5 minute read
HRVATSKI ZA LIJEČNIKE
Dulce cum utili!
Hoćemo li se procijepiti ili cijepiti?
Izv. prof. dr. sc. TAMARA GAZDIĆ-ALERIĆ
Uvod
U ovom broju Liječničkih novina govorit ćemo o nekim oblicima riječi i rečenica na koje nailazimo u vijestima, novinarskim izvještavanjima, ali i u temama o kojima progovaraju sami medicinski stručnjaci. U članku su povezani u cjelinu jer su svi primjeri, bez obzira na izvor u kojem su nađeni, vezani uz aktualna COVID-19 događanja. Iako sam se optimistično nadala kako mi koronavirus i COVID-19 više neće pružati inspiraciju za članke, ali budući da se situacija nije smirila i da se i dalje borimo s COVID-19, a time nisu prestale ni vijesti i izvještavanja vezana uz tu temu, pojavili su se novi jezični primjeri koje bi bilo dobro razmotriti i objasniti u ovom prilogu.
Glagol kretati (se)
Jedna prošlotjedna vijest počinje ovako: „U Zagrebu kreće masovno cijepljenje
opće populacije
DANAS počinje masovnije cijepljenje u Gradu Zagrebu, u njihovoj organizaciji, a u utorak HZJZ u vlastitoj organizaciji postavlja punkt na Mihaljevcu gdje će procijepiti od 600 do 900 starijih od 65. (…)“ U naslovu sam podcrtala jednu riječi i drugu u glavi vijesti u kojoj se uvijek navode najvažnije informacije vezane uz vijest koja slijedi. U naslovu je upotrijebljen glagol kretati koji može biti i povratan glagol kretati (se). Taj glagol primarno znači „uputiti se, odlaziti s nekog mjesta“, a u odmaku od standardnoga jezika upotrebljava se u onim značenjima u kojima bi trebalo upotrebljavati druge glagole poput glagola početi, započeti, pokrenuti, prema tome umjesto U Zagrebu kreće masovno cijepljenje opće populacije > U Zagrebu počinje masovno cijepljenje opće populacije; umjesto Krenula je sezona gripe > Počela je sezona gripe; umjesto Kreće rad na novom projektu > Započinje rad na novom projektu i sl.
Pridjevi ogroman ili golem, nesnošljiv i/ ili nesnosan
I još malo o prošlotjednome cijepljenju. Vijest počinje (dakle, ne kreće!) ovim riječima: „Ogromni redovi za cijepljenje u Zagrebu…“ i nastavlja se: „Gužva je na trenutke bila nesnošljiva…“ Podcrtala sam riječ ogroman koja je preuzeta iz ruskoga jezika (rus. ogrómnyj) i označava nešto vrlo veliko, kao i sinonimna riječ golem koja je praslavenskoga podrijetla (prasl. *golěmъ – strus. golěmyj, stpolj. golemy). Norma hrvatskoga standardnog jezika daje prednost riječi golem zbog njezina praslavenskoga podrijetla i u uređenome bi je tekstu trebalo upotrebljavati umjesto riječi ogroman. U drugoj sam rečenici podcrtala riječ nesnošljiva zato što se taj pridjev upotrebljava u kontekstu koji podrazumijeva značenje riječi nesnosan. Naime, nesnošljiv podrazumijeva „onog koji ne podnosi tuđe mišljenje“, a nesnosan znači „onaj koji je teško podnošljiv“, dakle: gužva je na trenutke bila nesnosna, a netko će možda pokazati nesnošljivost prema onome koji je izrazio da mu je gužva bila nesnosna.
Glagol smjestiti
U isto se vrijeme na odjele bolnica, nažalost, „smještavaju pacijenti“ oboljeli od COVID-a. Glagol smjestiti ponajprije znači „postaviti koga, što na odgovarajuće mjesto“, a može se upotrijebiti i u prenesenom značenju „naći mjesto u društvu i sl.; zbrinuti (se), udomiti (se), ući u stan/kuću; zaposliti (se)“ ili „podmetnuti, podvaliti kome tako da ta osoba ispadne krivac za što“. Glagol ima i svoj svršeni oblik – smjestiti i svoj nesvršeni oblik – smještati. Budući da se u spomenutom primjeru htjelo naglasiti da se pacijenti u nekom trajnijem vremenu smještaju na odjele, trebalo je upotrijebiti i pravilan nesvršeni oblik glagola smještati u 3. licu množine koji glasi oni (pacijenti) se smještaju, a ne smještavaju. Prema tome umjesto Na odjele se smještavaju pacijenti oboljeli od COVID-a. > Na odjele se smještaju pacijenti oboljeli od COVID-a. ili umjesto Pacijente se nakon anestezije smještava u sobu za buđenje. > Pacijente se nakon anestezije smješta u sobu za buđenje. O glagolskome vidu često ovisi i piše li se taj glagol s ije ili je, e, i. Najčešće se svršeni glagoli pišu s kratkim jatom je, e ili i, a nesvršeni s dugim jatom ije. Evo u tablici nekoliko primjera.
SVRŠENI GLAGOLI
dospjeti preletjeti proliti leći
Treba još napomenuti kako se glagol smještati piše s je zato što se glagoli koji u osnovi imaju riječi mjesto, mjera, sjesti i sjena uvijek pišu s je, npr. namjestiti, premjestiti, izmjeriti, premjeriti, nasjesti, presjesti, zasjeniti i dr.
Cjepivo, cijepiti, cijepljen…
Evo još malo primjera pisanja odraza jata. Primjer je preuzet s jedne stručne stranice i izvrstan je zato što se u jednoj rečenici pojavljuje nekoliko oblika riječi vezanih uz cjepivo i cijepiti. U tablici možete vidjeti još primjera vezanih uz spomenute riječi,
NESVRŠENI GLAGOLI
dospijevati prelijetati prolijevati lijegati
a koje se drugačije pišu s obzirom na svoj oblik i vrstu kojoj pripadaju. „Na temelju dosadašnjeg iskustva s terapeutskim mRNA cjepivima i kandidatima za profilaktičko mRNA cjepivo (gripa, bjesnoća, chikungunya, zika) poznato je da mRNA ne ulazi u stanične jezgre cijepljene osobe…“
Procijepiti ili cijepiti
Zanimljivo stručno pitanje predstavlja i osobito aktualan oblik glagola procijepiti koji se učestalo pojavljuje u svim medijima i struci. Riječ je o glagolu koji je tvoren dodavanjem prefiksa pro- na glagol cijepiti. Glagol cijepiti dvovidni je glagol što znači da on pokriva značenje i svršenoga i nesvršenoga glagola. Takvi su glagoli npr. telefonirati, večerati, ručati i dr. Zato što pokriva oba značenja, od njega se ne tvori svršeni oblik dodavanjem prefiksa kao što je to slučaj u drugih glagola npr. pisati – napisati, gledati – pogledati i sl. U hrvatskome standardnom jeziku postoji oblik glagola procijepiti, ali u potpuno drugom značenju: „nožem, upotrebom snage i sl. učiniti da što dobije pukotinu po dužini i djelomično podijeli cjelinu na dva dijela; poderati“. Prema tome, trebalo bi u struci pravilno upotrebljavati ovaj oblik glagola u skladu s njegovim normativnim značenjem, pa ako se želi reći da će se kome dati ili davati cjepivo i tako ga učiniti/činiti otpornim na kakvu bolest [~ protiv COVID-19], treba upotrijebiti pravilan (dvovidan) oblik glagola koji glasi cijepiti.
NEPRAVILNO
kreće u značenju „početi, započeti, pokrenuti“
PRAVILNO
počinje, započinje, pokreće se
ogroman/ogromna/ogromno golem/golema/golemo
smještavati
smiještati
smještati
smještati
cjepivo cijepiti cijepljenje
OBJAŠNJENJE
Pravilno je glagol kretati (se) upotrebljavati u značenju „uputiti se, odlaziti s nekog mjesta“, a ne ga upotrebljavati umjesto glagola započeti/početi/pokrenuti koji znače „početi, pokrenuti“.
Pridjev golem praslavenskoga je podrijetla (prasl. *golěmъ – strus. golěmyj, stpolj. golemy), pridjev ogroman ruskoga (rus. ogrómnyj).
Pridjev nesnosan znači „onaj koji je teško podnošljiv“, a nesnošljiv „koji nema sposobnost da prihvati drugoga, netolerantan, netrpeljiv“.
Pravilna tvorba nesvršenog glagola. Glagoli koji u osnovi imaju riječi mjesto, mjera, sjesti i sjena uvijek se pišu s je, npr. namjestiti, premjestiti, izmjeriti, premjeriti, nasjesti, presjesti, zasjeniti i dr. Pravilan odraz 'jata'. Pravilan odraz 'jata'. Pravilan odraz 'jata'. cjepljen/cjepljena/cjepljeno cijepljen/cijepljena/cijepljeno Pravilan odraz 'jata'. procijepiti cijepiti Pravilan odraz 'jata'.
Vjerujem da je svatko od vas za sebe pronašao neku zanimljivu i korisnu informaciju. I dalje vas pozivam da nam se javite na adresu elektroničke pošte: hrvatski.jezik@hlk.hr i pošaljete pitanja u vezi s hrvatskim jezikom struke.
