tržištu kapitala (“Službeni list Crne Gore“, broj 1/2018 I 069/25) I Pravila o prospektu za javnu ponudu i/ili uključenje hartija od vrijednosti u trgovanje na regulisanom tržištu ("Službeni list Crne Gore", br. 083/18 od 25.12.2018, 023/19 od 19.04.2019) emitent INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU “Dr SIMO MILOŠEVIĆ“ A.D. IGALO, sa sjedištem u Igalu, Sava Ilića broj 5, PIB 02008386, objavljuje

OBAVJEŠTENJE o objavljivanju prospekta i pravu preče kupovine akcija III emisije serije “A” emitovanih po osnovu javne ponude Emitent INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU „Dr SIMO MILOŠEVIĆ“ A.D. IGALO, sa sjedištem u Igalu, Sava Ilića broj 5, na sjednici Skupštine akcionara od 21.10.2025. godine, a po osnovu člana 211 stav 1 tačka 1), člana 212 stav 1 i člana 215 Zakona o privrednim društvima ("Službeni list CG", br. 65/20, 146/21,04/24), člana 50 Zakona o tržištu kapitala ("Službeni list CG", br. 01/18 i 69/25) i odredaba Statuta Emitenta, donio je Odluku o emisiji običnih (redovnih) akcija emitenta Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević" AD Igalo po osnovu javne ponude, broj 01/1-2507 dana 21.10.2025.godine (u daljem tekstu: Odluka). Odlukom se emituje se 152.066 običnih akcija pojedinačne nominalne vrijednosti 154,9369 EUR.i ukupan obim emisije iznosi 23.560.634,64 EUR €. Komisija za tržište kapitala je odobrila Prospekt III emisije akcija po osnovu javne ponude Rješenjem broj 02/1-1/5-25 od 29.12.2025. godine. Postojeći akcionari - vlasnici običnih (redovnih) akcija, koji su registrovani u Centralnom klirinško depozitarnom društvu na dan 21.10.2025.godine, kao dan donošenja Odluke o emisiji običnih (redovnih) akcija emitenta Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević" AD Igalo po osnovu javne ponude, imaju pravo preče kupovine akcija ove emisije srazmjerno svom učešću u kapitalu Emitneta u roku od 30 (trideset) dana od dana objavljivanja prospekta ili od dana dostavijanja obavještenja akcionarima, u zavisnosti koji od ta dva dana je kasniji u vremenu. Obavještenje sa uslovima ponude akcija na osnovu prava preče kupovine, uključujući period u kojem se ovo pravo može iskoristiti, objavljuje se u skladu sa propisima Komisije za tržište kapitala u „Službenom listu Crne Gore“, i najmanje dva puta u jednom dnevnom štampanom mediju u Crnoj Gori, u vremenskom razmaku od najmanje pet, a najviše deset dana između objavljivanja. Pravo preče kupovine ne može se koristiti nakon isteka roka od 30 (trideset) dana od dana objavljivanja Prospekta ili od dana dostavljanja obavještenja akcionarima, u zavisnosti koji od ta dva dana je kasniji u vremenu. Upis i uplata akcija po osnovu prava preče kupovine vrši se u poslovnoj banci Hipotekarna banka AD Podgorica, na računu posebne namjene broj: 520000000005413548 – Institut Dr Simo Milošević – akcije i transakcioni račun posebne namjene za međunarodna plaćanja broj 520042000001761241 – račun za inostrane transakcije. Nakon isteka roka za korišćenje prava preče kupovine, upis i uplata akcija ove emisije, preostalih za prodaju nakon prodaje postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine, putem javne ponude traje 30 (trideset) dana od dana objavljivanja oglasa o javnom pozivu za upis i uplatu akcija, a koji će se objaviti u roku od tri dana od dana isteka roka za korišćenje prava preče kupovine.

Zamjenica urednika

Emisija akcija iz ove odluke smatraće se uspješnom ukoliko se u roku iz člana 4. stav 2. i 6. ove odluke uplati najmanje 138.356 (slovima: sto trideset osam hiljada trista pedest šest) akcija, odnosno 90,984178 % svih prospektom ponuđenih akcija. U slučaju da emisija akcija ne uspije, Emitent će izvršiti povraćaj uplaćenih sredstava najkasnije u roku od osam dana od dana isteka roka za upis i uplatu akcija.

OBJEKTIV

Emitent zadržava pravo na prekid roka za prodaju akcija prije njegovog isteka ukoliko proda sve prospektom ponuđene akcije i u drugim slučajevima u skladu sa propisima.

Urednik Bojan Đurišić Ana Popović

Urednica MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 redakcija 020/409-536 marketing 020/202-455 oglasno Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777 Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PIB „First Financial Holdings“: 02628295 Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Javnu dostupnost prospekta za emisiju akcija po Odluci Emitnet obezbjeđuje objavljivanjem prospekta na internet stranici Emitenta https://igalospa.com/kontakt/. Lice ovlašćeno za sprovođenje ove emisije i kontakt osoba za dodatne informacije je Ivanović Mirjana, sekretar Emitenta, e-mail: sekretar@igalospa.com. INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU „Dr SIMO MILOŠEVIĆ“ A.D. IGALO Izvršni direktor Dr Zoran Kovačević, sr

Iv.br.1635/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul. 3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca „NAŠ DOM – SIMPO“ D.O.O. BIJELO POLJE, ul. Petra Petrovića Njegoševa bb, PIB:02242532, protiv izvršnog dužnika Mehović Ramiza iz Bijelog Polja, sa poslednjom poznatom adresom ulica Lipnička, radi naplate novčanog potraživanja, dana 05.01.2026.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca „NAŠ DOM – SIMPO“ D.O.O. BIJELO POLJE, protiv izvršnog dužnika Mehović Ramiza iz Bijelog Polja, na osnovu vjerodostojne isprave – RAČUNA br.33/G. U predmetu izvršenja Iv.br.1635/2021 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja, nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku Mehović Ramizu – Rješenje o izvršenju poslovne oznake Iv.br.1635/2021 od 17.11.2021. godine, sa predlogom i prilozima. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik Mehović Ramiz u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 05.01.2026.godine. Ivan Sekulić

Marketing 35

Petak, 9. januar 2026.

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu

najvRednije naGRade dO Sada! 2x

TELEFON iPhone 17 Pro Max + pretplata Urban Move 1

TELEFON

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata Urban Move 1

TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata Urban Move 1

TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata Move Box 4.2 Limited edition

PRAVILA NAGRADNE IGRE Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika izvučena su 23. decembra 2025. godine, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

36 Marketing

Petak, 9. januar 2026.