UVODNIK

POVEZUJE LI ŠTO 26. VELJAČE I 8. OŽUJKA?

Dr. sc. KREŠIMIR LUETIĆ, dr. med. predsjednik Hrvatske liječničke komore

Iza nas su dva važna datuma za našu struku.

Dana 26. veljače obilježili smo Hrvatski dan liječnika. Na taj se dan hrvatski liječnici prisjećaju davne 1874. godine kada je skupina od dvadeset i jednog liječnika u Zagrebu osnovala Hrvatski liječnički zbor, tada osmu udrugu liječnika u Europi. Dugogodišnja tradicija od gotovo stoljeća i pol govori da je liječništvo duboko utkano u hrvatsko društvo, a biti liječnik nije samo zanimanje, nego prije svega poziv. Kada se osvrnemo na proteklu godinu možemo reći da nikada do sada liječništvo nije bilo vidljivije, važnije i na odgovornijem zadatku za cijelo hrvatsko društvo no što je to danas. Držim da zadatak borbe s pandemijom uspješno ispunjavamo te da smo opravdali povjerenje naših sugrađana. Drugi važan datum jest Međunarodni dan žena, 8. ožujka. Oni koji imaju više od 40-tak godina dobro se sjećaju da se taj dan u bivšoj državi službeno obilježavao i naširoko slavio, dok za Majčin dan (druga nedjelja u svibnju) tada gotovo nitko nije niti znao jer ga tadašnji komunistički režim nije smatrao primjerenim i dostojnim obilježavanja. Sada se u demokratskoj Hrvatskoj obilježavaju i jedan i drugi dan/datum. Zašto je Dan žena isto važan dan za liječništvo? Prilika je to za podsjetiti se na položaj, ulogu i doprinos liječnica hrvatskoj medicini. Povijest pamti da je šest godina prije osnivanja HLZ-a, davne 1867. godine u Varaždinu rođena Milica Šviglin Čavov, koja je 1893. godine diplomirala medicinu u ZÜrichu te je time postala prva hrvatska liječnica. Naime, liječnički je poziv do početka 20. stoljeća širom svijeta bio gotovo isključivo rezerviran za muškarce. U Hrvatskoj je tek Banskom uredbom 1903. ženama odobreno obavljanje liječničke prakse. Nakon doktorice Šviglin Čavov sve se više žena okretalo studiju medicine i taj je broj rastao iz godine u godinu. Danas je među radno aktivnim članovima