Dubrovački dnevnik br. 255

i svetkom atento

GUŽVA NA UPISIMA U

‘OBRTNIČKU’ Neće faliti meštara,

stranica 6

ŠTO DONOSI LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA TURISTIČKIH VODIČA

Po Dubrovniku bi ture mogli voditi Tajlanđani i Indonežani, bez ikakvih stručnih provjera stranica 8

Taksist iskrcao majku s djetetom jer je pitala za taksimetar, još joj je i više naplatio stranica 14

‘Valovi su bili ko Sniježnica, nisam nikad bio u takvom moru’ stranica 16

Pitali smo Grad što će raditi s oborinskom odvodnjom: ‘Ključne su tri točke’ stranica 4

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf Željko Tutnjević

Fotografija na naslovnici Ilustracija

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3

Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Divlje cvijeće i glupi, divlji ljudi

Stigle su ovih dana u hrvatske medije vijesti o rezultatu velikog istraživanja britanskih znanstvenika koji su dokazali kako je pandemija korona virusa jako naštetila zdravlju mozga ljudi. Kako su dokazali na istraživanju koje je uključilo 15 tisuća osoba, za to nije krv sam virus jer se negativne posljedice na mozgu uočavaju i kod ljudi koji nisu bili zaraženi. Za to je krivo sve pa i društvena klima poput zatvaranja, straha, neizvjesnosti i brige. Sve je to postaralo mozgove ljudi. I bez rezultata istraživanja britanskih znanstvenika, taj se zaključak nameće svakome tko s

onim što mu je od mozga još ostalo, krene promatrati svijet i okolinu oko sebe. Hrvati su ovo ljeto nadmašili sami sebe u demonstraciji tih posljedica. Teme o kojima se raspravlja u javnosti naprosto šokiraju, baš kao i količina gluposti i besmisla koja izlazi iz usta, a čime se mnogi mogu pohvaliti.

Eto, nakon veličanstvenog Thompsonovog koncerta na zagrebačkom hipodromu prošla su gotovo dva mjeseca, a strani mediji poput Reutersa, Bloomberga, BBC-a i ovoga tjedna New York Timesa, ne prestaju pisati o nama kao narodu

Piše Lucija Komaić

koji veliča fašizam. Nisu pomogli ni demantiji koje pišu njegovi odvjetnici, da nije on fašist. Nisu pomogli ni vatromet, ni dronovi, ni Gospa, ni Isus na križu, ni pozornica kao oltar. Ništa. Svi su ti ljudi diljem svijeta, koji se nad nama zgražaju, glupi. Imaju posljedice na mozgu. Da bi stvar bila još gora, naši prijatelji Austrijanci pažljivo su pregledali snimke s koncerta i svim svojim građanima koji tamo rade, a koji su uzvikivali pozdrav na koncertu, napisali su prekršajne prijave. U Austriji je skandiranja svih pozdrava uz koje su nedužni ljudi ubijani u logorima, zakonom strogo zabranjeno. Ludi Austrijanci toliko se toga i danas srame da još uvijek nisu za javnost otvorili takozvani ‘’Hitlerov balkon’’ u dvorcu Schönbrunn u Beču s kojega se on obratio davne 1938. godine. Neka se ugledaju na nas kako je lako zaboraviti najsramotnije dane vlastite povijesti i živjeti ponosno s tim.

Ljeto su obilježile sve te besmislene rasprave kad se smije što uzvikivati, a kad ne smije. Kad to uzvikivanje ima sramotne i zločinačke konotacije, a kad se odnosi na pijetet prema braniteljima iz redova HOS -a, jedne od mnogobrojnih postrojbi koje su okupile naše golobrade mladiće, hrabre ljude i profesionalce koji su stali na branik Domovine i ponudili ono najvrjednije, svoje živote za slobodu koju danas živimo. U toj slobodi koju živimo, trebali bismo imati i golemu odgovornost da od ove prekrasne, krvlju izborene Domovine, napravimo perspektivnu zemlju dobrih, poštenih, vrijednih, obrazovanih i pametnih ljudi, zemlju u kojoj svi žele živjeti i u koju se svi oni hipodromi ljudi koji su je napustili, žele i mogu vratiti.

Otome kako vratiti sve te ljude u Hrvatsku i kako zaustaviti veliku demografsku katastrofu i iseljavanje i izumiranje Hrvata, od velikih Hrvata ovoga ljeta nismo čuli niti slova. Čuli smo zato ovih dana

kako je u slobodnoj zemlji, u Benkovcu, zbog prosvjeda nekih bivših branitelja i navijača, koji su urlali ‘’Za dom spremni’’ i napali organizatore, otkazan jedan festival iz područja kulture i umjetnosti. Na otkazanom programu festivala bile su brojne nagrađivane predstave, koje su već igrale u drugim gradovima, bez ikakvih prosvjeda, a među njima, između ostaloga na programu je bila projekcija nagrađivanog kratkometražnog dokumentarnog filma ‘’Divlje cvijeće’’ redateljice Karle Crnčević iz Dubrovnika. Ona je svoj rad bazirala na staroj VHS snimci iz poslijeratnih Konavala koju je snimio njezin otac tijekom obilaska ratom uništenih ostataka njihove kuće.

Baš takvu sličnu VHS snimku i sama sam kao dijete pogledala stotine puta. Moj tata i njegov prijatelj, pokojni snimatelj Dragan Banović, s kamerom su obišli tek oslobođene Konavle. Ti prizori devastiranih i spaljenih kuća u sukobu s još uvijek svježim dječjim sjećanjem na najsretnije dane igre u tim istim, toplim, konavoskim domovima, ne mogu se nikada zaboraviti. Teško da išta može tako naglo prekinuti djetinjstvo kao rat i suočavanje s tom najgorom pogubom ljudske naravi. Rat je jedan golemi gubitak. Netko je izgubio člana obitelji, prijatelja, poznanika, netko kuću, netko djetinjstvo. Sela, gradovi i države izgube desetljeća kako bi bili opet oni isti. I da danas prestanu svi ratovi oko nas, neka tamo djeca, sada gladna, živjet će desetljećima taj gubitak.

E,ali to nisu teme. Tema je Benkovac i festival o miru. Neki tamo mladi, obrazovani ljudi koji igraju u predstavama, puštaju dokumentarce, pjevaju. Oni su problem! Prilika je to bila za okupiti sve sokolove, za dom spremne, skupa s huliganima s utakmicama, da se to zabrani, jer kažu, to ih vrijeđa. Kad pametan zašuti, budala progovori i to je ono što se dogodilo u Ben -

kovcu. Svog tatu, predvodnika ekipe koja bi branila ljudima predstave i filmove o miru i ljubavi, krenula je braniti njegova kćerka. Vrlo brzo je postalo poznato kako se radi o pjevačici srpskih cajki koja pjevanjem tih pjesama zarađuje za život. Srpske cajke su prihvatljive. Prikazivati dokumentarne filmove s motivom iz poslijeratnih Konavala, nije?! Kako?! Nema druge nego vjerovati britanskim znanstvenicima, ali i dobrom, starom Albertu Einsteinu. Samo su svemir i ljudska glupost beskonačni, iako za svemir nismo sto posto sigurni.

Radi kakve, takve budućnosti ove prekrasne nam Domovine, ovu moralnu, intelektualnu i društvenu katastrofu u koju smo upali ovoga ljeta, treba hitno zaustaviti. Može li se postići neki kompromis između ljudi koji slušaju nekakvu glazbu koju ovi drugi ne mogu smisliti ni razumjeti? Za početak, neka sluša i pjeva tko što hoće i gdje hoće. Neka zbog toga ne dobiva etikete. Niti je na hipodromu bilo pola milijuna ustaša, niti su ljudi koji nisu bili na koncertu Jugoslaveni, četnici, mrzitelji svega hrvatskog i glasna manjina koja Hrvatsku nikad nije ni željela. Kad čujete raznorazne bijednike s ovom retorikom, bježite od njih, ne slušajte ih. Nisu to loši ljudi. Možda su dobri u nogometnoj strategiji ili pjevanju domoljubnih pjesama, u nečemu čime se bave, ali za društvene teme i politiku su jednostavno glupi. Možda nisu samo ni glupi, nego jednostavno imaju interes, ali to je druga tema.

Interesi i stoje uvijek iznad svih prijepora, iznad svih sukoba i ratova. Lako je mrziti, huškati, ratovati, braniti, prezirati drugačije od sebe i konstantno dijeliti. To može svaki glupan s mikrofonom ili razglasom. Za ljubav, uvažavanje, dobrotu i mir, kao i za poruke istinske vjere i ljubavi, prema ljudima i Domovini, potrebno je ipak malo više mudrosti i malo manje interesa.

MUKE PO OBORINSKOJ ODVODNJI

Slijedi kišni dio godine, a s njime i poplavljene

ulice . Ovo su tri točke koje

će Grad prve rješavati

Prilikom jačih padalina, s plavljenjem krene područje Gruža, Kantafig, Montovjerna, kao i dio Lapada, gdje se voda slijeva od Opće bolnice Dubrovnik pa sve do Pošte Lapad i Uvale. Pitali smo Grad Dubrovnik u kojim će ulicama najprije

rješavati oborinsku odvodnju

Piše Ivona Butjer Mratinović foto NIKŠA KLEČAK

Ljeto se bliži kraju, a mijenja ga kišno razdoblje godine. Nije pitanje samo nepovoljnijih biometeoroloških prilika i teške i dosadne južine, nego i plavljenja ulica i prometnica. Prilikom jačih padalina, s plavljenjem krene područje Gruža, Kantafig, kao i dio Lapada, gdje se voda slijeva od Opće bolnice Dubrovnik pa sve do Pošte Lapad i Uvale. Uvala je nešto rasterećenija, nakon radova u Ulici Kardinala Stepinca, odakle oborinska voda više ne otječe ka šetalištu i situacija je iz te perspektive nešto bolja, no problem stvara voda iz ostalih okolnih ulica.

KOJE TOČKE ĆE SE PRVE RJEŠAVATI?

Stoga je Dubrovački dnevnik poslao upit Gradu o planiranim projektima oborinske odvodnje, odakle su odgovorili kako bi se u narednom vremenu trebali fokusirati na tri važne točke.

Prva se odnosi na područje od Montovjerne do Batale, što obuhvaća i rekonstrukciju kružnog toka na Batali.

„Za ovaj projekt ishođena je potrebna građevinska dokumentacija, a sredstva za pokretanje postupka javne nabave planirana su u proračunu. Pokretanje javne nabave očekuje se u rujnu 2025. godine, a uzimajući u obzir

uobičajeno trajanje postupka (2–3 mjeseca, u slučaju bez žalbi), početak radova predviđa se početkom 2026. godine“, odgovorili su iz Grada Dubrovnika na naš upit. Sljedeća važna točka je Ulica Andrije Hebranga. Kako su odgovorili iz Grada Dubrovnika, za projekt oborinske odvodnje te ulice također je ishođena građevinska dozvola, a on uključuje izvođenje radova ne samo na glavnoj prometnici, nego i na sporednoj Kunskoj ulici. Ujedno je planirana sanacija najnižih točaka prometnice, gdje se skuplja voda, sve do Sreserske ulice, kako bi se riješio i problem plavljenja tog dijela. No, za navedene zahvate potrebno je osigurati sredstva za izvođenje u gradskom proračunu, odgovaraju iz Grada, što znači kako se radovi ne očekuju brzo. Iz Grada Dubrovnika su odgovorili kako će se rješavati i područje semafora u Lapadu, u sklopu izvanredne sanacije postojećeg oborinskog kanala. Riječ je o dionici od Ulice Josipa Pupačića do spoja s Ulicom od Batale. „Za navedeni zahvat izrađen je glavni projekt izvanrednog održavanja. Po osiguravanju sredstava kroz rebalans proračuna, planira se pokretanje postupka javne nabave za izvođenje radova. Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže napore u unaprjeđenje susta-

„Za ovaj projekt oborinske odvodnje od Montovjerne do Batale ishođena je potrebna građevinska dokumentacija, a sredstva za pokretanje postupka javne nabave planirana su u proračunu. Pokretanje javne nabave očekuje se u rujnu 2025. godine, a uzimajući u obzir uobičajeno trajanje postupka (2–3 mjeseca, u slučaju bez žalbi), početak radova predviđa se početkom 2026. godine“, odgovorili su iz Grada

„Temeljno pitanje je pitanje glavnih kolektora, ima li ih i gdje se oni nalaze, meni osobno to nije poznato. Također, prilikom izgradnje novih objekata treba obratiti pozornost na oborinsku odvodnju jer imam dojam kako se dužna pažnja tom pitanju ne posvećuje. Dakle, pri projektiranju treba gledati ne samo da se riječi odvodnja na nekoj parceli, nego i gdje ta vode dalje ide, a krajnji cilj je more. Gdje god postoji sustav oborinske odvodnje, tu nema problema, ali u principu ga u gradu – nema“, komentira Boris Orešić

va oborinske odvodnje s ciljem povećanja sigurnosti prometa i zaštite imovine građana, osobito u dijelovima grada koji su najizloženiji bujičnim vodama tijekom obilnih oborina“, stoji u odgovoru Grada.

‘ZAGREBAČKA

ULICA JE SAMO ŠMINKA’

Inženjer prometa Boris Orešić danas je u mirovini, no svoj je radni vijek posvetio dubrovačkim prometnim rješenjima; prvo u Zavodu za prostorno planiranje, a onda i u tvrtki Dubrovnik ceste. Za Dubrovački dnevnik komentira na što bi se trebao staviti poseban naglasak pri rješavanju ovog problema. „Temeljno pitanje je pitanje glavnih kolektora, ima li ih i gdje se oni nalaze, meni osobno to nije poznato. Također, prilikom izgradnje novih objekata treba obratiti pozornost na oborinsku odvodnju jer imam dojam kako se dužna pažnja tom pitanju ne posvećuje. Dakle, pri projektiranju treba gledati ne samo da se riješi odvodnja na nekoj parceli, nego i gdje ta vode dalje ide, a krajnji cilj je more. Gdje god postoji sustav oborinske odvodnje, tu nema problema, ali u principu ga

u gradu – nema“, komentira Orešić.

U javnom prostoru su se mogle čuti teze kako na ruku ne ide ni preizgrađenost jer danas su beton i asfalt tamo gdje su nekada bili zemlja i vrtovi.

„S tom se konstatacijom slažem jer zemljane površine upijaju velike količine kiše. Ako je umjesto nje tvrda podloga, dakle beton ili asfalt, to se neće dogoditi nego će ona oteći dalje, neće se zadržati, i onda imamo problem“, govori Orešić.

Na pitanje hoće li navedeni radovi na oborinskoj odvodnji koje planira Grad Dubrovnik poboljšati situaciju, Orešić odgovara potvrdno, uz dodatak da je i Zagrebačka ulica također vrlo problematična.

„Neka vas ne zavaraju šahtovi u toj ulici. Oni su zatvoreni. Besmisleni su jer ne skupljaju vodu, ne postoji kolektor oborinske kanalizacije, oni su samo šminka“, tvrdi Orešić.

Čini se kako će se i ove jeseni građani trebati ‘naoružati’ nepropusnim čizmama i čeličnim živcima te čekati sunce. Ali i početak radova na oborinskoj odvodnji koji bi im trebali olakšati život.

MLADI SE OKREĆU OBRTNIČKIM ZANIMANJIMA

Nikad veći interes za mehaničare, električare,

vodoinstalatere:

„Mladi

su shvatili da se tu dobro zarađuje, ne žele više svi biti menadžeri i manekenke“

Posljednjih nekoliko godina, a osobito od pandemije, vidljiv je zaokret u percepciji obrtničkih škola. Više ne vrijedi da se za ta zanimanja odlučuju samo učenici slabijeg uspjeha

Prvi upisni rokovi su gotovi, a u Obrtničkoj i tehničkoj školi Dubrovnik sva su mjesta popunjena. Jesenski rok ove će godine biti potreban samo za odjel za djecu s teškoćama u razvoju, dok za redovne učenike više nema mjesta. Ravnatelj Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik, Dinko Mandić, ističe kako posljednjih godina raste interes mladih za obrtnička zanimanja, i to ne samo iz nužde, već iz vlastitog izbora. U školi se trenutno nude zanimanja: automehaničar, cvjećar, elektroinstalater, elektromehaničar, pomoćni cvjećar, vodoinstalater, arhitektonski tehničar, geodetski tehničar, frizer i kozmetičar.

„Ukupno je upisano 96 učenika u devet smjerova, odnosno pet razrednih odjela jer imamo neke odjele zajedno. Jedino su ostala slobodna mjesta u razrednom odjelu za pomoćne cvjećare, koji je namijenjen djeci s teškoćama, no ti se upisi provode naknadno, u posebnom postupku preko Županijskog ureda“, rekao je Mandić.

PROMJENA U PERCEPCIJI

Posljednjih nekoliko godina, a osobito od pan-

demije, vidljiv je zaokret u percepciji obrtničkih škola. Više ne vrijedi da se za ta zanimanja odlučuju samo učenici slabijeg uspjeha. „Zadnje tri do četiri godine primjećujemo znatan porast interesa za obrtnička zanimanja. Učenici sve češće biraju ta zanimanja kao prvi prioritet. To više nisu alternative za one s lošijim ocjenama, dapače, ima slučajeva gdje se učenici s nižim uspjehom nisu uspjeli upisati jer je konkurencija bila velika“, pojašnjava ravnatelj i savjetuje osmašima da ‘zagriju stolicu’ ako im je Obrtnička prioritet za upis.

Jedna od ključnih prednosti škole je snažna povezanost s lokalnim obrtima i poduzećima.

Praktična nastava nije dodatak nego sastavni i najvažniji dio obrazovanja.

„Upućeni smo jedni na druge. Poslodavci su svjesni da su to njihovi budući radnici i zato se odgovorno uključuju. U mnogim slučajevima praksa učenicima otvara vrata za zapošljavanje odmah nakon škole“, kaže Mandić.

Suradnja se osobito razvija u sektorima elektroinstalacija i strojarstva, a škola blisko surađuje i s Obrtničkom komorom.

Turizam odvlači dio radne snage

„Zadnje tri do četiri godine primjećujemo znatan porast interesa za obrtnička zanimanja. Učenici sve češće biraju ta zanimanja kao prvi prioritet. To više nisu alternative za one s lošijim ocjenama, dapače, ima slučajeva gdje se učenici s nižim uspjehom nisu uspjeli upisati jer je konkurencija bila velika“

Piše Petra Srebrović

„Godinama je

vladao trend da svi žele biti menadžeri ili manekenke, ali od toga se ne živi uvijek. Mladi su konačno shvatili da se od zanata može jako dobro zarađivati. Poslovi su sve manje fizički teški zahvaljujući tehnologiji, a ako ste vješti, financijski jako dobro prođete“

Unatoč velikom interesu, ne završavaju svi učenici u struci. Dio njih odlučuje se za poslove u turizmu.

„Naša sreća ili prokletstvo, kako se gleda, je turizam koji nam uzima dio radnika. Nažalost, otprilike pola učenika odlazi u druge sektore, a to je najčešće turizam, dok ih pola ostaje u struci“, kaže ravnatelj.

Učenici četverogodišnjih tehničkih smjerova, poput arhitektonskog ili geodetskog tehničara, u pravilu nastavljaju obrazovanje na fakultetima.

„Polažu državnu maturu i upisuju studije, kao i gimnazijalci. Kod trogodišnjih zanimanja to je rjeđe jer je njihovo obrazovanje više orijentirano tržištu rada“, objašnjava.

„OD OVOGA SE MOŽE

JAKO DOBRO ŽIVJETI“

Ravnatelj Mandić smatra kako se konačno mijenja percepcija društva o obrtničkim poslovima. „Godinama je vladao trend da svi žele biti menadžeri ili manekenke, ali od toga se ne živi uvijek. Mladi su konačno shvatili da se od zanata može jako dobro zarađivati. Poslovi su sve manje fizički teški zahvaljujući tehnologi-

ji, a ako ste vješti, financijski jako dobro prođete. Nije rijetkost da su upravo naši majstori koji predaju frizerima ili kozmetičarkama, a imaju svoje salone, ti koji pred školom parkiraju najskuplje automobile“, govori kroz osmijeh, dodajući kako se u tome može ipak uočiti pokazatelj financijske uspješnosti.

Škola od ove godine kreće s modularnom nastavom, koja će modernizirati pristup učenju i omogućiti fleksibilniji sustav obrazovanja. Zbog toga za ovu godinu nema novih programa, ali već se razmišlja o uvođenju sadržaja vezanih uz obnovljive izvore energije.

„Imamo svoju solarnu elektranu i planiramo razvijati programe povezane sa solarnom energijom. Možda kroz doškolovanje, možda kroz novi program, ali jasno je da je to smjer u kojem želimo ići“, zaključuje ravnatelj Mandić. Možda ćemo uskoro zaboraviti onu staru izreku da je lakše naći kirurga nego dobrog meštra.

Ako se ovakav trend nastavi, čini se da ćemo imati i frizera i električara i vodoinstalatera, i to na brzinu i bez čekanja! A tko zna, možda će se i menadžeri i manekeni uskoro prekvalificirati za keramičare!

Hoće li se zaštiti dubrovačka gradska jezgra?

Liberalizira se tržište turističkih vodiča, Tajlanđani i Indonežani

će voditi ture po Hrvatskoj bez

ikakvih stručnih i jezičnih provjera

Brojni lokaliteti u Hrvatskoj poput Arene u Puli izgubit će status zaštićenog lokaliteta pa će vodiči iz brojnih zemalja moći legalno voditi ture bez ikakvih dodatnih stručnih i jezičnih provjera. Zaštićeni lokaliteti bit će jedino oni vezani uz Domovinski rat, a vidjet ćemo hoće li dubrovačka stara jezgra naći tamo mjesto

U tijeku su izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu, posebno dio koji se tiče turističkih vodiča. Kako je kazao ministar turizma i sporta Tonči Glavina, cilj izmjena zakona je njihovo usklađenje s EU direktivama i zahtjevima OECD-a. Drugim riječima, tržište turističkih vodiča trebalo bi se liberalizirati. Naime, ovim prijedlogom izmjena Zakona briše se odredba koja je državljanima država koje nisu države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (EGP) za pružanje usluga turističkog vodiča uvjetovala prijavljeno prebivalište u RH te će usluge turističkog vodiča u RH uz ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom, moći pružati državljani RH, državljani druge države ugovornice Ugovora o EGP-a i državljanin države članice OECD-a i države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. Predsjednica Društva turističkih vodiča Dubrovnik Patricija Cvinar pojašnjava što to u praksi znači. -Nacrtom prijedloga ovog Zakona izbrisat će se mnogi do sada zaštićeni lokaliteti gdje su do sada mogli voditi samo vodiči s hrvatskom licencom. Na lokacijama koje izgube tu zaštitu tako bi u budućnosti mogli voditi strani vodiči (iz zemalja EU i članica OECD-a), bez da prije toga prođu ikakvu stručnu ili jezičnu provjeru – ističe Cvinar.

ZAŠTIĆENI I NEZAŠTIĆENI LOKALITETI

Osim zemalja EU, to bi vrijedilo i za države članice

OECD-a: Australija, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Island, Izrael, Japan, Republika Koreja, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Švicarska, Turska, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, te države u postupku pristupa Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija: Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska, Peru, Tajland i Indonezija.

Patricija Cvinar: ‘Inspekcije za otkrivanje ilegalnih vodiča trebale bi biti mnogo češće, a kazne puno veće’

Što to sutra znači? Da netko iz Indonezije može u Dubrovniku raditi Game of Thrones ili History turu bez da ga itko provjerava zna li išta o povijesti Dubrovnika.

-To ćemo tek znati kada konačan prijedlog zakona ode na glasanje, odnosno vidjet ćemo koji će lokaliteti ostati pod posebnom zaštitom, a koji će je izgubiti. Sad ih je u Hrvatskoj otprilike zaštićeno oko 500, ali ta će se brojka jako rezati. Ako dubrovačka stara jezgra izgubi zaštitu, onda će svi vodiči iz ovih gore nabrojenih zemalja moći voditi ture u Dubrovniku bez ikakvih dodatnih provjera, no ako i dalje bude pod zaštitom, onda će procedura biti kao i do sada. Moći će doći raditi privremeno i povremeno, ali će morati imati hrvatsku licencu – objašnjava

„Nacrtom prijedloga ovog Zakona izbrisat će se mnogi do sada zaštićeni lokaliteti gdje su do sada mogli voditi samo vodiči s hrvatskom licencom. Na lokacijama koje izgube tu zaštitu tako bi u budućnosti mogli voditi strani vodiči (iz zemalja EU i članica OECD-a) bez da prije toga prođu ikakvu stručnu ili jezičnu provjeru“, kaže Patricija Cvinar

Piše Maro Marušić foto Matija Habljak/PIXSELL, privatni arhiv

„Vodič iz Hrvatske ili

neke druge zemlje

članice EU može doći raditi privremeno u Italiju i tražiti dozvolu od njihovog resornog ministarstva koja košta 300 eura. Nakon što ste dobili dozvole možete voditi bilo gdje po Italiji na nezaštićenim lokalitetima.

Italija ima ogroman broj zaštićenih lokaliteta, ali pretežno je riječ o crkvama, muzejima ili građevinama iz Rima. No, vodič iz Hrvatske može bez problema voditi turu oko primjerice Fontane di Trevi u Rimu ili na Trgu svetog Marka u Veneciji“, objašnjava Cvinar

predsjednica Društva turističkih vodiča Dubrovnika. To hoće li se dubrovačka gradska jezgra zaštiti ili ne, ovisi o tome hoće li ući u zaštićene lokalitete vezane za Domovinski rat.

-Nama ništa ne znači ako su crkva sv. Vlaha ili Katedrala zaštićene, a Stradun nije. Mi bismo da se zaštiti čitav grad, a to bismo mogli postići ako dobijemo status kakav ima Cipar. Oni su zaštitili sve svoje lokalitete, jer imaju specifičnu situaciju s Turskom koju malo tko u Europi razumije osim njih tamo. Tako da su svi lokaliteti zaštićeni i nitko iz EU od vodiča ne može tamo voditi bez polaganja posebnih ispita. Mi isto želimo da se napravi u Hrvatskoj po pitanju Domovinskog rata. Da se sva područja na kojima se rat odvijao zaštite kao cjelina, pa tako i naše područje od Prevlake do Stona. Ministarstvo branitelja nam je dalo potporu, jer oni ne žele da sutra o Domovinskom ratu turistima detalje objašnjava vodič iz Indonezije ili Tajlanda. Ako se područje od Prevlake do Stona zaštiti kao posebna cjelina zbog Domovinskog rata, onda će sutra vodiči iz EU ili OECD-a moći voditi ture na dubrovačkom području jedino ako polože posebne ispite – govori Cvinar.

UNESCO-VA ZAŠTITA NEBITNA

No, pod zaštitu Domovinskog rata ne bi ušli neki drugi atraktivni lokaliteti koji nisu prošli ratna razaranja, poput Korčule, Dioklecijanove palače ili Arene u Puli. Nema veze što su pod zaštitom UNESCO-a, Europska komisija smatra da baš zato postoji dovoljno literature da bilo koji vodič može tamo raditi. Pitamo je kakva je situacija u drugim zemljama članicama EU, primjerice u Italiji. Što je tamo zaštićeno, a što nije?

-Vodič iz Hrvatske ili neke druge zemlje članice EU može doći raditi privremeno u Italiju i tražiti dozvolu od njihovog resornog ministarstva koja košta 300

eura. Nakon što ste dobili dozvole, možete voditi bilo gdje po Italiji na nezaštićenim lokalitetima. Italija ima ogroman broj zaštićenih lokaliteta, ali pretežno je riječ o crkvama, muzejima ili građevinama iz Rima. No, vodič iz Hrvatske može bez problema voditi turu oko primjerice Fontane di Trevi u Rimu ili na Trgu svetog Marka u Veneciji, jer ti lokaliteti nisu zaštićeni. Za voditi zaštićene lokalitete trebaju se polagati posebni ispiti te imati određeno znanje talijanskog jezika. Baš kao što Hrvatska mora usklađivati svoje zakone s EU i OECD-om, isto je morala napraviti i Italija i ostale članice EU-a – ističe Cvinar. Znači tržište turističkih vodiča liberalizira se ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim turističkim destinacijama Europe poput Španjolske, Francuske, Grčke. Zašto se to događa?

-Iza svega stoje veliki turoperatori i velike agencije, posebno iz Njemačke i Poljske. Njima je u interesu jeftina radna snaga i posljedično veći profit. Nije to ništa novo, da se na vodičima pokušava uštedjeti, odavno u Dubrovniku djeluju brojni ilegalni vodiči. Nažalost, nema dovoljno inspekcija, pa većinom prolaze nekažnjeni. Ono što mi vodiči tražimo u izmjenama ovih zakona, i za to ćemo se boriti, jest to da se točno odredi što je to termin privremeno i povremeno. Ako strani vodiči žele voditi na zaštićenim lokalitetima, tražimo reciprocitet, da su i nama jednaki uvjeti da isto i mi kod njih možemo. Isto tako, za naše zaštićene lokalitete tražimo da imaju obrazovanje u Hrvatskoj i da znaju B2 razinu hrvatskog jezika. I na kraju, tražimo da se kazne za ilegalna vođenja podignu na iznos prosječne hrvatske plaće, a to je 1400 eura – zaključuje predsjednica Društva turističkih vodiča Dubrovnik Patricija Cvinar. Resornom Ministarstvu također smo se obratili s pitanjima, ali do zaključenja ovog broja nisu nam odgovorili.

VELIKI INVESTICIJSKI CIKLUS GRADA

Na području Dubrovnika aktivno više od petnaest gradilišta

Trenutno je na području grada aktivno petnaestak gradilišta, a paralelno se izvode i radovi na Aglomeraciji, najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku

Grad Dubrovnik kontinuirano provodi niz infrastrukturnih i razvojnih projekata, od kojih je značajan dio sufinanciran bespovratnim europskim i nacionalnim sredstvima. Trenutno je na području grada aktivno petnaestak gradilišta, a paralelno se izvode i radovi na Aglomeraciji, najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku.

U visokoj fazi izgradnje nalazi se Centar za starije osobe ispod Opće bolnice. Izgradnjom ovog objekta sa 205 smještajnih kapaciteta, dnevnim boravkom za 75 korisnika te pružanjem usluga za dodatnih 410 osoba izvan Centra, dubrovačkim će se umirovljenicima osigurati standard koji im je godinama nedostajao.

Sveukupna investicija izgradnje Centra iznosi 21.985.903,00 eura, a bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost iznose 6.138.429,89 eura.

Napreduju i radovi na uređenju Parka Pile i Parka Gradac. Otvoren za javnost 1898. godine, Park Gradac najveći je i najstariji park u Dubrovniku te važan dio parkovne baštine grada. Ulaganja u ove parkove kao i park ispod Platane, za koji je natječaj u tijeku, financiraju se putem ITU mehanizma, s ukupnim iznosom od 5.558.382 eura.

U Gružu je u tijeku postavljanje klupa i koševa za smeće u sklopu projekta Drvored Gruž,

Park Gradac

Dom Orašac

Grad Dubrovnik

čime će radovi biti okončani. Također u Gružu uskoro započinju i pripremni građevinski radovi za podizanje Spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu. U okviru participativnog budžetiranja izvode se i brojni manji projekti značajni za lokalne zajednice: postavljanje fontana za vodu, uređenje Doma mladih u Orašcu, obnova mjesnog doma na Gromači, izgradnja parkirališta uz autobusnu stanicu u Zatonu Velikom te uređenje prostora u društvenom domu u Mrčevu.

U tijeku je i nastavak radova na Groblju Dubac. U Suđurđu na otoku Šipanu završava se montaža preostale opreme na sportskom igralištu s košarkaškim i nogometnim terenom, smještenom uz prethodno uređeno dječje igralište. Oba projekta sufinancirana su bespovratnim sredstvima kroz Program razvoja otoka u 2024. godini.

Posebna se pažnja posvećuje obrazovanju i socijalnoj inkluziji. Radovi na dogradnji i rekonstrukciji Osnovne škole Mokošica odvijaju se prema planu, a njihovim će završetkom škola u Mokošici, kao posljednja gradska os -

novna škola, prijeći na izvođenje nastave u jednoj smjeni. Investicija je u cijelosti financirana bespovratnim sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, u iznosu od 10.093.680,21 eura. U tijeku je energetska obnova OŠ Marina Držića, škole s posebnim programom, za koju je Grad prethodno osigurao bespovratna sredstva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 510.227,67 eura.

Također se odvijaju radovi na rekonstrukciji i preuređenju objekta dječjeg vrtića Kono, u kojem djeluju dvije odgojne skupine smještene u prizemlju stambeno-poslovne zgrade. Ovim investicijama Grad Dubrovnik nastavlja ulagati u predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje s ciljem stvaranja kvalitetnijih i sigurnijih uvjeta za najmlađe sugrađane.

Svi navedeni zahvati dio su snažnog investicijskog ciklusa koji Grad Dubrovnik provodi s ciljem podizanja kvalitete života svojih sugrađana te ravnomjernog razvoja svih dijelova grada.

Centar za starije ispod Opće bolnice

GRADSKO VIJEĆE

Spomenik braniteljima najvjerojatnije neće biti na Pilama , a ni sjedanja na skalinima od Jezuita i ‘svetog Vlaha’

Franković je objasnio kako je lokacija za spomenik na Pilama neprimjerena, no kako će zadnju riječ ipak imati branitelji. Također, planira se ograničiti sjedanje na skalinima po Gradu koji su pješački koridori, a turisti za sobom često ostavljaju opuške i žvake

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto GRAD DUBROVNIK

POTVRĐENO! PERO

MILKOVIĆ NOVI DIREKTOR LIBERTASA

Gradonačelnik Mato Franković na točki Vijećnička pitanja potvrdio je pisanja Dubrovačkog dnevnika kako će novi direktor Libertasa biti Pero Milković, sadašnji direktor Domouprave. „Gospar Franko Mekišić odlazi s mjesta direktora Libertasa, kao što su mediji već objavili, a na njegovo mjesto dolazi Pero Milković“, izjavio je Franković dodavši kako će se uvesti nove promjene u Libertasu, pa i po pitanju eventualnog boljeg povezivanja Grada.

Sjednica Gradskog vijeća, druga po redu u novom sazivu, održana je u petak, a tijekom točke koja se odnosi na vijećnička pitanja, gradonačelnik Mato Franković otkrio je detalje o aktualnim gradskim pitanjima.

Tako mu je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica uputio pitanje kad će se izgraditi novi spomenik braniteljima, dodavši kako nije zadovoljan mikrolokacijom na kojoj se nalazio prethodni spomenik kojeg je nazvao ‘spomenikom palim Windowsima’, a s njim se složio i Franković. „Jedan značajan dio vezan uz njegovanje uspomene na Domovinski rat smo napravili, ponosni smo na spomen sobu koju je sad posjetilo 100 tisuća posjetitelja. No, nismo napravili spomenik. Razlog je problem s arhitektom i činjenicom da nas je držao kao taoce. Zbog lošeg stanja spomenika, morali smo ga ukloniti, za što je značajan dio braniteljskih udruga dao suglasnost. Lokacija spomenika je promašena, Pile su mjesto tranzita i prolaza. To mjesto ničim ne izaziva pijetet. Ničim se neće na toj lokaciji dati pijetet žrtvi. Spomenik na Pilama je potpuno promašena lokacija. U rujnu ćemo napraviti sastanak s udrugama, ako braniteljske udruge budu inzistirale da to bude na Pilama, poštivat ćemo njihovu odluku. No, mislim da to nije primjereno. Nakon što odredimo lokaciju, onda ćemo pokrenuti potrebne procedure vezane uz izgradnju. Najkasnije kroz dvije godine možemo izgraditi taj spomenik. Drago mi je što ćemo do 6. prosinca postaviti MIG na Srđu“, odgovorio je Franković.

‘OD PLACE DO RESTORANA, USLUGE SU NAM PRESKUPE’

Otkrio je i kakio DuPass ima porast prodaje za 25 posto.

“Uistinu smo prezadovoljni. Što se tiče sezone, ja bih potpisao da svaka iduća bude ovakva. Broj noćenja je isti kao i lani. Kad je godina super, ljudi

misle da se dogodila sama po sebi, a kad je malo lošija onda je kriv Grad i HDZ. Nešto je manji broj dolazaka, a noćenja je isto, što je cilj jer znači da gosti ostaju dulje. Jedan dio gospodarstvenika se žali na broj ljudi u restoranima ili apartmanima. Podsjetit ću vas da je smještajni kapacitet nara-

Dubrovački dnevniK petak, 29. kolovoza 2025.

stao u zadnjih godinu dana, za pet posto. Pet posto više na isti broj noćenja – netko mora imati manje gosta“, izjavio je Franković te se dotaknuo i pitanja turističkih cijena koje je kritizirao. „U budućnosti koja je pred nama pobjeđivat će kvaliteta, a lovci u magli će gubiti. Oni koji pružaju lošu uslugu za visoku cijenu će propasti. Nama ne treba veći broj gostiju, treba nam isti broj gostiju, s mogućnošću rasta u kasnoj posezoni. Nama ne treba više. Usluge su nam preskupe, u cijelom lancu počevši od place pa do restorana. Ne može kilo smokava biti 10 eura. Jako dobro znam koja energija treba za proizvesti smokvu i koliko si truda uložio. Kilo tikvica i pomadora ne može biti 5 eura, jer sve što si napravio, polijevao si ih vodom. Na placi u Gružu je kilo smokava 10 eura, a u Čapljini na placi 0.89“, kazao je Franković. Odgovarajući na pitanja vijećnika Krešimira Markovića (Suverenisti), kazao je kako je izgledna zabrana sjedanja na skalinima ispred crkve svetog Vlaha i na skalinima od Jezuita, jer turisti ometaju pješačke koridore, a za sobom često ostavljaju žvake i opuške. „Ne može tu netko sjediti i jesti burek. Mora biti reda“, kazao je najavivši tako nove izmjene o komunalnom redu.

‘NA FACEBOOKU KOMENTIRAJU SAMO NERADNICI’

Odlukom većine vijećnika, prihvaćena su izvješća o poslovanju dijela javnih ustanova, a oko Lokruma se razvila rasprava. Marin Krstulović (Srđ je Grad) postavio je pitanje oko stanja dvaju ba-

raka na Lokrumu. Kazao je kako su one izgrađene 2015. godine od strane tvrtke Monte-Mont, a sada trebaju rekonstrukciju. Podsjetio je kako se sada traži 700 tisuća eura za obnovu, premda, prema zakonu, postoji garantni rok od 10 godina. Ravnateljica Javne ustanove Rezervat Lokrum Ana Barović kazala je kako je ustanova u veljači ove godine tek dobila suglasnost za pokretanje javne nabave koja još nije pokrenuta jer su ocijenili da su postojale nepravilnosti prilikom izrade ranijih elaborata i ekspertiza. Stoga je zatražena druga ekspertiza, a rezultate su dobili koncem lipnja. Kako kaže, trenutačno su u fazi prikupljanja ponuda od strane ovlaštenih arhitekata koji bi donijeli novi prijedlog o financijskim sredstvima za obnovu baraka.

„Ovdje govorimo o montažnom objektu, garancija za montažne objekte je ona koja je ugovorena, a ne 10 godina, to je bitna razlika. Ne mislimo prikrivati zločine onih prije nas, znamo kakva je bila Monte-Mont tvrtka i što je radila, tvrtka SDP-a i HNS-a. Znamo tko, što, kako, kuda, gdje, za koga i čiji račun. Na nama je da ispravljamo krive Drine. Kao što rješavamo godinama pitanje mikroasfalta i cjelokupnog asfaltiranja grada. Sve završilo u oborinskoj odvodnji. I onda SDP postavlja pitanje – zašto određena ulica pluta? Da je vi niste začepili, ne bi plutala. Drago mi je što je vijećnik Krstulović postavio ovo pitanje, inače bismo pričali o uspješnosti Lokruma, o projektima koje realiziramo, koje ćemo tek realizirati... No, pričamo o barakama koje je ‘zafrkao’ Andro Vlahušić i SDP“, izjavio je Franković. Pohvalio je rad Lokruma na svim razinama, ali i kazao kako očekuje od ravnateljice da se ‘poveća radna etika’. „Tamo puno ljudi ‘zuji’, a imaju najveće plaće od svih djelatnika u sustavu Grada“, izjavio je dodavši kako ‘neki od njih komentiraju na Facebooku, a bilo bi im bolje da rade’.  „Radi bontona ne bi trebalo spominjati ljude koji nisu ovdje. U bivšoj vlasti, SDP je bio zadužen za socijalu, sport i školstvo, a vaše kolege za komunalno. HNS je na državnoj razini bio u koaliciji s HDZ-om. U devet godina, koliko ste na vlasti, mogli ste riješiti oborinsku odvodnju“, odgovorila je Frankoviću Anita Bonačić Obradović (SDP). „Draga Anita, kako bi rekao Marko Potrebica - Google sve pamti. Kad se stavljao crni mikroasfalt, ja sam bio kandidat za zamjenika, a vaš je bio zamjenik i za kulturu i za komunalne poslove. To su bili vaši kandidati“, kazao joj je Željko Raguž (DUSTRA).

Dobra je vijest što su vijećnici izglasali povećanje satnice za asistente u nastavi pa je ona sada, u bruto iznosu, najveća u Hrvatskoj. Tako je, sa 7,7 eura, povećana na devet eura. „Veseli me razumijevanje za asistente, podržavam ovu odluku. No, htio bih kazati kako se temeljito promišljanje po ovoj temi mora dogoditi što prije. U zadnjih 4,5 godina imamo povećanje potreba od 70 posto za pomoćnicima u nastavi, to je alarmantan problem. Treba naglasiti kako su pomoćnici zaposleni uglavnom na određeno vrijeme, ovo bi trebala postati struka“, kazao je Jasmin Deraković (DDS) koji je i sam djelatnik u školi.

Vijećnik Ivica Maslać (HDZ) upitao je Frankovića dokle je stigao projekt Park’n’Ride sustava na Pobrežju. Odgovorio je kako bi u rujnu trebao započeti postupak javne nabave za izgradnju. „To bi trebala biti kičma parking sustava Grada. Cilj je da sva ulična parking mjesta od Kantafiga do Orsule budu resident only. Svi posjetitelji Grada će ići na Pobrežje i doći u Grad s javnim gradskim prijevozom. Zato ulična mjesta želimo dati samo građanima i korisnicima PPK. Sanitat je u finalnoj fazi kupnje automobila koji će imati ugrađene sustave kamere i automatizirati plaćanje parkirališta odnosno ispisivanje kazni“, kazao je Franković.

NEHUMANOST I MULJANJE NA DJELU

Drski taksist majku s djetetom nije dovezao na odredište jer ga je pitala za taksimetar, naplatio

joj

veću cijenu od propisane

Muškarac je kažnjen, čime se želi poslati jasna poruka – ovakvo ponašanje je nedopustivo, a ugled destinacije će se štititi

Zamislite situaciju koju ćemo sad opisati i pokušajte se staviti u kožu žene, točnije majke s malim djetetom, koja je odlučila doći u grad za kojeg je od mnogih prijatelja i poznanika čula samo riječi pohvale, a slične je hvalospjeve čitala o ljepotama i kulturno povijesnim-znamenitostima te gostoljubivosti ljudi koji tu žive. Odlučila se na posjet biseru Mediterana, spakirala osobnu i prtljagu svog malog djeteta u više kofera te zrakoplovom krenula na put.

Riječ je o inozemnoj putnici koja je noćnim letom za uskršnje blagdane doputovala u Dubrovnik, odnosno u Zračnu luku Ruđer Bošković u Čilipima te, zbog malog djeteta i brojne prtljage, za prijevoz do grada nije izabrala autobus za transfere, nego taksi vozilo. Vozaču je kao odredište navela jedan od manjih hotela na lapadskoj šetnici.

KAZNA ZBOG UPITA O CIJENI

Ali, umjesto da je doveze sve do parkirališta između hotela “Park” i fontane na šetnici, što je tek nekih 50 metara od hotela, taksist je majku s malim djetetom iskrcao punih 400 metara dalje: kod semafora na kružnom toku u Lapadu. Kako nam tvrde izvori, navodno je do takvog iskrcaja došlo jer se putnica požalila zašto u taksi vozilu uopće ne radi, odnosno nije uključen taksimetar. Navodno ju je taksist upoznao s činjenicom kako je cijena vožnje od Zračne luke do Lapada

Piše Ahmet Kalajdžić

FOTO: čitatelj, Grgo Jelavić/Pixsell

90 ili 100 eura. Tada je, tvrde nam izvori, došlo do verbalne prepirke i stoga što je putnica bila slobodna upitati zašto cijena nije 50 eura kako je to navedeno na tabli, odnosno obavijesti o cijenama te je vozač, iznerviran predbacivanjem i pitanjima, odlučio iskrcati je na početku šetnice, ni blizu njezina hotela! Naš izvor nas uvjerava kako je na inzistiranje putnice da joj se svakako izda račun, taksist to u konačnici ipak učinio. No, učinio je to na potpuno nepropisni način: nije joj izdao fiskalni nego tzv. paragon-blok, rukom ispisani račun na iznos od 70 eura! Na spornom je računu netočno naveo brojne detalje, pa i datum obavljene vožnje koju kao da je je vremeplovom vratio tri godine unatrag, u 2022.godinu!   Slijedom ovih informacija obratili smo se Upravi Zračne luke i Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj kojoj se, kako nas je također uvjeravao naš izvor, putnica obratila e-mailom i detaljno opisala događaj u kojem je taksist prekršio ne samo profesionalne uzuse, nego je utjecao na stvaranje lošeg dojma o cijeloj destinaciji. Također je prekršio i odredbe Porezne uprave, odnosno Ministarstva financija RH

NAJTEŽE KRŠENJE-NAJTEŽA KAZNA!

Iz Zračne luke “Ruđer Bošković“ odgovorio nam je zamjenik glavnog direktora Ivan Maslać koji potvrđuje kako se predmetna situacija dogodila krajem travnja ove godine.

„O predmetnoj situaciji smo obaviješteni i mi. Nakon provjere, utvrđeno je kako je korisnik taksi parking kartice Zračne luke Ruđer Bošković prekršio niz obaveza na koja se obavezao prilikom ugovaranja međusobnih prava i obaveza Zračne luke i pružatelja taksi usluge. Prije svega nije poštovana razina usluge, nije poštovan odobreni cjenik te nije poštovana legislativa iz područja porezne politike. Zračna luka je nakon toga ukinula mogućnost obavljanja taksi prijevoza predmetnom obrtniku na području Zračne luke Ruđer Bošković u trajanju od mjesec dana, tijekom lipnja, što je do sada najstroža izrečena kazna jer je ovo i bilo najteže kršenje preuzetih obaveza do sada. Koliko imamo informacije, i Porezna uprava je djelovala alatima koji su im na raspolaganju“ odgovorio je Maslać dodavši kako smatra da je predmetna penalizacija polučila željene rezultate.  Kako kaže, u suradnji s Autotaksi udruženjem Konavle, Zračna luka Dubrovnik d.o.o. već godinama ulaže maksimalne napore u podizanje razine usluge jer smaju kako je prvi dojam destinacije izrazito bitan te posljedično dobivaju veliki broj pohvala na uslugu taksi prijevoza od strane službenih taksista na Zračnoj luci. „Na uslugu drugih prijevoznika teže možemo utjecati, ali i tu se maksimalno trudimo kako bi svi prilikom dolaska i odlaska na naše područje doživjeli samo ugodna iskustva“, za-

ključuje Maslać.

O događaju se očitovala i PU dubrovačko-neretvanska odakle su potvrdili kako je cijeli slučaj policiji prijavila oštećena gošća.

“Odmah nakon saznanja za događaj nadležna Postaja aerodromske policije Čilipi je ostvarila uvid u videosnimku dolaska strane državljanke i angažiranje taksi prijevoznika kako bi se utvrdio identitet taksi vozača. Utvrđeno je kako se radi o 55-godišnjem hrvatskom državljaninu s kojim je obavljen razgovor na okolnosti prijave kada je utvrđeno da je isti vožnju naplatio 70 eura u gotovini, što je više od iskazane cijene u cjeniku, uz izdavanje računa na paragon bloku koji nije fiskaliziran“, ističe se u odgovoru policije. Iz policije dodaju kako su o svemu službenim dopisom obavijestili i Ministarstvo financija, Carinsku upravu, Područni ured Split, Carinski ured Dubrovnik sa zamolbom institucijama da poduzmu mjere iz njihove nadležnosti. Strana državljanka je obaviještena o postupanjima koje je provela policija te joj je ukazano na mogućnost kontakta od strane Ministarstva financija i/ili Državnog inspektorata tijekom provođenja prekršajnog postupka. Dodaju i kako, u konkretnom slučaju, nisu utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti policije.

OPOMENA PRED ISKLJUČENJE

Neslužbeno smo doznali kako je s nave-

denom osobom loša poslovna iskustva već ranije imalo i jedno trgovačko društvo u suvlasništvu Grada Dubrovnika i više općina na jugu Hrvatske. Za komentar smo se obratili i Autotaksi udruženju Konavle, gdje nam je predsjednik Antonio Račević rekao kako imaju odličnu suradnju sa Zračnom lukom. „Podržavavamo ih jer reda mora biti! Za to se borimo maksimalno! Naše su cijene transparentne i označene su na više mjesta i ne dozvoljavamo ovakve situacije. Sankcionirat ćemo svaki prekršaj članova našeg udruženja u suradnji sa Zračnom lukom koja im je odobrila dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza i bit ćemo vrlo oštri u borbi za maksimalni red i naše što kvalitetnije usluge“. ističe Račević kojeg smo upitali je li i udruženje povuklo određene mjere.

Gošća nije dobila ni fiskalizirani račun

„Više se ne sjećam je li gošća bila iz Poljske ili Velike Britanije. Nebitno, jer imamo svoj Statut i postupamo prema pre -

ciznim mjerama iz Statuta: naše udruženje sve prekršaje, pa i one blaže, redovito sankcionira! Ovakve situacije podliježu posebno oštrim mjerama! Ovaj je vozač dobio opomenu pred isključenje i u slučaju da ponovi bilo kakav prekršaj, bit će mu trajno ukinuta dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza“, odgovorio je Račević. U ovom slučaju svi nadležni su odlučili poslati jasnu poruku kako su ovakve situacije nedopustive, u cilju zaštite prava klijenata, ali i imidža cjelokupne destinacije.

Autotaksi stajalište ispred Zračne luke Ruđer Bošković uvijek je puno

KONAVOSKI HEROJI

Dramatično spašavanje mladih

Francuza

u Cavtatu: ‘Valovi su bili ko Sniježnica! Nikad nisam bio u moru po takvom nevremenu’

Ono što je trebalo biti bezbrižan trenutak fotografiranja na plaži hotela Croatia u Cavtatu, umalo se pretvorilo u tragediju. Podivljalo more povuklo je dvojicu mladih Francuza, a spašeni su zahvaljujući brzoj i hrabroj reakciji trojice

Četvrtak, nešto prije 18 sati, dobro će zapamtiti mladi Francuzi koji su se taj dan, kako se kaže, ponovno rodili. Naime, dvojica mladića, u želji da snime materijal za pamćenje, oglušili su se na upozorenje svojih roditelja, ali i crvenu zastavicu na plaži hotela Croatia u Cavtatu koja je jasno upozoravala na opasne vremenske neprilike. Mladići su se spustili blizu mora koje ih je svom snagom ‘progutalo’, ali imali su sreće jer su u to vrijeme na plaži bili ljudi koji su instinktivno i nesebično reagirali. Prvi je u more skočio Asmir Šahinović, koji inače kao sezonac radi u hotela Croatia, kao ‘beach boy’. Nije dvojio nakon što je čuo zapomaganje unesrećenih mladića. On je trenutačno na bolovanju zbog ozljeda koje je zadobio tog dana u akciji spašavanja pa je zamjenik direktor hotela, koji je također sudjelovao u spašavanju, kazao što se dogodilo.

SPAŠAVANJE JE TRAJALO 45 MINUTA

“Stigao je poziv na recepciji hotela i rečeno je da su djeca u moru. Mi smo odmah krenuli prema južnoj plaži, bačen je kolut djetetu, Asmir je rekao da on može i da će krenuti. Njegovo srce je veliko kao kuća, a noge su mu pune ponata! Upravo je on skočio i krenuo u akciju spašavanja jednog mladića i skupa s našim kolegama na kopnu koordinirao njegovo izvlačenje. Drugi mladić, koji je bio na kolutu, zapomagao je očajan i nije bilo puno izbora za njega. Tada sam skinuo odjeću, skočio u more i krenuo prema njemu. Moji kolege su zvali u pomoć vanjske suradnike i nakon pola sata je stigao Antonio s jet skijem po tom ludom vremenu i valovima koji su bili veliki kao Sniježnica! Nakon 45 minuta smo stigli u mirni dio luke u Cavtatu”, ispričao nam je u dahu zamjenik direktora hotela Croatia Luko Radović. Opisao je atmosferu koja je tad vladala. “Svi su bili definitivno u šoku... More je bilo olujno i

bilo je strašno. Nije ugodno ni biti blizu. U sekundi čovjek može izgubiti glavu i stradati. Mi smo reagirali instinktivno, bilo je straha, ali uvijek bih pomogao djetetu koje je tako ugroženo. U tom trenutku instinktivno smo reagirali, proradio je taj instinkt i sjećanje kako smo kao djeca tu provodili vrijeme, jer znamo što znači plivati kod stijena i po ‘jačem’ moru. Ali iskreno, po takvom moru, ne sjećam se da sam ikad plivao”, kazao je Radović koji u cavtatskom hotelu radi zadnje četiri godine. Antoniju Langu ovo nije prvo spašavanje. On više od dvadeset godina radi na vodenim sportovima i s jet skijem uvijek priskoči kada treba pomoć u izvlačenju unesrećenih iz mora. No, ovaj put je i za njega bilo traumatično iskustvo.

ZADOVOLJNI I SRETNI S POZITIVNIM ISHODOM

“Tog dana je bilo jako olujno nevrijeme i mi čak nismo radili. Sjedio sam doma, došao je poziv od strane hotela i rekli su kako je riječ o utapanju djece. Kad sam to čuo automatski sam reagirao i krenuo bez razmišljanja. Došao sam na plažu što prije sam mogao, zatekao sam zamjenika direktora koji je držao mladića na izmaku snaga koji je bio u velikom šoku. I ja sam se iznenadio, nisam to očekivao. Nažalost dosta ljudi ovdje podcijene snagu mora i sebe precijene. Mi smo se ukrcali na jet ski i na putu smo se u jednom momentu prevrnuli, ali sve je dobro prošlo. Kad smo se iskrcali na plažu, tek tad sam shvatio što se tu događalo”, ispričao je Antonio Lang koji je prisjeća sretnog trenutka nakon spašavanja kada su svi bili sretni ishodom, a posebno roditelji, obitelj i prijatelji preživjelih mladića.

“Malo mi je smiješno što nas ljudi nazivaju herojima, ali eto dva dječja života su spašena. Sretni smo i zadovoljni ishodom”, poručio je Antonio Lang koji je imao dosta sličnih situacija spašavanja u nje-

ljudi

“Tog dana je bilo jako olujno nevrijeme i mi čak nismo radili. Sjedio sam doma, došao je poziv od strane hotela i rekli su kako je riječ o utapanju djece. Kad sam to čuo automatski sam reagirao i krenuo bez razmišljanja”

Piše Aida Čakić foto Aida Čakić

“Svi su bili definitivno u šoku... More je bilo olujno i bilo je strašno. Nije ugodno ni biti blizu. U sekundi čovjek može izgubiti glavu i stradati. Mi smo reagirali instinktivno, bilo je straha, ali uvijek bih pomogao djetetu koje je tako ugroženo. U tom trenutku instinktivno smo reagirali, proradio je taj instinkt i sjećanje kako smo kao djeca tu provodili vrijeme, jer znamo što znači plivati kod stijena i po ‘jačem’ moru. Ali iskreno, po takvom moru, ne sjećam se da sam ikad plivao”

govoj karijeri.

“Uvijek je bilo ovakvih situacija i sigurno će ih i biti u budućnosti. Mi smo uvijek spremni i brzo reagiramo”, kazuje Lang.

Zamjenik direktor hotela naznačio je kako svi trebaju poštovati more i signalizaciju poput crvene zastavice.

“Lako dođe do nesreće i svi životi mogu biti ugroženi - od onih koji su tad u moru do spasioca ko-

ji jednako riskiraju. Njihov rad treba poštivati, posebice rad našeg beach boya Asmira koji je reagirao, a mogao je birati i ne skočiti. Cilj je spasiti ljude, mi uvijek idemo u tom smjeru”, istaknuo je zamjenik direktora hotela Luko Radović.

Spašavanje u Cavtatu završilo je sretno zahvaljujući hrabrosti i instinktu trojice ljudi. No, njihova je poruka jasna — more ne oprašta nepažnju, a crvena zastavica nikad nije ukras na plaži.

Antonio Lang, Luko Radović i Asmir Šahinović spasili su turiste od utapanja

Mjesto gdje su turisti umalo živote izgubili

Plaza hotela Croatia s crvenom zastavicom koja simbolizira upozorenje

ZATVORENE SU IGRE! Opera

gala veličanstvena je kruna ovogodišnjeg izdanja

Kruna 76. izdanja Dubrovačkih ljetnih igara je spektakularna Opera gala, koja je upriličena u ponedjeljak, 25. kolovoza, u veličanstvenom ambijentu ispred Katedrale gdje je, uz spuštanje zastave Libertas, upriličeno zatvaranje ovogodišnjeg festivalskog izdanja.

Nastupila je jedna od najvećih opernih zvijezda današnjice, sopranistica

Nino Machaidze te talijanski tenor Vittorio Grigolo i jedan od najtraženijih basova na međunarodnoj sceni Marko Mimica. Ovaj koncert svojom izvedbom uveličao je i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem dirigenta Sebastiana Lang Lessinga. Hrvatska radiotelevizija istoga dana tradicionalno je dodijelila nagrade

Orlando za najuspješnija umjetnička ostvarenja festivala. Nagradu za najuspješnije dramsko ostvarenje dobila je glumica Helena Minić Matanić za ulogu Medeje, Orlanda za najuspješniji glazbeni naslov osvojili su pripadnici ansambla L’Arpeggiata, a nagrada Grand Prix za ostvareni umjetnički doprinos je dodijeljena Ivici Boban.

foto VITO BEGOVIĆ, ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Publika je uživala u izvedbama

Veličanstvena Opera gala

Dobitnice ‘Orlanda’

Spuštena je zastava ‘Libertas’

PONEDJELJAK, 1.9. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 2.9. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

SRIJEDA, 3.9. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

ČETVRTAK, 4.9. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

PETAK, 5.9. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 6.9. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

NEDJELJA, 7.9. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

pet pasa, četiri mačke i jedno veliko srce: Ana Ivelja promovira ljepote udomljavanja

na Instagram profilu bez filtera

Donedavna ravnateljica javne ustanove Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik

Ana Ivelja je život posvetila životinjama, pa ne čudi da ih je dio našao svoje mjesto i u njezinom domu. Svoja iskustva počela je dijeliti na Instagram profilu ‘dlakeposvuda’, a otkrila nam je koji su benefiti, ali i izazovi njenog životnog puta

Zašto ste odlučili pokrenuti ovaj Instagram profil?

Krenula sam s tim iz želje da pokažem kakav je život s puno životinja. Ljudi su često skloni idealiziranju i kad bih im rekla s koliko životinja živimo suprug i ja, rekli bi mi – blago ti se, to je tako super, i ja bih! Jest, lijepo je, ali ima i svoje izazove. Htjela sam pokrenuti kanal gdje realno mogu pretočiti kakav je to život. A isto tako, htjela sam na neki način educirati ljude. Često u svom radu u Azilu, a prije toga i u volontiranju, bih svjedočila nekim problemima koji zapravo nisu produkt nečije zle namjere, nego više neznanja. Također, od Azila mi je ostala potreba da se kreativno izražavam, kako sam tamo, između ostalog, vodila društvene mreže, pa mi se ovo učinilo prigodnim, imati još jedan kanal.

O koliko životinja govorimo?

Trenutno imamo pet pasa i četiri mačke. Još jedna od ideja ovog profila je promocija udomljavanja i privremenog smještaja. To je bio način da i dalje pomažem Azilu koliko mogu i da mu na neki način budem blizu. Tako da mi pored naših pasa, kad god je neki pas u potrebi, uzmemo nekoga privremeno. Najčešće je riječ o psu koji je bolestan, za kojeg brinemo dok se oporavi, pa mu se traži dom ili ga vratimo u Azil. Pokušavam malo ‘razbiti’ predrasude, s čim sam se često susretala. Predrasude su obično u vidu nekih pasmina, da su ovakve ili onakve, nekad misle da su psi iz azila ‘lošiji’ od drugih, pa ih želim približiti ljudima i na neki način pomoći da se dio pasa udomi. Stvarno sam sretna da je dio pasa koje sam objavila i snimila našao svoje domove, nadam se da ću i dalje moći pomagati. Je li toliko pasa i mačaka u vašem domu bilo planirano?

„Stvarno

Vrlo spontano i neplanirano! S obzirom na to da promoviram privremena udomljenja, bit ću iskrena i reći da je dosta pasa kod nas došlo privremeno i ostalo za stalno. Kroz naš dom je u zadnje tri godine prošlo preko sto životinja, tako da je dobro da ih se samo ovoliko zadržalo! (smijeh) Za većinu nije bilo planirano, pogotovo za mačke – sve su došle privremeno i ostale za stalno. Što se pasa tiče, svaki ima svoju priču kako je došao. Zapravo, nikoga nismo ciljano išli udomiti niti birali nego je bila riječ o potrebi, pa su igrom slučaja ostali. Imamo jednu kuju koja je zlostavljana fizički, udarana dugo, a kad se kod nas prilagodila i prihvatila nas, odlučili smo da ostane, da ne mora opet prolaziti tu traumu. Jednu kuju smo udomili, našu Janu, prošle godine s njenih 14,5 godina. Ovo je njen prvi dom! Moram priznati da mi je to jedno od naših najdražih udomljenja i to bih isto htjela ljudima približiti, da vide kako je zapravo divno udomiti staroga psa. Bilo je neplanirano, jer je cijeli život provela na Žarkovici, došla je u novi Azil kad se otvorio i zdravstveno stanje joj se pogoršalo. Išla je na hitnu operaciju, čak se razmatralo ima li je smisla operirati ili je humanije da se napravi eutanazija jer je nakon takvog zahvata bio nemoguć oporavak u Azilu. Odmah sam rekla da će ići kod mene, davali su joj dva tjedna života, a već je godinu i kusur s nama! Ona je stvarno divan pas, zahvalna je i nezahtjevna i nadam se da će to ljude potaknuti na udomljenje starijih pasa, kada budu gledali takve i slične objave. Ona je privremeno kod mene ‘na papiru’, imam potpisani ugovor s Azilom Dubrovnik, oni pokrivaju troškove, a na meni je da brinem i skrbim o njoj. I to je moguće za svakog psa u azilu do udomljenja, ali s obzirom na godine, mislim da će i ona trajno ostati tu, s nama. Piše Ivana Smilović

sam sretna da je dio pasa koje sam objavila i snimila našao svoje domove, nadam se da ću i dalje moći pomagati.”

‘DLAKE POSVUDA’

Kažu da svaki pas i mačka imaju svoj karakter, pretpostavljam da nije baš jednostavno uklopiti novopridošlicu, treba o svemu razmišljati. Tako je, znam točno kakve pse mogu dovesti doma, a kakve ne. Ljudi bi me često pitali bih li mogla uzeti nekog psa, koji je ovakav ili onakav. Znam kakvi su moji psi doma i znam što može funkcionirati, a što ne. Apsolutno se nikad ne želim dovesti u situaciju da dođe do ozljeđivanja, na to jako pazim. Moji psi doma su socijalizirani, svi imaju svoje karaktere, tako da moram birati. Ali uvijek će prihvatiti štene, kao i bolesne pse... Tu treba biti oprezan,

ne mogu dovesti bilo kojeg psa. Na primjer, dominantni mužjak ne bi nikako mogao funkcionirati kod mene doma, ali bolesne pse, štence i male mačiće uglavnom uvijek možemo smjestiti, takvim psima i pomažemo.

O čemu sve generalno treba razmišljati prilikom udomljavanja ili privremenog smještaja?

Jako puno ljudi razmišlja o tome imaju li uvjete i dovoljno vremena i kad zaključe da imaju i odluče se za udomljenje, biraju psa po izgledu ili po svojim predodžbama o pasmini, što je zapravo jako pogreš-

„Jako puno ljudi razmišlja o tome imaju li uvjete i dovoljno vremena i kad zaključe da imaju i odluče se za udomljenje, biraju psa po izgledu ili po svojim predodžbama o pasmini, što je zapravo jako pogrešno.”

no. Iz mogu rada u dubrovačkom azilu, ali i dan danas prema upitima za pomoć, vidim da obično dođe do problema kad ljudi biraju po tim kriterijima. Jer odaberu pasmine koje ima određene fizičke zahtjeve, koje vlasnici nemaju vremena ili jednostavno ne žele ispuniti. To se uglavnom događa s radnim pasminama, pogotovo ovčarskim pasminama. Odličan su tu primjer belgijski ovčari, ja ga osobno nikad ne bih imala, poštujem tu pasminu, ali jednostavno ne mogu njima pružiti ono što im treba. Takvi psi kod vlasnika koji ne mogu ispuniti njihove potrebe, postaju destruktivni, a nekad i agresivni. Ista stvar je i s pastirskim pasminama, ne vidim apsolutno niti jedan razlog zašto bi netko tko živi u stanu imao pasmine poput šarplaninca, tornjaka i slično. Imali smo i u Azilu situacija da takvi psi u tim uvjetima jednostavno postanu agresivni. Nije to njihova krivica nego jednostavno njihove potrebe nisu ispunjene. U svom čoporu imam Dolly, ona je lovački pas i definitivno onima koji ne planiraju puno vremena provoditi vanka ne preporučujem lovačke pasmine, to su radni psi i također imaju svoje potrebe. Zbog toga sam ja svako jutro, bez iznimke, na Srđu, gdje moja Dolly ‘lovi’. Istrčava svoje kilometre i kilometre i ne postoji šetnja na povodcu koja bi njoj ispunila te potrebe. Ona trči, njuška okolo i dođe doma i mirna je. Apelirala bih na sve koji razmišljaju o nabavci bilo kojeg ljubimca da se dobro informiraju, da se po mogućnosti raspitaju kod nekoga tko ima takvu ili sličnu pasminu doma i da budu realni – jer na kraju je bitno da je i tom psu, ali i vlasnicima dobro u suživotu, da pas na kraju ne bi završio u azilu.

Ljudi su skloni idealiziranju života s psima, po tome se vaš profil i ističe, jer donosi realnu sliku suživota.

Ima svega, ima štete, pojedene ručne kočnice, svakakvih oblika nereda, to je standardni dio suživota. Od mojih pasa, svaki je na svoju ruku. Uvijek dođe do neke nezgode, uvijek je donekle nered, u mene je ipak specifična situacija, imam ih puno, pa ne prođe ni dan da ne usisavam, ponekad i dva puta. Ako se odlučite na pasmine s dužom dlakom, a kod mene ih srećom nema, to onda iziskuje puno više brige oko krzna. Nužan je i rad s psima. Primijetila sam da u našem Gradu ljudi često oklijevaju s obraćanjem stručnim osobama jer postoje problemi u ponašanju koji se mogu korigirati, a nažalost i nema baš dostupnih trenera za pse. To se često zanemaruje i onda dolazi do većih problema. Nasreću, postoji internet, dostupno je jako puno materijala. Pa tako i ja putem svog profila pokušavam ljudima predočiti kako bi bilo optimalno skrbiti o psima, da to bude jedna obostrano dobra priča.

Ali mora se priznati, nekad je kaos. Jest, kako nije! (smijeh) Bude svega. Kod mene doma ne posjedujem zvono i tko kod dolazi dobije jasne instrukcije da ne kuca jer ako netko pokuca, to je stvarno kaos, pet ‘alarma’, svi su na nogama. Kad negdje želimo otputovati, to je također problematično, jer u Dubrovniku ne postoji hotelski smještaj za pse. Tako da imam svoju obitelj koju moram posložiti, nisu najsretniji kad do toga dođe, bit ću iskrena – putujem minimalno i samo kad treba, a to je uvijek jako kratko, ali to je život na koji sam se ja odlučila i

toga sam svjesna. Zato treba na sve misliti. Doduše, da imamo jednog psa ili dva, vjerojatno bismo mogli iskombinirati da putujemo s njima, ali s njih pet je to apsolutno nemoguće. Treba se na takve stvari misliti unaprijed, jer psi su živa bića, žive do 15 godina, moja Jana i više, tako da treba računati na budućnost, pas mora biti dio obitelji. Prečesto sam svjedočila tome da netko želi ostaviti svog psa, zapravo nikad ta životinja nije kriva, a samo ona pati. I te scene kada ostave svog psa u Azilu, iz bilo kojeg razloga, bio opravdan ili neopravdan, to je jako teško za gledati. Dok se oni prilagode, tuga... Sve se može spriječiti, da se jako, jako dobro promisli prije udomljenja. Naravno, postoje nepredviđene životne okolnosti, u to nećemo ulaziti, ali ipak, 95 posto je nepromišljena odluka, neadekvatna pasmina za nečiji stil života.

A i, kako ste jednom rekli, ne mora svatko imati psa?

Da, nekoliko puta su me prozivali zbog te izjave. Ne mora svatko imati psa, ali onaj tko ga ima, mora se za njega skrbiti. Nigdje ne piše da ljudi moraju imati ljubimce, ali ako imaju, moraju biti odgovorni – i prema psu, i prema svojim sugrađanima. Ono što mene jako smeta su neodgovorni vlasnici koji puštaju svoje pse bez nadzora. To ugrožava život i psu, može stradati na 1001 način, ugrožavaju se sugrađani jer se neki boje pasa, a neki su alergični. Kad sam u gradu, moji su svi psi, bez iznimke, na povodcu i ljuti me kad nam nečiji pas trči u susret, pogotovo kad sam s njih četiri. Stara Jana nam više ne ide u šetnju, ona je u dvorištu. Uglavnom, tu može doći do problema. Mislim da nitko normalan ne želi gledati kako se psi tuku nasred ceste, to je jako traumatično, a i teško je predvidjeti što se sve može dogoditi. Ovu bih priliku iskoristila za napomenu svima da budu odgovorni, jer je na kraju uvijek pas taj koji će ispaštati. Jer ako se dovede u situaciju da reagira, ugrize nekoga, to onda povlači razne posljedice, Veterinarsku inspekciju i jako puno toga što se može spriječiti. U gradu psi moraju biti na povodcu, na javnim površinama vlasnici moraju kupiti za svojim psima, to me jako ljuti. Sto puta

„Kod

mene doma ne posjedujem zvono i tko kod dolazi dobije jasne instrukcije da ne kuca jer ako netko pokuca, to je stvarno kaos, pet ‘alarma’, svi su na nogama.”

dođem u situaciju da hodam Konalom i često bude izmet na putu i kada netko vidi mene s psima, optuži me, iako uvijek skupljam za svojim psima jer meni prvoj to smeta. To je osnovna ljudska kultura. Zapravo, sve je to začarani krug jer postoje sugrađani koji postanu revoltirani i onda se odlučuju na grozne metode poput bacanja otrova i slično, a sve se može u startu spriječiti.

Štenci su čest izbor za udomljavanje, ali s sa sobom nose puno izazova.

Ljudi misle da će štenci sve sami pohvatati, ali - neće. Osobno nikad više ne bih imala štene jer to zahtijeva jako puno energije i jednostavno ću se uvijek odlučiti za odraslog psa. Iz iskustva znam da je sugrađanima prva opcija štene jer je slatko i malo i žele ga naučiti, ali nisu svjesni da ne znaju kako i da za to treba jako puno vremena. I sve je individualno. Neki psi odmah nauče kućni red, nekima treba jako puno mjeseci. Treba u svemu biti realan. Nadam se da će i moj profil pomoći u svemu tome, pogotovo u promociji privremenih smještaja. Drago mi je da se ljudi javljaju jer nisu ni znali da postoji ta opcija, da psa mogu uzeti privremeno. Na taj način oslobode mjesto u Azilu, dok se brinu za psa pokriveni su im svi troškovi. A s druge strane, iz Azila tada znaju kakav je pas, mogu dati više informacija potencijalnim udomiteljima i pas iz privremenog smještaja će se prije udomiti nego pas iz Azila. Ljudi mi često kažu da se ne bi mogli odvojiti od psa kad bi ga jednom primili na privremeni smještaj, ali može se, jer oslobodiš mjesto za nekog idućeg. Imali smo par ljudi u gradu koji su na taj način pomagali i to stvarno jako puno znači. A zapravo, nemate brige o budućim životnim okolnostima, hoćete li se seliti i slično. Nekad je dovoljno i par tjedana. Svi troškovi su pokriveni, s psom dolazi sve – od zdjelica, krevetića, povodaca... Nadam se da ću potaknuti ljude da pomognu jer stvarno nije teško pomoći.

Hoćete reći da se ne dogodi svima da završe s pet pasa u domu?

Ne dogodi se svima i ne preporučam. (smijeh)

Kad se sve zbroji i oduzme, svakako vam nije žao?

Ne, apsolutno ne žalim, sve je to moj izbor. U mene je riječ o specifičnoj situaciji, dvije kuje su starije, imaju jako malo, skoro nimalo zahtjeva. Od cijele ekipe, zapravo je lovačka kujica najzahtjevnija što se tiče toga što joj ja kao vlasnica moram pružiti. Zahtijeva istrčavanje, to je nešto bez čega ona ne može. Mislim može, ali onda znam da će se to odraziti na moj namještaj. To je jednostavno tako, postat će destruktivna, nervozna, a kad je ona takva, širi nervozu i kod drugih pasa. Ne žalim ni za čim, ali definitivno sam i ja naučila svoje lekcije i trudim se to prenijeti drugima na ovako ležeran način, putem Instagram profila. Prihvaćam da su oni moja odgovornost i sto puta me ljudi pitaju – zar ne bi htjela otputovati negdje deset dana? Neću lagati, bih, ali tu sam gdje jesam i to je moj život.

A što nosi budućnost, ima li tu prostora za još životinja?

Trenutno, u ovoj situaciji, mislim da je to to. Ljudi često iz dobre volje pretjeraju. Mogu ih ja imati još deset doma, ali niti će meni biti dobro, niti će psima biti dobro. Treba znati svoje granice, to je moja granica. Eventualno jedan pas može doći na privremeni smještaj, a i mačaka bi mogla imati više, ali zasad je to to, moja ‘debela’ granica.

Ali svakako, teško bez ijedne životinje?

Teško! Imamo plan da bismo u budućnosti htjeli biti isključivo privremeni dom za pse, tako da mogu pomoći bolesnim psima i generalno psima u potrebi. Imam iskustvo što se tiče liječenja raznih bolesti i nošenja s raznim problemima u ponašanju. Da trenutno nemam niti jednog psa, znam koje pse iz Azila bih uzela, kojima hitno treba kućni smještaj i ne mogu trenutno obitavati s drugim psima. To su istraumatizirani psi, koji jednostavno trebaju odnos: jedan na jedan. Nažalost, njima ne mogu pomoći jer to ne bi funkcioniralo s mojim psima, ali to mi je plan za budućnost. Jer njima je to prijeko potrebno, a baš da će se netko javiti da radi s tako zahtjevnim psima gdje realno postoji mogućnost od ugriza ako netko ne zna čitati te signale, nerealno je za očekivati. Ali u budućnosti se nadam da ću im ja moći biti usputna stanica u životu.

„Ljudi mi često kažu da se ne bi mogli odvojiti od psa kad bi ga jednom primili na privremeni smještaj, ali može se, jer oslobodiš mjesto za nekog idućeg. Imali smo par ljudi u gradu koji su na taj način pomagali i to stvarno jako puno znači.”

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

KULTURNA BAŠTINA NIJE PEKARA

Prema objavi izraelskih medija, veća grupa njihovih turista u Sarajevu je doživjela neočekivanu lekciju iz - balkanske diplomacije. Naime, Sve njihove putovnice s recepcije su svršile u kanti za smeće. A smeće, primjereno užancama podneblja, promptno je odvezeno na odlagalište. Policija je taj događaj objasnila slučajnošću, iako Balkan rijetko poznaje prave slučajnosti. Unatoč tome, među turistima je zavladala panika; kako će sad bez papira, bez identiteta, potpuno okruženi potencijalnim ‘neprijateljima’? Ne puno drugačije od onoga kako se osjećaju i doma. Strah je narastao kad im je sobarica usput rekla da ljeti hotel rado posjećuju turisti iz arapskih zemalja, a dvojbeno duhoviti recepcionar, pokušao je smiriti situaciju zaklinjući se da nema veze s Hamasom. U tom trenutku, turisti su cijeli hotel doživjeli ko malu repliku Bliskog istoka, samo bez barikada, tunela, zidova, vojnih patrola i check-pointa, pa su doživljaj smanjili tek na poglede punu sumnje. Na kraju je konzulat hitno isprintao nove putovnice, a turisti su mogli odahnuti i vratiti se svojim planovima. Smijenjeni predsjednik Republike Srpske Dodik mora vratit diplomatski pasoš! Ali, u zemlji gdje se logika odavno tumači entitetski, smijenjeni poglavar ne priznaje sud, nego izvlači iz rukava svoje najdraže oružje – referendum. Pitat će narod priznaju li oni da njega sud - ne priznaje.

Ako narod kaže da priznaje, onda presuda ne važi. Ako kaže da ne priznaje, opet ne važi. A onda krajem rujna planira novi, tzv. ‘narodni referendum’, popularno nazvan seoski dernek, gdje će građani RS-a odlučivati priznaju li visokog predstavnika ili ne. Logično da nakon toga slijedi - referendum za odcjepljenje. Onda odcijepljena država treba referendum s pitanjem: Dodik ili ništa? Demokracija po mjeri čovjeka!

Nakon već antologijskog Trumpova proglasa da će završiti rat u Ukrajini za 24 sata, stigla je vijest; po prvi put u svoja oba mandata proglasio je rat! Ne Rusiji, ne

Kini, ne klimatskim promjenama, nego narko kartelima Latinske Amerike. Jer što bi više prijetilo američkom opstanku od kolumbijskog kokaina i meksičke tequile? Pentagon je već dobio tajni dekret: dronovi, pomorska blokada, raketne intervencije. Sve to protiv ljudi, koji su do jučer bili konkurencija, a danas - prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Kritičari mu zlobno podmeću da nije riječ o ‘ratu protiv kartela’, nego o fino zapakiranom planu invazije na Venezuelu. Jer, realno, karteli imaju kokain, ali Venezuela ima ono što Trumpoidni apetit nikad ne može smiriti - naftu. A nafta, za razliku od kokaina, ipak puni rafinerije. Dobronamjerni ‘ekonomski savjetnici’ sad Trumpu sugeriraju da jednostavno uvede 500 posto carine na opijate. Ionako se broj ovisnika neće smanjiti, ali barem bi američki proračun cvjetao. Stariji kroničari sjećaju se i Mao Ce Tunga, koji je 1958. objavio rat – vrapcima. Karteli vrabaca i ostalih vrapčarki, naime, bezočno su po poljima krali mukotrpno stečene plodove kineskih seljaka, a Partija to nije mogla tolerirat. Zato je u Kini Mao Ce Tung naredio sveukupnom seljaštvu da dežuraju dan i noć na poljima i voćnjacima i bez prestanka lupaju loncima, tjerajući desetke milijuna ptica s polja. Uspjelo je. Seljaci su - spasili žito. Negativni učinci rata: invazija insekata i - glad. Trump naravno ima rakete, pa njemu lonci nisu potrebni. Ali logika ostaje ista; borit se protiv ‘neprijatelja’, koji je možda problem, ali nikako najveći. Razlika je što Mao nije znao što ga čeka nakon vrabaca. A Trump, zna da kokain neće nestat, ali račun za intervenciju hoće, i to na račun poreznih obveznika. A ako kojim slučajem ne uspije, uvijek može objaviti da je ‘zamalo’ pobijedio kartele, baš kao što je ‘zamalo’ dobio Nobelovu nagradu za mir.

Na prošloj sjednici Gradskog vijeća najavljena je zabrana sjedanja na skalinima, ispred sv. Vlaha, Dominikanaca i onima od Jezuita. Poruka gradonačelnika bi-

la je sasvim jasna: kulturna baština nije kantina ni pekara, a pješački koridori nisu mjesta za sjedanje. Osim valjda onih pod koncesijom.

I fakat, mnoge svjetske destinacije već su posegnule za sličnim mjerama; u Rimu već godinama nema ni sjedanja ni ležanja na Španjolskim stubama, a u Veneciji, ako sjediš na Trg sv. Marka, (osim u kafiću pod koncesijom), šalju ti redara, a ako ležiš - hitnu pomoć.

Iz opozicije kritika kako Dubrovnik više nije Grad, nego muzej i spavaonica u kojoj je dozvoljeno sve što puni proračun, a zabranjeno sve što je - mukte. Ne smiješ gologuz ulicom hodat, roncat s valižama po Stradunu, previše galamit ili skakat s balkona, a sad više ni sjedat u skalama. Naravno da je svakome draži turist koji sjedi u restoranu i jede ribu od 50 eura, nego onaj koji jede burek iz pekare za tri eura i sjedi u skalama svetog Vlaha. Ali ne možeš zabranit sve. Ako je baština sveta, skalini nisu svetački, niti su turisti samo bankomati na nogama. I samo onaj ‘ko je rođen u Gradu može shvatit, da je gradski život- ulični život.

Piše Mario Klečak

Lijepa Naša je mala beba za europske igrice

Hrvatska je godinama pokušavala ući u EU, a na kraju je EU ušla u Hrvatsku

E moj druže luksemburški, pa vi tamo u institucijama EU imate više uhljeba i birokracije od našeg Državnog ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa. Plaće su brutalne, na ručkove, večere, avione, službena auta, putovanja troše se ogromne svote novaca. Pa čovječe, onaj debeli načelnik općine Donji Labac kučje je kihanje za europske guzonje

Tamo negdje u pretprošlom desetljeću došao sam na posao u redakciju Dubrovačkog vjesnika, a zamjenica glavne urednice zaskočila me pitanjem.

-Bi li išao u Luksemburg u sklopu novinarskih edukacija na upoznavanje s institucijama EU?

I tako sam, zajedno s novinarima iz cijele Hrvatske, nekoliko dana posjećivao hodnike i slušao predavanja europskih apartčika iz Europskog parlamenta, Europskog suda pravde, Europske investicijske banke... Svi su spominjali famozno Poglavlje 23 koje je godinama kočilo ulazak Hrvatske u EU

-Zašto je Poglavlje 23 tako važno? – pitao sam Damira Petranovića, tadašnjeg novinara Slobodne Dalmacije, na jednom od predavanja.

-Zato jer je Michael Jordan nosio taj broj na dresu – odgovorio je Petros i zalijepio Hajdukov grb na klupu sudnice Europskog suda pravde.

TRANSFER GOTOVINE

Chapter twenty three ticao se pravosuđa i temeljnih prava, a Hrvatska, duboko korumpirana zemlja, teško je uvjeravala europske čelnike da mi nismo nimalo gori od nekih drugih članica EU. No Unija je bila tvrdoglava, nikako nam nije htjela udijeliti punopravno članstvo, jer smo mi Hrvati, valjda, za razliku od njih, poštenih Europljana, teški kriminalci, koji ne zaslužuju sjedati za istim stolom s Englezima, Francuzima, Rumunjima i Bugarima, nego isključivo u klupi sudnice tamo kraj Hajdukovog grba Damira Petranovića. Džabe što smo locirali, identificirali, uhitili i tran-

sferirali Antu Gotovinu, džabe što smo odjebali Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, džabe je Ivo Sanader čestitao pravoslavni Božić, džabe što smo namjestili da nam cigo Hamdija pobijedi na Big Brotheru, ništa od toga nije bilo dovoljno da uvjerimo Komisiju kako zaslužujemo biti europska zvjezdica, kako zaslužujemo zatvoriti jebeno Poglavlje 23. Na kraju je Hrvatima dopizdilo pregovarati, prije će u Europsku uniju ući Trinidad, a bogami i Tobago nego Lijepa Naša. Pa smo kao posljednji adut uhitili samog premijera Iva Sanadera i tako poslali poruku Joseu Manuelu Duraou Barrosu, ako ćeš nas i dalje prcati, mi prekidamo pristup, na što je predsjednik Europske komisije vidjevši Iva u sudnici i ozbiljnost u obrvi premijerke Jadranke Kosor rekao: Primljeni ste! Napokon smo mi Hrvati ušli u europske tokove meda i mlijeka gdje civilizacijski i religijski stoljećima pripadamo, sad će nam napokon život biti dobar, pobjegli smo od Bosne, Srbije, Crne Gore i tih smiješnih zemalja. Nije prošlo puno otkako je Jean-Claude Juncker na mjestu predsjednika Europske komisije zamijenio Barrosa, a Hrvati su već shvatili kako je Europska unija, ustvari, unaprijeđena verzija Hrvatske.

E moj druže luksemburški, pa vi tamo u institucijama EU imate više uhljeba i birokracije od našeg Državnog ureda za koordinaciju sustava procjene učinka propisa. Plaće su brutalne, na ručkove, večere, avione, službena auta, putovanja troše se ogromne svote novaca. Pa čovječe, onaj debeli načelnik općine Donji Labac kučje je kihanje za europske guzonje. Sadašnja predsjednica Eu-

Džabe što smo locirali, identificirali, uhitili i transferirali Antu Gotovinu, džabe što smo odjebali Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas, džabe je Ivo Sanader čestitao pravoslavni Božić, džabe što smo namjestili da nam cigo Hamdija pobijedi na Big Brotheru, ništa od toga nije bilo dovoljno da uvjerimo Komisiju kako zaslužujemo biti europska zvjezdica, kako zaslužujemo zatvoriti jebeno Poglavlje 23

Piše Maro Marušić foto Nikola Čutuk/PIXSELL

Na kraju je Hrvatima

dopizdilo pregovarati - prije će u Europsku uniju ući

Trinidad, a bogami i Tobago nego Lijepa

Naša. Pa smo kao posljednji adut uhitili samog premijera Iva Sanadera i tako poslali poruku

Joseu Manuelu

Duraou Barrosu, ako ćeš nas i dalje prcati, mi prekidamo pristup, na što je predsjednik Europske komisije vidjevši Iva u sudnici i ozbiljnost u obrvi premijerke Jadranke Kosor rekao: Primljeni ste!

ropske komisije Ursula von der Leyen godišnje dobije tisuće i tisuće milja poklona od British Airwaysa jer neprekidno putuje po Europi i govori kako treba smanjiti emisije ugljičnog dioksida, jer, jelte, živimo u dobu globalnog zatopljenja. Kada čovjek zbroji i oduzme, Europska unija isključivo služi kako bi zastupala interese krupnog kapitala i slušala što govore korporacijski lobiji. Njihovu politiku najbolje smo vidjeli u koroni. Von der Leyen se dopisivala s čelnicima Pfizera, pa je kupila cjepiva za nekoliko milijardi eura koja se naposljetku nisu ni potrošila, a upitno je koliko su ta cjepiva uopće bila učinkovita, a o nuspojavama da ni ne govorimo. Hrvatska je, rekoh, mala beba za ove igrice.

EUROPLJANI NE ŽELE DJECU, ALI TU

JE NAŠA ŠUJA

Inače, čitavo vrijeme činovnici EU rade na liberalizaciji tržišta kako bi korporacije imale što veći profit dovodeći jeftinu radnu snagu iz svih krajeva svijeta nauštrb domaćeg stanovništva. Vidjeli smo to na primjeru liberalizacije taksija, a sada će hotelskom lobiju ići na ruku pokušavajući ograničiti privatni turistički smještaj. Kazat će pritom da žele priuštivo stanovanje, a istovremeno je Hrvatu, Talijanu i Grku veći problem, jer mu kuće po obali kupuju bogati sjevernjaci koji imaju veća primanja nego oni na jugu. Šveđani, Britanci, Francuzi i ostali bogatuni, naime, kupuju nekretnine svuda po Mediteranu i tako štede svoj novac akumulirajući rast cijena dok istovremeno lokalno stanovništvo ne može doći do

stana. A te njihove nekretnine najveći dio godine zjape prazne.

Sada isto pokušavaju i s tržištem turističkih vodiča. Provode liberalizaciju nauštrb domaćih vodiča koji ipak najbolje poznaju kraj u kojem vode ture. Ali briga Europsku uniju je li po Puli i Korčuli radi vodič iz Azije ili rođeni lokalac, kao da je kvaliteta uopće važna, samo neka je tržište liberalizirano što naposljetku znači da će razne agencije imati veće prihode, jer će manje plaćati vodiče. Sve ovo dovodi do toga da Europljani ne žele raditi djecu, jer živimo u nesigurnim vremenima, pa von der Leyen i ostali nariču oko demografskog sloma Europe. Kako bi poboljšali situaciju, pazite sad ovo, zapošljavaju Dubravku Šuicu na mjesto potpredsjednice Europske komisije za demokraciju i demografiju. Ovoga se zajedno ne bi dosjetili ni Monty Python i Top lista nadrealista. Znači EU sve radi protiv svog stanovništva – evo sad im i Temu pokušavaju cariniti kako ne bi mogli jeftino kupovati - i onda plače kako nema djece. Ali tu je naša profesorica Šuja, sve će ona riješiti. Kakav li je ovo apsurd, godinama je Hrvatska pokušavala zatvoriti Poglavlje 23 i ući u EU, a kada čovjek sve zbroji i oduzme, na kraju je Europska Unija ušla u Hrvatsku. -Dobrodošli! – rekla im je potpredsjednica HDZ-a za demokraciju i demografiju Dubravka Šuicapa zapjevala Ursuli uspješnicu Tajči. S neba padaju dvije EU zvjezdice, jedna za mene, druga za tebe predugo je poglavlje što nas razdvaja

S EU si ti, a s tobom je Hrvatska

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

DLJI - nije se pretjeralo kad se kazalo da je uspješno održavanje DLJI, osim za tehničke i fizički zahtjevne poslove primjerenije muškima , na vrijednim i sposobnim ženama ostalo

Majda, Igor i Robi - dubrovačko ljeto svima je neizostavno i sveto

50 godina mature 4a - bivši maturanti Gimnazije su se pred školom okupili da bi s dragom razrednicom polustoljetni jubilej proslavili: Ilija Iko Miljević, Marin Knežević, Ligorio Loren, Joško Dender, Pavle Đorić, Zdravka Kordić , Slavica Andrić, Vesna Kaminski, Đorđo Benussi, Nine Rilović, Branko Putica, Vesna Domaćin, Diana Lorger, prof. Ana Kaznačić, Diana Marković i Kate Divizić

Osoblje

Luko i Ana - daleko je od Grada Florida, nemaju se prilike vidjeti svakoga dana

Jan, Peter i Paola - o glazbi, naročito o klasičnoj, je bilo razgovora oko okruglog stola

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Karmela, Goge i Kruno - i našijenci su se za klupicu u Portu “izborili”, u hladovini se lijepo družili

Dobitnici nagrada Orlando - na 76. Dubrovačkim ljetnim igrama su bili Helena Minić Matanić za glumu, Ivica Boban za ukupni doprinos Igrama i ansambl L’Arpeggiata za glazbu. (U njihovo ime nagradu je preuzela Nikolina Putica)

Eta i Marko - prije i poslije mise rado se Stradunom i prošeta

Luljeta i Dani - još se pamti i priča kako su dani u Dubrovniku osamdesetih na sve strane bili rasplesani

Samir, Marina, Rea i Marko - stoga što su u kampu onima kojima pomoć najviše treba pomagali i s njima se družili, humani i brižni ljudi ne misle da su ljeto “izgubili”

DVIJE ZAGONTETNE PODRTINE

Piše Ivo Batričević

foto PRIVATNI ARHIV

Jedrenjaci koji leže na morskom dnu: O njima se ne zna puno, a mogli bi biti velike atrakcije

Eugenio L. nalazi se kod Pomene, a nepoznati brod leži na dnu mora između Lozice i ‘Tri brata’

PODRTINA JEDRENJAKA EUGENIO L

Fotografiju broda Eugenio L. pronašao sam prije desetak godina, na kojoj je pisalo NAUFRAGIO EUGENIO L 24. 8. 1904. ISOLA MELEDA AUSTRIA

Trebalo je vremena za istražiti njegovu sudbinu. Tako sam otkrio kako se u blizini mjesta Pomene na otoku Mljetu dogodio brodolom dana 24. kolovoza 1904. u kojem je nastradao ovaj talijanski jedrenjak.

To je bio trojarbolni brik talijanske zastave, dužine 49.98, širine 9.98 i visine 6.32 metara. Imao je 813 bruto registarskih tona (volumen svih zatvorenih prostora) i 773 neto registarskih tona (volumen korisnih prostora namijenjenih za prijevoz putnika i tereta). Dubrovački ronilac Mario Orlandini potvrdio je da su ostatci jedrenjaka još vidljivi, a nalaze se između hridi Šij i Gologa rata. Jedrenjak je izgrađen 1876. u brodogradilištu Fratelli Fava u mjestu Voltri (Đenova), a u trenut-

ku brodoloma bio je vlasništvo tvrtke Sardi Laudon & Co., luke upisa La Spezia.

S obzirom na to da se brodolom dogodio 24. kolovoza, prva mogućnost je kako je u pitanju bilo veliko nevrijeme tj. dosta jaki ljetni neverin koji obično traje oko sat vremena. Druga mogućnost je noćna greška u navegaciji. Može se jedino spekulirati jer pravi razlog stradavanja nećemo nikada saznati, s obzirom na to kako je ipak prošlo 111 godina, a teško je u publikacijama naći bilo kakve podatke. Nije poznato ni je li bilo stradalih mornara, ali na ovoj priloženoj fotografiji i još dvije koje posjedujem se vidi da je veliki broj mještana Pomene sudjelovao u spašavanju mornara i opreme stradalog jedrenjaka.

PODRTINA NEPOZNATOG RATNOG BRODA IZMEĐU LOZICE I PLAŽE TRI BRATA Godine 2018. dubrovački ronilac Jakov Džalo je po zamolbi jednog ribara pošao zaroniti između Lozice i plaže Tri brata zbog mreže koja je zapela za nešto na 36 metara dubine. Inače, na toj poziciji je dno ravno i monotono za ronjenje, a dole nema ničega osim ravnog muljevitog dna. Nakon zarona, Jakov je odmah naišao na nepoznati čelični brod duljine oko 25 metra te se na prvi momenat moglo zaključiti da se radi o manjem ratnom brodu iz vremena Prvog svjetskog rata. Ta podrtina nema arheološkog značaja, ali bi bilo lijepo saznati ime i povijest broda te kako je završio na morskom dnu vidljivo oštećene krme. Generalno, brod je u lošem stanju jer leži tu već 111 godina. Netaknut od ljudske ruke, mogao bi jedino služiti u turističke svrhe.

Dubrovački ronilac Mario Orlandini potvrdio je da su ostatci jedrenjaka ‘Eugenio L.’ još vidljivi, a nalaze se između hridi Šij i Gologa rata. Jedrenjak je izgrađen 1876. u brodogradilištu Fratelli Fava u mjestu Voltri (Đenova), a u trenutku brodoloma bio je vlasništvo tvrtke Sardi Laudon & Co., luke upisa La Spezia.

Stradanje jedrenjaka Eugenio L kod Pomene

Godine 2018. dubrovački ronilac Jakov Džalo je po zamolbi jednog ribara pošao zaroniti između

Lozice i plaže Tri brata zbog mreže koja je zapela za nešto na 36 metara dubine. Inače, na toj poziciji je dno ravno i monotono za ronjenje, a dole nema ničega osim ravnog muljevitog dna. Nakon zarona, Jakov je odmah naišao na nepoznati čelični brod duljine oko 25 metra te se na prvi momenat moglo zaključiti da se radi o manjem ratnom brodu iz

vremena Prvog svjetskog rata

Dobio sam kratki video od dubrovačkog ronioca Antuna Perušine koji je voditelj kluba za ronjenje Abyss te sam skinuo par scanova kako bi započeo istraživanje. Kako, kao strastveni kolekcionar fotografija i razglednica, posjedujem veliku količinu fotografija svih vrsta plovila koji su doplovili ili koji su plovili na našem području u proteklih 150 godina, pronašao sam i fotografiju koja je nastala baš na toj poziciji potonuća, a na poleđini iste piše 1916. godina što znači da je Prvi svjetski rat još trajao. Na toj fotografiji se vidi za sada nepoznati ratni transportni brod ratne mornarice Austro-Ugarske Monarhije.

Vojnici koji su na brodu, nose uniforme austro-ugarske vojske, što je još jedna potvrda da se radi o floti te mornarice, uz dimnjak koji na vrhu ima tanki crni rub. S lijeve strane tog broda, vidi se manji ratni brod koji bi po svojim gabaritima, po obliku pramca i po označenoj bitvi na oba broda, mogao biti baš taj brodić koji mi tražimo.

Izgledom taj mali ratni brodić sliči na obalnu torpiljarku ili na neki mali ratni opskrbni brod. Kako podrtina ima veliko oštećenje na krmi, pretpostavlja se da su ih napali topničkom paljbom s kopna jer su tu u blizini na rtu Bat kod Zatona i poviše plaže Tri brata bile dvije utvrde. Možda ga je torpedom pogodila neprijateljska podmornica ili je posada sama zbog nekih razloga potopila brod. Uglavnom austro-ugarska flota je igrala važnu ulogu u Prvom svjetskom ratu na Jadranu, ali je na kraju bila nadjačana od strane brojčano nadmoćnijih snaga trojnog saveza Antante i njenih članica: Francuske, Velike Britanije, Rusije koja je izišla iz saveza 1917., a Italija je ušla u savez travnja 1915.. Istraživanje oko imena podrtine (olupine, potonulog broda) se nastavlja, a upućujem zamolbu čitateljima ovog teksta da me kontaktiraju ako imaju nekih saznanja putem e-maila (ivo.batricevic@du.t-com.hr).

Nepoznata podrtina Austrougarskog ratnog broda kod Lozice (označena bitva)

Nepoznati Austrougarski ratni brod kod Lozice (označena bitva)

Nepoznati Austrougarski ratni brod kod Lozice

Nepoznata podrtina Austrougarskog ratnog broda kod Lozice

TCR EASTERN EUROPE

Najbolji poklon za

rođendan: Žarko Knego rasturio na Slovakia Ringu i zasjeo na peto mjesto

Do kraja sezone ostale su još dvije utrke, u Brnu (5.-7. rujna) i na Balaton Parku (26.-28.9.).

Dubrovčanin i dalje može dohvatiti četvrto mjesto, a isto tako, valja obraniti i peto

Dubrovački automobilist Žarko Knego, član AK Dubrovnik Racing, već se nekoliko godina natječe u TCR Eastern Europe. Riječ je o seriji utrka Tour Racing Car, koja je za istočnu Europu osnovana 2019. godine. Ukratko, u natjecanju sudjeluju serijski automobili različitih proizvođača, poput Hyundaija, Audija i Honde, uz sportske prilagodbe za trkaće performanse. Vozila su prednjeg pogona, s turbo motorima i pojačanim ovjesom i kočnicama, a njihova brzina i upravljivost izjednačeni su sustavom Balance of Performance (BoP), kako bi utrke bile fer i uzbudljive.

Ove godine vozilo se na austrijskom Red Bull Ringu, kao i na Salzburg Ringu. Potom je, treću utrku sezone, ugostila Češka, kod grada Mosta. Posljednja utrka vozila se u Slovačkoj, na poznatom Slovakia Ringu. Nakon toga, preostale su još utrke u češkom Brnu i mađarskom Balaton parku.

KNEGO SI OSIGURAO LIJEP POKLON

ZA ROĐENDAN

Knego je uoči vikenda na Slovakia Ringu proslavio 38. rođendan. U ukupnom poretku vozača za ovu sezonu TCR Eastern Europe, bio je sedmi. Uslijedio je sjajan vikend za dubrovačkog vozača. U kvalifikacijama je uzeo drugo mjesto. U prvoj bodovnoj utrci bio je šesti, da bi u drugoj utrci zauzeo četvrto mjesto. Osim toga, u drugoj utrci je tek malo više od tri sekunde zaostajao za trećim mjestom, odnosno, postoljem. Nakon što su se zbrojili rezultati ove dvije bodovne utrke u Slovačkoj, Knego je sa svojom Hyundai Elantrom skočio na peto mjesto poretka. Bod više ima od šestog vozača, Ivarsa Vallersa. Za devet bodova mu bježi Čeh Jiří Zbožinek. Vrh poretka drži još jedan Čeh, Adam Kout. U svakom slučaju, Knego je s jednim od najboljih rezultata svoje karijere, obilježio rođendan.

„Mi smo u prošlu srijedu išli gore u Slovačku. U četvrtak su bili treninzi, a u petak kvalifikacije. Napravio sam najbolji rezultat do sada u kvalifikacijama, zauzevši drugo mjesto. U prvoj utrci sam u prvom krugu napravio grešku, bilo je nekih problema s mjenjačem,

pa sam malo izletio sa staze. Pao sam na zadnje mjesto, ali sam se nekako vratio i zauzeo šesto mjesto. U drugoj utrci je malo nedostajalo do postolja. Uglavnom, dobar rezultat, s obzirom na to da se radi o europskom natjecanju i dosta jakoj konkurenciji” – istaknuo je Knego za Dubrovački Dnevnik.

ZANIMLJIVA ĆE BITI BORBA DO KRAJA

SEZONE

Do kraja sezone ostale su još dvije utrke, u Brnu (5.7. rujna) i na Balaton Parku (26.-28.9.). Dubrovčanin i dalje može dohvatiti četvrto mjesto, a isto tako, valja obraniti i peto.

„Meni su obje staze drage, pogotovo Brno, gdje sam imao postolje prije dvije godine. Tu se vozi svjetsko prvenstvo motora. A Balaton je nova staza, prvi put vozili prošle godine, meni dosta leži. I tu se, baš nedavno, vozilo svjetsko prvenstvo u motorima (Moto GP). Jedva čekam, otvoreno je još dosta toga, nadam se da mogu dohvatiti koje mjesto više” – dodaje.

U dubrovačkog prvoligaša vratili se „Prcko” i „župski Livaja”

Nakon turbulentne i čupave sezone u HMNL, u kojoj je dubrovački Square tek kroz doigravanje izborio ostanak u najvećem rangu, ljeto je, kako je bilo i očekivano, prepuno transfera. Pogotovo ulaznih, no, tu iskače povratak dvojice igrača: Antonija Konsua i Marka Kuraje

Trener sastava iz Gospinog polja, Splićanin Ivo Jukić, nastavio je suradnju s „Crveno-Plavima” i za narednu sezonu koja slijedi. Mnogo toga u protekloj sezoni nije ostvareno, pa se taj korak više traži u narednoj. Podsjetimo, Square je u regularnom dijelu bio pretposljednja momčad. Izbjegli su direktno ispadanje u rang ispod, no ostanak među elitom morali su potvrditi kroz turnir u kojem su sudjelovale još tri momčadi iz drugog ranga. I uspjeli su. No, u novoj sezoni se pošto-poto želi izbjeći scenarij od prošle sezone. Square nikada nije bio niti će biti momčad koja se bori za ostanak, već je i zbog interesa i zbog važnosti futsala na jugu Hrvatske, klub koji s pravom ima najviše ambicije.

OSTALA DVA VRATARA, OSTALA DVA BRAZILCA... Nakon potvrde ostanka splitskog stratega, klub je objavio: „s nama su naredne sezone i dva vratara”. Točnije, ugovore su produljili Zoran Primić i Lujo Jurišić. Square je time itekako ostao miran kada je u pitanju pozicija vratara. Reprezentativac Primić je jedan od najboljih i najiskusnijih hrvatskih vratara, dok je Jurišić u priči već nekoliko sezona. Kada je trebalo, Lujo je svoj posao odradio sjajno. Potom je potvrđeno nekoliko ostanaka u klubu. Prije svega domaći, dubrovački igrači. I u idućoj sezoni ostaje najbolji pivot HMNL, Maro Đuraš. Po-

tom je potvrđeno kako će Squareov dres i dalje nositi Haron Džanković, Mateo Kljunak, Luka Curić, kao i Ivo Čengić. Klub je nastavio suradnju i s dva Brazilca, koja su stigla prošle sezone. To su Anderson de Souza Santos – Popo, kao i Eduardo Marcos Nascimento Barbosa – Dudu. S oba igrača ugovor je potpisan na dvije sezone.

DVIJE DOLAZNE TRANSFER BOMBE

Uslijedile su dvije objave koje su posebno razveselile dubrovačke navijače. Među turistima na Stradunu u Squareovom dresu ponovno je prošetao Župljanin Marko Kuraja, reprezentativac koji je zadnji angažman imao u splitskoj Torcidi Biberon. Nakon njega, klub je potvrdio – vraća se i Antonio Konsuo. Nekoliko sezona je „Prcko” proveo u Futsal Dinamu, s kojim je osvojio dva naslova prvaka Hrvatske. Bio je autor i prvog povijesnog pogotka za zagrebački klub u UEFA futsalskoj Ligi prvaka. Dubrovački klub pomalo slaže kockice za novu sezonu, za koju se spominje i povratak Mateja Perovića, koji je prošle sezone igrao u vinkovačkoj Aureliji Boso. Produljena je suradnja i s kondicijskim i pomoćnim trenerom Ivanom Tomšićem. Također, Square se očitovao i oko Finca Jukke Kytole, koji odlazi iz kluba zbog novog angažmana.

Piše Rafael Barkiđija foto MNK Square

PRIJELAZNI ROK U PUNOM JEKU

Antonio Konsuo

Marko Kuraja

humanitarni prilozi

dva skalina

U spomen dragom Vlahu, umjesto cvijeća, njegove susjede i prijateljice: Lucija, Seja i Maja prilažu 60 €;

U spomen na gospođu Maru Burić, umjesto cvijeća, 50 € prilažu Paulina i Niko Baće;

U sjećanje na pok. Maru

Burić, 25 € prilaže Luka Skaramuca;

Umjesto cvijeća za pok. Ivicu Franquelli, oca našeg kolege, 140 € prilažu djelatnici Graničnog carinskog ureda Karasovići;

U spomen na pok. B. Slade, 60 € prilažu stanari zgrade Petra

Zoranića 11;

U spomen na dragu rodicu Anku, 50 € prilažu Toni i Vesna Radić;

Caffe bar Belfast donacija u humanitarne svrhe 106,71 €;

Ljiljana Milidragović donacija u humanitarne svrhe 50 €;

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA

MIJOVIĆ KOČAN

Živjeti valja polako da ne dođemo prebrzo do kraja.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

VLASNIK CIRKUSA VEĆ

Vlasnik cirkusa već svi znamo da lud je Luđak zlih namjera i opaka oka

Na žici cirkuskoj ljuljam se do skoka

Zaštita nestala ni ne zna se kud je

Luđak cirkusantski već sustavno svud je Postavio zamke da padnem svisoka

Ludostima nema ni pravca ni roka Jer nepredvidiva luđakova ćud je

Konteso u strahu šire nam se oči

Publika cirkuska steže dah u grudi

Napeto čekaju moj korak da kroči

Na cirkuskoj žici a dijete se čudi Kao u crtiću sav cirkus kad gori

No ovaj je sav na zemaljskoj nam kori

21/8/25

AUTO / MOTO

Prodajem Opel Astru karavan

1.6 CDTI, 2017. godište, prešao 91 000 km, dobro očuvan. Kamere za parkiranje, navigacija, centralno zaključavanje, pet vrata, registriran do 05/2026. Cijena 10 000 EUR. Mob: 098 428 660.

Prodajem Citroen Jumper 2000 godina u dobrom stanju. Mob: 0914451244

Kupujem Fiat Punta, uredno održavanog. Ponude na: 092 323 9595

Prodajem Beverly S iz 2007., redovito servisiran i garažiran, prešao 16.000 km. Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473.

Motor Kawasaki R5, 499 kubika. 097/6084077

Peugeot 206, 2001. god. Registriran do 5/26. Mob. 097/ 6084077

Prodajem Auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548

Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008. Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026. Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik. Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 091 785 4829.

PLOVILA

Povoljno prodajem Istranku s papučom, pjoverom, kabinom i nadkabinom, zimskai ljetna tenda, solarno napajanje s vanbrodskim motorom Tohatsu 9,9 s komandama i Tomos 3,5 ks te vezom. Trajler neregistriran. Cijena na upit. Mob: 091 4451314

Prodajem prikolicu (Neptun) za malo plovilo do 750 kg, pocinčana, registrirana i nekorištena. Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Tražim partnera za izgradnju stanova u Malom Zatonu do magistrale. Samo ozbiljne ponude. Mob: 097 6084077

Između Orašca i Kliševa iznajmljujem ili prodajem dvije velike oranice, maslinik sa 50 stabala maslina koje rađaju i veliki komad šume. (Ukupno 7000 kvadrata) plus mala kućica s taracom i živom vodom 0989240411

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom

(40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prijevoz

tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Br-

gatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje.

Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Ma-

lom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA

RAZNO

Poklanjam stilski kauč-kanape

(dupli ležaj) u očuvanom stanju i Samsung TV u boji – mob: 098 880 955.

USLUGE RAZNO

Tražim snažniju mušku osobu za pomoć pri transportu od kuće do plaže osobi u invalidskim kolicima. Plaćanje po dogovoru. Mob: 098 9567 518

Čistila bih 2-3 apartmana, po dogovoru, na području Lapada, Gruža ili Grada. Mob: 091 528 0437.

Tražim snažniju mušku osobu za pomoć pri transportu osobe u invalidskim kolicima od kuće do plaže – plaćanje po dogovoru, mob: 098 9567 518.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, košnja trave – mob: 091 614 3946.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757

Meštar s iskustvom – sitni popravci, montaže, demontaže, zamjena brava, rasvjete, utičnica, bojlera, sanitarija, popravci vrata i persijana, zidarski i bravarski radovi – 098 7654 60.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 25.8. do 31. 8.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 1. 9. do 7.9.

preminuli

ZILHA KRESO 1941

KRISTO KRISTOVIĆ 1941

ANTUN BRAJEVIĆ 1937

JAKOV BALOVIĆ 1957

STIJEPO SKURIĆ 1948

CVJETA ČURČIJA 1929

ANTUN BRKAN 1945

NEDJELJKA IVANOVIĆ 1936

SANJA JEJINA 1963

ANE RADIĆ 1950

ĐURO MATIĆ 1954

NEDJELJKA VLAHOVIĆ 1942

OBOŽAVA JUG HRVATSKE

Drogba u Kobašu: Nogometna legenda naučila rezati dalmatinski pršut

Didier Drogba, legendarni nogometaš i zvijezda svjetskih terena, ali i čest gost naših krajeva, ponovno je posjetio konobu Gastro mare u Kobašu. Osim što je uživao u lokalnim delicijama, Drogba je imao priliku naučiti i kako se pravilno reže pravi dalmatinski pršut, a vještinu je prihvatio s velikim zanimanjem i osmijehom.

“Ovo je kao sviranje violine”, rekao mu je poznati chef Bjelko. Drogba je uz smijeh i zadirkivanje snimatelja uspješno izrezao pršut.

Nakon impresivne nogometne karijere i statusa jednog od najvećih napadača svih vremena, poznati nogometaš pokazao je da zna cijeniti i dobre stvari izvan terena.