PREMA IZBORU GLAVNE UREDNICE
KOD UČENJA STRANOG JEZIKA U KASNIJOJ DOBI NAJVAŽNIJA JE MOTIVACIJA ALICE JURAK
Hrvatski liječnici iznimno su cijenjeni u svijetu u koju god zemlju da dođu raditi. No prije samog početka rada potrebno je zadovoljiti određene kriterije, a među njima je i poznavanje stranog jezika, odnosno jezika zemlje u koju odlaze na rad. Usvajanje stranih jezika zahtijeva, kako pojašnjavaju u školama stranih jezika, učenje i motivaciju. Važno je okružiti se jezikom koji učimo, čitati ga i slušati čim više, vježbati pismenu korespondenciju te govor. Premda je točno da djeca brže pamte, odrasli posjeduju znatno veći spektar općega znanja, dublje poznaju različite teme te imaju bolje razvijeno logičko razmišljanje. Zahvaljujući tome i učenje jezika može biti olakšano, jer jezik nije samo gramatika. Stoga smo pitali nekoliko liječnika koji su otišli na rad u inozemstvo koliko im je trebalo da nauče nov jezik i što im je bilo najzahtjevnije u samom procesu svladavanja stranog jezika. M.S., liječnik, ima 33 godine, specijalist je na radu u Norveškoj. Kaže kako su mu strani jezici uvijek dobro išli, ali učenje norveškog mu je predstavljalo izazov poglavito zbog razine znanja koja se očekivala od njega i činjenice da će na tom jeziku raditi kao liječnik. “Agencija preko koje sam dobio posao u Norveškoj osigurala mi je online tečaj norveškog. Isprva sam bio pomalo skeptičan prema učenju jezika putem Skypea, a osobito predviđenoj satnici od 45 minuta rada s profesorom tri puta tjedno, a samostalnoga rada samo još dodatna 2 do 3 sata prije svake lekcije. Činilo mi se
90
LIJEČNIČKE NOVINE 197 - ožujak 2021.
da to ne može biti isto kao i čitavo vrijeme raditi s profesorom uživo, međutim, sustav koji ova škola koristi ugodno me iznenadio. Pristup interaktivnom sustavu bio je putem internetskog preglednika u kojem smo imali kombinacije zadataka sa slušanjem, pismenih zadataka te usmenih, gdje sam morao snimati svoj izgovor, a sve to je to poslije pregledavala i korigirala moja profesorica. Ukupna količina provedenog vremena s njom na kraju je bila puno veća nego što sam inicijalno mislio. Sve zajedno dalo je rezultat nevjerojatno brzo te sam u manje od godine dana savladao jezik do razine C1. Moram naglasiti da sam se preselio u Norvešku kada sam bio na razini A2, te mi je svakodnevna okruženost jezikom kroz svakodnevne kontakte, uvelike pripomogla u primjeni naučenog i daljnjem bržem napredovanju. Učenje norveškog nije mi bilo jednostavno, no lakšem učenju pridonijela je kao baza izvrsno poznavanje engleskog i njemačkog jezika s obzirom na to da je norveški u istoj skupini starogermanskih jezika sa sličnom gramatičkom osnovom. Svakako želim napomenuti kako sam se u tom razdoblju, u kojem nisam bio zaposlen, potpuno posvetio učenju norveškog ”, pojasnio je MS te dodao da je njegov odlazak u Norvešku bio potaknut željom za kvalitetnijim životom i boljom radnom okolinom. Takav jasan i usmjeren cilj pomogao mu je, kaže, u lakšem svladavanju novog jezika. Liječnica N. radi u Švedskoj i, kako kaže, nakon šest mjeseci je usvojila znanje švedskog koje odgovara razini B2, što je bio uvjet za početak rada u toj zemlji.
“Švedski sam naučila uz pomoć tvrtke MediCarrera koja me i regrutirala za posao u Švedskoj. Prvih 8 tjedana učila sam kod kuće, preko internet servisa, i tako su se učile osnove. Nakon toga sam nastavila učiti u kampusu u Budimpešti, 17 tjedana. Radnim danom bili smo na tečaju, u skupinama, otprilike 6 sati dnevno, a popodneva i vikendi su bili odvojeni za zadaće i učenje. Sva su četiri mjeseca bila posvećena intenzivnom učenju jezika. Na taj sam način došla do razine B2, što je bio i uvjet za početak rada u Švedskoj. Pored posla sam nastavila s učenjem jezika tri dana u tjednu i na taj način došla za dva mjeseca do razine C1, koja je bila potrebna za švedsku licenciju za rad. "Medicinski" švedski sam naučila u samoj praksi, a učenje jezika se nastavlja dalje u svakodnevnom životu. Kažu da je potrebno oko pet godina da bi se čovjek osjećao posve sigurno u stranom jeziku”, ispričala je liječnica N. Zrinka Stanić ima u sklopu agencije za menadžment ljudskih resursa u zdravstvu osigurano intenzivno učenje stranih jezika. Uče li liječnici strani jezik brže od drugih, pitali smo je. Učenje stranog jezika, kaže, najvećim dijelom ovisi o motivu koji pokreće osobu da ga nauči. Ta motiviranost je bitan čimbenik koji pospješuje i ubrzava učenje. “Liječnici su uz sve to navikli svoj mozak na memoriranje velike količine materije i tijekom studija i poslije tijekom specijalizacije te im tečaj jezika ne predstavlja nikakav problem, dapače, velika većina bude zadovoljna malo se maknuti u jezično područje umjesto stalne medicinske materije. Naravno da se na tečajevima obuhvaća i medicinski dio stranog jezika i
