Dnevni list POBJEDA 20.11.2025. by Pobjeda

Ministarstvo nansija predstavilo prijedlog budžeta za narednu godinu

Državnoj kasi faliće

Skupštinski odbor jednoglasno usvojio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju Pozivaju studente da diplomiraju, fali vaspitača u vrtićima

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Marković kazao je da će u vrtićima asistenti pomagati vaspitačima i da tako kompenzuju nedostatak kadra. Pokreću medijsku i komunikacionu kampanju da bi osnažili mlade koji nijesu završili fakultet da to učine, a lako mogu nakon toga da dođu do posla

Ne znači da ćemo se zadužiti za cijeli iznos. Ako napravimo paralelu, ove godine smo imali mogućnost da se zadužimo za kreditne aranžmane do 1,4 milijarde eura, ali su od tog iznosa zaključeni kreditni aranžmani od 600 miliona, a povučeno je 30 miliona i to je iznos koji je uticao na povećanje duga, saopštila je generalna direktorica za javni dug Andrijana Ulić-Rajović

STR. 4. i 5.

Završne riječi u predmetu protiv Miloša Medenice i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda zakazane za 26. novembar

BUDVA: Komandir Službe zaštite i spašavanja kaže da za jučerašnje apokaliptične scene nijesu krive samo obilne padavine već i nemarni građani

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

U skupštinsku proceduru stigao prijedlog državnog budžeta za narednu godinu

Kada se ovogodišnji dug od 4,44 miliona eura oduzme od 18,3 miliona planiranih za redovan rad parlamentarnih stranaka 2026, to znači da će njihov zajednički budžet dostići čak 13,86 miliona eura ili 1,1 milion više nego ove godine

Poslanik Demokratske Crne Gore smatra da je Izvještaj Evropske komisije potvrda rezultata i brzog tempa reformi Leković:

Ako se sistemi za prečišćavanje otpadnih voda realizuju, to će povećati povjerenje da možemo ispuniti standarde EU i u teškim poglavljima, ocijenio je Leković, ali i istakao kako očekuje da će se i problem koji je nastao u vezi sa kolektorom u Botunu riješiti na zadovoljstvo svih strana

TRPEZA LJUBAVI: Nastavljeno suđenje Danku Femiću zbog oduzimanja opreme fotoreporterima Pobjede i Vijesti, što je on i priznao i izvinio se

Oduzimanje opreme, guranje, prijetnje smrću, polomljeni fotoaparat i prijetnje nožem u Gornjem Zaostru nijesu vidjeli ni svjedoci ni policajci

Premijer Crne Gore sastao se u Briselu sa komesarkom za proširenje Evropske unije

Spajić: Crna Gora spremna za veliku 2026 –ubrzavamo reformski točak ka članstvu u EU

PODGORICA - Crna Gora ne usporava tempo na evropskom putu, poručio je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa komesarkom za proširenje EU Martom Kos, naglasivši da naša država „ne kalkuliše kada je riječ o integracijama“ i da s punim pravom očekuje fer tretman u odnosu na ono što je glavni cilj – punopravno članstvo.

Spajić je ocijenio da je sastanak u Briselu bio izuzetno konstruktivan i posvećen ključnim reformama koje Crna Gora sprovodi ubrzanim tempom.

– Točak reformi ubrzava kako bi se naši ambiciozni ciljevi ostvarili. Za nešto manje od mjesec dana vraćamo se u Brisel na Međuvladinu konferenciju da, kao što smo i obećali, zatvorimo više pre-

govaračkih poglavlja i još odlučnije nastavimo u pravcu ostvarenja cilja – poručio je premijer.

On je istakao da će 2026. godina biti ključna za Evropsku uniju, ali i za Crnu Goru: „2026. godina biće godina velikih odluka – EU, Crna Gora je spremna“, rekao je premijer.

Spajićev optimizam prati i poruka da su reforme prio -

ritet broj jedan, dok Vlada očekuje da napredak države bude adekvatno prepoznat i valorizovan u procesu pristupanja. Sastanak sa komesarkom Kos predstavlja još jedan u nizu intenzivnih kontakata sa evropskim partnerima uoči završne faze pregovora, na koju Crna Gora, kako tvrdi premijer, dolazi spremna, stabilna i odlučna. R. P.

Poslanik Demokratske Crne Gore smatra da je Izvještaj Evropske komisije potvrda rezultata i brzog tempa reformi

Leković: Jačanje bezbjednosnog sektora ključni temelj

ukupnih reformi

PODGORICA – Posljednji Izvještaj Evropske komisije, koji je najpozitivniji do sada, jasna je potvrda odličnih rezultata Vlade i vladajuće većine, ali i toga da Crna Gora ima čvrstu podršku Brisela na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

To smatra poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković koji, u razgovoru za Pobjedu, procjenjuje da je najavljeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kra-

ja godine moguće ukoliko se reforme zaista sprovedu i institucionalizuju. - Ako se do kraja godine uspije zatvoriti najavljenih pet ili šest poglavlja, to bi bio snažan signal da Crna Gora drži pravi tempo, pa čak i više od toga - kazao je Leković za Pobjedu. Poslanik Demokrata se posebno osvrnuo na bezbjednosni sektor, čije jačanje vidi kao ključni temelj ukupnih reformi. Navodi da je u najnovijem izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacional-

nog organizovanog kriminala (GI-TOC) za 2025. godinu, Crna Gora zauzela 64. mjesto od 193 države u svijetu, a deseto u Evropi po Indeksu organizovanog kriminala.

- To je napredak za deset mjesta u svijetu i pet u Evropi u odnosu na prethodni ciklus. Ovaj pomak pokazuje da mjere protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca imaju sve veću efikasnost i da bezbjednosne institucije rade zaista dobar posao - kazao je on.

Taj podatak, prema njegovim riječima, ima višestruku važnost jer pokazuje da je bezbjednosni sistem spremniji da djeluje protiv ozbiljnih prijetnji, ali i da unutrašnja stabilnost utiče pozitivno na međunarodni imidž države i na pregovarački proces. Takođe, kako kaže, otvara se prostor za jačanje punog povjerenja građana u institucije koje štite integritet države i javnog sistema.

- U tom kontekstu, procesi poput vetinga, jačanja profesionalnih i nezavisnih institucija, te imenovanja nezavisnih i profesionalnih sudija na najvišim pravosudnim instancama, imaju ključnu ulogu - navodi Leković. Zbog toga je, kako kaže, važno da se u najskorijem roku završi izbor sudija za Ustavni sud i da parlament pokaže da institucionalne procedure ne funkcionišu po modelu odlaganja, već da se završavaju efikasno.

- Vjerujem da će taj posao biti okončan uskoro, a to će ujedno biti i signal građanima da je vladavina prava zaista prioritet - kaže poslanik Demokrata. Iako je, kako navodi, riječ o „visokom nivou ambicija“, Leković je optimista da će proces reformi u poglavljima 23 i 24 biti završen u zadatim rokovima.

Direktor ANB u Briselu sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO

U tom kontekstu, procesi poput vetinga, jačanja profesionalnih i nezavisnih institucija, te imenovanja nezavisnih i profesionalnih sudija na najvišim pravosudnim instancama, imaju ključnu ulogu - navodi Leković

Da bismo zaključili ta poglavlja neophodni su konkretni rezultati u pravosuđu, presude za slučajeve korupcije na visokom nivou, transparentni postupci, dosljedna primjena zakona.

Tek tada građani mogu vidjeti da institucije rade kako treba, a ne samo da zvanično postoje. U tom smislu, napredak u bezbjednosnom sektoru je dobar putokaz i prava mapa puta i za sve ostale oblasti, naročito pravosuđe - smatra on. Što se tiče Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine, tu je, kako kaže, Crna Gora već pokazala da ima kapaciteta da razvije strateške dokumente i aktivira međunarodnu finansijsku podršku.

- Realni projekti u terenskom smislu, kao što su sistemi za prečišćavanje otpadnih voda, biće test naše sposobnosti da planove pretvorimo u rezultate. Ako se realizuju, to će povećati povjerenje da možemo ispuniti standarde EU i u teškim poglavljima - ocijenio je Leković.

On je istakao da očekuje da će se i problem koji je nastao u vezi sa lokacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, nadomak Podgorice, riješiti na zadovoljstvo svih strana.

- Crna Gora je danas zaista u pozitivnoj poziciji i nikada boljoj. Podržana od strane EU, sa konkretnim napretkom u bezbjednosnom sektoru i jasno definisanim reformskim procesima. Ako se održava tempo, ako se institucije ojačaju, ako se veting i nezavisnost pretvore u stvarnost u svim oblastima, naročito pravosuđu, onda zatvaranje pregovora i ulazak u EU postaju sve izvjesniji za 2028. godinu - zaključio je Leković. I. MILOVIĆ

PODGORICA – Pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove Skot Brej izrazio je punu podršku Agenciji za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i reformskim procesima koje je pokrenula. Skot je to, kako je saopšteno iz ANB-a, kazao na sastanku koji je juče u Briselu održao sa direktorom Agencije Ivicom Janovićem

Iz ANB-a navode da su bilateralni razgovori Janovića i Breja bili fokusirani na prioritetne strateške pravce djelovanja, te da je razgovarano i o „postavljanju savezničke obavještajne zajednice u odnosu na savremene i anticipirane bezbjednosne izazove“. - Sagovornici su posebno istakli značaj saradnje i zajedničkih napora u pravcu kontinuirane adaptacije i unapređenja kapaciteta obavještajnog odgovora na aktuelne i nadolazeće prijetnje po Alijansu i saveznice, naročito imajući u vidu promjenjjivu prirodu geopolitičkih okolnosti na globalnom planu, kao i specifičnu kompleksnost pojedinih regionalnih izazova – saopšteno je iz ANB-a. Razmotrene su aktuelne reformske aktivnosti u ANB-u, a da je akcenat stavljen na inicirano unapređenje zakonodavnog okvira u ANB-u. - Brej je izrazio punu podršku ANB-u i njenim pokrenutim reformskim procesima – zaključuje se u saopštenju. Đ. Ć.

Momčilo Leković

Skot Brej i Ivica Janović vlada

Milojko Spajić i Marta Kos

U skupštinsku proceduru stigao prijedlog državnog budžeta za narednu godinu

PODGORICA – Vlada premijera Milojka Spajića planira da državni budžet za narednu godinu smanji sa 4,03 milijarde na 3,79 milijardi eura, ali ne i izdvajanja za stranke aktuelnog saziva parlamenta, koja će biti veća za 5,54 miliona eura u odnosu na prvobitnu raspodjelu državnog novca na početku ove godine.

Ministarstvo finansija, na čijem je čelu Novica Vuković, juče je u skupštinsku proceduru predalo prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu. Iako je riječ o dokumentu o kome će se, očigledno, voditi duga „bitka“ za svaku stavku na strani prihoda i rashoda, on generalno ukazuje na tendenciju planiranja sredstava za pojedine namjene.

S obzirom na to da je Crna Gora ove godine suočena sa usporenim rastom privrede, te da i dalje ima poteškoća sa obuzdavanjem inflacije na godišnjem nivou, bilo je jasno da se u narednoj godini mora što više „stezati kaiš“. Uistinu, za određene resore i ministarstva predviđeno je manje novca, ali ne i za političke subjekte i njihove predstavnike u najvišem zakonodavnom domu.

POLITIČKI SISTEM

Prema detaljima iz predloženog teksta budžeta za 2026. godinu, za potrošački segment Politički sistem i upravljanje opredijeljeno je 117,47 miliona eura. U pitanju je široki dijapazon institucija i organizacija kojima je novac namijenjen, od službi predsjednika države, zatim Skupštine, Centralne izborne komisije (koja bi do kraja godine trebalo da zamijeni dosadašnju Državnu izbornu komisiju), Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Generalnog sekretarijata Vlade i Kabineta premijera, Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Sekretarijata za zakonodavstvo, Komisije za koncesije, Savjeta za NATO, preko ministarstava finansija, vanjskih poslova, kulture i medija, evropskih poslova, javne uprave, dijaspore i javnih radova, do Uprave za ljudske resurse, Agencije za sajber bezbjednost, Radio-televizije Crne Gore, Agencije za sprečavanje korupcije i Službenog lista Crne Gore.

K ako se precizira u dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, sredstva će se, između ostalog, koristiti za unapređivanje saradnje sa drugim državama, kontrolu finan -

Vlada za stranke isplanirala 13,86, za Skupštinu još 14 i po miliona

siranja političkih subjekata i izbornih kampanja i uspostavljanje funkcionalnog sistema informatičke mreže državnih organa i sistema elektronskih usluga. No, predloženo je da se novac namijenjeni „jačanju povjerenja građana u proces zapošljavanja i jednaku dostupnost radnih mjesta svim kandidatima“ što otvara mogućnosti u zloupotrebu sredstava za potrebe partijskog zapošljavanja.

STRANKE

Od pomenutih 117,47 miliona eura, iz državne u kase partija i njihovih parlamentarnih predstavnika „preliće“ se 20,71 milion eura. Taj iznos predstavlja 4,57 odsto

budžetskog segmenta Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru. Iz Vlade preciziraju da se najveći dio novca odnosi na aktivnosti svrstane u program Parlamentarna demokratija, a za koji je planirano nešto više od 18,3 miliona eura.

- Uz napomenu da je za 2026. godinu na aktivnost - Finan-

Prema projekcijama koje su prezentovane u prijedlogu budžeta, parlamentarni subjekti će i 2027, odnosno 2028. godine moći da računaju na nešto veće iznose. Tako će njihov budžet u izbornoj 2027. biti 13,97, a godinu kasnije 14,08 miliona eura. Od pomenutih iznosa za naredne tri godine, strankama će direktno pripasti 17,49 miliona, odnosno 13,15 i 13,25 miliona eura. Njihove ženske organizacije prve će godine zajedno imati 810.079 eura, a naredne dvije za po 10.000 eura više

siranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini Crne Gore prenijet iznos neizmirenih obaveza iz 2025. godine u iznosu od 4,44 miliona eura, koji je nastao usljed donošenja novog Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, dok iznos nije bio predviđen izmjenama Zakona o budžetu za 2025 – navodi se u obrazloženju ove stavke. To konkretno znači da će država do kraja ove godine parlamentarcima i strankama ostati dužna 4,44 miliona, ali će im isplatiti prvobitno predviđenih 8,32 miliona eura. Razlog je već navedeni novi Zakon o finansiranju poli-

stranaka 2026, to znači da će njihov zajednički budžet dostići čak 13,86 miliona eura ili 1,1 milion više nego u ovoj godini. Prema projekcijama koje su prezentovane u prijedlogu budžeta, parlamentarni subjekti će i 2027. odnosno 2028. godine moći da računaju na nešto veće iznose. Tako će njihov budžet u izbornoj 2027. biti 13,97, a godinu kasnije 14,08 miliona eura. Od pomenutih iznosa za naredne tri godine, strankama će direktno pripasti 17,49 miliona, odnosno 13,15 i 13,25 miliona eura. Njihove ženske organizacije prve će godine zajedno imati 810.079 eura, a naredne dvije za po 10.000 eura više.

SKUPŠTINA

Nezavisno od novca koji će na ovaj način biti raspoređen političkim akterima u Crnoj Gori, za rad cijele Skupštine, uključujući poslanike, opredijeljena su dodatna sredstva koja bi 2026. trebalo da iznose oko 14,54 miliona eura. Poslanici, njih 81, za vršenje funkcije imaće na raspolaganju 4,3 miliona eura, ili oko 53.000 eura za rad njihovih kancelarija, dok je za rad 12 poslaničkih klubova ukupno predviđeno 1,68 miliona eura.

tičkih subjekata i izbornih kampanja čiji je krajnji rezultat - dvostruko veći iznosi koji će biti izdvajani za parlamentarne stranke. Ova stavka novousvojenog zakonskog akta, koju poslanici ne vole da pominju, omogućila im je da od 25. jula ove godine zajedno imaju na raspolaganju ne 0,5, već 0,8 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tzv. tekući budžet). U istoj srazmjeri uvećani su i iznosi koje dobijaju ženske stranačke organizacije. Pošto nakon ove odluke nije bilo rebalansa budžeta za tekuću godinu, država je po ovom osnovu dužna 4,44 miliona eura koje je odlučila da isplati 2026. Dakle, od ukupno 12,76 miliona koje bi trebalo da dobiju, u ovoj godini će se strankama iz budžeta prenijeti 8,32 miliona. S druge strane, kada se pomenuti dug oduzme od 18,3 miliona eura planiranih za redovan rad parlamentarnih

U budžetu su obavezne stavke finansiranje jedinog preostalog državnog štampanog medija, nedeljnika Koha Javore (157.500 eura), organizacije događaja, za što je planirano 342.000, i još 855.429 eura za multimedijalnu i produkcijsku podršku. Među planiranim troškovima je i 687.949 eura namijenjenih razvoju parlamentarnog informacionog sistema. Riječ je o nastavku višegodišnje digitalizacije zakonodavnog procesa, koja bi konačno trebalo da uđe u završnu fazu. U slučaju da završe ovaj posao, poslanicima će biti omogućeno da elektronski prate kompletnu dokumentaciju tokom cjelokupnog zakonodavnog postupka: od prijedloga, preko izvještaja sa odbora, pa do sjednice i rezultata glasanja, sve na jednom mjestu. Njime se poslanicima omogućava i da ovim dokumentima pristupe sa bilo kog mjesta i u bilo koje vrijeme.

Parlamentarci će biti u mogućnosti da kažu svoj stav o svakom detalju predloženih prihoda i rashoda, te zatraže njihove korekcije. No, ako uzmemo u obzir da su poslanici i vlasti i opozicije bili jedinstveni kada su prije godinu odlučili da se uvećaju koeficijenti na osnovu kojih im se obračunavaju zarade, a da je i uvećanje budžetskih izdvajanja za partije lako prošlo u novom Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ovi iznosi bi na kraju mogli biti samo veći, nikako manji. Kristina JERKOV

Za rad poslaničkih klubova predviđeno 1,68 miliona eura

Bijela knjiga „Investiciona klima u Crnoj Gori 2025.“ pokazuje stagnaciju biznis ambijenta

PODGORICA – Uprkos ubrzanom ekonomskom rastu i najavljenim reformama, strani investitori smatraju da se poslovna klima u Crnoj Gori nije promijenila: MFIC indeks lakoće poslovanja ostao je na nivou od 6,5, četvrtu godinu zaredom. Dok su telekomunikacije, bankarstvo, proizvodnja, energetika i trgovina zabilježile napredak, turizam – najvažniji privredni sektor – jedini je registrovao pad, što Savjet stranih investitora ocjenjuje ozbiljnim upozorenjem za državu. To su ključne poruke iz najnovijeg izdanja Bijele knjige – Investiciona klima u Crnoj Gori 2025, predstavljene juče u organizaciji Savjeta stranih investitora (Montenegrin Foreign Investors Council - MFIC).

Ocjene investitOra Izvršna direktorica Savjeta Arijana Nikolić-Vučinić objasnila je da se Bijela knjiga sastoji od četiri poglavlja koja sveobuhvatno prikazuju stanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. P rvi dio, kako je objasnila, prikazuje kako međunarodne institucije – poput Evropske unije, EBRD-a i Svjetske banke – ocjenjuju ekonomski prostor Crne Gore. Drugi dio fokusiran je na perspektivu domaćih institucija i obuhvata fiskalnu strategiju za period 2024–2027, kao i Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2025–2028. - Treće poglavlje donosi ocjene investitora kroz MFIC indeks, odnosno indeks lakoće poslovanja. Ove godine njegova vrijednost iznosi 6,5, što je isti nivo kao prethodne godine. Dodatno, članice Savjeta ocijenile su i ukupni poslovni ambijent, koji je dobio prosječnu ocjenu 6,3 - navela je Nikolić-Vučinić.

Pojasnila je da je razlika u tome što MFIC indeks nastaje kao zbir sektorskih indeksa, dok ocjena 6,3 predstavlja procjenu ukupnog ambijenta. - S obzirom na to da su vrijednosti gotovo jednake, možemo zaključiti da strani investitori poslovno okruženje vide prilično ujednačeno - kazala je Nikolić-Vučinić.

Ukazala je da su telekomunikacije i ove godine dobile najvišu ocjenu 7,2, koja se nije mijenjala posljednje četiri godine.

- Indeks bankarstva iznosi 7, što predstavlja rast u odnosu na prethodni period. Suprotno tome, turizam, kao najznačajniji privredni sektor, jedini je ove godine zabilježio pad od 0,2 poena. To predstavlja alarm, s obzirom na važnost sektora. Vrijednost koju su dale kompanije iz turističke privrede iznosi svega 4,3, što jasno ukazuje da u narednom periodu moramo posvetiti dodatnu pažnju unapređenju ovog sektora - poručila je Nikolić-Vučinić.

Poslovna klima stagnira, turizam jedini bilježi pad

Indeks bankarstva iznosi sedam, što predstavlja rast u odnosu na prethodni period. Suprotno tome, turizam, kao najznačajniji privredni sektor, jedini je ove godine zabilježio pad od 0,2 poena. To predstavlja alarm, s obzirom na važnost sektora - poručila je izvršna direktorica Savjeta Arijana Nikolić-Vučinić

Sa jučerašnjeg predstavljanja Bijele knjige u Podgorici

Kazala je da je Indeks proizvodnje i energetike porastao na 6,1, što predstavlja treću godinu uzastopnog rasta, trgovina je ostvarila rast od 0,3 poena, dok je transport stagnirao zbog, kako je objašnjeno, pada ocjene infrastrukturnih kapaciteta.

- Od 15 ekonomskih parametara, dva su zabilježila pad, jednu stagnaciju, dok je čak devet poboljšanih rezultata. Ljudski kapital blago je porastao i sada iznosi 5,6, iako je 2022. godine imao znatno višu vrijednost 6,3. Indeks prava vladavine porastao je za 0,3 poena - istakla je Nikolić-Vučinić. Pokazala je da su ove godine uvedena i tri nova indeksa: efikasnost javne uprave, regulatorni okvir i inovacije i tehnologije transfera, navodeći da je najniže ocijenjena efikasnost javne uprave 4,8.

- Na kraju Bijele knjige nalazi se postavljena preporuka predstavljena u tabelarnom formatu. Od 56 preporuka iz prethodnog perioda, za njih 40 institucija dostavile su odgovore. Tri preporuke su u potpunosti realizovane, za tri nije pokrenuta nijedna aktivnost, dok je kod 34 zabilježen djelimičan napredak - navela je Nikolić-Vučinić. Kazala je da je ove godine dodala 14 novih preporuka, dok je u zaključku izdvojeno deset aktivnosti koje su imale najveći pozitivan uticaj na poslov-

ni ambijent, kao i deset barijera koje zahtijevaju hitno rješavanje.

POslOvni ambijent

- Niko bolji od privrednika ne zna kakav je poslovni ambijent. Kompromis i kontinuirani razgovor jedini su način da zajedno napredujemo - poručila je Nikolić-Vučinić.

Ukazala je i na važnost stranih investitora u razvoju Crne Gore:

- Veliki dio napretka zahvaljujemo upravo investitorima koji su ovdje došli da razvijaju poslovanje. Zbog toga je važno da gradimo ambijent u kojem se osjećaju sigurno i u kojem mogu dugoročno planirati - rekla je Nikolić-Vučinić.

Ukazala je da uključivanje poslovne zajednice u donošenje odluka ove godine bilježi rast, precizirajući da je indeks porastao sa 6,1 na 6,6, ali da ukupni nivo angažmana privrednih društava ostaje isti.

- Ako želimo manje barijera, više sigurnosti i boljeg poslovnog ambijenta, moramo da nastavimo da jačamo ovaj dijalog i gradimo partnerstvo - zaključila je Nikolić-Vučinić.

Član Odbora direktora Savjeta Branko Mitrović iz kompanije One Crna Gora, kazao je da je ponosan na rast crnogorskog BDP-a ostvaren tokom prethodnih 15 godina, navodeći da je u poslovnoj zajed-

deceniji. Upozorio je da Crna Gora i dalje nije dovoljno vidljiva na međunarodnom tržištu, posebno u digitalnim kanalima promocije, i da je neophodna snažna saradnja države i turističke industrije u tom segmentu.

Margason je pokazatelj da statistički porast broja dolazaka prikriva činjenicu da je manje tradicionalnih turista i da je boravak kraći.

Upitan o očekivanjima za naredni period, rekao je da bi volio vidjeti „Montenegro Inc.“

– državu u kojoj svaka institucija ima osobu posvećenu zajedničkom razvoju i stvaranju prosperiteta.

- Uspješne države su one koje su uspjele da uspostave najviše između biznisa i Vlade, i da zajednički razvijaju ideje koje povećavaju konkurentnost države u odnosu na ostatak svijeta - poručio je Margason, dodajući da je ove godine već osjetio da je takav model ostvaren.

Član Odbora direktora Savjeta Vasilis Panagopoulos (Jugopetrol) je ocijenio da je Crna Gora u periodu ostvarila značajne pomake u unapređenju poslovnog ambijenta, posebno kroz usklađivanje sa evropskim standardima i digitalizaciju javne.

Kako je naručio, upravo takve reforme doprinose većoj strukturi, jasnoći i predvidljivosti sistema, što je ključno za dugoročno planiranje i odgovorno investiranje.

nici da hrabro i odlučno radi na daljem razvoju.

- Uvijek je lako kritikovati, ali nama je da preuzmemo odgovornost, radimo bolje i okrenemo se budućnosti - poručio je Mitrović.

Go voreći o industriji koju predstavlja, Mitrović je istakao da je sektor telekomunikacija u Crnoj Gori danas na nivou prosjeka Evropske unije.

ekOnOmskO državljanstvO Član Odbora direktora Savjeta Dejvid Margason (Porto Montenegro) ocijenio je da je tokom skorog boravka u Crnoj Gori jedan od ključnih događaja koji je privremeno promijenio tok razvoja kompanije bio Program ekonomskog državljanstva.

Kako je rekao, upravo je taj program omogućio realizaciju važnih infrastrukturnih projekata u kratkom roku, posebno u periodu ekonomske depresije tokom pandemije.

- Program nam je omogućio da razvijemo jedan značajni dio infrastrukture na atraktivnoj lokaciji, uz korišćenje potencijala vezanih za blizinu auto-puta. Bez ulaska u diskusiju o tome da li je to najbolji način za promociju nekretnina, to je za nas nesumnjivo bio veliki događaj - rekao je Margason. Dodao je da je ove godine imao više pozitivnih komunikacija sa Vladom nego u prethodnoj

Ministarstvo finansija

Državnoj moguće

Panagopulos je istakao da su ovi rezultati vidljivi u svim sektorima industrije, kao i da investitori mogu pružiti snažnu podršku državi ukoliko zadrži kontinuitet i prava evropskih integracija. Iako smatra da je određeni broj šansi izgubljen zbog sporijeg tempa implementacije, ocjenjuje da je Crna Gora „vrlo blizu članstva u Evropskoj uniji“ i da najbolje tek dolazi. - Očekujem stabilnije i predvidljivo okruženje, jer će pomoći i postojećim i budućim investitorima da rastu i napreduju, na dobrobit kompanije ali i države - poručio je Panagopulos, dodajući da će saradnja privrede i Vlade u narednom periodu biti sve važnija u ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Član Odbora direktora Savjeta Remon Zakaria (EBRD) u video poruci rekao je da je Bijela knjiga izuzetno važna publikacija koja pomaže u pr epoznavanju ključnih izazova i mogućnosti za razvoj poslovnog okruženja u Crnoj Gori. Zakaria je istakao da dokument predstavlja značajno sredstvo u usmjeravanju politika koje utiče na poslovni ambijent, posebno u kontekstu evropskih integracija. - Bijela knjiga je važan alat koji doprinosi kreiranju poslovne politike u državi i podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, u čemu zajedno radimo sa evropskim partnerima - poručio je Zakaria. n. kOvaČeviĆ

Ne znači da ćemo se zadužiti za cijeli iznos. Ako napravimo paralelu, u ovoj godini smo imali mogućnost da se zadužimo za kreditne aranžmane do 1,4 milijarde eura, ali su od tog iznosa zaključeni kreditni aranžmani od 600 miliona, a povučeno je 30 miliona i to je iznos koji je uticao na povećanje duga, saopštila je generalna direktorica za javni dug Andrijana Ulić-Rajović

PODGORICA – Državnoj kasi će iduće godine nedostajati 710 miliona eura, koji će biti finansirani iz depozita te zaduženja do 500 miliona eura, navodi se u Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu. Osim toga, Ministarstvo finansija (MF) će imati mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve, imajući u vidu da 2027. godine na naplatu dospijeva 1,2 milijarde eura duga.

Odlukom o zaduženju predviđena je i mogućnost zaduženja do skoro dvije milijarde eura

Državnoj kasi faliće 710 miliona eura, moguće zaduženje i do 3,5 milijardi

za 37 projekata, među kojima su izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra od 313 miliona, projekat Velje brdo od 120 miliona, zaobilaznica oko Podgorice od 100 miliona, modernizacija pruge od 113 miliona, uređenje puteva od 88 miliona, sistema otpadnih voda od 60 miliona, oprema za Vojsku, ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova od 250 miliona, izgradnja data centra od 300 miliona eura…

Prihodi i rashodi

Vlada je za iduću godinu predvidjela budžetske prihode od 3,79 milijardi eura, od čega će izvorni činiti 3,08 milijardi, dok su rashodi projektovani na 3,36 milijardi eura, saopštio je juče ministar finansija Novica Vuković predstavljajući Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu koji je od juče u skupštinskoj proceduri. Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je da su izdaci tekućeg budžeta u odnosu na ovu godinu uvećani za 100,1 milion eura, budžet državnih fondova za 99,1 milion, kapitalni budžet za 25 miliona, dok su transakcije finansiranje umanjene za 459,3 miliona, a rezerva za 3,3 miliona eura. - Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja 1,133 milijardi eura, oblast javnih finansija dominantno zbog otplate glavnice i kamate 760 miliona, zdravstvo 521 milion, obrazovanje, nauku i sport 368 miliona, javna bezbjednost 261 milion… Suštinski budžet je niži za 238 miliona eura zbog manjih potreba izdvajanja za otplatu duga – kazao je Paunović.

Očekuje se, kako je dodao, deficit budžeta od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona eura, uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje na nivou od 72 miliona eura.

Prema riječima generalnog

otPlata dugova

Mogući rast akciza na duvan

Na pitanje Pobjede da li će iduće godine biti povećane akcize na duvanske proizvode, ministar Novica Vuković je kazao da je to moguće.

- Pratimo direktivu EU i trenutni akcizni kalendar je na nivou minimalnog iznosa, koji Evropska komisija toleriše do jednog trenutka. Zahtjevi EU su da nastavimo sa usklađivanjem, tako da je novi akcizni kalendar tema kojom se moramo baviti iduće dvije godine –kazao je Vuković. Na pitanje da li se razmatra mogućnost uvođenja eko taksi, Vuković je kazao da u ovom trenutku nema informaciju o tome, ne isključujući da i to može biti tema iduće godine.

Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja 1,133 milijardi eura, oblast javnih finansija dominantno zbog otplate glavnice i kamate 760 miliona, zdravstvo 521 milion, obrazovanje, nauku i sport 368 miliona, javna bezbjednost 261 milion… Suštinski budžet je niži za 238 miliona eura zbog manjih potreba izdvajanja za otplatu duga – kazao je generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović

direktora za makroekonomske i fiskalne analize Miloša Miškovića, ekonomija će rasti 3,2 odsto u idućoj godini vođena dominantno intenziviranjem investicija i porastom privatne potrošnje uz sprovođenje strukturnih reformi i korišćenje evropskih fondova za finansiranje razvoj-

Konatar: Vlada ponovo prekršila zakon

Miloš Konatar (URA) juče je saopštio da je Vlada ponovo prekršila zakon koji propisuje da Prijedlog budžeta dostave Skupštini do 15. novembra, ali i Skupština koja još nije izglasala Fiskalni savjet kojem je prijedlog budžeta trebalo da bude dat na mišljenje. Ocijenio je da sa budžetom koji je manji za 250 miliona eura od ovogodišnjeg nema razvojne priče, već ,,krpljenja rupa i troškova“. - U prilog tome ide i podatak da će deficit Fonda PIO biti 438 miliona eura. Prijedlogom se daje mogućnost Vladi da se zaduži do 3,23 milijarde eura, što je zabrinjavajuće sa sve građane Crne Gore, jer smo već prezadužena državaporučio je Konatar.

nih projekata. Očekuje da će inflacija iduće godine biti ispod tri odsto. Mišković je naglasio da je za prvih devet mjeseci registrovan rekordan rast naplate prihoda, u čemu prednjače PDV i akcize od kojih je naplaćeno preko 150 miliona eura više nego u istom periodu lani. Ocijenio je da je finansijska situacija stabilna. Generalna direktorica za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić kazala je da će

kapitalni budžet iznositi 305 miliona eura i obuhvataće 396 projekata ukupne vrijednosti 9,67 milijardi eura. Najveći procenat ulaganja iz kapitalnog budžeta, kako je ukazala, odnosi se na razvoj opština na sjeveru. Među najvažnijim projektima su, kako je navela Jovetić, nastavak izgradnje auto-puta, zaobilaznice kod Budve, modernizaciju zdravstvenih i obrazovnih ustanova, razvoj digitalne infrastrukture te projekti iz oblasti ekologije.

Funkcioneri bez uvećanja plata

Novica Vuković kazao je da je iz procedure povučen nacrt izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru. - Funkcioneri nikad nijesu dobili 30 odsto povećanja zarada. Taj zakon je urušavan godinama. Povučen je sa javne rasprave i nije plan da ide u dalju proceduru dok se sistemski ne riješe svi izazovi u zakonu, za šta će biti potrebno vremena – kazao je Vuković. Govoreći o racionalizaciji u javnoj upravi, Vuković je kazao da je u odnosu na prethodnu godinu, broj ugovora o djelu smanjen za 20 odsto.

Generalna direktorica za javni dug Andrijana Ulić-Rajović je naglasila da iduće godine dospijeva dug od 383,6 miliona eura, među kojima je dug za prvu dionicu auto-puta i dospijeće obveznica emitovanih na domaćem tržištu 2019. godine. Iznos zaduženja, kako je navela, zavisi od toga koliki će depoziti iznositi na kraju godine. Pojasnila je da je odlukom o zaduženju predviđena mogućnost zaključivanja kreditnih aranžmana do dvije milijarde eura za razne infrastrukturne projekte. - Ovaj iznos od dvije milijarde predstavlja pravni osnov da se u 2026. godini možemo zadužiti za one projekte koji budu spremni u toj godini, što ne znači da ćemo se zadužiti za cijeli iznos. Ako napravimo paralelu, u 2025. godini smo imali mogućnost da se zadužimo za kreditne aranžmane do 1,4 milijarde, ali su od tog iznosa zaključeni kreditni aranžmani od 600 miliona, a povučeno je 30 miliona i to je iznos koji je uticao na povećanje duga – kazala je Ulić Rajović.

Odlukom o zaduženju, kako je navela, predviđene su i državne garancije od 171,9 milion eura koje se odnose na podršku državnim firmama Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, CEDIS, CGES i Željeznički prevoz Crne Gore. bivši šumari

Upitan da prokomentariše to što bi na osnovu zakona o obeštećenju radnika iz drvne i šumarske industrije koji su predložile Demokrate, isplate mogle da premaše 100 miliona eura, Vuković je kazao da ta sredstva nijesu predviđena budžetom.

- U ovom slučaju nije konsultovano niti Ministarstvo finansija, niti Vlada, niti je rađena projekcija i dinamika, to je odluka Skupštine da ponudi takvo zakonsko rješenje žrtvama tranzicije. Mi nemamo jasno definisanu dinamiku potrošnje niti precizan broj lica, na taj način fiskalni efekat MF nije moglo da planira, jer Ministarstvo poljoprivrede još radi na tom procesu i kad oni budu dostavili informaciju, tada će to biti tema Vlade – kazao je Vuković.

Na pitanje Pobjede u vezi izjave ministra saobraćaja Filipa Radulovića da se, nakon prodaje dva broda Crnogorske plovidbe, planira kupovina remorkera za Boku Kotorsku, Vuković je kazao da je to jedan od projekata predviđen odlukom o zaduženju za koji je planirano do osam miliona eura. - Time je dat zakonski osnov u odluci da se to obezbijedi za potrebe Ministarstva pomorstva. Postoji mogućnost da ukoliko nađemo povoljne uslove, kredibilnog ino partnera koji bi to finansirao, da obezbijedimo remorker – kazao je Vuković. m. lEKoviĆ finansija predstavilo prijedlog budžeta za narednu godinu

Ministar finansija sa saradnicima

m. babović

Izvršni direktor Rudnika uglja obišao je novi pogon te kompanije

Proizvodiće ličnu zaštitnu opremu

PODGORICA - Izvršni

direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković obišao je pogon za proizvodnju lične zaštitne opreme (LZO), u kojem se, kako je saopšteno iz kompanije, privode kraju pripreme za početak rada.

- Ovaj projekat omogućava

RUP-u da prvi put samostalno proizvodi kompletan tekstilni program LZO - navodi se u saopštenju. Laković je rekao da su posle godinu od ideje o pokretanju sopstvene proizvodnje LZO, svi proizvodni kapaciteti i mašine spremni. - U prvoj fazi pokrićemo potrebe RUP-a, potom EPCG

grupe, a planiran je i izlazak na šire tržište. U veoma kratkom roku urađen je značajan posao kako bi pogon bio spreman za početak obuke i proizvodnje - kazao je Laković. Proces obuke koji sprovode konsultanti sa dugogodišnjim iskustvom organizovan je za 20 zaposlenih.

Direktor Sektora za strateško upravljanje i poslovnu transformaciju Milan Dragašević istakao je da će se u početnoj fazi raditi u jednoj smjeni, sa planiranim mjesečnim kapacitetom od oko 400 odijela.

On je k azao da je, nakon sprovedenih tendera, pogon opremljen sa 30 savremenih mašina - 20 za osnovno i deset za specijalno šivenje koje omogućavaju primjenu najsavremenije tehnologije u proizvodnji.

- Adaptaciju prostora bivše Trikotaže „Tara“, nekada namijenjenog konfekciji, izvela je Građevinska grupa RUP-a, čime je obezbijeđen kvalitetan i bezbjedan radni ambijent - pojasnio je Dragašević. Od naredne godine RUP, kako su rekli iz kompanije, neće imati potrebu za raspisivanjem eksterne nabavke ovog dijela opreme. Laković je kazao da su do sada za kompletnu zaštitnu opreme izdvajali oko 800.000 eura godišnje, od čega je 60 odsto vrijednosti činila konfekcijska oprema. - Pokretanjem sopstvene proizvodnje ne samo da ćemo otvoriti nova radna mjesta, već i dodatno ojačati razvojne potencijale kompanije i grada, te značajno smanjiti ukupne troškovezaključio je Laković. S. P.

Kompanija Noblewood, koja u Nikšiću posluje od 2023. godine, organizovala „Dan otvorenih vrata“

Termoelektrana

Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Mirko Stanić podsjetio rukovodstvo EPCG na kašnjenje Stanić:

PODGORICA -Termoelektrana Pljevlja nije uključena u pogon, i pored najava da će se to desiti 15. novembra, saopštio je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić i dodao da je problem za državu što je uvezena ogromna količina struje. - Nije problem ni zakasniti dan-dva, problem je u neodgovornosti nosilaca odgovornih funkcija u Elektroprivredi (EPCG) i TE koji su prije samo mjesec uvjeravali javnost i predstavnike medija da sve ide po planu i da će TE biti ,,sigurno“ na mreži prije pet dana. To ,,sigurno“ je jednako obećanjima jednog drugog Pljevljaka, premijera Milojka Spajića, koji ima preko 100 krupnih neispunjenih obećanja u svega par godina - rekao je Stanić.

On je ocijenio da je ogroman problem za državu što je zbog remonta TE uvezena ogromna količina električne energije, a EPCG je zbog toga i zbog hidrološki loše godine, do ovih dana, u minusu od čak 90 miliona eura. - Zbog toga za one koji se igraju sa desetinama miliona eu-

ra državnog novca – nekoliko jasnih pitanja, na koja crnogorska javnost očekuje jasne odgovore. Zašto Termoelektrana nije puštena u pogon 15. novembra i zbog čega još nije počela isporuka uglja iz Rudnika uglja? Da li to znači da TE neće biti priključena ni 1. decembra - pitao je Stanić,

koji je i predstavnik Evropskog saveza. On je pitao da li će postrojenje za odsumporavanje, kao najvažniji segment ekološke rekonstrukcije, biti završeno do početka rada Termoelektrane i da li je obezbijeđen priključak na turbinu za potrebe toplifikacije grada. - Koliko su porasli ukupni troškovi rekonstrukcije Termoelektrane? Koliki je procenat izvedenih građevinskih i mašinskih radova na današnji dan - pitao je Stanić.

Na sva pitanja, kako je kazao, treba dati i odgovor da li će TE biti u pogonu i poslije početnog paljenja, jer nije isto hoće li ući u sistem proizvodnje tokom mjeseci kad se troši najviše energije ili na proljeće kad će i hidrološke prilike biti puno bolje i kad se obično struja iz Crne Gore izvozi. S. P.

NIKŠIĆ – Kompanija Noblewood, koja u Nikšiću posluje od proljeća 2023. godine, organizovala je juče „Dan otvorenih vrata“, a to je bila prilika da s javnošću podijele zadovoljstvo što posluju u Crnoj Gori i šire asortiman proizvoda koji se plasiraju širom svijeta. Sudeći na osnovu činjenice da je votka „Beluga“ poznati svjetski brend, a da se nedavno počeli da proizvode i alkoholno piće džin, zaključuje se da je ova kompanija jedan od najvećih izvoznika u našoj državi. Noblewood zapošljava 144 radnika, a samo od počeka ove kalendarske godine proizveli su oko četiri miliona flaša skupocjenog pića koje se izvozi u SAD, Izrael, sve evropske zemlje...

Menadžment firme ne krije zadovoljstvo ostvarenim, pa i time što od maja u Nikšiću proizvode džin, a naredne godine imaće još jedan proizvod. Direktor marketinga Dmitri Nasalskij kaže da vrijednost izvoza zavisi od poreskih stopa koja se razlikuju od države do države, te da je nezahvalno saopštavati konačnu cifru, kao i da je pet najjačih tržišta SAD, Izrael, Francuska, Njemačka i Italija.

- Sad nam je fokus na balkanski region i pripremamo p osebnu strategiju. Trudimo se da obezbijedimo stabilnu distribuciju i u Crnoj Gori, naši proizvodi mogu da se kupe u Nikšiću, Podgorici, Tivtu... Mogu se naša votka i džin naći i na svim većim aerodromima u ovom dije -

lu svijeta – rekao je Nasalskij. I direktor Noblewood-a u Crnoj Gori Vitali Enin hvali se poslovanjem, kaže da nemaju većih poteškoća, da veoma komforno rade i da je veoma jednostavno riješeno tržište alkohola, te da imaju odličan odnos sa regulatorima i nadzornim organima koji vrše provjere. Podsjetili su da je nekadašnja destilerija u Nikšiću u početku zahtijevala prenamjenu, ali i da konstantno investiraju i modernizuju proces proizvodnje.

Direktorica operacija u ovoj kompaniji Marija Sičeva istakla je da imaju izuzetno ambiciozne planove i za naredne godine, da su njihovi zaposleni zadovoljni, da ih platama motivišu, te da su prosječne zarade zaposlenih veće od prosjeka u državi. Svi zaposleni nakon tri godine rada u ovoj fabrici dobijaju rješenje na neodređeno vrijeme. Čulo se da naredne godine planiraju povećanje proizvodnje za trećinu, što će zahtijevati dodatne investicije. Mašinski inženjer Lazar Dragović kaže da godišnje ulažu oko dva miliona eura u novu opremu, da imaju laboratorije, da kompletan proces proizvodnje prolazi stroge kontrole, a na kraju su i novinari imali priliku da prošetaju proizvodnim pogonima i lično se uvjere koliko truda treba da se jedna flaša votke luksuzno, ali vještom rukom, etiketira i upakuje da bi na kraju stigla na kraj svijeta pod sloganom „Made in Montenegro“. Ra.P.

Pogon kompanije Noblewood u Nikšiću

Direktor Rudnika uglja Nemanja Laković u obilasku pogona

Mirko Stanić

Održano pripremno ročište po tužbi članova „Kamo śutra“ protiv partije Alekse Bečića i njenih funkcionera

Studenti traže odgovornost i za izgovorene klevete Demokrata

Pripremno ročište po tužbi studenata okupljenih u neformalnoj grupi „Kamo śutra“ protiv Demokratske Crne Gore i 10 njenih funkcionera održano je juče u Osnovnom sudu u Podgorici. Sud je zakazao nastavak postupka za 20. januar, uz zahtjev da se pribave podaci policije o prijavljivanju protesta i najavu saslušanja tužilaca

PODGORICA - Pripremno ročište po tužbi studenata Miloša Perovića i Marka Vukčevića protiv Demokratske Crne Gore i njenih visokih funkcionera održano je juče u Osnovnom sudu. Sljedeće ročište sutkinja Milena Brajović zakazala je za 20. januar naredne godine.

Tužba je još početkom februara podnijeta protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović , Nikole Rovčanina , Anđele Vojinović, Duška Stjepovića , Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice GO Mladih Demokrata Milice Rukavine. Dragojević je u toku postupka povukla tužbu, dok Perović i Vukčević ostaju pri njoj.

- Nadamo se da će ovo biti lekcija svima da svaka izgovorena riječ nosi težinu, a da ciljano targetiranje omladine od strane političkih partija neće proći bez odgovornosti - napisali su u februaru iz neformalne grupe studenata „Kamo śutra“.

Punomoćnik s tudenata je advokat Veselin Radulović, dok Demokrate zastupa advokat Nikola Angelovski

Sumnja na odugovlačenje

Punomoćnik Demokrata juče je zahtijevao da Uprava policije dostavi podatke o tome ko je bio organizator protesta i ko je prijavljivao okupljanja policiji, te prigovorio formalnim elementima podnesaka, navodeći i primjedbe na korišćenje faksimila. Radulović je ocijenio da je riječ o taktici odugovlačenja. - Žele da izbjegnu raspravu. Danas su imali prigovore na besmislene stvari, očekivati je da sljedeći put prigovore i fontu slova. Suština spora su klevetničke izjave koje su saopštavali funkcioneri Demokrata - kazao je Radulović po izlasku iz sudnice.

On očekuje da će se „u ovom slučaju ispoštovati zakon“, podsjećajući da je „javnost vidjela kako predstavnici vlasti kvalifikuju mlade ljude grupe ‘Kamo śutra’“.

Angelovski se protivio saslušanju tužilaca smatrajući da treba utvrditi njihovu aktivnu legitimaciju, te zahtijevao dostavljanje svih prijava javnih okupljanja od 5. januara nadalje. Radulović je istakao da su ti podaci nebitni za odlučivanje

i ocijenio zahtjeve kao „puko odlaganje rasprave o suštini spora - o klevetničkim i uvredljivim izjavama koje tuženi iznose u produženom trajanju“.

Sud je donio rješenje da od Uprave policije pribavi tražene podatke i prihvatio prijedlog da se na sljedećem ročištu saslušaju Perović i Vukčević. optužbe demokrata

Tužba je podnijeta zbog izjava Demokrata u kojima su studente označili kao pripadnike i produženu ruku kriminalnih klanova, korumpirane ljude i pojedince koji djeluju u korist bivšeg režima.

Studenti su tada poručili da je „važno da se javna riječ koristi odgovorno“.

- Nadamo se da će ovo biti lekcija svima da svaka izgovorena riječ nosi težinu, a da ciljano targetiranje omladine od strane političkih partija neće proći bez odgovornosti.

Neformalna grupa „Kamo śutra“ saopštila je da su funk-

cioneri Demokrata svoj politički i institucionalni položaj koristili da ih targetiraju, te nijednom nijesu pružili dokaze povodom tvrdnji.

- Javni funkcioneri nijesu pokazali odgovornost za javno izgovorene riječi, targetiranja, niti su ikada dostavili dokaze iako je to u više navrata traženo - naveli su oni.

Ministar Danilo Šaranović je u jednom televizijskom nastupu, na pitanje da li kriminalne grupe povezuje sa protestima i da li posjeduje operativne podatke, rekao:

- Imam operativne podatke, ali sve ono što je danas saopštio moj politički subjekt - stojim iza toga.

Iz „Kamo śutra“ podsjećaju da o tim „operativnim podacima“ Šaranović nikada nije obavijestio nadležne institucije, niti je njima dostavio dokaze iako su to tražili u nekoliko navrata.

- Ovo je posebno opasno jer su napade upućivali mladima bez političkih funkcija i par-

tijskih pozadina, dok su poruke iznosili ministri, poslanici i potpredsjednici Vlade - saopštili su studenti iz neformalne grupe.

Nakon prvog velikog protesta organizovanog povodom masakra na Cetinju, Demokrate su izdale saopštenje tvrdeći da iza zahtjeva za ostavke Šaranovića i Bečića stoje kriminalne grupe.

- Poziv na proteste nije glas naroda, već glas Bemaxa, Aca Mijajlovića, kavačkog, škaljarskog i drugih klanova - naveli su u zajedničkoj izjavi Bogdanović, Popović, Rovčanin, Vojinović, Stjepović, Ćeman i Leković.

„ruke Su vam krvave“

Nakon zločina na Cetinju, grupa „Kamo śutra“ organizovala je masovne proteste sa hiljadama ljudi. Demokrate su, kako tvrde studenti, svojim izjavama ugrožavale njihovu bezbjednost i doprinijele govoru mržnje.

Podršku su dobili od velikog broja građana, profesora, umjetnika, ljekara i naučnika. Na protestima su se mogli vidjeti transparenti: „Tuga, revolt, bijes“, „Raspad sistema“, „Umjesto djece rastu nam tragedije“, „Kad po igračkama pada krv, bijes vlada…“. Građani su uzvikivali i „Ubice“, jer se nije izvukla poruka iz prvog masovnog zločina. Tokom mjeseci organizovane su blokade, performansi i spontana okupljanja u više gradova, uključujući Cetinje, gdje građani i danas protestuju zbog izostanka odgovornosti za masovne zločine. Grupa je tražila ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, demilitarizaciju društva, oduzimanje oružja, strožu kontrolu, te vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta. Vlada je djelimično odgovorila izmjenama nekih zakona, ali do smjena nije došlo. Premijer Milojko Spajić najavljivao je „evaluaciju rada ministarstava“, ali nakon te evaluacije niko nije razriješen. porodice žrtava ogorčene

Građani koji već osam mjeseci protestuju na Kruševom ždrijelu takođe su izrazili razočaranje odnosom premijera. Vesna Pejović, koja je u masakru u Medovini izgubila kćerku i dvoje unučadi, poručila je da nema namjeru da odustane. - Sve što tražim jeste istina, odgovornost i pravda. Najveće razočaranje za mene bio je premijer Milojko Spajić. Primio me, obećao… i zatim nestao. To nije liderstvo, to je bijeg. Zato najavljujemo radikalniji pristup našem protestu na Kruševom ždrijelu – rekla je ona prekjuče. j. martinoviĆ

U Srbiji povučene tri vrste „Milka“ čokolade zbog nepravilne deklaracije koja ne upozorava na potencijalno opasne sastojke

PODGORICA - Nakon što su u Srbiji povučene tri vrste „Milka“ čokolade zbog pogrešno označenih alergena, u Crnoj Gori nema prijavljenih slučajeva sličnih neispravnosti, potvrdio je za Pobjedu direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.

U Srbiji su tri proizvoda – „Milka hazelnut“ (90 g), „Milka oreo brownie“ (100 g) i „Milka whole nut“ (95 g) – uklonjena iz prodaje zbog straha da bi kod osoba alergičnih na određene sastojke mogli izazvati ozbiljne alergijske reakcije. Opoziv je uslijedio nakon što je Agencija za bezbjednost hrane Ujedinjenog Kraljev-

stva (FSA) utvrdila da alergeni u ovim čokoladama nijesu pravilno označeni. Prema FSA, takvo deklarisanje predstavlja „mogući zdravstveni rizik“ za sve osobe alergične ili intolerantne na mlijeko, lješnike, soju ili na pšenicu i gluten. Kako bi provjerila da li se sporni proizvodi nalaze i na crnogorskom tržištu, Pobjeda je kontaktirala sa Upravom za bezbjednost hrane i direktorom Uprave, Vladimirom Đakovićem, koji je potvrdio da u

Crnoj Gori nema neoznačenih ili rizičnih serija ovih „Milka“ čokolada.

- Prema informacijama kojima raspolažemo, na našem tržištu se ne nalaze pomenuti proizvodi. Želimo da naglasimo da ove čokolade nijesu neispravne po sastavu, problem je isključivo u tome što pojedine komponente koje mogu izazvati alergije nijesu naznačene na ambalaži. To može dovesti potrošača u zabludu, a svaki proizvod koji na takav način može ugroziti potroša-

ča smatra se nebezbjednimrekao je Đaković za Pobjedu. On je pojasnio da se radi o supstancama koje su česti sastojci svakodnevne ishrane. Riječ je, kako je dodao, o alergenima poput glutena, laktoze, jaja ili jezgrastog voća. - Ti sastojci sami po sebi nijesu opasni, ali predstavljaju rizik za potrošače sa posebnim prehrambenim potrebama. Upravo zato je izuzetno važno da budu jasno istaknuti na deklaraciji svakog proizvoda - dodao je on.

U Crnoj Gori je na snazi uredba o informisanju potrošača o hrani, kojom se strogo propisuje obaveza označavanja alergena. - Zakonska regulativa jasno zahtijeva da alergeni moraju biti vidljivo i nedvosmisleno navedeni. To omogućava potrošačima da donesu informisanu odluku, što je posebno važno za osobe koje imaju alergije - naveo je Đaković. On je kazao da kontinuirano prate stanje na tržištu i da do sada nijesu uočili nepravilnosti kod ovih „Milka“ proizvo-

da, naglasivši da će nastaviti praćenje situacije i u slučaju bilo kakve promjene blagovremeno obavijestiti javnost. H.jankoviĆ

Funkcioneri moraju da imaju odgovornost i za rad, ali i za izgovorenu javnu riječ

Vladimir Đaković

Skupštinski matični odbor jednoglasno usvojio ponuđeni prijedlog izmjena i dopuna zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, uvode novo zvanje – asistenti za rani razvoj

Pozivaju studente da završe fakultet, fali vaspitača u vrtićima

PODGORICA – Skupštinski odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport jednoglasno je juče usvojio ponuđeni prijedlog izmjena zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanja, a koji predviđa, pored ostalog, novinu – uvođenje asistenta za rani razvoj u vrtiće. Obrazloženo je da se uvodi ovo novo zanimanje za koje je potrebna samo srednja škola, jer nema dovoljno vaspitača u državi. Predstavnici vlasti su najavili da će nastojati da riješe problem deficita ovog kadra.

Planirano je da asistenti budu podrška vaspitačima, da imaju obuku u trajanju od deset mjeseci, imaće šest pedagoško psiholoških i šest medicinskih predmeta, a trećinu obuke činiće praktični rad u vrtićima. Polemika WPredstavnici vlasti objasnili su da asistenti postoje i u drugim evropskim gradovima, ali da se drugačije zovu. Imamo 25 državnih vrtića i više od 200 vaspitnih jedinica.

PODGORICA – Mreža

Zlatnih savjetnika ombudsmana okuplja djecu koja žele da unaprijede poštovanje prava djece u državi, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta, jedna od članica tog tijela Isidora Sredanović za Pobjedu kaže da, iako se glas djece sve više proklamuje, još nije dovoljno snažan u praksi.

Sredanović je učenica osmog razreda Osnovne škole ,,21. maj“ u Podgorici. Za nju Međunarodni dan djeteta predstavlja važan podsjetnik na to koliko je svako dijete dragocjeno i koliko je na odraslima odgovornost da obezbijede bezbjedno, podsticajno i pravedno okruženje. - Važno je naglasiti da se ne obilježava ,,dan djeteta“, već Dan usvajanja Konvencije o pravima djeteta – najvažnijeg dokumenta koji štiti svako dijete, bez obzira na porijeklo, vjeru, pol ili sposobnosti. Ovaj dan me podsjeća na vrijednosti Konvencije i na to koliko još treba da radimo kako bi svako dijete imalo priliku da raste slobodno, sigurno i srećno –istakla je Sredanović.

Poslanica Zoja Bojanić-Lalović smatra da kadar asistenata može da bude samo tehnička pomoć vaspitačima i istakla je da se plaši da se ovim degradira uloga vaspitanja u vrtićima i da se šalje loša poruka kada je riječ o važnosti ovog nivoa obrazovanja u sistemu. -Trebalo je razmišljati u dru-

gom smjeru – poručila je poslanica.

Državni sekrretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković odgovorio je da ovo nije loše rješenje, te da je riječ o podršci u jaslenim grupama. Kazao je da na ovaj način kompenzuju nedostatak kadra u vrtićima.

Marković je rekao da pokreću medijsku i komunikacionu kampanju kako bi osnažili mlade ljude, a ima ih dosta, koji nijesu završili fakultet, da to učine, jer su im ostala samo nekoliko ispita.

Dodao je i da će motivisati mlade da upisuju ovaj fakultet, te je podsjetio da se dobi-

jaju i stipendije za studiranje zanimanja koja su deficitarna u državi.

-Kao vaspitači i učitelji vrlo lako mogu da nađu posao – kazao je Marković.

Državni sektretar je pričao o najvećem izazovu što nedostaju vrtići, te je kazao da se grade. Marković je ukazao i na demografska kretanja, na velika doseljavanja u Podgorici, zbog čega su vrtići prebukirani.

-Za dvije do tri godine situacija će biti mnogo bolja. Moramo imati svi još malo strpljenja – rekao je Marković.

Na ovoj sjednici je komentarisano da je u posljednje dvije godine otvoreno 20 novih vrtića, ali da je problem što je sve manje kadra. Uvode se asistenti koji će da pomažu vaspitačima koji imaju grupe djece kojih je duplo više nego što je normom propisano. Ukazano je na problem da su vaspitači koji rade opterećeni, da nijesu zadovoljni platama i da se ne šalje pozitivna poruka mladim ljudima da je dobro da se bave ovom profesijom. Isticano je da je činjenica da su počeli vrtići više da se grade, ali da je alarmantno stanje i da neće imati ko da radi u njima ako se nastavi ovakav trend. Pomenut je podatak da su pojedine interaktivne službe počele da se gase, jer nema kadra.

olakšica do Posla

Poslanica Aleksandra Despotović komentarisala je izmijenjene uslove za stručne saradnike u vrtićima, kojima je propisano da mogu da rade i oni koji imaju šesti nivo, a aktuelnim propisima se traži sedmi nivo obrazovanja. Ona

Mreža Zlatnih savjetnika ombudsmana zalaže se da se dječja prava više poštuju u našoj

državi, povodom Međunarodnog dana djeteta, kritika za donosioce odluka

Djeca moraju biti prioritet, a ne fusnota društvenih politika

PRoblemi

Ona smatra da se glas djece čuje više nego ranije, ali još ne dovoljno i ne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo. Zlatna savjetnica dodaje da mladi imaju šta da kažu, ali nerijetko se dešava da ih odrasli čuju, ali ne saslušaju. Sredanović je primijetila nekoliko značajnih problema: djeca rijetko imaju stvarni prostor da učestvuju u donošenju odluka koje se tiču njihovih života u školi, u zajednici ili u institucijama; vršnjačko nasilje, posebno na internetu, i dalje je prisutno i često se ne shvata dovoljno ozbiljno; mentalno zdravlje djece i mladih nije dovoljno podržano, a školske i društvene obaveze mogu stvoriti veliki pritisak. - I dalje je otežan pris tup obrazovanju, kvalitetnim vannastavnim aktivnostima ili bezbjednom porodičnom

okruženju – kazala je ona. Ona je najviše ponosna na to što se sve veći broj djece uključuje u obrazovne, kulturne i sportske aktivnosti i što se prepoznaje važnost njihovog talenta, kreativnosti i samopouzdanja. Ponosna je i na to što se podiže svijest o zaštiti od diskriminacije i nasilja, kao i na korake ka inkluziji sve djece.

- Konvencija nam daje jasne smjernice, ali još moramo mnogo raditi da bi se ona dosljedno primjenjivala – kazala je zlatna savjetnica. Donosiocima odluka poručuje da djeca moraju biti prioritet, a ne fusnota društvenih politika. Sredanović ističe da svaka odluka treba da bude donešena imajući u vidu najbolji interes djeteta i vrijednosti Konvencije o pravima djeteta.

- Neophodno je više ulagati u obrazovanje, zdravstvenu

i socijalnu zaštitu, mentalno zdravlje, digitalnu bezbjednost i programe koji omogućavaju razvoj svakog djeteta. Treba stvoriti stvarne, a ne samo formalne prilike da djeca iznesu mišljenje i da ono bude uvaženo. Djeca nijesu samo ,,budućnost“ – ona žive djetinjstvo sada i zaslužuju društvo koje ih sluša, poštuje i štiti svakog dana u godini – rekla je ona.

Nema doVol jNo PodR ške

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević oglasila se juče povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta koji je prvi put ustanovljen 1954. godine, a ujedno je i rođendan UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Medojević je saopštila da podrška porodicama sa djecom koja žive u ili ispod linije siromaštva mora

smatra da se tim potezom ne motivišu ljudi na stručno usavršavanje. Ta novina uslijedila je zbog usvojenog Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Sekretar Marković odgovrio je da je za zaposlenje dovoljno da neko ima njamnje šesti stepen obrazovanja, odnosno tri godine fakulteta, ali da svako može da se obrazuje i više, što će mu se obračunavati na zaradu.

-Otvorila se mogućnost da zbog nedostatka kadra taj nivo obrazovanja može da radi. Imali smo ranije nastavnike za dvopredmetne grupe predmeta, koji su završavali dvije godine više škole i pamtim kao učenik, možda je to bio najkvalitetniji i najbolji kadar –rekao je on. Marković je dodao da nekada broj studija nije opredjeljujući, te da neko može da bude odličan profesionalac ako voli svoj posao. Tokom sjednice je pomenuto da će, na primjer, za psihologe, za zapošljavanje, biti nužno da imaju sedmi nivo obrazovanja.

Poslanica Branka Marković kazala je da je predškolsko vaspitanje temelj. -U Španiji, na primjer, je vrtić besplata i 15. ih je u grupi, do 20. U drugim državama 10. Ili 15. I tu vaspitač može da napravi budućeg naučnika – rekla je ona.

Dodala je da mi imamo problem, te da se vaspitačica ne smije ni razboljeti jer nema ko da je mijenja. -Ostaćemo da neće imati ko da radi u vrtićima. Baš je alarmantno stanje – kazala je poslanica. N. ĐURĐeVac

biti značajno veća u odnosu na one koji imaju bolji standard. Rekla je da su besplatni vrtići, produženi boravci u školi, topli obroci, potpune subvencije za stanovanje, vaučeri za obrazovanje jedan od načina pomoći.

- Djeca koja žive u porodicama koje se nalaze ispod ili u liniji siromaštva, za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori linija siromaštva je 589 eura, uskraćena su za garantovana prava koja su utvrđena konvencijom o pravima djeteta kao i Evropskim pravima za djecu – kazala je Medojević. Ona je dodala da Crna Gora na svom putu ka EU, mora usvojiti evropske instrumente u borbi protiv dječjeg siromaštva, marginalizacije i socijalne isključenosti. - Mnoge ranjive grupe u našem sistemu socijalne pomoći ostaju van njega, zbog rigidnih uslova za ostarivanje ovog prava. Nemamo dovoljno besplatnih servisa koje olakšavaju prevazilaženje problema porodicama u stanju socijalne potrebe. Materijalna pomoć i socijalni programi ne prate rast troškova života –kazala je ona.

Univerzalne mjere koje se najčešće primjenjuju kod nas, kako zaključuje, imaju najmanji efekat na one koji su u najtežem položaju, pa samim tim ne doprinose značajno smanjenju siromaštva niti smanjivanju socijalnih razlika. N. Đ.

Deficit kadra će riješiti uvođenjem novog zanimanja za koji će biti potrebna samo srednja škola

Isidora Sredanović

Oduzimanje opreme, guranje, prijetnje smrću, polomljeni fotoaparat i prijetnje nožem u Gornjem Zaostru nijesu vidjeli ni svjedoci ni policajci

PODGORICA — Pred Osnovnim sudom u Beranama održan je glavni pretres u predmetu protiv Danka Femića iz Podgorice, koji se tereti za dva krivična djela prinude iz člana 165 Krivičnog zakonika Crne Gore. Pretres je vodio sudija Tomo Zečević. Tužiteljka Amra Sujković nije mogla da prisustvuje ročištu. Ali suđenje ipak nije odloženo. Saslušano je pet svjedoka koji su opisali događaje 8. avgusta 2025. godine u Gornjem Zaostru, gdje je tokom crkvene slave i narodnog okupljanja prvo otkriven pa uklonjen spomenik četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.

Ekipe Pobjede i Vijesti su napadnute kada su pokušale da fotografišu uklanjanje spomenika, i tom prilikom su brutalno vrijeđane, prijećeno im je smrću, a Stevo Vasiljević je i fizički maltretiran u šatoru. Borisu Pejoviću su zaprijetili da ne smije ništa da objavi u Vijestima. Vasiljeviću su polomili jedan aparat pivskom flašom, prijetili mu nožem i maltretirali ga.

Zbog toga je pet osoba pred Sudom za prekršaje, dok se Femić tereti za prinudu da im je oduzeo aparate i natjerao ih da obrišu fotografije. Femić je na prošlom ročištu u oktobru priznao da je aparate „preuzeo“, kao i da je izvadio baterije i memorijske kartice. Kazao je da mu je žao što je do toga došlo i izvinio se oštećenima, a posebno Pejoviću, „zbog upućenih prijet-

TRPEZA LJUBAVI: Nastavljeno suđenje Danku Femiću zbog oduzimanja opreme Vasiljeviću i Pejoviću iz Pobjede i Vijesti, što je on i priznao i izvinio se

Pet svjedoka izjavilo da fotoreportere niko prstom nije pipnuo

nji koje nijesam ni uputio“, kako piše u zapisniku sa suđenja. Juče je pred sudom kao svjedok saslušan Drago Labović, koji je kazao da su razgovarali u prijateljskom tonu, te da nikakvog incidenta nije bilo. On je kazao da je sveštenik Milenko Ralević rekao okupljenima da ne fotografišu uklanjanje spomenika „zbog bezbjednosti i gužve“. Kasnije su svjedoci kazali da je okupljenima sveštenik putem razglasa kazao da ne snimaju trenutak uklanjanja spomenika i da to ne postavljaju na društvene mreže. Labović je rekao da je vidio Femića i kako razgovaraju, drže fotoaparate i da je Femić za-

molio da se fotografije obrišu. - Mislim da je Stevo to i uradio. Femić mu je predao opremu, pozdravili su se u prijateljskom raspoloženju. Nikakvog incidenta nije bilo - rekao je Labović.

On je potvrdio da je u blizini bila poicija, ali da nije intervenisala jer nikakvih problema nije bilo.

I svjedok Dragoljub Šćekić tvrdi da je sve proteklo mirno, te da nije vidio nikakvo guranje ni prijetnje. Šćekić je kazao da je od jutra bio u Gornjem Zaostru i da je demontiranje spomenika bilo dogovoreno sa nadležnim organima do 15 časova. Prema njegovim riječima, sveštenik

Milenko Ralević više puta je zamolio prisutne da ne fotografišu uklanjanje spomenika i da se vrate pod šator. - Bio sam na dizalici kamiona i sve bih vidio da je bilo galame ili sukoba. Sve je prošlo mirno - rekao je on.

Naveo je da nije bio prisutan razgovoru između Femića i oštećenih, te da o tome ništa ne zna.

Radovan Obradović, penzionisani pukovnik, kazao je da je tokom demontaže spomenika želio da fotografiše, ali je odustao kada je „sveštenik preko razglasa više puta zamolio da se ništa ne snima i ne objavljuje“. Time je želio da, kako kaže, ispoštuje „svetinju“. Ni on ni-

Novinarka podnijela novu tužbu zbog klevetničke kampanje medija

PODGORICA - Novinarka Dragana Šćepanović podnijela je Osnovnom sudu u Kolašinu drugu tužbu za naknadu nematerijalne štete i duševne bolove protiv osnivača portala Aktuelno - „Ski resort Kolašin 1450“, jer taj portal u dužem periodu vodi klevetničku kampanju protiv nje kao dopisnice Vijesti i nedjeljnika Monitor.

Tužba je podnijeta zahvaljujući podršci Evropskog centra za slobodu štampe i medijske slobode (European Centre for Press and Media Freedom), saopštilo je Društvo profesionalnih novinara.

U tužbi se navodi da objavljivanjem tekstova portal ni-

je postupao dobronamjerno, jer je plasirao neistinite informacije i oštre kritike i kvalifikacije na račun ličnog i profesionalnog integriteta, koje nijesu potvrđene činjenicama i dokazima.

Optužbe koje je tuženi iznio su ozbiljne i bez činjeničnog osnova, pa predstavljaju zloupotrebu prava na slobodu izražavanja, naveo je advokat Veselin Radulović, koji u ovom predmetu zastupa novinarku.

U tužbi je istaknuto da portal u kontinuitetu objavljuje tekstove koji predstavljaju napad na ugled, čast i dostojanstvo tužilje, sa tendencijom da tako nastavi i ubuduće, da se novinarki nanesu bol i patnja, predstavljajući je i kao kriminalca, osobu koja radi pro-

tiv interesa lokalne zajednice u kojoj živi i odakle izvještava. - Tekstovi tuženog pojedinačno i u cjelini sadrže niz uvredljivih i neistinitih, klevetničkih navoda na račun tužilje, kojima se na neprimjeren i grub način povređuju njena čast, ugled i dostojanstvo jer se tužilja predstavlja kao dio medijske mafije, osoba koja učestvuje u reketiranju, kao osoba koja se služi lažima. Načinom na koji tuženi kvalifikuje tužilju u svojim tekstovima povređuju se lična dobra tužioca. Tuženi u objavljenim tekstovima postupa neetički, sa očiglednom namjerom da tužilju ponizi, uvrijedi i diskvalifikuje. Na taj način tuženi zloupotrebljava slobodu izražavanja – detalji su tužbe.

Ističe se da pisanje uvredljivog i neistinitog sadržaja u nizu navedenih tekstova upućuje na zaključak o lošim namjerama tuženog da se stvori negativan utisak kod čitalaca i diskredituje ličnost tužilje.

skom tonu - rekao je Rmuš. Branilac optuženog Danka Femića je pitao zbog čega niko nije alkotestiran i testiran na droge, jer je svjedok tvrdio da je to tražio kada je priveden u policiju.

je vidio nikakav sukob niti bilo kakvu neprijatnost.

Milić Ralević je kazao da je pomogao svešteniku u demontaži spomenika i potvrdio da je više puta upućena molba da se ne snima.

Kazao je da su mu kasnije prišli oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, navodeći da su novinari i tražeći povratak opreme.

- Pitali su me da li znam Danka. Rekli su da će obrisati fotografije, samo da im se vrati oprema - rekao je on.

Prema njegovim riječima, Femić je odmah vratio fotoaparate, baterije i kartice.

- Pozdravili smo se u najvećoj ljubavi. Izvinjavali su se nekoliko puta. Nijesam primijetio bilo kakvu prinudu - naglasio je Ralević.

Dodao je da ih je čak ispratio do njihovog vozila kako bi izbjegli eventualne neprijatnosti od okupljenih građana. Vojislav Rmuš je kazao da su svi bili pozvani pod šator na „trpezu ljubavi“. Tvrdi da je sveštenik oko 15 minuta molio prisutne da ne fotografišu uklanjanje spomenika, nakon čega su oštećeni ipak prišli i počeli da snimaju, što je izazvalo negodovanje ljudi.

On je naveo da se kod crkve razgovaralo mirno, da su oštećeni pokazali da brišu fotografije i da su napisali da su novinari tek nakon što im je oprema vraćena.

- Niko ih nije pipnuo prstom. Pozdravili smo se, sve u ljud-

Vasiljević i Pejović, ali i novinar Vijesti Balša Rudović, napadnuti su fizički i verbalno kada su u popodnevnim satima pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika. Oko dvadeset osoba je, kako su fotoreporteri svjedočili nakon napada, pokušalo da ih linčuje, a Vasiljevića su uveli u šator gdje su ga jedno vrijeme držali, čupali za kosu, gurali, prijetili nožem, te bocom slomili dio opreme. Pejoviću su prijetili smrću, vrijeđali ga, prijetili da će ga, ukoliko „bilo što izađe na Vijestima, ubiti golim rukama“. Balši Rudoviću su prilikom medicinskog pregleda uočene ogrebotine na stomaku. Dok se sve to dešavalo, dva neuniformisana policajca samo su posmatrala napad na novinarske ekipe. Prema tvrdnjama napadnutih, čak su komunicirali sa napadačima, ali maltretiranje nijesu spriječili. U ranijim iskazima Pejović, Rudović i Vasiljević su naveli da oni nijesu čuli kada je sveštenik naredio da se ne slika uklanjanje spomenika, jer u tom trenutku nijesu ni bili prisutni. Kazali su da su se malo prije 15 sati vratili u Gornje Zaostro iz pravca Berana, kako bi stigli na vrijeme koje je dogovoreno za uklanjanje. Parkirali su se dalje i pokušali da snime, kada je masa krenula prema njima i nakon toga je, kako su opisivali, umalo došlo do linča.

U Gornjem Zaostru je 8. avgusta postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, a u jutarnjim časovima ekipe su nesmetano izvještavale – sve do trenutka kada je trebalo spomenik ukloniti. Tada je počelo maltretiranje novinarskih ekipa.

J. MARTINOVIĆ

- Navodi tuženog i činjenične tvrdnje nijesu potkrijepljeni relevantnim dokazima, a činjenične tvrdnje koje se iznose na račun tužilje podliježu mogućoj i potrebnoj provjeri – piše u tom dokumentu.

Ističe se da je portal Aktuelno na taj način zloupotrijebio slobodu izražavanja na štetu Šćepanović, predstavljajući je kao ličnost sklonu lažima, mahinacijama, reketiranju i vršenju krivičnih djela kao član „medijske mafije“.

Iz Društva profesionalnih novinara podsjećaju da je Osnovni sud u Podgorici usvojio u martu ove godine tužbu Dragane Šćepanović protiv istog p ortala, navodeći da je kao javna ličnost povrijeđena na izrazito uvredljiv način i da

korišćenje neprimjerenog rječnika nije opravdano javnim interesom, niti može imati kakav generalni značaj. Portal, odnosno njegov osnivač, firma „Ski resort Kolašin 1450“, čiji je vlasnik Zoran Ćoćo Bećirović, dužan je da dosuđenu štetu isplati 15 dana od pravosnažnosti presude. Presuda još nije pravosnažna a tekstovi nepoznatog novinarskog žanra su i dalje dostupni na njemu. Bećirović je nedavno odslužio jednogodišnju zatvorsku kaznu jer je sa tjelohraniteljom i službenikom MUP-a Mladenom Mijatovićem prošle godine pretukao novinarku Pobjede Anu Raičković. U istom slučaju uslovno je osuđen i Bećirovićev sin Luka. J.MARTINOVIĆ

Svi bili pozvani na „trpezu ljubavi“

Dragana Šćepanović

Zbog protivpravnog lišenja slobode i zlostavljanja u Igalu krivična prijava protiv dvije osobe

Nikšićanin i

Kotoranin

ga „navukli“ da uđe u vozilo, a onda ispitivali i tukli

HERCEG NOVI – Protiv operativno interesantnih

lica M. N. (41) iz Nikšića i D. M. (39) iz Kotora podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su 18. novembra oko 18.30 časova na prevaru nagovorili državljanina Srbije da uđe u vozilo, a onda ga zlostavljali. Na teret im se stavlja krivično djelo protivpravno lišenje slobode i krivično djelo zlostavljanje. Oštećeni je išao trotoarom kada su vozilom u mjestu Igalo naišli osumnjičeni. Tom pri-

likom M. N. je izašao iz vozila, prišao oštećenom i pozvao ga da uđe u njihovo vozilo, uz obećanje da će mu pronaći posao.

Kada je ušao u vozilo, M. N. mu nije dozvoljavao da se pomjeri, odnosno udalji, ograničavajući mu slobodu kretanja istovremeno zadajući mu udarce u glavu. - Takođe, udarce je oštećenom zadao i osumnjičeni D. M. Tokom cjelokupnog događaja M. N. je oštećenom upućivao pitanja vezana za okolnosti

njegovog boravka u Herceg Novom, na kraju zatraživši mu i njegov lični dokument koji je zadržao, saopšteno je iz policije.

Kako dodaju, osumnjičeni su se zaustavili, iz vozila izveli oštećenog, izudarali ga rukama i podesnim sredstvom, upućujući mu pitanja vezana za okolnosti njegovog boravka i kretanja u tom gradu. Oštećeni je ovom prilikom zadobio tjelesne povrede konstatovane u ljekarskom izvještaju. A. R.

Vrhovni sud uvažio tužbu Podgoričanke zbog predugog suđenja Država da isplati 1.000 eura štete žrtvi nasilja jer nije dobila zaštitu na vrijeme

PODGORICA - Vrhovni

sud Crne Gore, odlučujući po tužbi za pravično zadovoljenje koju je podnijela T. D. iz Podgorice protiv Crne Gore, donio je presudu kojom je njen zahtjev usvojen. Sud je utvrdio da je u prekršajnom postupku vođenom pred Sudom za prekršaje u Podgorici došlo do povrede prava tužilje na suđenje u razumnom roku, te je obavezao državu da joj isplati 1.000 eura na ime nematerijalne štete, u roku od 15 dana od prijema presude. Sud za prekršaje u Podgorici vodio je predmet protiv B. R. zbog nasilja u porodici, koje je prijavila T. D. U presudi se navodi da su se u tom predmetu promijenile čak četiri sudije, da su se ročišta zakazivala i odlagala sa velikim vremenskim razmacima, i do šest mjeseci,

pa sud nije postupao dovoljno ažurno, iako se radilo o slučaju nasilja u kojem je žrtvi potrebna hitna zaštita.

Vrhovni sud je utvrdio da je postupak pokrenut 8. maja 2023. godine, a okončan rješenjem o obustavi zbog apsolutne zastare tek 9. januara 2025. godine, dakle da je trajao skoro dvije godine.

Vrhovni sud je u presudi naglasio da tužilja nije doprinijela kašnjenju, da je u postupku bilo ozbiljnih zastoja koji se mogu pripisati isključivo Sudu za prekršaje u Podgorici, da predmet nije bio složen, da se radilo o nasilju i da je postupak trebalo voditi kao hitan. Pri tome je istaknuto da je tužilja bila izložena stresu i produženoj neizvjesnosti, zbog čega joj pripada pravična naknada.

Donoseći presudu sud se po-

zvao na član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravimapravo na odluku u razumnom roku, kao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koja štiti pravo žrtava nasilja na brzu reakciju države. Sud je takođe ukazao da sporo postupanje pravosuđa može dovesti do gubitka povjerenja u sistem i osjećaja nepravde kod žrtve. - Ova presuda šalje jasnu poruku da žrtve nasilja imaju pravo na brzu i efikasnu zaštitu države i da sudovi moraju hitno postupati kako bi se spriječila zastara i dodatna šteta. Vrhovni sud takođe naglašava i da svako odugovlačenje u ovakvim predmetima povećava osjećaj nesigurnosti i produžava traumu žrtve, te poručio institucijama da moraju raditi brže i odgovornije kako se slične situacije ne bi ponavljale, naveli su iz Vrhovnog suda. A. R.

Optuženi za pripremanje likvidacije Budvanina Marka

Milošević: Optužnica predviđanje tužilaštva

PODGORICA - Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Davor Korsić, Aleksandar Ćetković i Ivan Biletić negirali su pred Višim sudom u Podgorici da su kao pripadnici kriminalne organizacije Radoja Zvicera i Nikole Vušovića, poznatog kao Džoni sa Vračara, planirali likvidaciju Marka Ljubiše Kana u januaru 2021. godine u Budvi.

Prema navodima iz zapisnika sa suđenja, oni su osporili optužbu tužilaštva da su koristili SKY ECC komunikacije, tvrdeći da takvi dokazi nijesu zakoniti niti su pribavljeni u skladu sa domaćim pravnim okvirom.

Pored Miloševića, Mujovića, Biletića, Ćetkovića, Kordića i Mandića, optužnicom su obuhvaćeni i Radoje Zvicer, Nikola Vušović i Branko Simić, kojima se sudi u odsustvu.

Optuženi se terete da su bili dio kriminalne organizacije koja je, prema navodima tužilaštva, planirala ubistvo Marka Ljubiše Kana iz Budve i još nekoliko osoba iz njegovog okruženja.

Optuženi Mario Milošević iznio je detaljnu odbranu osporavajući zakonitost SKY ECC komunikacije.

Naglasio je da nije počinio nijedno krivično djelo, nije pripadnik kriminalne organizacije, da optužnica predstavlja ,,predviđanje tužiteljke da bi se nešto moglo desiti“.

Milošević je naveo da tužilaštvo temelji optužbe na porukama koje on prvi put vidi u optužnici.

Pozvao se na zajednički izvještaj Europola i Eurojusta, tvrdeći da samo nekoliko država

ima zakonski okvir za tajni pristup šifrovanim komunikacijama, dok većina, uključujući Crnu Goru, to nema.

- U našem zakoniku hakovanje se ne pominje, već se radi o krivičnom djelu, a tužilaštvo ga je uljepšalo. Nema opšteg konsenzusa da se takve mjere mogu prihvatiti kao dokaz – kazao je on.

Milošević je upozorio da upotreba takvih podataka otvara prostor za manipulacije i ,,forum šoping“, odnosno da se istrage prebacuju u zemlje sa nižim standardima zaštite ljudskih prava.

Pozvao se i na odluke Evropskog suda za ljudska prava.

- Ako istraga nije propisana domaćim zakonom, onda je povrijeđen princip propisan zakonom. Obavještajni podaci se ne mogu upotrebljavati kao dokaz bez saglasnosti zemlje koja ih je prikupila – istakao je. Milošević je naveo da nacionalni sudovi moraju odbaciti dokaze koji imaju ,,preovlađujući značaj“, ako odbrana nema mogućnost da ih efikasno osporava. Tvrdi da tužilaštvo iznosi paušalne tvrdnje, a upozorio je i na opasnost fabrikovanja komunikacija: - Neko može da sastavi excel tabelu, doda vam kuću, automobil, fotografije porodice, va-

Bjelopoljska policija podnijela krivičnu prijavu protiv sugrađanina Oduzeta puška

BIJELO POLJE – Pretresom

stana M. N. iz Bijelog Polja policija je pronašla pušku M48 u ilegalnom posjedu.

Sa događajem je upoznat osnovni tužilac u Bijelom Polju koji je naložio da se protiv N. M., nakon vještačenja oružja u Forenzičkom centru u Danilovgradu, podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje

oružja i eksplozivnih materija. - Pronalazak i oduzimanje oružja koje građani drže u ilegalnom posjedu će i dalje biti u fokusu službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta u društvu, dodaju iz policije. A. R.

U Osnovnom državnom tužilaštvu saslušan osumnjičeni za izazivanje opšte opasnosti

Markoviću zadržavanje do 72 sata

PODGORICA - Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 časa Aleksandru Markoviću (37) iz Podgorice, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio produženo krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

- Sumnja se da je A. M. u dva odvojena događaja tokom novembra 2022. godine izazvao požar na putničkom motornom vozilu, kao i aktivirao eksplozivnu napravu na javnoj površini, usljed čega je nasta-

la materijalna šteta na objektima u okruženju - saopšteno je iz podgoričkog tužilaštva. Kako zaključuju iz ODT-a, zadržavanje je određeno zbog opasnosti od bjekstva, jer se Marković prethodno krio, kao i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela, imajući u vidu da je ranije osuđivan i da se protiv njega vodi postupak za drugo krivično djelo. On se sumnjiči da je 2. novembra 2022. oko 00.20 časova, u Ulici serdara Jola Piletića, zapalio vozilo „range rover“ nikšićkih registarskih oznaka. Markoviću se na teret stavlja i

da je 23. novembra 2022. oko 01.50 časova, zajedno sa F. Đ., učestvovao u aktiviranju eksplozivne naprave ispred jednog ugostiteljskog objekta na Bulevaru Džordža Vašingtona, usljed čije je detonacije došlo do oštećenja na objektu, kao i na nekoliko objekata koji se nalaze u neposrednoj blizini. On je hapšen 2015. godine, zajedno sa državljaninom Južnoafričke Republike Majklom Gregorijem Ferarisom zbog stvaranja kriminalne organizacije i planiranja likvidacije Budvanina Gorana Đuričkovića. A. R.

Sa privođenja Marija Miloševića

Marka Ljubiše 2021. godine negirali krivicu

Optužnica tužilaštva

še kretanje i napravi konverzaciju. I više vam spasa nema – tvrdi Milošević.

Zatražio je od suda da pribavi odluke stranih sudova koji su odbili SKY dokaze, posebno iz Švajcarske i Francuske. Damir Mandić izjavio je da ne razumije optužnicu.

-To što mi se stavlja na teret nema veze sa stvarnošću. Ne priznajem krivicu – kazao je Mandić i odbio da odgovara na bilo čija pitanja, uključujući i pitanja svog branioca.

Optuženi Radovan Mujović negirao je krivicu i da je koristio SKY aplikacije.

Podsjetio je da se nalazi u zatvoru već sedam godina.

- Optužnica tvrdi da sam bio u Južnoj Americi, Africi, Budvi… A ja sve vrijeme u Spužu, osim kad dođem na sud – kazao je on.

Naveo je da je vidio da njegov navodni PIN koristi drugo lice u Srbiji, što su provjeravale i srpske i francuske vlasti. - Čak i Europol tvrdi da je drugi čovjek koristio taj PIN – ustvrdio je Mujović. Njegov branilac, advokat Marko Radović, saopštio je sudu da se u Beogradu vodi jedinstveni postupak za istu kriminalnu organizaciju i da je tamo već utvrđeno da PIN koji se pripisuje Mujoviću koristi drugo lice sa teritorije Crne Gore.

Zatražio je da podgorički sud putem međunarodne pravne pomoći pribavi optužnice i dokumenta iz tog predmeta. Krivicu su negirali i Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković kao i Davor Kordić.

Istakli su da nikada nijesu komunicirali preko Sky aplikacije.

Za planiranje ubistva Kana Specijalno tužilaštvo je ranije optužilo Lazara Ilića, Strahinju Savića, Grgu Milićevića, Miloša Klečka i Nikolu Milekovića.

Oni su presudom Višeg suda u Podgorici 12. februara prošle godine osuđeni na ukupno 20 i po godina robije, ali je Apelacioni sud krajem januara ukinuo tu presudu i vratio na ponovno odlučivanje.

Naredno ročište zakazano je za 5. decembar 2025., kada bi trebalo da bude saslušan oštećeni Marko Ljubiša Kan, kao i svjedoci Goran Slovinić, Ranko Radulović, Veljko Radulović, Nenad Abramović i Vule Kovinić. B. ROBOVIĆ

Završne riječi za ubistvo Radomira Đuričkovića odložene za 15. decembar

Mašanoviću pritvor

PODGORICA – Iznošenje završnih riječi u predmetu za ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića 2016. godine na Cetinju, juče je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 15. decembar jer se nije pojavio optuženi Igor Mašanović koji se brani sa slobode.

Sudija Veljko Radovanović, nakon konstatacije Mašanović nije sudu poslao razloge odsustvovanja, ovom optuženom odredio je pritvor.

Pored Mašanovića, na optuženičkoj klupi se nalaze i Mario Milošević i Vukan Vujačić.

Oni se terete da su umiješani u ubistvo Đuričkovića koje se dogodilo 10. oktobra 2016. i da su tada doveli u opasnost život Milorada Radulovića. Milošević je, prema navodima optužnice, označen kao direktni izvršilac ubistva.

Prema stavu tužilaštva, okrivljeni su 10. oktobra u Cetinju pratili kretanje Đuričkovića i u blizini lokala „Konoba“ pucali u njega.

Oni su, kako se dalje navodi, pobjegli seoskim putem i zapalili vozilo u kojem su ostavili i automatsku pušku iz koje je pucano.

B. R.

PUCNJAVA U PODGORICI: Policija traga za osobom koja je ispalila hice na Podgoričanina dok je bio na jednoj benzinskoj pumpi

Na Stanišića pucano kada je izašao iz auta

PODGORICA – Podgoričanin Marko Stanišić (27) ranjen je preksinoć deset minuta prije ponoći na jednoj benzinskoj pumpi, u naselju Dahna, kada je na njega pucala nepoznata osoba i povrijedila ga u predjelu donjih ekstremiteta. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, motiv pucnjave

PODGORICA – Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević okončala je juče dokazni postupak protiv Miloša Medenice i pripadnika njegove kriminalne organizacije, među kojima se našla i nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i iznošenje završnih riječi zakazala za 26. novembar.

Sutkinja Kovačević odbila je sve prijedloge branilaca, uključujući zahtjev Vesne Medenice za ponovno vještačenje njenog telefona, kao i prijedloge tužilaštva i odbrane da se izradi novi finansijsko–ekonomski nalaz o dažbinama za 5.454 paketa cigareta nestalih iz Slobodne zone Luke Bar.

„I presudu ste već napisali“, poručila je Medenica ironično sudskom vijeću, na šta joj je sutkinja Kovačević uzvratila istim tonom: „Još samo da je ekspedujem.“

Tenzična atmosfera dodatno je eskalirala prije pauze, tokom koje je vijeće odlučivalo o prijedlozima odbrane.

Sutkinja Kovačević tada je iz sudnice udaljila optuženog Gorana Jovanovića zbog vrijeđanja tužioca Jovana Vukotića

„Ćuti tu“, dobacio je Jovanović tužiocu, nakon što je Vukotić reagovao na njegov način obraćanja.

„Pazi kako mi se obraćaš. Sjedi tu“, odgovorio mu je tužilac, dok je Jovanović uzvraćao optužbama da se tužilac bavi insinuiranjem dokaznog materijala.

Odbrana optuženih, ali i zastupnik optužbe prethodno su osporili nalaz i mišljenje koji potpisuje vještak ekonomsko-finansijske struke Milenko Popović, uz ocjenu da je analiza odrađena na osnovu nepotpunih informacija i bez ključne dokumentacije. Branioci optuženih tvrdili su da Popovićev nalaz nije mogao biti zakonit ni precizan jer nije uzeto u obzir da li je roba bila namijenjena tranzitu ili prodaji u Crnoj Gori. Ukazali su i na to da nedostaju podaci o brendovima cigareta, njihovom statusu u inkriminisanom periodu, kao i relevantne fakture, deklara-

nije sukob organizovanih kriminalnih grupa. Na snimku koji je objavio portal Standard može se vidjeti kako Stanišić izlazi iz bijelog automobila, kojeg je parkirao u blizini benzinske stanice, i prilazi rashladnoj vitrini kako bi uzeo piće.

Nakon toga, blizu Stanišićevog auta parkira se još jedno vozilo

iz kojeg izlazi napadač i trčećim korakom se kreće prema njemu i ispaljuje vjerovatno više hitaca.

Stanišić ga je na vrijeme uočio i počeo da trči, a napadač je odmah pobjegao.

- Identitet počinioca je poznat policiji, za njim je raspisana potraga, rečeno je Pobjedi nezvanično.

Za sada nije poznato šta je motiv pucnjave, a policija je obavila uviđaj. J.R.

Završne riječi u predmetu protiv Miloša Medenice i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda zakazane za 26. novembar

cije i carinska dokumentacija. Prema njihovim tvrdnjama, bez ovih podataka nije moguće ni utvrditi da li je uopšte nastala poreska obaveza, niti visinu eventualne štete.

I tužilaštvo je priznalo da je vještaku dostavljen nejasan i nedovoljno konkretan zadatak.

Vukotić je istakao da je za tačan obračun neophodno pribaviti podatke od Uprave carina, posebno nabavnu vrijednost cigareta, koja je, prema njegovim riječima, višestruko niža od one korišćene u nalazu.

- Takva dokumentacija mogla bi uticati i na sudbinu ljudi koji su se našli na optuženičkoj klupi, ukoliko bi ih sud oglasio krivima – kazao je Vukotić. On je naveo i da je u drugim predmetima u kojima je postupao, a tiču se krijumčare-

nja, paklica cigareta košta 13, 14, 15 centi, maksimum 40. - Nigdje nijesam vidio cijenu od 2,10 eura koju je vještak Popović naveo. Mislim da bi novo vještačenje bilo povoljnije za okrivljene - rekao je Vukotić na šta su optuženi reagovali odobravanjem govoreći ,,svaka ti čast“.

Vještak Milenko Popović naglasio je da su cigarete bile evidentirane kao smještene u Slobodnoj carinskoj zoni, ali su prije kontrole Uprave carina ,,isparile“ iz skladišta. Zbog toga je, kako kaže, izvršio obračun kao da je roba ušla na teritoriju Crne Gore, jer mu je takav radni zadatak dostavilo Specijalno tužilaštvo. Na pitanja suda vještak je potvrdio da bi novi nalaz, urađen na osnovu kompletne dokumentacije, mogao rezultirati izmijenjenim, potencijal-

no većim iznosima dažbina. Na optuženičkoj klupi pored Miloša Medenice i njegove majke – nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice – još je 16 osoba, među kojima su carinici i privrednici, a optužnicom je obuhvaćena i nikšićka firma „Kopad kompani“. Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta i narkotika, davanje i primanje mita, zloupotrebu službenog položaja i sprečavanje dokazivanja. Prema navodima Specijalnog tužilaštva, Miloš Medenica je 2019. godine formirao kriminalnu grupu s ciljem pribavljanja nezakonite dobiti kroz krijumčarenje cigareta iz Slobodne zone Luke Bar i druge protivpravne radnje, u koje je, navodno, uključio i majku. B. R.

Nadzorne kamere snimile napadača

Vesna Medenica

BUDVA: Komandir Službe zaštite i spašavanja kaže da za jučerašnje apokaliptične scene nijesu krive samo obilne padavine

Božović: Bujica ne bi bilo da građani nijesu pregradili potoke i zatrpali ih smećem

Korito rijeke Građevice stanari okolnih zgrada koriste kao parking. Upozoreni su da uklone automobile pošto su meteorolozi najavili ekstremne padavine, ali su se oglušili na upozorenja. Osim parkiranja u rijeci, Budvani su ,,izumili“ i pregrađivanje potoka. Sve to i betonizacija grada je uzrokovalo slike kakve smo juče imali u gradu – kaže Dragan Božović

BUDVA – Nakon kratkotrajnog nevremena koje je juče ujutro zahvatilo Budvu situacija u tom gradu u drugom dijelu dana bila je stabilna. Komandir Službe zaštite i spašavanja Dragan Božović kazao je za Pobjedu da su sve gradske službe i dalje na terenu.

Izbjegavati staze ka plaži Mogren

Iz Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje kojim rukovodi predsjednik opštine Nikola Jovanović na građane su apelovali da prate saopštenja nadležnih organa i postupaju po izdatim upozorenjima. – Posebno se preporučuje izbjegavanje kretanja u blizini bujičnih tokova, neuređenih terena i lokacija koje su ranije pokazivale sklonost ka klizištima ili izlivanjima. Vozačima se savjetuje povećan oprez, smanjenje brzine i izbjegavanje nepotrebnih putovanja u periodima intenzivnih padavina. Na građane je apelovano da očistite lišće i otpad sa odvoda oko svojih domova, provjere kanale i slivnike u dvorištima, osiguraju

– Osim naše službe na terenu su konstanto ekipe Komunalnog preduzeća, Vodovoda, Komunalne policije i Parking servisa. Zajednički radimo na otklanjanju i saniranju posljedica nevremena, čistimo ulice, izvlačimo ,,zarobljena“ vozila iz Građevice ... – kaže Božović. Na društevnim mrežama objavljeni su snimci na koji-

predmete koje bi vjetar ili voda mogli pomjeriti, da parkiraju vozila na bezbjednim lokacijama te da izbjegavaju kretanje u blizini bujičnih tokova i klizišta. Kao preventivnu mjeru opreza, građani se mole da privremeno izbjegavaju korišćenje pješačkih staza koje vode ka plaži Mogren, dok nadležne službe ne izvrše detaljnu procjenu bezbjednosti ovog područja – navedeno je u apelu. Investitori su ponovo upozoreni da propisno pričvrste i zaštite materijal, zemlju, oplate i druge elemente koje bi nove padavine mogle pokrenuti ili odnijeti. Fleš1

Grad je betoniran, voda koja se sliva sa Topliša i Košljuna ne prelazi preko zemlje koja bi je upila već preko betona, teče magistralom, do semafora... Kanalizacija nema kapacitet da primi tolike količine vode za kratko vrijeme – kaže Božović

ma se vide potopljene ulice, nabujali potoci i rijeka Građevica koja je poplavila ,,parking“ sa desetak vozila koje su tu ostavili vlasnici preko noći. Pojedina je voda nosila. – Riječ je o koritu rijeke koje su stanovnici okolnih zgrada pretvorili u parking. Građevica tokom ljeta presuši, ali čim počne sezona kiša situacija se mijenja. Ovo se moglo izbjeći da su vlasnici vozila poslušali apele i parkirali ih na bezbjednom mjestu. Otkad je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju najavio obilne padavine i crveni meteoalarm, prije pet dana, neprestano su naši sugrađani upozoravani da obrate pažnju, ali uzalud. Rezultat smo vidjeli danas. Za svega pola sata pala je ogromna količina kiše, bujica je zarobila desetak vozila, ne-

ka je i pomjerila. Uspjeli smo da ih uklonimo, neka su oštećena ali za to su vlasnici krivi – kaže Božović. O upozorenja su se oglušile građevinske kompanije koje nijesu osigurale gradilišta pa je voda nosila daske, cement... i sve što joj se na putu našlo. Problemi su zabilježeni u Veljim Vinogradima, Lazi-

ma, u naseljima na gradskoj obilaznici. Prema prvim procjenama najveća šteta pričinjena je u naselju Adok. Božović kaže da su za to krivi građani koji u potoke bacaju otpad, od sitnog do kesa smeća, tepiha... pa su umjesto da teku dva glavna potoka nabujala i zbog začepljenja se izlili.

KOLAŠIN: Potpredsjednik opštine Vasilije Ivanović o posljedicama nedavnog nevremena

KOLAŠIN – Prve procjene govore da šteta koju je pričinilo nevrijeme u noći između ponedjeljka i utorka, iznosi više stotina hiljada eura – kaže potpredsjednik opštine Vasilije Ivanović.

Dodaje da je sada prioritet uspostavljanje prohodnosti saobraćajnica i pomoć domaćinima koji su imali štetu. Ivanović podsjeća da je šteta velika jer su nabujali potoci nosili sve pred sobom. – Odnešeno je ili oštećeno

nekoliko mostova, odroni su zatrpali pojedine puteve. Vodotoci koji su od intenzivne kiše ,,podivljali“ oštetili su i imanja. Povoljna informacija jeste da nijesu previše oštećeni seoski putevi koji se rekonstruišu ili su planirani za rekonstrukciju – ističe Ivanović. Potok Pažanj je odnio most ka Dulovinama, tako da je blokirano šest porodica koje žive iznad mosta. Kiša koja i dalje pada usporava nastojanja da se obezbijedi prelaz.

U Kolašinu je između ponedjeljka i utorka palo rekordnih 192 litra kiše po kvadratnom metru. Uz to duvao je jak vjetar. Po riječima Ivanovića šteta bi u takvim uslovima bila veća da lokalna uprava nije pravovremeno i organizovano rea-

– Dodatni problem je što je grad betoniran, voda koja se sliva sa Topliša i Košljuna ne prelazi preko zemlje koja bi je upila već preko betona, teče magistralom, do semafora... Kanalizacija nema kapacitet da primi tolike količine vode za kratko vrijeme zato smo danas imali, kako su nazvane na društevnim mrežama, apokaliptične slike iz Budve – kaže Božović. Sarkastično konstatuje kako je jučerašnje nevrijeme osim parkinga u koritu rijeke otkrilo još jedan ,,izum“ Budvana koji je, kaže, teško objasniti. – Neko je na potoku napravio terasu i zagradio je rešetkama. Materijal koji je bujica nosila zadržao se na toj rešetki, što je dodatno doprinijelo podizanju nivoa vode i izlivanju... U gradu u kojem kvadrat košta hiljade eura očekivano je da se neko bori za kvadrat više ali je neprihvatljivo da se ne razmišlja o javnom interesu, o bezbjednosti ... Kad sumiramo današnji dan zaključak je da su za sve krivi najblaže rečeno neodgovorni građani, koji vođeni ličnim interesom ne razmišljaju o posljedicama – kaže Božović. D. ŠAKOVIĆ

govala sa mehanizacijom jer je dvadesetak terenskih mašina bilo prisutno na najkritičnijim mjestima. Pomagali su i privatnici. Nevrijeme je ovoga puta zaobišlo NP Biogradska gora. Polomljene su grane na starijem drveću ali nije oštećen mobilijar i ostalo tako da će od danas Park ponovo otvoriti svoje kapije. D. DRAŠKOVIĆ

vasiljević

RIJEKA NOSI SVE PRED SOBOM: Građevica juče ujutro

VLASNICI ZANEMARILI UPOZORENJA: Gradske službe uklanjaju vozila

KAD PRESUŠI SLUŽI KAO PARKING: Korito Građevice tokom ljetnjih mjeseci

Četvrtak, 20. novembar 2025.

CETINJE - Humanitarna akcija prikupljanja pomoći za liječenje petnaestogodišnjeg Filipa Vučkovića sa Cetinja koji se mjesecima bori sa teškom bolešću pokrenula je talas solidarnosti među građanima, u školama i široj zajednici.

Njegova tetka Milena Živković, inače umjetnica, juče je saopštila na društvenim mrežama da su pored sredstava koja obezbjeđuje Fond za zdravstvo, dodatni i nepredvidivi troškovi višemjesečnog boravka Filipove porodice u Turskoj takođe uspješno prikupljeni.

– Humanitarna akcija se ovim putem obustavlja. Veliko hvala svima – poručila je ona sugrađanima i svima koji su pokazali solidarnost.

VEBINAR RADIONICE

Milena Živković, autorka višegodišnjeg projekta ,,Mentalna ekologija“, planira da se na svoj način uključi u humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za Filipovo liječenje. Za buduće troškove dugotrajnog oporavka, imunoterapije i proces oporavka nakon operacije, a po Filipovoj želji,

Cetinje:

Umjetnica Milena Živković najavila humanitarni projekat

Vebinari i aukcija likovnih radova za pomoć Filipu

Humanost nije samo davanje, humanost može biti i primanje. Flip je petnaestogodišnjak kojem teško pada pomisao da se sredstva za njegovo liječenje sakupljaju kroz humanitarne akcije, i poželio je na neki način da se oduži ljudima. Kroz svoju ,,Mentalnu ekologiju“ organizovaću vebinare sa kreativnim radionicama ,,Disciplina mašte“ i aukciju svojih slika i radova malog i velikog formata – kazala je umjetnica Milena Živković, tetka Filipa Vučkovića kojem predstoji zahtjevno i skupo liječenje u Turskoj

Ponekad se privremeno spusti tama samo da bismo još dublje upoznali svjetlost, sebe, svoju porodicu dublje viđeli, spoznali nove dimenzije ljubavi. Tako je nastala umjetnost, a sada je pred nama prilika da se liječimo upravo njom čistom, iskonskom umjetnošću – kaže Milena Živković

zajedno sa porodicom i prijateljima organizovaće vebinar ,,Mentalne ekologije“, koji će se održati sredinom decembra u Podgorici i Cetinju. – Kroz svoju ,,Mentalnu ekologiju“ osmislila sam način da pomognem svom sestriću, tako što ću organizovati vebinare sa kreativnim radionicama ,,Disciplina mašte“. Radionice će biti organizovane i onlajn i uživo, a sva sredstva dobijena za pohađanje radionica biće uplaćivana za Filipovo liječenje. Nikada nijesam bila spremnija da sa javnošću podijelim sve na čemu sam godinama radila kroz „Mentalnu ekologiju“ i kretivni kurs „Disciplina mašte“: kako da probuđenom kreativnošću mijenjamo svijet (svijest), čak i onda kada svjetlosti privremeno nema. To će biti tematski okvir vebinara, koji će biti održan onlajn i uživo. Takođe, planiram da u prvoj nedjelji decembra organizujem aukciju svojih slika i radova malog i velikog formata. Ovim putem pozvala bih sve zainteresovane da se prijave za vebinare, ali i za aukciju – kazala je za Pobjedu Milena Živković, čiji je otac

Miodrag Žile Živković, inače bio višedecenijski saradnik Pobjede, sa Cetinja. Objašnjava da su ona i Filip skori istovremeno došli na istu ideju.

– Filipu, kao i meni, važno je da postoji razmjena, da u davanju svi dobijamo. Ponekad se privremeno spusti tama samo da bismo još dublje upoznali svjetlost, sebe, svoju porodicu dublje viđeli, spoznali

nove dimenzije ljubavi. Tako je nastala umjetnost, a sada je pred nama prilika da se liječimo upravo njom čistom, iskonskom umjetnošću. On je petnaestogodišnjak kojem je jako teško pala pomisao da se sredstva za njegovo liječenje sakupljaju kroz humanitarne akcije, i jednostavno poželio je na neki način da se oduži ljudima. Ja i Filip želimo na ovaj način da pokažemo da ljudi kroz

humanitarne akcije mogu da daju, ali i da istovremeno nešto i dobiju – kazala je Milena. Kako je naglasila, nakon Filipovog izlječenja, ona će nastaviti donaciju svojih radova, a planira da bolesnoj djeci uplaćuje sredstva preko Fondacije Budi human.

DIJAGNOZA

Kako je kazala majka Filipa Vučkovića, Božidarka, dje-

„Boško Strugar“

ULICNJ – Eagle Hills Montenegro nastavlja da doprinosi crnogorskom društvu, a najnoviji primjer te posvećenosti je donacija Osnovnoj školi „Boško Strugar“ u

Ulcinju. Donirana sredstva biće usmjerena na uređenje školskog dvorišta.

Kako je istakla Ana Martinović, direktorica komunikacija i institucionalne saradnje Eagle Hills Montenegro, donacija školi „Boško Strugar“ samo je jedan u nizu poduhvata kojima kompanija potvrđuje svoju posvećenost Ulcinju i njegovim građanima.

– Hvala vam još jednom na toploj i iskrenoj dobrodošlici. Iskreno se radujem kraju januara, kada će projekat biti završen i kada ćemo zajedno obići novouređeni prostor. Vjerujem i da će gospodin Alabar, ukoliko tada bude u Crnoj Gori, rado posjetiti najstariju školu u Ulcinju i uvjeriti se u rezultate ove donacije. Naravno, nastavićemo da pružamo podršku i drugim društveno odgovornim projektima - kazala je ona.

Podsjetila je da je kompanija Eagle Hills Montenegro u Ulcinju već podržala Festival horova, program hiporehabilitacije za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i Odbojkaški klub. Kako je poručila Mladenka Maja Perić , direktorka

Osnovne škole „Boško Strugar“, donacija nije važna samo zbog finansijskog aspekta, iako je, kako je dodala, on zaista značajan i dragocjen, već prije svega zbog poruke koju kompanija šalje. – Kao društveno odgovorna kompanija, Eagle Hills Montenegro pomaže nam da djeci obezbijedimo ljepše djetinjstvo, sigurniji i sadržajniji boravak u školi, kao i uslove za savremen koncept nastave na otvorenom, gdje čak 20 odsto školskog programa realizujemo u prirodnom okruženju –kazala je ona. OŠ ,,Boško Strugar“ je dobitnica najvišeg državnog priznanja – „Oktoih“, koje predstavlja potvrdu dugogodišnjeg predanog rada, kvaliteta nastave i izuzetnih rezultata učenika i nastavnika. Pored toga, škola je dobitnica i ,,Zelene zastave“, međunarodnog simbola posvećenosti očuvanju životne sredine, kao i vrijednim nagradama za uspješno sprovođenje programa Eko-škole. C. G.

čaku je u septembru ove godine dijagnostikovana tumorska promjena u predjelu lijevog koljena.

– Nakon urađene biopsije i patohistološke analize utvrđeno je da se radi o visokogradusnom osteosarkomu. Nakon boravka na Institutu za onkologiju i radiologiju u Beogradu, na odjeljenju dječije onkologije, gdje je započet protokol hemoterapije, Filip je upućen u Klinički centar Crne Gore. Ipak, zbog složenosti bolesti i potrebe za specijalizovanim terapijskim postupcima Filip je od strane Konzilijuma upućen na liječenje u specijalizovanu onkološku kliniku Acibadem u Turskoj. Dužina našeg boravka još nije poznata, s obzirom na to da je planirano nekoliko ciklusa hemoteraoije prije same operacije – kazala je Božidarka Vučković. Više organizacija, škola i pojedinaca već su se uključili u akciju, a javnosti se juče obratila i jedna porodica iz Istanbula, koja je ponudila porodici Vučković ,,svu pomoć, ako im nešto treba u tom gradu“.

J. ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ

n i KŠić

Parking skuplji 30 centi po satu

NIKŠIĆ – U centru Nikšića postavljene su još dvije samonaplatne stanice i to na parkinzima preko puta IPC Tehnopolis i preko puta Onogoštovog Mliječnog restorana.

Do sada su na te dvije lokacije bili u dvije smjene radnici Parking servisa koji su zadržavanje vozila naplaćivali po satu i to je koštalo 0,30 eura, a ubuduće će vozači sami plaćati uslugu, ali 50 centi po satu. Iz Parking servisa saopštavaju da će u početku raditi do 23 sata, a planirano je da ubuduće radi non-stop, a obje rampe su sa bar-kod sistemom. Oprema je nabavljena tenderskom procedurom i instalirala je beogradska firma „Faros lumen“. Ukoliko se ove dvije naplatne stanice pokažu funkcionalnim, biće zamijenjena i jedna kod autobuske stanice. Ra. P.

ZAjeDniČKA BORBA: Filip sa tetkom Milenom Živković PRIVATNA

Počelo snimanje lma ,,Ostrvo na dnu“, u režiji Miloša Radivojevića Mišu

Obradoviću

glavna uloga u priči o Golom otoku

PODGORICA – Crnogorski glumac Milivoje Mišo Obradović tumačiće glavnu ulogu – doktora Ocokljića – u filmu ,,Ostrvo na dnu“, u režiji Miloša Miše Radivojevića, čije je snimanje započeto 9. novembra u Beogradu. Film nastaje u produkciji Testament filmsa iz Beograda, a koproducent je B film iz Crne Gore.

Scenario je nastao prema istinitom dokumentu iz pedesetih godina 20. vijeka. Priča prati doktora Bogdana Ocokoljića kome je povjeren tajni zadatak da ispita pojavu neobjašnjive epidemije na Golom otoku. Zatvorenicima su, kako je to ranije objasnio Radivojević, rasle grudi i ovaj slučaj decenijama je držan u strogoj tajnosti.

Čuveni endokrinolog Miroljub Kičić, đed glumca Gordana Kičića, ostavio je u amanet Miši da po toj priči napravi scenario, što je on sa svojim sinom uradio. Testament films je produkcijska kuća proslavljenog jugoslovenskog i srpskog glumca Svetozara Cvetkovića, koji je više puta javno govorio o ovom filmu koji, kako je kazao, donosi novi ugao gledanja na represiju na Go-

lom otoku nakon rezolucije Informbiroa 1948. godine, a zasnovan je na istinitim događajima.

- Miša Radivojević napisao je scenario prema svjedočenjima profesora Kičića, koji je to doživio. Profesor je pred odlazak iz života povjerio svoju priču Miši da on od toga napravi scenario i po njemu snimi film – istakao je Cvetković za Novu.rs.

Osim Obradovića, u filmu igraju i Svetozar Cvetković, Gordan Kičić, Anica Dobra, Tamara Dragičević, Ana Franić, Nikola Ristanovski, Miona Marković, Tihomir Stanić, Bane Jevtić, Una Lučić, Bojan Dimitrijević, Jovo Maksić, Ana Maljević, Nebojša Ćirić, Joakim Tasić An. R.

Knjižara „Karver“ nastavlja projekat ,,Poetika zemlje - Moja Crna Gora“ Poezija za srednjoškolce

PODGORICA - Knjižara ,,Karver“ (Sibila d. o. o.) organizuje nastavak projekta ,,Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ (www.poetikazemlje.me) koji njeguje prethodnih šest godina. Ovogodišnji ciklus pod nazivom ,,Spavači - Poetika zemlje – Moja Crna Gora“ dobio je podršku Ministarstva kulture i medija na konkursu za ,,Razvoj kulture na sjeveru“. Učenici će danas imati priliku da prate i učestvuju u prezentaciji projekta u JU Gimnaziji ,,30. septembar“ u Rožajama u 9.30 sati i u JU Srednjoj mješovitoj školi ,,Braća Selić“

u Kolašinu u 12 sati. Projekat je od samog početka namijenjen najširoj javnosti - preko veb stranice koja je rijedak primjer prezentacije, kako mnogi tvrde, kanona crnogorske književnosti XX vijeka i savremene crnogorske književnosti. Program ove godine sadrži prezentaciju audio knjige ,,Bijelim drumovima“, poezije Vitomira Vita Nikolića koja se nalazi na veb stranici www. poetikazemlje.me. Takođe novi ciklus projekta ,,Spavači“ sadrži izbor poezije iz knjige ,,Novobran“ pjesnikinje i dramaturškinje Jovane Bojović koja je 2024. godine dobila nagradu „Risto Ratković“. A. Đ.

Predstavljanje monogra je Jova Bećira u Kotoru

„Spomenici ne umiru“ u

Kinu „Boka“

PODGORICA - Knjiga

„Spomenici ne umiru“, monografija o spomenicima i spomen-obilježjima NOR-a i antifašista 1941-1945. u opštini Kotor, biće predstavljena večeras, u 18 sati,

PODGORICA – Adaptacija Spomen-doma u Kolašinu, jednog od najvrednijih primjera jugoslovenskog brutalizma, posljednjih mjeseci postala je tema i izvan granica Crne Gore. O stanju zdanja i načinu na koji se sprovodi obnova pisali su i hrvatski mediji, među njima i arhitektica, književnica i novinarka Ena Katarina Haler, koja je nakon nedavne posjete Kolašinu opisala kako je „rekonstrukcija“ zapravo pretvorena u – devastaciju.

Njen tekst, objavljen u hrvatskom Expressu, izazvao je veliko interesovanje regionalne stručne javnosti, upravo zato što odražava zabrinutost koju sve glasnije dijele i domaće arhitekte i građani.

Da priča bude potpunija, u nju se ponovo uključio i autor objekta, istaknuti slovenački arhitekta Marko Mušič, koji je još ranije bez naknade ponudio pomoć u izradi projekta zaštite i obnove, ali – kako navodi – od opštinskih vlasti nikada nije dobio odgovor. Mušičev stav, kao i kritike hrvatske arhitektice, podudaraju se u jednom: radovi koji se izvode na zdanju, koje je zaštićeno kao kulturno dobro od lokalnog značaja, ne predstavljaju obnovu, već grubo narušavanje njegovog identiteta i arhitektonske vrijednosti. Time je Spomen-dom u Kolašinu, nekada simbol modernističkog zamaha i jedno od najznačajnijih djela jugoslovenske arhitekture sedamdesetih, ponovo otvorio pitanje odnosa savremenog crnogorskog društva i državnih institucija prema kulturnom nasljeđu – pitanje koje, čini se, postaje sve urgentnije.

OPČINJENA I TUŽNA

Autorka teksta Ena Katarina Haler obratila se novinaru Pobjede i ukazala na ovu zanimljivu reportažu koja svjedoči o našem odnosu prema graditeljskom nasljeđu. Nakon reportažnog opisa njenog putovanja u Crnu Goru, ciljane potrage za Spomen-domom, u tekstu navodi da je, kada je konačno stigla do objekta, ostala „istovreme-

Adaptacija jednog od građevinskih simbola u Kolašinu arhitekta Marko Mušič potvrdio da mu nije pružena

Obnova Spomen-doma jednaka je devastaciji

no opčinjena i duboko tužna.“ - Izvor te tuge leži dakako u odnosu lokalne, pa i nacionalne vlasti prema kulturnom nasljeđu, u koruptivnom posttranzicijskom mentalitetu koji je pao na plodno crnogorsko tlo kao ni na jedno na prostoru bivše države. Način tretiranja arhitektonskog (i svakog drugog) nasljeđa specifičan je simptom političke labilnosti i truljenja nekog društva, ako imalo nalikuje onome što se dogodilo u Kolašinu – zapisala je Haler. Ona je objasnila da je izvor-

na namjena Spomen-doma, u osnovi doma kulture koji bi trebao služiti zajednici i udomljavati sadržaje kulturnog i obrazovnog karaktera, odavno napuštena. - U zgradi se danas nalaze gradska vijećnica i poslovni prostori - u ulaznom holu stoji natpis „Biznis info centar“ (tvrtka pod tim imenom registrirana je u Tivtu kao d. o. o. i prema dostupnim podacima posluje od 2024 - o postojanju podružnice u Kolašinu nema dostupnih podataka) –navodi Haler.

Mušičev stav, kao i kritike hrvatske arhitektice, podudaraju se u jednom: radovi koji se izvode na zdanju, koje je zaštićeno kao kulturno dobro od lokalnog značaja, ne predstavljaju obnovu, već grubo narušavanje njegovog identiteta i arhitektonske vrijednosti

Nekorišćenje građevine, podsjeća ona, neizbježno dovodi do njenog propadanja. - Godine 2023. počela je navodna obnova dugo zapuštenog Spomen-doma. Obnova je u ovom slučaju istoznačna devastaciji. Spomen-dom pri tome od 2018. godine ima status „nepokretnog kulturnog od dobra lokalnog značaja“, što bi u teoriji trebalo uvjetovati određena, i opravdana, ograničenja pri svim intervencijama, odnosno jamčiti upravo zaštitu izvorne arhitekture i njenih osnovnih značajki, koje uostalom i čine tu iznimnu vrijednost potvrđenu registarskim brojem - kad smo već na administrativnom – navodi Haler. Zakonska regulativa, kako navodi, trebalo bi da osigurava da sve buduće intervencije na objektima koji su zaštićeni kao kulturno dobro moraju da

Mušič: Kad je počela devastacija Doma revolucije, mislio sam reagovaće savez arhitekata, ali nije

Pored Spomen-doma u Kolašinu, novinarka i arhitektica Ena Katarina

u sali kotorskog bioskopa „Boka“.

O monografiji koju su objavili Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotora i Opština Kotor, pored autora Jova Bećira govoriće dr Srđa Martinović, istoričar i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNORA Crne Gore. Medijator na promociji biće Miloš Dževerdanović A. Đ

Haler, pomenula je i Dom revolucije u Nikšiću, čiji je projektant takođe slovenački arhitekta Marko Mušič - Površinom najveći od svih kulturnih centara na području bivše Jugoslavije trebao je biti onaj u Nikšiću, čiji projekt također potpisuje Mušič. Izgradnja monumentalnog

Doma revolucije u središtu Nikšića započela je već 1976. godine, godinu nakon što je otvoren onaj u Kolašinu. Površina od 22.000 četvornih metara i ponovno kompleksna geometrijska struktura grozda piramida obloženih staklenim plohama iziskivala je veća sredstva nego što ih je država u skorom gospodarskom padu mogla uložiti. Gradnja se nastavila

sve do kraja osamdesetih –navodi Haler. Nikšićkom domu, prema njenim riječima, prvo su presudili inflacija i ratna zbivanja, a kasnije korupcija i privatizacija. - Nakon kakvog-takvog oporavka od devedesetih, revolucija i kultura više nisu nikome trebale, no trebali su, izgleda, fitnes centar i mesnica, kao i niz drugih privatnih lokala i trgovina kojima je lokalna vlast ustupila prostore unutar nedovršenog Doma. Dijelovi materijala koje je bilo

moguće iščupati odavno su odneseni, slično kao i sa spomenikom na Petrovoj gori Vojina Bakića – navodi Haler. Mušič je na sve odgovorio tvrdnjom da tu ima odgovornosti i „naše struke, arhitekata“. - Kad je počela devastacija u Nikšiću, mislio sam, reagirat će Savez arhitekata, neka strukovna udruga. Ali nije. Ta privatizacija nekome je donijela posao, sve je stvar interesa – istakao je Mušič u razgovoru sa Enom Katarinom Haler.

Marko Mušič

Aktuelna obnova Spomen-doma u Kolašinu

Izgradnja monumida obloženih nastavila

Glumac Mišo Obradović

D. MILJANIĆ

ENA KATARINA HALER / EXPRESS

Kolašinu dospjela u hrvatske medije, prilika da učestvuje u projektu

Spomen-doma devastaciji

vode arhitekte-konzervatori.

- Prepoznati osobitu vrijednost tek je prvi korak - odabir ispravnog pristupa i usklađivanje sa suvremenim zahtjevima i propisima za građevine, kao i potrebama zajednice, daleko je teže. Kolašin je tu izvrstan primjer. Treba pogledati goli, neobrađeni beton tog lomljenog pročelja, u kojemu je „duh epohe“, izraz vremena u kojem je dom građen, ali i suština njegova oblikovanja - toj geometriji osim betona zaista ne treba ništa drugo. Beton iskren kao, recimo, drvo kojim su građene tradicijske planinske kuće na Durmitoru. E taj beton zatičem okrečenim u bijelo. Bijela boja ovdje zaista nema nikakvu ulogu, nije tu riječ o toplinskoj izolaciji koja bi zgradu mogla prilagoditi energetskim standardima, beton se pukim farbanjem ni na koji način ne zaštićuje - o estetskoj komponenti te intervencije suvišno je pisati. Dio Spomen- doma je zabijeljen, na dijelovima su još skele, dok dijelovi djeluju prepušteni propadanju, s vidljivim utjecajima vlage i nesmiljeno montiranim klima-uređajima gdje god je kome već došlo –piše Haler.

PRIVATIZACIJA

PROSTORA

Nakon povratka u Hrvatsku, Haler se obratila autoru projekta Spomen-doma, pozna-

PODGORICA - Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ istraživača i urednika feljtona u Pobjedi, Slobodana Boba Čukića, predstavljena je u Matici crnogorskoj, koja je izdavač ovog djela. Čukić je u novoj studiji, u svom maniru, bacio svjetlo na još jedno tamno mjesto crnogorske prošlosti – otkrivajući i sintetišući saznanja o našim samoukim narodnim klesarima, o kojima ranije nije pisano.

Objavljivanje serijala „U potrazi za narodnim klesarima“ u časopisu Matica u četiri nastavka prethodilo je ovoj knjizi, kao i dvodecenijsko istraživanje, posebno intenzivirano od 2021. godine. Na pitanje zašto je jedno ovako veliko istraživanje čekalo da tek danas bude sprovedeno, Čukić je konstatovao da je od devedesetih godina prošlog vijeka zamro istraživački duh u Crnoj Gori.

Nova knjiga istraživača, publiciste i urednika u Pobjedi

Slobodana Boba Čukića predstavljena u Podgorici

Oživljena nepoznata baština samoukih crnogorskih klesara

tom slovenačkom arhitekti

Marku Mušiču. On joj je potvrdio da je reagovao čim je saznao da je u toku „tobože obnova Spomen-doma“. Obratio se tadašnjem predsjedniku opštine Vladimiru Martinoviću pismom u kojemu nudi saradnju na obnovi, bez naknade za vlastiti rad. Osim zahvale na službenoj stranici, kako piše Haler, drugog kontakta nije bilo, niti od Martinovića niti od njegovog nasljednika Petka Bakića, kojemu je takođe uputio pismo.

- Zvao me neki mladi arhitekta iz Podgorice, kaže da mu je dodijeljeno da radi projekt obnove velike dvorane –potvrdio je Mušič i dodao da nakon toga i dalje nije postojala nikakva mogućnost za saradnju.

Haler navodi da su od početka „obnove“ doma do danas prošle dvije godine i za to je vrijeme tek dijelom prefarban. - Devastacija je ipak počela davno prije, napuštanjem njegove funkcije kulturnog centra i odsijecanjem od lokalne zajednice. Zauzimanje od strane lokalne uprave, paradoksalno, dovelo je do privatizacije prostora građenog da bude ništa drugo do javni – zapisala je Haler.

Za projekat u Kolašinu Marko Mušič je 1976. nagrađen Prešernovom nagradom, najvećim slovenskim nacionalnim priznanjem za umjetnička ostvarenja. J. NIKITOVIĆ

- Sedamdesetih i osamdesetih godina bilo je časopisa koji su se bavili objavljivanjem rezultata istraživanja sa terena. U današnje doba ne postoje časopisi kakvi su postojali tada. Od sredine osamdesetih nadalje – jedno usahnuće. Nestaju časopisi, nestaju mediji preko kojih naučne novosti dolaze do stručne i laičke publike. Nestaje i istraživački duh. Mnogo stvari je propušteno, a nakon devedesete vrlo malo se toga dešavalo. Obično se prepisivalo i prežvakavalo što je neko ranije napisao uz skromno pominjanje autora, a nekad i prećutkivanje - kazao je Čukić, dodajući da je posao koji je on uradio u ovoj knjizi trebalo uraditi prije pet ili šest decenija.

Odgovarajući na pitanje da li se zakasnilo s istraživanjem, budući da su stećci izloženi i klimatskim promjenama i nemaru institucija i stanovnika naselja u kojima se nalaze, on je ustvrdio da nikad nije kasno. - Toliko je toga na crnogorskom tlu nevidljivo, a ogro -

Ovo je moralo da

bude dio istorije umjetnosti

Čukić je kazao da je svim svojim bićem zainteresovan da se kulturno-istorijska baština Crne Gore razotkrije u svim svojim segmentima, da se sistematizuje, kao što to rade kao svi kulturni narodi i da se na taj način omogući naredna etapa istraživanja. - Ovo je moralo da bude dio istorije umjetnosti Crne Gore. Pokojnom Saši Čilikovu sam, kad smo se viđeli na Cetinju, rekao da je ovo skroz neprepoznato. Nevidljivo – u problematskom smislu, kad ne shvatiš da je ovo dio istorije Crne Gore koji mora da ima svoje poglavlje u knjizi... Ja nijesam to pisao sa tom namjerom, ali u jednom trenutku shvatiš da je to skica na kojoj će se moći napisati to poglavlje – istakao je Čukić.

mno je graditeljsko i spomeničko blago koje niko nije obuhvatio adekvatnima studijama, poređao, napravio jedan pregled graditeljske i spomeničke baštine koja je frapantna – rekao je Čukić. Gradnja ovih tesanih kamenih grobnica, kako je kazao, pojavljuje se oko 1865. godi-

ne, na početku vladavine knjaza Nikole - Rade Turov Plamenac u ,,Memoarima“ kaže: ,,Napravio sam svome ocu Turu 1864. grobnicu u Boljevićima ispred crkve, ali je grobnica propala“. To je najstariji zapis o pravljenju jedne grobnice – rekao je Čukić. Masovnija izrada skupih grob-

nica u Crnoj Gori se, prema riječima Čukića, događa nakon Berlinskog kongresa kad su pojedini stanovnici počeli da stiču bogatstvo u inostranstvu i vraćaju se s tim kapitalom u domovinu. – Na većini grobnica nema potpisa majstora. Oni su zapravo veoma rijetki. Imamo jednoga koji je po sklonosti ka potpisivanju mimo ostalih – Blagoje Lakićević. Njegove rukotvorine možete da vidite u Moštanici, u Riđanima, u Trnjanima, u Ržanom dolu… i još na osam-devet lokaliteta. Stanko Lepetić sa podorjenskog područja se potpisao na pet-šest mjesta. Dušan Kosić takođe, čija je ćerka jedna od onih pet Danica na šetalištu u Herceg Novom. I on se potpisao dva ili tri puta. Svi ostali koje sam registrovao potpisali su se jedanput – kazao je on. Sa Čukićem je razgovarala novinarka i književnica Dragana Erjavšek, a autor je nakon toga odgovarao na pitanja publike. An. R.

NIKŠIĆ – Ljubitelji pozorišta bili su zadovoljni, ali i nasmijani, nakon treće večeri 21. Međunarodnog festivala glumca u Nikšiću. Uživali su u gotovo dvosatnom izvođenju sjajnog ansambla „Zvezdara tetra“, jer je na repertoaru bila komična priča jedne porodice „Udovica živog čoveka“, koju je režirao i za koju je tekst napisao Dušan Kovačević.

U komadu „Udovica živog čovjeka“ igraju Jelena Đokić, Nela Mihailović, Miodrag Krstović, Sunčica Milanović, Anđelka Simić i Dušan Tomić, a u cijeloj priči prepliću se njihove sudbine, bolest, stradanje, praštanje…, da bi se na

kraju sve završilo tragedijom. Jelena Đokić, kao glavna akterka u ovoj predstavi, kazala je da je ovo „jedna tužna i potresna priča, jedno duplo stradanje, otvorena živa rana od prve sekunde, od izlaska na scenu, do kraja predstave“. - Samo se krvari, što je i preteško gledati, pod uslovom da je ovo isključivo drama. Dušan Kovačević je virtuoz u tome da neke teške i strašne priče ispuni tim odbrambenim mehanizmom, da izvuče smijeh i kod nas i kod publike, jer onda nekako se osjećamo bolje. Porodica je u središtu priče, i ovakve stvari svakodnevno živimo ili su u našem okruženju - istakla je Đokić. Ona igra Martu, profesoricu na Medicinskom fakultetu, rastrzanu gospođu, nezadovoljnu brakom, ženu koja trpi i nasilje od muža, ali i nesuglasice roditelja koje igraju Nela Mihailović i Miodrag Miki Krstović, ali prihvata trudnu ljubavnicu svog supruga koga je prethodno „otpisala“, pa čak i njenu porodicu. Mihajlović je kazala da nas je život, na neki način, pretekao. - To što živimo, to što se nama dešava u Srbiji, ovdje, kod vas, uopšte u regionu i globalno, to je preteklo i maštu najvećih umjetnika, nažalost, u negativnom smislu - istakla je Mihajlović. Ra. P.

Sa predstavljanja knjige u Matici crnogorskoj

Matica crnogorska

Treće večeri Festivala glumca u Nikšiću izvedena predstava „Udovica živog čoveka“

Sa izvođenja predstave „Udovica živog čoveka“ n i

Ena Katarina Haler

Klima uređaji na Spomen-domu

Počelo suđenje za tragediju u Kočanima kada su u požaru stradale 63 osobe

Janev: U diskoteci je izgorjela budućnost lijepih mladih ljudi

Čuvari su pustili unutra više od 600 ljudi, ne identifikujući maloljetnike. Da diskoteka nije bila premazana otrovom koji ubija brže od plamena, ne bi se dogodila katastrofa u kojoj je 63 mladih ljudi izgorjelo, a 212 povrijeđeno. Zato ovdje tražimo pravdu - rekao je tužilac Borče Janev, koji je roditelje pokojnika ganuo do suza. Istovremeno, oni su mu uputili i aplauz

SKOPLJE - Na početku suđenja optuženima za požar u diskoteci ,,Puls“ u Kočanima u martu ove godine, kada su smrtno stradale 63 osobe, tužilac Borče Janev je događaj opisao kao ,,katastrofu izazvanu ljudskom greškom“ i nazvao ga ,,institucionalnim zlom“.

Tužilac Janev je rekao da je u požaru te noći izgorela „budućnost lijepih mladih ljudi“ koji su došli samo da se zabave. Rekao je i da je potrebno suočiti se sa istinom kako bi društvo moglo da krene dalje.

OBJEKAT RADIO

BEZ DOZVOLE

Janev je upitao ko je dozvolio da objekat radi bez dozvole, ko je dozvolio ulazak u nebezbjednu diskoteku i zapaljive naprave u njoj. - Katastrofa u Kočanima je ljudska greška. Ovo je institucionalno zlo. Budućnost lijepih mladih ljudi koji su tamo dolazili samo zbog zabave i radosti spaljena je. Ako ćutimo i izgubimo iz vida istinu, ako se ne suočimo sa njom, nikada nećemo imati snage kao društvo da krenemo naprijed – rekao je Janev.

On je rekao da krivica ne može ostati isključivo na onome ko

BRISEL - Evropska komisija juče je predložila uredbu o vojnoj mobilnosti prema kojoj će države članice imati samo tri dana u mirnodopskom vremenu i mnogo kraći rok u vanrednim okolnostima da odobre prelazak svojih granica za vojnike i opremu iz drugih članica.

- Odbrambena spremnost u suštini zavisi od toga možete li svoje tenkove i trupe dovesti tamo gdje su vam i kada su vam potrebni. Danas predlažemo sistem za hitne situacije za prekogranični transport vojske i inicijativu za udruživanje transportnih kapaciteta država članica kako bi se olakšalo kretanje trupa širom Evrope - izjavila je visoka predstavnica za spoljnju i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.

S tvaranjem sveevropskog prostora vojne mobilnosti do 2027. godine Evropska unija se približava uspostavljanju „vojnog Šengena“, navodi Komisija. U sljedećem sedmogodišnjem budžetu za period od 2028. do 2034. godine Komisija je predložila 17,65 milijar-

je aktivirao pirotehničke uređaje, te da je samo postojanje kluba ,,Puls“ zločin.

U nastavku je rekao da je okrivljeni Dejan Jovanov, poznatiji kao Deko, u trci za profitom zaobišao sve prepreke, inspekcije i barijere, nije obezbijedio dokumenta, a niko ih nije ni tražio, falsifikovao ih je, pa je čak i sopstveno dijete uhvatio u zamku.

-A gdje su inspekcijske službe? Kriminalne aktivnosti okrivljenih trajale su izuzetno dugo - od 2012. do 16. marta 2025. godine. Nijedna od dozvola ni-

je smjela biti izdata, jer objekat nije ispunjavao bezbjednosne uslove. Inspekcije nikada nijesu sprovele kontrole. Fitilj ove katastrofe datira iz 2012. godine, kada je okrivljeni Jovanov angažovao dizajnerku Milku Edrovsku da prikaže objekat - radionicu za laku industriju, u kabareu i disko klubu - kazao je tužilac.

SUMNJA NA

KORUPCIJU

Tužilac je rekao da tada Ministarstvo ekonomije nije izdalo dozvolu, ali je za samo dvi-

je sedmice Jovanov uklonio sve barijere. - Iako je inspektorka Blaška znala da objekat ne ispunjava ni minimalne tehničke zahtjeve, lagala je da su ispunjeni. Tadašnji ministar ekonomije Valjon Saraćini izdao je dozvolu. Diskoteka se otvorila, počela da se puni, a ni tadašnji gradonačelnik, niti lokalne inspekcije nikada nijesu izvršile provjere. Nijesu prijavili Tržišnoj inspekciji, niti Ministarstvu ekonomije, nepravilnosti u nebezbjednom prostoru. Ni-

ko od okrivljenih, čak ni u godinama koje su uslijedile, nije preuzeo kontrolu ili nadzor nad načinom rada te diskoteke. Grupu DNK su organizovali otac i sin Jovanov i ona je ranije tamo nastupala sa istim vatrenim efektima.

On je ispričao da je obezbjeđenje agencije Rubikon kritične večeri dozvolilo da se prepuni diskoteka, prostorija bez ventilacije i izlaza za evakuaciju - Čuvari su pustili unutra više od 600 ljudi, ne identifikujući maloljetnike. Da diskoteka

Evropska komisija predlaže ,,vojni Šengen“ za brži prolazak trupa kroz EU

EU se bliži uspostavljanju „vojnog Šengena“

di eura za saobraćajnu infrastrukturu dvostruke namjene u okviru Instrumenta za povezivanje Evrope (CEF). Komesar za saobraćaj Apostolos Cickostas rekao je da će unapređenje vojne mobilnosti u Evropskoj uniji zahtijevati investicije od oko 100

milijardi eura. Cickostas je naveo da je Komisija zajedno sa državama članicama i NATO identifikovala više od 500 infrastrukturnih projekata koji bi omogućili lakše i brže kretanje vojne opreme i vojnika duž četiri prioritetna koridora širom EU.

Savjet EU usvojio je u martu ove godine odluku o četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost, osmišljena da olakšaju velika vojna kretanja u kratkom roku. Cickostas nije želio da otkrije detalje tih projekata jer je riječ o povjerljivim podacima. Dodao je da je u većini slučajeva riječ o nadogradnji postojeće infrastrukture za takozvanu dvostruku namjenu.

– To znači proširivanje tunela, jačanje mostova, jačanje željezničkih šina, kao i povećanje kapaciteta luka i aerodroma“, rekao je. Naglasio je da će ti projekti morati biti završeni do kraja decenije, jer je EU postavila cilj da do 2030. bude adekvatno pripremljena u odbrambenom smislu za odgovor na različite prijetnje.

Za finansiranje tih projekata države članice moći će da preusmjere dio svojih kohezijskih sredstava. Moći će da ih finansiraju i kreditima koji su im dostupni u okviru evropskog instrumenta SAFE, a dio sredstava moraće da obezbijede iz svojih nacionalnih budžeta.

Za uspostavljanje „vojnog Šengena“ Komisija predlaže uklanjanje regulatornih prepreka, što uključuje usklađena pravila na nivou EU o vojnoj mobilnosti, kao i jasna pravila i procedure za prekogranične vojne pokrete, sa maksimalnim rokom obrade od tri dana i pojednostavljenim carinskim formalnostima. Predlaže se i okvir za hitne slučajeve za ubrzane procedure i prioritetni pristup infrastrukturi za oružane snage koje djeluju u okviru EU ili NATO-a. U izuzetnim slučajevima, kada bi trebalo premjestiti veliku količinu opreme ili veći broj vojnika, primjenjivala bi se blaža pravila. Država članica bi jednostavno morala obavijestiti drugu državu člani-

nije bila premazana otrovom koji ubija brže od plamena, ne bi se dogodila katastrofa u kojoj je 63 mladih ljudi izgorjelo, a 212 povrijeđeno. Zato ovdje tražimo pravdu - rekao je tužilac, koji je roditelje pokojnika ganuo do suza. Istovremeno, oni su mu uputili i aplauz.

TUGA I LJUTNJA

NAJBLIŽIH

Prvo ročište u vezi sa tragičnim požarom bilo je ispunjeno tugom roditelja i rođaka stradalih mladih ljudi koji su sa suzama u očima pratili suđenje. U njihovim dušama je i mnogo bijesa prema svima, ali posebno prema šefu Deku. Traže pravdu, a njihov bol je, kažu, nenadoknadiv.

Izlili su ljutnju i bol na branioce i pitali ih sa kakvim licem i savješću bi bili zadovoljni i primali ,,krvavi novac“. Kada su vidjeli advokate, komentarisali su da su optuženi izabrali poznate advokate koji imaju svoju matematiku da potpuno unište oštećene strane. Mogao se vidjeti njihov strah da će ponovo biti manipulisani, a cio slučaj zataškan, kao što se dešavalo i sa drugim tragedijama.

Suđenje je održano u digitalnoj sudnici u Kazneno-popravnom zavodu Idrizovo u Skoplju, a direktni prenos mogao se pratiti na Jutjub i Fejsbuk kanalima MUP-a Sjeverne Makedonije, a biće nastavljeno u utorak, 25. novembra.

cu preko koje želi premjestiti svoje snage. Komisija, za jačanje vojne mobilnosti, predlaže jačanje i nadogradnju ključnih saobraćajnih koridora kako bi se mogli koristiti i za vojnu i za civilnu namjenu, kao i nove alate za zaštitu strateške infrastrukture. Predlažu se takođe ciljana ulaganja u kibernetičku sigurnost i u pripravnost u mirnodopskim i kriznim okolnostima. Pored uredbe o vojnoj mobilnosti, Komisija je u okviru odbrambenog paketa predložila i plan transformacije odbrambene industrije EU. Prema planu transformacije odbrambene industrije, Komisija želi povećati evropske proizvodne kapacitete kroz inovacije.

U tu svrhu treba se fokusirati na četiri prioriteta: podršku ulaganjima u odbrambene kompanije, ubrzanje razvoja novih tehnologija, proširenje pristupa odbrambenim sposobnostima i podsticanje vještina potrebnih za održavanje evropskog tehnološkog nivoa.

Ročište u znaku tuge rodbine nastradalih

Priredila: R. U.–I.

Četvrtak, 20. novembar 2025.

Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice posjetilo je juče spomen-obilježje u Draževini u Lješanskoj nahiji, gdje je 19. novembra 1941. godine formiran Zetski partizanski bataljon za operacije u Sandžaku, koji su činila 453 borca iz Zete, Podgorice, Lješkopolja i Lješanske nahije.

Posjeta je organizovana u okviru priprema za obilježavanje Pljevaljske bitke (odigrala se 1. decembra 1941. godine), u kojoj je učestvovao Crnogorski odred za operacije u Sandžaku, sastavljen od sedam bataljona, od kojih dva sa teritorije Podgorice.

Članovima UBNORA i mještanima Draževine obratio se predsjednik UBNORA Podgorice Borivoje Banović, podsjećajući da prilikom formiranja Zetskog odreda nijesu ni pušku svi imali, ali su imali želju da se bore protiv okupatora i za slobodu Crne Gore. - U Zetskom bataljonu operacijom u Pljevljima komandovao je Špiro Mugoša, zamjenik mu je bio Velimir Terzić, politički komesar je bio Periša Vujošević, a njegov zamjenik Jagoš Uskoković – naveo je između ostalog Banović, podsjećajući da je u Bici za Pljevlja život položilo 236 boraca, dok ih je 270 teško ranjeno. Nakon posjete spomen-obilježju u Draževini, članove UBNORA Podgorice ugostili su predstavnici bratstva Burzanović.

Čuvaju od zaborava hrabre borce za slobodu Crne Gore

Iskazujući zadovoljstvo zbog posjete spomen-obilježjima u Lješanskoj nahiji, član glavnog odbora UBNORA

Ekipe Zaštite prostora juče bile angažovane na Bulevaru revolucije Početo pa prekinuto uklanjanje nadstrešnice

Nadstrešnica (zasad) preživjela

Ekipe državnog preduzeća Zaštita prostora počele su juče uklanjanje nadstrešnice bivšeg lokala ,,Uniko“, na Bulevaru revolucije 52, u blizini Osnovne škole ,,Maksim Gorki“.

Riječ je o lokalu u kojem je trebalo da bude otvoren restoran brze hrane iz poznatog lanca ,,KFC“, ali tome se protivi dio stanara te zgrade, koji smatraju da taj lokal ne ispunjava uslove za tu vrstu ugostiteljske djelatnosti. Oni su se obratili i Upravi za inspekcijske poslove (UIP) glavnog grada navodeći da nadstrešnica tog lokala nema upotrebnu dozvolu. UIP glavnog grada je, nakon sprovedene inspekcijske kontrole po prijavi građana, utvrdila da lokal nema dozvolu za nadstrešnicu i naložila njeno

uklanjanje. Taj posao je juče u prijepodnevnim satima i započet, ali je nakon nekoliko sati obustavljen zbog toga što u dijelu objekta nije bilo isključeno napajanje električnom energijom. Iz Zaštite prostora Pobjedi je nezvanično rečeno da će uklanjanje nadstrešnice biti nastavljeno kad se za to steknu potrebni preduslovi. Posebnu pažnju ovaj slučaj privukao je zbog činjenice da je među stanarima pomenute zgrade i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa porodicom. Milatović je podržao protivljenje stanara otvaranju restorana brze hrane navodeći da oni na to imaju pravo, ukazujući i na, kako je prenijela TV Vijesti, neorganizovano odlaganje materijala ispred zgrade i neprimjereno obraćanje njegovoj supruzi. H. P.

Podgorice prof. dr Ljubomir Pejović kazao je da iskazivanje poštovanja prema borcima za slobodu Crne Go -

re ima i drugu dimenziju, tj. otpor sve jačem kleronacionalizmu, fašizmu i prekrajanju istorije.

Neka je vječna Crna Gora

Prilikom polaganja vijenca na obelisk posvećen slavnoj Bici na Krusima, članica glavnog odbora UBNORA Podgorica Vjera Bojanić podsjetila je na riječi kojima se Sveti Petar Cetinjski obratio Crnogorcima prije bitke. - ,,Mi branimo ovu zemlju, branili su je naši đedovi i prađedovi, braniće je i naši potomci“. Želim sa ovoga mjesta da pošaljemo poruku da nikad nećemo zaboraviti bitke i spomenike za slobodu Crne Gore. Neka su svijetli putevi koji vode do mjesta gdje je održana bitka na Krusima i neka je vječna Crna Gora – poručila je Bojanić.

- Po mom sudu, to u najvišem stepenu radi Srpska pravoslavna crkva navodno braneći pravoslavlje i „srpski svet“. Nažalost, u tome ima i podršku dijela parlamentarne većine na čelu sa predsjednikom Skupštine Crne Gore. Ipak, čvrsto vjerujem da će svi oni kojima je Crna Gora na srcu uspjeti da je odbrane i sačuvaju, kao što su je čuvali i branili naši preci kroz vjekove –poručio je Pejović. Predstavnici UBNORA obišli su juče i druga spomen-obilježja na teritoriji Lješanske nahije, među kojima spomen-ploču u Berima, obelisk koji je podignut u znak sjećanja na slavnu Bitku na Krusima od 3. oktobra 1796. godine, zatim spomen-obilježje u selu Gradac posvećeno žrtvama fašističkog terora iz tri sela – Gradac, Parci i Staniseljići, spomen-ploču na osnovnoj školi u Buronjima, gdje je 1944. godine formirana Deseta crnogorska udarna brigada, kao i spomen-obilježje na Barutani, impozantno djelo arhitektice Svetlane Kane Radević, u koje su uklesana imena više od 450 imena boraca Lješnjana poginulih u tri oslobodilačka rata – Balkanskom, Prvom i Drugom svjetskom ratu. I. MITROVIĆ

U sali SO Zeta održana tribina posvećena Studiji procjene uticaja na životnu sredinu postrojenja u Botunu

Ukazano na brojne nedostatke aktuelnog projekta PPOV

U prepunoj sali Opštine Zeta u Golubovcima sinoć je održana tribina posvećena Studiji procjene uticaja na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, čija je gradnja planirana u Botunu.

Građanima, ali stručnoj javnosti obratili su se autori studije, profesor na Impirial koledžu u Londonu prof. dr Čeda Maksimović i profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu prof. dr Aleksandar Jovović. Tribina je organizovana u formi razgovora s autorima studije, koji su iznosili svoju argumentaciju i pokušavali da razjasne eventualne nedoumice.

Maksimović je istakao da je postrojenje slično planiranom u Botunu izgrađeno prije 60 godina u gradiću u Japanu, gdje je to staro postrojenje zamijenjeno novim. On je ocijenio da je novo postrojenje moglo da se napravi na znatno manjoj površini, pa čak i na staroj lokaciji, kao i da spalionici nije mjesto u Botunu. - Zašto se ne primjenjuje nova tehnologija, zašto se bježi

od nje? Ona je daleko bolja u odnosu na klasičnu, koja je u ovom konkretnom projektu primijenjena. Zahtijeva mnogo manje prostora, zauzima manje građevinskog zemljišta, mnogo je jeftinija za izgradnju i održavanje, troši mnogo manje hemikalija i struje, zahtijeva mnogo manje radne snage, proizvodi mnogo manje mulja i u osnovi je daleko ekonomski isplativija. Osim toga, može da se gradi decentralizovano, što znači da ne mora da se

gradi jedno veliko postrojenje za cijeli grad, već više manjih, koje mogu da se smjeste i u djelovima grada jer nemaju neprijatni miris. U Podgorici nije moralo da se ruši postojeće postrojenje, nego da se ono potpuno rekonstruiše, zamijeni novom tehnologijom i bude čistije, manje i urednije, a da se dolje nizvodno napravi drugo, manje postrojenje –ocijenio je Maksimović. Profesor Aleksandar Jovović istakao je da je za adekvatnu

procjenu uticaja postrojenja na životnu sredinu potrebno uraditi veliki broj analiza. - Dobijen je na uvid samo elaborat, ali nema spiska projekata. Trebalo je uzeti u obzir kako će klima uticati na postrojenje, uzimajući u obzir klimatske promjene, a ni toga nema u elaboratu. Nedostaju podaci o biofilteru, njegov kapacitet, kako se štiti zemljište... Pominje se mulj, ali se ne navode njegove karakteristike, odnosno ozbiljni tehnički podaci o sastavu mulja koji će dolaziti na tretman u spalionicu. Ne zna se kako će izgledati postrojenje za spaljivanje mulja, kolika je potrošnja hemikalija za njegov rad, kako će sve to funkcionisati. Takođe, brine to što u elaboratu ne postoji dobra projektna dokumentacija, jer da je ima, ona bi bila u elaboratu – kazao je između ostalog Jovović. Tribini su prisustvovali predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik SO Zeta Saša Kojičić, predsjednik DNP Milan Knežević, direktor Eko-fonda Draško Boljević, odbornici SO Zeta... I. M.

Predstavnici UBNORA kod spomenika na Barutani

Tribina izazvala veliko interesovanje javnosti

Novembarska FIFA rang lista

,,Sokoli“ pali

za dva mjesta

Liga šampiona za vaterpoliste (4. kolo)

PODGORICA – Fudbalska reprezentacija Crne Gore nazadovala je za dvije pozicije na FIFA rang listi i sada zauzima 83. mjesto. ,,Sokoli“ su u odnosu na oktobar izgubili 0,79 bodova, a od prethodnog rangiranja savladali su Gibraltar (2:1) i izgubili od Hrvatske (3:2).

Ispred naše selekcije je Kurasao, koji se prvi put u istoriji plasirao na Svjetsko prvenstvo i sada je 82, na 81. poziciji je Gvineja, a na 80. je Kosovo, koje je napredovalo za četiri mjesta i ovo mu je najbolji plasman u istoriji.

Iza Crne Gore su Haiti, Uganda, Novi Zeland, Sirija, Bugarska... U prvih 10 su Španija (1.877 poena), Argentina (1.873), Francuska (1.870), Engleska (1.834), Brazil (1.760,46), Portugal (1.760,38), Holandija (1.756), Belgija (1.730), Njemačka (1.724), te povratnik u Top10, Hrvatska (1.716). Ne. K.

Novljani u kontraritmu u Splitu

Jadran ST 15

Jadran M:TEL 13

SPLIT - Bazen ,,Poljud“. Gledalaca: 200. Sudije: Švarc i Budramis. Rezultat po četvrtinama: 5:2, 4:3, 4:5, 2:3.

JADRAN ST: Bijač (pet odbrana), Čelar, Matković 2, Marinić – Kragić 2, Radan, Curković, Pejković, Tomašević 1, Zović 1, Berehulak 2, Nemet, Fatović 5, Dužević, Skejić 2. JADRAN MTEL: Andrić (dvije odbrane), I. Radović (tri odbrane), Holod 1, Stupar, Obradović, Vujović, Valera 1, Merkulov 3, Gojković 1, Lazić, Janović 4, Matijašević, V. Radović 2, Vraneš 2. Jadran MTEL poražen je u Splitu od imenjaka 15:13 i upisao drugi poraz u 4. kolu Lige šampiona. Novljani su na učinku od šest bodova i dalje su u igri za drugo mjesto koje vodi među osam najboljih, a ukoliko nakon dva posljednja kola bodovno budu izjednačeni sa Splićanima (sada su na učinku od pobjede), imaće prednost jer su na premijeri slavili sa golom više (14:11). Napadački sa igračem više šampion Crne Gore je podbacio jer je postigao samo gol iz

prvih pet pokušaja, doduše u nastavku se popravio iz ovog segmenta, a onda i pokvario učinak u finišu. Dva puta su promašili sa igračem više u situacijama kada su mogli rivali da priđu na gol zaostatka. Na sreću pa je Danil Merkulov pogodio za konačnih 15:13 na tri sekunde prije kraja utakmice. Novljani su se dugo mučili u oba pravca, domaćin je u posljednjem minutu druge četvrtine stigao do pet golova prednosti, a nadu je vratio Srđan Janović golom (u istoj četvrtini), a onda je pogodio u prvom napadu treće dionice za 9:6. Sa igračem više bio precizan Đorđe Lazić, a seriju od 3:0 prekinuo je sinoć najraspoloženiji Loren Fatović (10:7). Gol iskusnog Fatovi-

ća nije promijenio bitnije kurs jer su Merkulov i Janović na 3.14 prije kraja treće dionice pogurali ekipu do pristojnih ,,minus jedan“. Onda je uslijedio novi pad - Splićani su uspjeli u posljednjih osam minuta da uđu sa tri gola viška (posljednji gol za 13:10 domaćin je postigao iz kontranapada).

Seriju od 3:0 splitski tim je produžio početkom druge četvrtine - 14:10, a Jadran je novom serijom 2:0 (3.48 do kraja utakmice) probudio nadu u makar remi. Ali, zakazao je igrač više, a domaćin je neefikasnost igrača trenera Vladimira Gojkovića kaznio na 1.25 golom za 15:12. U pretposljednjem kolu B grupe ekipa sa Škvera dočekuje lidera, Pro Reko. A. M.

ČUDESNA NOĆ U GLAZGOVU:

To je škotski

PODGORICA – Francuska, ljeto 1998. godine. Posljednje učešće fudbalera Škotske na Svjetskom prvenstvu.

Izgubili su od Brazila i Maroka i remizirali s Norveškom. I onda – patnja. Šest uzastopnih svjetskih i pet evropskih šampionata propustila je ,,Tartan armija“ od tog prvenstva. Patnja, čekanje kojem se nije nazirao kraj, ali i vjera. Škoti, simpatičan i veseo narod, ,,lud“ za fudbalom – bili su uvijek uz svoj nacionalni tim. Pedeset hiljada gledalaca bilo je na ,,Hempden parku“ i protiv Engleske i protiv San Marina ili neke druge selekcije iz posljednjeg fudbalskog ešalona. Dolazili su zbog svoje, a ne gostujuće reprezentacije.

A onda im se ,,dogodio“ Stiv Klark. Sa njim im se dogodilo Evropsko prvenstvo 2020 – prvi Euro za Škote nakon 24 godine, gdje su završili posljednji u grupi, pa im se dogodilo još jedno kontinentalno prvenstvo. Dva zaredom.

A desio se i ,,Hempden park“ 18. novembra 2025. i nezaboravna noć. Škotska je u spektakularnom meču pobijedila Dansku s 4:2 i sa dva spektakularna pogotka u nadoknadi ovjerila plasman na Svjetsko prvenstvo u Meksiku, SAD i Kanadi. Do prije pet takav scenario djelovao je nemoguć, ali je kiks Danske protiv Bjelorusije (2:2) otvorio Klarkovoj ekipi šansu da završi prva. I iskoristila ju je. - Najbolji osjećaj u mojoj karijeri. Dugo sam čekao ovo – izjavio je 62-godišnji Klark, prvi selektor koji je odveo Škotsku na tri velika turnira.

- Već sam vam govorio o tome koliko želim da odem na Svjetsko prvenstvo sa svojom zemljom. Imao sam priliku kao igrač, ali izmakla mi je iz više razloga. Imali smo priliku protiv Ukrajine (u polufinalu baraža 2022), koja nam je izmakla i odjednom počnete da mislite da bi to mogla biti možda posljednja prilika – rekao je Klark.

- Ali nije, bićemo na Svjetskom prvenstvu, ovo je fantastičan

trenutak. Osjećam se sjajno. Sada imam tri mjeseca da uživam, do prijateljskih mečeva u martu. Igrači su mogli da popiju nekoliko piva, a onda se vraćaju u klubove. Ja imam više vremena za odmor, biće ovo dobar Božić u kući Klarkovih. Budite sigurni – dodao je Klark.

NAJBOLJA NOĆ U ŽIVOTU

Tri od četiri pogotka Škotske protiv Danske bila su remek-djelo. Skot Mektomini je već u trećem minutu ,,zapalio“ Glazgov fantastičnim makazicama, Kiran Tirni je sjajno plasirao loptu u 93, a Keni Meklin u 98. pogodio sa centra.

- Ovo će mi ostati u pamćenju kao jedna od najboljih noći u mom životu. Nacija je morala da prođe kroz sve ovo s nama, ali siguran sam da se isplati. Idemo na Svjetsko prvenstvo – izjavio je kapiten Endi Robertson

- Nestvarno – opisao je meč u Glazogvu strijelac gola za 3:2, Kiran Tirni.

- Nikad nijesam postigao tako važan pogodak. Kakav je to osjećaj bio za zemlju, za navijače, za stručni štab, ekipu, za sve... Mislim da svi zaslužujemo ovo s obzirom na to koliko naporno radimo i kroz što smo prošli posljednjih nekoliko godina. Plasman na Svjetsko prvenstvo je vrhunac ovog tima jer do sada nijesmo uspijevali, ali sada smo to uradili na teži način – dodao je bek Seltika.

- Ovo je bila prilika. Jedna utakmica. Kao finale baraža. Stavili smo sve na kocku – rekao je selektor Klark.

- Uvijek postoji još jedan posljednji korak i on je uvijek najteži. Umiriti ih, učiniti da im bude ugodno, dati im do znanja da se mogu nositi sa situacijom. To je bilo potrebno igračima. Neki trenuci u utakmici

Reprezentacija Crne Gore pred meč sa Hrvatskom

Detalj sa meča u Splitu

način...

Škoti priredili spektakl na ,,Hempden parku“

išli su u našu korist. Vodili smo 2:1 s igračem više, ali smo primili gol i pomislili ,,što radimo ovo“. Ali to je škotski način –objasnio je Klark.

ISKUSTVO JE PRESUDNO

Kako je nekadašnji trener VBA, Ridinga i Kilmarnoka promijenio Škotsku?

- On je apsolutno fenomenalan – kazao je Robi Nilson, bivši trener Dandi junajteda i Hartsa za BBC-jev podkast ,,Škotski fudbal“.

- Sjećam se kada sam polagao za PRO licencu, govorili su o njemačkoj reprezentaciji i poređenju sa škotskom. U tom trenutku Njemačka, mislim 2014, upravo je bila osvojila Svjetsko prvenstvo. U prosjeku su imali 50 nastupa za reprezentaciju po igraču u šampionskoj ekipi. A mi smo u tom momentu igrali sa Grčkom, čiji je selektor imao više nastupa nego naša ekipa zajedno. A

PODGORICA - Skupština Udruženja klubova FSCG Centar održala je juče redovnu sjednicu kojom je predsjedavao RistoLakić Skupštini je prisustvovalo 25 od ukupno 36 delegata, dovoljno za kvorum, a sjednici su prisustvovali i predsjednik FSCG DejanSavićević, generalni sekretar MomirĐurđevac i predstavnici Udruženja klubova FSCG Jug i Sjever. - Predsjednik FSCG Dejan Savićević obratio se delegatima, ističući nastavak podrške Saveza klubovima iz regije Centar, ali i iznoseći stavove u vezi sa ranije upućenim zahtjevima klubova, naglašavajući finansij-

Kurasao –najmanja nacija koja se plasirala na

Mundijal

Kurasao, karipsko ostrvo pod autonomijom Holandije, postao je najmanja nacija po broju stanovnika koja se plasirala na Mun-

dijal. Prema podacima iz prošlog januara to ostrvo ima 156.115 stanovnika. Selektor je Dik Advokat, nekadašnji strateg Rusije, Belgije, Srbije, stručnjak s kojim je sarađivao naš Željko Petrović

Kurasao je u 10 kvalifikacionih mečeva ostvario sedam pobjeda, bez ijednog poraza.

Iz CONCACAF kvalifikacija direktan plasman na Mundijal izborili su i Panama i Haiti.

Poznati šeširi

Žrijeb za Svjetsko prvenstvo biće održan 5. decembra u Vašingtonu.

Poznati su i šeširi iako se još ne znaju svi učesnici šampionata, ali jasno je da će ekipe iz evropskog plej-ofa i interkontinentalnog baraža biti u četvrtom šeširu.

Prije žrijeba je poznato da će Meksiko biti u grupi A, Kanada u B, a SAD u grupi D. Na Mundijalu će biti 12 grupa sa

Sjeverna Makedonija, BiH i Kosovo danas dobijaju rivale

Još četiri evropska mjesta ostala su upražnjena za Mundijal 2026. Popuniće ih učesnici baraža, a žrijeb će se obaviti danas u 13 sati.

Prvi šešir: Italija, Danska, Turska, Ukrajina.

Drugi šešir: Poljska, Vels, Češka, Slovačka. Treći šešir: Republika Irska, Albanija, BiH, Kosovo. Četvrti šešir: Švedska, Rumunija, Sjeverna Makedonija, Sjeverna Irska.

Timovi iz prvog će u polufinalu ugostiti ekipe iz četvrtog, dok će selekcije iz drugog biti domaćini reprezentacijama iz trećeg šešira.

Domaćini finala biće određeni žrijebom. Baraž će se igrati u martu.

sada, protiv Danske, Škotska je imala 600 nastupa na terenu. To iskustvo je ključno. Sa klupe su ušli igrači s ukupno 172 nastupa – naveo je Nilson. - To je ogromno iskustvo i ono što je potrebno da pređete granicu u ovim utakmicama. To je ono što je Stiv uradio kada je došao, okupio je igrače i kon-

za žrijeb

SP

po četiri selekcije. Plasman u šesnaestinu finala izboriće po dvije selekcije iz svih grupa, kao i osam trećeplasiranih.

SP je na programu od 11. juna do 19. jula 2026. Prvi šešir: SAD, Meksiko, Kanada, Španija, Argentina, Francuska, Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Njemačka.

Drugi šešir: Hrvatska, Maroko, Kolumbija, Urugvaj,

stantno gradio tim. Ako želiš da napreduješ, moraš imati to iskustvo – kazao je BBC-ijev sagovornik. Škoti uživaju u momentu. - Bio sam u Francuskoj 1998. godine. Odrastao sam u eri kad smo bili redovno na svjetskim prvenstvima. Ovo je za mlađu generaciju. Mogu da idu i gleda-

Švajcarska, Japan, Senegal, Iran, Južna Koreja, Ekvador, Austrija, Australija.

Treći šešir: Panama, Norveška, Egipat, Alžir, Škotska, Paragvaj, Obala Slonovače, Tunis, Uzbekistan, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika. Četvrti šešir: Jordan, Zelenortska ostrva, Gana, Kurasao, Haiti, Novi Zeland, četiri selekcije pobjednice evropskog baraža i dva pobjednika interkontinentalnog baraža.

ju Škotsku na Svjetskom prvenstvu – kazao je jedan navijač. - Strastveni sam navijač od dječačkih dana, putovao sam svuda prateći reprezentaciju i vodio sam najstarijeg sina prije 28 godina kada smo se zadnji put kvalifikovali za Mundijal. Ovo sada je fantastično – dodao je navijač iz Edinburga. N. KOSTIĆ

Održana sjednica Skupštine Udruženja klubova FSCG Centar

ska i organizaciona ograničenja. On je posebno istakao da FSCG, u saradnji sa Glavnim gradom, radi na stvaranju uslova za početak izgradnje planiranog kampa na Zlatici, gdje je već obezbijeđeno zemljište od 50.000 metara kvadratnih. Očekuje se donošenje odluka koje će omogućiti pored terena i gradnju pratećih objekata poput svlačionica i tribina. Takođe, predsjednik Savićević je naglasio da Savez ostaje otvoren za sve projekte klubova ka-

da je u pitanju infrastruktura, kako bi se zajedničkim djelovanjem ista podigla na viši nivo –navodi se u saopštenju. Delegati su jednoglasno usvojili dnevni red, Izvještaj o radu između dvije sjednice, kao i zapisnik sa prethodne Skupštine. U izvještaju je istaknut napredak u infrastrukturnim projektima, unapređenju organizacije takmičenja i povećanim ulaganjima u razvoj najmlađih kategorija, uključujući više kapitalnih investicija u terene i sportske

objekte u Podgorici, Nikšiću, Zeti, Danilovgradu i Tuzima. - Predsjednik UK FSCG Centar Risto Lakić je kazao da rad u periodu između dvije sjednice Skupštine Udruženja klubova FSCG – Centar može se ocijeniti kao izuzetno uspješan. Realizovan je veliki broj infrastrukturnih i razvojnih projekata, unaprijeđeni su uslovi takmičenja, značajno povećana ulaganja u najmlađe kategorije i stvoren temelj za stabilnu i perspektivnu budućnost. On

Iz mog ugla

Poraz na terenu, trijumf na tribinama

Piše: Jovan TERZIĆ

Ponekad sport pobijedi život. Ponekad život nadigra sport. Ali je čovjeku uvijek ugodno kada se prepletu te dvije strasti kojima pripada - kada se živi zbog sporta i kada se život usmjeri na moć igre i uživanje u sportu. Kad otkucaj više na lijevoj strani traje duže od sjećanja na nesmotrenost u odbrani!

Utakmica između Crne Gore i Hrvatske u poneđeljak veče u Podgorici bila je spektakl, sportski događaj koji je donio sve ono što nije samo rutinska igra za bodove, atraktivno dodavanje i precizni šut i pogled ka semaforu ka vremenu i rezultatu. Ona je bila svojevrsni test crnogorskog čojstva, kako onog na terenu tako onog i van njega.

Na terenu su momci u crvenim dresovima natopljenim kišom, ali i ljubavlju prema Crnoj Gori, pokazali da znaju i umiju da igraju tako da budu dominantni nad, bez dileme, jednom od vodećih fudbalskih sila Evrope. Voditi 2:0 već u 17. minutu utakmice protiv Dalićeve Hrvatske pod Goricom je - moć. Moć koju ne može osporiti ni umanjiti rezultatski preokret koji je uslijedio do kraja meča, a čiji su razlozi, dijelom, nesmotrenost i naivnost naših igrača iz odbrane.

Gubljenje bodova pod Goricom zaboljelo je crnogorsku publiku, posebno nakon fenomenalnog otvaranja utakmice. Vjerovali smo, već zamišljali jake poruke u naslovima. Međutim, ono što će se pamtiti duže od izgubljenih bodova jeste trijumf crnogorskih navijača na tribinama. I ovo nije samo pobjeda fudbalskih fanatika i navijača pod ,,crvenim barjakom“, ovo je trijumf svakog pravog i modernog Crnogorca koji i ne mora biti ljubitelj sporta. Važno je da voli Crnu Goru i da joj pripada. Odgovor domaćim primitivizmima koji je počeo ,,sačekušom“ i palicama na hrvatski automobil sa navijačima kod Cetinja. I koji su nastavljeni neukusom i jezivim porukama dijela navijača Hrvatske na stadionu pod Goricom – stigao je od navijača Crne Gore: ,,USTAŠE I ČETNICI ZAJEDNO STE BJEŽALI...“

Gospodstveno, dostojanstveno, uzdignuto, moćno... Crnogorski mudro, plasirano ,,dim u dim“, kao automatski odgovor na užasno skandiranje sa južne tribine. Ovo je prostor đe se borimo da se ravnopravno živi drugačije. I živjeće se drugačije bez navijačkog nacionalističkog primitivizma. Primitivizma onih koji imaju dosta zajedničkog, ali i ono najvažnije zajedničko ... BJEŽALI.

Poraženi su...

Nema povratka od ,,vremena otpisanih...“

Navijači Crne Gore su pokazali snagu iskonske Crne Gore. Sloganom i porukom gaženja fašizma koju bi trebalo i da Evropa pročita. ,,USTAŠE I ČETNICI ZAJEDNO STE BJEŽALI...“

Pred Crnom Gorom čiji je slobodarski i antifašistički ustanak evropska epopeja koja traje... I kojoj se Evropa poklonila prije više od osam decenija nazivajući ga veličanstvenim.

je istakao da udruženje ostaje pouzdan partner klubovima i nastavlja da radi u interesu razvoja fudbala u regiji Centar, sa jasnom vizijom napretka u narednim godinama – dodaje se u saopštenju. Skupština je potvrdila ostavke BorisaRašovića i Borisa Boškovića na funkciju članova Izvršnog odbora, te izabrala DušanaGolovića i Igora Serafimova kao nove članove IO za mandatni period do 2027. godine. R. A.

Risto Lakić, predsjednik Udruženja klubova FSCG – Centar

Prvo kolo Čelendž kupa za odbojkaše

Budvani u šesnaestini finala

Štrasen 1

Budva 3

ŠTRASEN – Dvorana: „Omnisport Štrasen“. Gledalaca: 420. Sudije: Tien Knuc (Belgija), Markus Ciber (Njemačka). Rezultat po setovima: 25:23, 18:25, 23:25, 18:25. Poeni iz napada: Štrasen 44, Budva 57. Poeni iz bloka: Štrasen 9, Budva 15. Poeni iz servisa: Štrasen 7, Budva 5. Greške: Štrasen 21, Budva 24. ŠTRASEN: Auzani 1, Sa. Murinjo Novais (libero), Kalun 1, Si. Murinjo Novais, Mađolo, Bras 6, Milošević, Matilde da Luz 8, Inemek, Arab 15, Haldorsen, Gajin 20, Topalov 9, Garbo.

BUDVA: Močić (libero), Miljanić, Lečić, Ćinćur 16, Stanojević 6, Radunović 19, Radonić, M. Joksimović 2, A. Joksimović (libero), Milosavljević, Dodić 18, Čele-

bić, Cimbaljević 9, Babić 7. Crna Gora će, ipak, imati predstavnika u drugom kolu Čelendž kupa, pošto su odbojkaši Budve uspješno preskočili prvu rundu. Nakon pobjede na domaćem terenu protiv Štrasena, izabranici Miljana Boškovića slavili su i u revanšu u Luksemburgu, još ubjedljivije sa 3:1, nakon 111 minuta efektivne igre, pa su zasluženo prošli u drugo kolo (šesnaestina finala) u kojem će da igraju protiv rumunskog Zalaua. Budvani su ponovo bili bolji u skoro svim elementima igre, osim što su, kao u prvom duelu, imali više grešaka (24-21), ali su uspjeli da se oporave od izgubljenog prvog seta, u kojem su vodili 17:14 i 19:17, ali je domaćin imao bolji finiš seta kod 23:23.

Gubitak prvog seta nije obeshrabrio crnogorskog šampiona, naprotiv, Budvani su na-

Četvrtfinale Kupa Crne Gore za odbojkašice Budućnost i Morača

PODGORICA – Podgoričke ekipe, Budućnost volej i Morača, prve su stigle do polufinala Kupa Crne Gore za odbojkašice. Budućnost je u SC „Igalo“ pobijedila Albatros 3:1, a najefikasnija u timu „plavih“ bila je Diana Crnojački sa 25 poena.

Kapitenka Mileva Magdelinić dodala je 14 poena, Dušanka Petrović 12, Lana Rakočević devet poena. U domaćem timu su se istakle Anđela Stojković sa 13 i Amina Musić sa 10 poena.

Morača je, takođe, slavila u gostima, protiv Gimnazijalca sa

Detroit nastavio niz pobjeda u NBA ligi

kon toga zaigrali još bolje. U drugom setu je bilo neizvjesno do 18:18, nakon čega su gosti osvojili sedam poena u nizu i izjednačili rezultat.

Vjerovatno presudan je bio treći set, u kojem je Štrasen vodio 15:10, ali je Budva izjednačila na 16:16, potom povela i 20:17. Uspjeli su, međutim, Luksemburžani da se vrate u igru, izjednačili su na 23:23, a onda je Lazar Dodić sa dva uzastopna poena, prvo iz prvog napada, a onda as servisom, donio Budvi vođstvo od 2:1 i osiguran, u najgorem slučaju, „zlatni set“ (u slučaju da su domaći slavili 3:2).

Ipak, Budva nije htjela da se kocka, pa je već od starta četvrtog krenula jako i povela je 6:2. Štrasen se nije predavao, izjednačio je na 12:12, ali je Budva sa četiri poena u nizu ponovo „pobjegla“ na 16:12 i nakon toga rutinski privela meč kraju. S. J.

3:0. Podgoričanke su predvodile Darja Popović sa 21 i Lara Jovović sa 18 poena, dok je najbolja u kotorskom timu bila Matea Kovačec sa 20 poena. Derbi četvrtfinala igra se u četvrtak, u SC „Igalo“, kada se sastaju dva vodeća tima u prvenstvu, Herceg Novi i Luka Bar. Četvrtfinale: Albatros – Budućnost volej 1:3 (18:25, 21:25, 26:24, 19:25), Gimnazijalac – Morača 0:3 (22:25, 13:25, 26:28). Danas: Herceg Novi – Luka Bar (18.30), Jedinstvo – Budva (20). S. J.

PODGORICA - Prvi put ove sezone, nakon što je propustio prethodnih 13 utakmica (kao i pripreme) zbog išijasa, Lebron Džejms se našao na parketu i tako započeo rekordnu 23. sezonu u NBA ligi.

Prije toga je dijelio prvo mjesto sa Vinsom Karterom, koji je igrao 22 sezone u naj-

jačoj ligi planete. „Kralj“ je u pobjedi Los Anđeles Lejkersa kod kuće protiv Jute sa 140:125 igrao gotovo pola sata i zabilježio 11 poena, 12 asistencija i tri skoka. Bio je bez poena u prvih 11 minuta, ali je potom ubacio dvije trojke u prvom poluvremenu kojima je pretekao Redžija Milera na šestom mjestu najboljih

trojkaša u istoriji lige.

Lejkerse je predvodio Luka

Dončić sa 37 poena, 10 asistencija, pet skokova i četiri ukradene lopte, Ostin Rivs je dodao 26 poena, a Deandre

Ejton 20 poena i 14 skokova. U ekipi Jute, koja je poražena peti put u posljednjih sedam utakmica, najefikasniji je bio Kejonte Džordž sa 34 poe-

Mejs: Timska ponosan sam

PODGORICA – Budućnost Voli je u meču protiv Ulma prvi put od početka sezone postigla 100 i više poena, nakon što je prije toga u dva navrata, i to uzastopno, stizala do 98 poena (protiv Lietkabelisa i Zadra).

Pobjeda protiv „vrabaca“ je najubjedljivija do sada na oba fronta, za dva poena je ubjedljivija u odnosu na Panionios (91:63). Sedam poena u trećoj dionici je najmanji broj poena koji su Podgoričani primili u jednoj četvrtini ove sezone, a drugi put su „sveli“ napadački učinak rivala na jednocifren broj poena (devet su primili od Bosne). Crnogorski šampion je, takođe, protiv Ulma ubacio ove sezone rekordnih 14 trojki, i sa najboljim procentom šuta sa perimetra (58,3 %). Najzad, Budućnost je upisala rekordan broj poena nakon izgubljenih lopti rivala (24) i iz drugog napada (18).

koliko treninga prije sljedeće utakmice sa Burgom u gostima.

ča, a petorica su imala dvocifren poenterski učinak. Rašid Sulejmon je bio najefikasniji sa 19 poena, od čega je 16 upisao u prvom poluvremenu, odnosno 11 u prvoj četvrtini. Oleksandr Kovlijar je prvi put u dresu Budućnosti u Evrokupu imao dvocifren poenterski učinak (13), nakon što je dva puta to uradio u ABA ligi, a po 11 poena su upisali povratnik na teren Jogi Ferel (nakon tri meča pauze zbog preloma jagodične kosti), Nikola Tanasković i Skajlar Mejs, koji je imao i po četiri skoka i asistencije i dvije ukradene lopte za indeks korisnosti 21, kao Tanasković, ali sa manjom minutažom zbog čega je izabran za MVP-ja podgoričkog tima u ovom meču. - Željeli smo da igramo agresivno protiv Ulma. Bila je to zaista uravnotežena timska pobjeda. Veoma sam ponosan na momke. Htjeli smo da budemo sigurni da igramo agresivno i timski zajedno i da pravimo pametne poteze. Veoma smo uzbuđeni Odličnom

Za one koji nijesu gledali utakmicu, sve ove brojke dovoljno govore o tome kako su izabranici Andreja Žakelja odigrali u utorak veče u „MTEL dvorani Morača“ u ubjedljivoj pobjedi protiv Ulma (101:71), bez obzira što im je posao bio olakšan pošto je njemački tim bio oslabljen neiganjem nekoliko povrijeđenih igrača (falili su najbolji strijelac Ledlum, te Vajdeman, Klapejs, Braun). Zato je, čini se, prava šteta što im iduće sedmice, nakon što u gostima odigraju i abaligaški duel sa Megom, dolazi reprezentativna pauza zbog „prozora“ u kvalifikacijama za Mundobasket, u trenutku kada su uhvatili veoma dobar ritam, sa pet uzastopnih pobjeda u Evrokupu, šest ukupno u osam kola, i devet trijumfa u posljednjih 10 utakmica na dva fronta... - Tako je kako je, ne možemo da biramo. Ide puno igrača u reprezentacije, imaćemo ne-

Ne smijemo da plačemo, moramo da odmorimo igrače, neki treba da zacijele povrede i da izvučemo maksimum iz nekoliko treninga kada se okupimo i da vidimo kako ćemo da reagujemo poslije pauze – kaže Andrej Žakelj, trener „plavih“.

AGRESIVNOST SE ISPLATILA

Budućnost je za nijansu bila efikasnija u prvom poluvremenu (53) nego u drugom 48), ali je razliku napravila igra u odbrani, jer je u nastavku primila 27 poena, 17 manje nego u prvih 20 minuta.

- Moram da čestitam momcima. Željeli smo da nastavimo niz pobjeda u Evrokupu i ovo je sada peta zaredom. Nije lako to postići, ali dobro igramo na početku sezone. Odigrali smo dobru utakmicu protiv Ulma i zasluženo pobijedili – istakao je Žakelj.

Slovenački trener je protiv Ulma na teren izveo svih 12 igra-

na uz osam asistencija, Lauri Markanen postigao je 31 poen, dok je Jusuf Nurkić imao po 10 poena i skokova i šest asistencija.

Detroit je pobijedio Atlantu 120:112 i ostvario 11. uzastopnu pobjedu. Pistonse su predvodili Kejd Kaningem sa 25 poena, 10 asistencija i šest skokova i Džejlen Duren sa 24

poena i osam skokova. Kaningem je postao prvi igrač u istoriji franšize koji je imao najmanje 25 poena i najmanje 10 asistencija u pet uzastopnih utakmica. Denis Dženkins pobjedi je doprinio sa 14 poena i sedam asistencija, Dankan Robinson sa 14 poena, a Ajzea Stjuart sa 13 poena i devet skokova. U ekipi Atlan-

te, koja je prekinula niz od pet pobjeda, Džejlen Džonson postigao je 25 poena uz devet asistencija i osam skokova, Nikejl Aleksander-Voker dodao je 24 poena, a Onjeka Okongvu 21 poen. Detroit sada ima skor od 13 pobjeda i dva poraza i to je njegov najbolji početak sezone još od 2005/2006, kada je ekipa

NA NIVOU PROTIV ULMA: Skajlar Mejs

S. VASILJEVIĆ

Budućnost Voli nastavila pozitivnu seriju u Evrokupu

pobjeda, sam na momke

ŽAKELJ: Pokušavam da pratim reprezentativce koliko je moguće

Prvi put u karijeri, Andrej Žakelj neće u reprezentativnoj pauzi trenirati sa igračima iz kluba, već će ovoga puta raditi sa igračima reprezentacije Crne Gore, koje će da vodi u prva dva „prozora“ kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, nakon čega će brigu o reprezentaciji, od ljeta, preuzeti Zvezdan Mitrović Žakelj na oku ima trojicu reprezentativaca iz Budućnosti, kao i one iz SC Derbija, a na pitanje koliko prati formu ostalih igrača, slovenački trener je odgovorio: - Pokušavam da pratim koliko je to moguće. Što se tiče igrača Budućnosti znamo koliko igraju i u kakvoj su formi. Nema puno nepoznanica, već sam razgovarao sa njima oko toga i svi imaju veliku motivaciju da igraju za reprezentaciju. Kako će to da izgleda na terenu? Ima nas mnogo, vidjećemo kojih 12 će da igra i pokušaćemo da izvučemo maksimum iz nekoliko treninga – rekao je Žakelj, koji nije imao odgovor na pitanje kada će objaviti spisak za prvi „prozor“, a okupljanje reprezentacije je u poneđeljak.

Crnogorske košarkašice neuspješno završile prvi ciklus prve runde kvali kacija za plasman na Eurobasket

Nikolu svi volimo, nema potrebu da postigne koš, igra za tim

Kapiten Nikola Tanasković je jedan od najstandardnijih i najboljih igrača plavih od početka sezone, iako nije tip igrača koji svoj učinak stavlja ispred timskog. Nagrada za odlične

zbog konačnog ishoda meča – kazao je Mejs.

PRESUDNA TREĆA

ČETVRTINA

Poslije devet promjena vođstva u prvih 10 minuta i vođstva domaćina na kraju tog kvartala sa 26:21, Budućnost je u drugoj četvrtini imala 12 poena prednosti, a devet na poluvremenu (53:44). Posebna je priča bila igra u trećoj četvrtini (26:7), najboljoj u sezoni, kada je pitanje pobjednika i riješeno, jer je Budućnost imala i 30 poena prednosti, kolika je

imala 15-2. Niz od 11 trijumfa je najduži niz ove sezone u ligi. Atlanta, u kojoj zbog povreda nije bio Zakarija Rizašea, Treja Janga i Kristapsa Porzingisa, ima devet pobjeda i šest poraza.

Orlando je do četvrte pobjede u posljednjih pet mečeva došao protiv Golden Stejta sa 121:113. Ekipu su do pobjede predvodili Dezmond Bejn sa 23 poena, šest skokova i po pet asistencija i ukradenih lopti, Entoni Blek sa 21 poenom, Franc Vagner sa 18 poena i osam skokova, te Ven-

partije je i poziv u reprezentaciju Srbije. - Nikolu svi volimo, pogotovo zbog toga. Nije potrošač lopti, nema potrebu da postigne koš, igra za tim. Uvijek je na maksimumu

bila i razlika na kraju utakmice. Sve što je Ulm uspio u posljednjoj četvrtini jeste da je u jednom trenutku smanjio minus na 20 poena, ali Podgoričani ovoga puta nijesu sebi dozvolili opuštanje u finišu, pa su do kraja meča vratili maksimalnu prednost. Budućnost je u trećoj četvrtini ubacila osam koševa iz igre (pet trojki), promašila je jedno bacanje iz šest pokušaja, upisala 12 skokova (dva u napadu), šest asistencija i ukradenu loptu, te imala dvije izgubljene lopte. Ulm je, sa druge stra-

del Karter sa 17 poena i 12 skokova. U ekipi Golden Stejta Stefen Kari postigao je 34 poena, uz devet asistencija, a Džimi Batler imao je 33 poena, sedam skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte. Drejmond Grin dodao je 12 poena, šest skokova i šest asistencija.

Rezultati: Orlando – Golden Stejt 121:113, Atlanta – Detroit 112:120, Bruklin – Boston 99:113, San Antonio – Memfis 111:101, Los Anđeles Lejkers –Juta 140:126, Portland – Finiks 110:127. S. J.

i u odbrani i u napadu, i lider je u svlačionici, ne samo na terenu. Vrlo je značajan za tim, ali i za mene kao trenera. Čestitam mu na pozivu – rekao je Andrej Žakelj

ne, šutirao 9-2 za dva i 10-1 za tri poena, imao je sedam skokova, jednu ukradenu i tri izgubljene lopte. Nakon takve dionice pitanje pobjednika se više nije postavljalo. - U prvom poluvremenu nijesmo igrali dovoljno čvrsto, dozvolili smo protivniku neke lake poene. U trećoj četvrtini smo zaigrali bolje u odbrani, agresivnije i tada osigurali pobjedu – zaključio je Žakelj, koji još ne zna kada će se na teren vratiti centar Džejms Tompson, koji ima rupturu mišića. S. JONČIĆ

Živković: Možemo u martu do cilja

PODGORICA – Pobjeda protiv Azerbejdžana, koja rezultatski neće značiti ništa, te dva tijesna poraza od direktnih konkurenata za prolaz – od Ukrajine (71:65) i od Bugarske (66:62), ostavili su dosta briga stručnom štabu ženske seniorske košarkaške reprezentacije.

Dva poraza u prvom ciklusu prve runde kvalifikacija za plasman na Eurobasket zabrinjavaju, a istovremeno prilično komplikuju put do glavne runde kvalifikacija. Već u martu slijede mečevi odluka protiv istih rivala – protiv Ukrajine u Rigi, te Bugarske u Podgorici. Jedna pobjeda može, ali i ne mora da znači prolaz, već će možda trebati oba trijumfa. Baš zbog toga, jasno je da su Crnogorke u Botevgradu prije dva dana ispustile veliku šansu da brejkom već sada naprave ozbiljan iskorak ka cilju. Žal

ostaje posebno ako se zna da je Bugarska bila blijeda i da su ,,crvene“ u većem dijelu meča imale prednost (najveću od devet poena)… - Ostaje žal što nijesmo dobile ovu utakmicu, jer smo igrale veoma dobro i kontrolisale rezultat, ali sreća je malo bila na njihovoj strani. Možemo mi još dosta toga da popravimo, ovo nije naš maksimum. Mogu reći da sam ponosna na ovaj mladi tim – kazala je Dragana Živković, koja je sada uz Bojanu Kovačević jedna od najiskusnijih u našem nacionalnom timu.

Bugarska je praktično završila posao, Ukrajina i Crna Gora vodiće veliku bitku. Ako Bugarska savlada u Botevgradu Ukrajinu, Crnoj Gori potrebna je ,,samo“ pobjeda nad Ukrajinkama, ali od najmanje sedam razlike.

- Dobro je što ćemo u martu imati reprize ovih utakmica,

koje smo izgubili sa svega šest i četiri poena razlike od Ukrajine i Bugarske, tako da nam ostaje da se što bolje pripremimo. Vjerujem da možemo, ovo je sjajna generacija, od igračica do stručnog štaba - kazala je Živković. Sada slijedi glavni dio sezone za sve igračice u svojim klubovima. Novembarski ciklus bio je pozitivan, jer je Jelena Škerović mogla da okupi sve najbolje što trenutno ima – vratile su se Živković i Mek, a ostaje nada da će tako biti u martu, te da neće biti povreda. Mečevi protiv Bugarske i Ukrajine u martu mogu na duže krojiti sudbinu ženske košarke, jer nakon toga slijede dva puta – nastavak učestvovanja u glavnim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo ili prvi put da ostanemo bez vize za šampionat, što bi značilo igranja pretkvalifikacija za Eurobasket 2029. godine. R. PEROVIĆ

Porazi Primorja i Podgorice

PODGORICA – Košarkaši

Primorja 1945 i Podgorice Bemax doživjeli su poraze u 4. kolu ABA2 lige.

Primorje je upisalo treći poraz, u Domžalama od Heliosa sa 86:56 (27:16, 16:12, 19:17, 24:11). Novljani su prvi poveli na meču (2:0), a onda je domaćin serijom 15:0 uhvatio ritam, pa se pitanje pobjednika

više nije postavljalo. Na poluvremenu je razlika bila 15 poena (43:28), a sve dileme su otklonjene sredinom posljednje četvrtine, kada je Helios serijom 19:0 poveo 81:45. Kod Primorja se istakao Jovan Šljivančanin sa 20 poena i osam skokova, dok je Vanja Gazibegović dodao 13 poena. I nakon četvrtog kola, Podgorica Bemax ne zna za pobjedu

– oslabljeni neigranjem čak četvorice igrača, Ivanovića, Radetića, Radonjića i Bećiragića, izabranici Miodraga Kadije poraženi su na svom terenu od Studenta iz Banjaluke 73:63 (14:25, 23:8, 16:14, 20:16). Podgorica je u 7. minutu vodila 20:8, imala je i 29:20, ali su parcijalom 17:2 preokrenuli i poveli 37:31. Domaći je posljednje vođstvo imao u 23. mi-

nutu (41:39), a gosti su nakon toga konstatno vodili, a sve dileme su otklonili kada su poveli 60:49. Najefikasniji bio je Mašan Vrbica sa 15 poena, uz osam asistencija, Danilo Lacmanović dodao je 14 poena i osam skokova, Denil Krnić 13 poena i osam uhvaćenih lopti, a dvocifren je bio Milorad Brajović sa 10. S. J.

Dragana Živković na meču protiv Bugarske

ABA2 LIGA (4. KOLO)

Finalni turnir Budućnost-CEDIS festivala u završnoj fazi

Đukanović ruši redom

Poslije pet kvalifikacionih turnira u okviru CEDIS festivala ŠK Budućnost, minulog vikenda počelo je finalno takmičenje na kojem je nastupilo deset najboljih učesnika, shodno osvojenim bodovima.

Nakon pet rundi od predviđenih devet na čelu se izdvojio iskusni FIDE majstor Sreten Đukanović (2115) sa maksimalnih pet pobjeda.

Pola poena manje ima majstorski kandidat Dragoljub Abramović i najvjerovatnije će njihov međusobni duel u sedmom kolu odlučiti šampiona.

Dobre šanse za visok plasman takođe imaju Nikola Sekulić i Alvir Sijarić, koji su sakupili po tri poena.

Zatim slijede David Pavlović sa 2,5, Uroš Rašović i Elisej Zarudnjak sa po 2, Željko Vujadinović sa 1,5, Jovan Janković sa 1 i Zoran Lakušić sa 0,5 poena.

- Ko god da nastupi na nekom takmičenju on uvijek teži dobrom rezultatu i plasmanu, a pobjedničko postolje je inspiracija svim učesnicima. Međutim, mnogo je važnije, naročito za mlađi naraštaj, da na ovakvim i sličnim nadmetanjima bilo u pojedinačnoj ili ekipnoj konkurenciji stiču neophodno iskustvo za veće izazove. Zato mi je posebno drago što su talentovani i ambiciozni učenici Pavlović i Zarudnjak izborili mjesta među najboljima na ovom festivalu. Njima je ovo nakon Evropskog prvenstva za mlade u Budvi još jedna dobra prilika da se dokažu i

Svjetski kup u indijskoj Goi

Jakubojev prvi polufinalista

ovjere stečena znanja - rekao je prvoplasirani Đukanović. On napominje da pojedini klubovi poput njegove Budućnosti sve više pažnje poklanjaju budućim prvotimcima. - Po tom pitanju festival je opravdao očekivanja i nadam se da će već na sljedećem u narednoj godini biti mnogo više osnovaca i srednjoškolaca za tablom ne samo iz Podgorice, nego i drugih gradova u kojima su u pravom smislu riječi zaživjele šahovske škole i sekcije

1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6

12.Lxe7 Dxe7 13.Tc1 c6 14.0–0 Ld7 15.Lb3 h6 16.c4 Sf6 17.c5 Sh7 18.Se5 Tad8 19.Tb1 Le8 20.Lc2 f6 21.Dd3 f5 22.Da3 b5 23.Da6 Dc7 24.a4 Tf6 25.Ld3 f4 26.axb5 cxb5 27.Lxb5 Lxb5 28.Txb5 fxe3 (dijagram) 29.Tb7

- uvjeren je Đukanović. Što se tiče ishoda u preostale četiri runde, on je svjestan da neće imati lak zadatak da sačuva lidersku poziciju.

- Konkurencija je prilično ujednačena tako da će veće strpljenje i bolja koncentracija u finišu odlučivati o konačnom poretku. Bergerov sistem, za razliku od švajcarskog, pruža mogućnost ozbiljnijih priprema uoči partije jer su protivnici unaprijed poznati i koju će boju figura imati - zaključio je vrsni

Slavio Huso Dedeić

Na drugom, od predviđenih pet blic turnira ,,Lige sjevera“, koji je održan u Bijelom Polju, slavio je majstorski kandidat Huso Dedeić sa deset poenaučinkom od devet pobjeda i dva remija.

Takođe, gorčinu poraza nije osjetio ni drugoplasirani, prekaljeni FIDE majstor sa bogatim međunarodnim iskustvom Vjekoslav Vulević sa poenom manje, dok se bronzanom medaljom okitio Nenad Šćekić sa 7,5 poena, koliko je na četvrtom sakupio i Ilija Ivanović Među nagrađenima su i braća Vladan i Milonja Anđić sa po sedam, te

Nikola Nedić sa šest poena. Zatim slijede Petar

Zejak Adnan Striković i Enis Jašarović sa po šest, Milo Šekularac, Miodrag

Knežević Lazar Delić i Veselin Stojanović sa po 5,5 poena itd. - Prema propozicijama takmičenja, učesnik mora

instruktor i trostruki amaterski šampion Crne Gore. Uloga glavnog arbitra povjerena je međunarodnom šahovskom sudiji Zoranu Peruničiću. Turnir se nastavlja 21. novembra, kada će u prostorijama našeg najtrofejnijeg šahovskog kolektiva u šestom kolu snage odmjeriti Sekulić i Đukanović, Abramović i Janković, Zarudnjak i Lakušić, Sijarić i Vujadinović, te Rašović i Pavlović. Nagradni fond iznosi 600 eura.

da odigra najmanje tri turnira da bi se sa određenim bodovnim saldom kvalifikovao na završni masters sa najboljih 12 igrača, koji će se po bergerovom sistemu nadmetati za pehar, medalje i prigodan novčani nagradni fond. A, kako bi motivisali i one ljubitelje drevne igre sa slabijim rejtingom formirali smo i ,,B“ diviziju - rekao je predsjednik ŠK Berane Vladan Anđić koji je sa kolegama iz šahovskih kolektiva Gambit, Rokada, Ibar i Brskovo pokrenuo lijepu ideju da se organizacijom popularnih brzopoteznih turnira šah afirmiše u svim sredinama na sjeveru države. Domaćin trećeg turnira u Beranama 23. novembra u 12 časova je ŠK Gambit. Kao i na prethodnim cugerima pravdu će dijeliti internacionalac Željko Obadović

U šestom kolu (mečevi četvrtfinala) odlučena je samo jedna partija. Uzbekistanski velemajstor Nodirbek Jakubojev iskoristio je prednost početnog poteza protiv njemačkog kolege po tituli Aleksandra Dončenka, da bi u drugoj remizirao i prvi izborio plasman u polufinale. Ostale partije završene su miroljubivo pa će se u preostala tri meča igrati doigravanje. U njima su rejting favoriti, barem u klasičnom šahu, Javohir Sindarov, Arjun Erigaši i Andrej Esipenko Nema dileme, biće zanimljivo pratiti rapid i blic okršaje i provjeriti koliko je rejting važan u ovakvim mečevima, a koliko forma i druge osobine igrača. Da podsjetimo, na startu kupa nastupilo je 206 učesnika sa svih meridijana među kojima čak 158 igrača sa najvećom titulom, 32 intermajstora, devet FIDE majstora i sedam amatera. Jedini crnogorski predstavnik na ovom prestižnom takmičenju, aktuelni seniorski šampion Nikita Petrov, oprostio se od turnira u drugoj rundi. Prema propozicijama tri najbolje plasirana matadora će steći pravo nastupa na spektaklu osmorice kandidata za izazivača Domaraju Gukešu. Inače, na turniru je zastupljena ,,teniska formu-

Jakubojev 1 Dončenko 0

la“ eliminacionih okršaja da bi se došlo do prva tri mjesta. Nagradni fond iznosi dva miliona dolara.

Novembarski turnir u Tivtu

FIDE majstor Nebojša Nikolić (2173) iz Herceg Novog ubjedljivo je slavio na tradicionalnom novembarskom brzopoteznom turniru u Tivtu koji je održan u čast Dana opštine. Nakon devet kola Nikolić je sakupio osam poena i zasluženo, bez poraza sa sedam pobjeda i dva remija, prvi prošao kroz cilj. Drugo mjesto pripalo je majstorskom kandi-

datu Milošu Bubanji sa šest koliko je na trećem uknjižio i Rus Ivan Kornilov, ali sa slabijim buholc koeficijentom. Među nagrađenima su i Konstantin Belošapkin i Zoran Lazarević sa po šest te Mihailo Pušara sa 5,5 poena. Epitet najuspješnijeg predstavnika grada domaćina ponio je Bojan Staničić Nagrade najboljima uručio je Josip Staničić, sekretar ŠK Mimoza. Pokrovitelj takmičenja bila je Opština Tivat, a nastupila su 24 igrača, među kojima i šestoro polaznika Mimozine šahovske sekcije.

Detalj sa šampionata u Budvi

Drugi turnir ,,Lige sjevera“ u Bijelom Polju

Priredio: B. KADIĆ

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

U Argentini je živjelo mnoštvo pomorskih kapetana iz Boke

Autor:

Dr Srđa MARTINOVIĆ

U ORUŽANIM

SNAGAMA DRŽAVA

LATINSKE AMERIKE

POTPUKOVNIK

BRAZILSKE VOJSKE

Tragovi iseljavanja iz Crne Gore u Latinsku Ameriku postoje još od sredine 16. vijeka, ali češći odlasci u ove egzotične predjele počinju početkom 19. vijeka. U potrazi za boljim životom, ali i avanturom crnogorski iseljenici stižu u gotovo sve djelove Južne Amerike. Potomci pojedinih ostvarili su blistave vojne karijere. Pomorci i kapetani iz Crne Gore gradili su pomorske flote Argentine i Latinske Amerike. U Argentini je djelovalo više desetina pomorskih kapetana koji su rođeni u Crnoj Gori. Od vojničkih karijera tu se izdvajaju: Eleodoro Damjanović general iz Paragvajskog rata i njegov brat Raul, potpukovnik argentinske vojske, zatim potpukovnik brazilske vojske Nikola Bigović, pa Jorge Gopčević kapetan bojnog

Miloš Vukasović je rođen 1842. godine na Dražinom vrtu. Pomorske škole učio je na Prčanju i Trstu. Više trgovačke škole završio je u Padovi 1860-1862. U Padovi se upoznao sa modernim slikarstvom za koje je imao dosta talenta, kao i sa tehničkim crtanjem, što je bio osnov za njegovu kasniju karijeru konstruktora brodova i pomorskog arhitekte

broda i heroj bitke za Maldive, major Huan Danijel Krivokapić itd.

KAPETANI IZ CRNE

GORE U ARGENTINSKOJ

MORNARICI

Donosimo studiju dr Srđe Martinovića o crnogorskim iseljenicima u stranim armijama od Malte, Italije, preko Latinske i Sjeverne Amerike do Evrope i Afrike. Autor je u proteklih desetak godina, uz vanredne napore, uspio da samostalno dovrši projekat koji obično sprovode instituti

U periodu od 1850. do 1930. godine značajan broj kapetana koji su porijeklom iz današnje Crne Gore ostvario je veliki uticaj na pomorsku istoriju Argentine i Južne Amerike kao i na trgovačku mornaricu. Imali su svoje brodove, bili brodovlasnici i zapovjednici. Među njima je bilo na desetine pomorskih kapetana, kapetana duge plovidbe i lučkih kapetana. Uglavnom su rođeni na prostoru Boke Kotorske. Osim kapetana i brodograditelja Miloša Vukasovića i kapetana i istraživača Petra Zambelića, među pomorskim kapetanima koji su bili u Argentini su: Jovo Vukasović, Mirko Gopčević, Nikola Crnogorčević, Milo Zloković, Špiro Jakišić, Đuro i Nikola Bakmaz, Marko Vukasović, Božo Vukasović, Aleksandar Vidović, Špiro Radulović, Aleksandar Vukasović, Vladislav Vukasović, Gaspar Zaputović, Srđe i Krsto Rusović, Špiro Danilović, Đuro Pasković, Marko Đurković, Ilija Damjanović itd. Najveći broj njih je učestvovao sa prilozima u izgradnji pravoslavne crkve u Buenos Airesu i trajno su sa porodicama ostali u Argentini.

Jovo Vukasović je 1885. odlikovan zlatnom medaljom za zasluge, sa ugraviranim njegovim imenom jer je kao kapetan broda u više slučajeva lično spašavao i pomagao spašavanje utopljenika iz rijeke Parane. Ovom prilikom njegov drug Nikol Avramović je štampao prigodnu pjesmu. Srđe Rusović je sin kapetana Mihaila. Zvanje kapetana duge plovidbe stekao je 1895, a 1897-1898. plovio je kao drugi poručnik na brodovima austrijskog „Lojda“. Od 1906. se trajno nastanio u Argentini i sa Aleksandrom Rusovićem osnovao brodarsku kompaniju „Lojd Bahia Bianca“. Njegov brat Krsto je rođen 1878, a 1903. je stekao zvanje kapetana duge plovidbe. Kratkotrajno je plovio na brodovima austrijskog „Lojda“. Za Argentinu je otišao 1906. i postao je upravnik brodarske kompanije „Independencia“. Potom je bio pilot na rijeci La Plata. Poginuo je 1938. u sudaru brodova kada je krenuo u Evropu da posjeti rodni kraj. U čast ovih pomorskih kapetana, a na inicijativu i orga-

nizaciju Srđe Martinovića podignuta je spomen ploča u Ognjenoj Zemlji.

MILOŠ VUKASOVIĆ, POMORSKI KAPETAN, CRNOGORSKI KONZUL, KONSTRUKTOR

BRODOVA. GRADITELJ BRODOVA I OTAC MODERNOG ARGENTINSKOG

POMORSTVA

Rođen je 1842. godine na Dražinom Vrtu. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu. Pomorske škole učio je na Prčanju i Trstu. Više trgovačke škole završio je u Padovi 1860-1862. godine. U Padovi se upoznao sa modernim slikarstvom za koje je imao dosta talenta, kao i sa tehničkim crtanjem što je bio osnov za njegovu kasniju karijeru konstruktora brodova i pomorskog arhitekte. Od rane mladosti plovio je na jedrenjacima. Jedan je od najmlađih pomorskih napetana. Otišao je za Argentinu 1865. godine. U Buenos Airesu je 1870. osnovao brodarsko društvo „La Platense”, koje je ubrzo

Jovo Vukasović je smatran za jednog od kapetana koji je najbolje poznavao rijeke Urugvaja, Paranu kao i estuarij Rio de la Palte. Zbog zasluga spašavanja ljudi iz Parane odlikovan je u novembru 1885. godine zlatnom medaljom od strane predsjednika Argentine. Jedno vrijeme je bio predsjednik udruženja iseljenika. Održavao je kontakte sa Crnom Gorom i upućivao pomoć

Argentini. Na vrhuncu uspjeha ovo društvo raspolagalo je sa 118 brodova. Zbog konkurencije brodovi ovog društva su prodati 1894. Suvlasnik je bio i pomorske kompanije „Vucassovich y Onetto” u čijem je vlasništvu bilo oko 120 brodova raznih veličina i namjena. Zajedno sa drugim crnogorskim i hrvatskim doseljenicima osnovao je 1880. „Slavjansko društvo uzajamne pomoći”, a ujedno bio i glavni donator tog društva. Zapamćen je kao veliki dobrotvor i zaštitnik naših pomoraca, pružajući im utočište i zapošljenje. Dostavljao je značajnu novčanu pomoć Knjaževini Crnoj Gori. Održavao je teretne i putničke veze duž čitave obale Južne Amerike. Nakon propasti kompanije posvetio se konstruktorskim poslovima. Pod njegovim nacrtima, konstruisani su mnogi putnički, teretni i ratni brodovi. Njegove konstrukcije i nacrti brodova uvrstile su ga u red najcjenjenijih i najboljih pomorskih arhitekata tog vremena. Među brodovima koje je konstruisao ističu se putnički brodovi „Minerva” i „Apolo”, zatim „Eolo” i „Venus” posebno građeni za međunarodnu liniju od Buenos Ajresa do Montevidea, teretni brodovi „Demostenes” i „Pitagoras” itd. Pripada pionirima argentinskog i južnoameričkog rječnog brodarstva. Prilikom posjete Crnoj Gori 1906, knjaz Nikola mu je bio ponudio mjesto ministra vanjskih poslova, ali nije mogao prihvatiti zbog poslova u Argentini. Bio je počasni konzul Rusije i Crne Gore u Argentini i predsjednik engleskog društva za osiguranje brodova. Odlikovan je crnogorskim Ordenom knjaza Danila za nezavisnost Crne Gore i ruskim Ordenom Sv.

Stanislava za jačanje trgovinskih veza Argentine i Rusije. Organizator je izgradnje pravoslavne crkve u Buenos Airersu. Preminuo je 1908. godine. Njegovi smrt zabilježili su svi argentinski dnevni listovi. Povodom njegove smrti, ministar trgovine Republike Argentine rekao je da je „Vukasović jedini Evropljanin koji je mnogo zadužio Argentinu”. Sahranjen je na posebnom groblju Rekoleto. U njegovu čast ustanovljena je specijalna nagrada „Kapetan Miloš Vukasović” koja se dodjeljuje za posebne zasluge za dijasporu.

HEROJ SA RIJEKE

PARANE

Kapetan Jovo Vukasović je rođen na Dražinom Vrtu 3. januara 1848. godine u porodici Luke pomorskog kapetana trgovačke mornarice. Pomorski zanat izučavao je na kotorskim brodovima. Službovao je, kao oficir, na brodovima austrijskog Lojda. Za kapetana duge plovidbe položio je 7. januara 1871. godine u Trstu. Odlikovan je austrijskim odlikovanjima, a nosilac je i titule viteza Franca Jozefa. Oženio se 11. juna 1876. godine sa Milevom kćerkom poznatog kapetana Špira Danilovića. Njegov kum na vjenčanju bio je Lazar Tomanović kasnije predsjednik crnogorske kraljevske vlade na Cetinju. Sa suprugom se odselio 1880. godine u Argentinu i nastavio pomorsku karijeru. Komandovao je parabrodom „Diana”, pa potom „Tridente”. U početku je živio u Rio de la Plata. Prevozio je razne materijale. Smatrali su ga za jednog od kapetana koji je najbolje poznavao rijeke Urugvaja, Paranu kao i estuarij Rio de la Palte. (Nastavlja se)

Miloš Vukasović

Jedan od brodova na kojima je plovio kapetan Jorge Gopčević

Eleodoro Damjanović

SERIJE: Rejčel Senot rastura generaciju hronično zavisnu od interneta u iritantno provokativnoj HBO komediji „I Love LA“ koja ipak nagrađuje strpljenje gledalaca

Ekstaza i agonija TikTok života

Tiha generacija, bejbi bumeri, generacija iks, milenijalci, pa gen z i alfa… Jeste li se ikad zapitali ko izmišlja sva ta imena za različite generacije rođene u 20. i 21. vijeku? Možda i nijeste, ali ste sigurno znali da padnete od smijeha i klimnete glavom kad vam iskoči mim na račun nenormalnih razlika u poimanju svijeta između vaše, generacije vaših roditelja i današnjih klinaca. Zaista su ogromne, a osim istorijskih događaja i kulturoloških trendova ponajviše ih je produbilo i preoblikovalo - njegovo visočanstvo internet.

Do te mjere su digitalne radosti i pošasti uticale na novije generacije, da se između milenijalaca i gen z grupacije stvorila podgrupa. Ti što imena izmišljaju nazvali su ih „zilenijalci“.

Rođena u drugoj polovini devedesetih, to je mikrogeneracija koja je odrastala na prelazu između analognog u digitalni svijet. Odatle i toliko kontradikcija među zilenijalcima, sa jednima koji se digitalnom svijetu sa lakoćom prepuštaju i u njemu plivaju kao ribe u vodi, te s onim drugima koje ipak hvata veća anksioznost od zatvaranja u tvrđave interneta. Pa će vam prvi najprije reći da se identifikuju sa gen z, a drugi ipak mnogo više sa milenijalcima.

E, o toj i takvoj mikrogeneraciji, njenim kontradikcijama i cijepanjima identiteta HBO seriju „I Love LA“ napravila je Rejčel Senot

Rilsi i lajvovi

Bez ikakvih filtera o filterima, lajkovima, skrolovima, zapraćivanjima, rilsima i lajvovima – kroz svih osam epizoda prve sezone koje smo dobili na uvid od HBO uoči premijere na televiziji i striming servisu HBO Max. Dakle, baš onako kako se i moglo očekivati od neurotično-harizmatične i duhovite zilenijalke koja se proslavila ulogom u presimpatičnoj dramediji „Shiva Baby“ (2020) Eme Seligman, pa ponovo pokidala radeći sa njom u „Bottoms“ (2023).

Zilenijaci i hroničnije zavisni od interneta, pak, znaju Rejčel od njenih prvih koraka ka slavi i viralnih klipova na društvenim mrežama, većinom punih sprdnje na račun življa iz Los Anđelesa, bili u pitanju staromještani, turisti ili „transplantirani“ doseljenici. Zato nije ni čudo što je nakon tri sjajna filma (uz dva Emina, gledali smo je i u „Bodies Bodies Bodies“ [2022] Haline Reijn) dobila autorski projekat na televiziji HBO koji se tiče upravo ElEj influensera, njihove hao -

Nakon što dvije-tri epizode odmaknu i shvatite na što kreatorka i glavna glumica cilja – sve klikne. I zaista možete da počnete da uživate u autoironiji duboko odbojne, ali i sociološki zanimljive družine influensera

tične svakodnevice i kulture. No, fakat je da bi vas naziv „I Love LA“ zaista mogao zavarati. Ako očekujete ljubavno pismo gradu ili da vam se Rejčel nametne kao ključni glas jedne generacije poput Lene Danam – grdno ćete se razočarati.

Nije „I Love LA“ za zilenijalce isto što i kultna HBO dramedija „Girls“ za milenijace, iako će se mnogi iz ove mikrogeneracije pronaći među njenim redovima. Danam bi svakako napravila nešto slično da je sada u Rejčelinim godinama, što najbolje pokazuje njen posljednji projekat „Too Much“ koji je zaista ispao too much u svakom pogledu. Ipak, „I Love LA“ mnogo više liči na miks Leninog provokativnog pretresa želja i grijehova jedne generacije – i bjesomučne jurnjave za uspjehom u gradu u kojem svako želi da se nametne kao „naredna velika stvar“, baš kao u seriji „Entourage“. Ovo drugo je ipak mnogo više akcentovano, naročito na početku osmodjelne sezone. Kako i zašto? Pa, da krenemo od početka…

BeBe nepotizma

„I Love LA“ je priča o Maji (Senot), menadžerki za talente koja svoj i tuđi uspjeh najčešće mjeri po broju lajkova i pratilaca na mrežama. Takvi su joj i najbliži prijatelji poput Čarlija (Džordan Firstman, i njega je, kao Rejčel, stvorio internet), selebriti stiliste ispod čijeg se gej-radara i dežurnih osuđivačkih komentara krije tajni vapaj za ljubavlju i konekcijom. Ili Alani (Tru Vitaker), kćerke superpoznatog glumca koja radi izmišljeni posao u očevoj produkcijskoj firmi. Ili, u pre-

vodu, klasična je „nepo baby“, što je presimpatična autoironija, s obzirom na to da je glumica koja sjajno dočarava njen pogub - kćerka Foresta Vitakera Ako i pomislite kako su Maja i njene dvije pratilje iritantne preko svake mjere, samo čekajte da se u prvoj epizodi pojavi njena zakleta (ne)prijateljica. Talula (magnetična Odesa A’zion, još jedna nepo

baby, kćerka genijalne Pamele Adlon u čijoj je seriji „Better Things“ i debitovala) je njujorška influenserka koja trenutno puca od popularnosti i, kao naredna „it“ djevojka, samo podsjeća Maju da u Los Anđelesu nije pronašla što je tražila, da je trebalo da ostane u Njujorku. Blokirala ju je na svim mrežama, ali badava – Talula se u „analognom formatu“ pojavila

na njenim vratima. I sad Maja, knap na svoj 27. rođendan, treba da prelomi da li da je otjera jednom zauvijek ili da pronađe način da izgladi nesuglasice sa jednom od najvažnijih osoba iz djetinjstva. Pogađate, odabraće ovu drugu opciju, i to nakon što joj Talula otkrije da joj život baš i nijesu samo duge, „Balenciaga“ torbe i jednorozi, te da je želi za svoju novu menadžerku. Talula je vrsta osobe koja vam uleti u život i raznese ga kao uragan, ostavljajući samo haos za sobom. Maja to zna, ali prepušta se ludilu zajedno sa cijelom družinom teških influensera među kojima je njen momak – jedini normalac. Dilan (Džoš Hačerson) je učitelj i sasvim mirna, prosječna, da ne kažemo superdosadna osoba. No, nakon što Talula uleti u njegov i Majin stan – i njegov život se mijenja naglavačke. Između ostalog, Dilan postaje mim. „Coke Larry“. st vaRno i lažno Teško je objasniti koliko je Majina haotična družina, mimo Dilana koji sve vrijeme funkcioniše kao mirna luka i moralno sidro serije, iritantno provokativna, nenormalna, pretjerana, čak i maksimalno vještačka na početku. Ipak, nakon što dvije-tri epizode odmaknu i shvatite na što Rejčel Senot cilja – sve klikne. I zaista možete da počnete da uživate u autoironiji serije „I Love LA“, kao i u

gomili sporednih ili gostujućih zvijezda poput Lejton Mister (nedavno smo joj se smijali i u „Nobody Wants This“), Mouzes Ingram ili Ilajdže Vuda, zaduženog za jednu od najurnebesnijih epizoda. Ima ih još, da se razumijemo – ali zbog spoiler liste na koju smo se obavezali, moraćete da ih otkrijete sami. Recimo samo da ćete vjerovatno vrisnuti na pojavljivanje jedne obožavane dame iz medvjeđeg televizijskog hita, te da ovdje igra nekoga koga uopšte od nje ne biste očekivali. Elem, postoji jedan trenutak kada provalite da je sve to vještačko zapravo autorski ciljano u seriji – od cool girl estetike, golih stomaka i gaćica kojih više nema nego što ih ima, do partimanijačenja i mamurluka što se izbijaju novim mamurlucima. Ili koksom. Odatle i zeleno svjetlo od televizije HBO koja i dalje, čak i u eri striming ratova, čak i nakon kupovine poslije koje su joj nametnuli mnogo više proizvodnje petparačkog rijaliti programa, ostaje u vrhu igre. I nastavlja da bira rizičnije projekte i neobičnije autore, što ponajbolje dokazuje sa tri serije čije nove sezone upravo emituje - „I Love LA“, „IT: Welcome to Derry“ i „The Chair Company“.

„You don’t have an eating disorder? Get one, bitch!“ Majino ponašanje, ekspresije i gestovi nijesu mnogo drugačiji u

Piše: marija ivanović-nikičević

Rejčel Senot perfektno hvata vajb Bambi djevojke sa nožem

Mladost El-Eja više vuče na „Entourage“ nego na „Girls“

Haotično žensko prijateljstvo jedan od najvećih aduta serije

Džoš Hačerson zadužen za jedinog normalca u družini

Lekcija o foliranju i konvertovanju pratilaca u novac

klipovima i u stvarnom životu. Snimala se telefonom ili komunicirala oči u oči, njen glas, lice i pokreti „transplantirani“ su sa tipičnih, najčešće gigavještačkih video-sadržaja influensera. I dok se lažno preliva u stvarno i obrnuto, eto Rejčeline ključne izjave o ekstazi i agoniji influenserskog života.

Blještava kometa

Senot je seksi, a infantilna; svjesna sebe i svojih aduta a totalno delulu; energična i furiozna a ipak mrtva kao uš. Ona je djevojka sa Bambi pogledom, ali i sa nožem i prstom na obaraču. Dakle, istovremeno zanimljiva i odbojna, spoj je gigantskih kontradikcija i rvanja, a takvo joj je i „gledaj u mene i uvijek samo u mene“ okruženje.

Takva je i serija – šljokičava i sva kao ulijepljena u sjaj za usne, buntovna kako to može biti samo mladost koja se nikome i ničemu ne izvinjava. I koja misli da zna što hoće, te kako bi mogla to nešto da dobije u svijetu u kojem svako i u svakom trenutku drži prst na skrolu, na ekranu telefona.

Ako je Rejčelina Maja mozak takvog svijeta, njegovo srce bez sumnje je Talula. Kako je samo iznosi Odesa A’zion – kao najseksi stvar, najjači magnet, najluđu kometu čitave priče. Izvjesno je da će se o njenoj glumi najviše i pričati, naročito nakon što u bioskope krajem godine stigne „Marty Supreme“,

20. novembar 2025.

sportska drama Džoša Safdija u kojoj ekran dijeli sa Timotijem Šalameom Dok Talula gomila flopove i Maja pravi sporne odluke, ironično, užitak u seriji i njihovom destruktivnom prijateljstvu samo raste. Kroz njihove zgode i nezgode sjajno se izvrće i u oblandu nihilizma uvija efemerna popularnost na internetu, način na koji se održava ili kontrola štete kad influenserska zvijezda krene da gasne. „Čekaš tri dana prije nego što odgovoriš na onlajn optužbe za rasizam; dva za homofobiju. Za antisemitizam odgovaraš odmah.“ Rejčel Senot možda i previše dobro razumije sile koje generišu popularnost i viralne klipove, pa „I Love LA“ postaje izvor kako pametnih duhovitosti i blama, totalnog krindža, tako i oštrih opservacija o digitalnim paklovima našeg doba. Druga polovina serije u najmanju je ruku nihilistička: dok se mladost kupa u gluposti i zabavi, jasno se otkriva planina anksioznosti koju na plećima nose influenseri i oni koji to žele da postanu. U tom svijetu ne smiješ stati ni sekund; u protivnom ćeš nestati. A kada se jednom domogneš vrha - poklona, ugovora sa brendovima, oduševljenih pratilaca –sve što želiš jeste da nikad više ne budeš normalac.

Pratioci i keš

„I Love LA“ je, stoga, mnogo više od glasa generacije i priče o biću i pulsu jednog konkretnog grada. Senot ne govori toliko o Los Anđelesu koliko o stereotipima i iluzijama sa kojim mladi dolaze u grad, te o životu koji se praktično vrti oko konvertovanja TikTok pratilaca u čisti keš. Zbog toga i jeste neobična i sociološki zanimljiva, više nego što je smiješna kao komedija ili štosna kao televizijski hangout sa megazanimljivim ljudima. Stoga, u poređenju sa FX dramedijom „Adults“ koja cilja istu ili sličnu zilenijalsku i gen alfa publiku, ovo je mnogo bolja i dublja priča. Čak i ako vam se na početku učini da „I Love LA“ baš i nije vaša šolja čaja, probajte da se naoružate strpljenjem. Generacije se smjenjuju i mijenjaju se njihovi kulturološki kodovi, ali želja za uspjehom i samoostvarenjem ostaje univerzalna. E, to je taj momenat gdje Senot može da sačeka i nahvata i gledaoce koji nijesu zilenijalci. I navede ih da osjete cajtgajst, da možda malo bolje shvate duh modernog vremena. Senot u „I Love LA“, dakle, ipak stiže do punokrvnijih likova i smislenije poente, nagrađujući strpljenje na duže staze. Iako je njene likove na početku teško voljeti, fakat je da imaju nešto zbog čega ipak želite da ostanete i ispratite njihovu bruku, muku i galamu. Na koncu, možda i da poželite drugu sezonu – srećni što više nijeste toliko glasni, neznaveni i mladi, ali i pomalo ljubomorni… Zbog te sile, zbog te neukrotive energije, zbog svih tih grešaka i ludosti na koje ta mladost i dalje polaže pravo.

Majkl Šenon i Metju Mekfejden - najjači adut mini-serije „Death by Lightning“

Glumački dvoboj

na vašaru taštine

Kreator Majk Makovski odbija da tretira prošlost kao zatvoreno poglavlje i otkriva svijet u kojem se idealizam sudara s oportunizmom i gdje lično vjerovanje u dobrotu uništavaju mehanizmi moći

Piše: Davor Pavlović

Kroz istoriju Sjedinjenih Američkih Država dogodila su se četiri fatalna napada na predsjednike. Manje-više svi u svijetu znaju za atentate na Abrahama Linkolna i Džona F. Kenedija. Treći je Vilijam Mekinli, ubijen 1901. tokom drugog mandata. Za njega se donekle i zna, a najmanje je poznat četvrti koji je život završio na isti način, ubrzo nakon inauguracije. Riječ je o 20. predsjedniku SAD-a Džejmsu Garfildu Netfliksova nova mini-serija „Death by Lightning“ adaptacija je knjige „Destiny of the Republic: A Tale of Madness, Medicine and the Murder of a President“ Kendis Milard i istinita je priča o dvojici muškaraca koje je svijet zaboravio. Jedan je bio Garfild, a drugi čovjek koji ga je upucao.

m agnetske sile

Radnja serije počinje krajem šezdesetih godina prošlog vijeka u nekom podrumu, otkrićem tegle u kojoj leži mozak Čarlsa Guitoa. Potom se teleportujemo nazad u posljednju četvrtinu 19. vijeka i kroz četiri zabavne epizode svjedočimo priči o kratkom usponu Džejmsa Garfilda (Majkl Šenon) na predsjedničku vlast i neobičnu putanju čovjeka koji će postati njegov ubica. Naravno, njemu pripada onaj mozak sa početka, a Guitoa igra Metju Mekfejden

Poput dvije magnetske sile koje se polako približavaju, mini-serija prikazuje paralelno putovanje budućeg predsjednika i ubice. Guito je upravo pušten iz zatvora; on je mentalno nestabilan i maštovit čovjek koji želi da se infiltrira u hodnike moći, prvenstveno kako bi riješio finansijske probleme, ali i zbog zablude o veličini. Za to vrijeme, nakon strastvenog govora na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji, Garfild postaje senzacija. Kako bi učvrstili republikanske redove, on i njegov saveznik Džejms Blejn (Bredli Vitford ), koji je predstavljao svojevrsno progresivno krilo stranke, nemaju drugog izbora nego da udruže snage sa konzervativnijom strujom. Tako se grupi pridružuju senator Rosko Konkling (Šej Vigam) i njegova desna ruka

Čester Artur (Nik Oferman), koji postaje potpredsjednički kandidat. Ali, od početka je ja-

sno da ove dvije frakcije imaju napet odnos, te da savez neće izaći na dobro… Kreator Majk Makovski i režiser Met Ros odabrali su da ispričaju istinu pridržavajući se konvencija fikcije, pa plove kroz četiri epizode krojeći zanimljiv univerzum, moćne likove i priču koja je relevantna i dan-danas.

„Death by Lightning“ je prvenstveno studija karaktera dvojice muškaraca iz siromašnih sredina koji ipak imaju vrlo malo zajedničkih karakternih crta i slijede potpuno različite životne ciljeve. Ipak, njihovi putevi se ukrštaju. S jedne strane, tu je ludak koji vjeruje da može ubijediti svakoga u svoje laži i koji je izgubio dodir sa sopstvenim snovima, a s druge - tu je političar koji nosi teret nevoljne funkcije s izvanrednom zrelošću.

Kroz ova dva ekstremna lika razotkriva se političko licemjerje koje je i dalje prisutno u američkoj areni. I Garfild i Guito pokušali su da se popnu uskim stepenicama meritokratije - jedan je uspio, drugi nije. Kreator serije ipak pomalo idealizuje likvidiranog predsjednika, naglašavajući pretjerano njegovu čast, dok istovremeno ističe ubicinu sklonost javnom samoponižavanju, pa su tako malo pojednostavljene okolnosti koje okružuju živote ovih likova.

oP i P ljivi očaj Svakako je zanimljivo da je u tom kontestu mnogo više pažnje posvećeno ubici i njegovom karakteru, baš kao što je, recimo, Miloš Forman u filmu „Amadeus“ (1984) više pažnje usmjerio na Salijerija nego na Mocarta. Radi dramatičnog efekta, Guito je svojevrsni klovn koji se vječito ponižava pred nogama onih na vlasti, za razliku od Garfilda koji istinski želi da iskorijeni korupciju. Istovre-

pruga. Tu su i sjajni Vitford, Vigam i Oferman kao oportunistički političari koji ili pomažu Garfildu ili ga ruše, zavisno od toga koliko se u tom trenutku njegovi planovi kose sa njihovima.

meno, njihov „dvoboj“ savršeno oslikava Ameriku tog vremena – ambicioznu, punu frustracija i na pragu duboke transformacije, sa sve idealima demokratije koji se sukobljavaju sa žeđi za individualnim priznanjem. Šenon kao Garfild nastoji da održi mučan, državnički i stoički mir, koji povremeno prekidaju ljutiti ispadi ili luda radost. Glumac donosi težinu i dostojanstvo liku sa čvrstim moralnim kompasom i željom da čini dobro u svijetu. Ovdje imamo političara koji je toliko prirodno iskren i dobar da se taj prikaz graniči s iluzijom. Kongresmen, porodični čovjek i ratni heroj koji je pokušao zakopati posttraumatski stresni poremećaj dobrim humorom i djelima, toliko je skroman i nepretenciozan da ga to nenamjerno katapultira na predsjedničku poziciju. On je savršeno srce ove priče. Mekfejden je izvrstan kao samodopadni bolesnik koji traži smisao, bogatstvo i slavu u životu, s tim da ga nedijagnostikovana mentalna bolest tjera u krajnosti. Izvrsni glumac krade cijeli šou kombinovanom naivnom, ali i odlučnom interpretacijom. Njegov očaj u svakoj sceni je gotovo opipljiv, a na momente ima i humorističan prizvuk. Ono u što je vjerovao, prema njegovom vlastitom iskazu na početku serije, u biti je verzija američkog sna: svako, bez obzira na to odakle dolazio, može uspjeti, uključujući i one koji lažu, kradu, varaju i laskaju kako bi se domogli vrha. Ako uloga u HBO drami „Succession“ to već nije uradila (a jeste), onda bi Mekfejdenu ova rola sigurno mogla da osigura mjesto u istoriji filma i televizije. Među sporednim glumačkim imenima ističe se Beti Gilpin, koja još jednom pruža snažnu karakterizaciju, ovog puta kao Garfildova odana su-

Zakulisne s P letke Uz nekoliko zaobilaznih tokova, serija napreduje hronološki, od perioda prije nego što je Garfild izabran za predsjedničkog kandidata, preko kampanje i vremena provedenog u Bijeloj kući, do atentata i posljedica ubistva. Ni u jednom trenutku ne čini se kao da seriji „Death by Lightning“ nešto fali ili da se činjenice prebrzo iznose. Izuzetak je samo kraj, gdje se očito žurilo s obzirom na to da je dugo i uznemirujuće suđenje potpuno ignorisano. Kreator serije ipak uspijeva da očara pričom koja je malo poznata po svojim specifičnostima, ali je nažalost univerzalna po temama i posljedicama. Nema nepotrebnih skokova u vremenu, nema ni senzacionalizma. Serija je mirna i ritmična; dijalozi nijesu bombastični; materijal ima dovoljno snage da odjekne potpuno sam. Kroz četiri epizode ubjedljivo se istražuje i kako je američka politika bila iskrivljena nakon Građanskog rata. Stranačke konvencije snimaju se poput karnevala sa naduvanim govorima i zakulisnim spletkama, a savezi se kupuju i izdaju tokom iste noći. To dobro oslikavaju likovi kao što je Vigamov tiranin Konkling i Ofermanov Čester Artur kao pijani klovn koji završava kao potpredsjednik. U ovom pozorištu taštine, Garfild se pojavio kao posljednji idealista i čovjek koji vjeruje da vlada može služiti narodu. Zbog toga je i teško seriju gledati a ne razmišljati o savremenoj politici i modernoj demokratiji kao spektaklu za mase, koji stvaraju baš političari poput Konklinga. Serija „Death by Lightning“ pametno je osmišljena i dolazi u pravo vrijeme. Prožimajući je tihom ozbiljnošću pozorišne predstave, kreator je odolio iskušenju da ključne istorijske ličnosti iz ovog perioda prikaže samo kao heroje ili zločince. Umjesto toga, otkrio je panoramu ambivalentnosti, svijet u kojem se idealizam sudara s oportunizmom i gdje lično vjerovanje u dobrotu uništavaju mehanizmi moći.

U „Death by Lightning“ Makovski jednostavno dopušta prošlosti da diše i odbija da je tretira kao zatvoreno poglavlje. Dijagnoza sadašnjosti iznova i iznova sjaji kroz tekst. Kada se posljednja epizoda završi, ono što ostaje nije ogorčenje, već refleksija jer ova serija prije svega pokazuje da televizija još može da postigne ono zbog čega je film izmišljen, a to je da učini istoriju opipljivom.

Lene Danam

Kroz priču o prošlosti servira se ubjedljiva dijagnoza sadašnjosti

Ne pamti se kad je neko Hrvatima održao takvu lekciju iz istorije, Crnogorci su podsjetili na surove činjenice

Piše: Marina KARLOVIĆ-SABOLIĆ

„Za dom“, gromko je povikala skupina navijača na južnoj tribini Gradskog stadiona u Podgorici.

„Spremni“, zdušno su sami sebi odgovorili hrvatski ultrasi.

Hrvatska je upravo igrala kvalifikacijsku utakmicu s Crnom Gorom, a dio Hrvata koji su doputovali bodriti hrvatsku nacionalnu vrstu odlučio je učiniti ono što i u domovini redovito čini.

Uslijedilo je nešto što nitko nije očekivao.

„Ustaše, četnici, zajedno ste bježali“, uzvratili su Crnogorci sa zapadne tribine. Isti oni koji su intoniranje „Lijepe naše“ na početku utakmice u Podgorici dočekali pljeskom. A na zagrebačkom Maksimiru u rujnu izvjesili su transparent „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, kao ponizni znak isprike što su politika i vojnici njihove zemlje 1991. sudjelovali u opsadi Dubrovnika.

Rijetko je tko zajapurenim Hrvatima ikad održao takvu lekciju iz povijesti. Rasturio mit o dvostrukim konotacijama precizno kao što je Nikola

„Za dom spremni“ bilo je popraćeno uzvicima „Ubij Srbina“ i intoniranjem Jelačićeve koračnice „Boj se bije, bije“, preinačene tako da se, umjesto hrvatskog, prigodno pjeva o ustaškom barjaku. Uslijedilo je nešto što niko nije očekivao. „Ustaše, četnici, zajedno ste bježali“, uzvratili su Crnogorci sa zapadne tribine. Isti oni koji su intoniranje „Lijepe naše“ na početku utakmice u Podgorici dočekali aplauzom. A na zagrebačkom Maksimiru u septembru okačili su transparent „Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, kao ponizni znak izvinjenja što su politika i vojnici njihove zemlje 1991. učestvovali u opsadi Dubrovnika

Vlašić „rasparao“ mrežu iza gola Igora Nikića. I pritom ih podsjetio na surove činjenice – da nikada u povijesti ustaše nisu ratovali protiv četnika, uz iznimku bitke na Lijevča polju koja se odigrala na samom kraju Drugog svjetskog rata. O kojoj historiografija i danas razglaba je li to uopće bila bitka ili tek oružani okršaj sa zapravo malim brojem poginulih koji je prvo četnička, a onda i ustaška mitomanija napuhala do nerealnih razmjera. Sve prije i poslije toga bilo je više ili manje čvrsto savezništvo u kojemu su se ustaše i četnici pod njemačkom komandom zapravo borili na istoj strani. Nezavisna Država Hrvatska, u čije ime danas tako ponosno kliču, isplaćivala je mirovine obiteljima četnika poginulima u okršajima protiv partizana, a ranjeni pripadnici srpske otadžbinske vojske liječili su se u bolnicama NDH. Zajedno su u operaciji Weiss 1943. stupali protiv dalmatinskih Hrvata na Neretvi. A poglavnik Ante Pavelić, povijesna veličina hrvatskih radikala, dvije godine kasnije posebnom je naredbom zajamčio popu Momčilu Đujiću i ostacima četničkih

postrojbi nesmetan prolazak preko teritorija NDH. Pa se na Bleiburgu Brozovim partizanima nisu predale samo postrojbe Nezavisne Države Hrvatske, domobrani i ustaše, slovenska Bela garda i ruska kozačka konjica, nego i Pavelićevi ratni saveznici – četnici. Na to su Crnogorci u ponedjeljak podsjetili hrvatske navijače u Podgorici. Onaj njihov

dio koji u pozdravu „Za dom spremni“ i pokliku „Ubij Srbina“ ne vidi ništa sporno. I koji ga danas pravdaju kao reakciju na gađanje kamenjem navijačkog autobusa od strane –prema neslužbenim i za sada nepotvrđenim informacijama – navijača beogradske Crvene zvezde. Kao da im je za ZDS ikada trebao izravan povod. Pa su, u izostanku boljeg ar-

gumenta, zauzvrat prisnažili da za zlo koje su napravili na obroncima Dubrovnika, koliko god se kajali, oprosta od njih neće dobiti.

Povijesna je šteta što takvu lekciju vatrenim štovateljima NDH nema tko održati u Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković balansira na valu koji je ovog ljeta na Hipodromu pokrenuo Marko Perko-

vić Thompson, nastojeći da on ne bude onaj kojeg će taj val odnijeti. Znakovito, kada je o ovoj temi riječ, neobično je tih predsjednik Republike Zoran Milanović , bivši premijer, donedavno i predsjednički kandidat nominalno lijeve stranke. On bi trebao imati jasan i nedvosmislen stav o kontroverznom pozdravu. No sva njegova principijelnost, odlučnost i politička vrijednost – a Milanović voli sebe gledati kao jedinog stvarnog državnika u Hrvatskoj, pa i šire – u sudaru s maršem ekstremne desnice sveli su se na kukavičku tezu da je „Za dom spremni“ zapravo najbolje –ignorirati. Što gotovo pa sigurno neće učiniti europska nogometna federacija. Hrvatsku reprezentaciju zbog spornih povika čeka kazna, sad treba vidjeti hoće li ona ostati samo novčana ili će dovesti do odluke o igranju pred praznim tribinama. Kad sami nemamo volje ni snage obračunati se s vlastitim demonima, uvijek se nađe netko drugi tko će to učiniti. Pa makar to bili i oni od kojih to najmanje očekujemo, kao što su to ovaj put učinili Crnogorci. •

Torcida je dobila lekciju tamo gdje joj se najmanje nadala

Četvrtak, 20. novembar 2025.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) pORtAL pOBjEDE Urednik

BOjAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

JPU „LJUBICA POPOVIĆ“

Ul. Arh. Milana Popovića 1

Tel. 020/248-790

Raspisuje

K O N K U R S za izbor direktora/ice

Za dIrektora/icu može biti izabrano lice koje:

1. Ispunjava uslove za vaspitača ili stručnog saradnika (pedagog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, završen dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK -a) ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 lredita CSPK -a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje;

2. Ima licencu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama;

3. Ima pet godina radnog iskustva u nastavi;

4. Ima crnogorsko državljanstvo;

5. Ima opštu zdravstvenu sposobnost;

6. Da nije osuđivan/a za krivična djela protiv polne slobode ;

7. Da nije osuđivan/a za krivična djela koja ga čine nedostojnim za vršenje poslova.

Kandidat/kinja je dužan/a da, uz prijavu na konkurs, priloži I program razvoja Ustanove.

Kandidat/kinja za direktora/icu Ustanove dostavlja Ustanovi prijavu sa dokumentacijom u formi ovjerene kopije i programom razvoja Javne predškolske ustanove u zatvorenoj koverti.

Izbor se vrši na period od četiri godine. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JPU “Ljubica Popović”, Ul. Arh. Milana Popovića 1, Podgorica, u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Crna Gora

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Adresa: Rimski trg 46, 81000 Podgorica, Crna Gora tel: +382 20 482 109 fax: +382 20 234 306 www.gov.me/mpsv

JAVNI POZIV ZA DODJELU PODRŠKE REGISTROVANIM PROIZVODJAČIMA JAJA, PILEĆEG I ĆUREĆEG MESA (TOV BROJLERA), ZA DRUGU POLOVINU 2025. GODINE

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (Ministarstvo), u skladu sa Agrobudžetom za 2025. godinu („Sl. list CG“, broj 34/25,49/25) i budžetskom linijom 3.2 – Program unapređivanja stočarstva za 2025. godinu, objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške registrovanim proizvođačima jaja, pilećeg i ćurećeg mesa (tov brojlera), za drugu polovinu 2025. godine.

Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i zahtjev za podršku objavljeni su na internet stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede www.gov.me/mpsv.Trajanje Javnog poziva je od 19 novembra 2025 godine do 01. decembra 2025. godine

Podrška se ostvaruje u iznosu 0,10 eura po kg pilećeg mesa ,maksimalno do 2,2 kg po brojleru i 0,10 eura po kg ćurećeg mesa a najviše do 20 kg po ćurki za period od 15.04.2025.godine do 15.10.2025 godine, odnosno 4,00 eura na 1000 komada jaja, maksimalno do 150 jaja po koki nosilji za period od 15.04.2025. do 15.10.2025. godine u registrovanim objektima za držanje koka nosilja.

Visina podrške se utvrđuje na osnovu podnijetog zahtjeva privrednog subjekta, nakon utvrđenog broja koka nosilja, pilića, i ćurića administrativne i terenske kontrole registrovanih objekata za držanje koka nosilja pilića,i ćurića kao i drugih dostavljenih dokaza. Ukoliko Ministarstvo utvrdi da je zahtjev u skladu sa uslovima Javnog poziva, po dobijanju pozitivnog mišljenja nakon terenske kontrole, sredstva podrške će se od strane Ministarstva uplatiti na žiro račun korisnika sredstava podrške, po donošenju Rješenja o odobravanju sredstava podrške (u daljem tekstu: Rješenje o odobravanju). Ako ukupna visina zahtjeva za podršku prevazilazi budžetom planirani godišnji iznos, visina podrške se proporcionalno smanjuje

Informacije u vezi sa ovim Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482280.

Iv.br.1069/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Avrama Stojanovića, Gornje Luge bb, Andrijevica, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 18.11.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Avrama Stojanovića, sa zadnje poznatom adresom Trešnjevo bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1069/25 od 28.08.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 17.11.2025. godine.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1186/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Ramiza Toskića, Ul. Milana Kuča br. 15, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 18.11.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ramiza Toskića, sa zadnje poznaatom adresom, Ul Milana Kuča br 15, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1186/25 od 15.09.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.11.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Iv.br.1187/25 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Vuk Ivanović, Pešca bb, Berane, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 10.11.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vuka Ivanovića, sa zadnje poznatom adresom Pešca bb, Berane, Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1187/25 od 15.09.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 10.10.2025. godine.

Iv.br.1189/25

Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “GRAWE auto centar” Podgorica, sa sjedištem na adresi Ul. Josipa Broza Tita br. 23a, protiv izvršnog dužnika Isata Selmanovića, iz Berana, Ul. Vuka Karadžića br. 33, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 18.11.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Isata Selmanovića, sa zadnje poznatom adresom Ul. Vuka Karadžića br. 33, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1189/25 od 15.09.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 17.11.2025. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

Poslovni broj: Iv 3832/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Preduzetnik Lekić Slavica koja obavklja privrednu djelatnost u Sur Panini, UL. VLADIMIRA ROLOVIĆA F6, Bar, PIB: 03148777, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 839,80 eura, dana 19.11.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Preduzetnik Lekić Slavica koja obavklja privrednu djelatnost u Sur Panini Bar u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 3832/25 od 29.09.2025. godine i rješenje o troškovima od 19.11.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Cjenovnik čitulja

Formati Cijene

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

desk@pobjeda.me

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Četvrtak, 20. novembar 2025.

Tužnog srca obavјeštavamo rodbinu i prijatelje da je naš dragi

DRAGOMIR-DRAŠKO Urošev MILJIĆ

preminuo 18. novembra 2025. u 73. godini Sahrana će se obaviti u Somboru na Malom pravoslavnom groblju u četvrtak 20. novembra u 13 časova.

POKOJ MU DUŠI I VJEČNI SPOMEN!

OŽALOŠĆENA PORODICA

761

Draga kuma, počivaj u zasluženom miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ZORAN i MIKA

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

EMILU PLEŠNIKU

Dragi Emile, hvala Ti na godinama iskrenog, srdačnog i postojanog prijateljstva. Počivaj u miru, dragi prijatelju.

RADE MUGOŠA sa porodicom

763

Dvadeset godina je od smrti našeg

MILOVANA MANDIĆA

Vrijeme koje je prošlo nije izbrisalo sjećanje na tebe.

Tvoja PORODICA 764

Dana 13. 11. navršilo se 17. 11. navršilo se 37 godina 20 godina od smrti našeg oca od smrti naše majke

Zauvijek živite u našim srcima i sjećanjima, ponosni na vas.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg supruga i oca

MILORADA-MIĆA VUČINIĆA 20. 11. 2000 – 20. 11. 2025. SLAVICA, MILENA i NEMANJA

Četiri godine od smrti mog voljenog oca

LUKA VUKIĆ

Vrijeme koje prolazi ne može ublažiti tugu za tobom. Bio si moj veliki oslonac, snaga i podrška. Nedostaješ u svakom danu. Tvoja ćerka MILENA sa porodicom

Četiri je godine od smrti našeg voljenog supruga, oca i svekra LUKE VUKIĆA

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje našu bol i tugu. Nedostaje nam tvoj osmijeh i toplina. S ljubavlju te pominjemo i po dobru pamtimo. Dok smo živi, živjećeš sa nama u našim srcima i mislima.

768

TVOJA PORODICA 769

Vaša djeca ŽELJKO, DEJAN, VESNA i MAJA sa porodicama 767

NADA KALUĐEROVIĆ

Poslovni broj: Iv. br. 1789/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Maraš (Jovica) Bojan iz Bara, IV Crnogoroske brigade 36C I/5, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 109870 od 22.10.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.11.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Maraš (Jovica) Bojan iz Bara, IV Crnogoroske brigade 36C I/5, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 109870 od 22.10.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 06.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.11.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1571/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Pavlović Zoran iz Bara, Brca bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 006008 za period od 30.04.2022. godine do 31.07.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.11.2025. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pavlović Zoran iz Bara, Brca bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 006008 za period od 30.04.2022. godine do 31.07.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 11.09.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.11.2025. godine.

“Nikšićki Mlin”AD Nikšić Broj 69 Nikšić, 18.11.2025 god.

Na osnovu člana 135. Stava 5. Zakona o privrednim društvima i člana 23 Stav 1. i 2. Statuta “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, Odbor direktora saziva vanrednu

S K U P Š T I N U akcionara “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić vanredna Skupština akcionara će se održati dana 22.12.2025. god. sa početkom u 13 časova u direktorovom kabinetu, uz prethodnu evidenciju akcionara koja će početi u 10 časova. Za Skupštinu se predlaže sledeći d n e v n I r e d

1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara od strane CDA Podgorica

2. Usvajanje zapisnika sa prethodne Skupštine akcionara 30.07.2025. godine

3. Donošenje odluke o prodaji 49% udjela u privrednom društvu “Spuški Mlin 1952” DOO-Spuž Danilovgrad

4. Donošenje odluke o odobravanju ranije zaključenog Predugovora o penosu udjela, u društvu „Nikšićki Mlin 1951“ DOO, Nikšić i Odluke o zaključenju Glavnog ugovora.

5. Razna pitanja

Materijali o predlozima odluka koji će se razmatrati na vanrednoj Skupštini akcionara, staviće se na uvid akcionarima u propisanom roku predviđenim Zakonom u poslovnim prostorijama “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, u terminima od 11 do 13 časova.

Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio.

Predsjednik Odbora direktora Božidar Kostić s.r.

Poslovni broj: Iv. br. 1797/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Mujovi (Mefailj) Nermina iz Bara, Belvederska br. 13 a/p, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 109999 od 22.10.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.11.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Mujovi (Mefailj) Nermina iz Bara, Belvederska br. 13 a/p, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 109999 od 22.10.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 05.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.11.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1796/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika „Ademi.I“ ugostiteljski objekat, Popovići bb, koga zastupa Ademi Ajse, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07293 za period od 30.06.2025. godine do 30.09.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.11.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika „Ademi.I“ ugostiteljski objekat, Popovići bb, koga zastupa Ademi Ajse, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P07293 za period od 30.06.2025. godine do 30.09.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 06.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.11.2025. godine.

Broj:02-016/25-377

20.

Poslovni broj: Iv. br. 1803/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Sereda Yevhenii iz Bara, ul. 20 Jula bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 108210 za period od 31.08.2024. godine do 30.09.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.11.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Sereda Yevhenii iz Bara, ul. 20 Jula bb, Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj 108210 za period od 31.08.2024. godine do 30.09.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.11.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.11.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1632/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar ,Bulevar Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO „Exclusive Adriatic“ Bar, Pečurice, Veliki Pijesak, koga zastupa izvršni direktor Ibrahim Kalezić, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica broj P04755 za period od 03.06.2025. godine do 11.06.2025. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.11.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „Exclusive Adriatic“ Bar, Pečurice, Veliki Pijesak, koga zastupa izvršni direktor Ibrahim Kalezić, na osnovu vjerodostojne isprave –analitička kartica broj P04755 za period od 03.06.2025. godine do 11.06.2025. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.09.2025. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.11.2025. godine.

Rožaje, 19.11 2025. godine

Na osnovu člana 157 stav 1 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama (“ Službeni list CG”, broj 54/24) i Javog poziva ovlašćenim predlagačima za podnošenje predloga, za imenovanje člana Savjeta Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Rožaje”, broj 02-016/25-281 od 22.09.2025.godine, Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Rožaje objavljuje

LISTU BLAGOVREMENIH I POTPUNIH PREDLOGA KANDIDATA, ZA

ČLANA SAVJETA DRUŠTVA SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

LOKALNI JAVNI EMITER „RADIO TELEVIZIJA ROŽAJE“

Odbor za izbor i imenovanja na sjednici održanoj dana 19.11.2025.godine utvrdio je, Listu blagovremenih i potpunih predloga kandidata, za člana Savjeta Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter „Radio televizija Rožaje“ i to: 1. Velida Hodžić.

Predlagač: NVU IKRE Rožaje. Lista blagovremenih i potpunih predloga kandidata, za člana Savjeta Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Rožaje“ objavljuje se u Dnevnom listu “Pobjeda”, putem Lokalnog javnog emitera “Radio televizija Rožaje” i na web sajtu opštine Rožaje www.rozaje.me

Odbor za izbor i imenovanja

Crna Gora

vlada C rne G ore

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Predsjednik, Salko Tahirović, s. r.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine oBavJeŠTava zainteresovanu javnost da je Nosiocu projekta „One Crna Gora” d. o. o. iz Podgorice, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI3785/5 od 12 .11. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju bazne stanice mobilne telefonije Hotel Moskva, na dijelu katastarske parcele broj 2034/1, KO Budva, opština Budva.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

20. novembar 2025.

Br:

Datum: Na osnovu člana 134 Zakona o Privrednim društvima („Sl.list RCG“ br. 65/20), kao i na osnovu člana 30 i člana 31 Statuta Daido Metal Kotor AD, Odbor direktora Kompanije Daido Metal Kotor AD, upućuje sljedeće:

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE

AKCIONARA DAIDO METAL KOTOR AD

Obavještavaju se svi akcionari Kompanije Daido Metal Kotor AD (u daljem tekstu „Društvo“), da se Odlukom odbora direktora Društva saziva vanredne Skupština akcionara Društva za dan 19.11.2025. godine, sa početkom u 08:30h (časova) u sali za sastanke na prvom spratu Upravne zgrade.

Obavještenje o sazivanju sjednice Skuptine akcionara Društva će biti objavljeno 19 i 20 Novembra 2025. godine, i to u dnevnom listu „Pobjeda“, kao i na internet stranici Društva www.daidokotor.com

D N E V N I R E D

1. Odluka o emisiji akcija sa pravom preče kupovine postojećih akcija. 2. Ostalo.

• Dnevni red Skuštine Akcionara se može izmjeniti na način propisan Zakonom o privrednim društvima i Statutom Društva;

• Po svim tačkama Dnevnog reda predlaže se donošenje Odluke;

• Skupština ne može donositi Odluke o pitanjima koja nisu na dnevnom redu, osim ukoliko svi akcionari sa pravom glasa prisustvuju Skupštini;

• Glasanje po svim tačkama Dnevnog reda je javno;

• Samo oni akcionari koji se nalaze na spisku akcionara pribavljenog u za to predviđenom zakonskom roku iz CDA, na dan pribavljanja istog mogu učestvovati na Skupštini i ostvarivati prava akcionara lično i preko svog punomoćnika, po principu „jedna akcija – jedan glas“;

• Na dan Skupštine i objave ovog Obavještenja emitovano je ukupno 13.349.329 običnih akcija sa pravom glasa (jedna akcija – jedan glas). Kvorum za sjednicu lini obična večina od ukupnog broja glasova - akcija 6.674.665 akcija - glasova

• Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su pristuni ili zastupani preko punomočnika ili su glasali putem glasačkih listića.

• Po svim tačkama dnevnog reda o kojima se glasa Odluke se donose običnom večinom glasova prisutnih akcionara.

• Akcionari koji glasaju u odsustvu pisanim ili elektronskim putem se smatraju prisutnim za potrebe kvoruma i rezultata glasanja za tačke dnevnog reda o kojima se gasa;

• Društvo Daido Metal Kotor će sav materijal sa predlozima Odluka koje treba da se razmotre na Suštini akcionara po svim tačkama dnevnog reda obezbjediti na uvid svim akcionarima Društva u sjedištu Društva, kao i na svojoj internet stranici www.daidokotor.com;

• Svaki akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da galasa kao njegov punomoćnih na Skupštini akcionara ili da obavlja druge pravne radnje, putem punomoćja koje mora biti ovjereno u skadu sa Zakonom;

• Revizor Društva ne može djelovati kao Punomoćnik;

• Društvo ne propisuje obaveznu formu Punomoćja za glasanje, potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa Zakonom kojim se uređuje ovjera potpisa;

• Svaki od punomoćnika je dužan a jedan primjerak punomoćja dostavi licu odgovornom za evidenciju punomoćja neposredno prije održavanja sjednice Skupštine, radi evidentiranja punmoćja u registracionu listu prisutnih ili zastupanih akcionara na Skupštini.

• Punomoćnik više akcionara na Skupštini može biti jedno fizičko ili pravno lice. Glasanje punomoćnika obavezuje akcionara kao da je sam glasao. Punomoćje može biti opozvano u svakom trenutku, uz obavezu da davalac punomoćja o tome obavijesti Društvo prisanim ili elektronskim putem na e -mail adresu: hr@daidokotor.com.

• Akcionari mogu da glasaju pisanim putem bez prisustva na sjednici po svim tačkama dnevnog reda po kojima se odnose Odluke.

• Akcionar koji glasa u odsustvu je dužan da uredno popunjen, potpisan i u skladu sa Zakonom, kojim se uređuje ovjera potpisa, ovjeren Glasački listić, koji može preuzeti na internet stranici Društva www.daidokotor.com dostavi Društvu, dan prije održavanja sjednice Skupštine u pisanom obliku ili elektronskim putem na e-mail adresu: hr@daidokotor.com, pod uslovom da pismeno obavijesti Društvo o e-mail adresi sa koje će glasati i o broju mobilnog telefona putem koga ga Društvo može kontaktirati, radi provjere autentičnosti elektronske poruke kojom je glasao elektronskim putem.

• Spiska akcionara sa pravom glasa iz Centralne Depozitorne Agencije, Društvo će pribaviti u Zakonskom roku a najranije dva radna dana prije održavanja Skupštine Društva.

• Pravo na dopunu dnevnog reda – Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarksog kapitala imaju pravo da zahtjevaju od Odbora direktora proširenje dnevnog reda Skupštine akcionara najkasnije 15 dana prije održavanja Skupštine akcionara. Uz pisani zahtjev za proiširenje dnevnog reda dostavljaju i prijedloge Odluka uz predložene tačke dnevnog reda.

• Društvo će na svojoj internet stranici www.daidokotor.com objaviti donijete Odluke i rezultate po svim tačkama dnevnog reda o kojima su akcioanri glasali, najkasnije u roku od 15 dana od dana održavanja sjednice Skupštine akcionara Društva.

Predsjednik Odbora direktora Daido Metal Kotor AD

No:

Date:

Based on the Article 134 of the Law on Companies ("Official Gazette of the Republic of Montenegro" No. 65/20), as well as pursuant to Article 30 and Article 31 of the Articles of Association of Daido Metal Kotor AD, the Board of Directors of Daido Metal Kotor AD, directs the following:

NOTICE OF CONVENING AN EXTRAORDINARY SHAREHOLDERS' MEETING DAIDO METAL KOTOR AD

All shareholders of Daido Metal Kotor AD (hereinafter referred to as the "Company") are hereby informed that, by Decision of the Board of Directors of the Company, an extraordinary General Meeting of Shareholders of the Company is convened for November 19, 2025, starting at 08:30 a.m. in the meeting room on the first floor of the Administration Building.

The notice convening the General Meeting of Shareholders of the Company will be published on November 19 and 20, 2025. in the daily newspaper "Pobjeda", as well as on the Company's website www.daidokotor.com.

A G E N D A N D E

1. Decision on the issuance of shares with pre-emptive rights of existing shareholders.

2. Other

• The agenda of the General Meeting of Shareholders may be amended in the manner prescribed by the Companies Act and the Company's Articles of Association;

• On all items of the Agenda, the adoption of the Decision is proposed;

• The Assembly cannot make Decisions on issues that are not on the agenda, unless all shareholders with voting rights attend the Assembly;

• Voting on all items on the Agenda is public;

• Only those shareholders who are on the list of shareholders acquired within the statutory deadline from the CDA, on the day of its acquisition can participate in the Assembly and exercise the rights of shareholders personally and through their proxy, on the principle of "one share - one vote";

• On the day of the Assembly and the publication of this Notice, a total of 13,349,329 ordinary voting shares were issued (one share - one vote). The quorum for the session is a simple majority of the total number of votes - shares 6.674.665 votes - shares

• The quorum of the General Meeting of Shareholders consists of shareholders who own at least half of the total number of voting shares, who are present or represented by proxy or who have voted by ballot.

• For all items on the agenda on which decisions are voted, decisions are made by a simple majority of votes of the present shareholders.

• Shareholders who vote in absentia in writing or electronically are considered present for the purposes of quorum and voting results for items on the agenda that are being closed;

• Daido Metal Kotor will provide all material with proposed Decisions to be considered on the Essence of Shareholders on all items on the agenda to all shareholders of the Company at the Company's headquarters, as well as on its website www.daidokotor.com;

• Each shareholder has the right to authorize another person to vote as his proxy at the General Meeting of Shareholders or to perform other legal actions, through a power of attorney that must be certified in accordance with the Law;

• The Company's auditor cannot act as a Proxy;

• The Company does not prescribe the obligatory form of the Power of Attorney for voting, the signature on the power of attorney must be certified in accordance with the Law governing the certification of signatures;

• Each of the proxies is obliged to deliver one copy of the power of attorney to the person responsible for recording the power of attorney immediately before the General Meeting, in order to record the power of attorney in the registration list of present or represented shareholders at the Assembly.

• Several proxies of several shareholders at the Assembly may be one natural or legal person. The voting of the proxy obliges the shareholder as if he had voted himself.

The power of attorney may be revoked at any time, with the obligation that the issuer of the power of attorney notifies the Company in writing or electronically to the e -mail address: hr@daidokotor.com

• Shareholders may vote in writing without attending the meeting on all items on the agenda to which the Decisions relate.

• A shareholder voting in absentia is obliged to duly fill in, sign and in accordance with the Law governing the verification of signatures, a certified ballot, which can be downloaded from the Company's website www.daidokotor.com to the Company, the day before the Assembly session in writing form or electronically to the e-mail address: hr@daidokotor.com, provided that he notifies the Company in writing about the e-mail address from which he will vote and the mobile phone number through which the Company c an contact him, in order to verify the authenticity of the e-mail he voted electronically.

• The list of shareholders with voting rights from the Central Depository Agency will be obtained by the Company within the Legal Deadline and at the earliest two working days before the General Meeting of the Company.

• The right to amend the agenda - Shareholders who own at least 5% of the share capital have the right to request from the Board of Directors to extend the agenda of the General Meeting no later than 15 days before the General Meeting. Along with the writt en request for expansion of the agenda, they also submit proposals for Decisions with the proposed items on the agenda.

• The Company will publish on its website www.daidokotor.com the adopted Decisions and results on all items on the agenda on which the shareholders voted, no later than 15 days from the date of the General Meeting of Shareholders.

Chairman of the Board of Directors Daido Metal Kotor AD

Pobjeda i MTEL donose tvoju veliku šansu najvRednije naGRade dO Sada!

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA NAGRADNE IGRE

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi

Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.