SALUTOGENEZA

Konzumacija alkohola: omjer koristi i rizika

Prof. dr. sc. LIVIA PULJAK, dr. med.

Hrvatsko katoličko sveučilište livia.puljak@unicath.hr

Alkohol je otrovna i psihoaktivna tvar koja uzrokuje ovisnost. U mnogim društvima alkoholna pića sastavni su dio druženja i pijenje alkohola je društveno prihvatljivo. U tom je kontekstu lako zanemariti zdravstvenu i socijalnu štetu koju uzrokuje ili kojoj je pridonijelo pijenje alkohola. Zbog konzumacije alkohola svake godine u svijetu bilježi se više od tri milijuna smrtnih slučajeva, a alkohol doprinosi i invalidnosti i lošem zdravlju milijuna ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je štetna uporaba alkohola odgovorna za 5,1 % globalnog tereta bolesti. Štetna uporaba alkohola odgovorna je za 7,1 % globalnog tereta bolesti u muškaraca a 2,2 % u žena. Alkohol je vodeći čimbenik rizika za prijevremenu smrtnost i invalidnost među osobama u dobi od 15 do 49 godina. Ranjive populacije imaju veće stope smrtnosti i hospitalizacije zbog alkohola.

Rizici od prekomjernog pijenja alkohola

Dok za umjerenu konzumaciju alkohola postoje dokazi da može imati određene korisne učinke za zdravlje, prekomjerno pijenje alkohola nema nikakve koristi. Prekomjerna konzumacija alkohola uključuje više od tri alkoholna pića bilo kojeg dana ili više od sedam pića tjedno za žene i za muškarce starije od 65 godina i više od četiri pića bilo kojeg dana ili više od 14 pića tjedno za muškarce od 65 godina i mlađe. Pretjerano pijenje alkohola može povećati rizik od niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući određene karcinome (dojke, usta, grla, jednjaka, jetre), iznenadnu smrt osoba koje već imaju srčanožilne bolesti, oštećenje srčanog mišića (alkoholna kardiomiopatija) što dovodi do srčanog zatajenja, oštećenje živčanog sustava (umno i moralno propadanje, promjene ličnosti, oštećenje perifernih živaca), oštećenje probavnog sustava (mučnina, povraćanje, oštećenje sluznice, proširene vene jednjaka, čirevi želuca, ciroza jetre, oštećenje gušterače, zloćudne novotvorine), oštećenje srčanožilnog sustava (srčane bolesti, moždani udar, visok tlak), oštećenje reproduktivnog sustava (impotencija, neplodnost, komplikacije u trudnoći), oštećenje mozga i drugi problemi u nerođenog djeteta, duševne poremećaje (depresija, apstinencijske smetnje, delirij, suicid), ozljeđivanje (u prometu) itd. Rizik od ovih štetnih učinaka povećava se s količinom konzumiranog alkohola.

Umjereno pijenje alkohola

Novi dokazi ukazuju da čak i pijenje alkohola u preporučenim granicama može povećati ukupan rizik smrti od različitih uzroka, poput nekoliko vrsta karcinoma i nekih oblika srčanožilnih bolesti. Utvrđeno je da alkohol povećava rizik od raka, a za neke vrste karcinoma rizik se povećava čak i pri niskim razinama konzumacije alkohola (manje od jednog pića dnevno). Iako su prethodna istraživanja pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati neke zaštitne učinke na zdravlje (npr. smanjenje rizika od srčanih bolesti), novija istraživanja pokazuju da to možda nije istina. Iako su neka istraživanja otkrila poboljšane zdravstvene ishode kod umjerene konzumacije pića, nemoguće je zaključiti jesu li ti poboljšani ishodi zaista posljedica umjerene konzumacije alkohola ili drugih razlika u ponašanju ili genetici između ljudi koji piju umjereno i onih koji ne piju alkohol. Za alkohol se često opisuje da ima hormetičko fiziološko ponašanje koje rezultira ili povećanim ili smanjenim srčanožilnim rizikom, ovisno o konzumiranoj količini, učestalosti pijenja, načinu konzumiranja i ishodima koji se proučavaju ili čak o vrsti konzumiranog alkoholnog pića. Hormeza se obično defi-

nira kao blagotvoran ili stimulativan učinak uzrokovan izlaganjem malim dozama agensa

za koji se zna da je otrovan u višim dozama. Međutim, većina studija koja pojašnjava ulogu alkohola u srčanožilnim bolestima i globalnom opterećenju bolesti oslanja se na epidemiološke studije asocijativne prirode koje imaju niz ograničenja. Unatoč mogućim kardioprotektivnim učincima niske/umjerene konzumacije alkohola, te potencijalne koristi treba razmotriti u svjetlu niza štetnih učinaka i ozbiljnih problema povezanih s alkoholom.

Piti ili ne piti

Osobe koje ne piju alkohol, sasvim sigurno ne bi trebale početi ga piti radi potencijalnih korisnih učinaka na zdravlje. Osobe koje piju nisku/umjerenu količinu i zdrave su, trebaju imati na umu da i niske/umjerene količine alkohola povećavaju rizik od zdravstvenih posljedica. Znanstveni dokazi ukazuju da ne postoji "sigurna granica“ konzumacije alkohola ispod koje su ljudi sigurni, i rizik od oštećenja zdravlja povećava se sa svakim konzumiranim alkoholnim pićem.

Literatura

Centers for Disease Control. Dietary Guidelines for Alcohol. Dostupno na: https://www.cdc.gov/alcohol/fact-sheets/moderate-drinking.htm Di Castelnuovo A, i sur. Alcohol Dosing and Total Mortality in Men and Womenexternal icon. Arch Intern Med 2006;166(22):2437-45. Rehm J, Shield K. Alcohol consumption. In: Stewart BW, Wild CB, eds. World Cancer Report 2014. Lyon, France: International Agency for Research on Cancer; 2014 U.S. Department of Agriculture and U.S. Department of Health and Human Services. 2020 – 2025 Dietary Guidelines for Americans. 9th Edition, Washington, DC; 2020. Chikritzhs T, Fillmore K, Stockwell T. A healthy dose of skepticism: four good reasons to think again about protective effects of alcohol on coronary heart disease. Drug Alcohol Rev 2009;28:441–4. Andréasson S, Chikritzhs T, Dangardt F, Holder H, Naimi T, Stockwell T. Evidence about health effects of “moderate” alcohol consumption: reasons for skepticism and public health implications. In: Alcohol and Society 2014. Stockholm: IOGT-NTO & Swedish Society of Medicine, 2014. Knott CS, Coombs N, Stamatakis E, Biddulph JP. All cause mortality and the case for age specific alcohol consumption guidelines: pooled analyses of up to 10 population based cohorts. BMJ 2015;350:h384. Holmes MV, Dale CE, Zuccolo L, et al. Association between alcohol and cardiovascular disease: Mendelian randomisation analysis based on individual participant data. BMJ 2014;349:g4164 Naimi TS, Brown DW, Brewer RD, et al. Cardiovascular risk factors and confounders among nondrinking and moderate-drinking US adults. Am J Prev Med 2005;28(4):369–73. Rosoff DB, Davey Smith G, Mehta N, Clarke TK, Lohoff FW. Evaluating the relationship between alcohol consumption, tobacco use, and cardiovascular disease: A multivariable Mendelian randomization study. PLoS Med 2020;17:e1003410. World Health Organization. Global status report on alcohol and health 2018. Dostupno na: https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665 /274603/9789241565639-eng.pdf?ua=1