IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA
Projekti prof. Sanje Musić Milanović Povod za razgovor je projekt promicanja zdravlja, savjetnička pozicija u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i cijepljenje protiv SARS-CoV-2. Razgovor s aktualnom prvom damom Republike Hrvatske i našom kolegicom liječnicom i profesoricom epidemiologije je vodila prof. Lada Zibar. Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović zaposlena je kao epidemiolog u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U sudbinskom nizu nesretnih događaja koji nas potresaju na svjetskoj i hrvatskoj razini lijepa je vijest da vodite projekt koji je usmjeren na zdravstveni prosperitet nacije. O kakvom projektu je riječ i koja je vaša uloga u tome? Projekt „Živjeti zdravo“ usmjeren je na očuvanje zdravlja. Prošle 2020. godine dosegao je punoljetnost. Razvoj cijelog projekta započeo je još 2002. godine promicanjem tjelesnog zdravlja prevencijom debljine, pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću. Od tada do 2015. godine projekt se razvijao u suradnji s brojnim dionicima te je tada postao prvi sveobuhvatni Nacionalni program promicanja zdravlja koji se provodi kontinuirano u Hrvatskoj. Od 2016. je kao projekt sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda, čime su aktivnosti dodatno osnažene. Program je usmjeren ne samo na očuvanje tjelesnog zdravlja, s čime smo započeli 2002., nego i na
32
LIJEČNIČKE NOVINE 196 - veljača 2021.
očuvanje i mentalnog i spolnog zdravlja. S pet različitih komponenata - zdravstveno obrazovanje, zdravlje i tjelesna aktivnost, zdravlje i prehrana, zdravlje i radno mjesto te zdravlje i okoliš - nastojimo obuhvatiti sva životna okruženja i pripadnike svih dobnih skupina. Ovaj projekt je drugačiji jer ne samo da educiramo i senzibiliziramo populaciju već i činimo dostupnim ono o čemu educiramo, tako da stvaramo okruženja u kojima se može primijeniti ono o čemu educiramo. Već otprije ste poznati po zalaganju za zdravlje na nacionalnoj razini. Hoćete li kao prva dama u državi moći još učinkovitije pridonijeti dobrobiti ljudi i zajednici kao što je to običaj s toga položaja? Koliko je za to važna činjenica da ste liječnica? Moj posao voditeljice Službe za promicanje zdravlja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Referentnog centra za promicanje zdravlja Ministarstva zdravstva omogućuje mi da se na nacionalnoj razini bavim očuvanjem zdravlja koje većina nas dobiva pri rođenju na dar. Nažalost, o zdravlju počinjemo razmišljati tek kad se razbolimo. Moj posao je da ukazujem na važnost očuvanja zdravlja i da pokušam zajedno sa svojim timom ljude senzibilizirati i educirati da vode brigu o zdravlju prije nego ga izgube, kao i da potičem stvaranje
okruženja u kojem se mogu prakticirati zdrave životne navike. Nadam se da će moj trenutačni društveni položaj pomoći da veći broj ljudi osvijesti važnost očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, i to na pojedinačnoj ali i kolektivnoj razini. U promicanju zdravlja nema brzih, instant rješenja. Potrebni su realni ciljevi, visoka razina intrinsične motivacije i strpljenje. Na primjer, debljina u djece, tema o kojoj ćete vrlo često čuti da govorim, problem je koji je danas globalno prisutan. Prije manje od 50 godina, 1975., manje od 1 % djece i mladih u dobi od 5 do 19 godina imalo je prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Danas je debljina prisutna u oko 7 % njih, dok 18,5 % djece i mladih ima prekomjernu tjelesnu masu, koja je korak do debljine. U Hrvatskoj je u školskoj godini 2015./2016., prema rezultatima presječnog istraživanja Europska inicijativa praćenja debljine, bilo oko 20 % djece u dobi od 8 godina s prekomjernom tjelesnom masom i oko 15 % s debljinom. Zbog veličine ovog problema, Svjetska zdravstvena organizacija je, kao jedan od 9 globalnih ciljeva za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti do 2025. godine, postavila zaustavljanje porasta debljine. Mi ulažemo velike napore u razvoj javnozdravstvenih intervencija kako bismo to i uspjeli. Za sada djeluje da smo na dobrom putu jer preliminarni rezultati istog istraživanja iz 2018./2019.
