Dnevni list POBJEDA 05.03.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

BOTANIČKA SENZACIJA NAKON DVA VIJEKA:

Dr Snežana Dragićević u Štitarima pronašla biljku koja ne raste nigdje drugo na svijetu Biser je u našem dvorištu, na potezu država da ga zaštiti

Najsrodnija biljka vrsti Petrolamium crnojevicii živi u najstrože izolovanim uslovima, na Himalajima, na visinama od preko 5.000 metara. Ovo nas upućuje na zaključak da je novootkrivena biljka u Štitarima nešto sasvim posebno i vjerovatno nosi jedinstvenu evolucijsku priču - rekao je kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina

STR. 8. i 9.

Ministarstvo pravde Srbije donijelo odluku o ekstradiciji osumnjičenog za dvostruko ubistvo Jovana i Milenke Madžgalj u mjestu Sokolac

STR. 10. i 11.

Politikolog i profesor beogradskog FPN-a Čedomir Čupić objašnjava zašto je pismo šestorice vladika u dijelu srpske javnosti doživljeno kao napad na crkvu i njenog poglavara

Podrškom studentima

Joanikije

pokazao razum i da se njime ne

DIPLOMATSKA POŠTA

Pismo podrške šestorice vladika, među kojima je i mitropolit

Joanikije, upućeno poglavaru

SPC je „razumna, razborita i dobra poruka“, jer je to upravo ono što se i očekuje od ljudi koji su uz svoj narod i vjernike, objašnjava profesor Čupić i podsjeća da posvećenost Bogu i religiji od sveštenstva zahtijeva da budu pravični i da se bore za istinu i opšte dobro

Zelenski se nije izvinio predsjedniku Trampu i njegovom potpredsjedniku Vensu. On za to nema razloga, a ne bi imao ni opravdanja

i 3.

U Sudu za prekršaje u Podgorici održano ročište protiv osumnjičenog za neprimjereno komentarisanje teksta na račun novinarke Pobjede

Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) potvrdila stabilne izglede Crne Gore uz zadržavanje ocjene B+

Poruka investitorima da postajemo stabilnije tržište

Ovakvim rejtingom šalje se poruka investitorima da Crna Gora postaje stabilnije tržište, ali i donosiocima odluka da se mora mnogo više raditi kako bi se ovo stanje unaprijedilo te da se ne smije odustati od evropskog puta. Imajući na umu ono što čujemo od investitora, mora se više raditi i na vladavini prava i kreiranju stimulativnog poslovnog ambijenta, čime će se stvoriti mnogo dinamičnija realna ekonomija, a onda i uslovi da se kreditni rejting dodatno unaprijedi, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković

STR. 5.

Stari saziv kotorskog parlamenta u četvrtak imenuje

Vladimira Jokića za predsjednika opštine

Izostali potpisi odbornika NSD-a

PODGORICA – Među 17 odbornika starog saziva kotorskog parlamenta, na čiji je zahtjev sazvana sjednica na kojoj će u četvrtak po hitnom postupku za prvog čovjeka grada ponovo biti biran Vladimir Jokić, nema predstavnika Nove srpske demokratije koja je bila dio koalicije „Za budućnost Kotora“, a koja je sa Demokratama i Urom bila na vlasti u Kotoru.

Koalicija „Za budućnost Kotora“ se u međuvremenu raspala, jer su odbornici te koalicije napuštali matične partije, prelazili u druge ili nastavljali da djeluju kao nezavisni odbornici. Osim nesuglasica unutar koalicije „Za budućnost Kotora“, bio je evidentan sukob i lični animozitet između Jokića i prvog čovjeka kotorske Nove srpske demokratije Vladimira Potpare, koji je kulminirao krajem 2021. godine kada i NSD zvanično napušta gradsku vlast.

Nakon toga dva odbornika ZBK-a - Slobodan Lazović (PZP) i Željko Knežević (NDS), bojkotovali su sjednice Skupštine opštine, pa parlament nije imao kvorum za rad. Međutim, Jokić je tada ostao na vlasti zahvaljujući podršci tri odbornika DPS-a koji su u međuvremenu napustili tu partiju i nastavili da djeluju u kotorskom parlamentu.

Zahtjev za sazivanje sjednice potpisali su odbornici Demokrata: Vesna Antović, Marija Bernard, Vuk Bojat, Petar Vico , Mirjana Lučev , Dejan Dudić, Milorad Čović, Ana Radunović, zatim dr Branko-Baćo Ivanović, nosilac liste „Socijalisti Kotora“, Adela Barba (Ura), Ljubenko Borović (SNP), Jelena Parapid, Boris Katurić, Pavle Popović koji su odbornici partija koje su bile u sa-

stavu koalicije „Za budućnost Kotora“, i tri bivša odbornika DPS-a Dejan Ognjanović, Milica Ljutić, Mladen Donković

Prijedog odluke o izboru predsjednika opštine, osim ovih odbornika starog saziva, potpisala je i predsjednica SO Kotor Maja Mršulja, što je 18 od 33 odbornika kotorskog parlamenta. Iako zvanični rezultati izbora u Kotoru koji su održani 29. septembra 2024. godine još nijesu proglašeni, prema preliminarnim rezultatima DPS i Demokrate imaju po 10 mandata, „Za budućnost Kotora“ tri mandata, lista Demokratska alternativa i Grbaljska lista tri, po dva Evropski Savez i HGI i Kotorski pokret jedan mandat.

Jokić je na septemabrskim izborima bio nosilac liste koalicije koju su činile Demokrate i Pokret Evropa sad. Iz PES -a su reagovali navodeći da ne podržavaju sazivanje sjednice SO Kotor na kojoj bi odbornici kojima je istekao mandat birali predsjednika opštine. Iz PES-a su ocijenili da bi najavljena sjednica starog saziva SO Kotor predstavljala čin dodatnog urušavanja političkog sistema, nakon nezapamćenog bezakonja koje je primijenjeno u Šavniku.

MJU: Najavljena sjednica SO Kotor izaziva zabrinutost

Ministarstvo javne uprave iskazalo je ozbiljnu zabrinutost zbog najavljene sjednice SO Kotor na kojoj bi Vladimir Jokić trebalo da bude reizabran na funkciju predsjednika opštine i upozorilo da donošenje takvih odluka predstavlja direktno podrivanje demokratskog poretka i principa zakoni-

tog funkcionisanja lokalne samouprave. - Ministarstvo apeluje na sve donosioce odluka, na svim nivoima vlasti, da svoje postupke usklade sa Ustavom i temeljnim demokratskim načelima, kako bi se sačuvali pravni poredak i vladavina prava - navodi su u saopštenju. Posebno naglašavaju

PODGORICA – Pismom upućenom patrijarhu Porfiriju, u kome podržavaju studentski pokret u Srbiji i osuđuju to što ih djelovi crkve nazivaju „srpskim ustašama“, šestorica vladika Srpske pravoslavne crkve, među kojima je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, učinili su ono što njihova primarna misija i podrazumijeva, a to je da budu uz svoj narod i građane, ali i pokazali da se njima ne može manipulisati.

Politikolog i profesor beogradskog FPN-a u dijelu srpske javnosti doživljeno kao

Kako su kazali, za razliku od Šavnika, pozadina krize je nešto drugačija iako je krivac isti.

- Ali se kao i u Šavniku ispoljava, jer nadležne institucije ne žele da sprovode svoje nadležnosti u skladu sa Ustavom - kažu iz PES-a.

Oni navode da je nesporno da bi tako održana Skupština opštine Kotor dodatno unizila demokratske procese u zemlji, i pozvali sve političke subjekte da se suzdrže od takvog djelovanja.

Iz PES-a su poručili da ne podržavaju bezakonje i kršenje ustavno-pravnog poretka.

- Odnos PES-a u ovim situacijama je principijelan. Ne podržavamo bezakonje i kršenje ustavno-pravnog poretka, što je naš svjestan izbor koji pravimo kao politički subjekat koji se bori za unapređenje koncepta vladavine prava u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju partije. Ističe se da je rješenje za kotorsku i šavničku krizu u rukama Ustavnog suda.

- Ustavni sud treba da napravi izbor, da li želi da djeluje u okviru svojih nadležnosti i donosi odluke o izbornim žalbama u razumnim rokovima, ili pak svjesno bira da se samomarginalizuje i proglasi beskorisnim za naš pravni sistem - kazali su iz PES-a.

Iv. K.

potrebu da nadležni organi u najkraćem roku preduzmu odgovarajuće mjere iz svoje nadležnosti, kako bi se sistemski riješile krize u funkcionisanju lokalnih samouprava. - Ovakva praksa, koja se poput talasa preliva iz opštine u opštinu, već proizvodi ozbiljne pravne i političke posljedice, stvarajući opasan presedan koji ugrožava legitimitet izbornog procesa, izraženu volju građana i pravo na lokalnu samoupravu - poručuju iz Ministarstva.

To je ocjena srpskog politikologa i profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu Čedomira Čupića koji, u razgovoru za Pobjedu, ističe kako svi oni djelovi crkve koji se ponašaju suprotno, pokazuju da nijesu dostojni položaja na kojima se nalaze. Pismo koje su, osim čelnika Mitropolije crnogorsko-primorske, potpisali mitropoliti njemački Grigorije, žički Justin, zahumsko-hercegovački Dimitrije, te arhiepiskop zapadno-američki Maksim i episkop istočno-američki Irinej, a u kome osuđuju dehumanizaciju, ponižavanje i nipodaštavanje srpskih studenata kao faktora izgradnje društva i doprinosa budućnosti, u dijelu srpske političke javnosti i medija doživljen je kao napad na Srpsku pravoslavnu crkvu i njenog poglavara.

Tabloid Novosti u tom je kontekstu posebnu pažnju posvetio mitropolitu crnogorsko-primorskom objavivši spisak od 10 razloga zbog kojih Joanikije „nije smio da pot-

Podrškom studentima pokazao razum da se njime

Pismo podrške šestorice vladika, među kojima je i mitropolit Joanikije, upućeno poglavaru SPC je „razumna, razborita i dobra poruka“, jer je to upravo ono što se i očekuje od ljudi koji su uz svoj narod i vjernike, objašnjava profesor Čupić i podsjeća da posvećenost Bogu i religiji od sveštenstva zahtijeva da budu pravični i da se bore za istinu i opšte dobro

piše pismo protiv SPC i patrijarha Porfirija“. Kroz tih 10 razloga mitropolitu Joanikiju se spočitava da je ugrozio jedinstvo SPC, zaboravio podršku koju je Srbija pružila Mitropoliji crnogorsko-primorskoj u vrijeme njene borbe za očuvanje svetinja 2019. i 2020. godine, ali i pokazao nezahvalnost patrijarhu Porfiriju koji je insistirao na tome da se njegovo ustoličenje 5. septembra 2021. godine, uprkos riziku da to iza-

zove građanski sukob u Crnoj Gori, obavi baš u Cetinjskom manastiru. Na naše pitanje smatra li neobičnim to što se mitropolit Joanikije uopšte našao u grupi potpisnika pisma podrške srpskim studentima, profesor Čupić odgovara negativno. - Po meni to nije neobično, već naprotiv, razumno. Vjerujem da je i njemu bilo neprijatno zbog načina na koji je hirotonisan i svega toga cirkusa koji je tada bespotrebno na-

Urednica istraživačkih i digitalnih projekata CDT-a Jovana Đurišić upozorila da Skupština pola godine u proceduru ne stavlja Prijedlog odluke o upućivanju vojske u EUMAM misiju

Vlast blokira

podršku Ukrajini

PODGORICA - Skupština Crne Gore već pola godine odbija da u proceduru uvrsti Prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM), čime izbjegava evropske obaveze koje je preuzela kao kandidat za članstvo, saopštila je urednica istraživačkih i digitalnih projekata Centra za demokratsku tranziciju Jovana Đurišić.

To je, smatra Đurišić, još jedan pokazatelj da Crna Gora kalkuliše sa svojim evropskim obavezama, ali i ključnim vrijednostima EU. - Jasno je da naša država i na ovaj način demonstrira da ne želi stati u istu kolonu sa zemljama čije vrijednosti navodno dijeli i čijem se savezu želi priklučiti, zemljama EU koje imaju hrabrosti da jasno i glasno kažu da je na Ukrajinu izvršena agresija i da učine konkretne poteze kako bi se ovoj državi pružila politička i ma-

terijalna podrška – ocijenila je Đurišić. Podsjeća da je EUMAM misiju osnovao Evropski Savjet 2022. godine, nakon vojne agresije Rusije na Ukrajinu, sa ciljem pružanja pomoći toj državi, a da je u septembru 2023. godine, Crna Gora podnijela zvanični zahtjev za učešće u misiji EU koja se odnosi na vojnu pomoć i obuku ukrajinskih vojnika. Tačno godinu kasnije, dodala je ona, Savjet za odbranu i bezbjednost kojim predsjedava šef države, zvanično je Skupštini uputio prijedlog o učešću crnogorskih vojnika u ovoj misiji.

- Međutim, zakonodavna vlast na čelu sa Andrijom Mandićem još nije prijedlog ni stavila u skupštinsku proceduru, a kamoli razmotrila ili o njemu glasala. Iz Skupštine ne odgovaraju na upit CDT-a zašto to do sada nijesu učinili i kada bi se to moglo desiti. Međutim, šestomjesečno odlaganje, jasno pokazuje da Crna Gora nema političke vizije niti snage da vodi politiku usklađenu sa EU i njenim članicama, odnosno da nema načina da sprovede čak ni one aktivnosti za koje je sama aplicirala – zaključila je Jovana Đurišić. Đ. Ć.

Jovana Đurišić

Srijeda, 5. mart 2025.

FPN-a Čedomir Čupić objašnjava zašto je pismo šestorice vladika kao napad na SPC i njenog poglavara

studentima Joanikije razum i dao do znanja

ne može manipulisati

Knežević kritikuje crnogorske autokrate, a učestvuje u mitinzima srpskog autokrate

pravljen. Smatram da je on, u posljednje vrijeme, pokazao da nije stranački obojen i da se ne miješa u politiku. Vjerujem da on razumno gleda na ono što se dešava u Crnoj Gori. Na kraju krajeva Mitropolija je na Cetinju, a on je nasljednik trona koji je nekada imao

svoju autonomiju i koji i dalje ima određenu vrstu nezavisnosti. Pretposatvljam da on, kao čovjek koji se nalazi na tako visokom položaju, traži neku mjeru. Nije lako raskinuti i odvojiti se od SPC, a on je dao do znanja da se njime ne može manipulisati iz nekih cen-

vom Sadu, a sa druge, nikada nije dao bilo kakvu izjavu kojom bi podržao ono što se zove budućnost jedne zemlje. Prosto je neshvatljivo da patrijarh ne stane uz ljude koji zahtijevaju da pravda bude namirena i da institucije funkcionišu. Dio vladika je čak i osudio studente. To mogu da tumačim samo na način da ti ljudi ne znaju gdje se nalaze. Oni jednostavno nijesu sa svojim narodom. Ti studenti i učenici su djeca roditelja koji pripadaju različi-

Političar poput lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji u Crnoj Gori kritikuje autokrate, a onda dođe u Beograd i pokorno učestvuje u mitinzima jednog autokrate i izjašnjava se protiv studenata, nije ni ozbiljan ni odgovoran političar, navodi profesor Čupić. - Mi ovih dana viđamo ovog Kneževića u Beogradu sa jednim autokratom. A taj isti čovjek u Crnoj Gori sve najgore govori o autokratama i kritikuje Mila Đukanovića U Crnoj Gori priča jedno i zalaže se za neku pravdu, a onda u Srbiji osuđuje studente koji upravo zahtijevaju da se namiri pravda – ističe profesor Čupić.

pokret, pokazali su, smatra Čupić, da su sa svojim narodom i da slijede ono što i jeste misija crkve. - Oni nemaju pravo da se miješaju u politička pitanja, ali u proteste i pokrete ove vrste i te kako treba da se umiješaju –naglašava sagovornik Pobjede. Uz ocjenu da je bunt srpskih studenata postao planetarno popularan i prerastao u jedan

tara u Srbiji – smatra Čupić. Profesor Čupić objašnjava kako je odnos srpske crkve, a naročito patrijarha Porfirija, prema onom što se dešava u Srbiji ambivalentan.

- On je, s jedne strane, obišao teško povrijeđene u zločinu koji je u ime države učinjen u No-

slojevima i profesijama. Njih ne podržati u najmanju ruku govori o tome da ti ljudi nijesu dostojni svojih položaja – ističe Čupić. Suprotno njima, šestorica vladika, među kojima i mitropolit crnogorsko-primorski, koji su se izjasnili i podržali studentski

Zajednica opština organizovala skup o budućnosti lokalnih izbora

istovremeno znači ne biti je

- To je naprosto nerazumno. Mitropoliti koji su stali u odbranu studenata pokazali su razum, jer je podrška studentima podrška zahtjevu da se uredi država i namiri pravda. Vladika ili mitropolit koji se tome protivi, jednostavno, ili nije pri razumu ili je ucijenjen – poručio je on. U tom kontekstu ističe da je pismo podrške šestorice vladika upućeno poglavaru SPC „razumna, razborita i dobra poruka“, jer je to upravo ono što se i očekuje od ljudi koji su uz svoj narod i vjernike. Podsjeća da posvećenost bogu i religiji od sveštenstva zahtijeva da budu pravični i da se bore za istinu i opšte dobro. - To se nalazi i u onim takozvanim božjim zapovijestima koje su, u suštini, univerzalne moralne preporuke – zaključio je profesor Čupić. Đurđica ĆORIĆ

Mijenjanje izbornog zakonodavstva –demokratski iskorak ili neprimjenjiva praksa

PODGORICA - Crnogorskim građanima treba savremeni zakonodavni okvir koji će urediti lokalnu samoupravu i izbore za te administrativne nivoe za koje bi predstavnike trebalo birati u istom danu. To je jedna od konstatacija koju su iznijeli brojni panelisti jučerašnjeg skupa posvećenog reformi izbornog zakonodavstva, koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore. Za ministra javne uprave Maraša Dukaja „bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne mogu se napraviti suštinske promjene“.

On je podsjetio na prošlogodišnju analizu resora na čijem je čelu, o funkcionisanju lokalne samouprave „koja je pokazala brojne slabosti postojećeg sistema i ukazala na hitnu potrebu za promjenama“. Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić ocijenio je da su lokalni izbori rak-rana u pravnoj profesiji, uz profesionalno tolerisanje rada državnih kvaziinstitucija i urušavanje

ustavno-pravnog sistema i institucija Crne Gore – istakao je on.

Razlog tome je, dodaje, nepoštovanje članova najvišeg zakonodavnog akta države kojima se građanima daje sloboda da biraju i budu birani. Nekadašnji ministar pravde, advokat Dragan Šoć smatra da je crnogorska izborna priča zasnovana na specifičnim osnovama.

- Živimo u vremenu koje nije sjajno, niti smo mi sjajni ljudi, ali sve što danas funkcioniše jeste proizvod naše pameti.

Ljudi u Crnoj Gori nemaju elementarnu građansku kulturu. Ne postoji ni politička kultura. I konačno, što je za mene najgore, nemate elementarnu pravnu kulturu – rekao je on. Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju ističe da je sasvim realno imati lokalne izbore u jednom danu i direktno birati predsjednike opština, pod uslovom da se prilagode baš sva potrebna zakonska rješenja.

- U ovaj paket treba da se stavi i neposredan izbor savjeta mjesnih zajednica. Ne znam

zašto ovoj državi ne odgovara da se i one biraju na izborima, da odradimo pošten izborni proces, a ne da se okupi deset ljudi i da donose odluke negdje i za 30.000-40.000 građana – predložio je on, te podsjetio da su u pravo mjesne zajednice danas „partijski punktovi gdje se pišu sigurni glasovi“.

Mladen Vukčević sa Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica podržava smanjenje partijskog uticaja kroz uvođenje otvorenih izbornih lista.

- To bi omogućilo direktan uticaj i transparentnost pri izboru predstavnika, što je doprinos jačanju demokratskih standarda. Ali, strepim da i u ovom slučaju evropejstvo dokazujemo nekritičkim prihvatanjem, bez analize da li to odgovara našim prilikama, kakve će biti posljedice – istakao je Vukčević, te dodao da je na članovima Odbora za izbornu reformu da „prošire dijalog koji će dovesti do rješenja“.

I Zlatko Vujović sa Fakulteta političkih nauka podržava model otvorenih lista i mješo-

Sjutra predsjednikov panel o otvorenim listama

Da je u toku snažna kampanja za nastavak izborne reforme, koja je prošle godine potpuno istisnuta sa evropske agende crnogorskih političara, ukazuje još jedan sličan događaj koji će sjutra biti održan u Podgorici. Predsjednik države Jakov Milatović organizuje skup

„Otvorene izborne liste –Vratimo moć građanima“, na kojem će imati uvodno obraćanje. Na panelu „Pravna i politička perspektiva“ gosti su Blažić, Vujović, Čarapić, te članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Ana Novaković Đurović (Ura). Na drugu temu „Lekcije iz regiona“

govoriće sutkinja Vrhovnog suda Kosova i bivša predsjednica Centralne izborne komisije Valjdete Daka, predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić, te vanredni profesor političkih nauka na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dario Čepo

- Panel će imati poseban osvrt na pravnu i političku perspektivu uvođenja otvorenih izbornih lista u Crnoj Gori, koje bi omogućile direktan uticaj i transparentnost pri izboru predstavnika, te pružile značajan doprinos jačanju demokratskih standarda – stoji u najavi događaja.

viti proporcionalni izborni sistem, po ugledu na Njemačku. - Zalažem se da Crna Gora bude jedna izborna jedinica, da u prvom rješenju imamo zatvorene, blokirane liste i da se birači obavežu da moraju da iskoriste svaki preferencijalni glas, odnosno pet u okviru jedne kandidatske liste. Dilema ostaje kako ti preferencijalni glasovi utiču na unutarpartijske odnose, jer neko može da osvoji više od predsjednika partije - kazao je Vujović. Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva Vasilije Čarapić naveo je kako će se „prije doći do društvenog nego do stranačkog konsenzusa o izbornoj reformi“. - Trenutno Odbor postoji samo za političko potkusurivanje i nema političke volje da se sprovede određena reforma. Pitanje promjene političkog sistema i otvorenih listi dao bih kao referendumsko, jer teško da možemo da se oslonimo samo na stranke i njihove predstavnike - poručio je Čarapić. K.J. – Ir.M.

Čedomir Čupić

„Želio bih da ponovim posvećenost Ukrajine miru. Niko od nas ne želi beskrajni rat. Ukrajina je spremna da što prije dođe za pregovarački sto kako bi se približio trajni mir. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca. Moj tim i ja spremni smo raditi pod snažnim vodstvom predsjednika Trampa kako bismo postigli mir koji traje. Spremni smo da radimo brzo na okončanju rata, a prve faze bi mogle biti oslobađanje zarobljenika i primirje, na nebu zabrana projektila, dalekometnih dronova, bombi na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu, i primirje u moru odmah, ako Rusija to učini. Zatim želimo da prođemo veoma brzo kroz sve naredne faze i da radimo sa SAD kako bismo postigli snažan konačni dogovor …“ Ovakva poruka Volodimira Zelenskog - upravo (nekoliko minuta poslije 16.30 juče, 4. marta) objavljena na mreži X se nekome, na prvo čitanje, može učiniti kao predaja ukrajinskog predsjednika pod nevjerovatnim propagandnim pritiskom Trampove administracije, koja prati upravo bizarni sastanak u Bijeloj kući, kojem je svjedok bila cijela planeta.

IMPLOZIJA U VAŠINGTONU

Zelenski se, u poruci čiji smo početak citirali, nije izvinio predsjedniku Trampu i njegovom potpredsjedniku Vensu . On za to nema razloga, a ne bi imao ni opravdanja.

Njegovo obraćanje kao da govori: razumijemo potrebu Trampa i njegove vlasti da se prizna i uvaži vodeća pozicija i uloga SAD u postizanju obustave vatre i uspostavljanju mira u Ukrajini i povodom Ukrajine i želimo da eliminišemo optužbe i narativ da su Ukrajina i njeno vođstvo prepreka u tom procesu.

Razloge za takav odgovor iz Kijeva smo mogli da vidimo posljednjih dana: od Amerike, preko Mađarske i drugih Tramp-Putinovih obožavalaca i poklonika u Evropi, pa sve do Rusije - predsjednik Zelenski je prikazivan kao nekakav neodgovorni i osioni diktator, koji ne želi mir i zaustavljanje trogodišnje klanice u sopstvenoj zemlji. Čak se i sveprisutni Mask uključio: potrebno je „povratiti demokratiju u Ukrajini“, a Zelenski treba da napusti položaj i ode u inostranstvo!?

Apsurdnost takvih interpretacija nije umanjilo upor-

Diplomatska pošta

Ukrajina života i smrti

nost najglasnijih promotera te propagande, iz mnogobrojnih „autleta“ na političkoj MAGA desnici, koja neobično liči na kraj tridesetih godina prošlog vijeka… u Njemačkoj. Istina je laž, laž postaje istina - ako se gebelsovski ponovi dovoljno puta. Na dan kada je Bijela kuća objavila da je vojna podrška Ukrajini suspendovana (što bi, bar na jezičko-logičkoj ravni, trebalo da značiprivremeno obustavljena), iz Ukrajine je stigao jasan odgovor: postojeće zalihe municije mogu trajati još šest mjeseci.

U igri živaca, đe svakako možemo očekivati i nova iznenađenja i obrte, nekoliko stvari se čine jasnima. Prvo, novi Trampov mandat je počeo rušenjem i degradacijom svih važnih strukturnih i političkih elemenata koji su bili višedecenijska konstanta, odnosno podrazumijevajuća pozicija i uloga Sjedinjenih Država na međunarodnoj sceni.

To nije nekakav taktički manevar ili kozmetička promjena - otklon od vodeće pozicije u evro-atlantskoj političkoj i bezbjednosnoj konstelaciji je bezrezervan i suštinski.

Drugo, Trampovi vanjskopolitički prioriteti su zasnovani na novoj interpretaciji američkog nacionalizma i izolacionizma, sa dubokim prezirom svih oblika multilateralizma, o čemu smo već pisali. Podizanje trgovinskih, tj. carinskih barijera prema Kanadi, EU i Kini je već izazvalo negativne reakcije na američkim berzama, prijeteći da ekonomiju najmoćnije zemlje svijeta povuče u recesiju već poslije dva mjeseca drugog mandata. Na političkoj i diplomatskoj strani te medalje, Tramp je najozbiljnije ugrozio odnose sa najbližim i istorijski najpouzdanijim partnerima, sa kojima čak ni na nivou tajnih službi nije bilo ograničenja, prije svega sa Velikom Britanijom i sa Australijom. Treće, i najočitije, nastupi i politika predsjedničkog kabineta (uključujući i sekretara za odbranu Hegseta , savjetnika za nacionalnu bezbjednost Volca i direktorice službi za nacionalnu bezbjednost Gabard) jasno ukazuju na podršku Putinu i interesima Rusije, ne samo u kontekstu Ukrajine. Razlozi za takav istorijski „salto mortale“ izmiču racionalnim objašnjenjima, pa ni teorije o zavisnosti Trampa od ruskih tajnih službi ne izgledaju tako „nemoguće“ kao ranije. Žurba kojom se promoviše prekid vatre u Ukrajini, a bez pominjanja bilo kakve obave-

ze ili ustupka na strani Kremlja, ukazuju na Tramp-Putin osovinu i moguću povezanost takve urgencije sa ogromnim gubicima i iscrpljenošću ekonomsko-vojnog kompleksa u Rusiji. (Nije poljski ministar vanjskih poslova Sikorski slučajno govorio o tajnoj i hitnoj Putinovoj prodaji stotinu tona zlata iz državnih rezervi.)

Na kraju, četvrto, u obraćanju naciji u Kongresu, koje je planirano za danas, ne isključuje se mogućnost da Tramp najavi ili bar pomene opciju izlaska SAD iz NATO. Njegova vjerna sjenka (glavni finansijer kampanje i neformalni lider MAGA)

Ilon Mask podržava i izlazak SAD iz UN!

„Neće on tako daleko ići“ je refren koji smo često slušali tokom predsjedničke kampanje. On se pokazao vrlo naivnim.

Tramp je, nažalost, već otišao (pre)daleko, ali unazad, i u istorijskom značenju te riječi.

EVROPSKI ODGOVOR

Evropska Unija je prisiljena da nađe brze i efikasne odgovore. Samit u Londonu je bio demonstracija evropskog jedinstva iz nužde. To nije prvi put u istoriji Evrope.

Premijer Stamner je pokazao liderstvo, želju da pokaže bitno drukčiji odnos prema Zelenskom u odnosu na američku blamažu u Bijeloj kući, ali i zainteresovanost (što je pokazao naknadnim telefonskim razgovorom sa Trampom, o čemu javljaju agencije) da ostane neka vrsta pontonskog diplomatskog mosta prema Vašingtonu. Njegovo snažno obraćanje u Parlamentu sa odobrava-

njem je slušao i Najdžel Faraž, baš kao što se čak i jedna Mari Le Pen pridužila osudi onih koji negiraju rusku agresiju na Ukrajinu i odriču pomoć trupama pod komandom Zelenskog - ostavljajući tako Viktora Orbana i njegove prijatelje u Srbiji i u BiH entitetu Srpska usamljene u poniznom aplaudiranju Trampovoj proruskoj politici. EU je, u svakom scenariju, pa čak i onom najmanje vjerovatnom - da je ovo samo privremena Trampova MAGA „ludost“ i blef - pred najozbiljnijim istorijskim upitom sopstvene svrsishodnosti i opstanka. Pobjeda CDU/ CSU u Njemačkoj je, u tom smislu, dobra vijest, baš kao i učešće kanadskog premijera Trudoa na sastancima vodećih evropskih zemalja. Prvi izazov je, neizbježno, oblik i način konkretne vojne podrške Ukrajini, kao i učešće u mirovnim pregovorima. Utisak je da, u tom smislu, postoji mogućnost da SAD ipak naprave otklon od početnog stava - pregovori samo sa Rusima, bez Ukrajinaca i Evropljana. EU se ne može izbjeći, pa čak ni Turska. A o Ukrajini je nemoguće razgovarati bez Ukrajine. Drugi izazov to ne bi smio da predugo bude - ukoliko EU želi da pokaže odlučnost u rješavanju krize - a to je odmrzavanje preko 200 milijardi eura blokiranih depozita sa ruskim vlasništvom i njihovo stavljanje u funkciju podrške i kompenzacije Ukrajini.

Treći zadatak nije novog datuma, ali je svakako povezan sa aktuelnom situacijom (ne samo zbog novih blokada od strane Orbanove Mađarske i miješanja mađarskih institucija u unutrašnje stva-

ri Bosne i Hercegovine), jer će od postupaka i odluka u vezi Ukrajine zavisiti, u velikoj mjeri, i kapacitet EU da (iz)vrši i unutrašnje reforme. Kada i kako će EU zaista biti spremna za nove članice, presudno će definisati upravo pomenuta pitanja i potrebe. Ali, „prvo prve stvari“.

ĆUTANJE I KRIPTOPODRŠKA VLASTI U CRNOJ GORI

Reakcija iz Crne Gore na sastanak Tramps i Vensa sa Zelenskim i na sve ono što ne slijedilo, nije bilo. Ako, to jest, ne računamo dvije. Prvu je, koliko smo shvatili, u sitne sate i prilično šturo, objavio predsjednik Milatović . Tagovao je, kako se to novim jezikom kaže, Zelenskog, pa smo tako bili sigurni da je pominjanje riječi „mir“ dva puta u rečenici i po, bez vrijednosnih određenja, značilo podršku Ukrajini. Na tome mu se, u posljednjoj u dugom nizu istovjetnih X poruka, zahvalio i sam Zelenski.

Druga reakcija, mnogostruko sadržajnija i vrlo precizna je stigla od strane bivšeg predsjednika Đukanovića Začudo, a zapravo vrlo logično, izostali su uobičajeni jetki i maliciozni komentari iz redova vladajuće većine i uslužnih režimskih medija, i onog javnog i onih privatnih.

Nezgodna tema za „uvjerene evropejce“ i ostale instant-prijatelje Zapada je vjerovatni razlog tog izuzetnog muka povodom bilo čega što javno kaže sada počasni predsjednik DPS. Što prigovoriti toj poruci, a ne pokazati sopstvenu anti-evropsku prirodu i ideologiju?

Problem je, najmanje neočekivano, „riješio“ premijer

Spajić , novom nesuvislošću i banalnošću, na koje nas je već navikao. Lider ideološko-politički pluralističkog PES je, u sred najveće evro-američke krize poslije Drugog svjetskog rata, napisao nekakvu polu-reklamu za kriptovalute, kao osnove za nove i moderne ekonomije!

Zaboravio je da napomene kako je i sama porodica Tramp upletena u situacije đe je aktuelna vrijednost njihovih „koina“ i „tokena“ na nekih 4-5 procenata od početne („$Melania“, na primjer), a nije pomenuo ni teški skandal sa kriptovalutama u Argentini, u koji je direktno upleten i njegov drugi idol, predsjednik Milei To Spajića i njegove koalicione partnere ne interesuje. Salve oduševljenja Trampom i Maskom su oportune, dok se („naivnim“) evropskim prijateljima i zvaničnicima prodaje mantra o tzv. Barometru 26 i „ubrzanom putu u EU“. Koliko dugo ta jeftina predstava može trajati zavisiće, u konačnici, od situacije u Ukrajini. Ili - za one u aktuelnim vladajućim strukturama koji vjeruju kako su i političke i bezbjednosne situacije u Srbiji i u BiH nepovezane sa zločinačkom agresijom Rusije na Ukrajinu - zavisiće od razvoja situacije kod tih naših susjeda. Da skratimo, za kraj: Mandiću, Spajiću, Bečiću i inima je za opstanak na vlasti potrebno da Tramp spasi Putina. Da izgubi Ukrajina, dakle! Sve ostale opcije otvaraju put Crne Gore prema EU, a njih čine politički nepotrebnima. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

BURA U OVALNOJ SOBI: Zelenski, Tramp i Vens

Srijeda, 5. mart 2025.

PODGORICA - Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) potvrdila je stabilne izglede Crne Gore uz zadržavanje ocjene B+ - saopšteno je iz Ministarstva finansija (MF).

Iz resora Novice Vukovića ocjenjuju da je potvrda kreditnog rejtinga ohrabrujuća te da predstavlja podsticaj za nastavak pozitivnih ekonomskih trendova. To će, kako navode, biti od značaja za poboljšanje standarda građana, privlačenje većih investicija i realizaciju značajnih kapitalnih projekata.

- Crna Gora ocijenjena je kao najnaprednija od svih zemalja u regionu Zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU i zemlja koja je postigla napredak u nekoliko oblasti koje se odnose na zajednička prava i obaveze, poznata kao acquis EU. Uspješno zatvaranje ključnih poglavlja moglo bi dodatno ubrzati napredak u drugim oblastima koje su i dalje predmet pregovora - navodi se u saopštenju.

I ekonomski analitičar Mirza Mulešković je stava da je ovo pokazatelj da je Crna Gora i dalje stabilna što se tiče javnih finansija, dodajući da je za tu stabilnost i dugoročan razvoj ključno ostati na evropskom putu.

- Ovakvim rejtingom šalje se poruka investitorima da Crna Gora postaje stabilnije tržište, ali i donosiocima odluka da se mora mnogo više raditi kako bi se ovo stanje unaprijedilo te da se ne smije odustati od evropskog puta. Imajući na umu ono što čujemo od investitora, mora se više raditi i na vladavini prava i kreiranju stimulativnog poslovnog ambijenta, čime će se stvoriti mnogo dinamičnija realna ekonomija, a onda i uslovi da se kreditni

Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) potvrdila stabilne izglede Crne Gore uz zadržavanje ocjene B+

Poruka investitorima da postajemo stabilnije tržište

Ovakvim rejtingom šalje se poruka investitorima da Crna Gora postaje stabilnije tržište, ali i donosiocima odluka da se mora mnogo više raditi kako bi se ovo stanje unaprijedilo te da se ne smije odustati od evropskog puta. Imajući na umu ono što čujemo od investitora, mora se više raditi i na vladavini prava i kreiranju stimulativnog poslovnog ambijenta, čime će se stvoriti mnogo dinamičnija realna ekonomija, a onda i uslovi da se kreditni rejting dodatno unaprijedi, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković

rejting dodatno unaprijedi – ocijenio je Mulešković za Pobjedu.

Projekcije

Iz MF očekuju da će ekonomski rast Crne Gore u ovoj g odini iznositi 3,7 odsto u poređenju sa prošlogodišnjim 3,4 odsto, što će, kako dodaju, biti podstaknuto povećanim investicijama i većom potrošnjom. Ipak, projekcije koje je savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović iznijela na okruglom stolu na Ekonomskom fakultetu krajem januara, bilo su nešto drugačije.

- U fiskalnoj sferi bilježi se stabilnost javnih finansija, kontunirani rast prihoda budžeta, pad javnog duga, što sve daje pozitivnu sliku. Projekcije MF su da će se nastaviti ekonomski rast, koji je za 2025. projektovan na 4,8 odsto uz nastavak pada nezaposlenosti – kazala je tada Milović. Profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović je tu

projekciju i tada ocijenila previše optimističnom, ukazujući da ekonomski rast u Crnoj Gori zavisi od kretanja izvoza i investicionih aktivnosti. Uz pad izvoza u prošloj godini Baćović je tada kazala da ne

Crna Gora ostvarila napredak prema indeksu ekonomskih sloboda

Crna Gora se, prema indeksu ekonomskih sloboda za ovu godinu, koji objavljuje

The Heritage Fondation, nalazi na 67. mjestu na svijetu. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je zauzimanjem 67. pozicije, Crna

Gora ostvarila napredak od 16 mjesta na listi, u odnosu na prošlu godinu. Indeks za ovu godinu obuhvata podatke od druge polovine 2023. do prve polovine prošle godine.

- Ekonomska sloboda Crne

Gore je 63,8, što njenu ekonomiju čini 67. najslobodnijom u Indeksu 2025. Njen rezultat je 4,1 bod veći nego prošle godine. Crna Gora se nalazi na 33. mjestu od 44 zemlje u regionu Evrope, a njen ukupni rezultat je iznad

očekuje bolju situaciju ni u ovoj, imajući u vidu remont TE Pljevlja te potrebu za povećanim uvozom električne energije. Najavila je da profesori Ekonomskog fakulteta rade istraživanje te da su pos-

svjetskog prosjeka - navodi se u saopštenju. U Indeksu za ovu godinu ocijenjen je napredak Crne Gore u osam indikatora, i to u oblastima: fiskalna stabilnost, javna potrošnja, efikasnost pravosuđa, slobode na tržištu rada, lakoća poslovanja, slobodna trgovina, poresko opterećenje i monetarne slobode.

tavljajući makroekonomski model mnogo bliži projekciji Evropske banke za obnovu i razvoj čiji ekonomisti za ovu godinu očekuju ekonomski rast od 2,9 odsto.

- Rast ekonomske aktivnosti ima smisla ako se snaži domaća proizvodnja, jer ako trošite više iz uvoza, vi snažite inostranu proizvodnju – kazala je tada Baćović dodajući da je izvoz ispod 20 odsto BDP-a te da na svaki euro koji se potroši 66 centi ide na uvozne proizvode.

investicije

Iz MF su kazali da investicije i dalje ostaju ključni pokretač rasta zajedno sa već postojećim projektima u sektorima

Prognoziraju da će crnogorska ekonomija porasti

PODGORICA - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto. U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-biznis imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto. EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto. Iz EB RD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP)

Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima znatno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje, navodi se u izvještaju EBRD-a

bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.

- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava znatno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godi-

ni podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a. Međutim, kako su naveli, ne-

to izvoz se smanjio, dijelom zbog znatnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine. Inflacija je znatno oslabila sa

nekretnina, energije i turizma koji i dalje privlače kapital. - Ukoliko Crna Gora zadrži trenutni investicioni ciklus i spoljni uslovi ostanu stabilni, predviđa se da će ekonomski rast u periodu od naredne do 2028. godine biti u prosjeku oko tri odsto godišnje – saopštili su iz MF.

Dodaju da turizam čini više od četvrtine nominalnog bruto domaćeg proizvoda te da, kada se uzmu u obzir indirektni efekti, ima još veći uticaj. - U izvještaju S&P navodi se i da bi do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga. Ovo bi mogao biti slučaj ako se ostvari snažan ekonomski rast. Tokom posljednjih nekoliko godina, strane direktne investicije su pokrivale oko 50 odsto kumulativnog deficita tekućeg računa i očekivanja su da će se ovaj trend nastaviti. Investicije ostaju koncentrisane u sektorima turizma, nekretnina i energetike – kažu iz MF. Bankarski sektor je, kako navode, ostao likvidan, a nekvalitetni krediti su na kraju septembra prošle godine pali ispod 4,7 odsto, što je najniži nivo zabilježen do sada, a odnos kapitala bio je oko 19,3 odsto. Njegovu stabilnost i sposobnost upravljanja rizicima, kako se navodi, poboljšava to što u ukupnom sistemu dominiraju podružnice stranih banaka.

Iz Ministarstva su poručili da potvrda kreditnog rejtinga naročito dobija na značaju nakon izazova uzrokovanih privremenim finansiranjem države, kao i globalnim neizvjesnostima.

- Ostajemo posvećeni očuvanju makroekonomske i finansijske stabilnosti države i unapređenju ekonomskog standarda građana - zaključili su iz MF. M.LekoviĆ

2,9 odsto

svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine. - Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima znatno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnjezaključuje se u izvještaju. r. e.

Najnoviji izvještaj Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

Mirza Mulešković

Novica Vuković

privatna arhiva m. babović

Ministar rudarstva, nafte i gasa i rukovodilac rada Ministarstva energetike održao sastanak sa predstavnicima državnih preduzeća

Šahmanović traži presjek stanja u energetskim kompanijama

PODGORICA - Ministar rudarstva, nafte i gasa i rukovodilac rada Ministarstva energetike Admir Šahmanović pozvao je na jučerašnjem sastanku menadžmente energetskih kompanija da dostave Ministarstvu energetike detaljne informacije sa presjekom stanja u svim

kompanijama pojedinačno, sa pregledom investicija i dinamikom realizacije, izazova sa kojima se suočavaju, sa osvrtom na ona pitanja, za čije rješavanje je potrebna institucionalna podrška, saopšteno je iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, nakon jučerašnjeg sastanka.

- Energetski sektor predstavlja stub stabilnosti i razvoja Crne Gore, te je naša odgovornost u osiguravanju njegove održivosti i daljeg napretka velika i zahtjevna. Svjesni tih izazova, inicirao sam sastanak kako bismo nastavili dobru praksu otvorenog dijaloga, razmjene stavova i ideja, ali i kako bismo zajednički identifikovali

Otvoreno pismo ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću

Inicirao sam sastanak kako bismo nastavili dobru praksu otvorenog dijaloga, razmjene stavova i ideja, ali i kako bismo zajednički identifikovali ključne prepreke i izazove sa kojima se suočavaju naši energetski subjekti – istakao je ministar Admir Šahmanović

ključne prepreke i izazove sa kojima se suočavaju naši energetski subjekti – istakao je ministar rudarstva, nafte i gasa i rukovodilac rada Ministarstva energetike Admir Šahmanović

Pr ema njegovim riječima, zajednički cilj jeste definisanje strateških prioriteta razvoja energetskog sektora i usklađeno djelovanje u pravcu njihove realizacije. - Ministarstvo mora biti aktivan partner i podrška razvoju energetskih kompanija, a to podrazumijeva pravovremeno prepoznavanje prepreka i koordinisano djelovanje na njihovom otklanjanju. Ključni prioriteti u našem radu uključuju završetak započetih infrastrukturnih i investicionih

STEGA: Stanje u Plantažama

je više nego alarmantno

STEGA predlaže ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću da formira krizni tim u kome bi učestvovali predstavnici nadležnog ministarstva, predstavnici većinskog i manjiskog kapitala u Plantažama i predstavnici organizacije STEGA ,,koji bi dali znatan doprinos da se kompanija sanira“

PODGORICA - Poslije niza informacija koje je STEGA dobila, došli smo do zaključka da je stanje u kompaniji „Plantaže“ više nego alarmantno. Smatramo da je posljednji momenat da se hitno reaguje ukoliko ima želje da se sačuva jedan od vodećih privrednih brendova Crne Gore, kaže se u otvorenom pismu ekonomske redakcije organizacije STEGA ministru poljoprivrde Vladimiru Jokoviću

- Moramo istaći da nas čudi zašto već duže nije bilo reakcije nadležnih i najodgovornijih vezano za rad ove kompanije i zašto se dopustilo da se stanje sve više pogoršava. Smatramo da su Plantaže velika vrijednost Crne Gore i da ih treba po svaku cijenu sačuvati. Mnogi su bili mišljenja da je ovom kompanijom lako rukovoditi, ali su demantovani katastrofalnim rezultatima i milionskim gubicima koja ova kompanija iz godine u godinu

bilježi – piše u otvorenom pismu, koje potpisuje član STEGE Vladimir Nikaljević.

POlItIčkI cIljeVI Nikaljević smatra da je nesporno da se posljednjih godina više vodilo računa o političkim ciljevima i dijeljenju funkcija po političkoj pripad-

nosti, što je, kako kaže, dovelo do postavljanja nedoraslog rukovodećeg kadra.

- Struka nije bila u prvom planu što je i osnovni razlog zašto je kompanija došla u ovakvu poziciju. Na osnovu urađenih poslovnih analiza vidi se da je došlo do zapuštanja i krčenja stotine hektara vinogra-

da, smanjenja prinosa grožđa i proizvodnje vina, na istorijski minimum. Zatim, gubljenje značajnih tržišta i smanjenje prodaje, protjerivanje i degradiranje kadra uz zapošljavanje po političkim linijama često nestručnih, smanjenje kvaliteta proizvoda što potvrđuje i sve manji broj nagrada na naj-

projekata, ali i otvaranje novih razvojnih ciklusa u oblasti obnovljivih izvora energije. Nastavak harmonizacije zakonodavstva sa evropskim standardima, jačanje saradnje sa Energetskom zajednicom, usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, te sprovođenje Zelene agende, ostaju osnovni zadaci naše energetske politike - naglasio je Šahmanović. Navedeno je da su predstavnici energetskih kompanija iskoristili priliku da ministru Šahmanoviću i njegovom timu predstave aktuelne aktivnosti, razvojne planove i investicije koje sprovode ili planiraju realizovati.

- Učesnici su se saglasili da, uprkos ostvarenim napreci-

prestižnijim svjetskim ocjenjivanjima vina – tvrdi Nikaljević. Prema njegovim riječima, znatno su povećani troškovi poslovanja, ali i ostvarena tehnološka inferiornost zbog nemogućnosti investicionih ulaganja ,,kojih posljednjih godina praktično i nema, kao i niza negativnih rezultata koji su doveli do slabljenja imidža i reputacije kompanije u sve većoj i težoj konkurenciji u svijetu vina“.

- Sve ovo je, nažalost, dovelo do višegodišnjih negativnih rezultata u poslovanju, koji se posljednjih godina mjere u višemilionskim iznosima – rekao je Nikaljević. On u pismu dodaje da je posljedica ovakvog načina rada i nagomilavanje duga za poreze i doprinose državi u milionskim iznosima, kao i prodaja zemljišta koju je, kako je naveo, većinski vlasnik - država, omogućila i to višemilionskim iznosima, da bi se negativno poslovanje pokrivalo.

- Smatramo da je na ovaj način država dala podršku rukovodstvu u desetinama miliona eura, ali nažalost, bez rezultata. Očigledno da Odbor direktora kao ni postojeći menadžment nije u stanju da odgovori postojećoj kriznoj situaciji, i da svjesno ili nesvjesno, produbljuje tešku poziciju u kojoj se kompanija nalazi. Iako znamo, da postoji niz vrlo zainteresovanih za „slom“ Plantaža, smatramo da su brojniji i važniji oni koji su spremni da daju

ma, i dalje postoje administrativne barijere, posebno u oblasti javnih nabavki, koje usporavaju dinamiku realizacije ključnih projekata. Takođe, izraženo je jedinstveno opredjeljenje da se ovakvi sastanci nastave kako bi se omogućila bolja koordinacija svih aktera i ostvarivanje sinergije u radu, što će u konačnom doprinijeti efikasnijem i održivijem razvoju energetskog sektora Crne Gore – navodi se u saopštenju. Na sastanku su učestvovali predstavnici Elektroprivrede, Crnogorskog operatera tržišta električne energije, Rudnika uglja, Berze električne nergije (BELEN), CEDIS-a i Solar gradnje. S. POPOVIĆ

doprinos oporavku i vraćanju stare slave i povjerenja u ovaj brend – poručio je Nikaljević.

FOrmIranje

krIznOg tIma

On je naveo da STEGA predlaže ministru Jokoviću da formira krizni tim u kome bi učestvovali predstavnici nadležnog ministarstva, predstavnici većinskog i manjinskog kapitala i predstavnici organizacije STEGA ,,koji bi dali znatan doprinos da se kompanija sanira“.

STEGA u pismu podsjeća Jokovića da je vinski biznis vrlo zahtjevan i omogućen samo privilegovanim zemljama sa povoljnim klimatskim uslovima i sortama vinove loze. - U svakoj vinskoj državi je ovaj oblik privredne djelatnosti specifičan i uslovljen njenim komparativnim prednostima, tako i u Crnoj Gori, koje treba iskoristiti i ugraditi u strategiju razvoja Plantaža i crnogorskog vinogradarstva. Za to je potrebno znanje i struka, a ne priučenost i politikantstvo. To je u ovom stanju, bez aktivnog učešća države, profesionalaca, eminentnih domaćih stručnjaka, nemoguće. Za to treba profesionalni, a ne partijski tim. Smatramo da treba primijeniti model Win-Win koji će učiniti pobjednikom Plantaže i vinogradarstvo Crne Gore. Bilo kakvo sukobljavanje strana bi samo predstavljalo gubitak vremena i energije – zaključuje Nikaljević. S.P.

Sa jučerašnjeg sastanka

Vladimir Joković

Vladimir Nikaljević

PODGORICA - Milovan Gojović sinoć je u Sudu za prekršaje u Podgorici kazao da prihvata odgovornost za neprimjerene komentare koje je preko društvene mreže Fejsbuk uputio novinarki Pobjede Nadi Kovačević. On se pred sudijom i saradnicima izvinio novinarki.

Novinarka Kovačević podnijela je prekjuče krivičnu prijavu protiv Gojovića zbog vrijeđanja na javnom mjestu. On je na svom profilu objavio intervju ,,Bez odlučnih lidera Crna Gora ostaje talac političke nesigurnosti“, koji je uradila Kovačević, i insinuirao da je primila novac za taj tekst i da ,,truje medijsku scenu“. Gojović je uhapšen juče oko 16 sati nakon čega je sproveden sinoć u Prekršajni sud.

- Sve je ovo tačno. Ništa ovdje ona nije izmislila - kazao je Gojović.

Potom je rekao da bi želio da sretne novinarku Kovačević kako bi joj pružio ruku i izvinio se.

- Prihvatam odgovornost i jako mi je žao zbog svega. Razlog zbog kojeg sam napisao sporne poruke je moj revolt zbog činjenice da je novinarka Kovačević intervjuisala čovjeka koji nije omiljen u dijaspori. Konkretno, od ljudi iz dijaspore dobijao sam sugestije da reagujem jer po njihovom shvatanju Miloš Bukilić nije bio relevantan da govori u ime dijaspore - kazao je Gojović, navodeći da je on predsjednik Asocijacije dijaspore koja broji 86 udruženja od Australije do Crne Gore. On je naveo pred sudom da se Kovačević izvinio i preko društvene mreže, ali da bi želio i da

PODGORICA – Aktivistkinja ANIMA centra Ljupka Kovačević saopštila je na Fejsbuk profilu da je upoređivanje neformalne grupe studenata „Kamo śutra?“ sa bilo kojom drugom grupom nasilje, te da je još viši stepen nasilja što se traži od njih da se definišu ideološki. Istakla je i da je licemjerno tražiti da oni slušaju iskusnije. - Jednostavno je, grupa je iznijela zahtjeve, pa treba biti na ulici iza tih zahtjeva ili ostati kući. Kad bi broj ovog puta prevagnuo ka „Kamo sutra?“, napori sabotera (svjesnih i nesvjesnih) bili bi ništavni. Dakle, nije važno ko dolazi, nego što ,,Kamo sutra?“ traži. Smatram da je za početak sasvim dovoljno da broj bude toliki da se prvi uslov ispuni, da jedan partijac ostane bez pozicije. To bi bio znak da nema nedodirljivih i da izlazak na ulicu ima rezultat. To bi bio znak da smo spremni da svoj lični interes i „moralnu i intelektualnu veličinu“ podredimo jednom malom zadatku odgovornosti – navela je ona. Dodala je da je nemoguć zadatak, a i nije fer, da ,,Kamo sutra?“ mijenja sistem. Napisala je da ovih dana sluša navode da nečije prisustvo, nejasna ideologija i organiza-

U Sudu za prekršaje u Podgorici održano ročište protiv osumnjičenog za neprimjereno komentarisanje teksta na račun novinarke Pobjede

Gojović se javno izvinio Kovačević, pokajao se zbog izrečenih uvreda

joj uputi izvinjenje preko sredstava javnog informisanja. Na pitanje suda da li želi ukazati na neku olakšavajuću okolnost vezano za presuđenje u ovoj stvari, on je kratko

kazao: ,,Samo radite svoj posao. Sve je tačno što je novinarka navela u prijavi“. U nastavku postupka novinarka Kovačević je kazala da je tekst ,,Bez odlučnih lidera Cr-

na Gora ostaje talac političkih nesigurnosti“ objavljen 2. marta Gojović podijelio na svom Fejsbuk profilu, a potom postavio uvredljive komentare.

- Imam 75 godina i ovo što sam

Prihvatam odgovornost i jako mi je žao zbog svega. Razlog zbog kojeg sam napisao sporne poruke je moj revolt zbog činjenice da je novinarka Kovačević intervjuisala čovjeka koji nije omiljen u dijaspori - rekao je Gojović

uradio je katastrofa - kazao je Gojović iskazujući kajanje zbog učinjenog. Sudija u ovom postupku je Čedo Raičević, a odluku će dostaviti strankama u pisanoj formi. Nakon što je Kovačević upozorila Gojovića da će prijaviti njegovo vrijeđanje policiji, on je prekjuče obrisao sve objave u kojima je iznosio uvrede na njen račun.

- Novinarstvo je profesija koja nosi odgovornost, ali i rizik. Kritika je sastavni dio našeg posla. Međutim, kada se pređe granica konstruktivne rasprave i uđe u domen uvreda, lažnih optužbi i pokušaja diskreditacije, to više nije sloboda govora – to je verbalno nasilje. Suočavanje s ovakvim napadi-

Aktivistkinja ANIMA centra Ljupka Kovačević saopštila da je nasilje tražiti od neformalne grupe „Kamo śutra?“ da se ideološki definišu

ma, posebno u digitalnom prostoru, postaje svakodnevica za mnoge novinare, ali to ne znači da treba da ćutimo i prihvatimo takvo ponašanje kao normalno – saopštila je tada Kovačević. Dodala je da Gojovića, koji je iznio, kako navodi, ozbiljne i neutemeljene optužbe na njen račun, ne poznaje i da nikada nije imala profesionalni kontakt sa njim. - Insinuacije da sam za intervju primila novac, kao i da ,,trujem medijsku scenu“ nijesu samo napad na mene lično, već i pokušaj narušavanja profesionalnog kredibiliteta i diskreditacije novinarskog rada uopšte. Zbog toga sam odlučila da slučaj prijavim nadležnim institucijama – rekla je Kovačević. B.ROBOVIĆ

Kad bi broj prevagnuo, napori

sabotera bili bi ništavni

cija kompromituju aktivnosti i zahtjeve neformalne grupe studenata, te da to nije istina i da oni koji to govore nesvjesno i svjesno sabotiraju aktivnosti ove grupe. Smatra da se svjesno sabotira ugroženi interes, a to je, prema njenim riječima - vlast. - Jasno i očekivano. Nesvjesno sabotira autoritarna svijest takozvanih podržavalaca koja u svakoj situaciji traži autoritet i daje sebi za pravo da nečije djelovanje prosuđuje i vrednuje u skladu sa svojim sistemom vrijednosti. Zanemaruje se cilj (zahtjev) koji je postavljen i sama grupa postaje fokus pažnje za identifikaciju i kritiku – istakla je ona. Dodala je da u priči postaje manje važno ono što se čini nego ono kakav utisak na druge ostavlja. Neformalna grupa studenata, kako je istakla, svojim djelo-

vanjem provocira ovu svijest. - Autoritarna svijest se manifestuje u funkciji paternalizma u kojem veliki uče male, stari mlade, moćni nemoćne, u kojem oni na poziciji ( u medijima, fakultetima, politici, civilnom društvu) daju sebi za pravo da budu arbitri situacije. Izostanak poslušnosti smatraju ličnom uvredom. Da nije tako, svi oni koji danas „savjetuju“, a i „love“ nepoželjne osobe na protestima znali bi da su sami propustili šansu, a imali su je u procesu sticanja nezavisnosti i kasnije, da promijene pravac političkog djelovanja i razvoja svijesti društva u Crnoj Gori – istakla je ona. Dodaje da je većina ,,onih koji su danas ‘pametni’ stala iza leđa Mila Đukanovića vjerujući da će im on ostvariti ciljeve i želje, a on je samo mijenjao ugao gledanja i nastavljao po svome“.

- Od čovjeka se više nije ni moglo tražiti, ali od ljudi koji su ga stavili u prvi plan borbe za državu jeste - rekla je Kovačević. Kako je ocijenila, nije se moglo očekivati da će se vrlo brzo i lako konformirati zaboravljajući na temeljne vrijednosti društva kojem su težili i tako brzo relativizovati sva nepočinstva uči-

njena prije toga prema društvu, a i prema njima samima. - Oportunizam i konformizam su bile umiveno lice javnih ličnosti Crne Gore, dok su korupcija i kriminal činili osovinu izgrađenog sistema. Nova vlast je metod prigrlila dodajući revanšizam. Zato nije važno ko personalno dolazi na prote-

ste koje organizuje neformalna grupa studenata. Svako ko podržava njihove zahtjeve treba da bude dobro došao – istakla je Kovačević. Dodaje da je na protestima važan broj…

- Zahtjevi su važni kao što je nekada bila „nezavisnost“ koju su oni koji su se za nju borili, uz vođu kojem su predali moć, i izgubili. I ne treba „plakati za prosutim mlijekom“, treba se samo danas preispitati o vlastitoj poziciji i o procesu koji se desio – istakla je Kovačević. Navela je da ko je spreman to da uradi zna gledajući napore neformalne grupe studenata ili bilo koga ko protestuje da je doprinio da je danas ulica jedino mjesto slobode. - To im je ostavština umjesto izgrađenih institucija i demokratije. To jedino mjesto se ne smije paternalizmom izgubiti – navela je ona. R.D.

Ljupka Kovačević

Sa privođenja Gojovića

Uprkos činjenici da je Crna Gora u svjetskom vrhu po broju oboljelih i umrlih od kancera grlića materice, svijest o prevenciji je niska

HPV vakcina sprečava rak, roditelji i dalje nemotivisani

PODGORICA – Od 26. septembra 2022. godine HPV vakcina je besplatna i dostupna u Crnoj Gori i vakcinisano je ukupno 9.710 osoba, odnosno dato je 12.000 doza.

Primarna starosna grupa su djeca od devet do 14 godina, sekundarna su mladi od 15 do 18. Odnedavno, vakcinu mogu da prime i oni koji imaju od 19 do 26 godina, a preporuka je da nijesu prije toga stupili u seksualne odnose.

Vakcinu HPV mogu primiti i stariji, od 27 do 45 godina, a to su HIV pozitivne osobe, MSM, transrodne osobe, žene kojima je planirana intervencija na grliću materice ili one koje su je imale prethodnih mjesec dana.

Važnost HPV vakcine je nemjerljiva, jer je u zemljama koje je koriste više od 15 godina gotovo iskorijenjen rak grlića materice, čiji je HPV jedan od uzročnika.

Crna Gora se nalazi u svjetskom vrhu po broju oboljelih i umrlih žena od raka grlića materice. Taj rak je i jedan od vodećih uzroka obolijevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji Crne Gore, uprkos tome što se može spriječiti i izliječiti ukoliko je otkriven na vrijeme.

Prema podacima Kliničkog centra Crne Gore, tokom 2023. godine Onkološkom konzilijumu su prikazane 93 novooboljele žene. Kod 57 žena (61 odsto) rak grlića materice je otkriven u inoperabilnom

Mladi od 19 do 26 godina mogu se vakcinisati bez zakazivanja

Povodom obilježavanja

Međunarodnog dana podizanja svijesti o HPV-u, Institut za javno zdravlje Crne Gore organizuje HPV vakcinaciju bez zakazivanja za djevojke i mladiće uzrasta 19–26 godina. U ovom uzrastu vakcinacija se posebno preporučuje osobama koje još nijesu imale seksualne odnose, kako bi se obezbijedila najbolja zaštita od infekcije HPV-om. Vakcinacija može imati značaj i za osobe koje su imale seksualne odnose isključivo sa jednim partnerom, posebno ako je pri tome dosljedno i pravilno korišćen kondom. Ukoliko je osoba imala seksualne odnose sa različitim partnerima, posebno bez korišćenja kondoma,

stadijumu bolesti, što ukazuje da se u najvećem broju slučajeva bolest dijagnostikuje kada je uznapredovala, kada liječenje postaje otežano i neizvjesno, što smanjuje šanse za izlječenje. Iako se od 2016. godine radi skrining na nacionalnom nivou za žene između 30 i 50 godina, veliki broj njih i dalje obolijeva, što ukazuje da su

postoji značajna vjerovatnoća da je bila izložena jednom ili više tipova HPVa. U tom slučaju korist od vakcinacije je ograničena. Vakcina se može primijeniti i može pružiti određeni nivo zaštite od HPV tipova sa kojima osoba prije vakcinacije nije bila u kontaktu. Međutim, vakcina neće imati efekat na tipove virusa kojima je osoba već inficirana ili je prethodno imala infekciju. Ovo je posebno važno jer ako se odlučite za vakcinaciju u ovom uzrastu, morate biti svjesni da je njena korist smanjena i da je neophodno temeljno pridržavanje drugih mjera prevencije, prije svega redovnih preventivnih pregleda.

kontrolni ginekološki pregledi neredovni, ali i da svijest o prevenciji nije na visokom nivou među ženama Crne Gore. Iz Instituta za javno zdravlje Pobjedi su kazali da je HPV vakcina uvedena u okolnostima u kojima imamo najniže obuhvate rutinskim vakcinama od kada se vrši imunizacija i praćenje. Upozoravaju i na činjenicu da je obuhvat obaveznom MMR

BOTANIČKA SENZACIJA NAKON DVA

vakcinom na istorijskom miminumu, a da je i obuhvat svim drugim vakcinama doživio pad u manjoj ili većoj mjeri. - Početak vakcinacije i period dok je fokus bio samo na jednom godištu (uzrast devet godina) pokazao je solidne rezultate, došlo se do 31-32 odsto vakcinisanih djevojčica – kazali su iz IZJCG.

To godište ima i najveći procenat vakcinisane djece.

Prema tabelama, djeca od 15, 16 i 17 godina su najčešće vakcinisana sa 27,8, odnosno 26,6 procenata. U svim grupama je veći obuhvat djevojčica nego dječaka.

Prema podacima IJZCG, najviše vakcinisanih je na Cetinju 22,5 odsto, Kotoru, Podgorici, Beranama i Danilovgradu. Najmanje vakcina je dato u Plužinama, Žabljaku i Šavniku.

Institut za javno zdravlje je postavio i ciljeve za ovu godinu – a to je da vakcinišu 50 odsto djevojčica i 33 odsto dječaka koji su rođeni 2010. godine. Vakcinacija u Crnoj Gori je na istorijskom minimumu, kako su potvrdili i iz IJZCG, a jedan od razloga je i snažan antivakserski lobi, koji je putem društvenim mreža i opskurnih medija širio dezinformacije o negativnim posljedicama vakcina. U tom kontekstu je MMR povezivana sa autizmom, što je odbačeno u naučnim studijama, a HPV vakcina sa određenim oblikom kancera i neplodnošću. Takođe, iznošene su i informacije o nuspojavama vakcina.

Iz IJZCG su Pobjedi kazali da je do sada primijenjeno 12.000 doza HPV vakcine u Crnoj Gori, a prijavljeno je samo nekoliko očekivanih neželjenih događaja nakon vakcinacije, koji su se u potpunosti povukli bez posljedica.

- Nije zabilježena nijedna neočekivana reakcija, niti povećana učestalost očekivanih reakcija. Očekivane reakcije nakon vakcinacije uključuju bol, otok i crvenilo na mjestu primjene, glavobolju, mučninu, malaksalost i bolove u mišićima – kazali su iz IJZCG. Ističu da se rjeđe mogu javiti kratkotrajni kolaps/gubitak svijesti, što je najčešće psihogena reakcija usljed straha od igle i nelagodnosti, posebno kod tinejdžera, a još rjeđe limfadenopatija (otok limfnih čvorova u pazušnoj jami blizu mjesta primjene vakcine). Ozbiljne neželjene reakcije - teške alergijske reakcije po tipu anafilakse su ekstremno rijetke na svjetskom nivou. - Generalno smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima s obzirom na brojne otežavajuće okolnosti. Međutim, potreban je dodatan i sistematski rad da bi se ostvarili još bolji rezultati u budućnosti – poručili su iz IJZCG. HPV je antikancer vakcina, koja je u redovnom kalendaru imunizacije, ali za koju ne postoje kaznene odredbe ukoliko neko odbije imunizaciju. J.MartINovIĆ

Biser je u na potezu

PODGORICA - Dok je sjedjela uz stablo lipe i odmarala u hladovini u cetinjskom selu Štitari, maja 2019. godine, dr Snežana Dragićević je zapazila na goloj stijeni mali zeleni busen koji je mamio da ustane. Nakon šest godina istraživanja sa eminentnim stručnjacima iz ove oblasti, iz Kine je potvrđeno da se radi o novoj biljci koje nema nigdje na svijetu! Čudo u Štitarima je dobilo naziv –Petrolamium crnojevicii.

Dragićević je juče na konferenciji u PR centru iznijela detalje otkrića crnogorskog i svjetskog bisera, a osim nje, govornici su bili i direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Natalija Čađenović, kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore dr Snežana Vuksanović i kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina Oni su se saglasili da bi nova biljka mogla da postane ne samo simbol nacionalne flore XXI vijeka, već da može da pozicionira državu u vrh evropske i svjetske botaničke scene. Najavili su inicijative koje će uputiti prema nadležnima kako bi se sačuvala biljka i poručili da je na pojedincima i državi da pokažu odgovornost. Jasno su precizirali da sječom šuma može da se ugrozi stanište, da to treba spriječiti, kao i potencijalno čupanje i odnošenje biljke. Stručnjaci su istakli da biljka raste na malom lokalitetu od četiri kvadratna kilometra, te da može da postane svjetska atrakcija za turiste i istraživače iz cijelog svjeta.

IstražIvačkI pohod Kada je prva sakupila biljku, dr Snežana Dragićević, samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU, bila je kustostkinja Prirodnjačkog muzeja Crne Gore. Ona je istakla da je biljka toliko posebna i jedinstvena da ozbiljno konkuriše endemičnim vrstama poput lovćenskog zvončića u smislu zauzimanja prijestola botaničkog simbola Crne Gore.

- Nesumnjivo je da će u savremenoj botanici dobiti titulu najznačajnije crnogorske biljke 21. vijeka – rekla je ona. Obrazložila je da je 2019. godine sa kolegom Markom Karamanom krenula prema Štitarima, te da je razlog bila jedna pećina koju su njihove kolege biolozi i speleolozi

Prostor mora da bude sačuvan i od koncesija

Jedan mještanin je na konferenciji pitao što će da se uradi povodom gradnje kamenoloma u Miloševom kršu, te mu je odgovoreno da će se svi pridružiti njihovoj četi i da prostor mora da bude očuvan i od koncesija i od nas samih. Rečeno je da mještani moraju da shvate ozbiljnost i značaj pronalaska biljke, te da se ne smije dozvoliti da je bilo ko ugrozi. Pozvani su mještani Štitara, Bokova, Kosijera i Đinovića, kao i relevantne crnogorske institucije, da se zajedno zaštite biljku.

sa Univerziteta iz Ljubljane htjeli da posjete u sklopu naučnoistraživačkog rada, a sve u okviru zajedničkog bilateralnog projekta između njihovih institucija. Istakla je da, iako se prirodnjačkim istraživanjima bavi od 1997. godine, ovaj kraj joj je bio potpuno nepoznat. Tokom ekspedicije, prema njenim riječima, usput su nailazili na karakteristične biljke crnogorskog krša, ali pravo iznenađenje uslijedilo je tek na povratku. Sjeli su da razgledaju okolinu i na prvi pogled na biljku je shvatila

ne raste nigdje drugo na svijetu

u našem dvorištu,

potezu država da ga zaštiti

da tako nešto nije nikad ranije vidjela. Dragićević je objasnila da je napravila nekoliko fotografija i poslala ih koleginici dr Snežani Vuksanović, koja je, takođe, potvrdila da biljka izgleda neobično. Sumnjali su da je nešto novo... Dragićević je dalje navela da su razmišljali da potraže pomoć, da se konsultuju sa nekim ko posjeduje široko znanje o flori Crne Gore i šire, a koga krase vrhunski moralni i profesionalni epiteti. To je, kako kaže, bio kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina, koji je i veliki prijatelj Crne Gore.

- Tek se on preznojavao dok je gledao fotografije biljke koju nije mogao pridružiti do sada poznatim rodovima. Profesor Boštjan je bio zbunjen, kao i mi. Gledao je fotografije i govorio: ,,Može biti ovaj rod, ali nije zbog ovoga, mogao bi biti onaj, ali ne može zbog onoga… Snežo, ovo je nešto novo i nesvakidašnje, ovo je čudo!“

Tako smo upravo u početku i nazvali biljku – čudo iz Štitara - rekla je Dragićević. Istakla je da su jedino znali da će vrsta nositi ime našeg velikog vladara Ivana Crnojevića, koji je iz Soko grada, na čijim bedemima raste biljka i koji je sačuvao prijestonicu od neprijatelja. Obrazloženo je da mu na taj način iskazuju počast.

Nalaz iz KiNe

Nastavili su da istražuju kako bi dešifrovali o kojoj biljci je riječ i konačne rezultate donijele su genetske analize iz

najsavremenijih laboratorija u Kini! Biljka raste na maloj površini, što je prema IUCN kriterijumima svrstava u kategoriju kritično ugroženih vrsta. - Ovo je naše zajedničko blago i ponos dok je svijeta i vijeka. Ali i velika odgovornost! Moramo biti mudri i pametni, ovaj kraj može postati svjetska atrakcija, a razvoj može biti zasnovan na posjetama turista i istraživača iz cijelog svijeta - rekla je Dragićević. Kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina kazao je da otkriće ovakvog značaja tokom posljednjih 200 godina nijesmo imali ne samo u Crnoj Gori, nego ni šire na prostoru Evrope. Rekao je da se sada Crna Gora ne nalazi samo na evropskoj, već i na svjetskoj botaničkoj karti, a da je očito za otkriće morala ,,doći posebna krv u taj prostor, a to su Dragićević i Vuksanović“. On je istakao da ukoliko ovu biljku stavimo u širi evropski ili svjetski kontekst i pogledamo kroz botaničku literaturu, uviđamo da u Evropi nema mnogo biljaka koje su se pokazale ovako značajnim otkrićima.

- U botaničkoj istoriji Evrope, slična otkrića događala su se uglavnom sredinom XVIII vijeka. Tada su mnoge biljke bile prepoznate kao monotipske, sa jednom vrstom unutar roda. Međutim, kasnija istraživanja pokazala su da takve vrste nijesu bile izolovane evolucijske linije, već su pripadale znatno raznovrsnijim rodovima - naveo je Surina. Ono što ovom nalazu daje posebnu vrijednost, kako je istakao, jesu dvije stvari.

- Prva je činjenica da je biljka pronađena u Evropi i to na visokom taksonomskom nivou – na nivou roda. Druga je što je otkrivena upravo u Crnoj Gori, državi koja, iako mala, nepokorena zemlja, ima bogatu tradiciju prirodoslovnih istraživanja – rekao je on. Smatra da dodatni značaj otkrića leži u činjenici da pripada porodici usnatica (Lamiaceae), kojoj pripadaju biljke poput kadulje (pelim) i vrijeska, inače veoma dobro istražena biljna grupacija.

- Kad unutar tako dobro proučene porodice pronađemo novu biljku, evolucijski vrlo izolovanu biljku, onda je jasno koliko je ovo otkriće značajno. Najsrodnija biljka vrsti Petrolamium crnojevicii živi u najstrože izolovanim uslovima, na Himalajima, na visinama od preko 5.000 metara. Ovo nas upućuje na zaključak da je novootkrivena vrsta nešto sasvim posebno i vjerovatno nosi jedinstvenu evolucijsku priču - rekao je Surina.

Zbog toga će, kako je kazao, sljedeći korak istraživanja biti pokušaj preciznog datiranja nastanka biljke, što će omogućiti bolji uvid u njenu evolucijsku istoriju.

Familija NaNe Novi rod biljke nazvan je - Petrolamium Dragićević, Vuksanović & Surina i nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina).

Kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore dr Snežana Vuksanović pojasnila je da

Najsrodnija biljka vrsti Petrolamium crnojevicii živi u najstrože izolovanim uslovima, na Himalajima, na visinama od preko 5.000 metara. Ovo nas upućuje na zaključak da je novootkrivena biljka u Štitarima nešto sasvim posebno i vjerovatno nosi jedinstvenu evolucijsku priču – rekao je kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina

su obavljene morfološke, citogenetičke, molekularne i ekološke analize da bi riješili enigmu biljke.

Rezultat je novi monotipski rod i vrsta za nauku Petrolamium crnojevicii. Petrolamium je trajnica koja isključivo raste u pukotinama krečnjačkih stijena, što je čini jedinstvenom u velikoj familiji dvousnatica u familiji nane. Molekularne i filogenetske analize su pokazale da je Petrolamium zasebna evolutivna loza, sestrinska plemenu Lamieae, koje broji svega nekoliko rodova, od kojih je Lamium rasprostranjen u Starom svijetu, dok su ostala tri roda iz plemena, arealom vezani isključivo za centralnu i istočnu Aziju. Vuksanović je objasnila da je zagonetni rod, poslije više različitih imena, dobio konačno ime – Petrolamium, što je izvedenica od latinskih riječi „petro“ (stijena) - što ukazuje na stanište i Lamium (sestrinski rod).

- Otkriće novog roda i vrste u recentnoj flori Evrope je do sada bilo nezamislivo, jer je ta ekskluziva rezervisana bila za neke tropske regione Azije, Afrike i Južne Amerike. Utoliko više otkriće Petrolamium crnojevicii dobija na značaju i senzaciji! A to što je kosmos odlučio da se ova čudesna biljka ukaže baš sada i baš nama, doživljavam kao nagradu za ljubav i iskrenost u poslu kojim se bavimo. To je

velika satisfakcija i čast - kazala je Vuksanović. Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Natalija Čađenović kazala je da je ovo prilika da sef u kome čuvamo holo i paratipove bude bogatiji i za herbarski list sa holotipom novog roda Petrolamium.

Kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanredni profesor Primorskog univerziteta u Kopru dr Boštjan Surina kazao je da otkriće ovakvog značaja tokom posljednjih 200 godina nijesmo imali ne samo u Crnoj Gori, nego ni šire na prostoru Evrope

- Ovaj podatak o otkriću novog roda, koji može stati u jedan red teksta, može biti osnova za jednu kompletnu novu izložbu, koja takođe može obići čitav region, pa i šire. Sve to zajedno čini od Prirodnjačkog muzeja kulturnu, edukativnu i naučnu ustanovu značajnu za crnogorsko društvo, pri čemu zaposleni u njemu svojim posvećenim radom omogućavaju da Muzej raste kao ustanova i postaje prepoznatljiv u čitavom regionu – zaključila je Čađenović. N. ĐURĐeVaC

Zakon se ne poštuje, ne deponuju svi holotip otkrivenih vrsta

Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Natalija Čađenović istakla je na konferenciji da postoji zakonska obaveza u Zakonu o zaštiti prirode da istraživači i naučnici deponuju Prirodnjačkom muzeju Crne

Gore holotip novootkrivenih vrsta koje su sakupe na teritoriji Crne Gore, ali da se to ne radi. - Nijesu predviđene sankcije za nepridržavanje ovoj obavezi, mali broj njih nam se obraćao i dostavljao holo-

tipove u muzej. Znamo da je u zadnje tri decenije veliki broj stranih istraživača otkrivao nove vrste, najčešće beskičmenjake i opisivali ih u inostranim naučnim časopisima. Čak se ni svi domaći istraživači, pri otkrivanju novih vrsta, ne pridržavaju ove zakonske obavezekazala je Čađenović. Rekla je da kao muzej mogu da sugerišu Agenciji za zaštitu životne sredine da takvim pojedincima i timovima ne izdaje dozvole za rad i sakupljanje materijala na teritoriji Crne Gore. Smatra da je potrebno više da se radi i na edukaciji carinika i graničnih policajaca o problemu ilegalnog iznošenja prirodnjačkog materijala.

NOVA BILJKA MOŽE DA POZICIONIRA DRŽAVU U VRH EVROPSKE I SVJETSKE BOTANIČKE SCENE: Sa konferencije

Petrolamium crnojevicii

U Apelacionom sudu razmatrana žalba na osuđujuću presudu od 20 godina robije optuženom za ubistva Veselina Kalezića i Mila Ilića

Lekić zatražio ukidanje

20-godišnje robije

Marjanu Vujačiću

PODGORICA – Advokat

Damir Lekić juče je u Apelacionom sudu zatražio da se ukine presuda kojom je Marjan Vujačić i u ponovnom postupku pred Višim sudom osuđen na ukupno 20 godina robije za ubistva Veselina Kalezića i Mila Ilića.

Vujačić je po 15 godina zatvora dobio za ubistva Kalezića i Ilića, i još po godinu za nedozvoljeno držanje oružja. Potom mu je sud izrekao jedinstvenu kaznu od 20 godina za sva krivična djela. Istom presudom koju je 3. aprila prošle godine izrekao sudija Višeg suda Amir Đokaj, Vujačić je oslobođen optužbe za stvaranje kriminalne organizacije. Prema navodima prvostepene presude, tokom sudskog postupka dokazano da je Vujačić sa leđa ubio Veselina Kalezića i Mila Ilića. Istog mišljenja nije bio branilac Vujačića, advokat Damir Lekić koji je tada, ali i juče na sjednici Apelacionog suda prilikom razmatranja žalbi na presudu, kazao da je prvostepena presuda nezakonita. -Presuda u osuđujućem dijelu je u potpunosti nezakonita. Nema uporišta u dokazi-

ma. Kompletna optužnica i osuđujuća presuda baziraju se na izuzetim video nadzorima sa sigurnosnih kamera i antropološkom vještačenju. Međutim, na tim snimcima se ne razaznaje i ne uočava lik mog branjenika. Zbog takve činjenične situacije proveden je drugi dokaz - antropološko vještačenje. Međutim, vještak u svom usmenom izjašnjenu nije mogao da opredijeli bilo kakvu specifičnost koja bi sa sigurnošću mogla da dovede do zaključka da je lice na snimcima optuženi Vujačić. Nije mogao da nađe ni bilo kakvu specifičnost da je isključi, pa je onda očigledno da zbog linije lakšeg otpora ipak izveo zaključak da je to ipak on, bez ikakvog opredjeljenja – kazao je advokat Lekić. On je dodao da je antropološko vještačenje nepouzdano i da se iz njega ne mogu izvući bilo kakvi zaključci. -A i sam vještak antropolog je istakao da se radi o dokazima koji imaju najmanju dokaznu vrijednost u smislu pouzdanosti, već se moraju uzimati u obzir sa ostalim dokazima, kojih u ovom slučaju nema. Imamo samo video snimke na kojima se ne razaznaje lik mog branjenika - istakao je Lekić.

On je istakao i da je upitna zakonitost video snimaka kao dokaza.

- Ne znamo ko je instalirao te video nadzore, za čije svrhe, potrebe. Neophodno je bilo pribaviti saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka za postavljanje ovih video nadzora. Važno je utvrditi da li te kamere snimaju zakonito ili nezakonito. Smatram da nema dokaza da je moj branjenik kriv. U spisima predmeta egzistiraju nevaljani dokazi. Apelacionom sudu jedino preostaje da presudu ukine i vrati postupak na ponovno suđenje - zaključio je Lekić. Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je prvostepenu presudu Vujačiću, koji je u Višem sudu u Podgorici oba put a bio osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina za sva krivična djela. Ubistva Kalezića i Ilića, koji se dovode u vezu sa kavačkim klanom, naručena su, a Vujačić je tim ubistvima navodno otplatio kockarski dug.

Podsjetimo, Ilić je ubijen 30. aprila 2019. nakon što je u blizini Autobuske stanice u Podgorici izašao iz kladionice i krenuo ka svom automobilu. Kamere su tada snimile osobu sa kačketom, koja je ispalila 13 hitaca.

Ilićev prijatelj Veselin Kalezić ubijen je 19. novembra 2018. u podgoričkom naselju Stari aerodrom ispred kafića ,,Level“. U njega je ispaljeno 10 hitaca, a kamere su snimile likvidaciju. Pored zločina počinjenih u Crnoj Gori, Vujačić se u Srbiji tereti da je 27. septembra 2017. ubio Jugoslava Cvetanovića, dok postoje indicije da je u Amsterdamu likvidirao još jednog Vranjanca - Gorana Tasića

Ubijeni Cvetanović bio je brat Saše Cvetanovića Pitbula koji je u aprilu prošle godine osuđen na 35 godina zatvora jer je, kako je utvrdio sud, 2013. godine u centru Beograda ubio Nikolu Bojovića, brata Luke Bojovića Za ubistvo ga je, kako se navodi, angažovao pokojni Slobodan Šaranović i isplatio mu 30.000 eura. B. R.

Osnovno državno tužilaštvo odredilo zadržavanje muškarcu koji se tereti za seksualno uznemiravanje Osumnjičen da je dodirivao dvanaestogodišnju djevojčicu

PODGORICA - Osnovno

državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S. R. (66) zbog sumnje da je dodirivao dvanaestogodišnju djevojčicu.

Njemu se na teret stavlja krivično djelo seksualno uznemiravanje.

- Osumnjičeni je na ljuljašci dodirivao po tijelu oštećenu - dijete, staru 12 godina te po-

kušao da je poljubi - saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva. Kako navode, S. R. je i ranije osuđivan. J. R.

Ministarstvo pravde Srbije donijelo odluku o ekstradiciji ubistvo Jovana i Milenke Madžgalj u mjestu Sokolac

Alija Balijagić izručen Crnoj

PODGORICA – Alija Balijagić, koji se sumnjiči da je 25. oktobra prošle godine usmrtio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj u bjelopoljskom selu Sokolac, biće izručen pravosudnim organima Crne Gore, prenio je N1. Tu odluku donijela je ministarka pravde Srbije Maja Popović

- Odluka je donijeta u cilju krivičnog gonjenja zbog krivičnog djela teško ubistvo, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, koja mu se stavljaju na teret naredbom o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju od 29. oktobra 2024. godine - navodi se u rješenju koje potpisuje Popović.

Više javno tužilaštvo u Užicu početkom decembra 2024. godine podiglo je optužnicu protiv Balijagića za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i teška krađa koje je počinio na teritoriji Srbije tokom bjekstva, nakon počinjenog zločina u Crnoj Gori.

Međutim, sud i tužilaštvo u Užicu su odlučili da ovaj postupak protiv Balijagića ustupe crnogorskom pravosuđu ukoliko on bude izručen.

Balijagić je uhapšen 21. novembra, tri sata poslije ponoći u selu Goleša kod Priboja, poslije 27 dana bjekstva nakon što je 25. oktobra počinio dvostruko ubistvo.

Crna Gora je odmah poslije hapšenja Balijagića uputila zahtjev za njegovo izručenje.

Balijagić je smješten u Okružni zatvor u Užicu, u koji je sproveden 28. novembra, kada mu je određen pritvor.

Za Balijagićem su tragale najprije crnogorska, pa i srpska policija nakon što se došlo do podataka da je prešao granicu i da je viđen u selima oko

Prijepolja i Priboja.

B alijagić se skrivao u jednoj od kuća u koju je provalio, a policiju su do njega bez greške doveli tragovi koje je ostavljao u snijegu.

Mještani ovog područja, koji su tvrdili da je ovaj zločin mogao biti spriječen, strahovali su da bi Balijagić, koji je godinama u bezbjednosnim službama prepoznat kao izvršilac

teških krivičnih djela, mogao počiniti novi zločin. Balijagić je osuđivan za razbojništvo, pljačke, silovanje, a 2003. godine se takođe intenzivno tragalo za njim. Prema evidenciji policije, Balijagić je više od 30 godina proveo u zatvoru i višestruki je povratnik u izvršenju krivičnih djela. Za teško ubistvo brata i sestre Madžgalj, Balijagiću prijeti najmanje 10 godina zatvora ili kazna dugotrajnog zatvora. Ukoliko se identifikuje da je neko pomagao Balijagiću u bjekstvu, kazniće se kao da je sam učinio krivično djelo, saopšteno je ranije u odgovoru iz Višeg državnog tužilaštva Crne Gore. Nekoliko dana prije hapšenja, Balijagić je uočen u okolini Priboja, o čemu je obaviještena tamošnja policija. Jedan od mještana sela Goleši kazao je da je Balijagić prije dvadesetak godina prolazio tim selom, gdje je obijao kuće i krio se. - Tako je uradio i sada. Krio se od mještana, nije zalazio u gusto naseljena mjesta. Ku-

Izrečena presuda dvojici Podgoričana zbog tuče na mostu na Adi Bojani

ULCINJ – Podgoričanin Andrej Šuškavčević (24) osuđen je na godinu zatvorske kazne dok je njegov sugrađanin Andrija Lambulić dobio sedam mjeseci zatvora jer su u noći između 30. aprila i 1. maja 2023. godine, na mostu na Adi Bojani pretukli dvojicu Ulcinjana.

Lambulić je osuđen za nasilničko ponašanje dok je Šuškavčević odgovarao za nasilničko ponašanje u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda, precizirano je iz Osnovnog suda u Ulcinju. - Okrivljeni su 1. maja 2023. godine, na mostu rijeke Bojane, nasiljem a prema drugom remetili javni red i mir ta-

ko što su izašli iz vozila, prišli oštećenima i udarili ih nekoliko puta metalnom šipkom i pesnicama – navodi se u saopštenju. Do incidenta je došlo kada su se Ulcinjani i Podgoričani sreli na uskom mostu na Bojani i niko od njih nije želio da vrati vozilo kako bi omogućio prolaz drugom.

Marjan Vujačić

Sa hapšenja Balijagića

biće

Gori

ća u kojoj je pronađen jako je udaljena, u njenoj okolini skoro da uopšte nema naseljenih kuća – kazao je za RINU mještanin sela Goleši. Kuća u kojoj je pronađen i uhapšen, prema pisanju srpskih medija, bila je prazna. Nije poznato koliko večeri je Balijagić proveo u tom objektu.

Procjenjuje se da je Balijagić tokom 27-dnevnog bjekstva prešao preko 150 kilometara po jako nepristupačnom terenu. Ono što je ubici išlo naruku jeste činjenica da je taj teren dobro poznavao.

Kada je Balijagić pobjegao na teritoriju Srbije, u potragu su se aktivno uključili pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije koji su patrolirali i dronovima pretraživali region oko sela Orašac (okolina Brodareva).

Ekipa Pobjede obišla je taj region i razgovarala sa mještanima koji su bili ogorčeni i uplašeni jer se ubica slobodno šetao selima.

Ovu situaciju „iskoristio“ je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i izjavio da je odbjegli Balijagić postao „ekstremni“ radikalni islamista te da su te informacije srpske bezbjednosne službe dobile od „veza iz Crne Gore“. Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, međutim, zvanično su saopštile da ne raspolažu operativnim podacima koji upućuju na sumnju da je Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.

- Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremiz-

ma – istakli su u zajedničkom saopštenju. Pobjedini izvori iz bezbjednosnih službi tvrdili su da ne pos toji nijedan trag koji bi ukazivao da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu. Kako su nam tada pojasnili, jasno je da se radi o Vučićevom pokušaju skretanja pažnje sa tragedije u Novom Sadu, gdje je stradalo 14 osoba u urušavanju nadstrešnice na Željezničkoj stanici zbog čega su građani Srbije organizovali protest na kojem je bilo više desetina hiljada nezadovoljnih koji traže ostavku Vlade. Sa druge strane, resorni ministar Danilo Šaranović govorio je da od dana kada se desio ovaj tragični događaj u prosjeku 200 policajaca i 70 pripadnika Vojske Crne Gore svakodnevno učestvuje u potrazi, pretražujući složeni planinski i ruralni teren, koji obuhvata više od 100 kvadratnih kilometara.

Mješ tani Vraneške doline, nakon tragedije, organizovali su nekoliko protesta upozorenja i na Slijepač mostu blokirali magistralni put Ribarevine – Podgorica.

Bili su revoltirani zato što je policiji Crne Gore, a kasnije i Srbije, trebalo više od 20 dana da uhapse bjegunca.

Mještani su tražili da se smijene rukovodioci Uprave policije, posebno u regionalnom centru „Sjever“.

- U tom regionalnom policijskom centru napravljeni su veliki propusti, što je u direktnoj vezi sa ubistvom - kazao je ranije predsjednik MZ Tomaševo Veselin Gogić. Brat ubijenih Jovana i Milenke Velibor Madžgalj poručio je tada da vrh sektora bezbjednosti mora da snosi odgovornost.

- Treba nam krivična odgovornost za prestupe, pošto smjene nijesu uspješne. Mijenjate ih i na bolje položaje dovodite. Samo krivična odgovornost, pogotovo za CB Bijelo Polje. Što dalje da kažem, i poslije ubistva i ove nesreće, i dalje se radi nespremno – istakao je Madžgalj. Ipak, i pored ovih zahtjeva mještana nije došlo do smjena u vrhu bezbjednosnog sektora. J. RAIČEVIĆ

Specijalno državno tužilaštvo podnijelo krivičnu prijavu protiv 13 osoba zbog više krivičnih djela

Policajca terete da je radio za Zvicera

PODGORICA - Policajac

Miljan Knežević i Podgoričani Saša Bulatović i Bojan Rajković dio su trinaestočlane kriminalne grupe koju je, po tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva, formirao Kotoranin Radoje Zvicer Krivična prijava podnijeta je i protiv Ljuba Milovića, Mila-

na Vujotića, Dragana i Milana Kneževića, koji su u bjekstvu, kao i protiv Slobodana Kašćelana, Radovana Pantovića, Igora Božovića i Gorana Stojanovića, koji su u pritvoru u drugim krivičnim predmetima, i Radisava Mića Radovića, protiv kojeg se u Srbiji vodi postupak zbog šverca 7,5 tona kokaina.

Iz SDT-a je saopšteno da je Specijalno policijsko odjeljenje po njihovom nalogu uhapsilo Kneževića, Bulatovića i Rajkovića. - I protiv njih, kao i protiv: R. Z., Lj. M., M. V., D. K. i M. K., koji su u bjekstvu, S. K., R. P., I. B. i G. S., koji su u pritvoru u drugim krivičnim predmetima, i R. R., protiv kojeg se u Srbiji vodi drugi krivični postupak, podnijelo krivičnu prijavu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, R. Z., S. K., Lj. M., R. P., I. B., M.V ., S. B., D. K., M. K. i G. S. i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, R. R. i krivično djelo pranje novca i dva krivična djela davanje mita i M. K. produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja i dva krivična djela

primanje mita - navodi se u saopštenju. Kako su naveli iz SDT-a, Knežević, Bulatović i Rajković su sprovedeni specijalnoj tužiteljki, koja ih je saslušala kao osumnjičene i odredila im zadržavanje do 72 časa zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva. Dodaju da je Kneževiću i Bulatoviću određeno zadržavanje jer im se na teret stavlja krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 10 godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica. - Specijalna tužiteljka je takođe, u svojstvu osumnjičenih, saslušala S. K., R. P., I. B. i G. S., nakon što su joj dovedeni iz pritvora - istakli su iz SDT. Osumnjičenima se stavljaju na teret krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, primanje mita, davanje mita i pranje novca. Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, policija je u ponedjeljak pretresla objekte koje koriste osumnjičeni u Bijelom Polju i Podgorici.

A.R.

Lambuliću ponašanje

Podgoričani su tada Ulcinjane napali palicom i motkom zadajući im više udaraca.

U tuči je jedan od Ulcinjana lakše povrijeđen, dok je drugi prošao sa teškim tjelesnim povredama. Iz ulcinjskog osnovnog suda su rekli da su prilikom odmjeravanja kazne cijenili sve okolnosti koje su od značaja za visinu kazne.

- Sud je našao da će se tako odmjerenim kaznama u dovoljnoj mjeri uticati na okrivljene da ubuduće ne čine krivična djela, posebno ne ona sa elementima nasilja - kaže se u saopštenju. Tako odmjerene kazne zatvora će, kako su naveli iz suda, uticati i na druge da ne čine krivična djela i izraziti jasnu društvenu osudu prema svakom vidu ovakvog ponašanja osoba. Iz suda su dodali da će se na taj način u potpunosti ostvariti ciljevi, kako specijalne, tako i generalne prevencije. B. R.

Pred Sudom za prekršaje okončano suđenje Berancu koji je vrijeđao fotoreportera Libertasa ispred Višeg suda u Podgorici

Veljić kažnjen 1.000 eura zbog prijetnji upućenih

Savu Preleviću

PODGORICA - Beranac

Predrag Veljić (58) kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 1.000 eura zbog toga što je 12. februara vrijeđao i prijetio fotoreporteru Libertasa Savu Preleviću ispred Višeg suda u Podgorici.

„Viđi, junače, slikaj me, pa da ti razbijem to o glavu, idiote jedan. Jesi čuo...“, rekao je Veljić fotoreporteru Savu Preleviću 12. februara, negodujući jer ga fotografiše.

Veljić je, nakon što mu je saopštena kazna, kazao da nema novca i upitao sutkinju Sonju Pepeljak da odsluži zatvorsku umjesto da plati novčanu kaznu.

- Nemam para da platim kaznu. Već šest godina mi se sudi u jednom i dvije godine u drugom postupku. Koliko je dana zatvora 1.000 eura? Da idem odmah u zatvor

- rekao je sinoć Veljić, kojem je naloženo da plati i sudske troškove.

Branilac Prelevića, advokat Dalibor Tomović, saopštio je da tužilaštvo ima pravo da u roku od osam dana uloži žalbu na presudu Pepeljak.

- Kažnjen je novčano zbog dva prekršaja. Okrivljeni je izjavio da je riječi, koje smo svi dobro čuli na snimku, re-

kao sebi u bradu i da ih nije nikome uputio, što je apsolutno suprotno od onoga što je izjavio prilikom prvog saslušanja kod sudije, tako da je to sve usmjereno u pravcu izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Ono što je, po meni, jako važno je da je postupak trajao relativno kratko i vidjećemo da li će tužilaštvo na ovu odluku izjaviti pravni lijek imajući u vidu da ova odluka nije pravosnažna - istakao je advokat Tomović. Sinoć je svjedočio i advokat Zdravko Begović , ko -

ji je prisustvovao incidentu ispred Višeg suda i pred sudom ispričao uvrede koje je Veljić uputio Preleviću. Pored toga, pregledan je i video-snimak koji je portal Libertas pres objavio nakon incidenta, na kojem se jasno čuju uvrede i prijetnje koje je Veljić izgovorio 12. februara, ulazeći u zgradu Višeg suda u Podgorici. Podsjećamo, Veljić je uhapšen 15. februara po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici zbog sumnje da je prijetio fotorepor-

teru Libertasa Savu Preleviću ispred Višeg suda u Podgorici.

Tužilaštvo je po službenoj dužnosti formiralo predmet protiv Veljića 12. februara, istog dana kada je došlo do incidenta.

Veljić je niz uvredljivih i prijetećih riječi tog dana uputio Preleviću, koji je bio na radnom zadatku, dok je ulazio u zgradu suda, gdje mu se sudi za pripadništvo kriminalnoj grupi koja je švercovala cigarete.

Tu grupu je, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva, formirao Veljićev brat Aleksandar - Aco Mrkić, koji je u bjekstvu. Na uvrede koje je Veljić uputio Preleviću reagovao je advokat Begović, koji je bio na ulazu u sud, rekavši Veljiću da „ljudi samo rade svoj posao“, aludirajući na Prelevića i ostale novinarske ekipe. Međutim, Veljić nije stao sa uvredama. „Klošaru jedan...“, kazao je Veljić fotoreporteru Preleviću, a potom ušao u sud. Sredinom oktobra 2018. godine protiv Veljića je podignuta optužnica, nakon čega je uslijedilo i suđenje, koje još traje. Tim optužnim aktom obuhvaćena je i Veljićeva majka Zorka Veljić (89). Njoj se na teret stavlja da je pripadnica kriminalne grupe svog sina Predraga. Veljić je hapšen i u maju 2018. godine - on se tada predao Specijalnom državnom tužilaštvu, koje ga je teretilo da je šef kriminalne organizacije, koja je, takođe, krijumčarila cigarete. Jovana RAIČEVIĆ

Predrag Veljić

Privođenje jednog od osumnjičenih

d. mijatović

d. malidžan

Šavnik: Program uređenja prostora za 2025. vrijedan 2,09 miliona

Najviše novca za puteve i vodovode

Za asfaltiranje lokalnih puteva namijenjeno je 600.000 eura, izradu tehničke dokumentacije za most na Komarnici 70.000 eura, a za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju seoskih vodovoda (Mljetičak – Dobra Sela, Bijela, Duži – Dubrovsko) 100.000 eura. Biće realizovan projekat ,,Eko-Park“ i uređenje dvorišta vrtića

ŠAVNIK – Opština je donijela program uređenja prostora za ovu godinu kojim su predviđene aktivnosti vrijedne 2,09 miliona eura.

Izdaci za lokalnu infrastrukturu planirani su na 1,65 miliona eura, za građevinske objekte 220.500 eura, opremu 607.500 eura, investiciono održavanje 140.000 i ostali kapitalni izdaci na 608.500 eura.

INFRASTRUKTURA

Od sredstava planiranih za lokalnu infrastrukturu najviše je namijenjeno za asfaltiranje lokalnih puteva – 600.000 eura, izradu tehničke dokumentacije za most na Komarnici –170.000 eura, zatim za izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju seoskih vodovoda (Mljetičak – Dobra Sela, Bijela, Duži – Dubrovsko, itd…) 100.000 eura. Za proboj, nasipanje opštinskih i nekategorisanih puteva namijenjeno je 120.000 eura, a za učešće opštine u projektu adaptacije

na klimatske promjene i otpornost u planinskim predjelima Crne Gore (GORA projekat) 100.000 eura. Za komunalnu infrastrukturu je namijenjeno 70.000 eura, izgradnju reciklažnog dvorišta 60.000 eura, a sanaciju divljih deponija 10.000 eura. Programom uređenja prostora za ovu godinu predviđena je realizacija projekta ,,Eko-

Park“ i za tu namjenu predviđeno 85.000 eura. Revitalizacija dvorišta vrtića koštaće 70.000 eura, a izrada elaborata lokalnih planinskih staza (signalizacija, uređenje) 20.000 eura...

Planirano je da se u izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju seoskih vodovoda (Mljetičak – Dobra Sela, Bijela, Duži – Dubrovsko, itd.) investira

100.000, a u gradski vodovod 70.000 eura. Za izradu projektno-tehničke dokumentacije za Omladinski centar, staru zgradu Trikotaže i terena za fudbal sa vještačkom travom predviđeno je 100.500 eura, za poboljšanje uslova stanovanja (sanacija krovova i fasada) 100.000 eura, a za ostale radove na izgradnji, rekonstrukciji ili sanaciji građevinskih objekata 20.000 eura.

OPREMA

Ove godine Opština planira nabavku specijalnih vozila za potrebe javnih službi i službenih vozila za organe i službe lokalne uprave ukupne vrijednosti 500.000 eura. Kancelarijski namještaj za organe lokalne uprave koštaće 5.000 eura, ukrasi i drugi materijal za uređenje grada za novogodišnje praznike 15.000 eura, nabavka, transport i ugradnja autobuskih stajališta 20.000 eura, a ostala oprema 67.500 eura... Stavka investiciono održavanje - uređivanje gradskog groblja koštaće 60.000 eura, popravka i farbanje ograda na mostovima i zaštitnim stubićima i reciklažnim dvorištima 15.000 eura, izdaci za javnu rasvjetu i investiciono održavanje ulične rasvjete 40.000 eura, a sanacija i održavanje spomen-obilježja 20.000 eura. D.Š.

Za IPA i EU projekte 268.500 eura

U ostale kapitalne izdatke spadaju materijalno-tehničko opremanje javnih preduzeća i ustanova (100.000 eura), pomoć za rekonstrukciju škola, vrtića, javnih ustanova, stadiona i dr. (10.000 eura), finansiranje IPA i EU projekata 268.500 eura. Riječ je, pored ostalog, o projektu ,,Via ferrata“ (IPA Južni Jadran) - postavljanje via ferrata (planinske staze kroz teško pristupačne

sa korisnicima Kluba

iz Bijelog Polja i Mojkovca, gdje su se

stjenovite terene) u kanjonu Nevidio i na rijeci Komarnici, zip-lajna u dužini od 300 m u Parku prirode ,,Dragišnica i Komarnica“, signalizacija i uređivanje planinskih staza – Kanjon Nevidio... Projekat klimatske promjene (Interreg Euro MED PROGRAMME) podrazumijeva obnovu riječnih obala, stvaranje novih dinamičnih riječnih zona s prirodnim obalama, unapređenje

površina poplavnih šuma, sanaciju klizišta i pošumljavanje takvih područja nakon sanacije, izrada opštinskog plana za zaštitu i spašavanje od poplava, zatim obezbjeđivanje savremene opreme i materijalnih sredstava za zaštitu i spašavanje od poplava (nabavka utovarne lopate, adekvatne opreme za pripadnike Službe zaštite i spašavanja...).

Izmijenjen režim na putu Berane - Ribarevine

Obustava saobraćaja kroz tunel Tifran

BERANA – Saobraćaj na putu Berane - Ribarevine biće u potpunosti obustavljen 24 sata - od srijede, 5. marta u sedam sati do četvrtka, 6. marta u sedam. Saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila zbog radova na tunelu Tifran u sklopu rekonstrukcije magistranog puta M-2, dionica Poda - Berane.

Za vrijeme totalne obustave saobraćaja na toj dionici magistralnog puta, putnička vozila i autobusi mogu koristiti alternativne putne pravce. – Na tom putnom pravcu do kraja mjesca na snazi je privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila u vremenskom intervalu od 8 do 11 časova i od 14 do 16.30 časova. Takođe, moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova – saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. Radovi na rekonstrukciji puta Lepenac – Ribarevine – Poda -Berane počeli su 31. jula 2023. godine, a rok za završetak je 24 mjeseca. Vrijednost radova je 35,73 miliona eura bez PDV-a.

BU dva: Odluka predsjednika opštine

Radnicama za Osmi mart po 200 eura

BUDVA – Predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović potpisao je odluku kojom se svim zaposlenim ženama u budvanskoj administraciji, kao i onima koje su angažovane po ugovoru o djelu, povodom Dana žena isplaćuje po 200 eura. – Odobrava se isplata naknade povodom 8. marta svima

ženama, koje su zaposlene u organima lokalne samouprave i svim ženama koje su angažovane po osnovu ugovora o obavljanju privremeno – povremenih poslova u Opštini Budva u neto iznosu od 200 eura iz sredstava utvrđenih budžetom za 2025. godinu – navodi se u odluci. C. G.

lica. Kao znak pažnje i prijateljstva, korisnici Kluba gostima su poklonili unikatne ručne radove

koje su marljivo izrađivali mjeseciima. Ovi pokloni, ispleteni s ljubavlju, simbol su podrške i topline koju su željeli podijeliti sa svojim prijateljima iz Udruženja. Goste je u ime opštinskog Crvenog krsta pozdravila Ivana Bulatović, koja je izrazila zadovoljstvo ovom posjetom, naglašavajući značaj zajedništva i solidarnosti.

– Svjesni smo izazova sa kojima se suočavaju članovi Udruženja slijepih osoba i želimo da znate da ste uvijek dobrodošli. Opštinski Crveni krst je tu da pruži podršku, razumijevanje i podstakne stvaranje okruženja u kojem svi imaju jednaku priliku za uključivanje i kvalitetan život – poručila je Bulatović. Predsjednik NVU organizacije slijepih za Bijelo Polje i Moj-

kovac Vuko Potpara, kazao je da radionice i aktivnosti ovoga tipa nisu samo prilika za kreativno izražavanje, već i bijeg od svakodnevnih obaveza i problema sa kojima invaliditet, u ovom slučaju oštećenje vida, nosi sa sobom. – Okruženi šarenom vunicom, iglama i dobrim duhom, prisutni su uživali u druženju, razgovoru i razmjeni ideja o ple-

tenju. Mlađe članice su tu da nauče nešto novo, dok starije imaju priliku da se prisjete zaboravljenih vještina, bez obzira na invaliditet. Iako invaliditet nosi određene izazove, on takođe donosi mnogo lijepih trenutaka, što je bilo očigledno u interakciji među pletiljama koje su se okupile u okviru svog Kluba zajedno sa članicama naše organizacije. Ovakve radionice će biti podstrek i članicama sa oštećenim vidom da se uključe u aktivnosti ovoga tipa – kazao je Potpara. B. Č.

BIJELO POLJE – Opštinski Crveni krst posjetili su članovi Udruženja slijepih i slabovidih osoba

družili

za starija

BiJELO POLJE: Slijepi i slabovidi posjetili Klub za starija lica Crvenog krsta

POkLOnE PLELi S LJUBavLJU: Sa radionice

U FOkUSU inFRaSTRUkTURa: Šavnik

ČaSTiĆE SvE ŽEnE: Zgrada opštinske administracije

D. MALIDŽAN

C.G.

Tunel Tifran

Srijeda, 5. mart 2025.

KOLAŠIN – Vlada je u februaru usvojila Odluku o izmjenama i dopunama PUP-a Kolašin. Na taj dokument se čekalo duže od pet godina. Sekretarka za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj Mirela Drašković kaže da je riječ o prelaznom rješenju - važiće do kraja 2026. godine. Za to vrijeme, Opština je u obavezi da donese novi prostorno-urbanistički plan i to nakon stupanja na snagu novog zakona o planiranju prostora koji je u skupštinskoj proceduri i usvajanja prostornog plana Crne Gore koji je u izradi.

Sekretarka Mirela Drašković podsjeća da je na inicijativu Opštine Kolašin, Vlada još 2019. godine počela izradu izmjena i dopuna prostorno-urbanističkog plana Kolašina.

– Izrada toga dokumenta trebalo je da bude prelazno rješenje do donošenja plana generalne regulacije Crne Gore. Taj plan je trebalo da bude donesen u roku od tri godine od stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnju objekata 2017. godine. Izradu PUP-a su pratili prekidi izazvani pandemijom kovida i političkim okolnostima jer su za to vrijeme promijenjene četiri vlade kao i dva rukovodioca izrade plana – podsjetila je Drašković.

IZGRADNJA

Proteklih pet godina, koliko je rađeno na PUP-u, na snazi bio Prostorno-urbanistički plan Kolašina iz 2014. godine. – S njim su važili i svi planovi detaljne razrade doneseni prije njega, a neusaglašeni sa PUPom iz 2014. godine. Posljedice toga toga vidimo u preplaniranim kapacitetima u prostoru DUP-a Centar, DUP-a Smajlagića Polje i DUP-a Breza. Izmjene i dopune PUP-a iz 2014. godine, kao plana višeg reda, trebalo je prvenstveno da donesu osnov za donošenje planova nižeg reda. Vlada je čak bila donijela odluke o izradi izmjena i dopuna DUP-a Centar, DUP-a Smajlagića Polje i DUP-a Breza, ali usporena dinamika izrade PUP-a učinila je da ovi dokumenti nijesu

Kolašin: Konačno usvojene izmjene i dopune Prostorno-urbanističkog plana

PUP čekali pet godina i dobili – prelazno rješenje

Dok su se pripremale izmjene i dopune na snazi je bio PUP iz 2014. godine i važili su planovi detaljne razrade koji nijesu usaglašeni s njim. Posljedice vidimo u preplaniranim kapacitetima u prostoru DUP-ova Centar, Smajilagića Polje i Breza. Izmjenama se stvaraju uslovi za gradnju autobuske stanice, tržnice, podzemnih garaža, gondole, proširenja postojećih i otvaranje novih skijališta – kaže sekretarka za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj Mirela Drašković

ni rađeni. Takođe su izmjene i dopune PUP-a iz 2014. godine trebalo da stvore preduslo-

ve za gradnju novih objekata od lokalnog značaja. Radi se o infrastrukturnim objektima, komunalno-servisnim objektima, autobuskoj stanici, javnoj garaži, groblju, tržnom centru. Time bi se i omogućila legalizacija stambenih zgrada za kolektivno stanovanje koje nijesu uklopljene u postojećim DUP-ovima i na čemu je insistirala lokalna uprava - istakla je Drašković.

SMJERNICE

Drašković kaže da su prelaznim rješenjem kroz direktne smjernice, dati uslovi za gradnju objekata od lokalnog značaja u za-

hvatu generalne urbanističke razrade (GUR) kao što su - autobuske stanice, tržnice, podzemnih garaža, gondole, proširenja postojećih i otvaranje novih skijališta.

– Takođe je omogućena legalizacija bespravnih objekata kolektivnog stanovanja koji nijesu uklopljeni u važećim DUP-ovima. Date su i direktne smjernice za izgradnju pojedinih vrsta objekata na prostorima generalne urbanističke razrade za koje je PUP-om iz 2014. bila obave-

zna izrada DUP-ova u naseljima Drijenak, Babljak, Rogobore, Selišta, Bašanje Brdo, Biočinovići, Gornji Pažanj. Aktuelnim PUP-om uvećani su urbanistički parametri, odnosno indeksi zauzetosti i izgrađenosti za područje generalne urbanističke razrade. Time se željela postići homogenija slika naselja u odnosu na već realizovane kapacitete važećih DUP-ova. Kako se radi o izmjenama i dopunama PUP-a iz 2014. godine, a ne izradi novog plana, suštinski se

TiVaT: Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) počela instalaciju DME uređaja na aerodromu

koncept PUP-a iz 2014. nije mogao promijeniti – zaključila je Drašković. PUP-om je planirano popravljanje demografske slike Kolašina koja je ocijenjena kao veoma loša jer se bilježi pad broja stanovnika kao I ubrzano starenje. Projekcija obrađivača plana je optimistična – očekuju da će opština do 2025. godine imati dvostruko više stanovnika nego sada (popis iz 2023. godine), odnosno da će se povećati sa 6.700 na 14.220. D. DRAŠKOVIĆ

TIVAT – Na prilazu Aerodromu Tivat, počela je instalacija DME (Distance Measuring Equipment) uređaja koji omogućavaju pilotima aviona očitavanje direktne udaljenosti između vazduhoplova i samog uređaja na zemlji. Sljedeće sedmice je planirana instalacija drugog DME uređaja na prilazu Aerodromu Podgorica.

Investiciju vrijednu oko pola miliona eura finansira Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA ). SMATSA je saopštila da je proizvođač oba uređaja evropska kompanija Thales, te da je taj konvencionalni sistem za vazduhoplovnu navigaciju in-

Sljedeće sedmice je planirana instalacija drugog DME uređaja na prilazu Aerodromu Podgorica. Investicija je vrijedna oko pola miliona eura

staliran na prilazima svih značajnih aerodroma u Evropi. – Realizacija ovog projekta je planirana da se završi do 15. marta, a implementiraju ga stručnjaci vazduhoplovne tehnike Kontrole letjenja Srbije i Crne Gore uz podršku predstavnika proizvođača opreme. Puštanju u operativni rad oba uređaja na lokacijama u blizini crnogorskih aerodroma će prethoditi Commissioning Flight Check, kojim će se nova oprema provjeriti putem specijalizovanog aviona za kalibražu radio -navigacionih sistema – navedeno je u saopštenju. Postojeća oprema za potrebe sistema kontrole letjenja instalirana je 2010. godine. C.G.

URBaniSTiČKi HaoS: Stepenice na trotoaru

noVi PUP Do KRaJa 2026. GoDinE: Detalj iz Kolašina

Mirela Drašković

Promocija nove knjige Slobodana Čukića sjutra u Baru

Zanemareni biseri crnogorske baštine

PODGORICA – Promocija knjige publiciste i urednika Feljtona u Pobjedi Slobodana Čukića ,,Zmije na pravoslavnim grobljima u Crnoj Gori“, izdanje Nove Pobjede, biće održana sjutra, u 18 sati, u Galeriji ,,Veliša A. Leković“ u Baru. Na promociji će, osim Čukića, govoriti prof. Neđeljko Necko Đurović, mr Petar Lekić, ku-

Verica Bulatović-Filipović za Pobjedu o izložbi

Krug kao simbol cikličnog kretanja života i univerzuma

Prilika

stos Istorijskog muzeja Narodnog muzeja Crne Gore i doktorand humanističkih nauka, mr sc. Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske. Autor se u ovoj monografiji ne bavi pukim nabrajanjem i popisivanjem grobova na kojima je zatekao motiv zmije, već svojom prepoznatljivom naučno-medotološkom optikom sagledava i kontekstualizuje problemska pitanja. Interdisciplinarnim pristupom rasvjetljava brojna tamna mjesta kako bi čitaocu ponudio širu sliku i došao do istinitih zaključaka, tragom svojih ranijih knjiga u kojima se bavio temama iz crnogorske prošlosti. Čukić je autor više knjiga i istrorijsko-etnografskih studija, član je Crnogorskog PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Dobitnik je godišnje nagrade časopisa ,,Komuna“ i drugih priznanja.

Emir Ćatović prvi crnogorski glumac sa Global talent vizom

An. R.

za afirmaciju

na inostranoj sceni

PODGORICA - Glumac

Emir Ćatović prvi je crnogorski dramski umjetnik sa Global talent vizom. Ulaznica za internacionalnu kulturnu scenu, kako piše portal RTCG, stigla je iz Velike Britanije, u kojoj je Ćatović završio magistarske studije. Prilika da svoj glumački talenat afirmiše u stranim produkcijama ovjerena je vizom na pet godina tokom kojih naš umjetnik može da igra u pozorištu i na filmu. Global talent vizu kreirala je Vlada Velike Britanije za internacionalne talente koji žele da rade i usavršavaju se u toj zemlji. - Mi nijesmo dio EU kao država i naravno da su ti procesi za nas daleko komplikovaniji. Tako da u nekom narednom periodu, iako ja imam svoje agente u Londonu, kada bude prilike da se ostvari neka saradnja sa nekom inostranom produkcijom ili rad u nekom pozorištu to će izgledati mnogo jednostavnije - kazao je Ćatović za RTCG. R. K. Emir Ćatović

Otvoren konkurs za nagradu ULUCG

PODGORICA - Otvoren je konkurs za godišnju nagradu Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore za najbolju samostalnu izložbu. Poziv je do 21. aprila otvoren za sve autore, članove ULUCG koji su imali samostalnu izložbu u prethodnoj godini. Pri radu žirija kod analize sadržaja pristiglih prijava ocjenjivaće se opšti utisak i kvalitet izložbene postavke koju prate dostavljene fotografije i video materijali, zatim značaj izložbe u pogledu promocije likovne ili umjetničke prakse koju

ona kao takva prezentuje. Žiri će ocjenjivati i regionalni i međunarodni značaj prikazane postavke ukoliko je izlagana i u inostranstvu. Elektronski materijali se dostavljaju na mejl adresu: ulucg46@ gmail.com. Štampani materijali se dostavljaju lično ili poštanskim putem u kancelariju Umjetničkog paviljona, Marka Miljanova br. 2, 81000, Podgorica, tokom radnog vremena, od utorka do petka, od 10 do 14 sati. Više informacija o uslovima konkursa može se naći na sajtu www.ulucg.me ili dobiti na broj telefona 069 527 627. A. Đ.

PODGORICA - Izložba radova crnogorske umjetnice Verice Bulatović-Filipović, pod nazivom ,,Idealna forma“, otvorena je sinoć u Galeriji Art. Umjetnica je predstavila radove nastale od 2020. do 2024. godine.

Bulatović-Filiović je rođena 1980. godine u Podgorici. Završila je Gimnaziju ,,Slobodan Škerović“, a potom diplomirala i magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, na Odsjeku slikarstvo. Članica je ULUCG-a od 2006. godine i ima status samostalne umjetnice.

Ona je za Pobjedu kazala da je kustoskinja izložbe Aleksandra Butorović napravila jedan lijep presjek onoga na čemu je radila posljednje četiri godine.

- Ona je u tekstu koji je pisala povodom izložbe tu svoju selekciju imenovala ,,Idealna forma“. Ovi radovi su zapravo jedan logičan slijed i nastavak mog rada koji se razvijao negdje od 2019. godine i koji je predstavljen publici u Pe-

ubrzavam i ne

Volim da u životu sve teče nekom svojom putanjom, da ništa ne ubrzavam i ne forsiram. Kad dođe vrijeme i to nešto zrene u vama, pojavi se i na radu - istakla je BulatovićFilipović

na. Od najdavnijih vremena krugom se iskazivala cjelovitost, savršenstvo, vječnost... Kod mene je krug, kao i sve, došao sam, lagano se uvukao u priču kroz trougao, sjećate se izložbe „Tajna stvaranja“

predstavljene publici 2017.

sagleda, počela crtežima trouglova (trojstvo) i njihovim preklapanjima i tako se

trovcu 2022. na izložbi pod nazivom ,,Flow“ - istakla je Bulatović-Filipović.

SIMBOL VREMENA

i univerzuma - istakla je Bulatović-Filipović. U njenom stvaralaštvu veoma je značajan broj tri. Ona naglašava da je tri, sveto trojstvo,

dimenzijom odnosa života i smrti, stvaranja i nestajanja. Ove univerzalne teme u fokusu su i na ovoj izložbi. - To su sveprisutne teme u mojim radovima koje imaju svoje mjesto u ciklusima u zavisnosti od trenutnog stepena mog razvoja, samo što, za razliku od ranijih ciklusa gdje sam imala potrebu da publici i objasnim detaljno sva moja preispitivanja i traganja, od početka rada na ciklusu ,,Flow“, ta moja potreba i traženje odgovora se nekako stišalo, ako je to prava riječ, i ja sam u nekom konstantnom stanju prepuštanja. Sa ciklusom

Krug je i u ovoj postavci centralni akter na platnima Bulatović-Filipović. S obzirom na to da se dugo godina bavi tematikom kruga kao pojma, ipak se svaki oblik i varijacija prikaza njenog kruga opiru lakom tumačenju.

- Krug je proširena tačka, znak sklada, simbol vreme-

- Nekako ne ide bez broja tri, a čitav moj

- kazala je Bula-

tović-Filipović. Umjetnica se bavi metafizičkom

PODGORICA – Na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, u Svečanoj sali Ruskog poslanstva, 1. marta počele su višenedjeljne radionice za učenike OŠ „Lovćenski partizanski odred“ i OŠ „Njegoš“. Radionice će, kako je navedeno sa FDU Cetinje, trajati do javne prezentacije, koja će biti upriličena 10. maja. Ciljna grupa ovih radionica su odjeljenja trećeg i petog razre-

došlo je do

da i dva odjeljenja osmog razreda (učenici koji su izgubili školske drugare u tragedijama koje su se desile na Cetinju). Planirani termini radionica su radnim danima od 10 do 14 sati. One će biti održavane 8, 15, 22. i 29. marta, te 5, 12, 19. i 26. aprila. Subotom će radionice biti održavane od 10 do 12 sati, mlađa grupa (treći i peti razred) i od 12 do 14 sati, starija grupa (osmi razred). Radionice je osmislila redovna profesorica Dubravka Drakić sa studijskog programa Gluma, koja ih realizuje sa studentima svoje klase, ali i studentima glume sa drugih godina. Radionicama će se

Naslovnica knjige

Rad Verice Bulatović-Filipović

Verica BulatovićFilipović

je sinoć otvorena u Galeriji Art

cikličnog univerzuma

Likovni

umjetnik je jedna nezaštićena endemska vrsta

Verica Bulatović-Filipović smatra da je likovni umjetnik jedna nezaštićena endemska vrsta koja bi trebalo da se bavi isključivo svojim radom i istraživanjem. - Ali, veliki broj nas na tom putu poklekne i zaustavi se zbog osnovnih egzistencijalnih problema, pogotovo oni koji imaju porodice jer budu razapeti između sebe i svoje potrebe da se izraze i stvaraju i onih za koje ste odgovorni i treba im priuštiti sve ono što je potrebno da bi vodili normalan ovozemaljski život... Rješenje treba da daju institucije sistema - istakla je Bulatović-Filipović.

jedne spoznaje da je u ovom univerzumu sve savršeno i sve osmišljeno do najsitnijeg detalja. Da je princip po kojem je stvoren jedan cvijet zapravo i prinUmjecip po kojem funkcioniše i čitav univerzum... mikro i makro svijet i dolazi do tog momenta gdje smatram da je suvišno bilo kakvo moje teoretisanje - istakla je ona.

RAD U CIKLUSIMA

Umjetnica Bulatović-Filipović uvijek radi u ciklusima, a ono po čemu se ovaj razlikuje od prethodnih jeste to što poslije dugog niza godina boja polako ulazi i na njena platna. - Volim da u životu sve teče nekom svojom putanjom, da ništa ne ubrzavam i ne forsiram. Kad dođe vrijeme i to nešto zrene u vama pojavi se i na radu. Taj neki razvoj i lagani ulazak boje na ovim radovima najbolje se vidi u jednom radu koji je zapravo knjiga bez naziva, koja će biti predstavljena na Tradicionalnoj izložbi u ULUCG-u. Prati čitav ovaj ciklus i razvijala se uporedo sa ovim radovima, od 2020. do 2025. godine, a broji oko 200 radova - istakla je ona. Njen raniji ciklus,,Puna linija“ izazvao je veliku pažnju

priključiti i ostale koleginice sa studijskog programa Gluma: Jelena Đukić, Anđelija Rondović, Julija Milačić-Petrović Njegoš i Danica Rajković, kao i stručni saradnik, psihološkinja Tamara Milić Pored vježbi koje obuhvataju dječje igre, vježbe povjerenja, koncentracije, pažnje, razvijanja mašte i improvizacija na zadate teme, predavači sa stručno umjetničkih predmeta studijskog programa Gluma takođe će polaznike radionice upoznati i sa oblastima govora, glasa, plesa i pokreta. Cilj radionica je razigrati i opustiti djecu, ali i upoznati ih sa radom FDU – Cetinje i okupirati njihovu pažnju kroz igru. An. R.

Nikšić podnio kandidaturu za članstvo u Unesko mreži kreativnih gradova

Grad muzike inspirisaće novu generaciju umjetnika

PODGORICA – Opština Nikšić predala je kandidaturu za članstvo u Unesko mreži kreativnih gradova (UCCN), u kategoriji Gradova muzike. Ova mreža okuplja gradove iz cijelog svijeta koji prepoznaju kreativnost i kulturu kao ključne pokretače održivog urbanog razvoja.

publike. Može se smatrati donekle i angažovanim radom, jer se pored ličnih istraživanjaumjetnice, odnosio i na vrlo aktuelnu temu - saobraćajne nesreće. Umjetnica se u ovom radu na specifičan način bavila odnosom života i smrti.

- Život - smrt, ciklično, kružno kretanje bez početka i kraja... nestajanjem tj. propadanjem materije se ne završava naš put - smatra ona.

Bulatović-Filipović u Podgorici nije izlagala od 2017. godine. Kaže da za jednu izložbu treba da se poklopi mnogo kockica da bi došlo do njene realizacije.

- Razmišljala sam ranije o predstavljanju radova iz serije ,,Flow“, ali nekako spletom okolnosti ili zbog moje inertnosti i nepostojanja potrebe da istu izložbu preselim u Podgoricu nije došlo do toga. Za često predstavljanje publici morate imati i taj dar i zainteresovanost za isto, neku vrstu ambicije koja kod mene, ne mogu da kažem da ne postoji, ali je na samom minimumu - rekla je Bulatović-Filipović. Postavka će biti dostupna posjetiocima do 4. aprila. A. ĐOROJEVIĆ

„Proces“ na sceni CNP-a

PODGORICA - Predstava „Proces“, prema tekstu Franca Kafke, u adaptaciji i režiji Dušanke Belade, biće izvedena večeras, u 20 sati, na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.

Aplikaciju za Unesko Grad muzike realizovala je kancelarija inicijative ,,Nikšić 2030: Evropska prijestonica kulture“, a kandidaturu je podržala Nacionalna komisija za Unesko, na čelu sa ministarkom kulture i medija Tamarom Vujović - Nikšić ima aktivnu muzičku scenu, kao i srednju muzičku školu. Podsticanje alternativnog muzičkog izraza prepoznato je, između ostalog, kroz Program razvoja kulture opštine 2026-2030. Nikšić je nedavno ušao u finale takmičenja za titulu Evropske prijestonice kulture za 2030. godinu, a kao dio kandidature grada, razvijeni su brojni projekti posvećeni razvoju muzičke scene u gradu. Vjerujemo da su svi ovi faktori značajni argumenti za kandidaturu Nikšića za Unesko mrežu kreativnih gradova –navodi se, između ostalog, u

pismu podrške ministarke Vujović, koja je ujedno i predsjednica trenutno nefunkcionalne Nacionalne komisije za Unesko. Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević naveo je da u ime grada izražava snažnu želju da se Nikšić pridruži Unesko Mreži kreativnih gradova muzike i pokažu kreativni potencijal grada u ovoj oblasti.

- Nikšić je grad u kojem muzika igra ključnu ulogu u oblikovanju identiteta, povezivanju generacija i jačanju zajednice. Smatramo da će članstvo u ovoj mreži omogućiti dalji razvoj naše muzičke scene, podstaći međunarodnu saradnju i inspirisati nove generacije muzičara i umjetnika - naveo je Kovačević.

Podršku kandidaturi pružile su najrelevantnije organizacije, institucije i udruženja u oblasti muzike u Crnoj Gori: PAM - organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, Udruženje estradnih umjetnika Crne Gore, Udruženje mladih umjetnika Crne Gore, Muzički centar Crne Gore, Unesko katedra na Univerzitetu Crne Gore, Udruženje guslara Crne Gore ,,Gusle“, Muzička Akademija na Cetinju, Muzička škola ,,Vasa Pavić“ u Podgorici, Muzička ško-

la „Dara Čokorilo“ u Nikšiću, Umjetničko muzičko udruženje ,,Scena“. Ova aplikacija komplementarna je sa kandidaturom Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture, a naslanja se na gradsku strategiju razvoja kulture do 2030. godine - ,,Nikšić - Hab Zapadnog Balkana“. Nikšić je prepoznat kao grad rokenrola, sa brojnim muzičkim događajima i festivalima, među kojima je i najveći muzički festival u Crnoj Gori -

Međunarodni festival dokumentarnog lma i ove godine u tri selekcije

UnderhillFest od 11. do 18. juna

PODGORICA – Šesnaesti

UnderhillFest – međunarodni festival dokumentarnog filma – biće svečano otvoren 11. juna na terenu „Dragan Ivanović“ u Njegoševom parku u Podgorici, a trajaće do 18. juna. Selektor festivala Vuk Perović odabraće i ove godine dugometražne dokumentarne filmove, koji će biti, kao i prethodnih godina, raspoređeni u tri selekcije: međunarodnu,

regionalnu i vantakmičarsku. Pored toga, publika će moći da uživa i u kratkim dokumentarnim filmovima u okviru selekcije „7 kratkih“.

Ovogodišnji festival donosi i program „U fokusu“, koji UnderhillFest realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava, kao i selekciju muzičkih dokumentaraca u CKZ „Ribnica“ koji istražuju moć zvuka. Za najmlađe ljubitelje dokumentarnog filma, tu je i pro-

gram Teen Docs – škola dokumentarnog filma za učenike i učenice srednjih škola, koja podstiče kreativnost i razvoj filmske pismenosti kod mladih. Prošlogodišnji UnderhillFest na otvaranju je okupio više od 700 posjetilaca na terenu u Njegoševom parku. Festival je otvoren filmom ,,Mi nemamo drugu zemlju“ koji je režirao kolektiv palestinskih i izraelskih filmskih stvaralaca. Ovaj film je nedavno trijumfovao na dodjeli Oskara, osvojivši prestižnu nagradu Američke akademije filmske nauke i umjetnosti za najbolji dugometražni dokumentarni film. An. R.

Lake fest. Osim toga, Nikšić je centar guslarske tradicije u Crnoj Gori, a JU ,,Zahumlje“ više od vijeka čuva muzičko i plesno tradicionalno nasljeđe Nikšića i Crne Gore. Unesko Gradovi muzike u regionu su trenutno: Vranje (SRB), Banjaluka (BiH), i Varaždin (HR). Kandidatura za Unesko grad muzike doprinosi brendiranju Nikšića kao kreativnog centra i povećava šanse za osvajanje EPK titule. An. R.

„Kompozitorke iz sjenke“ u KIC-u

PODGORICA - Jedanaesti koncert u okviru ciklusa „Kompozitorke iz sjenke“ biće održan sjutra u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u 20 sati. Ulaz je besplatan.

R. K.

Uloge tumače Vukan Pejović, Jelena Minić, Jovan Dabović, Pavle Bogojević i Stefan Vuković. Osnovnu ideju, kako kaže rediteljka Belada, predstavlja nečovječnost sistema koji je stvorio čovjek. Ulaznice se mogu rezervisati i kupiti putem veb-sajta www. cnp.me

Ciklus je posvećen muzičkom stvaralaštvu žena i njihovom doprinosu muzici uprkos vjekovnom zanemarivanju. Koncertni repertoar sadrži djela Sanje Drakulić, Nađe Bulanže, Rebeke Klark, Karolin Šou i Aleksandre Vrebalov. Za potrebe izvođenja ovog specijalnog programa angažovani su iskusni umjetnici: pijanista Amir Džaković, violončelista Dmitrij Prokofjev, klarinetista Damjan Begović, violistkinja Mirjana Jovanović, kao i mladi violinisti Luka Perazić i Viktor Huter i violista Gljeb Bednjakov Ciklus „Kompozitorke iz sjenke“ je kreiran u okviru muzičkog programa KIC-a 2015. godine. Ovaj ciklus okuplja uglavnom domaće instrumentaliste, soliste i kamerne muzičare u raznovrsne ansamble i doprinosi da se na našoj muzičkoj sceni čuju djela jedinstvene vrijednosti. A. Đ.

Plakat kandidature

Sa jednog od ranijih otvaranja festivala

VAŠINGTON – Sjedinjene Američke Države su odlučile da obustave dalju isporuku vojne pomoći Ukrajini, potvrđeno je juče iz Bijele kuće.

Ova odluka dolazi poslije neprijatnog susreta između američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog Volodimira Zelenskog u Vašingtonu prošlog petka, poslije kojeg je američki predsjednik optužio ukrajinskog kolegu za nepoštovanje.

Srijeda, 5. mart 2025.

Tramp najavio da Sjedinjene Američke Države obustavljaju vojnu pomoć Ukrajini

EU spremna da pojača podršku

- Ukrajina je čvrsto riješena da nastavi saradnju sa Amerikom - rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal pošto je objavljena vijest o obustavi pomoći. - Diplomatskim i drugim dostupnim kanalima Ukrajina će nastaviti da radi sa Amerikom

da bi osigurali da Ukrajina i Amerika nastave da se bore za trajni mir - kazao je na konferenciji za novinare.

- Evropa je spremna da uskočirekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. - U eri smo ponovnog naoružavanja - kazala je ona na

Od početka drugog mandata Tramp je imao više oštrih izjava o Zelenskom, uključujući i to da je „diktator“ dok je o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu govorio u pomirljivijem tonu.

konferenciji za novinare, 48 sati prije samita sa liderima Evropske unije u četvrtak na kome će se raspravljati o prijedlozima za pojačavanje odbrane. Pentagon, predsjednik Tramp i Volodimir Zelenski nijesu do sada komentarisali ovu odluku. - Ako SAD zaustave ili obustave ove isporuke, to će vjerovatno biti najbolji doprinos cilju mira - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Priredila: r. U.–i

HAOS I NASILJE U PARLAMENTU SRBIJE: Veliki neredi u Narodnoj skupštini, povrijeđene tri poslanice

Brnabić poručila opoziciji:

Vi ste ustaše, Kurtijevi plaćenici, teroristička banda

BEOGRAD - Prva sjednica proljećnog zasijedanja parlamenta Srbije počela je nasilnim scenama i tučom poslanika. U dva navrata iz opozicionih klupa ka poslanicima pozicije letjela su jaja, flašice za vodu, biber sprejevi, dimne bombe bijele, crvene i crne boje, pjenom iz protivpožarnog aparata zasuti su ministri, a tri poslanice su završile u bolnici od šoka koje su doživjele.

- Zbog nereda u sali Uprava kriminalističke policije mora da reaguje i uradi uviđaj zbog unošenja pirotehničkih sredstava - to je posljedica toga što umjesto političkih stranaka imate teroriste u parlamentu - rekla je predsjednica Skupštine Ana Brnabić. Međutim, cjelokupno ponašanje poslanika sve vrijeme je djelovalo kao da je to naručila vlast kojoj odgovaraju neredi. provokacije

Opozicija je sve vrijeme od poslanika SNS-a optuživana da sprovodi obojenu revoluciju dok su studenti hvaljeni: „Pitam opoziciju što ima protiv studenata, ne želite da se ispuni četvrti zahtjev studenata?

Kada usvojimo zakon, proslavićemo ga sa studentima“- re-

kla je predsjednica parlamenta Ana Brnabić. Umjesto da smiri situaciju, Brnabić je u svakom obraćanju provocirala i podsticala poslanike na novo nasilje optužujući opoziciju da su „plaćenici Aljbina Kurtija“, da „UČK na društvenim mrežama čestita poslanicima opozicije“, da su „ustaše“, „teroristička banda“, „nasilnici i siledžije“. Taman kada je uslijedilo vrijeme za ručak, Brnabić je ukinula tu pauzu i porasle su tenzije u parlamentu. Poslanici opozicije su sve vrijeme duvali u vuvuzele, pištaljke i čegrtaljkama pravili buku dok su govorili poslanici vladajuće koalicije nadvikujući se s tom bukom.

tenzije

Nerede su na početku zasijedanja izazvali poslanici opozicije koji su tražili da parlament konstatuje ostavku premijera Miloša Vučevića koju je podnio 28. februara, da se usvoji samo zakon o visokom obrazovanju kojim se ispunjava četvrti zahtjev studenata i da se razgovara o njihovim zahtjevima. Međutim, poslanici vladajuće koalicije nijesu htjeli da odstupe od predložene 62 tačke dnevnog reda i tek nakon toga da se konstatuje pad Vlade Srbije. Opozicija se tada uputila

ka Brnabić, ali ih je obezbjeđenje spriječilo da joj priđu i počeli su neredi: prvo su letjele flašice sa vodom, dimne bombe nakon kojih se pojavio veliki transparent opozicije: „Srbija ustaje da režim padne“ i zastava Srbije, a ubrzo i transparenti: „Ruke su vam krvave“, „Lopovi“. U sali punoj dima, Brnabić je vikala da nema prekida sjednice. „Mi nastavljamo da radimo“, „Nećete nas pobijediti“, „Pobijediće Srbija“ - nadvikujući se sa zvukovima iz pištalj-

ki, vuvuzela i čegrtaljki koje je proizvodila opozicija. SNS je nastavio sa optužbama opoziciji: Uglješa Mrdić je rekao da „opoziciju podržavaju ustaše iz Zagreba“, a Veroljub Arsić, „opozicija hoće da počne građanski rat, da nestane Republika Srpska i da Srbija prizna Republiku Kosovo“. Zatim su opoziciji pripisivali sve ono za šta se u javnosti govori da rade funkcioneri SNS koalicijenezakonito sticanje bogatstva. Naročito je istican Dragan Đilas, predsjednik Stranke slobo-

Vučić: Knjigu o obojenoj revoluciji posvetiću Gavrilu

- Ovo se nije dogodilo u posljednjih 35 godina, riječ je o siledžijskom i huliganskom postupanju, ali neću da izgovaram teške riječi za počinioce i čekam da vidim što će tužilaštvo da uradi - rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, govoreći o neredima u parlamentu - za koje je optužio opoziciju jer „sprovodi obojenu revoluciju“. On tvrdi da je dimne bombe

u parlament unijela opozicija u „donjem vešu“ i da čeka „šta će da uradi žuto tužilaštvo“. Nakon patetičnog izvještaja o zdravstvenom stanju tri povrijeđene narodne poslanice, Vučić je okrivio poslanika Miloša Jovanovića za nerede u parlamentu. - Gavrilo postaje simbol otpora obojenoj revoluciji i simbol kosovske i svetosavske Srbije i Srbije

budućnosti - rekao je Vučić objasnivši da je Gavrilo sin poslanice koji treba da se rodi i koja je u osmom mjesecu trudnoće nakon skupštinske tuče završila u bolnici. Inače je sa Kosova, iz Gračanice. - Nijesu uspjeli da ubiju jedno srpče, ono će živjeti na ponos svojih roditelja - rekao je Vučić i obećao da će knjigu o obojenoj revoluciji posvetiti malom

Gavrilu. „Slavićemo pobjedu nad najprljavijom obojenom revolucijom koju je neko pokušao da izvede u jednoj suverenoj zemlji“. Zatim je demantovao da je u Nišu 1. marta bilo mnogo ljudi na mitingu, već je tvrdio da je bilo samo 33.000 od kojih je 22.000 došlo sa strane, kao i da će on obići Niš i Kragujevac i da u aprilu planira miting u Beogradu.

de i pravde, da je stekao nezakonito 619 miliona eura.

- Obojene revolucije u Srbiji nema i neće je biti. Vi ste potomci 5. oktobra, novog 5. oktobra neće biti, sljedeći korak je da probaju da organizuju krizne štabove - rekao je poslanik SPS-a Dušan Bajatović Govor je počeo obraćanjem mladim poslanicima opozicije: „Ja sam na vlasti više godina nego što vi imate godina starosti“.

Pošto se neredi u parlamentu nijesu smirivali, Vrhovno javno tužilaštvo je saopštilo da „imunitet ne štiti narodne poslanike od krivičnog gonjenja“. VJT je u saopštenju pozvalo na smirivanje situacije i navelo da „oštro osuđuje bilo kakvo ponašanje koje dovodi do ugrožavanja fizičke sigurnosti narodnih poslanika, njihovog povređivanja ili ugrožavanja života bez obzira od koga takvo ponašanje dolazi uključujući i same narodne poslanike“.

povrijeđene poslanice

Poslanice vladajuće koalicije Jasmina Obradović, Jasmina Karanac i Sonja Ilić završile su

Ministar Martinović o Đukanoviću, ali i o Severini i Tompsonu

Ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović u prvom obraćanju rekao je: „Današnjim neredima u Skupštini radovaće se Severina, Tompson i Milo Đukanović Aleksandar Vučić je simbol otpora i slobode“.

U drugom obraćanju opoziciji Martinović je ponovio: „Usvojićemo sve zakone, provjerite da li su ih podržali Severina, Tompson i Milo Đukanović, jer ako ih oni nijesu podržali, ništa danas nijesu uradili“.

u bolnici tokom prijepodnevnih nereda u Skupštni Srbije. Prema navodima Brnabić, Obradović je preživjela moždani udar i bori se za život, a tabloidi su objavili sliku da pored njenog bolničkog kreveta stoji predsjednik Srbije i drži je za ruku. Brnabić je za napade na poslanice optužila poslanika i predsjednika Nove demokratske stranke Srbije Miloša Jovanovića da ih je poprskao biber sprejem zbog čega se poslanici Ilić, koja je u osmom mjesecu trudnoće, ljekari bore za bebu.

Treću poslanicu Karanac, koja je iz stranke Rasima Ljajića i čini koaliciju sa SNS-om, Brnabić je pomenula samo jednom – na snimku se vidi da je Karanac u glavu pogodio neki predmet koji je bacio Žika Gojković, poslanik vladajuće koalicije. violeta cvejiĆ

Dimne bombe u Skupštini Srbije

Srijeda, 5. mart 2025.

Građani Podgorice već godinama udišu zagađen vazduh. Prema podacima međunarodnih zdravstvenih organizacija, zagađenje vazduha je direktni uzrok oko stotinu smrtnih slučajeva godišnje u našem glavnom gradu.

Analize ekološkog pokreta Ozon pokazale su da su Podgoričani tokom januara deset dana udisali vazduh u kojem su parametri količine zagađujućih materija bili preko dozvoljene vrijednosti. Pored činjenice da je u toku sezona grijanja, najviše problema stvara velika frekvencija saobraćaja.

SAOBRAĆAJ, GUME...

- Najveći problem je loša organizacija saobraćaja, nedostatak navike da se koristi javni prevoz, šetnja i biciklo i na tome se mora raditi. Podgorica ima idealne klimatske uslove i kada su najhladniji dani zapravo više liči primorskim mjestima nego centralnom regionu Crne Gore, tako da ima sve povoljnosti za rješavanje ovog problema - navodi Aleksandar Perović iz Ozona. Veliki problem već godinama predstavlja i paljenje smeća i starih automobilskih guma, a posebno zabrinjava to što se ne prilazi dovoljno odlučno iskorjenjivanju ove pojave koja narušava kvalitet životne sredine, a njeni produkti su izuzetno toksični za ljude.

slučajeva godišnje uzrokovano zagađenim vazduhom

Perović: Podgorica ima sve povoljnosti da se problem zagađenja vazduha riješi

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) upozoravaju da gasovi i hemikalije koje se oslobađaju paljenjem iskorišćenih automobilskih gu-

ma imaju kancerogeni potencijal.

- Zagađivači koji se oslobađaju spaljivanjem guma štetni su za sve i za mladu populaci-

U organizaciji Sekretarijata za sport počelo Prvenstvo osnovnih škola

Prijavljen rekordan broj ekipa iz 23 podgoričke škole

Sekretarijat za sport glavnog grada organizuje jubilarno, 25. prvenstvo osnovnih škola Podgorice. Za takmičenje u ovogodišnjem izdanju sportske manifestacije prijavio se rekordan broj ekipa iz 23 podgoričke osnovne škole, koje će se nadmetati u 10 sportskih disciplina.

- Veoma smo zadovoljni odzivom škola za učešće u manifestaciji koja u ovom izdanju slavi četvrt vijeka postojanja, što je rezultat za ponos. S obzirom na rekordan broj prijavljenih škola, očekujemo da će se u narednih mjesec i po dana u 10 sportova nadmetati i rekordan broj osnovaca, njih

oko 2.000, čime bi naš glavni cilj bio ispunjen, a to je da se što više djece uključi u sportske procese, da predstavljaju svoje škole, da se bore za pehare, ali prevashodno da se druže i budu fizički aktivni - saopštili su iz Sekretarijata za sport. Miloš Stijepović iz Sekretarijata za sport kazao je da će nadmetanja trajati gotovo mjesec i po.

- U sali Osnovne škole ,,21. maj“ počelo je sa košarkom, nadmetanjem između ekipa škola „Sutjeska“ i „Božidar Vuković Podgoričanin“. Potom slijede šah, fudbal, rukomet, karate, atletika… Očekujemo da će učestvovati oko 2.000 djece i samim tim orga-

nizacija je zahtjevna, ali siguran sam da ćemo biti na visini zadatka - kazao je Stijepović. Prvenstvo osnovnih škola je manifestacija koja se održava četvrt vijeka, na što su u Sekretarijatu za sport ponosni.

- To je rezultat za ponos. Iz godine u godinu podižemo na viši nivo organizaciju, a to što je i medijski propraćena daje motivaciju svim klincima koji učestvuju na tim takmičenjima – kazao je Stijepović.

Iz Sekretarijata za sport poručuju kako rezultat jeste bitan, ali da je u prvom planu jačanje školskog sporta, širenje sportskih vrijednosti i mreže prijateljstava među mladim sugrađanima. H. P

ju, za djecu i za stare, svi imaju određeni rizik. Međutim, moramo izdvojiti posebno određene kategorije, a to su hronični bolesnici, stare oso-

Gradonačelnik Saša Mujović sastao se juče sa predstavnicima Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Milojicom Dakićem, Stevanom Radunovićem i Draganom Mitovim Đurovićem, te predsjednikom UBNOR-a Podgorice Borivojem Banovićem. Tokom razgovora o važnosti očuvanja istorijskog nasljeđa i sjećanja na borce koji su dali svoj doprinos u borbi za slobodu, predstavnici boračkih organizacija istakli su da je saradnja sa Glavnim gradom uvijek bila dobra, kao i da očekuju podršku lokalne vlasti prilikom obilježavanja važnih datuma, kakav je Dan državnosti, 13. jul. Naglašeno je kako se ove godine planira da centralna proslava povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom bude održana u Podgorici, te da očekuju podršku lokalne samouprave. Gradonačelnik je istakao važnost saradnje sa organizacijama boraca i obećao da će Glavni grad pružiti podršku njihovim inicijativama koje imaju za cilj očuvanje tradicije istorije i slobodarskog duha našeg grada i države. Mujović je iskazao poštovanje prema onome što čini temelj, ali i posvećen rad SUBNORA i UBNOR-a Podgorice, doda-

Najveći problem je loša organizacija saobraćaja, nedostatak navike da se koristi javni prevoz, šetnja i biciklo i na tome se mora raditi - navodi Aleksandar Perović iz Ozona

be, djeca i novorođenčad, kao najranjivija kategorija - kazala je dr Ivana Joksimović iz Instituta za javno zdravlje.

POLITIKE

Aleksandar Perović iz Ozona smatra da su urušavanju životne sredine doprinijela višedecenijska loša politika u ovoj oblasti, pa i obesmišljavanje ustavne odrednice Crne Gore kao ekološke države. - Međusektorska saradnja mora da bude bolja, jer imamo praksu da svi prebacuju nadležnosti jedni na druge, a to ne valja. Moramo tačno da znamo za što je ko nadležan i da postoje jedinstvene politike iza kojih stoje sve instituci-

je. Zato smo mi pokrenuli inicijativu za formiranje posebne policije za eko-kriminal, koja bi objedinila sve te nadležnosti i kada bi izašli na teren ne bi bilo da oni nijesu nadležni, nego da je nadležna neka druga inspekcija - kazao je Perović, napominjući kako je u brojnim slučajevima zakon samo mrtvo slovo na papiru jer se često ne primjenjuje. On je upozorio da proces evropskih integracija uslovljava ekološko osvješćivanje društva, ali da bismo, ukoliko do toga ne dođe, mogli imati devastiranu životnu sredinu tim prije što tome ubrzano doprinose i globalne klimatske promjene. H. P

Gradonačelnik ugostio predstavnike SUBNORA i UBNOR-a Podgorice

Glavni grad će uvijek biti partner u čuvanju istorijskog nasljeđa i sjećanja na borce za slobodu

Predstavnici SUBNORA i UBNOR-a Podgorice sa gradonačelnikom

jući da će u Glavnom gradu uvijek imati partnera i prijatelja.

Dogovoreno je da će u narednom periodu biti intenzivirana komunikacija povodom tema o kojima je razgovarano, kako bi se na pravi način doprinijelo kvalitetnijoj organizaciji važnih događaja i obilježavanju datuma kojima slavimo antifašizam.

H. P.

Sve češća slika Podgorice u izmaglici

Prvenstvo otvorila košarkaška nadmetanja

Jauković i Brnović vide izazove, ali čvrsto vjeruju u plasman ,,lavica“ na SP

Energija je ista i sa novim licima

PODGORICA - Možda je crnogorska ženska rukometna reprezentacija na raskršću, posebno bekovska linija, koju čekaju još veći izazovi nakon odlaska sa scene Milene Raičević, nedavno se oprostila i Jelena Radivojević, a pod znakom pitanja je nastup Itane Grbić za dvomeč protiv Portugala u okviru baraža za Svjetsko prvenstvo.

Prije dva dana, na prvom okupljanju ,,lavica“ poslije nastupa na šampionatu Evrope, zbog sitne povrede, otkazala je Matea Pletikosić. Nikad kao sada našem timu je svaki igrač važan. Zbog toga je selektorka Suzana Lazović, mada je najavila pred nastup na EP, za ovo (nastaviće sa praksom) okupljanje pozvala je još neka nova lica.

- Ista je energija, isti je i cilj, a imamo i nova lica. Pripremamo Portugal, a cilj je plasman na Svjetsko prvenstvo - jasna je Tatjana Brnović, jedna od najboljih naših reprezentativki i uz Đurđinu Jauković odbrambeni stub.

Sedmica zajedničkog rada biće posvećena analizi prethodnog takmičenja, upoznavanju sa novim igračicama, ali i sa narednim rivalom.

- U svakom segmentu možemo bolje, najmanje imamo da radimo u odbrani, ali taj nivo davanja i kvaliteta teško je ponoviti. Tako da je i to samo po sebi izazov. Mnogo posla nas čeka u napadačkom dijelu tranzicije. Imaju ,,lavice“ poštovanja pre-

Žao mi je i teško što nema Itane. Ovo je moje prvo okupljanje u reprezentaciji bez nje. Ali sam sigurna da će i njoj prijati pauza - kazala je Jauković

ma narednom protivniku, ali se zna ko je favorit.

- Ne smijemo da dozvolimo Portugalu da se dobro osjeća, jer je to dobra ekipa koja igra brz rukomet i može da nam zada puno problema. Ali, sa pravim pristupom mi ćemo se pitati - jasna je naša pivotkinja. Fali Pletikosić za ovo okupljanje, a vjerovatno će i za baraž sa srednjeg beka faliti Grbić.

- Znate i sami da obje daju nenormalan doprinos. Imaju veliki uticaj na ekipu jer je razigravaju. Nedostajaće nam Itana, naravno i Milena. Ali, ova ekipa je jaka i vjerujem da ćemo odgovoriti aprilskom izazovu.

Brnović će biti zamjenica kapitenki iz Nikšića, članici Bukurešta.

- Zahvalna sam Stručnom štabu na povjerenju. Tanja i ja daćemo sve od sebe da opravdamo povjerenje – poručila je Jauković.

Najbolji šuter naše ekipe vidi izazove, ali i način da im se odgovori.

- Prvo, mislim da moramo biti ponosni na sve što smo uradili na prethodnom prvenstvu, a sada nas čeka težak posao. Tako da ovu sedmicu moramo dobro da iskoristimo za ono što slijedi u baražu. Počinjemo sa uigravanjem. Danas niko ne smije da se potcijeni, a Portugal je pokazao izuzetno dobru igru na prethodnom pr-

Košarkaši Budućnost Volija danas (17.30 h) u Ankari

PODGORICA – Iako ne dugu, Budućnost Voli i Turk Telekom imaju intenzivnu skoriju istoriju međusobnih duela.

Međutim, nijedan od prethodna četiri meča, u kojima su „plavi“ upisali isto toliko poraza, nema takav značaj kao što ima današnja utakmica u Ankari (17.30 časova), gdje crnogorski šampion u Turskoj bije bitku za prolaz u četvrtfinale Evrokupa. Budućnost je u klupskoj istoriji četiri puta bila u četvrtfinalu ovog takmičenja, posljednji put 2021. godine, što je i najbolji rezultat Podgoričana u Evrokupu. Sistem takmičenja je takav da se u osmini finala, kao i četvrtfinalu, igra samo jedan meč, i to na terenu bolje plasirane ekipe u ligaškog dijelu takmičenja. Turk Telekom je bio treći u grupi B, a Budućnost šesta u grupi A, pa će se o putniku među osam najboljih ekipa odlučivati na turskom tlu, gdje Podgoričani, inače, nemaju dobar bilans, naprotiv - samo su dva puta slavili, jednom krajem prošlog vijeka protiv Tofaša, drugi put protiv Burse u sezoni 2022/2021.

Timski do pobjede četvrtfinala

venstvu. Sa rivalkama nijesmo imale priliku da se ranije sretnemo ili u Ligi šampiona. Moramo ih maksimalno ozbiljno shvatiti - istakla je Jauković. Realnost je da Crna Gora mora biti opreznija u novim izazovima. Sastav je izmijenjen, biće potrebno strpljenje i vrijeme i za igračice i stručni štab. Posebno za rukometašice koje debituju.

- Ovo je prilika za nove i mlade rukometašice i naravno da su dobro došle. Dobiće od nas punu podršku i nadamo se da će iskoristiti priliku. Sa novom ulogom na terenu Jauković ne vidi da će se nešto bitnije promijeniti u njenom odnosu prema igračicama i reprezentaciji. Kaže da je imala od koga da uči.

- Dosta puta preuzimala sam odgovornost u klubovima i reprezentaciji. Uvijek ću davati sve od sebe i ono najbitnije - ostaću onakva kakva sam i prije bila. Tu sam uvijek za djevojke, vjerujem u njih i u nove, lijepe uspomene.

Po pitanju bekovske linije, sa akcentom na srednjem beku, Jauković kaže:

- Matea je u super formi, igra odlično, spriječila je sitna povreda da dođe, a nadamo se da će se oporaviti i da će prenijeti iskustvo i sa novom energijom doći u aprilu. Smatram da imamo iskustva i na svim pozicijama vrhunske igračice. A. M.

Ipak, s obzirom na igre i rezultate koje su pokazali u prethodna skoro tri mjeseca, tokom kojih su u ABA ligi, Evrokupu i Kupu Crne Gore upisali 18 pobjeda i samo dva poraza, izabranici Andreja Žakelja imaju pravo da vjeruju i da se nadaju da mogu da preskoče i ovu stepenicu. Ako je, između ostalih, u proteklom periodu u Beogradu pobijedila evroligaše Partizan i Crvenu zvezdu, te kod kuće, nakon nevjerovatnog preokreta, Hapoel iz Tel Aviva, a bez problema Dubai i Cedevita Olimpiju, onda je jasno da Budućnost i te kako ima dovoljno razloga i aduta da vjeruje u uspjeh protiv Turk Telekoma.

DOMAĆIN POD

PRITISKOM

Budućnost je protiv Cedevita Olimpije napravila dobru uvertiru za Turk Telekom, jer

Od dosadašnja ukupno 4.603 meča u Evrokupu, svega 67 duela je „samostalno“ odlučivalo o trofeju ili prolazu runde. U 13 sezona se u finalu igrao samo jedan meč. Prvo finale odigrano je 13. aprila 2004. godine, kada je Hapoel iz

je poslije pauze odigrala dobro i neočekivano lako slavila (95:78).

- Mislim da smo dobro krenuli poslije pauze, dobra je bila energija i pristup, tako moramo da nastavimo, to je najbitnije. Jeste Turk Telekom dobar tim, sa odličnim individualcima, zasluženo su na poziciji na kojoj su bili u njihovoj grupi. Mislim da je pritisak na njima – istakao Andrej Žakelj, trener Budućnost Volija. Turk Telekom igra po sistemu toplo-hladno. Prije reprezentativne pauze pobijedili su Galatasaraj u gostima,

Jerusalima porazio Real Madrid 83:72, a posljednje pretprošle sezone, kada je Gran Kanarija bila bolja od Turk Telekoma sa 71:67. Promjenom formata Evrokupa, a nakon devet godina tokom kojih je o pobjednicima u eliminacionoj fazi

pa Veneciju kod kuće, ali su onda izgubili od Bujukčekmečea i Hapoela iz Jerusalima. Nakon pauze, izgubili su u gostima od Burse. Tim iz Ankare je u turskom prvenstvu na 10. mjestu na tabeli, van plej-of zone, s osam pobjeda i 11 poraza, koliko ima i osmoplasirani Petkim, tako da će se sigurno voditi borba za doigravanje. U grupnoj fazi je Turk Telekom bio treći sa 10 pobjeda i osam poraza. Kod kuće je upisao sedam pobjeda i dva poraza, a dobio je četiri posljednja meča na domaćem terenu. Budućnost je u grupi

PODGORICA – Nakon mjesec dana, košarkaši Podgorice Bemaks vraćaju se obavezama u ABA2 ligi – tim Marka Sekulića večeras (20 sati) gostuje sarajevskoj Bosni, u trećem kolu grupe E Top8 faze drugog po snazi regionalnog košarkaškog takmičenja.

Pred ovaj duel, Podgorica ima dva poraza kod kuće od Heliosa i Zlatibora, dok Bosna, koja se u neđelju rastala od

crnogorskog trenera Zorana Kašćelana, ima polovičan skor sa istim rivalima, pobjedu nad Heliosom i poraz od Zlatibora. - Očekuje nas jako teško i zahtjevno gostovanje. Igramo protiv Bosne, ekipe koja je među glavnim kandidatima za osvajanje ABA2 lige, što dovoljno govori kakav nas zadatak čeka. Bosna će tražiti reakciju, nakon poraza u ABA2 ligi i domaćem šampionatu, a biće i pod vođstvom novog trenera. Sa druge strane, biće to

veliki izazov za našu mladu ekipu, ali sigurno i veliki motiv da protiv takvog rivala ostavimo što bolji utisak – kazao je

Armel Atingre i nova kapitenka ĐurđinaJauković

Podgorica Bemaks gostuje Bosni u 3. kolu grupe E Top8 faze ABA2 lige

do pobjede i

četvrtfinala

odlučivalo više mečeva, u sezoni 2021/22. je u Evrokupu vraćen samo jedan meč u eliminacionim rundama, koji se igrao na terenu bolje plasiranog tima u ligaškom dijelu sezone. Od prošle sezone se u polufinalu i finalu igra u dva dobijena meča. U protekle tri sezone, računajući i tekuću, odigrano je ukupno 39 pojedinačnih mečeva u nokaut fazi, a domaćini su slavili 26 (68,4 %), a gosti 13 puta…

imala po devet pobjeda i poraza, a u gostima su slavili u tri od devet utakmica.

- Znamo što treba da napravimo, na koga da obratimo najviše pažnje, kako da se pripremimo. Ali, ja mislim da tim pobjeđuje ovu utakmicu, a ne individualci. Probaćemo da pristupimo odbrambeno, a da u napadu igramo našu igru. Neke igrače poput Makundua znamo, bili su ovdje. Vrlo su dobri atletski, imaju dobar „sajz“, ali imaju i mane. Probaćemo to da iskoristimo, da ih iznenadimo – dodao je slovenački stručnjak na klupi podgoričkog tima.

za klupski sajt Marko Sekulić, trener Podgorice Bemaks. Meč u Sarajevu će biti prvi u gostima za Podgoričane u ovoj

I MAKUNDU PREPREKA

Krilo Entoni Braun je udarna igla Turk Telekoma. Igrač koji je kratko boravio u Partizanu, protiv Budućnosti je igrao i kao član Metropolitansa i Burse. Ima odličan šut, u Evrokupu prosječno bilježi 18,3 poena, 4,2 skoka i 2,9 asistencija, a šutira fenomenalnih 46,7 odsto za tri poena.

Brajan Angola je, poslije Brauna, najbolji poenter ekipe, ali prema posljednjim informacijama ne bi trebalo da nastupi jer se povrijedio. Ističu se i Oliver Hanlan (8,2 poena po meču) i Ke-

fazi takmičenja. - Definitivno nas očekuje fizički jako zahtjevna utakmica protiv ekipe Bosne, koja je sastavljena od iskusnih i kvalitetnih igrača. Na nama je da damo sve od sebe i da budemo maksimalno fokusirani. Sigurno da je Bosna favorit u ovoj utakmici, ali mi vjerujemo u naš plan utakmice i mislim da možemo da trijumfujemo u Sarajevu – kazao je Balša Živanović, plejmejker Podgorice. Aleksandar Damjanović, koji je naslijedio Kašćelana na klupi Bosne, ističe da je „Podgorica kvalitetan protivnik s talentovanim igračima“. - Ali, mi ulazimo u utakmicu s jasnim ciljem. Ključ će biti čvrsta odbrana i koncentracija tokom cijelog meča. Uz podršku naših navijača u „Skenderiji“, vjerujem da možemo do još jedne važne pobjede –rekao je Damjanović. S. J.

net „Spidi“ Smit (7,1), najbolji asistent turskog tima sa 4,4 uspješna dodavanja po meču, a u turskom timu igra i francuski krilni centar Joan Makundu (11 poena i pet skokova po meču), koji je prošle sezone nosio dres Budućnosti i bio ljubimac navijača, prije svega zbog svojih atraktivnih zakucavanja. - Makundu mi je kao brat, član porodice. Prošle godine sam upoznao njegovu majku i svu braću. Međutim, na utakmici nećemo biti porodica – poručio je Mekinli Rajt, plejmejker Budućnosti. Američki košarkaš ne krije

Prva liga za košarkašice

Novi

Bud. Bemaks 99

Primorje 57

PODGORICA – Dvorana: „Bemaks arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Bakrač, Vujović, Mugoša. Rezultat po četvrtinama: 28:7, 29:15, 22:10, 20:25.

BUDUĆNOST BEMAKS: Baošić 4, Radević 18, Dragišić 8, Ilić 25, Ma. Bigović 13, Beljkaš 3, Bulajić, Brigs 5, Mi. Bigović 4, Radonjić 5, Racković 3, Savković 11.

PRIMORJE: Tripović 5, Ilić 12, Radović 2, Brković 10, Mijajlović, Praščević 14, Adžić 7, Šćekić 4, Jevtović, Bajo 3. Košarkašice Budućnost Bemaksa u laganom ritmu odrađuju posao na domaćoj sceni

Rekordi Rajta, Omića i Ferela protiv Turaka

Mekinli Rajt, Alen Omić, Jogi Ferel su u prošlosti protiv Turk Telekoma imali rekordan učinak u nekim košarkaškim kategorijama.

U porazu Budućnosti od Turk Telekoma u Podgorici (96:73), Rajt je 13. decembra 2023. godine upisao rekordna 23 poena u Evrokupu, osam koševa za dva poena, te indeks korisnosti 26.

Igrajući za Cedevita Olimpiju, Omić je 19. aprila 2022. godine protiv turskog tima imao rekordnih osam ofanzivnih skokova. U dresu istog tima Jogi Ferel je tog dana upisao rekordnih šest skokova, sve u odbrani.

„Plavi“ bolje igrali u Ankari nego u Podgorici

Turk Telekom je slavio u sva četiri prethodna međusobna duela. Zanimljivo, ubjedljivije pobjeđivao je u Podgorici nego u Ankari.

U sezoni 2022/23. Turk Telekom je u „MTEL Dvorani Morača“ pobijedio sa 84:71, dok je u Ankari bilo 77:72 za domaćina. Prošle sezone je turski tim bio još ubjedljiviji u Podgorici, sa 96:73, dok je na svom terenu slavio na jednu loptu (79:77).

Meč se igra u „Ankara areni“, koja je izgrađena 2009. godine (koštala oko 20 miliona eura) za potrebe Mundobasketa u Turskoj i koja prima više od 10.000 gledalaca. Osim za košarku, koristi se i za koncerte – jedno od najpoznatijih imena koje je nastupilo u Ankari je Elton Džon, u sklopu svoje „Greatest Hits“ turneje

Osmine finala

SINOĆ

Vulvs – Kluž 99:100

DANAS

Turk Telekom – Budućnost Voli (17.30)

Cedevita Olimpija – Bešiktaš (19.30)

Gran Kanarija – Venecija (21.00)

svoje i ambicije tima.

- Moramo da pobijedimo, bez obzira na to što moramo da uradimo da do nje dođemo. Nije važno ko će da postiže poene, a ko da igra odbranu, skače ili asistira. Čeka nas velika utakmica – dodao je Rajt. Recept za uspjeh je jasan.

beka Budućnosti u prosjeku ove sezone imaju dvocifren poenterski učinak, Rašid Sulejmon (13,6), Jogi Ferel (12,4) i Flečer Megi (11,2)

- Treba da pokušamo da budemo bolji u tranziciji. Oni su tim koji je dobar u ofanzivnom skoku, pa nakon svakog njihovog šuta moramo da držimo njihove visoke igrače daleko od koša, i da odmah trčimo u kontru. Ovogodišnji rezultati u velikoj mjeri su rezultat odlič-

79,7

poena je prosječno postizala Budućnost u gostima u Evrokupu, dok je Turk Telekom kod kuće u prosjeku postizao 84.3 poena

nih partija Rajt, koji je u ovom trenutku i u ponajboljoj formi u ekipi „plavih“.

- Osjećam se dobro, sa puno samopouzdanja, koje mi daju moji saigrači i stručni štab da nastavim tako. Sve zasluge za moju igru idu na njihov račun – zaključio je Meklinli Rajt. S. JONČIĆ

– nakon rutinske pobjede nad ekipom Novi, stigao je i ubjedljiv trijumf protiv Primorja. Od starta je bilo jasno da će se gledati meč u jednom smjeru, jer je razlika u kvalitetu evidentna, bez obzira na činjenicu da su i „plave“ igrale sa podmlađenim timom. „Vučice“ su od kraja druge dionice do 25. minuta napravile seriju 19:0, stigle do prednosti 74:22, čime je jasno bilo da će se „plave“ prošetati do novog trijumfa. Istina, Novljanke su u posljednjoj dionici nastojale da koliko-toliko smanje razliku i ublaže poraz. Šampionke očekuje još meč sa Podgoricom, a onda slijedi gostovanje ekipi Beroe u posljednjem ligaškom kolu WABA lige uoči fajnal-fora. R. P.

Mekinli Rajt na prošlosezonskom duelu sa Turk Telekomom u Podgorici

Detalj sa utakmice

Budućnost Bemaks – Primorje ŽKK

NESUGLASICE RIJEŠENE ILI IH NIJE NI BILO: Štoper Novog

Pazara na raspolaganju Robertu Prosinečkom

Rubežić ponovo u reprezentaciji

PODGORICA - Slobodan Rubežić propustio je dvije posljednje utakmice fudbalske reprezentacije Crne Gore, uz obrazloženje selektora Roberta Prosinečkog koje je navodilo na sumnju da između njih dvojice postoje nesuglasice. Očigledno ih nije bilo ili – ako jeste – u međuvremenu su riješene, jer se 24-godišnji štoper našao na spisku za martovske mečeve sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima u kvalifikacijama za Mundijal, objavio je nje-

gov klub Novi Pazar. Rubežić se 10. novembra nije pojavio na okupljanju ,,sokola“ pred duele s Islandom i Turskom, iako je dan ranije odigrao 90 minuta za Aberdin. - Rubežić ima neke bolove, jeste juče odigrao utakmicu, ali ide na neku injekciju nakon koje petnaest dana ne smije da igra. Što se tog dijela tiče treba njega pitati, jednostavno otkazao je i neće biti tu – rekao je tada Prosinečki. Rubežić je u međuvremenu promijenio klub – iznenadio

odaje počast legendi

PODGORICA - Bajern iz Minhena saopštio je da će dres legendarnog fudbalera tog kluba Franca Bekenbauera ubuduće visiti ispod krova stadiona ,,Alijanc arene“. Dres sa brojem pet će biti pri-

kazan u ogromnoj veličini, kako bi mogao da bude viđen od strane svih prisutnih na stadionu, i premijerno će biti predstavljen večeras, na utakmici osmine finala Lige šampiona s Bajerom iz Leverkuzena. Bajern je dodao da na ovaj na-

OSMINA FINALA LŠ: Bajern čeka Bajer, Inter u Roterdamu,

Slotova mašina svjetlima Pariza

PODGORICA - Pari Sen Žermenu je do posljednja dva kola ,,visio“ plasman u nokaut rundu Lige šampiona, a potom je pokazao da je mnogo iznad gole borbe za ulazak u plej-of – trijumfima nad Mančester sitijem i Štutgartom prošao je preliminarnu fazu, da bi pobjedama od 3:0 i 7:0 nad Brestom stigao do osmine finala.

Žrijeb ga više nije milovao –,,sveci“ su za rivala u borbi za četvrtfinale dobili Liverpul, 99 odsto budućeg šampiona Engleske, tim koji je u osam mečeva LŠ osvojio 21 od moguća 24 boda.

je sve povratkom iz Aberdina u Novi Pazar, koji ga je pozajmio do kraja sezone, s pravom otkupa ugovora.

Ove godine odigrao je četiri meča u dresu srpskog superligaša, a uskoro će biti u prilici da upiše osmi nastup za ,,A“ selekciju Crne Gore.

Debitovao je protiv Libana u prijateljskom meču 12. oktobra 2023. i do sada postigao jedan pogodak – na gostovanju Mađarskoj mjesec kasnije u kvalifikacijama za Euro 2024 Ne. K.

čin odaje počast Bekenbaueru povodom 125. godišnjice kluba. - Prezadovoljni smo što klub odaje počast Francu Bekenbaueru na ovaj izvanredan način na ,,Alijanc areni“ nakon što su naši članovi na generalnom sastanku odlučili da njegov dres sa brojem pet bude povučen iz upotrebe. Sportsko srce Bajerna kuca na ovom stadionu i klubova duboka konekcija sa našim Kajzerom treba uvijek da bude prikazana na utakmicama – naveo je predsjednik Bajern Minhena Herbert Hajner

Bekenbauer je za Bajern Minhen, za koji je nastupao od 1964. do 1977. godine, odigrao 584 utakmice i postigao 75 pogodaka, a nakon završetka igračke karijere bio je trener i predsjednik tog njemačkog kluba.

Sa Bajernom je kao igrač, između ostalog, osvojio tri titule Kupa šampiona i četiri puta bio prvak Bundeslige, dok je kao trener osvojio i Kup Uefa 1996. godine.

Bekenbauer je preminuo 7. januara prošle godine u 79. godini, a komemoracija je održana na ,,Alijanc areni“ 19. januara. R. A.

- Liverpul je posljednjih godina jedan od boljih timova u Evropi. I ne samo zbog Mohameda Salaha, ima mnogo igrača na visokom nivou. Ekipa su sa mnogo kvaliteta na svim pozicijama i ovo nam je šansa da pokažemo da možemo da budemo u istom rangu s njima – rekao je Luis Enrike, trener PSŽ-a.

- Moramo da igramo na isti način kao cijele sezone. Pokušaćemo da lopta više bude kod nas, da stvorimo više šansi, kao i da se dobro branimo. Znamo da igramo protiv najkonstantnijeg tima ove sezone, ali naš plan igre se ne mijenja – istakao je Enrike. Liverpul nema konkurenciju u Premijer ligi, gdje je uz meč više 13 bodova ispred drugoplasiranog Arsenala. Liga šampiona je drugačije takmičenje, favoriti često ,,stradaju“, a ,,redsima“ se daju veće šanse za prolaz nego Parižanima.

- PSŽ je jedan od najboljih timova u Evropi, to je mogao

da zaključi svako ko ih je gledao posljednjih mjeseci. Našim mečevima raduje se svako ko voli fudbal. I oni i mi postižemo mnogo golova ove sezone i igramo slično. Biće zanimljivo – poručio je Arne Slot, trener Liverpula.

- Luis Enrike je napravio mnogo sjajnih stvari u Parizu, jedna od tih je individualni napredak kod igrača. Oba tima imaju napadače u sjajnoj formi, a mislim da je ovaj tim PSŽ-a čak i bolji od onog koji je prošle sezone stigao do polufinala – naveo je Slot.

PSŽ je dominantan u Ligi 1, igra dobro i atraktivno sa En-

Crnogorski tim arbitara na meču Lige konferencija

rikeom na klupi, ali je protiv favorita pokazivao da će mladoj ekipi trebati vremena da bude na ,,top“ nivou – francuski velikan gubio je od Bajerna, Atletika i Arsenala.

- Ne mislim da će prvi meč odrediti ko će proći, ali istina je da je ovo veoma važna utakmica za nas. Svim našim rivalima je teško da igraju na ,,Parku prinčeva“, pod pritiskom i u takvoj atmosferi. Nadam se da ćemo iz toga izvući nešto pozitivno. Suočiće se timovi s mnogo kvaliteta i na papiru ovo je jedan od boljih mečeva koji možete gledati – istakao je Luis Enrike.

Dobre vijesti iz Rima

PODGORICA - Sudijski komitet Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) delegirao je sudijski tim iz Crne Gore, na čelu sa Nikolom Dabanovićem, za dijeljenje pravde na prvom meču osmine finala Lige konferencije.

Dabanoviću je povjeren duel Betisa i Vitorije Gimaraeš, koji će se igrati na stadionu ,,Benito Viljamarin“ u Sevilji. Dabanoviću će asistirati Vladan Todorović i Srđan Jovanović, dok će ulogu četvrtog sudije obav-

ljati Miloš Bošković. U VAR sobi će biti sudije iz Holandije Klaj Ruperti i Ervin Blank Utakmica između Betisa i Vitorije igra se sjutra u 18.45 sati. R. A.

PODGORICA - Selektor Crne Gore Robert Prosinečki može da odahne – povreda Adama Marušića nije teže prirode i biće na raspolaganju za duele sa Gibraltarom i Farskim Ostrvima na početku kvalifikacija za Mundijal.

Fudbaler Lacija odmaraće četiri do pet dana, što je sjajna vijest u odnosu na ono što se slutilo poslije neopreznog starta beka Milana Tea Ernandesa, koji je udario u koljeno našeg

Rubežić je prvi gol za ,,sokole“ dao u Budimpešti, u novembru

Bajern

Roterdamu, Barsa u Lisabonu, derbi igraju PSŽ i Liverpul

mašina pod Pariza

NJEMAČKI OKRŠAJ

Bajern je na dobrom putu da nakon savršene prošle sezone Bajera vrati titulu Njemačkoj, a osim bundesligaških mogao bi da ugasi i evropske snove ,,farmaceutima“ jer ih je spojio žrijeb osmine finala. Bavarci, ipak, moraju da budu zabrinuti – nijesu pobijedili tim Ćabija Alonsa u minulih šest mečeva, a u posljednjem, 15. februara, nijesu imali nijedan šut u okvir gola. - Nemamo problem da se branimo duboko ako druga ekipa to zaslužuje. To se desilo u prošloj utakmici. Ali sve je do trenutka. Igramo kod kuće, to

ipak nešto znači. Naravno, ne idemo na sve ili ništa, ne smijemo izgubiti iz vida da se igraju dvije utakmice – izjavio je trener Bajerna Vensan Kompani - Znamo se vrlo dobro, igrali smo nedavno. Moramo pokušati da se izborimo sa lošim trenucima koji bi mogli da nam se dogode. To je Bajern, najbolji tim u Njemačkoj, ali najbolji tim ne pobjeđuje uvijek. U dobroj smo formi i želimo ponovo da pokažemo da možemo da se borimo s Bajernom. Ali takođe znamo da su Liga šampiona i Bundesliga potpuno različite. Kontrola emocija je najvažnija, dogodi vam se pet loših mi-

nuta i možete biti eliminisani – naglasio je Ćabi Alonso, trener Bajera.

INTER ,,SVETI“ MILAN

Fajenord je u plej-ofu eliminisao Milan, koji bi mogao da ,,osveti“ gradski rival – Inter. ,,Nerazuri“ u prvom meču gostuju u Roterdamu od 18.45 sati.

- Igramo s timom izuzetnih fizičkih karakteristika i velikog kvaliteta. Znamo da nije lako igrati u Roterdamu. Gostovao sam ovdje kao igrač Lacija 2000. i sjećam se sjajne atmosfere. Imaćemo revanš kod kuće, ali svi znamo koliko ovaj meč može da nam donese – kazao je trener Intera Simone Inzagi

- Mislim da će lopta malo više biti kod nas, ali to ne mora da znači da ćemo imati više šansi. Inter je veliki izazov za nas. Njihova snaga leži u tranziciji – naveo je Robin van Persi, trener Fajenorda.

REPRIZA U LISABONU

Benfika i Barselona odigrali su spektakularan meč u preliminarnoj rundi – 21. januara bilo je 5:4 za Katalonce u Lisabonu. Vrijeme je za novi susret istih rivala, na istom mjestu.

- Ne zanima nas da li je Barselona favorit ili ne. Zanima me samo ono što možemo da dostignemo – živi smo u Ligi šampiona, u polufinalu smo portugalskog Kupa, Primeira je i dalje u našim rukama, a već smo osvojili jedan trofej (Superkup Portugala). Naš cilj je da uzmemo još pehara ove sezone – naglasio je Bruno Laž, trener Benfike.

- Igramo s jednom od boljih ekipa dosadašnjeg toka Lige šampiona. Moraćemo da budemo mnogo bolji od njih da bismo prošli. Osjećamo da smo spremniji nego za prvi meč s njima ove sezone i da igramo s više dinamike – rekao je Barsin šef struke Hansi Flik N. KOSTIĆ

Majstorije na ,,Bernabeuu“, pucali topovi u Ajndhovenu

internacionalca tokom prvog poluvremena meča Serije A. Marušić je u nedjelju u suzama napustio teren, na poluvremenu je ostao u svlačionici, a prije dva dana odradio pregled magnetnom rezonancom. Prema pisanju lista Korijere delo sport, univerzalac Lacija dobio je jak udarac, ali nije u pitanju teška povreda. Marušić će propustiti meč Lige Evrope sjutra s Viktorijom u Plzenju, ali bi mogao da bude spreman već za duel s Udine-

zeom u ponedjeljak. Crna Gora će kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo početi utakmicama sa Gibraltarom 22.

marta i Farskim Ostrvima tri dana kasnije. Oba duela igraće se u Nikšiću. Ne. K.

PODGORICA - Prva epizoda evropske verzije ,,Madrilenja“ pripala je aktuelnom prvaku Starog kontinenta – Real je protiv Atletika slavio 2:1 i bliži je četvrtfinalu od ,,kolćonerosa“ pred revanš 12. marta na ,,Vanda Metropolitanu“. Atletiko ne zna za trijumf na stadionu ,,Santjago Bernabeu“ od 27. februara 2016. godine, a uz to je redovni gubitnik u evropskim dvobojima s najvećim rivalom. ,,Kraljevski klub“ će imati psihološku prednost pred uzvratni meč u komšiluku, kao što ju je stekao odmah na startu sinoćnjeg meča. Na fantastičan pas Federika Valverdea mrežu gostiju je već u četvrtom minutu efektno zatresao Rodrigo nakon što je prošao dvojicu igrača. Atletiko je uzvratio u 32, takođe na spektakularan način – evrogol je postigao Hulijan Alvares. Real je do pobjede stigao u 55, kada je sjajnu akciju krunisao Braim Dijas Već je jasno s kim će se sastati pobjednik ovog dvomeča jer je Arsenal u gostima deklasirao PSV čak 7:1. Žurijen Timber je načeo domaćina u 18, potom je holandski tim zatresao prečku i nije ni slutio da ga čeka epski debakl.

Rezultati

Etan Nvaneri i Mikel Merino pogađali su do kraja poluvremena, a u nastavku Martin Edegor dva puta, Leandro Trosar i Rikardo Kalafiori Za domaće se u strijelce upisao Lang iz jedanaesterca u 43. ,,Tobdžije“ su prvi tim u istoriji Lige šampiona koji je postigao najmanje sedam golova na gostovanju u nokaut rundi. - Igrali smo tečno, pokazali veliki entuzijazam i glad da prođemo u četvrtfinale. Ali igramo ovako cijele sezone, nije ovo ništa novo. Djelujemo dobro kao tim – ponekad postignemo pet, ponekad dva, desi se i da ne damo nijedan gol, ali sada je sve bilo baš dobro. Imali smo priliku da postignemo još golova, posebno u drugom poluvremenu – izjavio je vezista Arsenala Deklan Rajs Neizvjesno je pred revanš Borusije i Lila nakon što je u Dortmundu bilo 1:1. Karim Adejemi je majstorskim golom doveo ,,milionere“ u vođstvo u 22. minutu, izjednačio je Hakon Arnar Haraldson u 68. Osim Arsenala, izvjestan je

Real Madrid je pobijedio u posljednjih šest utakmica u Ligi šampiona. Njegov prethodni najduži niz trijumfa dogodio se od 20. septembra 2023. do 13. februara 2024, kada je nanizao sedam pobjeda Arsenal je prvi put postigao šest golova na evropskom gostovanju od novembra 1993, kada je u Kupu pobjednika kupova savladao Standard Lijež sa 7:0

još jedan učesnik četvrtfinala - Aston Vila je kao gost savladala Klub Briž sa 3:1. Šampion Evrope iz 1982. poveo je rano pogotkom Leona Bejlija u trećem minutu, a domaćin je izjednačio u 12. preko Maksima de Kujpera

Do posljednjih 10 minuta oba tima su imala šanse, naročito Briž, ali je belgijski tim potonuo – Brendon Mehel je u 82. zatresao sopstvenu mrežu, a konačnih 1:3 postavio je Marko Asensio iz jedanaesterca u 88. Ne. K.

Arne Slot, trener Liverpula

OSMINA FINALA LŠ: Debakl PSV-a protiv Arsenala, Real bolji od Atletika

Braim Dijas donio pobjedu

Ministarstvo sporta i mladih donijelo odluku o raspodjeli sredstava za 2025. godinu

COK-u najviše novca, KSCG dobio 760.000, Rukometni 10.000 manje

PODGORICA - Ministarstvo sporta i mladih donijelo je odluku o dodjeli sredstava sportskim organizacijama za sprovođenje programa u 2025. godini. Objavljeno je da je po predmetnom javnom konkursu pristiglo 45 prijava, a 43 su bile potpune i one će dobiti sredstva iz budžeta.

Najviše novca biće uplaćeno Crnogorskom olimpijskom komitetu - 780.000 eura, 20.000 više nego 2024.

Slijede Košarkaški savez sa 760.000 (prošle godine 740.000), Rukometni sa 750.000 (deset hiljada više nego 2024), Vaterpolo i plivački sa 660.000 (prošle godine 600.000), Odbojkaški sa 480.000 (20.000 više nego 2024), Paraolimpijski komitet 320.000 eura (300.000 2024). Među sportskim organizacijama koje će iz državnog budžeta ove godine dobiti više od 100.000 nalaze se i Atletski savez (295.000), Bokserski savez (220.000), Jedriličarski savez (168.000), Crnogorski savez specijalna olimpijada (115.000), Skijaški savez (135.000), Crnogorski školski

sportski savez (110.000), Džudo savez (195.000), Džiu-džicu savez (100.000), Karate savez (160.000), Kik-boks savez (105.000), Šahovski savez (170.000), Studenstki sportski savez (110.000), Tekvondo savez (120.000), Teniski savez (145.000). Ukupno je podijeljeno 6.655.000 eura, oko sto hiljada više nego prošle godine.

Iz Ministarstva sporta i mladih saopšteno je i da je Članom 9 Pravilnika o uslovima, načinu, postupku i kriterijumima za dodjelu sredstava i kontrolu nad realizacijom programa sportskih organizacija propisano da se procjena programa i utvrđivanje visine sredstava koja se dodjeljuju sportskoj organizaciji vrši na osnovu sljedećih kriterijuma: - da pro -

Danas i sjutra revanš mečevi plej-ina EPCG Superlige za odbojkaše

će u polufinalu plej-ofa da igra protiv Budućnost voleja. Nakon pobjede u Nikšiću sa 3:0, Mornar sjutra veče od 20 sati dočekuje Sutjesku i želi, takođe, da potvrdi mjesto u plejofu i mečeve protiv šampiona Budve.

gram doprinosi ostvarivanju javnog interesa u određenoj vrsti sporta - do pet bodova; - da su sportovi na programu Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara - do deset bodova; - da su sportovi koji nijesu na programu Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara priznati od strane MOK-a - do pet bodova; - kategorija sporta, u skladu sa aktom COK-a o kategorizaciji

sportova - do 20 bodova; - učešće i ostvareni rezultati pojedinaca i timova na Olimpijskim ili Paraolimpijskim igrama, svjetskom i evropskom prvenstvu u sportu koji je na programu Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara, u prethodne četiri godine - do 20 bodova; - učešće i ostvareni rezultati pojedinaca i timova u sportu koji nije na programu Olimpij-

EPCG Superliga za odbojkašice (15. kolo)

skih igara, a priznat je od strane MOK-a, u prethodne četiri godine - do deset bodova; - planirano učešće pojedinaca i timova na evropskim i svjetskim takmičenjima u sportovima koji su na programu Olimpijskih ili Paraolimpijskih igara u godini za koju se predlaže program - do deset bodova; - planirano učešće pojedinaca i timova na evropskim i svjetskim takmičenjima u sportovima koji nijesu na programu Olimpijskih igara, a priznati su od strane MOK-a, u godini za koju se predlaže program - do pet bodova; - da program doprinosi zastupljenosti djece u muškoj i ženskoj konkurenciji u toj vrsti sporta - do deset bodova; - da program doprinosi zastupljenosti žena u toj vrsti sporta - do deset bodova; - da program doprinosi edukaciji lica koja obavljaju stručne poslove u sportu - do pet bodova; - jasan i detaljan prikaz sredstava obezbijeđenih iz drugih izvora za realizaciju programa (sopstvena sredstva, sponzori, donatori, poslovni partneri i dr.) - do pet bodova. R. A.

PODGORICA – Danas i sjutra biće poznata preostala dva učesnika plej-ofa EPCG Superlige za odbojkaše, u kojem su već Budva i Budućnost volej.

Ako ne bude neočekivanih obrta, u doigravanju za titulu će nastupiti Jedinstvo i Mornar, ko-

ji su u prvim mečevima plej-in potvrdili pozicije na tabeli na kraju ligaškog dijela, ali i veći kvalitet.

Jedinstvo će danas u Sportskom centru „Nikoljac“, od 17 sati, da ugosti ekipu Galeba, koju su Bjeljopoljci savladali u Baru sa 3:0. Bolji iz ovog dvomeča

Domaćinima su za plasman u polufinale dovoljna samo dva seta. S druge strane, gosti moraju slaviti 3:0 ili 3:1 kako bi izborili „zlatni set“ i u njemu tražili prolaz u polufinalu plej-ofa. Polufinalni mečevi plej-ofa planirani su za 12. mart i igraće se na dvije dobijene utakmice. S. J.

PODGORICA - EPCG Superliga odbojkašica igra se ubrzanim tempom, danas i sjutra su na programu mečevi 15. kola, koje će se igrati na Primorju i u Bijelom Polju.

Rundu će otvoriti duel između Luke Bar i Gimnazijalca. Drugoplasirane Baranke (imaju isti skor kao Herceg Novi, uz bod manje) su u sjajnoj formi, pa će pred domaćom publikom pokušati da ostvare šestu uzastopnu pobjedu, a jedini poraz su do sada pretrpjele od Herceg Novog (1:3). Kotorski sastav, s druge strane, nakon lošeg starta u 2025. godini, u prethodnom kolu je ostvario pobjedu u Bijelom Polju, prvu u drugom dijelu takmičenja.

Danas će na teren i trećeplasirana Budućnost volej, koja gostuje Jedinstvu iz Bijelog Polja. Budućnost je favorit u ovom duelu, s obzirom na to da u drugom dijelu sezone ne zna za poraz, a i prva je ekipa koja je uspjela da savlada aktu-

elnog šampiona – Herceg Novi. Jedinstvo se nalazi pri dnu tabele sa četiri pobjede i 10 poraza, koliko imaju i Akademija i Morača. Herceg Novi u četvrtak dočekuje Akademiju i želi pobjedu uz sva tri boda kako bi zadržao prvo mjesto. Šampion je slavio u prvom meču u Kotoru sa 3:0 i sve mimo sličnog rezultata bi bilo veliko iznenađenje. Parovi 15. kola – danas: Luka Bar – Gimnazijalac (16), Budva – Galeb (18), Jedinstvo – Budućnost volej (19). Sjutra: Albatros – Morača (18), Herceg Novi – Akademija (20). S. J.

Sa proglašenja najboljih u 2024. godini

D. MIJATOVIĆ

CRNOGORSKI DUHOVNI I KULTURNOISTORIJSKI IDENTITET - OD TRADICIJE DO SAVREMENOSTI

Obavještavam vas da više nijeste vladika na Cetinju

Samo nekoliko mjeseci nakon rusko-turskog Sanstefanskog dogovora, snažni međunarodni pritisak inicirao je potpisivanje novog mirovnog ugovora pregovaranog na Berlinskom kongresu – koji je održan između 13. juna i 13. jula 1878. godine. Novi mirovni kongres organizovala je Njemačka, a njime je predśedavao Oto fon Bizmark (Otto Eduard Leopold von BismarckSchönhausen) – najzaslužnija politička ličnost za ujedinjenje manjih njemačkih država pod vođstvom Prusije. Potrebno je napomenuti da su odluke donešene na Berlinskom kongresu najavile istorijski pad viševjekovnog Turskoosmanlijskog Carstva, a njima je potvrđena nezavisnost države Crne Gore i priznate su kao nezavisne države Srbija i Rumunija. U odnosu na Crnu Goru značajno je istaći da je njeno sanstefansko teritorijalno proširenje bilo u značajnoj mjeri korigovano, pri čemu su crnogorske državne granice bile svedene sa 15335 na 9665 km2. No, važnije od toga bilo je što Knjaževina Crna Gora nije pretrpjela i političke sankcije u odnosu na potvrđivanje svog posebnog državotvornog statusa.

Još na početku vladavine knjaza Nikole Petrovića napredovanje Crnogorske pravoslavne crkve na kanonskom, personalnom i na organizacionom planu značajno je stagniralo zbog njenog detronizovanog poglavarskog položaja i nedovršenog jurisdikcijskog uređenja za vrijeme prethodnog vladara, knjaza Danila II Petrovića. Odmah poslije smrti knjaza Danila 1860. godine aktuelni crnogorski poglavar – mitropolit Nikanor skinut je s cetinjskog arhijerejskog trona. Ovakvu odluku Crnogorskog senata potvrdio je i tek izabrani crnogorski knjaz Nikola Petrović, koji je u pisanoj formi izvijestio dotadašnjeg poglavara o njegovom oficijelnom razrješenju s mitropolitske dužnosti. Sadržina knjaževog pisma u prijevodu s francuskog jezika glasi: „Čast mi je, Monsinjoru, da Vas izvjestim da niste više vladika na Cetinju. Vaše otsustvo na pogrebu pokojnog knjaza, Vašeg dobrotvora, uzrok je Vašeg otpuštanja. Zabranjuje Vam se da ponesete sobom ma kakav predmet koji je svojina Cetinjske crkve“. Nekoliko dana po prijemu otpusnog pisma, Nikanor (Ni-

kola) Ivanović emigrirao je u Rusiju, đe je živio na Krimu od ruske pomoći. Kasnije se vratio u Austriju, a umro je 1894. godine u Gorici i bio sahranjen u Trstu – kod crkve posvećene Sv. Spiridonu. Nakon proćerivanja mitropolita Nikanora knjaz Nikola nije dozvolio da Crnogorska pravoslavna crkva ponovo ostane detronizovana. Zato je odmah pristupio postavljanju ostroškog arhimandrita Ilariona Roganovića za novog cetinjskog mitropolita, koji je u naredne tri godine bez oficijelne hirotonije nastavio upravljati Crnogorskom pravoslavnom crkvom kao formalni arhipastir. Njegova oficijelna hirotonija za mitropolita crnogorskog i brdskog dogodila se 23. maja 1863. godine u Petrogradu, a rukopoložio ga je mitropolit petrogradski Isidor. Dužnost crnogorskog i brdskog poglavara vršio je sve do 1882. godine. Knjaz Nikola i mitropolit Ilarion II uspostavili su međusobno povjerljiv odnos, posvećujući zavidan politički i crkveni angažman jačanju Knjaževine Crne Gore kao države, a i kanonskom doustrojavanju Crnogorske pravoslavne crkve. Međutim, treba naglasiti da je cetinjski mitropolit kao crnogorski poglavar imao ograničene nadležnosti i ingerencije, jer je sve važne odluke morao donositi uz prethodnu saglasnost viših državnih vlasti – a

Nakon proćerivanja mitropolita

Nikanora knjaz Nikola nije dozvolio da Crnogorska pravoslavna crkva ponovo ostane detronizovana. Zato je odmah pristupio postavljanju ostroškog arhimandrita Ilariona Roganovića za novog cetinjskog mitropolita

ponekad se čak trebao obratiti za odobrenje i knjazu Nikoli. Saglasno vaseljenskom kanonskom pravilu i jurisdikcija Crnogorske pravoslavne crkve podudarala se s granicama Knjaževine Crne Gore, a u slučajevima kada su državne granice teritorijalno proširivane – tada su i eparhije novopripojenih oblasti postajale dio dijaceze Cetinjske mitropolije. U tom periodu stvoreni su politički i crkveni uslovi da se nastavi s učvršćivanjem autokefalnog statusa Pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Naime, njena se dijaceza reformisala u pet protoprezviterstava: najprije su 1864. godine konstituisana tri protoprezviterstva – Njeguško, Bjelopavlićko i Vasojevićko; godine 1867. formirano je četvrto – Cetinjsko; a 1868. godine ozvaničeno je i peto – Crmničko protoprezviterstvo. Mitropolit Ilarion II je istovremeno počeo i da preciznije usaglašava crkveno-kanonska, liturgijska, bogoslovsko-patristička i paterična (monaška) pravila u crnogorskom pra-

Donosimo dio iz kapitalne studije prof. dr Ilije Veleva „Hrišćanstvo u crnogorskom duhovnom i kulturnoistorijskom identitetu“, koju je prošle godine objavila Matica crnogorska

voslavnom duhovnom životu. Pritom je u crnogorskoj dijacezi formiran Duhovni sud – u svojstvu Sabora episkopa (protopopova), kojim je rukovodio vladika Ilarion. Svakako da se pristupilo i donošenju onih kanonskih uredbi, koje su nedostajale u institucionalnom ustrojstvu Pravoslavne crkve u Crnoj Gori: obavezujuće nošenje brade za sveštenstvo; vođenje parohijskih knjiga s registrom rođenih, krštenih, vjenčanih i umrlih vjernika; popisivanje crkvene pokretne i nepokretne imovine; obezbjeđivanje knjiga za pažljivo vođenje crkvenih prihoda i rashoda i sl. Ozbiljan pristup crkvenoj organizaciji u Crnoj Gori podstakao je početak masovnije obnove starih, kao i izgradnje novih crkava i manastira. Učvršćivanje državno-političkog integriteta crnogorskoj je crkvi dodijelilo i ulogu jačanja prosvjetno-preporodnog pokreta u zemlji. Crnogorsko društvo počelo se prilagođavati razvojnim inicijativama, usljed kojih su crkva, obrazovanje i kultura imali jednaki uticaj u diferencijaciji posebnog crnogorskog duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta da bi bio otporan na uticaje tuđih asimilatorskih propagandi.

Konkretan primjer za ovakvu konstataciju predstavljaju povremeni pokušaji da se probije uticaj srpske hegemonističke ideje u crnogorsku crkvu i školstvo. Za to se pojavila prigodna prilika kada je uz materijalnu pomoć ruske crkve 1869. godine otvorena Cetinjska bogoslovija, u kojoj su pored sveštenika školovani i učiteljski i administrativni kadrovi. Naime, na poziv knjaza Nikole u Cetinjsku bogosloviju došao je Milan Kostić iz Bečeja (Vojvodina), koji je istovremeno postao profesor i rektor. U tom je svojstvu učestvovao u sastavljanju Ustava Cetinj-

Razlog odlaska Milana Kostića treba povezivati upravo s njegovom prenaglašenom prosrpskom aktivnošću na Cetinju. Jednostavno, on je bio samo jedan među više izvanjaca (pridošlica) iz Srbije, koji su s pozicija velikodržavne srpske ideologije boravili i radili u Crnoj Gori

ske bogoslovije, uključio se u pripremanje nastavnih planova i programa, kao i u pisanje udžbenika i priručnika. Tamo je Kostić osnovao i književno društvo „Crnogorski borac“, koje je trebalo da afirmiše prosrpske integralističke ideje iz slične organizacije „Ujedinjena omladina srpska“. Crnogorski ga je knjaz čak postavio i za nadzornika crnogorskih osnovnih škola. Kontroverzni Milan Kostić nije se duže zadržao na Cetinju, već se vratio u Vojvodinu po završetku školske 1871/1872. godine. U dosadašnjim nedovoljnim istraživanjima nijesu precizirani razlozi njegovog odlaska s Cetinja. Obično se srijeću improvizovane tvrdnje da je morao napuštiti Crnu Goru zbog izvjesnih materijalnih i zdravstvenih problema. Ipak, u izvorima se indirektno kao razlog navode i intrige na cnogorskom dvoru. Sljedstveno i razlog odlaska Milana Kostića treba povezivati upravo s njegovom prenaglašenom prosrpskom aktivnošću u tadašnjoj političkoj, duhovnoj i kulturnoj kolijevci crnogorstva – Cetinju. Jednostavno, on je bio samo jedan među više izvanjaca (pridošlica) iz Srbije, koji su s pozicija velikodržavne srpske ideologije boravili i radili u Crnoj Gori. (Nastavlja se)

Autor: Prof. dr Ilija VELEV

Teodor Valerio - Crnogorski pop, 1876. godina

Knjaz Nikola Petrović Njegoš

Crnogorski mItropolit Ilarion Roganović

Frizeri prestižnog podgoričkog salona uspješno odgovorili zadatku, pokazali da imamo vrhunske stručnjake iz ove oblasti koji postaju prepoznatljivi širom svijeta

Tim frizera ,,Sophie’s Beauty Line“ prvi iz Crne Gore na Milanskoj nedjelji mode

PODGORICA – Vrhun-

ski tim stručnjaka iz luksuznog salona ,,Sophie’s Beauty Line“ iz Podgorice pokazao je izuzetno umijeće u pravljenju kreativnih frizura i to za šest renomiranih dizajnera na jednom od najprestižnijih modnih događaja na svijetu - Milanskoj nedjelji mode.

Bila nam je izuzetna čast što smo kroz naša kreativna rješenja, kada je stilizovanje kose u pitanju, zajedno doprinijeli vrhunskom spoju mode i ljepote u okviru najprestižnije modne manifestacije na svijetu - kazala je vlasnica salona i zaštitno lice Sophie’s Beauty Line Sofija Vučetić

Kao ekskluzivni partneri B20 Events-a, na Milanskoj nedjelji mode, frizerski masteri iz podgoričkog luksuznog salona uspješno su odgovorili zadatku i pokazali da Crna Gora ima vrhunske stručnjake iz ove oblasti koji postaju prepoznatljivi širom svijeta.

- Bila nam je izuzetna čast što smo kroz naša kreativna rješenja, kada je stilizovanje kose u pitanju, zajedno doprinijeli vrhunskom spoju mode i ljepote u okviru najprestižni-

je modne manifestacije na svijetu - kazala je vlasnica salona i zaštitno lice Sophie s Beauty line Sofija Vučetić.

- Biti prepoznat po kvalitetu van granica svoje zemlje je velika stvar i nadamo se da ćemo u narednom periodu nastaviti i dalje da nižemo uspjehe - kazala je Pobjedi Vučetić. Podsjećamo, Sofija Vučetić je dobitnica prestižne nagrade ,,Business Elite Awards 40 under 40“, koja se dodjeljuje uspješnima širom svijeta.

Sofija nosila kreaciju Nataše Pejović

Za posebnu priliku, tokom predstavljanja na Milanskoj nedjelji mode Sofija Vučetić nosila je komplet sa potpisom jedne od najprepoznatljivijih crnogorskih modnih kreatorki Nataše Pejović.

- Odjevnu kombinaciju za ovu priliku birala sam sa posebnom pažnjom. Kreacija Nataše Pejović oduševila je mene i ljubitelje modnih trendova na Nedjelji moderekla je Vučetić.

Pored poslovnih uspjeha, Sofija je poznata po posvećenosti inovacijama i unapređenju

usluga u svojim salonima, što je čini liderkom u industriji ljepote u Crnoj Gori. Firma

Crnogorska preduzetnica i vlasnica salona ,,Sophie’s Beauty Line“ uvažena je od strane organizatora Milanske nedjelje mode,

te je njen rad i doprinos u svijetu ljepote i inovativnosti spomenut tokom trajanja revija u prijestonici italijanske mode.

Vlasnica prestižnog salona dala je brojne intervjue za italijanske medije, pričala je o uspjehu koji je za kratko vrijeme postigla

u svijetu biznisa i preduzetništva.

- Velika je čast za mene koja dolazim iz Crne Gore da se uspjeh moje firme

Najljepše kreacije sa crvenog tepiha 97. dodjele Oskara u Los Anđelesu

i lični javno spominju na jednom od najznačajnih događaja na svijetu. Ponosna sam i na moj tim, koji je vrhunski odradio svoj dio posla. Nadam se da će ovo biti

samo početak uspješnog internacionalog puta gdje ćemo nastaviti da nižemo uspjehe i u najboljem svjetlu predstavljamo nas i Crnu Goru -rekla je Vučetić

LOS ANĐELES - Za ljubitelje mode, dodjela Oskara predstavlja mnogo više od samog priznanja filmskim ostvarenjima – ona je modni spektakl koji svake godine pruža priliku da svjedočimo najspektakularnijim kreacijama visoke mode. Crveni tepih 97. dodjele Oskara nije bio izuzetak, sa zvijezdama koje su pokazale istinski modni virtuozitet, birajući kreacije sa potpisom najprestižnijih modnih kuća današnjice.

Glumica Zoe Saldaña nosila je Iv Sen Loren – modnu kuću koja je poznata po svom urba-

nom šiku i eleganciji. Ova kreacija istakla je njen prefinjeni stil i dozu boemskog šarma, ali u

isto vrijeme nosila je dozu dramatičnosti koja je bila prikladna za tako prestižnu priliku.

Pjevačica Arijana Grande oduševila je u haljini iz Cipareli, jedne od najpoznatijih

kuća visoke mode. Kombinacija smjelih, futurističkih detalja i klasičnog kroja stvorila

je izgled koji je bio i sofisticiran i radikalan, što je odražavalo ne samo njenu muzičku karijeru, već i njen jedinstveni modni izraz. Glumica Lupita Njongo nosila je kreaciju iz Šanel kolekcije. Ovaj izbor naglašava trajnu privrženost brendu koji je sinonim za vječnu klasiku i aristokratski šik. Demi Mur se pojavila u kreaciji Armani, modne kuće koja je sinonim za sofisticiranost i elegantnu dramatičnost. Ovaj izgled savršeno je prikazivao njenu sposobnost da u jednostavnosti i luksuzu pronađe harmoniju, dok je kroj haljine akcentovao njenu besprijekornu figuru.

spada među dobitnike ,,Ženskog žiga“ koji se dodjeljuje u Crnoj Gori. B.PRELEVIĆ

Lupita Njongo odabrala je Šanel

Arijana Grande u smjeloj kombinaciji

Demi Mur u Armani kreaciji

Sofija Vučetić

Tim Sophie’s Beauty Line u Milanu

Na osnovu člana 39 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list Crne Gore”, br.21/09 i 40/11), čl.30 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list Crne Gore”, br.44/10) i Zaključka Vlade Crne Gore br:10-603/25-420/3 od 20.02.2025. godine JU Osnovna škola “Oktoih”-Podgorica, objavljuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za zakup školskog prostora

Predmet zakupa je školski prostor upisan u List nepokretnosti broj 6996 KO Podgorica III i to:

1. fiskulturna sala, površine 448 m2, nakon završetka nastave, po početnoj cijeni zakupa od 25,00 eura po satu korišćenja. Školski prostor se izdaje u zakup do 31.12.2025.godine.

Ponuđači su dužni da uz ponudu dostave lične podatke - za fizička lica: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, - za pravna lica: naziv i sjedište i potvrdu o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata.

Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama sa naznakom “Ponuda za zakup” neposredno na adresu zakupodavca u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u terminu od 10,00 do 12,00 časova.

Javno otvaranje ponuda će se izvršiti 18.03.2025.godine u 11,00 časova.

Sa izabranim ponuđačima zaključiće se ugovor o zakupu kojim će se precizno regulisati međusobna prava i obaveze.

JU OŠ”Oktoih”-Podgorica

Ul.Buda Tomovića bb

Kontakt telefon 020-640-255

Srijeda, 5. mart 2025.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. 994/21

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja

Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ‘’Montecontrol’’ DOO Podgorica, ul. Studentska Lamela br. 2, protiv izvršnog dužnika ‘’DEMAJ BAU’’ DOO ULCINJ, PIB 03268675, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.309,40 eura, dana 04.03.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik, ‘’DEMAJ BAU’’ DOO ULCINJ, PIB 03268675, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.994/21 od 10.11.2022.godine i rješenje o troškovima od 04.03.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Cjenovnik čitulja

do 100 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

сестре РАЈКА, ДУШАНКА и БРАНКА, сестра од стрица СОЊА, снахе СНЕЖАНА и ЈЕЛЕНА, унучад, сестрићи, сестричне и остала родбина

NIKOLA Milov JANKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice u selu Jankovića Krš.

OŽALOŠĆENA PORODICA JANKOVIĆ

Srijeda, 5. mart 2025.

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

VESU

Poštenom i iskrenom prijatelju naše kuće. Hvala na svemu.

BATO, STANKA, JELENA i BLAŽO STANIĆ

Posljednji pozdrav suprugu, ocu i đedu

SIMU M. MILOŠEVIĆU SLOBODANKA, MITAR, VELJKO i ANĐELA

Posljednji pozdrav

ANDREJA BRNOVIĆ

od porodice pokojnog PERA BRNOVIĆA

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

BEBI

Dragoj majci

VIDOSAVI Miloševoj ŽUGIĆ

Deset godina je prošlo za tren. Nedostaješ nam. Godine ne mogu izbrisati sjećanje na tebe. S ponosom te pominjemo i čuvamo uspomene na tebe. U našim srcima ostaješ zauvijek.

Ćerka CECA sa porodicom

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: supruga STANKA – DUDA, ćerka SANJA, sinovi SRĐAN i SLAVEN sa porodicama

Nismo se nadali da ćeš nas i Ti sada napustiti i poći na put bez povratka.

Život te nije mazio, zato sada počivaj u miru.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Sestra DRAGICA i svak SLOBODAN KOVAČEVIĆ sa porodicom

234

Dana 5. marta 2025. navršava se deset godina od smrti naše drage

VIDOSAVE pok. Miloša ŽUGIĆA rođene LUBURIĆ

Nedostaju nam tvoji zagrljaji, toplina i ljubav. Nastavljaš da živiš u našim sjećanjima. Sin VOJIN sa porodicom

Dana 5. marta su

Neka tvoja duša odmara pored tvog i našeg čika Neđa. Pominjaćemo vas i čuvati uspomene na Vas sa sjetom. Vaši DRAGAN i BRANKA sa familijom

242

228

Četrdeset dana je od smrti naše drage

ZORKE RAIČEVIĆ rođene SAVKOVIĆ

Nedostaješ……

Tvoje kćerke: LELA i IRENA sa porodicama

231 Sjećanje na naše voljene

LJUBOMIRA i MILEVU 5. 3. 2015–2025. 25. 7. 2018–2025. POPOVIĆ

Vrijeme prolazi, a ostaju sjećanja na vas i vaš dostojanstveni život. Vječno ćete živjeti u našim srcima i mislima.

VAŠI NAJMILIJI

Dana 5. marta 2025. navršava se pet godina otkad nas je napustio voljeni suprug, otac, svekar i đed

DANILO – DANO Novičin MUGOŠA

tri godine kako nas je napuštila naša voljena i plemenita tetka

VIDA

KIC MART 2025 . MART 2025 KIC

Velika sala / 20h

NEDJELJA 2. PONEDJELJAK

KIC ,,Budo Tomović”

Predstava TOP PRĲATELJI

Sala DODEST / 20h

ČETVRTAK

Koncert Barselona Gipsy balKan Orchestra

Koncertni ciklus

Kompozitorke iz sjenke XI

Velika sala / 20h

PONEDJELJAK

Promocija knjige PONTEVEDRA

Slađane Kavarić Mandić

10. 10.

PONEDJELJAK

Revija Holivudski ﬁlmski parovi

The African Queen (1951)

Sala DODEST / 20h

UTORAK

Revija Holivudski ﬁlmski parovi

Mogambo (1953)

Sala DODEST / 20h

SRĲEDA

Sala DODEST / 18h 11. 12.

Revija Holivudski ﬁlmski parovi

Vertigo (1958)

Sala DODEST / 20h

SRĲEDA

Ambasada države Palestine u Crnoj Gori

Predavanje o palestinskoj kulturnoj baštini

TKAČI SUDBINE

Multimedijalna sala / 19h

13,20 27 . i .

OSCAR Movie Nights Challenge

Američki ugao / 19h

13-31. 13.

Izložba fotografija i plakata

Muzika klasika u KIC-u

Izložbeni hol

SRĲEDA

Francuski institut i KIC

Dani Frankofonije

Vokalni ansambl A Filetta

Velika sala / 20h

PETAK

21. 19.

KIC i Američki ugao

Svjetski dan poezĳe - The Sound of American Poetry

Američki ugao / 20h

PONEDJELJAK

24.

Nikola Vranjković & bend

Velika sala / 20h

UTORAK

25.

Mladi talenti

Milutin Radulović, violina i Miljana Nikolić, klavir

Velika sala / 19h

UTORAK

25. 12.

Centar za kulturu Danilovgrad i Dramski studio Prazan prostor

Sala DODEST / 12h

TREMA: predstava za vježbanje teških situacija (5+)

Tribina Podgoričke priče

Gost reper Random

Multimedijalna sala / 20h

NOVO dopunjeno izdanje

U izdanju Pobjede,

jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori

Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:

- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“

- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“

- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“