Issuu

Investitor iz UAE ponovo aktivan u najjužnijoj crnogorskoj primorskoj opštini

Mohamed Alabar se početkom decembra vraća u Ulcinj, mještani spremni da mu ponude zemlju za megaprojekat

Detalji predloženog državnog budžeta za 2026. godinu, Ministarstvu odbrane 92,41 milion i krediti vrijedni 389,3 miliona eura

Crna Gora bi mogla već iduće godine da premaši predviđeni prag od 3,5 odsto izdvajanja za odbranu i bezbjednost

Dobra starost

Piše: protojerej stavrofor

Gojko PEROVIĆ

Zato, odlazak u starački dom i boravak tamo ne samo da nijesu strani duhu našeg naroda, niti je to neko eksperimentisanje, nego ako se ljudski život shvata u ovim biblijskim koordinatama, ovo okupljanje staraca na novom životnom projektu, daleko od rodnog doma i najbližih rođaka, jeste dobro utaban i provjeren put ka najvećoj mogućoj punoći života

ANALIZA: Poređenje ovogodišnjeg sa predloženim budžetom za 2026.

U Podgorici održan Forum o vladavini prava u organizaciji Delegacije EU, Vlade Crne Gore i EUROL IV

HERCEG NOVI: Znatno narušene prirodne i kulturnopejzažne vrijednosti prostora koji je još 1966. godine dobio status „Rezervat prirodnog predjela“

STR. 12.

OBJEKTIV: Mendra - naš jedini svjetionik sa ljudskom posadom, šiban ljutim gromovima i milovan mladom mjesečinom

Svjetlo

Novica Vuković

U Podgorici održan Forum o vladavini prava u organizaciji Delegacije EU, Vlade Crne Gore i

Satler: Sve članice EU će imati jednaka prava

PODGORICA – Nastavak procesa evropske integracije Crne Gore više ne predstavlja Prvu crnogorsku, već pripremu za najvažniju Ligu šampiona, zbog čega greške ne smiju da se događaju.

To je poruka ambasadora EU Johana Satlera sa Foruma o vladavini prava, koji su juče u Podgorici organizovali Delegacija EU, Vlada Crne Gore i EUROL IV.

Satler je naglasio da fokus mora biti na obavezama koje je do kraja godine potrebno završiti iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

- Vidjeli smo neke promjene. Ostvaren je dobar rezultat u saradnji sa Europolom i Eurodžastom. IBAR je bio preduslov da Crna Gora zatvori četiri poglavlja, dok je Izvještaj EK dokaz da je zemlja na dobrom putu da sva poglavlja zatvori iduće godine - ocijenio Satler.

Ambasador je naglasio i kako razlika između punopravnog i nekog drugog oblika članstva u EU neće postojati.

- Sve članice će imati jednaka prava - naglasio je Satler.

Da poglavlja 23 i 24 nijesu samo najvažnija, već da predstavljaju i „pepeljugu pregovaračkog procesa“, smatra ministar pravde Bojan Božović, koji naglašava da „demokratije bez tih poglavlja nema“.

- Imamo dosta posla. Moramo popuniti prazna mjesta u tijelima u kojima još nijesmo. Moramo biti otvoreniji i prema civilnom društvu i medijima. Izazova je puno. Moramo pratiti preporuke Venecijanske i Evropske komisije i sve što Skupština usvoji mora proći te filtere – kazao je Božović. Istakao je i kako, zbog svih koji su danonoćno radili na dobijanju pozitivnog IBAR-a, ne prihvataju tezu da je taj izvještaj bio poklon, ali i ocijenio kako je apsolutno realno da Crna Gora iduće godine završi pregovore o članstvu.

Šaranović, Satler i Božović na Forumu

Ambasador EU je naglasio da fokus mora biti na obavezama koje je do kraja godine potrebno završiti iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, vrhovni državni tužilac smatra da su određeni događaji u Skupštini pokazali da je crnogorsko tužilaštvo otporno na bilo kakve pritiske, dok je glavni specijalni tužilac naglasio da SDT bilježi rekordan broj imovine oduzete zbog kriminala

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović smatra da zadatak Crne Gore nije samo sprovođenje reformi unutar institucija, već i zajednički rad na svemu što je prepoznato u posljednjem Izvještaju EK koji je, kako je ocijenio, najbolji do sada.

On ističe da je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala jedna od najsvijetlijih tačaka tog dokumenta.

- Izvještaj je potvrdio da smo iz faze „govorimo o reformama“

prešli u fazu „sprovodimo reforme“. Optimizam gradimo na predanom radu, ozbiljnom fokusu i rezultatima koje smo postigli - poručio je Šaranović. Uz podsjećanje da je nezavisnost sudstva i tužilaštva ključni uslov za napredak na putu ka EU, vrhovni državni tužilac Milorad Marković ocijenio je kako su određeni događaji u Skupštini pokazali da je crnogorsko tužilaštvo otporno na bilo kakve pritiske. - Tužioci odluke moraju do-

nositi isključivo na osnovu zakona i dokaza. Svakom državnom tužilaštvu se mora garantovati nezavisnost od bilo kog uticaja. Mislim da su neki događaji, koji su se dešavali u Skupštini, pokazali da je tužilaštvo institucija otporna na pritiske – kazao je Marković. On je istakao kako raspolažu sa rezultatima koji se mogu mjeriti sa EU, ali i naglasio kako je mnoge stvari koje se odnose na kadrovske kapacitete i uslove rada potrebno unaprijediti.

Napredak Crne Gore ka Evropskoj uniji mora biti i snažniji i brži, zbog čega je neophodno pojačati tempo reformi u poglavljima 23 i 24, ocijenio je premijer Milojko Spajić otvarajući Forum o vladavini prava. Spajić je istakao da je prošlogodišnje dobijanje IBAR-a bio dokaz da je Crna Gora sposobna da za kratko vri-

jeme postigne i ono što se smatralo nedostižnim, a da je posljednji Izvještaj Evropske komisije ukazao da se tempo reformi iz poglavlja 23 i 24 mora ubrzati. - Mi tu poruku prihvatamo ozbiljno i kao istorijsku šansu da Crna Gora postane prva naredna članica EU. Zatvaranje poglavlja 23 i 24 biće pravi pokazatelj

da Crna Gora u potpunosti živi evropske vrijednosti, a mi danas šaljemo poruku da ubrzano radimo na ispunjavanju svih završnih mjerila u ovim oblastimazaključio je Spajić. Učesnicima Foruma se video porukom obratio i evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat naglasivši da će konsolidacija vladavine prava i borba protiv korupcije i

organizovanog kriminala i dalje zahtijevati značajne napore.

- To podrazumijeva usvajanje ustavnih amandmana vezanih za Sudski i Tužilački savjet, popunjavanje upražnjenih mjesta u pravosudnim institucijama i rezultate u borbi protiv korupcije – istakao je on. Mekgrat je zaključio i da svaki neprimjeren uticaj ili miješanje u rad pravosuđa predstavlja napad na vladavinu prava.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović najavio je da će konkurisati za direktora te ustanove u punom mandatu

podignuto 19 optužnica protiv 105 osoba. Novović je istakao i da SDT, prema ocjenama EK iz posljednjeg Izvještaja o napretku, bilježi rekordan broj imovine oduzete zbog kriminala.

U tom kontekstu je precizirao da je SDT blokiralo oko 64 miliona eura na računima kod poslovnih banaka.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio kako će tužilaštvo prvog januara 2027. godine, iako ne savršeno, biti dovoljno dobro da EK konstatuje da smo, kako je rekao, prošli najvažniji test iz oblasti vladavine prava. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem u proteklih 11 mjeseci napravio ozbiljan pomak i precizirala da je za to vrijeme, sa prošlogodišnjih 86, riješenost predmeta porasla na 99 procenata. Ove godine je riješeno 56 predmeta iz sfere organizovanog kriminala i korupcije što, kako je pojasnila Pavličić, predstavlja porast od oko 20 odsto u odnosu na prethodnu 2024. godinu. Govoreći o švercu cigareta, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović iznio je podatak da se šteta za državu po tom osnovu procijenjuje na više od 75 miliona eura, te da je zbog tog krivičnog djela

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković ocijenio je kako su određeni događaji u Skupštini pokazali da je crnogorsko tužilaštvo otporno na bilo kakve pritiske

Da je pitanje kriminalom oduzete imovine od suštinske važnosti naglasila je sutkinja Vrhovnog suda Milenka Žižić, koja je takođe istakla kako se ozbiljni napori ulažu u reformu pravosuđa koje mora biti ažurno i transparentno. Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je istakao da je ta organizacija postavila temelje nezavisnog i efikasnog funkcionisanja koje se ogleda kroz razbijanje uticaja organizovanog kriminala, jačanje kadrovskih kapaciteta i veće autonomije Specijalnog policijskog odjeljenja. Šćepanović je, takođe, potvrdio da će konkurisati za direktora UP u punom mandatu. Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić je u završnom izlaganju pojasnio da postoje tri ključna pravca reforme sektora bezbjednosti. - Na prvom mjestu to su kadrovske reforme, očuvanje iskusnih k adrova, snažna kadrovska injekcija mladih stručnjaka i dosljedno sprovođenje procesa provjere integriteta, poznatog kao veting. Dalje, operativno-tehnička modernizacija, koju prati najveće ulaganje u opremu i digitalizaciju u novijoj istoriji MUP-a, uključujući modernu opremu, videonadzor, radare, dronove, biometrijske sisteme i mobilne čitače dokumenata. A treće je normativno usklađivanje, gotovo potpuna usklađenost u okviru poglavlja 24 i nastavak donošenja ključnih zakona - rekao je Bečić. On je pozvao na nastavak pozitivnog talasa u Skupštini Crne Gore u pogledu izbora i imenovanja kadrova, podsjećajući na nedavne izbore u Centralnoj banci, Tužilačkom savjetu i Senatu DRI. Bečić je, govoreći o reformi pravosuđa, naglasio potrebu da se ubrzaju sudski procesi i spriječe procesne zloupotrebe.

„Efikasni sudski procesi su potrebni zbog pravde, ali i zbog bezbjednosti. Ne možemo dozvoliti da teška krivična djela ostanu bez pravosnažnih presuda - zaključio je Bečić. Đ. ĆORIĆ

m. babović

Detalji predloženog državnog budžeta za 2026. godinu, Ministarstvu odbrane 92,41 milion i krediti vrijedni 389,3 miliona eura

Crna Gora bi mogla već iduće godine da premaši predviđeni prag od 3,5 odsto izdvajanja za odbranu i bezbjednost

PODGORICA – Predloženi državni budžet za 2026. godinu, koji se od srijede zvanično nalazi u proceduri u Skupštini Crne Gore, predviđa 92,41 milion eura budžetskih sredstava za potrebe funkcionisanja Ministarstva odbrane i segmenata koji su u njenoj nadležnosti. Uz to, za potrebe tog resora, ali i Ministarstva unutrašnjih poslova, najavljeni su projekti vrijedni 389,3 miliona eura koji će biti finansirani kroz već zaključene kreditne aranžmane, ili pozajmice o kojima će se tek pregovarati.

U ove sume, pak, ne ulazi finansiranje najvećeg strateškog i infrastrukturnog projekta, odnosno izgradnja Državnog data centra u Podgorici, za koji je potrebno opredijeliti do 300 miliona eura, najvjerovatnije kroz neki oblik kreditiranja. U slučaju ispunjenja makar polovine takvog prijedloga budžeta, Crna Gora bi mogla već u 2026. godini da premaši predviđeni prag od 3,5 odsto, ili 299,8 miliona eura izdvajanja za odbranu i bezbjednost, kako je to definisano tokom posljednjeg susreta najviših zvaničnika zemalja članica NATO-a.

ALIJANSA

Na Samitu NATO u Hagu početkom septembra ove godine, članice su se obavezale da će do 2035. izdvajanja na godišnjem nivou za troškove i unapređivanje sektora odbrane i bezbjednosti, porasti na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do tada, iz svakog budžeta će biti opredijeljeno najmanje 3,5 odsto BDP-a za iste potrebe, kako bi se ispunili Ciljevi osposobljenosti koje je definisao NATO.

Istovremeno, najmanje 1,5 odsto BDP-a treba da bude uloženo za odbranu i zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti, ali i za inovacije i jačanje odbrambene industrijske baze.

Prema preporukama Alijanse, u izdvajanja za odbranu ulazi budžet Ministarstva odbrane, ali i krediti za nabavku opreme, zatim dio budžetske rezerve, sredstva namijenjena za isplatu vojnih penzija, za rad Direkcije za zaštitu tajnih podataka,

te kontribucije Ministarstva vanjskih poslova.

Prema podacima koji su prezentovani u predloženom tekstu budžeta, Crna Gora bi već u narednoj godini trebalo da obezbijedi (najmanje) 299,8 miliona eura za troškove i unapređivanje sektora odbrane i bezbjednosti. Ovaj iznos bi 2027. trebalo da bude uvećan na 314 miliona, a godinu kasnije na 328,6 miliona eura. U ovom trenutku, jedino što je poznato jeste okvirni iznos u budžetu predviđen za Ministarstvo odbrane. Naime, naredne godine moći će da računa na 78,91 milion eura, u 2027. na 87,74 miliona, a za 2028. godinu predviđeno je 91,78 miliona eura. Ministarstvo odbrane je u planu rada za ovu godinu navelo kako će izdvajanja iznositi 2,06 odsto BDP-a, što bi trebalo da odgovara vrijednosti od oko 167,37 miliona eura.

BUDŽET

U prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, koji je u srijedu ušao u skupštinsku proceduru, predviđeno je da izdavanja za segment Javna bezbjednost i odbrana dostignu 261,12 miliona eura. No, riječ je o zbirnoj sumi koja podrazumijeva sve djelove pomenuta dva sektora čije se aktivnosti realizuju kroz ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova, kao i više agencija i direkcija.

Kada je riječ o sredstvima koja ulaze u obračun izdvajanja za NATO, tu je, prije svega,

dio državnog budžeta namijenjen Ministarstvu odbrane. U narednoj godini, prema podacima iz predloženog dokumenta, na raspolaganju će im biti 79,54 miliona eura što je samo oko 800.000 eura više u odnosu na ovu godinu. Najveći dio odnosi se na Vojsku Crne Gore (VCG) i njene zaposlene - 49,39 miliona eura, a zatim na funkcionisanje samog ministarstva i resursa koji su u njegovoj nadležnosti - 14,23 miliona eura. Opremanje, modernizacija i infrastruktura ministarstva i VCG koštaće 12,29 miliona, dok će za obavještajno-bezbjednosne poslove biti izdvojeno još 3,04 miliona eura. Posebna stavka odnosi se na aktivnosti Direkcije za zaštitu tajnih podatka, za koju je u sljedećoj godini namijenjeno 622.098 eura. Uz ovaj dio, uz budžet odbrane ulazi i dio sredstava Ministarstva javnih radova u iznosu od skoro 7,11 miliona eura, a za nadležnosti funkcionalnog

održavanja Ministarstva odbrane i VCG.

Posebna izdvajanja se navode kao dio tekućih izdataka, odnosno isplata zaposlenima u državnoj administraciji. Kako se precizira, za angažovane u VCG i Ministarstvu odbrane koji su poslom van države, namijenjeno je 4,14 miliona eura. Uz to, ministarstvu će biti obezbijeđeno još 1,62 miliona eura iz budžeta za usluge, poput plaćanja konferencijskih sala, kopiranja materijala, ali i troškove radara za nadzor vazdušnog prostora i određene NATO operacije.

Za finansiranje partnerskih ciljeva i opremanje VCG u skladu sa NATO standardima, najavljena je posebna kombinatorika i na strani prihoda.

- Prihodi koje Ministarstvo odbrane ostvari od prodaje naoružanja i vojne opreme, prodaje i izdavanja bivše vojne imovine i pružanja usluga, kao i sredstva po osnovu refundacije troškova od NATO-a izvršiće

Strateška obaveza od 300 miliona eura

Jedan od ključnih poduhvata, koji je više godina zaredom bio najavljivan, jeste izgradnja Administrativnog i državnog data centra u Podgorici, kao i Centra za Disaster Recovery. Riječ je o višestruko značajnom infrastrukturnom projektu za koji je krajem prošle godine usvojena nova Studija izvodljivosti. Dokumentom je predviđeno zaduženje do 300 miliona eura za ove potrebe. - Ulaganja u ovakve projekte direktno se uklapaju u strateške obaveze Crne

se do iznosa od dva miliona eura. Ove izdatke Ministarstvo će evidentirati za administrativni materijal, materijal za posebne namjene, izdatke za građevinske objekte, opremu, investiciono održavanje i pozajmice i kredite pojedincima – precizira se u tekstu dokumenta koji je u skupštinskoj proceduri.

ZADUŽIVANJE

Budžet i ove godine predviđa (još nezavršena) ulaganja u sredstva i opremu potrebnu sektoru bezbjednosti i odbrane.

U prijedlogu je definisano da bi država trebalo kreditno da se zaduži po više osnova.

Prvi kredit, u vrijednosti od 75 miliona eura, služi finansiranju nabavke opreme i sredstava za VCG, i ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Za taj iznos će se tek tražiti povoljni uslovi zaduživanja. Prema specifikaciji, taj iznos treba da pokrije nabavku vojnih vozila specijalne namjene, opreme hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu (HBRN) odbranu, oklopnih inženjerijskih mašina i vozila, novog naoružanja, pet oklopnih vozila i protivoklopnog sistema „Spike“. Drugi, takođe od 75 miliona eura, odnosi se na nabavku sistema protivvazdušne odbrane, a realizuje je Ministarstvo odbrane. No, u prijedlogu budžeta za 2026. godinu postoje različite informacije o ovoj finansijskoj transakciji i načinu korišćenja tih sredstva. Kako je navedeno u opisima predviđenih kreditnih zaduživanja, za ovih 75 miliona eura takođe nije poznato ko će biti kreditor. Najavljeno je i obezbjeđivanje finansija za četiri višenamjenska helikoptera, čija se vrijed-

Gore kao članice NATO-a. Projekat izgradnje Državnog data centra i podmorskog internet kabla predstavlja konkretan doprinos kolektivnoj bezbjednosti, u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora, koji obavezuje članice da razvijaju vlastite kapacitete za odbranu i otpornost –pojašnjava se u prijedlogu budžeta za 2026. godinu.

Prvi kredit, u vrijednosti od 75 miliona eura, služi finansiranju nabavke opreme i sredstava za VCG i ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Prema specifikaciji, taj iznos treba da pokrije nabavku vojnih vozila specijalne namjene, opreme hemijsko-biološko-radiološko-nuklearnu (HBRN) odbranu, oklopnih inženjerijskih mašina i vozila, novog naoružanja, pet oklopnih vozila i protivoklopnog sistema „Spike“

nost procjenjuje na 100 miliona, ali kreditor još nije poznat. Kako je citirano u prijedlogu budžeta, Vladinom dokumentu „Prijedlog politika za srednjoročni period 2023-2025. godine“, Ministarstvo odbrane je predvidjelo nabavku samohodnih minobacača, ali u iznosu od 20 miliona eura. Riječ je o „prioritetu najvišeg nivoa“ kako bi pripadnici VCG mogli da učestvuju u što više operacija pod vođstvom NATO-a. Za tu namjenu, Crna Gora je još sredinom 2023. godine potpisala dva dokumenta sa izraelskom Hapoalim bankom, o izvoznom kreditu i o avansnom plaćanju, ali se ne precizira da li je taj novac već potrošen za pomenutu namjenu. U prijedlogu budžeta pominje se i kontroverzni ugovor o nabavci dva patrolna broda za potrebe VCG. Ova plovila, dužine između 55 i 70 metara, navodno bi trebalo da riješe „sve aspekte ratovanja na moru“ i uključenost u NATO pomorske snage u narednih najmanje 20 godina. Za te potrebe, država je prošle godine potpisala direktne ugovore sa francuskim „Keršipom“, bez sprovođenja bilo kakve procedure propisane za javne nabavke. Nakon toga je ušla u kreditni aranžman sa bankama BPI France i Societe Generale u ukupnom iznosu od 119,3 miliona eura. Kristina JERKOV

Za Vojsku Crne Gore i njene Zaposlene opredijeljeno 49,39 miliona eura: Sa obuke ministarstvo

Vlada usvojila Izvještaj o realizaciji Programa rada za treći kvartal i Izvještaj o realizaciji zaključaka za drugi kvartal ove godine

Od ukupno 66 planiranih aktivnosti realizovano 35

PODGORICA – Od ukupno

66 aktivnosti planiranih Programom rada Vlade Crne Gore za treći kvartal ove godine, realizovano je njih 35, odnosno 53 odsto. To proizilazi iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade Crne Gore za treći kvartal 2025. godine, koji je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici zajedno sa Izvještajem o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za drugi kvartal 2025. godine. Iz Vlade je pojašnjeno da je od 66 ukupno planiranih aktivnosti za treće tromjesječje ove godine, 25 bilo iz nadležnosti

Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, a preostalih 41 iz nadležnosti Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem.

- Od ukupnog broja planiranih aktivnosti, realizovano je 13 iz nadležnosti Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i to šest iz tematskog dijela i sedam iz normativnog dijela, kao i 22 aktivnosti iz nadležnosti Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem, i to 15 iz tematskog dijela i sedam iz normativnog dijela Programa, pa ukupna realizacija Programa rada Vlade Crne Gore za treći kvartal 2025. godine iznosi 53 odsto – navedeno je u Vladinom saopštenju.

Pojašnjavaju i kako se većina nerealizovanih obaveza nalazi u finalnoj fazi obrade, te da je određeno kašnjenje u najvećem broju slučajeva uzrokovano potrebom za dodatnim

konsultacijama sa relevantnim domaćim i evropskim institucijama i predstavnicima civilnog sektora, kako bi se obezbijedila puna usklađenost sa evropskim standardima i praksama.

- Za većinu ovih obaveza je konstatovano da će biti završene do kraja godine – dodaje se u saopštenju.

U Izvještaju o realizaciji zaključaka se navodi i da je Vlada u drugom kvartalu ove godine donijela 256 zaključaka koji se prate.

Od toga je 188 zaključaka realizovano, 18 nerealizovano, dok za realizaciju nije dospjelo 50 zaključaka, pa je procenat realizacije zaključaka Vlade Crne Gore za drugi kvartal 2025. godine 91,26 odsto. Đ. Ć.

Sjednica nikšićkog parlamenta, na kojoj je trebalo da se raspravlja o rebalansu budžeta, nije održana zbog nedolaska dovoljnog broja odbornika

Kvorum uskratili predstavnici vlasti

Neprisustvom i odbijanjem da održimo sjednicu u terminu, koji smo dogovorili prije više od 20 dana, pokazujete koliko ne poštujete ne samo kolege koji sjede u opozicionim klupama, već i građane Nikšića kojih se ova tema i te kako tiče, ocijenio je šef odborničkog kluba DPS

NIKŠIĆ – Sjednica Skupštine opštine Nikšić, na kojoj je juče trebalo da se raspravlja i o rebalansu budžeta za ovu godinu, nije održana zbog nedostatka kvoruma, jer na zakazano zasijedanje nijesu došli odbornici vlasti. Nakon što je konstatovala nedostatak kvoruma, predsjednica SO Milica LalatovićŽižić nije obrazlagala razlog nedolaska odbornika većine. Da su nedolaskom na sjednicu predstavnici vlasti građanima pokazali sopstveni odnos prema, kako je rekao, najvažnijoj tački dnevnog reda koja se može donijeti u jednoj

Skupštini, ocijenio je šef odborničkog kluba DPS-a Boris Muratović - Neprisustvom i odbijanjem da održimo sjednicu u terminu, koji smo dogovorili prije više od 20 dana, pokazujete koliko ne poštujete ne samo svoje kolege koji sjede u opozicionim klupama, već i građane Nikšića kojih se ova tema i te kako tiče. Hvala na pažnji i nadam se da se vidimo ubrzo, gdje ćemo konačno pričati potpuno otvoreno i transparentno o svim onim greškama, nepočinstvima koje ste napravili u tekućoj godini i koje pokušavate uvesti u sistem takođe potpuno nelegitimno jer ste

Planiraju povećanje

proizvodnje električne energije za 57,6 odsto

prekršili sve rokove za izglasavanje rebalansa budžeta u lokalnom parlamentu - poručio je Muratović, a prenio RT Nikšić. Nezadovoljstvo nedolaskom odbornika vlasti na sjednicu izrazio je i predstavnik Evropskog saveza u nikšićkom parlamentu Ivan Radojičić - Ovo je još samo jedna potvrda neodgovornosti, usuđujem se reći bahatosti već otvorene. Potvrđuje se da sve ono o čemu pričam već nekih pola godine unazad. Dakle, neodgovornost, netransparentnost, bahatost, nepoštovanje kolega, nepoštovanje kolegijalnosti i rad u interesu određenih ideologija i određenih partijskih struktura, a nikako rad u interesu opštine i u interesu lokalne zajednice - istakao je Radojičić.

Ocijenio je i da nedolaskom na sjednicu odbornici vlasti krše zakonske odredbe, propise i Ustav Crne Gore, te da ne poštuju ni ravnopravnost, jer se ponašaju kako oni hoće.

- Dobro je da čitava nikšićka i crnogorska javnost, koja je zainteresovana, zna šta se dešava u nikšićkoj opštini i dobro je da svi koji su zainteresovani i koji su podržavali aktuelnu vlast vide kako se ta aktuelna vlast odnosi prema biračima i prema ukupnoj zajednici u Nikšiću - poručio je Radojičić. Iz Službe za skupštinske poslove SO Nikšić kasnije je saopšteno da će sjednica biti održana u srijedu 26. novembra.

- Obavještavamo Vas da je VII sjednica Skupštine opštine Nikšić odložena. U skladu sa dogovorom sa kolegijuma predsjednice Skupštine opštine Nikšić, novi termin za održavanje iste je 26. novembar 2025. godine, sa početkom u 10 sati - navedeno je u saopštenju. Ra.P.

PODGORICA - Obezbjeđenje potrebnih količina svih energenata ključan je element za realizaciju planiranih privrednih i socijalnih aktivnosti u Crnoj Gori, ocijenjeno je u Energetskom bilansu za narednu godinu koji je juče usvojila Vlada.

- U tom smislu, skrenuta je pažnja svim energetskim subjektima i nadležnim organima, na punu posvećenost realizaciji svih mjera predviđenih ovim bilansom - navodi se u saopštenju.

Zakonom o energetici utvrđeno je da se Energetski bilans sastoji od bilansa električne energije, uglja, nafte, naftnih derivata i biogoriva, prirodnog gasa i toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu i drvnih goriva.

- Energetski bilans za narednu godinu pripremljen je na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od Elektroprivrede (EPCG), Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i proizvođača električne energije, kao i bilansa uglja dobijenog od Rudnika uglja i naftnih kompanija - saopšteno je iz Vlade.

Kada je riječ o elektroener-

Osnovni razlog povećanja proizvodnje je vraćanje u pogon Termoelektrane Pljevlja nakon ekološke rekonstrukcije i planirano znatno povećanje proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, tako da je za narednu godinu planiran suficit koji iznosi 398 GWh

getskom bilansu, ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u narednoj godini na pragu elektrana planirana je u iznosu od 3.790 gigavat sati (GWh), što je oko 57,6 odsto više od procjene ostvarenja u ovoj godini.

- Osnovni razlog povećanja proizvodnje je vraćanje u pogon Termoelektrane (TE) Pljevlja nakon ekološke rekonstrukcije i planirano značajno povećanje proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, tako da je za narednu godinu planiran suficit koji iznosi 398 GWh - precizira se u saopštenju. U narednoj godini je planirano puštanje u rad vjetroelektrane (VE) Gvozd snage 54 megavata (MW). Takođe, EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana, čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW.

- Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju naredne godine obezbijediti snagu od oko 105 MW - navodi se u saopštenju. Pored navedenog, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora, čija bi ukupna snaga do kraja naredne godine iznosila oko 25 MW snage. Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju naredne godine trebalo da iznosi oko 215 MW.

- Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju naredne godine trebalo bi da iznosi 1,32 hiljade MWzaključuje se u saopštenju. S. P.

PODGORICA - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2.228 eura, pokazali su podaci Monstata. Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2.153 eura, u primorskom regionu 2.458 eura, u sjever-

nom 1.578 eura, dok u središnjem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje. - Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena sta-

na u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - navodi se u saopštenju. Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu. R. E.

Usvojen Energetski bilans za narednu godinu

Sa jučerašnje sjednice

Podaci Monstata za treći kvartal

Na zasijedanje došli samo odbornici opozicije

Investitor iz UAE ponovo aktivan u najjužnijoj crnogorskoj primorskoj opštini

Alabar se početkom decembra

vraća

u Ulcinj, mještani spremni da mu ponude zemlju za megaprojekat

PODGORICA - Vlasnik

kompanije Eagle Hills

Mohamed Alabar, prema ekskluzivnim saznanjima

Pobjede, ponovo dolazi u Ulcinj početkom decembra. Njegov povratak izazvao je veliku pažnju mještana, posebno vlasnika zemljišta na području Velike plaže, koji žele da se sastanu sa njim da bi investirali zemlju u zajednički megaprojekat. Oni su uvjereni da bi upravo Alabar mogao da vrati izgubljeni sjaj Ulcinja i privuče turiste visoke platežne moći.

Među onima koji žele da razgovaraju s poznatim investitorom je i ekskluzivni punomoćnik vlasnika jednog od najvećih privatnih imanja u zoni Zoganji – atraktivnoj lokaciji nadomak Velike plaže. Riječ je o parceli od čak 100.000 kvadratnih metara u jednom komadu. Vlasnika te parcele zastupa Dragan Pavličić, dugogodišnji predstavnik renomiranih američkih kompanija koje su poslovale u Crnoj Gori.

To je zemlja za svjetsku investiciju – mir, svježa voda, mogućnost dovođenja morske vode, idealna klima.

PONUDA

Pavličić za Pobjedu otkriva da ovaj lokalitet, udaljen svega pet kilometara od mora i kilometar od granice nekadašnje Solane, ima sve preduslove za razvoj elitnog turizma.

- Radi se o jedinstvenom komadu zemlje – 100.000 kvadrata u jednom komadu, s jednim vlasnikom. Na toj lokaciji postoji svježa voda na 70 metara dubine, a postoji i mogućnost dovođenja morske vode do bazena. U prirodnom ambijentu, pod stablima, zamišljamo kompleks s morskom vodom i kompletnom infrastrukturom visoke kategorije - kaže Pavličić.

On naglašava da Ulcinj godinama gubi bitku za turiste visoke platežne moći.

Signal o promjeni atmosfere na terenu daje i direktorica marketinga Eagle Hillsa Ana Martinović, koja već duže boravi u Ulcinju, posjećuje lokalne institucije i razgovara sa mještanima. Ona je za Pobjedu potvrdila da se „klima i mišljenje o investitoru Alabaru vidno mijenja“, te da „postoji nova, do sada neviđena otvorenost prema saradnji“

- Ulcinj do sada nije imao klijentelu koja zaista zaslužuje ono što ova destinacija nudi –ljepotu, čistoću, mir. Masovni turizam je narušio imidž i ne donosi stvarnu korist lokalnoj zajednici - kaže Pavličić. Vlasnici zemljišta na Velikoj plaži očekuju da će Alabarova posjeta biti prelomni trenutak. Žele da mu predstave svoje parcele i uvjere ga da Ulcinj ima potencijal da ponudi najatraktivnije lokacije u Crnoj Gori – ali samo ako država hitno urbanizuje opštine i stane na kraj stihijskoj gradnji.

- Ako se ova lokacija valorizuje pametno i održivo, to može biti početak novog talasa investicija, koji bi zaustavio rasprodaju i slučajnu izgradnju, a otvorio vrata strateškom razvoju – u interesu i građana i države - poručuju iz Ulcinja. Prema Pavličiću, zemljište u Zoganjima je idealno za razvoj luksuznog rizorta, medicinske klinike, spa i wellness centara, pa čak i edukativnog centra za održivi razvoj.

- Prostor je udaljen pet kilometara od Velike plaže, isto

toliko od centra Ulcinja i samo kilometar od Solane, pruža sve što treba za jedinstveni turistički kompleks. Pristupačan je, miran, sa blagim uzvišenjima i ravnicama. Imamo svježu vodu, a uz dovođenje morske vode – zamislite samo mogućnosti. Bazen sa slanom vodom u prirodnom hladu, bez buke, zagađenja i komaraca - kaže Pavličić.

Pavličić decenijama radi sa međunarodnim investitorima i ima mrežu kontakata u oblastima kapitala, infrastrukture i turizma. Zbog toga, uvjeren je da Ulcinj po prvi put ima šansu da privuče dugoročno orijentisane i kredibilne investitore poput Alabara. Smatra da Ulcinj može postati nova kapija povezivanja crnogorskog juga i sjevera.

- Zamišljamo turiste koji dolaze na more, a potom organizovano obilaze planine, sela i sjever. To je prava strategija održivog turizma – koja ne iscrpljuje, već povezuje i oživljava. Da bi se država otvorila prema svijetu i obezbijedila puni prihod za lokalne i dr-

žavne budžete, mora pokazati fleksibilnost, odlučnost i skratiti rokove za izdavanje građevinskih dozvola. Sada je prava prilika da prema Alabaru pokažemo dostojanstvo i operativnost. On je vizionar i može da stvori veliku razvojnu šansu i od Ulcinja napravi prepoznatljivu destinaciju za odmor visokoplatežnih turista, nudeći ono što danas nedostaje i gradu i državi - kaže Pavličić. Prema njegovim riječima, ulaganja poput ovih produžila bi sezonu u Ulcinju na šest do sedam mjeseci, umjesto dva, koliko trenutno iznose vršni mjeseci. - Imamo zemlju koja je Božji dar. Sve je spremno – samo nam treba ozbiljan investitor

i vizija. Ulcinj zaista može biti metropola crnogorskog turizma.

PREPOZNATLJIVO LICE

Signal o promjeni atmosfere na terenu daje i Ana Martinović, direktorica marketinga Eagle Hillsa, koja već duže vrijeme boravi u Ulcinju, posjećuje lokalne institucije i razgovara sa mještanima. Ona je za Pobjedu potvrdila da se „klima i mišljenje o investitoru Alabaru vidno mijenja“, te da „postoji nova, do sada neviđena otvorenost prema saradnji“. Martinović je postala prepoznatljivo lice u Ulcinju – kako kaže, mještani je ,,štaviše stalno pozivaju da ih posjeti“, što potvrđuje da se kompanija u posljednjih godinu dana pozicionirala kao partner grada, a ne samo potencijalni investitor. Kompanija Eagle Hills Mon-

Radi se o jedinstvenom komadu zemlje – 100.000 kvadrata u jednom komadu, s jednim vlasnikom. Na toj lokaciji postoji svježa voda na 70 metara dubine, a postoji i mogućnost dovođenja morske vode do bazena. U prirodnom ambijentu, pod stablima, zamišljamo kompleks s morskom vodom i kompletnom infrastrukturom visoke kategorije – kazao je punomoćnik Dragan Pavličić

British Airways prvi put u istoriji pokreće saobraćaj ka Crnoj Gori

Linija London – Tivat od

14. maja do 26. septembra

PODGORICA - Jedna od planetarno najznačajnijih avio-kompanija, British Airways, prvi put u istoriji pokreće liniju ka Crnoj Gori, potvrđeno je na sastanku premijera Milojka Spajića i

ambasadorke Velike Britanije Don Meken. Nova ruta London Heathrow – Tivat biće operativna od 14. maja do 26. septembra, tri puta sedmično – utorkom, četvrtkom i subotom.

- Uvođenjem ove linije, Tivat će tokom naredne ljetnje sezone, pored postojećih veza sa londonskim aerodromima Stansted, Luton i Gatwick, prvi put biti povezan i sa Heathrowom, koji je jedan od

tenegro već je realizovala više društveno-odgovornih projekata na području opštine Ulcinj, uključujući: donaciju Osnovnoj školi „Boško Strugar“; podršku Festivalu horova; finansiranje programa hiporehabilitacije za djecu sa smetnjama u razvoju; pomoć Odbojkaškom klubu Ulcinj. - Donacija školi ,,Boško Strugar“ samo je jedan u nizu poduhvata kojima potvrđujemo posvećenost Ulcinju i njegovim građanima - kaže Martinović. Dodaje da se iskreno raduje što će projekat uređenja školskog dvorišta biti gotov krajem januara, te da bi Alabar –ukoliko se tada bude nalazio u Crnoj Gori – vrlo rado posjetio najstariju ulcinjsku školu i uvjerio se u rezultate. Direktorica škole Mladenka Maja Perić za donaciju je kazala da je „izuzetno vrijedna, ne samo finansijski, već i zbog poruke – da se djeci obezbjeđuje ljepše i sigurnije djetinjstvo“. Podsjeća da je škola dobitnica Oktoiha, „Zelene zastave“ i drugih nagrada, te da partnerstvo sa Eagle Hillsom predstavlja primjer kako zajednica i biznis mogu stvarati trajnu vrijednost. Nada KOVAČEVIĆ

najprometnijih aerodroma u svijetu - saopšteno je iz Vlade. Heathrow je prvi u Evropi po broju putnika i nudi konekcije sa čak 230 destinacija, uključujući brojna interkontinentalna odredišta.

Dolazak British Airwaysa, kako je ocijenjeno, predstavlja značajan iskorak za Crnu Goru, ne samo u oblasti aviopovezanosti, već i u širem ekonomskom smislu. R. E.

Parcela u Zoganjima

Mohamed Alabar

Don Meken i Milojko Spajić

analiza: Poređenje ovogodišnjeg sa predloženim budžetom za narednu godinu

Veća izdvajanja za plate, penzije, konsultante, telefone, a niža za ugovore o djelu, advokatske i notarske usluge

Kada je riječ o službenim putovanjima, oni bi iduće godine građane trebalo da koštaju oko 8,5 miliona eura, što je malo povećanje u odnosu na iznos u ovoj godini, dok su predviđena sredstva za reprezentaciju sa prošlogodišnjih milion, smanjena na 962.300 eura

PODGORICA – Sa planiranim predloženim budžetom od 3,79 milijardi eura u 2026. godini, 238 miliona nižim nego u ovoj, Vlada iduće godine očekuje povećanje izvornih prihoda sa ovogodišnjih 2,8 na 3,08 milijardi eura očekujući veći priliv od poreza, doprinosa i ostalih poreza. Rashodi su projektovani na 3,36 milijarde, a Vlada će, kako je predviđeno odlukom o zaduženju, nedostajućih 710 miliona obezbijediti iz depozita koji preostanu na kraju ove godine i zaduženja do 500 miliona eura.

Planirani depoziti na kraju ove godine su oko 200 miliona eura, što je 40 miliona eura manje nego planiranim budžetom za 2025. godinu.

Prihodi

Od naplate PDV-a te poreza na zarade i dobit, i akcize Vlada u idućoj godini očekuje 173 miliona eura više nego u ovoj, odnosno 2,35 milijardi. Ministar finansija Novica Vuković je u srijedu kazao da je moguće da dođe do povećanja akciza na duvan, koje su trenutno, kako je kazao, na najnižem nivou koji Evropska komisija toleriše. Budžetom je predviđeno da prihod od akciza bude veći za 25,8 miliona eura. Vlada planira dva miliona eura više od doprinosa za PIO, odnosno 400 miliona, dok od doprinosa za zdravstvo očekuje

milion manje, odnosno pet miliona eura. Po osnovu administrativnih, sudskih, boravišnih i drugih taksi očekuju preko dva miliona više, odnosno skoro 20 miliona eura. Budžetom je planirano da boravišne takse dostignu skoro tri miliona eura, odnosno skoro pola miliona više nego u ovoj godini.

izdaci

Prema prijedlogu budžeta za 2026. godinu za bruto zarade je planirano oko devet miliona eura više u odnosu na ovu godinu, odnosno 726 miliona, dok je na ostala lična primanja predviđen oko 187.000 eura više, odnosno 24,6 miliona, sa značajnom razlikom za

izdvajanja na naknade za stanovanje i odvojeni život koja će iduće godine biti veća za preko 624.000 eura i iznosiće skoro 3,5 miliona. Prema riječima ministra finansija Novice Vukovića , ugovori o djelu su u ovoj u odnosu na prošlu godinu smanjeni za 20 odsto. Prijedlogom budžeta je za iduću godinu u ovu svrhu predviđeno 15,5 miliona eura, što je za 1,37 miliona eura manje nego što je to bilo predviđeno budžetom za ovu. Značajan rast je pod stavkom izdataka za izradu i održavanje softvera koji su za iduću godinu planirani na nivou od 40,3 miliona eura, što je sedam miliona više u poređenju

sa budžetom za 2025. godinu. Registruje se značajan rast i u stavci prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja koji su za 60 miliona veći i iznose 837,2 miliona eura i premašuju planirani fond za zarade i ostale naknade zaposlenih u javnom sektoru. Ovi izdaci uključuju starosne, invalidske i porodične penzije, naknade, dodatke i ostala primanja. Najveći dio uvećanja, skoro 56

Ustavni sud za 15. decembar zakazao javnu raspravu Raspravljaće

PODGORICA – Ustavni sud Crne Gore će 15. decembra održati javnu raspravu u predmetu ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih

Arapskih Emirata – saopšteno je iz te institucije. Takvu odluku su, kako navode, donijeli rukovodeći se osnovnom ulogom zaštite ustavnog poretka, očuvanja pravne sigurnosti i vladavine prava, te imajući u vidu pregovore o pristupanju EU. Smatraju to potrebnim zbog više složenih

ustavnopravnih pitanja koja se navode u inicijativi, dodajući da zahtijevaju mišljenja stručnjaka iz oblasti ustavnog i međunarodnog prava.

- Osporen je Zakon kojim je potvrđen međunarodni ugovor koji ima širi društveni značaj, a u inicijativama se tvrdi da je prilikom njegovog donoše-

nja prekršena procedura, te da bi njegova primjena mogla imati negativne posljedice po interese države Crne Gore – navode iz Ustavnog suda. Na javnu raspravu će, kako dodaju, osim podnosilaca inicijative za ocjenu ustavnosti, predstavnika Skupštine i Vlade, biti pozvani i stručnjaci iz

miliona, odnosi se upravo na starosne penzije za koje je planirano 527,9 miliona.

Službena Putovanja

Kada je riječ o službenim putovanjima, ona bi iduće godine građane trebalo da koštaju oko 8,5 miliona eura, što je malo povećanje u odnosu na iznos u 2025, dok su predviđena sredstva za reprezentaciju sa prošlogodišnjih milion, smanjena na 962.300 eura. Planirana su i veća sredstva za komunikacione usluge od 7,5 miliona eura, nešto niža za usluge prevoza na nivou od 1,13 miliona, a registruje se značajno uvećanje od pet miliona eura za konsultanske usluge, projekte i studije koji su na nivou od preko 50 miliona eura. Planirani rashodi za advokatske, notarske i pravne usluge smanjeni su sa 9,5 miliona, koliko je bilo predviđeno budžetom za 2025, na 6,1 milion u idućoj godini. Registruje i planirani rast iznosa subvencija sa 69 miliona na 74,5 miliona eura. Vlada će, osim zaduženja za pokrivanje nedostatka u kasi do 710 miliona, na osnovu odluke o zaduženju imati mogućnost dodatnog zaduživa-

nja do jedne milijarde eura za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Prema podacima Ministarstva finansija, u 2027. godini dospijeva dug od 1,2 milijarde. Dodatna mogućnost zaduženja do skoro dvije milijarde eura predviđena je za 37 projekata, među kojima su izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra od 313 miliona, projekat Velje brdo od 120 miliona, zaobilaznica oko Podgorice od 100 miliona, modernizacija pruge od 113 miliona, uređenje puteva od 88 miliona, sistema otpadnih voda od 60 miliona, oprema za Vojsku, ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova od 250 miliona, izgradnja data centra od 300 miliona eura… Iz Ministarstva finansija je rečeno da se planira deficit budžeta od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona eura, uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje na nivou od 72 miliona eura. Očekuju i da će ekonomija rasti po stopi od 3,2 odsto u idućoj godini računajući na intenziviranje investicija i porast privatne potrošnje. Rečeno je i da bi inflacija iduće godine trebalo da bude ispod tri odsto. M. leKoviĆ

zemlje i regiona kako bi iznijeli stavove u vezi sa Zakonom o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima. - Odlukom suda, rasprava će biti javna, a medijima će biti dozvoljen direktan prenos kako bi građani mogli da čuju pitanja sudija, ali i argumente obje strane i stručnjaka –

saopštili su iz Ustavnog suda. Skupština je ovaj zakon usvojila u aprilu, a inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete su dva mjeseca kasnije. Iz Ustavnog suda navode da Skupština nije dostavila odgovor na navode iz inicijativa, dok je Vlada 5. septembra dostavila mišljenje Ministarstva javnih radova. r.e.

Sa predstavljanja prijedloga budžeta

Izdaci za zarade, penzije i usluge

Ministarstvo prosvjete zadužilo čelnike obrazovnih ustanova da sačine izvještaj o obrazovnim ispravama zaposlenih, čeka se odgovor resora o ishodu analize

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zatražilo je nedavno od direktora obrazovnih ustanova da dostave informaciju o diplomama koje zaposleni posjeduju, kako bi ih sve provjerili. Pobjeda čeka odgovore od ovog resora o ishodu analize, a pojedini direktori obrazovnih ustanova sa kojima smo juče razgovarali kažu da nijesu pronašli nijednu spornu diplomu.

Ovo nije prvi put da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zatražilo od obrazovnih ustanova da analiziraju diplome koje imaju zaposleni. To su tražili i prošle godine, ispričali su nam pojedini direktori. Takođe, kazali su da je sigurno teško pronaći sporne diplome, govoreći generalno o toj pojavi, ali ističu da u njihovim ustanovama nema takvih slučajeva i da je sve pod kontrolom.

Reakcija

Zamjenica direktora Gimnazije ,,Stojan Cerović“ u Nikšiću, Slobodanka Žižić rekla je Pobjedi da je shodno instrukciji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u njihovoj ustanovi izvršena detaljna provjera diploma, uvjerenja i ostale relevantne dokumentacije za sve zaposlene. - Postupak je u potpunosti završen, a komisija je utvrdila da su svi personalni dosjei uredni i usklađeni sa važećim propisima. Nijesu pronađene nepravilnosti niti je utvrđena ijedna sporna diploma – kazala je Žižić.

Direktorica Osnovne škole ,,Savo Pejanović“ u Podgorici Milja Božović rekla je juče Pobjedi da su dobili dopis od Ministarstva i da su nedavno tom resoru poslali izvještaj. - Sproveli smo proceduru provjere diploma naših zaposlenih. U izvještaju smo konstatovali da nema spornih diploma, o čemu smo obavijestili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija – kazala je Božović.

Ona je dodala da su imali rok da dostave izvještaj do sredine oktobra.

,,Češljaju“ diplome nastavnika, pojedini direktori kažu da nema spornih

Zamjenica direktora Gimnazije ,,Stojan Cerović“ u Nikšiću, Slobodanka Žižić rekla je Pobjedi da je shodno instrukciji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u njihovoj ustanovi izvršena detaljna provjera diploma, uvjerenja i ostale relevantne dokumentacije za sve zaposlene i da nijesu pronađene nepravilnosti niti je utvrđena ijedna sporna diploma

I Osnovna škola ,,Radojica Perović“ u Podgorici, završila je zadatak koji je dobila od Ministarstva. Direktorica ove ustanove Dijana Laković rekla je da nijesu pronašli nijednu spornu ispravu. Ona je obrazložila da u toj ustanovi radi 90 nastavnika, te da je većina stekla diplomu na Univerzitetu Crne Gore. Prema njenim riječima, ima kolega koji su se obrazovali i u Novom Sadu, Beogradu, Sarajevu, ali direktorica ističe da su njihove diplome stečene na kredibilnim fakultetima.

- U našoj školi je sve kako treba. Nijesmo još dobili povratnu informaciju od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija – rekla je ona.

I direktorica Osnovne škole ,,Vladimir Nazor“ Ljiljana Marković kaže da je i kod njih sve u redu.

- Poslali smo izvještaj Ministarstvu. Nemamo sumnjivih diploma. Imamo oko 70 nastavnika. I prošle godine smo slali ovakve izvještaje i tada je sve proteklo kako treba – poručila je Marković.

Direktorica Osnovne škole ,,Marko Miljanov“ u Bijelom Polju Tatjana Damjanović kaže da su poslali Ministarstvu izvještaj prije nekoliko mjeseci.

- Nemamo spornih diploma. Kod nas je relativno stariji kadar. Sve je u redu – kazala je kratko Damjanović.

Direktorica JPU ,,Đina Vrbi-

Vlada usvojila prijedlog Ministarstva zdravlja

ca“ Bojana Razić kaže da su ranije poslali izvještaj resoru prosvjete, te da nijesu još dobili povratnu informaciju.

- Da je bilo nekih nepravilnosti, kontaktirali bi nas sigurno. Kod nas nije bilo slučajeva spornih diploma. Većina zaposlenih je završila fakultet u Nikšiću. Malo je njih da su završili negdje u inostranstvu, a oni koji jesu, obrazovali su se na kredibilnim univerzitetima – rekla je Razić.

PRoblemi

Ministarstvo prosvjete, nauka i inovacija najavilo je ranije da će kontrolisati sve sektore kako bi provjerili da li zaposleni imaju validne obrazovne isprave. Ranije su pojedi-

ni predstavnici Ministarstva čak pozivali poslodavce da sami provjere diplome svojih zaposlenih, uključujući i one u privatnom sektoru. Ministarstvo učestalo objavljuje saopštenja u kojima obavještavaju javnost koliko su pronašli spornih diploma i na koji način su reagovali. Do sada su podnijeli više od sto prijava zbog sumnji na lažne diplome. Nedavno su istakli da su podnijeli još 14 krivičnih prijava Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici zbog osnovane sumnje da su te osobe dostavile lažne i neistinite obrazovne isprave za koje su u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave nadležne ustanove utvrdile da nijesu vjerodostojne. Kazali su da očekuju od nadležnih da reaguju i riješe ovaj važan institucionalni problem. Prema podacima koji su iz MPNI ranije dostavljeni Pobjedi, tokom 2023. godine podnijeto je tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021, nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019. godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.

Sudovi su u posljednje vrijeme

donijeli oko 40 presuda kojima su osudili one sa lažnim diplomama, a kazna za to djelo je, kako je ranije rečeno iz Ministarstva, i do pet godina zatvora. U dvije presude, kada su medicinskim sestrama u Bijelom Polju otkrivene lažne diplome, sud se odlučio na kaznu kućnog pritvora.

Vlada je do sada privremeno obustavila priznavanje diploma sa sedam visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine, kao i iz Sokoca i Tutina. Formirana je i međuresorska radna grupa koja je poslala zahtjev svim ministarstvima i organima lokalne samouprave da pribave i dostave podatke o kvalifikacijama zaposlenih. N. ĐURĐeVac

PODGORICA - Vlada je juče na sjednici, a na prijedlog Ministarstva zdravlja, usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja logopedsko-defektoloških usluga i donijela zaključak kojim se prvi put otvara njihovo sistemsko uvođenje u javno zdravstvo. Zbog nedostatka ovih usluga u zdravstvenoj mreži, djeca iz

Crne Gore godinama se upućuju u inostranstvo, što predstavlja veliko finansijsko opterećenje za porodice i Fond za zdravstveno osiguranje, koji godišnje izdvaja više od 1,6 miliona eura. Vlada je zadužila Fond za zdravstveno osiguranje da obrazuje radnu grupu koja će definisati kriterijume za pružaoce logopedsko-defektološ-

kih usluga i da sprovede javni poziv za angažovanje pravnih lica iz ove oblasti u Crnoj Gori. - Ovaj korak omogućiće pružanje usluga u zemlji, bolju dostupnost djeci i racionalnije korišćenje sredstava Fonda. Radimo sve da obezbijedimo logopedsko-defektološke usluge za djecu sa neurorazvojnim poremećajima ili sumnjom na neurorazvojne poremećaje – navedeno je u saopštenju. Obrazlažući odluku na sjednici Vlade, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun istakao je da je riječ o važnom iskoraku u sistemu zdravstva.

- Ovo je značajna odluka za naše najmlađe sugrađane i njihove roditelje. Godinama smo svjedočili činjenici da djeca moraju putovati van zemlje kako bi dobila specijalizovane tretmane iz oblasti logopedsko-defektoloških usluga i to je problem koji nastojimo sistemski da riješimo. Stvaramo okvir da stručnjaci iz Crne Gore, kojih imamo dovoljno i koji posjeduju vrhunske kompetencije, konačno budu uključeni u proces ranog razvoja djeteta koja ispoljavaju tu potrebu – rekao je on.

R. D.

Slobodanka Žižić

Milja Božović

Dijana Laković

Ljiljana Marković

Tatjana Damjanović

Bojana Razić

Vojislav Šimun

Porodice žrtava dva masakra u Prijestonici, u kojima su ubijene 23 osobe, od februara blokiraju saobraćajnicu Cetinje - Podgorica

Pejović: Još nijesmo odlučili kako ćemo radikalizovati proteste

Vesna Pejović

CETINJE - Kada će i na koji način doći do radikalizacije protesta na Kruševom ždrijelu još nije odlučeno, kazali su Pobjedi članovi porodica stradalih u masakru u Medovini 2022. godine, kada je ubica Vuk Borilović ubio deset i ranio šest svojih sugrađana.

- Još nijesmo odlučili na koji način ćemo radikalizovati proteste, ali sigurno hoćemo – rekla je Vesna Pejović, koja je 12. avgusta 2022. godi-

ne izgubila kćerku Natašu i unuke Marka i Mašana koji su bili prve žrtve Borilovića. Porodice žrtava iz dva masakra, koja su u samo dvije i po godine zadesila Cetinje, i u kojima su ubijene 23 osobe, od kojih i četvoro djece, od februara ove godine protestima i blokadom saobraćajnice Cetinje - Podgorica pokušavaju da dođu do istine i pravde za svoje najmilije.

Oni su tražili da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države i predsjednik Vlade u najkraćem roku u

cilju punog sagledavanja nepostojanja odgovornih i propusta u radu policijske službe, što je jedini do sada ispunjeni zahtjev, iako bez konkretnih rezultata. Takođe, njihov zahtjev je i politička odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene. Tražili su i hitnu smjenu direktora policije Gorana Jokića, načelnika Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“ koji je, kako su naveli, direktno odgovoran za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju

tragedije u Medovini 2022. godine. Zahtjev porodica je i usvajanje, uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, „Markovog i Mašanovog zakona“ kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Početkom novembra Pejović je kazala da je od Lazara Šćepanovića informisana ,,o ostavci ili penzionisanju Gorana Jokića“. Ipak, zvanične potvrde ni jedne ni druge informacije nije bilo. Ona je poručila svim institucijama da neće odustati. - Zato poručujem premijeru Spajiću, institucijama i svima koji misle da će me umoriti ili natjerati da odustanem, neću stati. Sve što tražim jeste istina, odgovornost i pravda – kazala je ona. Nakon jednosatnih, blokade su produžene na dva sata, a odnedavno i na tri. Trenutno blokade traju od 17.26 do 20.26 časova.

S druge strane, ekipa Pobjede je svjedočila, boraveći više puta sa građanima na blokadi, da je ambulantnim i vatrogasnim vozilima, kao i vozilima sa malom djecom ili bolesnim osobama uvijek bio omogućen prolaz. J. Đukanović-Petrović

Traže bolje uslove za život, niže cijene namirnica, sprečavanje divlje gradnje...

PODGORICA – Povodom

Međunarodnog dana djeteta održan je juče Dječji parlament u sklopu kojeg su djeca tražila od predstavnika vlasti da se unaprijede uslovi za bolji život u Crnoj Gori i da se ne krše njihova prava. Pojedini su kritikovali nadležne što se ne kontrolišu cijene osnovnih životnih namirnica na primorju, koje se povećavaju uoči turističke sezone, da se neplanski gradi u državi, da nemaju jednak pristup raznim sportovima, ali i da mladi nemaju uslove da se osamostale...

Bez Predstavnika vlasti

Na pojedina pitanja djeci niko nije odgovorio od predstavnika vlasti, niko nije došao u Skupštinu, zbog čega je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović zamolila resore da ubuduće pošalju makar jednog predstavnika.

Nikolina Višić iz Tivta pitala je Ministarstvo turizma, pošto je ona svjedok višegodišnjeg trenda da se povećavaju cijene osnovnih životnih namirnica pred turističku sezonu, ali da se ne vraćaju nakon završetka sezone, da li je to prijetnja socijalnoj koheziji, ali joj niko nije odgovorio iz Ministarstva, jer niko od predstavnika tog resora nije ni došao na ovu sjednicu. Marija Ralević iz Herceg Novog pitala je Ministarstvo pro-

stornog planiranja i urbanizma šta preduzimaju povodom toga što Bokokotorski zaliv godinama trpi neplansku, nelegalnu gradnju i narušava se vizuelni identitet zaliva. Predstavnica Ministarstva joj je odgovorila da su nedavno usvojili tri zakonska rješenja kojima se nastoji riješiti problem neplanske gradnje u Crnoj Gori. Matea Mirović iz Ulcinja pitala je Ministarstvo ekonomskog razvoja zašto smo mi jedina mediteranska zemlja koja uvozi so, a imamo solanu i šta planiraju da urade po tom pitanju. Odgovoreno joj je da je solana i dom za hiljade ptica, da je to zaštićeno područje, te da se mora obnoviti tracionalna proizvodnja soli. Iz Ministarstva je rečeno da bi se to sve postiglo, moraju se riješiti određeni problemi, te su pomenuli procese koji su pred Privrednim sudom, ali i da infrastruktura zahtijeva velika ulaganja. - Pripremaju se velika ulaganju uz pomoć Evropske unije. Radimo na idejnom rješenju projekta – kazali su iz Ministarstva. Nikolina Barac iz Pljevalja pitala je Ministarstvo unutrašnjih poslova šta se preduzima povodom toga što smo svjedoci da sve više mladih ljudi postaje zavisno od kocke, te kako se može ograničiti pristup tim sadržajima onima koji imaju manje od 18 godina. Iz Ministarstva su joj odgovorili da nijesu primili prijave da je bilo onla-

jn klađenja osoba mlađih od 18 godina. Istakli su da je mlađima od 18 godina zabranjeno da učestvuju i u onlajn kockanju, te da je potreban jak regulatorni nadzor.

Žele da se Bave

sPortom

A Vasilisu Kovačević iz Nikšića je interesovalo šta Ministarstvo mladih i sporta preduzima povodom toga što u državi ima dosta talentovane djece, ali da imaju barijera i finansijske prirode, te da ne mogu svi da se bave željenim sportom. Ministar Dragoslav Šćekić je odgovorio da kroz razne aktivnosti u posljednje vrijeme rješavaju probleme i da će nastaviti to da čine. Kazao je da ne smije biti važan status roditelja, niti iz kojeg mjesta talento-

vana djeca dolaze, jer svi treba da imaju podršku.

Isidora Sredanović iz Podgorice pitala je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija kako će se na djecu odraziti reforma u obrazovanju, te joj je odgovoreno da reforma obrazovanja podrazumijeva da će učiti kritički i da će znanje primjenjivati u životu.

- Možete da očekujete modernizaciju prostora i modernizaciju udžbenika – rekla je predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Učenik Osnovne škole ,,Milovan Jelić“ iz Pavinog Polja Kosta Leković rekao je da kada se djeca udruže i okupe sve postaje bolje.

- Važno je da shvatimo da moraju da se poštuju prava svakog djeteta -istakao je Leković.

Učenica Gimnazije iz Kotora Marta Borović je kazala da žele da doprinesu boljoj budućnosti za sve.

Cetinjank a Lea Batinić iz Osnovne škole ,,Njegoš“ rekla je da se djeca često suočavaju sa preprekama.

- Imamo i problem odlaska mladih iz Crne Gore koji bi sjutra mogli biti ljekari, profesori i, prije svega, stvaraoci. Pitanje nije što odlaze već što ovdje nijesu zadržani - upozorila je Batinić.

Ona je dodala da mladi imaju problem da se osamostale, jer ne mogu da plaćaju sami skupe stanove.

- Plate za to su nedovoljne, a mladi žele da se osamostale –kazala je ona.

Govorila je o izazovima mentalnog zdravlja i istakla da se

dešava da nailaze na nerazumijevanje kada potraže pomoć. - Kažu nam da smo mladi i da će to proći. Škola treba da bude mjesto podrške, ali sve češće postaje samo mjesto ocjenjivanja i obaveza. Čemu znanje ako zaboravimo biti čovjek - navela je Batinić. Učenica iz Gimnazije iz Plužina Tara Grubač je govorila o problemima koji su tipični za njeno mjesto, kazavši da sve više mladih odlazi iz njenog grada. Iz srednje mješovite škole iz Budve „Danilo Kiš“ Jovan Purić je istakao da njihova generacija odrasta u vremenu raznih izazova, digitalizacije, te da zato moraju biti odgovorni da se gradi bolju budućnost. - Ako želimo bolju budućnost, počnimo od prava djece - rekao je Purić. Dječji parlament organizuje se svake godine sa ciljem afirmacije prava djeteta na učešće i zagovaranje kao važnih društvenih vrijednosti.

Ovaj mehanizam omogućava najmlađima da iskažu svoje stavove i da se njihov glas čuje u najvišem zakonodavnom domu. Tokom zasijedanja, djeca su imala priliku da postavljaju pitanja poslanicima, ministrima, gradonačelnicima i drugim donosiocima odluka, te da ukažu na probleme sa kojima se suočavaju u porodici, školi i lokalnoj zajednici. H. Janković

Piše: protojerej stavrofor

Gojko PEROVIĆ

Posljednje vrijeme otvara pred nama pitanje opstanka i smisla ljudske zajednice. Kako porodice, tako i širih kolektiviteta. Izdvojeni, atomizirani pojedinac, zagledan u sebe i sopstvene objave o sebi (i komentare drugih o tim objavama i njemu lično) zauzeo je mjesto „osnovne ćelije ljudskog društva“. Umjesto porodičnog sabranja, sada je osnovni činilac društva ta individua okružena sobom. Okružena a najčešće i opterećena. Opterećena izgledom, ugledom i beskrajnim ponorom misli o sebi, koje nerijetko „urode“ nekim depresivnim, okamenjenim stanjem. U Staroj Grčkoj, komfor osamljeničke refleksije i kontemplacije imali su rijetki filosofi u dokolici, a kasnije u Srednjem vijeku, za takvo što su najveću mogućnost imali monasi pustinjaci. Dočim, danas vidimo da se ljudska zajednica sastoji od „sve samih“ (tužna igra riječi) modernih „filosofa i monaha“. Samo što oni ne postižu i niti doprinose zajednici, onako kako su radili pomenuti filosofi i monasi, koji su bili malobrojna intelektualna i duhovna elita svog vremena. Naprotiv. Sve se ovo zbiva u skladu sa proroštvom (upozorenjem) pjesnika Branka Miljkovića kako će „poeziju svi pisati“ (baš svi, a ne samo rijetki i nadahnuti), pa i ovaj fenomen možemo da prepoznamo kao činjenicu da sada svi pišu neku „svoju poeziju“, filosofiraju i osamljuju se u nekim svojim pojedinačnim svjetovima. Logično pitanje je da li onda to što nastaje od ovih izolovanih faktora uopšte možemo nazvati društvom? Ili je riječ o skupu rasutih jedinica? Porodica, kao zajednica je mogla biti osnovnom ćelijom društva, jer su i jedno i drugo, po svojoj suštini, množine tj. zajednice. Ova, novonastala „ćelija“ koju sada vidimo, jeste samodovoljna monada, čija valentnost je vrlo upitna. Mladići prepadnuti od djevojaka, djevojke prestravljene od vezivanja, roditelji prestrašeni od svoje djece, a djeca nepovjerljiva prema roditeljima. To se dalje transponuje na druge oblike udruživanja, i polako nagriza sve političke, obrazovne pa i religiozne tradicije (koje se čine najotpornijima prema takvim pojavama).

U tim i takvim okolnostima, djeca i stariji se prepoznaju kao najugroženija bića. I jedni i drugi prepušteni sebi i telefonima, a opet i jedni i drugi nedovoljno moćni (zdravljem i životnom snagom) da sami o

Dobra starost

sebi istinski brinu. Možda tema nekog drugog teksta budu djeca, telefoni, zdravi stilovi života i školstvo, a ja bih se ovdje posvetio grupaciji baka i djedova, o kojima se manje govori. S pravom je društveni akcenat stavljen na one na „kojima svijet ostaje“, ali nijesmo uradili ništa dobro ako zaboravimo na onaj uzrast u koji, koliko sjutra, svi ulazimo. Pomenuta antika i srednjovjekovno razdoblje, a sve do nedavno i moderno doba, sabirali su se oko porodice i izvirali iz nje, i znali su – svaka od tih epoha na svoj način – da brinu kako o vaspitanju djece, tako i o poštovanju starijih. Moglo bi se reći da je cijelo društvo, u svim tim razdobljima, predstavljalo jednu veliku porodicu, pa kao što se unutar porodičnog doma velika pažnja poklanjala unucima i djedovima, tako se i društvo profilisalo prema tom poretku. Cvjetalo je školstvo i rađalo svoje najbolje izdanke (udžbenike, učitelje i metodologiju…), ali su isto tako, vrlo cijenjene bile institucije „staraca“ i „mudraca“, kako onih koje je život usmjerio ka nekom individualnom djelovanju (ali potpuno u korist zajednice) tako i onih koji su se sabirali u razna vijeća i svojevrsne skupštine onih najiskusnijih. Antički mudraci, hrišćanski starci, novovjekovni lordovi i učitelji znanja, vodili su ljudsko društvo u judeo-hrišćanskom i evro-američkom svijetu, a nije drugačije bilo ni u islamu, pa i onim drugim, Evropi dalekim kulturama. U nama bližoj, ovdašnjoj istoriji, muški preci su ginuli za slobodu i vjeru, a naše bake i majke su čuvale i svjedočile ideal slobode i vjere, od kolijevke pa do groba. Elem, vjekovi naše prošlosti nijesu znali za potrebu da se organizuju starački domovi i prihvatilište za onemoćale. Najprije zbog toga što su starci i nemoćni bivali među nama, kao kruna mudrosti i iskustva neophodna za funkcionalan život zajednice. Ali, takve zajednice danas nema. Nema je u onom prirodnom obliku, koji nam se, koliko do juče, podrazumijevao. Zbog toga su savremenom „uspješnom i perspektivnom“ mladom čovjeku, podjednaki teret i sopstvena djeca i sopstveni roditelji. Ali da sad ne lamentiramo nad tim jezivim saznanjem. Tako je – kako je. Da vidimo šta da radimo? Dok se dosjetimo kako da kvalitetno vaspitavamo djecu („otmemo im telefone iz ruku“), pred nama stoji fenomen staračkih domova, kao

jedne ozbiljne i izvjesne opcije. Danas za mamu i tatu, sjutra za nas.

Moje, prilično novo i površno iskustvo sa staračkim domom na parohiji, apsolutno je pozitivno. Riječ je plemenitoj ideji i dokazanom postignuću da naše starce izvučemo iz depresivne defanzive „beskorisnog“. Da ih iz zapostavljenosti na koju su osuđeni našim ambicijama i aktivnostima, i našim životnim saobraćajem - izvučemo na svjetlost dana i života, tako što će svoje decenije penzije provesti sa sagovornicima svoje dobi, sa temama koje će neko čuti i saslušati (bez onog „ne davi“ ili „ne peglaj“). Takav oblik organizacije života, osim eksplozije neposredne društvenih aktivnosti, obnavlja radost života i u pogledu dešavanja na širem planu: organizovane i sprovedene humanitarne akcije; turistička i poklonička putovanja; novo interesovanje za kulturo-umjetničke teme… A da ne

govorimo o isijavanju plemenitosti kod medicinskog i drugog osoblja mlađeg uzrasta koji brinu o korisnicima staračkih domova. Pa dobro, reklo bi se, na prvi pogled – logično kretanje životnih procesa: dom za stare. Happy end. Miran ulazak u očekivanu luku. Fino se druže i ima ko o njima (čitaj: nama sjutrašnjima) da brine. Međutim, nije baš tako. Za odlazak tamo, potrebno je sabrati svu životnu snagu (i onu mentalnu i emotivnu, pa tek onda fizičku) i napustiti dom u kom si živio. Dom u kome je sve tvoje i sve tako poznato, i iskoračiti u nešto što ipak – tek treba upoznati. Poslije izlaska iz majčine utrobe, odlaska u školu, na fakultet, udaje-ženidbe, prvog poslovnog angažovanja, brojnih preseljenja (razvoda i sahrana)… sada treba opet „pokupiti prnje“ i krenuti u nepoznato. Nije to nimalo lako. Opet, ta najdramatičnija tačka ovog procesa ujedno je i

najkreativnija. Poput svih nabrojanih razdvajanja koja se podrazumijevaju u djetinjstvu i mladosti, i ovaj pokret i svojevrsna nužda, rodiće „nove sile“. A to nije samo neki sticaj neočekivanih okolnosti, nego nešto što je utkano u samu osnovu ljudske egzistencije. „Napusti zemlju/dom svojih otaca, i pođi (za mnom) u zemlju/prostor koju ću ti (tek) pokazati“ – kaže Gospod Avramu (Abrahamu/Ibrahimu) na samom početku Biblije. I kako tada, tako i kasnije, preko „Izlaska iz Egipta“, „Vavilonskog ropstva“, putovanja „Svete porodice“ iz Galileje u Vitelejem…itd. Sve je to u duhu onog osnovnog biblijskog stiha da smo svi mi „stranci i došljaci na ovoj zemlji“. Svi smo putnici, u prolazu kroz ovaj život. A to opet ne znači nešto negativno, neki prezir prema ovom životu i ovoj planeti, nego je to krajnje pozitivna i ljekovita napomena da kroz ovaj život putujemo ka nečem većem i važ-

nijem. Već smo jednu „zemlju“ (majčinu utrobu, u kojoj nam je bilo najsigurnije) napustili, pa lako ćemo, kad za to dođe vrijeme, napustiti i ovu. A ko ima razloga da vjeruje u taj polazak i prolazak u nešto novo, i ko je više pozvan da se za njega priprema, nego oni najstariji među nama? U toj perspektivi, polazak u zajednički dom, koliko god bio mučan i zahtjevan, jeste blagotvorno dejstvo koje će dušu da oživi novim očekivanjima i novim osjećajem važnosti pred izazovima koji nas čekaju, pred novim poznanstvima. Sve to, iz biblijske perspektive, postaje svrsishodno i jedino normalno. Posebno naspram perspektive beskorisnog zapećka, na koju nas, nažalost, svodi život sa mlađim, prezauzetim i samozadovoljnim, potomcima. Znam, ima ovdje dosta potpitanja i nejasnoća, ali žurim da iznesem pohvalu za one starce koji su smogli snage za taj još jedan životni iskorak, ali i one mlađe koji su se zauzeli u organizovanju rada domova za stare.

Konačno, jedan od obrazaca naše civilizacije jeste lik kaluđera (Sveti Simeon Mirotočivi, Njegošev „iguman Stefan“, Sveti Petar Cetinjski…). A etimologija riječi i duhovno djelovanje kaluđera upravo se odnose na dobru i plodonosnu starost. U hrišćanskom poimanju svijeta nema mjesta za penzionersko stanje koje bi podrazumijevalo umanjenu ili manje važnu aktivnost od dosadašnje. Naprotiv, život ide dalje takvim zamahom, da uprkos staračkoj onemoćalosti životnih sila, duh napreduje. I to ne pukim gomilanjem iskustva, nego približavanjem onome za šta nas Bog sve sprema, približavanjem samom Bogu. Hoću da kažem, staračku korisnu aktivnost nije izmislio neko u ovom vijeku da bi utješio nemoćne, nego to iskustvo čovječanstvo ima od pamtivjeka. U tom smislu možemo drevni manastirski život smatrati nekom vrstom, kako omladinskih škola i sabranja zrelih ljudi, tako i svojevrsnim staračkim domovima. Manastiri nemaju predstavu o pasivnoj ili nepotrebnoj starosti, nego upravo o beskonačnosti i neprestanom napretku ljudskog života. Manastirski i monaški život se po mnogo čemu gradi uprkos biologiji, odnosno preko horizonata bioloških zakona. Zato, odlazak u starački dom i boravak tamo, ne samo da nijesu strani duhu našeg naroda, niti je to neko eksperimentisanje, nego ako se ljudski život shvata u ovim biblijskim koordinatama, ovo okupljanje staraca na novom životnom projektu, daleko od rodnog doma i najbližih rođaka, jeste dobro utaban i provjeren put ka najvećoj mogućoj punoći života. Sve su ovo razlozi zbog kojih Crkva ne samo što podržava i pomaže rad staračkih domova, već ima namjeru da, uz Božiju pomoć, i sama osnuje i vodi ustanove takvog karaktera. (Stavovi kolumnista ne odražavaju nužno stavove redakcije Pobjede)

Hronika

PODGORICA – Plan budžeta za 2026. godinu pokazuje da će država za Ministarstvo unutrašnjih poslova izdvojiti 132,1 milion eura, što je za 252.102,35 eura više nego za prethodnu godinu.

Najveći dio sredstava, oko 64 odsto ukupnog budžeta ide na zarade zaposlenih, dok se preostali dio usmjerava na policiju, digitalizaciju, modernizaciju ličnih dokumenata, jačanje granične i civilne zaštite, kao i aktivnosti potrebne za ispunjavanje obaveza iz Šengenskog akcionog plana.

MUP u 2026. godini planira da najviše potroši za program ,,Javna bezbjednost“, na poslove iz oblasti rada policije i to 94.698.381,24 eura, što je oko 72 odsto ukupnog budžeta Ministarstva.

Za digitalnu transformaciju sistema unutrašnjih poslova, planirano je više od 8,2 miliona eura kroz investicije u softver, informacionu infrastrukturu i modernizaciju sistema ličnih isprava.

Ulaganja u granične evidencije, ID personalizaciju i bezbjednosne IT dio su priprema za potpunu usklađenost sa šengenskim standardima i jačanje kapaciteta policije i institucija MUP-a.

Zarade

Kada se saberu sve stavke ,,Bruto zarade i doprinosi na teret poslodavca“ po svim programima MUP-a, dolazi se do iznosa od oko 85.056.726,55 eura, što je približno 64 odsto ukupnog budžeta Ministarstva.

To znači da su plate i prateći doprinosi ključni trošak sistema, dok se preostali dio raspoređuje na materijal, usluge, održavanje, transfere i kapitalne investicije.

Unutar tog programa za rad regionalnih centara bezbjednosti planirano je da se izdvoji 29.415.469,08 eura, od čega čak 29.204.613,72 eura ide na bruto zarade i doprinose. Ovo je pojedinačno najveća stavka u cijelom budžetu MUP-a i pokazuje značaj policije za sistem bezbjednosti.

Za rad granične policije izdvojiće se 20.767.437,64 eura,

Petak, 21. novembar 2025.

132 miliona

Najviše novca ide na plate i policiju

pri čemu je za zarade planirano 18.023.852,73 eura, a ostatak za tekuće održavanje, usluge i opremu.

Za rad policije posebne namjene planirano je 11.839.919,28 eura, od čega 10.521.874,88 eura za zarade.

MUP planira da za borbu protiv kriminala izdvoji 10.624.607,52 eura, od čega 7.469.805,17 eura na bruto zarade i stručna usavršavanja, zakup prostora i softver.

Za podršku radu policije planirano je 17.316.819,57 eura, od čega je 3,2 miliona eura planirano za izradu i održavanje softvera.

Za rad Forenzičkog centra u Danilovgradu planirano je da se izdvoji 2.376.169,31 eura, od čega više od 770.000 eura će biti potrošeno za specijalizovane materijale.

Podaci iz plana budžeta pokazali su da MUP značajna sredstva usmjerava na specijalizovanu opremu, forenziku i digitalnu infrastrukturu policije

Za digitaliZaciju 8,2 miliona eura

U prijedlogu budžeta za MUP ističe se ulaganje u digitalnu infrastrukturu od policijskih sistema i forenzike, preko graničnih evidencija, do sistema za lične dokumente i međunarodnu zaštitu.

bruto zarade, a ostatak za materijal, usluge, održavanje, osiguranje i kapitalne izdatke.

Za program ,,Upravljanje ljudskim i materijalnim resursima Ministarstva unutrašnjih poslova“ planirano je 15.163.015,18 eura.

Za borbu protiv trgovine ljudima planirano je 108.844,73 eura, sa simboličnim iznosom za kapitalne izdatke (90 eura) i većim izdacima na zarade, putovanja, osiguranje i podršku NVO sektoru. Ovaj program pokriva unutrašnje funkcionisanje sistema, administraciju, gorivo, osiguranje i IT podršku. Šengenski akcioni plan

Brojke plana budžeta za 2026. ukazuju da su izdvajanja novčanih sredstava za obezbjeđenje granice i usklađivanje sa šengenskim standardima važan investicioni pravac. Za program ,,Upravljanje granicom“ predviđeno je 4.337.526,42 eura kroz aktivnosti razvoja sistema integrisanog upravljanja granicom (2.202.531,05 eura koji se planiraju za održavanje objekata i opreme, kao i softvera) i realizacija obaveza iz Šengenskog akcionog plana (2.134.995,37 eura, gdje će se za građevinske objekte izdvojiti 1.311.944,42 eura i opremu 609.300,00 eura, uz dodatna ulaganja u softver).

Za program ,,Upravljanje i nadzor nad fiskalnim i finansijskim sistemom – Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma“ planirano je 1.449.771,37 eura.

Od ovog iznosa za bruto zarade će se izdvojiti 1.105.332,73 eura, uz manje iznose za putovanja, zakup, softver, članarine u organizacijama i kapitalne izdatke za opremu (73.833,53 eura).

Pod stavkom ,,Izrada i održavanje softvera“, kroz različite programe i aktivnosti (podrška radu policije, razvoj informacionih sistema, izdavanje ličnih isprava, upravljanje granicom, međunarodna zaštita i drugo), planirano je ukupno oko 8,28 miliona eura. Za softver u okviru aktivnosti ,,Podrška radu policije“ planirano je da se izdvoji

3.213.432,00 eura, za projekat unapređenja i nabavke sistema za personalizaciju ID dokumenata 1.347.068,96 eura, za razvoj i unapređenje informacionih sistema 800.451,00 eura, softver u okviru rada granične policije

nje u vanrednim situacijama, uključujući i avio-helikoptersku podršku.

Za program ,,Zaštita i spašavanje“ u okviru aktivnosti ,,Civilna zaštita i avio-helikopterska jedinica“ predviđeno je ukupno 7.412.234,30 eura.

Planom budžeta za 2026. godinu za ,,Izdavanje dokumenata“ planirano je da se izdvoji iznos od 7.691.720,20 eura. Za aktivnosti na izdavanju ličnih isprava planirano je da se utroši 5.256.758,10 eura, od čega 3.651.961,60 eura otići za zarade, a značajan dio i za materijal za posebne namjene, zakup objekata i softver. Budžetom je planirano da se investira u modernizaciju sistema ličnih dokumenata pa će se za Projekat unapređenja i nabavke sistema za personalizaciju ID dokumenata izdvojiti 2.434.962,10 eura. B. roBoViĆ Planom budžeta

615.600,00 eura, za softver za aktivnosti na izdavanju ličnih isprava plus niz manjih, ali brojnih stavki u drugim programima (civilna zaštita, međunarodna zaštita, forenzika) 233.244,00 eura. Plan budžeta za 2026. godinu pokazao je da MUP značajna sredstva izdvaja za reagova-

Za ,,aktivnosti zaštite i spaša vanja“ izdvojiće se 5.039.268,98 eura, od čega na zarade 1.872.522,96 eura, a na kapitalne izdatke za opremu 2.290.785,60 eura.

Za ,,aviohelikoptersku jedinicu“ planirano je da se utroši 2.372.965,32 eura, od čega će milion eura biti isplaćen za

U Osnovnom sudu na Cetinju danas se nastavlja suđenje Oliveri Krivokapić

CETINJE - U Osnovnom sudu na Cetinju danas se nastavlja suđenje bivšoj načelnici Filijale MUP-a Oliveri Krivokapić, koja se tereti za nesavjestan rad u službi zbog sumnje da nije pokrenula postupak za oduzimanje oružja Vuku Boriloviću, koji je u avgustu 2022. počinio masakr u naselju Medovina, usmrtivši deset osoba.

Danas bi trebalo da budu saslušani Dalibor Šaban, šef cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini, i službenik cetinjske policije Darko Đuranović.

Na prethodnom ročištu, održanom u oktobru pažnju su privukle oštre izjave advokata porodica žrtava Zdravka Đukanovića, koji je optuženu direktno povezao sa teškim institucionalnim propustima, kao i potresno svjedočenje Vesne Pejović, majke i bake žrtava, koja je kroz suze poručila da traži istinu i pravdu prije nego što ode „kod svojih“. S druge strane, optužena Krivokapić tvrdila je da je za oduzimanje oružja bila nadležna policija, negirajući ličnu odgovornost i ukazujući na propuste drugih institucija.

Od ovog iznosa za upravljanje i administraciju MUP-a opredijeljeno je 8.519.805,96 eura, gdje je za zarade predviđeno 6.372.878,88 eura, a ostatak za materijal, usluge, rente, transfere i kapitalne izdatke. Kada su u pitanju javne nabavke, MUP planira da na ovaj način utroši 1.422.198,45 eura, od kojeg iznosa će se milion eura izdvojiti za osiguranje.

Uprava policije planira da preko javnih nabavki utroši 3.696.075,75 eura, od kojeg iznosa 2.35 miliona eura se planira za nabavku goriva, a dominantna stavka je i izdvajanje za osiguranje (513.000 eura).

- Saslušan je svjedok Miroslav Zeković, koji je do maja 2022. bio na čelu Direktorata za upravne poslove. On se izjašnjavao o ključnim okolnostima u vezi sa postupkom koji nikada nije sproveden. Još 9. jula 2021. godine policija je sačinila akt kojim je trebalo pokrenuti postupak oduzimanja oružja Vuku Boriloviću – to nije učinjeno. To jasno ukazuje na nesavjestan rad u službi - kazao je u oktobru Đukanović naglasivši da je za to „odgovorna optužena Krivokapić“. Kao zastupnik porodica žrtava, kako je poručio, nastaviće

da preduzima sve pravne korake kako bi svi koji su doprinijeli ovoj tragediji odgovarali u skladu sa zakonom. - Nećemo dozvoliti da neko samoinicijativno stavi tačku bez pune odgovornosti - kazao je Đukanović. On je kazao i da odbrana pokušava prebaciti odgovornost na policiju, tvrdeći da oružje nije pronađeno prilikom pretresa, pa čak izražavajući sumnju da je pretres uopšte izvršen. Međutim, suština je u tome da je postupak oduzimanja morao biti pokrenut –bez obzira na to gdje se oružje fizički nalazilo. j.Đ.-p.

Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova

Zgrada Osnovnog suda na Cetinju

KOLAŠIN - Miodrag

Novaković iz Kolašina osuđen je na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, odlučio je Osnovni sud u Kolašinu.

Kako je objavio Safe journalist, sudija Osnovnog suda u Kolašinu Arsen Popović juče je usmeno saopštio presudu i odredio obavezno psihijatrijsko liječenje Novakoviću.

Novaković je 26. maja ove godine ispod fotografije snimljene na Cetinju, na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji, napisao komentar na njenom Fejsbuk nalogu „Pazi ti, na metak“. On je osuđen za krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti, odnosno njegov kvalifikovani oblik koji podrazumijeva strože kazne ukoliko je ošte-

devet mjeseci

ćeni/a novinar/ka. Raspon kazne, shodno važećem Krivičnom zakoniku Crne Gore je od tri mjeseca do pet godina. Osnovna državna tužiteljka M aja Šćepanović u završnoj riječi je kazala da je tokom postupka dokazano da je okrivljeni poslao prijeteću poruku i da je novinarka osjećala strah.

U mjestu Božaj policija zatekla šest migranata koji su ilegalno ušli u Crnu Goru

Maloljetnog Pakistanca sumnjiče da je za novac krijumčario ljude

PODGORICA – Policija je preksinoć na Božaju zatekla šest stranih državljana koji su ilegalno ušli u Crnu Goru nakon čega je utvrdila da su maloljetniku iz Pakistana dali novac kako bi ih pješačkim stazama prebacio, zaobilazeći granične prelaze, a zatim dalje organizovao transport prema zemljama Evropske unije.

Iz policije su saopštili da su, preduzimajući intenzivne radnje usmjerene na otkrivanje i suzbijanje svih oblika prekograničnog kriminala, sa akcentom na suzbijanju ilegalnih migracija, službenici Regionalnog centra granične bezbjednosti „Centar“ i Odsjeka za suzbijanje prekograničnog kriminala, vršeći

- Shodno pozitivnim obavezama koje država ima kada je riječ o napadima na novinare, strah se mora procijeniti prema kazivanju žrtve te se u konkretnom slučaju iskaz oštećene u pogledaju straha i nesigurnosti mora u potpunosti prihvatiti - kazala je Šćepanović na suđenju. Ona je zatražila godinu zatvo-

nadzor u očekivanim rejonima prelaska državne granice, zatekli migrante. - Šest lica koja su kasnije identifikovana kao S. I. (27), T. H. (22), Y. F. (31) i T. A. B. (26) – iz Sijera Leonea kao i dva lica iz Pakistana - K. M. D. (22) i maloljetnik star 17 godina, kako se sumnja, prešli su državnu granicu zaobilazeći granični prelaz, a koristeći šumske staze, nakon čega su stigli u Crnu Goru, gdje ih je zaustavila patrola granične policije - naveli su iz UP u saopštenju. Kako dodaju, Pakistanac je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. A. R.

ra za Novakovića, kako bi kazna poslužila i kao generalna prevencija kojom bi se stavilo do znanja da „država neće tolerisati napade na novinare“. Sudija je naveo da će strankama biti uručene presude u pisanom obliku, od kada će krenuti rokovi za žalbe. Novaković je uhapšen 24. juna i nakon saslušanja kod sudije za istrage pušten je da se brani sa slobode. Tri dana kasnije, ponovo je uhapšen jer je ometao službenike policije prilikom pretresanja njegovog stana, zbog čega mu je na teret stavljeno da je počinio prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Pretresom njegovog stana, pronađena je vazdušna puška i 177 komada municije. - M. N. je policijskim službenicima povišenim tonom upućivao uvrede i ometao pretres, a zatim pokušao da se udalji, nakon čega je lišen slobode zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje ovlašćenog službenog lica. M. N. je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sproveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu od 500 eurasaopšteno je tada iz Uprave policije. A. R.

Krivične prijave protiv tri firme i četiri osobe zbog utaje poreza i doprinosa

Terete ih da su nanijeli skoro 340.000 eura štete državnom budžetu

PODGORICA – Protiv tri firme iz Podgorice i Cetinja i četiri direktora podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su utajom poreza i doprinosa nanijeli skoro 340.000 eura štete budžetu države. Prijave su podnijeli službenici Sektora za borbu protiv kriminala, Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, u saradnji sa Poreskom upravom.

Kako su saopštili iz policije, prva prijava je podnijeta protiv firme „M“ d.o.o. Cetinje, i izvršnog direktora F. Z. (40) zbog sumnje da od marta 2022. godine do kraja avgusta 2025. godine, nije podnosio PDV prijave s ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, iako su obavljali privrednu djelatnost u ugostiteljskom objektu brze hrane „K. D.“ na Cetinju i pribavio protivprav-

nu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 93.735 eura. Prijava je podnijeta i protiv firme „L. M.“ d.o.o. Podgorica, izvršnog direktora L. M. (72), i odgovornog lica Č. V. (58) zbog sumnje da od novembra 2024. godine do kraja avgusta 2025. godine, nijesu podnosili PDV prijave iako su obavljali privrednu djelatnost u objektu brze hrane „B.H.-B.“ iz Podgorice i pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 78.975 eura.

Treća krivična prijava je podnesena protiv firme „I. S.“ d.o.o. Podgorica i izvršnog direktora G. M. (44), zbog sumnje da od januara 2024. godine do kraja avgusta 2025. godine, nije podnosio PDV prijave i tako pribavio 166.778 eura protivpravne imovinske koristi. Iz policije su naveli da u okviru nacionalnog projekta „Evazija“, nastavljaju aktivnosti usmjerene na procesuiranju odgovornih lica. A. R.

Policija podnijela krivičnu prijavu zbog ulične prodaje narkotika

Priveli da ga identifikuju, a onda pronašli vagu i uhapsili

PODGORICA - B. P. (43) uhapšen je nakon što je policija u njegovom stanu pronašla vagu za precizno mjerenje i ,,određenu dokumentaciju, odnosno evidenciju“.

Iz Uprave policije su saopštili da su kriminalističkom obradom ovog lica i nizom prethodno preduzetih aktivnosti, došli do sumnje da se ovo lice bavi uličnom prodajom nar-

kotika na teritoriji Podgorice. Prethodno, on je kontrolisan u Ulici oktobarske revolucije i kod sebe nije imao ličnu kartu, te je odveden u policiju.

- Nakon što je utvrđen njegov identitet - B. P. (43), policijski službenici su inicirali i postupili po naredbi Višeg suda u Podgorici, te izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi ovo lice - saopšteno je. Sa predmetom, dodaje se,

upoznat je tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. - Po nalogu postupajućeg višeg državnog tužioca B. P. je lišen slobode i on će u zakonskom roku biti priveden na saslušanje uz krivičnu prijavu - piše u saopštenju policije. A. R.

Branilac optuženog za više krivičnih djela tvrdi da je njegov klijent i dalje u pritvoru jer je sinovac predsjednika Skupštine

Jovanović traži da Danila

PODGORICA - Pritvor Danila Mandića nema nikakvo činjenično, dokazno, ni ustavnopravno utemeljenje i produžava se isključivo zato što je sinovac Andrije Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, tvrdi advokat Miroje Jovanović

On je podsjetio da je njegov branjenik sedam mjeseci u pritvoru, uprkos, kako je naveo, odluci Ustavnog suda koja je 1. avgusta 2025. godine utvrdila povredu njegovog prava na slobodu.

Jovanović ističe da je Ustavni sud utvrdio da ne postoji „osnovana sumnja“, odnosno

ni elementarni uslovi za određivanje, a posebno ne za produženje pritvora. - Uprkos tome, Osnovni sud u Podgorici nastavlja da donosi identična, šablonska rješenja, koja ponavljaju iste navode već ocijenjene kao neustavne. Time se odluka Ustavnog suda - koja je po zakonu obavezujuća za sve organe vlasti - faktički zanemaruje - navodi Jovanović.

O n ističe da ni oštećeni, ni svjedoci, niti bilo kakav materijalni trag ne terete Mandića. Prema njegovim riječima, to nije samo stav odbrane, već činjenica koju je Ustavni sud već konstatovao u odlu-

ci prije skoro četiri mjeseca. - Zbog toga ova situacija već poprima obilježja pravosudne talačke krize, u kojoj se jedan čovjek nezakonito drži u pritvoru ne u cilju vođenja pravičnog postupka, već kao posljedica političke pripadnosti njegove porodice - navodi Jovanović. Jovanović je zatražio ukidanje pritvora i njegovo hitno puštanje na slobodu, dodajući da bi svako dalje zadržavanje u pritvoru predstavljalo nastavak povrede ustavnih prava koja je već konstatovao Ustavni sud Crne Gore. Danilo Mandić je uhapšen zbog pokušaja ubistva Dar-

ka Perovića, na kojeg je, kako je tada saopšteno iz policije, pucao. Perović je bio sa Arisom Turkovićem. Protiv Mandića, istragu je vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza taj slučaj dodijeljen ODT-u jer, kako je obrazloženo, ,,optuženi nije imao namjeru da ubije Perovića i Turkovića.“ Slučaj je preuzelo Osnovno državno tužilaštvo koje Mandića tereti za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Danilo Mandić, kazao je 4. novembra pred Osnovnim sudom u Podgorici, da neće iznositi odbranu i da neće odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, već samo na pitanja branioca.

On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski ,,range rover“ u blizini Bulevara Ivana Crnojevića, prepriječio automobilom put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću i pucao u njihovom pravcu. Suđenje se nastavlja 12. decembra. A. R.

Itana Kaluđerović

Sa privođenja Danila Mandića

HERCEG NOVI: Znatno narušene prirodne i kulturno-pejzažne vrijednosti prostora koji je još 1966. godine dobio status „Rezervat prirodnog predjela“

Savinska dubrava na papiru zaštićena, na terenu propada zbog nebrige nadležnih

HERCEG NOVI – Stanje

Savinske dubrave koja je od 2015. godine zaštićena kao „Predio izuzetnih odlika“ nije zadovoljavajuće. Formalna zaštita nije praćena stvarnim upravljanjem – nijesu sprovođene mjere zaštite, planiranje i kontrola koji su bili obaveza lokalne uprave i upravljača. Zato postoji realna opasnost od daljeg narušavanja prirodnih i kulturno-pejzažnih vrijednosti prostora.

To je navedeno u informaciji koju je pripremio Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost, a koja je na dnevnom redu Skupštine opštine 24. novembra.

PRAVNI STATUS

Prvu formalno-pravnu zaštitu Savinska dubrava dobila je 1966. godine odlukom Skupštine opštine Herceg Novi, a koju je potvrdio Zavod za zaštitu prirode 1968. Kao „Rezervat prirodnog predjela“ upisana je u glavni Registar zaštićenih objekata prirode u junu 2000. godine sa obrazloženjem: ,,Savinska dubrava je sastavni dio Herceg Novog, njegov prirodni park, šetalište sa izvanrednim vidikovcima i istorijskim i prirodnim spomenicima a naročito sa originalnom i bujnom i zimzelenom florom“. Skupština opštine Herceg Novi je u februaru 1999. godine donijela odluku kojom je zaštićena kao „Posebni prirodni predio“, ali je Ustavni sud donio odluku da pojedine odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom, te su prestale da važe. U cilju usaglašavanja zaštite Savinske dubrave sa

Nijesu donijeti plan upravljanja i planski dokument, pa Savinska dubrava ima status zaštićenog područja samo formalno, bez aktivne zaštite i nadzora. Treba hitno uraditi elaborat o stanju šume, riješiti imovinsko-pravne probleme jer se većina tog područja nalazi u privatnom vlasništvu, a vlasnici su ukazali da zaštita ograničava mogućnost korišćenja i valorizacije njihovih imanja, te zahtijeva zamjenu zemljišta ili kompenzaciju – navedeno je u informaciji o stanju tog prostora

kasnije donijetim Zakonom o zaštiti prirode na inicijativu NVO Ekološko društvo Boke Kotorske, pokrenut je po-

Vrijedni kulturnoistorijski spomenici

Na području Savinske dubrave nalaze se vrijedni kulturno-istorijski spomenici. Najznačajniji je Manastir Savina, kompleks koji se sastoji od tri crkve: Mali hram Uspenija Presvete Bogorodice, Veliki hram Uspenija Presvete Bogorodice i Hram Svetog Save po kome je i manastir dobio ime. Crkvu Sv. Ana iz 16. vijeka sagradila je porodica don Ferantea Gonzage, koji je sa španskom flotom 1538.

godine za kratko vrijeme oslobodio Herceg Novi od Turaka. U Savinskoj dubravi su i spomen-kompleks palim borcima NOB-a sa spomen-kosturnicom borcima i žrtvama fašizma i spomenik strijeljanim rodoljubima u Prvom svjetskom ratu. Spomenik koji je poznat i kao Bezmetković djelo je vajara Luke Tomanovića U Savini su i četiri groblja – gradsko, pravoslavno, katoličko i islamsko.

stupak izrade studije zaštite na osnovu koje je 2015. godine proglašena za „Predio izuzetnih odlika“ (značajno zaštićeno prirodno dobro), koja je sada na snazi. Za upravljača određeno je Komunalno stambeno preduzeće. Odlukom o proglašenju su precizirane obaveze lokalne uprave i upravljača: obilježavanje granica i postavljanje informativnih tabli, izrada i donošenje plana upravljanja uz saglasnost ministarstva, donošenje planskog dokumenta kojim će se urediti uslovi gradnje i prostornog planiranja u zonama zaštite.

U informaciji koju je pripremila rukovodilac Sektora za ekologiju Danijela Vlaović navodi se da su od predviđenih mjera samo postavljene rampe na ulazu, a zatim uklonjene, nekoliko klupa, kante za otpatke i vertikalna signaliza-

cija za pješačke staze, koja nije održavana i u lošem je stanju. – Ostale aktivnosti nijesu realizovane, pa Savinska dubrava ima status zaštićenog područja samo formalno, bez aktivne zaštite i nadzora – navedeno je u informaciji.

Uređenje počelo 1855. godine

U informaciji Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost navodi se da su vrijednosti tog područja odavno prepoznate te da je nepoznati sugrađanin 1939. godine u „Glasu Boke“ napisao „Herceg Novi bez Savine je kao stablo bez svog zelenila“. Prve radove na uređenju područja Savinske dubrave pokrenuo episkop Gerasim Petranović 1855. godine, kada je o svom trošku uposlio nekoliko ljudi da očiste dio Dubrave i naprave nove staze. U hronikama Manastira Savine čuvaju se detaljni zapisi o izvedenim radovima od 1875. do 1888. godine i kako je od neprohodne šume nastajao rekreacioni park. Zbog velikih zasluga na uređenju šume postavljena je spomen-ploča sa natpisom ,,Štedrome ukrasitelju ove dubrave episkopu Gerasimu Petranoviću –1880. godine“. Društvo za pošumljavanje i uljepšanje „Savina“ osnovano je 1933. godine sa ciljem održavanja i unapređenja šume, odnosno „razvijanje interesa kod stanovnika i kod posjetilaca za ljepotu šume... da populariše prirodne ljepote i starine...“

Pojašnjeno je zbog čega obaveze nijesu ispunjene. Između ostalog, nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi, a većina zaštićenog područja nalazi se u privatnom vlasništvu. – Tokom javne rasprave o nacrtu studije 2014. godine vlasnici su ukazali da zaštita ograničava mogućnost korišćenja i valorizacije njihovih imanja, te zahtijevaju zamjenu zemljišta ili kompenzaciju. Ti zahtjevi nijesu razmotreni, što je onemogućilo sprovođenje mjera. Problem su i česte promjene u rukovodstvu Sekretarijata, koji ima ograničene kadrovske resurse (tri zaposlena), preklapanje nadležnosti sa Sekretarijatom za komunalne djelatnosti, nedostatak sredstava, a Komunalno stambeno nema ni kapacitete za poslove zaštite prirodnih dobara – konstatovano je. Ukazano je i da postoje urbanistički pritisci i degradacija

prostora - propadanje šume, što je povezano sa nedostatkom svjetlosti, usljed nekontrolisanog širenja invanzivnih vrsta i izostanka mjera njihovog uklanjanja. Zbog propadanja korijena došlo je do erozija terena, a trula stabla i erozioni procesi ometaju bezbjedno kretanje kroz šumu. Takođe, vidno je i neuređeno odlaganje otpada i nelagalna gradnja, što ugrožava pejzaž i šumski eko-sistem Savinske dubrave.

PREDLOŽENE MJERE Sekretarijat predlaže mjere za unapređenje stanja. Pored ostalog smatraju da treba angažovati ovlašćenu i licenciranu instituciju da izradi elaborat o stanju šume. – Treba formirati radnu grupu radi izrade plana upravljanja za period 2026–2030. godine (u roku od šest mjeseci), pokrenuti obilježavanje granica i postavljanje informativnih tabli na ulazima u područje Savinske dubrave. Opština nije donijela poseban planski dokument za zaštićeno područje, već je dozvoljena direktna primjena PUP-a na određenim parcelama u trećoj zoni zaštite i to isključivo u slučaju rekonstrukcije postojećih objekata. Potrebno je da obrađivač planskog dokumenta da tumačenje u vezi sa mogućnošću izgradnje. Ukoliko je dozvoljena bilo kakva izgradnja, prije izdavanja urbanističko-tehničkih uslova obavezno je tražiti da se ispune uslovi propisani Zakonom o zaštiti prirode ( formirati komisiju koja će dati mišljenje) i Odlukom o ostvarivanju posebnog interesa zaštite i unapređenja zelenih površina (učeše pejzažnog arhitekte) –smatraju u Sekretarijatu. Neophodno je, kažu, riješiti imovinsko-pravne odnose –izraditi pravno-ekonomski elaborat sa prijedlogom kompenzacija i zamjenskog zemljišta za vlasnike parcela u režimu zaštite ili iznaći model upravljanja kojim će i oni biti zadovoljni. Da bi se mjere realizovale predlažu da se u budžetu za narednu godinu planira posebna budžetska stavka za tu namjenu. D. ŠAKOVIĆ

BEZ AKTIVNE ZAŠTITE I NADZORA: Detalj iz Dubrave

BERANE – Vlada je odobrila da se iz sredstava Fonda za zaštitu životne sredine 75.000 eura opredijeli Opštini Berane za izgradnju kanalizacije, u naselju, u ulici neposredno pored rijeke Lim, koja nije priključena na gradski kolektor.

U obrazloženju se navodi da je neriješeno pitanje upravljanja otpadnim vodama na tom području veliki ekološki i zdravstveni problem Berana, te da se tamošnja lokalna uprava Vladi obratila za pomoć u avgustu.

– Zbog nepostojanja adekvatnog kanalizacionog sistema, sve otpadne vode i fekalije iz obalskog naselja, direktno se ulivaju u rijeku Lim. Ovakva praksa predstavlja ozbiljan ekološki problem, jer fekalno

Vlada sufinansira projekat prečišćavanja otpadnih voda u sjevernoj opštini

Beranama 75.000 eura

za kolektor na obali Lima

Ne postoji adekvatan kanalizacioni sistem pa se sve otpadne vode i fekalije iz obalskog naselja, direktno ulivaju u rijeku Lim. Takva praksa predstavlja ozbiljan ekološki i zdravstveni problem jer u tom dijelu naselja žive porodice sa djecom sa posebnim potrebama – navedeno je u informaciji

zagađenje ugrožava kvalitet površinskih voda, dovodi do povećanja koncentracije patogenih mikroorganizama, eutrofikacije i narušavanje ekosistema. S obzirom na to da je Lim jedna od ključnih ri-

Pljevlja

Pljevljima 536.000 eura za energetsku efikasnost

Vlada je juče, na prijedlog ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića, odobrila da se 815.940 eura sa računa Fonda za zaštitu životne sredine usmjere za unapređenje energetske efikasnosti u domaćinstvima. Najviše novca će dobiti Pljevlja – 536.000 eura, za novi javni poziv u ostalim opštinama je namijenjeno 230.000 eura a 50.000 eura za upravljanje programom.

jeka ovog kraja, zagađenje ima potencijal da se širi nizvodno, ugrožavajući širu zajednicu, poljoprivredne površine i vodoizvorišta. Pored ekološkog aspekta, problem ima i izrazitu zdravstvenu dimenziju, jer u ovom dijelu naselja žive porodice sa djecom sa posebnim potrebama, čije zdravstveno stanje zahtijeva posebno čistu životnu sredinu – navedeno je u informaciji. Procijenjena vrijednost posla iznosi približno 150.000 eura, a podrazumijeva iskop kanala i pripremne radove, nabavku i ugradnju kanalizacionih cijevi, priključenje na glavni kolektor i završno asfaltiranje puta u dužini od 200 metara. Radovi obuhvataju 25 domaćinstava. Iz tekućeg budžeta Fonda za zaštitu životne sredine biće opredijeljeno 75.000 eura, a preostali dio sredstava bi obezbijedila opština Berane. – Realizacijom projekta, zaustavilo bi se kontinuirano zagađenje rijeke Lim i značajno unaprijedio kvalitet života dijela stanovnika opštine Bera-

Program za podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima je Vlada usvojila u aprilu 2024. godine. Vrijedan je 8,8 miliona eura, od čega je osam miliona obezbijeđeno iz direktne budžetske podrške Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize. Kreiran je uz podršku UNDP-a, ima za cilj da smanji potrošnju energije u domaćinstvima, unapri-

ne. Takođe, treba imati u vidu da opština Berane već ima izgrađeno postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda i da je potrebno povezivanje što većeg broja korisni-

jedi komfor stanovanja i doprinese smanjenju emisija CO₂, uz angažovanje domaćih kompanija i radne snage.

Da je riječ o programu koji odgovara na stvarne potrebe domaćinstava, potvrđuje broj prijava pristiglih nakon objave javnog poziva u avgustu 2024. godine. Komisiji je upućeno čak 4.527 zahtjeva, što je prema riječima ministra Šahmano-

ka na kanalizacionu mrežu i postrojenje za tretman otpadnih voda – konstatovano je u informaciji. Dodaje se da je izgradnja kanalizacije u obalnom dijelu ri-

vića pokazatelj da građani žele da ulažu u energetsku efikasnost, ali im je potrebna podrška države. Poseban fokus tog programa bio je na opštini Pljevlja, koja se godinama suočava s povećanim nivoima zagađenja vazduha. Za Pljevlja je prvobitno opredijeljeno 1,7 miliona eura, ali je ta suma vrlo brzo utrošena zbog velikog broja građana koji su podnijeli validne zahtjeve.

jeke Lim usklađena sa Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020-2035) i ostalim strateškim dokumentima u toj oblasti. D. ŠAKOVIĆ

U okviru druge komponente Programa, koja obuhvata energetsku sanaciju kolektivnih stambenih zgrada, podnijeto je ukupno 15 zahtjeva. Vlada je informisana da su svi odobreni, u vrijednosti od 733.063 eura. Na računu Fonda za zaštitu životne sredine ostalo je 815.940 eura neutrošenih sredstava koje će biti podijeljeno na način kako je predložio Šahmanović.

BUDVA: Reakcija gradskih službi nakon prekjučerašnjeg nevremena

BUDVA – Table sa natpisom ,,Zabranjeno parkiranje u koritu rijeke Grđevice“ postavljene su juče na nekoliko mjesta. Predsjednik opštine Nikola Jovanović najavio je da će ih postaviti na više lokacija kako bi spriječili da se ponovi situacija od srijede ujutro, kada je nabujala rijeka zarobila desetak automobila koje su vlasnici parkirali u njenom koritu.

Jovanović je kazao da je pristup vozilima trajno zabranjen, a da će svi koji odluku ne poštuju biti kažnjeni. – Opštinske službe odradile su odličan posao, uklonjena su sva vozila koja su bila u koritu Grđevice. Neodgovorni pojedinci koji su se oglušili o apel i upozorenja lokalne uprave biće sankcionisani. Takođe, svaki pokušaj parkiranja i ostavljanja

vozila biće oštro kažnjavan –saopštio je Jovanović. Grđevica tokom većeg dijela godine presuši pa njeno korito stanari okolnih zgrada koriste kao parking. Nakon što je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju u nedjelju najavio obilne padavine budvanske gradske službe upozorile su da se vozila ostave na bezbjednom mjestu, ali ga vlasnici nijesu shvatili ozbiljno. D.Š.

OTPADNE VODE IDU DIREKTNO U LIM: Berane

Kovalčuk Arkadio Leonidovič laureat izložbe „Kotorski vizuelni umjetnici 2025“

Duhovno treperenje između dva svijeta

PODGORICA – Likovni umjetnik Kovalčuk Arkadio Leonidovič, autor skulpture ,,Gravitacija“, laureat je 20. tradicionalne izložbe „Kotorski vizuelni umjetnici 2025“, odlučio je žiri koji čine istoričarke umjetnosti Radojka Abramović, Tatjana Kriještorac i Ljubica Krivokapić.

Na izložbi je, pored laureata, kako prenosi Radio Kotor, učestvovalo još deset umjetnika i to: Milodarka Milatović, Dubravka Milivojević-Ivanović, Bosiljka Bakočević-Delić, Simon Vučković, Eleonora Apollonio-Kocka, Ružica Ivanović-Rebronja, Daliborka Kordić, Milanka Mirković, Svetlana Lana Bokan i Pavel Voinitski. Postavku je u Gradskoj galeriji Kotor otvorio predsjednik opštine Vladimir Jokić, a priređena je u okviru programa obilježavanja Dana opštine Kotor.

Radojka Abramović je kazala da je žiri pristupio sveobuhvatno i krajnje profesionalno nimalo lakom zadatku, likovno-estetskoj analizi umjetničkih djela predstavljenih na izložbi. - Nažalost, prema datim propozicijama nagrađen je svega jedan rad - skulptura „Gravitacija“ umjetnika Kovalčuka Arkadija Leonidoviča. Razlozi su, kako je gotovo jednoglasno rečeno od strane žirija, mogućnost višeznačnog tumačenja rada, tehnička dorađenost, jednostavnost, ekspresivnost i likovna dorečenost. Asocirala nas je ova skulptura na kotorsku srednjovjekovnu dominikansku opaticu, suzaštitnicu Kotora Blaženu Ozanu Kotorsku, njeno tiho duhovno treperenje između dva svijeta - našeg svjetovnog i onovremenskog - rekla je Abramović, prenosi Radio Kotor. Izložbu je priredila Gradska galerija Kotor. A. Đ.

Sezona evropskih nagrada u Kinu ,,Boka“

Besplatni animirani

filmovi za djecu

PODGORICA – U okviru prestižne manifestacije „European Award Season“ (Sezona evropskih nagrada), Mreža kinoprikazivača Crne Gore, u saradnji sa Evropskom filmskom akademijom (EFA), u Kinu „Boka“ ove sedmice otvara vrata najmlađima, donoseći dva uzbudljiva animirana ostvarenja. Počevši od18. novembra, do januara 2026. širom Evrope biće prikazan izbor savremenih i klasičnih filmskih naslova, a posebna pažnja usmjerena je ka djeci i mladima. U tom duhu, Kino „Boka“ prikazaće dva

filma. Dana 25. novembra mališani će moći da se otisnu na „Put oko svijeta za 80 dana“, u 18 sati, uz ostvarenje koje je, inspirisan djelom Žila Verna, režirao Samjuel Turne Simpatični minijaturni Pasepartu je mladi naučnik koji oduvijek sanja da postane veliki istraživač. Jednog dana, on upoznaje Fileasa, žapca koji je prihvatio opkladu da će za 80 dana preći put oko svijeta. Dan kasnije ih očekuje druženje s „P’astanjanom i tri njušketara“, u istom terminu. Režiju potpisuju Toni Garsija i Stiven Hjuz An. R.

PODGORICA – Treba li suditi čovjeku zbog obećanja vječne ljubavi datog u devetnaestoj godini? Što se dešava kada prošlost nakon mnogo godina pokuca na vrata tražeći naplatu emotivnih dugova? To su samo neka od pitanja s kojima su gledaoci napustili Veliku salu KIC-a, nakon premijernog izvođenja predstave ,,Žena od prije“ Gradskog pozorišta 11. novembra, koju je po tekstu Rolanda Šimelfeniga režirao Damjan Pejanović.

U centru drame je Frank – čovjek razapet između mladalačke zakletve i realnosti porodičnog života – kojeg izuzetnom snagom tumači glumac Goran Slavić. Njegova izvedba odlikuje se zrelošću, precizno doziranom emocijom i upečatljivom scenskom energijom. Frankov svijet, simbolično predstavljen kroz scenografiju koja igra, prijeti da se obruši pod teretom neizgovorenih istina i pogrešnih izbora, baš kao i gomila kartonskih kutija kojom je okružen. On je čovjek koji se suočava sa obećanjem vječne ljubavi koje ga sustiže nakon 24 godine.

OBEĆANJA

Slavić je u razgovoru za Pobjedu kazao da su ,,reditelj i ostali vidjeli tu problematiku: da nekome nešto obećaš pa ne ispuniš“. - U tekstu nigdje ne piše da je moj lik kriv zbog toga što ta ljubav nije opstala. Meni je nenormalnije, s druge strane, da ta osoba kojoj je obećana ljubav nakon 24 godine dođe i kaže: ,,Ja sam došla kod tebe, e sad ti da ispuniš ono što si rekao prije 24 godine“. A vidi pritom da imam ženu i sina – kazao je on, dodajući da bi se više osvrnuo na to kako je to kad zreli ljudi daju neka obećanja pa ne ispune, a ne dijete, momčić od 19 godina koji je nekom rekao da će vječno voljeti.

- Ja mislim da to treba, da treba mladi ljudi da se zabavljaju. Da daju ta obećanja. Ako ti ne daš to obećanje, znači da ti ne razmišljaš u tom pravcu i nijesi spreman ni da voliš nekog, ni da budeš sa nekim, niti želiš sa nekim da

Glumac Goran Slavić za Pobjedu povodom uloge Franka Gradskog pozorišta, u režiji Damjana Pejanovića

Prošlost je dobra nauk, a ne opterećenje

Kako si izabrao tako će na kraju i da ti bude, kako si slagao te kutije na kraju će sve iz tih kutija da izađe i da progovori. Ne mora ni da izađe, nego će se sve srušiti na tebe. Frank je negdje pogriješio i zato su se te kutije na kraju obrušile na njega, jer nije pažljivo i precizno gradio svoj život i svoju porodicu –kazao je Slavić

provedeš cijeli život, da gradiš porodicu – kazao je Slavić. On smatra da su vrijeme zabavljanja i velike izgovorene riječi neka vrsta simulacije i pripreme za brak.

- Jer ipak moramo da treniramo za te stvari kako bismo poslije u braku živjeli što bolje i kvalitetnije i da bismo znali koje su prave vrijednosti i što mi želimo. U stvari, mi tada gledamo, želimo i tražimo svog savršenog partnera, nekog s kim želimo da podijelimo i provedemo cijeli život. Zato sam ja Franka gradio na način da čovjek nije ništa kriv, ali je napravio grešku i u jednom i u drugom izboru partnera. On jeste čovjek koji je volio na svoj način, ali upravo očigledno pogrešen izbor partnera mu se kao

Ljudi ne slušaju jedni druge, vide samo ekrane telefona

Problem svijeta u kojem živimo, kako je istakao Slavić, jeste to što ljudi ne slušaju jedni druge.

- Problem današnjeg svijeta, čak i ovog komada, jeste što ljudi ne čuju, ne slušaju jedni druge ili čuju i slušaju ono samo što njima odgo-

bumerang vraća i podsjeća ga da bi možda mogao da živi život drugačije, da nikad nije kasno. Zato se Frank na samom kraju lomi između sadašnje porodice i te žene od prije – rekao je on.

VRIJEME

U predstavi se scene ponavljaju, vraćaju na početak, pa se stiče utisak da se granice vremena time stapaju i brišu. Slavić kaže da su dugo polemisali o poenti vraćanja tih scena, zašto je to pisac baš napisao i zašto se te sce-

ne vraćaju ili se igraju unaprijed, pa se onda igra cijela scena... - Moje mišljenje je kad uradite nešto u životu, pa onda poslije imate popravni a vi to ne uradite, nego uradite isto – to je neka slika tih vraćanja ili igranja unaprijed pa vraćanja u prošlost –istakao je Slavić.

Na pitanje kako neriješeni računi iz prošlosti utiču na naše živote i odluke koje donosimo, Slavić je kazao da i te kako utiču, ali da prošlost treba ostaviti iza sebe.

vara – rekao je on. Čudno je, kaže, kad čovjek uđe u neku fazu u životu pa možda i počne da podrazumijeva neke stvari.

- Tako su i glavni likovi u ovoj predstavi možda počeli da podrazumijevaju jedni druge i nijesu iznova slušali jedno

Predavanje međunarodnog

PODGORICA - Predavanje pod nazivom „Što očekivati od Evropske prijestonice kulture?“ održaće Suzana Žilič-Fišer, bivša direktorica Evropske pri-

jestonice kulture Maribor 2012. i bivša dugogodišnja članica Panela eksperata za dodjelu titule EPK, u ponedjeljak, 24. novembra, u 12 sati u Multimedi-

drugo da bi osvježili i i poboljšali svoj brak i svoj život, tako da definitivno danas mi niti čujemo, niti vidimo... Vidimo vjerovatno samo ekran mobilnog telefona kroz koji nam dolaze sve moguće informacije koje nam nijesu potrebne za život. Likovi u ovoj predstavi niti slušaju niti vide jedni druge, svi žive neke zasebne živote u jednoj porodici – istakao je Slavić.

- Zanimljivo je to pitanje iz ugla: da li nas prošlost ubija, da li nas tišti, da li mi dobro tumačimo prošlost, jer mi na ovim područjima smo jako skloni da se bavimo nekom istorijom i prošlošću. To je lijepo, imamo jako burnu i da kažem malo i tešku istoriju, ali je imamo i to je jako dobro. Volio bih da narod počne da sagledava tu istoriju na način: imali smo to u istoriji, desilo se to i to – okej, super. Da analitički pristupamo tim situacijama, da se neke loše stvari ne vraćaju, ali mi se uhvatimo za neku bitku ili

jalnoj sali IPC Tehnopolis. Suzana Žilič-Fišer je međunarodni ekspert sa bogatim iskustvom u upravljanju velikim kulturnim projektima, razvoju kulturnih strategija i stvara-

nju održivih modela kulturnih politika. Tokom vođenja „EPK Maribor 2012“, radila je na jačanju kreativnih industrija, uključivanju zajednice i razvoju međunarodne saradnje,

Nagrađeni umjetnik pozira pored svog djela

Kadar iz filma „Put oko svijeta za 80 dana“

MLADI MORAJU DA OBEĆAVAJU VJEČNU LJUBAV: Goran Slavić

d Miljanić

od prije“

dobra ako je opterećenje

za neki boj i preponosni smo, a možda je bilo pametnije da se diplomatijom došlo do nekog rješenja, da nijesu ljudi uludo izginuli. Da me neko sad pogrešno ne razumije, ponosni smo mi na sve naše bitke koje smo izvojevali i imali, kažem imali smo jako burnu i tešku istoriju, ali te stvari iz prošlosti treba jednostavno izanalizirati, ostaviti ih u prošlosti i ne treba se vraćati na njih pa da opet idemo i srljamo u iste probleme – istakao je Slavić.

On dodaje da ima osjećaj da se ciklično vrtimo u nekom krugu i da se stalno te stvari vraćaju.

- Pa za 50 godina će se opet iste stvari desiti, onda kažemo neće više, pa bude isto opet za 50 godina... Upravo je razlog što ne umijemo da sagledamo istoriju i da kažemo nećemo više ratovati i nećemo da mrzimo jedni druge – kazao je on. Slavić se zapitao što su uopšte prošlost, sadašnjost i budućnost.

- Patrijarh Pavle je rekao da dok sat ne otkuca ,,tak-tak“, to je budućnost. Kad otkuca – to je prošlost. Nema ni prošlosti ni budućnosti, ima samo sada. Treba da živimo u ovom trenutku, u svakoj sekundi i svakoj minuti, u svakom danu... Prošlost je dobra ako je nauk, ako je opterećenje, nije dobra – kazao je Slavić.

KUTIJE

Slavić je istakao da kad je prvi put vidio scenografiju, kad im je reditelj Pejanović pokazao kako će to da izgleda, odmah je mogao da vidi o čemu se tu radi i da su baš te kutije jak znak za

cijelu predstavu i za lik Franka. - Imao sam priliku nedavno da se selim iz porodične kuće gdje smo živjeli i osjetim i što znači sama selidba, što nosi sa sobom svaki predmet koji uzmete, koji je bio negdje možda zabačen pa vas podsjeti, asocira na neke druge uspomene... To je na primjer u našoj predstavi kamenje za sreću – kazao je on. Prema njegovim riječima, kad se selite iz jedne kuće, imate osjećaj da ti zidovi iz kojih se selite bukvalno govore. - U predstavi je fenomenalno smišljeno da su ti zidovi u stvari kutije i te kutije stvarno mogu da predstavljaju etape, svaka kutija je jedna etapa u životu, svaka kutija može da bude godina, može da bude decenija. Neka kutija je sedmica, možda se u jednoj sedmici desilo više nego u jednoj godini, pa može da se sažme u tu jednu kutiju. Fenomenalno je napravljeno, pogotovo što se na kraju simbolika svih tih godina provedenih zajedno u braku i tih 70 kutija, kako Frank kaže u predstavi, obruši na njega i dođe mu glave – istakao je on. Dodaj da „kako siješ, tako ćeš i da žanješ“. - Kako si izabrao tako će na kraju i da ti bude, kako si slagao te kutije na kraju će sve iz tih kutija da izađe i da progovori. Ne mora ni da izađe, nego će se sve srušiti na tebe. Frank je negdje pogriješio i zato su se te kutije na kraju obrušile na njega, jer nije pažljivo i precizno gradio svoj život i svoju porodicu, svoje odnose unutar porodice – kazao je on. A. RADOVIĆ

NIKŠIĆ - Na sceni Nikšićkog pozorišta, u okviru četvrte večeri 21. „Međunarodnog festivala glumca“, izvedena je predstava „Cyrano“, Hrvatskog narodnog kazališta iz Varaždina.

Predstavu je po Rostandovom tekstu režirao Vito Taufer, a nakon izvođenja, koje je izmamilo aplauze, direktorica pozorišta iz Varaždina Vesna Đikanović na pitanje da li je ovim komadom režiser Taufer ispunio svoju ideju odgovorila je da je on uvijek radio politične i uzbudljive predstave.

- Uvijek su bile komunikativni komadi, živi, koji imaju odnos sa publikom… Ni ovu predstavu ja ne gledam kao jednu romantičnu priču, već o čovjeku koga melje sistem i postavlja pitanje što je to danas umjetnost, s obzirom na to što se sve dešava oko nas. Uvijek smo okruženi ratovima i politikom, potisnuti smo, skršeni… Nije kraj potpuno tragičan već postavlja pitanje – što je to emocija, što je riječ u pozorištu, kultura. Pitamo se šta je u cijelom svijetu kultura, kakva nam je sloboda, a izuzeno je lično i kolektivno pitanje. Riječ je o velikom tekstu i zato tako dugo opstaje. Predstava je izuzetno direktna, zanimljiva, komad koji polemiše s nama i ona je teatar današnjice - istakla je Đikanović.

Glumac Pavle Matuško kazao je da su igrali desetak pu-

Uvijek smo okruženi ratovima i politikom

ta ovu predstavu i da su ponovo ušli punim srcem. - Što vrijeme više odmiče sve je ljepše igrati ovaj komad. Nedavno je predstava postavljena, ali već smo uigrani - kazao je Matuško.

Bila je ovo prilika da se čuje i savršena muzika, spoj svijetla i igre. Kako se čulo na okruglom stolu nakon predstave, iza kompletnog projekta vidi se veliki tim, jer su kosti-

mi bili sjajni, kao i scena, a nije se išlo u preveliku patetiku. Dramaturgiju potpisuje Vesna Đikanović, koja je zajedno sa Vitom Tauferom uradila i adaptaciju teksta. Scenografiju potpisuje Urša Vidic, kostimografiju Alan Hranitelj, kompozitori su Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, Vesna Kolarec je dizajnerka svjetla, Ivan Duić autor vajarskih radova, dok

je učitelj mačevanja Lovro Buva. Asistentkinja kostimografa je Žarka Krpan, a autor fotografija Marko Ercegović Glumački ansambl čine: Karlo Mrkša, Helena Minić-Matanić, Marinko Leš, Pable Matuško, Lovro Rimac, Filip Eldan , Robert Španić , Nikša Eldan, Petar Burek, Benjamin Bencek , Borna Loborec , Nikša Premuš i Vlaho Srijense Ra. P.

Evropska filmska akademija predstavila nominacije za predstojeću dodjelu prestižnih nagrada

Najviše šansi za Trira, Lakšea, Panahija i Šilinskog

PODGORICA - Evropska filmska akademija objavila je nominacije za glavne kategorije predstojećeg 38. Evropskog filmskog festivala, koji će biti održan 17. januara u Berlinu.

Favoriti su najhvaljeniji i najnagrađivaniji evropski filmovi sa ovogodišnje konkurencije u Kanu: Joakim Trir i njegov dobitnik Velike nagrade žirija „Sentimental Value“, Oliver Lakše sa filmom koji je osvojio Nagradu žirija „Sirāt“, Džafar Panahi, dobitnik Zlatne palme za „It was just an Accident“, i Maša Šilinski, či-

ji je film „Sound of Falling“ nagrađen Nagradom žirija. Zanimljivo je da su svi ovi filmovi predloženi za naredne Oskare, predstavljajući redom Norvešku, Španiju, Francusku i Njemačku.

„Sentimental Value“ se takmiči za nagrade u pet kategorija, uključujući Evropski film, Evropskog reditelja i Evropskog scenaristu, kao i Evropsku glumicu za rad Renate Reinsve i Evropskog glumca za Stelana Skarsgarda. Odmah iza njega je „Sirāt“, koji učestvuje u četiri kategorije (Evropski film, Evropski re-

ditelj, Evropski scenarista i Evropski glumac za izvedbu Sergija Lopeza), a blizu su i „It was just an Accident“ i „Sound of Falling“, oba prisutna u tri kategorije (Evropski film, Evropski reditelj i Evropski scenarista).

što je grad učinilo prepoznatljivim na evropskoj kulturnoj mapi. Kao bivša članica Panela eksperata Evropske komisije, dugi niz godina učestvovala je u evaluaciji i odabiru evrop-

skih gradova kandidata za ovu prestižnu titulu. Na predavanju će biti riječi o tome kako se grad priprema za godinu titule EPK, koji su najvažniji kriterijumi i izazovi, kakve koristi i promjene ovaj proces može donijeti zajednici i koje lekcije iz Maribora i drugih EPK primjera mogu biti posebno korisne danas. A. Đ.

Drugi filmovi koji su se našli u glavnim kategorijama uključuju „La Grazia“ Paola Sorentina, nominovan u kategoriji Evropskog scenariste i Evropskog glumca, zahvaljujući radu Tonija Servila, koji je ovu nagradu već osvojio dva puta (za svoje ranije saradnje sa Sorentinom, „The Great Beauty“ i „Il Divo“, u dvostrukoj kandidaturi zajedno sa filmom „Gomorrah“). „The Voice of Hind Rajab“ Kauter Ben Hanije, dobitnik Velike nagrade žirija u Veneciji, drugi je igrani film nominovan za Evropski film, a Jorgos Lantimos je drugi reditelj u trci za Evropskog reditelja (nagradu koju je već osvojio za „The Favourite“), za svoj rad na filmu „Bugonia“. Spisak dobro poznatih i omiljenih glumaca takođe se našao u glumačkim kategorijama, pored već pomenutih,

uključujući Madsa Mikelsena za „The Last Viking“, Valeriju Bruni Tedeški za „Duse“, Viki Krips za „Love Me Tender“, Leu Driker za „Case 137“, Leoni Beneš za „Late Shift“ i Idana Vajsa za „Franz“. Kategorija Evropsko otkriće – Prix FIPRESCI ponovo ističe širok spektar interesantnih i hvaljenih debitantskih filmova, uključujući „My Father’s Shadow“ Akinole Dejvisa mlađeg (specijalno priznanje Caméra d’Or u Kanu), „On Falling“ Laure Karere (nagrada za najbolju režiju u San Sebastijanu), „One of Those Days When Hemme Dies“ Murata Fıratoglua (Specijalna nagrada žirija u venecijanskoj sekciji Orizzonti), „Little Trouble Girls“ Urške Đukić, „Sauna“ Matijasa Broa, prikazan na Sandensu, i „Under the Grey Sky“ Mare Tamkovič, prikazan na Tribeki. Na kraju, kategorije Evropski dokumentarni film i Evropski animirani film - čiji se filmovi takođe takmiče za Evropsku filmsku nagradu drugu godinu zaredom - obuhvataju naslove poput „Afternoons of Solitude“ Alberta Sere, dobitnika Zlatne školjke u San Sebastijanu, i „Arco“ Uga Bjenvnoa, dobitnika Kristalne nagrade u Anesiju, među drugim hvaljenim ostvarenjima. A. Đ.

Ana Vujošević i Goran Slavić u predstavi „Žena od prije“

Scena iz predstave „Cyrano“

Kadar iz filma „Sentimental Value“

Ministri spoljnih poslova Kine i Kirgistana održali prvi strateški dijalog

Vang: Spremni da prodube saradnju

BIŠKEK - Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji i njegov kolega Kirgistana Žinbek Kulubajev održali su prvi strateški dijalog u Biškeku (Kirgistan).

Vang je rekao da je uspostavljanje mehanizma strateškog dijaloga konkretan korak u sprovođenju konsenzusa koji su postigli šefovi dvije države i da će promovisati dalje jačanje strateškog uzajamnog povjerenja, strateške koor-

dinacije i razvoja strateške saradnje.

- Kina je spremna da produbi kontakte i saradnju sa Kirgistanom na međunarodna pitanja i u potpunosti podržava Kirgistan za rotirajućeg predsjednika Šangajske organizacije za saradnju - dodao je Vang.

Kulubajev je rekao da se Kirgistan pridržava principa „Jedne Kine“ i da je spreman da sarađuje sa Kinom na promociji saradnje na osnovu inicijative

„Pojasa i puta“, produbljivanje saradnje u trgovini i investicijama, poljoprivredi i rudarstvu, ubrzavanje izgradnje željeznice Kina-Kirgistan-Uzbekistan, kao i jačanje ljudske i kulturne razmjene. Kirgistan je spreman za blisku saradnju sa Kinom kako bi aktivno realizovao četiri Globalne inicijative koje je predložila kineska strana, ojačao koordinaciju u okviru UN i doprinio daljem razvoju kinesko-centralnoazijskog mehanizma.

Sa sastanka u Biškeku

Predsjednica Vjosa Osmani raspustila Skupštinu Kosova

Slijede vanredni izbori

21. ili 28. decembra

PRIŠTINA - Kosovska

predsjednica Vjosa Osmani potpisala je juče odluku o raspuštanju Skupštine, nakon što kandidat za premijera Gljauk Konjufca nije uspio da formira vladu u srijedu, u drugom pokušaju Samoopredjeljenja.

Odluka je donijeta nakon sastanka sa liderima političkih partija koje imaju poslanike u Skupštini, čiji je cilj bio određivanje datuma vanrednih parlamentarnih izbora.

Na sastanku su, prenosi Kossev, učestvovali lideri Demokratske stranke Kosova (PDK), Demokratske lige Kosova (LDK), Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i Nisme Socijaldemokrate. Prema Ustavu Kosova, vanredni izbori moraju biti održani najkasnije 40 dana od dana raspisivanja. U političkim krugovima kao mogući datumi pominju se 21. i 28. decembar, piše N1. Lider Nisme, Fatmir Ljimaj, kako javlja Koha, pozvao je građane da analiziraju proteklih devet mjeseci od prethodnih izbora i kazne one koji su odgovorni za neuspostavljanje institucija. Ljimaj je naveo da

će njegova stranka učestvovati na vanrednim izborima, bilo samostalno, bilo u koaliciji, i dodao da će se odlučiti u kojem pravcu će Nisma ići. Pr edsjednik PDK, Bedri Hamza, izjavio je da je predložen 21. decembar kao datum održavanja izbora kako se ne bi gubilo više vremena. Predsjednik AAK, Ramuš Haradinaj, potvrdio je da će njihova stranka ići samostalno na izbore i dodao: „Dati su prijedlozi 21. i 28. decembar. Pošto je izgubljeno mnogo vremena i zbog akumuliranih budžetskih tema, predlažemo 21. decembar. Na ovaj način dobijamo nedjelju dana za nastavak budžetskih odluka. Nećemo tolerisati nikoga ko blokira formiranje institucija.“ Političke partije zatražile su od Osmani da što prije odredi datum izbora, a opozicioni lideri, zajedno sa analitičarima, krive Osmani za to što je i drugi put povjerila mandat Samoopredjeljenju za izbor nove vlade, bez jasnih garancija da imaju većinu. Tek u oktobru 2025. predsjednica Vjosa Osmani formalno je dala mandat Kurtiju da pokuša sastaviti novu vladu, nakon što je, kako je to vlast tvrdila,

postignut puni sastav Skupštine, čime je prekinut višemjesečni zastoj. Međutim, stručnjaci za tumačenje Ustava su u više navrata isticali ono što je i sama Srpska lista naglašavala – da je izbor Nenada Rašića bio neustavan.

Pokušaj formiranja vlade propao je i krajem oktobra kada Kurti nije uspio obezbijediti neophodnu većinu od 61 glasa za poziciju premijera. Predloženi kabinet je dobio 56 glasova za i 52 protiv, uz četiri odsutna poslanika.

Sa prekjučerašnjim pokušajem, po drugi put je propalo izglasavanje nove vlade.

Priredila: R. U.–I.

Petak, 21. novembar 2025.

AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST

Broj: 0405-5295/3 Podgorica 20 11.2025. godine

OBAVJEŠTENJE

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (u daljem tekstu: Agencija) je shodno članu 3 stav 1 tačka 1 i članu 4 stav 1 Pravilnika o sprovođenju javnog konkursa i uslovima za određivanje operatora univerzalne usluge („Sl list CG“, broj 63/25) donijela Odluku o sprovođenju javnog konkursa za određivanje operatora univerzalne usluge. Shodno članu 3 stav 1 tačka 3 istog Pravilnika Agencija je objavila 20.11.2025. godine Konkursnu dokumentaciju o sprovođenju javnog konkursa za određivanje operatora univerzalne usluge broj 0405-5295/2 od 20.11.2025. godine (u daljem tekstu: Konkursna dokumentacija) čime se smatra da je postupak javnog konkursa zvanično otpočeo

1. Predmet javnog konkursa

Predmet javnog konkursa je određivanje operatora za pružanje univerzalnih usluga na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore ili na dijelu teritorije Crne Gore na period od tri (3) godine. Javni konkurs se pokreće radi određivanja operatora univerzalne usluge za pružanje sljedećih univerzalnih usluga:

1.1. pristup usluzi odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu i usluzi govorne komunikacije, propisanog kvaliteta, koje treba da su na teritoriji Crne Gore dostupne svim potrošačima po pristupačnim cijenama, bez obzira na njihov geografski položaj, uključujući i osnovni priključak na elektronsku komunikacionu mrežu na fiksnoj lokaciji Ponuđač može da dostavi ponudu za cjelokupnu teritoriju ili za dio teritorije Crne Gore (za jednu ili više opština).

1.2. pružanje usluge univerzalnog imenika (u daljem tekstu: univerzalni imenik) i univerzalne službe za davanje informacijа o telefonskim brojevima korisnika (u daljem tekstu: univerzalna služba informacija).

U skladu sa Zakonom, član 45 stav 8, područje primjene univerzalne usluge može se proširiti na krajnje korisnike koji su preduzetnici, mala i srednja preduzeća i neprofitne organizacije. Univerzalna usluga je usluga odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu i usluga govorne komunikacije, propisanog kvaliteta, koje su na teritoriji Crne Gore dostupne svim potrošačima po pristupačnim cijenama, bez obzira na njihov geografski položaj, uključujući i osnovni priključak na elektronsku komunikacionu mrežu na fiksnoj lokaciji. Univerzalna usluga se pruža na tehnološki neutralnoj osnovi, primjenom načela objektivnosti, transparentnosti, srazmjernosti i nediskriminatornosti i uz što manje narušavanje konkurencije na tržištu.

Ponuđač može dostaviti ponudu za pružanje jedne ili više usluga iz opsega univerzalnih usluga, koje su predmet ovog javnog konkursa, i za svaku univerzalnu uslugu za čije pružanje konkuriše, ponuđač mora Agenciji dostaviti odvojenu ponudu, u skladu sa Konkursnom dokumentacijom. Konkursna dokumentacija za određivanje operatora univerzalnih usluga se nalazi na internet stranici Agencije: www.ekip.me u dijelu koji se odnosi na univerzalnu uslugu

2. Uslovi za učešće na javnom konkursu

Pravo učešća na javnom konkursu ima pravno ili fizičko lice koje je operator i koje je upisano u registar kod Agencije za pružanje javne elektronske komunikacione mreže i/ili usluge ili povezane opreme.

3. Procedura za podnošenje zahtjeva za objašnjenje Konkursne dokumentacije i dostavu odgovora i objašnjenja Agencije

Učesnici na javnom konkursu mogu tražiti pojašnjenje Konkursne dokumentacije najkasnije deset dana prije isteka roka određenog za dostavu ponuda podnošenjem pisanih zahtjeva za objašnjenje Konkursne dokumentacije (u daljem tekstu zahtjevi). Zahtjevi se mogu podnositi putem elektronske pošte, preporučenom poštom ili direktnim podnošenjem Agenciji do 12 12.2025. godine.

Agencija je dužna da odgovori na pravovremeno dostavljene pisane zahtjeve za objašnjenje Konkursne dokumentacije u roku od pet radnih dana od dana prijema pisanog zahtjeva, objavljivanjem odgovora na internet stranici Agencije

4. Rok i način podnošenja ponude

Ponude se dostavljaju svakog radnog dana od 9:00 do 13:00 časova zaključno sa 22 12.2025. godine do 11:45 časova (CET), neposrednom predajom na arhivi Agencije na adresu Agencije Bulevar Džordža Vašingtona br. 56, 81000 Podgorica. Blagovremenom ponudom smatra se ponuda koju je Agencija primila zaključno sa 22 12.2025. godine do 11:45 časova (CET) Ponuđač dostavlja ponudu u originalu u papirnoj formi, kao i skeniranu ponudu na fleš memoriji, u zapečaćenoj koverti u skladu sa Konkursnom dokumentacijom.

Javno otvaranja ponuda biće održano 22 12.2025 godine u 12:00 časova (CET) u prostorijama Agencije

5. Kriterijumi za razmatranje ponuda

Prilikom razmatranja ponuda i ocjenjivanja koji od ponuđača nudi najpovoljnije uslove pružanja univerzalne usluge uzeće se u obzir sljedeći kriterijumi:

1. Osposobljenost za pružanje univerzalne usluge; 2. Troškovi pružanja usluge; 3. Cijena usluge; 4. Tehnološke mogućnosti mreže.

6. Postupak razmatranja i vrednovanja ponuda i donošenje rješenja o određivanju operatora univerzalne usluge Postupak razmatranja i vrednovanja ponuda do određivanja operatora univerzalne usluge nije javan.

Agencija donosi rješenje najkasnije u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda. U slučaju da Komisija ne može da odredi operatora na osnovu dostavljenih ponuda ili se ne dostavi nijedna ponuda, Agencija će donijeti rješenje o određivanju operatora univerzalne usluge na osnovu Analize kvaliteta pružanja univerzalnih usluga koja je dostupna na internet stranici Agencije www.ekip.me u dijelu koji se odnosi na univerzalnu uslugu

Operator univerzalne usluge, određen rješenjem Agencije donijetim prije pokretanja postupka javnog konkursa dužan je da nastavi sa pružanjem usluge pod uslovima utvrđenim tim rješenjem, do donošenja novog rješenja, kako bi se obezbijedio kontinuitet u pružanju univerzalne usluge korisnicima.

7. Kontakt: Telefonski broj: +382 (0) 20 406 737

Email: univerzalna.usluga@ekip.me

Internet adresa: www.ekip.me

Propao pokušaj formiranja Vlade, građani će opet na birališta

Iz Uprave za saobraćaj od gradskog preduzeća

Vodovod i kanalizacija očekuju pomoć u prevazilaženju problema sa vodovodom, kako bi radovi u prvoj fazi budućeg bulevara bili završeni u što kraćem roku

Radovi u okviru izgradnje prve faze budućeg bulevara u koji će biti transformisana sadašnja Ulica Vojisavljevića na Zabjelu odvijaju se usporenom dinamikom. Iz Uprave za saobraćaj navode da su uzrok toga problemi sa postojećim vodovodnim instalacijama, kao i obilne padavine proteklih dana, pa je već sada izvjesno da posao neće biti završen do kraja godine, kako je ranije najavljivano. Očekuju od ljudi u gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija d.o.o. Podgorica da im pomognu u prevazilaženju problema sa vodvodom, kako bi radove u prvoj fazi ulice završili u što kraćem roku. Juče oko 11 sati na gradilištu u Ulici Vojislavljevića građevinske mašine bile su parkirane, a od radnika ,,Crnagoraputa“ nije bilo ni traga.

PROBLEMI

Svetlana Janjević iz Uprave za saobraćaj kazala je za Pobjedu da od gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija očekuju da naprave intervenciju na polovini dionice postojećeg vodovoda, kako mještani ovog dijela grada ne bi ostajali bez vode usljed kidanja vodovodnih cijevi tokom iskopa. - Za radove su veoma značajne tzv. poprečne veze, ali na pola trase je problematičan postojeći cementno-azbestni vodovod, pa čekamo rješenje od gradskog Vodovoda, odnosno odluku da li će napraviti svojevrstan ,,bajpas“ ili će isključiti vodu da bi se tu moglo dalje raditi. Ovo će uticati na dinamiku radova, jer kad se rade poprečne veze taj se vodovod

Iz Uprave za saobraćaj kažu da prva faza radova na budućem bulevaru

Vojislavljevića neće biti završena do kraja ove godine

Problemi sa vodovodom i kiša usporavaju radove

potkopava, a kako je od takvog materijala, onda dođe do pucanja cijevi. Ako bi Vodovod napravio taj „bajpas“ i omogućio da mještani konstantno imaju vodu, onda bismo mogli da izvodimo poprečne veze, odnosno da se kompletira fekalna kanalizacija. Očekujemo da se Vodovod uključi, kako bi građani konstantno imali vodu na ovoj polovini dionice. Takođe, potrebno je i da CEDIS izmjesti dio kablova koji su otkriveni tokom radova, a oni to ne mogu da rade po ovoj kiši – objasnila je Janjević, uz napomenu da i obilne padavine ovih dana usporavaju radove.

Ona je naglasila da se ulažu napori da makar jedan dio saobraćajnice bude završen do kraja godine.

- Svima je u interesu da se to što prije završi, da se zatrpa fekalna kanalizacija kako bi mogla da se priprema izgradnja saobraćajnice. Za to je neophodno završiti tj. uspostaviti poprečne veze kako bi se okna postepeno mogla zatrpavati i završavati. Jasno je da će se radovi odužiti zbog ovih

problema i da nećemo uspjeti završiti obje kolovozne trake. Radićemo na tome da se završi makar jedna kolovozna traka, kako bi njome mogao funkcionisati saobraćaj – zaključila je Janjević.

RADOVI

Iz Uprave za saobraćaj su izjavili krajem oktobra za Pobjedu da se izvode radovi u dužini od nekih 700 metara – u dijelu gdje se Ulica Vojislavljevića ukršta sa Ulicom kralja Nikole na istočnoj strani (u blizini HDL-a) do raskrsnice sa Ulicom princeze Ksenije na zapadnoj strani (u blizini bivše fabrike ,,19. decembar“). Kako su naveli, radi se fekalna kanalizacija, na desnoj kolovoznoj traci (gledano iz pravca bivše fabrike ,,19. decembar“ prema kružnom toku), koja će ići kroz buduću saobraćajnicu. Radovi na njoj se privode kraju, postavljaju se cijevi, zatrpava se, kako bi se moglo raditi kasnije na toj strani izmještanje vodovoda i ostalih postojećih instalacija, da se gradi nova atmosferska kanalizacija. Prije tih radova iz-

mještene su instalacije jake i slabe struje na lijevoj strani gradilišta (gledano iz pravca bivše fabrike ,,19. decembar“ prema kružnom toku), nakon čega je osposobljena ta strana kako bi gradilište moglo funkcionisati. Tada su kazali kako očekuju da odmah nakon završetka prve faze nastave radove na drugoj dionici.

- U saznanju smo da Glavni grad poziva vlasnike parcela i završava proces eksproprijacije i u nastavku Ulice Vojislavljevića, gdje treba da radimo dalje, od raskrsnice sa Ulicom princeze Ksenije do narednog planiranog kružnog toka, koji će biti u nastavku ulice poslije izložbenog salona kompanije ,,Cerovo“ – poručili su iz Uprave za saobraćaj. Dok se izvode radovi na prvoj dionici građani sa jedne na drugu stranu naselja prelaze preko postojeće pasarele koja je negdje po sredini gradilišta. Za vozače se pušta saobraćaj iz Ulice princeze Ksenije do stambenih zgrada u blizini, jer građani nemaju drugog pristupa svojim stanovima, kao i poslovnim prostorima

Svakodnevne saobraćajne gužve u Ulici 27. marta

Dok se (ne) izvode radovi u okviru prve faze izgradnje bulevara, u dijelu gdje se Ulica Vojislavljevića ukršta sa Ulicom kralja Nikole, od ,,HDL-a“ do raskrsnice sa Ulicom princeze Ksenije, saobraćaj se odvija okolnim saobraćajnicama. Zbog toga su svakodnevno velike saobraćajne gužve, najviše u Ulici 27. marta, posebno u dijelu ispred Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“, gdje su od ukupno četiri saobraćajne trake na dvijema obilježena parking mjesta. Takva situacija naročito je izražena kada pada kiša, kako je ovih dana.

Gužva u dijelu Ulice 27. marta kod OŠ ,,Vuk Karadžić“

u tim zgradama, a tako će biti praktično do kraja izvođenja radova.

ULAGANJA

Predstavnici Vlade i Glavnog grada 12. maja ove godine ozvaničili su početak pripremnih radova na izgradnji bulevara Vojislavljevića, a radovi su krenuli početkom juna. Planirani rok za završetak izgradnje kompletne trase budućeg bulevara Vojislavljevića je 18 mjeseci. Radovi će biti izvedeni na dužini od 3,2 kilometra, sa četiri saobraćajne trake, obostranim trotoarima, biciklističkim stazama, zelenim pojasom i pratećom infrastrukturom.

- Širina bulevara će biti između 24 i 26 metara. Gradiće se kolovozi sa po dvije saobraćajne trake po tri i po metra, zna-

či 14 metara kolovozne trake, razdjelno ostrvo po sredini od metar i po do četiri i po metra, u zavisnosti od situacije na terenu i planiranih raskrsnica. Predviđeni su trotoari širine po dva metra, biciklističke staze širine jedan metar sa razdjenim ostrvom širine jedan metar između kolovoza i biciklističkih staza. Planirana je izgradnja tri kružne i tri četvorokrake raskrsnice, sve nove instalacije i rasvjeta –saopšteno je iz Uprave za saobraćaj, uz napomenu da pasarela ostaje, jer je u periodu kad je građena prilagođavana gabaritima planiranog bulevara. Vrijednost radova je 14,5 miliona eura, sa PDV-om, od čega 65 odsto snosi Vlada, a preostali dio Glavni grad. Izvođač radova je kompanija ,,Crnagoraput“. I. MITROVIĆ

Predsjednik opštine Tuzi Lindon Gjelaj juče se obratio javnosti saopštenjem u kojem je iskazana zabrinutost i odlučno protivljenje odluci Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI), koje je izdalo građevinsku dozvolu za deponiju Livade na, kako je

ocijenio, potpuno nezakonit način i u suprotnosti sa temeljnim principima pravnog poretka naše države. - Ovaj postupak predstavlja jasan primjer nepoštovanja zakona Crne Gore i nedopustivog zadiranja u isključive nadležnosti Opštine Tuzi. Građevinska dozvola je izdata na osnovu saglasnosti i obavještenja koje

je Ministarstvu dostavio Glavni grad Podgorica, iako se predmetna lokacija nesporno nalazi na teritoriji opštine Tuzi, teritoriji na kojoj Glavni grad nema nikakvu zakonsku nadležnost – navedeno je u saopštenju. Gjelaj smatra kako činjenica da deponija Livade plaća poreze Opštini Tuzi a ne Glavnom gradu potvrđuje da je postupanje

Ministarstva i Glavnog grada pravno neodrživo i suprotno važećim propisima. - Ovakvim postupanjem Ministarstva i Glavnog grada Podgorica ne samo da se ignorišu nadležnosti Opštine Tuzi, već se direktno podriva autonomija lokalne samouprave, čime se krše i ustavni i zakonski principi na kojima počiva

sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori. U takvim okolnostima, Opština Tuzi je primorana da zaštiti svoja prava i nadležnosti garantovane Ustavom i zakonom, koristeći sve raspoložive pravne mehanizme. Opština će zato pokrenuti postupak pred nadležnim sudovima, sa zahtjevom da se utvrdi da je izdata građevinska dozvola nezakonita i da kao takva ne može proizvoditi pravna dejstva. Istovremeno, zatražiće se donošenje privremene mjere kojom bi se obustavili svi radovi na predmetnoj lokaciji

do pravosnažnog okončanja sudskog postupka – navedeno je u saopštenju. Opština Tuzi, naglašava se u saopštenju, neće dozvoliti da bilo ko, mimo zakona, odlučuje o njenoj teritoriji i o interesima njenih građana - Građanima opštine Tuzi poručujem da ćemo, zajedničkim snagama i u skladu sa pravnim poretkom, odbraniti našu opštinu od nezakonitih odluka i zaštititi javni interes, životnu sredinu i razvojnu perspektivu našeg kraja – poručio je predsjednik opštine Tuzi. H. P.

Juče na gradilištu u Ulici Vojislavljevića

Ritam od tri bijela bljeska na svakih deset sekundi. E, to crnogorskim pomorcima znači samo i jedino, da su stigli kući. Kad prođeš Otrantska vrata, kad zakoračiš barkom u Jadran, prvo svjetlo koje vidiš, negdje desno. Tri bijela bljeska sa Mendre. Znak da je sve prošlo dobro i da si tu, kod svojih.

Cijelih je 21 godinu, i još kusur, jedini crnogorski svjetioničar u istom krevetu zanoćio. Za 21 godinu, u dvije noći se desilo da svjetlo stane. Znaš kako udari grom na svjetioniku? Krenu varnice iz utičnica, a onda... Kao da neko, tu u sred sobe, baci bombu.

A on - sam u kući. Najbliži komšiluk? Odatle dva ili više kilometara. Od jedinog svjetionika sa živom posadom na južnom Jadranu. Ili: jedinom preostalom. Dvije decenije i više u istom krevetu svake noći. Zadatak: da se centru Uprave pomorske sigurnosti javi prvo u 23 časa, pa dva sata iza ponoći... I onda još jednom, u osam časova. E, onda može kući, porodici, u Ulcinj. Ili je kuća tu, na svjetioniku?

Prvo će vam na Valdanosu, na putu ka svjetionika reći, kao da je to nešto najobičnije: eto tu, u uvali, bila je glavna gusarska luka. Ni mletačko, ni tursko... Piratsko. ,,A na rtu, tamo đe kuda zaputili...“. Tamo, još od Osmanlija, bilo je obalno svjetlo. Da ne vjeruješ: kućica za čuvara svjetla, kao mali svjetionik. I tako vjekovima. I još dalje, vjekovima. Oni ribari će vam još reći, da tu već valja pod talase pogledati. A tamo u uvali, kažu, na dnu su olupine nekih starogrčkih i rimskih antičkih brodova. Kazaće vam i da je dolje i jedna podmornica ostala. Pored stare obale ostaci, temelji manje crkve: lokalci će vam i za nju reći, da je predanje da su je stari Grci gradili. E da, cijelom prostoru uvale Valdanos i nije bilo ozbiljnijih arheoloških istraživanja. Ali znaš da je sve to drevno i da će tako ostati i... Dolje antičke olupine, jedna tiha uvala kao piratsko utoči-

Petak, 21. novembar 2025.

Mendra - naš jedini svjetionik sa ljudskom posadom, šiban ljutim gromovima i milovan

Svjetlo na putu do

Najbliži komšiluk? Odatle dva ili više kilometara. Od jedinog svjetionika sa živom posadom na južnom Jadranu. Ili: jedinom preostalom. Dvije decenije i više u istom krevetu svake noći. Zadatak: da se centru Uprave pomorske sigurnosti javi prvo u 23 časa, pa dva sata iza ponoći... I onda još jednom, u osam časova. E, onda može kući, porodici, u Ulcinj. Ili je kuća tu, na svjetioniku?

šte. I gore, na rtu, svjetionik. Tri bijela bljeska. Ima ta duga putna staza, kao napola asfaltiran a napola zemljani, finom travom posut put od kilometar i po, možda i dva, koja od plaže na Valdanosu vodi dalje, ka rtu... Vjerujte, nema tog puta, te tačke civilizacije, sa koje možete vidjeti jedini crnogorski svjetionik. Ali taj sjenoviti i tihi put jedino vodi ka njemu. Od plaže do Mendre, taj put svjetioničar sam održava. Ljeti, na početku staze i dolje kod plaže, nerijetko bude i znak o zabranjenom prolazu - kaže, eto čisto da silni turisti ne bi stalno mir mjesta remetili. Nije da mu posjetioci smetaju, nije da ih neće sve ugostiti. Nijesmo tog dana Stanka, Tara Stojanovića na svjetioniku zatekli. Onaj period od osam ujutru do 11 uveče - to je najčešće njegovo slobodno vrijeme koje starom drugu svih namjernika nijesmo željeli remetiti. Ako tad nije na Mendri, onda je u Ulcinju, pet kilometara odatle, gdje mu je porodica.

* * *

I šta je još posao svjetioničara? Pa, ako udari grom (a kakve se sve struje i oluje tu vrte, oko rta Mendra!), ako nestane struje - optika na vrhu ne smije biti duže od četiri minuta bez sijalice. I ona javljanja Obalnoj straži. Sve što primijeti na moru, Taro će javiti. O brodovima koje primijeti, o olujama... I o krivolovcima, da. Pa se, u tih dvadeset i kusur godina, desila i zabilješka o davljenicima, o utopljenicima. Kaže, bila je to neka mala barka nekih izbje-

glica iz Hrvatske. Nijesu, na kraju, tu koču iz mora ni izvadili, koliko je bila dotrajala. Nekada je kod nas bilo još svjetionika sa svjetioničarima. Na Volujici, gore kod Bara. Na ostrvu Sveti Nikola, kod Budve. Tamo su bile generacije svjetioničara, Rafailovića. Svaki od njih, od udara groma, tamo je gorio i preživio i vraćao se opet. A kada

je, početkom sedamdesetih i jednog posljednjeg decembarskog dana, taj svjetionik u lučko svjetlo pretvoren, kad više nije bilo potrebe za ljudskom posadom već svjetlo postalo automatizovano - teško se Rafailovićima bilo od svog svjetionika opraštati. Da znate samo, kakvu arhivu, fotografije, uspomene, sa tog mjesta čuvaju.

Pa onda znaš i da je Taru, ovdje na Mendi, kod Valdanosa i kraj Ulcinja, to nije samo posao. Da je svjetionik dom, u kom se ne osjeti usamljen, pa iako je komšija na dva i kusur kilometara odatle...

A kad je prvog dana tu došao, silne su noći prošle da je uopšte i mogao zaspati. Džaba znaš, da nema nikog i ničega, kilometrima odatle. On gore,

sam u sobi, a dolje na vratima nešto kao zalupa. Siđe, pogleda - ništa. I tako noćima. Sad, godinama i decenijama kasnije, često ni vrata ne zaključa. Po dvije spavaće sobe na oba sprata svjetionika. Suštinski, dva stana. Taro je, od 1886. kada je svjetionik zvanično otvoren (a ta brojka stvarno ništa ne znači - jer je vjekovima ranije postojao onaj mali,

Piše: Stojan STAMENIĆ

Pogled na jedini svjetionik sa ljudskom posadom na našoj obali

Terasa rta Mendra sa koje se pruža otvoreno more

Moćne sijalice dometa preko 40 kilometara

kuće

za vladavine Osmanlija) - peta posada Mendre. Tek u svojoj 100. godini svjetionik je, 1985, struju dobio. Prije toga je bio na plin... Pa je postojala stvarna potreba, da kao jedna posada na svjetioniku rade dvije porodice. I tako su se svjetioničari stalno na poslu smjenjivali.

Mislite da ima bolje lokacije od Mendre za film? Neki su producenti iz Italije dolazili, raspitivali se za lokaciju jednog horor-trilera... I nijesu se vraćali.

A znate šta je uvijek osjećaj, kada se spustite drumom do Valdanosa, pa odatle produžite ka Mendri? To, da poželite, da dom jedinog crnogorskog svjetioničara ostane dobro čuvana tajna. Da ga svakakvi ne otkrivaju, da ga ne mijenjaju, ili valorizuju, ili... Ali, opet, nije da Taro ne voli posjetioce.

Mislio je i predlagao, prije prerane smrti, jedan njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi, da se sve od Valdanosa i Mendre, obodom obale, pruži jedna staza za pješake. I tu bi svjetionik bio najdivnija tačka. Ništa sad od toga. Crnogorska obala ima jedan svjetionik sa ljudskom posadom i 176 lučkih svjetala. Svako, ali svako od njih ima neku svoju i sasvim ljudsku priču. Hrvati, na primjer, od svojih starih svjetionika na Jadranu rade sasvim dobar turizam - turisti najčešće stignu brodovima, imaju opciju da spavaju u sobama svjetioničarskih domova... I ostanu po nekoliko dana. Rijetko ko se ne vrati. Samo što, evo stvarno molba - nemojte ka Valdanosu i Mendri ići onako, kako bi vam navigacija pokazala ili vam velika većina rekla. Najlakša opcija je - magistralom

od Bara do Ulcinja, pa nakon Kruča i Kruta jedno skretanje desno, jasno obilježeno za Valdanos... E, pa ne tuda! Vjerujte, jedini pravi put ka svjetioniku je iz centra Ulcinja. Sa onog malog kaldrmisanog kružnog toka, u sjenci džamije i sat-kule malo dalje, gdje jedan krak vodi ka Maloj plaži i Starom gradu... A drugi, praktično pravom linijom - direkt ka Valdanosu. E, tih pet kilometara... To je jedna tišina koja potire i svaku vremensku odrednicu i spaja udaljene vjetrove. To je put kroz drevne maslinjake.

Kažu, preko je 80.000 stabala masline u uvali Valdanos i okolini, ka Ulcinju. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu. I još kažu, tu je oko 18.000 stabala prosječne starosti od 800 godina! Onih, koje su zapamtile one srednjovjekovne gusare, na razmeđu Venecije i Turske. I neke masline, tu, koje pamte i antičke brodove. Mještani će vam reći, neke 2.000 godina stare su donijete iz grčkih gradova-država. I vjerujte, sva ova priča o velikim brojkama i još većim godinama, samo zato... Što ta tišina i ta ljepota Maslinade ne staje u riječi. I samo takav je put dostojan, do Valdanosa pa do svjetionika.

A između Valdanosa i Starog grada, na putu one nedosanjane staze njemačkog biologa... Neka imena malih plaža i uvala koja su čista egzotika. Džemilina plaža. Crnogorsko guvno. Bašbuljuk i Staro-ulcinjska plaža. I najljepša, kažu, ljekovita Ženska plaža. Nauka utvrdila - mjesto bogato vodonik-sulfidom, pa sumporno jedinjenje i jod iz morske vode ljekovito djeluje. Tu dolaze žene koje se dugo nadaju roditeljstvu.

Ako bi ljubav ovdje, na Valdanosu, svjetioniku i ka Ulcinju, bila priča o trajanju, istrajavanju i brizi... Još više je priča o nadi. Treba neke tihe snage za nešto takvo. Lokalci će vam reći i to, da je predanje bilo - da se momak iz tog kraja nije mogao oženiti, ako prvo ne zasadi makar jednu maslinu. I treba li šta još?

Taro Stojanović nikad nije ni pomislio, u mladosti, da može postati svjetioničar. Ali je znao mnogo toga o maslinama. Godinama je radio u ulcinjskom ,,Agronomu“, u firmi čije su mandarine i masline stizale sa kraja na kraj Jugoslavije. Tu, u Ulcinj, stigle su i savršeno uspijevale i japanske ,,unšio“ mandarine. I šta se desilo? Pa, desio se sav onaj džumbus od naših života i života njegove generacije... I prilika za konkurs za posao svjetioničara ukazala se kao nešto što nije planirao, ni očekivao. Prije nego je prvi put tamo došao, mislio je, da će da ga gore na vrhu merdevina i na kuli čekati nekakve velike sijalice! Niti je šta znao o toj optici, ni...

Vodi od svjetionika na Mendri, dolje ka hridima, jedna divna staza. Magija od ne više od pet minuta. Tu je jedno malo, savršeno skriveno kupalište. Pravo na otvoreno more. I odmah sa desne strane, jedna prelijepa vinča - neobična naprava za izvlačenje čamaca iz vode. Tu je naš svjetioničar znao i pravu ajkulu vidjeti. Naredne godine Mendra će proslaviti 140 godina, od kad je svjetionik zvanično tu. Brižni čuvari iz Uprave pomorske sigurnosti čuvaju i

sjajnu arhivu njenih decenija; pa eto još jednog mjesta, tamo u Baru, koje vam valja posjetiti. Naš svjetioničar na Mendri čuva, na primjer, i stare lampe iz vremena kad tu nije bilo struje, i cijelu riznicu malih dragocjenosti kakve bi i očekivali u domu jednog starog morskog vuka, i...

A samo svjetlo je na visini od 35 metara od nivoa mora. Kula je osam metara visoka. Domet svjetla - čak 22 nautičke milje! Ili - čak 40,7 kilometara. Eto kolika je moć tih sijalica o kojima će vam Taro pričati. A nijesu veće od farova na automobilima. Postoji i jedno pomoćno svjetlo, manjeg dometa. I znate već, sa početka priče: samo dva puta je, za Tarove službe, grom tako udarao da svjetionik ostane bez oba svjetla. Ali, dosta priče i o svim tim gromovima i varnicama. Dosta o samoći i gluvoj tišini i svemu onom, što domaćinu u onim prvim danima službe nije dalo san na oči. Vjerujte, ništa tako lijepo nema na Mendri, poput vedre noći mlade mjesečine. Kad se Mlječni put prospe niz Jadran, a osim svjetionika, ni nema bilo kakvog svjetla, kilometrima odatle. Raj za ljubitelje astrofotografije. I vjerujte, ništa vam tu više ne treba od malo novijeg smartfona i tripoda za telefon - za sasvim čudesan rezultat. Za malo umjetnosti. Pa onda i znate, zbog čega tu samoća jedinom crnogorskom svjetioničaru teško ne pada. Reći će vam i to - da odmor ne uzima, niti traži. Kad bi to radio, tamo u Upravi pomorske sigurnosti morali bi angažovati zamjenu, a za to je potrebna i pristojna obu-

ka, pa... A kakav odmor jedan svjetioničar da zamisli, kad sve, što bi bilo ko od nas o odmoru izmaštao, ima u svom domu?

* * *

I nije to neka samoća koju bi remetile neke povremene ajkule, ili neke lisice, divlje svinje ili šakali, na koje na onom putu koji održava naleti svake sedmice, ili svakog drugog dana. Nije to priča o 20 i kusur godina. To je nešto što se tiče daljina većih i od trajanja onih najstarijih maslina u uvali, ili olupina na njenom morskom dnu. Što potire lutanja i višemjesečna odsustva pomoraca

sa kraja na kraj svijeta - onda kad, iza Otrantskih vrata, prvi put vide onaj signal sa Mendre. I sve odjednom bude vrijedno truda, i sve se zaboravi. Tri bijela bljeska, na svakih deset sekundi. E da, dolje ispod svjetionika, su i dvije pećine. Jedna je Vezirova brada, a druga Golubinja pećina. Nedaleko odatle, ispred ulaza u uvalu, je i pećina Vučja jama, iznad nje strma Vilina greda, a uz obod zaliva izvori Borova česma i Vilino vrelo... A u onoj pećini Vezirova brada - praistorijske slike. Spomenik pećinskog slikarstva. I odatle samo počinje nova priča... Foto: Dragan MIJATOVIĆ

Pučina stare piratske uvale

Svjetionička zgrada u kojoj je nekad bilo mjesta za dvije porodice Ribari na plaži Valdanosa

Vinča za izvlačenje čamaca iz nemirne vode pod rtom Mendra

Stepenice vode na prelijepu hrid ispod svjetionika

Našu žensku fudbalsku omladinsku reprezentaciju očekuje kvali kacioni turnir u preliminarnoj rundi kvali kacija za EP

Crnogorke na startu protiv Kipra

PODGORICA - Pred ženskom fudbalskom omladinskom reprezentacijom Crne Gore je nastup na preliminarnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koje se održava naredne godine. Ulogu selektora na turniru u Srbiji obavljaće Ivan Tatar, koji je pozvao 20 igračica - golmanke: Anja Jovanović (Mladost), Dajana Stožinić (Cveteks), Senita Kalač (Ekonomist); odbrana: Dunja Bojanić (Breznica), Jana Merdović, Vladana Boričić (Budućnost), Andrea Bućković (Cveteks), Slavica Krstevska (Radnički Kragujevac, Srbija), Anastasija Zarubica (Ekonomist); vezni red: Maša Tomašević (Inter, Italija), Elda Bralić, Azra Duraković(Cveteks), Nađa Doknić, Jelena Nikčević, Darija Čižek, Sara Tadić (Ekonomist), Ena Spahić (Breznica), Angelina Drešaj (Budućnost); napad: Anđela Jablan (Gorica), Anastasija Ana Barać (Cveteks). Rivali Crne Gore u grupi B1, osim domaćina Srbije, biće još Kipar i Jermenija. Plasman u elitnu rundu, odnosno Ligu A, izboriće prvoplasirane ekipe iz šest grupa, kao i najbolja drugoplasirana selekcija R. P

Raspored

26.NOVEMBAR

11:00 - Kipar - Crna Gora

14:00 - Srbija - Jermenija

29.NOVEMBAR

11:00 - Crna Gora - Jermenija

14:00 - Srbija - Kipar

2.DECEMBAR

12:00 - Crna Gora - Srbija 12:00 - Jermenija - Kipar

Drugi poraz naših pionira na UEFA Razvojnom turniru ,,Sokolići“ pali u finišu

Moldavija 2

Crna Gora 0

KIŠINJEV - Trening

centar FS Moldavije.

Sudija: Nikolae Balcatesku (Moldavija). Strijelci: Mocpan u 81, Romandaš u 85.minutu.

MOLDAVIJA: Ćoban, Hirica (od 46. Tudoš), Mocpan, Gafeli (od 46. Belesku), Kondrat, Andrijuca, Baluca (od 67. Frunza), Caci (od 79. Paliki), Lungul (od 58. Romandaš), Brinza, Baziul.

CRNA GORA: Vujadinović, Vukčević (od 66. Nišavić), Miranović, Jokić, Bašanović, Milikić (od 58.

Vujović), Vojinović (od 46. Raković), Pejović (od 58. Kalezić), Ljutica (od 58. Vukčević), Šabović (od 46. Peruničić), Ranitović (od 46. Višnjić).

Pionirska fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je u drugom kolu UEFA Razvojnog turnira u Moldaviji.

Bolji od ,,sokolića“ bio je domaćin turnira, koji je do pobjede došao golovima u finišu meča - 2:0. U 81. minutu pogodio je Mihail Mocpan, dok je četiri minuta kasnije Roman Romandaš postavio konačan rezultat.

Ovo je Crnoj Gori prvi poraz na turniru, nakon pobjede nad Azerbejdžanom (1:0) u prvom kolu.

- Jako loše izdanje naših momaka, posebno u prvom poluvremenu, gdje nije postojao nikakav ritam igre. Zbog propozicija, u tom dijelu meča šansu su dobili igrači koji su u prvom kolu manje igrali. U drugom poluvremenu igra je bila za nijansu bolja, imali smo inicijativu i protivnika smo doveli do situacije da nema šut na gol. Međutim, u posljednjih desetak minuta smo napravili par vezanih kardinalnih grešaka, koje su nas na kraju koštale rezultata - kazao je selektor Crne Gore Vladan Savić. U posljednjem kolu turnira, Crna Gora se 23. novembra od 9 časova sastaje sa Bugarskom. R.P.

PODGORICA - Žrijeb za polufinalne i finalne utakmice evropskog baraža za plasman na Mundijal održan je juče u Cirihu. Dodatnu šansu za odlazak za svjetsku smotru fudbala u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Meksiku obezbijedilo je 16 reprezentacija – njih 12 je to pravo dobilo na osnovu drugog mjesta u kvalifikacionim grupama, a četiri preko Lige nacija. Ukupno će četiri selekcije na ovaj način osigurati učešće na završnom turniru naredne godine. Dueli baraža na programu su 26. i 31. marta 2026. Bosna i Hercegovina će prvi meč polufinala igrati u gostima protiv Velsa, a ako pobijedi – kao domaćin ide na boljeg iz sudara Italije i Sjeverne Irske. - Mislim da je ovo izvlačenje s kojim možemo da živimo. Vels je kvalitetna i ozbiljna ekipa, pogotovo na svom terenu, ali i mi imamo adute i vjeru u ono što radimo. To će biti zahtjevna utakmica, ali potpuno sam uvjeren da ćemo se dobro pripremiti i pružiti maksimum. Jedina moja želja bila je da eventualno finale igramo kući. To će biti veliki motiv za sve nas – rekao je selektor popularnih ,,zmajeva“ Sergej Barbarez Eventualno finale u Zenici, direktan okršaj za Mundijal, bila bi utakmica svih utakmica. - Igrati takav meč pred svojim navijačima jeste prednost, ali prije toga čeka nas težak posao u Velsu. Najprije moramo da prođemo prvu prepreku. Ako u tome uspijemo, na našem stadionu tražićemo kartu za Svjetsko prvenstvo – poručio je Barbarez.

Petnaestak minuta dijelilo je Džeka i družinu od istorije i premijernog odlaska na najveći fudbalski turnir.

Sve do samog finiša duela sa Austrijom na bečkom stadionu ,,Ernst Hapel“ – Barbarezovi momci vodili su sa 1:0. U tom trenutku bili su prvi na tabeli, ispred domaćina kao direktnog rivala.

Ipak, ostvarenje snova za ,,zmajeve“ barem do proljeća odložio je Mihael Gregorič Remi je lansirao ekipu Ralfa Rangnika, a BiH poslao na dopunski zadatak.

Težak put za države iz regiona

Čeka se epilog turnira u Gvadalahari i Montereju

U sjedištu FIFA, u Cirihu, održan je i žrijeb za Interkontinentalni baraž.

Pobjednik meča

Teško je to palo gostujućim igračima, a naročito Tariku Muharemoviću iz Sasuola,

koji nije mogao da sakrije suze. - Bol, bol koju ne mogu da opišem riječima. Noć koju neću ni-

Nova Kaledonija – Jamajka sastaće se u finalu sa DR Kongom, a bolji iz duela Bolivija i Surinam na crtu će Iraku.

Sa ranijeg meča naših omladinki

put države regiona

Pobjednici dva turnira, koji se u martu igraju u Gvadalahari i Montereju, izboriće plasman na Svjetsko prvenstvo.

DR Kongo i Irak zahvaljujući novoj FIFA rang listi osigurali su direktno učešće u finalu baraža.

kada zaboraviti i onih 12 minuta koje će me cijeli život pratiti. Emocije su me presjekle kada

Parovi baraža – Evropa

POLUFINALE

Italija – Sjeverna Irska Ukrajina – Švedska

Turska – Rumunija

Danska – Sjeverna Makedonija

Vels – Bosna i Hercegovina

Poljska – Albanija

Slovačka – Kosovo Češka – Republika Irska

Parovi finala evropskog baraža:

FINALE

Italija / Sjeverna Irska – Vels / Bosna i Hercegovina

Ukrajina / Švedska – Poljska / Albanija

Turska / Rumunija – Slovačka / Kosovo

Danska / Sjeverna Makedonija – Češka / Republika Irska

- Najprije moramo da prođemo prvu prepreku. Ako u tome uspijemo, na našem stadionu tražićemo kartu za Svjetsko prvenstvo –poručio je Barbarez

sam vidio vaš ponos, volju i vašu ljubav prema domovini. Dragi navijači, volim vas od srca. Ako ne sad, onda u martu. Volim te Bosno – napisao je Muharemović na društvenim mrežama. Istu priliku ima još jedna država sa Ex-Yu prostora – Sjeverna Makedonija će u polufinalu kao gost nastupati protiv Danske, dok će u mogućem finalu voditi bitku sa uspješnijim iz meča Češka – Republika Irska. Kosovo će na startu igrati sa Slovačkom, a ako prođe dočekaće – Tursku ili Rumuniju. Albanija se sastaje sa Poljskom, a ukoliko bude bolja – išla bi na pobjednika utakmice Ukrajine i Švedske. D. KAŽIĆ

Francuski fudbaler otputovao za Dubai

Mbape povrijeđen igra padel?

PODGORICA – Nakon što

mu je selektor Didije Dešan dao slobodno, umjesto u Madrid Kilijan Mbape je otišao u Dubai.

Mbape je trebalo dodatne testove da prođe u prijestonici Španije, ali je slobodne dane koje je dobio i od Ćabija Alonsa odlučio da provede u Emiratima.

Ne samo da nije otputovao u Madrid, već je, sudeći po fo-

PODGORICA - Rukometa-

šice Crne Gore poražene su od Slovenije 25:22 (15:5) u kontrolnom meču u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo na kojem će 26. novembra debitovati protiv Farskih Ostrva.

Naša ekipa je potpuno podbacila u prvom poluvremenu.

Izabranice Suzane Lazović ovaj dio igre završile su sa samo pet golova, a ekipa koju predvodi Dragan Adžić postigla je 15! Slovenija je vodila od početka, naše đevojke promašile su veliki broj zicera i napravile dosta tehničkih grešaka, pa je minus nakon prvog poluvremena bio dvocifren. Do prvog gola Crnogorke su stigle u petom minutu, a četiri i po minuta kasnije prišle su na gol zaostatka. Od 16. minuta, kada je Jelena Vukčević pogodila za 5:6, do kraja poluvremena naša ekipa bila je bez gola. Do šestog gola naše rukometašice stigle su tek u 34. minutu.

U nastavku potpuno drugačija slika i izdanje koje daje optimizam pred put u Njemačku. Kapitenka Ðurđina Jauković i saigračice bile su raznovrsnije u napadu i sigurnije u odbrani, pa su zaostatak smanjile na tri gola razlike.

Do odmora dale samo pet golova

- Stvarali smo šanse, probali određene stvari, a spremamo se za ono što nas očekuje. Djevojke su imale teretanu, vidjeli ste da im noge nijesu bile toliko spremne. Vjerujem da ćemo ovo iskoristiti na pravi način. Analiziraćemo

utakmicu, vidjećemo šta je to što je nedostajalo, šta je to što nije smjelo da nam se desi. Zadovoljna sam, ne rezultatski, što su djevojke uspjele nakon poluvremena da se uzdignu i ispoštuju zadatke. Bitno je da su sve zdrave i da tako dočekamo Svjetsko prvenstvo - kazala je selektorka Lazović.

tografijama iz Dubaija, tamo igrao padel. Ovo putovanje izazvalo je kritike u Francuskoj prema Mbapeu.

Savez tvrdi da je Mbape dobio slobodno, a da je odgovornost za njegove dalje postupke na Real Madridu, a ne na reprezentaciji. R. A.

PODGORICA - Ašraf Hakimi, desni bek Pari Sen Žermena i kapiten reprezentacije Maroka, proglašen je za najboljeg afričkog fudbalera godine, saopštila je Afrička fudbalska konfederacija (CAF).

Dvadeset sedmogodišnji fudbaler osvojio je ovo priznanje prvi put u karijeri, nakon dobre sezone u kojoj je sa svojim klubom trijumfovao u Ligi šampiona i francuskom prvenstvu. Hakimi, koji je završio na šestom mjestu u izboru za Zlatnu loptu, pobijedio je u konku-

Vukčević je sa četiri gola bila najefikasnija u našoj ekipi, tri puta su pogađale Jauković, Ivona Pavićević i Itana Grbić, dva gola postigle su Tatjana Brnović i Matea Pletikosić i KatarinaDžaferović, a u strijelce su se upisale Dijana Trivić, Anastasija Marsenić i Nina Bulatović Armel Atingre upisala je pet

odbrana, Marija Marsenić tri, a dvije Andrea Škerović Kod gošći Ana Abina postigla je osam golova, a Maja Vojnovič imala je 13 odbrana.

Danas je zakazan zajednički trening našeg i slovenačkog tima.

Naša reprezentacija u utorak putuje za Njemačku na Svjetsko prvenstvo A. MARKOVIĆ Poraz

Aktuelna rukometna priča polako dobija epilog

Bojani Popović klupa Bukurešta!

PODGORICA - Bojana

Popović nije dugo čekala na novi klupski angažman nakon što je krajem septembra sporazumno raskinula saradnju sa ŽRK OTP Group Budućnost.

Mjesec ranije je postala dio stručnog štaba reprezentacije Danske, a izvjesno je da će od januara prvi put na velikoj sce-

ni da predvodi Bukurešt - ekipu koja nastupa u Ligi šampiona. U rumunskoj ekipi, koja je na učinku od četiri pobjede i četiri poraza u eliti, sačekaće je crnogorske reprezentativke Đurđina Jauković i Tatjana Brnović

Popović vrlo brzo sa reprezentacijom Danske očekuje nastup na SP. A. M.

renciji Egipćanina Mohameda Salaha, osvajača nagrade 2017. i 2018. godine i Nigerijca Viktora Osimena, prošlogodišnjeg lau-

reata. U 2024. nagradu je dobio Ademola Lukman iz Atalante. Hakimi je već u maju osvojio i nagradu ,,Marc-Vivien Foe“ za najboljeg afričkog fudbalera francuske Lige 1. - Velika je čast biti ovdje i osvojiti ovako prestižan trofej. Veoma sam ponosan - rekao je Hakimi prilikom preuzimanja nagrade. Iako je trenutno van terena zbog uganuća članka, Hakimi je kazao da se nada da će biti spreman da predvodi Maroko, domaćina kontinentalnog takmičenja, na Kupu afričkih nacija koji počinje 21. decembra. R. A.

OPOMENA PRED PUT NA SP: Dijana Trivić na meču sa Slovenijom

Desni bek Pari Sen Žermena pobijedio ispred Mohameda Salaha

Odbojkaši Budve u dvomeču eliminisali Štrasen iz Luksemburga i jedini će braniti čast Crne Gore u 2. kolu Čelendž kupa, tehničar Marko Joksimović poručio:

PODGORICA – Odbojkaši

Budve braniće čast crnogorske odbojke u drugom kolu Čelendž kupa, pošto su na prvoj stepenici, u istom takmičenju, zastali odbojkašice i odbojkaši Budućnost voleja (muški tim je imao peh da u dvomeču sa Mariborom nastupi bez dvojice povrijeđenih i najiskusnijih igrača, Delića i Vukašinovića).

Crnogorski šampion je u prvoj rundi eliminisao Štrasen iz Luksemburga, pa ga u drugom kolu (šesnaestini finala) očekuje dvomeč sa rumunskim Zalauom, koji takmičenje u ovom takmičenju počinje od ove runde. Izabranici Miljana Boškovića su zasluženo u drugom kolu, jer su upisali obje pobjede protiv Štrasena. Prvo su na svom terenu slavili 3:2, a onda su bili ubjedljiviji u revanšu u Luksemburgu, sa 3:1, a nakon što su izgubili prvi set… - Nakon dvomeča sa Štrasenom, mogu da kažem da je ekipa u odličnom ritmu. Luksemburžani su kvalitetna, borbena ekipa i naravno nije bilo lako igrati protiv njih, posebno ne na njihovom terenu i nakon dugog putovanja. U revanšu smo odigrali bolje nego u prvoj utakmici u Budvi, bolje smo ih proučili, imali smo vremena da odmorimo malo nakon tri utakmice MEVZA liga i, kao što rezultat to govori, uspjeli smo da završimo utakmicu u našu korist – kaže za Pobjedu Marko Joksimović, tehničar Budvana, koji je upisao dva poena u revanšu, po jedan iz napada i bloka. Budvani su u drugom meču ponovo bili bolji u skoro svim elementima igre, osim što su, kao u prvom duelu, imali više grešaka (24-21), ali su uspjeli da se oporave od izgubljenog prvog seta, u kojem su vodili 17:14 i 19:17, ali je domaćin imao bolji finiš seta kod 23:23. U drugom se-

Timska igra, zajedništvo i dobra energija doprinijeli ovom uspjehu

tu je bilo neizvjesno do 18:18, nakon čega su gosti osvojili sedam poena u nizu i izjednačili rezultat. Presudan je bio treći set, u kojem je Štrasen vodio 15:10, ali je Budva izjednačila na 16:16, potom

povela i 20:17. Uspjeli su, međutim, Luksemburžani da se vrate u igru, izjednačili su na 23:23, a onda je Lazar Dodić sa dva uzastopna poena, prvo iz prvog napada, a onda as servisom, donio Bud-

vi vođstvo od 2:1 i osiguran, u najgorem slučaju „zlatni set“ (u slučaju da su domaći slavili 3:2). Ipak, Budva nije htjela da se kocka, pa je već od starta četvrtog krenula jako i povela je 6:2. Štrasen se ni-

je predavao, izjednačio je na 12:12, ali je Budva sa četiri poela u nizu ponovo „pobjegla“ na 16:12 i nakon toga rutinski privela meč kraju.

- U dvije utakmice sa njima pokazali smo timsku igru, zajed-

Pet pobjeda i dva poraza timova u NCAA ligi za koje nastupaju mladi crnogorski košarkaši

Bogavac najefikasniji, Mirkoviću dabl-dabl

PODGORICA – Mladi crnogorski košarkaši uglavnom su se radovali pobjedama u posljednjim mečevima NCAA lige.

Luka Bogavac je sa Sjevernom Karolinom slavio protiv Nejvija, a bivši bek SC Derbija i Podgorice je za nešto preko 33 minuta igre upisao 16 poena (10-4 iz igre, 6-3 za tri poena), šest skokova i dvije asistencije.

Sjeverna Karolina je bez poraza u prva četiri meča u sezoni. David Mirković je imao dabldabl u porazu Ilinoja od Alabame sa 90:86. Nikšićanin je za-

bilježio po 10 poena i skokova, četiri asistencije, tri ukradene lopte i blokadu, za 30 i po minuta igre. Ilinoj je, takođe, na skoru 4-0, a Mirković je protekle dvije sedmice biran za najboljeg brusoša u Big Ten konferenciji.

Skoro 27 minuta je igrao Andrija Grbović za Arizonu Stejt (skor 2-1) u pobjedi protiv Džordžije Stejta sa 75:62. Naš košarkaš je u ovom meču upisao sedam poena, dva skoka i blokadu.

Marko Radunović je zabilježio pet poena, tri skoka za 13 i po minuta igre za Boston ko-

ledž (skor 2-2) koji je savladao Hempton 63:52. Fedor Žugić igra drugu sezonu u Krejtonu (2-1), sa kojim je slavio u posljednjem meču protiv Sjeverne Dakote 75:60. Bivši igrač Budućnosti je igrao skoro 14 minuta i imao je učinak od četiri poena i dva skoka. Vladimir Sudar je za Peperdin igrao pet minuta i upisao je asistenciju u pobjedi svog tima protiv Nju Orleansa sa 90:79. Najzad, Maruan Čičić, još jedan bivši igrač SC Derbija, upisao je po četiri poena i skoka u porazu svon Grin Beja od Minesote sa 72:65. S. J.

Nakon dvije pobjede u tri meča MEVZA lige (jedini poraz su doživjeli od Budućnosti), Budvani su upisali još dva trijumfa na međunarodnoj sceni. - Pokazali smo pobjednički karakter u drugom meču. Iako smo izgubili prvi set, dali smo maksimum i ostvarili prolaz dalje – kazao je kapiten Budvana Balša Radunović, peti poenter nakon prvog kola takmičenja u Čelendž kupu sa 42 poena iz dva meča. Iskusni primač servisa crnogorskog šampiona ističe da Budva rasterećeno dočekuje duele sa Zalauom. - Ostvarili smo naš cilj i sigurni smo da kod kuće možemo da iskoristimo naše šanse, možda i napravimo iznenađenje protiv Zalaua – dodao je Radunović. Radunović:

ništvo i dobru energiju, gdje su svi momci doprinijeli ovakvom ishodu i uspjehu, prolasku u šesnaestinu finala – dodao je Joksimović. Budva će u narednoj rundi da igra protiv Zalaua, ekipe koja trenutno dijeli prvo mjesto sa Krajovom u prvenstvu Rumunije, sa po četiri pobjede i jednim porazom. Prvi meč je 8. decembra u Budvi.

- Na nama je da se spremimo za Zalau, naravno da budemo što bolji i da sa njima odigramo dvije dobre utakmice, a smatram da imamo kvaliteta da ih napadnemo – zaključio je Marko Joksimović. S. JONČIĆ

Budvani slave veliku pobjedu u Luksemburgu

Deveti tripl-dabl Jokića u pobjedi Denvera, sedma pobjeda u nizu Oklahome, Bulsi slavili zahvaljujući našem košarkašu

Vučević

trojkom uz

zvuk sirene donio pobjedu Čikagu

PODGORICA - Trojkom

Nikole Vučevića, uz zvuk sirene koji je označio kraj meča, Čikago je u gostima pobijedio Portland 122:121 i stigao do druge uzastopne pobjede, osme ukupno na 14 utakmica.

Domaćin je vodio 121:119, a Bulsi su imali 7,2 sekunde za posljednji napad. Džoš Gidi je izveo loptu iz auta, dodao je Kobiju Vajtu, koji je krenuo u prodor, ali je, ipak, asistirao crnogorskom košarkašu, koji je čekao na perimetru i uputio šut za pobjedu svog tima i veliko slavlje na terenu. Vučević je, tako, kompletirao sjajnu partiju, pošto je za 33 i po minuta igre upisao 27 poena (19-11 iz igre, 9-5 za tri poena), osam skokova, dvije asistencije, te po ukradenu loptu i blokadu.

Čikago je, inače, zamalo prokockao vođstvo od 21 poena ( 109:88 ) na početku posljednje četvrtine, pošto je Portland preokrenuo i imao četiri poena prednosti (120:116), na 16 sekundi do kraja, kada je „omirisao“ pobjedu. Ipak, Portland će, sigurno, još neko vrijeme razmišljati o tome kako je ostao bez trijumfa. Do kraja meča je Čikago uspio da pogodi čak dvije trojke, a prvu je ubacio Vajt na 8,6 sekundi do kraja. Džeremi Grent je na drugoj strani bio polovično precizan sa penala (119:121), da bi u preostalom vremenu Vučević presudio domaćinu.

Kobi Vajt je za Bulse dodao 25 poena i sedam asistencija, Ajo Donsunmu 14 poena, Ajzak Okoro 13, a Matas Buzelis 11 poena. Gidi je upisao 13 asistencija, od kojih je posljednja bila najvažnija. U poraženom timu najbolji je bio Deni Avdija tripl-dablom od 32 poena i po 11 skokova i asistencija, Džeremi Grent je dodao 33 poena i devet skokova, a Do-

Košarkašice Crne Gore završile prvi ciklus kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Izgubili dva meča, ali dobili Jovanu Savković

PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore sa pobjedom i dva poraza završila je prvi ciklus prve runde kvalifikacija za Eurobasket.

novan Klingan 17 poena i čak 21 skok.

Čikago je osmi u Istočnoj konferenciji za skorom 6-8, dok je Portland deveti na Zapadu sa šest pobjeda i devet poraza. Nikola Jokić je zabilježio deveti tripl-dabl u 14 mečeva ove sezone. Srpski košarkaš je vodio Denver do pobjede u gostima protiv Nju Orleansa (125:118) sa 28 poena, 12 asistencija i 11 skokova. Najefikasniji kod Denvera bio je Pejton Votson sa 32 poena (rekord karijere), a imao je i 12 skokova i tri asistencije, dok je Džamal Marej meč završio sa 16 poena i osam asistencija. Kod Nju Orleansa se izdvojio Derik Kvin sa 30 poena, devet skokova i četiri asistencije Trej Marfi je dodao 23 poena. Denver ima 11 pobjeda i tri poraza, a Nju Orleans je upisao dvije pobjede i 13 poraza. Oklahoma je stigla do sedme pobjede u nizu i skora 15-1, a šampion je posljednju pobjedu upisao kod kuće protiv Sakramenta sa 113:99.

MVP prošle sezone, Šej Gildžes-Aleksander je predvodio tim sa 33 poena i osam skokova, Čet Holmgren je dodao 21 poen i sedam skokova, dok je Lu Dort svih svojih 14 poena postigao u drugom poluvremenu. Denis Šruder sa 21 u Demar Derozan sa 17 poena bili su najefikasniji u ekipi Sakramenta, koji je ovaj meč odigrala bez Domantasa Sabonisa zbog problema sa lijevim koljenom. Rezultati: Klivlend – Hjuston 104:114, Indijana – Šarlot 127:118, Filadelfija – Toronto 112:121, Majami – Golden Stejt 110:96, Minesota – Vašington 120:109, Nju Orleans – Denver 118:125, Oklahoma – Sakramento 113:99, Dalas –Njujork 111:113, Portland – Čikago 121:122. S. J.

Crnogorske košarkašice savladale su Azerbejdžan, koji je totalni autsajder grupe, ali su poražene od Ukrajine (u Podgorici) i Bugarske (u Botevgradu), pa će u martu imati teži, nego što se očekivalo, posao da dođu do glavne runde kvalifikacija. Porazi su ostavili brige, jer je put do kvalifikacija sada nikad teži. Ali, nakon prvog ciklusa, jasno je da je crnogorska reprezentacija dobila novog aduta – Jovanu Savković. Mlada Novljanka, članica Budućnost Bemaksa, protiv Ukrajine je igrala 11 minuta, a onda naredna dva meča imala gotovo najveću ulogu sa 26, odnosno 32 minuta, a brojke govore da je trenutno na prosjeku od 10,7 poena po meču, uz 3.7 asistencija.

- Srećna sam što sam dobila šansu. Lijepo je biti dio re-

prezentacija. Željela sam da iskoristim šansu i dam doprinos i opravdam očekivanja. Ostaje žal zbog dva poraza, jer smo u oba meča bile jako blizu, ali svakako da vjerujemo da u martu možemo napraviti ono što je potrebno da prođemo grupu – kazala je Savković.

Prva A muška crnogorska košarkaška liga

Savković je davno skrenula pažnju na sebe, ali u reprezentaciji nije imala priliku da se dokaže. U Bakuu je zablistala, postigla je 20 poena, uz šut iz igre 7-9 (za tri 6-8), uz 8 asistencija, za indeks 31. Sigurno je da će i u martu imati veliku ulogu. - Ostaje da radim vrijedno i da napredujem. Sada je ponovo fokus na klupske obaveze. Slijede bitni mečevi u borbi za fajnal-for, a onda u martu naravno da će biti teško, ali imaćemo ogroman motiv da ostvarimo što bolje rezultate kako bi stigle do glavne runde kvalifikacija – skromna je Savković... R.PEROVIĆ

Jedinstvo pobijedilo i Sutjesku i zadržalo maksimalan učinak

PODGORICA - Košarkaši

Jedinstva pobijedili su u gostima Sutjesku 83:79, u unaprijed odigranom meču 11. kola Prve A crnogorske lige (zbog obaveza Nikšićana u ABA2 ligi) i ostvarili sedmu pobjedu u isto toliko mečeva od početka sezone. Bjelopoljci su, tako, sa maksimalnim učinkom usamljeni na čelu tabele, ali sa utakmicom više od Lovćena, koji je takođe neporažen do sada. Sutjeska je doživjela drugi poraz, uz pet pobjeda od starta sezone. Izabranici trenera Nikole Koraća su utakmicu otvorili vođstvom 10:2, pa su, iako je Sutjeska reagovala i prišla brzo na 12:9, dobili prvu četvrtinu 29:20. Ista je bila razlika i na poluvremenu (48:39), iako su gosti u nekoliko navrata imali i 11 poena viška. Na krilima Krisa Martina i Gorana Gajovića, Sutjeska se probudila u nastavku i u trećoj četvrtini uspjela da preokrene nakon serije 14:0 (57:53 u 8. minutu), a pred posljednju četvrtinu je imala dva poena razlike za domaće (63:61). Početkom posljednje dionice bilo je 67:61 za domaće, ali je Jedinstvo serijom 7:0 povelo

77:71, na tri minuta do kraja. Tadija Tadić i Filip Barović vratili su Sutjesku do izjednačenja (79:79), minut kasnije, ali do kraja domaći nijesu iskoristili nijedan napad, dok je Jedinstvo košem Marka Kljajevića i slobodnim baca-

njima Lužajića potvrdilo veliku pobjedu. - Odlična utakmica i bitna pobjeda. Čestitam momcima na velikoj energiji i zalaganju. Pokazali su karakter i pobjednički mentalitet. Ispoštovali smo sve stvari koje smo dogovorili, od početka smo ušli sa energijom, kontrolisali igru u većini meča. U trećoj četvrtini je došlo do opuštanja, što je i logično, jer igramo u skraćenoj rotaciji, bez centra, jer imamo dosta povreda na toj poziciji. Došlo je do zamora materijala. U četvrtoj četvrtini smo pokazali karakter i kvalitet, individualnim minijaturama završili utakmicu na pravi način – rekao je Nikola Korać, trener Jedinstva. Najefikasniji kod Bjelopoljaca bio je Nemanja Knežević sa 19 poena, uz osam skokova, Milan Lužajić je dodao 16 poena. Kod Sutjeske Tadić je upisao 19 poena i pet asistencija, a Barović 18 poena i sedam skokova.

- Veoma loše naše prvo poluvrijeme. Nije opravdanje, ali imamo dosta problema sa virusom, dosta smo roviti. U drugom poluvremenu smo pokazali karakter, ali nije bilo dovoljno. Da smo od početka igrali tako, sigurno bi rezultat bio drugačiji. Moramo da probamo što prije da ozdravimo, da dignemo glavu i da se okrenemo sljedećoj utakmici – kazao je plejmejker Sutjeske Tadija Tadić. S. J.

Jovana Savković na meču u Botevgradu FIBA

Danas u Hotelu ,,Hilton“ u Podgorici počinje prvi crnogorski sportski forum u organizaciji COK-a i Sportske komisije

Mjesto đe će se

čuti glas sportista

PODGORICA - Crnogorski olimpijski komitet i

Sportska komisija COK-a, uz podršku Olimpijske solidarnosti i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK), organizovaće prvi Crnogorski sportski forum. Zanimljiv događaj počeće u petak od 10 sati u Hotelu ,,Hilton“ u Podgorici.

U saopštenju se navodi da u vremenima kada sport sve više prerasta granice terena i postaje pokretač društvenih promjena, Forum je ključna nacionalna platforma za dijalog o budućnosti sporta u Crnoj Gori, sa sportistima u fokusu.

Forum će svečano otvoriti Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, a prisutnima će se obratiti Dragoslav Šćekić, ministar sporta i mladih, Milivoj Dukić, predsjednik Sportske komisije COK-a i Ema Terho, predsjednica Sportske komisije MOK-a. Mnogobrojni gosti imaće što

da kažu, a teme su raznovrsne. Od 10.35 sati počeće prvi panel na temu ,,Prava sportista i sportistkinja“, a govoriće Andrija Popović, generalni sekretar COK-a, Milivoj Dukić, Ksenija Ivanović, direktorica ženskih reprezentativnih selekcija OSCG, i Sonja Barjaktarović, trenerica golmanki u seniorskom nacionalnom timu i mlađim kategorijama Budućnosti.

„Mentalno zdravlje i psihološka priprema“ je tema drugog panela, a gosti će biti prof. dr Ljubica Bačanac – sportska psihološkinja, Milena Raičević, nekadašnja rukometašica, Stefan Vivodi, vaterpolista Primorca, i Nikola Mijušković, sportski psiholog.

Nakon dvije prezentacije od 14.30 sati termin je rezervisan za panel ,,Dualna karijera“, na kojem će govoriti džudistkinja Jovana Peković-Raičević, Damjan Danilović, predsjednik Padel saveza, Denis Čekić - Univerzitet Donja Gorica i Krsto Vukadinović , predsjednik KK Morača. A.M.

Evrokup za vaterpoliste (4. kolo)

Budućnost One 9 Panatinaikos 14

PODGORICA – Bazen ,,Morača“. Gledalaca: 200. Sudije: Kalabro (Italija) i Radis (Slovačka) Rezultat po četvrtinama: 1:3, 1:6, 2:2, 5:3.

BUDUĆNOST ONE: Kolsko, Burić, Popović, Štrkalj, Brguljan 4. Brnović 3, Bošković 1, Stamantović, Petrović 1, Stevović, Radulović, D Suoza, Milanović, Golubović.

PANATINAIKOS: Veinberg, Kalivopulos 4, Portokalis, Papanikolau 1, Givestis, Alvertis, Kurvanis 2, Nikolaidis 1, Kigulas, Papasifakis 2, Kopelijadis 4, Banićević, Iliopuos, Maragutakis.

Vaterpolisti Budućnosti doživjeli su četvrti poraz u Evrokupu. Podgoričani su dočekali jednog od favorita za osvajanje drugog po kvalitetu klupskog takmičenja - Panatinaikosa i izgubili 14:9. Grci su posao

Četvrti poraz Podgoričana

završili do odmora, stekli su ogromnu zalihu od sedam golova razlike (9:2) i završili rutinski posao u Podgorici.

Evropsko prvenstvo za parastonotenisere

PODGORICA - Crnogorski stonoteniser Filip Radović sa polovičnim učinkom završio je takmičenje u drugoj grupi Evropskog prvenstva u Helsingborgu. Drugi crnogorski predstavnik, Luka Bakić, porazom je započeo nastup na šampionatu, pa će pitanje plasmana među osam najboljih rješavati danas, drugog takmičarskog dana. Radović je u kategoriji S10 savladao na startu Španca Marlona Lopeza 3:1 (10:12, 11:4, 13:11 i 11:6), dok je u drugom iznenađujuće poražen od Poljaka Pavela Vlodike 3:1 (11:6, 7:11, 11:5 i 11:8). Bakić je u prvoj grupi poražen od vodećeg na Svjetskoj rang listi, Francuza Matea Bohasa 3:1 (11:4, 11:5, 9:11 i 11:6).

Prva četiri gola za domaćina postigao je Darko Brguljan, a onda je pogađao tri puta Petar Brnović

Francuski stonoteniser slavio je i protiv Njemca Mia Vagnera i osigurao prvo mjesto u grupi.

Bakić će u međusobnom duelu sa Vagnerom, danas u 14 sati i 50 minuta, odlučiti koji će od njih dvojice nastaviti takmičenje na šampionatu. Parovi četvrtfinala biće određeni danas žrijebom. Četvrtfinalni i polufinalni mečevi predviđeni su za subotu, dok je finale zakazano za nedjelju. Crnogorske stonotenisere u Helsingborgu predvode treneri Čedomir Damjanović i Dejan Bašanović.

Helsingborg je, nakon šest godina, ponovo ugostio najbolje parastonotenisere Evrope, a za neku od medalja bori se 264 takmičara iz 37 država. R.P.

Nakon prvog dana - Radović polovičan, Bakić startovao porazom Podgorica za vikend domaćin Evropskog juniorskog kupa u džudou

tović, naglasivši da je iza nje težak period i da se vraća poslije duže pauze zbog povrede.

Mladi atletičari iz Bara zapaženi na prvenstvu Dubrovnika Sanjini klinci osvojili 18 medalja, uz četiri nova rekorda

PODGORICA – Podgorička dvorana ,,Voco“ će predstojećeg vikenda biti domaćin Evropskog kupa za juniore, na kojem će učestvovati 249 takmičara iz 29 država.

Crnogorski džudo predstavljaće 46 takmičara, 34 u muškoj i 12 u ženskoj konkurenciji.

Predsjednik Džudo saveza Jovica Rečević kazao je da

organizacijom Evropskog kupa nastavljaju evropsku džudo priču. - Zatvaramo takmičarsku sezonu na jedan veliki način. Organizujemo ponovo veliki evropski turnir, ponos svih nas - kazao je Rečević na konferenciji za novinare. Potpredsjednik Marinko Jovović istakao je da je

Džudo savez dobio pohvale Evropske džudo asocijacije za organizaciju doga -

đaja iz njihovog kalendara. - Činjenica da će na Evropskom kupu u Podgorici učestvovati predstavnici 29 država samo po sebi dovoljno govori - rekao je Jovović. Od crnogorskih predstavnika najviše se očekuje od Stefana Kovinića i Andrijane Šutović

- Velika mi je čast da nastupam pred svojom publikom i nadam se da ću os tvariti dobar rezultat - rekla je Šu-

Kovinić očekuje da će u Podgorici nastupiti najbolji juniori Evrope. - Ova godina je bila dosta uspješna za mene. Motivacija je i obaveza više da se pred našom publikom pokažem u najboljem svijetlu

- kazao je Kovinić.

Potvrđeno je i da će Crna Gora naredne godine organizovati juniorsko prvenstvo Evrope, a krajem 2026. godine i kongres Evropske džudo federacije. R. P.

PODGORICA – Sanja Đurnić već godinama stvara nove atletske bisere. U gradu pod Rumijom iz godine u godinu rađaju se novi talenti, a svako takmičenje donosi potvrdu da neka sjajna preponašica radi izuzetan posao. Uspješan nastup na Otvorenom prvenstvu Dubrovnika, koji je organizovao AK Dubrovnik imali su takmičari barskog kluba, koji nosi naziv upravo po njoj (AK ,,Sanja“), koji su nastupili sa 24 takmičara i osvojili 18 medalja - 10 zlatnih, dvije srebrne i šest bronzanih. U konkurenciji preko 650 takmičara iz više od 30 klubova mladi Barani su oborili četiri rekorda Crne Gore. Rekord na 60 m za mlađe i starije pionirke izjednačila je sa dosadašnjim rekordom Mina Lukolić. Mlađe pionirke istrčale su rezultat bolji od dosadašnjeg rekorda Crne Gore u štafeti 4x60m u sastavu Sara Mujovi, Dejla Šukurica, Lina Brkanović i Mina Lukolić, kao i mlađi pioniri, koji su takođe istrčali rezultat bolji od dosadašnjeg rekorda u štafeti 4x60m u sastavu Faruk Međedović, Stefan Stanišić, Vanja Ćulafić i Viktor Jančić. Zlatnim medaljama u Dubrovni-

ku okitili su se: Anabela Mujovi (2006. godište u skoku udalj i u trci na 100m), Anđela Đuranović (2008. u skoku udalj i skoku uvis), Anja Novaković (2010. u skoku uvis i skoku udalj), Mina Lukolić (2012. u trkama na 60m i 100m), štafeta 4x60m za mlađe pionirke (Sara Mujovi, Dejla Šukurica, Lina Brkanović, Mina Lukolić) i štafeta 4x60m za mlađe pionire (Faruk Međedović, Stefan Stanišić, Vanja Ćulafić, Viktor Jančić). Dejla Šukurica (2012.) se pored srebrne medalje u trci na 60m okitila bronzom u skoku udalj, a pored nje su se na najniži stepenik pobjedničkog postolja popeli i Sara Mujovi (2012. u trci na 60m), Maid Alomerović (2015. u trci na 200m), Jovana Pejović (2017. u trci na 60m), Pavle Marstijepović (2017. u trci na 60m), Anđela Piper (2016. u bacanju vorteksa) i štafeta 4x60m za cicibanke 2016. godište (Darija Đurašić, Andjela Piper, Hana Međedović, Matea Kaluđerović). - Zapažene rezultate u Dubrovniku postigli su Sara Vujović, Jana Popović, Sofija Rakočević, Orhan Međedović, Andrea Ždralić i Vukašin Pejović - rekla je Sanja Đurnić, trenerica u AK Sanja. R.P.

,,Plavi“ će 4. decembra (pretposljednje kolo) gostovati grčkom Vuljagmeniju koji je u Podgorici slavio 17:7. A. MARKOVIĆ

Darko Brguljan sa četiri gola bio je najefikasniji u timu domaćina

Dario Vuksanović i Dušan Strajnić, nakon spektakularnog nastupa u sali Univerzitetskog sportskog centra, za Pobjedu govore o svom muzičkom putu, publici i planovima benda

PODGORICA - U prepunoj sali Univerzitetskog sportskog centra ove srijede održan je Podgorički piknik, cjelovečernji događaj namijenjen studentima i mladima, zamišljen kao spoj muzike, zabave, druženja i kreativne energije. Na bini su se te večeri smjenjivali di-džejevi Peđa Radović i Miqelly, dok su atmosferu gotovo do usijanja doveli bendovi Detour i Oxajo.

Upravo je Oxajo, koji je te večeri imao izuzetno zapažen nastup, privukao posebnu pažnju svih prisutnih. Članovi benda, s kojima smo razgovarali neposredno nakon što su izašli iz dvorane i pošli na zaslužen predah u bekstejdž pred put u Beograd, nijesu skrivali oduševljenje posebno toplim prijemom koji im je priredila podgorička publika. Ova grupa nastala je prije nekoliko godina, a čine je Dušan Strajnić (Stray Dogg), Marko Ajković (Artan Lili) i Dario Vuksanović (Savana).

OKUPLJANJE

Njih trojica su u početku spontano počeli da sarađuju, kao članovi drugih muzičkih sastava, a ubrzo su shvatili da među njima postoji snažna kreativna veza. Nakon debitantskog singla „Put“ uslijedile su pjesme „Sijam“ i „Moje vreme“ (u saradnji sa Džordžijem), koje su im donijele prestižne nagrade: drugo mjesto na takmičenju za nagradu Fondacije „Milan Mladenović“, Hit godine na Radiju 202 za „Sijam“ i Hit godine na emisiji Bunt za „Moje vreme“. Sa četvrtom pjesmom „MaMa“ stigli su čak i do finala ovogodišnje Pjesme za Evroviziju u Srbiji.

- Sve je počelo tako što sam prvo upoznao Dušana. Inače sam htio da se bavim muzikom još od malena. Dušan, ili kako ga mi zovemo Dukat, jednom prilikom je došao u Budvu, družili smo se i pošto je on, igrom slučaja, ostao u Crnoj Gori nekih četiri, pet mjeseci išli smo u jedan jako dobar studio u budvanskom naselju Svinjište kako bismo svirali - kaže u razgovoru za Pobjedu Budvanin Dario Vuksanović, koji je svoju

Oxajo pokorio Podgorički piknik

karijeru počeo graditi u prijestonom gradu Srbije. Prisjeća se i da je tada imao „neki amerikana bend“. Strajnić ih je pozvao da budu predgrupa na jednom koncertu u Beogradu njegovom bendu. - Bio sam klinac i to mi je bilo sjajno iskustvo. Pogotovo činjenica da smo mi iz Budve, sa konekcijama koje smo ostvarili, krenuli da sviramo po Beogradu. Duka nas je kasnije povezao sa mnogo ljudi sa beogradske muzičke scene. U međuvremenu sam upoznao i našeg trećeg člana, Marka Ajkovića iz grupe Artan Lili – naglasio je on.

PORODICA

Ajković je, inače, takođe porijeklom iz Crne Gore. Njegova starevina je iz Zete.

- Nas dvojica smo se jako dobro „skapirali“. Nalazili smo se kod mene kući, družili se i pravili pjesme - nastavlja Vuksanović.

Strajnić, kao zanimljivu činjenicu o bendu, navodi da su oni zapravo prava porodica.

- Interesantno je to da, dok su se njih dvojica družili i, da tako kažem, „zgotivljavali“, Marko je upoznao moju sestru bliznakinju, počeli su da izlaze i u međuvremenu se vjenčali, tako da mi je on sada zet, a ja njemu šura - otkriva muzičar. Prema njegovim riječima, bilo je „suđeno i logično“ da oforme bend i počnu stvarati zajednički autorski materijal.

IME

I naziv benda i kako je došlo do toga da se upravo tako nazovu nosi sa sobom zanimljivu priču.

- Kada sam bio u Americi, tačnije u gradu Klivlendu u državi Ohajo, svirao sam u jednom lokalu. Na kraju nastupa prišao mi je čovjek koji živi tamo, a porijeklom je iz Srbije, i zamolio me da ako ikada više budem pravio bend da ga na-

Nakon Bedem i Underhill festa, 19. novembra su priredili svirku koja je potvrdila da imaju ogromnu bazu slušalaca ovdje. Za Pobjedu otkrivaju kako ih ta energija vuče naprijed i zašto bi voljeli da se, nakon učešća na takmičenju za Pjesmu Evrovizije Srbije, pojave na narednom Montesongu kao ekipa čija su dva člana iz Crne Gore

zovem Ohajo, što sam ja obećao i, nakon što su Dario i Marko prihvatili, ispunio - kazao nam je Strajnić. Vuksanović pojašnjava da je njihov zvuk spoj više raznih žanrova i uticaja.

- Ima tu svega, počev od amerikane, preko roka, popa, indija. Marko je, s druge strane, neko ko donosi englesku školu panka i malo mračnije tonove, dok Dukat ima tu vedrinu u glasu koju kad smjestiš u ovo

što sad radimo dobiješ svojevrsnu „melanholičnu nadu“. To se formiralo u neki pravac koji sad „guramo“ - precizirao je Budvanin.

PLANOVI I PUBLIKA

Oxajo za sada ima pet singlova. - Uskoro će izaći i šesti, a sa njim i prvi album. Osim toga, planiramo i da za godinu (i po) objavimo i drugi, jer smo već stigli do pola sa pripremljenim materijalom – najavljuje Strajnić. Obojica su saglasni da su čak i sa ovoliko materijala postigli veoma veliki i značajan uspjeh. - Najbolji pokazatelj toga je ovoliko ljudi na koncertu i ova lijepa energija među njimajasan je Strajnić. Vuksanović napominje da im „publika varira od države do države i od grada do grada“.

- Mlađe generacije u Crnoj Gori dominantniji su ljubitelji naše muzike. U Srbiji to zavisi od grada do grada. Ono što je sigurno jeste da imamo trenutno taj neviđen „bust“ mladih ljudi na koncertima. Učešće na takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Srbiji definitivno je odradilo svoje - izjavio je on.

DARIO FRONTMEN

Strajnić smatra i da to ima veze sa Dariovom ulogom u kolektivu i time što je on „veoma talentovani, harizmatični i energični Crnogorac“.

- Pravi je frontmen koji zrači i privlači veliku pozornost. To nije baš slučajno. Mi svi imamo publiku ovdje, jer smo svirali kroz razne druge bendove po Crnoj Gori, kao npr. Artan Lili, Zemlja Gruva, Stray Dogg, ali jedna od ključnih stvari je Dario - smatra on. Zato poručuje da „Crna Gora treba da bude ponosna na svog Budvanina“, koji je takođe pozitivno iznenađen koliko fanova imaju kod nas.

- Imali smo ovdje svega tri nastupa. Bilo je to na nikšićkom Bedem festu, Underhill festu i sad ovdje u sklopu Podgoričkog piknika - precizirao je on. Nastup na Underhillu izdvaja kao veoma poseban.

- U Njegoševom parku bilo je jako puno ljudi koji su došli i koji znaju naše pjesme. Nevjerovatan je osjećaj kad vidiš na svirci da ljudi znaju tvoje pjesme, pogotovo meni koji sam porijeklom odavde, među svojima - iskren je Vuksanović.

PJESMA EVROVIZIJE Ocijenio je da je nastup na takmičenju za Pjesmu Evrovizije Srbije nevjerovatna reklama za muzički sastav. Preporučuje svima, kako u Crnoj Gori, tako i u Srbiji, da se prijave. - I, da se razumijemo, nikakav indikator prije, tokom i nakon takmičenja nijesu brojevi pregleda na Jutjubu, nego nastup i to gdje ti na bini pokažeš ko si i što si. To publika voli - kategoričan je Vuksanović.

Njima je, dodaje on, nastup bio veoma jednostavan.

- Nedugo poslije toga imali smo koncert gdje su karte rasprodate za tri, četiri dana mjesec i po unaprijed – tvrdi on.

Strajnić priznaje da imaju želju, s obzirom na to da je veći dio ekipe iz Crne Gore, da se prijave i učestvuju na narednom Montesongu, jer na prethodni zbog obaveza i svirki koje su imali nijesu stigli. Do tada, imaju zakazane koncerte u Zagrebu, Kragujevcu, Nišu i Beogradu. Obećavaju da će naredni nastup u Podgorici biti odmah nakon što izbace prvi album, a što može biti već u februaru.

- Imamo ambiciju da budemo bend generacije, a sa pjesmama koje imamo, ne sumnjam da ćemo to i uspjeti - zaključuju naši sagovornici. Milovan MARKOVIĆ

Milovan

IMAJU AMBICIJU DA POSTANU BEND GENERACIJE: Dušan Strajić, Dario Vuksanović, Miloš Ajković

NASTUP U UNIVERZITETSKOM SPORTSKOM CENTRU „ODUVAO“ PUBLIKU: Dukat i Dario „praše“ na bini

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Spomen-ploča u Kordobi u čast generala Eleodora Damjanovića

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

HEROJ SA RIJEKE

PARANE (NASTAVAK)

Kapetan Jovo Vukasović je po zadatku argentinskih vlasti 1883. godine iz Engleske dovezao parabrod „Minerva“ koji je gtađen u ponatom brodogradilištvu u Glazgovu. Od 1886. do 1891. i od 1894. do 1899. godine komandovao je veličanstvenim parabrodom „Venera“ koji je povezivao luke Montevideo i Buenos Aires, dva važna grada koji su bila povezani trgovačkim, političkim i kulturnim vezama. Jedan je od nekoliko kapetana koji su zahtijevali pravoslavnog sveštenika u Argentini, a koji su kasnije izgradili pravoslavnu crkvu u Bienos Ajresu. Njegova kćerka Sofija je 1889. godine bila prva krštena ženska osoba u ovoj crkvi. Bio je jedan od brodovlasnika i rukovodilaca pomorskog društva u Buenos Ajresu, kao i dugogodišnji pomorski kapetan. Jedno vrijeme živio je u Montevideu. Zbog zasluga spašavanja ljudi iz rijeke Parane odlikovan je u novembru 1885. godine zlatnom medaljom od strane predsjednika Argentine. Bio je član Odbora za izgradnju prve pravoslavne crkve u Južnoj Americi (1901). Jedno vrijeme je bio predsjednik udruženja iseljenika. Održavao je kontakte sa Crnom Gorom i upućivao pomoć. Preminuo je u Buenos Ajresu 8. septembra 1911. godine.

ELEODORO DAMJANOVIĆ, OSNIVAČ I GENERAL SANITETSKE SLUŽBE ARGENTINSKE VOJSKE.

Sin je crnogorskog bračnog para koji su se 1818. godine doselili u Argentinu. Rođen je 10. maja 1843. godine u Buenos Airesu. Studije je započeo na koledžu Urugvaj (Colegio del Uruguay), ali je prekinuo

Eleodoro Damjanović je odlikovan za zasluge u Paragvajskom ratu i operaciji Rio Negro. Od 1960. jedan prolaz u Buenos Ajresu nosi naziv u njegovu čast. Regionalna vojna bolnica u Kordobi je 16. juna 1952. nazvana po njemu. Njegov brat je bio takođe visoki o cir argentinske vojske, dok je njegov praunuk sanitetski major argentinske vojske

na početku sukoba.

pripremne kurseve i otišao u Buenos Ajres i upisao Medicinski fakultet na Univerzitetu Buenos Ajres. Ubrzo je prekinuo studije zbog rata između države Buenos Ajres i Argentinske konfederacije. Na drugog godini studija kada je 1865. počeo Paragvajski rat, sa grupom studenata dobrovoljaca priključio se argentinskoj vojsci. Formirao je najveći dio sanitetske službe argentinske vojske na početku sukoba. Postavljen je 11. maja 1865. za glavnog pomoćnika u sanitetskoj službi doktora

Bedoje. U januaru 1867. postavljen je za hirurga. Sredinom 1867. stekao je medicinsku diplomu. Proizveden je u vojnog hirurga aprila 1869. Tokom rata radio je u bolnicama u mjestima Konkordija, Bela Vista, Korijentes i Asun-

sion. Nakon rata počeo je da radi kao hirurg 1870. u vojnoj bolnici u Buenos Ajresu. Zbog zasluga u suzbijanju groznice

Donosimo studiju dr Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode instituti

1871. dobio je zlatnu medalju. Doktorirao je novembra 1872. sa tezom Studije o nekim povredama ranjenih tokom Paragvajskog rata pod mentorstvom doktora Santijaga Larose Autor je Zakona o organizaciji vojne sanitetske službe koji je usvojen 1888. U oktobru 1888. je proizveden u brigadnog generala. Osnovao je 1891. inspekciju za vojnu medicinu sa zadatkom da koordinira i organizuje zdravstvene usluge u vojsci, U januaru 1892. odobrio je Propis o organizaciji vojne sanitetske službe. Imenovan je za prvog direktora za zdravstvo, a istovremeno je obavljao funkciju generalnog inspektora za zdravstvo. Od januara 1897. do 1905. je urednik glavnog službenog lista nakon čega je penzionisan. Potom je bio predsjednik vojne zdravstvene sekcije Međunarodnog kongresa medicine 1910. Na konferenciji je predstavio svoje autorsko djelo pod nazivom Neke činjenice o organizaciji saniteta u operaciji Paragvaj, u građanskim ratovima i pograničnim sukobima između 1865 i 1895. Odlikovan je za zasluge u Paragvajskom ratu i operaciji Rio Negro. Preminuo je 17. novembra 1925. godine u Buenos Airesu. Od 1960. jedan prolaz u Buenos Ajresu nosi naziv u njegovu čast. Regionalna vojna bolnica u Kordobi je 16. juna 1952. nazvana po njemu. Njegov brat je bio takođe visoki oficir argentinske vojske, dok je njegov praunuk sanitetski major argentinske vojske. U njegovu čast, a na inicijativu Srđe Martinovića, na vojnoj bolnici u Korodobi postavljena je spomen ploča.

NIKOLA BIGOVIĆ

(KOTOR, 1855 – NATAL, BRAZIL, 1907)

Potpukovnik brazilske vojske, privrednik i političar. Rođen je 1855. godine u Boki Kotorskoj u porodici iz Katunske nahije. Iz Kotora je otišao u Južnu Ameriku. U

grad Natal u Brazilu je došao 1880. godine, đe je bio poznat po modifikovanom imenu Nicolau Bigois. Povezan je sa stvaranjem prvog vodovodnog preduzeća u Natalu iz kojeg je nastao Caern. Ranije je radio u mnogim drugim sektorima i bio je odgovoran za rast urbanih područja u Natalu, kao što je budući kvart Sidade Nova, na granici između Petropolisa i Ribeire, zatim Camara Cascudo. Otvarao je ulice i prilaze, a posjedovao je kompaniju za uvoz i kompaniju za javnu rasvjetu kao i parobrod na Rio Grande do Norte. Privrednik Danac Felipe Leinhart je 1882. organizovao prvi sistem distribucije i tražio je trgovca Nikolau Bigoa kao svog partnera. Tako je 1882. osnovana kompanija Natal Water Company koja je postala temelj za formiranje CAERN (Companhia de Aguas a Esgotos do Rio Grande de Norte), a koja je ubrzo pripala isključivo Bigoviću. Nakon 1901. je proširio objekte i otvorio nove vodotoke. Ova kompanija je rasla i razvijala se, ali je 1910. iznajmljena državnoj vladi jer je nakon Bigovićeve smrti njegova supurga Marija Nobre (1866-1949) prodala kompaniju. Pridružio se abolicionističkom pokretu kao član Sociedade Libertadora Norte-Rio-Grandense, koju je 1888. osnovao otac Žoao Marija, u Teatru Santa Cruz. Imao je čin potpukovnika brazilske vojske. U jednom zapisu opisuje se kao elegantni gospodin koji je „na svakoj strani lica nosio švajcarce i komade brade, ostavljajući utisak savjetnika imperije“, sagradio je svoju kuću na padini današnje Avenije Deodoro. Jedan od njegovih rođaka je rekao da je sav materijal za gradnju došao iz Portugala, a čak je sagradio i kapelu za udaju ćerki. Podržavao je kulturu i bio je jedan od pristalica izgradnje Teatra Karlos Gomeš. Govorio je više jezika. Sagradio je velelepnu rezidenciju u kojoj je živio, a oko koje se formiralno naselje. Nekoliko ulica i naselja nosi njegovo ime. Sahranjen je u groblju Alecrim. Imao je sedam sinova i tri šćeri. Iz njegove porodice potekli su uspješni ljudi u Brazilu, među kojima njegov sin Žoao (1893-1981) koji je

Nikola Bigović je u Natalu podržavao kulturu i bio jedan od pristalica izgradnje Teatra Karlos Gomeš. Sagradio je velelepnu rezidenciju (danas Avenija Deodoro) u kojoj je živio, a oko koje se formiralo naselje u kojem nekoliko ulica nosi njegovo ime. Iz njegove porodice poteklo je više uspješnih ljudi u Brazilu, među kojima njegov sin Žoao (1893-1981) koji je bio poznati sudija, pravnik i šef policije

bio poznati sudija, pravnik i šef policije kao i čukununuk Ruzvelt. O njemu su zapisali: „Počeo je da pregovara, zarađuje, sklapa odnose. Bio je to snažan čovek, srednjeg rasta, dobro obučen u tamnu odeću, sa besprijekornom kragnom. Nosio je švajcarsku bradu sa svake strane lica, ostavljajući utisak savjetnika i bankara Imperije u dramama prošlosti. Pun planova, Nikolau Bigos je govorio jezike, dobro govorio i dočekivao prijatelje kod kuće kao mađarski tajkun, uz nepresušnu čašu i obilnu trpezu.“

(Nastavlja se)

Hoakina Dijaza de 1867.

Paradoktora

Kapetan Jovo Vukasović

Žoao Bigois (1893-1981) sin Nikole Bigovića

Grobnica generala Eleodora Damjanovića General Eleodoro Damjanović

Petak, 21. novembar 2025.

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini („Sl.list CG“ br 21/09; 40/11; 23/25), člana 35 stav 2 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list CG“ br. 44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore br. 11-011/25-3598 od 30.oktobra 2025.godine i Odluke Školskog odbora broj 1942 od 12.11.2025.g., JU OŠ „Maksim Gorki“ – Podgorica objavljuje –

JAVNI POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP

FISKULTURNE SALE JU OŠ „MAKSIM GORKI“ PODGORICA

PREDMET JAVNOG POZIVA:

Fiskulturna sala, ukupne površine 624m2, neto površine 500m2, upisana u List nepokretnosti br.190, KO Podgorica I, katastarska parcela br.1242, koja se nalazi u dvorištu JU OŠ „Maksim Gorki“ Podgorica, ul. Ivana Vujoševića broj 1, u Podgorici.

USLOVI ZAKUPA:

1. Minimalna cijena zakupa je 30,00 (trideset) eura po terminu;

2. Termini izdavanja su radnim danima od 18.00č. -22,00č., a vikendom od 10,00č.-22,00č.

3. Troškovi vode, struje i održavanja higijene uračunati su u cijenu zakupa;

4. Izdavanjem fiskulturne sale u zakup neće se remetiti redovno odvijanje nastave fizičkog vaspitanja i sportskih sekcija škole.

ROK ZAKUPA:

Rok zakupa fiskulturne sale je do 30.6.2028. godine;

OPŠTI USLOVI:

Pravo učešća na javnom pozivu imaju sva domaća pravna i fizička lica, koja su dostavila ponudu i uplatili depozit.

Ponuda treba da sadrži:

- Tačan naziv i adresu ponuđača;

- Ponuđenu cijenu izraženu u eurima, za period od mjesec dana;

- Dokaz o uplati depozita u iznosu od 10% od ukupnog minimalnog iznosa zakupnine na godišnjem nivou, na žiro račun Zakupodavca broj 535-6201-03

- Broj žiro računa za povraćaj depozita;

- Pečat i potpis ovlašćenog lica u privrednom društvu ili drugom pravnom licu, odnosno potpis ponuđača za fizička lica.

Uz ponudu, Ponuđači su dužni dostaviti sljedeće isprave :

- za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, broj telefona;

- za preduzetnike: rješenje o registraciji, ime i prezime, uvjerenje o prebivalištu, kopiju rješenja o dodijeljenom PIB-u i PDV-u, ukoliko je u sistemu PDV-a i kartona deponovanih potpisa; -za pravna lica: naziv i sjedište ponuđača, potvrda o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata

NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PRIJAVA: Ponude dostavljati u zatvorenoj koverti, sa naznakom: „Ponuda za zakup fiskulturne sale-Ne otvarati do datuma javnog otvaranja“, te sa identifikacionim podacima Ponuđača, na adresu JU OŠ „Maksim Gorki“, ul. Ivana Vujoševića br.1 Podgorica, ili predajom na arhivu škole, u periodu od 9.00 – 13.00 časova, u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva Sva priložena dokumenta dostavljaju se u originalu ii ovjerenoj kopiji. Neblagovremene, nepotpune i neuredne ponude neće se razmatrati. Zakupodavac će izvršiti povraćaj depozita svim ponuđačima u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, osim najpovoljnijem ponuđaču kome se uplaćeni depozit uračunava u zakupninu. Ukoliko učesnik postupka sa najpovoljnijom p onudom odustane od ponude nakon otvaranja ponuda, gubi pravo na povraćaj depozita.

MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA JAVNOG OTVARANJA PONUDA:

Javno otvaranje ponuda će sprovesti Komisija dana 3.12.2025 u 12 h, u prostorijama JU OŠ „Maksim Gorki“ Podgorica, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači, te im se drugo obavještenje neće slati.

ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA:

Najpovoljnijim ponuđačem smatraće se učesnik koji ponudi najviši iznos zakupnine po satu korišćenja i zakupi najveći broj termina. Ugovor o zakupu će se zaključiti sa najpovoljnijim ponuđačima u roku od sedam dana od dana javnog otvaranja ponuda. Svaki učesnik u postupku ima pravo prigovora na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača Komisiji u roku od 3 dana od dana dobijanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača. Komisija odlučuje o prigovoru u roku od 5 dana od dana podnošenja prigovora. Odluka Komisije po prigovoru je konačna. Zakupodavac zadežava pravo da Ugovorom o zakupu koji će zaključiti sa Ponuđačem dodatno precizira prava i obaveze ugovornih strana, shodno Zakonu o obligacionim odnosima. Kontakt telefon: 020/201-406

Na osnovu Odluke o prodaji, broj: 02/1-19384/3 od dana 17.11.2025. godine, RUDNIK UGLJA AD PLJEVLJA objavljuje: POZIV ZA DOSTAVLJENJE PONUDA ZA PRODAJU STARIH OTPADNIH AKUMULATORA

RUDNIK UGLJA AD PLJEVLJA objavljuje poziv za dostavljanje ponuda za prodaju starih otpadnih akumulatora u količini 4000 kg po početnoj cijeni od 0,48€/kg bez PDV-a. Uslovi koje najpovoljniji ponuđač mora ispunjavati:

-Rješenje o upisu u registar trgovaca i posrednika otpada, izdato od strane Agencije za zaštitu životne sredine.

-Važeće rješenje o upisu u registar sakupljača otpada, izdato od Agencije za zaštitu životne sredine.

-Važeće Rješenje o upisu u registar prevoznika otpada, izdato od Agencije za zaštitu životne sredine.

Vrijeme i mjesto podnošenja ponuda:

Ponude dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom: ponuda za kupovinu starih otpadnih akumulatora RUDNIK UGLJA AD PLJEVLJA „NE OTVARAJ“. Na koverti moraju biti naznačeni osnovni podaci o ponuđaču (naziv, adresa i kontakt telefon).

Ponude se dostavljaju na adresu: RUDNIK UGLJA AD PLJEVLJA, Velimira Jakića br.6, Pljevlja ili neposredno na arhivi RUDNIK UGLJA AD PLJEVLJA do dana 28.11.2025. do 13.30 časova.

Kontakt osoba:

Za vrijeme trajanja poziva za dostavljanje ponuda za prodaju otpadnih akumulatora zainteresovani kupci mogu dobiti potrebne informacije putem broja telefona 067 605 341.

Crna Gora AGENCIJA ZA AUDIOVIZUELNE MEDIJSKE USLUGE Broj: 03-427/25-885/7 Podgorica, 19.11.2025. godine

Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini („Sl.list Crne Gore“, br. 21/09 i 40/11), člana 5 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl.list Crne Gore“, br. 44/10), čl. 17 i 36 Statuta Agencije za audiovizuelne medijske usluge („Sl.list Crne Gore“, br. 82/24) i Odluke o prodaji UPS-a ALPHA TECHOLOGIES model TRI POWER X33HE, broj 03-427/25885/1 od 31.10.2025. godine Agencija za audiovizuelne medijske usluge objavljuje II JAVNI POZIV

ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU UPS-a ALPHA TECHOLOGIES model TRI POWER X33HE

1. Predmet prodaje Predmet prodaje je godina proizvodnje 20 16, u svojini Agencije za audiovizuelne medijske usluge

2. Početna kuporodajna cijena

Početna cijena za prodaju UPS-a iz tačke 1 iznosi 1 700,00€.

3. Pravo učešća

Pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja podnesu ponudu i uplate depozit za učešće na javnom pozivu za prikupljanje ponuda za prodaju UPS-a

Podnosilac ponude na javnom pozivu dužan je da na žiro -račun Agencije broj 510 -104-19 kod Crnogorske komercijalne banke uplati depozit u iznosu 10% početne kupoprodajne cijene Ups-a, koja je navedena u tački 2 predmetnog poziva, sa napomenom „Za učešće u postupku prikupljanja ponuda za prodaju UPS-a ALPHA TECHOLOGIES model TRI POWER X33HE“.

4. Uslovi prodaje

Predmetni UPS se prodaje u viđenom stanju i bez prava na naknadnu reklamaciju.

Troškovi prenosa vlasništva imovine padaju u cijelosti na teret kupca.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne imovine.

Ukoliko dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, biće izabrana ponuda koja je pristigla ranije.

Kupac je dužan da sa Agencijom za audiovizuelne medijske usluge zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne imovine u roku od sedam dana od dana dostavljanja odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od sedam dana od dana zaključenja kupoprodajnog ugovora.

UPS koje je predmet prodaje može se preuzeti po podnošenju dokaza o uplati, kada će se iste, predati kupcu uz zapisnik o primopredaji.

Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku od sedam dana ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku gubi pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju Agencija za audiovizuelne medijske usluge može zaključiti Ugovor o kupoprodaji predmetne imovine sa ponuđačem -učesnikom navedenog javnog poziva, čija je vrijednost ponude odmah iza najveće ponude.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog otvaranja ponuda, a depozit ponuđača sa kojim se zaključi ugovor se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

5. Mjesto i vrijeme podnošenja ponuda Ponude se dostavljaju Agenciji za audiovizuelne medijske usluge, svakog radnog dana od 07:00 do 15:00 sati, zaključno sa 28.11.2025. godine do 12:00 sati, neposredno predajom na arhivi Agencije ili poštom na adresu: Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 9, 81000 Podgorica, Crna Gora. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: „Ne otvarati prije javnog otvaranja ponuda – Ponuda za učešće u postupku Prikupljanja ponuda prodaje UPS-a ALPHA TECHOLOGIES model TRI POWER X33HE“.

Na koverti moraju biti naznačeni podaci o prodavcu: naziv i sjedište, kao podaci o ponuđaču: naziv i sjedište za pravna lic a odnosno ime i prezime i adresa za fizička lica. Ponuda za učešće na javnom nadmetanju treba da sadrži podatke o podnosiocu ponude, to:

Za pravna lica

▪ Original ili ovjerena kopija važećeg dokaza o upisu u registar nadležnog organa;

▪ Ovlašćenje sa podacima o fizičkom licu koje će zastupati pravno lice;

▪ Kontakt telefon ovlašćenog lica;

▪ Dokaz o uplati depozita;

▪ Broj žiro-računa i naziv banke za vraćanje depozita;

▪ Vrijednost ponude izražene u EUR -ima.

Za fizička lica

▪ Ime, prezime, adresa stanovanja i kontakt telefona;

▪ Ovjerena fotokopija važeće lične karte;

▪ Dokaz o uplati depozita;

▪ Broj žiro-računa naziv banke za vraćanje depozita;

▪ Vrijednost ponude izražene u EUR -ima.

6. Javno otvaranje ponuda

Javno otvaranje ponuda će se održati dana 01.12.2025. godine u 12:00 sati u prostorijama Agencije za audiovizuelne medijske usluge, na adresi: Bulevar Sv. Petra Cetinjskog 9, 81000 Podgorica.

Neblagovremene, otvorene ili nepotpune ponude kao i ponude učesnika koji nijesu uplatili depozit za učešće na javnom otvaranju ponuda , neće se uzeti u razmatranje. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javno otvaranje ponuda, ako se do naznačenog vremena dostavi makar jedna ispravna ponuda.

7. Uvid u imovinu Predmetni UPS se nalazi u prostorijama Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Bul. Svetog Petra Cetinjskog broj 9 u Podgorici.

Zainteresovani ponuđači mogu dobiti sve bliže informacije koje se tiču predmeta prodaje, kao i izvršiti uvid u imovinu koja je predmet prodaje svakim radnim danom od 10:00 do 12:00 sati počev od 24.11.2025. godine zaključno sa danom 28.11.2025 godine do 10:00 sati.

8. Pitanja u vezi ovog javnog poziva mogu se uputiti Komisiji za prodaju UPS-a (e-mail: amu@amu.me ili telefon 020/201-440)

9. Ovaj poziv će se objaviti na veb -sajtu Agencije (www.amu.me) u dnevnom listu „Pobjeda“.

C RNA G ORA

VLADA CRNE GORE

DIREKTORICA Sunčica Bakić

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Poliex” A. D. Berane donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-3464/11 od 17.11.2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovno – magacinskog prostora sa proizvodnim sektorom – proizvodnja djelova za dronove i sklapanje dronova na katastarskoj parceli broj 2931 КО Polica, u sklopu PUP-a „Berane“, opština Berane.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Dana 19. novembra 2025. poslije kratke i teške bolesti u 76. godini preminuo je

MILORAD-MILO Blagote BURIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, 20. novembra od 10 do 15 časova i 21. novembra od 10 do 13 časova Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na mjesnom groblju Velika Zagreda.

OŽALOŠĆENI:

sin BOŽINA, šćeri GORDANA, SLAVICA i SNEŽANA, brat JOVAN sa porodicom, sestra DESA sa porodicom, porodica pokojne sestre STANKE, unučad VELJKO, MILAN, JAMAN, MATEA, TARIK i MATIJA, zetovi, braća i sestre od ujaka i tetaka i mnogobrojna rodbina BURIĆ i VUKADINOVIĆ

Cjenovnik čitulja

1/9 OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20.

Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Crna Gora vlada C rne G ore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

oBavJeŠTava zainteresovanu javnost

da je „Qair Montenegro“ d. o. o. Podgorica podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju solarne elektrane ,,Petrovići“, instalisane snage 59,965 MW, na katastarskim parcelama broj: 2807, 2808, 2809, 2810, 2811, 2812, 2813, 2814,2890, 2891, 2892, 2893, 2894, 2895, 2942, 3019, 3022, 3030, 2896, 2897, 2898, 2899, 2801/1, 2923, 2924, 3015, 3016, 3017, 3018, 3008, 3009, 3006, 3007, 3088/2, 3005, 3010, 3020, 3021, 3025, 3026, 3027, 2920, 2921 i 3014, sve KO Petrovići, opština Nikšić.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 28. 11. 2025. godine.

Formati

Cijene

813

OBAVJEŠTENJE

Poštovani

čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Pozdrav voljenoj

Napustila nas je naša baka

LJILJANA - BEBA ĐUROVIĆ dipl. ing. elektrotehnike

Draga naša bako, svojim radom gasila si tamu i svjetlost domovima slala, a naše djetinjstvo i naš put, najljepšim bojama obojila i trajno obasjala.

Ne čekaš nas ovoga puta... Požurila si u zagrljaj tati, ali znamo, od juče je jedna zvijezda na nebu više, samo naša, koja se u sjaju, sigurni smo, nikada umoriti neće.

Volimo te, volimo vas

799

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

ČEDOMIRU

LEKOVIĆLjuba

Dragi brate, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružao. Počivaj u miru.

OŽALOŠĆENI: brat KRSTO-KIĆO, snaha VJERA, sinovac IVAN i sinovična VERICA

Posljednji pozdrav dragoj tetki

KOSI IZGAREVIĆ rođena VUKOVIĆ

Hvala za beskrajnu ljubav i toplinu koju si nam pružala.

NATAŠA, ACO i STEVAN VUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

NADI

Zar je došao trenutak rastanka, zar toplog osmijeha, lijepih riječi neće biti, a naše drugarstvo nestati? Hvala ti na svemu, za duge godine provedene sa tobom. Počivaj u miru.

Tvoja drugarica NJ...

804

Posljednji pozdrav ocu, đedu i tastu

MILORADU – MILU BURIĆU

Hvala za svu ljubav, brigu i dobrotu. Neka te anđeli čuvaju. Ćerka SNEŽANA sa porodicom

Posljednji pozdrav ocu, đedu i tastu

MILORADU – MILU BURIĆU

Mica moj, teško je… Zauvijek u našim srcima i mislima, neka mi te anđeli čuvaju. Ćerka GORDANA sa porodicom

Posljednji pozdrav našem ocu

MILORADU – MILU BURIĆU

Hvala za roditeljsku ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam nesebično pružao.

Zauvijek u našim mislima. Sin BOŽINA, šćeri GORDANA, SLAVICA i SNEŽANA

Posljednji pozdrav ocu, đedu i tastu

MILORADU – MILU BURIĆU

Nedostajaćeš nam.

Tvoji: ŽELJKO, SLAVICA i VELJKO

Posljednji pozdrav

MILORADU – MILU BURIĆU

Počivaj u miru.

DUŠKO i DANKA KAŽIĆ

817

Posljednji pozdrav dragom MILU

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir.

Porodica tvoje pokojne sestre STANKE RAJKOVIĆ

814

815

816

Tvoji JOLE i VIDO sa mamom

ROSANDI - ROSI

Brat BRANO, snaha MARINA, bratanići BELI i MILOSAV sa djecom, bratanična DRAGANA sa djecom

Petak, 21. novembar 2025.

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

PERSIDI KRIVOKAPIĆ

Putuj mirno nebeskim svodom kako si i živjela. Ćerka SONJA JOVETIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav najdražoj, najboljoj i najtoplijoj babi

PERSIDI KRIVOKAPIĆ

Vječna ti slava i hvala. S neizmjernim poštovanjem, Tvoja unučad ZORAN, NADEŽDA i SLAĐANA JOVETIĆ

Dvije godine bez našeg druga

PERSIDA KRIVOKAPIĆ

Mojoj najdražoj koja je uvijek bila uz mene i za mene i za sve nas

Mojoj babi Persi posljednji pozdrav Tvoj unuk ZORAN, NATAŠA i praunuka ANDREA JOVETIĆ

Bolno sjećanje

ostavio da tuguje i pati. Neka vam moje suze ne remete vječni mir. Sestra i ćerka MILOJKA

793

Danas se navršava 40 dana od smrti našeg dragog

VLADA JOVIĆEVIĆA

Nedostaješ nam svakoga dana, ali smo zahvalni na vremenu koje smo zajedno dijelili. Sačuvali smo mnogo lijepih uspomena koje ćemo često spominjati i po kojima

ćemo te zauvijek pamtiti.

Hvala ti na svemu što si nam dao - uz nas si, u svemu što radimo i živimo.

Dok god živimo, živjećeš u našim srcima. Zauvijek si dio nas.

IGOR, ALEKSANDAR i VUKOJE NY

Pet godina je od smrti našeg voljenog oca

MILANA ĐURKOVIĆA

Nedostaješ u svakom danu, na svakom mjestu gdje je trebalo da budemo zajedno. Zauvijek ćeš biti dio nas. Kćerke SONJA i SVETLANA sa porodicama

773

Dana 21. novembra 2025. navršava se pola godine otkad nije sa nama

792

BRANKO Stevov ROGANOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol niti prazninu, što nijesi sa nama. Sa ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.

Tvoji najmiliji: GOJKO, MILOJKA, DEJAN, DARKO, ZORICA, ZLATANA, NAĐA, ANDREA, ANDRIJA i DARIJA

771

Dana 21. novembra 2025. godine su tri godine od kada je preminula naša draga

ANKA Đura ZEČEVIĆ rođena BACKOVIĆ

S velikim poštovanjem i trajnim sjećanjima čuvaćemo je od zaborava.

Suprug ĐURO, kćerka LJILJANA i sinovi DUŠKO i VESELIN

dana je prošla od kada nije sa nama naš

Bila je čast imati te za muža, oca i đeda. Bio si čovjek koji je svojim dostojanstvom učio bez riječi, a svojom staloženošću donosio mir.

Zauvijek sa nama.

LUKE VUJOVIĆA

Godina

RADOVAN Blažov GOŠOVIĆ

Tvoja PORODICA

BRANKO STEVO VUKOSAVA

21. 5. 2025. 12. 11. 2010. 23. 12. 2006.

Voljeni brate, pošao si u zagrljaj roditeljima, a sestru

IN MEMORIAM

21. 11. 2019 – 21. 11. 2025.

ĐORĐINA Vojimirova TOŠKOVIĆ rođ. BOLJEVIĆ

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaću uspomenu na tvoju plemenitost, častan i dostojanstven život.

Navršava se četrdeset pet godina od smrti našeg dragog

RADOMIRA RADŽA PEJOVIĆA

I dalje sa nama, nevidljivo i snažno. Zauvijek u našim srcima i mislima…

Petak, 21. novembar 2025.

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

MILOVANA ČOLEVIĆA

Otišao si iz našeg života, ali ostavio snažan i neizbrisiv trag poštovanja i ljudskosti. Neka tvoja duša počiva u miru pored naših najmilijih, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Obavještavamo rodbinu, rođake, prijatelje, komšije i kumove da ćemo u subotu, 22. novembra 2025. u 10 časova odati četrdesetodnevni pomen.

S tugom kćerka MIRJANA

MILA i NAĐA PEJOVIĆ

Ožalošćena porodica ČOLEVIĆ

P O M E N

Tri godine je od smrti našeg voljenog

MIODRAGA MIŠKA POPOVIĆA

Sa ponosom te se sjećamo. Uspomene i divni trenuci ostaju u nama i nikad se ne mogu zaboraviti.

Ž I V I Š!

Tvoji: ALEKSANDRA, BLAŽO, JELENA, LIDIJA, SVETO, JAKOV, FILIP, MARIJA, PETAR i SOFIJA

810

Trideset godina su od kako nije sa nama naš voljeni

JOVAN - JOZA MARKOVIĆ

U svakom trenutku radosti, u svakom okupljanju osjećamo tvoje prisustvo, nevidljivo ali snažno.

Tvoje ime izgovaramo s ponosom, tvoju uspomenu čuvamo s ljubavlju.

Supruga RADOJKA, sinovi IVAN i IGOR, snaha MARIJA, unučad JOVAN, MATIJA i VUKAŠIN

Navršava se trideset godina od smrti mog oca

JOVAN - JOZA MARKOVIĆ

I ovaj novembar nas podsjeća na tebe. Prolaze dani i godine. Vrijeme leti, ali ne nosi te sa sobom. I dalje si tu sa nama. Živiš u našim srcima, mislima, pričama.

Tuga je skoro pa ista, a nedostajanje sve veće i veće.

Tvoja ćerka ANA sa porodicom

Dana 23. novembra 2025. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

OLIVERE M. LEKIĆ rođene ŽIVKOVIĆ

Obavještavamo braću, rođake, kumove, seljane i ostale prijatelje da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću na seoskom groblju Bukovik. Ožalošćene porodice LEKIĆ i ŽIVKOVIĆ

798

MUJO,

Iako prođoše čak dvije decenije mila naša Majko

IRENA KASALICA

rođena KALEZIĆ

Ne prođe ni dan da ne pomislimo na tebe. Kažu da se na sve nevolje u životu nekako navikne, ali mi se nikada nećemo naviknuti da nijesi uz nas, da te ne možemo zagrliti, čuti tvoj glas, da ne proslavljamo zajedno naše uspjehe. U međuvremenu smo dobile i brata, najljepšeg na svijetu, koji je kao manji, gledajući tvoje slike bio i pomalo ljut na tebe i čudio se kako to da ga nijesi upoznala. Dijete malo, pa je osjećalo koliko ljubavi i nježnosti bi mogla da mu pružiš. Sada često razgovara sa tobom i svoje sestre voli najviše. Kao i ranije i sada i dok postojimo, bićeš među nama, lijepa i mlada, tiha i posebna sa tvojim blagim osmijehom.

Vole te beskrajno tvoje TEA i IVČE, sa MARINOM, ŽAKOM i BOŠKOM

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naša draga

MILANKA Veliše VUKČEVIĆ

Vječno živiš kroz svoja djela i ljubav koju si nam pružala. S ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo 22. novembra 2025. godine u 10 časova održati četrdesetodnevni pomen kada ćemo i posjetiti njenu vječnu kuću na seoskom groblju u selu Draževina - Lješanska nahija.

OŽALOŠĆENI:

sinovi DEJAN, DRAGAN-GAŠO, kćerka SVETLANA, sestra MILEVA-MICA, snahe RATKA i JASNA, unučad, praunučad i ostala rodbina

SJEĆANJE

SAVO Marka SOFIJA Sava JANKOVIĆ JANKOVIĆ 21. 11. 2005 – 21. 11. 2025. 3. 1. 1996 – 3. 1. 2026.

Vrijeme prolazi, ali sjećanja i ljubav ne blijede.

Vaši NIKOLA, PETAR, TANJA i RANKO

Obilježavamo četrdeset dana otkako je otišla zauvijek naša voljena

VESNA JOVOVIĆ

Pratiće nas i dalje njena neizmjerna ljubav, dobrota i vedrina. Uspomene na Vesnin topao odnos i pažnju prema familiji, prijateljima i drugim ljudima, kao i na njenu otmenost i gracioznost, čuvaćemo u našem najljepšem sjećanju.

Pomen će se održati u krugu porodice u nedjelju, 23. novembra u 11 časova na Novom groblju u Podgorici.

OŽALOŠĆENI: suprug IGOR, kćerke IVANA i JOVANA, sestra ZDENKA i ostala rodbina

Navršava se godinu dana od smrti našeg dragog

RAJKA VUKČEVIĆA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol za tobom.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu, plemenitost i svaki trenutak proveden sa tobom.

Živjećeš vječno u našim srcima.

U subotu, 22. novembra 2025. godine porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću na seoskom groblju Goljemadi.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Najvoljenija naša

DESANKA MUGOŠA

Brzo će četrdeset dana otkako si otišla da se odmaraš. Tamo odakle nas gledaš, svaka ruža je tvoja. Imaš sve što si zaslužila, a što nikada nisi tražila.

Živiš u našim mislima, riječima i srcima. Tu si na sigurnom. O tebi govorimo i kad ćutimo, kad se srce stegne i riječi postanu pretihe. Neizmjerna je bol koju jedino sjećanje na tvoj osmijeh liječi.

Vrijeme neumitno niže dane. Sve je više onih u kojima te na javi tražimo. Tako zavarani čekamo noć, jer najljepši su oni snovi u kojima tebe srećnu sanjamo.

Bila si i ostaćeš sva naša ljubav.

Porodica će obići tvoju vječnu kuću u subotu, 22. novembra, u 10 sati.

Tvoji: PETAR, SNEŽANA, ANJA, ELENA i ANDRIJA

Voljeni naši roditelji

MARKO MUGOŠA

DESANKA MUGOŠA

20. 11. 2010. 20. 10. 2025.

Majko, prošla je prva slava bez tvoje pogače, prva jutra bez mirisa tvoje kafe, dani dugi i tužni bez tvojih poziva. Nedostaješ u svemu. Strpljiva, velikodušna i požrtvovana, voljela si nas za oba roditelja — okupljala, podržavala, čuvala, brinula da budemo srećni. Podizala si našu djecu i učila ih svojim primjerom šta znači bezuslovna ljubav.

Tata, bio si čovjek čvrstog karaktera, a srca mekog kao pamuk. Ćutljiv, svoju si ljubav pokazivao više djelima nego riječima - i baš zato je nikada nećemo zaboraviti. Žao nam je što nijesi dočekao još petoro unučadi, niti trenutke da uživaš u plodovima svoga teškog rada iz mladosti.

Oboje ste nosili teret života, pun odricanja, da naš život bude lakši i bolji. Ostavili ste nam veliko bogatstvo - ne samo u imovini i dobrom glasu, nego i u lekcijama o ljudskosti, poštenju, istrajnosti, humanosti i svim vrlinama koje su nam putokazi kroz život. Čuvaćemo vas od zaborava.

Doživotna će biti naša ljubav i ponos što vaša krv teče našim venama, granajući zajedničko stablo života.

Beskrajno vam hvala.

Vaša djeca: ŽANA, VANJA, VERA i PETAR

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Draga moja strina

40 dana nema tvoje tople riječi, tvog divnog stava da vidiš samo dobro u svakom, tebe... Mnogo nedostaješ RANKO

Voljenoj majci, babi i tašti

Petak, 21. novembar 2025.

DESANKI MUGOŠI

Četrdeset je dana otkako si otišla, a nijedan bez misli na tebe. Bolna je praznina koju si ostavila, kao i tišina bez tvojih prisnih zagrljaja i nježnih riječi. Sa zahvalnošću ćemo pamtiti tvoju dobrotu i osjećaj sigurnosti koji si nam s ljubavlju pružala.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i uspomenama, ponosni na sve što si bila.

Kćerka VANJA, unučad MATIJA,VUK i IVA i zet MIJO VUKIĆEVIĆ

DESA MUGOŠA

Ostavila si za sobom tišinu, veliku prazninu koju je teško i zamisliti, a još teže prihvatiti. Majko, još se ne mirim s tim da te više nema. Navikla si nas da si uvijek tu za sve nas - nježna, tiha, a ipak nepokolebljiva podrška u svakom trenutku. Trudimo se da budemo onakvi kakvi bi ti željela da budemo, da u bolu pronađemo snagu koju si ti imala. Tvoja dobrota i plemenitost i dalje će biti naš putokaz Čuvamo te u jutarnjoj tišini, u osmijesima, u svakom koraku koji pravimo - ti i dalje koračaš sa nama u svemu što si nas naučila da budemo. Volimo te i nosimo te u srcima - zauvijek

Tvoji VERKA, SOFIJA, MAKSIM i DEJAN

778

Majko, tvoja je odsutnost kao sumorno nebo prevučeno preko svih mojih dana. Koraci su teški. Uz tebe je život imao drugačiji smisao – sve je bilo lakše i ljepše kada se dijelilo s tobom. Bila si izvor moje snage, inspiracija za istrajnost, uzor nježnog majčinstva.

U svima si nalazila nešto dobro i vrijedno, jer si bila satkana od dobrote i vrijednosti, bez trunke zla. Bila si majka ne samo nama, svojoj djeci, nego i prijateljima i rodbini… Dijelila si dok tebi manje ostane, brinula o zdravlju drugih, a o svome ćutala. Kao od stijene, od tebe su se odbijale tuđe nepravde.

Iako nevješta putovanjima, prešla si okean dva puta da pokažeš kako strah od leta i nepoznatog nije ništa naspram tvoje ljubavi.

Ni jezik ti nije bio prepreka da mojoj djeci urežeš najljepše uspomene i ostaviš pečat najdublje ljubavi. Neizmjerna dobroto naša, do neba voljena i poštovana, živjećeš kroz nas dok postojimo.

Kćerka ŽANA, LEONA, ALEX i JUSTIN

794

Dana 22. novembra navršavaju se tri godine od kako je preminuo

LJUBOMIR-ZEJO Milovanov PEJOVIĆ

S tugom i poštovanjem, supruga DRAGICA

SAVO BOŠKOVIĆ

Tri godine su prošle, a bol i uspomene ne blijede. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Tvoji PEĐA, KAĆA i VIDE

795

Voljena naša

DESA MUGOŠA

DESANKA MUGOŠA

Petak, 21. novembar 2025.

Dana 20.11.2025. godine objavljeno je pogrešno obavještenje. Danas objavljujemo ispravanu verziju obavještenja.

Br: 557/25

Datum: 19.11.2025.

Na osnovu člana 134 Zakona o Privrednim društvima („Sl.list RCG“ br. 65/20), kao i na osnovu člana 30 i člana 31 Statuta Daido Metal Kotor AD, Odbor direktora Kompanije Daido Metal Kotor AD, upućuje sljedeće:

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE

AKCIONARA DAIDO METAL KOTOR AD

Obavještavaju se svi akcionari Kompanije Daido Metal Kotor AD (u daljem tekstu „Društvo“), da se Odlukom odbora direktora Društva saziva vanredne Skupština akcionara Društva za dan 24.12 2025. godine, sa početkom u 09:00h (časova) u sali za sastanke na prvom spratu Upravne zgrade.

Obavještenje o sazivanju sjednice Skuptine akcionara Društva će biti objavljeno 21 i 22 Novembra 2025. godine, i to u dnevnom listu „Pobjeda“, kao i na internet stranici Društva www.daidokotor.com

D N E V N I R E D

1. Odluka o povećanju kapitala putem konverzije duga u kapital. 2. Odluka o emisiji akcija po osnovu konverzije duga u kapital. 3. Ostalo.

• Dnevni red Skuštine Akcionara se može izmjeniti na način propisan Zakonom o privrednim društvima i Statutom Društva;

• Po svim tačkama Dnevnog reda predlaže se donošenje Odluke;

• Skupština ne može donositi Odluke o pitanjima koja nisu na dnevnom redu, osim ukoliko svi akcionari sa pravom glasa prisustvuju Skupštini;

• Glasanje po svim tačkama Dnevnog reda je javno;

• Samo oni akcionari koji se nalaze na spisku akcionara pribavljenog u za to predviđenom zakonskom roku iz CDA, na dan pribavljanja istog mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara lično i preko svog punomoćnika, po principu „jedna akcija – jedan glas“;

• Na dan Skupštine i objave ovog Obavještenja emitovano je ukupno 13.349.329 običnih akcija sa pravom glasa (jedna akcija – jedan glas). Kvorum za sjednicu lini obična večina od ukupnog broja glasova - akcija 6.674.665 akcija - glasova

• Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristuni ili zastupani preko punomočnika ili su glasali putem glasačkih listića.

• Po svim tačkama dnevnog reda o kojima se glasa Odluke se donose običnom večinom glasova prisutnih akcionara.

• Akcionari koji glasaju u odsustvu pisanim ili elektronskim putem se smatraju prisutnim za potrebe kvoruma i rezultata glasanja za tačke dnevnog reda o kojima se gasa;

• Društvo Daido Metal Kotor će sav materijal sa predlozima Odluka koje treba da se razmotre na Suštini akcionara po svim tačkama dnevnog reda obezbjediti na uvid svim akcionarima Društva u sjedištu Društva, kao i na svojoj internet stranici www.daidokotor.com;

• Svaki akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da galasa kao njegov punomoćnih na Skupštini akcionara ili da obavlja druge pravne radnje, putem punomoćja koje mora biti ovjereno u skadu sa Zakonom;

• Revizor Društva ne može djelovati kao Punomoćnik;

• Društvo ne propisuje obaveznu formu Punomoćja za glasanje, potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa Zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa;

• Svaki od punomoćnika je dužan a jedan primjerak punomoćja dostavi licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja sjednice Skupštine, radi evidentiranja punmoćja u registracionu listu prisutnih ili zastupanih akcionara na Skupštini.

• Punomoćnik više akcionara na Skupštini može biti jedno fizičko ili pravno lice. Glasanje punomoćnika obavezuje akcionara kao da je sam glasao. Punomoćje može biti opozvano u svakom trenutku, uz obavezu da davalac punomoćja o tome obavijesti Društvo prisanim ili elektronskim putem na e -mail adresu: hr@daidokotor.com.

• Akcionari mogu da glasaju pisanim putem bez prisustva na sjednici po svim tačkama dnevnog reda po kojima se odnose Odluke.

• Akcionar koji glasa u odsustvu je dužan da uredno popunjen, potpisan i u skladu sa Zakonom, kojim se uređuje ovjera potpisa, ovjeren Glasački listić, koji može preuzeti na internet stranici Društva www.daidokotor.com dostavi Društvu, dan prije održavanja sjednice Skupštine u pisanom obliku ili elektronskim putem na e-mail adresu: hr@daidokotor.com, pod uslovom da pismeno obavijesti Društvo o e-mail adresi sa koje će glasati i o broju mobilnog telefona putem koga ga Društvo može kontaktirati, radi provjere autentičnosti elektronske poruke kojom je glasao elektronskim putem.

• Spiska akcionara sa pravom glasa iz Centralne Depozitorne Agencije, Društvo će pribaviti u Zakonskom roku a najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine Društva.

• Pravo na dopunu dnevnog reda – Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarksog kapitala imaju pravo da zahtjevaju od Odbora direktora proširenje dnevnog reda Skupštine akcionara najkasnije 15 dana prije održavanja Skupštine akcionara. Uz pisani zahtjev za proiširenje dnevnog reda dostavljaju i prijedloge Odluka uz predložene tačke dnevnog reda.

• Društvo će na svojoj internet stranici www.daidokotor.com objaviti donijete Odluke i rezultate po svim tačkama dnevnog reda o kojima su akcioanri glasali, najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja sjednice Skupštine akcionara Društva.

No:557/25

Date: 19.11.2025.

Based on the Article 134 of the Law on Companies ("Official Gazette of the Republic of Montenegro" No. 65/20), as well as pursuant to Article 30 and Article 31 of the Articles of Association of Daido Metal Kotor AD, the Board of Directors of Daido Metal Kotor AD, directs the following:

NOTICE OF CONVENING AN EXTRAORDINARY SHAREHOLDERS' MEETING DAIDO METAL KOTOR AD

All shareholders of Daido Metal Kotor AD (hereinafter referred to as the "Company") are hereby informed that, by Decision of the Board of Directors of the Company, an extraordinary General Meeting of Shareholders of the Company is convened for December 24, 2025, starting at 09:00 a.m. in the meeting room on the first floor of the Administration Building.

The notice convening the General Meeting of Shareholders of the Company will be published on November 21 and 22, 2025. in the daily newspaper "Pobjeda", as well as on the Company's website www.daidokotor.com.

A G E N D A N D E

1. Decision on capital increase through debt-to-equity conversion.

2. Decision on share issue based on debt-to-equity conversion.

3. Other.

• The agenda of the General Meeting of Shareholders may be amended in the manner prescribed by the Companies Act and the Company's Articles of Association;

• On all items of the Agenda, the adoption of the Decision is proposed;

• The Assembly cannot make Decisions on issues that are not on the agenda, unless all shareholders with voting rights attend the Assembly;

• Voting on all items on the Agenda is public;

• Only those shareholders who are on the list of shareholders acquired within the statutory deadline from the CDA, on the day of its acquisition can participate in the Assembly and exercise the rights of shareholders personally and through their proxy, on the principle of "one share - one vote";

• On the day of the Assembly and the publication of this Notice, a total of 13,349,329 ordinary voting shares were issued (one share - one vote). The quorum for the session is a simple majority of the total number of votes - shares 6.674.665 votes - shares

• The quorum of the General Meeting of Shareholders consists of shareholders who own at least half of the total number of voting shares, who are present or represented by proxy or who have voted by ballot.

• For all items on the agenda on which decisions are voted, decisions are made by a simple majority of votes of the present shareholders.

• Shareholders who vote in absentia in writing or electronically are considered present for the purposes of quorum and voting results for items on the agenda that are being closed;

• Daido Metal Kotor will provide all material with proposed Decisions to be considered on the Essence of Shareholders on all items on the agenda to all shareholders of the Company at the Company's headquarters, as well as on its website www.daidokotor.com;

• Each shareholder has the right to authorize another person to vote as his proxy at the General Meeting of Shareholders or to perform other legal actions, through a power of attorney that must be certified in accordance with the Law;

• The Company's auditor cannot act as a Proxy;

• The Company does not prescribe the obligatory form of the Power of Attorney for voting, the signature on the power of attorney must be certified in accordance with the Law governing the certification of signatures;

• Each of the proxies is obliged to deliver one copy of the power of attorney to the person responsible for recording the power of attorney immediately before the General Meeting, in order to record the power of attorney in the registration list of present or represented shareholders at the Assembly.

• Several proxies of several shareholders at the Assembly may be one natural or legal person. The voting of the proxy obliges the shareholder as if he had voted himself. The power of attorney may be revoked at any time, with the obligation that the issuer of the power of attorney notifies the Company in writing or electronically to the e -mail address: hr@daidokotor.com

• Shareholders may vote in writing without attending the meeting on all items on the agenda to which the Decisions relate.

• A shareholder voting in absentia is obliged to duly fill in, sign and in accordance with the Law governing the verification of signatures, a certified ballot, which can be downloaded from the Company's website www.daidokotor.com to the Company, the day before the Assembly session in writing form or electronically to the e-mail address: hr@daidokotor.com, provided that he notifies the Company in writing about the e-mail address from which he will vote and the mobile phone number through which the Company c an contact him, in order to verify the authenticity of the e-mail he voted electronically.

• The list of shareholders with voting rights from the Central Depository Agency will be obtained by the Company within the Legal Deadline and at the earliest two working days before the General Meeting of the Company.

• The right to amend the agenda - Shareholders who own at least 5% of the share capital have the right to request from the Board of Directors to extend the agenda of the General Meeting no later than 15 days before the General Meeting. Along with the writt en request for expansion of the agenda, they also submit proposals for Decisions with the proposed items on the agenda.

• The Company will publish on its website www.daidokotor.com the adopted Decisions and results on all items on the agenda on which the shareholders voted, no later than 15 days from the date of the General Meeting of Shareholders.

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

Petak, 21. novembar 2025.

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvrednije

dO Sada!

2x TELEFON

Samsung

Galaxy

S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung

Galaxy

S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

Poslovna oznaka I.br.3953/2015 3953-1/2015

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa predsjednik Upravnog odbora, mr Milan Perović, član Upravnog odbora, Edin Ćeranić, protiv izvršnog dužnika Predrag Gajović iz Danilovgrada, Blaža Mrakovića 50, (Podgorica, Vojislavljevića 1), dana 20.11 2025. godine donio je u skladu sa čl. 169 ZIO, ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršn og dužnika koje su upisane u LN 3217 KO Podgorica III, koje čine: kat. parcela br. 4994/1, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD75, P1, površine 66 m2.

II PRVO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 17.12.2025 godine u 10:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B , što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rješenjem ovog javnog izvršitelja I.br.3953/2015 od 11.01.2016.godine i iznosi 78.000,00 eura.

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrdjene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun na poseban račun Javnog izvršitelja broj 53514803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, dok za nepokretnosti iz LN 3217 KO Podgorica II iznosi 7.800,00 eura.

VI Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti polož i novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i ostignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini "Pobjeda" dana 21.11 2025 godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Na osnovu člana 134, 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (“Sl. list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 i 004/24) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901 godine Podgorica, br. 04/17829.2 od 19.11.2025. godine, objavljuje se

OBAVJEŠTENJE o sazivanju vanredne Skupštine akcionara Prve banke CG ADosnovana 1901. godine Podgorica

I Saziva se vanredna Skupština akcionara Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, za dan 29.12.2025. godine (ponedjeljak) u sjedištu Prve banke u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, sa početkom u 12:00 časova, sa sledećim

DNEVNIM REDOM

1. Predlog odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, Podgorica;

2. Predlog odluke o izboru članova Nadzornog odbora Prve banke CG AD - osnovana 1901. godine, Podgorica.

Uvid u materijal i predlog odluke za Skupštinu akcionara, akcionari mogu izvršiti u sjedištu Prve banke, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141 svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova, počev od 09.12.2025. godine, kao i na internet stranici: www.prvabankacg.com Skupština donosi odluku po tački 1 dnevnog reda većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, i akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su da ist e dostave Sekretaru Prve banke, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 09:00 časova. Skupština donosi odluku po tački 2 u skladu sa članom 158 Zakona o privrednim društvima.

Za sve dodatne informacije akcionari se mogu obratiti na k ontakt telefon: +382(20) 409 104

Predsjednik Nadzornog odbora Dragan Bogojević s.r.