Dnevni list POBJEDA 19.11.2025.

Srijeda, 19. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21530 |

izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

KOMENTAR

Kako su crnogorski navijači pobijedili i ustaše i četnike

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović o dokumentu Evropski demokratski štit koji je nedavno usvojila Evropska komisija

Politička elita više neće

STR. 3.

Crnogorski navijači su odgovorili usklikom: „Ustaše, četnici – zajedno ste bježali“. Poruka je izazvala brojne reakcije, ali ima duboko istorijsko utemeljenje. Krajem rata 1945. godine, između ustaškog poglavnika Ante Pavelića i četničkog vođe Draže Mihailovića postojao je dogovor koji je omogućio povlačenje dijela Mihailovićevih snaga kroz teritoriju NDH. I ustaše i četnici zajedno su bježali pred nadirućim antifašističkim snagama predvođenim jugoslovenskim partizanima. Ti istorijski momenti govore da su ekstremizmi često umjeli da pronađu zajednički interes, čak i kada su se javno predstavljali kao zakleti neprijatelji

Velimir Đoković (NSD) o izvještaju Evropske komisije, pravosuđu, Ustavnom sudu

Crna Gora trenutno nema adekvatan sistemski okvir za borbu protiv stranog miješanja i dezinformacija, kao ni nacionalnu strategiju za borbu protiv ovih prijetnji, ukazao je sagovornik Pobjede

Suština svih promjena svodi se na veting, izbor sudija Ustavnog suda prioritet

Građani i međunarodni partneri očekuju ne samo reforme već i pravosnažne presude u predmetima koji su od posebnog značaja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, naveo je sagovornik Pobjede

Elektroprivreda očekuje da EU odloži primjenu dodatnih nameta na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU

EPCG: U ovom

trenutku nema najave da će poskupiti struja

GODINA OD SMRTI VOJA STANIĆA (1924–2024) Sjećanje na neponovljivog mediteranskog lirika Otisak vremena u

Dešava se, to znamo, da umjetnici tek nakon smrti biva-

POBJEDA SAZNAJE: Netačna informacija Indexa da su nepoznati napadači kamenjem zasuli automobile državljana Hrvatske nakon fudbalskog meča pod Goricom

Prvi broj

Velimir Đoković (NSD) o izvještaju EK, pravosuđu, Ustavnom sudu

Suština svih promjena svodi

se na veting, izbor sudija

Ustavnog suda je prioritet

PODGORICA – Poslanik

Nove srpske demokratije i potpredsjednik Odbora za ekonomiju Velimir Đoković u razgovoru za Pobjedu je ocijenio da je najnoviji izvještaj Evropske komisije o napredovanju Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji pozitivan i da ukazuje na kontinuitet dobrih procesa.

- Izvještaj je potvrdio da se naša država kreće u pravcu koji je usklađen sa evropskim politikama i standardimakazao je poslanik vladajuće NSD.

Govoreći o promjeni rejtinga podrške građana pristupanju evropskoj porodici država, Đoković je istakao da su oscilacije u rezultatima istraživanja javnog mnjenja sasvim prirodan proces i ne predstavljaju znak za zabrinutost.

- Takve promjene ne ukazuju na postojanje bilo kakvog negativnog trenda ili razloga za brigu - smatra Đoković. Kako je dodao, Crna Gora ima jedinstvenu poziciju u Evropi kada je riječ o strateškom usmjerenju zemlje.

- Svi poslanici u Skupštini, njih 81, podržavaju evropski put države i vjerujem da smo, u tom kontekstu, uz izuzetno visoku podršku građana jedinstveni u Evropi - kazao je Đoković.

U dijelu koji se odnosi na izbor preostalih sudija Ustavnog suda, Đoković je naglasio da NSD, kao dio koalicije „Za budućnost Crne Gore“, namjerava da nastavi da bude konstruktivan element u parlamentarnom procesu. Prema njegovim riječima, ovo je izuzetno važno pitanje, s obzirom na to da je funkcionisanje Ustavnog suda od ključnog značaja za stabilnost institucija, vladavinu prava i cjelokupan proces evropskih integracija. Đoković je takođe izrazio uvjerenje da će kandidati za sudije dobiti adekvatnu podršku u parlamentu, kako bi se najvi-

BRISEL - Zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026, veća izdvajanja za odbranu i reforme koje će Crnu Goru učiniti privlačnijom za investicije bile su ključne poruke predsjednika Vlade Milojka Spajića tokom prvog Foruma o proširenju Evropske unije, koji je juče održan u Briselu. - Sva pregovaračka poglavlja ćemo zatvoriti do kraja naredne godine i na tom putu ne tražimo ni prečice ni izgovore. Kvalitet reformi ostaje neupitan – rekao je on na panelu „Geopolitički imperativ za proširenje“.

Građani i međunarodni

Analitičar DFC Marko Banović o dokumentu Evropski

Politička elita više ignoriše problem

u predmetima koji su

kriminala, naveo

partneri očekuju ne samo reforme već i pravosnažne presude u predmetima koji su od posebnog značaja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, naveo je sagovornik

Pobjede

Raspravu o Botunu vratiti u institucije

Osvrćući se na pitanje planirane izgradnje kolektora u Botunu, Đoković je ocijenio da se „rasprava o ovoj temi mora vratiti u institucionalne tokove“. Upozorio je da se previše polemike vodi putem medijskih nastupa što, prema njegovim riječima, otežava pronalaženje sveobuhvatnog i održivog rješenja. Đoković smatra da je potrebno okupiti sve zainteresovane strane, mještane Botuna, predstavnike opštine, ekspertsku javnost i državne institucije i pažljivo razmotriti sve ponuđene alternative.

- Crna Gora je Ustavom definisana kao ekološka država, što dodatno obavezuje nadležne organe da odluke donose odgovorno, uz punu zaštitu životne sredine i interesa građana - poručio je Đoković.

On je na kraju naveo i da politička grupacija kojoj pripada ostaje dosljedna konstruktivnom pristupu, posebno kada je riječ o procesima važnim za evropsku budućnost zemlje.

ša sudska instanca u zemlji konačno kompletirala, a čime bi se otklonile sve institucionalne blokade iz prethodnih godina. Komentarišući stanje u pravosudnom sistemu, poslanik NSD-a je podsjetio da je prethodni period jasno pokazao koliko je nužno sprovesti korjenite reforme u ovoj oblasti.

- Suština svih potrebnih promjena može se svesti na jednu riječ: veting - kategoričan je Đoković. Ovaj proces, ističe on, podrazumijeva temeljnu provjeru nosilaca pravosudnih funkcija čime se obezbjeđu-

je profesionalnost, integritet i otklanjanje potencijalnih zloupotreba ili nepravilnosti. Poslanik NSD-a smatra da postoje razlozi za optimizam zbog izvještaja EK, posebno kada se uzmu u obzir dosadašnji rezultati koje je, kako navodi, isporučila aktuelna parlamentarna većina. Ipak, naglašava da građani, ali i međunarodni partneri, očekuju ne samo reforme već i konkretne ishode – prije svega, pravosnažne presude u predmetima koji su od posebnog značaja za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

I. MILOVIĆ

PODGORICA - Usvajanje Evropskog demokratskog štita je važan signal za Crnu Goru, jer Evropska unija (EU) sada jasno povezuje proces proširenja sa borbom protiv stranog miješanja, hibridnih prijetnji i dezinformacija, kazao je za Pobjedu analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC), Marko Banović. Evropska komisija (EK) je prošle sedmice predstavila dva bitna dokumenta: Evropski demokratski štit i Strategiju EU za civilno društvo, opisujući ih kao „kao ključne inicijative za jačanje otpornosti demokratija u zemljama EU“.

- Oba su fokusirana na zaštitu od rastućih bezbjednosnih prijetnji, posebno manipulacije informacijama, stranog uplitanja i dezinformacionih akcija koje potkopavaju povjerenje u institucije, utiču na izbore i ograničavaju djelovanje slobodnih medija i civilnog društva – istaknuto je tom prilikom. Kako su precizirali, razlog donošenja ovakvog akta su „rastuće geopolitičke tenzije, tehnološki poremećaji i pad povjerenja u institucije“.

- Autoritarni akteri koriste dezinformacije da iznutra oslabe EU, utiču na izbore i produbljuju podjele u društvu. Zbog toga se interna i eksterna bezbjednost tretiraju kao povezane oblasti, a EU ovako jača koordinaciju na oba fronta –potcrtali su iz EK.

ZNAČAJ

Prema riječima Banovića, dokument Evropski demokratski štit otvara nove mogućnosti aspirantima za punopravno članstvo u EU.

- Za zemlju kandidatkinju kao što je Crna Gora, to će imati dvostruki efekat. S jedne strane, otvara se pristup dodatnim resursima, ekspertizi i programima podrške: od jačanja kapaciteta institucija i izborne administracije, do podrške

Crna Gora trenutno nema adekvatan sistemski okvir za borbu protiv stranog miješanja i dezinformacija, kao ni nacionalnu strategiju za borbu protiv ovih prijetnji, ukazao je sagovornik Pobjede

medijima i organizacijama koje se bave hibridnim prijetnjama. S druge strane, podiže se ljestvica očekivanja: politička elita više neće moći da ignoriše problem stranog uticaja, već će morati da uskladi zakonodavstvo, medijske i bezbjednosne politike sa evropskim standardima – precizirao je sagovornik Pobjede. Takođe je ukazao na činjenicu da Crna Gora trenutno nema adekvatan sistemski okvir za borbu protiv stranog miješanja i dezinformacija, kao ni nacionalnu strategiju za borbu protiv ovih prijetnji. - U praksi, organizacije poput DFC-a su među rijetkim akterima koji se ovim pitanjima bave stručno. Upravo zato je važno što se u posljednjem Izvještaju EK od Crne Gore eksplicitno traži usvajanje strategije sa akcionim planom za borbu protiv hibridnih prijetnji i stranog miješanja – dodao je on. Novi evropski okvir, koji se oslanja na rastuće zahtjeve za obezbjeđivanje višeg nivoa bezbjednosti na svim nivoima, dodatno pojačava pomenuti zahtjev EK prema Crnoj Gori.

- Nude se podrška i alati, ali i traži veća odgovornost i usaglašavanje sa standardima EU. Jedna od ključnih poruka dokumenta je snažnije uključi-

vanje civilnog sektora i specijalizovanih organizacija koje se bave stranim uticajima, što je prilika za Crnu Goru da institucije i nezavisne aktere konačno umreži u koherentnu politiku zaštite od stranog malignog uticaja – pojasnio je naš sagovornik.

DOKUMENTI

Evropski demokratski štit kreiran je kao odgovor EU na bezbjednosne prijetnje i postavljen je na tri stuba. Prvi je zaštita informacionog prostora kroz uvođenje mehanizama za brzo reagovanje na dezinformacije i strane informacione operacije, biće osnovana Evropska mreža kontrolora činjenica, a Evropska opservatorija za digitalne medije dobiće veća ovlašćenja za praćenje dešavanja, naročito tokom izbora. Kao drugi stub definisane su „otpornije institucije, sigurni izbori i slobodni mediji“. U praksi, to znači da će zemlje EU ojačati saradnju kroz

Predsjednik Vlade je čvrsto ostao i pri stavu da će Crna Gora nastaviti da bude predvodnica procesa integracije, „država koja je primjer ostalima i koja isporučuje rezultate“. Kako je naveo, zbog toga se i radi na jačanju nacionalne ekonomije, jer će reforme dodatno strukturno ojačati Crnu Goru kako bi bila otpornija na spoljnje izazove. Spajić je ponovio kako „politika proširenja ima zadatak

da vrata EU budu otvorena“. - Ne samo za Crnu Goru, već i za ostale kandidate. Uspješnost politike proširenja je posebno važna i za budućnost EU. Za ostvarenje tog cilja presudna je politička volja koja proces čini realističnim. Vidjeli smo to ranije na primjeru nekih članica. Vrijeme je da Evropa kroz ovaj mehanizam još jednom potvrdi svoju moć da u vremenu izazova ne samo opstane, već i dodatno ojača - poručio je Spajić.

On se osvrnuo i na otpornost kompletne zajednice evropskih država proteklih godina, s obzirom na brojne geopolitičke izazove, te dodao da je politika proširenja „stub koji EU čini snažnijim i uticajnijim globalnim akterom“.

U odgovorima na pitanja iz auditorijuma, ukazao je na rast izdvajanja u sektor odbranu.

- Crna Gora će u budžetu za 2026. godinu povećati udio namijenjen za odbranu, jer se to

ne smije potcijeniti. Odbrana nije pitanje troška, već investicije u sigurnu budućnost – zaključio je Spajić. Komesarka Marta Kos je ukazala da je proširenje EU više puta donijelo stabilnost. - Upravo zato politika proširenja mora ostati centralni instrument odbrane

slobode, demokratije i pravde. Moramo „očistiti“ naš kontinent od autokratija, odbraniti naš prostor slobode i demokratije. U tom smislu, zemlje kandidati moraju pokazati da su sposobne da ispune evropske standarde do kraja i bez kompromisa. Ne može biti prečica i neće ih biti - naglasila je Kos.

Marko Banović

Milojko Spajić

demokratski štit koji je nedavno usvojila EK

više neće moći da problem stranog uticaja

Evropsku mrežu za saradnju na izborima, a među temama kojima će se baviti biće i upotreba vještačke inteligencije u izbornim procesima. Zbog porasta nasilja, EK će davati preporuke o bezbjednosti političara i zaštiti novinara, posebno u slučajevima takozvanih SLAPP tužbi (strateške tužbe protiv učešća javnosti). Treći stub štita su društvena otpornost i angažman građana, s akcentom na medijskoj pismenosti i formiranju centra za građanske tehnologije.

- Ključni element Štita je osnivanje Evropskog centra za demokratsku otpornost, koji će objediniti stručnjake iz država članica, omogućiti brzu razmjenu informacija i graditi zajedničke kapacitete protiv stranog uplitanja i manipulisanja informacijama (FIMI prijetnje). Centar će blisko sarađivati sa Sistemom brzog uzbunjivanja i njegovim postojećim mrežama u zemljama EU – navodi se u dokumentu EK u koji je Pobjeda imala uvid.

Kako je dodala, sve to ukazuje da EU mora u pristupne ugovore da ugradi zaštitne mehanizme kako bi se osigurala vladavina prava i poštovanje pravila i nakon što zemlja postane članica.

Kos je, pak, upozorila da „EU više nema luksuz odugovlačenja“, te da nedjelovanje na polju proširenja „može imati ozbiljne bezbjednosne posljedice“.

Kos je naglasila da je pred državama kandidatima – uključujući Crnu Goru – „istorijska odgovornost da svojim reformama pokažu da pripadaju zajednici koja počiva na vla-

Za Crnu Goru, kao jednu od zemalja kandidata za punopravno članstvo u EU, to znači tijesnu saradnju sa evropskim institucijama na zaštiti demokratije, jer je i naša zemlja jednako izložena stranim manipulacijama, dezinformacijama i pritiscima koji podrivaju povjerenje u institucije i procese odlučivanja.

Evropski demokratski štit za Crnu Goru predviđa više nivoa saradnje sa državama članicama i kandidatima za EU. Za jačanje kapaciteta protiv stranog uplitanja i manipulisanja informacijama (FIMI), EU planira da njihova predstavništva odnosno delegacije budu prva tačka za identifikovanje, analizu i odgovor na ovaj vid prijetnji, a rješenja će biti distribuirana Sistemom brzog uzbunjivanja.

Evropski centar za demokratsku otpornost biće centralna platforma za saradnju svih zemalja u EU i kandidata za članstvo. Na taj način će Crna Gora imati konstantan pristup

davini prava, demokratskim institucijama i međusobnom povjerenju“.

- Zemlje Zapadnog Balkana moraju dokazati da evropske vrijednosti nijesu samo cilj već i praksa. Upravo u tome leži šansa Crne Gore da bude prepoznata kao kredibilan partner i prva naredna članica EU – država sposobna da povjerenje zasluži djelima, a ne obećanjima – dodala je ona. Tokom debate se posebno osvrnula na činjenicu da „EU može da primi Crnu Goru i bez velikih reformi“. Ukazujući na uvijek prisutan skepticizam u susret prijemu novih članica

evropskom ekspertskom timu u otkrivanju i analizi prijetnji i informatičkih operacija, pomoći u borbi protiv dezinformacija i programima za praćenje izbora i integriteta javne komunikacije.

Uz pogodnosti, Crna Gora će imati i obavezu da svoje standarde vezane za izborne procedure, medije i digitalnu regulativu prilagodi onima koji se sprovode u EU. To podrazumijeva usvajanje i primjenu smjernica o odgovornoj upotrebi vještačke inteligencije u izbornim procesima, kao iz Zakona o digitalnim uslugama (DSA) – gdje naša zemlja i dalje nema regulisan najveći dio te oblasti. Evropski standardi moraće da se usvoje i kada je riječ o slobodi i nezavisnosti medija, ali će u ispunjavanju tih uslova pomoć stići kroz sredstva iz posebnih fondova. Na sve to nadovezuje se Strategija EU za civilno društvo, koja takođe podrazumijeva višestruku pomoć iz evropskih izvora. Nevladin sektor u Crnoj Gori tako će imati na raspolaganju podršku za projekte kojima se štite zaštiti demokratska prava, kao i hitan odgovor u slučaju političkog pritiska ili prijetnji. Obje strategije prati jedinstvena budžetska linija AgoraEU u novom Višegodišnjem finansijskom okviru (MFF), koja je procijenjena na oko devet milijardi eura do kraja 2034. godine.

S obzirom na to da Crna Gora još nije riješila probleme stranog uplitanja na mnogim nivoima, a da će EK sasvim sigurno tražiti da pomenuti zahtjevi budu ispunjeni do izbora koji su najavljeni za 2027. godinu, pred našim institucijama su krupni zadaci. Tim prije što sve evropske instance ukazuju da se strano miješanje i maligni uticaji u našoj zemlji moraju što prije neutralizovati, jer ne žele da se taj pritisak prenese i na društva postojećih članica EU. K. JERKOV

– a posebno u aktuelnom trenutku kada EU još nije definisala način na koji će EU biti reformisana - Kos je upitala „da li su svi svjesni kolika je zapravo Crna Gora“.

- Znate li kako je mala Crna Gora? To je jedna trećina Beča, ona je kao Tuluz, kao Štutgart. Naravno da je možemo primiti bez velikih reformiistakla je ona. No, dodala je da se „neće žmuriti“ na pristupne pregovore bilo koje zemlje kandidata. Jer, kako je dodala, „proširenje je investicija u stabilnost i prosperitet EU“, te da treba podržati samo najnaprednije. K.J.

KOMENTAR

Kako su crnogorski navijači pobijedili i ustaše i četnike

Dešavanja na utakmici Crna Gora – Hrvatska u Podgorici još jednom su pokazala koliko je fudbal u regionu stiješnjen između sporta i istorije, između emocija i ekstremnih narativa, između želje za rivalstvom i potrebe za civilizacijom.

Iako su dan uoči utakmice, nakon incidenta na putu Budva - Cetinje, hrvatski navijači poručili da „poštuju Crnu Goru“, na tribinama su poslali sasvim drugačiju i zabrinjavajuću poruku. Tokom meča, sa južne tribine čuli su se povici „Za dom spremni“ i „Ubij Srbina“, slogani sa jasnom ustaškom, fašističkom simbolikom, koji ne pripadaju sportu. Takvi uzvici su klasični govor mržnje i šovinizam. I kada se pojave na stadionima, predstavljaju pokušaj normalizacije ideologija koje su odavno osuđene i od evropskih institucija i od istoriografske nauke. Podsjetimo i da je rat u bivšoj SFRJ i krvavi raspad zajedničke države započeo nacionalističkim divljanjem navijača na Maksimiru 1990. godine. Crnogorski navijači su odgovorili usklikom: „Ustaše, četnici- zajedno ste bježali“. Poruka je izazvala brojne reakcije, ali ima duboko istorijsko utemeljenje. Krajem rata 1945. godine, između ustaškog poglavnika Ante Pavelića i četničkog vođe Draže Mihailovića postojao je dogovor koji je omogućio povlačenje dijela Mihailovićevih snaga kroz teritoriju NDH. I ustaše i četnici zajedno su bježali pred nadirućim antifašističkim snagama predvođene jugoslovenskim partizanima. Ti istorijski momenti govore da su ekstremizmi često umjeli da pronađu zajednički interes, čak i kada su se javno predstavljali kao zakleti neprijatelji. I Boris Dežulović je pisao o zajedničkom djelovanju ustaša i četnika kada su u pitanju pripreme za Bitku na Neretvi. Crnogorski navijači definitivno imaju u regionu, ali i šire, najviši stepen demokratske kondicije, vodeći računa o osjetljivom regionalnom kontekstu. Transparent sa crnogorske strane sa utakmice u Zagrebu: „Sa Lovćena vila kliče - oprosti nam Dubrovniče“, bio je pokušaj civilizovanog gesta, priznanja prošlosti i mosta ka pomirenju. Hrvatska javnost ga je snažno pozdravila. Međutim, odgovor dijela hrvatskih navijača u Podgorici glasio je ,,Nema oprosta, četnici“ uz uvredljive prateće poruke. To nije bila dobra poruka jer crnogorski navija-

Crnogorski navijači su odgovorili usklikom: „Ustaše, četnici – zajedno ste bježali“. Poruka je izazvala brojne reakcije, ali ima duboko istorijsko utemeljenje. Krajem rata 1945. godine, između ustaškog poglavnika Ante Pavelića i četničkog vođe Draže Mihailovića postojao je dogovor koji je omogućio povlačenje dijela Mihailovićevih snaga kroz teritoriju NDH. I ustaše i četnici zajedno su bježali pred nadirućim antifašističkim snagama predvođenim jugoslovenskim partizanima. Ti istorijski momenti govore da su ekstremizmi često umjeli da pronađu zajednički interes, čak i kada su se javno predstavljali kao zakleti neprijatelji

či nemaju ama baš nikakve veze sa četničkim pokretom, dok su prvobitni akteri tog slogana zakleti neprijatelji te ideologije.

Staviti u istu poruku četnike i časnu cetinjsku pjesmu je suludo i prije svega uvredljivo. I toga su svjesni i u hrvatskoj javnosti. Velika sramota za hrvatske navijače. Poruka koja odbija pruženu ruku pomirenja i svodi čitav narod na etiketu, vraćajući diskurs na kolektivnu krivicu koja je odavno napuštena u savremenom demokratskom svijetu.

Ipak, važno je jasno istaći da ovakav nivo retorike ne odražava zvanične stavove hrvatske države. Hrvatska je, kao i Crna Gora, demokratska i moderna država čije su institucije utemeljene na EU standardima. Ekstremne navijačke grupe nijesu ambasadori svoje zemlje i ne mogu je predstavljati u međunarodnim odnosima. Baš kao što ni Crnu Goru ne predstavljaju pojedinci koji se oglušuju o sportski duh i koriste tribine za vraćanje tema koje, po svim mjerilima, treba da ostanu u udžbenicima istorije. Ustaše i četnici pripadaju prošlosti. To su ideologije koje su u Crnoj Gori i Hrvatskoj, kao i širom Evrope, davno delegitimisane. Ipak, i u Crnoj Gori i u Srbiji, ali i u Hrvatskoj u dijelu javnosti i medija, pa ponekad i politike, pokuša-

vaju se povampiriti i relativizovati obje ideologije, kroz rehabilitaciju pojedinih aktera, zloupotrebu simbola i parole na tribinama. Upravo zato je važno jasno označiti o čemu je riječ svaki put kada se te parole pojave u javnom prostoru. Podsjećanje na istorijske činjenice ne služi podgrijavanju sukoba, već tačnom imenovanju onoga što se čulo tokom utakmice. Fudbal bi morao da bude prostor takmičenja, emocija, nacionalnog ponosa i navijačkog žara, ali ne i retrovizor koji nas vraća u vrijeme podjela, logora i ratnih zločina.

Ova utakmica bi trebalo da bude opomena: nijedno rivalstvo ne vrijedi ako je izgrađeno na mržnji, a nijedna pobjeda nije pobjeda ako se slavi uz ikonografiju poraženih ideologija. Crna Gora i Hrvatska dijele evropsku budućnost, ne ratnu prošlost. O tome bi više trebalo da govore institucije, savezi i društvo, jer je krajnje vrijeme da sa tribina nestanu parole koje pripadaju istorijskom otpadu. Sport to zaslužuje. Navijači to zaslužuju. Region to zaslužuje mnogo više od prozivanja koje smo gledali i slušali pod Goricom.

Na kraju, bezbjednosni sektor je položio veliki ispit u organizaciji cijelog događaja, ali policija još mora da otkrije napadače i razotkrije ko im je dostavio rutu prolaska hrvatskih navijača.

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

D. MALIDŽAN

Hrvatski navijači na stadionu pod Goricom

Predsjednik Saveza udruženja penzionera Crne Gore ukazuje na težak položaj najstarije populacije

Vešović: Troškovi

života drastično porasli, hitno povećati penzije

Neshvatljivo je da Savez nema predstavnika u Socijalnom savjetu, što godinama tražimo, kao i „praznu stolicu“ u Skupštini. U cilju poboljšanja standarda penzionera, predlažemo da Vlada i nadležna ministarstva, u saradnji sa Fondom PIO, zaključe sporazum o uvođenju povlastica za penzionere prilikom kupovine robe – poručuje predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović

PODGORICA - Penzije su male, cijene rastu iz mjeseca u mjesec, a mi ni danas ne znamo kolika je stvarna inflacija - upozorava predsjednik Saveza udruženja penzionera Crne Gore Branko Vešović, poručujući da je povećanje penzija postalo hitna i neodložna obaveza države.

Dok penzioneri pokušavaju da sastave kraj s krajem, iz Saveza naglašavaju da su troškovi života drastično porasli, a primanja najstarijih sugrađana ostala na nivou koji ne može da prati svakodnevne potrebe.

Kao najbrojnija nevladina, nestranačka i humanitarna organizacija u zemlji, Savez udruženja penzionera okuplja 80.983 člana i mrežu od 277 podružnica i 26 opštinskih udruženja, te nastavlja da insistira na sistemskim rješenjima koja bi penzionerima obezbijedila dostojniji i sigurniji život.

- Savez ima skupštinu od 35 članova u koju su zastupljeni svi predstavnici opštinskih udruženja. Savez ima Upravni odbor od 13 članova i osam komisija.

Najveća udruženja su Podgorica, Nikšić, Bijelo Polje i Bar. Savez se finansira od članarine koja iznosi 60 centi - kazao je Vešović i dodao da prihod od članarine iznosi 48.592 eura. Od tog iznosa deset odsto, odnosno 4.859 eura, pripada Savezu.

- Ostalih 87 odsto raspoređuje se opštinskim udruženjima za rad opštinskih i mjesnih organizacija i podružnica, dok se sedam odsto izdvaja za sport i kreativne aktivnosti - kazao je on i naglasio da se iznos članarine nije mijenjao od 2009. godine.

Vešović je dodao da je Upravni odbor Saveza 4. maja 2025. godine donio odluku o povećanju članarine sa 60 centi na jedan euro. Ovaj prijedlog je prethodno usvojen od svih 26 opštinskih udruženja, koja su ga Savezu dostavila u pisanom obliku.

– Odluka je proslijeđena Fondu PIO, ali, nažalost, saglasnost još uvijek nije data, iako je Fond dužan da postupi po toj odluci – rekao je Vešović. Savez penzionera godinama predlaže da se penzije usklađuju s prosječnom platom u državi u odnosu 1:1,65, kao i da se uvede usklađivanje penzija četiri puta godišnje. – Neshvatljivo je da Savez nema predstavnika u Socijalnom savjetu, što godinama tražimo, kao i „praznu stolicu“ u Skupštini – navodi Vešović. U cilju poboljšanja standarda penzionera, Savez predlaže da Vlada i nadležna ministarstva, u saradnji sa Fondom PIO, zaključe sporazum o uvođenju povlastica za penzionere prilikom kupovine robe u svim, ili makar većini, privrednih organizacija. Takođe, predlaže se povećanje penzija zbog značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica.

Poslanici najavili podršku izmjenama Zakona o Razvojnoj

Nakon packi Evropske komisije, odustali prikupljanja depozita platnog prometa

Vešović dodaje da se „ne zna ni kolika je stvarna inflacija“. Savez udruženja penzionera izražava spremnost za konstruktivan rad i saradnju sa svim nevladinim organizacijama koje djeluju u ovoj oblasti, uz poziv da se zajednički angažuju na povećanju penzija i unapređenju svih aktivnosti važnih za penzionere. – Već dva mjeseca sprovodimo intenzivne aktivnosti u vezi s obezbjeđivanjem zimnice. Organizujemo isporuku jagnjećeg mesa i suhomesnatih proizvoda putem mesnih industrija „Goranović“, „Mesopromet“, „Marteks“ i drugih. Penzioneri su jagnjeće meso plaćali, i dalje plaćaju, po cijeni od 8,50 eura po kilogramu, na osam beskamatnih rata, pri čemu dva ministarstva i Fond PIO učestvuju sa 1,50 eura po kilogramu - pojašnjava Vešović.

On naglašava da je isporučivan i drugi dio zimnice, suhomesnati paketi, polutke, te teleće, juneće, svinjsko i drugo meso po ujednačenim cijenama, uz mogućnost plaćanja u deset beskamatnih rata. Do sada je isporučeno 7.089 komada jagnjadi i oko 4.400 paketa suhomesnatih proizvoda, a akcija nabavke jagnjećeg mesa traje do 21. novembra. – Apelujem da se rok poštuje, jer su takvi uslovi definisani ugovorima sa ministarstvima i Fondom PIO. Mesne industrije će isplaćivati dva eura opštinskim udruženjima kao pokriće troškova za vođenje evidencije, distribuciju, telefonske i druge troškove vezane za isporuku zimnice – kazao je Vešović.

Savez je zatražio od Fonda PIO dostavljanje spiska penzionera sa podacima: ime i prezime, mjesto boravka, ID broj, kao i informacijama o plaćanju ili neplaćanju članarine. Ovi podaci su neophodni svim opštinskim udruženjima za obavljanje osnovnih djelatnosti, a Fond ih je u prethodnih deset godina redovno dostavljao, pri čemu su propisi tada bili isti kao i danas.

Savez takođe predlaže da se aktivnosti na stambenoj izgradnji za penzionere nastave kroz saradnju Fonda PIO i nadležnih ministarstava. n. kOvačeviĆ

PODGORICA – Opozicija će, kako su najavili tokom jučerašnje rasprave, glasati za izmjene zakona o Razvojnoj banci Crne Gore (RBCG) i o platnom prometu kojima se briše mogućnost da ova banka uzima depozite i obavlja poslove platnog prometa.

Suštinski, kako su ukazali opozicioni poslanici, došlo se do onoga na šta su i upozoravali prije godinu prilikom izglasavanja zakona. Ove izmjene, kao i zakon o RBCG, predložili su poslanici PES-a. Aktuelni zakon je usvojen iz drugog puta, u oktobru prošle godine, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije (EK). Uzimanje depozita i obavljanje poslova platnog prometa su, osim opozicije, tada problematizovali i iz Centralne banke Crne Gore (CBCG), a iz istog razloga ga je na ponovno glasanje vratio i predsjednik Jakov Milatović. Prema riječima Miloša Pižurice (PES), takvim odredbama su pokušali da izgrade finansijski mehanizam koji bi imao snagu da povuče razvojne procese u trenutku kada je to privredi bilo potrebno. Tvrdi da takva praksa nije izmišljena, već da je postojala u pojedinim evropskim zemljama, koja je uspostavljena u vrijeme kada evropski regulatorni okvir nije bilo ovoliko striktan.

Očekivanja ek

- Postojala je racionalna ambicija da se Crna Gora može uklopiti u sličan koncept, međutim u razgovorima sa EK je postalo jasno da takvi izuzeci nijesu primjenjivi za državu kandidata – kazao je Pižurica. Naglašava da ne odustaju od ideje RBCG već jednog poslovnog segmenta koji nije moguće uskladiti sa očekivanjima EK. Nikola Milović (DPS) je podsjetio da su prilikom usvajanja zakona molili da to ne rade, problematizujući što nije bilo javne rasprave. Naglasio je da nijesu protiv formiranja RBCG, već načina na koji je to bilo urađeno.

- A vi ste nas optužili da kočimo evropski put i onda ste ušli u sukob sa CBCG zbog mišljenja da planirani segmenti nijesu usklađeni, pa zbog toga nijeste htjeli da glasate za vi-

Ove izmjene, kao i zakon o RBCG, predložili su poslanici PES-a. Aktuelni zakon je usvojen iz drugog puta, u oktobru prošle godine, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije. Uzimanje depozita i obavljanje poslova platnog prometa su, osim opozicije, tada problematizovali i iz Centralne banke Crne Gore, a iz istog razloga ga je na ponovno glasanje vratio i predsjednik Jakov Milatović

ceguvernere. Vaša brzina i potreba da se što prije riješe neke stvari stvaraju ogromne komplikacije koje kasnije moramo da ispravljamo u Skupštini i koje morate da objašnjavate našim evropskim partnerima – kazao je Milović pozivajući većinu na dijalog prilikom usvajanja budućih sistemskih zakona.

Boris Mugoša (SD) je bio skeptičan da su poslanici PES-a zaista autori inicijalnog zakona, dodajući da se nikad nije desilo da poslanici predlože zakon sa preko 80 članova.

- Kazao sam da Vlada ne može da ima svoju banku koja je van sistema kontrole CBCG. Posebno zabrinjava što je Ministarstvo finansija, odnosno Vlada dala pozitivno mišljenje. Predsjednik Milatović je vratio zakon na ponovno gla-

sanje, a i EK je tada upozoravala da se vodi računa o tome, međutim ponovo je izglasan –kazao je Mugoša. Podršku ovim zakonima najavio je i Bogdan Božović (SNP), navodeći da se RBCG time usmjerava tamo gdje je najvažnije, ka razvoju, investicijama i napretku. Velimir Đoković (NSD) je kazao da se ova korekcija zakona može smatrati samo doprinosom rješavanju određenih dobrih rješenja, ocjenjujući da je mnogo više izgubljeno u ranijem periodu nečinjenjem.

energetski sektOr Izvještaji o stanju u energetskom sektoru za 2023. i 2024. godinu koji je prezentovao predsjednik odbora Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (REGAGEN) Veljko

Sa jučerašnje sjednice skupština crne gore / m. matković

Branko Vešović

Evropske

od depozita i

Vasiljević izazvali su raspravu o političkom zapošljavanju u ovom sektoru. Vasiljević je naglasio da je na toj poziciji od maja ove godine, te da se izvještaji odnose na mandate ranijih odbora. Đoković (NSD) je ocijenio da je razvoj energetskog sektora doprinio smanjenju nezaposlenosti, posebno u Nikšiću, navodeći da je na evidenciji Biroa rada na kraju 2021. godine bilo 6.350 nezaposlenih, a da ih je trenutno 2.475.

Sonja Popović (DPS) je ocijenila da je na snazi ne partijsko, već porodično zapošljavanje, dok je bivši čelnik Rudnika uglja Milan Lekić (NSD) kazao da to opozicija potencira, ali da mu nije jasno zašto se od toga bježi. - Naravno da funkcioneri dolaze po partijskoj liniji, jer bi ta stranka trebalo da bude odgovorna za rezultate. Kako bismo mi danas mogli da branimo neke rezultate od 2020. od kad smo preuzeli vlast ako ne bi postavili naše ljude od povjerenja, koji će snositi ne samo zadovoljstvo što su izabrani na funkcije, nego i odgovornost. Bilo bi sramota smjenjivati čistačice i radnike nekih tamo funkcija, to ne treba raditi – smatra Lekić dodajući da je DPS držala broj radnika na 760, koliko je zatekao, jer su planirali da gase TE Pljevlja, a da je tokom njegovog manda-

Naravno da funkcioneri dolaze po partijskoj liniji, jer bi ta stranka trebalo da bude odgovorna za rezultate. Kako bismo mi danas mogli da branimo neke rezultate od 2020. od kad smo preuzeli vlast ako ne bi postavili naše ljude od povjerenja, koji će snositi ne samo zadovoljstvo što su izabrani na funkcije, nego i odgovornost. Bilo bi sramota smjenjivati čistačice i radnike nekih tamo funkcija, to ne treba raditi – smatra bivši čelnik Rudnika uglja Milan Lekić (NSD)

ta usvojena sistematizacija sa 1.300 radnika. Dritan Abazović (URA) je kazao da je EPCG imala istorijski rezultat u vrijeme njegovog premijerskog mandata, kada je profit bio 52 miliona u 2023. godini. Godinu kasnije profit je, kako tvrdi Abazović, bio fingiran na deset miliona, dok će ove godine EPCG imati gubitak od sto miliona eura. Tvrdi i da se nespremno ušlo u rekonstrukciju TE Pljevlja izražavajući sumnju da će od 1. decembra biti vraćena u pogon.

- Iako je rečeno da će početi 15. novembra, odloženo je za 1. decembar, ali da vidim koji će nadzor potpisati da i tada počne. Dobili su dopis prije dva dana gdje se govori o rizicima, ali ne bih da unosim paniku –kazao je Abazović. Vasiljević je kazao da EPCG nema regulisanu djelatnost, već poslovnu politiku i odgovornost. Dodao je da četrdeset godina nije bilo ulaganja u energetski sistem, te da je 2023. godine bila povoljna hidrološka situacija, a da je u finansijski izvještaj ušla i imovina tada kupljene Željezare.

RekonstRukcija te Bivši direktor EPCG Nikola Rovčanin (EPCG) je kazao da neće biti kašnjenja sa početkom rada TE Pljevlja, kritikujući prethodnu vlast što taj posao nije uradila dok je situacija na tržištu bila povoljnija. - Bili smo prinuđeni da se rekonstrukcija radi u najizazovnijem trenutku kad se mora uvoziti velika količina struje. Biće napada na energetski sektor oko minusa da je to zbog nesposobnosti i zapošljavanja, ali je to objektivni razlog kad TE ne radi sedam i po mjeseci – kazao je Rovčanin. On je dodao da to pokazuje šta bi se desilo da se TE zatvori, ukazujući da je moramo čuvati što duže. Juče je završena rasprava i o izvještajima Agencije za audiovizuelne medijske uslove, Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Komisije za tržište kapitala o kojima će se poslanici naknadno izjasniti. M. LekoViĆ

Elektroprivreda očekuje da EU odloži primjenu dodatnih nameta na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU

U ovom trenutku nema

najave da će poskupiti struja

PODGORICA – Iako od 1. januara 2026. godine Evropska unija (EU) predviđa početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida (tzv. CBAM) kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU, iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za Pobjedu kažu da postoji mogućnost da dođe do odložene primjene.

Dodatno preciziranje načina primjene CBAM mehanizma, rokove početka pune primjene moguće izuzetke ili prelazne periode, u Elektroprivredi očekuju krajem godine nakon zasijedanja Ministarskog savjeta Energetske zajednice na kojem će biti razmatrani dalji koraci i mogući prelazni aranžmani.

odLaganje

- Postoji mogućnost da će, u okviru procesa usklađivanja zemalja Energetske zajednice, biti razmatrani zahtjevi za odlaganje primjene od jedne godine, što je inicijativa o kojoj je Evropska mreža operatora prenosnih sistema električne energije već govorila, uz uslov da zemlje regiona postepeno uvode sopstvene sisteme trgovanja emisijama (ETS) –navode iz EPCG. Ukazuju da je riječ o mehanizmu koji je dio šire evropske politike usmjerene na dekarbonizaciju i uvođenje jedinstvene cijene emisija u okviru evropskog tržišta. Trenutno, kako navode, EPCG kao operater postrojenja Termoelektrane Pljevlja, plaća 24 eura po toni emitovanog CO₂ za onaj dio emisija za koji nijesu dodijeljene besplatne dozvole. Prema važećim pravilima, od 2026. godine predviđa se ukidanje besplatnih dozvola, čime bi se navedeni trošak odnosio na svaku tonu ostvarene emisije. - U praksi to znači da će svaka količina električne energije izvezena iz Crne Gore u EU biti predmet obračuna kroz CBAM, odnosno da će prodaj-

Dodatno preciziranje načina primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida (tzv. CBAM) kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja, rokove početka pune primjene, moguće izuzetke ili prelazne periode, u Elektroprivredi očekuju krajem godine nakon zasijedanja Ministarskog savjeta Energetske zajednice na kojem će biti razmatrani dalji koraci i mogući prelazni aranžmani

na cijena te energije biti umanjena za iznos koji odgovara vrijednosti emisija CO₂ po proizvedenom megavat-satu – kažu iz EPCG.

Iz nevladine organizacije Ekotim su ranije ukazivali da bi to moglo uticati na rast cijena struje prema krajnjim potrošačima u Crnoj Gori, imajući u vidu da proizvodnja struje iz uglja čini značajan dio crnogorske proizvodnje.

- EPCG više neće moći prodavati električnu energiju po istoj cijeni kao do sada, jer će EU tržište sada zahtijevati da uvezena roba uključi i cijenu ugljenika – navela je ranije koordinatorka programa za klimu i energiju u Eko-timu Diana Milev-Čavor

Iz EPCG ukazuju da je trenutno cijena emisije CO₂ na

U trci za direktora EPCG Dragaš, Šljukić i Bojanić

Na javni konkurs koji je EPCG raspisala za poziciju izvršnog direktora prijavila su se tri kandidata, potvrđeno je Portalu RTCG. To su Zdravko Dragaš, Zoran Šljukić i Mladen Bojanić Šljukić je inženjer i godinama je zaposlen u EPCG. Dragaš je elektroinženjer i član

Inženjerske komore Crne

Gore. Bojanić je bivši poslanik i ministar. Konkurs za izbor novog izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore raspisan je nakon što je Odbor direktora smijenio Ivana Bulatovića prije isteka njegovog četvorogodišnjeg mandata. Kandidati su uz prijavu i dokumentaciju bili dužni

evropskom ETS tržištu oko

80 eura po toni.

- U tom smislu, u narednim mjesecima se očekuju dodatni razgovori i usaglašavanja na nivou Energetske zajednice i Evropske komisije, kako bi se definisao tempo i model prilagođavanja zemalja koje nijesu članice EU – kazali su iz EPCG

cijena eneRgije

Na pitanje Pobjede da li će zbog uvođenja CBAM-a u Crnoj Gori poskupiti struja, iz EPCG navode da u ovom trenutku za to nema najava.

- Podsjećamo na činjenicu da EPCG odluku o cijenama aktivne energije može da donese u bilo kom trenutku u toku godine, jer odluka nije vezana ni za jedan konkretan datum.

da dostave i program i plan rada i razvoja EPCG-a za mandatni period. Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ranije je istakao da je u smjeni direktora Ivana Bulatovića sve urađeno po zakonu. On je podržao njegovu smjenu, iako je smatrao da je radio dobro, jer je većina članova bila za promjene, a i kako bi se ostvarilo što veće jedinstvo u Odboru što je bitno za funkcionisanje tog sistema.

Jedina obaveza je da petnaest dana prije promjene cijene o tome obavijesti javnost. Naime, od 1. januara 2023. godine EPCG ima pravo da donosi odluke o promjenama cijene električne energije u skladu sa kretanjima na tržištu i rezultatima poslovanja, ali prilikom donošenja odluka EPCG uvijek uzima u obzir i druge mnogobrojne faktore, kako bi u finalnom procijenili da li je odluka dobra za nas i naše kupce. U ovom trenutku, ne postoje najave koje bi upućivale na promjenu tog tipa. Ukoliko ih bude, razumije se da ćemo blagovremeno informisati javnost i naše kupce – kazali su iz EPCG. Milev-Čavor je ranije ukazala da trenutno izvoz električne energije u strukturi ukupnog izvoza Crne Gore čini 35 odsto. - Dakle, izvoz električne energije nije samo pitanje energetskog sektora, već ima širok društveni i ekonomski značaj. CBAM nije iznenađenje, najavljen je prije više godina. Ipak, Crna Gora do sad nije preduzela ključne korake potrebne za smanjenje negativnog uticaja na izvoz električne energije – smatra Milev-Čavor.

Navodi i da će indirektno biti smanjeni prihodi od izvoza, jer će kupci u EU tražiti niže cijene kako bi pokrili dodatne troškove. M. LekoViĆ

Termoelektrana Pljevlja

Najavljena radikalizacija protesta na Kruševom ždrijelu, građani još ne otkrivaju što će preduzeti

Pejović: Spajić je najveće razočaranje, nije lider već

bježi od odgovornosti

CETINJE – Gotovo jedanaest mjeseci građani Cetinja na Kruševom ždrijelu sprovode trosatne blokade magistralnog puta Cetinje – Podgorica, protestujući zbog, kako navode, potpunog izostanka reakcije nadležnih institucija nakon dva masovna zločina koja su u posljednje dvije i po godine potresla prijestonicu, odnijela živote 23 osobe – među njima četvoro djece.

Najavljena je i radikalizacija tog protesta, ali način na koji će se to dogoditi još nije definisan. Konkretni modaliteti nijesu saopšteni - da li će blokade biti produžene, pooštrene ili organizovane u drugačijem režimu ili nešto drugo.

Vesna Pejović, majka i baka koja je u Medovini 12. avgusta 2022. izgubila kćerku Natašu i unuke Mašana i Marka Martinovića, juče se obratila javnosti porukom da je „njeno strpljenje iscrpljeno“ i da je upravo država ta koja snosi punu odgovornost za blokade. Pejović je posebno istakla da je premijer Milojko Spajić, od kojeg je očekivala brzu i odluč-

nu reakciju, za nju postao najveće lično razočaranje. - Primio me, rekao svoje, obećao… i nestao. To nije ni liderstvo ni odgovornost, to je bijeg. I neka to čuje cijela država - kazala je Pejović.

Kazala je da je to čovjek koji bi morao biti prvi da reaguje, prvi da pokaže brigu, da se bori za istinu. Primio me, rekao svoje, obećao… i zatim nestao. - Nakon svega izrečenog i obećanog, ne preostaje mi ništa drugo, zajedno sa ljudima od kojih imam podršku u svojim zahtjevima, osim da javno najavimo radikalniji pristup našem protestu na Kruševom ždrijelu - kazala je Vesna Pejović.

Tri godine ćuTnje Pejović kaže da više od tri godine pokušava da dođe do istine i odgovornosti za ubistva njenih najmilijih, ali da je naišla samo na zid ćutanja.

- Država me nije samo napustila, nego me je i ponizila i izdala. Nijedna vrata na koja sam pokucala nijesu bila vrata pravde, već vrata obmane - poručila je ona, ističući da ne traži ništa što joj ne pripada, već

samo odgovornost onih koji su bili dužni da spriječe tragediju – kako masakr u Medovini 2022, tako i onaj na Cetinju 1. januara ove godine.

Prema njenim riječima, institucije su prema njoj nastupile kao prema teretu, a ne kao prema majci koja traži pravdu za ubijenu djecu.

Pejović naglašava da ljudi koji svakodnevno stoje na Kruševom ždrijelu ne protestuju samo zbog nje, već zbog svih žrtava oba masakra.

- To su ljudi koji vide nepravdu, koji ne pristaju na ćutanje i koji imaju hrabrosti da

se suprotstave sistemu koji godinama ćuti, a posljednju godinu i ignoriše. Oni nijesu ničiji, nijesu izmanipulisani, oni su savjest ovog naroda –poručila je.

Dodala je da je njihova podrška dokaz da se istina ne može ugušiti „ma koliko vlast pokušavala da je potisne“.

Trenutno, blokade traju svakog dana od 17.26 do 20.26, kao simboličan čin otpora i zahtjev da se institucije ozbiljno pozabave odgovornošću za izostanak djelovanja prije i poslije oba zločina. U snažnoj emotivnoj poruci

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija zadovoljno realizovanim projektima

Uložili 30 miliona

Pejović ističe da neće odustati bez obzira na pritiske, ignorisanje ili pokušaje da se protesti predstave kao politički motivisani.

- Slomili ste mi đecu, ali mene nijeste. Istinu ću tražiti dok dišem. Oni koji misle da me mogu prevariti, zastrašiti ili ućutkati, neka znaju da im to neće proći – poručila je ona. Građani okupljeni na Kruševom ždrijelu najavili su da će narednih dana detaljnije informisati javnost o načinu radikalizacije protesta.

ZahTjevi porodica

23 žrT ve dva Zločina

Vuk Borilović je 12. avgusta 2022. ubio dva dječaka, braću Marka (7) i Mašana (11) i njihovu majku Natašu Martinović (35). Nastavio je krvavi pohod u kome su ubijeni Rajko Drecun (56) i njegovi roditelji Danica (74) i Dimitrije (81 ), pa rođene sestre Aleksandra (52) i Danijela Radunović (51), te Goran Đurišić (54) i Milan Mitrović (37).

Smrtno je ranio i Dejana Kokotovića koji je kasnije preminuo u bolnici.

Ranjeno je šest ljudi - Filip Đurković, Aleksandra Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić i policajac Ljubiša Maksimović

Aco Martinović je 1. januara 2025. ubio Branislava Mudrešu, Radivoja Markovića, Miloša Martinovića, Mirka Vuletića, Joša Otaševića i Marka Martinovića. Ubio je Radmilu i Radovana Martinovića, zatim i dva dječaka braću Vukana (8) i Jovana Vuletića (13). Ubio je i sestru Zoricu Vuletić i Draganu Drašković Zbog ovih žrtava, sa Kruševog ždrijela mjesecima upućuju iste zahtjeve, od kojih je ispunjen jedan, a to je da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države i predsjednik Vlade.

Traže političku odgovornost ministra unutrašnjih poslova odnosno njihovu smjenu, čime bi premijer jasno pokazao da su životi 23 crnogorska građanina vredniji od „političke odgovornosti“. Jedan od zahtjeva je i hitna smjena Gorana Jokića, za kog smatraju da je direktno odgovoran za neprofesionalno i neuspješno postupanje policije, posebno u slučaju tragedije u Medovini 2022. godine. Traže i usvajanje, uz prethodnu saradnju sa stručnim asocijacijama i istaknutim pravnicima, „Markovog i Mašanovog zakona“ kako bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. Zahtijevaju i efikasniji rad tužilaštva u procesuiranju odgovornih i sudova u vezi sa pokrenutim postupcima. j. ĐuKanović-peTrović

PODGORICA – Ulaganjem više od 30 miliona eura obuhvaćena je sveobuhvatna rekonstrukcija i adaptacija 24 školska objekta širom Crne Gore – od Cetinja i Bara, do Bijelog Polja i Berana, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Kako su obrazložili iz resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić- Stojanović, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, uz snažnu podršku međunarodnih partnera poput Evropske investicione banke (EIB), Njemačke razvojne banke (KfW) i Ambasade SAD, sprovelo je tokom 2025. godine jedan od najintenzivnijih investicionih ciklusa u obrazovnoj infrastrukturi.

- Ulaganjem od preko 30 miliona eura, cilj je bio obezbijediti sigurnije, modernije i podsticajnije okruženje neophodno za kvalitetan nastavni proces – kazali su oni.

radovi

Ove rekonstrukcije i adaptacije podrazumijevaju: sanaciju krovnog pokrivača, sanaciju fasade, zamjenu fasadne bravarije i kompletnu unutrašnju adaptaciju objekta (zamjena podova, plafona i sanacija zidova, zamjenu stolarije, adaptaciju toaleta, zamjenu elektro i hidrotehničkih instalacija). Projekti su, kako dodaju, fokusirani na energetsku efikasnost, sanaciju dotrajalih krovova i fasada, te kompletnu unutrašnju adaptaciju, uključujući toalete i instalacije.

- Nastavni proces je pažljivo organizovan, uglavnom tokom raspusta, kako bi se djeci obezbijedio nesmetan i bezbjedan povratak u potpuno obnovljene objekte – istakli su iz Ministarstva.

Zbog kompleksnosti zadatka, kako su dodali, najizazovnija je bila rekonstrukcija JU Srednja elektro-ekonomska Bijelo Polje, ali su i izvođač i nadzor u potpunosti odgovorili zadatku.

reKonsTruisane

šKole

U okviru projekta sa Ministarstvom energetike i rudarstva i KfW bankom ,,Promocija energetske efikasnosti u javnim zgradama“ u toku 2025. godine je završena rekonstrukcija Gimanzije i Srednje

likovne škole „Petar Lubarda“ na Cetinju, OŠ „Lovćenski i partizanski odred“ na Cetinju, OŠ „Srbija“ u Baru, OŠ „Jugoslavija“ u Baru, a započeti su radovi i u OŠ „Vuk Karadžić“ u Beranama, OŠ „Vladislav Ribnikar“ u Bijelom Polju, OŠ „Risto Ratković“ u Bijelom Polju ukupne vrijednosti oko 20.000.000 sa PDV-om. Kroz projekat sa Evropskom Investicionom bankom (EIB), završena je rekonstrukcija devet škola: JU SSŠ Berane, JU SSŠ „Vukadin Vukadinović“ Berane, JU Srednja elektro-ekonomska škola Bijelo Polje, JU SMŠ „Bećo Bašić“ Plav, JU SSŠ Rožaje, JU SMŠ „Danilo Kiš“ Budva, JU SSŠ Cetinje, JU ŠSVSO ,,Sergije Stanic“ i JU SSŠ Bar, a vrijednost izvedenih radova je iznosila 7.500.000 eura bez PDV-a. U saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, Američka ambasada svake godine obezbijedi sredstva u iznosu od oko milion eura kroz donaciju, za rekonstrukciju objekata u obrazovanju, a u toku 2025. godine završena je sveobuhvatna rekonstrukcija objekta OŠ „Miroslav Đurović“, Rožaje kao i adaptacija vaspitne jedinice ,,Pčelica“

u okviru JPU ,,Dragana Kovačević“ Nikšić.

Kada su u pitanju adaptacije školskih objekata, završena je adaptacija objekta JU OŠ „Janko Mićunović“ Nikšić, rekonstrukcija objekta JU OŠ „Dobrislav Đedo Perunović“ Nikšić, rekonstrukcija objekta JU OŠ „Jovan Tomašević“ Virpazar, adaptacija novog objekta za potrebe proširenja JU OŠ „Štampar Makarije“ Podgorica, rekonstrukcija školskog objekta JU OŠ ,,Radomir Mitrović“ - područno odjeljenje u Donjim Lugama, Berane, adaptacija objekta i zamjena stolarije na objektu JU UŠMB ,,Vasa Pavić“ Podgorica. Pored pomenutih sveobuhvatnih rekonstrukcija, u toku 2025. godine završeni su i radovi na adaptaciji sistema grijanja u JU Srednja ekonomska škola ,,Mirko Vešović“, adaptaciji sistema grijanja u JU OŠ „Polica“, Berane, adaptaciji sistema grijanja u JU OŠ „Milun Ivanović“ Rožaje, adaptaciji centralnog grijanja u JU Srednja stručna škola Rožaje, adaptaciji grijanja u školi ,,Mojsije Stevanović“ Manastir Morača, Kolašin, adaptaciji i uvođenju sistema centralnog grijanja u JU OŠ ,,Bratstvo jedinstvo“ Pljevlja, adaptaciji elektro instalacija na objektu JU OŠ ,,Savo Kažić“ Barutana, sanaciji dijela fasade i adaptaciji grijanja na objektu Srednje Ekonomske škole ,,Mirko Vešović“ Podgorica, adaptaciji toaleta u OŠ „Marko Miljanov“ Podgorica, rekonstrukciji krova objekta JU OŠ ,,Ivo Visin“, Kotor, adaptaciji školskog objekta JU OŠ ,,Šćepan Đukić“ Lijeva Rijeka, adaptaciji grijanja u OŠ „Blažo Mraković“ Danilovgrad i OŠ „Niko Maraš“ Zeta, adaptaciji krova OŠ „Milić Keljanović“ Konjuhe, Andrijevica, adaptaciji toaleta u OŠ ,,Dušan Obradović“ Žabljak, rekonstrukciji krovne konstrukcije OŠ ,,Meksiko“ Bar, adaptaciji PO Crnča JU OŠ ,,Rifat Burdžović Tršo“ Bijelo Polje, rekonstrukciji krova Gimnazije ,,Panto Mališić“ Berane kao i adaptaciji toaleta u OŠ ,,Dušan Obradović“ Žabljak. Takođe, u toku su radovi na adaptaciji objekta OŠ ,,Vladimir Rolović“ Pljevlja i adaptaciji objekta PO Borovica OŠ ,,Mihailo Žugić“ Pljevlja. Rekonstrukcije i adaptacije školskih objekata finansirane su iz tekućeg i kapitalnog budžeta Crne Gore. n. Đ.

Vesna Pejović

Govor mržnje na tribinama i odsustvo reakcije nadležnih zabrinjavaju, oštre reakcije na šovinizam, pohvale za crnogorske navijače

Ćutanje države pojačava huk nacionalističkih pokliča

PODGORICA – Tribine fudbalskog stadiona su preksinoć ko zna koji put postale pozornica za raspirivanje nacionalne mržnje. Ovoga puta to su učinili gostujući navijači iz Hrvatske koji su uzvikivali „Ubij Srbina“, dok su ih pripadnici policije „čuvali“, a niko od nadležnih nije reagovao na te pokliče, kao ni na „Za dom spremni“, izraz koji korijene vuče iz vremena NDH.

Ko zna koji put se ulicama Podgorice uzvikivalo i prijetilo smrću nekom narodu – i to sve dok je policija pazila na javni red i mir. Slična stvar se dogodila i kada su zabjelske „građanske“ patrole tjerale Turke po Podgorici i uzvikivale „Ubij Turčina“. Policajci su ih pratili i nijesu reagovali niti upozoravali. Održan je i protest ispred Vlade na kome, doduše, nijesu vikali „Ubij Turčina“, ali jesu „Turci napolje“, i tada je policija samo „čuvala“ javni red i mir. Kako se nakon ovoga nije ništa dogodilo, kao ni poslije pokliča „Nož, žica, Podgorica“ nikšićkih navijača, tako su i gosti iz Hrvatske sinoć imali punu slobodu da izraze sva svoja uvjerenja i stavove, bez ikakvih posljedica u demokratskoj Crnoj Gori. Ipak, crnogorsku policiju treba pohvaliti jer do incidenata u gradu nije došlo, a redakcija Pobjede je svjedočila da su satima stajali na kiši. Crnogorski navijači su, s druge strane, na „Ubij Srbina“ odgovorili „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“ te otvorili prozor nade da se fudbalski spektakl ne mora nužno pretvarati u nacionalističko orgijanje, već u čas istorije. Crnogorski navijači su, s druge strane, aplaudirali himni gostujućeg tima, pokazujući poštovanje protivniku, i aplauzom pozdravili svjetske zvijezde hrvatske reprezentacije. Zbog skandiranja navijača iz Hrvatske, juče su stigle brojne osude zbog izrečenog govora mržnje.

Premijer Milojko Spajić osudio je skandiranje grupe hrvatskih navijača koje je, kako je kazao, bacilo sjenku na sinoćnji fudbalski spektakl u Podgorici.

– Ovakvi incidenti nas opominju da pogrešne ideologije u regionu nikada ne miruju te da javni prostor moramo aktivno i odlučno štititi od neprimjerenih poruka netrpeljivosti koje šalju neodgovorni pojedinci. S druge strane, ponosan sam na naše navijače koji su apla-

Nacionalistički povici hrvatskih navijača tokom utakmice ponovo su otvorili pitanje tolerisanja govora mržnje, dok je izostanak reakcije nadležnih izazvao oštre osude institucija, civilnog sektora i građana. Istovremeno, ponašanje

crnogorskih navijača i njihovo poštovanje gostujućeg tima prepoznati su kao pozitivan primjer u atmosferi punoj tenzija

uzom pozdravili hrvatsku himnu i reprezentativce – napisao je Spajić na Iksu.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić se juče nije oglasio nakon skandiranja hrvatskih navijača, a to nije učinio ni predsjednik Jakov Milatović

I pohvale…

Savjet za građansku kontrolu rada policije pohvalio je sve policijske službenike koji su učestvovali u bezbjednosnom nadzoru fudbalske utakmice između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske.

– Uspješno obezbjeđenje visokorizičnog sportskog događaja, osiguranje stabilnog javnog reda i mira i pružanje pune bezbjednosti svakom navijaču gostujuće reprezentacije, kako prije, tokom, tako i nakon utakmice, zaslužuju da se javno pohvale kompletan policijski servis i rukovodstvo Uprave policije – piše u njihovom saopštenju. Savjet za građansku kontrolu rada policije, koji u ime javnosti prati i nadzire rad crnogorske policije, prepoznao je i pohvalio dostojanstveno i istinski sportsko ponašanje navijača reprezentacije Crne Gore i zahvalio im što su bili pravi domaćini i ambasadori savremene i evropske Crne Gore, koja snažno počiva na

antifašističkim vrijednostima. Ovaj savjet je dao preporuku da se, na osnovu dokumentovanja kompletnog sportskog događaja i u koordinaciji sa nadležnim državnim tužilaštvom, pristupi krivičnopravnom progonu i procesuiranju svih onih navijača koji su se odlučili da u glavnom gradu Crne Gore podstiču na mržnju i nasilje.

Pobjeda očekuje odgovore od Višeg državnog tužilaštva na set pitanja povodom jučerašnjeg skandiranja i iskazanog govora mržnje, i to ne samo na tribinama, već i u podgoričkom lokalu blizu stadiona.

I „navIjanje“ I napad neprIhvatljIvI

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore osuđuje rasističko i drugo uvredljivo i nacionalistički intonirano skandiranje dijela navijača fudbalske reprezentacije Hrvatske, jer ovakvi incidenti ugrožavaju vrijednosti sporta, tolerancije i demokratije u širem smislu.

– Sportski događaji imaju potencijal da spajaju ljude, da podstiču međusobno razumijevanje i saradnju. Zato je odgovornost svih aktera – organizatora utakmica, sportskih saveza, državnih organa, medija i samih navijača – da

zajednički rade na stvaranju okruženja u kome se ljudsko dostojanstvo poštuje, a različitosti uvažavaju – kazao je ombudsman.

Podsjeća da to nije ni stvar izbora, već i standard Savjeta Evrope, koji proizilazi iz Preporuke Evropske komisije za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o opštoj politici br. 12 o borbi protiv rasizma i rasne diskriminacije u oblasti sporta (decembar 2008). ECRI definiše rasizam kao „vjerovanje da neka osnova kao što je rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, nacionalnost ili nacionalno ili etničko porijeklo opravdava prezir prema licu ili grupi lica ili pojam superiornosti jednog lica ili grupe lica“. ECRI je primijetio da se rasizam i rasna diskriminacija u sportu ispoljavaju u mnoštvu različitih oblika, a da šira javnost obično saznaje samo za najgrublje oblike rasnog zlostavljanja u najpopularnijim sportskim disciplinama. Rasističko ponašanje koje treba da se zabrani obuhvata rasističke uvrede i pjevanje, vijorenje rasističkih transparenata i simbola i nošenje, rasturanje i prodaju rasističkih, antisemitskih i diskriminatorskih transparenata, simbola, zastava, letaka ili slika.

Ombudsman je istakao da je neprihvatljiva i negativna poruka poslata i napadom na kombi gostujućih navijača pri njihovom dolasku u Crnu Goru i komentarima pojedinaca na društvenim mrežama, što je takođe ružna strana pozadine sportskog događaja koji je izazvao veliku pažnju javnosti. – Sa druge strane, dijelimo pozitivan stav prema načinu na koji je publika bodrila reprezentaciju Crne Gore tokom meča, iskazujući istovremeno i respekt prema gostima, što su istakli i sami predstavnici hrvatske reprezentacije –kazao je Zaštitnik.

Pozvao je nadležne institucije i sportske organizacije da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, preduzmu odgovarajuće mjere protiv pojedinaca ili grupa koje šire mržnju i podstiču nasilje, kao i da nastave razvijati mehanizme prevencije diskriminacije i promocije tolerancije na sportskim terenima, koji treba da budu prostor okupljanja, zajedništva i međusobnog poštovanja, bez obzira na nacionalne ili druge razlike.

FašIzam je dIjagnoza

Centar za građansko obrazovanje (CGO) najoštrije osuđuje govor mržnje dijela hr-

vatskih navijača na sinoćnjem meču Crna Gora – Hrvatska, koji su, u jednom trenutku, uzvikivali: „Ubij, ubij Srbina“ i ustaški pozdrav „Za dom spremni“.

– Ovakvo ponašanje narušava odnose među prvim susjedima i mora biti sankcionisano od strane UEFA i FIFA – istakli su iz CGO.

Pohvalili su rad Uprave policije koja je osigurala visok nivo bezbjednosti na sam dan utakmice, kao i navijače Crne Gore koji su jasno osudili svaki ekstremizam i govor mržnje tokom utakmice uz povike „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Ipak, iz CGO su skrenuli pažnju i na selektivnu reakciju vlasti: osudili su ponašanje hrvatskih navijača, ali su prećutali napad na vozilo hrvatskih navijača dan ranije. – Dosljedna osuda nasilja i govora mržnje je ključ za zdrav društveni ambijent – poručili su iz CGO.

A da nijedno „Ubij Srbina“ i „Ustaški se barjak vije“ ne smije biti prećutano, poručili su juče Antifašisti Cetinja. – Dok su crnogorski navijači sinoć pokazali kako se bodri svoj tim, sa suprotne tribine su dopirali urlici koji pripadaju najmračnijim stranicama istorije: „Ubij Srbina“, „Za dom spremni“ i „Ustaški se barjak vije“. To nije bila provokacija, već fašističko ludilo – saopštili su oni.

Ističu da je sramotno ponašanje dijela hrvatskih navijača postalo već prepoznatljiv regionalni obrazac, posljedica politike koja godinama toleriše i normalizuje ustašku simboliku.

– Ovoga puta jasno poručujemo da nijedno „Ubij Srbina“ i „Ustaški se barjak vije“ ne smije biti prećutano. Nijedno „Za dom spremni“ ne smije biti normalizovano kao nečija tradicija ili navijački običaj. Zato očekujemo jasnu osudu svih, bez relativizacije i biranja riječi. Jer ovo nije bio „incident“, već fašistički ispad –ističu Antifašisti Cetinja. Poručili su da Crna Gora sinoć nije odgovorila fašizmom. – I to je važno. A skandiranje koje se čulo sa domaće tribine: „Ustaše, četnici, zajedno ste bježali“ je istorijska činjenica. Bježali su zajedno 1945. godine pod okriljem nacista, pred nadolazećom slobodom i pobjedom nad fašizmom. To nije odgovor na mržnju. To je istorijska dijagnoza – kazali su oni i dodali: Smrt fašizmu – sloboda narodu! j. martInovIĆ

Čeka se država da utiša i kazni fašizam

Službenici Pošte Crne Gore prijavili policiji da je u pošiljci koja je stigla iz SAD pronađena droga

Iz Amerike stiglo

skoro dva kilograma marihuane

PODGORICA - Nesvakidašnji slučaj dogodio se juče u Podgorici kada su službenici Pošte Crne Gore prijavili policiji da je u pošiljci koja je stigla iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pronađeno 1,8 kilograma marihuane.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, pošiljka je bila adresirana na Zećanina B. K. (25), protiv kojeg je odmah podnijeta krivična prijava, dok je o d ogađaju obaviješteno Više državno tužilaštvo.

B. K. se sumnjiči da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. - Naime, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica

o baviješteni su od Carinske ispostave Pošte Crne Gore da je pošiljka upućena iz Sjedinjenih Američkih Država na i me B. K. iz Zete, kontrolisana od carinskog inspektora, k ada je utvrđeno da se u pošiljci nalaze tri pvc pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana ukupne mase 1,8 kilograma, navodi se u saopštenju policije. Nakon toga je, po nalogu postupajućeg tužioca, policija pretresla stan Zećanina te pronašla doboš za skladištenje municije, drobilicu sa tragovima marihuane, kao i manju količinu ove droge. Pored toga, od B. K. je oduzet telefon, a istražitelji sumnjaju da je droga iz Amerike bila namijenjena uličnoj prodaji. J. R.

NAKON 13 GODINA PRAVNE NEIZVJESNOSTI: Vrhovni sud uvažio zahtjev Vratnica zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku

Za sedmoro članova familije po 2.000 eura na ime naknade nematerijalne

PODGORICA - Vrhovni

sud Crne Gore uvažio je zahtjev sedam članova porodice Vratnica iz Podgorice, utvrdivši da je država prekršila njihovo pravo na suđenje u razumnom roku u postupku povraćaja imovine koji traje još od 2004. godine.

- Sud je zaključio da su upravni organi dugotrajnim i neefikasnim postupanjem prouzrokovali višegodišnju n eizvjesnost i štetu tužiocima. Tužbu je podnijelo sedam članova ove porodice, pravni nasljednici imovine koja je n jihovom porodičnom prethodniku oduzeta 1952. godine eksproprijacijom. Vrhovni sud je utvrdio da je do povrede prava na suđenje u razumnom roku došlo zbog neefikasnog postupanja upravnih organa države, saopšteno je iz Vrhovnog suda. Kako dodaju, Komisija za povraćaj i obeštećenje Podgorica je, iako je postupak pokrenut još 2004. godine, tek 2012. donijela prvo rješenje, a zatim je donosila odluke koje su više puta poništavane, uz višegodišnje zastoje i nepoštovanje zakonskih r okova. Takođe je ocijenjeno da je i Komisija za žalbe u postupku za povraćaj i movinskog prava i obeštećenje doprinijela produžavanju postupka stalnim vra-

POBJEDA SAZNAJE: Netačna informacija Indexa da su nepoznati napadači zasuli automobile državljana Hrvatske nakon fudbalskog meča pod Goricom

Kolona automobila navijača nije kamenovana pri izlasku iz Podgorice

Nije došlo ni do kakvog incidenta pri izlasku iz Podgorice, saopšteno je Pobjedi nezvanično. Kada su putnici izašli iz svojih vozila, napadači su se razbježali u obližnju šumu. Zasad nema službenih informacija o mogućim ozljedama ili materijalnoj šteti, piše u tekstu Indexa

PODGORICA – Kolona automobila hrvatskih navijača, koja se nakon fudbalske utakmice između Crne Gore i Hrvatske uputila prema svojoj zemlji, nije kamenovana pri izlasku iz Podgorice kako je to juče objavio renomirani hrvatski medij Index, saznaje Pobjeda nezvanično iz Uprave policije.

štete

ćanjem predmeta u ponovni postupak, bez obezbjeđivanja njegovog pravovremenog okončanja.

Sud je zaključio da članovi porodice Vratnica nijesu doprinijeli odugovlačenju postupka, već da su naprotiv, više puta podnosili pravne ljekove zbog „ćutanja administracije“, ali su ipak bili prinuđeni da godinama čekaju na rješenje o svojim pravima.

Vrhovni sud je odlučio da je država Crna Gora dužna da svakom od tužilaca na ime naknade nematerijalne štete isplati po 2.000 eura zbog dugog čekanja i neizvjesnosti. - Uz to, mora isplatiti zakonsku zateznu kamatu od 484 eura na ime troškova postupka, dok je zahtjev da se dosudi još po 2.000 eura odbijen kao previsoko postavljen - navode iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud, dodaju, posebno je naglasio da su ovim ponašanjem nadležnih organa povrijeđena prava garantovana članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno pravo na odlučivanje u razumnom roku.

- Sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, ističući da i upravni postupci poput ovoga moraju biti okončani bez nepotrebnog odlaganja, posebno kada utiču na imovinska prava građana - ističe se u saopštenju.

- Nije došlo ni do kakvog incidenta pri izlasku iz Podgorice, saopšteno je Pobjedi nezvanično.

Fudbalski meč Crne Gore i Hrvatske bio je proglašen utakmicom visokog rizika i imao je neprijatan uvod jer je noć prije utakmice kombi sa pristalicama ,,vatrenih“ presretnut i napadnut na putu Budva – Cetinje i to je jedini zvanični zabilježeni incident.

Tekst pod nazivom „Nova sačekuša u Crnoj Gori. Kamenjem zasuli kolonu hrvatskih navijača“, objavljen je j uče prije podne na portalu Indexa, a u njemu se navodi da se „najozbiljniji incident“ dogodio prilikom povratka hrvatskih navijača kući, kada je grupa nepoznatih navijača zasula kamenjem kolonu automobila u kojoj su se nalazili hrvatski navijači.

- Kada su putnici izašli iz svojih vozila, napadači su se razbježali u obližnju šumu. Zasad nema službenih informacija o mogućim ozljedama ili mate-

rijalnoj šteti, piše u tekstu tog medija.

Index se pozvao na objavu sa društvene mreže Iks koju je objavio nalog „Hooligans.cz.“, u sklopu koje je objavljena i fotografija sa jednog od graničnih prelaza između Crne Gore i Hrvatske. Na toj slici vide se jake policijske snage koje stoje u koloni. Ipak, ispostavilo se da je riječ o netačnoj informaciji jer policiji nije prijavljeno da je došlo do nemilog događaja na izlasku iz glavnog grada.

šovinistički povici

I dok je susret završen bez nemira, na stadionu pod Goricom čuli su se šovinistički povici od strane hrvatske navijačke grupe „Ultrasi“ koji su uzvikivali „Ubij Srbina!“, dok je sve bilo propraćeno ustaškim pjesmama i pokličima. Crnogorski navijači su tokom septembarskog meča u Zagrebu istakli antiratni transparent ,,Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“, što je na Maksimiru ispraćeno aplauzom.

Međutim, na transparentu hrvatskih navijača koji su preksinoć razvili na crnogorskom terenu vidjela se neprimjerena poruka - ,,Iz Dubrovnika č uju se vici, p*šite nam **rac četnici. Oprosta nema“. Potom je uslijedio originalan uzvik crnogorskih navijača: ,,Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“, zapjevali su

n aši navijači sa Sjevera, što je prihvatila i ostala publika na stadionu. Zbog ovakvih pokliča hrvatskih navijača, oglasili su se premijer Milojko Spajić, predstavnici parlamentarne većine i opozicije te Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Sa druge strane, vršilac dužnosti direktora Uprave polici-

je Lazar Šćepanović saopštio je da je fudbalska utakmica između Crne Gore i Hrvatske, koja je zvanično bila označena kao događaj povećanog bezbjednosnog rizika, protekla b ez incidenata zahvaljujući sveobuhvatnim i planskim aktivnostima policije. Kako je istakao, službenici Uprave policije bili su an-

USKOK pokrenuo istragu protiv Kristijana Bikaja i još dvojice državljana Hrvatske zbog

A. R. ZAGREB – Hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta (USKOK) pokrenuo je protiv državljanina Crne Gore Kristijana Bikaja i dvojice hrvatskih državljana Tina Siveca (38) i Marka Vujnovića (37) istragu zbog

sumnje da su sredinom ove godine prokrijumčarili i preprodali drogu vrijednu skoro 800.000 eura. Kako prenosi Index, riječ je o nastavku akcije koja je započela još ljetos kada su uhapšeni Sivec i Vujnović, dok su istražitelji u međuvremenu otkrili

da je u narko-lancu bio i Bikaj. - Istražitelji za sada imaju dokaze da je ova grupa početkom maja ove godine počela da nabavlja marihuanu u Crnoj Gori, dok su u Španiji kupovali kokain. Drogu su skrivali u porodičnoj kući, stanu i iznajmljenoj garaži u Zagrebu i tamo je pripremali za dalju preprodaju, navodi u saopštenju USKOK, a koje prenosi Index. Dodaju da su za to vrijeme svi trojica bili pod mjerama tajnog nadzora. Sivec i Vujnović su od ranije u Istražnom zatvoru, dok je za Bikaja USKOK tražio određivanje pritvora.

Post sa društvene mreže X objavljen na index.hr

napadači kamenjem Goricom

hrvatskih kamenovana

Podgorice

gažovani u punom kapacitetu prije, tokom i nakon utakmice, s posebnim fokusom na o državanje stabilnog javnog reda i mira, te bezbjednosti saobraćaja.

- Policija je pojačano djelovala na teritoriji glavnog grada, ali i u svim opštinama kroz koje su se hrvatski navijači kretali od državne granice prema Podgorici i nazad. Pojačane aktivnosti sprovedene su i prema domaćim navijačima.

Efikasno održavanje javnog reda i mira rezultat je temeljno isplaniranih operativnih a ktivnosti zasnovanih na intenzivnoj međusektorskoj, m eđuagencijskoj i međunarodnoj saradnji, kazao je Šćepanović. Poručio je da je Uprava policije time pokazala da je garant bezbjednosti i zaštite prava svih građana, posebno u uslovima koji nose određene bezbjednosne rizike.

- Ključnu ulogu u realizaciji zadatka imali su službenici RCB „Centar“ i Sektora policije opšte nadležnosti, uz podršku Sektora granične policije, Specijalne i Posebne jedinice policije, kao i Odjeljenja za elektronske sisteme policije, istakao je on. Šćepanović je zahvalio svim službenicima koji su, uprkos iscrpnom angažmanu i lošim vremenskim uslovima, profesionalno obavljali svoje dužnosti, pokazujući odlučnost, istrajnost i visok nivo tolerancije.

Posebnu zahvalnost uputio je starješinama i rukovodiocima koji su koordinisali o perativne aktivnosti na terenu, kao i Agenciji za nacionalnu bezbjednost zbog pravovremenog informisanja i saradnje.

Pored toga, zahvalio je i direktoru hrvatske policije Nikoli Milini i njegovim kolegama iz Hrvatske, sa kojima je cr-

zbog krijumčarenja droge

nogorska policija bila u neposrednoj komunikaciji.

– Zahvalnost dugujemo i građanima na domaćinskom i odgovornom odnosu – zaključio je v.d. direktora Uprave policije.

osiguRanje

Reda i miRa

I Savjetu za građansku kontrolu rada policije pohvalili su sve policijske službenike koji su učestvovali u bezbjednosnom nadzoru fudbalske utakmice između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske.

- Uspješno obezbjeđenje visokorizičnog sportskog događaja, osiguranje stabilnog javnog reda i mira i pužanje pune bezbjednosti svakom navijaču gostujuće reprezentacije, kako prije, tokom i nakon utakmice, zaslužuju da se javno pohvale kompletan policijski servis i rukovodstvo Uprave policije, naveli su u saopštenju.

U preporuci koju su istakli u saopštenju sugerišu da se na osnovu dokumentovanja kompletnog sportskog dođaja i u koordinaciji sa nadležnim državnim tužilaštvom, p ristupi krivičnopravnom progonu i procesuiranju svih onih navijača koji su se odlučili da u glavnom gradu Crne Gore podstiču na mržnju i nasilje.

- Prilika je da Savjet za građansku kontrolu rada policije koji u ime javnosti prati i nadzire rad crnogorske policije prepozna, istakne i pohvali dostojanstveno i istinski sportsko ponašanje navijača reprezentacije Crne Gore i zahvali im što su bili pravi domaćini i ambasadori savremene i evropske Crne Gore, koja snažno počiva na antifašističkim vrijednostima, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Savjeta Zoran Čelebić jovana RaiČeViĆ

a kokain iz Španije

- Prema rješenju o sprovođenju istrage, ova grupa je u Hrvatsku prokrijumčarila najmanje 380 kilograma marihuana i šest kilograma kokaina. Od toga su, sumnja USKOK, prodali oko 171,3 kilograma marihuane za skoro 343.000 eura. Još najmanje 3,7 kilograma kokaina prodali su za najmanje 78.339 eura. Preprodajom prokrijumčarene droge okrivljeni su sebi pribavili protivpravnu imovinsku korist od najmanje 420.887 eura, koju su međusobno podijelili shodno svojim ulogama u kriminalnoj organizaciji, navodi Index. j. R.

Poslije trogodišnje potrage uhapšen član visokorizične kriminalne grupe

PODGORICA – Nekadašnji vojnik Aleksandar Marković (37), označen kao pripadnik visokorizične organizovane kriminalne grupe, uhapšen je u Podgorici nakon gotovo tri godine skrivanja.

Prema saopštenju Uprave policije, njegovo lociranje i hapšenje rezultat su višemjesečne, ciljane i operativno izuzetno zahtjevne akcije službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.

Iz policije navode da je akcija izvedena „taktički precizno“, te da je Marković lišen slobode zbog sumnje da je počinio k rivično djelo izazivanje opšte opasnosti u produženom trajanju.

Prema sumnjama istražitelja, Marković je 2. novembra 2022. godine, oko 00.20 časova, u Ulici serdara Jola Piletića zapaljivom tečnošću izazvao požar na vozilu „range rover“ nikšićkih registarskih oznaka, koje je tom prilikom potpuno uništeno.

Takođe, 23. novembra iste godine, oko 01.50 časova, zajedno sa F. Đ., učestvovao je u a ktiviranju eksplozivne naprave ispred ugostiteljskog o bjekta u Bulevaru Džordža Vašingtona, usljed čega su oštećeni sam objekat i više okolnih lokala.

- Nakon višemjesečnog operativnog rada, policijski službenici su locirali ovo lice i lišili

Markovića tražili

zbog paljenja vozila

ga slobode poslije tri godine bjekstva – saopšteno je iz Uprave policije. Marković će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužiocu u O snovnom državnom tužilaštvu u predviđenom roku. Ime Aleksandra Markovića u medijima se prvi put pojavilo 2015. godine, kada je uhapšen zajedno sa državljaninom Južnoafričke Republike Majklom Gregorijem Ferarisom zbog stvaranja kriminalne organizacije i planiranja likvidacije Budvanina Gorana Đuričkovića.

P rema iskazu koji je Feraris dao višem tužiocu, pored Đuričkovića planirana su ubistva svih koji su bili povezani sa nestankom 200 kilograma kokaina u luci Valensija, uključujući i jednu četvoročlanu porodicu iz Kotora, sa dvoje maloljetne djece.

I pak, hapšenje Markovića i Ferarisa u maju 2015. godine nije spriječilo „poslovne rivale“ Đuričkovića da ga pet m jeseci kasnije likvidiraju iz snajpera ispred njegovog restorana „Fišerman“ u Budvi. Feraris je tokom istrage tvrdio da ga je Marković još u Beogra-

du upoznao sa planom likvidacije i obećanom nagradom. Po dolasku u Budvu, kako je naveo, Marković je kazao da je meta vlasnik restorana „Old Fišermans“, te da je dvije sedmice ranije greškom ubijen kum vlasnika. Feraris je ispričao da je razmišljao o odustajanju, jer se njegov boravak u Budvi odužio, ali je ostao u poslu nakon što mu je umjesto dogovorenih 50.000 eura obećano još 20.000 eura. Naveo je i da mu je Marković obezbijedio stan, lažna doku-

menta, te predao pištolj „glock G17“ sa 17 metaka. Plan je propao kada je policija zaustavila BMW kojim je Feraris upravljao, što je dovelo do njegovog, a potom i Markovićevog hapšenja. U trenutku zaustavljanja, Feraris je na rukama imao hirurške rukavice kako bi izbjegao ostavljanje tragova. Marković je za ova krivična djela pravosnažno osuđen na šest godina zatvora, a Feraris na pet. B. R.

Nikšićanin došao u Osnovni sud u Pljevljima sa šljemom i dvogledom

Matijašević: Istrajaću u borbi

za milionsku imovinu

PLJEVLJA – Nikšićanin

Željko Matijašević koji je prije dvije decenije ostao bez prava na uknjižbu naslijeđene imovine i bez 14.800.000 eura od prodaje zemljišta zbog nestanka originalnih dokumenata iz žabljačkog katastra, prošlog ponedjeljka u sudnicu Osnovnog suda u Pljevljima stigao sa šljemom, dvogledom i ćebetom.

O n je Pobjedi kazao da je na taj način i simbolično htio da pokaže da će istrajati u borbi za milionski vrijednu imovinu koju nije uspio da uknjiži zbog neobjašnjivog nestanka originalnih dokumenata iz žabljačkog katastra. Postupak u ovom predmetu stigao je do završnih riječi koje su odložene jer je Matijašević zatražio izuzeće svih postupajućih sudija.

N a optužnici koju je prošle godine potvrdio Viši sud u Bijelom Polju zbog propusta u radu našli su se nekadašnji direktor Uprave za imovinu Dragan Kovačević, bivši načelnik žabljačkog katastra Said Basović, Nađa Zidar, Simo Stanić i Vlado Gagić, kao i arhivarka Stojanka Bulić

Sud je prošlog ponedjeljka pozvao Matijaševića da iznese završnu riječ, ali je on istakao da zbog namjerne opstrukcije postupajuće sutkinje i odbijanja rješenja o izuzeću od predsjednice suda Marine Jelovac traži izuzeće predsjednice Osnovnog suda u Pljevljima i Višeg suda u Bijelom Polju zahtijevajući da predmet preuzme A pelacioni sud koji će odrediti drugi sud da postupa u ovom slučaju. Matijašević je naveo da se obratio Sudskom savjetu 3. oktobra 2025. godine kako bi formirao kontrolni tim koji će izvršiti zapisničku kontro-

lu dva predmeta, na čiji odgovor još čeka. Do tada, kako je kazao, o nezakonitostima koje trpi obavijestiće i međunarodnu zajednicu, uključujući a meričku i rusku ambasadu, te Donalda Trampa i Vladimira Putina M atijašević je posebno istakao da mu je okrivljeni Said B osović 17. jula 2025. mafijaški zaprijetio, tražeći da ne o bjavljuje informacije u medijima, te je najavio novu krivičnu prijavu protiv svih aktera uključujući period od 16. juna 2008. godine. Sutkinja Popović donijela je rješenje da se spisi predmeta dostave predsjednici Osnov-

nog suda u Pljevljima radi odlučivanja o zahtjevu a Matijaševića.

U zavisnosti od odluka o izuzeću, glavni pretres biće naknadno određen.

Matijašević je, kako se navodi u zapisniku sa suđenja, upozoren da ne snima optužene telefonom.

Tužilac tvrdi da je krađa dokumenata namjerna i da Uprava za nekretnine štiti svoje bivše i sadašnje zaposlene, ignorišući zakon.

- Običan čovjek ne može ostvariti ni osnovno pravo na imovinu jer je to očito privilegija odabranih – naveo je Matijašević u optužnici dodajući da će pravdu tražiti i kod stranaca, gdje je privatna imovina svetinja.

P rivatna optužnica podnijeta 16. februara 2023. godine t ereti nekadašnje načelnike Uprave za imovinu Žabljak i arhivarku Stojanku Bulić za nesavjestan rad koji je doveo do nestanka dokumentacije i milionske štete Matijaševiću. Optuženi Dragan Kovačević, bivši direktor Uprave za nekretnine, tereti se da je svjesno zanemario nadzor nad radom područne jedinice Žabljak od 2014. do 2020. godine. B. R.

Željko Matijašević ispred Osnovnog suda u Pljevljima

Hapšenje Aleksandra Markovića 2015. godine

DANILOVGRAD: Skupština nije usvojila prijedlog da se održi referendum o cijeni vode za 2025. godinu, predlagač nezadovoljan

Iković: Vlast glasala protiv svojih građana

Bila je ovo istorijska prilika da se, prvi put u Crnoj Gori, odluka vlasti provjeri direktno kroz glas građana. Umjesto suočavanja sa voljom onih koji su je izabrali, vlast je izabrala bijeg od odgovornosti. Posebno je indikativno što se odbornici DPS nijesu ni pojavili na sjednici, iako su podržali inicijativu o referendumu –odbornik Preokreta Vuk Iković odgovornosti. DPS pojavili su

ULCINJ: Nakon preksinoćnjeg nevremena situacija u gradu stabilna,

DANILOVGRAD – Skupština opštine Danilovgrad nije juče usvojila prijedlog o održavanju referenduma na kojem bi se građani izjasnili o tome da li su za to da se van snage stavi Odluka o cijeni usluga preduzeća Vodovod i kanalizacija za 2025. godinu. Inicijativu za održavanje referenduma pokrenula je grupa građana revoltirana povećanjem cijene vode za 2025. godinu u iznosu od 53 odsto u odnosu na 2024. godinu, čime je ta usluga u Danilovgradu gotovo dvostruko skuplja nego na primjer u Podgorici i Nikšiću. Peticiju je potpisalo 1.760 građana i zahtjev je podnijelo-podržalo 11 odbornika (Preokret, DPS, SDP, SD, Prava Crna Gora). Međutim, juče su za glasali samo odbornici Preokreta i Prave Crne Gore. Predstavnik građana Vuk Iković (Pokret Preokret) saopštio je nakon sjednice da je to bila istorijska prilika da se, prvi put u Crnoj Gori, odluka vlasti provjeri direktno kroz glas građana.

– Umjesto suočavanja sa voljom građana, vlast je izabrala bijeg od odgovornosti. U svemu tome, posebno je indikativno što se odbornici DPS nijesu ni pojavili na sjednici – izbjegli su i glas za i glas protiv, bježeći od odgovornosti prema građanima – naveo je Iković u saopštenju za javnost.

Po njegovim riječima, predstavnici vlasti nijesu juče izgla-

Inicijativu za održavanje referenduma pokrenula je grupa građana. Peticiju je potpisalo njih 1.760 i zahtjev je podnijelo-podržalo 11 odbornika (Preokret, DPS, SDP, SD, Prava)

sali referendum o fer cijeni vode već su glasali direktno protiv interesa građana, protiv ljudi koji ih plaćaju i koji su ih doveli na vlast.

– Umjesto da dopuste da građani odlučuju, zadržali su potpunu kontrolu nad odlukom koja utiče na svaki račun i svaki džep. Ovaj potez jasno je pokazao da im je važniji partijski interes od volje 1.760 građana koji su potpisali inicijativu, jer ako se građani ne pitaju onda kada se dira u njihove račune i njihov standard – kada će se pitati? Ako više ni o vodi ne možemo odlučivati, o čemu onda možemo? Kada vlast neće da glasa u korist građana, ostaje ono čega se najviše plaše – da građani sami pokrenu inicijativu za smjenu vlasti – naveo je Iković.

Odbornik Preokreta je podsjetio da su samo u 2025. godini, zbog povećanja, građani i preduzetnici platili oko 370.000 eura više, a zauzvrat nijesu dobili ni bolju uslugu ni stabilnije snabdijevanje. Zadovoljna je što je reakcija građana dovela do niže cijene vode za 2026. godinu.

– Građani su prvo tražili da se ta odluka ukine – vlast je to odbila. Nakon toga je pokrenuta inicijativa za referendum – odbili su i to. Ali jedno je potpuno jasno: da nije bilo ove inicijative i pritiska građana, cijena vode od januara 2026. ne bi bila smanjena ni za cent. Naprotiv, vrlo je vjerovatno da bi bila još veća. Građani su angažmanom postigli jedinu pozitivnu promjenu u cijeloj ovoj priči. Da apsurd bude veći, danas DOO Vodovod i kanalizacija objavio je da voda nije za piće, te da građani treba da prokuvaju vodu ili da kupe flaširanu kao da građani plaćaju Vodovodu kuvanu vodu. Dakle, voda nam postaje neispravna čim malo kiše padne, a vlast i dalje izbjegava da građani imaju pravo da odluče o cijeni iste te vode – navodi Iković. D.Š.

Opet poplavljena ,,Bratstvo jedinstvo“

Direktorica škole Ardita Kovačević kazala je da su poplavljene iste prostorije kao i tokom nevremena, u oktobru. Navodi da je problem u kanalizaciji te da su predstavnici opštine najavili da će naći trajno rješenje. Komandir Službe zaštite i spašavanja Abdulah Nimanbegu kaže da su imali desetak intervencija, uglavnom su se odnosile na ispumpavanje vode iz podrumskih prostorija, garaža, čišćenje kanala

ULCINJ – Nakon obilnih padavina praćenih snažnim vjetrom i grmljavinom koje je tokom noći, između ponedjeljka i utorka zahvatilo Ulcinj, situacija u tom gradu juče popodne je bila stabilna. Gradske službe su i dalje u pripravnosti jer, prema najavama iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, prognostički materijal ukazuje da su i narednih dana moguće vremenske nepogode. Tokom noći i jutarnjim satima većina ulica u centru grada bila je pod vodom, kao i dio

Bulevara Teuta prema Velikoj plaži, pa se saobraćaj odvijao otežano. Nastava u Srednjoj mješovitoj školi ,,Bratstvo jedinstvo“ nije održana jer je poplavio prvi sprat.

INTERVENCIJA

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja od ranog jutra su bili na terenu. Komandir Abdulah Nimanbegu kaže za Pobjedu da nije bilo alarmantno kao tokom nevremena u oktobru. Osim što nevrijeme nije bilo istog intenziteta i grad je bio spremniji – očišćeni su kanali, šahte...

– Imali smo desetak poziva za intervenciju, uglavnom su se odnosili na ispumpavanje vode iz podrumskih prostorija, garaža ... Intervenisali smo u Đeranama, na Bulevaru ka Velikoj plaži, u centru grada. Uz pomoć zaposlenih u gradskim preduzećima Vodovod i kanalizacija i Komunalne policije, čistimo ulice od materijala koji je ostavila voda povlačeći se... Ogromne količine materijala zadržale su se u kanalu u neposrednoj blizini Bulevara Teuta. Kad se taj kanal začepi plave kuće iza bulevara. Tokom nevremena u oktobru je oči-

šćen, ali se sinoć ponovo začepio. U Pinješu smo uklonili bor koje je nevrijeme oborilo na put pa je dvadesetak minuta bio prekinut saobraćaj –kaže Nimanbegu. Direktorica Srednje mješovite škole ,,Bratstvo jedinstvo“ Ardita Kovačević kazala je Pobjedi da su u ponedjeljak veče poplavile iste prostorije kao i tokom nevremena, 26. oktobra, kada je pod vodom bila polovina prvog spratazbornica, nekoliko kabineta, sve kancelarije. Škola tada nije radila dva dana, od kojih se jedan dan nastava odvijala onlajn.

ANDRIJEVICA: Nacrt odluke o opštinskim

ANDRIJEVICA – Budžet za narednu godinu Opština je planirala na 5,02 miliona eura i veći je 561.912 eura od ovogodišnjeg, koji iznosi 4,45 miliona eura. Nacrt tog finansijskog dokumenta je na javnoj raspravi do 27. novembra. Planiran je na 5,02 miliona eura, i veći je 561.912 eura od ovogodišnjeg koji iznosi 4,45 miliona eura.

Od poreza Opština 2026. godine očekuje 933.700 eura što je više nego ove godine – 901.000 eura, taksi 13.000 eura. Od naknada je planiran manji prihod nego ove godine 371.000 eura (480.000), a najviše novca po tom osnovu će dobiti od naknade za korišćenje voda – 280.000 eura. Ostali prihodi planirani su na 25.700 eura (27.200), primici od otplate kredita 86.000

LOŠA KANALIZACIJA: SMŠ ,,Bratstvo jedinstvo“

SMŠ jedinstvo“

Kovačević očekuje da će nakon što je u utorak obustavljena nastava biti uslova da se nastava u srijedu održava redovno.

– Radili smo isti posao kao prije samo nekoliko sedmica, ispumpavali vodu, čistili mulj... Predstoji da se uradi dezinfekcija. Danas su dolazili i predstavnici opštine, kazali su da imaju rješenje. Prema informacijama kojima raspolažem, u pitanju je kanalizacija koja se tokom obilnih padavina začepi, te da će se raditi na trajnom rješavanju tog problema – kaže Kovačević.

meteOAlARm Meteorolozi su za srijedu i četvrtak najavili umjereno do potpuno oblačno, sa mjestimičnom kišom, ponegdje pljuskom i grmljavinom. Tokom dana očekuju se i periodi suvog vremena, naročito na sjeveru zemlje.

– U subotu duvaće najčešće slab do umjeren i promjenljiv vjetar, ponegdje umjeren do pojačan južni, prvenstveno na sjeveru. Jutarnja temperatura vazduha od minus 1 do 15, najviša dnevna od 6 do 19 stepeni. U četvrtak, u noćnim satima jače naoblačenje, kasno tokom noći intenzivnije padavine. Vjetar najčešće južnih smjer ova, mjestimično umjeren do pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 14, najviša dnevna od 7 do 19 stepeni –objavljeno je na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Iz Zavoda je najavljeno da će do kraja sedmice svakodnevno u svim predjelima biti kiše, povremeno i jakih pljuskova sa grmljavinom, praćenih jakim ponegdje i olujnim južnim i jugoistočnim vjetrom, tako da su ponegdje moguće i vremenske nepogode.Nešto duži periodi bez padavina su mogući sredinom i krajem nedjelje. U većini mjesta će pasti najmanje od 100 do 150, a u pojedinim i od 250 do 300 l/ m2 . Ovaj period će obilježiti i jak južni i jugoistočni vjetar, naročito u ponedjeljak i krajem nedjelje. Temperatura vazduha će biti nešto niža nego ovih dana i dosta ujednačena u noćnim i dnevnim satima. D. Š.

Kolašin:

Bujica odnijela most ka Dulovinama, šest porodica odsječeno

Najteže je bilo u Biočinovićima i

Rijeci Mišovića gdje je odronjeno brdo zatrpalo put. Na čišćenju saobraćajnica zajedno radili Komunalno preduzeće i vlasnici privatnih firmi. Voda iz gradskog vodovoda nije za piće

KOLAŠIN – Kiša, praćena olujnim vjetrom u ponedjeljak veče, intenzivno je padala i donijela dosta nevolja gradskom području. Za 24 sata je palo 192,5 litra kiše po kvadratnom metru, nabujali su potoci, ugrozili mostove, puteve, stambene objekte... Nevrijeme je ovoga puta poštedjelo selo – ogromne količine kiše izručile su se u gradskom području.

Potok Pažanj je odnio most ka Dulovinama i ovom dijelu Gornjeg Pažanja, tako da je blokirano šest porodica koje žive iznad mosta. Kako nam je kazao Bojan Despotović koji sa porodicom živi iznad odnešenog mosta, to je jedina saobraćajna veza sa gradom. – Reagovali su nadležni, pokušavaju da obezbijede prelazak preko vode ali kiša koja ne prestaje ometa te radove –kazao je Despotović. U naselju ispod Željezničke stanice, kao i u dijelu Smajlagića polja, voda je ušla u po-

drume. Takođe su probleme imali i vlasnici objekata u gornjem dijelu Ulice Milivoja Bulatovića. Dosta je oštećena putna infrastruktura, a najteže je bilo u Biočinovićima i Rijeci Mišovića gdje odronjeno brdo zatrpalo put. Privatnici Andrija Račić i Miodrag Puletić mehanizacijom su uklonili u noći između ponedjeljka i utorka zemljane odrone i tako omogućili odvijanje saobraćaja na magistralnom putu KolašinBerane preko Bjelasice. Pored mehanizacije Komunalnog preduzeća koja je ,,branila“ od vode puteve i imovinu, angažovana je bila i mehanizacija privatnika Save Kekera, Ljubiše Bulatovića, Milana Rakočevića, Jankovića, Darka Vujisića Kritična mjesta su u ponedjeljak veče obilazili Petko Bakić, predsjednik opštine, Vasilije Bulatović, predsjednik SO i Vasilije Ivanović i Miodrag Bulatović, potpredsjednici opštine. Kiša je padala i tokom dana, ali je manjeg intenziteta. Kako nam je kazao Boško Šu-

finansijama za 2026. godinu na javnoj raspravi do 27. novembra

eura. Iz ove godine prenijeće 1,11 miliona eura (980.888). Od donacija planira prihod od 30.000 eura, što je duplo manje nego ove godine, kada je iznosio 60.000 eura, a od transfera 2,44 miliona eura (1,93 miliona eura). Od toga iz

Egalizacionog fonda će dobiti 1,44 miliona eura (1,11 miliona) a 917.796 eura po osnovu dotacija od poreza na dohodak fizičkih lica.

Kada je o rashodima riječ, za bruto zarade i doprinose je namijenjeno 1,05 miliona eura (1,01 milion eura), ostala lična primanja 114.400 eura, za materijal 65.000 eura (57.100). Za usluge je planirano 58.460 eura (58.930), a za tekuće održavanje 168.500 eura (164.500). Na kamate će otići 8.745 (10.350), rentu 8.400 (7.200) a subvencije (proizvodnju

i pružanje usluga, podrška preduzetnicima) 170.000 eura (100.000 eura). Stavka ostali izdaci je planirana na 42.250 eura (30.750). Tu spadaju ugovori o djelu (uvećani sa 6.000 na 10.000 eura), sudski sporovi (15.000), održavanje softvera (1.500), osiguranje lica i imovine (7.000)... Institucijama, pojedincima, nevladinom sektoru namije-

njeno je prema nacrtu ukupno 886.528 eura (792.228). Centar za kulturu dobiće 360.000 eura, sportski klubovi i udruženja 60.000 eura, NVO 14.000, a političke partije 28.732 eura. Za jednokratne socijalne pomoći namijenjeno je 12.000, naknade za bebe 15.000 eura, SPC – Andrijevica, Trepča, Ulotina i Gračanica 5.400, stipendije 14.100, Svetosav-

ković, komandir Službe zaštite i spasavanja, danas juče nije bilo zahtjeva i potrebe za intervencijama.

ska akademija 5.000 eura. Mjesnim zajednicama namijenjeno je 36.000 eura, opštinskom Crvenom krstu 15.300, Crvenom krstu Crne Gore 4.700 eura. Po 140.000 eura će dobiti Turistička organizacija i Radio Andrijevica (10.000 eura više nego ove).

Četiri gr adska preduzeća dobiće ukupno 791.00 eura (717.000). Komunalno preduzeće 266.000 (216.000), Vodovod i kanalizacija 212.000, Park prirode ,,Komovi“ 170.000 eura (146.000), a Regionalni edukativni centar 143.000 eura. Za kapitalne projekte predvi-

Zbog intenzivnih kiša, zamućena je voda sa Gradskog vodovoda pa su iz Vodovoda saopštili da nije za piće. D. DRAŠKOVIĆ

đeno je ukupno 1,38 miliona eura (1,12 miliona aura). Od toga za lokalnu infrastrukturu (parkovi, rasvjeta, ulice, putevi) opredijeljeno je 600.000 eura, obnovu fasada 120.000, seoske vodovode 50.000 eura, balon salu 140.000 eura, opremu 70.000 eura, po 100.000 eura za projekte i studije, učešće u projektima i 104.000 eura za projekat „Gora“. Na pozajmice i kredite će otići isti iznos kao ove godine60.000 eura, za otplatu dugova i kredita uvećan je sa 60.130 na 61.820, a za obaveze iz prethodnog perioda sa 27.062 na 30.062 eura. D.Š.

BUjica noSila SVE PRED SoBoM: Mjesto gdje je bio most

PRiČinjEna VEliKa šTETa: Put nakon povlačenja vode

UlicE PoD VoDoM: Ulcinj juče ujutro

F.

Gradsko pozorište počelo rad na dvije predstave

Sa probe predstave „Pipi Duga Čarapa“

„Pipi“ u decembru, „Cvjećarka“ na proljeće

PODGORICA - U Gradskom pozorištu počele su probe za dvije nove predstave. Prva premijerna produkcija je predstava sa Dramske scene za djecu „Pipi Duga Čarapa“ (8+), koju po motivima romana Astrid Lindgren režira Petar Pejaković.

Dramatizaciju potpisuje takođe Pejaković, scenografiju Smiljka Šeparović, kostime Olivera Gajić, muziku Ilija Gajević, a koreografiju Dušan Murić. Asistentkinja režije je Doroteja Bušković, dok je kostimografkinja Maša Mirković. U predstavi igraju: Anđelija Rondović, Omar Bajramspahić, Maša Božović, Nemanja Todoro-

vić, Kristijan Blečić, Miloš Kašćelan i Aleksa Balević

Premijera je zakazana za 27. decembar, na Dan Gradskog pozorišta.

Druga nova produkcija je predstava „Cvjećarka“ po tekstu Mirjane Medojević, u režiji Mirka Radonjića Autorski tim čine dramaturškinja Milana Matejić, kostimografkinja Lina Leković i scenografkinja Smiljka Šeparović.

Ansambl predstave čine: Dijana Dragojević, Ivona Čović-Jaćimović, Tatjana Torbica , Sanja Vujisić , Anja Mišović, Danica Rajković i Branka Otašević

Premijera ovog komada planirana je na proljeće naredne godine. R. K.

Nagrada „Leso Ivanović“ dodijeljena pjesnikinji Jeleni Jovetić

„Ko li mi te brani“ za poštovanje

u društvu

CETINJE - Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ za 2025. godinu pripala je pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani“.

U jednoglasnoj odluci žirija navodi se da je zbirka usmjerena na promovisanje multikulturalnosti i poštovanja nacionalnih različitosti u Crnoj Gori, dok autorka zbirkom odražava duboku ljubav prema domovini i njenim ljudima.

- Njena poezija je most između prošlosti i sadašnjosti, između tradicionalnog i modernog, te je čini relevantnom i za buduće generacije. Istovremeno ističući univerzalne vrijednosti, koje prevazilaze lokalne granice, doprinoseći jačanju kulturnog dijaloga i razmjeni kulturnih dobara različitih kulturnih zajednica. Zbirka podstiče toleratnost i poštovanje u društvu i svojim izrazom uspijeva da prikaže složenost i ljepotu kulturnih mozaika Crne Gore – naveo je žiri. Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ dodjeljuje se za

Godina od smrti Voja s tanića (1924–2024): Sjećanje

Otisak vremena u kojem biti čovjek značilo biti

PODGORICA - Danas se navršava godina otkako nas je napustio Vojo Stanić (1924–2024), jedan od najvećih savremenih crnogorskih umjetnika, čovjek čiji je stvaralački duh obilježio čitavo jedno stoljeće i ostavio neizbrisiv trag u kulturnoj istoriji Crne Gore. Danas, godinu kasnije, dok se prisjećamo njegovog lika i djela, postaje još jasnije da je Vojo svojim stvaralaštvom, karakterom i duhovitošću ostavio nasljeđe koje nadilazi vrijeme - nasljeđe koje će Crna Gora nositi kao trajnu obavezu i ponos.

Njegova tiha, dostojanstvena smrt u 101. godini bila je kraj jednog izuzetnog životnog puta, ali i početak nove vrste prisustva - onog koje se osjeća kroz njegove slike, skulpture, mudrost i jedinstven mediteranski senzibilitet.

UŽASNO NEDOSTAJE

U susret godišnjici njegove smrti, pitali smo umjetnike Rajka Todorovića Todora, Andra Martinovića i Bosiljku Bakočević-Delić kako danas, s ove distance, gledaju na lik i djelo Voja Stanića. Njihova sjećanja, riječi poštovanja i emotivni tragovi koje je Vojo ostavio u njihovim životima svjedoče da Vojovo stvaralaštvo i ljudska toplina i dalje žive među onima koji su ga poznavali i cijenili.

Dešava se, to znamo, da umjetnici tek nakon smrti bivaju prihvaćeni i slavljeni, što katkad seže do istinske adoracije. Vojo nije morao da ode da bi se to desilo: svojim slikama i svojom mudrošću plijenio je mnoge, a najviše one najbolje među nama – kazao je Andro Martinović

Todor smatra da je Vojo Stanić daleko prevazilazio crnogorsku kulturnu scenu, koja nažalost posebno u likovnoj umjetnosti već više od 20 godina ne postoji jer svaki dan ulazi u sve veće vulgarizacije.

- Velikani kao Vojo, Hokni, Rustan, Kifer samo bi remetili idilu smrdljivih barica naše kulturne scene tj. sljepilo i autizam naših kulturnih institucija. Koliko Vojo danas ima sljedbenika zaista ne znam, možda se samo množe epigoni i falsifikatori koje niko ne vo-

li. Ljudi kao Vojo užasno nedostaju, ali je dobro što smo ih imali - istakao je Todorović. Martinović je kazao da nema nikakve sumnje kakvo je nasljeđe Voja Stanića i njegov biološki kraj nije u tom smislu ništa promijenio.

- Dešava se, to znamo, da umjetnici tek nakon smrti bivaju prihvaćeni i slavljeni, što katkad seže do istinske adoracije. Vojo nije morao da ode da

bi se to desilo: svojim slikama i svojom mudrošću plijenio je mnoge, a najviše one najbolje među nama. Kada pažljivo gledamo njegove slike, ispunjene mnoštvom detalja, među kojima se uspostavljaju naizgled neobične veze, razumjećemo da je svijet prikazivao baš onakvim kakav on zapravo i jeste. Činio je to na način spontan i duhovit, i onda kada bi se na njegovim plat-

izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti. O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednica Ksenija Janković i članice Anđela Ćipranić i Mirjana Marković

Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović“ pristiglo je šest prijedloga.

J. Đ. P.

Monodrama ,,Kako postati žena kojoj se sve prašta“ otvorila 10. jubilarni MAKADO

Da se zapitamo ko su ljudi koje slijedimo

PODGORICA – Monodrama crnogorske glumice Milice Šćepanović ,,Kako postati žena kojoj se sve prašta“ otvorila je 10. jubilarnu manifestaciju kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Šćepanović je na scenu donijela oštru, duhovitu i bolno prepoznatljivu sliku savremenog društva koje uporno traži instant rješenja za sopstvene slabosti.

U pitanju je duhovita i smjela parodija na sve veći broj površnih influensera i lajf-koučeva koje savremeno društvo posmatra kao gurue. Autorke predstave su Šćepanović i glumica Marija Maša Labudo-

vić, a nastala je prema tekstu Mirjane Ojdanić Šćepanović je lik Dušice Bebe Popović-Toth opisala kao ,,beskompromisnu ženu, jarkih boja, intenzivnu po sebe i druge“. Tekst je, ka-

ko je kazala, obojen satirom.

- Sve je – od kostima, scenografije, do samog Dušičinog imidža, preko igre – preuveličano, a zapravo je to jedna satirična priča koja i tako može da nas zapita i da nas zamisli

ko su ljudi koje slijedimo, koje slušamo, što je to što gledamo, čemu se divimo, ko su uzori mladim ljudima... Da se zamislimo što je to što dopuštamo da nam uđe u svakodnevicu – rekla je ona. Dodala je da su mreže prepune svega da više čovjek ne može da se opredijeli što je ispravno. - I da imaš neki problem, ne možeš sebe da lociraš u svemu tome. Što mi je potrebno, što nije. Svako je lajf-kouč. Svi znaju sve. Mene je danas sramota ako kažem da nešto ne znam. Jer svi sve znamo, svi se u sve razumijemo. Ova predstava nastala je iz te moje potrebe, iz te ljutnje. Mislim da se to i vidi po igri. Da imam nekakav otpor prema tim površnim stvarima. Treba stvarati iz utrobe onog što te muči – rekla je Šćepanović.

Izvođenje predstave u KIC-u bilo je prilika i za inauguraciju novog v. d. direktora KIC-a Dragana Koprivice, koji se na početku obratio publici i zvanično otvorio festival. An. R.

Jelena Jovetić

Slikar Vojo Stanić u svom domu 2015. godine, tokom intervjua za Pobjedu

Scena iz predstave „Kako postati žena kojoj se sve prašta“

neponovljivog mediteranskog lirika

kojem je biti hrabar

nima prepoznao neizbježan otisak vremena u kojem je biti čovjek značilo biti hrabar. A Vojo je to bio – istakao je Martinović.

On je kazao da je, kada je nedavno boravio u Herceg Novom, ,,u kojem oni koji sad upravljaju baš i ne znaju što bi sa tako velikim umjetnikom i čovjekom“, osjetio koliko se i sam Škver promijenio.

- Iako ga u posljednjim godi-

nama nijeste mogli tako često vidjeti na njemu omiljenom mjestu na svijetu, osjetili biste tu čudesnu, nepobjedivu energiju iza zidova kuće u čijem potkrovlju je, poput svevidećeg oka, bio otvoren prozor njegovog ateljea. Prozor kroz koji se ulivaju Mediteran i sva crnogorska brda. I sa kojeg Vojo gleda i dalje – rekao je Martinović.

POIMANJE ŽIVOTA

Bakočević-Delić smatra da su umjetnička djela koja ostaju iza slikara zapravo dio njegove duše.

- Vojo jeste otišao fizički, ali njegovo slikarstvo i dalje živi i oblikuje crnogorsku likovnu scenu. Njegovi intervjui su veoma poučni i inspirativni, mogu se naći na internetu. Često im se vraćam. Vojovi intervjui su poučnine samo za poimanje slikarstva, nego i za poimanje života i ljudske prirode. Njegova rečenica ,,Ne vjerujem u mijenjanje ljudi i ne vjerujem ljudima koji se mijenjaju, čovjek se usavršava i postaje bolji ili gori, ali uvijek dosljedan samom sebi“ duboko mi se urezala u pamćenje i razmišljam o njoj kad sam u socijalnoj dilemi.

Njegov filozofski osvrt na čovjeka se uveliko zapaža na Vojovim slikama. Ostavio je neizbrisiv trag, posebno u njegovom Herceg Novom - rekla je Bakočević-Delić.

A. ĐOROJEVIĆ

Projekcija kratkog dokumentarca o zaostavštini Ivana Crnojevića

„Zavjet“ premijerno na Jutjubu

PODGORICA – Premijera kratkog dokumentarnog video-filma „Ivan Crnojević – Zavjet“ biće održana večeras, u 20 sati, na Jutjub kanalu Miodraga Dikana Kankaraša (https://www. youtube.com/@miodragdikankankaras), koji potpisuje scenario, režiju i produkciju. Riječ je o kratkom istorijsko-dokumentarnom filmu koji kroz snažnu vizuelnu i emotivnu naraciju prikazuje jedan od najznačajnijih trenutaka crnogorske istorijezavjet koji je Ivan Crnojević dao u izgnanstvu u Loreti, kada se obavezao da će, ako se ikad vrati u domovinu, podići hram u čast Bogorodice. Ovaj zavjet kasnije je ispunjen izgradnjom Cetinjskog manasti-

Slikarka Milijana Vujović za Pobjedu o izložbi ,,Istočnik“, koja je otvorena u Umjetničkom paviljonu

PODGORICA - U Umjetničkom paviljonu u Podgorici otvorena je izložba slika Milijane Vujović, umjetnice prepoznatljive po jedinstvenom pristupu pejzažu i simbolici prirodnih formi. Njen rad, duboko prožet ličnim doživljajem i introspektivnim tonom, predstavlja spoj unutrašnjeg i spoljašnjeg pejzaža.

U središtu njenog stvaralaštva nalazi se kamen - simbol postojanosti, trajanja i energije - element koji je s umjetnicom sazrijevao i mijenjao se tokom godina. Izložba „Istočnik“ predstavlja novi ciklus radova u kojem se kamen javlja kao glavni nosilac značenja, izvor unutrašnje snage i umjetničke vitalnosti. Uz njega, u slikama se pojavljuju i drugi motivi karakteristični za zavičajni krajolik: čempresi, masline, figure, leptiri, pčele, kokot - svaki sa sopstvenom simbolikom i narativnom ulogom. Priroda je temelj slikarske mitologije Milijane Vujović. Umjetnica ne krije da je opčinjena prirodom i onim sto je Bog stvorio.

- To nije samo puki pejzaž, već unutrašnji, duhovni. U pitanju su imaginarni pejzaži iz moje glave i moje duše. Stvaram prostor u kojem bih ja bivstvovala. On je nekad veseo, obasjan toplim tonovima, a nekad melanholičan i tmuran. To sve zavisi od mog raspoloženja. Svakom radu prilazim kao da ništa do tad nijesam uradila. Uvijek iznova nadahnuta nekom novom energijom i poletom. U tome se osjećam dobro - kazala je Vujović. Kamen je centralna motivska odrednica u njenom radu i on, kako ističe umjetnica, ,,nosi sliku“.

- Međutim, mijenjao se vremenom kako sam ja sazrijevala kao umjetnik. Počeo je da se pojavljuje u ranim studentskim danima kao dio mrtve prirode ili akta, u crtežima i na slikama. U počet-

Otrgnuti kamen za umjetnost

ku je bio osamljen, a sad obuzima čitav prostor. Kamen je simbol postojanosti i čvrstine. On je moj istočnik. Inače, ovaj novi ciklus nosi naziv ,,Istočnik“, a za mene znači umjetnost kao vrelo dobre energije i pozitivnih emocija - rekla je Vujović.

Umjetnica naglašava da je podneblje u velikoj mjeri uticalo na njen slikarski opus, kao i sve ružne i lijepe stvari koje su joj se desile u životu.

- Ja potičem odavde i iz mog podneblja crpim energiju i inspiraciju. Isto tako i iz same sebe. Ne bih mogla da slikam nešto drugo osim ono što jesam - istakla je Vujović.

U njenim radovima nalazimo mnoge simboličke elementemasline, čemprese, arheološke fragmente…

- Ono što ovu izložbu čini jedinstvenom i po čemu se razlikuje od ostalih ciklusa je moje vraćanje figuraciji, ali u vrlo diskretnim i nenametljivim detaljima. Pojavljuje se ljudska figura, okamenjeni ljudi, leptiri kao simbol transformacije, pčele kao simbol ljudskog pregnuća i napora, tu je i kokot koji najavljuje istočnik kao glasnik nekog boljeg doba - istakla je Vujović.

U pojedinim njenim djelima pozadina gotovo nestaje, ostavljajući kamen „sam“ u prostoru.

- To se dešava u nekim slikama, pejzaž se gubi u magli da bih naglasila metafizičko prisustvo kamena. On je uvijek u prvom planu zato što mi je jako bitan i na taj način se trudim da ga istaknem, njegov

oblik, strukturu, igru svjetlosti i sjenke. On je nekad okupan od kiše ili užaren od sunca. On nije za mene samo običan grumen, ja mu udahnjujem život jer kamen ima dušu - kazala je Vujović. Vujović često ističe da pejzaže radi u prirodi ili ih započinje na terenu, a dovršava u ateljeu. - Slike nastaju tako što puno boravim u prirodi u potrazi za raznim kamenim strukturama. Onda ih fotografišem. Te fotografije mi služe kao skica za sliku koju ja kasnije radim u imaginarnom pejzažu. To nije puko preslikavanje. Smatram da pravi rad nastaje jedino u četiri zida. Tad sam najviše koncentrisana i produktivna. Znači da je kamen negdje otrgnut iz prirode i unesen u moj atelje - kazala je Vujović. A. Đ.

ra, temelja crnogorske duhovnosti, državnosti i kulturnog identiteta. Ovaj kratki film donosi i prikaz vremena renesanse, uticaja evropskih majstora poput Leonarda i Mikelanđela, kao i priču o prvoj državnoj štampariji na svijetu i štampanju Oktoiha - prvog ćiriličnog štampanog djela među Južnim Slovenima. Video je urađen prema istoriografskom radu Dragana B. Perovića, iz knjige „Crnojevići – treća crnogorska dinastija“. R. K.

Okrugli sto ,,Luča mikrokozma - 180 godina poslije“ održan u CANU

PODGORICA – Stotinu osamdeset godina od objavljivanja Njegoševog djela „Luča mikrokozma“ obilježeno je juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, a bila je to prilika i da se kroz okrugli sto otvore ključna pitanja o književnim i etičkim vrijednostima zaostavštine velikog pjesnika.

Predsjednica Odbora za filozofiju CANU i profesorica na FPN u Podgorici Sonja Tomović-Šundić kazala je da je „Luča mikrokozma“ najbolje Njegoševo djelo. - Inače je bilo i njemu najmilije. Djelo koje je napravilo slojevitu sintezu, u kojem je sjedinjeno i antičko nasljeđe i hrišćanstvo, i stari epovi i romantičarska tradicija Lamartina, Puškina, kojoj je ge-

neracijski Njegoš pripadao. Kada su u pitanju pjesnička djela ovog ranga i ovog tipa, mi imamo posla sa teogonijama i kosmogonijama, kao što su recimo ,,Mahabharata“ ili Miltonov spjev ,,Izgubljeni raj“. Imamo posla s pjesmotvorima u kojima je iskazana dubinska filozofska slika svijeta – rekla je ona. Jedno od najvažnijih pitanja koje Njegoš pokreće u ,,Luči mikrokozma“, prema njenim riječima, jeste ko je čovjek. - To je temeljno antropološko pitanje. Pokušava da odgonetne i ono što on misli što je to ljudska priroda, kakvi su odnosi koje čovjek gradi prema sebi, prema drugom čovjeku i prema duhu. On ima cjelovitu filozofsko-poetsku antropološku ideju – rekla je Tomović-Šundić, dodajući da

Njegoš s jedne strane definiše čovjeka kao tragično biće, a s druge kao umno i stvaralačko. Univerzitetski profesor dr Siniša Jelušić govorio je na temu ,,Luča kao Subjekt: Ko je Zraka sjajna ognja besmrtnoga?“. On je kazao da su u Nje-

goševom djelu sabrani brojni opoziti – sistem binarnih opozicija, sistem antiteza koje čine jednu cjelinu. Na temu ,,Koncept pravde u ‘Luči mikrokozma’“ govorio je doc. dr Nikola Šaranović s Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica. On je kazao da, jezikom prava rečeno, pravda u ,,Luči mikrokozma“ ima svoju dispoziciju. - Ona glasi: ,,Zakoni su opštega poretka/moj amanet a život prirode“. Ova pravda je sveta, a njeni zakoni su strogi. Njegoševa invokacija Justiciji, ne kao zemaljske i ljudske već kao nebeske i božanske pravde, prožima cijelu ,,Luču“ čineći od ovog djela svojevrsnu pohvalu pravdi. Na kraju ovog djela ,,sunce pravde i zemlju ogrija“ – istakao je Šaranović.

An. R.

Milijana Vujović

Sa izložbe djela Milijane Vujović

Prvo izdanje „Luče mikrokozma“

Kadar iz filma „Zavjet“

Srbija se u poslednjih sto dvadeset godina pod sankcijama našla četiri puta u četiri različita istorijska razdoblja, sa sličnim uzorcima i teškim posledicama. U tom pogledu, Srbija je vodeća u Evropi. Prve sankcije Srbija „dobija“ 1906. godine za narednih pet godina, u kontekstu trgovinskog sukoba sa Austrougarskom zbog njenih sve većih političkih i teritorijalnih apetita na Balkanu. Dve godine kasnije usledila je i aneksija Bosne i Hercegovine i izričito neslaganje Kraljevine Srbije sa tim činom, što je ona demonstrirala mobilizacijom vojske, protestima, zahtevom za revizijom, jakom retorikom. Austrougarska imperija imala je, pak, za takvo ponašanje saglasnost velikih sila - Britanije, Francuske, Nemačke, Rusije, koje su još na Berlinskom kongresu 1878, dozvolivši okupaciju BiH, otvorile put aneksiji. Nekada najveći srpski saveznik, Beč, nameće Srbiji carinski rat (svinjski rat). Priroda sankcija: zabrana izvoza srpskih proizvoda (pretežno svinjskog mesa i stoke) na tržište Monarhije, zatvaranje granica za srpsku robu, kontrola trgovine, carinske kazne. Posledice: Kraljevina Srbija gubi glavno izvozno tržište koje čini oko 80 odsto izvoza. Kriza sa velikim susedom tera na ekonomsku emancipaciju, nameće okretanje Francuskoj, Belgiji, Italiji, drugim tržištima, vodi političkom zbližavanju sa Rusijom i Antantom. Druge sankcije Srbiji (SFRJ) 1948. nameće SSSR i satelitske zemlje, nakon Titovog „NE“ Staljinu i raskola. Priroda sankcija: potpuna trgovinska, politička, diplomatska blokada, prekid odnosa, obustava isporuke opreme, goriva i sirovina, povlačenje stručnjaka, tehničke pomoći, vojnih savetnika, ekonomska izolacija u komunističkom svetu, pretnje po bezbednost zemlje. Posledice: ekonomska kriza, posebno u industriji i poljoprivredi, nagli zaokret ka Zapadu, Jugoslavija postaje korisnik zapadnih kredita i

Što je naučila Srbija pod sankcijama

Srbija je jedinstven slučaj u evropskoj istoriji: četiri puta bila je meta širokih međunarodnih sankcija različitih geopolitičkih realnosti; sankcije Srbiji uvijek dolaze kada je u sukobu sa dominantnim blokom moći; svaki put sankcije su razorne, da bi nakon toga vodile strateškom zaokretu, ka Francuskoj 1908, ka Zapadu 1948, ka EU poslije 2000, možda povratku EU poslije 2025. godine

pomoći, nesvrstani pokret kasnije je direktan odgovor na politiku diktata Moskve. Jugoslavija postaje prva komunistička država koju Zapad finansijski i tehnološki podržava u hladnom ratu, počinje najveća modernizacija zemlje. Treće sankcije Srbiji (SRJ) uvodi Savet bezbednosti OUN (Rezolucija 757), 30. maja 1992. Rusija je glasala za uvođenje sankcija, koje formalno traju do 1995. (Dejton, Rezolucija 1022). Kontekst: glava VII Povelje OUN, pretnja miru, narušavanje mira i akti agresije tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, vlasti u Beogradu optužene su da podržavaju oružane sukobe. Priroda sankcija: nezabeležena, potpuna ekonomska, trgovinska, saobraćajna, politička, diplomatska blokada, zabrana uvoza/izvoza, letova, međunarodnih sportskih i kulturnih aktivnosti, zamrzavanje finansijskih sredstava, zabrana transfera tehnologije. Posledice: katastrofalan pad BDP-a (oko 50 odsto u dve godine), hiperinflacija 1993–1994. (druga najveća u svetskoj istoriji), crno tržište, šverc, mafija, nestašice svega, pad standarda, humanitarna kriza. Iako formalno ukinute, sekundarne sankcije i izolacija traju do 2000. godine. Četvrte sankcije Republici Srbiji i pritisci 2022-2025, vezani su za Rusiju i njenu invaziju na Ukrajinu. Kontekst: Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, trpi posledice zapadnih pritiska i sankcija. Pritisak da se Beograd uskladi sa spoljnom politikom EU (u kojoj su sankcije Moskvi centralno mesto). Srbija se (bes)smi-

U 20. i 21. vijeku, malo je evropskih država sankcionisano na nivou UN-a ili velikih sila: Njemačka (1919–1933) – postversajske reparacije i ekonomske restrikcije, Italija (1935) – sankcije Lige naroda zbog invazije na Etiopiju, Mađarska (1956) i Čehoslovačka (1968) – kratke zapadne ekonomske mjere zbog sovjetskih intervencija, Bjelorusija (2006 – danas) – sankcije EU i SAD zbog autoritarnog režima, Ruska Federacija (2014–danas) – najšire sankcije u istoriji Evrope

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao za Trampov mirovni plan za Gazu

sleno žrtvuje za Rusiju i to je mnogo košta. Američke sankcije prema ruskim kompanijama direktno pogađaju Srbiju, što se vidi na primeru NIS-a u ruskom vlasništvu. Priroda sankcija: sekundarne i parcijalne (ograničenja u finansijama, transportu, tehnologiji, investicijama), moguće i nove ako Srbija nastavi neusaglašenu politiku sa EU. Posledice: otežano poslovanje više sektora (uvoz, tranzit, bankarske garancije), rizik da zemlja, privreda i stanovništvo ostanu bez energenata, preti izolacija u trgovinskim tokovima i investicijama. Sektorske i energetske sankcije po posledicama za Srbiju nose globalni karakter. Sankcije „samo jednom“ NIS-u, još ruskom, pogađaju celu Srbiju. Koliko je država u Evropi doživelo sankcije slične Srbiji? U 20. i 21. veku, malo je evropskih država sankcionisano na nivou UN-a ili velikih sila: Nemačka (1919–1933) – postversajske reparacije i ekonomske restrikcije, Italija (1935) – sankcije Lige naroda zbog invazije na Etiopiju, Mađarska (1956) i Čehoslovačka (1968) – kratke zapadne ekonomske mere zbog sovjetskih intervencija, Belorusija (2006 – danas) – sankcije EU i SAD zbog autoritarnog režima, Ruska Federacija (2014–danas) – najšire sankcije u istoriji Evrope. Srbija/Jugoslavija – jedina koja je sankcionisana u četiri epohe: od Austrougarske, SSSR-a, UN, SAD. Srbija je jedinstven slučaj u evropskoj istoriji: četiri puta bila je meta širokih međunarodnih sankcija različitih geopolitičkih realnosti; sankcije Srbiji uvek dolaze kada je u sukobu sa dominantnim blokom moći; svaki put sankcije su razorne, da bi nakon toga vodile strateškom zaokretu, ka Francuskoj 1908, ka Zapadu 1948, ka EU posle 2000, možda povratku EU posle 2025. godine.

Autor je bivši ambasador, član Foruma za međunarodne odnose, Beograd

Volc: Istorijski i konstruktivno

NJUJORK - Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasao je za mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa za Pojas Gaze, koji uključuje raspoređivanje međunarodnih snaga.

Trinaest članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija glasalo je za tekst, koji je ambasador SAD pri UN Majk Volc opisao kao „istorijski i konstruktivan“. Rusija i Kina su bile uzdržane.

Američka rezolucija, koja je nekoliko puta mijenjana tokom osjetljivih pregovora, podržava plan američkog predsjednika koji je 10. oktobra doveo do sprovođenja krhkog primirja između Izraela i Hamasa na palestinskoj teritoriji razorenoj dvogodišnjim ratom izazvanim krvavim napadom palestinskog islamističkog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine. Tekst, u čiji je uvid imao AFP, ovlašćuje osnivanje Međuna-

rodnih stabilizacionih snaga (ISF) zaduženih za podršku bezbjednosti granica u saradnji sa Izraelom i Egiptom, demilitarizaciju Pojasa Gaze, razoružavanje naoružanih grupa, zaštitu civila i obuku palestinskih policijskih snaga. Sastav tih snaga nije preciziran.

Rezolucija, koju podržava Palestinska uprava, predviđa mandat Mirovnog komiteta do 31. decembra 2027. godine, koji će služiti kao prelazno tijelo za upravljanje u Pojasu Gaze dok se Palestinska uprava ne reformiše. Prema planu od 20 tačaka koji je priložen uz rezoluciju, tim komitetom će predsjedavati Tramp.

Predstavnici Rusije neće učestvovati na pregovorima sa ukrajinskom stranom u Istanbulu

Peskov: Stav Moskve poznat Vašingtonu, Briselu i Kijevu

MOSKVA - Rusija neće učestvovati u pregovorima sa Ukrajinom u Istanbulu, koji su zakazani za 19. novembar. To je, u izjavi za novinare, potvrdio portparol Kremlja Dmitrij Peskov Prema njegovim riječima, za sada se ti kontakti ostvaruju bez učešća Rusije. Na pitanje novinara da li je Moskva dobila dobila informacije od Kijeva o spremnosti za pregovore, Peskov je odgovorio da nije.

- Ne, ruski predstavnici neće biti u Turskoj. Za sada su se ti kontakti održavali bez učešća Rusije. Čekaćemo informacije o tome o čemu će biti razgovarano u Istanbulu - rekao je Peskov na brifingu za novinare u Moskvi u utorak.

Volodimir Zelenski je prethodno, uoči posjete Turskoj, izrazio želju da intenzivira pregovore o rješenju sukoba u Ukrajini i nastavi razmjenu zatvorenika.

- Izgleda da je Zelenski mislio na kontakte koji će se održati sjutra u Istanbulu. To su kontakti Zelenskog sa našim turskim prijateljima, kojima će se

vjerovatno pridružiti i gospodin Vitkof. Sačekaćemo rezultate ovih pregovora. Još ne možemo ništa da vidimo u ovom koraku jer ne znamo o čemu se radi - izjavio je Peskov.

On je poručio da Moskva ostaje otvorena za pregovore sa Ukrajinom. Tvrdi i da je stav Moskve poznat Vašingtonu, Briselu i Kijevu.

Na pitanje da li su u planu kontakti ruskog predsjednika Vladimira Putina sa specijalnim izaslanikom američkog lidera Stivenom Vitkofom, navodi da nijesu. Dodaje i da je Putin otvoren za takve sastanke. Zvaničnik je kazao da Ukrajina

još nije odgovorila na ruske mirovne inicijative niti signalizirala spremnost da obnovi pregovore s Moskvom. Ranije u utorak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu da će posjetiti Tursku kako bi ,,intenzivirao pregovore“ o rješenju sukoba, navodeći da će predstaviti ,,razrađena rješenja“ i fokusirati se na razmjenu ratnih zarobljenika. Nije naveo svoje pregovaračke partnere niti sadržaj poruka. Mediji tvrde da se američki specijalni izaslanik Steven Vitkof planira pridružiti razgovorima.

Peskov je ponovo iskazao spremnost Rusije na pregovore, rekavši da je stav Moskve dobro poznat svim uključenim stranama.

Rusija i Ukrajina su do sada održale tri runde direktnih pregovora u Istanbulu, a rezultat je bila razmjena zarobljenika, kao i predaja tijela pogunulih ukrajinskih vojnika. Strane su takođe razmijenile nacrte memoranduma o rješavanju sukoba.

Piše: dr Srećko ĐUKIĆ

Priredila: R. U.–I.

Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku

Dmitrij Peskov

Usporena izgradnja višenamjenskog objekta u Zagoriču

Na završetak radova čekaće se najmanje još četiri mjeseca

U Agenciji za izgradnju i razvoj završetak posla ne očekuju prije kraja marta naredne godine, ali ne mogu sa sigurnošću da kažu da u međuvremenu neće biti i novog kašnjenja

Izgradnja višenamjenskog objekta u Zagoriču, koja je počela u februaru 2024. godine, a trebalo da bude završena u julu ove, i dalje se ne odvija željenim ritmom. U Agenciji za izgradnju i razvoj završetak posla ne očekuju prije kraja marta naredne godine, ali ne mogu sa sigurnošću da kažu da u međuvremenu neće biti i novog kašnjenja.

KAŠNJENJE

Radovi gotovo od početka nijesu izvođeni planiranom dinamikom jer je, kako su naveli iz Agencije za izgradnju i razvoj, u početku bilo problema u vezi sa priključenjem na instalacije neophodne za funkcionisanje gradilišta, što je uticalo na izvođenje radova u punom obimu i kapacitetu.

Na gradilištu su Pobjedi pojasnili da radovi nijesu tekli planiranom dinamikom na objektu u kojem će biti dom zdravlja, dok su na drugom objektu (u kojem će biti ostali sadržaji) radovi uglavnom izvođeni po planu, iako se sve vodi kao jedan – višenamjenski objekat. Naime, na dijelu gradilišta na kojem je objekat za dom zdravlja naišli su na kablove u dijelu gdje je trebalo da se odvijaju zemljani radovi, pa je bilo problema sa napajanjem strujom, a i sa projektom.

Na objektu je do sada završena ugradnja spoljašnje bravarije, razvedene su elektroinstalacije, kao i vodovodna i kanalizaciona, a odrađen je veći dio unutrašnjeg malterisanja. Prema informacijama sa gradilišta, naručen je i ma-

U vrtićima se već treću godinu realizuje projekat ,,Rukometić“

terijal za krovni pokrivač, ali nije precizirano kada će početi njegova ugradnja.

ULAGANJA

Horizontalni gabarit objekta doma zdravlja je 14 x 39 metara, spratnosti P+2 (prizemlje i dva sprata), dok je gabarit višenamjenskog objekta 37 x 15 metara, spratnosti P+l (prizemlje i sprat). Objekat doma zdravlja u prizemlju će imati ordinacije opšte medicine i laboratorije za djecu i odrasle, na prvom spratu je planirana ginekologija i rendgen sala, a na drugom spratu zdravstvena zaštita djece. Višenamjenski objekat će imati prostorije za patronažnu službu, poštu, banku, apoteku, poljoprivrednu apoteku, pijacu, klub penzionera, salu za borilačke sportove i ples... lspred objekta će se nalaziti plato sa

klupama i zelenilom, česma, dječje igralište, a iza objekta će biti prostor za parkiranje vozila sa 80 parking mjesta. Vrijed-

nost ugovorenih radova iznosi 3.417.855 eura sa PDV-om. Naručilac radova je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice,

investitor je Glavni grad Podgorica, dok je izvođač radova građevinska firma ,,Gradnja –promet“ iz Danilovgrada. H. P.

Prijedlog izmjena i dopuna Elaborata o parking zonama na javnoj raspravi

Izmjenama u Elaboratu o parking zonama uvršteno je još pet parkirališta, sa 406 mjesta na kojima će se ubuduće naplaćivati parkiranje. Zbog izmjena tog dokumenta gradsko preduzeće Parking servis stavilo je prijedlog novog elaborata na javnu raspravu.

Od pomenutih 406 parking mjesta, na opštim parkiralištima ih je 341, a na posebnim 65. Prema tom prijedlogu, parkiranje bi se ubuduće naplaćivalo na dva mjesta u Ulici bratstva i jedinstva, zatim u ulicama 19. decembra i Oktobarske revolucije, kao i na Bulevaru crnogorskih serdara.

U okviru projekta „Rukometić“, u vrtiću „Dragan Radulović“ na Starom aerodromu juče je održan čas kojem su prisustvovali ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda i naše rukometne reprezentativke Andrea Škerović i Natalija Lekić

Projekat „Rukometić“ koji se realizuje već treću godinu, nastao je uz ključnu podršku Evropske rukometne federacije, a institucionalno ga podržava Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Cilj projekta je da đeci od najranijeg uzrasta približi sport, timski duh i zdrave životne navike. „Rukometić“ se danas sprovodi u devet crnogorskih gradova i obuhvata 10 vrtića i oko 500 djece, o kojima brine 19 licenciranih trenera. Sa đecom u vrtiću ,,Dragan Radulović“ već treću godinu rade licencirani treneri Zorica Đurović, Bobana Krstović i Bojan Deletić - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Rukometni savez Crne Gore zajednički rade na promociji rukometa i sporta kao važnog segmenta obrazovanja, socijalizacije i zdravog razvoja djece, pokazujući na taj način odgovoran odnos prema jednom od najuspješnijih sportova u Crnoj Gori – saopšteno je nakon obilaska vrtića ,,Dragan Radulović“ iz MPNI-a. H. P.

- Parkiralište u Ulici 19. decembra ima 65 parking mjesta i ono pripada posebnim parkiralištima. Ostali parkinzi u kojima se uvodi naplata su u zoni III. U dvorišnom dije-

lu Ulice Oktobarske revolucije imaju 92 parking mjesta, na Bulevaru crnogorskih serdara isto toliko, dok ih je u Ulici bratstva i jedinstva, kod zgrade Krstarica 114, a kod zgrade Šargarepa 43 – navedeno je u prijedlogu izmjena Elaborata.

U dokumentu se navodi da su naplatu parkiranja na tim parkinzima tražili građani.

- Polazeći od potreba i zahtjeva građana, a kako bi nesmetano koristile sve raspoložive mogućnosti parkiranja, urađene su izmjene i dopune Elabora-

ta o parking zonama, dozvoljenom vremenu parkiranja, kategoriji motornih vozila koja se mogu parkirati i načinu naplate naknade parkiranja na opštim i posebnim parkiralištima – saopšteno je iz Parking servisa.

U obrazloženju prijedloga izmjena i dopuna navodi se da je njihov cilj proširenje parking zona u sistemu Glavnog grada, kako bi građani i privredna društva sa prebivalištem i sjedištem u gradu dobili određeni vid zaštite, odnosno prioritet u uslugama parkiranja. - Parkiranje se naplaćuje na opštim parkiralištima od sedam do 24 časa radnim danima i subotom, a na posebnim od 00:00 do 24 časa, osim na parkiralištima gdje je potražnja za parking mjestima znatno manja, te se parkiranje naplaćuje za kraći period. Korisnik plaća odgovarajuću naknadu koju cjenovnikom utvrđuje Parking servis, na koji saglasnost daje Skupština glavnog grada – navedeno je u predloženom dokumentu. Predvđeno je da korišćenje parking mjesta za vozila osoba s invaliditetom, koja su to pravo ostvarila u skladu sa Odlukom o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada, i dalje bude besplatno na parking mjestima koja su utvrđena ili rezervisana za njih. Centralna javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Elaborata o parking zonama biće održana 21. novembra u deset sati, u zgradi Skupštine glavnog grada. H. P.

Gradilište višenamjenskog objekta u Zagoriču

Zonirana i dosadašnja ,,kvartovska“ parkirališta

Uz igru se najbolje razvijaju timski duh i zdrave životne navike

Mlada reprezentacija Crne Gore kraj Bistrice doživjela ubjedljiv poraz u 6. kolu kvali kacija za Evropsko prvenstvo

Italijani plesali po kiši u Nikšiću

Mlada reprezentacija Crne Gore izgubila je oba duela od Italije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo – i to dva puta nakon preokreta.

Na Apeninskom poluostrvu bilo je 2:1 za domaćina, a u Nikšiću epilog je bio sumorniji, teži i bolniji po naš tim – čak 4:1, u 6. kolu takmičenja u Grupi E. Držali su se ,,crveni“ puni sat, a onda se vidjela sva razlika u klasi - ,,azuri“ su izdominirali u posljednjih pola sata. Pobjeda je čista i glatka, a da su bili prisebniji u završnici, ishod bi bio još ubjedljiviji u korist gostiju. Sastav Gorana Perišića završava godinu na trećem mjestu, sa devet bodova, isto koliko ima i Švedska, dok je drugoplasirana Italija sakupila 15, a vodeća Poljska svih 18. Jasno je da su šanse ,,sokolića“

da se domognu završnog turnira sada svedene na minimum, iako je do kraja ciklusa ostalo četiri meča.

Prethodnih dana na teritoriji Crne Gore izdat je crveni meteo alarm, a obilne padavine nijesu mimoišle ni Nikšić. Kiša je lila kao iz kabla u vrijeme utakmice kraj Bistrice, ali na terenu je bilo zanimljivo, igralo se lopte, bilo je akcija i konkretnosti.

Prva je zaprijetila Italija, a onda je imala sreće da u najranijoj fazi meča ne primi evrogol. Lopta je bila u nogama Vukanića, potom se od noge protivničkog igrača odbila do Miranovića, koji nije časio ni časa – iz naleta je raspalio sa dvadesetak metara i uzdrmao prečku. Posjed i inicijativa prešli su na stranu ,,azura“ koji su nastojali da ostvare prevlast na

Omladinska reprezentacija Crne Gore pobijedila Albaniju na kraju kvali kacionog turnira za EP

Častan oproštaj

Albanija 0

Crna Gora 1

sredini i kombinuju u posljednjoj trećini.

Usljed teških uslova, defanzivci našeg tima nijesu uspjeli da iskontrolišu loptu koja je proklizala u korner. Iz te situacije, doduše nakon centaršuta sa kontra strane, opasan je bio Mane koji je pokušao spektakularno - makazicama.

Fortuna nije bila saveznik Perišićevih izabranika na samom startu, ali jeste sredinom prvog poluvremena kada je Fini, lijevom nogom sa visine peterca, prebacio metu.

Organizovano se branila Crna Gora, nije falilo startova i kontakta, ali prema naprijed je bila rezervisanija. ,,Crveni“ su stajali u dupli blok ispred golmana, čekajući kontru ili polukontru. Jedna takva prilika ukazala se u 32. minutu, a to su ,,sokolići“ pretvorili u vođstvo. Pas iz zadnje linije poslat je ka

ša, Popović (od 46. Jokić), Martinović, Račić, Balević (od 72. Brajović), Božović (od 83. Raičević), Jovanović, Vlahović, Jauković (od 94. Šaranović, Krajina (od 83. Roganović)

Omladinska reprezentacija

Crne Gore nije prošla kvalifikacioni turnir za Evropsko prvenstvo, ali se časno oprostila od takmičenja u Albaniji. Nakon poraza od Slovačke i Ukrajine po 3:0, stigla je pobjeda nad domaćinom u 3. kolu Grupe 5. Utakmicu u Draču riješio je ofanzivac Budućnosti, sedamnaestogodišnji Matija Jovanović, koji je bio jedini strijelac u 78. minutu (1:0).

Selektor Nenad Vukčević promiješao je sastav, a momci koji su dobili prostora – trudili su se da opravdaju povjerenje.

Utakmica na stadionu Niko

Mrvaljeviću koji je sve uradio sam – brzonogi krilni napadač Mladosti krenuo je u solo prodor, snašao se između tri fudbalera Italije, prevario i četvrtog, te iskosa sa desne strane – desnom nogom poslao loptu u sami ćošak Palmisanijeve mreže.

Kao i u La Speciji, kada je bila gost, Crna Gora je povela, ali ovoga puta rezultat je mnogo kraće držala pod kontrolom.

Pet minuta kasnije – protivnik se iz prekida vratio u egal. ,,Azuri“ su izjednačili poslije udarca iz ugla – vezista Rome, Pisili, probio se kroz gužvu i poentirao iz neposredne blizine za 1:1 u 42.

Teren se ružio, kiša pojačavala, ali Italija je još snažnije krenula na početku drugog dijela. Radanović je intervenisao odmah, a potom je Pisili ostao sam usred kaznenog prostora

– nije mogao ništa naš čuvar mreže, ali lopta je prohujala pored gola.

Odolijevala je Crna Gora do 60. minuta, ali od tada – više nije bilo nade u pozitivan učinak. Raskopano igralište nije smetalo ,,plavima“ da iz knjiške akcije okrenu utakmicu – Fini je započeo napad, Dagaso razmijenio dupli pas sa Čerubinijem, a zatim je izašao na golmana nakon što je ispala kompletna defanziva domaćina. Radanović nije mogao da spriječi udarac u bliži ugao. Bio je to početak kraja naše selekcije.

U završnih pola sata pitao se samo jedan tim. Italija je pokazala klasu, nivo više i umijeće igranja fudbala i kada su uslovi na ivici regularnosti. Potpuno su pali Vukotić i društvo. ,,Azuri“ su olako rušili bede-

me ,,crvenih“ i neumoljivo rešetali mrežu. Kamarda je u 64. minutu dao lijep gol za 3:1 sa 18 metara na asistenciju raspoloženog krila – Finija, a potom se napadač Đenove nagradio za odličnu partiju. Upisao se u listu strijelaca u 74. Zicer je promašila Italija za ,,petardu“, dok je rezervista Savović u sudijskoj nadoknadi poslao šut u okvir gola koji je Palmasini odbio u korner. Crna Gora na proljeće nastavlja kvalifikacije – 27. marta gostovaće Švedskoj, a četiri dana kasnije dočekaće Poljsku. D. KAŽIĆ

Pioniri pobjedom počeli nastup na UEFA Razvojnom turniru

Crna Gora 1 Azerbejdžan 0

KIŠINJEV - Trening centar FS Moldavije. Sudija: Petru Ćorba (Moldavija). Strijelac: Pejović u 61.minutu.

CRNA GORA: Radović, Nišavić (od 78. Vukčević), Vujović (od 72. Ljutica), Jokić, Bojović (od 78. Bašanović), Raković, Vojinović (od 60. Miranović), Kalezić (od 60. Ranitović), Vukčević (od 72. Milikić), Višnjić (od 46. Šabović), Peruničić (od 60. Pejović).

ALBANIJA: Taho, Avdulari, Sina, Sulejmani (od 81. Čekrizi), Gecaj (od 71. El Malem), Šeji, Vogli, Blini, Durmisi (od 71. Daši), Kula, Đila (od 71. Malaj).

CRNA GORA: Minić, Mugo-

DRAČ – Stadion: Niko Dovana. Gledalaca: 400. Sudija: Joakim Ustling (Švedska). Strijelac: Jovanović u 78. minutu za Crnu Goru. Žuti kartoni: Minić, Martinović, Božović, Jokić (Crna Gora).

Dovana bila je otvorena, svako je imao svoje šanse, a ,,sokolići“ su iskoristili jednu – vrijednu trijumfa i trećeg mjesta u grupi. Znalo se prije meča da ,,crveni“ nemaju opciju da prođu dalje, ali su pokazali borbenost, zalaganje, karakter i motiv koji bi trebalo da budu uvijek prisutni kada se brane boje nacionalnog tima. D. K.

AZERBEJDŽAN: Ogtaj Mehralijev, Mahamad Agmalijev, Mamadli, Gulijev, Bajrarli, Karimli (od 71. Mamadov), Muradli, Husejnadze, Mamadli (od 60. Muršudzada), Babajev (od 46. Alizada), Ramazanov (od 60. Gurbanli). Pionirska fudbalska reprezentacija Crne Gore trijumfom nad Azerbejdžanom (1:0) otvorila je nastup na UEFA Razvojnom turniru u Moldaviji. Pobjedu ,,sokolićima“ donio je Andrej Pejović, lijepim golom u 61. minutu. Ali, trijumf je mo-

gao da bude i ubjedljiviji. Međutim, Đorđije Peruničić i Simon Kalezić u nekoliko navrata nijesu bili precizni. - Odigrali smo veoma dobru partiju. Bili smo bolji od Azerbejdžana u svakom segmentu, igrali smo disciplinovano, odgovorno, agresivno, imali posjed, igru i još nekoliko prilika za drugi gol. Raduje me ova pobjeda zbog samopouzdanja

igrača, važno je da shvate da kada ulože maksimalni trud i napor, to će se vratiti na pravi način. Ali, nema puno vremena za odmor, već u četvrtak igramo naredni meč na turniruistakao je selektor Crne Gore Vladan Savić. Naredni rival Crne Gore je Moldavija, meč sa domaćinom turnira igra se 20. novembra od 12 časova. R. P.

Crna Gora

Crna Gora Italija

Italija

Pionirska reprezentacija Crne Gore

Sa sinoćnje utakmice kraj Bistrice

Vučinić nastavlja misiju i traži od igrača da žive za pobjede

PODGORICA – Crna Gora je dobrom, hrabrom igrom i fanatičnom borbom u porazu od svjetskog velikana Hrvatske (2:3) dobila ohrabrenje pred Ligu nacija 2026. i pokušaj da se kroz osvajanje prvog mjesta u jednoj od grupa C divizije približi Evropskom prvenstvu 2028.

Izdanje protiv ,,vatrenih“ i vođstvo od 2:0 nakon 17 minuta otvorili su, međutim, i pitanja: zašto ,,sokoli“ u ovim kvalifikacijama i generalno u posljednje dvije godine nijesu izgledali kao prije dvije noći u Podgorici, koje je zapravo njihovo pravo lice i mogu li da budu onako opasni i kompaktni i kada naspram njih nije favorit i nemaju imperativ pobjede?

Da su na makar pola utakmica djelovali kao protiv Hrvatske, trećeplasirane selekcije sa posljednjeg Mundijala, naši fudbaleri ne bi srozali rejting reprezentacije do to mjere da se doživi debakl od Farskih Ostrva u Toršaunu (4:0), da se trijumf nad Gibraltarom doživljava kao potreban za podizanje samopouzdanja, ne bi sigurno ni dva puta glatko izgubili od Češke i bez ikakvog otpora pali u Zagrebu. ,,Sokoli“ su dobili aplauze za igru protiv redovnog učesnika velikog takmičenja, koji je –iako u kombinovanom sastavu (npr. u startnoj postavi nije bilo trojice standardnih vezista) – u Podgoricu došao s velikom željom da ove kvalifikacije učini svojim najboljim u istoriji.

I Mirko Vučinić je dobio komplimente od kolege Zlatka Dalića. Taktikom i motivisanjem igrača učinio je da stručnjak iz Livna uz dosta stresa proživi meč na stadionu gdje je u kratkom periodu gradio igračku karijeru.

- Znače mi komentari Dalića jer znamo o kakvom treneru se radi i što je sve uradio sa Hrvatskom, do kojih visina ju je doveo. Prijaju lijepe riječi, ali volio bih da smo igrali mnogo lošije, a da smo pobijedili – kazao je Vučinić.

Bio je to uvod u rečenicu kojom je poručio kako bi volio da izgleda njegova reprezentacija:

- Moramo da živimo za pobjedu jer samo tako možemo da postanemo takmičari – dodao je Vučinić.

DETALJI SU STVAR TRENERA

ZADOVOLJAN KAKO GA IGRAČI PRATE: Mirko Vučinić i Andrija Bulatović na meču sa Hrvatskom

Za Crnu Goru sam igrao i povrijeđen, hvala navijačima na podršci

Mirko Vučinić je zahvalio navijačima, koji su skandirali njegovo ime.

- Lijepo je to čuti, prijalo mi je. Kad sam bio igrač najdraži su mi bili pogoci za reprezentaciju, iako sam ih davao i za Leće, Romu, Juventus... Volim ovu državu, uvijek sam dolazio na okupljanja, nekoliko puta igrao i povrijeđen. Hvala navijačima, mnogo su nam značili, baš mnogo –podvukao je Mirko Vučinić.

MODRIĆ:

Bilo je da se naježiš

Crnogorska publika izdigla se iznad suludih balkanskih podjela i šovinističkog pira gostujućih navijača i još jednom pokazala kako se dočekuje i poštuje protivnik.

Hrvatska himna pozdravljena je kao i svaka do sada –aplauzom, a ovacije je uoči meča dobio Luka Modrić ,,Luka, Luka“ – odjekivalo je stadionom dok je maestro išao ka klupi.

- Nijesam ni shvatio da je aplauz upućen meni. Naježio sam se, nevjerovatan osjećaj – rekao je Luka.

Publika mu je aplaudirala i kada je ušao na teren u finišu meča.

- Doživio sam to na dosta stadiona, uvijek je lijepo, ali kad te publika u susjednoj državi ovako dočeka, to je još malo posebnije – opisao je Modrić.

- Publika nas je predivno primila. Zahvaljujem od

nijesu. E to je moja greška jer nijesam prenio na njih da treba da budu ljuti što ne igraju, da pokažu da im je stalo do toga – objasnio je Vučinić. - Moramo da budemo kao jedno, da svi grizu da bi ušli u tim. Nemam problem bilo koga da maknem iz ekipe, to je svima jasno. Naravno, ne upirem prstom ni u koga, imam samo riječi hvale za momke jer prate moje zahtjeve, prihvatili su sve što sam tražio. ,,Ubio“ sam ih prethodnih dana s pričom i video analizama, bio sam dosadan i samom sebi. U Italiji sam naučio da nema ništa bez rada. Možda nijesam to toliko shvatao ranije, ali sada vidim kao trener koliko je tačno – zaključio je selektor ,,sokola“. N. KOSTIĆ Selektor ,,sokola“ rekao da je više tužan nego ponosan nakon meča sa Hrvatskom

srca na tome. Neka i dalje tako podržavaju svoju ekipu – dodao je vezista Milana.

Najuspješniji fudbaler koji je ikad igrao na našem najvećem stadionu pohvalio je crnogorsku reprezentaciju.

- Možda su zaslužili i više bodova nego što imaju. Novi im je selektor i siguran sam da će rasti kao ekipa. Imaju dosta mladih i kvalitetnih igrača i želim im sve najbolje u budućnosti – kazao je Modrić.

Crna Gora je zaslužila više u spektaklu s ,,vatrenima“. Vodila je 2:0, imala još nekoliko šansi, na kraju ostala bez ičega. Pružila je mnogo, neuporedivo više nego u prethodnih sedam

kola – i opet je bilo nedovoljno. - Više sam tužan nego ponosan. Igrali smo dobro, borili se, ali detalji prave razliku i nijesu bili na našoj strani. I igrači su tužni – ne bi valjalo da nijesu. Prijaju pohvale, ponavljam, ali ispričaću vam situaciju kad sam bio u Lećeu. Igrali smo jedne sezone fenomenalno, ali u januaru imali samo tri boda. Trener nam je do tada pričao ,,nastavite da igrate ovako, doći će rezultat“, a onda je u januaru promijenio priču i počeo da govori ,,hoću pobjede, a ne da igramo lijepo“. Poruka i pouka je da svi radimo da bismo pobjeđivali –kazao je Vučinić. ,,Sokoli“ će na žrijebu C divizije biti među nosiocima. To znači da će, makar na papiru, biti favoriti protiv tri rivala. Na

terenu, ipak, to ne mora mnogo da znači.

Realnije je da će odlučivati detalji na kojima insistira Vučinić, nego da će Crna Gora dominirati.

Te sitnice, priznaje selektor, nijesu samo stvar igračkog kvaliteta.

- Ne radi se o kvalitetu igrača, to može da bude samo alibi za mene. Trener mora da prenese ekipi da detalji prave razliku. Vidjećemo da li ću uspjeti u tome ili ne – prokomentarisao je Vučinić.

RAD, RAD I SAMO RAD

Legendarni Nikšićanin preuzeo je ekipu pred oktobarske mečeve, nakon otkaza Robertu Prosinečkom, kojem je bio jedan od pomoćnika.

Dogovorio je saradnju do kraja kvalifikacija, s opcijom produženja, do koje će izvjesno doći. Očekuje se da prvi kapiten Crne Gore vodi ekipu i u Ligi nacija i nastavi misiju povratka vjere u nacionalni tim.

- Navikao sam da gledam unaprijed. Ono što se desilo, to brišem. Kad sam došao na mjesto selektora rekao sam da treba mnogo rada, da se zavrnu rukavi i pogne glava. Da svi ,,veslamo“ zajedno u istom smjeru. Moram da se zahvalim momcima što su me pratili iz meča u meč. Moraju da nastave ovako, to je ključno – naveo je Vučinić.

- Kad sam preuzeo reprezentaciju nije bila baš najbolja situacija. Rezultatski i mentalno. Ipak, prihvatio sam posao zato što vjerujem u njihov kva-

litet. Protiv Hrvatske su izašli na teren kao pravi ljudi i dali sve od sebe. Igrali su jedan za drugog, a kad je tako mnogo je lakše. Tako treba da razmišljamo. Zadovoljan sam svime, samo ne rezultatom – kazao je nekadašnji napadač Sutjeske, Lećea, Rome, Juventusa i Al Džazire.

Vučinić je na konferenciji za medije pred Hrvatsku rekao da mu treba ,,deset Đalovića“, podsjetivši na veliki posao koji je u reprezentaciji obavljao njegov partner u napadu.

- Ne smijemo da lažemo jedni druge. Prekinuo sam posljednji trening pred utakmicu zbog četiri igrača koja nijesu htjela da se vraćaju u odbranu. Pitao sam ih jesu li ljuti zato što ne počinju meč. Odgovorili su da

S.

S.

Budućnost Voli ,,pregazila“ Ulm i nastavila seriju pobjeda

U pretposljednjem meču prije reprezentativne pauze, Budućnost Voli je ,,pregazila“ Ulm 101:71, u 8. kolu grupe B Evrokupa, pa su ,,plavi“ petom uzastopnom pobjedom u ovom takmičenju stigli do skora 6-2. Ulm je doživio četvrti poraz, uz četiri pobjede. Igrajući nadahnuto u oba pravca, za šta je tokom meča često nagrađivan aplauzom navijača, posebno u trećoj dionici, crnogorski šampion je stigao do šeste pobjede u 10 međusobnih duela sa Ulmom, a do devete pobjede ove sezone u posljednjih 10 mečeva na dva fronta.

Meč koji je već od druge četvrtine bio pod kontrolom njegove ekipe, u kojem oslabljeni gosti (bili su bez najboljeg strijelca Ledluma, te Vajdemana, Klapejsa, Brauna) u nastavku više nijesu mogli da pariraju domaćinu, trener ,,plavih“ Andrej Žakelj je iskoristio i da podijeli minutažu na svih 12 igrača u rosteru (samo se Andrija Slavković nije upisao u strijelce), uključujući i Jogija Ferela koji se vratio na teren, sa maskom, nakon tri meča pauze zbog povrede jagodične kosti.

ŠUTERSKO

POLUVRIJEME

S obzirom na to da su igrali protiv najbolje trojkaške ekipe Evrokupa, koja je već do poluvremena ubacila devet koševa sa distance, jednu manje od prosjeka ove sezone (10), bilo je jasno da će i ,,plavi“ morati da odgovore napadački ako već nijesu uspjeli u potpunosti da osujete ,,dalekometnu paljbu“ njemačkog tima. To se dogodilo u drugoj četvrtini, u kojoj su Podgoričani pogodili šest trojki iz devet pokušaja (posljednji je bio neuspjeli očajnički pokušaj Rašida Sulejmona sa polovine terena na isteku vremena za prvo poluvrijeme).

Sredinom treće četvrtine, najvatreniji navijači Budućnosti – „varvari“, ovacijama su pozdravili Petra Grbića i uzvikivali „Grba kapiten“ i „Petar Grbić“, doskorašnjeg kapitena fudbalera Budućnosti, koga je trener Dejan Vukićević nedavno precrtao zajedno sa još osam fudbalera podgoričkog kluba

i nakon izgubljenih lopti protivnika (osam), a i bolje su koristili drugi napad (6-3).

Budućnost se raspucala sa perimetra u drugoj četvrtini, počev od prve trojke Flečera Megija, za finiš serije od 9:0 na prelazu iz prve u drugu četvrtinu (29:21). Megi je do kraja pogodio i drugu trojku, a dvije je ubacio i Aksel Butej, nakon čije prve trojke je Budućnost stigla do maksimalnih 12 poena prednosti (42:30), na pet minuta i 35 sekundi do kraja poluvremena. Podgoričani su još jednom imali ovu prednost, nakon koša Sulejmona sa perimetra (52:41), ali je Jensen uzvratio istom mjerom u finišu za jednocifreni minus Njemaca na velikom odmoru (53:44).

(8-3), što je dobro valorizovala poenima iz drugog napada (113). Podgoričani su u drugoj četvrtini bili bez ukradene lopte, kao što je Ulm bio bez izgubljene, dok je Budućnost imala tri izgubljene lopte.

ODLUKA U TREĆOJ ČETVRTINI

četiri asistencije i tri skoka, a po 11 poena su dodali Skajlar Mejs, Nikola Tanasković (sedam skokova) i Jogi Ferel. Jensen sa 15 i Ozborn sa 14 poena bili su najbolji u ekipi Ulma. Budućnost u narednom 9. kolu, 5. decembra, gostuje Burgu. Prije reprezentativne pauze ,,plavima“ predstoji i meč u ABA ligi, u neđelju u gostima protiv Mege. S. JONČIĆ Sjajnom

Ulm je u prvih osam minuta pogodio pet trojki iz sedam

pokušaja, što mu je omogućilo da povede 21:20. Međutim, u preostalih dva minuta i 13 sekundi domaća ekipe nije dozvolila gostima ni poen, a koševima i dodatno pogođenim bacanjima Sulejmona (11 poena u prvoj dionici, 7-5 za dva poena) i Skajlara Mejsa Budućnost je na kraju ovog kvartala imala dva posjeda prednosti (26:21). U prva tri minuta utakmice timovi su se smjenivali u vođstvu, a onda je Budućnost serijom 6:0 povela 12:7 i prednost čuvala do 20:18, kada je na kratko uslijedio preokret gostiju. Budućnost je u ovoj četvrtini promašila jedini šut za tri poena, ali je imala bolje procente šuta za dva poena (64,7 – 40 %), više skokova (9-6), pa i ofanzivnih (5-4), više ukradenih (2-0) i manje izgubljenih lopti (2-4). Jedino su ,,plavi“ imali poene iz kontre (dva)

Uz bolje procente šuta za dva (60 – 41,7 %) i tri poena (60 –56,3 %), Budućnost je na polovini meča imala i veliku prednost u skoku (19-10), pa i ofanzivnom

Sve dileme oko pobjednika riješene su u trećoj četvrtini, najboljoj koju je Budućnost odigrala od početka sezone. ,,Plavi“ su napad gostiju limitirali na svega sedam poena, a Podgoričani su ubacili 26 poena, uz četiri trojke. Domaćin je prvo serijom 10:0 stigao do 20 poena prednosti (66:46), nakon koša Nikole Tanaskovića, a onda serijom 13:0 i do ,,plus 30“ (79:49), nakon što je Oleksandr Kovlijar pogodio jedno od dva bacanja, na 26,7 sekundi do kraja četvrtine, nakon koje je Budućnost

101 71

ŽAKELJ: U trećoj četvrtini odbrana je bila na nivou, to je odlučilo

Andrej Žakelj, trener Budućnosti, čestitao je igračima na pobjedi.

- Odigrali smo dobru utakmicu, koje smo se malo bojali zbog nekih povreda i situacija prije toga. Mislim da smo u prvom poluvremenu odigrali premekano, dozvolili smo neke lake šuteve, pogotovo u posljednjih sekundama. Primili smo mnogo poena, ali u trećoj četvrtini je odbrana bila na nivou i to je odlučilo utakmicu. Drago mi je za neke igrače što su dobili malo više šansi, vratio se Jogi Ferel. Moramo da odmorimo i idemo dalje - istakao je Žakelj. Taj Herelson, trener Ulma, čestitao je Budućnosti na trijumfu.

- Dominirali su u skoku. Bili smo konkurentni u prvom poluvremenu, iako smo na odmoru gubili devet razlike, ali sam mislio da smo u igri. Ali, u trećoj četvrtini smo imali problema, nijesmo mogli da pronađemo put do koša, a zo je zasluga agresivne odbrane Budućnosti i njihovog pritiska na lopti, a imali su i kontrolu skoka. Moraćemo da napredujemo kada je treća četvrtina u pitanju, jer je ovo drugi put ove sezone u Evrokupu da prikažemo takvu igru – rekao je Herelson.

i dalje, apsolutno, bila bolja u svim elementima igre. Ulm je jedino uspio da sredinom posljednjeg kvartala smanji na 20 razlike (87:67), ali je Budućnost je kraja meča vratila maksimalnu prednost.

Rašid Sulejmon je bio najefikasniji u domaćem timu sa 19 poena, Oleksandr Kovlijar je imao najbolji učinak od dolaska u Budućnost sa 13 poena,

Sudije: Vilius, Viklicki i Majkić.

S. VASILJEVIĆ

Detroit upisao desetu pobjedu u nizu NBA lige, Oklahoma i dalje najbolja

Bulsi i Vučević protiv

Denvera prekinuli seriju od pet poraza

PODGORICA - Čikago je prekinuo niz od pet poraza pošto je u uzbudljivom meču u gostima pobijedio Denver 130:127.

Bulsi su u prvoj četvrtini imali 18 poena prednosti, a u posljednjoj dionici su u jednom trenutku ispustili 13 razlike.

Međutim, minut i po prije kraja, Kevin Hueter je pogodio važnu trojku, a 32,8 sekundi sekunde prije kraja trojku je ubacio i naš Nikola Vučević za odlučujuće vođstvo od četiri poena (126:122). Denver je pokušao da se vrati, imao je 1,7 sekundu za posljednji napad, ali Nikola Jokić iz velike daljine nije uspio da pogodi trojku za produžetak, pa su Nagetsi pretrpjeli prvi poraz na domaćem terenu ove sezone.

Vučević nije imao dobro šutersko veče, ali je pogodio kad je bilo najbitnije za njegov tim. Za 29 minuta igre upisao je osam poena (13-3 iz igre, 8-2 za dva poena), devet skokova, šest asistencija i ukradenu loptu. Bulse, koji su odmarali Kobija Vajta (povreda lista), predvodili su Džoš Gidi sa 21 poenom, 14 skokova i šest asistencija i Ajo Dosunmu sa 21 poenom i Kevin Huerter sa 20 poena. Pobjedi su doprinijeli Džejlen Smit sa 18 poena, uz šest skokova i Dževon Karter sa 15 poena.

U ekipi Denvera Jokić je ostvario tripl-dabl učinak od 36 poena, 18 skokova i 13 asistencija, što je bio njegov osmi tripl-dabl u sezoni. Džamal Marej dodao je 34 poena, 11 skokova i četiri asistencije, a Eron Gordon 24 poena i 10 skokova. Kameron Džonson utakmicu je završio sa 19 poena.

Oklahoma je pobijedila Nju Orleans 126:109 i zadržala najbolji skor u ligi sa 14 pobjeda i jednim porazom. Postavila je i rekord franšize po broju poena u jednoj četvrtini, nakon što je u prvoj postigla 49.

Crnogorske košarkašice izgubile u Botevgradu od Bugarske u 3. kolu prve runde kvali kacija za Evropsko prvenstvo

Poraz koji komplikuje posao našim damama

Šampiona su predvodili Čet Holmgren sa 26 poena i devet skokova, Šej GildžesAleksander sa 23 poena, osam asistencija i tri ukradene lopte i Lu Dort sa 17 poena. U ekipi iz Nju Orleansa, koja je drugi put ove sezone nanizala šest poraza, najefikasniji su bili Džeremaja Firs sa 24 poena, Trej Marfi sa 18 i Majka Pivi sa 16 poena. Filadelfija je bila bolja od Los Anđeles Klipersa 110:108 i nanijela im osmi poraz u posljednjih devet utakmice. U pobjedničkoj ekipi Tajris Maksi postigao je 39 poena, Kventin Grajms 19, a Andre Dramond 14 poena uz 18 skokova. Pol Džordž je u prvoj utakmici u sezoni imao devet poena i sedam skokova. U ekipi iz Los Anđelesa najefikasniji je bio Džejms Harden sa 28 poena, uz šest skokova i pet asistencija. On je polaganjem u prvoj četvrtini postao 11. igrač koji je postigao više od 28.000 poena u karijeri. Kobi Sanders dodao je 17 poena, Ivica Zubac 14 poena i 13 skokova. Detroit je savladao Indijanu 127:112 i ostvario 10. uzastopnu pobjedu poslije koje je druga najbolja ekipa lige sa skorom 12-2. Pistonse je do trijumfa vodio Džejlen Duren sa 31 poenom, 15 skokova i tri asistencije, Denis Dženkins je dodao 26 poena i osam asistencija, a bivši reprezentativac Crne Gore Džavonte Grin 20 poena. U poraženom timu Paskal Sijakam je upisao 29 poena i sedam skokova, Benedikt Maturin 25 poena, a Ajzea Džekson 16 poena i 10 skokova. Rezultati: Klivlend – Milvoki 118:106, Detroit – Indijana 127:112, Filadelfija – Los Anđeles Klipers 110:108, Majami – Njujork 115:113, Toronto – Šarlot 110:108, Minesota – Dalas 120:96, Nju Orleans –Oklahoma 109:126, Denver –Čikago 127:130. S. J.

11

15

Sudije: Cipanos, Vavrova, Podkovinska.

Dvorana: ,,Arena Botevgrad“ Gledalaca: 550. (19:21, 28:16, 19:23, 17:31)

(20-16)

(38-19)

Crnogorske košarkašice poražene su sinoć u Botevgradu od Bugarske 66:62 u 3. kolu prve runde kvalifikacija za Eurobasket.

Na taj način Crna Gora je prvi ciklus završila sa pobjedom protiv autsajdera (Azerbejdžana) i sa dva poraza protiv konkurenata za prolaz u glavnu rundu (Ukrajina i Bugarska), pa neuspjeh u Botevgradu dodatno komplikuje posao u martovskom ciklusu, jer je sada prolaz u glavnu rundu doveden u pitanje.

Crna Gora je dugo vodila, Bugarska u finišu pokazala kvalitet, a trojkom Ivanove na 1.53 prije kraja domaće su osigurale pobjedu i gotovo izvjestan prolaz...

Bugarska je nakon dvije vezane trojke (Ivanova i Konstantinova) već nakon dva minuta povela 8:4. Crna Gora je sa čudnom petorkom počela meč (Leković, Živković, Akšam, Kovačević i Mek), a eksperiment našeg stručnog štaba sa Akšam na poziciji 3 nije bila dobra. Već nakon dva minuta Jelena Škerović se odlučila da napravi, ipak, realniju opciju - Savković je ušla umjesto Akšam (koja više nije ulazila u igru), što je donijelo boljitak. Crna Gora je napravila ekspresno 6:0 i nakon poena Leković stigla do prve prednosti - 10:8. Mek je dominirala u skoku, ,,podijelila“ dvije blokade, a nakon njenog poena na semaforu je pisalo 12:16. Bugarska je bila loša u napadu, bez pravog rješenja, bila je prinuđena na teške šuteve. Crna Gora je iskoristila da napravi seriju 9:0, najviše zahvaljujući Dragani Živković. Članica Rapida prvo je pogodila trojku, a nakon ukradene lopte završila je kontru polaganjem za 12:21. U posljednjem minutu Škerović je željela da sačuva glavne adute (izašle su Mek i Živković, ušle Glomazić i Bigović), ali je promjena petorke, pomogla Bugarskoj. Nakon faula u napadu Šćepanović, pogodila je Hristova uz faul, a nakon što je promašila bacanje, poslije ofanzivnog skoka Dimi-

E

KOVAČEVIĆ: Bile smo jako blizu

Crnogorske košarkašice dugo su vodile u Botevgradu, ali su na kraju poražene od Bugarske. Jedna od najzapaženijih u našem timu bila je Bojana Kovačević. Kapitenka je ubacila 11 poena, uz pet skokova i tri asistencije. - Boli poraz jer smo bile jako blizu. Ponosna sam na svaku djevojku, od prve do posljednje. Iako smo bili autsajderi pokazali smo da imamo kvalitet i kapacitet da možemo da se borimo sa timovima koji su na papiru jači od nas. Ovo će nam biti vjetar u leđa da nastavimo da radimo na

sebi, kako u reprezentaciji tako i u klubovima i da na sledeće okupljanje dođemo još spremniji. Sigurna sam da ćemo se boriti još više i pobijediti utakmice koje smo propustili u ovom prostoru - rekla je Kovačević. Bojana poručuje da su ona i saigračice pokušale da ispune sve što je od njih tražila selektorka Jelena Škerović.

- Od počeka smo znale šta nas čeka – agresivan protivnik i vatrena publika. Dogovorili smo se ipak da treba da se fokusiramo samo na nas i što nam trener kaže. Uspjele smo u tome u veći-

Rutinska pobjeda Ukrajine

U drugom meču naše grupe, Ukrajina je očekivano savladala Azerbejdžan 98:34. Naravno, već sada je jasno da se rezultati protiv najslabijeg rivala neće računati, jer će naš tim sa Bugarskom i Ukrajinom juriti u martu prolaz u glavnu rundu.

trove, Ivanova je iskoristila da svom timu omogući mnogo manji zaostatak na kraju prve dionice - 18:21. Nakon poena Konstantiove u 11. minutu Bugarska je kompletirala 8:0 za 20:21. Ipak, Crna Gora je održavala prednost, odbijala je nalete Bugarska pokušavala da se vrati trojkama, ali je nakon dvije vezane promašila narednih devet šuteva van linije 6.75 do poluvremena. U 16. minutu, Savković je pogodila trojku za 30:22. Ali, baš kao u finišu prve četvrtine i u smiraju druge dionice Bugarska je uspjela da smanji zaostatak, tako da

je na poluvremenu bilo 32:36. Sredinom treće dionice, tačnije u 25. minutu, Bugarska je nakon dugo vremena povela i to na spektakularan način. Hristova je dala nestvarnu asistenciju iza glave, a tinejdžerka Rilskog, Manolova pogodila za preokret - 40:39. Uslijedila je rezultatska klackalica, a nakon što je Dimitrova pogodila trojku na isteku napada, bek Montane je pogodila dva bacanja i u 28. minutu za 50:48, a treći period je zaključila Mek sa linije bacanja (4-10), pa je na semaforu pisalo 52:50. Tokom posljednje dionice konstantno se igralo koš za koš, da bi

ni utakmice i zato ostaje žal jer smo bili vrlo bližu pobjede - dodala je Kovačević. Crna Gora je prvi kvalifikacioni prozor okončala sa pobjedom i dva poraza. Bugarska ima maksimalan učinak, Ukrajina je na 2-1, a Azerbejdžan na nuli na polovini takmičenja… - Ispustili smo pobjedu kući protiv Ukrajine, ovdje takođe. Međutim, sigurna sam da ovaj tim ima velike šanse da osvoji jedno od prva dva mjesta koja vode u drugu rundu kvalifikacija i to ćemo pokazati u martu - zaključila je Bojana Kovačević.

Crna Gora je u Botevgradu igrala bez Sofije Živaljević, koja je morala da se vrati u Ružomberok, pa je naš nacionalni tim imao 11 igračica u rotaciji. Bez Sofije Živaljević u Botevgradu

na 1.52 Ivanova pogodila trojku za 65:62. Veoma bitan detalj desio se na 1.32 prije kraja kada je Leković dala loptu u ruke Hristovoj, da bi Hristova pogodila dva bacanja (ali joj jedno poništeno) 66:62 na 1.26 prije kraja. Nakon promašaja Leković, Hilsman je promašila zicer kada je mogla da riješi meč, ali je domaći tim na kraju mogao i do ubjedljivije pobjede. R. PEROVIĆ

Nataša Mek na meču u Botevgradu

Nikšićanin

David Mirković drugi put uzastopno brucoš sedmice

PODGORICA – Odlične partije na startu sezone u NCAA ligi nijesu mogle da prođu bez priznanja – crnogorski košarkaš David Mirković je drugi put uzastopno izabran za brucoša sedmice u Big Ten konferenciji (Freshman of the Week), pa je nakon dvije sedmice najbolji brucoš u Big Ten konferenciji. Bivši krilni centar SC Derbija je prethodne sedmice na dvije utakmice za Ilinoj prosječno bilježio 19 poena i 12,5 skokova. Protiv Teksasa je upisao 11 poena i četiri skoka, dok je protiv Kolgejta zabilježio 27 poena i 21 skok i tako postao prvi košarkaš Ilinoja još od 1972. godine i Nika Vederspuna koji je stigao do dabl-dabl učinka sa 20+ poena i 20+ skokova. Takođe, Nikšićanin je protiv Kolgejta postao brucoš sa najviše uhvaćenih lopti na jednoj utakmici u istoriji Ilinoja, pošto je oborio rekord Kofija Kokberna Na četiri utakmice ove sezone u NCAA ligi, Mirković prosječno bilježi 18,5 poena, 12,5 skokova i 2,3 asistencije, a na tri od ove četiri utakmice je imao dabl-dabl učinak. S. J.

Dva crnogorska predstavnika danas igraju mečeve 4. kola ABA2 lige

Podgorica Bemaks za prvijenac, Primorje 1945 za drugu pobjedu

PODGORICA – Košarkaši Podgorice Bemaks i Primorja 1945 će danas zaključiti novembarski nastup crnogorskih timova u ABA2 ligi.

U 4. kolu, Podgorica igra za prvu, a Primorje za drugu pobjedu u drugom rangu regionalnog takmičenja.

DRUGA SREĆA PROTIV BANJALUČANA?

Nakon dva uzastopna meča u gostima, protiv Jahorine i Slobode, košarkaši Podgorice Bemaks će danas (16 časova) ponovo kod kuće igrati meč ABA2 lige – tim Miodraga Kadije ugostiće ekipu Studenta iz Banjaluke. Podgoričani su izgubili prethodni duel u ,,Bemaks areni“, 7. oktobra protiv Borca, pa će pokušati da dođu do trijumfa protiv druge ekipe iz Banjaluke, Studenta, što bi bio prvi trijumf u ovosezonskom takmičenju. Student u Podgoricu stiže sa skorom od pobjede (Zlatibor) i dva poraza (Mornar i MZT).

- Student ima mladu ekipu, a koji, baš kao ni mi, nije očekivano otvorio sezonu. Ipak, pokazali su protiv Zlatibora i MZT-a da mogu da zaprijete iskusnijim ekipama, a nama je da damo maksimum i ispoštujemo taktiku koju je pripremio trener. Ako odigramo sa istom željom i motivom kao protiv Jahorine, nadam se da možemo da odbranimo domaći teren i upišemo prvu pobjedu u ABA2 ligi ove sezone – kazao je za klupski sajt Danilo Ivanović, plejmejker Podgorice Bemaks.

Podgorica je prije dva dana trijumfovala protiv Ibra u Roža-

jama u domaćem prvenstvu i trebalo bi da je taj trijumf podigao samopouzdanje. - Svjesni smo da nas čeka težak posao, ali nadam se da možemo do pobjede, koja bi nam mnogo značila, ne samo rezultatski, već generalno pred naredne mečeve. Bili smo blizu pobjede i protiv Borca i protiv Jahorine, a sada uz malo sreće nadam se da možemo do prve pobjede – naglasio je Ivanović.

NOVLJANI U SLOVENIJI Na prvi poraz u domaćem prenstvu, u Bijelom Polju od Jedinstva, košarkaši Primorja 1945 reagovali su pobjedom kod kuće u derbiju protiv Mornara Barsko zlato. Međutim, Novljani nemaju vremena za odmor, pošto ih već večeras u Sloveniji, u Domžalama, očekuje duel sa Heliosom (18 časova), u 4. kolu ABA2 lige… - U Domžale idemo sa nekim promjenama u sastavu i sa jednim treningom pred utakmicu.

Tim je snaga

PODGORICA - Motiva ne fali rukometašicama Crne Gore uoči Svjetskog šampionata koji 26. novembra počinje u Njemačkoj, gdje će igrati sa Farskim Ostrvima, dva dana kasnije protiv Paragvaja, a 30. novembar rezervisan je za derbi grupe sa Španijom.

Upravo bi posljednji meč mogao da odluči lidera grupe. I ne samo to, maksimalan broj bodova za glavnu rundu najbolju reprezentaciju bi iz glavne faze približio završnici šampionata. Ono što je izvjesno je da jedno od prva tri mjesta donosi plasman u glavnu rundu, u kojoj bi naše đevojke igrale u Dortmundu protiv tri prvoplasirana tima iz C grupe u kojoj su pored domaćina Njemačke još Srbija, Island i Urugvaj.

Prolazak grupne faze je obaveza, a sa maksimalnim brojem bodova ,,lavice“ bi se približile putu za Holandiju.

Utisak je da su izabranice selektorke Suzane Lazović nikad spremnije da se pokažu na prvenstvu onako kako priželjkuju. Doduše, ,,spustili su svi loptu“, ističu da ne žele daleko da razmišljaju, a da je fokus na premijerni meč. Ovako razmišlja i Itana Grbić, koja se nakon pauze od Evropskog prvenstva krajem prošle godine pridružila nacionalnom timu. - Srećna sam što sam opet tu, osjećaj je kao da nikad nijesam ni išla. Zahvalna sam na podršci, razumijevanju i na tome što su ispoštovali moju

odluku - kazala je u uvodnom izlaganju srednji bek naše ekipe i nastavila:

- Na svakom prvenstvu volimo da idemo korak po korak i da unaprijed ne donosimo odluke ili da razmišljamo kako smo već završile posao. U kvalifikacijama smo vidjeli da Farska Ostrva znaju da igraju rukomet kao i sve ekipe danas i prosto treba ozbiljno pristupiti svakom riva-

Britanac juče novinarima otkrio da neće produžiti ugovor sa italijanskom ekipom u F1

Hamilton napušta

Helios je dobro poznat klub i dugogodišnji član ABA2 lige, sa igračima koji imaju veliko iskustvo igranja na ovom nivou. U Slovenačkoj ligi su pobijedili Iliriju koja je član ABA lige i jasno je da su favoriti u ovoj utakmici. Mi smo ostvarili važnu pobjedu protiv Mornara i na gostovanje idemo u dobroj atmosferi. Oslabljeni, ali i dalje posvećeni da se što bolje pokažemo i da probamo da iznenadimo - rekao je Pavle Roganović, trener Primorja 1945. Nakon tri kola u ABA2 ligi, Primorje ima pobjedu i dva poraza, dok je Helios na skoru 2-1. - Očekuje nas duel protiv dugogodišnjeg ABA2 ligaša, koji je i u par navrata igrao same završnice ovog takmičenja. Iako oslabljeni idemo na gostovanje, mislim da možemo da pružimo dobar otpor i da uz čvrst pristup dođemo do pobjede u Sloveniji - rekao je kapiten Novljana Marko Grković S. J.

Ferari

PODGORICA - Luis Hamilton je juče novinarima otkrio da neće produžiti ugovor sa ekipom Ferarija u Formuli 1. Luis Hamilton je potvrdio ono što je većini ljubitelja Formule 1 u glavi – napustiće Ferari kada mu bude istekao ugovor sa italijanskom ekipom. Kada je sedmostruki šampion Formule 1 stigao u Ferari niko nije osporavao taj potez, ali nije ni bilo potvrde da se radi o višegodišnjem ugovoru. Prirodna pretpostavka bila je da je Hamilton potpisao početni dvogodišnji ugovor koji bi, logično, obuhvatao i prvu godinu novih pravila u 2026. godini. Hamilton se baš muči ove sezone i prvi put u karijeri nema nijedan podijum! - Imam ugovor. U normalnim uslovima, pregovore o novom

ugovoru počneš makar godinu ranije. Ja sam daleko od toga trenutno - rekao je Hamilton. Na pitanje da li će sljedeće godine pregovarati sa Ferarijem, kratko je rekao:

- Ne!

Za to vrijeme je mladi Oliver Berman, vozač Ferarijeve akademije, pokazao impozantan talenat i očekuje se da dobije šansu u Ferariju prvom prilikom.

- On je sjajan vozač i vrlo sam srećan zbog njega. Pogledajte koliko je napredovao od prve trke. Sjajan je momak - pohvalio ga je Hamilton. J. T.

lu. Mi ćemo sigurno biti borbene, neće nam ni želje faliti i kao uvijek za Crnu Goru ostavićemo ,,srce na terenu“. Snaga Crne Gore je tim, smatra Grbić. - Vjerujem u đevojke i tim. Generalno mislim da možemo puno, ali kao što i sami znate, sport je nepredvidljiv, želim samo da dobro radimo, odemo zdrave i sačuvamo energi-

Odbojkaši Budve večeras (19.30 u revanš meču prvog kola Čelendž

Samo pobjeda

PODGORICA – I pored dosta oscilacija u igri u dosadašnjem toku sezone, sa dvije pobjede u prva tri meča, odbojkaši Budve su u igri za plasman na fajnl-for MEVZA lige, a trenutno su i prvoplasirani u EPCG Superligi sa svih pet pobjeda i samo jednim izgubljenim setom, jednim manje od drugoplasirane Budućnosti koja ima isti skor.

Uz pobjedu u prvom meču prvog kola Čelendž kupa, protiv Štrasena iz Luksemburga (3:2), izabranici Miljana Boškovića večeras u revanšu (19.30 časova) imaju priliku i da produže ostanak na evropskoj sceni. Da bi u tome uspjeli, Budvani imaju nekoliko načina, a najsigurniji je da pobijede bi-

S. IVANOVIĆ

Danilo Ivanović (Podgorica Bemax)

Crne Gore

ju i zajedništvo koje imamo, a onda ne sumnjam u rezultat. Napomenula je prvotimka Budućnosti da se niko od protivnika ne može potcijeniti.

- U kvalifikacijama se generalno pokazalo da svi igraju rukomet, ne bih nikoga potcijenila. Najteže je igrati unaprijed dobijene utakmice. Špankinje se izdvajaju u našoj grupi.

(19.30 h) gostuju Štrasenu, Čelendž kupa

„Lavice“ spremne za nove izazove

- Pratila sam djevojke koje nastupaju u Ligi šampiona i u dobroj su formi. Igraju brz rukomet, ali nije to ništa što ne možemo da spriječimo - jasna je Grbić. Lazović će računati na dva ljevoruka beka, nakon što se od operacije oporavlja Tanja Ivanović. Ohrabruje forma Katarine Džaferović, a posebno posljednje izdanje Je-

lene Vukčević u remiju njene ekipe Budućnosti sa Esbjergom u eliti.

- Ovo je najljepše vrijeme godine kada se spremamo za prvenstvo. I želimo da idemo korak po korak sa fokusom na Farska Ostrva. Nedavno smo se sastali sa ovom reprezentacijom, tako da imamo dovoljno materijala za spremanje. Nakon ovog meča spremaćemo se za ostale protivnike - kazala je Džaferović. Ljevoruka reprezentativka je istakla kako joj je drago što se vratila Grbić.

- Svaki igrač nam je potreban. Smatra da je ekipa u odličnoj formi.

- Sve smo na određenom kvalitetnom nivou, jer je prošlo vremena od početka sezone tako da smo se uigravale u klubovima i na naša ranija okupljanja.

I, naravno, kroz ovih 10 dana priprema imaćemo još vremena da uđemo u sistem, formu i igru. Ne sumnjam da ćemo sve pripremiti.

Sa kakvim željama se čeka osmi nastup na planetarnoj smotri?

- Uvijek idemo sa željom da napravimo veliki uspjeh. Nikad ne idemo na takmičenje bez očekivanja. Znači imamo želje, ali ne želimo da stvaramo pritisak. Mlada smo i kvalitetna ekipa. Atmosfera je odlična i osjećamo se dobro, a iz toga ništa loše ne može da izađe, samo dobra igra. Ponoviću, presrećna sam što smo zajedno, a ova ekipa može da napravi nešto - jasna je Džaferović. A. MARKOVIĆ

Još dva kola i kraj

Breša 19 Primorac 16

BREŠA - Gradski bazen. Gledalaca: 200. Sudije: Segurana i Vasileiu. Rezultat po četvrtinama: 4:2, 7:7, 4:4, 4:3.

BREŠA: Neki (devet odbrana), Masenca, Bazo, Đerato 2, Lođi, Ferero 3, Popadić 3, Dolće 2, Đanaca 3, Alezijani 1, Visković, Kazanova, Giri 3, Balzarini 2.

PRIMORAC: Rističević (osam odbrana), Pejović, Samardžić, S. Ćetković 1, Inaba 3, Mršić 4, Murišić 1, Vidović 1, Vučković 3, Vico, Brkić 1, P. Ćetković 1, Stanojević 1, Perov.

Primorac je izgubio četvrtu utakmicu u Ligi šampiona i na dva kola do kraja grupne faze oprostio se od borbe za plasman među osam najboljih ekipa. Vicešampion Crne Gore u C grupi je bez bodova, a samo je izvjesno da će mađarski ve-

Novljani u Splitu vide

Jadran M:TEL večeras (18.30) gostuje u Splitu imenjaku sa željom da nastavi sa dobrim izdanjima. Novljani su na učinku od dvije pobjede i poraza, a velike bodove osvojili su prošle sedmice u gostima kod Novog Beograda. Na premijeri naš šampion je bio bolji od splitskog Jadrana (14:11) - Očekuje nas teška utakmica u Splitu. Već smo ih pobijedili u Trebinju i nadam se da smo se dobro spremili i da ćemo osvojiti bodove u Hrvatskoj – kazao je Danil Merkulov

likan sa prve pozicije nastaviti takmičenje u eliti. Italijanski predstavnik na milimetar je od prolaska dalje, jer je na drugoj poziciji sa šest bodova više od rumunske ekipe.

Kotorani su sinoć poraženi od Breše u Italiji, kao i na startu ovog takmičenja, ali su do uvodnih minuta posljednje dionice bili u igri za bodove. Draško Brguljan i drugovi na 30 sekundi prije kraja treće četvrtine bili na zaostatku od tri gola, ali se nijesu predavali. Do kraja iste dionice uspjeli su da

smanje prednost na 15:13 golom Sava Ćetkovića, a tek što je počela posljednje četvrtina nadu za bolji rezultat podgrijao je japanski reprezentativac Jusuke Inaba pogotkom za 15:14. I umjesto da nastave istim ritmom neočekivano su stali, dozvolili domaćinu da sa tri brza gola (za manje tri minuta) uvedu meč u mirniju završnicu. Slabo su se Kotorani branili u ovom periodu, primili su gol sa igračem manje i dva nakon izgubljenih lopti, što je za Brešu bio poklon... A. M.

lo kojim rezultatom. U slučaju poraza, bitno je da ne bude ubjedljiviji od 3:2, kako bi gosti izborili ,,zlatni set“ i šansu da se kroz njega bore za prolaz. Pobjeda od 3:0 ili 3:1 omogućila bi Štrasenu plasman u drugo kolo… - U srijedu nas očekuje jedno zahtjevno gostovanje u Luksemburgu, kako zbog protivnika tako i zbog samog puta do tamo. Nema nikakvih kalkulacija za prolazak dalje, treba nam pobjeda i nadam se da ćemo je i ostvariti. Ono što je najbitnije jeste da maksimalno ozbiljno pristupimo ovom meču, da budemo fokusirani i motivisani od starta i ne sumnjam u krajnji ishod – rekao je Matija Ćinćur, srednji bloker Budvana. Iako je u prvom meču vodio 2:1 u setovima, crnogorski šampion je pobjedu morao da ,,čupa“

u taj-breku, u kojem je pitanje pobjednika riješio na promjeni strana, uz vođstvo od 8:3. Na kraju, Budvani su bili uspješniji u skoro svim elementima, imali su više poena iz napada i kontranapada (64-55), bloka (9-7), servisa (9-7), te bolji pozitivni (55 – 53 %), a slabiji idealni prijem servisa (30 – 32 %). Problem je bio veći broj grešaka (38-27), što će Budvani morati da poprave večeras ako žele da prođu u narednu rundu takmičenja.

- Očekuje nas veoma zahtjevno gostovanje protiv ekipe iz Luksemburga. Prvu utakmicu u Budvi smo dobili 3:2, ali znamo da nas sada čeka još teži posao. Njihova ekipa je odlična, sastavljena od kvalitetnih igrača i sigurno će imati veliku motivaciju na svom terenu. Ipak, očekujem bolju igru nego u Budvi – vjerujem da ćemo pokazati pravo lice i da ćemo ući u meč sa dobrom energijom. Ne sumnjam u dobar rezultat i nadam se da ćemo izboriti prolaz u drugi krug, što bi za nas bio veliki uspjeh – kazao je kapiten Budvana Luka Babić Pobjednik iz ovog dvomeča će u drugom kolu da igra protiv rumunskog Zalaua. S. J.

Herceg Novi i Luka Bar igraju finale prije finala

PODGORICA – Danas i sjutra su na programu mečevi četvrtfinala Kupa Crne Gore za odbojkašice. Biće to sve dueli superligaških timova, što govori da nije bilo iznenađenja u prethodna dva kola ovog takmičenja.

Derbi četvrtfinala igraju sjutra u SC ,,Igalo“, od 18.30 časova (prenos na Adriatic sport TV), dva vodeća tima u prvenstvu, Herceg Novi i Luka Bar. Biće to treći sezonski duel ovih timova, Luka Bar je slavila u Superkupu sa 3:1, dok je Herceg Novi dobio prvenstveni meč kod kuće sa 3:2. To su i jedini porazi Herceg Novog i Luke Bar u dosadašnjem toku sezone. Herceg Novi bio slobodan do četvrtfinala Kupa, dok je Luka Bar u osmini finala bila bo-

Parovi četvrtfinala

lja od Ibra 3:0. Četvrtfinalni program večeras u SC „Igalo“ otvara još jedan interesantan duel, između Albatrosa i Budućnost voleja, timova koji zauzimaju četvrto, odnosno treće mjesto u prvenstvu, sa istim skorom 6-2. Biće to prvi susret dva tima ove sezone, a upravo ih u šampionatu očekuje susret u narednom kolu u Podgorici. Nakon što su bila slobodna na startu kup takmičenja, oba tima su u drugom kolu maksimalnim pobjedama eliminisala barske ekipe

– Albatros sastav Galeba, a Budućnost tim Mornara.

Drugi meč večeri je u Kotoru, gdje će Gimnazijalac da ugosti Moraču, a ovi rivali će se sastati i u narednom kolu u prvenstvu tokom vikenda. Kotoranke su do četvrtfinala stigle pobjedama nad Gorštakom i Tempom, a Morača je, takođe, eliminisala prvoligaše – Grebaje i Barbanu. U šampionatu Gimnazijalac je u nizu od tri poraza, a Morača je ostvarila po četiri pobjede i poraza. Posljednji duel četvrtfinala

Kupa igraće Jedinstvo i Budva. Biće to prvi susret ovih ekipa u sezoni, pošto je njihov međusobni duel 3. kola šampionata odložen zbog zauzetosti dvorane u Budvi u oktobru. Bjelopoljke su na gostovanjima prvoligašima, Lovćenu i Netu, osigurale mjesto među osam najboljih u Kupu, a Budva je voljom žrijeba igrala samo u drugom kolu i savladala Mrkojeviće 3:0. U četvrtfinalu igra se jedan meč, a parovi polufinala biće određeni žrijebom. S. J.

Četvrti poraz Kotorana u Ligi šampiona za vaterpoliste

Danas i sjutra mečevi četvrt nala Kupa Crne Gore za odbojkašice

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Na grobu u Varšavi je Đorđeva slika u crnogorskoj nošnji

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

HEROJ POLJSKE

ARMIJE SA

LJUBOTINJA ĐORĐE

VUKIĆEVIĆ – SARAP (NASTAVAK)

Pristupio je kao dobrovoljac Poljskoj armiji 2. aprila 1919. i dobio položaj komandanta 3. Regimente. Od 15. januara 1921. blagovremeno je izvršavao obaveze starijeg instruktora teritorijalnih službi sa činom poručnika. Februara 1921. u činu kapetana prebačen je u 8. Regimentu i dobio čin ađutanta. Godine 1923. pohađao je kurs transporta za vojne oficire, tako da je 18. novembra 1923. imenovan za komandanta u Saobraćajnoj školi. Bio je angažovan na obuci oficira u Torunu i Bidgošu u Poljskoj. Aktivno je učestvovao u obuci oficira koje je podučavao na polju vožnje i eksploatacije vozila. Do 1929. Đorđe Vukićević je služio u 8. Regimenti, a zatim je prebačen u 1. Regimentu na mjesto komandanta. Godine 1932. pre-

Đorđe Vukićević – Sarap je za vrijeme Varšavskog ustanka bio komandant Regimente stacionirane u ulici Wilcza. U bici između 14. i 15. avgusta 1944. godine pogođena je kuća u kojoj je bio sa grupom vojnika, tom prilikom svi su poginuli

šao je u Inženjersko odjeljenje Vojnog sektora. Napredovao je u čin majora 1936. Više puta je pokušao da dobije poljsko državljanstvo. Napokon ga je dobio decembra 1929. Malo prije početka Drugog Svjetskog rata, Vukićević je postao šef automobilskog sektora 3. Korpusa – Grodno. Od marta 1941. godine radio je za ZWZ (Vojni savez), a februara 1942. godine prebačen je u AK – Varšava (Poljska Armija Krajova). Od jula 1942. služio je kao šef automobilskog sektora AK. Organizovao je specijalnu obuku nazvanu „UrsusII” i učestvovao u ilegalnom otporu. Predložen je za čin potpukovnika 11. novembra 1942. godine. Za vrijeme Varšavskog ustanka bio je komandant Regimente stacionirane u ulici Wilcza. U bici između 14. i 15. avgusta 1944. godine pogođena je kuća u kojoj je bio sa grupom

U Španskom građanskom ratu, prema dostupnim vrlo oskudnim podacima, učestvovala su i dva Crnogorca u činu generala, to su Ivan Bulatović i Jovan Mališić-Martinović koji su došli iz Rusije, zajedno sa sovjetskim majorom Andrijom Milićem

vojnika, tom prilikom svi su poginuli. Odlikovan je sljedećim odlikovanjima: Ordenom jugoslovenske krune, Medaljom za hrabrost, Ordenom Sv. Vladimira sa mačevima, i Ordenom Sv. Ane, Ordenom Sv. Stanislava drugoga reda, Krst za vojne zadluge (posthumno). Na njegovom grobu u Varšavi nalazi se njegova fotografija u crnogorskoj nošnji. STEVAN KILIBARDA iz Banjana (15. april 1891-25. februar 1920) bio je u sastavu baterije C, 10. poljske artiljerije 3. divizije, Tokom kampanje na Marni onesposobljena mu je lijeva ruka ali je nastavio borbu tako što je granate držao nogama, a spajao ih desnom rukom. Zbog ovoga je odlikovan Krstom za izuzetnu službu.

CRNOGORSKI OFICIRI

U ŠPANSKOM RATU (1936-1939)

Kada je u Španiji, 1936. izbio sukob između reformskih i prorežimskih Frankovih snaga među internacionalnim brigadama koje su hitale da pruže podršku protivnicima režima generala Franciska Franka, našlo se i oko 1700

Srijeda, 19. novembar 2025.

boraca iz nekadašnjih jugoslovenskih republika, a među njima i značajan broj Crnogoraca. Odlazili su Crnogorci u manjim grupicama prebacujući se ilegalnim kanalima da bi se borili protiv kaudiljovog režima. Mnogi od njih ostali su vječno pod toplim španskim nebom, a jedan broj ostvario je i značajnu ratnu karijeru u Španskoj republikanskoj armiji. Veliki broj pokušaja crnogorskih dobrovoljaca, da se ilegalnim putem prebace u Španiju, osujetile su tadašnje vlasti. Šturi podaci o njihovom broju i učešću ne dozvoljavaju da se utvrdi njihov tačan broj ali se pretpostavlja da ih je bilo oko 150. Jedan dio njih bili su oficiri i zauzimali su komandne dužnosti u internacionalim jedinicama. U španskom građanskom ratu, prema dostupnim vrlo oskudnim podacima, učestvovala su i dva Crnogorca u činu generala, to su Ivan Bulatović i Jovan Mališić-Martinović koji su došli iz Rusije, zajedno sa sovjetskim majorom Andrijom Milićem Mirko Marković je u španskom ratu učestvovao kao pukovnik Crvene armije na čelu američkog bataljona „Džordž Vašington“. Jovan Mališić-Martinović istakao se na Teulskom frontu. Kao načelnik saniteta 5. korpusa, unaprijeđen je u čin majora i odlikovan za hrabrost. Danilo

Proslavljeni vojskovođa iz Drugog svjetskog rata, Peko Dapčević učestvovao je u borbama kod Gvadamare, a bio je i komandant bataljona „Balkaniko“. Predvodeći svoj bataljon u borbama u blizini gradića Tortose zaustavio je prodor neprijatelja ka Crnogorskom ostrvu kako su ga interbrigadisti popularno zvali

Lekić bio je zamjenik komndanta baze internacionalne brigade u Albaseti, a na kraju i komesar 15. Interbrigade. Proslavljeni vojskovođa iz Drugog svjetskog rata, Peko Dapčević učestvovao je u borbama kod Gvadamare, a nalazio se na brojnim dužnostima u činu kapetana, a bio je i komandant bataljona „Balkaniko“. Predvodeći svoj bataljon u borbama u blizini gradića Tortose zaustavio je prodor neprijatelja ka Crnogorskom ostrvu kako su ga intebrigadisti popularno zvali. U Kataloniji se kao kapetan borio još jedan cetinjski gimnazijalac, Vladimir Popović, na čelu brigade sastavljene od bataljona „Dimitrov“ „Đaković“ i „Masarik“. Zatim njegov gimnazijski drug Branko Spasić borio se u sastavu bataljona „Divizionario“ u bici kod Saragosa. Vladimir Ćetković je kao kapetan Španske republikanske armije bio komandant diviziona na Levanskom frontu i u borbama kod Aragona. Kapetan Mojsije Stevanović poginuo je u krvavim borbama kod Monroja zaustavljajući frankove falangiste kao načelnik štaba 129. Internacionalne brigade. Đoko Kovačević je bio komesar bataljona „Đaković“. Mladi Mirko Kovačević imao je čin kapetana i borio se na Haramskom frontu, kod Gvadalahare, Brunete, Madrida, Valensije na čelu prve baterije „Petko Miletić“, potom protivtenkovske baterije „Stjepan Radić“. Kao instruktor taktike i naoružanja u činu kapetana u Španiji je bio i Luka Mitrov Vujačić, koji je učestvovao u formiranju bataljona „Dimitrov“. Crmničanin Milo Damjanović poginuo je u plamenu Aragona pod Kintom kao poručnik izviđača u bataljonu „Džordž Vašington“. Tu su još Milun Božović poručnik koji je poginuo pred svojom četom 11. Interbrigade u odbrani Francuskog mosta pod Madridom, Radosav Ljumović poručnik u bataljonu „Žaković“ poginuo je kao komesar u jurišu na Aragonskom frontu. Vukašin Radunović poginuo je kao poručnik u bataljonu „Dimitrov“ u Albaseti. Ranjenik sa Harama je i Ratko Pavlović politički komesar i poručnik u bataljonu „Dimitrov“. Kao poručnik dva puta je u borbama ranjen i poruč-

nik Nikola Čelebić. U borbama u blizini Ebra poginuo je poručnik Ratko Vukićević Od početka rata učesnik je i Neško Brajović kao poručnik veze baze u Albaseti. Veljko Kovačević kasnije general, u Španskoj republikanskoj armiji bio je komandir voda u bataljonu „Đaković“. Kasnije general Ratko Vujović „Čoče“ bio je zamjnik komandira voda u 129. Interbrigadi i Đuro Vujović komandant grupe diverzanata. Pored navedenih bilo je još lica sa teritorije Crne Gore.

MILO DAMJANOVIĆ, ŠPANSKI BORAC (SOTONIĆI, BAR, 1892 –KVINTO, ŠPANIJA, 1937) Završio je Podoficirsku pješadijskui školu na Cetinju. Postavljen je za vodnika crnogorske vojske. Učestvovao je u balkanskim ratovima 19121913. kao i Prvom svjetskom ratu 1914-1916. Učesnik je Božićnog ustanka 1919. Nakon sloma ustanka preko Medove emigrirao u Italiju. Iz italije se vratio i oružano dejstvovao u sastavu komitske grupe. Zatim je uhapšen od strane okupatora i odveden u podgorički zatvor Jusovaču. Zatim je opet emigrirao u Italiju. Za njim je bila raspisana potjernica. U činu vodnika je bio 1919-1921 u sastavu II bataljona u Solmoni. Na ratišta Španije stigao je iz SAD, gdje je kao član Komunističke partije od 1928. bio zapaženi politički aktivista medu našim iseljenicima. lako zaliječeni tuberkulozni bolesnik, bio je među prvim dobrovoljcima i organizatorima ilegalnog centra u Njujorku. Boravio je u Čikagu, Detroitu, Pitsburgu, Njujorku, gdje je ilegalno organizovano prebacivanje dobrovoljaca u Španiju. Bataljon „Vašington” bio je sastavljen od mladih Amerikanaca, kojima se pridružio i Damjanović. Upravo je u tom bataljonu bio instruktor kratkotrajne obuke. Poginuo je na aragonskom frontu kao poručnik Petnaeste internacionalne brigade. O njegovoj smrti izvijestila je „Slobodna riječ” i tim povodom su organizovane velike protestne demonstracije u znak podrške borbi španskog naroda protiv fašizma. Njegovo ime danas nosi Mjesni dom u Sotonićima, podignut 1987, kao i jedna ulica u Baru. (Nastavlja se)

Stevan Kilibarda

Đorđe Vukićević Sarap

Jugoslovenski dobrovoljci na frontu protiv fašizma u Španiji

Film „Predator: Badlands“ - neočekivano uspjelo rebrendiranje franšize Dena Traktenberga

Režiser ubacuje i diskretne omaže filmovima o preživljavanju, vesternima i drugarskim komedijama, dok smišljeno uvodi i meditacije o istraživanjima novih svjetova, evoluciji i potrebi za ravnotežom koju je lako poremetiti

Piše: marko Stojiljković

U porodičnoj mitologiji Stojiljkovića, postoji figura Kaliska. Dotični, čije ni pravo ime, ni poreklo nadimka ne znam, bio je osnovnoškolski drug mog oca, a u pričama je uvek spominjan kao neka vrsta šašave maskote koja ispaljuje „bisere“. Jedan od njih bila je ambicija da postane „automehaničar za avione“, s obzirom na to da mu koncept aviomehaničara nije bio poznat. Kalisko se kod nas u odrasloj dobi nije spominjao, pa ne znamo ni da li mu je onda ambicija narasla da, recimo, postane „aviomehaničar za svemirske brodove“. To bi, pak, bila zgodna koincidencija sa novim nastavkom filmskog serijala „Predator“ koji je podnaslovljen „Badlands“. Naime, u najsvežijem delu franšize Dena Traktenberga (preuzeo je serijal od nastavka „Prey“ [2022], a pre toga je imao vrlo dobar i upečatljiv žanrovski film „10 Cloverfield Lane“ [2016]) takođe love nekog Kaliska. Doduše, njihov nema „o“ na kraju i nije klinac-maskota iz priča mog oca. Slabašno štene Što su Traktenberg i njegov tim obećali, to su i ispunili: nastavak priče o Predatoru prvi put naslovnog monstruma stavlja u centar zbivanja i postavlja ga kao protagonistu. Do sada je fokus uglavnom bio na ljudima, obučenim borcima, bilo da su u pitanju vojni (Maktirnanov prvi film, treći deo u režiji Nimroda Antala, pokušaj „ributa“ Šejna Bleka), policijski specijalci

Usavršeni detalji i izvrsna akcija

(nastavak broj dva) ili ratnici i lovci iz prošlosti (Komanči narod u filmu „Prey“, Vikinzi, samuraji i američki vojni piloti u animiranoj antologiji „Killer of Killers“). Predatorov univerzum po pravilima „fanovske fikcije“ povremeno se spajao i s „Alien“ univerzumom u igricama, stripovima i filmovima, što i nije čudno budući da je ista kompanija vlasnik obe franšize. Uostalom, epilog ovogodišnjeg animiranog filma odveo nas je i u „domaći svet“ nepobedivog monstruma gde su se, po gladijator-

skim principima, prvo borili zarobljeni ljudski ratnici međusobno, a onda i sa Predatorom.

U pravo na planeti Jautja Prajm i počinje „Badlands“. Dek (glas, nadamo se ne i stas Dimitriusa Šustera-Koloamatangija) je omanji pri-

merak svoje vrste kojeg otac (Ruben de Jong), poglavica jednog od klanova, smatra nedostojnim da bude deo zajednice, pa bratu Kveju (Majkl Homik) daje zadatak da pogubi „slabo štene“. Kvej, pak, pokazuje samilost, a prema kodeksu predatora, slabost na slabost je slabost po sebi i kažnjava se smrću. Otac ga ubija, ali ne pre nego što Kvej mlađeg brata uspe da pošalje na „planetu smrti“ Genu. Gena je, pak, dom jedinog monstruma kojeg predatori do sada još nisu ulovili, pomenutog Kaliska o kojem se malo zna, osim što se smatra da je nemoguće ubiti ga. U Dekovoj glavi, to je prilika da se dokaže kao ratnik i lovac i da povrati čast. Ali, Kalisk nije jedino biće na Geni koje može da ubije Predatora, već se čini da kompletna flora i fauna imaju ubilačke namere prema nezvanim gostima iz drugih svetova. Tako imamo: žive džinovske lijane, eksplozivne insekte, biljke koje ispaljuju otrovne strele koje plen uspavljuju, žilet-travu, zmajolike ptice, koštane bizone veličine triceratopsa i šta sve ne. oklopljeni gušter Dek, međutim, nije jedini posetilac na planeti, jer je tu i Tia (El Faning), ljudski sintetik, zapravo android, vlasništvo kompanije „Vejland-Jutani“ (ako ime zvuči poznato, u pravu ste – predmet je „Alien“ franšize). Odnosno, tu su njeni glava i trup, budući da su noge ostale u bazi, navodno nakon napada Kaliska. Nevoljno, usamljeni lovac i android sklapaju savez na obostranu korist, budući da su Deku potrebne informacije o planeti koja biće može ubiti ko zna koliko puta. Jedini način za preživljavanje jeste poznavanje i razumevanje tog sveta, a Tiji je potrebna sila koja će je odvesti do nogu i možda preživelih članova ekspedicije, naročito „sestrinskog modela“ Tese (isto Faning).

Družini će se nausput pridružiti Bad (Rohinal Narajan), nekakav oklopljeni majmunski gušter koji se po pitanju vernosti, zahtevnosti i zalepljenosti za nove prijatelje ponaša kao nekakvo štene. Onda se, kako to obično biva u filmovima ovog tipa, ispostavlja da inicijalne postavke više ne vrede, dok junaci koje pratimo (a i mi sa njima) otkrivaju značenje pojmova „porodica“, „sredstvo“, „slabost“, „alfa“, „lojalnost“ i „prijateljstvo“.

ključ empatije

Na novog Predatora verovatno nismo došli zbog filozofije, već zbog akcije i borbe. U tom delu, film ne razočarava: sve akcione sekvence su izvrsno zamišljene i koreografisane, te sigurno izvedene tako da su sve različite i upečatljive, zbog čega se zapravo ne zna koja je bolja od koje. Traktenberg pritom ubacuje diskretne omaže filmovima o preživljavanju u uslovima surove prirode, vesternima, „drugarskim“ i akcionim komedijama, dok smišljeno uvodi i „malikovske“ meditacije o istraživanjima devičanskih novih svetova, evoluciji i potrebi za ravnotežom koju je lako poremetiti. Kreacija novog sveta je izuzetno detaljna, bilo da se radi o lingvistici – predatori komuniciraju svojim Jautja jezikom – ili o biologiji i ekologiji, u smislu dizajna novih bića i eko-sistema u kojima obitavaju. Sa tom količinom pažnje, prosto nam dođe da se zapitamo da li to Traktenberg i saradnici na scenariju namerno zanemaruju neke druge elemente iz drugih prirodnih nauka, poput pitanja gravitacije u fizici ili sastava atmosfere iz domena hemije. Na paradoks iz domena društvenih nauka, onaj da zajednice sa primitivnim rodovsko-plemenskim uređenjem mogu stvoriti visoku tehnologiju poput svemirskih brodova, valjda smo se već navikli u naučnoj fantastici, pa je i Traktenberg tu očekivano aljkav.

„Predator: Badlands“ zahteva možda i suviše vere od gledalaca; činjenica je da se kroz celi film jedna zver i robot međusobno uče (ljudskoj) empatiji koja je, očekivano, postavljena kao ključ svega. Neki će možda „zagristi udicu“ i progutati ovakav paradoks, pa će film nazivati najljudskijim u franšizi bez obzira na to što ovde ne postoji nijedan ljudski lik. Drugima će se sve to učiniti previše blesavim, arbitrarnim i u oštrom kontrastu sa gotovo naučnom rigoroznošću koja se oseća i u nekim drugim elementima filma.

Pa opet, iz nekog poslovnog ugla gledano, čini se da je „Badlands“ priličan uspeh u smislu utvrđivanja novog identiteta franšize, te proširivanja i produbljivanja njenog sveta. To će se tek čerupati u godinama koje dolaze…

Svijet satkan od ubilačkih namjera prema nezvanim gostima

Dek, ratnik i lovac koji želi da povrati poštovanje i čast

modelom“

I.br.2463/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, kancelarija u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Kosnić Savić Miljana iz Beograda, Deligradska 14, koju zastupa punomoćnik Nemanja Marković, adv. iz Pančeva, R. Srbija, protiv izvršnog dužnika Boljević Ganija, Kolomza, Ulcinj, na osnovu izvršne isprave – pravosnažnog i izvršnog poravnanja Osnovnog suda u Ulcinju P.br. 1/22 od 31.05.2022. godine, donio je dana 18 11 2025. godine

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem n epokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u:

LN br. 360 KO PISTULA (u susvojini dužnika u obimu 1/4) i to:

• katastarska parcela br. 839, POTES Bačja, po načinu korišćenja Šume 3. klase, površine 3806 m2.

II Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti zakazuje se za dan 18.12.2025 godine u 13,00 časova u kancelariji javnog izvršitelja u Baru, ul. Rista Lekića I -26, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nepokretnosti LN br. 360 KO PISTULA utvrđena je rješenjem od 14 08.2025.god, i to na iznos od 18.625,00 eura

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti, ista se ne može prodati ispod procijenjene vrijednosti

V Ponudioci su dužni izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja broj 52021903-35 koji se vodi kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetne nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju javnog nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike između svog potraživanja i postignute cijene.

Kupac je dužan da cijenu položi u roku od 8 dana po dodjeljivanju nepokretnosti. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđaća da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, primijeniće se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VI Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnoj novini "Pobjeda", dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

Bar, 18 11.2025. godine

Cjenovnik

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

Srijeda, 19. novembar 2025.

(8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Srijeda, 19. novembar 2025. Oglasi

Poslije duže bolesti u 80. godini u Njemačkoj je preminula naša voljena

SMILJKA – MIKA Ilijina SRZENTIĆ rođena VUJAČIĆ

Saučešće primamo dana 20. novembra 2025 godine u kapeli Bukovik - Crmnica od 10 do 14 30 časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova na seoskom groblju u Sotonićima. Vijenci se ne prilažu.

OŽALOŠĆENI: sin ŽELJKO, kćerke SLAVICA, SONJA i SUZANA, sestra VERA, đeveri VOJO i GOJKO, snahe STOJANKA i NATALIJA, zaova PERSIDA, jetrve JELENA i DANICA, unučad, bratanići, bratanične, sestrić, sestričine, đeverične, zetovi i ostala rodbina SRZENTIĆ i VUJAČIĆ

Dana 18. novembra 2025. poslije kraće i teške bolesti preminuo je u 71. godini

SEAT Saita OMEROVIĆ

Saučešće primamo u porodičnoj kući Glavica – Danilovgrad 19. novembra do 13 časova kada krećemo na mezarje (groblje) Cijevna.

Sahrana će se obaviti na gradskom groblju Čepurci u 15 časova.

ОŽАLОŠĆЕNI: supruga SAMIJA, ćerke SELMA i SANELA, sestre BEKA i REMZA, unučad, sestrići i sestrična, braća od ujaka i ostala mnogobrojna rodbina OMEROVIĆ i REDŽOVIĆ

Dana 17. novembra 2025. umrla ja naša voljena

NADEŽDA NADA KALUĐEROVIĆ rođena ĐORĐEVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 18. novembra na Novom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: ćerke SANJA i TANJA sa porodicama, bratanić IVICA, bratanične IRENA i IVANA i ostala rodbina KALUĐEROVIĆ i ĐORĐEVIĆ

739

Dana 18. novembra 2025. godine preminula je u 88 godini naša draga

DANICA Ljubomira BAKIĆ rođena LOPIČIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 19. novembra od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI: kćerka SLAĐANA, sin STEVAN, unuka PINELOPI, sestre STANKA-BEBA i ZORKA, đeveričići PETAR i MIODRAG, zet XENOFON, snahe SLAVICA, RADMILA, DESANKA i DESA i ostala mnogobrojna porodica BAKIĆ i LOPIČIĆ

Sa velikom tugom se opraštamo od naše drage snahe, jetrve i strine

MIKE SRZENTIĆ

Sjećanje na tebe i tvoj plemeniti lik čuvaćemo vječno od zaborava.

VOJO i JELENA SRZENTIĆ sa porodicom

BATRIĆ PEJANOVIĆ

Poslije duge i teške borbe otišao si tamo gdje više nema bola.

Zajedno smo prošli svaki dan tvoje patnje, svaki strah i svaki trenutak nade.

Bila sam uz tebe do posljednjeg daha, kao što si ti cijeli život bio uz mene.

Hvala ti za ljubav, snagu i dobrotu koju si ostavio u meni.

Zauvijek si moj ponos i moja najveća bol i snaga u isto vrijeme.

Počivaj u miru. Volimo te zauvijek.

Tvoja ćerka MAJA ŠABOTIĆ sa porodicom

Napustila me je moja sestra

DANICA

DANA Ljubova BAKIĆ rođena LOPIČIĆ

Još jedna rodska rana na mom ranjenom srcu. Počivaj u miru pored najmilijih.

Ožalošćena sestra STANKA BEBA KAŽIĆ sa porodicom

744

Posljednji pozdrav

MILENKO VUKAŠINOVIĆ

S poštovanjem ćemo pominjati tvoje ime.

RADICINE KOLEGINICE

ODJELJENJE ZA ŽENE

ZATVOR ZA DUGE KAZNE

Posljednji pozdrav mojoj dragoj

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoja drugarica DIANA 748

SMILJKI SRZENTIĆ

Sa dubokom tugom se opraštam od tebe. Kažu tamo gdje si otišla ništa ne boli i nadam se da je tako. Provele smo tvoje zadnje trenutke zajedno, drugarice moja. Uvijek ćeš biti u mom srcu i mojim molitvama. Počivaj u miru Božjem.

758

BATRIĆ PEJANOVIĆ

Dragi tata, nakon duge i teške bolesti otišao si iz naših života, ali tvoja ljubav, snaga i toplina ostaće s nama zauvijek. Proveli smo zajedno svaki trenutak tvoje borbe, i hvala ti što si nas učio hrabrosti, dobroti i životnoj snazi.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru.

Tvoja djeca: MAJA, IVANA, LIDIJA I MIĆO

19. novembar 2025.

NADEŽDA NADA KALUĐEROVIĆ

Naša zvijezdo najsjajnija, ode ti nama... Kako ćemo bez tebe i tate ne znam, ali znam da tvoj pogled nikad zaboraviti nećemo, jer nas tako niko gledao nije... Poljubi tatu i ujaka, sad ste svi zajedno.

747

Sa neizmjernom tugom opraštam se od

NADE KALUĐEROVIĆ

756

Posljednji pozdrav dragoj NADI

Od porodice pok. MLADENA KALUĐEROVIĆA

740

Posljednji pozdrav dragoj NADI

MARKO KALUĐEROVIĆ sa porodicom

743

sa kojom sam dijelila pedeset pet godina života, radosti, briga i nebrojenih uspomena. Hvala ti za dobrotu, iskrenost i ljubav. Nek ti je vječna slava i hvala. ZORICA DRECUN sa porodicom

741

Tvoje: SANJA i TANJA 754

BATRIĆ PEJANOVIĆ

Dragi moj tata, Posle duge bolesti kroz koju smo zajedno prošli sve što se moglo proći, izgubili smo našu poslednju zajedničku borbu.

Znam da si se borio hrabro, tiho i dostojanstveno, a ja sam bila uz tebe koliko god sam mogla. Hvala ti za svu ljubav, snagu i toplinu koju si mi dao. Nedostajaćeš zauvek, ali tvoje prisustvo će živeti u meni svakog dana.

Počivaj u miru.

Tvoja ćerka LIDIJA LAKIĆEVIĆ sa porodicom

755

Srijeda, 19. novembar

Voljenoj majci

RULI MOJ

Otišla si tiho i ostavila prazninu, ali znaj da tvoje ruke, osmijeh i toplina ostaju zauvijek sa mnom!

Hvala ti na neizmjernoj ljubavi kojom si me obasipala, hvala ti što si mi bila oslonac i dom.

Bila si i ostaćeš dama, prva ljubav i prva izgovorena riječ – „MAMA“.

Zauvijek ćeš biti moj anđeo čuvar, moj dom i moj mir.

Tvoja SANJA

Voljenoj majci, baki i svekrvi

Hvala ti za svu ljubav, brigu i nježnost kojima si nas nesebično darovala tokom cijelog života.

Tvoj osmijeh, toplina i plemenito srce ostaju trajna uspomena koju ćemo čuvati s ljubavlju i ponosom.

Počivaj u miru, voljena naša…

BALŠA, MATEJ, SIMON i LJUBICA

Poslednji pozdrav našoj dragoj

Vreme provedeno sa tobom ulepšalo je i obogatilo naše živote. Večno ćeš biti u našem sećanju.

Tvoji: LJILJANA LAZAREVIĆ-KOLAROV sa kćerkom ANOM i sinom IVANOM i MIMO LAZAREVIĆ sa sinom LAZAROM

Našoj voljenoj supruzi i majci OGI

Sve naše godine ispunjene ljubavlju, radošću, snovima, a i borbom, svaki naš zajednički trenutak čuvaćemo kao najdragocjeniju uspomenu.

Tvoja dobrota, toplina i nesebična ljubav bili su naše utočište i naš dom. Hvala ti za svaki dan koji smo proveli sa tobom, za svaki osmijeh, svaku riječ i svaku žrtvu. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

S ponosom i ljubavlju čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: VUK, SANJA, BALŠA i BOJANA

Voljenoj majci, tašti i baki

RULI

Hvala ti za neizmjernu ljubav koju smo osjećali svakog dana svog postojanja, za sve zagrljaje i dodire koji su nam milovali dušu.

Hvala ti što si bila najbolja baka našoj djeci.

Bila si i ostaćeš naš ponos, naša sreća, a meni, mama, najveći životni oslonac. Volimo te.

Tvoja BONI, MILOŠ, NORA i MAŠA

736

745

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

OLJI ĆULAFIĆ od RANKA i BOSE

Posljednji pozdrav našoj dobroj i plemenitoj sestri

NADI BOŽOVIĆ

Hvala ti na iskrenoj i posvećenoj ljubavi koju si nam nesebično pružala.

Tvoje sestre VESNA i TANJA

742

MAJKO

OLJI

Draga Baba

PERSA SAMARDŽIĆ

Znamo da si spokojna pored svog sina, a našeg tate. Vole te tvoja unučad

VIKTORIJA, ŠĆEPAN i SLAVOMIR

Godina je prošla otkako nisi sa nama, Majko

BOJANA BOJANOVIĆ

Otišla si na put gdje više nema bola ni tuge.

Sada si u zagrljaju svoje braće i sestara za kojima si čeznula čitav život, kao što i mi danas čeznemo za tobom.

Tvoj život se nastavlja kroz nas, jer u nama živiš ti.

Nosimo te u srcu, danas i zauvijek.

Hvala ti za sve, Majko.

Tvoj sin DARKO sa porodicom

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dvije godine bez našeg

LUKE VUJOVIĆA

Dok god živimo, živjećeš u našim srcima. Zauvijek si dio nas.

IGOR, ALEKSANDRA i VUKOJE NY

19.

730

Danas se navršava pola godine od kada si otišla na bolje mjesto voljena moja teto

VERA

Šest mjeseci bez tebe. Bez tvog glasa i tople riječi. Teško je.

Ali ipak, ostaje osmijeh. Osmijeh, jer sam te imala takvu kakva si bila. Neka tvoja blaga duša nađe mir u Carstvu nebeskom.

Tvoja JELA sa porodicom

731

Godina dana od smrti

SAVA Jokova VUJOVIĆA

Teško je prihvatiti da te više nema, bio si ponos i veliki oslonac svima nama.

Sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoje veliko srce, u kojem je bilo mjesta za sve nas.

Tvoja PORODICA

Danas se navršava pola godine od kada si otišla na bolje mjesto voljena

SEKO

Ako se ljubav mjeri suzama, onda znaj da si bila najvoljenija na svijetu. Srešćemo se opet u Gospodu.

Počivaj u miru Božjem.

Tvoji:

sestra VESNA, zet BAJA, KIGO, NENA i ŽELJKA sa porodicama

729

Pobjeda i MTEL

donose tvoju veliku šansu najvRednije naGRade dO Sada!

2x TELEFON

iPhone 17

Pro Max + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 EDGE + pretplata

Urban Move 1

2x TELEFON

Samsung Galaxy

S25 ultra + pretplata

Urban Move 1

PRAVILA NAGRADNE IGRE

2x TELEVIZOR

TV Samsung QE65 + pretplata

Move Box 4.2

Limited edition

Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati svakodnevno kuponi, počev od 24. 11. 2025. (kupon broj 1), završno sa 26. 01. 2026. godine (kupon broj 60). Biće objavljeno 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5, 6… 46, 47, 48, 49... 60).

Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4, 5 i 6 ili 4, 5, 6, 7, 8 i 9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51). U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kuponi u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od nagrada). Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h, a imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h. Nakon prvog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi se vraćaju i učestvuju i za naredno izvlačenje.

Plaćajte sa lakoćom koristeći iPhone ili Apple Watch

Universal Capital Bank od danas uvodi Apple Pay za sve svoje korisnike koji koriste Mastercard kartice. Ovaj način plaćanja donosi dodatnu sigurnost i praktičnost jer eliminiše potrebu za fizičkim karticama, unosom PIN-a ili korišćenjem gotovine.

Zahvaljujući sigurnosnim funkcijama iPhone-a i Apple Watch-a, svaka transakcija je pouzdano zaštićena.

Dovoljno je da korisnici prislone svoj iPhone ili Apple Watch uz terminal za beskontaktno plaćanje. Svaka Apple Pay transakcija autentifikuje se putem Face ID-a, Touch ID-a ili šifre uređaja, a svaka kupovina koristi jedinstveni, dinamički i sigurnosni kod.

Apple Pay je prihvaćen u prodavnicama, apotekama, restoranima, kafićima i drugim prodajnim mjestima.

Korisnici Mastercard kartica

Universal Capital Banke mogu Apple Pay koristiti na iPhone, iPad i Mac uređajima za praktičnu kupovinu u aplikacijama i na internetu bez potrebe za unosom podataka prilikom naručivanja i plaćanja. Apple Pay pojednostavljuje plaćanje hrane, namirnica, online narudžbi, prevoza i parkinga. Apple Pay je dostupan i za plaćanja u aplikacijama putem Apple Watch uređaja.

Sigurnost i privatnost su temelj Apple Pay sistema. Prilikom korišćenja Mastercard kreditnih ili debitnih kartica Universal Capital Banke, broj vaše kartice se ne dijeli sa prodavcem, i ne čuva se ni na uređaju ni na Apple serverima. Umjesto toga, generiše se jedinstveni Device Account Number koji je šifrovan i koji se bezbjedno čuva u Secure Element čipu na vašem uređaju, čipu sertifikovanom za čuvanje osjetljivih podataka o

Postavljanje Apple Pay servisa je jednostavno: otvorite aplikaciju Wallet na svom iPhone-u, dodirnite “+” i pratite korake za dodavanje Mastercard kreditne ili debitne kartice Universal Capital Banke. Nakon dodavanja, korisnici odmah mogu koristiti sve prednosti Apple Pay servisa na svom iPhone-u, Apple Watch-u, iPad-u i Mac-u, uz sve pogodnosti Universal Capital Bank kartica.

Za više informacija o Apple Pay-u posjetite: http://www. apple.com/apple-pay/

Za više informacija o Universal Capital Bank posjetite: www.ucbank.me

Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA