Dubrovački dnevnik br. 249 by Dubrovački dnevnik

vole trošiti, ali se ne žele osjećati prevareno’ stranica 4

Marijeta Radić Grabovac: ‘Grad me oblikovao, drago mi je što mi sad daje povjerenje’

VIJEST ZA RODITELJE I ŠKOLARCE U dvije dubrovačke škole uvode se objedi, za ostale se traži alternativa stranica 8

SRĐAN ŠIMAC, PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE ZA MEDIJACIJU:

Bolje se nagoditi nego godinama sudski ratovati! stranica 22

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt

020 642 462

Fotograf

Željko Tutnjević

Fotografija na naslovnici

Ahmet Kalajdžić

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3

Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Nigdje, ali je jeftino!

Piše Vjera Šuman

FOTO: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Tko to kaže, tko to laže da će Hrvatska kao Sjeverna Koreja osnovati Ured za ideologiju iliti ‘ćudoredno redarstvo’, koje bi vodio vrhunski stručnjak za ćudoređe i ideologiju Penava. Ništa od toga, iako je moguće kako je takve ‘mokre snove’ senjao ovaj naš veliki erudit i bivši gradonačelnik Vukovara, ali i sadašnji potpredsjednik Sabora. Snovi čak i u vrijeme Agitpropa nisu bili cenzurirani. Plenki je ideju s gnušanjem odbacio i pojasnio da su novinari ‘popušili’ igru pokvarenih telefona. Tri ministra u Vladi koje drži DP, koji je u međuvremenu dramatično pojeftinio, više je nego što im pripada s obzirom na rejting u okviru statističke pogreške. Ali naš je Plenki dobrohotan. S druge strane, staviti Penavu na mjesto ministra poljoprivrede, o čemu su mediji također špekulirali, Penavi ni nije neka opcija. Što god mi mislili o ministrima, oni moraju svaki dan doći na posao i raditi. Neki bolje, neki lošije, ali bome moraju raditi.

To se Penavi, sasvim razumljivo, nije baš činilo kao neki dobitak na lotu. I onda mu je sinulo. Hrvatskoj je neophodno Povjerenstvo koje će se baviti žrtvama rata od 1941. do 1945.. Bez obzira na to što Plenki kaže kako se time uspješno bavi Medvedovo ministarstvo, jedno Povjerenstvo više ili manje, ne može štetiti. Puno je još neistraženih jama sa žrtvama iz tog vremena, tako da, eto, to će raditi naš Penava, ostajući ujedno i na visokoj plaći potpredsjednika Sabora, koja je nešto i veća od ministarske, uz pripadajućeg šofera i auto na 24 sata. Past će i neki honorarčić od Povjerenstva, plus dnevnice za putovanja. Kako je najviše takvih nesretnih jama u Sloveniji, očito je procijenjeno da su Penavine diplomatske sposobnosti, kao i zavidno znanje stranih jezika, njegova velika prednost. Penava će na neki način biti ministar vanjskih poslova za period oko 1945. godine. Možemo mirno spavati jer situacija je riješena na najbo -

lji mogući način i za Penavu, i za Vladu.

Ministar turizma i sporta Glavina ukorio je novinare i dao im upute što i kako pisati. Ti bezobraznici neprekidno trabunjaju o skupoći na Jadranu, izbacuju cifre po kugli sladoleda, pive, objeda, večere, smještaja, bezobrazno ih uspoređujući s konkurentskim zemljama. Pa jesu li oni normalni? Kome oni to pišu? Hrvati ionako idu, ako idu, u jeftinije destinacije, a ruku na srce oni ni nisu predmet interesa ministra Glavine ni našeg turizma. Kaže Glavina kako se te teme koje dominiraju u našim mainstream medijima momentalno reflektiraju na našim najvećim tržištima, što nam čini veliku štetu. Predložio je da sad pišu o tome kako je Hrvatska zemlja koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete. A onda na jesen i zimu se mogu vratiti pisanju o skupoći, inflaciji i ostalim tricama. Na znanje i ravnanje. Nešto slično ali uvijenije čulo se i od Plenkija. Ti glupi strani turisti, čiji mediji prenose naše zgražanje nad visokim cijenama, odmah guglaju Grčku, Italiju ili trenutačno jako popularnu Albaniju.

Takvim napadima na skupoću i u butigama režemo našu najvažniju gospodarsku granu na kojoj sjedimo. I sad je stvarno dosta. Evo nekidan je u Podstrani jedan turist dobio kuglu sladoleda za euro i po’, dok je pivo i kavu platio 4 eura. Gdje? No dobro, nigdje, ali je jeftino i o tome treba pisati.

Novi župan Blaž Pezo započeo je svoj mandat sastankom sa svim načelnicima i gradonačelnicima u Županiji, i to je dobar početak. Smisao Županije jest da bude suport gradovima i općinama na svojem području. Svatko od njih ima različite probleme i bila je to dobra prilika županu da ih čuje iz prve ruke. Jednako kao i njima da shvate kako je Županija tu da im pomogne u rješavanju njihovih problema. I po pitanju korištenja EU fondova, ali i svih ostalih muka koje svakodnevno moraju raspetljavati. Jer nakon izbora nije važno je li neki načelnik ili gradonačelnik naš ili njihov, nego bolji život cijelog područja koje pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ili bi tako trebalo biti. Ako je čovjek stil, onda je Pezu stil dobar. Nadam se da

će ta praksa zaživjeti i polako donositi rezultate. Prvi korak je napravljen. Držim palčeve Pezu da korača sve brže i sve jače. Možda jednog dana i povjerujemo kako županije nisu same sebi svrha.

UGradu svi nešto imaju za rijet na temu Zone posebnog prometnog režima, ali uvijek je tako. Ako ispuni svrhu s ovakvim ili onakvim znakovima, a za početak se Zona pokazala odličnim rješenjem, onda što god ‘stručnjaci’ lamentirali, ona jest nešto što diže kvalitetu prometa. Drastično smanjuje nesnosne gužve, kojima smo godinama svjedočili. Dosad nijedna ideja nije donijela ovakvo rastetrećenje i to treba pošteno rijet. Odrađen je dobar posao. Nadajmo se da će se nastaviti i pronalaziti rješenja i bolje regulacije u drugim dijelovima Grada gdje nastaju čepovi. Što se vrućina tiče, kako bi doktori preporučili, ne bauljajte ako baš ne morate po najvećem zvizdanu nego se uvalite u hlad i banjajte se. Još uvijek je more takvo da osvježi, dok će ubrzo postat kao čaj. Pa ćemo opet imati razloga za njorganje. Eto vas.

ŽELIMO LI KVALITETU

ILI ‘MASOVNJAK’?

Gosti sve češće troše u hotelu umjesto u Gradu:

‘Nije pitanje koliko nešto košta nego mirita li te pare’

Županijska komora Dubrovnik analizirala je izvješća hotelskih kuća, ali i ostale pokazatelje u Dubrovniku i županiji. Oni jesu generalno jako dobri, no postoje vrlo ozbiljna pitanja kojima bismo se kao destinacija trebali pozabaviti

Turizam u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji je na zavidnom nivou, no postavlja se pitanje što to može bolje, u kojem smjeru želimo ići i koje odluke i poteze treba učiniti već sada. Odgovore je moguće pronaći u analizi turističkih i hotelijerskih podataka koju je provela Županijska komora Dubrovnik, na temelju godišnjih financijskih izvješća hotelskih kuća na području naše županije za 2024. godinu, ali i drugih pokazatelja.

RASLI PRIHODI, ALI I PLAĆE

Za početak, krenimo s onim lijepim vijestima. Što se tiče prihoda od smještaja u hotelima, on je lani rastao za 13 posto u županiji odnosno 15 u Dubrovniku, u odnosu na 2023. godinu. Poslovni prihod rastao je za 10 (županija) odnosno 14 posto (grad), a rashod za 5 (županija) odnosno 8 posto (grad), što je generiralo dobit hotelskih kuća.

Broj soba u hotelima je ‘pao’ za zanemarivih 1 ili 2 posto, uslijed obnove pojedinih hotela. Naime, investicije su rasle, a u rekonstruiranim hotelima sad je nešto manje soba, ali su one prostranije, veća je kvadratura. Rastao je i broj turista i noćenja u svim kategorijama. Štoviše, grad Dubrovnik je lani bio hrvatski rekorder u broju noćenja. U porastu je broj noćenja u Dubrovačkom primorju i Konavli -

ma, dok ostale općine drže dobru konstantu.

Rasle su i plaće zaposlenih u hotelima. Na gotovo jednak broj zaposlenih kao i 2023. godine, plaće su lani rasle za 11 posto. Pokazatelji govore kako gosti u gradu borave u prosjeku četiri dana, što je za destinaciju poput Dubrovnika koji nije osobito velik grad, dosta pozitivan pokazatelj. Broj dana pune zauzetosti lani se u odnosu na 2023. godinu pojačao za cijelih tjedan dana, kako u hotelima, tako i u privatnom smještaju. „Rezultati za 2024. su bolji nego oni za 2023. godinu, svi pokazatelji su bili u porastu. Veseli nas što iz godine u godinu svjedočimo porastu investicija jer to automatski znači kako se povećava i standard hotelskog smještaja, a to, nadalje, znači kako ćemo zadržati razinu kvalitete i imati sadržaj i ponudu koju će gosti tražiti. Raduje vidjeti kako se koncept velikim dijelom prilagođava gostima s naših glavnih emitivnih tržišta, a to su Velika Britanija i SAD “, prokomentirala je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić. Turistička ‘krvna slika’ u gradu i županiji je itekako pozitivna. Ali nije idealna.

CVJETA IZNAJMLJIVANJE ‘NA CRNO’ Pokazuju to podaci koji se odnose na broj postelja. Što se tiče županije, u odnosu na 2017.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Ono što zabrinjava jest rast nekomercijalnog smještaja za 61 posto, točnije za 16 942 postelje! Pretpostavka je kako je dobar dio smještaja koji je okarakteriziran kao ‘nekomercijalni’ zapravo – iznajmljivanje ‘na crno’.

Prihodi od hrane i pića su u županiji, po krevetu, rasli za nimalo zanemarivih 15 posto, a u Dubrovniku za 19 posto. Po gostu, oni su u županiji rasli za 13 posto, u Dubrovniku za 14. Dobra je to vijest za hotele jer to u prijevodu znači kako gosti na sadržaje troše više i kako oni vjerojatno rade jednu dobru priču. No, to je loša vijest za destinaciju iz jednostavnog razloga – gost koji dominantno ostaje u hotelu, manje će trošiti u restoranu, kafiću, suvenirnici ili na izletu

godinu, hotelski smještaj je lani bio u padu za 245 postelja, dakle 1 posto, dok je privatni smještaj rastao za 18 posto odnosno za preko 7 tisuća postelja. No, ono što zabrinjava jest rast nekomercijalnog smještaja za 61 posto, točnije za 16 942 postelje! Pretpostavka je kako je dobar dio smještaja koji je okarakteriziran kao ‘nekomercijalni’ zapravo – iznajmljivanje ‘na crno’.

Što se tiče samog Dubrovnika, hotelski smještaj je lani u odnosu na 2017. godinu bio u porastu za 3 posto s 366 postelja. Rastao je i privatni smještaj za 25 posto odnosno 3 588 postelja. A nekomercijalni za čak 85 posto, dakle 5 088 postelja. Kad se usporede brojke, najveći eksponencijalni rast, u kojoj krivulja stalno ide prema ‘gore’, bez ikakvih padova, bilježi upravo nekomercijalni smještaj.

Loša je to vijest za destinaciju koja svoj renome gradi upravo na visokokategornicima kao bitnim odrednicama turističke kvalitete i prestiža.

A koliko su upravo hoteli važni, pokazuje zanimljivi podatak o ‘prosječnoj iskorištenosti’.

Dakle, to je broj dana u kojima su hoteli odnosno privatni smještaj u svojoj punoj iskorištenosti. U hotelima županije su to lani bila 153 dana. U privatnom smještaju upola manje – 75 dana. U prijevodu, postelje u hotelima generiraju duplo više noćenja nego privatni smještaj, po prosječnoj iskorištenosti kapaciteta.

GOSTI SVE VIŠE TROŠE U HOTELIMA,

ŠTO JEALARM OSTATKU PONUDE U DESTINACIJI Podatak kojim bi se Dubrovnik kao destinacija možda i ponajviše trebao pozabaviti jest činjenica kako raste potrošnja gostiju u hotelima. Prihodi od hrane i pića su u županiji, po krevetu, rasli za nimalo zanemarivih 15 posto, a u Dubrovniku za 19 posto. Po gostu, oni su u županiji rasli za 13 posto, u Dubrovniku za 14. Dobra je to vijest za hotele jer to u prijevodu znači kako gosti na sadržaje troše više i kako oni vjerojatno rade jednu dobru priču. Poznato je kako sve češće u objektima organiziraju različite večere i događaje.

No, to je loša vijest za destinaciju iz jednostavnog razloga – gost koji dominantno osta-

Prvo treba definirati želimo

li masovni ili visokokvalitetni turizam pa po tome formirati cijene

„Želimo biti visokokvalitetna destinacija, a onda molimo Boga da nam se dogodi nekakav ‘masovnjak’ pa samo pratimo koliko nam je gostiju stiglo i koliko smo noćenja imali. Ako želimo kvalitetnu destinaciju s kvalitetnim sadržajem, moramo biti svjesni kako nam treba dobro organizirana infrastruktura, kako prometna, tako i poslovna. A prije svega, treba nam poslovna zajednica koja mora imati kvalitetan sadržaj, dakle dobar omjer vrijednosti za novac“, govori Nikolina Trojić

je u hotelu, manje će trošiti u restoranu, kafiću, suvenirnici ili na izletu. Ovaj podatak ne samo da postavlja pitanje dobiti destinacije nego i jedno još bitnije – što u destinaciji gostu nedostaje? Je li ostatak ponude u destinaciji na razini hotelske ponude?

„Prihod od hrane i pića u hotelu je u porastu što zapravo pokazuje kako se hoteli jako trude ponuditi kvalitetnu uslugu i sadržaj, a gosti to prepoznaju kao odličan omjer vrijednosti za novac. No, njihov rast ujedno znači kako su kod destinacije najvjerojatnije uočili neke probleme u vrijednosti za novac, pa se utoliko više priklanjaju potrošnji u samim hotelima“, izjavila je Trojić.

ZAŠTO JE DOŠLO DO OVAKVIH CIJENA

To odmah povlači ono najčešće pitanje o skupoći destinacije i cijenama. Pritom se često prozivaju ugostitelji, no Trojić napominje kako je sadašnje tržišno kretanje ustvari itekako realno.

„Za porast cijena nije kriva država, masoni niti neka teorija zavjere. U tome nema ničega znanstveno-fantastičnog, događa nam se jedan realan tržišni odnos. Imali smo uvezenu inflaciju i kontinuirani rast naše potrošnje. Dok nam god potrošnja raste, neće padati ni cijene ni inflacija. Do pada cijena će doći kad nam padne standard, no to nije nešto za očekivati“, govori Trojić koja potom objašnjava kako je do visokih cijena došlo.

Tako ona podsjeća kako smo uvozna ekonomija i kao takvi uvozimo jako puno proizvoda, koji se onda distribuiraju i kroz naš turizam. Ako turizam raste, povećava se i uvoz, i kao takvi smo ovisni o drugima koji povećavaju cijene, a potom se isto reflektira i na nas same.

„To je onaj porast cijena koji vidimo na policama i na menijima. Nadalje, rasle su i plaće. Javna uprava je podigla plaće, što se dalje reflektiralo i na plaće u privatnom sektoru. Standard građana se zadržao, oni svoju potrošnju nisu smanjili. Ako potrošnja ne pada, to samo pojačava inflaciju i diže cijene. Kad potrošnja padne, padaju i cijene, no to se nije dogodilo, niti hoće. Prvo, zbog rasta plaća, a drugo, zbog zadržavanja potrošnje i standarda, ali i uslijed velike turističke potražnje“, objašnjava Trojić.

Problem vidi i u tome što svi sektori pokušavaju ostvariti onaj profit kakav se ostvaruje u turizmu. No, to je nemoguće.

„Različiti sektori imaju različite profitne marže, ne mogu svi imati profitnu maržu kao u turizmu, to je nemoguće. Zbog toga kontinuirano podižu cijene. To vam je ono kako kažu-

petak, 4. srpnja 2025.

vidjela žaba konja kako se potkiva pa i ona digla nogu. To je kod nas razlog zašto se cijene podižu na svim razinama“, govori Trojić.

‘GOSTI KOJI NAM DOLAZE DOBRO ĆE ANALIZIRATI ŠTO DOBIVAJU ZA OVE CIJENE’ Pokazatelji jesu generalno dobri, no postoje vrlo ozbiljna pitanja kojima bismo se kao destinacija trebali pozabaviti. Temeljno je definirati u kojem smjeru kao destinacija zapravo želimo ići kako bismo i dalje zadržali dobre rezultate i imidž.

„Mi stalno želimo ići u visokokvalitetni turizam s visokim cijenama, a da pritom zadržimo sve one mase koje smo imali. No, imamo lošu vijest – te mase ne prihvaćaju ove cijene koje sad imamo. Nešto u matematici nam ne štima. Dakle, ili ćemo promijeniti tj. sniziti cijene kako bi ih mase prihvatile, ili ćemo poboljšati tj. promijeniti proizvod i tržište kojem se obraćamo“, kaže Trojić.

A kad se definira što to točno želimo, onda je ka tome potrebno ići jasnim, odvažnim i artikuliranim koracima. Trojić napominje kako je u tom kontekstu najvažniji dijalog između javnog i privatnog, koji bi zajednički osmislili smjer i podijelili zadatke.

„Administracija je tu da zada okvire, no jedino poslovni sektor može osmisliti nove, pametne programe koje tržište traži. Jer oni su ti koji komuniciraju s tržištem i znaju što gost želi i očekuje, koje su mu potrebe“, govori Trojić. Bez jasne vizije želimo li mase s nešto nižim cijenama ili visoke cijene uz visokokvalitetni turizam, dobar imidž i izvrsne financijske rezultate, mogli bi se početi kvariti.

„Balon cijena može se napuhavati do neke točke, a onda će puknuti. I onda se obično dogodi situacija u kojoj će ono što je vrijedilo za tu cijenu ostati, a sve ostalo će propasti. To je zakon tržišta“, kaže Trojić i poručuje da je pitanje skupoće totalno promašeno. „Nije pitanje koliko nešto košta, nego mirita li te pare“, poručuje Trojić. U svemu to -

me, najvažniji je putokaz – poštenje. U pružanju ponude i usluge ne treba biti ni ‘jeftin’ ni ‘skup’, nego treba biti pošten. Najgrublje

rečeno, gost i služi tome da potroši što više novca u destinaciji. No, iza toga, on se treba osjećati fenomenalno, a ne prevareno.

Može i sendvič ispred Sponze

ŠKOLSTVO

U dvije dubrovačke škole uvode se objedi , za ostale se traži alternativa

Među roditeljima je provedena anketa koja je pokazala kako je većina zainteresirana za uvođenje toplog obroka, ali ta mogućnost još ne postoji za sve osnovne škole pa se traži i alternativa

Školska kuhinja preduvjet je provođenja projekta toplih obroka, odnosno objeda u školama

Od nove školske godine, u planu je značajna promjena u prehrani učenika osnovnih škola. Umjesto dosadašnjih školskih marendi kojima, istini za volju, školarci baš i nisu bili oduševljeni, učenici trećih i četvrtih razreda, pa i oni koji nisu korisnici produženog boravka, imat će mogućnost dobivanja toplog obroka, odnosno objeda u školi. U dvije je dubrovačke osnovne škole, među roditeljima, provedena anketa kako bi se utvrdio broj zainteresiranih za ovu uslugu, s ciljem boljeg planiranja organizacije prehrane i kapaciteta školskih kuhinja.

OBJEDI SE UVODE U LAPAD I MARINA DRŽIĆA

„Grad Dubrovnik proveo je anketu o uvođenju toplih obroka za učenike trećih i četvrtih razreda u Osnovnoj školi Marina Držića i Osnovnoj školi Lapad“, potvrdili su iz gradske uprave. Roditelji su bili pozvani da se izjasne te na tako pomognu školama u donošenju konačne odluke o uvođenju toplih obroka. Kako doznajemo, većina roditelja je odabrala opciju ‘zainteresiran/a

sam’, pa je za očekivati kako će projekt i zaživjeti. „Rezultati ankete pokazali su kako je u OŠ Marina Držića za topli obrok zainteresirano 67 roditelja, a u OŠ Lapad njih 108“, naveli su iz Grada Dubrovnika i dodali kako je na temelju tih rezultata, u planu od početka nove školske godine uvesti sustav toplih obroka za učenike razredne nastave. „Radi uspješne provedbe, Grad Dubrovnik će osigurati potrebna ulaganja u dodatnu opremu školskih kuhinja, kao i financirati trošak zapošljavanja dodatnog kuharskog osoblja“, istaknuli su iz gradske uprave na upit Dubrovačkog dnevnika.

ZA DRUGE ŠKOLE JOŠ SE TRAŽI ALTERNATIVA

Organizacija podjele obroka, uključujući i konkretno vrijeme, definirat će se u dogovoru sa školama, ovisno o njihovim dnevnim rasporedima i logistički mogućnostima.

Iako je uvođenje ovakvog projekta pohvalno, provedba zahtijeva temeljitu pripremu, od infrastrukturne do dodatnog osoblja, što neke škole trenutačno nemaju mogućnost osigurati. Upravo

Učenici su do sada dobivali marende u vrijeme velikog odmora. One su, u vrijeme kad su tek uvedene, izazvale niz kritika, no s vremenom su se svi naviknuli, pa kad im se ne sviđaju iz doma nose svoje marende

Piše Petra Srebrović foto Dusko Marusic/ PIXSELL, Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik

proveo je anketu o uvođenju toplih obroka za učenike trećih i četvrtih razreda u Osnovnoj školi Marina Držića i Osnovnoj školi

Lapad

Stručnjaci desetljećima upozoravaju na važnost uravnotežene prehrane kod djece. Kvalitetan objed u školi može značajno utjecati na razvoj, osobito kod djece koja dolaze iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa

zato neće svugdje topli obrok (jednako) zaživjeti. „Trenutačno nije moguće uključiti sve osnovne škole u ovaj projekt, ali za te škole razmatramo alternativne modele“, poručili su iz gradske uprave.

Dok iz Grada napominju kako će sve informacije biti pravovremeno dostavljene roditeljima i javnosti prije početka nove školske godine, doznajemo kako je u planu da svakog učenika njegov topli obrok dočeka nakon završetka nastavnog dana, odnosno po kraju posljednjeg školskog sata.

KAKO IZGLEDAJU OBJEDI DANAS?

Učenici koji su već uključeni u produženi boravak u školama i sada imaju mogućnost dobivanja toplog obroka, odnosno objeda. Riječ je o obrocima koji su poprilično zdravi, raznovrsni i nutritivno izbalansirani.

Primjer jednog tjednog jelovnika pokazuje kako se djeci svakodnevno nude različita jela, s naglaskom na svježe i sezonske namirnice:

• Ponedjeljak: juneći gulaš s palentom i salata

• Utorak: mesne okruglice s pireom i salatom od pomadora

• Srijeda: pasta milanese i svježe voće

• Četvrtak: pureći ražnjići s rizima i mrkvom

• Petak: varivo od leće s korjenastim povrćem i salata

Ovakvi objedi ne samo da pridonose zdravijoj prehrani učenika, već i olakšavaju svakodnevicu roditeljima, posebno onima čija djeca ostaju u školi do kasnijih poslijepodnevnih sati.

Uvođenjem sustava toplih obroka i za ostale učenike, unaprijedit će se skrb o djeci tijekom škol-

skog dana, ali i osigurati jednak pristup kvalitetnoj prehrani za sve.

PARTICIPATIVNO BUDŽETIRANJE Uređena zgrada mjesnog doma na Gromači

U tijeku su radovi na uređenju zgrade Mjesnog odbora i društvenog doma na Gromači. Projektom je predviđeno uređenje prizemlja postojećeg objekta, u kojem će se formirati sanitarni čvor te društveni prostor s kuhinjom. Prostorije će biti opremljene svim potrebnim instalacijama. Završna obrada uključuje postavljanje protuklizne keramičke obloge, a bit će osigurana i bolja osvijetljenost cijelog prostora.

Rok za dovršetak radova ukupne vrijednosti 53.055,25 eura iznosi 120 kalendarskih dana. Riječ je o projektu kojeg su građani odabrali u sklopu prošlogodišnjeg ciklusa Participativnog budžetiranja s realizacijom u tekućoj godini.

Podsjetimo, tijekom travnja i svibnja 2024. godine održano je ukupno 25 radionica, na kojima su građani predali 133 projektna prijedloga. Nakon provedene tehničke analize, 82 prijedloga zadovoljila su kriterije prihvatljivosti definirane modelom Participativnog budžetiranja te su uključena u proces glasovanja. Glasovanje je provedeno putem NIAS sustava e-Građani, u razdoblju od 17. do 30. lipnja 2024. godine, a pravo glasovanja imali su svi registrirani korisnici s vjerodajnicom niske razine sigurnosti. Na temelju rezultata glasovanja, odabrano je ukupno 25 projekata – po jedan projekt za svaki gradski kotar i mjesni odbor. Njihova realizacija plani -

rana je tijekom 2025. godine, a sredstva su osigurana u proračunu Grada Dubrovnika.

U lipnju ove godine proveden je novi ciklus radionica u gradskim kotarima i mjesnim odborima, a nakon stručne analize svih projektnih prijedloga građani Dubrovnika će po treći put zaredom birati najbolje projekte za realizaciju uz idućoj godini. Projekt Participativno budžetiranje građanima omogućava aktivno sudjelovanje u odlučivanju o raspodjeli dijela sredstava iz gradskog proračuna, a provode ga Grad Dubrovnik u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om.

Završena ugradnja podzemnih spremnika na

pet lokacija u Dubrovniku

Grad Dubrovnik, u suradnji s komunalnim društvom Čistoća Dubrovnik, uspješno je završio projekt postavljanja ukupno 18 podzemnih spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada na području grada. Projekt je realiziran s ciljem modernizacije sustava gospodarenja otpadom i unaprjeđenja komunalne infrastrukture.

Na Masarykovu putu pored Lapadskih dvora, ugrađena su tri spremnika. U Mokošici, u Ulici Od izvora postavljena su dva spremnika, a još dva spremnika ugrađena su

i u Ulici Marina Kneževića. U Ulici dr. Vladka Mačeka postavljeno je šest podzemnih spremnika, dok je na spojnoj cesti između Ulice Vukovarska i Ulice dr. Ante Starčevića ugrađeno njih pet.

U tijeku je izrada naljepnica za spremnike i druge pripremne radnje koje provodi tvrtka Čistoća Dubrovnik kako bi spremnici u najkraćem mogućem roku bili spremni za korištenje, a o čemu će građane obavijestiti Čistoća.

Spremnici su postavljeni prema projektu tvrtke Dimenzija projekt, a ra-

Završeno postavljanje rukohvata unutar povijesne jezgre

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, putem izvođača, tvrtke Građevinar Quelin d.o.o., završio je radove postavljanja rukohvata u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika.

dove vrijedne 62 800,67 eura izvela je tvrtka Tehnogradnja. Nabava spremnika sufinancirana je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Postavljanjem podzemnih spremnika Grad Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik osigurali su učinkovitiji, dugotrajniji i ekološki prihvatljiviji sustav prikupljanja otpada. Ova investicija donosi brojne prednosti –veći kapacitet, uredniji izgled javnih površina, smanjenje broja uličnih odlagališta, manje neugodnih mirisa te bolje iskorištavanje prostora.

Radovi su izvedeni prema projektu tvrtke Studio Quasar d.o.o., na koji je ishođeno rješenjeKonzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Rukohvati su postavljeni u ukupnoj dužini od 240 metara, i to u sljedećim ulicama: Ulici Petilovrijenci (iznad Prijekog), Palmotićevoj ulici (iznad Prijekog), Ulici od Sigurate (iznad ulice Prijeko – Mala – Plovani skalini), Ulici sv. Marije te na dijelu Ulice Celestina Medovića (spoj s Ulicom od Sigurate).

Podsjetimo, tijekom posljednjih osam godina rukohvati i zaštitne pješačke ograde postavljene su u preko 130 ulica na gradskom području. Kroz program pojačanog održavanja, samo je u 2024. godini postavljeno 3.5 kilometara rukohvata u preko 30 ulica, dok su za 2025. planirana dodatna 2.5 kilometra rukohvata u 24 ulice.

OTVOREN DIJALOG

NOVI ŽUPAN UVEO NOVU PRAKSU Pezo održao prvi radni kolegij s gradonačelnicima i načelnicima

Govorilo se o EU fondovima, školstvu, prometu, ali i odlaganju sirovina

Župan Blaž Pezo održao je u utorak prvi radni kolegij s gradonačelnicima i načelnicima s područja Dubrovačko-neretvanske županije u hotelu Adria. Na kolegij su se odazvali svi gradonačelnici i načelnici, izuzev načelnika Općine Konavle Boža Lasića, koji je bio opravdano spriječen. „Ovo je prvi, nadam se u nizu ovakvih sastanaka koji će se odražavati, prema neformalnom dogovoru na početku sastanka, dva do tri puta godišnje, ovisno o potrebama. Mislim da je modalitet komunikacije između nas, gradonačelnika i načelnika vrlo dobar, puno je stvari koje moramo zajednički rješavati i puno je pitanja. Neka smo danas istakli i otvorili pitanja odgojno-obrazovnih ustanova, u smislu vlasništva, imovinsko-pravnih odnosa koje moramo zajednički s jedinicama lokalne samouprave rješavati. Ima-

mo tu puno mogućnosti za financiranje, nositelji smo tih projekta, ali naravno, ne mogu biti spremni za prijavljivanje ako nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, a tu nam mogu pomoći jedinice lokalne samouprave”, kazao je župan Blaž Pezo nakon sastanka.

TEME SASTANKA

“Tema su bili i europski fondovi i mogućnosti, razvojna agencija DUNEA, upoznali smo ih s mogućnostima, obvezama, prilikama za prijavljivanje na europske fondove. Dobro je da znaju o kojim stvarima moraju voditi računa prilikom prijava. Također smo tu partneri i podrška u tim prijavama, programima koji se otvaraju, upozoravamo ih na to, dajemo im prilike, mogućnosti i informacije gdje mogu i na koji način neke stva-

“Bez obzira na to, surađujemo sa svakim načelnikom, imamo sastanke cijele godine, a bitno je naglasiti da su na sastanku bili i svi županijski pročelnici kao i ravnatelji županijskih ustanova i agencija. Siguran sam da će u narednim danima i mjesecima biti puno sastanaka”, rekao je Pezo

ri realizirati”, dodao je Pezo.

Kazao je i da se otvorilo pitanje odlaganja mineralnih sirovina.

“To je isto veliki problem, koji moramo riješiti u suradnji, a posebno u kontekstu velikih infrastrukturalnih projekata koji nam slijede u našoj županiji, posebno na području Pelješca i Dubrovačkog primorja. Vjerujem da će svi naši gradonačelnici i načelnici na tim područjima shvatiti koliko je važna ta tema i da zajednički možemo pronaći mjesto gdje ćemo tu sirovinu odlagati privremeno ili trajno, ovisno o situaciji”, objasnio je Pezo.

Kazao je kako je na kraju sastanka postojala točka ‘razno’ za probleme i pitanja iz pojedinih gradova i općina, međutim nije bilo pitanja.

KOLEGIJ POZDRAVILI GRADONAČELNICI I

NAČELNICI

Dalibor Milan, gradonačelnik Metkovića, komentirao je sastanak.

“Novi župan, nova praksa. Odlična ideja, na ovom kolegiju svi mi gradonačelnici i načelnici imali smo prilike iznijeti probleme koji nas muče, bio

je vrlo konstruktivan razgovor. Ono što je najbitnije jest da će to biti ustaljena praksa. Što se tiče Metkovića, na ovom sastanku smo govorili o školstvu, gdje postoje brojni projekti za Metković. Radimo na jednosmjenskoj nastavi, za OŠ Don Mihovila Pavlinovića uskoro očekujemo izradu glavnog projekta, što se tiče OŠ Stjepana Radića, rješavamo imovinsko-pravne odnose i tu će se raditi nova škola, radi se područna škola na Prudu, nadogradit će se Gimnazija Metković, moramo biti ponosni na to koliko se projekata vezanih za školstvo radi u Metkoviću. Što se tiče prometne infrastrukture, u Metkoviću je problem spoj s autocestom. Županija radi glavni projekt, a Vlada RH je na svojoj sjednici donijela zaključak da se osigura 18 milijuna eura za izradu te spojne ceste. Dakle, sve su to dobre stvari koje će sigurno poboljšati kvalitetu života stanovnicima Metkovića i čitave Doline Neretve”, kazao je Milan.

Ljubo Kunjašić, načelnik Općine Smokvica, kazao je kako je ovo ‘hvalevrijedan potez novog župana’.

“ Važno je za sve općine, za sve gradove da se sjedne, imali smo priliku razgovarati sa svim pročelnicima, vezano za projekte koji su u tijeku, koji su i izradi, izvršeni, gdje postoje neki problemi. Što se tiče same Smokvice, bila je prilika za razgovor, pogotovo o projektima koji su u tijeku”, kazao je Kunjašić.

MARIJETA RADIĆ GRABOVAC, V.D. RAVNATELJICE IGARA:

„Najviše me dirnuo osjećaj da pripadam Gradu koji me oblikovao, i da taj Grad sada ima povjerenje u mene”

Iako se govorilo o više opcija, za ‘’kormilo’’ Dubrovačkih ljetnih igara postavljena je Marijeta Radić Grabovac, kao vršiteljica dužnosti ravnateljice, zamijenivši tako, makar privremeno, dugogodišnju ravnateljicu Ivanu Medo Bogdanović. Odluku je donio gradonačelnik Mato Franković, pritom istaknuvši povezanost Marijete Radić Grabovac s kulturom Grada, između ostalog, i na poziciji koordinatorice programa Dubrovačkih ljetnih igara

Gradonačelnik vas je imenovao vršiteljicom dužnosti ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara. Je li vas ta odluka iznenadila ili ste bili pripremljeni?

Imenovanjem sam počašćena, ali i duboko svjesna odgovornosti koja mi je povjerena jer Dubrovačke ljetne igre nisu tek institucija — one su dio mog osobnog i profesionalnog identiteta. S druge strane, kao osoba koja dugi niz godina radi unutar sustava i koja je rasla uz Igre, svjesna sam izazova koje funkcija nosi i pristupam joj s punim osjećajem kako odgovornosti, tako i poniznosti.

Kakav je osjećaj, makar privremeno, ‘sjesti u stolicu’ nakon dugogodišnje ravnateljice Igara Ivane Medo Bogdanović?

To je i čast i izazov. Ivana Medo Bogdanović obilježila je pozitivnim poslovanjem i ugodnom radnom atmosferom dvanaest godina na čelu najvećeg i najstarijeg nacionalnog festivala, a preuzeti njezinu ulogu, makar privremeno, zahtijeva ozbiljnost, uvažavanje kontinuiteta, ali i spremnost na suočavanje s konkretnim svakodnevnim zadacima u jednom vrlo dinamičnom razdoblju.

Kako biste ocijenili i opisali njen rad?

Dosadašnja ravnateljica u svojim je mandatima pokazala iznimnu sposobnost upravljanja složenim sustavom, osobito u kriznim situacijama poput pandemije koronavirusa, kada su Igre uspjele ostati vitalne i prisutne. Uspješno je balansirala između lokalnog duha i međunarodne vidljivosti, što nije ni jednostavno ni samorazumljivo.

Je li vam dosadašnja ravnateljica dala neke savjete i smjernice?

S obzirom na to da sam uvijek bila dio najužeg tima ravnateljice, jako sam dobro upoznata s različitim razinama poslovanja Igara te sam zahvaljujući jednoj vrlo obiteljskoj atmosferi ne tako velikog, ali iznimno povezanog kolektiva, sudjelovala i u donošenju važnih odluka.

Koje obveze pripadaju u vašu trenutnu funkciju, pretpostavljam da je više tehničke naravi?

U ovoj fazi prioritet je nesmetana realizacija bogatog programa 76. Dubrovačkih ljetnih igara. Riječ je o koordinaciji između različi -

„Dubrovnik ima vrlo izražen kulturni senzibilitet, a Igre su simbol identiteta. Biti dijelom tog naslijeđa od svoje šesnaeste godine — kada sam statirala u predstavama Posjet stare dame, Ekvinocijo i Don Quijote — za mene je prije svega izvor emocije.”

Piše Ivana Smilović

Marijeta Radić Grabovac je privremena ravnateljica Igara i izrazito je funkcionirana na ovo izdanje festivala

„Dosadašnja ravnateljica u svojim je mandatima pokazala iznimnu sposobnost upravljanja složenim sustavom, osobito u kriznim situacijama poput pandemije koronavirusa”

tih odjela, logističkim izazovima, pravovremenim izvedbama i, naravno, svakodnevnoj komunikaciji s brojnim suradnicima, umjetnicima i institucijama. To je složen organizacijski mehanizam koji mora ostati fluidan i precizan. Kao vršiteljica dužnosti ravnateljice snosim jednaku odgovornost kao i ravnateljica tako da primjerice u slučaju kiše i potencijalnog otkazivanja određenog programa donosim konačnu odluku i snosim za nju i odgovornost.

Osjećate li određenu dozu pritiska ili uzbuđenja, s obzirom na to da su Dubrovča-

ni poprilično strogi kad je o Igrama riječ?

Osjećam prije svega odgovornost. Dubrovnik ima vrlo izražen kulturni senzibilitet, a Igre su simbol identiteta. Biti dijelom tog naslijeđa od svoje šesnaeste godine — kada sam statirala u predstavama Posjet stare dame, Ekvinocijo i Don Quijote — za mene je prije svega izvor emocije. Zato i pritisak i uzbuđenje doživljavam kao prirodan dio ove uloge.

I inače ste zaposleni u Igrama, što vaš posao uključuje?

Kao koordinatorica programa, moj je rad usmjeren na realizaciju različitih segmenata festivalskog sadržaja — od operativne pripreme izvedbi do rada s umjetnicima, tehničkom produkcijom i administracijom. Moj je zadatak pobrinuti se da svaki umjetnik na čijem programu radim navrijeme dođe u Dubrovnik, smjesti se u dogovoreni smještaj, odradi potrebne probe, dostavi svu potrebnu dokumentaciju za potpisivanje ugovora i da mu omogućimo sve uvjete koji će osigurati njegovu vrhunsku izvedbu. Posao zahtijeva svestranost, ali i senzibilitet za umjetnost i ljude.

Što su, za vas, Igre?

Igre su mjesto gdje se susreću moj poziv i moja strast. One nisu samo festival — one su prostor susreta, umjetničkog rizika, sjećanja, ljepote i izazova. Igre su za mene spoj Grada i kazališta, kamena i glasa, tradicije i avangarde.

Mnogi ni ne znaju da je Festivalska palača „dom” brojnim zaposlenicima, koliko je svatko od njih krucijalan za funkcioniranje Igara?

Svaka osoba u Festivalskoj palači dio je jednog većeg, preciznog organizma. Bilo da je riječ o produkciji, administraciji, tehnici, marketingu — svi djelatnici žive Igre, a bez njihove predanosti taj bi mehanizam jednostavno stao. Oni su srce i okosnica Igara.

Vidjeli smo brojne čestitke na objavu vašeg imenovanja. Je li tolika podrška građana ‘vjetar u leđa’?

Apsolutno. Osjetiti kako vas zajednica prepoznaje i podržava donosi veliku dozu ohrabrenja. I to je ono što me najviše dirnulo — taj osjećaj da pripadam Gradu koji me oblikovao, i da taj Grad sada ima povjerenje u mene.

Inače ste izrazito involvirani u kulturu, pretpostavljam da su vaši budući planovi usko vezani za to područje?

„Trenutno sam potpuno usmjerena na ono što je ispred mene — 76. Igre i sve izazove koji s njima dolaze”

Kultura nije samo moj profesionalni poziv — ona je moj način gledanja na svijet. Gdje god bila, čime god se bavila, moj će rad biti u službi umjetnosti, dijaloga i zajednice. Duboko vjerujem u transformativnu snagu kulture.

Mislite li kako postoji prostor za napredak i unapređenje kulture i svega povezanog s njom u Dubrovniku ili ste zadovoljni trenutnom situacijom?

Naravno da postoji prostor za unapređenje — kultura je živo tkivo koje ne smije stati. Dubrovnik ima golemi potencijal, ali to traži viziju, međusobno povjerenje i trajni dijalog između institucija, umjetnika i građana. Kultura ne smije biti samo svečarska — ona mora biti svakodnevna i inkluzivna.

Imate li neke ideje za nove sadržaje ili unapređenje dosadašnjih?

Uvijek postoje ideje, ali važno je da one budu utemeljene i izvedive. Osobno me zanimaju modeli međunarodne suradnje i interdisciplinarni programi koji mogu dodatno ojačati profil Igara kao otvorene i suvremene institucije, a da pritom ostanu vjerne svom izvornom duhu.

Biste li, ako vam se pruži prilika, voljeli dugotrajnije biti na funkciji ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara?

Trenutno sam potpuno usmjerena na ono što je ispred mene — 76. Igre i sve izazove koji s njima dolaze. Svaka budućnost, ako i dođe, treba biti rezultat transparentnog procesa, povjerenja i uvjerenja da možete donijeti stvarnu vrijednost. Do tada — radim, slušam, učim i služim Igrama i Gradu najbolje što mogu.

Gradonačelnik Mato Franković donio je odluku kojom je Radić Grabovac preuzela dužnost

Svaki dio tima Dubrovačkih ljetnih igara je važan, a na fotografiji je onaj ženski dio

PONEDJELJAK, 7.7. doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

UTORAK, 8.7. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

SRIJEDA, 9.7. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

ČETVRTAK, 10.7. doručak dana

Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

PETAK, 11.7. doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem

Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 12.7. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

NEDJELJA, 13.7. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

VODA SAMO ŠTO NIJE STIGLA,

A KANALIZACIJA?

Najveći dubrovački komunalni problem dolazi s Ivanice:

Nepostojanje fekalne odvodnje velika je prijetnja Ombli!

Do danas je dogovoreno da će Ivanica dobiti pitku vodu s Omble putem našeg pročistača, a zauzvrat će tamošnja Općina sagraditi sustav odvodnje otpadnih voda s pročistačem, koji će se spojiti sa sustavom javne odvodnje Grada Dubrovnika. Dakle, uvjet za dobivanje vode na Ivanici je izgradnja kanalizacijskog sustava na tom području

Odnos sugrađana prema naselju Ivanica nije lako opisati. Mnogima spomen tog naselja budi traumatična sjećanja na ne tako davne dane početka ratne agresije na Dubrovnik upravo s platoa te visoravni, ostale podsjeća na sezonske prometne gužve, a samo rijetki pomisle na Ivanicu kako potencijalno najveći komunalni problem i opasnost po naš grad i ukupno gospodarstvo. Naime, voda je najveći problem Ivanice, a istodobno i jednako veliki problem našeg grada: naselje vodoopskrbu rješava cisternama, ali fekalne odvodnje nema. Točnije, postoje septičke jame, ali se ni najstariji stanovnici Ivanice ni za nagradu od milijun eura ne mogu sjetiti da je bilo kad neka od tih jama propisno ispražnjena!

Problem je tim veći ako se zna da vodoopskrbni cjevovod iz pravca Huma samo što nije spojen s vodospremom izgrađenom na brdu iznad Ivanice i time će za izvorište Omble porasti opasnost od pojačanog opterećenja tla zbog nekontroliranog izlijevanja fekalnih voda iz septičkih jama. Treba reći da će na vodoopskrbni sustav, koji se gradi već dvije godine, prvo biti spojeni samo hidranti, a ne i obiteljske kuće koje će na red doći tek po realizaciji projekta Aglomeracije Dubrovnik. Ipak, sigurnija će se vodoopskrba nesumnjivo protumačiti kao signalni hitac za još intenzivniju stanogradnju na Ivanici.

PROBLEM VEĆI OD PROMETA

Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih vo-

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

Hidranti su već postavljeni , ali vode iz njih još nema

Gustijerne i cisterne s vodom i još dugo će biti stvarnost Ivanice

Zamjenik generalnog direktora

Hrvatskih voda Valentin Dujmović o tom problemu kaže kako već odavno upozorava kako je kanalizacija s Ivanice najveći dubrovački komunalni problem, veći i od prometa.

da Valentin Dujmović o tom problemu kaže kako već odavno upozorava kako je kanalizacija s Ivanice najveći dubrovački komunalni problem, veći i od prometa.

“Tvrdim, a to govori i struka, da je ugrožena Ombla kao naše osnovno izvorište bez kojeg smo kao grad i regija, simbolično rečeno, mrtvi! Bez izvorišta Omble kakvo je danas, mi smo u sustavnoj opasnosti! Uspješno smo tijekom izgradnje međunarodnog graničnog prijelaza Gornji Brgat realizirali da se kroz trup prometnice provuku odnosno ugrade cijevi za vodoopskrbu i fekalnu odvodnju. To je izvrsno postignuće jer nam danas nitko ne bi dozvolio da kopamo i obustavimo međudržavni cestovni promet”, govori Dujmović.

Ideja je, kaže Dujmović, zajednički ishoditi građevinsku dozvolu za vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. Općina Ravno bi projektirala pro-

čistač, a u koordinaciji s Vodovodom Dubrovnik i mrežu cjevovoda te bi se zajednički kontrolirao kanalizacijski sustav Ivanice na području koje će se graditi i pročistač. Potom bi se taj sustav odvodnje spojio s pročistačem i sustavom odvodnje ka Župi ili Dubrovniku. S Općinom Ravno je oformljeno i zajedničko Povjerenstvo, a sve bi se realiziralo uz zajedničko i ulaganje EU sredstava.

“Jako je važno reći: pomaganjem izgradnje mi ne poklanjamo ništa nego sebe dugoročno štitimo, inače će nas ugroziti sustavi s Ivanice! Sve je najbolje preventivno riješiti, inače ćemo uvijek imati percepciju da pijemo vodu koja je u stalnoj potencijalnoj opasnosti zagađenja fekalijama s Ivanice! Stoga Dubrovačko-neretvanska županija mora donijeti prostorni plan u koji će ucrtati cjevovode vodoopskrbe i odvodnje, dok Općina Župa mora izmijeniti svoj prostorni plan. Koliko mi je

Centar Ivanice- svjedočanstva nedavnog rata i agresije na Dubrovnik započete upravo s Ivanice

Kanali i lokacije budućih šahtova

Valentin Dujmović, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda

“Vodovod Dubrovnik je još prije desetak godina prepoznao problem razvoja naselja Ivanica u susjednoj BiH kao moguću opasnost po izvorište Omble. Od tada do danas, u suradnji s Hrvatskim vodama i Općinom Ravno u BiH aktivno radimo na rješavanju tog problema. Do danas je dogovoreno da će naselje Ivanica dobiti pitku vodu s Omble putem pročistača pitke vode u Komolcu koji i u ljetnim mjesecima ima dovoljan kapacitet za to, a zauzvrat će tamošnja Općina na području Ivanice sagraditi sustav odvodnje otpadnih voda s pročistačem, koji će se spojiti sa sustavom javne odvodnje Grada Dubrovnika. Dakle, uvjet za dobivanje vode je izgradnja kanalizacijskog sustava na tom području”

poznato, Grad Dubrovnik je već načinio izmjene i trase dvaju cjevovoda od Ivanice do Komolca je već ucrtao u svoj Prostorni plan”, govori Dujmović. Prije tjedan dana pismeno smo zamolili načelnika Općine Ravno Andriju Šimunovića da nam objasni u kojoj je fazi dovršenje sustava vodoopskrbe i kanalizacije te kad se očekuje cjelovito rješenje jer veći dotok vode predstavlja i veću opasnost za zagađenje izvora Omble. Unatoč tom upitu i višestrukim telefonskim podsjećanjima na odgovor, Šimunović nije odgovorio, a tajnica koju smo zamolili da požuri odgovor samo je lakonski uzvraćala da će odgovor stići. No, na upit kada, odgovorila je da “osobe koje su za to zadužene imaju sastanke“. Odgovor, do zaključenja ovog broja, nije stigao, a upit smo poslali i Vodovodu Dubrovnik.

AUTOMATSKO KLORIRANJE

“Vodovod Dubrovnik je još prije desetak godina

prepoznao problem razvoja naselja Ivanica u susjednoj BiH kao moguću opasnost po izvorište Omble. Od tada do danas, u suradnji s Hrvatskim vodama i Općinom Ravno u BiH aktivno radimo na rješavanju tog problema. Do danas je dogovoreno da će naselje Ivanica dobiti pitku vodu s Omble putem pročistača pitke vode u Komolcu koji i u ljetnim mjesecima ima dovoljan kapacitet za to, a zauzvrat će tamošnja Općina na području Ivanice sagraditi sustav odvodnje otpadnih voda s pročistačem, koji će se spojiti sa sustavom javne odvodnje Grada Dubrovnika. Dakle, uvjet za dobivanje vode je izgradnja kanalizacijskog sustava na tom području. Jedino je na taj način moguće spriječiti opasnost po izvorištu Omble. Koordinacije su na tom projektu redovite, a u međuvremenu se priprema i nužna dokumentacija kako bi se moglo realizirati. Trenutno su u pripremi i izmjene i dopune prostornog plana Dubro-

Pogled s Ivanice na Komolac, izvor Omble i Mokošicu

PVC-cijevi su vidljive na sve strane, mnoge su još u zemlji nezatrpane

Šahtovi za vodu postavljeni su u dijelu naselja Ivanice

Ideja je, kaže Dujmović, zajednički ishoditi građevinsku dozvolu za vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu. Općina Ravno bi projektirala pročistač, a u koordinaciji s Vodovodom Dubrovnik i mrežu cjevovoda te bi se zajednički kontrolirao kanalizacijski sustav Ivanice na području koje će se graditi i pročistač. Potom bi se taj sustav odvodnje spojio s pročistačem i sustavom odvodnje ka Župi ili Dubrovniku. S

Općinom Ravno je oformljeno i zajedničko Povjerenstvo, a sve bi se realiziralo uz zajedničko i ulaganje EU sredstava

vačko-neretvanske županije, u koji će se ucrtati ti novi cjevovodi”, kažu u Vodovodu te naglašavaju kako će se tek po dovršenju ukupne prethodne procedure moći krenuti u radove.

“Bitno je naglasiti da cijelo vrijeme dežurni djelatnici Vodovoda, neovisno o Ivanici, aktivno nadziru izvorište Omble svih 24 sata u danu, svakog dana u tjednu, neovisno je li radni dan, vikend ili praznik te pravodobno reagiraju na sve moguće ugroze opskrbe pitkom vodom, a sve kako bi osigurali da stanovnici Dubrovnika uvijek piju isključivo čistu vodu. Glede doziranja klora, ono se odvija automatski te se u trenucima kada dođe do pojačane potrošnje klora u vodi, a što je signal za prisutnost nečeg stranog u vodi, crpke na Ombli automatski gase i zaustavlja se uzimanje vode do trenutka dok se ne utvrdi što je uzrok potrošnje klora u toj količini. Riječ je o redovitom postupku koji se odvija kada dođe do prisutnosti bilo koje strane tvari u vodi. Na taj način ujedno se sprečava da u vodoopskrbni sustav Dubrovnika uđe voda u kojoj se klor nalazi iznad zakonom propisanih količina, a čime se osigurava zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju. Tek po otkrivanju uzroka i otklanjanju istog nastavlja se s crpljenjem vode, što garantira da naši sugrađani uvijek piju zdravstveno ispravnu vodu”, odgovorili su iz Vodovoda.

RADOVI VEĆ KASNE

Nakon svega, željeli smo čuti što o rješenju životno važnih problema kažu stanovnici Ivanice. Unatoč suncu koje je već u lipnju nemilice upe-

klo i prometnim gužvama na granici, uz dobro poznati uvjet anonimnosti, pričali smo s mještanima koji u ogromnoj većini rade u Dubrovniku. Nisu nam znali reći koliki je kapacitet vodospreme, ali znaju da je vodoopskrba iz pravca Huma tek privremeno rješenje. Uz to, cijevi do rezervoara na brdu iznad Ivanice su promjera samo 12 centimetara te već strahuju o kvaliteti vodoopskrbe.

“Svibnja 2023. su gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i načelnik Ravnog Andrija Šimunović potpisali Sporazum o realizaciji međuentitetskog projekta izgradnje vodovodnog sustava od Trebinja do Ivanice za adekvatno rješenje vodoopskrbe Ivanice i okolnih sela na način da će svaka lokalna samouprava financirati radove na svom području. Sporazum Ivanici jamči 10 litara vode u sekundi, što će nam u mnogome olakšati život. Procjena vrijednosti vodoopskrbne mreže koja se trebala dovršiti do siječnja 2024. bila je 1,350 milijuna konvertibilnih maraka, ali je zbog inflacije sve znatno poskupjelo. Još čekamo početak radova na sustavu odvodnje kojeg bi, prema Ugovoru većim dijelom sufinancirale Hrvatske vode”, rekao nam je jedan mještanin.

Dodaje kako ‘znaju kako kuće još neće biti priključene nego će cisterne, ponovno, puniti čatrnje’. “Ali, više ne iz 24 kilometra udaljenog Volujca kod Trebinja, nego iz hidranata na Ivanici. Srećom, to će drastično smanjiti redove i čekanje na dostavu te troškove vode koju sad plaćamo 12- 15 konvertibilnih maraka po kubiku. To je trošak goriva, vode, vozača i amortizaci -

Šaht na kraju lokalne ceste i početku budućeg naselja

“Razmišljali smo i o javnom prosvjedu, ali se teško suglasiti s ‘blokadom’ granice. No, često se upitamo što nam se događa, jesmo li izbjeglice i zašto smo tu. Je li ovo logor? Zašto su nam prodali parcele za gradnju kuća? Masu je pustih sela, ali imaju vodu i struju. A mi ovdje, ogromna većina su Hrvati, ali što smo? Nitko ovdje ne živi iz obijesti, nego smo došli izgraditi krov nad glavom, da nam obitelji mogu živjeti”

je cisterne. Do spoja na sustav Aglomeracije sve ovisi o dotoku vode iz Huma u kojeg stiže prastarim austrougarskim cijevima za opskrbu ‘Ćira’. Uskotračne štreke više nema, ali je vodovod ostao a kanale za vodoopskrbu još kopaju radnici tvrtke iz Čapljine. Cisterne u Volujcu su nekako ‘polulegalne’, prešutno se odobravaju, ali strahujemo da već sutra netko ne kaže - stani, ne može više voda odavde ići!“, govori.

“Inače, sad se kopa mreža u turističkom naselju, ali se zapravo radi samo u dijelu gdje se stalno živi”, pomirljivije govori naš drugi sugovornik kojem treći upada u riječ.

“U ovoj fazi neće biti ni jednog priključka na neku kuću. Vlasnici cisterni u Volujcu plaćaju neku cijenu, a ovdje nama sve naplaćuju. Točno je: voda je preskupa! Strah nas je da sustav neće funkcionirati jer će mnogi htjeti napuniti bazene, ne samo gustijerne. A već sad imamo 60

bazena!”, govori dodavši - možete prošetati do tamo i vidjeti iskope ali teško i radnike.

BLOKIRATI GRANICU ILI NE

Nadalje, sugovornici nam govore kako žive u teškoj situaciji. Kako kažu, ogromna većina radi u Dubrovniku, a na Ivanici žive jer im je u Dubrovniku preskupo. Dodaju kako mnoge familije imaju i po troje djece, a već se 20 godina nadaju ljepšem životu i - vodi.

“Neki vlasnici vila su tužili općinu Ravno zbog vode: platili su davno sve pristojbe, ali sad šute. Kao, neće se zamjerati jer su tu samo mjesec dana. A njima je najnepovoljnije jer su uložili silne pare, a ispada da im nije problem 12 konvertibilnih maraka za kubik vode! Jer, gostima naplate i zrak kojeg udišu! I naravno da se ne bune. No, realno: sve su platili, a izigrani su, nisu ništa dobili! U većem su problemu mi koji tu stalno živimo: tu je više od pedesetero djece, svi se tramakaju do škola u Župu ili u gradu osim malobrojnih koji su u četverogodišnjoj školi na Ivanici. Ni nje ne bi bilo da je Općina Ravno ne sufinancira 250 konvertibilnih maraka po djetetu, da se ne ukine! Da, neki svako jutro putuju kombijem u školu u Trebinje. Razmišljali smo i o javnom prosvjedu, ali se teško suglasiti s ‘blokadom’ granice. No, često se upitamo što nam se događa, jesmo li izbjeglice i zašto smo tu. Je li ovo logor? Zašto su nam prodali parcele za gradnju kuća? Masu je pustih sela, ali imaju vodu i struju. A mi ovdje, ogromna većina su Hrvati, ali što smo? Nitko ovdje ne živi iz obijesti, nego smo došli izgraditi krov nad glavom, da nam obitelji mogu živjeti”, poručuju mještani Ivanice dodavši - i mi imamo slične brige kao Dubrovčani, svi želimo da se ovo što prije i što bolje riješi!

Vlasnik kuće je prekinuo izgradnju septičke jame, ali što s otpadnim vodama

Ventili za vodu postavljeni su samo u dio šahtova

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Smijeh je najbolji lijek

U Zagrebu su policija i USKOK uhitili osam osoba, na čelu s predstojnicom Kliničkog zavoda za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb zbog namještanja posla jednom poduzetniku, koji prodaje filtere za vodu i drugu prateću opremu. I poduzetnik je uhićen, jer je iskoristio prijateljstvo s glavnom sestrom iz te bolnice i, kako sumnjaju istražitelji, kao nagradu svima platio putovanje u Pariz te ograde oko obiteljske kuće. Ukupno se radilo o mitu, čija vrijednost se procjenjuje na oko 10.000 eura. Ne kuća u podsljemenskoj zoni, niti vila na moru. Sad bar znamo da se doktorima može donijeti i ograda, a ne samo boca skupog pića, debela kuverta, pršut ili pečeni odojak. A gore spomenutog pečenog odojka i plavu kuvertu, priča jedan seljak, odnio je svom doktoru u namjeri da ga počasti. Sreli se oni na bolničkom parkingu radi pretovara, ali kad je doktor vidio poklon, prase je odbio, a kuvertu brzo stavio u špag. Pitali seljaka nakon povratka doma, zašto nije doktoru ostavio prase, a on kaže - pa nudio sam mu, ali on je uzeo samo kuvertu. A u kuverti je bila tek potvrda da je prase cijepljeno i da nema - trihinelozu. Čim je objavljen kraj ratnog stanja, izraelski sud je nastavio sa suđenjem premijeru Netanyahuu. Američki predsjednik Trump je suđenje svom prijatelju Bibiju nazvao lovom na vještice pa zatražio da se suđenje odma’ otkaže ili da se pomiluje Veliki heroj, koji je toliko učinio za državu. Američki car je odlučio tko nije, a tko je kriv. On više ne treba ni CIA-u, ni sudove, a niti zatvore, osim za strance. Trumpov poučak: ako napraviš nešto korisno za svoju zemlju, možeš je malo pokrasti. A izraelski premijer Netanyahu, još prije pet godina je optužen u tri odvojena slučaja korupcije, a optužbe uključuju mito, prijevaru i zlouporabu povjerenja. Kako stvari stoje, ako Bibi uskoro ne započne novi rat, bježat će u Ameriku ko nekad Sanader u Austriju i skrivat se makar i u mišjoj rupi. Ne zna se u kakvu rupu se bio skrio Ajatolah od Irana, za vrijeme bombardiranja. Je li se možda družio sa 70 ovozemaljskih djevica, negdje u luksuznom bunkeru, prepuštajući onih mitskih sedamdeset iz Dženneta (raja), poginulim fundamentalistima, mu-

lariji bombašima - samoubojicama, kojima su isprali mozak?

Nakon što se nije javio tjedan dana, o njegovoj sudbini su se raspitivali svjetski mediji, ali zamisli drskosti, i iranski. Neki, u strahu da je njihov vođa ubijen, a svjesni da Ajatolah Khamenei ima 86 godina, za svaki slučaj su naveli da će njegov sprovod bit veći od Titova. Inače, njihov vođa je jako zadužio naciju; kreator je moralne policije, javnih bičevanja i kamenovanja, političkih zatvora, zabrane školovanje ženskoj djeci. Ali na zahvalnost besmrtnom vođi, nacija će morat pričekat. Pojavio se živ i zdrav, objavivši svom napaćenom narodu pobjedu nad Izraelom i Amerikom.

Plenkovićev ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je prošli tjedan bio na summitu NATO-a koji je održan u nizozemskom Den Haagu.

Iako ovaj put nije trošio svoj diplomatski šarm ljubeći europske kolegice, tamo je njegov javni nastup bio, blago rečeno - enigmatski biser. Osobito u dijelu govora, kad je izgovorio sljedeću rečenicu: ‘a upravo to i jamči kolektivnu sigurnost koja nam je u ovim i geopolitičkim okolnostima potrebnija više nikad, nego ikad’. Enigmati su ovu, velikog Grunfa dostojnu izreku odgonetnuli: sigurnost nam više nikad nije potrebna. Aleluja!

Čini se, da smo Nijemcima bili draži 1941. nego danas. Stalno im nešto smeta zadnjih godina, a mediji su se ovaj put uhvatili netrpeljivosti Thompsonova tima prema njima. Pa podsjećaju čitatelje da je menadžer pjevača, bivši djelatnik tajne službe i bivši ravnatelj Policijske akademije u Hrvatskoj Zdravko Barišić. Onaj ugodan gost s malih ekrana, koji nam je vješto govorio o tome kako oni nemaju nikakve veze s prometnom gužvom u Zagrebu.

A Nijemcima ne smeta gužva u Zagrebu, niti što gospar Zdravko nema sluha, ili što nije dobar menadžer, nego što je 2014., nakon otkazivanja njegova koncerta u berlinskoj dvorani, optužio novinare za to i javno im zaprijetio, kako ‘borba protiv njih još nije završena’. Uz to, njemačke tajne službe imaju saznanja i o pjevačevim vezama s neonacistima u Njemačkoj.

Sporno im je i što su gradske vlasti dozvolile održavanje koncerta, na kojemu će bit neizbježni provokativni ustaški simboli, a neće falit ni Jasenovca, a Gradiška stara, bit će puna Maksovih mesara. Zamisli, ‘ko ti to kaže!?

Premijer Plenković demantirao je osnivanje novoizmišljenog ‘Ureda za ideologiju’ za povjesničara Penavu uz komentar da su ga baš nasmijale objave o novom Ministarstvu obmana i laži. Najavio je tek nužno Povjerenstvo za identifikacije žrtava nakonDrugog svjetskog rata. Tako bi čelnik D.P.-a, njegov koalicijski partner, u prvoj fazi rušio četničke spomenike po grobljima, a onda premještao kosti žrtava stradalih nakon

Drugog rata kod Bleiburga i ostalih križnih puteva, i tako vraćao dignitet ubijenim bjeguncima. Austrijanci ushićeni čekaju da se upoznaju s mišljenjem respektabilnog poznavatelja povijesti. Naročito one povijesti iz vremena komunizma!

Penava će znači, umjesto ministarstva ničega, vodit povjerenstvo za ništa, uglas su komentirali i desna i lijeva oporba plan nasmijanog premijera. Običnoj čeljadi više ništa nije smiješno. Dolazi li vrijeme rehabilitacije ustaša i ostalih kvislinga iz Drugog svjetskog rata?

Ako i ne doznamo na hipodromu što je bilo , tu je povjesničar - Penava.

Piše Mario Klečak

SRĐAN ŠIMAC, PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE ZA MEDIJACIJU

‘’Bolje se nagoditi , nego godinama sudski ratovati’’

Sudski sporovi u Hrvatskoj prosječno traju 1000 dana, a medijacija odnosno mirenja 38, dok od prijedloga za medijaciju do nagodbe u Hrvatskoj udruzi za medijaciju postupak prosječno traje 29 dana! Polovica medijacija završi nagodbom već na prvom i jedinom medijacijskom sastanku

Nakon nedavne objave dijela iskustava vodećih dubrovačkih odvjetnika-medijatora, Dubrovački dnevnik se obratio sucu Visokog trgovačkog suda RH i predsjedniku Hrvatske udruge za medijaciju ( HUM ) Srđanu Šimcu. Kao međunarodno priznati stručnjak i trener medijatora, sudionik je oko pet stotina medijacija i autor brojnih stručnih članaka te doktorske disertacije “Mirenje (medijacija) kao generator promjena u pravnom sustavu i pravnoj profesiji“. Pravni eksperti za suca Šimca kažu kako se nalazi na medijacijskim listama u Londonu, Beču, Rimu i Washingtonu. Navode kako “ima ogromno iskustvo u pomaganju i poboljšanju komunikacije te u rješavanju konflikata i sporova, kao i u ranom upravljanju njima“, što postiže permanentnim educiranjem više stotina sudaca i odvjetnika koje je podučio umijeću medijacije, pregovora i upravljanja konfliktima, posebno onima na radnom mjestu.

Kada je i kako započelo uvođenje medijacije u hrvatske sudove i kako biste opisali prve godine razvoja medijacije u hrvatskom pravosuđu?

Godine 2006. se, na poticaj EU , započelo s Pilot projektom uvođenja medijacije u hrvatskim sudovima. To je bilo sjajno vrijeme za medijaciju, projektom je bilo obuhvaćeno devet sudova, među kojima Trgovački sud u Zagrebu, Općinski građanski sud u Zagrebu, Općinski sud u Rijeci, Općinski sud u Slavonskom Brodu i još neki. Već 2007. je medijacija prvi put službeno uvedena i u drugostupanjski, Visoki trgovački sud RH .

Nemam podatke o medijacijama u sudovima, ali ih ima Ministarstvo pravosuđa RH . Tih prvih godina kada je medijacija u sudovima imala snažnu podršku, ostvareni su sjajni rezultati, osobito u navedenim sudovima. No, od 2013. i ulaska u EU , podrška medijaciji u hrvatskim sudovima značajno je oslabila, pa time i rezultati u tom pogledu.

Kakva je uloga medijacije u pravosuđu i koliko može rasteretiti sustav?

Ideja je bila da se sudovi pretrpani predmetima rasterete rješavanjem dijela predmeta u medijaciji i da se strankama na izbor ponudi učinkovitiji postupak. Tako su stranke dobile priliku upoznati se s medijacijom i njenom učinkovitošću te pogodnostima za njih. Vjerovalo se kako će se uz dobru praksu, s vremenom, postići da se medijacija sve više koristi izvan sudova, umjesto ili prije podnošenja tužbe. Premda smo kasnije dobili odredbu u Zakonu o parničnom postupku, da sudac u parnici ne samo da može predložiti strankama medijaciju, već i im može i naložiti da idu u medijaciju pod prijetnjom gubitka daljnjih parničnih troškova ako to odbiju, u hrvatskim se sudovima nije mnogo toga dogodilo u smislu povećanog broja medijacija bilo u sudovima ili izvan njih.

Kakve su reakcije stranaka u postupku, kako se to sve pokazalo u praksi?

Praksa je pokazala kako medijacija u sudovima ima smisla samo ako se provodi kvalitetno, onako kako se medijacija provodi izvan sudova. U svim slučajevima kada su se me -

Piše Ahmet KALAJDŽIĆ foto: Davor Puklavec / Pixsell, Boris Ščitar / Pixsell

Medijaciju često zovu “pravdom s ljudskim likom“. Najveći oblik pravde koji mogu postići sudionici spora, u pravilu nije onaj koji će im nametnuti netko treći, već onaj u čijem kreiranju oni aktivno i izravno sudjeluju. A da bi to uspjeli, nužna im je pomoć.

dijatori na izniman način posvetili strankama u medijaciji, a među njima postoje i prave “medijske zvijezde“, postotak uspješnosti nagađanja je visok, a zadovoljstvo stranaka s tako pruženom uslugom visoko. Rado se sjećam sjajne izjave jedne od stranaka nakon nagodbe u medijaciji u Visokom trgovačkom sudu RH : “Medijacija u ovom sudu mi je sasvim vratila povjerenje u hrvatsko pravosuđe“. Medijacija nosi upravo takav potencijal, ne samo za učinkovitost u rješavanju sporova i zadovoljstvo stranaka s načinom njihova rješavanja, već je i sjajni alat za izgradnju uzajamnog razumijevanja i povjerenja između sudova i pravne profesije s jedne strane te korisnika njihovih usluga i javnosti, s druge strane.

No, što u situaciji kad su hrvatski suci opterećeni brojnim spisima?

Sudska medijacija se zbog opterećenosti sudaca-medijatora redovnim poslovima i pritiskom na njih da ostvare rezultate (normu), ponekad se čini kao na svojevrsnoj “tvorničkoj traci“, često se nije pokazala djelotvor-

nom, jer za postupak medijacije treba posvetiti vrijeme, trud i posebna znanja da bi stranke u njoj uspjele doći do nagodbe i okončanja spora. Suci - medijatori to najčešće jednostavno nisu u stanju sebi priuštiti. Uz to, najveći broj sudaca i sutkinja zasad nije posebno zainteresiran za medijaciju. Jednostavno smatraju da to nije njihov posao. Njihov posao je suditi. I svi oni koji tako misle, u pravu su. Da bi medijacija u sudovima doista uspjela, medijacijom se u sudovima trebaju baviti suci i sutkinje medijatorice koje su voljne, koje razumiju i vole medijaciju te koji će joj se uz redovni posao, s punom energijom i entuzijazmom posvetiti. Ona je dio njihovog redovnog posla i taj se posao također vrednuje i svrstava u njihove rezultate. I veoma je osobno i profesionalno ispunjavajući.

Dobra je vijest da je u 2023. proveden veliki projekt Ministarstva pravosuđa - edukacije sudaca o medijaciji, u kojem je obučeno i do 300 sudaca i sudskih savjetnika za medijatore. To je potencijalno veliki vjetar u leđima medijaciji u sudovima i izvan njih, no nemam

Tih prvih godina kada je medijacija u sudovima imala snažnu podršku, ostvareni su sjajni rezultati, osobito u navedenim sudovima. No, od 2013. i ulaska u EU, podrška medijaciji u hrvatskim sudovima značajno je oslabila, pa time i rezultati u tom pogledu.

podatke je li se iznimni entuzijazam sudaca koji su završili tu obuku i njihovo oduševljenje za medijaciju, pretočio u praksu.

Što je cilj inicijative EU ?

-Cilj i zadaća naše društvene zajednice, a takve inicijative dolaze od EU , je pozvati građane da preuzmu odgovornost za rješavanje svojih konflikata i sporova, umjesto da se za njihovo rješavanje isključivo obraćaju državnom sudskom aparatu koji im u tom slučaju (zbog broja predmeta) ne može osigurati učinkovitost. U tom pogledu medijacija je sjajan alat koji svim građanima i organizacijama sa sporovima može iznimno pomoći. Ona im pruža uslugu po mjeri čovjeka, sasvim drugačiju od one koja predstavlja samo nastavak njihove početno započete međusobne borbe u konfliktu. Zato medijaciju često zovu “pravdom s ljudskim likom“. Najveći oblik pravde koji mogu postići sudionici spora, u pravilu nije onaj koji će im nametnuti netko treći, već onaj u čijem kreiranju oni

petak, 4. srpnja 2025.

aktivno i izravno sudjeluju. A da bi to uspjeli, nužna im je pomoć. Medijacija je prava prilika za sve uključene u svijet rješavanja sporova, stranke, pravne i druge profesionalce, sudove te za cijelo naše društvo. Ona ne može i neće nikoga zamijeniti, već predstavlja samo još jednu mogućnost između više njih koje stranke imaju pravo izabrati.

Drugim riječima, bolja je nagodba, nego rat.

Bez izravnog iskustva s kvalitetnom medijacijom i medijatorima, nije jednostavno ljudima u eskaliranom konfliktu u kojem su se zarobili, a ni profesionalcima koji ih zastupaju, apriori prihvatiti da je možda medijacija baš pravo rješenje za njih. Čini im se da se baš sve pokušalo i da ne ide. U tim pokušajima, u kojima zapravo nisu tražili rješenje koje paše, i jednima, i drugima, već su se samo na sve agresivniji način natjecali oko toga tko je od njih u pravu, vrlo su naudili jedni drugima. Zato im se čini da im je sud ostao kao jedina opcija – put uz koji žele silom dokazati na drugoj strani da su baš oni u pravu. Pri tome im zapravo nitko na pravi način ne kaže što ih sve čeka u sudskom postupku, a oni često u tom “ratnom“ modu to ne žele ćuti. I što se dogodi? I ne okrenu se, a nađu se zarobljeni u dugotrajnoj parnici nad kojom ni u jednom pogledu nemaju kontrolu. Od trenutka kada su dopustili sebi da uđu u sudski sustav (često moraju, a još češće ne), izgubili su svaku mogućnost da svoj spor riješe istim zajedničkim snagama.

Znači, medijaciju treba jače poticati? -Medijaciji i stranama u konfliktima ili u sudskim sporovima, umjesto “tihih otpora“ s mnogih strana, treba značajna podrška. Da bi se u tome uspjelo, potrebno je što veći broj ljudi i profesionalaca izložiti medijaciji (doći do kritične mase). Kada u tome uspiju, za njih više ništa ne ostaje isto, o čemu svjedoče brojna svjedočanstva. Svakodnevno se na tome radi, u čemu prednjači Hrvatska udruga za medijaciju ( HUM ). Inače, u Hrvatskoj sudski sporovi traju prosječno 1.000 a medijacija 38 dana, dok u HUM -u od prijedloga za medijaciju od nagodbe medijacija prosječno traje 29 dana! Čak 50 posto medijacija završi nagodbom na prvom (i jedinom) medijacijskom sastanku koji traje prosječno do 5 sati, dok 70-80 posto medijacija u HUM -u završava nagodbom. U mnogim medijacijama koje su završene bez nagodbe stranke sklope nagodbu izvan medijacije unutar nekoliko mjeseci nakon okončanja medijacije. Snažnu po -

Čak 50 posto medijacija završi nagodbom na prvom (i jedinom) medijacijskom sastanku koji traje prosječno do 5 sati, dok 70-80 posto medijacija u HUM-u završava nagodbom. U mnogim medijacijama koje su završene bez nagodbe stranke sklope nagodbu izvan medijacije unutar nekoliko mjeseci nakon okončanja medijacije.

dršku medijaciji daju Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i ministar Habijan i čine napore da njenu pojačanu primjenu preuzme novi Zakon o medijaciji. Kao što Ustav Republike Hrvatske mirotvorstvo svrstava među temeljne društvene vrijednosti, tako bi i pravo na mirno rješavanje sporova (medijaciju), jednako kao i pravo na pristup sudovima, trebalo postati temeljno ljudsko i ustavno pravo. Nije li neprimjereno da, kad vas jedna stranka tuži, a vi

nemate bilo kakvu opciju uključiti se u suđenje. U protivnom, odmah gubite spor. S druge strane, ako vi nekome predložite riješiti spor na miran način (medijacijom), druga strana može jednostavno odbiti vaš prijedlog, a za sada bez ikakvih rezultata. I što vam tada preostaje – ili se suditi ili odustati!? Nadajmo se da će novi Zakon o medijaciji pronaći neki način da se pravo na mirno rješenje spora (medijaciju) približi njegovom pretvaranju u temeljno ljudsko i ustavno pravo.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Borna i Mijo - tata je sinčiću s veseljem ugodio, na kupanje ga je vodio

Marija, Zvone i Ani - bicikl je “zakon”, vještina malenog vozača zaslužuje duboki naklon

Lile i Maro - sezona je, gostiju svakodnevno sve više ima, radna mjesta su im “vezana” s turistima i brodovima

Jadranka, Lucija, Anita, Lucijan, Jasminka, Elena, Franica, Zdravka i Vinka - članovi Kluba 65 +, Dubrovačkog Crvenog križa su uživali kad su na Lokrumu igrokaz “Koji je ovo kazin!?” prikazali

Akan, Neno i Teo - prvoj dvojici u mladosti igranje nogometa život je bio, potonji im je na terenu sudio

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Maro i Maja - lijepo je i kad se o dubrovačkom govoru samo priča, al’ je dodatni gust čuti i primjere iz djela velikog Marina Držića

Orsat i Vlaho - dobro znadu naći rješenje za ugodno osvježenje u hladu

Stijepo i Vito - zanimljivi su im radni dani, uprkos vrućini s kolegama marljivo rade na maloj Onofrijevoj fontani

Marija, Tom i Tina - negdašnje školske prijateljice opet je “spojila” u Sponzi izložba fina

Luka, Ivo, Marijeta, Domagoj i Mirta - ekipa prava i zajedničku sliku mirita, pozirati im nije bila muka

‘NAJLJEPŠE

DANE ŽIVOTA PROVEO SAM TU’

Piše Ivo Batričević

foto

PRIVATNI ARHIV

Doktor iz Njemačke se strašno

zaljubio u Dubrovnik , posljednja

želja mu je bila da mu u našem moru bude posljednji počinak

Kad je 1955. godine Ernst Honrodt sa suprugom Giselom prvi put došao u Dubrovnik i odsjeo u hotelu Zagreb, rekao je: “Ovo je grad u kojemu ću ostati zauvijek”. Sljedeće godine pronašao je hotel Excelsior na Pločama, i od tada je redovito sve do 1985. godine soba s brojem 205 bila rezervirana za simpatičnog “doktora Živaga”

Dubrovnik je oduvijek mamio uzdahe svojih posjetitelja. Neki su odlazili dalje i širili dobru riječ i hvalu o gradu, drugi su odlučili provesti život u gradu, a neki su odlučili ostati ovdje zauvijek, i nakon što se okonča njihov ovozemaljki život.

Jedan od potonjih bio je i Ernst Honrodt, liječnik iz Njemačke, koji je rado posjećivao Dubrovnik i koji je odlučio da mu upravo ovdje bude posljednji počinak.

SOBA 205

Kad je 1955. godine Ernst Honrodt sa suprugom Giselom prvi put došao u Dubrovnik i odsjeo u hotelu Zagreb, rekao je: “Ovo je grad u kojemu ću ostati zauvijek”. Sljedeće godine pronašao je hotel Excelsior na Pločama, i od tada je redovito soba s brojem 205 bila rezervirana za simpatičnog “doktora Živaga”, kako ga je nazivalo osoblje tog dubrovačkog prvokategornika.

Dolaske dr. Živaga u Dubrovnik, nažalost, prekinula je bolest. Međutim, to ga nije sprječava-

lo da telefonom pozove svoje prijatelje u Excelsioru, da upita kako je Rafo, što radi gospođa Mila na recepciji, jesu li Lukša i gospar Pihner uredili sve kako su zamislili, kako je u Taverni? A onda je, krajem 1986. godine, za Božić, u hotel došla poruka da je ‘dr. Živago’ preminuo u Stuttgartu. “Želio bih da se moje tijelo kremira, a pepeo prospe između hotela Excelsior i otoka Lokruma gdje sam proveo najljepše dane svog života”, stajalo je u njegovoj oporuci.

NAJNEOBIČNIJI FUNERO

Uslijedili su razgovori između Uprave pogrebnog poduzeća u Stuttgartu, jugoslavenskog konzulata u tom gradu SR Njemačke i hotela Excelsior. Urna s pepelom Ernsta Honrodta je konačno u pratnji supruge Gisele stigla u Dubrovnik i tada je, na ljeto 1987. godine, obavljen dotad najneobičniji pogreb u Dubrovniku. U motornom brodiću Villa Dubrovnik bili su Gisela Honrodt, prijatelji gospara Ernsta: obitelj Mitić, osoblje iz hotela Excelsior i muzičari klape Ragusa. Iz dubrovačkog porta učinjen je đir

Kad je 1955. godine Ernst Honrodt sa suprugom Giselom prvi put došao u Dubrovnik i odsjeo u hotelu Zagreb, rekao je: “Ovo je grad u kojemu ću ostati zauvijek”. Sljedeće godine pronašao je hotel Excelsior na Pločama, i od tada je redovito soba s brojem 205 bila rezervirana za simpatičnog “doktora Živaga”, kako ga je nazivalo osoblje tog dubrovačkog prvokategornika

U motornom brodiću Villa Dubrovnik bili su Gisela Honrodt, prijatelji gospara Ernsta: obitelj Mitić, osoblje iz hotela Excelsior i muzičari klape Ragusa. Iz dubrovačkog porta učinjen je đir oko Lokruma i brodić je došao na sredinu kanala između Excelsiora i Lokruma. Na krmi je bilo cvijeće i urna s pepelom dragog čovjeka. “Živio je s nama ne kao gost, nego kao dragi prijatelj. Svojom posljednjom željom htio nam je još jedanput dokazati svoju ljubav i privrženost

oko Lokruma i brodić je došao na sredinu kanala između Excelsiora i Lokruma. Na krmi su bili cvijeće i urna s pepelom dragog čovjeka. “Živio je s nama ne kao gost, nego kao dragi prijatelj. Svojom posljednjom željom htio nam je još jedanput dokazati svoju ljubav i privrženost. Zato smo vrlo dirnuti ovim neobičnim činom i s velikim poštovanjem odajemo posljednju počast dragom prijatelju”, izjavio je, među ostalim, tadašnji direktor hotela Excelsior, Lukša Lucianović. Uz zvuke “Larine pjesme”, koju je ovaj “dr. Živago” toliko volio, prah iz urne Ernsta Honrodta otišao je u dubrovačko more...

želio.

*Ovaj tekst je rezultat dugogodišnje suradnje između mene i gospara Lukše Lucijanovića s kojim sam usko surađivao na izdavanju njegovih knjiga. Sudjelovao sam s fotografijama i tekstovima na temama: svratišta, pansiona, hotela, kafana, restorana, hotelijerstva, dubrovačkih kupališta, otoka Lokruma itd. Ovaj zaista interesantan tekst koji je izašao 2007. u knjizi “Iz povijesti dubrovačkog turizma” u kolumni broj 23 ne smije otići u zaborav pa ga stoga ponavljam.

Dragi čovjek Ernst ostao je tu gdje je i

Pijani vozač vozio još devet ljudi u neregistriranom autu, četvero je teško ozlijeđeno

Teška prometna nesreća dogodila se 29. lipnja, nešto prije 3:00 sati na Šipanu. Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske potvrdili su nam kako se u neregistriranom vozilu nalazilo deset ljudi, premda se prvotno spominjao broj od osam. Do nesreće je došlo uslijed neprilagođene brzine kad je vozilo izletjelo s ceste, udarilo u suhozid i prevrnulo se na bok. Vozač vozila je bio pod utjecajem alkohola te protiv njega slijedi kaznena prijava za izazivanje prometne nesreće.

Neslužbeno doznajemo kako su četiri osobe zadobile teške ozljede, neopasne po život. Također, četiri osobe su lakše ozlijeđene, dok dvije osobe, nasreću, nisu zadobile ozljede. Doznajemo i kako je među putnicima u vozilu bilo maloljetnika. Sve osobe koje su sudionici ovog nesretnog događaja su s našeg područja.

Do nesreće je došlo uslijed neprilagođene brzine kad je vozilo izletjelo s ceste, udarilo u suhozid i prevrnulo se na bok

TEŠKA NESREĆA NA ŠIPANU

MISIJA SINGAPUR 2025.

Hrvatski vaterpolisti kreću u obranu naslova prvaka svijeta , dva derbija već u skupini

Najtrofejnija reprezentacija svjetskih prvenstava je Mađarska, koja ima ukupno 12 medalja. Slijedi Italija s devet medalja, a toliko ima i Španjolska. Četvrta je Hrvatska, ukupno osam medalja. No, uskoro će se ovaj poredak možda i promijeniti, jer slijedi Svjetsko prvenstvo

U petak, 11. srpnja, počinje 22. izdanje Svjetskog prvenstva u vaterpolu. Domaćin je Singapur, gdje se održavaju i ostala natjecanja u sklopu Svjetskog prvenstva u vodenim sportovima. No, naša najveća pozornost bit će na vaterpolskom dijelu natjecanja. I ne čudi, s obzirom na to da igrači izbornika Ivice Tucka tamo odlaze kao svjetski prvaci. Još se sjaji medalja iz veljače prošle godine, iz Dohe, gdje su došli do samog kraja i osvojili zlato. U istoj godini kada su osvojili i dva srebra (Europsko prvenstvo Dubrovnik i Zagreb te Olimpijske igre u Parizu). Bila je to netipična godina s tri velika reprezentativna natjecanja.

TKO BARAKUDAMA STOJI NA PUTU DO POSTOLJA?

Hrvatska je smještena u jako tešku grupu D, gdje su još Grčka, Crna Gora i Kina. Direktno u četvrtfinale prolazi prvoplasirana momčad skupine, dok druga i treća idu u razigravanje za četvrtfinale. Dakle, prvo mjesto skupine nosi utakmicu manje, čemu većina favoriziranih reprezentacija teži, pa time i Hrvatska.

No, krenimo redom. Grupu A čine svjetski viceprvaci, koje je Hrvatska svladala u Dohi u finalu, a to su Talijani. Derbi skupine igrat će protiv Srbije, a tu su još Rumunjska i Južnoafrička Republi-

Piše Rafael Barkiđija foto David Damnjanovic, Grgo Jelavic/PIXSELL

Hrvatska treći put postala svjetski prvak, Doha, 17. veljače 2024. Pobjeda protiv Italije u finalu.

ka. Najzanimljiviji susret grupe B bit će između aktualnog europskog prvaka, Španjolske, protiv također moćne Mađarske. U skupini B su još Australija i Japan, koje će se također nešto pitati, pogotovo Australce. Grupa C je nešto manje atraktivna, osim favoriziranih Amerikanaca, nastupaju Kanada, Brazil i domaćin Singapur.

Hrvatska će u slučaju osvajanja prvog

mjesta skupine, u četvrtfinalu igrati protiv boljeg iz ogleda 3A-2B, točnije, protiv pobjednika utakmice trećeg iz grupe A i drugog iz grupe B. U slučaju da Hrvatska ostane druga u skupini, u osmini finala ide na trećeg iz skupine C, a da ostane treća, ide na drugog iz skupine C.

FAVORITI SU JASNI, ALI OVAJ PUT, TEŠKO JE IŠTA PROGNOZIRATI. RAZLOG SU NOVA PRAVILA

Hrvatska je branitelj naslova i u Singapur putuje s ambicijom obrane naslova. Kao i na gotovo svakom velikom natjecanju, momčadi koje pretendiraju za sam vrh su uvijek iste. Osim nas, još Mađarska, Španjolska, Italija, Grčka, Srbija...

Iako je vaterpolo do sada pružao vrlo predvidljive ishode nakon skupina, kada bi se znalo tko će u doigravanju na koga, ovaj je put to teško prognozirati. Svjetsko prvenstvo će se prvi put igrati po novim pravilima. Podsjetimo na one glavne promjene, kraći bazen (s 33 na 25 metara), kraće vrijeme napada (28 sekundi), ali i trenerski challenge sudačkih odluka. Već se igralo u Svjetskoj ligi, već se igralo u pripremama protiv Italije, ali i sami igrači još hvataju ritam novih pravila. Kraće je vrijeme tranzicije iz obrane u napad i obratno, kraće vrijeme za realizaciju napada, puno više izmjena, ali i golova. Pitanje je kako će se koja reprezentacija adaptirati na nova pravila.

Komentar smo potražili kod Andrije Martića, urednika portala Danče.hr, koji već godinama prati vaterpolska zbivanja. „Utakmice u skupini i nisu toliko bitne za nas. Malo je teža skupina, ali mi u svaku utakmicu ulazimo kao favoriti.

Treba tempirati formu za utakmice na ispadanje, od četvrtfinala. I da ne ostanemo prvi u skupini i ne izborimo direktno četvrtfinale, favoriti smo za proći osminu finala, gdje bismo imali lakše protivnike” – ističe, pa se osvrnuo i na cijelo prvenstvo.

„Ovo je prvo natjecanje nakon Olimpijskih igara, a to često bude prilika za uvođenje novih, mladih igrača. Teško je danas išta prognozirati za ovo Svjetsko prvenstvo. Evo, imamo primjer Josipa Vrlića, koji ima 39 godina. Mislim da s novim pravilima, u kojima je više zamjena i kraći su napadi, on može igrati na vrhunskom nivou i do sljedećih Olimpijskih igara. Predviđanje rezultata je u ovom trenutku nezahvalno” – dodaje.

TUCAK ODABRAO PUTNIKE ZA

SINGAPUR, NA POPISU PETORICA

DUBROVČANA

Dan nakon posljednje službene pripremne utakmica s Talijanima u Šibeniku, u kojem je Hrvatska slavila 14:11, izbornik Ivica Tucak odredio je sastav u kojem će se napadati drugo uzastopno zlato. Ukupno je 16 igrača.

Od vratara pozvani su Marko Bijač i Toni Popadić. Već dobro uigrani dubrovački dvojac. Što se tiče bekovske pozicije, tu je Hrvatska možda „najtanja”. Na raspolaganju imamo Rina Burića, Matiasa Biljaku i Dubrovčanina Filipa Kržića. Centarski par čine iskusni igrači, Josip Vrlić i Luka Lončar. Lijevu stranu pokrivaju nam Luka Bukić, Franko Lazić, debitant Tin Brubnjak, ali i Dubrovčanin Loren Fatović, jedan od najboljih igrača svijeta. Na desnoj strani imamo Marka Žuvelu, još jedno dijete Juga, ali i Konstantina Kharkova, Zvonimira Butića i Antu Vukičevića.

„To je 15 igrača koji će putovati za Hong Kong (op.a. tamo su posljednje pripreme i sparing s SAD-om), plus i 16. igrač, a to je Andrija Bašić. On će biti s nama, ne daj Bože nekakve ozljede u zadnji tren, pred početak Svjetskog prvenstva. Još nismo potpuno sigurni, ali vjerujem recimo kako će s Kharkovom biti u redu, kako će posve izliječiti ozljedu. Upravo zato, Andriji Bašiću i veliko ‘hvala’, to sam rekao ispred svih igrača. Nekako mi je najteže baš zbog njega bilo jer ipak će s nama cijelo vrijeme, na drugi kraj svijeta, a nije predviđen za momčad” – rekao je izbornik Ivica Tucak.

UTAKMICE U JUTARNJIM TERMINIMA

Prvu utakmicu na ovom Svjetskom pr-

venstvu igramo protiv Kine. U subotu, 12. srpnja, s početkom u 6:10 sati po našem vremenu. Dva dana nakon, protivnik je Crna Gora, a utakmica se igra od 11:35. U istoj satnici igra se i utakmica protiv Grčke, 16. srpnja. Utakmice osmine finala igraju se 18. srpnja, a četvrtfinala 20. srpnja. Polufinalni dan zakazan je za 22., a finalni za 24. srpnja. Tada ćemo doznati tko je novi, ili onako kako se mi nadamo, novi-stari prvak Hrvatske.

I za kraj podsjetnik na rekorde u ovom natjecanju. Najtrofejnija reprezentacija svjetskih prvenstava je Mađarska, koja ima ukupno 12 medalja (četiri zlata, sedam srebra i jedna bronca). Slijedi Italija s devet medalja (četiri zlata, četiri srebra, bronca), kao i Španjolska (tri zlata, četiri srebra, dvije bronce). Četvrta je Hrvatska, s ukupno osam medalja (tri zlata, srebro i četiri bronce). Ispod su još Srbija i Grčka s četiri medalje.

Hrvatski vaterpolisti u vrlo su teškoj skupini s Grčkom, Crnom Gorom i Kinom. U četvrtfinale direktno prolazi prvoplasirana momčad, dok druga i treća idu u razigravanje za četvrtfinale.

Toni Popadić, Filip Kržić, Marko Žuvela, Loren Fatović i Marko Bijač.

petak, 4. srpnja 2025. Dubrovački

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Datum Vrijeme boravka Lokacija Očekivani broj putnika

Ime broda Dolazak Odlazak

TBC 4 (MARELLA EXPLORER 2) 04:00 20:00

TBC 5 (MARELLA EXPLORER) 08:00 16:00

SKY 09:00 23:59

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

Stranica 1. od 1 RSLUKA8838E

humanitarni prilozi

UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ

Dragoj prijateljici Nadi Ljiljanić umjesto cvijeća 60 eura prilažu Karmen, Dube i Mima.

CENTAR MASLINA

Stanari zgrade Zlatni potok 30, umjesto cvi-

jeća bratu naše susjede Nikoline Obad prilažu 85,00 EUR; Društvo prijatelja Dubrovačke starine, u spomen na Ljuba Merčepa prilažu 1.500,00EUR; U spomen na dragu susjedu Mariju Kralji, umjesto vijenca njeni Pelinaši

prilažu 120,00 EUR. Sandra Cvjetanović, umjesto vijenca za pok. Stjepana Pavlovića prilaže 100,00 EUR;- Danijela Čoko, dar korisnicima Centra 170,00 EUR;- Vlaho Pušić, dar korisnicima Centra 1.000,00 EUR

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

TANKA KORA VJERE

Tanka kora vjere vrlo lako puca A deblja i gušća i steže i guši Mnoga mnoštva njih u vjerničkoj su tmuši Svaka sumnja u se u mozak ih kljuca

Lukavi se klerik uz vjernike smuca

Prodaje im hašiš a i sam ga puši U nejasne magle mnogoga i sruši Iskrenu molitvu dok jedva još muca

Konteso ostani trezvena u vjeri

Uza te sam i ja u mogućoj mjeri

Uživamo cvjetne razkoši aprila

Snažna bujna žuta širi moćna krila Cvjetovi u transu svi uzlijeću k Bogu Gledam ih smješkam se star letjet ne mogu

11/6/25

Dubrovački dnevniK petak, 4. srpnja 2025.

AUTO / MOTO

Prodajem Citroen Jumper 2000 godina u dobrom stanju. Mob: 0914451244

Kupujem Fiat Punta, uredno održavanog. Ponude na: 092 323 9595

Prodajem Beverly S iz 2007., redovito servisiran i garažiran, prešao 16.000 km. Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473

Motor Kawasaki R5, 499 kubika. 097/6084077

Peugeot 206, 2001. god. Registriran do 5/26. Mob. 097/ 6084077

Prodajem auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548

Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008. Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026. Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik. Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700

PLOVILA

Prodajem prikolicu (Neptun) za malo plovilo do 750 kg, pocinčana, registrirana i nekorištena. Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473.

Barka Maestral 6M. 091 608 4077

Prodajem brodicu dužine 9,70 m, 2 kabine, solarno napajanje.

Na mob. 098 929 4917. Cijena po dogovoru

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem poslovni prostor na putu Iva Vojnovića, 30 m2. Mob: 098495233.

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodaje se građevinska parcela u Slanome, na atraktivnom mjestu uz more.

Kontakt za informacije 0959058149, u vremenu od 16 do 18.

Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2

Kontakt: 098 427 676

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

mljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob:

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko ze-

grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

0981983891

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894 Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko ze-

mljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na

more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat - Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt

telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje (2 plin + 2 struja), bijele boje, potpuno ispravan, vrlo povoljno – 091 724 2843.

Poklanjamo modne lutke (torza) za butike, krojačice… Mob: 095 809 0993

Prodajem nova ulazna vrata – staklo, plastika, Salamander, građevinska mjera 217 × 100 cm, nekorištena, izuzetno povoljno! Info: 095 809 0993

Poklanjam dvije nove bijele komode, gornja površina u imitaciji hrasta. Dimenzije: 50x120x102 cm i 50x180x102 cm. Mob: 099 755 8828

Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje, bijele boje, 2 plinska i 2 električna kola, u potpunosti ispravan. Vrlo povoljno. Kontakt: 091 724 2843

Prodajem šivaču Singer mašinu, zamrzivač Končar, rabljen i predizbornu maglu džabe0994169655

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757

Meštar s iskustvom – sitni popravci, montaže, demontaže, zamjena brava, rasvjete, utičnica, bojlera, sanitarija, popravci vrata i persijana, zidarski i bravarski radovi –098 7654 60.

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE - LJEKARNA ”GRUŽ “ od 30. 6. do 6. 7.

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 7. 7. do 13.7.

ZVIJEZDE OBOŽAVAJU DUBROVNIK

Slavni Michael Jordan i Channing Tatum uživali u Gradu

Slavni američki košarkaš Michael Jordan prošlog je tjedna uživao u Dubrovniku sa suprugom Yvette Prieto i prijateljima. Legenda NBA lige prošetala je Gradom te privukla zanimanje prolaznika. Podsjetimo, ovo mu nije bio prvi put u Dubrovniku. Grad je posljednji put posjetio 2021. godine kad je krstario Jadranom.

No, nije Jordan jedina slavna osoba koja je prošlog tjedna boravila u Dubrovniku. Holivudski glumac Channing Tatum i njegova djevojka, australska manekenka Inka Williams, ovih su dana iznenadili obožavatelje svojim dolaskom u Hrvatsku. Par je boravio na jugu zemlje, a sudeći po objavama na društvenim mrežama, itekako su uživali u ljepotama Jadrana. Inka je na svom Instagram storyju podijelila nekoliko trenutaka iz Dubrovnika, uključujući fotografiju svojih bosih stopala na dubrovačkim zidinama, kao i simpatičnu sliku Tatuma s cipelama prebačenim oko vrata, što je sigurno izazvalo reakcije njenih preko dva milijuna pratitelja.

Prije Dubrovnika, par je boravio na otoku Mljetu, gdje su prošli poprilično ispod radara. Iz restorana Stermasi su podijelili fotografiju sa slavnim gostima, čime je potvrđeno njihovo prisustvo.

je prvo uživao

Michael Jordan prošetao Gradom, nije mu prvi put

Tatum

na Mljetu, a onda je posjetio i Dubrovnik