Dubrovački dnevnik br. 251

i svetkom

PROSTITUCIJA U DUBROVNIKU

GROBLJE DUBAC

NA PAUZI

Radovi na grobnicama stali, traži se izvođač stranica 10

SVESTRANI UMJETNIK IGOR HAJDARHODŽIĆ:

Skulpture izrađujem i od otpada, a uvijek mi ih bude teško prodati stranica 20

KAPETANICA ‘RAGUSE’ CARMEN MILOGLAV:

Priča o nama nije nastala preko noći stranica 30

priče o moru i brodovima

SS “MARTHA WASHINGTON” Povezivala je New York i Trst, u Dubrovnik je već 1920-ih dovodila turiste i uglednike stranica 34

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt 020 642 462

Fotograf Željko Tutnjević

Fotografija na naslovnici Elements Envato

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Glumci dohodu

Piše Vjera Šuman foto: Dino Avdić

Prije odlaska na zasluženi godišnji odmor, naši saborski zastupnici još su se malo svađali i vrijeđali. Kako je i red. Srećom, sad će imati dva mjeseca odmora od tolikog mentalnog napora. Prije odlaska još su obavili posljednja glasovanja i, Bogu hvala, odjurili na brčkanje po plažama Lijepe Naše. Dvojica starih viceguvernera, sad već ponovno potvrđenih na još jedan mandat u Saboru, izazvali su burnu raspravu. Oporba, najviše Grmoja koji je temeljito proučio rad i djela hrvatskih viceguvernera, prozvala ih je kao direktno odgovorne za inflaciju. Čak su i neki vladajući prigovorili kako nisu bog zna kako radili svoj posao, ali što se može? Potvrdili su ih! Dečki iz HNB-a, čija imena nikad niste ni čuli, niti ćete, sjede lijepo u dičnoj zgradi HNB-a, za plaću od 8000 eura uz sve moguće beneficije, od besplatne teretane do finih objeda i putovanja. Uglavnom, tek toliko da im guzica vidi puta. E sad, budimo realni, zašto od njih očekivati da brinu o hrvatskoj rekordnoj inflaciji, u kojoj smo lider u Europi, kad nam je glavni, još bolje plaćeni šef HNB-a Vujčić, još u vrijeme početaka divljanja cijena najozbiljnije poručio da se malo potrudimo i kupujemo tamo gdje je jeftinije? Eto, što bi drugo ta genijalna i ne mala ekipa tru-

sta mozgova našeg HNB -a mogla napraviti. To što im je suzbijanje inflacije u opisu posla su uspješno i obavili. Lijepo su nas podučili gdje pametno kupovati.

Naši parlamentarci su također potvrdili novu ministricu Natašu Mikuš Žigman, umjesto Erlića, koji sad vlada Zadrom. Naša nova ministrica dobro je upućena u problematiku s izvlačenjem novaca iz EU fondova. Pritom je i više nego dobrog imovnog stanja, tako da se ne očekuje neko ‘igranje’ poput onog koje je radila negdašnja, po Plenkiju ‘velika stručnjakinja za fondove’, Gabrijela Žalac. Navodno, nije ni sklona slanju SMS -ova, što je isto dobro. Suprug joj je šef HANFA-e, što dodatno osnažuje njene reference. Možemo i nama i njoj samo poželjeti puno sreće.

Inače, na tom zadnjem, prije odmora, zasjedanju Sabora, Bulj je, uz redovno ‘buljevanje’, uzvikivao ‘Za dom spremni’! U glavi šefa Sabora dogodio se neki nagli obrat pa više nije dobrohotan prema tom pozdravu. Lijepo je objasnio notornom Bulju kako nije otpjevao barem jedan stih iz Čavoglava, zbog čega onda taj pozdrav ne igra i posve je neprimjeren u visokom domu Sabora. Došlo je do nagle promjene vezane uz taj pozdrav i kod Plen -

kija, pa je čak i smantrani Penava nešto pokušavao objasniti kako je vezivanje Hrvatske uz ustašluk neprimjereno. Odnosno, neprimjereno je kad nije neka obljetnica HOS -a. Jedino u tom slučaju može. Bilo je to dramatično naporno za sirotog Penavu, koji se jako trudio nešto objasniti pa se ukopavao sve više i više gubeći nit i smisao. Nemoguće je bilo razumjeti što je jadni Penava uopće govorio i zašto. Ali kako god okreneš čini se da je netko iz EU zvrcnuo Plenkija pitajući ga: „Što je tebi pajdo? Saberi se!“. Taman kad su se najljepše zaigrali, veliki dečki iz Bruxellesa su im zabranili igranje. Eto ti peha! A baš ih je krenulo.

Z a to vrijeme, drugi trust mozgova, oni koji vode EU, već mjesecima raspravljaju treba li reći izraelskom premijeru Netanyahu da je pretjerao i da je ništa drugo doli običan zločinac. Mjesecima se natežu hoće li suspendirati sporazum između Izraela i EU o pridruživanju. Radi se o trgovinskom sporazumu. Hrvatska se proti-

vi suspenziji, što nam je priopćio i gorostas naše diplomacije Grlić Radman. Jer kad ubijaš žene i djecu dok očajni i gladni čekaju u redu za malo vode, kad ubijaš civile koji izgladnjeli i očajni traže zaklon u svim normalnim situacijama, radilo bi se o teškom zločinu. Ali naša politika se,kao ni Zagorci, ‘ne bi štela mešat’. Jedino nekoliko intelektualaca ima tri čiste reći kako se radi o zločinima pa i genocidu. I neponovljiva Seve koja je na stage u Sloveniji izašla s palestinskom zastavom. E moja Seve, tko zna kako bi to prošlo da si izašla u Hrvatskoj na stage i mahala takvom zastavom? Ne znam po kojem članku, ali već bi naši dečki našli članak zakona po kojem bi platila paprenu kaznu. Sve ovisi o trenutku. Mora se precizno pogoditi trenutak kad nešto može, a kad ne može. Jebi ga, nije to lako u ovim čudnim vremenima.

Grad je prepun turista i konačno je pravim glumcima rečeno ‘neka uđu’. Nadajmo se da će biti sjajnih predstava i čudesnih izvedbi. Raguž je

nešto trkeljao o najdubrovačkijim igrama dosad. Tako je gospar Raguž, dosad su bile kineske?! Ono što Igre čine doista dubrovačkim, bio je onaj šušur spoja glumaca i domaćih ljudi. Bilo je druženje po betulama i uzbuđeno čekanje premijere, ali i gledanje proba, dobacivanje i srčani pljesak. U svakodnevnom điru s domaćim ljudima glumci su nalazili dodatnu inspiraciju i osjećajući njihovo uzbuđenje, sami su se još više nabrijavali i bili sve bolji i sve inspiraniji. To vrijeme je prošlo. Osim Lučija, ni nema više drugih mjesta zajedničkih druženja. Turizam nosi neka nova pravila. To je život. Hoće li se opet pronaći neka niša tog suživota? Bože daj! Svako vrijeme donosi neka nova pravila, neki drugi život. Upravo umjetnost, upravo to što su glumci u Gradu, velika je radost i nada da će nam se u Gradu događati toliko potrebna hrana za dušu, a ne samo za takujine. I to je ono što daje nadu u ovom svijetu punom i prepunom očaja. Eto vas.

CIJENE PROBIJAJU SVE GRANICE

Na Pobrežju se prodavala novogradnja za 5800€ po

kvadratu! Gdje će se tu uklopiti

priuštivo stanovanje?

Tek je nekoliko tjedana prošlo od kampanje lokalnih izbora, kada su većini političara bila puna usta priuštivog stanovanja, i to baš na Pobrežju. Sada se i tamo prodaju stanovi po astronomskim cijenama

Šetnjom kroz grad jasno je kako se iskorištavaju posljednji centimetri neizgrađenog prostora, pa se tako gradi u Solitudu, na padinama glavice Babinog kuka, u Vukovarskoj ulici, niz Batalu, u Gružu, Mokošici... Gradi se i izvan grada, od Orašca do Zavrelja u Župi dubrovačkoj i Cavtata. Sve te novogradnje imaju jednu stvar zajedničku – iznimno visoke cijene kvadrata. Od svega navedenog, cijene su najniže u Cavtatu gdje se kvadrat novogradnje prodaje za oko 3700 eura na više. U administrativnim granicama Dubrovnika, cijena je najniža u Mokošici, gdje se trenutačno novogradnja iznad igrališta prodaje za 4200 do 4600 eura po kvadratu. U Gružu je kvadrat novogradnje 5500 eura, a u Solitudu je od 6000 pa do 10 tisuća eura, ovisno o blizini mora.

Sve su ovo cijene na koje su Dubrovčani već i naviknuli, no ono što iznenađuje u trenutačnoj ponudi nekretnina je – Pobrežje. Naselje je to od kojeg se očekuje kako će biti važan dio priče o širenju grada i priuštivom stanovanju za Dubrovčane. Međutim, pretražujući oglasnike mogu se vidjeti oglasi za novogradnju na Pobrežju. Kvadrat stana u novogradnji na Pobrežju košta skoro kao kvadrat u Solitudu, a Solitudo je, nakon zidina, najskuplji kvadrat u Dubrovniku!

GRADIT ĆE SE DVIJE ZGRADE

Zgrade su na vizualu dvije, i nalaze se u Ulici Milakov Do b.b. U svakom oglasu za stan, kojih je

ukupno šest, navodi se kako će se zgrada izravno priključiti na planiranu javno-prometnu površinu, a dodaje se i kako je „akt za gradnje u ishođenju“.

Prema opisu, svaka se zgrada sastoji od podruma, prizemlja, prvog kata i potkrovlja bruto površine 328,87 kvadrata, od čega 278,83 čini stambeni prostor. Od ožujka, kada su oglasi prvi put objavljeni, do danas, cijene stanova su drastično pale. Tada su kvadrati stana koštali i po nevjerojatnih 5800 eura, dok su danas nešto niži od 4500 eura.

U prizemlju se nalazi stan od 103 kvadrata čija je cijena 441.252 eura, a ona je u odnosu na ožujak pala za nevjerojatnih 135 tisuća eura!

Na prvom katu je stan od 108 kvadrata koji se prodaje 454.410 eura, a njegova je cijena od ožujka pala za skoro 140 tisuća eura.

U potkrovlju je stan od 68 kvadrata s privatnim izlazom na prohodan ravni krov, čija je cijena 301.716 eura, ona je od ožujka pala za više od 92 tisuće eura.

Podrum je u potpunosti ukopan i obuhvaća garažu od 200 kvadrata sa šest parkirnih mjesta.

Cijenu parkinga ne navode, ali su zato nudili popust od 5 posto na ukupnu kupoprodajnu cijenu za rezervacije do 15. ožujka.

Investitori pak u oglasu posebno naglašavaju „početak radova na Park ‘n’ Ride projektu“. „To će utjecati na direktno smanjenje gužvi i prometno rasterećenje užeg gradskog područja, što će di-

Piše Petra Srebrović foto Njuškalo

rektno utjecati na kvalitetu života u naselju Pobrežje“, navode.

INVESTITOR

BEZ KOMENTARA

Zanimalo nas je kada investitor planira početi gradnju, ali i kada će zgrade biti useljive i kakav je interes za stanove čija je cijena sve, samo ne priu-

Prema opisu, svaka se zgrada sastoji od podruma, prizemlja, prvog kata i potkrovlja. Od ožujka, kada su oglasi prvi put objavljeni, do danas, cijene stanova su drastično pale. U ožujku su kvadrati stana bili i po nevjerojatnih 5800 eura, dok su danas nešto niži od 4500 eura.

štiva. Nazvali smo kontakt koji je naveden u oglasniku, a riječ je o Mtd grupi, iz koje su nas zatim uputili na Mirka Tunjića kao odgovornu osobu kojoj treba uputiti pitanja. Ni nakon više od tri tjedna, odgovore na postavljena pitanja nismo dobili, pa planirani rokovi javnosti ostaju nepoznanica. Zanimljivo je kako je Upravni odjel za izgrad-

Cijene iz ožujka

Cijene u srpnju

nju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika utvrdio ispravak prijedloga o financiranju troškova izgradnje komunalne infrastrukture na više čestica na Pobrežju, od kojih su neke u vlasništvu društva Vrata Dubrovnika d.o.o. Naime, u ispravku je navedeno kako je podnositelj pisma namjere, prvotno dostavio neispravnu procjenu troškova izgradnje komunalne infrastrukture, odnosno da je greškom naveo iznos od 500.000 eura umjesto 50.000 eura. Podnositelj pisma namjere je društvo Vrata Dubrovnika d.o.o., čija je odgovorna osoba Marinko Tunjić, na kojega su i nas uputili.

Tunjić nije odgovorio na naša pitanja kako se greškom naveo iznos koji je 450 tisuća eura veći od stvarnog, a nismo dobili ni odgovor na pitanje radi li se o prometnici koja bi vodila do budućih zgrada.

GDJE JE TU PRIUŠTIVO STANOVANJE?

Tek je nekoliko tjedana prošlo od kampanje lokalnih izbora, kada su većini političara bila puna usta priuštivog stanovanja, i to baš na Pobrežju. I nova-stara gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem komunicirala je velike projekte na Pobrežju, od stanova za liječnike, do parcela za obiteljske kuće i zgrada za dugoročni najam, naglašavajući kako je Grad na Pobrežju kupio 113 tisuća kvadrata zemljišta baš s namjerom realizacije priuštivog stanovanja i ‘Park ‘n’ Ride’ projekta. Franković je sa svojim tadašnjim kandidatom za zamjenika, a danas zamjenikom Veliborom Puzovićem, održao i konferenciju za medije na Pobrežju kada je poručio kako „vjeruje da se Grad može širiti tu i tako omogućiti nove zone stambenog življenja mladim sugrađanima“. Dok se o Pobrežju već godinama govori kao o potencijalu za sve one Dubrovčane koji ne žele otići iz svog grada, ali ih stvarnost visokih cijena i ograničene ponude prisiljava na teške izbore - ili odseliti ili prihvatiti život bez vlastitog doma, cijene kvadrata na Pobrežju rastu baš kao i u Lapadu ili Gružu.

Iako je riječ o privatnom vlasništvu, pa je neosporna činjenica da vlasnik sam odlučuje što će s njim raditi i za koju cijenu će stanove prodavati, upravo ta situacija dodatno podsjeća na nemoć onih koji se nadaju pristupačnom domu. Dok se tržište nekretnina kreće prema ekstremnim cijenama, obični ljudi ostaju bez ikakve mogućnosti da se u njega uključe. Dok gradonačelnik i gradska uprava najavljuju širenje grada i nove zone stanovanja, jedino što se do sada širi su cijene i razočaranje među onima koji bez institucionalne podrške jednostavno ne mogu konkurirati na tržištu koje diktiraju investitori.

Iako je riječ o privatnom vlasništvu, pa je neosporna činjenica da vlasnik sam odlučuje što će s njim raditi i za koju cijenu će stanove prodavati, upravo ta situacija dodatno podsjeća na nemoć onih koji se nadaju pristupačnom domu. Dok se tržište nekretnina kreće prema ekstremnim cijenama, obični ljudi ostaju bez ikakve mogućnosti da se u njega uključe.

Natječaj za zakup poslovnih prostora

Društvo UTD RAGUSA d.d., Svetoga Križa 3, Dubrovnik, OIB: 95795253523 dana 18. srpnja 2025. godine, raspisalo je Javni natječaj za zakup poslovnih prostora na adresi Marojice Kaboge 1, 20000 Dubrovnik.

Više informacija o samom natječaju možete pronaći na mrežnim stranicama društva: www.utdragusa.hr

Očuvanje

Još jedna prijetnja

izvoru

Ombla! Hoće li nam kamenolomi u Općini Ravno

ugroziti pitku vodu?

Dva kamenoloma nalaze se u zoni sanitarne zaštite u kojoj je strogo zabranjena eksploatacija sirovina, među kojima je i kamen. ‘Amen’ im je dao hercegovački ministar protiv kojeg je pokrenuta istraga i u slučaju urušavanja kamenoloma u Donjoj Jablanici

Voda je najvrjedniji resurs na svijetu, a izvorište Omble je temelj vodoopskrbe u Dubrovniku. Dovoljno to govori o vrijednosti koju bi Ombla trebala predstavljati. Dubrovnik je upravo zbog bojazni za sudbinu Omble stopirao izgradnju planirane hidroelektrane, a potom i gradnju sporne trase brze ceste do aerodroma koja je trebala prolaziti baš tim područjem, i sve se čini kako bi se taj vrijedni resurs očuvao. No, hoće li ga ugroziti nepromišljene odluke susjedne Bosne i Hercegovine?

Dubrovački dnevnik nedavno je objavio kako je nepostojanje fekalne odvodnje na Ivanici velika prijetnja izvorištu. No, čini se kako nije jedina. Naime, u mjestu Začula u Op -

ćini Ravno smještena su dva spojena kamenoloma koji se nalaze u samom slivu rijeke Omble, u 2. zoni sanitarne zaštite. Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta Ombla na teritoriju RH , među ostalim, zabranjuje se podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Ova odluka je podržana i u BiH međunarodnim konvencijama o zaštiti prekograničnih voda. No, na terenu i u praksi stvar izgleda bitno drugačije.

DIREKTNA PRIJETNJA IZVORU OMBLE

Zašto su kamenolomi sporni, upozoravali su iz udruženja ‘Zelena brda Začula’. Kako navode, kamenolomi su direktna prijetnja podzemnim vodama i jezerima koja pitkom vo -

Piše Ivona Butjer Mratinović

OPASNOST U SAMOM SLIVU RIJEKE

izvora Omble nije opcija nego prioritet

U mjestu Začula u Općini Ravno smještena su dva spojena kamenoloma koji se nalaze u samom slivu rijeke Omble, u 2. zoni sanitarne zaštite. Temeljem Odluke o zaštiti izvorišta Ombla na teritoriju RH, među ostalim, zabranjuje se podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina. Ova odluka je podržana i u BiH međunarodnim konvencijama o zaštiti prekograničnih voda. No, na terenu i u praksi stvar izgleda bitno drugačije

dom napajaju izvor Omble koji je ključan za vodoopskrbu Dubrovnika. Upozoravaju kako su kamenolomi udaljeni svega nekoliko kilometara od granice i izvora te kako su smješteni iznad samog podzemnog jezerskog sliva koji napaja Omblu.

‘Na ruku’ cijeloj situaciji ne ide ni krška struktura područja jer je poznato kako krš vrlo brzo i lako propušta sve s površine, pa tako i potencijalna onečišćenja i kako praktički nema svoj prirodni filter. Na samom lokalitetu Začula, na kojem se nalaze sporni kamenolomi, registrirane su i dvije podzemne rijeke koje protječu s lijeve i desne strane sela. Provedena istraživanja metodom bojenja pokazala su vrlo brzo obojene rijeke Omble, od svega nekoliko sati do par dana, što znači kako bi bilo kakvo onečišćenje koje bi se dogodilo na području Začule, direktno i gotovo trenutno stiglo u Omblu!

Tu je, upozoravaju iz udruženja ‘Zelena brda Začula’, i nestabilan teren na kojem je u prošlosti došlo do urušavanje njive pri čemu se otvorila velika jama. Tijekom pripremnih radova na ravnanju terena za potrebe kamenoloma, otvarani su kanali i jame, a njih su dokumentirali speleolozi trebinjskog udruženja ‘Zelena brda’, što je dodatno potvrdilo pitanje nestabilnog i poroznog krškog terena. Zbog toga mještani strahuju od teške mehanizacije na kamenolomima.

petak, 18. srpnja 2025.

KONCESIJU DAO BIVŠI MINISTAR KOJEG SE ISTRAŽUJE ZBOG TRAGEDIJE U JABLANICI Uz sve navedeno, postavlja se pitanje kako su uopće izdate koncesije za kamenolome. Jednim kamenolomom upravlja tvrtka Štitar d.o.o., drugim GP Pušina, a koncesiju za oba potpisao je sad već bivši ministar Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Željko Laketić. Naime, Laketoćevo ime se u bh. medijima spominje u kontekstu otvaranja više istraga i podizanja optužnica, pa i po pitanju kamenoloma. Njegovo ime tako se spominje u i slučaju tragedije u Donjoj Jablanici. Podsjetimo, lani su katastrofalne poplave pokrenule klizište, pri čemu se urušio kamenolom Sani iznad Donje Jablanice, a 19 osoba je smrtno stradalo. Protiv Laketića je u ovom slučaju pokrenuta istraga, no on je tvrdio kako za vrijeme njegovog mandata nije zaprimio nikakav službeni zahtjev za koncesiju niti je njegov ured izdao dozvolu za kamenolom. Ipak, mediji su pisali kako je 2023. godine isplatama iz tamošnjeg ministarstva dodijeljeno oko 14 tisuća konvertibilnih maraka vlasniku spornog kamenoloma, i to bez valjane dozvole. Uz to, u veljači je protiv ovog bivšeg hercegovačkog ministra podignuta optužnica za zlouporabu položaja i ovlasti pri dodjeli sredstava njegovog ministarstva. Nakon ove, slijedila je nova optužnica kojom mu se na teret stavlja kako je, obnašajući ulogu ministra, nezakonito pogodovao prilikom dodjela koncesija odnosno dozvola za eksploataciju kamenoloma. Nedavno je protiv Laketića otvoren predmet u slučaju sumnjive dodjele koncesije za izgradnju solarnih elektrana kod Mostara. Inače, nakon nesreće u Donjoj Jablanici donesen je zaključak kojim se nalaže izvršavanje inspekcijskih provjera na svim kamenolomima u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Nije poznato jesu li im ‘za oko zapela’ i dva kamenoloma koji se nalaze u zaštićenom dijelu rijeke Omble, ali sigurno su ih morali barem posjetiti.

SIJEČE SE ŠUMA, ODLAŽE OTPAD… Izvori nam tvrde kako su kamenolomi tu već neko vrijeme, a kako se lokalno stanovništvo protiv njih buni. Uglavnom zbog bojazni o utjecaju na nestabilan teren i samu prirodu. Tvrde nam kako su prije nekoliko godina strojevi stigli u Začulu i probili teren, a onda je sve utihnulo. Radnici i sad povremeno dolaze i ‘pomalo rade’. Na terenu se sada nalazi i nešto otpada pa se postavlja opravdano pitanje o eventualnom propuštanju teških metala do samog izvorišta, do čega može doći i prilikom korištenja teške mehanizacije ili ek-

Kamenolomi su u drugoj zoni sanitarne zaštite

sploziva na kamenolomu.

Posječen je, kažu mještani, i dio šume. Tvrde kako su kamenolomu dodijeljene i parcele koje su u zemljišniku registrirane kao šume što, upozoravaju, predstavlja kršenje zakona, ali upozoravaju kako u zoni sanitarne zaštite ni sječa šume nije dozvoljena. O svemu navedenom izvješten je i Vodovod Dubrovnik, odakle su nam potvrdili kako su upoznati s problematikom, no kako oni nisu nadležni za samo izvorište, nego su to Hrvatske vode. Uz to, navode kako Vodovod ne može donositi odluke koje bi bile obvezujuće za

susjednu državu te kako je ovo pitanje zapravo pitanje međudržavne razine, pri čemu bi glavne poteze trebalo vući Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH . No, napominju kako brinu za sigurnost vodoopskrbnog sustava pa su o ovom problemu izvijestili Hrvatske vode, Grad Dubrovnik, Vijeće ministara BiH, Općinu Ravno, kao i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije RH . Dubrovački dnevnik je prema nadležnima uputio novinarske upite koji nisu stigli do zaključenja ovog tiskanog izdanja.

Zašto su kamenolomi sporni, upozoravali su iz udruženja ‘Zelena brda Začula’. Kako navode, kamenolomi su direktna prijetnja podzemnim vodama i jezerima koja pitkom vodom napajaju izvor Omble koji je ključan za vodoopskrbu Dubrovnika. Upozoravaju kako su kamenolomi udaljeni svega nekoliko kilometara od granice i izvora te kako su smješteni iznad samog podzemnog jezerskog sliva koji napaja Omblu

Na području se odlaže i otpad

KOMPLEKSNA PRIČA

Groblje Dubac na pauzi: Radovi na grobnicama se ne izvode, traži se izvođač

Projekt je pod povećalom javnosti jer je prije samog početka gradnje spominjano – dugi niz godina. Trenutno je, barem djelomično, u stanju mirovanjaotkrio nam je direktor Đuro Lonza, ali i objasnio kako je do te situacije došlo i kada bi zapravo korisnici trebali dobiti grobnice koje su platili

Lokalni izbori su došli i prošli, promijenio se načelnik Općine Župa dubrovačka, ali nije direktor Groblja Dubac – Đuro Lonza, koji se također kandidirao za mjesto čelne osobe u općini. Ostao je na funkciji glavne osobe u projektu koji je od samih početaka zanimljiv javnosti, a posebno onima koji su uložili u grobnice. “Radovi na izgradnji objekata napreduju utvrđenom dinamikom, prema dinamičkom planu, a radovi na grobnicama se trenutno ne izvode iz razloga što je izvođaču istekao ugovor 1. lipnja. Pripremili smo svu tehničku dokumentaciju i troškovnike i objavili novi natječaj prošli tjedan. Nadamo se da ćemo 8. kolovoza, kad bude otvaranje ponuda, dobiti izvođača koji će to uspješno dovršiti“, objasnio nam je Lonza. Nažalost, sam projekt obilježila su kašnjenja i odgode.

„Činjenica je da je izvođač imao ugovorene rokove za izvoditi radove. Mi smo te rokove, sukladno mogućnostima, produžili u nekoliko navrata. Ove godine, 1. lipnja, je zakonska mogućnost produljenja ugovora istekla. To smo i čekali, da ne idemo prije u raskid, jer bi to onda poteglo za sobom eventualne sudske postupke, što bi onda dovelo u pitanje novu nabavu, a što smo htjeli izbjeći. Naravno da je nezgodno za sve one koji čekaju grobnicu, nezgodno je i nama kao investitoru, osobito jer smo imali osigurano apsolutno sve što smo trebali – i projekte i dozvole i novac. Ali nažalost, nismo dobili ono što smo trebali dobiti u ugovorenom roku“, kaže Lonza.

SKUPLJI MATERIJALI, RADNA SNAGA... Naravno da se problem s izvođačem, koji je

„Ovo groblje se radi po svim ‘pravilima igre’. Ima dozvole, imaju javne nabave, svi ti postupci imaju svoje zakonitosti i moramo se tih rokova držati”, kaže Lonza

Piše Ivana Smilović foto Željko Tutnjević

poprilično kompleksan, jasno komuniciran s njim. Kako kaže Lonza, imali su intenzivne koordinacije i jasno su se komunicirala pitanja. “U počecima je bilo problema i u samom projektu, to smo ispravili, projektna dokumentacija je imala neke manjkavosti. Bilo je viška radova koje je trebalo dogovoriti, ali to je sve riješeno u ugovornim počecima. Kasnije se problem najviše pokazao u radnoj snazi, u nedostatku radnika. Naravno, vrijeme je svoje učinilo i materijali su puno poskupjeli na tržištu, tako da je i izvođač došao u situaciju da nije mogao, pretpostavljam, sve

to pratiti, posebno radnike. Radna snaga je značajno poskupjela“, objašnjava Lonza koji, donekle, i ima razumijevanja za izvođača, međutim kaže kako se cijeli taj problem obio o glavu investitorima koji nisu dobili finalni proizvod, a samim time nisu bili u mogućnosti isporučiti ga građanima koji su u njega i uložili.

Ove su promjene donijele i odmak u rokovima, a potrebno je ispoštovati sve procedure. „Ovo groblje se radi po svim ‘pravilima igre’. Ima dozvole, imaju javne nabave, svi ti postupci imaju svoje zakonitosti i moramo se tih rokova držati. Mi sad imamo javnu nabavu koja je do 8. kolovoza. Nakon toga imamo Povjerenstvo koje će otvoriti te ponude, utvrditi jesu li one pravovaljane, nakon toga ponuda koja bude najviše ispunjavala kriterije po zadanim uvjetima i bude najpovoljnija dovodi do prikupljanja podataka o tom gospodarskom subjektu, kao što su porezni dugovi i slično, sve trebaju dostaviti i to zahtijeva neko vrijeme. Nakon toga se donosi odluka o odabiru izvođača. Potom imamo rok žalbe od deset do 15 dana. To su sve propisani rokovi zakonom. Ako sve bude u redu, pa dobijemo izvođača i ne bude žalbe, računam da bi do kraja devetog mjeseca imali ugovor na stolu i nastavak radova, a ugovorni rok bi trebao biti godinu dana“, objasnio je Lonza.

„Ove godine, 1. lipnja, je zakonska mogućnost produljenja ugovora s izvođačem istekla. To smo i čekali, da ne idemo prije u raskid, jer bi to onda poteglo za sobom eventualne sudske postupke”, govori direktor Groblja Dubac

Đuro Lonza

„Meni smeta to što se uvijek spominje da se groblje gradi 20 godina, a ne gradi se. Ideja groblja postoji 20 godina. Trebalo je doći u situaciju da se može početi graditi”, objašnjava Lonza

„VEĆINA IMA RAZUMIJEVANJA”

Kraj se tako nazire, ako ne bude daljnjih odgoda.

„Koncem sljedeće godine očekujemo da bi sve trebalo završiti, nadam se i završetku objekata u međuvremenu – centralnog objekta crkve i svega što se trenutno radi. Nažalost, volio bih da je sve već iza nas, da je gotovo, ali okolnosti su ipak malo drugačije“, kaže Lonza koji se mora stalno nositi s kritikama javnosti. „Treba to razumjeti. Neki imaju razumijevanja, većina zapravo. Neki, naravno, nemaju. Ali situacija je jednostavno takva kakva jest“, dodaje. Neki projekti mogu čekati, ali groblje – baš i ne. Dio osoba koje su platile za svoju grobnicu nažalost je preminuo prije nego što je došlo do izgradnje. Trenutno se organiziraju privremeni ukopi.

„Mi smo svojevremeno osigurali devet grobnica s ukupno 90 ukopnih mjesta. Imamo još dvije grobnice na raspolaganju, samo još nisu opremljene da bi mogle primiti pokojnike. Računamo s njima, držimo ih u rezervi. Dosad smo imali 44 ukopa, imamo dovoljan broj ukopnih mjesta za privremene ukope, tako računam da ćemo u međuvremenu jedan dio toga, i kad se nastave radovi, urediti. Jedino će istočni dio kasniti malo više nego ostali, odradit će se u drugom dijelu godine“, kazao je Lonza o tom problemu.

Kao što je već spomenuto, Općina Župa dubrovačka dobila je novog načelnika na nedavno održanim lokalnim izborima. Silvija Nardellija tako je zamijenio Marko Miloslavić, a unatoč tome što mu je konkurent na izborima bio upravo Lonza, odlučio je ne micati ga s funkcije Groblja Dubac.

„Gospodin Miloslavić, nakon što je preuzeo obavljanje dužnosti načelnika, sjeo jeo sa

mnom i izrazio želju da ostanem na mjestu direktora Groblja Dubac i da nastavim voditi ovaj projekt do kraja, prihvatio sam to. Zasad je suradnja korektna i mislim da nema nikakvih problema, sve ide svojim tokom“, kazao je o tome Lonza.

Ovakav projekt sa sobom nužno nosi i veliki nivo frustracije, osobito zbog stvari koje je teško predvidjeti i kontrolirati.

„Naravno da nisam ja kriv za kašnjenja. Ako itko, ja bi dao sve na svijetu da je to gotovo. Jednostavno, u životu i u poslu imate situacije koje se dogode. Ali treba imati nenormalnu količinu živaca i energije za ovo izvući do kraja, jer su pritisci ogromni. Najlakše je ‘dignuti sidro’, to mogu napraviti ujutro, reći – hvala lijepa, doviđenja. Ali ne želim to napraviti, želim ovo dovesti kraju iz razloga što je situacija zbilja kompleksna. Nije jednostavno. Ima tu jako puno izvora financiranja, faza gradnje, ugovora, sve je to isprepleteno. Treba poprilično puno energije za to popratiti do kraja”, priča Lonza.

GROBLJE

SE NE GRADI 20 GODINA

Dosta građana je posebno osjetljivo na ovaj projekt jer je riječ o nečemu što se spominje dugi niz godina, a još uvijek nije realizirano. „Meni smeta to što se uvijek spominje da se groblje gradi 20 godina, a ne gradi se. Ideja groblja postoji 20 godina. Trebalo je doći u situaciju da se može početi graditi, a počeli smo 2020. godine. U prvom mjesecu je počela prva etapa. Prije toga je bila pristupna cesta, kao uvjet da bi se mogla dobiti lokacijska dozvola za cijeli obuhvat groblja. Nakon toga smo napravili izmjene Plana, prilagodili sve postojećim mogućnostima gradnje, odredili faznost i nakon toga smo dobili građevinske dozvole, prvo za prvu fazu. Nažalost, došla je korona,

tad nije bilo moguće pratiti izvođača financijski i onda se to oteglo na dvije godine, umjesto deset mjeseci”, kaže Lonza i objašnjava da se onda 2021. krenulo s prikupljanjem sredstava jer nije bilo drugog načina za nastavak projekta, tako da je veliki dio prikupljen od građana, dio iz proračuna, a dio iz kredita. „2022. smo krenuli graditi i trebalo je biti gotovo za dvije godine. Međutim nije, evo treća je prošla, sad smo tu gdje jesmo. Napravljeno je dosta, ne treba bježati od toga da je dobar dio toga izgrađen, ali nije dovršen na način da mi možemo ljudima dati konačno rješenje u ruku. Imamo oko 900 izgrađenih grobnica, ali nisu uređene na način da su popločani podesti, treba staviti kamenu oblogu i tek tada možemo davati rješenja, da bi ljudi mogli pristupiti uređenju grobnica, odnosno ploča i spomenika. ‘Zapeli’ smo najviše na kamenoj oblozi, zato jer je kamen u međuvremenu poskupio pet puta, a meštara ‘nema ni za lijeka’, pa su i oni skuplji. Sve je dovelo do toga da nije završen taj dio, ali vjerujem da ćemo dobiti kvalitetnog izvođača koji će to završiti”, zaključio je Lonza.

Naravno, postoji i izazov pronalaska samog izvođača, no iznos javne nabave je sedam milijuna eura, pa će vjerojatno biti interesantno potencijalnim izvođačima.

MILOSLAVIĆ: „INTERES SUMJEŠTANA

JE NA PRVOM MJESTU”

Za komentar smo pitali i novog načelnika Općine Župa dubrovačka Marka Miloslavića. „Riječ je o još jednom od projekata koji sam naslijedio. On sa svim svojim prednostima i manama treba biti završen, posebno zbog toga što su stanovnici uplatili vlastita sredstva unaprijed kako bi se taj projekt realizirao do

kraja”, kazao je Miloslavić. Rekao je ponešto i o detaljima nove javne nabave za radove.

„Postupak javne nabave provode stručne službe Općine Župa dubrovačka i Grada Dubrovnika. U ovom postupku smo postrožili uvjete kako bismo u konačnici dobili kvalitetnijeg izvođača. Konkretno, ograničili smo da ključne poslove isključivo radi odabrani izvođač, a ne podizvođači. Tu je riječ o armirano-betonskim radovima, što predstavlja najveći dio ukupnih radova. Što se tiče bodovanja samih prijavitelja, 80 posto je kriterij cijena, 10 posto se odnosi na jamstveni rok, a deset posto je stavljeno na specifično iskustvo voditelja gradilišta. Promjene u javnoj nabavi bi u konačnici trebale rezultirati kvalitetnijim izvođačem, što bi značilo da će se ubuduće rokovi gradnje ispoštovati i nadam se, na sveopće zadovoljstvo, da ćemo završiti taj veliki projekt”, objasnio je Miloslavić.

Što se tiče ostanka Đura Lonze na mjestu direktora Groblja Dubac, objašnjava da je odabran od stanovnika kako bi bio načelnik svih sumještana za koje ne bi bilo dobro da Lonza napusti svoje radno mjesto. Jer to ne bi bilo dobro ni za projekt.

„S pozicije načelnika smatram da moram isključivo štititi interese svih naših sumještana. U tom pogledu sam procijenio da ne bi bilo dobro za projekt u ovom trenutku da gospodin Lonza napusti svoje mjesto. Problemi koje smo imali prvenstveno su vezani za izvođače. Žurno smo morali pokrenuti javnu nabavu i to mi je bio prioritet i time sam se vodio, isključivo interesom naših sumještana. Taj projekt se ionako radi predugo i prevelik je i cilj mi je samo da ga čim prije realiziramo”, zaključio je Miloslavić.

„Žurno smo morali pokrenuti javnu nabavu i to mi je bio prioritet i time sam se vodio, isključivo interesom naših sumještana. Taj projekt se ionako radi predugo i prevelik je i cilj mi je samo da ga čim prije realiziramo”, kazao je načelnik Općine Župe dubrovačka Marko Miloslavić

Još jedna velika pobjeda Grada

Dubrovnika u slučaju tvrđave Imperijal

Trgovački sud u Zagrebu u cijelosti je odbacio tužbeni zahtjev tvrtke Razvoj Golf d.o.o. za poništenje arbitražne odluke u predmetu raskidanja koncesijskog ugovora za tvrđavu Imperijal, čime je još jednom potvrđena ispravnost odluka Grada Dubrovnika. Tvrtki Razvoj Golf naloženo je da Gradu nadoknadi parnične troškove u iznosu od 26.206,25 eura.

Naime, nakon što je Arbitražno sjedište Hrvatske gospodarske komore pravorijekom odbacilo sve zahtjeve tvrtke Razvoj golf i time potvrdilo da

Objavljen Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2026. godinu

Grad Dubrovnik objavio je Poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi za 2026. godinu, kojim se pozivaju sve kulturne ustanove, udruge, umjetničke organizacije, samostalni umjetnici i druge pravne i fizičke osobe da dostave prijedloge svojih programa za 2026. godinu, radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2026. godinu.

Grad Dubrovnik sufinancirati putem ovog javnog poziva je 110.

Tekst Poziva nalazi se na internetskim stranicama Grada.

je Grad Dubrovnik ispravno postupio prilikom raskidanja koncesijskog ugovora s navedenom tvrtkom, ista je odlučila nastaviti pravnu borbu i uložila žalbu Trgovačkom sudu u Zagrebu.

Protiv ove presude moguće je izjaviti žalbu nadležnom Visokom trgovačkom sudu RH u roku od 15 dana. Istekom roka za žalbu presuda postaje pravomoćna, čime će se stvoriti uvjeti za početak obnove i rekonstrukcije tvrđave koja predstavlja simbol herojske obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu.

Budući da se 2026. godine obilježava 400. godina od smrti velikog dubrovačkog matematičara, fizičara i astrologa Marina Getaldića (1568.-1626.), posebno će se vrednovati projekti posvećeni obilježavanju ove obljetnice, kao i projekti koji se bave medijskom i informacijskom pismenošću te kroz predviđene aktivnosti promoviraju uključivost, premošćuju rodni, društveni i dobni jaz te potiču i osnažuju kritičko mišljenje.

Ukupna planirana vrijednost Poziva iznosi 450.000,00 eura. Okvirni broj programa, projekata i manifestacija koje će

Predlagatelji programe mogu poslati elektroničkim putem korištenjem elektroničkog sustava prijavljivanja, predati u pisarnicu Grada Dubrovnika (Gundulićeva poljana 10)  ili poslati preporučenom poštom na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za kulturu, baštinu i turizam, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik. Prijedlozi kulturnih programa trebaju se dostaviti najkasnije do 31. kolovoza 2025. godine.

Upute predlagateljima, koji prijavljuju svoje programe na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika, dostupne su na web stranici Grada Dubrovnika: www. dubrovnik.hr

Kontakt adresa za sva pitanja i detaljnija uputstva koja se odnose na natječajnu dokumentaciju i uvjete prijave jest kultura@dubrovnik.hr

Vrtić u Komolcu i Kineski zid korak bliže do realizacije

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u palači Ranjina radni sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem i županom Dubrovačko-neretvanske županije Blažom Pezom te njihovim suradnicima. Na sastanku se razgovaralo o nizu važnih razvojnih projekata za Dubrovnik i županiju.

U fokusu gradonačelnikovog izlaganja bili su projekti zemljišta u Komolcu za izgradnju vrtića te izgradnja ceste Kineski zid, za koje je zatražio žurnu re-

akciju nadležnog ministarstva.

„Danas smo  konačno dogovorili rješavanje pitanja i zemljišta u Komolcu za izgradnju vrtića. Grad Dubrovnik je izradio glavni projekt, istovremeno Vlada Republike Hrvatske dodijelila je jedan dio parcele veći Gradu dok je preostalo dodijeliti drugi dio, kako bismo ishodovali građevinsku dozvolu. Europska sredstva za izgradnju navedenog vrtića su već dodijeljena. Potpredsjednik Vlade je pokrenuo sve potrebne procedure i nadam se vrlo skorom rješavanju navedenog“, istaknuo je gradonačelnik Franković.

Po pitanju Kineskog zida, pojasnio je kako je postojao prijepor sa Sveučilištem u Dubrovniku.

„Bilo je potrebno riješiti pitanje suglasnosti Vlade. U konačnosti se pokazalo da ona zapravo nije biti potrebna, ali će Vlada poslati uputstva Sveučilištu u Dubrovniku, kako riješiti navedeno, kako bismo izbjegli nepotrebni spor koji se sada vodi pred Upravnim sudom u Splitu“, rekao je gradonačelnik, dodavši kako će se okončanjem ovog procesa srušiti sve barijere koje u ovom trenutku priječe gradnju ove iznimno važne ceste za gradsku prometnu infrastrukturu.

NAJSTARIJI ZANAT NA SVIJETU U GRADU

PROSTITUCIJA U DUBROVNIKU

Puno je studentica iz Srbije, najviše Latinoamerikanki, a za sat užitka izdvaja se najmanje 200 eura!

Nedavno je zabilježen slučaj prostitucije u kojem su Ukrajinka i Kolumbijka koje su seksualne usluge nudile na području Dubrovnika, protjerane iz Hrvatske. Tim povodom smo istražili tko se u Dubrovniku najčešće bavi prostitucijom, kakve su cijene različitih usluga i tko im pomaže

Dvije strane državljanke, Ukrajinka i Kolumbijka, nedavno su protjerane iz Hrvatske jer su se u Dubrovniku bavile prostitucijom, doznajemo iz pouzdanih izvora. Tako je prostitucija i ovog ljeta postala hit-tema turističke sezone, a naši izvori, kako oni iz pravosudnih krugova, tako i ‘obični’ građani ističu kako ponude u Dubrovniku itekako ima.

NAJVIŠE IZ JUŽNE AMERIKE, ALI

IMA IH I IZ SRBIJE

I ove godine, riječ je o djevojkama i ženama koje u prvom redu pristižu iz Južne Amerike. Najviše ih je iz Brazila i Kolumbije. Nadalje, tu su i djevojke i žene iz Srbije, ali su za razliku od prethodnih godina izostale Španjolke. Sugrađani i turisti-klijenti hvale prirodnu ljepotu Latino Amerikanki, a za one s istoka bivše SFRJ kažu kako su sklonije estetskim zahvatima. Klijenti nam tvrde kako među djevojkama s istoka ima dosta studentica, pa čak i profesorica! S njima vole rado i porazgovarati, kako bi se zabavili, družili, ali i potrošili plaćeno vrijeme.

OD 200 EURA NAVIŠE, A IMA I PREVARA

Satnica se kreće od 200 do 400 eura, no većina klijenata želi pola sata druženja. No, kao svako tržište, i ovo crno je podložno cjenkanju, a sve više i prevarama. Dapače, u digitalno doba su prevare sve raširenije, čemu je doprinos dao modus operan-

I ove godine, riječ je o djevojkama i ženama koje u prvom redu pristižu iz Južne Amerike. Najviše ih je iz Brazila i Kolumbije. Nadalje, tu su i djevojke i žene iz Srbije, ali su za razliku od prethodnih godina izostale Španjolke. Sugrađani i turisti-klijenti hvale prirodnu ljepotu Latinoamerikanki, a za one s istoka bivše SFRJ kažu kako su sklonije estetskim zahvatima

Satnica se kreće od 200 do 400 eura, no većina klijenata želi pola sata druženja. No, kao svako tržište, i ovo crno je podložno cjenkanju, a sve više i prevarama. Dapače, u digitalno doba su prevare sve raširenije, čemu je doprinos dao modus operandi žena s istoka bivše Jugoslavije, ali i sa sjeverozapada

Hrvatske: kontakti s potencijalnim klijentima odvijaju se isključivo preko aplikacije WhatsApp di žena s istoka bivše Jugoslavije, ali i sa sjeverozapada Hrvatske: kontakti s potencijalnim klijentima odvijaju se isključivo preko aplikacije WhatsApp. Klijenti se upozore kako u tom poslu i dalje novac treba dati unaprijed, ali ne tijekom face to face-susreta, nego kupovinom telefonskog bona kojeg, savjetuju ih, treba fotografirati i poslati vlasnici telefona koja će, povratno, klijentu poslati adresu gdje je može potražiti.

Zanimljivo je kako većina prostitutki navodi kako se nalazi u jednom od hotela u neposrednoj blizini benzinske crpke u poslovnom središtu grada. Valja reći da, zapravo, mnoge od žena koje oglašavaju takvu djelatnost nikad nisu ni ušle u neki od tih hotela, ali su razlozi zašto navode te hotele i traže plaćanje bonom lako objašnjivi: hoteli su nedaleko crpke koja radi cijelu noć, a kad klijent pošalje fotografiju bona, djevojke se više nikada ni ne jave.

U HOTELIMA, APARTMANIMA...

Izvori nam tvrde kako djevojke znaju doći u hotelsku sobu, po želji gosta, a svoje usluge nude i u apartmanima. Neke od njih rade i s druge strane granice: u tom slučaju, nakon poziva vozač dolazi s Ivanice i klijenta prevozi u BiH. Tad je tajnost maksimalno zajamčena, jedini pisani trag je digitalni preslik klijentova osobnog dokumenta na

graničnom prijelazu Ivanica. Ipak, digitalno doba je umnogome olakšalo uspostave željenih kontakata, tako da više nije tajna kako na internetu postoje specijalizirane stranice za tzv. escort kojim se samo neuspješno prikriva prostitucija. Stranice su pune oglasa popraćenih atraktivnim fotografijama djevojaka u zavodničkim pozama, a pažljiviji pregled otkriva i sado/mazo kao i ponude za klijente s igranjem BDSM (Bondage, Dominance-discipline, sado-Submission, Masochism) uloga. Dobro upućeni ističu kako se upravo u BDSM ponudi vrti najveći novac jer su klijenti posebno oni najbogatiji. Ipak, mogućnost prijevara do kojih je sigurno ranije dolazilo, donijela je novost koju klijenti pozdravljaju: uz slike u oglasima često stoji napomena “potvrđeno“, čime si escort-dame samo podižu cijenu i ugled na tom tržištu.

OSVETA KOMUNALCA - SPECIJALCA

Neslužbeno doznajemo kako su donedavno i neki taksi djelatnici pomagali pri posredovanju u prostituciji. No, ove je godine znatno manje ilegalnih taksi-padobranaca iz susjedne BiH i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je povećalo opseg posla taksista, a kako doznajemo, u igru posredovanja u prostituciji uključili su se i neki drugi, pa tako i ne-

ki od zaposlenika gradskih komunalnih društava. Kako doznajemo, i jedan ‘’komunalac’’ je odlučio sezonsku ponudu i prihode povećati uz ono što se u gradskom slengu naziva “PIZ“. No, ovaj put nije riječ o pizu nekog narkotika, nego o “posredovanju i zaštiti“, ali ne imovine nego - djevojaka koje nudi. Iz pouzdanih smo izvora doznali kako je na rubu gradskog područja iznajmio apartman u kojeg je uselio “prijateljicu“ iz Sjeverne Makedonije. No, kad je vlasnica apartmana, inače samozatajna gospođa, zaključila o čemu je tu zapravo riječ, djevojci je promptno otkazan apartman. No, uslijedio je i primitivni kontraudar komunalca-specijalca: nakon telefonskog poziva s broja koji je prijavljen na neko istočnoeuropsko žensko ime, gospođa je ni kriva ni dužna “platila ceh“ otkazu apartmana! Dogodilo se to na način da su gotovo koordinirano, uslijedile negativne ocjene na poznatoj platformi za iznajmljivanje, čime je prosječna ocjena apartmana s “čiste petice“ osjetno snižena!

Prostitucija nije novost, kako u ostatku turističkih destinacija, tako i u Dubrovniku, danas, ali i još iz vremena Dubrovačke Republike. Vremena se mijenjaju, a s njim i metode obavljanja ovog, barem u Hrvatskoj nedozvoljenog posla. Možda je u svemu tome dobra vijest što se žene koje se odlučuju

za takve aktivnosti, organiziraju same, putem interneta što umanjuje udio organiziranog kriminala.

Dobro upućeni ističu kako se upravo u BDSM ponudi vrti najveći novac jer klijenti, posebno oni najbogatiji. Ipak, mogućnost prijevara do kojih je sigurno ranije dolazilo, donijela je novost koju klijenti pozdravljaju: uz slike u oglasima često stoji napomena “potvrđeno“, čime si escort-dame samo podižu cijenu i ugled na tom tržištu

PONEDJELJAK, 21.7. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

UTORAK, 22.7. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

SRIJEDA, 23.7. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

ČETVRTAK, 24.7. doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

PETAK, 25.7. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 26.7. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom

umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

NEDJELJA, 27.7. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

IGOR HAJDARHODŽIĆ - SLIKAR, GLUMAC, GLAZBENIK, DRVODJELJA:

“Skulpture izrađujem i od otpada , a uvijek mi ih bude teško prodati”

On je jedan od naših najsvestranijih sugrađana; glumac, glazbenik, performer, drvodjelja, varilac, kipar, kalafat, trgovac, dizajner, žongler riječima, slikar i pedagog. Za Dubrovački dnevnik govori više o svom umjetničkom

stvaranju

Obrazovani glazbenik, akademski glumac i diplomirani brodoljubitelj. Umjetnik koji slika crtama i crta bojama, jakim, neukroćenim sjenama, tako da pobuđuje dramu u epskome i liriku u drami. Umjetnik koji se oslanja na naš senzibilitet i uvodi u poziciju aktivnog promatrača; navedeni smo na maštanje/razmišljanje/putovanje, a autor nam nudi transport. Sve to je naš sugrađanin Igor Hajdarhodžić, a citirano su o njemu rekli likovni kritičari. Uz sve to, Igor je glumac, glazbenik, performer, drvodjelja, varilac, kipar, kalafat, trgovac, dizajner, žongler riječima, slikar i pedagog.

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić, osobna arhiva

Izlagao je u Brestu, Rotterdamu, Istanbulu, Hamburgu, Zagrebu (Mimara i Klovićevi dvori), Dubrovniku, Grožnjanu, Mostaru (Muzički centar Pavarotti), Tivtu (Pomorski muzej i Porto Montenegro), a radovi mu se nalaze u zbirkama brojnih kolekcionara kod nas i inozemstvu. Izložbe su otvarali ne samo poznati kritičari, nego i kolege umjetnici, a jedan od njih bio je  Antonije Pušić (Rambo Amadeus). Igor ima atelje i galeriju u Zlatarskoj ulici, ali uz pomoć više prijatelja, posebno Vjekoslava Gelemanovića, stvara u ulici Dinka Ranjine, u radionici koju on i prijatelji znakovito nazivaju-

fabrika. Tu nastaju i eksponati koji krase neke nove ugostiteljske objekte u Gradu, u obnovi kojih je sudjelovao i dao im prepoznatljivi pomorsko-kalafatski štih a la Corto Maltese.

Kako biste opisali svoje umjetničke radove?

-Posljednjih godina najviše se zapravo bavim slikarstvom i glazbom, a radim u drvu i željezu brodove, pa i u keramici već dugo, dugo godina i svoj rad u svim tim segmentima zapravo samo sve više pojačavam. Radim suvremene skulpture i osobno

Maketa

Art studio Trabakul,

mi je, nekako, bilo divno kad sam prvi put vidio veliki brod kojeg sam napravio, dužine veće od četiri metra te kad sam vidio da se ljudi dobro osjećaju gledajući i snimajući ga. Stavio sam ga u kontekst onog horizonta u istarskom Grožnjanu i od tada znam da su te skulpture vedre i vesele, a da ih ljudi rado analiziraju.

Materijal za te skulpture nalazite u moru, na obali, otpadu... Pa da, koristim se svim mogućim materi-

jalima: od mreža na kojima nalazim razne predmete, nešto i kupujem, ali materijal zaista najčešće nalazim na otpadu. Često sam uz more u kontaktu s romskom zajednicom, tako da materijala ima svugdje. Ako se sve ono što radim radi od otpada ili bolje rečeno od smeća, onda tih predmeta zapravo ima u izobilju i on postaje nešto drugo te gotovo da nema kuće u kojoj nema nešto što bi moglo biti dio mog broda.

Onako “na prvu“, koji vas je materijal

najviše obradovao kad ste ga našli pa sami sebi rekli - ovo je ogroman potencijal, to ću divno iskoristiti?

-Zadnjih sam se godina dosta bavio nekim strojevima pa sam te mašine onda nadograđivao kao priču da brod ide oko nečega. Tako sam se zadnjih godina, zapravo, najviše posvetio odbačenim instrumentima u kojima je, reći ću to tako, ugrađeno puno minulog rada. Nije uopće lako napraviti instrument, bilo klavir ili gitaru ili neki duhaći instrumenti te sam to dosta ra-

Maketa

Igor Hajdarhodzic u radionici u ulici Dinka Ranjine

Art studio Trabakul,

dio, kao i veće skulpture. Pronašao sam zanimljive stočne vage jer imaju elemente koji me podsjećaju na dijelove brodova koji su za prijevoz razne robe. Recimo, sad sam evo baš dosta dugo istraživao kako realizirati ideju da pretvorim mašinu za mljevenje kamena u brod kao neko “posvećenje“ jednom i drugom elementu.

AUSTRO-UGARSKI TOKARSKI STROJ

Gdje ste uspjeli pronaći taj strug?

-Našao sam ih nekoliko, a zanimljivo je da su iz razdoblja Austro-Ugarske i da su čak odigrali ozbiljnu ulogu kod usitnjavanja stijena na područjima gdje su ljudi željeli živjeti i stvarati. Stoga imaju tu simboliku, isto kao što je ima brod kroz svoju ulogu u transportu i komunikacijskom mostu između obala, svjetova i kontinenta, da se tako izrazim. A kad su zajedno, čini mi se da je interesantno da se ‘upali’ taj brod i da iz njega ‘ispada kamen’. Eto, to sad tražim negdje gdje ima, na njih ide dizel motor, neki iz broda recimo, to onda počinje raditi, sad ponovno uspostava njegove neke radne funkcije u novom obliku… To je nešto što me trenutačno zaokuplja.

Na “trodimenzionalne“ odnosno reljefne slike brodova, uglavnom postavljene na ostacima starih, iz mora izvađenih dasaka ili letvi, često su zalijepljene poštanske marke. Zašto?

-Radeći brojne brodove od gline, shvatio sam da je to zapravo poruka. Ti brodovi su novi i zaboravljeni element naših života gdje je mobitel potpuno zamijenio slanje poruka i slika koje je ranije obavljano putem razglednice kao, reći ću, ‘ozbiljne komunikacijske činjenice’ koja se u međuvremenu počela sve više gasiti, tako da su moji brodovi počeli sve više dobivati napuštene poštanske marke te stoga, kad ih apliciram na drvo, želim da izgleda-

ju kao razglednica. Na to želim podsjetiti. A to možda i jest negdje duboko u našoj podsvijesti, takvi predmeti, a dati im novu ulogu meni osobno nešto puno znači.

SAKUPLJAČKI, NE TRGOVAČKI GEN

Gdje su sve doplovile i u koje su dijelove svijeta stigle te autorske skulpture? -Slike sada putuju i u njima opet koristim osobnu sposobnost koja mi je data od malena kao i dijelu moje obitelji sa strane Dedića, premda su i svi Hajdarhodžići bili talentirani za slikarstvo, pa čak i moj otac. No, mislim da sam ja nekako do kraja razvio minijaturu i mislim da sam ulazio u neke razine gdje postoji još neki svijet tako da, gledajući tu minijaturnu sliku, vidiš neke možda uobičajene motive, ali kad u tu sliku uđeš s povećalom, tad to ispada neki drugi svijet, što je nešto jako dobro. Međutim nisam baš sretan s prodajama! Osobno, u sebi više imam taj ‘sakupljački element’, ali mi bude žao prodati neke prototipove ili čak cijele opuse. Ako gledaš turizam kao uslugu, sve se nekako i pomalo rasipa, ali ja nemam nikakve online prodaje. No, ne kažem, prodaju se neka djela, ali mi to nikako nije najveseliji dan.

Turisti ulaze u atelje i fabriku, gledaju i uživaju. Padne li i dogovor o prodaji? -Da, na toj razini. Samo što sve prelazi u neku komercijalizaciju, potom u gramzivost i nije mi to nešto što mi pomaže. Ja dosta toga nabavljam bez da bilo što plaćam: tek sagnem se i pokupim nešto što drugome ne treba, tako da nemam potrebe da gomilam, ni stvari, ni lovu, niti išta od toga, ovako mi je zgodnije.

Na ovom ste području poznati i po tome što ste se specijalizirali u opremanju interijera ugostiteljskih objekata.

Što o tome možete reći?

-Još davne 1978. godine i moje 18. Godine, moj prvi prostor u kojem sam radio bio je klub “Đuro“ u Zagrebu i tad me zanimalo nalijevanje epoksija. Kad sam ostao bez posla kao glumac, u Zagrebu sam radio dosta interijera, ali je ovdje u Dubrovniku specifično i na neki način jednostavno zato što je to povratak, rekao bih, nekom ishodištu onoga koji je to stvorio u prostoru ovakve mini kamene Republike koju mi baštinimo. Svakodnevno gledam kako se kariole i kariole knaufa, laminata i siporeksa te ne znam kakvih sve čuda uvaljuju u Grad, a zapravo su ti interijeri samo povratak onome što je Grad već samim tim i nudio. Kamen postoji, ali mi kao grad nismo imali previše ‘otvorenog kamena’, nego smo se bavili oslikanim zidovima, tapetama… Uslijed mogućnosti da se ulaže u umjetnost i zanatstvo, u svemu tome je Dubrovnik bio pionir. Međutim, kad se danas vraćamo tim interijerima i tim prostorima u Gradu koji bi sad trebali imati ulogu, primjerice nekog fast-fooda ili bilo kojeg sadržaja, opet je tu taj iskon, taj kamen, taj strop, podovi, zidovi… Znači, to je još uvijek tu onakvo kakvo je i bilo. I kad se izbace razne budalaštine… Nedavno sam, kao i više puta dosad imao problem s četiri poda - tko god dođe, stavi nove keramičke pločice!

USKORO IZLAZI CD

Kako izabrati najbolje rješenje? -Obično bude najveći problem ukloniti te stvari, ali ono što pruža izvornik, što pruža ovaj kamen kojeg je netko ovako sastavio, to je obično najpametnije rješenje i ako čovjek to slijedi, a tematski se dobro odredi, može stvoriti prostore u kojima se i mi iz Grada osjećamo domaće. Osobno radim samo s onim ljudima koji rade cijelu godinu i tako dođe do nekih

Maketa

A rt studio Trabakul

prostora u koje je, zaista, i meni dan-danas ugodno doći; inspirativni su, nadopunjuju se i događaju se sve češće. I nije mi žao raditi, cijeli život imam taj ‘građevinski grif’ pa na najljepši način preko zime ispunim vrijeme.

Aktivni ste i kao glazbenik.

-Davno sam se profesionalno bavio glazbom, išao na turneje i čak snimao gramofonske ploče. S jednim rock-bandom smo svirali po cijeloj bivšoj državi, bili

smo predgrupa legendarnoj grupi ‘Leb i sol’, u glazbi proveo zanimljivo razdoblje i razumio proces produkcije. Kasnih osamdesetih sam s nekoliko prijatelja svirao u jednoj grupi u Dubrovniku i nismo imali neke komercijalne planove, ali smo napravili album kojeg sam nedavno digitalizirao u SAD-u te ponovno napravio nešto slušljivo od čega ne bježim. U stvaranje tog albuma, nazvanog “Čudan neki mir“, bilo je uključeno dvadesetak ljudi. Iza rata nisam puno brinuo o tom što je

snimljeno, nego sam i dalje svirao i svakodnevno vježbao gitaru i klavir. Nisam puno slušao, ali sam više svirao. Nisam diskofil, ali sam u druženju s prijateljima koji su profesionalci, među kojima je i Vlaho Brešković. Dosta smo blizu da završimo album koji s Robijem Napholzom radimo u zagrebačkom studiju Sofa. Jednu smo pjesmu već završili i stavili je na YouTube da vidimo reakcije. Ostale su pri kraju i za nekoliko mjeseci ću imati gotov svoj album.

Igor Hajdarhodžić

Maketa

petak, 18. srpnja 2025.

‘RIBARSKE SVAĐE’

U prvoj dramskoj premijeri uživao i Plenković s kćeri

Davnih godina Ribarske svađe igrale su na različitim ambijentalnim lokacijama, a riječ je o kultnom naslovu u kojem naglasak postavljamo na socijalni kontekst koji oblikuje ženski identitet

Dramski program 76. Dubrovačkih ljetnih igara započeo je u nedjelju, 13. srpnja premijernom izvedbom kultnih Goldonijevih Ribarskih svađa pred prepunim gledalištem u parku Umjetničke škole. Predstava je nastala u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u režiji Krešimira Dolenčića, po prijevodu i adaptaciji Morane Čale na dubrovački govor. Glumačku podjelu čine: Joško Ševo (patrun Tonko, vlasnik ribarnice), Ksenija Prohaska (gospođa Pavle, žena patruna Tonka), Nika Lasić (Luce, djevojčica, sestra patruna Tonka), Bojan Beribaka (Đivo, mladi ribar), Nikola Radoš (Baldo, mladić, vrat patruna Tonka), Borko Perić (patrun Nikša), Angela Bulum (gospođa Made, žena patruna Nikše), Nika Matušić (Ore, djevojčica, sestra gospođe Made), Nikolina Prkačin (Franica, druga djevojčica, sestra gospođe Made), Boris

Matić (gospar Vice, ribar), Stipe Radoja (Duje, barkariol), Marijan Nejašmić Banić (Šiško, zamjenik kancelara Kaznenog suda), Branimir Vidić Flika (Zdur, glasnik kaznenog suda), Maro Drobnić (Vlaho/kanjac), Luka Bokić (Mol), Božo Petrić (Fra Božo). Svojom glazbom prvi premijerni naslov Igara su obogatili članovi Gradske glazbe Dubrovnik. Uz redatelja Krešimira Dolenčića, autorski tim čine skladatelj Stanko Juzbašić, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Željka Franulović, savjetnik i suradnik za glazbu Dubrovnika i Dalmacije Vicko Dragojević, oblikovatelj svjetla Marko Mijatović, asistentica redatelja Roza Jurić, asistentica scenografa Marta Dolenčić, operator zvuka Marin Lucianović, asistentica kostimografkinje Ana Roko, jezični savjetnik Maro Martinović te inspicijentica Anita Bubalo. Davnih godina Ribarske svađe igrale su na razli-

Gradonačelnik Mato Franković i supruga Nikolina

Sjajna ekipa ‘Ribarskih svađa’

čitim ambijentalnim lokacijama, a riječ je o kultnom naslovu u kojem naglasak postavljamo na socijalni kontekst koji oblikuje ženski identitet. Iako je radnja smještena u precizan povijesni kontekst, u fokusu su svakodnevni životi i ljubavni odnosi ribara i njihovih žena, ispunjeni ljubomorom, tračevima i prepirkama. Goldoni kroz duhovite dijaloge i temperamentne svađe vjerno prikazuje mentalitet i strasti običnih ljudi. I ova premijera, kao i sve na ovogodišnjim Igrama, je rasprodana, a u publici je, među ostalima i bio premijer Andrej Plenković s kćeri.

U dobrom raspoloženju

Predstavu je gledao i premijer

Predstava je bila rasprodana

ZDRAVLJE

La gym - fitness centar u kojem mijenjate životne navike i poboljšavate kvalitetu života

Podružnica Body Balance Centra u kojoj ćete pojačati svoju otpornost i snagu, a dijagnostikom će se utvrditi vaš idealan tip treninga

La Gym je fitness centar, podružnica je Body Balance Centra , a vaš će život, zdravlje i navike preokrenuti nabolje! Ovaj fitness centar nudi usluge grupnih, individualnih i poluindividualnih treninga. Osim rekreativaca, rade i sa sportašima u cilju poboljšavanja sportske performanse. Tim kineziologa i fitness trenera La Gyma, pažljivo planira i programira treninge za navedene kategorije. Glavni naglasak stavljaju na poboljšanje kvalitete života i dugovječnosti.

Treninzi u La Gym fitness centru se baziraju na razvoju više sposobnosti. Tako se podiže razina jakosti, kardio -

respiratorne izdržljivosti, pokretljivosti i koordinacije.

Osim samih treninga, dostupna je i opcija dijagnostike i procjene početnog stanja polaznika te se, na temelju istih, moguće više fo -

kusirati na određeni tip treninga. Dostupni grupni treninzi u njihovoj teretani su

Fitness za muškarce

Fitness za žene

DNS grupa

La Gym je otvorio svoja vrata koncem 2023. godine, na adresi Komajska 6, na ‘Vojnoviću’.

„Ako ste zainteresirani za kvalitetan sustav rada, ovo je itekako mjesto za vas“, poručuju iz fitness centra La Gym.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

BRONČANI KONJANICI

U zemlji gdje se o službenom uzroku smrti dužnosnika piše s dozom kreativnosti, ruski ministar prometa Roman Starovoit, pronađen je mrtav, samo nekoliko sati nakon što je smijenjen. Neovisni mediji javljaju kako je nađen u prirodnom položaju za svakog smijenjenog ruskog dužnosnika; licem prema zemlji, s pištoljem u blizini. Iako su nagovijestili da je riječ o samoubojstvu, stručnjaci za političku biologiju znaju - u Rusiji se državni dužnosnici ne rađaju, nego se imenuju i ne umiru, nego se odjavljuju iz sustava. Vjeruju da je ministar bio previše pogođen vlastitim propustom da zaštiti zračni prostor od ukrajinskih dronova. Jer kakav je to ministar prometa s diplomom iz cestovne signalizacije u 21. stoljeću, koji ne zna srušit 14 neprijateljskih dronova?

Predsjednik Putin je bio ‘šokiran’ njegovom smrću. Toliko šokiran da je već isti dan imenovao novog ministra, čovjeka koji ne zna ništa o prometu, ali zna šutjet. A glasnogovornik Kremlja još nema komentara, ali obećava podršku istrazi. Drugim riječima, ako se pokaže da je riječ o samoubojstvu, potvrdit će. Ako ne, i dalje će tvrdit da - jest. Jer u Rusiji, smrt nije kraj; to je samo prijevremeni raskid radnog odnosa u državnoj službi.

Nepoznati počinitelji išarali su spomenik banu Josipu Jelačiću na središnjem zagrebačkom trgu. Popeli se na njega, bijelom bojom mu označili povez preko očiju, a onda crvenom simbolično prerezali vrat, njemu i konju mu Emiru. Kakvi su to ljudi? Nekoć su pjevali banu da ustane, a danas poručuju narodu da ustane. Barem tako se tumači pisana poruka na postolju: Srbi se bore, a mi? Za one manje kreativne promatrače, a dovoljno pismene, ovaj bi glavosjek trebalo shvatit kao aluziju na studentske prosvjede i blokade srpskih studenata, a nama za primjer. Građani u šoku. Službe za čišćenje brzo su očistile vandalsku slikariju i prije nego su poruku analizirali politički stručnjaci za grafite. A i zašto bi? Ostala je poruka na papiru. U zemlji u kojoj je antifašizam prognan kao psovka iz dnevnog govora, a nacistički simboli se crtaju češće nego zebre po cestama, vandalski čin se broji samo kad huligan šporka javni prostor sa ili bez pisane poruke. Sve ostalo je - povijesni

kontekst. Zato ne čudi opća osuda onoga nekoga, što se drznuo pisat po spomeniku. Jer to vrijeđa. Spomenik je svetinja! Možeš ti po njemu šutjeti koliko god hoćeš, ali ne daj Bože da po njemu - govoriš.

Ljetne igre u Dubrovniku počele su zanimljivo i prije vatrometa i fanfara - potjernicama! I to ne za bilo kim, nego za dvojicom najtraženijih, premijerom Plenkovićem i ministrom mu Grlić - Radmanom. Krivi su, kažu crno-bijeli plakati, za sudjelovanje u genocidu u Palestini?! Teška optužba iz Gruža! Gruška ulica misli da zna više od saborske govornice. A poruka: ako već ne možemo prekinut bombardiranje Gaze, možemo zalijepiti plakat makar na izlog u Gružu. U ostalim dijelovima grada su Forumaši iz Europe. Pa ne bi bilo zgodno. Premijer Plenković nije plakate vidio, jer je slučajno taj dan morao u Bosnu, na komemoraciju srebreničkih 8 tisuća žrtava. Upoznati s travanjskim uhićenjima prosvjednika u Zagrebu, dok su tražili pravo na život palestinskih - 60.000 žrtava, a u režiji prvog pendreka Hrvatske, sumnjičavi bosanski novinari su za svaki slučaj htjeli provjerit premijerov stav glede srebreničkog genocida. On im je lijepo objasnio da su njegove izjave uvijek bile jasne i temeljene na činjenicama. Novinari su to preveli s hrvatskog na bosanski kao: ja kad pričam, najbolje pričam.

A vrag su ti činjenice…Evo ti, Europski parlament je ovih dana na Twitteru objavio statistiku prema kojoj Hrvatima nisu svi doma; njih 575 tisuća živi u nekoj drugoj EU državi, a što je 15 posto ukupne populacije. Tome se svi čude znajući da u nas nije bilo nikakvog genocida.

Hrvatska narodna banka, institucija poznata po svom zagonetnom postojanju, otkad više nema kune, odlučila je proslaviti 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava na najbolji mogući način - kovanicom od dva eura! Jer ništa bolje ne pokazuje poštovanje prema povijesnim velikanima, ko metalni novčić. Nekima je sporna jedino vrijednost same kovanice. Kralj Tomislav, prvi i (po nekima) jedini hrvatski kralj, dobio je čast da njegov lik krasi sitni metal, koji vrijedi bokunić bure-

ka ili dvije tramvajske karte u Zagrebu. Kritičari poručuju: da je barem zlatnik. Pa ne obilježava se svaki dan milenij i kusur od jedne krunidbe! Ovo nije nekakav spomen Severini ili Plenkoviću, jer on je bio KRALJ, ljudi moji!

Eee, ma kad smo već kod Tomislava, postoji i dilema. Jer što ako kralj Tomislav – nije? Neki skeptici s diplomama i pretjeranom strašću za fusnote podsjećaju da je cijela kraljevska stvar možda temeljena na jednom jedinom pismu Pape Ivana X. Samo jedno pismo! Ni selfija, ni storyja, ni čak crteža na stijeni. Pismo! Moglo je biti i spam!? A ni brončani konj ne pomaže. Na svim spomenicima Tomislav jaše snažnog lipicanca, a povjesničari sumnjaju da se u tim vremenima više truckalo na mazgama nego jahalo plemenite konje u zlatnoj opremi. O samom kralju ni portreta ni opisa, pa se kiparima nudilo načelo da lik treba izgledat ko onaj čupavi Aragorn iz Gospodara prstena, ali s više brkova. Ne zna se ni je li bio kralj, ili tek knez, ili možda samo tip koji je imo najbolji šator na skupu ratnih plemena. Hrvati su narod uglavnom poznat po skromnosti i potpunoj nezainteresiranosti za nacionalne mitove. Ali očito dio elite ima problem što nemaju kraljevsku lozu, koja vodi ravno do neke Netflix serije. Pa kad nema dinastije, tu su kovanice! Kad već nemamo Buckinghamsku palaču, imamo dva eura s misterioznim čovjekom i njegovim konjem, koji je možda, ali baš možda, biovažan.

Piše Mario Klečak

Europski razgovor s

Carmen Miloglav: „Priča o nama nije nastala preko noći”

Četvrti put u povijesti košarkašice Raguse igrat će Eurokup, drugo po rangu natjecanje u Europi, gdje će biti ukupno 48 ekipa. Očekuje ih borba i za šesti uzastopni trofej najboljih u Hrvatskoj. I više nego dobar povod za razgovor s jednom od najuspješnijih i najiskusnijih dubrovačkih košarkašica, kapetanicom Carmen Miloglav. Nedavno je potpisala novi ugovor s dubrovačkim klubom

Piše Rafael Barkiđija

Foto Rafael Barkiđija, Ivan Smilović/DD

Aktualne prvakinje Hrvatske, košarkašice dubrovačke Raguse, zasluženo odmaraju nakon što su na proljeće osvojile peti uzastopni naslov najbolje ekipe u Hrvatskoj. Malo odmora za igračice, ali puno posla za Upravu kluba na čelu s predsjednikom Lukšom Matušićem. Osim što se slaže igrački kadar za novu sezonu, razmišlja se i o Europi. Naime, košarkašice Raguse igrat će u FIBA Eurokupu. Drugom po jakosti natjecanju u Europi. To im je četvrti izlazak na europske pozornice u povijesti. Uz Dubrovkinje, u skupini Eurokupa igrat će i zagrebačka Trešnjevka 2009. Jedna od velikih novosti, uz poziv u Eurokup, jest i ostanak dugogodišnjeg imena u Ragusi. Kapetanice i playmakerice Carmen Miloglav, koja je baš prošle sezone uš-

sity, gdje sam igrala četiri godine, sve dok nisam diplomirala. Vratila sam se nakon toga u Ragusu, dvije sezone. Potom sam prešla u Las Palmas, na Gran Canariji. Tu sam imala ozljedu koljena. Tu sezonu neću pamtiti po dobrom, ali pamti se i puno lijepih stvari. Potom sam se ponovno vratila u Hrvatsku, u Zadar. Ponovno sam se onda vratila u Španjolsku i to u prvaka Avenidu. S njima sam osvojila i Kup i Prvenstvo. Onda sam otišla u Njemačku, u Keltern. I tamo sam digla dva trofeja. Kratko sam se onda vratila u Ragusu, da bih ponovno pošla u Španjolsku. Zadnji transfer bio je natrag u Ragusu, gdje je nastala ova priča. Šest godina, a sedam trofeja” – ističe Miloglav. Dakle, u svojoj je karijeri za Ragusu nastupala u četiri različita perioda. Iako ženska košarka u Dubrovniku nije počela s uspjesima u zadnjih nekoliko godina, sama Miloglav priznaje kako nije očekivala da bi se priča mogla razviti u ovakvom smjeru. „Prvo vraćanje u Ragusu bilo je nakon Amerike. Htjela sam malo ‘izbaciti’ taj sistem iz sebe. Nisam htjela koristiti menadžere ili nekakva prijateljstva. Htjela sam to proći sama, pa onda pričekati i neku dobru ponudu izvanka. Drugi put sam stigla iz privatnih razloga u Ragusu. Tada, moram biti iskrena, nije bilo naznaka da će se priča nekada razviti ovako. Tek kada sam posljednji put stigla, tada su ušli neki novi ljudi koji su se ozbiljno uhvatili posla. Tu najprije mislim na Tomislava Tabaka. Tada su stupili u kontakt sa mnom. Pokazali su što bi htjeli, pitali za neke savjete. Tada sam već mogla zamisliti kako bi se priča mogla pokreKAPETANICA PRODULJILA VJERNOST

la u klub igračica s preko 200 nastupa za Ragusu.

„Istina, Europa je bio jedan motiv više, koji me privukao. Ali, većina ekipe ostaje ista. Postoji vizija, znam kako radimo, znam kako se ljudi oko kluba trude. Time ni moja želja stvarno nije upitna. Baš sam sretna što ću igrati još ovu jednu sezonu” – uvodno nam je istaknula Miloglav.

IGRAČICA S OGROMNIM INOZEMNIM ISKUSTVOM IGRANJA

Dubrovkinja Carmen Miloglav ima 34 godine. Karijeru je započela u Ragusi. Igrala je za sve mlađe uzraste. Potom ju je akademski i sportski put odveo u Sjedinjene Američke Države.

„Otišla sam na Florida International Univer-

nuti u novom smjeru, da postanemo klub koji će se boriti za Prvenstvo. Ali, moram biti iskrena, nisam vjerovala da će ispasti ovakva dominacija na kraju” – pojašnjava.

ČETVRTI NASTUP U EUROPI, A CILJ JE

SAMO JEDAN

Prvi nastup u Eurokupu Dubrovkinje su imale u sezoni 2008/2009. Tada su bile u skupini s Feve San Jose iz Španjolske te dva grčka kluba: Athinaikos i Paanionios. Uslijedila je pauza od 14 godina, da bi se u Europu vratile u sezoni 22/23 te 23/24. U povratničkoj sezoni su bile u jako teškoj skupini. Dva favorizirana francuska kluba uz Brno iz Češke, protiv kojeg im je za dlaku izmaknula prva povijesna pobjeda u Europi. U sezoni 23/24 su imale niz pehova. „Europa uvijek zahtjeva jednu dodatnu oz-

biljnost. Jednu još veću spremu, bolji roster, bolju pripremu, bolje uvjete. Normalno da je to svima nama motiv. Prvi put nismo znali kako i što, iako smo imali neke egal utakmice. Drugi i treći put smo bili malo spremniji, ali imali smo razne pehove, od ozljeda do teškog ždrijeba. Nadam se da ćemo ovaj put biti najspremnije do sada, od priprema do rostera. Stvarno se veselimo i daj Bože da nas potrefi neka grupa u kojoj možemo ostvariti tu prvu povijesnu pobjedu u europskim natjecanjima” – kazala nam je dubrovačka playmakerica.

Igranje Europe dobra je prilika da se hrvatska košarka suprostavi drugim zemljama. Treba biti realan i reći kako naš sport, a pogotovo košarka, teško hvataju priključak za ostatkom Europe. Ne samo igrački, već i financijski, infrastrukturno... No, kako god završila četvrta europska avantura dubrovačkog kluba, za mlade igračice će ovo biti neprocjenjivo iskustvo.

„Kada sam bila manja, znam kako mi je značilo igrati Eurokup tada. Da vidim i shvatim da se želim baviti košarkom. Naravno kako su uvjeti u Europi puno bolji, od financija do infrastrukture, ali nadamo se kako ćemo kad-tad barem približno uspjeti doći na taj neki nivo” – priznaje Miloglav.

„NEKE NOVE KLINKE”

Nije Eurokup jedini imperativ u novoj sezoni. Ragusa je u posljednjih pet sezona osvojila svih pet domaćih Prvenstava, uz dva nacionalna Kupa. Ništa drugo ne treba očekivati nego ponovni „napad” na domaće titule. Potvrđeno je kako ostaje Miloglav, potvrđeno je kako ostaju i ponajbolje igra-

čice Raguse, Iva Todorić i Nevena Vučković. Uz njih, bit će tu i niz mladih igračica. Trenerica Simona Šoda već je u prošloj sezoni računala na mladu pomoć s klupe, a zasigurno da će ih trebati i u nadolazećoj sezoni, u kojoj igraju Eupopu. Veliki broj utakmica i veliki broj jako teških utakmica. „To je moja zadaća, ali i zadaća stalih iskusnih igračica. Pomalo prepustiti sve to to mlađim igračicama koje dolaze. Ponosna sam da je klub prisutan u završnicama svih mlađih uzrasta. To je stvarno pohvala trenerima i cijelom klubu, jer je primjer odličnog rada. To nije došlo preko noći, nego se slagalo godinama. Sve se to poklopilo paralelno s uspjehom seniorki. Novi klinci dolaze, a oni će imati nas da ih usmjerimo u pravom smjeru. To se pokazalo kao sjajan spoj, iskustvo i mladost” – govori nam Carmen.

ALI, PRIJE SVEGA, MALO ZASLUŽENOG ODMORA

Nova sezona domaćeg Prvenstva, točnije, Premijer ženske lige, počinje u prvom tjednu listopada. Klub je trenutno, školskim rječnikom, na „ljetnom raspustu”. Iako nema organiziranih treninga, forma se i dalje mora čuvati.

„Još nije izašao raspored za Premijer ligu. Ždrijeb Eurokupa je 23. srpnja. Kada to dvoje doznamo, tada ćemo znati kada pripreme kreću, ali to će biti nekada u kolovozu. Do tada smo svi dobili programe. „Off sezona” je, svatko brine o svom tijelu, a svi moramo doći fizički spremni na pripreme. Samo nek nas posluži zdravlje i sve će to biti dobro” – zaključuje Miloglav.

Slavlje nakon osvajanja

petog naslova prvakinja Hrvatske, 13. svibnja 2025. Kapetanica Carmen Miloglav podignula pehar najboljih u Hrvatskoj.

petak, 18. srpnja 2025.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

50 godina braka Luce i Niko Hazdovac - premda žive u Americi, što jubilarnu obljetnicu uz svoje najdraže, Peter, Danica, Luca, Mariana, slavljenici, Darija, Lina, Nicole, Denis i Oliver u domovini i svom Dubrovniku proslaviše su sretnici

Toni, Maura i Tanja - ljeti je doma najljepša i najdraža atmosfera, kad odmor završi opet će put europskog sjevera

Marko, Jakov i Kruno - tri se generacije vole i sjednu se zajedno osvježiti bar na kratko

Sutko i Kenan - povod susreta sjetan bio je i potresan

Dominic Emanuel, Lukra i Dube - grafički dizajner cjelokupnog materijala, autorica popratnih tekstova i asistentica umjetnici, svojoj majci, na izložbi Dubravka Lošić - Libertas Bells

Dubravko, Vinka, Antonio i Pietro - uvijek rado idu i žure na gradske događaje od umjetnosti i kulture

Tarik,

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Naida, Adna, Ema i Nejla Hatidža - najbolje se prijateljice opuštaju poslije mimohoda u spomen nevinim žrtvama iz Srebrenice

i Stijepo - kad god iz tiska izađe nova knjiga autor se osjeća lijepo

Ana i Mihaela - u toploj ljetnoj noći nije teško iz Konavala na izlazak u Grad poći

Mirjana

Kate i Matej - raduje se none s voljenim unukom biti i zajedno na kupanje hoditi

foto PRIVATNI ARHIV

Povezivala je New York i Trst, u Dubrovnik je već 1920-ih dovodila turiste i uglednike

Bila je začetnik prvih organiziranih turističkih putovanja prema Dubrovniku nakon Prvog svjetskog rata

Nakon uspješno započetih plovidbi s brodom PRESIDENT WILSON, braća Cosulich su odlučili proširiti kapacitete na svojoj redovnoj pruzi između Trsta i New Yorka. Izbor je pao na transatlantik MARTA WASHINGTON koji je i prije Prvog svjetskog rata održavao istu prugu za tršćansku brodarsku kompaniju Unione Austriaco za koju je i građen. MARTHA WASHINGTON je koncem 1907. izgrađena na navozima škotskog brodogradilišta Russel & Co u port Glasgowu. Parobrod je dobio ime po prvoj dami Amerike Marthi Washington, supruzi prvog američkog predsjednika Georgea Washingtona. Imala je 8145 bruto registarskih tona, bila je duga 140 i široka 17 metara, a dva šest cilindarska parna stroja trostruke ekspanzije Rankin & Blackmore proizvedena u Greenocku su joj preko dvije propele davala brzinu od 17 čvorova. Na svojim je palubama mogla primiti 60 putnika u prvom, 130 u drugom i oko 2000 putnika u trećem razredu.

PRVO PUTOVANJE U PRVI SVJETSKI RAT

Na prvo prekooceansko putovanje MARTHA WASHINGTON zaplovila je sredinom travnja 1908. iz Glasgowa prema New Yorku, a re-

dovnu prugu iz Trsta preko Patrasa i Palerma do New Yorka počela je održavati od konca svibnja iste godine. Početkom Prvog svjetskog rata brod se našao u New Yorku gdje su ga zaplijenile američke vlasti te su ga kasnije koristile za prijevoz vojnih potencijala, ratnih zarobljenika i izbjeglica pod imenom i oznakama USAT MARTHA WASHINGTON, zatim USS MARTHA WASHINGTON (ID3019) i USAT MARTHA WASHINGTON. Završetkom ratnih sukoba brod je u studenom 1919. raspremljen i tek 1922. još jednom je prodan braći Cosulich.

MARTHA WASHINGTON sredinom 1923. započinje svoja redovne plovidbe iz Trsta prema New Yorku u paru s brodom iste kompanije PRESIDENTE WILSON tičući luke Split ili Dubrovnik, Patras, Palermo i Alžir. U grušku luku prvi put je uplovila 9. studenog 1923. godine.

PRVI POSJETI GRADU

U jednom od svojih brojnih posjeta našem Gradu lokalni tjednik “Dubrovnik” prigodom uplovljavanja parobroda iz New Yorka 12. ožujka 1925. zapisao je da su se ‘putnici s parobroda iskrcali razgledati Grad, te su

U jednom od svojih brojnih posjeta našem Gradu lokalni tjednik “Dubrovnik” prigodom uplovljavanja parobroda iz New Yorka 12. ožujka 1925. zapisao je da su se ‘putnici s parobroda iskrcali razgledati Grad, te su imali priliku čuti dosta pohvalnih riječi o našem Gradu i njegovom napretku’

imali priliku čuti dosta pohvalnih riječi o našem Gradu i njegovom napretku’.

Dana 30. svibnja 1925. iz New Yorka su doputovala i braća Cosulich. Lokalni tjednik “Narodna svijest” je zabilježio da su među putnicima braća Guido i Josip Cosulich, vlasnici broda, sa suprugama. Pisali su kako se ‘Joso’ divio napretku Grada, kojeg dobro poznaje, jer je svojedobno vršio u Gružu vojničku dužnost. Isti je tjednik prigodom dolaska parobroda 12. veljače 1926. napisao da je stigao u Gruž u 10 sati ujutro. „Iskrcano je 36 putnika 211 vreća pošte, četiri auta i 11 tona razne robe. Na parobrodu je bi-

NAZVANA PO SUPRUZI PRVOG AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Piše Ivo Batričević

la masa turista koji su se iskrcali (turisti u tranzitu) i divili žarkom suncu našeg podneblja. Među njima bile su mnoge ugledne ličnosti. Parobrod je otputovao na 1 s. p. podne”“, objavljeno je.

KATASTROFALNI POŽAR ZAPEČATIO SUDBINU

Odlukom Uprave društva, brodovi braće Cosulich od svibnja 1927. više ne uplovljavaju u grušku luku nego nastavljaju za Split, što je kod lokalnog stanovništva izazvalo veliki bijes. Tako je i MARTHA WASHINGTON posljednji put napustila Dubrovnik 27. travnja 1927. i više se ovamo nije nikada vratila. Međutim ni Split nije imao veće koristi od njenih posjeta jer je već od rujna iste godine prebačena na prugu za Južnu Ameriku. Braća Cosulich su MARTHU WASHINGTON prodali 1933. tršćanskom Lloyd Triestinu za kojeg je

dalje plovila pod imenom TEL AVIV. Nažalost, veoma kratko, jer ga je već sljedeće godine u Trstu zahvatio katastrofalni požar. Štete na parobrodu su bile toliko velike da ga se više nije isplatilo popravljati. Iste godine u Trstu je izrezan u staro željezo.

MARTHA WASHINGTON je u paru s brodom

PRESIDENTE WILSON bila začetnik prvih organiziranih turističkih putovanja prema Dubrovniku nakon Prvog svjetskog rata. Iako su oba bila u redovnoj pruzi iz New Yorka do Trsta s među lukama, Dubrovnik je imao dosta koristi jer su dovodili putnike, teret i poštu. Na brodovima je uvijek bilo i putnika u tranzitu koji su razgledavali Dubrovnik na bazi poludnevnog boravka u luci od kojih je Grad imao dosta koristi. Zato je njihov raniji odlazak iz redovnih pruga iz New Yorka prema Trstu teško bio prihvaćen, unatoč činjenici da su se ovamo u to vrijeme i u velikom

broju vratili brojni putnički brodovi na kružnim putovanjima Sredozemljem.

MARTHA WASHINGTON je u paru s brodom PRESIDENTE WILSON bila začetnik prvih organiziranih turističkih putovanja prema Dubrovniku nakon Prvog svjetskog rata. Iako su oba bila u redovnoj pruzi iz New Yorka do Trsta s među lukama, Dubrovnik je imao dosta koristi jer su dovodili putnike, teret i poštu. Na brodovima je uvijek bilo i putnika u tranzitu koji su razgledavali Dubrovnik na bazi poludnevnog boravka u luci od kojih je Grad imao dosta koristi

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1. 20 000 Dubrovnik

Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA OD 18.7.2025. DO 24.7.2025.

Ime broda Dolazak Odlazak 18.07.2025

srijeda

24.07.2025 četvrtak

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

humanitarni prilozi

CARITAS

U spomen pok. Stanke Bogdanović 40 € prilaže Nikola Dileo s obitelji

CENTAR MASLINA

RSLUKA8838E

Stranica 1. od 1

• Ivan, Mara i Ana u sjećanje na pok. Stjepana Dvorskog, umjesto vijenca prilažu 150,00 EUR;

• Djelatnici Odjela za pedatriju OB Dubrovnik, u spomen na pok. Prim.doc.dr.sc. Eugenio Stoini, dragom kolegi i prijatelju koji će nam zauvijek ostati u sjećanju, prilažu

550,00 EUR

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

U spomen na dragog susjeda Stojadina Stamenkovskog, 60 eura za potrebe udruge prilaže obitelj Petronio.

Obitelji Thon uplatila je prilog 60 eura umjesto cvijeća za pok. Boža Milinkovića.

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Nekada smo svi bili ljudska bića - a onda je izmišljen komjutor.

SVAKI TJEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

BEZOBRAZNO DRSKO

Bezobrazno drsko srbsko svojatanje

Grada Dubrovnika gadno nečuveno Dugo ponavlja se i nedavno eno Novine donose toga ponavljanje

Neki pobro piše ni više ni manje

Nego da i Srbi tu je navedeno

Na nj imaju pravo neograničeno Kao i Hrvati takvo lupetanje

Opasno je vrlo ti podmukli čini Grabeža divljega mrskog hegemona Koji svoje snove udara u zvona

Zaluđene želje o „srbskoj Atini“

Grad naš gradili smo samo mi Hrvati A u njega dođu kusi i repati

27/12/24

JEDAN OD NAJPRESTIŽNIJIH FESTIVALA U HRVATSKOJ UTEMELJEN 1950 GODINE

DANSKA

KRATICA ZA KOLA ZA SPAVANJE I RUČAVANJE

K A N D I N A V K A

AUTOR: ERO HRVATSKI KNJIŽEVNIK REPUBLIKA POHVALNE PJESME KOJI SE ODNOSI NA BORCE PRILIČNO NISKI OSOBNA ZAMJENICA DUBROVAČKI DNEVNIK

PROBIJANJE

TALOG OD KAVE

USNA DUPLJA DAVALAC DONACIJE L LOKALITET FESTIVALA

TOVNO

PILE ZA PEČENJE (mn.)

TEŽAK METAL BILIJARSKI ŠTAP RADIJUS

ZOOLOŠKI VRT

TAL. LJETOVALIŠTE

TRIJEM SA STUPOVIMA BOBIČASTO VOĆE RAZRED DIVAN, SOFA

BOJA U KARTAMA OBOR ZA STOKU

ZVJEZDOZNANAC SMOČNICA

OREGON KOKOŠ KOJA LEŽI NA JAJIMA TEK KUPLJENE PJEVAČICA BADRIĆ NAKNADA, PRIPOMOĆ

OBLAST S

ŽELJEZNI KLIN KOJI DRŽI KOTAČ ZAPREŽNIH KOLA

GIMNASTIČARKA KORBUT KAMION OD 2 TONE

LOKALITET FESTIVALA NEČUJAN KORAK KOJI PRIPADAJU NAMA

2. I 3. SAMOGLASNIK

GLUMICA VRSTA NAPITKA SLOŽENO SLOVO GLUMICA SAVINA PROST BROJ TRAG NA PODLOZI PRASTANOVNICI BALKANA

17. I 1. SLOVO ABECEDE LISTIĆ SP. PROGNOZE

TESLA NOVAC U J. KOREJI

AUTO / MOTO

Prodajem Opel Astru karavan

1.6 CDTI, 2017. godište, prešao 91 000 km, dobro očuvan. Kamere za parkiranje, navigacija, centralno zaključavanje, pet vrata, registriran do 05/2026. Cijena 10 000 EUR. Mob: 098 428 660.

Prodajem Citroen Jumper 2000 godina u dobrom stanju. Mob: 0914451244

Kupujem Fiat Punta, uredno održavanog. Ponude na: 092 323 9595

Prodajem Beverly S iz 2007., redovito servisiran i garažiran, prešao 16.000 km. Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473

Motor Kawasaki R5, 499 kubika. 097/6084077

Peugeot 206, 2001. god. Registriran do 5/26. Mob. 097/ 6084077

Prodajem Auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548

Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008. Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026. Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik. Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se poslovni prostor u Dubrovniku u ulici Ante Starčevića. Mob: 091 785 4829.

PLOVILA

Prodajem Istranku 4,99 m s motorom Tohatsu 9.8, dvotaktni, radio 150 sati (moguća kupnja i bez motora). Povoljna cijena. Mob: 098 599 191.

Prodajem pasaru 3 m, ručni rad, unikat. Ima spojlere i papuču. Povoljna cijena. Mob: 098 599 191.

Prodajem prikolicu (Neptun) za malo plovilo do 750 kg, pocinčana, registrirana i nekorištena.

Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473.

Barka Maestral 6M. 091 608 4077

Prodajem brodicu dužine 9,70 m, 2 kabine, solarno napajanje. Na mob. 098 929 4917. Cijena po dogovoru

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem dvije čestice zemlje 481 i 482 K.O. Žuljana. Čestice se nalaze u samom mjestu, površine 280 m² i cca 200 m², sve po katastru. Cijena 100 EUR/m². Mob: 099 658 8468.

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more. Kontakt za informacije 0959058149, u vre-

menu od 16 do 18.

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Ši-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

panu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183.

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na

Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u

Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob:

092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Ci-

jena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA

RAZNO

Poklanjam stilski kauč-kanape (dupli ležaj) u očuvanom stanju i Samsung TV u boji –mob: 098 880 955.

USLUGE RAZNO

Čistila bih 2-3 apartmana, po dogovoru, na području Lapada, Gruža ili Grada. Mob: 091 528 0437.

Tražim snažniju mušku osobu za pomoć pri transportu osobe u invalidskim kolicima od kuće do plaže – plaćanje po dogovoru, mob: 098 9567 518.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, košnja trave – mob: 091 614 3946.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757

Meštar s iskustvom – sitni popravci, montaže, demontaže, zamjena brava, rasvjete, utičnica, bojlera, sanitarija, popravci vrata i persijana, zidarski i bravarski radovi – 098 7654 60.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 14.7. do 20. 7.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 21. 7. do 27.7.

preminuli

Stošija Viduka (1959)

Damir Kelez (1959)

Božo Milinković (1932)

Elvira Hafner (1935)

Jakov Zedniček (1965)

Miho Vojvodić (1967)

Mare Falkoni (1948)

Stanka Bogdanović (1929)

Ane Grljević (1929)

Bosiljko Pehar (1941)

ZVIJEZDE U GRADU

DiCaprio i Kidman nisu

odoljeli Dubrovniku

Slavni holivudski glumac Leonardo DiCaprio je posjetio Dubrovnik, u društvu također poznatih kolega, doznaje Dubrovački dnevnik. Glumac je s društvom poznatih glumaca viđen u Portu u subotu navečer, gdje se ukrcavao na tender. Usidrio se ispred Lokruma, a u Grad je navodno došao - večerati.

Kako se ‘šuška’, DiCaprio je navodno večerao u restoranu Forty Four, popularnom dubrovačkom odredištu, čiji je vlasnik proslavljeni NBA košarkaš Bojan Bogdanović, koji je nedavno najavio kraj svoje profesionalne karijere.

Restoran Forty Four već godinama privlači slavne goste iz svijeta sporta i zabave, no Dicaprijev dolazak je sigurno jedan od onih koji će im se

urezati u pamćenje. Slavni glumac skoro je prošao neprimjećeno, no Dubrovčani su ga ipak prepoznali dok je uz pratnju napuštao povijesnu jezgru.

Uz njega, u Dubrovniku je uživala slavna glumica Nicole Kidman. Na odmor je je došla u društvu obitelji, sestre Antonije i nećakinje Lucie Hawley, koja je podijelila niz fotografija s Hvara i iz Dubrovnika. Čini se da joj Hrvatska godi, jer na fotografiji koju je njena nećakinja podijelila možemo vidjeti Nicole u opuštenom, ljetnom izdanju, s prirodnim kovrčama, bez stilizirane frizure.

Glumica se tako “upisala u klub” zvijezda koje ove godine biraju hrvatsku obalu za bijeg od vreve i pozornosti koja ih prati u svakodnevici.

Leonardo DiCaprio

Nicole Kidman u društvu obitelji, sestre Antonije i nećakinje Lucie Hawley