Dubrovački dnevnik br. 247

vremenska prognoza

Četvrtak, 13. lipnja siječanj godina VI. / broj 247 / 2025. / issn 2718-3742 svibanj

1

2

3

41

5

6

7

8

čet 9

2

3

4

5

6

7 10

8 11

12

13

14

15

16

9

10

11

12

13

14 17

15 18

19

20

21

22

23

16

17

18

19

20

21 24

22 25

26

27

28

29

30

23

24

25

26

27

28 31

29

30

31

pet

sub

ned

pon

uto

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr sri

SLJEDEĆI BROJ IZLAZI 27. LIPNJA!

OKO GRADA ZA PET MINUTA?

Novi režim zasad smanjio gužve, stižu i nova poboljšanja stranica 4

ELEKTRIČNI ROMOBILI KAO

OD PEKINGA DO SLANOGA

ISPOVIJEST ISKUSNOG

NASTAVLJENO SUĐENJE ZA

OPASNOST NA CESTI

S TV LEGENDOM

POMORCA I KOLEKCIONARA

TRAGEDIJU U HIDROELEKTRANI

Goran Milić: ‘Čovjek se Mario Čaleta oplovio je svijet, Svjedoci obrane dali Sudionici nesreća cijeli život prilagođava, iskaze, najčešći odgovor: a danas ima impresivnu uglavnom izlaze s Ne sjećam se! ozljedama, neki i teškim! a ja imam talent za to’ kolekciju sa svojih putovanja stranica 12

stranica 14

stranica 20

stranica 32

2

Uvodnik

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

IMPRESSUM

Sjajili su kao Stradun noću

Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak

Piše Vjera Šuman Foto: Goran Mratinović

Kontakt 020 642 462 Fotograf Željko Tutnjević Fotografija na naslovnici Grgo Jelavić / PIXSELL Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

N

akon prošlog sjedanja u istražnom zatvoru zbog čega je baš slučajno dao ostavku i uzeo godišnji, i to taman u trajanju ‘istražnog’, bivši direktor HC-a Josip Škarić, mirno se vratio u tu tvrtku, na mjesto savjetnika, s istom ‘plaćicom’ kakvu je imao i prije. Smireno i u dubokoj hladovini čekao je završetak istrage. Kad, ne lezi vraže, krenulo novo ‘spektakularno’ uhićenje. Zanimljivo je kako sva ta naša ‘spektakularna’ uhićenja uredno prate neki mediji snimajući na licu mjesta. Sve ide ‘uživo’. Nije valjda kako im Uskok daje informacije o tome? To bi, naravno, bilo protuzakonito. Znači, nema govora o tome, pa je jasno kako je u našoj struci sve više ‘vidovitih Milana’. Uhićen je i direktor sektora prometa HAC-a, kao i profa s Prometnog fakulteta. Po svemu sudeći, glavni krivac je inflacija, teško je plaćati hotelske smještaje, avione i riblje večerice, zbog čega Hrvati ako

i idu na ljetovanje, sve više odlaze u Albaniju i u Egipat. ‘Siroti profa’ morao je plaćati takve izlete s večericama da bi njegova vlastita firma dobila dobre milijunske posliće s HC-om i HAC-om. Kako kriviti Šarića što je guloz na ribu i fina vina? Ajde ti nakon toga ispljuni čak četiri tisuće eura. E, zato je ‘profa’ to plaćao parama fakulteta. Znanost mu je uskočila. ilo je tu i nekih preuređenja stanova i gradnji kuća, ali, ljudi moji, dobiti kvalitetne majstore danas je ravno dobitku na lotu. Tko tu ne bi pokleknuo? U poreznoj kartici Šarić je imao i Mercedes čije je porijeklo upisano kao poklon. Poreznoj nije nikad palo na pamet pitanje kako to netko dobije na poklon ‘merđu’ ili jahtu, a nije mu od pape ili nona. To tretiraju kao veliku ljubav prema osobi koja dobiva poklone. Zašto? Sasvim logično i nema mjesta čuđenju kad je u pitanju tako dobar čovjek, kojeg ljudi

B

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

baš jako vole. Jer kad bi Porezna malo provjeravala kako, brate mili, dobiješ skupi auto ili skupu jahtu, pa čak i stan na poklon, onda ne bi imali vremena baviti se sitnim poreznim prekršajima. Koji su naravno isto jako bitni, ako ne i bitniji. Kako god, do dizanja optužnica opet će proći godine, pa ako optužnica ‘prođe’ onda slijedi dugogodišnje suđenje i pomalo… Dok svi na to zaborave. druge strane, nas čini ponosnim što su nam ministri i/ili šefovi državnih poduzeća veliki intelektualci. Škarić je sa sobom ponio knjigu u ‘istražni’, jednako kao i svojevremeno Beroš, koji sad u hladovini svog doma čita li čita. Vole ljudi čitati, što je dobar uzor našoj mladosti. Uzor našim učenicima, za razliku od njihovih profesora, koji doma peku po’ kila srdela i nemaju ni kinte za platit večeru.

Nitko im ne poklanja ni aute ni jahte.

Na prijetnje štrajkom, u Ministarstvu

S

im se smiju. Koga briga za štrajk prosvjetara? Bit će kako nisu sposobni!? Dok jure po sniženjima za učinit spenzu, ne stignu čitat ništa osim priprava. Naravno kako oni ne mogu biti uzor klincima nego ovi ‘čitači knjiga’.

Vrijeme ljepše prolazi uz dobru knjigu i dobra primanja. Dok sve ne prekrije veo zaborava. Onda krene neko novo ‘spektakularno’ uhićenje. Nek vide dosadnjakovići iz EU kako se čvrsto i odlučno u nas bori protiv korupcije. oš kao studentica, cijelo sam ljeto provodila u Gradu i odlazila na probe i generalke svih onih sjajnih i velikih predstava na Igrama, gledajući najveće glumce, među kojima je posebno mjesto i poštovanje imala naša neponovljiva gospođa Milka Podrug Kokotović. Ona nije glumila, ona je postajala lik koji igra. Njezine izvedbe bile su nešto što te ispuni zanosom i ushićenjem. Danima poslije predstave imaš potrebu pričati o tome. Osje-

J

Uvodnik 3

ćaš se naprosto posebnim, odabranim, jer si tome prisustvovao. Jer si tu ljepotu doživio. Neponovljiva gospođa Milka, čudesni gospar Miše, Izet, Pero svi su oni utkali najbolje od sebe u Grad, u hrvatsku kulturu. Sjajili su kao Stradun noću i nisu slučajno najbolje svoje uloge dali baš u Gradu.

Gradu koji je kroz stoljeća u svojoj srži prožet umjetnošću. Gradu, koji je umjetnost sama. Sjećam se, sjedila sam u Gradskoj, a za drugim stolom bila je gospođa Milka. Nije tada bilo selfija, ali i da jest, takvu divu samo gledaš s oduševljenjem što dijelite isti prostor. Da joj materinji jezik nije bio iz tako male zemlje, uživala bi status jednog sir Oliviera ili kultne Grete Garbo. Počivajte u miru, draga naša jedna i jedina gospođo Milka. Nadam se da vi i gospar Miše već pripremate gore neku božansku predstavu.

Gustajte kao što ste i tu gustali u svakoj novoj izvedbi. Eto vas.

4 Reportaža

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

OD ILIJINE GLAVICE DO PILA ZA PET MINUTA

Zona eliminirala gužve oko Grada, od sljedećeg tjedna stižu nova poboljšanja Zona posebnog prometnog režima stupila je na snagu 2. lipnja i pokazuje kako se, od njene primjene, bilježi 2500 vozila manje na dnevnoj bazi. Broj će se vjerojatno s vremenom smanjivati, kako se budu izdavale nove propusnice, no većih gužvi ne bi trebalo biti Piše Ivona Butjer Mratinović foto Ivona Butjer Mratinović

Područje oko Grada je ‘prodisalo’, a promet je neusporedivo protočniji. Rezultat je to uvođenja Zone posebnog prometnog režima za koji ne trebaju posebne ekspertize. Vidljivo je to golim okom.

Tko god je prethodnih dana prošao tim područjem, uvjerio se u nepobitno poboljšanje. Nema zastoja, prometnih ‘čepova’ ni gužvi.

Tome u prilog govore i brojke. Zona posebnog prometnog režima stupila je na snagu 2. lipnja i pokazuje kako se, od njene primjene, bilježi 2500 vozila manje na dnevnoj bazi. Svi građani Grada, ali i susjednih općina, koji imaju povlaštenu parkirnu karticu (PKK), mogu neometano prolaziti područjem i parkirati te ne trebaju popunjavati nikakve zahtjeve. Mogu to i ostali, ali s propusnicom. Sankcioniranje građana Dubrovnika i okolnih općina koji mogu izvaditi PKK, zbog kršenja pravila, predviđeno je tek za otprilike dva mjeseca. Dotad traje vrijeme prilagodbe i ono za njih ne predviđa nikakve kazne. Međutim, od sljedećeg tjedna kreće sankcioniranje svih drugih fizičkih osoba, gospodarstvenika i pravnih osoba koji nisu regulirali svoj status, a prolaze Zonom. Za njih je vrijeme prilagodbe, koje je trajalo tjedan dana, završilo. Također, u cilju smanjenja prometnih gužvi i bolje protočnosti, uvedena je i kružna autobusna linija 8A koja prometuje oko Grada, na relaciji Viktorija - Pile - Ina (Pod dubom) - Ilijina glavica - Viktorija.

Počeci su uvijek najizazovniji, građanima, ali i

Zagrebačka ulica bez gužvi u 11 sati.

Nije Photoskop nego stvarnost

turistima je potrebno vrijeme da se prilagode na nova pravila. Cijela priča još se uhodava pa je Dubrovački dnevnik stoga posjetio ekipu koja je zadužena za funkcioniranje nove zone. To su djelatnici Odsjeka za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama i razvoj pametnog grada, koji je dio Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, predvođeni Harisom Zelentrovićem.

TELEFONI NE PRESTAJU ZVONITI, MAILOVI PRISTIZATI Ono što se ulaskom u njihove prostorije može primijetiti jest užurban rad. Jer e-mailovi s razli-

Reportaža 5

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Haris Zelentrović

Haris Zelentrović: „Sada s Ilijine glavice do Pila prođete za nekih pet minuta, što je prije bilo nemoguće. Nadam se da će tako i ostati. Rezultati su itekako pozitivni, sve više ljudi se odazvalo, traže svoje propusnice, a sve je jasno kad vidimo sliku prometa. Riječ je o ogromnim pomacima, nemamo gužvi kakve smo dosad imali i područje je prohodno“

Stanje u prometu na velikim ekranima

Ako nemate PPK, trebat će vam propusnica

čitim upitima stalno pristižu, telefoni gotovo ne- htjevi za vožnju unutar Zone, ostalima neće. Imaprekidno zvone, a građani kucaju na vrata. Svi mo dosta upita od strane korisnika PPK, zatim i oni postavljaju različita pitanja oko Zone i nje- pitanja onih koji imaju suvlasništvo u nekretninog funkcioniranja, traže pomoć oko popunja- nama na području Zone... Dosta je građana koji vanja obrazaca, ali i pojašnjenje njihovih prava se ne snalaze s ispunjanjem zahtjeva pa ih poi obveza s dolaskom novih pravila. Tu su i veli- zivamo kod nas, kako bismo im pomogli“ govoki ekrani na kojima se prikazuju prizori koje sni- ri Zelentrović. maju kamere u realnom vremenu. I na svakoj od Prema njegovim podacima, Ured dnevno zaprinjih, barem što se prometa oko Grada tiče, vid- mi preko 500 poziva, 300-tinjak mailova te 150ljivo je kako je on itekako prohodan. Takvo što 200 zahtjeva. Zbog pojačanog obima posla, pose još donedavno činilo nezamislivim. Pitamo ih mažu i kolege iz drugih odjela. koja su najčešća pitanja građana. „Dnevno zaprimimo sigurno preko 500 poziva. „Najčešća pitanja se tiču natječaja i prolaska Uber Radimo u dvije smjene, mobiteli nam neprestavozila kroz Zonu. Pravo prolaska imaju jedino no zvone. Čim završimo jedan poziv, tu su tri notaksi vozila, pa tako i Uber, koja su pobijedila na va. I moj privatni mobitel je stalno aktivan, zvoni natječajima. Samo njima će se pojavljivati za- i do 22:00 sata. Trudimo se svima što prije odgo-

6 Reportaža

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

voriti i dati potrebne informacije, zasad sve stižemo“, govori Zelentrović.

s tim subjektom, informaciju dokad ugovor vrijedi, ali i dokaz da je vlasnik vozila, dostavom preslika prometne dozvole. U prijevodu, ako je netko i prošao s registarskim oznakama koje nisu dubrovačke, nego primjerice zagrebačke, ta osoba je vjerojatno ishodila svoju propusnicu jer obavlja određenu djelatnost unutar Zone i/ili u Gradu i surađuje s nekim od subjekata na tom području.

PRAVILA KOJA BI SVI TREBALI ZNATI Potom objašnjava koja su to pravila koja bi svi građani trebali znati kako bi se lakše snašli u novom prometnom režimu. Kao što je već spomenuto, svi građani koji imaju PPK, bilo da žive u Dubrovniku ili susjednim općinama, imaju pravo neometanog prolaska Zonom. Svi oni koji je nema- ‘SAMO DA POĐEM PO MALOG U ŠKOLU...’ ju, mogu je dobiti od Sanitata i ona stoji od 8 do Propusnicu ‘ostalo’ mogu zatražiti i svi ostali gra15 eura mjesečno, ovisno o mjestu prebivališta. đani koji žele proći vozilom kroz Zonu, ali ne spaOni građani koji žive na području Zone, a to su daju pod nijednu od prethodno spomenutih skuulice Zagrebačka, Petra Krešimira, Frana Supila, pina. Primjerice, to su građani koji žele pokupiti branitelja Dubrovnika, s poprečnim ulicama, do- dijete iz škole jer pada kiša. bivaju plavu propusnicu te su dužni priložiti za- „Građani nam uvijek mogu poslati zahtjev za prohtjeve, prometnu dozvolu te dokaz o vlasništvu pusnicu ‘ostalo’, navesti razlog i vrijeme kad ulaze ili osobnu iskaznicu. u Zonu. Mi im izlazimo u susret, pogotovo tijekom Gosti koji odsjedaju unuzar Zone i dolaze svo- trajanja školske godine, ali apeliramo na ishođejim vozilima, vežu se uz žutu propusnicu. Vlasni- nje PPK. To je puno jednostavnije rješenje nego ci objekata u kojima odsjedaju dužni su priloži- svaki dan ispunjati zahtjeve i tražiti propusnicu ti ZK izvadak parkirališnog mjesta i upisati regi- pod ‘ostalo’. Tolerantni smo prema građanima, sastarske oznake vozila gostiju koji dolaze u apar- mo od njih tražimo da nam daju određeni razlog tmane na linkove koje dobiju od Ureda. To mora- zbog kojeg traže prolazak“, kazao je Zelentrović. ju napraviti najkasnije do tri dana od dolaska go- Svi zahtjevi i obrasci dostupni su na službenim stiju u apartman. stranicama Grada Dubrovnika koje je potrebno Smeđe propusnice namijenjene su pravnim oso- popuniti i dostaviti Uredu koji ih potom razmabama koje imaju parkirališna mjesta, primjeri- tra i izdaje propusnice. ce hotelske kuće i pravne osobe koje su vlasnici apartmana te popunjavaju zahtjeve na sličan ZALUTALI TURISTI način kao i oni koji traže žute propusnice. Ovdje Što se tiče turista, oni mogu vozilom ući u Zonu spadaju i taksisti koji su pobijedili na prethodno posebnog prometnog režima pod uvjetom da odprovedenim natječajima, a njihovi podaci su već sjedaju u nekom od hotela ili apartmana s parkinubačeni u sustav. Natječaj za preostalih 70 taksi gom unutar Zone. Voditelja ovog odjela pitamo stajališta, čime će svi oni koji na njemu pobijede kako se turisti koji ne smiju ući u Zonu snalaze. osigurati neometan prolazak kroz Zonu, trebao „U našem sustavu kamera je vidljivo kako se oni bi biti raspisan u petak, 13. lipnja. uglavnom okreću oko javne garaže. Od sljedećeg Tu su još i propusnice ‘ostalo’. One se izdaju obrt- tjedna će na tom području biti i jedan zaposlenicima koji posluju unutar Zone. Primjerice, ako nik Turističke zajednice koji će objašnjavati turinetko od obrtnika posluje s nekim hotelom koji se stima kako ne mogu proći, ako nemaju već ugonalazi na području Zone, dužan je dostaviti ugovor

Kod upravljanja gužvama važan je i broj gostiju s kruzera

Prati se broj gostiju s kruzera, ali i vremenska prognoza, kako bi se spriječile gužve u prometu

Reportaža

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Vrijedno se radi i u dvije smjene

voren smještaj u hotelima ili apartmanima s parkirnim mjestom te ih usmjeravati ka drugim parkiralištima ”; govori.

PRATE SE KRUZERI, ALI I PROGNOZA Uz velike ekrane, na pločama u uredu su postavljene i prognoze vremena, ali i brojevi turista koji dolaze na kruzerima. Sukladno tim informacijama, ali i onima koje su vidljive na ekranima, na teren izlaze redari kako bi promet bio protočniji i kako bi se spriječile gužve diljem Grada.

Još jedan važan projekt ovog ureda je i Bus Web Shop koji je u glavnome umrežen sa Zonom. „Svi oni koji kupe ‘slot’ za zaustavljanje na platou Pile ili Ploče, automatski se pojavljuju u sustavu.

Oni ne moraju podnositi zahtjeve, omogućen im je prolazak kroz Zonu. Bus Web Shop se glavnom odnosi na turističke autobuse. Stalno pratimo koliko turista dolazi u Grad, koliko ih je na kruzerima, umreženi smo s drugim odjelima, i tako smanjujemo odnosno povećavamo broj autobusa koji istovremeno dolaze na Pile. Pohvalio bih ovim putem dobru suradnju s agencijama koje uvijek spremno promijene uru ili mjesto dolaska, ako postoji gužva“, kaže Zelentrović.

NEMOGUĆE JE POSTALO MOGUĆE Iza smanjenja gužvi oko Grada stoji velika kontrola i sistematski rad. Upravlja se tako brojem turista, brojem kruzerskih gostiju koji dolaze autobusima, u udarnim urama na pješački prijelaz na Pilama izlazi i prometni redar, a sada je uvedena i Zona posebnog prometnog režima. Trenutačno je oko

2500 vozila manje oko Grada, no moguće je kako će se taj broj s vremenom smanjivati. Naime, sve više građana će imati propusnice. Ali ne bi trebala postojati zagušenja i gužve kakvima su građani svjedočili, u neprekidnoj prometnoj koloni koja bi ‘gmizala’ od Ilijine glavice prema Gradu. Jer u njoj je praktički svako treće vozilo bilo – taksi vozilo. „Sada s Ilijine glavice do Pila prođete za nekih pet minuta, što je prije bilo nemoguće. Nadam se da će tako i ostati. Rezultati su itekako pozitivni, sve više ljudi se odazvalo, traže svoje propusnice, a sve je jasno kad vidimo sliku prometa. Riječ je o ogromnim pomacima, nemamo gužvi kakve smo dosad imali i područje je prohodno“, zaključuje voditelj Odsjeka za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama i razvoj pametnog grada, Haris Zelentrović.

Prati se i stanje na Pilama

7

Svi građani Grada, ali i susjednih općina, koji imaju povlaštenu parkirnu karticu (PKK), mogu neometano prolaziti područjem i parkirati te ne trebaju popunjavati nikakve zahtjeve.

Mogu to i ostali, ali s propusnicom.

Sankcioniranje građana Dubrovnika i okolnih općina koji mogu izvaditi PKK zbog kršenja pravila predviđeno je tek za otprilike dva mjeseca. Dotad traje vrijeme prilagodbe i ono za njih ne predviđa nikakve kazne. Međutim, od sljedećeg tjedna kreće sankcioniranje svih drugih fizičkih osoba, gospodarstvenika i pravnih osoba koji nisu regulirali svoj status, a prolaze Zonom.

8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

RASTEREĆENJE PROMETA Izvode se radovi na izgradnji novog parkirališta na Orsanu

Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjima u izgradnju i uređenje parkirališnih kapaciteta s ciljem postizanja održivog i učinkovitog prometnog sustava prilagođenog potrebama građana. Tako su započeli radovi na izgradnji novog parkirališta u neposrednoj blizini Pomorsko-tehničke škole na Orsanu. Na novom parkiralištu predviđena su ukupno 34 parkirališnih mjesta – 29 za osobna vozila i pet za motore. Dva parkirališna mjesta bit će prilagođena osobama s invaliditetom.

Izgradnja novog parkirališta na Orsanu doprinosi učinkovitijem prometnom rješenju ovog dijela Lapada. Naime, planiranom prenamjenom Ulice Ivana pl. Zajca u dvosmjernu prometnicu (nakon završetka parkirališta) smanjit će se prometno opterećenje na kružni tok u Lapadu, a stanovnicima Solituda omogućit će se brži i jednostavniji pristup njihovim obiteljskim kućama.

Nakon postupka provedene nabave, kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je tvrtka Via Group Dubrovnik d.o.o.. Ugovorna vrijednost ove investicije iznosi 86.170,29 eura s PDV-om, a završetak radova planiran je do kraja kolovoza.

Domouprava i višestambena zgrada u ulici Petra Zoranića realizirali projekt energetske obnove uz EU sredstva i sufinanciranje Grada Uspješno je završena energetska obnova višestambene zgrade na adresi Petra Zoranića 5 i 7, realizirana uz suglasnost suvlasnika zgrade, a putem upravitelja Domouprave Dubrovnik d.o.o. kao nositelja projekta.

Zgrada koja je prije obnove bila svrstana u energetski razred D, nakon provedenih zahvata sada se nalazi u energetskom razredu B, što predstavlja znatno smanjenje potrebne energije za grijanje te značajno poboljšanje uvjeta stanovanja.

U sklopu obnove izvedeni su radovi koji su obu-

hvaćali toplinsku izolaciju ravnog krova iznad grijanog prostora, toplinsku izolaciju vanjskih zidova, zamjenu dijela postojeće vanjske stolarije te izvođenje završnih građevinskih radova.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 259.892,63 eura, pri čemu je Europska unija iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NextGenerationEU), u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., sufinancirala iznos od 158.582,80 eura. U provedbi projekta sudjelovale su tvrtke Deltagrad

d.o.o. kao projektant i voditelj, Capitalis d.o.o. kao izvođač radova te Graf d.o.o. kao nadzorni inženjer.

Grad Dubrovnik sufinancirao je izradu glavnog projekta energetske obnove, koji je izrađen u ožujku 2019. godine, u iznosu od 85 % opravdanih troškova, odnosno 2.820,36 eura. Izrada projektne dokumentacije bila je nužan preduvjet za prijavu na Poziv “Energetska obnova višestambenih zgrada” koji provodi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Završena sanacija dječjeg igrališta na Osojniku Grad Dubrovnik nastavlja s kontinuiranim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu i prostore za djecu na području svih gradskih naselja. Tako su dovršeni radovi na obnovi dječjeg igrališta na Osojnik. Radove je prema nalogu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu, sukladno troškovnicima za redovno održavanje, izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja.

Sanacija dječjeg igrališta obuhvatila je niz zahvata s ciljem povećanja sigurnosti i funkcionalnosti prostora za igru. Dotrajale i oštećene sprave uklonjene su te zamijenjene novima. Istovremeno, uklonjen je postojeći pijesak, postavljena je zaštitna podloga od geotekstila, a zatim nasut novi sloj pijeska.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 9

MJERA 30 X 30 Uručeno pet novih ugovora za rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji U okviru Mjere 30 x 30, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je u ponedjeljak pet novih ugovora mladim Dubrovčanima, dodijelivši im financijsku potporu za rješavanje stambenog pitanja.

Ugovore su preuzeli AntoRadi dodatne sigurnosti, is- nio Stjepović, Damir Ćimić, pod sprava ugrađena je an- Jurica Knego, Josip Tomičić tistress gumirana podloga i Petra Andrijević, kojima je izrađena od gumenih koc- dodijeljeno po 30.000 eura ki. Također je obnovljena za- bespovratnih sredstava za štitna ograda – zamijenjene kupnju stambenog objekta. su oštećene drvene letvice, Od početka provedbe Mjea cijela ograda i klupe unutar re ukupno je dodijeljeno 17 igrališta ponovno su obojane. ugovora, 10 tijekom prošle

godine te još sedam dosad u 2025. godini.

Mjera 30 x 30 dio je stambene politike Grada Dubrovnika usmjerene na priuštivo stanovanje, a za njezinu provedbu u proračunu za ovu godinu osigurano je 900.000 eura, čime se planira pružiti potpora za ukupno 30 mladih obitelji.

Mjera je namijenjena mladima i mladim obiteljima te omogućuje financijsku pomoć u iznosu od 30.000 eura za kupnju ili za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.

Završeni radovi asfaltiranja i uređenja kolnika u ulici Od Montovjerne Grad Dubrovnik dovršio je radove asfaltiranja i uređenja kolnika u ulici Od Montovjerne, na potezu od igrališta odnosno od križanja s Ulicom Mihajla Hamzića do vrha Montovjerne. U okviru radova uklonjen je dotrajali sloj asfalta, a nakon potrebne pripreme i nivelacije terena, položen je novi asfaltni sloj.

Na pojedinim dijelovima kolnik je proširen, a sukladno prijedlozima upućenima iz Gradskog kotara Montovjerna, sve kako bi se osiguralo lakše mimoilaženje vozila i povećala sigurnost prometa.

Radove je, u sklopu dinamičkog sustava održavanja prometnica, izvela tvrtka Tehnogradnja, temeljem naloga Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 38.000 eura, bez PDV-a.

10 Aktualno

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

TREĆI MANDAT

Franković u nove četiri godine mandata ide s novim zamjenikom, otkrio je prioritete, ali i najavio rekonstrukciju Gradske uprave Ponedjeljak je donio primopredaju dužnosti između dosadašnje zamjenice gradonačelnika Jelke Tepšić i novoizabranog zamjenika Velimira Puzovića, ali i početak novog mandata gradonačelnika Mata Frankovića Vrijeme je za treći mandat, u koji gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ulazi po prvi put uz podršku Velimira Puzovića. No dosadašnja zamjenica, Jelka Tepšić, ostat će u Gradu Dubrovniku i to kao savjetnica za kulturu, za što je Franković istaknuo da je volonterski posao koji će obnašati.

Ovom prigodom, gradonačelnik je izvijestio javnost o financijskom stanju Grada, kao i svih društava u njegovom vlasništvu. „Financijsko stanje Grada je dobro i pozitivno, na današnji dan se na računu Grada Dubrovnika nalazi 7 728 280, 58 eura. Stanje obveza je 3 994 466, 51, ukupno raspoloživih sredstava je 3 783 814, 07 eura. FiVelimir Puzović zamijenio je Jelku Tepšić nancijski smo stabilni, likvidni i spremni za daljnje na mjestu zamjenika gradonačelnika izazove koji su pred nama. Ukupan stupanj zaduženosti iznosi 11, 89 posto, a po zakonu može ići do 20 posto, i tu prostora ima vezano za kapitalne investi- ne započne s radom i bude u potpunosti funkcionalcije i sve ono što je bitno za nadolazeće razdoblje”, na”, kazao je Franković. kazao je gradonačelnik, uz dodatak da društva Gra- „Svi dnevni, tekući, protokolarni poslovi, ovisno o rasda Dubrovnika redom posluju pozitivno. položivosti doktora Puzovića i mene, bit će raspore„Društva se uredno vode i financijsko stanje je i više đeni na nas dvoje. Dosadašnja zamjenica će nastaviti od dobrog, posebno kada znamo da sada kreću se- pratiti kulturu i kulturne aktivnosti, pa će tako sigurzonske aktivnosti, povećanje prihodovne stanje, na- no dati dio svoga obola,”, kazao je Franković. ša društva su spremna za daljnji investicijski ciklus”, Najavio je i rekonstrukciju Gradske uprave, koja će kazao je gradonačelnik. se odviti na jesen.

Potom se osvrnuo na zamjenika Velibora Puzovića, „Bit će korekcija, prilagodit ćemo je budućim potrebanaglasivši da će dužnost obavljati volonterski, s ob- ma Grada. Važno nam je u ovom četverogodišnjem zirom da mu je profesionalna uloga, kao doktora, u mandatu staviti naglasak na sport, sportsku infraOB Dubrovnik. strukturu i mlade. Naravno, tu je i promet, prometni „Zaduženja koja će imati kao zamjenik gradonačel- sustav, brza reakcija, brže reakcija na tekuće izazove nika bit će usmjerena na zdravstvo i socijalnu skrb i i problematike, to nastavlja biti izazov. Siguran sam predškolski odgoj. Dosad je obnašao dužnost pred- da ćemo unutar Gradske upravo naći ljude, stručnjasjednika Upravnog vijeća Dječjih vrtića Dubrovnik, ke koje imamo, kako bi se time bavili. Ne govorimo o pa će on sada nastaviti pratiti rad predškolskih usta- novim velikim zapošljavanjima, fokusirat ćemo se na nova. Ono što je ključno i bitno jest budući Centar za zapošljavanje komunalnih i prometnih redara. Prostarije ispod OB Dubrovnik. Sama izgradnja je najlak- metni redari su bitni za prometni sustav cijelog Graši dio posla, a puno teži dio nas čeka u smislu počet- da, a komunalni redari za dužnosti u Gradu koje doka rada, zapošljavanja i slično. Tako da će zamjenik bivaju skoro svaki dan, u različitim područjima djeloPuzović najviše biti skoncentriran u tom dijelu po- vanja. Nemamo adekvatan broj koji bi mogao odgosla, da pripremi ustanovu i da početkom iduće godi- voriti navedenom izazovu”, objasnio je gradonačelnik.

„Važno nam je u ovom četverogodišnjem mandatu staviti naglasak na sport, sportsku infrastrukturu i mlade”, naglasio je Franković

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Aktualno 11

PROMJENA NAKON 16 GODINA

Blaž Pezo preuzeo dužnost župana: „Nastavit ćemo voditi Dubrovačkoneretvansku županiju stabilno i sigurno, kao što smo obećali u kampanji” Najavio je da neće biti velikih zaokreta, ali da će se u hodu, po potrebi, neke stvari mijenjati Blaž Pezo preuzeo je dužnost župana. Primopredaja dužnosti između dugogodišnjeg župana Nikole Dobroslavića i Blaža Peza održala se u palači Ranjina u ponedjeljak, 9. lipnja.

“Izvršili smo primopredaju dužnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iskoristio bih ovu prigodu za još jednom čestitati našem novom županu, gospodinu Pezu, kao i njegovom zamjeniku Jošku Cebalu, na odličnom rezultatu na ovim izborima. Predajem Županiju u dobrom stanju, uvjeren sam da predajem u dobre ruke i da će novo vodstvo Županije ne samo nastaviti sve ono što se dosad konstruktivno radilo, ne samo završiti projekte koji su u tijeku, već i unaprijediti i dalje Dubrovačko-neretvansku županiju, da bude ugodno, Nikola Dobroslavić predao je dužnost Blažu dobro mjesto za življenje i da bude među najljepPezu, a uz bok mu je zamjenik Joško Cebalo šim hrvatskim županijama”, kazao je Dobroslavić.

Blaž Pezo je zahvalio sugrađanima koji su mu dali povjerenje, kao i zamjeniku Cebalu. da će u njima u početku sigurno ostati iste osobe “Obećavam kako ćemo se truditi i u najboljoj mjeri koje su sada zaposlene, ali da postoji mogućnost voditi našu Županiju. Zahvalio bih svakako i gospromjene kroz vrijeme. podinu Dobroslaviću, na svih njegovih 16 godiOvom prigodom, Dobroslavić je na pitanje novina, četiri mandata. Mislim da je sve što je ostavio nara ostaje li politički aktivan odgovorio da je izaiza sebe u hrvatskim razmjerima, ali i šire značabran u Županijsku skupštinu te da će nastaviti taj jan uspjeh, jer je osoba koja je časno vodila ovu dio posla, baš kao i u Odboru regija. Županiju i tako ostavila meni teret i odgovornost “Bit ću i dalje aktivan, osjećam se da mogu još pruprema svim našim sugrađanima, ali i prema nježiti. Što se tiče mandata iza mene, čini mi se kako mu, da na isti kvalitetan način nastavim voditi Duje najvažnije to što smo sve ovo vrijeme imali stabrovačko-neretvansku županiju”, kazao je Pezo. bilnost i sigurnost, što smo osigurali jednu predDodao je da su u kampanji govorili o kvaliteti, stavidljivost, što su ljudi uvijek znali na čemu su, nibilnosti i da će u tom smislu nastaviti vođenje žuje bilo nepoznanica, skokova, sve što smo obećapanije. li u kampanjama, to smo realizirali. Sve što smo “Puno je projekata započeto, puno nas projekata ljudima rekli, iza toga smo stajali, na to sam načeka, imamo određene infrastrukturne projekte ročito ponosan. Ponosan sam sa svim suradnicikoje ćemo odraditi zajedno s jedinicama lokalne ma koji su ovdje, što smo ostvarili Pelješki most, samouprave i s Vladom Republike Hrvatske. Na obilaznicu Stona i brojne luke i što je autocesta u tom tragu ćemo nastaviti voditi ovu županiju, stapostupku javne nabave, što smo povezanost nabilno i sigurno, kao što smo i obećali u kampanji”, še županije u velikoj mjeri ostvarili i trasirali, a to kazao je Pezo. je jako bitno za naše gospodarstvo, posebno za Najavio je da neće biti velikih zaokreta, ali da će turizam i za naše sugrađane, kao i za sigurnost u se u hodu, po potrebi, neke stvari mijenjati. Privremenima kad nije sve oko nas sve posve sigurmjerice, što se tiče upravnih odjela, Pezo je rekao no”, kazao je Dobroslavić.

Ovom prigodom, Dobroslavić je na pitanje novinara ostaje li politički aktivan odgovorio kako je izabran u Županijsku skupštinu te kako će nastaviti taj dio posla, baš kao i u Odboru regija.

12 Aktualno

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

OPREZ U PROMETU

Električni romobili nisu za zafrkanciju: U godinu dana samo jedna nesreća s materijalom štetom, svi ostali zadobili ozljede!

Oni nipošto nisu igračke nego prijevozna sredstva koja prave sve više muka u našem prometu – raste broj prometnih nesreća, a mnogi nisu upoznati ni s pravilima koja moraju ispunjavati da bi uopće stali na romobil Sve češće na gradskim prometnicama, ali i na pločnicima, možemo vidjeti električne romobile. Zgodno prijevozno sredstvo mnogi ne doživljavaju suviše ozbiljno, nažalost, sve dok se ne dogodi nesreća. Daleko su ta vozila od igračaka na kojima smo se kotrljali u mladosti, čega možda neki i nisu svjesni, pa često možemo vidjeti i djecu ispod 14 godina kako se na njima voze, većinom i bez potrebne opreme. Njihov broj sve više raste, a procjenjuje se da ih na hrvatskim cestama ima preko 20 tisuća.

Iako su bili donekle dio ‘’sive zone’’ prometa, od srpnja 2022. godine službeno su svrstani u kategoriju ‘osobnih prijevoznih sredstava’ u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, što znači da ih se ne može voziti ‘tek tako’. No čini se da je još dug put do toga da vozači shvate kako kršeći pravila mogu postati sigurnosna ugroza.

U posljednjih godinu dana, točnije od 5. lipnja 2024. godine do 5. lipnja ove godine, zabilježeno je 390 prekršaja vezanih za električne romobile, odgovorili su na naš upit iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Od toga su najčešći prekršaji: neguranje električnog romobila preko pješačko prijelaza, nekorištenje reflektirajućeg prsluka, kao i nekorištenje zaštitne kacige.

NIJE SAMO DO MALOLJETNIKA Nesreća je također bilo. Ne prevelik broj, ako se gleda razdoblje od godinu dana, njih tek 18. Međutim, indikativno je da je od toga samo jedna nesreća bila s materijalnom štetom, dok je 17 bilo – s ozlijeđenim osobama. „U prometnim nesrećama s ozlijeđenim osobama, devet osoba je zadobilo teške tjelesne ozlijede, te šest osoba lake tjelesne ozlijede”, napisali su iz PU dubrovačko-neretvanske.

U razgovorima se često može čuti da su krivci za neopreznu vožnju električnih romobila maloljetnici, kao i za nesreće koje se s njima povezuju. No iz dubrovačke policije to demantiraju. Kako kažu, počinitelji prekršaja nisu često maloljetne osobe, jer

se zapravo najčešće radi o počiniteljima starijima od 18 godina. No, dodaju, i maloljetne osobe svakako čine prekršaje.

„U prometnim nesrećama s ozlijeđenim osobama 9 KORISNI SAVJETI PU dubrovačko-neretvansku upitali smo što bi sa- osoba je zadobilo vjetovali vozačima električnih romobila. teške tjelesne ozliEvo što su poručili: jede, te 6 osoba – Električnim romobilom ne smiju upravljati osobe lake tjelesne ozlimlađe od 14 godina.

– Vozač romobila mora nositi zaštitnu kacigu na glajede”, napisali su iz vi za vrijeme vožnje.

– Električnim romobilom može se prevoziti samo PU dubrovačko-neosoba koja upravlja romobilom.

– Ne smiju upravljati vozilom koristeći slušalice na retvanske. ili u oba uha, čime se umanjuje mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom.

– Vozači električnih romobila dužni su se kretati biciklističkom stazom ili trakom u smjeru kretanja prometa, a ako takva traka ili staza ne postoji, mogu se kretati pješačkim dijelom, pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, pogotovo pješaka. Kad se kreću biciklističkom stazom ili trakom i trebaju prijeći kolnik, vozači romobila moraju provjeriti je li sigurno prijeći kolnik, a ako biciklistički prijelaz nije označen, moraju se ponašati poput pješaka – sići s romobila i prijeći kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu, gurajući romobil pored sebe. Također, ukoliko ne postoji biciklistička staza ili traka, električni romobili mogu se koristiti na dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je brzina ograničena na 50 kilometara na sat ili manje i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom, i to krećući se što bliže desnom rubu kolnika.

– U noći ili u vrijeme smanjene vidljivosti trebaju koristiti reflektirajući prsluk, reflektirajuću odjeću ili drugu reflektirajuću oznaku.

Jasno je kako smo što se tiče biciklističkih staza ‘’kratki’’, pa ne čudi što se sve više romobila kreće cestama. Na to se moraju priviknuti i vozači „regu-

Piše Ivana Smilović foto Dusko Jaramaz, Igor Soban/PIXSELL, DD

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

larnih” vozila, koji su navikli na bicikliste, a ponekad i neočekivane šetače (primjerice na magistrali), ali romobili im još uvijek znaju unijeti pomutnju.

Kao i kod svih sudionika u prometu, nužan je oprez i eventualno usporavanje ako se vidi da prometna situacija nije idealna.

FOKUS IPAK NA NAJMLAĐIMA Iako nisu glavni krivci za nered na cestama, maloljetnici ipak zahtijevaju veću pozornost. S 14 godina teško je biti ravnopravni vozač na cestama, to ipak zahtijeva iskustvo, hrabrost i samopouzdanje. Nekada te godine donose i višak samopouzdanja, ali zato ih se stalno treba osvještavati da su samo dio prometa, a ne njegovi vladari. A najviše za to su odgovorni roditelji. „Roditelji vozača električnih romobila trebali bi biti svjesni pravila i sigurnosti, kao i važnosti korištenja zaštitne opreme. Prije svega, ne smiju dopustiti djeci mlađoj od 14 godina vožnju. Također, vozači moraju nositi kacigu i druge zaštitnike (štitnike za laktove i

Aktualno 13

koljena)”, napisali su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Dobro je znati da Zakon definira osobno prijevozno sredstvo kao vozilo bez sjedećeg mjesta, čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kilovata i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 kilometara na sat. Postoje, naravno, romobili koji premašuju te specifikacije, ali onda moraju proći postupak homologacije (tehnički pregled i službeno odobrenje da vozilo smije na cestu) i biti registrirani. Što se tiče edukacije, kao bitnog faktora, makar u ovim mlađim godinama, na razini PU dubrovačko-neretvanske završnim razredima srednje škole održane su edukacije na navedenu temu, dok se svakako tijekom cijele godine provode edukacije koje se odnose na mopede, motocikle i osobna prijevozna sredstva, kao i u autoškolama gdje se educiraju vozači navedene skupine vozila.

A uz mlade, očito se trebaju osvijestiti i oni nešto stariji vozači. Nitko nije tisuću posto zaštićen na cestama, a na električnom romobilu vozači su ipak ranjiviji i izloženiji, nego na ostalim vozilima.

Roditelji vozača električnih romobila trebali bi biti svjesni pravila i sigurnosti, kao i važnosti korištenja zaštitne opreme.

Pri prelasku ceste vozači romobila moraju se ponašati poput pješaka

14 Intervju

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

TELEVIZIJSKA LEGENDA

Od Pekinga do Slanoga s Goranom Milićem: ‘Čovjek se cijeli život prilagođava, a ja imam talent za to – zato me neki zovu kameleonom’ Razgovarati s Goranom Milićem znači uploviti u svijet nevjerojatnih priča, iskustava i doživljaja koji nadilaze vrijeme i granice. U Slanome, gdje se povlači u mir i gdje su mu obiteljski korijeni, zatekli smo ga nakon povratka iz Kine gdje je s ekipom snimio 400 sati sirovog materijala za novi dokumentarni serijal koji će početkom iduće godine biti emitiran na HRT Uoči svog 80. rođendana, Milić je i dalje neumoran, jekt obnove napuštenih sela, jer kod njih vlada trend vitalan, bistar, duhovit i pun ideja. Razgovarali smo o da se svi sele u gradove, a druga provincija je na posvemu: Kini, novinarstvu, svijetu, uspjehu, prošlosti, četku obnove. Vidjeli smo sela sa staračkom popubudućnosti... Jer, kada razgovarate s Goranom Mi- lacijom, siromašnom, ali nitko nije gladan i bez krolićem, znate da ste u društvu čovjeka koji može vo- va. Mogu reći kako u Kini nismo vidjeli beskućnike diti isti razgovor i s predsjednikom države i s djete- niti gladnu osobu. tom iz parka - s istim žarom i istom znatiželjom. Novinar s karijerom dugom više od pola stoljeća, po- Je li vas iznenadila razvijenost i inovativnost u liglot koji je živio i radio u Americi, New Yorku, Lon- tom komunističkom okruženju? donu, Francuskoj, BiH, Srbiji, snimio je priče o 72 ze- - Ta brzina tehnološkog napretka je fascinantna i jemlje, a uz sve to oblikovao je televizijsko novinarstvo dinstven je slučaj u komunizmu da se razvitak tehu regiji pa s razlogom kažu kako je Goran Milić insti- nologije odmah stavlja u funkciju podizanja stantucija. Njegovo znanje, šarm i osjećaj za dobru pri- darda stanovništva. Recimo, možemo to usporediti ču čine ga ne samo izvrsnim pripovjedačem, nego sa sovjetskim komunizmom, kojeg je pratila istočna i sugovornikom za pamćenje.

Europa pa i Afrika i Kuba. Primjerice, ako su izmislili dron, oni ga odmah usmjere u vojne svrhe i ‘zakljuZavršili ste snimanje u Kini. Ta država je danas čaju’ jer to je vojna tajna i stanovništvo s time netema brojnih rasprava – od geopolitike do teh- ma veze. Dakle, svaka inovacija ide u vojne ili državnologije. Kakav ste dojam stekli kada ste doš- ne svrhe. Za raziku od toga, u Kini je ta tehnologija u li, snimili prve kadrove, razgovarali s ljudima? funkciji građana, poboljšanja standarda života, lje- Poslije dva dana sam zaključio kako mi nitko neće pote i komoditeta. Dronovi im služe za dostavljanje vjerovati kada budem pričao o Kini, osim onih koji hrane iz restorana, roboti u hotelima do vrata gostisu tamo bili. Nikad ranije nisam bio u Kini, ali kole- ju dostavljaju stvari… Komunizam je inače volio ljege koje su bile na Olimpijadi 2008. godine rekli su potu koja je bila za pokazati pa je bilo dosta velikih mi kako je bilo puno nedovršenih stvari poput gra- spomenika, istaknutih datuma i slično, ali uvijek je đevina, gužvi, mirisa kanalizacije… Danas, 17 godina nešto falilo kad je u pitanju javno dobro, poput tunakon toga, druga priča. Bio sam frapiran uredno- nela i javne rasvjete. U Kini je drugačije pa su i aušću i izgradnjom. Nije ni Japan tako besprijekoran toceste uređene travom i cvijećem, a niti na jednom kao ovih osam gradova i dvije provincije koje smo mjestu nema rupe. Ta infrastruktura je nestvarna posjetili u Kini. Jedna provincija je restauriran pro- zgrade, ceste, vlakovi, metroi, aerodromi…

Piše Aida Čakić foto Aida Čakić

„Internet je potencijalno najnakladniji medij.

Onaj iz Koreje kad zapleše Gangnam style dobije tri milijarde pregleda, što nema niti jedan medij pa ni američki Super bowl ili Svjetsko nogometno prvenstvo. Trošak je nula, a ima enorman broj klikova. Ali koja je relevantnost toga?“

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

„Samo u Americi je izrazito novac na prvom mjestu, jer smatraju da kad imaš novac, s njim sve možeš kupiti.

U Kini je na prvom mjestu imućnost, ali ne novčana nego obiteljska, socijalna.

Nakon toga dolazi obitelj pa zdravlje, a na zadnjem mjestu im je ugodna smrt, da se čovjek ne muči na odlasku.

Zanimljivo je kako ljubav ne spominju, to je drugačije nego kod nas“

Intervju 15

Jesu li vam rekli što je za njih sreća? To se kao posrednička točka obogatili. često pitate u svojim serijalima.

- To sam pitao u 50 zemalja u kojima sam bio. Samo u Pročitala sam negdje kako ste u svojoj karijeri inAmerici je izrazito novac na prvom mjestu, jer sma- tervjuirali više od 20 šefova država i mnoge istatraju da kad imaš novac, s njim sve možeš kupiti. U knute ličnosti iz javnog života. Poželite li intervjuKini je na prvom mjestu imućnost, ali ne novčana ne- irati današnje moćnike? go obiteljska, socijalna. Nakon toga dolazi obitelj pa - Danas nema nekih iznenađenja, možda eto Donalda zdravlje, a na zadnjem mjestu im je ugodna smrt, da Trumpa, ali ako bi on dao intervju gledao bi da bude se čovjek ne muči na odlasku. Zanimljivo je kako lju- ciljan – kome će što reći, tko će objaviti, gledalo bi se bav ne spominju, to je drugačije nego kod nas. U na- tko je taj novinar, njegova povijest... Ja sam tu odmah šoj ekipi je bio jedan zgodan mladi snimatelj i Kine- nekvalificiran, jer moja država nije toliko važna niti skinje su mu prilazile kako bi se slikale s njim, bile su sam ja svjetski kalibar da bih imao tu priliku. Možda oduševljene. Ali kad bi ih pozvao na kavu, nema šan- bih u regiji bio jedan od kandidata preko kojeg bi se se da pristanu. Bliskost ne… U Japanu je primjerice ta htio dati neki intervju, ali problem mi je opredijeliti se erotika prisutna, dok se u Kini određuju prema obi- za nekog. To bi se odmah tumačilo kao neka poruka. telji. U Pekingu smo vidjeli jedan park gdje dolazi de- Imao sam takvih ponuda, čak su bile poveće sume, setine obitelji koje svoju djecu nude za brak. Imaju ali ako bi se saznalo za sve to, onda bi izgubilo svafotografije na kojima piše što sve imaju poput stana. ki kredibilitet. Svakako bi govorili: ‘ti si prodana duša’.

Taj imovinski dio im je važan, a važno im je da osoba No, i bez toga govore. Recimo volio bih razgovarati s nije preniska i debela.

Elonom Muskom. On je primjer nečega što ljudi žele gledati pa vjerujem da bi pozorno gledali i taj moj dio. Što mislite, bi li se neki dobar posao U tom showu treba imati 25 posto za sebe, 25 posto mogao pokrenuti u Kini? za gosta i 50 posto za publiku. To je fair play i mislim - Pa, da sam mlađi, radio bih reportaže za razne tele- da bi se s njim moglo sve to organizirati, uz maksimalvizije u svijetu jer točno znam što bi zanimalo Por- nu gledanost. Musk bi bio gledan zbog igranja s militugalce, Talijane, Hrvate... Ima bezbroj stvari koje su jardama, zanimljivosti kako on razmišlja, jer ne mofascinantne. Primjerice Hong Kong koji je vraćen Ki- že biti glup ako ima tolike novce. Ali neki naši ljudi bi ni, koji je imao najviše milijardera nakon New Yorka, rekli: ‘On ima milijarde? Pa ne bih mu dao ni ćuku da bili su izvozno mjesto Kine i kineskih satelita pa su mi čuva’. Svatko bi imao neku svoju reakciju i bilo bi

16 Intervju

Dubrovnik u zadnjih 100 godina godina nije dao nekog poznatog čovjeka kojeg bi primjerice znao netko u Beču.

Recite mi nekog poznatog sportaša iz tako bogatog grada koji je igrao u nekoj reprezentaciji.

Najpoznatiji se zove Emir Spahić koji je tu rođen, ali nema prevelike poveznice s gradom. Vaterpolo neću ni spominjati, jer taj sport igra pet država, a u Beču nitko ne zna ništa o vaterpolu. Ima li poznatih slikara u zadnjih 100 godina? Glazbenika?

Znanstvenika?

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

zanimljivo sjediti s njim ravnopravno i razgovarati. A jesu li novinari prije bili bolji?

Eto, to je nešto što bih volio doživjeti.

- Teško je reći da je prije bilo bolje. Novinari nisu bili obrazovaniji. Uzmimo za primjer našu regiju u koTaj bi razgovor sigurno imao milijunske pregle- joj smo imali devet televizija i devet glavnih urednide. Kako vi gledate na ove silne podcaste, druš- ka. Od njih devet samo su dva imala fakultet, a od tvene mreže koje imaju ogromne dosege, kliko- stranih jezika su znali ruski pasivno, a engleski nisu ve na portalima? Može li Internet, kao medij s po- baš govorili. Obrazovanje je bilo nula, to je generacitencijalno najvećim dosegom, ponuditi i sadržaj ja rođena između 1939.-1938. godine, oni su u prvi ravisoke analitičke vrijednosti? zred osnovne škole išli 1945., s pionirskim marama- Ja ne pratim toliko toga jer ne stignem, ali Internet je ma, s dogmatizirano idejom. Cilj je bio da od nas napotencijalno najnakladniji medij. Onaj iz Koreje kad prave dobre i poslušne radnike koji ne misle previše. zapleše Gangnam style dobije tri milijarde pregleda, Kad bi netko bio drugačiji u školi, to bi bilo negativno. što nema niti jedan medij pa ni američki Super bowl ili Svjetsko nogometno prvenstvo. Trošak je nula, a Što biste danas savjetovali mladima - čime da ima enorman broj klikova. Ali koja je relevantnost to- se bave? ga? Što je veća naklada, to je proizvod površniji. Ve- - U Hrvatskoj, uvjetno rečeno, danas ima pola milijuna ća razina od toga je televizija, koja ima svoje ured- ljudi koji znaju engleski jezik… Kada sam ja bio u Saništvo, registraciju, frekvenciju, kanala i ostalo. Gle- rajevu, prije rata, pet tisuća ljudi je znalo engleski, a danost u tom slučaju ide na milijune i sadržaj je oz- ja sam bio jedan od tisuću koji je znao jezik bolje od biljniji, ali je TV i dalje površnija nego dnevne novine. prosjeka. Danas u Sarajevu 50 tisuća ljudi zna engleOne pak idu do milijun primjeraka i svakako su ana- ski i svi ga govore bolje od mene, ali nitko nije tržišlitičnije od TV-a, jer izvještavaju o istoj stvari s više no sposoban. Nema simultanog prevoditelja! Oni zainformacija. Još analitičniji i cjenjeniji je časopis ko- rađuju 600 eura dnevno što je lijep novac, zajamčeji izlazi jednom tjedno, a nakon časopisa je analitič- no dva slobodna dana tjedno i četiri mjeseca odmonija knjiga koja ima manju nakladu. I na kraju, naja- ra, a dobije se međunarodni brevet koji daje Švicarnalitičnija je znanstvena knjiga koje ima 500-tinjak ska, kada provjeri to znanje. Naravno, preporučuje se primjeraka da je studenti čitaju. Tako da je obratno jedan semestar ići u švicarsku ‘brusilicu’ i da naučiš - što veća naklada - veća površnost. Ali naravno ima taj posao, a taj jedan semestar košta 25 tisuća eura. tu iznimki poput povijesnih događaja.

Ne bi netko naš dao svojoj kćeri ili sinu taj novac za to školovanje, ali auto će im kupiti. A ovdje - ako poJe li novinarski posao danas onda uzaludan? Vi ložiš završni ispit, imaš 12 tisuća eura mjesečno, plaste radili za vrijeme tog ‘zlatnog doba novinar- ćen hotel, napojnicu, putuješ po svijetu, upoznaješ stva’ kada su novinari bili shvaćeni ozbiljno. Je li ljude... Zaista fantastičan posao. Ja nikog ne znam da doista bilo puno bolje nekada nego danas? taj posao radi. Roditelji, ako skupe lovu, djecu šalju - Bilo je to doba kad se nije moglo sve provjeriti, kad u biznis škole. Ok, to je legitimno, stvore se neke kosu neke stvari postajale istina i o njima se prepriča- nekcije i slično. Ali ako imaš apartmane i šalješ djevalo, kad su novinarske vijesti mijenjale svijet... Da- cu u biznis škole, to je bacanje novaca. nas nije moguće zamisliti težak zločin zbog kojeg bi čovjek promijenio mišljenje o primjerice sukobu Pa dobro, bolje je i to nego da ne rade ništa i ne Izraelaca i Palestinaca. Kad bi netko sad nabio be- školuju se, a novci od apartmana dolaze, kao što je bu na kolac i to se proširilo, bilo koja strana da je to trend u turističkim gradovima poput Dubrovnika. učinila, ne bi se promijenilo mišljenje kod ljudi. Jed- - Dubrovnik u zadnjih 100 godina godina nije dao neni bi rekli: ‘Ovo nam stvarno nije trebalo, imat ćemo kog poznatog čovjeka kojeg bi primjerice znao netloš imidž; a drugi bi rekli: ‘To, bravo!’. Ali ništa se ne ko u Beču. Recite mi nekog poznatog sportaša iz tabi dogodilo i ne bi se ništa promijenilo. Ranije se to ko bogatog grada koji je igrao u nekoj reprezentaciji. događalo pa se zbog takvih stvari mijenjao svijet. Najpoznatiji se zove Emir Spahić koji je tu rođen, ali Sjetimo se samo afere Dreyfus o kojoj je Zola pisao nema prevelike poveznice s gradom. Vaterpolo nei onda je došlo do promjena. U Sarajevu, kada su ću ni spominjati, jer taj sport igra pet država, a u Bemalena Irma i njezina sestra stradale od eksplozije ču nitko ne zna ništa o vaterpolu. Ima li poznatih sli1993. godine, mnogi su se digli na noge pa su avio- kara u zadnjih 100 godina? Glazbenika? Znanstveninom prebačene. Ili ona potresna slika psa kojemu je ka? Tko je donio Dubrovačke ljetne igre? Beograđagranata raznijela noge pa su mu stavili kotače... Sve ni i Zagrepčani. Ali niti u Veneciji nema nitko poznat su to priče koje su bile potresne i koje su se pamti- u zadnjih 100 godina iz istog razloga kao i u Dubrovle. Danas takve priče i fotografije nemaju snagu, jer niku. Priroda slavnih gradova je takva. se ljudi prvo pitaju je li to neka lažna vijest i ne vjeruju u istinitost. Inače, novinarstvo nije propalo jer Što onda činiti s tim silnim novcima od slave? Gdje je puno više medija i novinara, ali slabo je plaćeno. ih ulagati?

Teško se može prehranjivati obitelj s novinarskom - Ja bih ulagao u znanje, to daje mirnoću, stabilnost plaćom. Propalo je zaposlenje. Čak 98 posto poslo- i sigurnost. Svako dijete od 4. godine bi trebalo učiva je ropstvo – radiš da otplaćuješ kredit i na kra- ti engleski jezik, a može i mandarinski, jer tad se uči ju nemaš ništa. bez naglaska pa ga onda do sedme, osme godine već

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

„U Sarajevu, kada su malena Irma i njezina sestra stradale od eksplozije 1993. godine, mnogi su se digli na noge pa su avionom prebačene. Ili ona potresna slika psa kojemu je granata raznijela noge pa su mu stavili kotače...

Sve su to priče koje su bile potresne i koje su se pamtile.

Danas takve priče i fotografije nemaju snagu, jer se ljudi prvo pitaju je li to neka lažna vijest i ne vjeruju u istinitost. Inače, novinarstvo nije propalo jer je puno više medija i novinara, ali slabo je plaćeno“

savršeno zna. Problem s engleskim jezikom nije znanje. Svi ga znaju i to je ok, ali ako imaš naglasak onda si drugorazredni čovjek. Ja znam francuski bez naglaska i kad me Francuzi čuju onda su mi sva vrata otvorena. Jezik je investicija u kojoj ne možeš fulati.

Intervju 17

znao jezik, ali sam se trudio jer sam htio biti dio društva. Onda smo se vratili pa su me u Jugoslaviji zvali chien, što na francuskom znači pas. Onda se osjećaš loše, ali opet se adaptiraš i tako sve u krug i cijeli život se adaptiraš. Ja imam talent za to, ali naravno zbog toga me neki ljudi zovu kameleonom i kažu mi: ‘Ti si dobar za sve sisteme’. Ja im odgovorim: ‘Jesam, istina je, dobar sam za sve, a ti nisi niti za jedan’. Onda kažu: ‘Ti samo presvlačiš kapute’, a ja im kažem: ‘Da, jer ponekad su različiti vremenski uvjeti – hladno je, vjetrovito, pa malo toplije... ‘

A neka proizvodnja? Često se o tome se govori s ciljem da se potakne nešto osim turizma.

- A što bismo proizvodili? Šarafe? Nema ribe pa da se proizvode udice... Možda bi se mogle praviti jahte kao u Vitezu, gdje prave plovila do 14 metara. Pitanje je i tko bi to ovdje pravio. Teren je skup, parking, stanovanje, radnik, a i Dubrovnik je previše daleko. Ali tako Onda se vi, kao pravi Dubrovčanin, znate akomoje to u životu – nešto imaš, nešto nemaš. Male drža- dati. ve kakve su San Marino, Monaco, Švicarska, Luxem- - Da, i Dubrovčani se znaju akomodati pa ih zato zoburg, Irska pa i Dubrovnik kao Republika, uvijek su vu sette bandiere (tal. sedam zastava). To potječe bile u vrhu i bile su najbogatije. od onoga kad su dolazili osvajači, onda bi oni stavili zastavu te vojske koja, kad bi to vidjela, ne bi ušla u Mnogi ljudi s ovih naših prostora, kada odu živjeti grad. Onda su nam govorili: ‘Lako je vama Dubrovčai raditi u inozemstvo, rade razne poslove koje ov- nima kad ste sette bandiere’, a mi Dubrovčani bi godje nikad ne bi radili. Što vi mislite zašto je to tako? vorili: ‘Sette sette, ma tutte nette’ što znači - sedam, - Jer su spremni poniziti se, što ovdje nisu. Kod nas sedam, a sve su čiste, nisu okaljane. Inače, ružno je ljudi često kažu: ‘Ma nećeš ti meni govoriti što da ra- nekome reći da je adaptabilan, jer je to čitav pokret dim!’ i onda zbog taštine gube poslove. U stranim dr- čovječanstva pa i životinja. žavama ne može se reći: ‘E, to mi nije u opisu posla’.

Primjerice, ako radiš kao šef recepcije, nije nikakav Tijekom vaših putovanja i brojnih reportaže po problem odnijeti gostu novine u sobu, ali ovdje se lju- svijetu, jeste li s divljenjem gledali napredne zedi po sat vremena znaju raspravljati tko će odnijeti mlje i pomislili – zašto tako nešto nije i kod nas? novine. Tamo je život jednostavniji i naši ljudi, koji su Zašto se neke stvari jednostavno ne mogu kopiumorni od svega, tamo jako dobro funkcioniraju i rade. rati i uzeti nešto od najboljih?

- Pa evo mi prepisujemo u školi. Radimo puno stvaSigurno je ta prilagodljivost ključna. ri koje ne bismo trebali raditi. Ako želiš nekog imiti- Meni je ovdje bolje jer sam adaptibilniji. Ja sam inače rati moraš uzeti sve, a ne samo to nešto. Ako ćeš biod malih nogu naučio biti prilagođeniji – živio sam u ti Šveđanin, onda moraš uzeti sve, ne može se biraFrancuskoj pa sam se morao prilagođavati jer nisam ti samo jedna, dvije stvari. Kad smo mi ulazili u kapi-

18 Intervju

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

talizam, htjeli smo samo velike plaće, a ovo drugo Što ću drugo raditi? Dođem u Slano 3 do 4 mjeseca „Da, i Dubrovčani se znaju akomodati ne. Pojedinac može nešto kopirati, ali država ne. Ne godišnje, pričam s kolegama, raspravljamo se oko može Latinska Amerika kopirati Sjevernu. Mentali- neke riječi koja se koristila prije 100 godina, pitamo pa ih zato zovu tet se ne može promijeniti. se je li ovaj živ ili ne... sette bandiere (tal.

Bilo bi dobro od Skandinavaca kopirati susjed- Što iduće radite? sedam zastava). To ske odnose. Vi ste radili skoro u svim zemljama - Nemam neku posebnu želju, ali možda iz aspekta potječe od onoga u Jugoslaviji. Kako danas ocjenjujete susjedske Hrvatske da odem u Filipine i pokažem tko su ti ljuodnose? di koji kod nas dolaze raditi. To su uglavnom žene, kad su dolazili - Poslije rata nije bilo niti jedne osvete i to je dobro, koje u Hrvatskoj i posvuda u svijetu, rade poslove osvajači, onda bi možda neki sporadični ispadi. Odnosi Makedona- čistačice, konobarice, čuvarice djece... One su Hrvaoni stavili zastavu ca i Slovenaca su jako dobri, kao i Srba i Slovena- tima drage, skromne su, pristojne, vrijedne, pouzca, Hrvata i Albanaca... Ali ovi koji se dodiruju, tu su dane, vrlo religiozne. One, kad dođu u Šibenik, prvo te vojske koja, kad ipak zabilježene tenzije zato što rat u glavama ni- pitaju ‘Gdje je ovdje crkva?’, a kad im kažu da je tu bi to vidjela, ne bi je završen. Gdje je većina jasna, manjini se ne piše blizu, odmah prihvaćaju taj posao. To je najvjerskija ušla u grad. Onda dobro. Najveći narod ima interes da se ponaša bo- država na svijetu i oni su nam bliski po mentalitetu. lje pa su se tako primjerice u Jugoslaviji Srbi pona- Ali za to napraviti, treba prevaliti dalek put. Imam i su nam govorili: šali bolje, jer im je bio interes da ostane Jugoslavija. ideju napraviti rezime svoje karijere, ali bih trebao ‘Lako je vama Što je bio Slovencima interes? Mislili su ‘Hvala bogu vidjeti je li zrelo za to. Radim 55 godina, snimio sam Dubrovčanima kad da se sklonimo od ovih’, a Hrvatska je željela da se priče o 72 zemlje, razgovarao sam s raznim ljudima... priključi zapadu čim prije. Mi smo jedni druge malo Trebalo bi uzeti puno emisija i pregledati što se sve ste sette bandiere’, varali. U cjelini bolje je biti veći, ali s demokracijom meni događalo. Kako me dosta ljudi zna s ovih poa mi Dubrovčani je postalo komplicirano. Ona je jako komplicirana za dručja, onda bi to imalo smisla. U svakoj od država bi govorili: ‘Sette narode koji s njom nemaju iskustva, jer demokraci- sigurno ima omiljenijih novinara nego što sam ja, ali ja se pegla, razvija... Pa čak i pioniri demokracije ula- ukupno kad se gleda, tu sam negdje pri vrhu i ljudi sette, ma tutte nette’ ze u krize poput Amerike. Nije to samo zbog Trum- bi to gledali. No, taj posao je kompliciran zbog prišto znači - sedam, pa nego ima milijun primjera. stupa arhivi i sad je teško doći do toga, jer je sve pod sedam, a sve su kontrolom. Ne znam ni sam, ali uvijek nešto smislim.

I potreba za radnom snagom je učinila svoje u Možda otvoriti neku školu ili ući u poslovanje neke čiste, nisu okaljane“

„Nema šanse da dođe raditi netko tko je palio i pucao jer postoji gorčina.

Inače, naravno da Dubrovčani kupuju stanove po Trebinju, a svoje u gradu iznajmljuju. Biznis je napravio svoje. Ali ipak će morati proći još desetak godina da stvari budu bolje.

Ovdje rat nije trajao dugo, ali je imao strašne posljedice, sve je bilo spaljeno.

Pa evo moje Slano je bilo spaljeno kao i obiteljska kuća koju je napravio moj pradjed“

poboljšanju odnosa. Prije 5-6 godina bilo je nezamislivo da netko iz Beograda ili Trebinja radi u Dubrovniku.

- Može raditi, ali mora biti mlađi od 40-50 godina i da nije palio u ratu. Nema šanse da dođe raditi netko tko je palio i pucao jer postoji gorčina. Inače, naravno da Dubrovčani kupuju stanove po Trebinju, a svoje u gradu iznajmljuju. Biznis je napravio svoje. Ali ipak će morati proći još desetak godina da stvari budu bolje. Ovdje rat nije trajao dugo, ali je imao strašne posljedice, sve je bilo spaljeno. Pa evo moje Slano je bilo spaljeno kao i obiteljska kuća koju je napravio moj pradjed. Nikad nisam dobio niti jedan euro odštete, niti kasnije pomoć za gradnju jer tu nisam bio prijavljen. Nije bila uzeta u obzir ni okolnost da je ta kuća izgrađena u 19. stoljeću i da je ipak povijesna baština. Ali dobro… prodao sam svoj dio zemljišta i kupio stančić u Slanome, tako da sam opet tu.

Nervira li vas kad vas ljudi pitaju kad ćete u mirovinu i kad ćete prestati raditi? Nekako vlada taj generalni stav da ljudi koji su u mirovini trebaju ležati i uživati.

- Ja sam odavno u mirovini. Meni nema većeg uživanja nego otići u Kinu, u kojoj nikad nisam bio, imati odličnu ekipu i gledati kako će se te slike posložiti. To nije fizički težak posao. Umori me još 2-3 mjeseca montaže. Ali kasnije, kad sjednem u tramvaj i čujem kako ljudi komentiraju i međusobno razgovaraju: ‘Ma jesi ti vidio ono u Kini što je Milić bio? Ma ja ti ne vjerujem da postoji auto koji pleše! Ma ono je fake news!’. E to mi onda znači da je ipak vrijedilo.

škole, u segmentu učenja mladih ljudi o današnjem svijetu - što dobiješ ako nešto odabereš, što gubiš...

Danas je teško znati kako odgajati djecu. Mi smo u mnogočemu griješili.

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Vijesti 19

Preminula doajenka kazališta Milka Podrug Kokotović Glumica Milka Podrug Kokotović preminula je u 95. godini, u Splitu.

Doajenka kazališta rođena je u Dicmu 19. rujna 1930. godine, djetinjstvo i mladost provela je u Splitu, gdje su joj i prije živjeli roditelji. U Zagrebu je upisala glumačku školu, dobila stipendiju u Sarajevu gdje je glumu pohađala još tri godine i diplomirala.

Pored neprekidnog rada u vrlo raznovrsnom repertoaru dubrovačkog Kazališta Marina Držića, od 1964. nastupala je i na Dubrovačkim ljetnim igrama te ostvarila nezaboravne uloge.

Snimila je i niz igranih filmova, kao i televizijskih drama i serija. Dobitni-

ca je brojnih priznanja i nagrada, a velikoj glumici: 2019. godine dobila je Orlanda za životno djelo.

“Adio, gospođo Milka, otišla je velika hrvatska glumica, gospođa Milka Podrug Od Milke se oprostio dubrovački glu- Kokotović. Svojim je djelovanjem obimac Maro Martinović: lježila hrvatsku kulturnu scenu, a posebno Dubrovačke ljetne igre. Sjetimo “Umrla je moja kuma i velika dubro- se samo uloge tužne Jele u Ekvinocivačka i hrvatska glumica Milka Po- ju, ali i brojnih drugih. Bila je neizostadrug-Kokotović, laka joj hrvatska ze- van dio tandema dubrovačkog Kazalimlja, moja iskrena sućut obitelji”, po- šta Marina Držića s gosparom Mišom ručio je Martinović.

Martinovićem. Uvijek svoja — takvu je ja pamtim. Hvala Vam, gospođo Milka, I dubrovački gradonačelnik biranim na svemu što ste učinili za svoj Grad. riječima je uputio posljednji pozdrav Adio...”, napisao je Franković.

20 More

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

SJEĆANJA ISKUSNOG POMORCA

Mario Čaleta Čarli oplovio je cijeli svijet, preživio fortunale i nasukavanja, a danas ima impresivnu kolekciju sa svojih putovanja Dubrovački pomorac s nostalgijom se prisjetio svog profesionalnog puta koji je trajao 50 godina, podijelio avanture s putovanja i pokazao bogatu kolekciju

Dio Čaletine zbirke predmeta od slonovače

Čaleta svaki dan radi uz tokarski stroj

Dubrovnik je oduvijek bio grad pomoraca, a njiho- nik. Od samog početka, Čaleti je suđeno biti vezan ve često fascinirajuće priče budile su maštu o moru uz more, pa kad su stigli u Dubrovnik, stan u Remii dalekim zemljama koje su posjetili. Junaci tih priča zi još nije bio gotov. Mjesec su dana živjeli na brodu. više nisu pirati i gusari ni zanosne ljepotice, ali kultu- “Otac je imao i stančić u samoj tvornici u Slanome gdje ra dalekih i egzotičnih zemalja te doživljaji bude zna- sam često bio i ponovno vonjao na ribu. Majka je iz tiželju i priče se uvijek pozorno slušaju. Jedan od po- Velog rata na Dugom otoku, gdje je najljepši svjetiomoraca starog kova je i brodostrojar Mario Čaleta nik na Jadranu, gdje katkad odem jer imamo i tamo Čarli (85) koji je s brojnih vijađa donosio zanimljive ostavštinu. Sve me to opredijelilo za pomorstvo i pusuvenire što podsjećaju na doba kad je bátio more. nih 50 godina naveganja. Inače, na mjestu tvornice u Slanom je izgrađen hotel Admiral, u plićaku se riba S BRAČA U SLANO I- REMIZU mrijestila, a riba se solila u ogromnoj hali s tehnoloNo, treba se vratiti na početak. Kako nam govori Čale- gijom naprednijom od one u Postirama. Kako tad nita, otac mu je bio Komižanin gdje je vodio proizvodnju je bilo magistrale, do Slanog se išlo brodom, a riva se tvornice sardina Neptun, a potom je isti posao radio i transportirala do Gruža odakle se slala širom svijeu tvornici u Postiri na Braču gdje je rođen naš sugo- ta. Fabrika je imala svoje koče za ribolov, a brod Ruvornik. S četvero braće, dane je provodio u tvornici. da je oduzet Talijanima u krivolovu. S braćom i ocem U Slanome je 1955. otvorena najmodernija tvornica sam ljeta provodio u pogonu koji nam je bio dnevni za preradu ribe u bivšoj državi kao dio one iz Šipan- boravak, a tvornica se ugasila 1968. te su brod i stroske luke gdje se solila riba pristigla s Elafita i Mljeta. jevi prodani tvornici u Postirama!”, prisjeća se Čaleta.

Pozvali su oca, pristao je i s tunolovcem Tajan ribar- Kako kaže, otac je znao za gašenje proizvodnje te skog poduzeća s Jakljana preselili su se u Dubrov- su dvije godine prije otvorili riblji restoran. Komižani

Piše Ahmet Kalajdžić Foto Ahmet Kalajdžić

More 21

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Bakreni novčići iz Kine

Pomorac Mario Čarli Čaleta i supruga Radica

Pomorac Mario Čarli Ćaleta

znaju mnogo o ribi, a on je bio i šef tog restorana uz samu tvornicu. “Mislim da smo, ribajući tih godina, otac i braća ulovili više ribe nego Slanjani kroz povijest jer nisu koristili sve ribarske alate koji su postojali. Uglavnom su lovili pod svijeću, a mi smo koristili mreže i vrše. Nije trebalo poći dalje od slanske vale, a ulov je bio čudnovat. Ribu nas je othranila: za zimu smo je sušili u šufitu, a onu prvoklasnu slali brodom noštromu u Ston gdje su je preuzimali restorani iz Dubrovnika”, nostalgično će Čaleta, žaleći što je na Elafitima zaboravljeno sušenje ribe i to znaju tek rijetki ribari.

“A u gradu se ne može naći suhe ribe ni za lijeka! Na peskariju u Gružu je katkad jedna gospođa donosila sušene tabinje, bolje i od bakalara. Žalosno je kako sugrađani malo znaju na koje se sve načine riba može pripremiti. Što bi rekao Boris Dvornik - na oko, utvrdo, umeko, u sorbulu, na sto načina. Imao sam ‘smoker’ i katkad na piljevini dimio ribu, najčešće vr-

nute: od sušenja su bili zlatne boje, kao vakumirani bakalar s aerodroma u Amsterdamu Moja je supruga kontinentalka, ali je očistila na tone ribe u našoj taverni, ali vrnuta više nema, niti gera koje sam također sušio. No, kupio sam aparat za sušenje ribe pa sušim mole, tabinje, srđele i inćune”, govori nam Čaleta FORTUNAL NA BISKAJU Srednju i Višu pomorsku školu završio je u Dubrovniku, a navegavati je počeo za ljetnih praznika u srednjoj školi, prvo na brodu ‘Karlovac’, tada novogradnji Jadrolinije koja je danas minikruzer Emanuel i često posjećuje grad. U ljeto nakon trećeg razreda srednje škole je s mb Skopje plovio do Levanta (Egipat, Sirija i Libanon). Da bih nakon škole mogao polagati ispit za poručnika, morao je prikupiti dvije godine čiste navigacije te je s mb ‘Sarajevo’ (blizanac Karlovca) Jugolinije otplovio u Finsku na ukrcaj teškog tereta. Međutim, nije sve išlo po planu.

22 More

Čarli je izradio i signalni top britanske mornarice

Kameni predmeti iz šire okolice Dubrovnika

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

“Na povratku u Biskaju zbog fortunala smo na brodu bili s pojasevima, očekujući najgore. Brod je bio opterećen i zbog tereta nizak kao podmornica”, govori Čaleta.

Potom je bio kadet na Jadrolinijinim brodovima ‘Maribor’, ‘Mostar’, ‘Novi Sad’ i ‘Partizanka’, ali i nekoliko mjeseci na Titovoj jahti ‘Brioni’ dok je bila na vezu u Batali. Kao kadet u svojstvu trećeg strojara na ‘Brodospasu’ je skupio potrebnu navigaciju, položio za poručnika i u Preparandiji studirao fiziku i matematiku, završio Višu pomorsku i bio drugi časnik na Atlantskoj. Shvatio je kako vanka može daleko više zaraditi i od 1968. do umirovljenja je plovio na ‘strancu’, a doživio je brojne avanture.

“Deset godina plovidbe na švicarskom ‘Nautilus lineu’ je najljepša doba moje navigacije. S 27 godina sam unaprijeđen u chief inženjera, od Maroka do Capetowna uplovio sam u četrdeset luka zapadne Afrike i dugo smo se zadržavali. Prevozili smo generalni teret, a na povratku kavu, kakao, balvane i sve što Afrika ima. Unatoč brojnim ratovima za nezavisnost, nisam imao problema dok se na zadnjem vijađu u toj najljepšoj i najsigurnijoj zemlji Afrike nije zapucalo.

U luci su brojni Portugalci molili ukrcaj za povratak doma. Tako je nestala kolonija, po meni najugodnije mjesto za provod pomoraca”, sjetno priča Čale-

ta i priznaje da je ipak najviše kupovao u lukama između Lagosa i Kongo Brazavila. Ipak, napušta Švicarce jer je, kako kaže, direktor Dubrovačke banke Vetma uvjerio vlasnika Keller Shippinga da će zbog svoje veće zarade pomorce plaćati u njihovoj valuti.

“Nas u dinarima, Talijane u lirama, Španjolce u pezetama, a ne švicarskim francima. Bilo je to vrlo nepovoljno te dajem otkaz, siguran da ću se brzo zaposliti. Danas je neshvatljivo da su nas zbog vrlo dobrog obrazovanja strane kompanije tražile, a da ih mi uopće nismo kontaktirali. U Rotterdamu sam posjetio ured japanskog ‘Sanco Shippinga’, da bi me već sutra pitali jesam li za ukrcaj kao upravitelj u Guatemalu i Šamperiko. Prihvatio sam i tako počinje mojih 30 godina s Japancima koji su bili u ekspanziji brodogradnje. Imali su 300 brodova, većinom Filipinci, a ostalo Europljani koje su trebali zbog engleskog jezika. Moj je zapovjednik bio Prosper Tudor iz Splita, a do Šamperika sam stigao preko pet aerodroma, a na šestom me dočekao agent i odveo u hotel zapovjedniku, kap. Peteru McLeodu koji me odmah prozvao Čarli. U portu me dočekao brod od 70.000 BRT u kojeg su već tri mjeseca ukrcavali bale pamuka i teret je bio dosta visok, a McLoed i ja smo se preko buškaine popeli 20 metara uvis. Pitao sam ga gdje je kabina upravitelja stroja da ga upoznam, ali mi je kazao da ga nemaju jer je capo od makinje, Englez, odbio ukrcaj i peti se tako visoko te je vraćen doma, a ja sam odmah postao upravitelj stroja”, izjavio je.

ULOGA BAKRENOG NOVČIĆA Kako kaže, ‘Sanco’ je na ‘meeting pointima’ Kajmanskih otoka, gdje je mirno more, a dubine veće od 100 metara, pretovarao teret na manje brodove, katkad i vanka uz bove, ali i u plovidbi. “Brodovi se spajaju uz velike šest metara duge pajete promjera do četiri metra. Dok smo čekali brod za prekrcaj robe, ulovio sam na stotine ogromnih kjerni, teških najmanje 20 kg! Inače mi je odgovaralo tražiti produženje ugovora na osam mjeseci jer sam uvijek gledao ljeti doma uživati u moru na svojem brodu. Jeo sam samo kjerne, većinom glave, ali sam počeo osjećati probleme sa zdravljem, a da nisam znao uzrok neugodne hladnoće, skoro smrzavanja ruku. Na brodu sam nosio po dva- tri para radnih rukavica, ali nije pomagalo! Vrata sam otvarao laktom jer nisam mogao šakama! Užasan osjećaj! Medicinskoj sestri, supruzi ko-

Modeli brodovai koloturi djelo su vrijednih Čarlijevih ruku

More. 23

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Dio Čaletine zbirke predmeta od slonovače

Čeljust morskog psa iz SAD

lege časnika, govorio sam da mi opipa ledene ruke, danas strašno skupo. Tako sam 1972. kad se u Kiali me uvjeravala da haluciniram jer su mi ruke- to- ni stranci nisu mogli slobodno kretati nego iskljuple! Došli smo u New Orleans, a liječnik je za tegobe čivo uz pratnju, kupio suvenire od slonovače i dvirekao da im je uzrok- trovanje ribom!”, govori Čaleta. je škrinje za robu od ebanovine s unutrašnjošću Naime, kjerna i barakuda su proždrljive ribe-kani- od sandalovine, tako da roba miriše. Iz Kine je bobali, jedu druge ribe, pri napadu na ribe pokupi i al- čica od žada za parfeme, a božanstva od sandaloge koje ispuštaju otrove u obliku kapi žive i ljudi se vine iz Indije“, izjavio je. mogu otrovati. “U želucu im se stvori srebrena kesa veličine šake, što sam bacao kad sam čistio ribu, IZRADIO SIGNALNI TOP BRITANSKE MORNARICE ali sam tek po ukrcaju jednog Irca doznao za bolest U kolekciji se ističu Buda iz Šri Lanke, a 16 kugli, jedriba toplog mora (Warm Water Fish Disease): donio na u drugoj od poludragog kamena manu je iz Kine, je magazin s člankom o ribama i navodom da obo- a od drveta i mesinga je replika pucala iz Postire na ljeli može halucinirati, dok liječenje i oslobađanje Braču. Brodska zvona su Čarlijeva ‘slabost’: dio je s otrova iz tijela traje koliko period konzumacije! Zna- rashodovanih brodova, a ponosi se zvonom japanči, pola godine! Srećom, doplovio je talijanski brod skog supertankera Kokomaru. Dragocjena je vaza za prekrcaj tereta, pitali su imam li ribe te sam im od bakra i emajla: radi se vrlo dugo i na poseban je dao šest velikih kjerni, a zauzvrat su mi preko tira- način letovana žicom od mesinga, u svako se polje mole poslali parmezan i slane inćune. Inače, jedan ubacuje emajl i sve posebno peče, a na kraju poliKajmanac mi je rekao kako do trovanja dolazi samo ra. Od stvari koje osobno radi, tu je ove zime načidijelom godine, ali se riba i tad može jesti, samo ne njeni signalni top britanske mornarice (British Real svaki dan! Odluku jesti ribu ili ne domoroci dono- Navy Signal Top Cannon). Naime, kao brodostrojar se kad bakreni novčić stave na meso: ako pozele- Čaleta posjeduje tokarske strojeve za drvo i metal.

“Nema dana kad ne radim na jednom od ‘drebanka’, ni, ne jedu!”, kaže ovaj iskusni pomorac. Čaleta sve nostalgično pamti i nije sve bilo idealno. a najviše ih koristi stariji sin za servis brodskih moKaže kako je na brodu bilo i smrti te dva nasukava- tora i jahti- priča i pokazuje neobičnu kolonu. nja:na dno uz Obalu bjelokosti te greben pored Au- “Jedinstvena je! Bila je u podrumu kuće oca moje stralije, ali je oba puta imao sreće iako su se brodo- tetke, maranguna na Boninovu, a imam i predmete vi punili morem. Ploveći, Čarli je mnogo skupljao i s oltara crkve Gospe od Milosrđa: svećenici su mu ih meštru dozvolili da uzme, a on ih je meni prodao. može se pohvaliti s više zbirki.

“Imam četiri slonove kljove, najveća ima 25 kilogra- Kamenu zdjelu za ulje je napravio poznati Mikel koma, a najveća im je vrijednost što su netaknute, ta- ji je radio s Ivom Biočinom i spašena je iz kuće zakođer mnogo predmeta od ebanovine, poludragog paljene fosfornom bombom. Detalje obiteljske kužada i smaragdno zelenog malahita, uglavnom iz će sam osobno radio, kao ovu ‘iglu’ od prozora koZaira. Skupljam i školjke: mnoge su iz Guama, In- ju je učvrstio na stari način gradnje. Naime, prije donezije i Afrike, kolekciju brodskih zvona. Mnogo su britve (baglame) izravno u kamen zalivane olosam kupovao, mnogo i dobio od ljudi koji su vidje- vom. No, željezo vremenom oksidira, ali sam ih za li s koliko ljubavi skupljam. Što nisam mogao kupi- cijelu kuću izradio od inoksa i mesinga. ‘Dub’ mi je ti ili nabaviti, osobno sam pravio, kao ova dva pu- izradio stolariju tako da sve bude odmaknuto i kacala gustijerni! Htio sam imati i drvene koloture s men ne pukne te ne ostane trag na kamenu. A ovo bracera, ali ih nitko nije htio prodati, pa sam ih sâm pilo je iz jedne plemićke kuće kraj ‘Imperiala’: vlapravio, kao i makete brodova, desetak petrolejskih snica mi ga je ponudila i kupio sam ga jer se nikako lampi (jedna je iz Kenije) i svugdje tražio dijelove za ne mogu zasititi kamenih detalja. Stoga ih i imam njih. Tu su novčići iz Kine, čeljust morskog psa iz puno oko kuće”, govori nam je Čarli, dodavši kako Teksasa, koralji su većinom iz Indokine… Povoljno umjetničku žicu posjeduje i njegova supruga Radisam kupovao gdje to mogu isključivo stranci i to je ca koja dosta slika, najviše masline.

24 Kolumna

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Povijesni grb ili grbava povijest Američki predsjednik Donald Trump i njegov donedavni suradnik, milijarder Elon Musk gadno i javno su se posvađali. Šef Tesle i SpaceX-a je Trumpu prigovorio da bi bez njegove donacije od 290 milijuna dolara za predsjedničku kampanju - izgubio izbore.

Trump je na svojoj platformi to odma’ pobio, a cijelom svijetu objavio da je Musk ‘poludio’ pa mu zaprijetio ukidanjem subvencija i raskidanjem ugovora s državom. A Musk njemu zaprijetio gašenjem proizvodnje svemirskih letjelica, ali i zanimljivim saznanjem kako se Trumpovo ime spominje u listama prijatelja mu, osuđenog američkog financijera Epsteina, kojega su zatvorili na 20 godina radi seksualnih prijestupa, trgovine ljudima, prostitucije i spolnog zlostavljanja djece. Svaki pedofil ili silovatelj koji drži do sebe, ponosio bi se uvrštenjem na tu listu. Doduše, znao je ovo Musk i prije godinu dana, ali tad mu je Trump bio najbolji frend.

A onda je besprizorni seksualni prijestupnik i pedofil (onaj Epstein), misteriozno umro u zatvoru, nakon što se - objesio.

Sumnja se uz nečiju pomoć, i to sasvim slučajno baš za vrijeme Trumpova prvog mandata u 2019. godini. A to je i razlog što podaci o njemu nisu do danas objavljeni. Teško će bit i u budućnosti objavljeni, sve dok mu je bivši prijatelj, što šalje naoružanu vojsku na vlastiti narod- živ.

Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić, nakon reprezentativnih obveza u Osijeku, trebao bi ovih dana potpisat ugovor s novim timom.

Oni neizlječivi domoljubi koji su se nadali da će to bit neki domaći klub samo zato što je Luki jednom objavio ‘vidjet ćemo’, sjećaju se i kad je jednom, evocirajući dječačke dane govorio kako je, kao mali, u sobi imao postere Hajduka i Barcelone. A karijera mu se poslije vezala uz Dinamo i Real. Karma je čudna stvar!

Ali su se svejedno štrecnuli kad se doznalo da će to bit talijanski - Milan. Znaju oni doduše da naša sportska ikona uža zaboravit nevažne izjave, k’o recimo detalje ugovora na suđenju Zdravku Mamiću. Pa će mu sve bit brzo zaboravljeno. Možda je jedino tajming traumatičan; nije nam dosta što ovih dana doznajemo o razvodu Maje Šuput, nego nam još treba i ovakav šok. Šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić je krenuo u proces restrukturiranja stranke, objasnio je tako svoj prijedlog odluke o raspuštanju stranačkih vodstava u četiri najveća grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Tijekom ljeta, čistka će se širit i na druge razine. Pomest će i one koji sad nisu pometeni.

Nekima je njegova odluka drastična i krajnje dubiozna. Nikako ne sliči manifestaciji snage i odlučnosti, nego više kao izraz političkog i operativnog nesnalaženja Dončića, koji svu krivicu za debakl stranke vidi u vodstvima najvećih stranačkih organizacija, a koje je do pred izbore javno hvalio. Trebo bi bit bit kriv barem zato što mu birači tim hvalospjevima nisu povjerovali. Sječom svojih lokalnih knezova, šef SDP-a zapravo poručuje da je njegova stranka na izborima napravila više teških strateških grešaka koje su joj se jako osvetile. A on je šef!

Cijela obitelj vrijednog stanovnika Bosanke je dugo razmišljala kako uvesti reda na Srđu, na svojoj parceli oko križa. Pa su, malo zbog bolje turističke ponude, ali najviše iz sigurnosnih razloga, kako neoprezni turisti ne bi pali s litice, izgradili tarace i zidove, a onda za takvo humano djelo, a ujedno i pristup najljepšem pogledu na Grad, uveli plaćanje od samo tri eura. Nije poznato kolika je stopa poreza na komercijalni pogled na grad, ali već ima savjeta vlasniku vrijednog lokaliteta da proširi svoju ponudu originalnim suvenirima u vidu

čistoga zraka u boci, kamenja s pristupne ceste, a možda i džepnog izdanja knjige studije - Golfa na Srđu. Članstvo HAZU-a, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, neopterećeni propalom ekonomijom i rastućom inflacijom u zemlji, usvojili su Deklaraciju o hrvatskome povijesnom grbu.

Dopušteno je prvo i bijelo i crveno polje, pa je tako označen kraj stigmatizaciji povijesnih simbola.

Na njihovu sljedećem zasjedanju, neki predviđaju i nove odluke o nešto manje trivijalnoj povijesnoj temi pozdrava ZDS-a, tako što će se svekoliki doktori znanosti, profesori, mislioci čuvari hrvatske kulturne i znanstvene baštine, nešto ozbilnije postavit prema tzv. pravorijeku Kusić & Plenković ‘povjerenstva’. Poznato je, da su te, nešto manje mudre akademske glave, zaključile da je taj pozdrav nedvojbeno ustaško-endehazijski, te kao takav – protuustavan!

Nauka uvijek dolazi do novih saznanja, pa je tako moguće da će na red naših elitnih intelektualaca jednom doć i zloglasni kukasti križ i njegova destigmatizacija. Jer je to zapravo drevni staroindijski znak, simbol sreće i blagoslova. A to što su ga nacisti okaljali, davna je prošlost i nije na kamenu uklesano. Baš ko i boja hrvatskog grba.

Ako je Hrvatska nakon izbora skoro cijela u plavoj boji, što i crvene kockice ne bi poplavile?

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Ime sekcije 25

26

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

“Tata je tata Dubrovnik – humanost na djelu”

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK DUBROVNIK PORT AUTHORITY Obala Pape Ivana Pavla II, br.1.

20 000 Dubrovnik Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857 e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hr, www.portdubrovnik.hr

Udruga Tata je tata pomaže velikom broju obitelji i pojedinaca na području Dubrovačko-neretvanske županije, a i šire.

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA OD 13.6.2025. DO 19.6.2025.

Datum Ime broda

Vrijeme boravka Dolazak

13.06.2025 SEA CLOUD II

Lokacija

Odlazak

petak 07:00

14.06.2025

Ukupno 19:00

Gruž

subota

Ukupno

NORWEGIAN PEARL

07:00

22:00

Gruž

CELEBRITY CONSTELLATION

08:00

18:00

Gruž

16.06.2025

Očekivani broj putnika

ponedjeljak

Ukupno

85 85

3.767 2.035 1.732

3.007

BOREALIS

08:00

22:00

Gruž

1.137

MSC OPERA

13:00

22:00

Gruž

1.870

17.06.2025

utorak

Ukupno

2.419

VIKING STAR

08:00

17:30

Gruž

791

OOSTERDAM

08:00

22:00

Gruž

1.629

18.06.2025

srijeda

Ukupno

4.027

CELEBRITY CONSTELLATION

08:00

19:00

Gruž

1.732

RESILIENT LADY

08:00

18:00

Gruž

2.295

19.06.2025

četvrtak

Ukupno

Udruga se temelji na donacijama i požrtvovnom radnu njenih članova.

Humanitarna udruga „Tata je tata Dubrovnik“, Uz brijeg 21, 20236 Mokošica, OIB: 97497283626, E-mail: tatajetata.dubrovnik@ gmail.com Kontakt telefoni: 098 991 7546 i 091 786 0755

3.177

TBC 4 (MARELLA EXPLORER 2)

04:00

20:00

Gruž

1.542

TBC 5 (MARELLA EXPLORER)

08:00

16:00

Gruž

1.635

Sveukupno

Pomažemo onima najugroženijima, prvenstveno djeci, ali i starijima i onima koji su se našli pred zidom.

16.483

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

Natječaj za zakup poslovnih prostora Društvo UTD RAGUSA d.d., Svetoga Križa 3, Dubrovnik, RSLUKA8838E Stranica 1. od 1 OIB: 95795253523 dana 13. lipnja 2025. godine, raspisalo je Javni natječaj za zakup poslovnih prostora na adresi Marojice Kaboge 1, 20000 Dubrovnik.

Više informacija o samom natječaju možete pronaći na mrežnim stranicama društva: www.utdragusa.hr

9.6.2025.

Sport 27

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

PONEDJELJAK, 16.6. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

Menu dana Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

PETAK, 20.6. doručak dana Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

UTORAK, 17.6. doručak dana Shakshuka jaja Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

Menu dana Pečena teletina Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA, 18.6. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

SUBOTA, 21.6. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem Menu dana Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

Menu dana Crni fettuccini sa morskim plodovima Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

NEDJELJA, 22.6. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

ČETVRTAK, 19.6. doručak dana Zarolani omlet punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana Dalmatinska Pašticada Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

28 Fotogalerija

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marin, Dario, Kristian, Leon, Ivo, Karlo, Josip, Josip i Fran - nije trebalo puno dvojiti, znali su čime će nazdraviti

Vlaho i Lena - od krasne i romantične leptirice roba je djevojčici omiljena

Marijana, Radmila i Ane - radost druženja je velika, ne uspijevaju se vidjeti svakoga dana

Mare, Matej i Laura - lakše i ljepše je raditi uz suradnike vrijedne, začas proleti ura

Mirna i Jadran - voljeni sin voli i zna jedriti, majka ga je došla na regatu ispratiti

Fotogalerija 29

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Neđa i Marija - za svatove se nije teško srediti i kako treba urediti

Zoran, Nikola, Nora i Igor - na Danima otvorenih vrata udruga i rad Fotokinokluba Marin Getaldić je sugrađanima i gostima Dubrovnika dočaran

Radovan, Braco, Regis i Frane - glazbu vole i znaju, note svi čitaju, u bilo kom kutku Svijeta svirajući doma se osjećaju

Nikša i Marta - mirna je kćerkica kad je voli i čuva tata

Božo i Pavo - prijatelja se ne može zaboraviti, rado ga se dođe posjetiti

30 Priče o moru i brodovima

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

SEDAM VELIČANSTVENIH

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Brodovi blizanci velikog Lloyd Triestina: Jedan je izgorio u požaru, a na jednom je zapovijedao Dubrovčanin Prvo su izgrađeni brodovi AUSTRALIA, OCEANIA i NEPTUNIA, uslijedili su AFRICA i EUROPA, a potom ASIA te VICTORIA Veliki talijanski brodar Lloyd Triestino Societa di Navegazione odlučio je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća u domaćim brodogradilištima izgraditi sedam gotovo identičnih putničko - teretnih brodova za održavanje svojih redovnih dalekoistočnih linija i liniju prema Africi. Bilo je to doista zlatno doba putničko - teretnih brodova koji su nakon tek završenog svjetskog rata poslužili za ponovno otvaranje do tada nasilno prekinutih svih trgovačkih i putničkih pomorskih veza.

Prvo su za plovidbe prema Australiji 1951. izgrađeni: AUSTRALIA, OCEANIA i NEPTUNIA od 12840 bruto registarskih tona za prihvat 792 putnika. Slijede ih 1952. godine, za održavanje afričkih linija (Cape Town), brodovi AFRICA i EUROPA, a 1953. još i ASIA te VICTORIA za plovidbe prema Aziji (Hong Kong), svaki po 11500 bruto registarskih tona.

POSJETI DUBROVNIKU Svi su brodovi bili dugi 160 metara, mogli su primiti 480 putnika. a posluživalo ih je 210 članova posade. Sulzer ili Fiat pogonski strojevi ukupne snage 17000 KS omogućavali su im

preko dvije propele brzinu od 20 čvorova. Polazili su redovito bez većih problema iz Genove ili Trsta, ali nažalost u prvim godinama nisu uopće svraćali u naše luke.

Tek 28. kolovoza 1971. u grušku luku je uplovila AFRICA, izgrađena i isporučena u veljači 1952. kao novogradnja broj 1763 u brodogradilištu Cantieri Ruiniti dell’ Adriatico Mofalcone (Tržić). Zadržala se u Gružu od 6:00 do 14:00 sati te je dalje otplovila prema Tunisu. Sljedeće godine 30. lipnja u 6:15 sati je uplovila i EUROPA, izgrađena kao novogradnja broj 319 u brodogradilištu Ansaldo u La Speziji 1952., a 13. srpnja u 6 sati i ASIA izgrađena kao novogradnja broj 1766 u brodogradilištu San Marco u Trstu 1953. koja je ostala do 23:00 sati, kad je otplovila prema Krfu. Nakon još nekoliko posjeta ova tri broda, posljednji je put 19. kolovoza 1974. u luku Gruž uplovila ASIA da bi navečer u 19 sati otplovila prema Veneciji, pa se tako niti jedan brod od ove serije blizanaca više nikada nije vratio.

SUDBINE BRODOVA BLIZANACA Uskoro su došla crna vremena za putničko

Tek 28. kolovoza 1971. u grušku luku je uplovila AFRICA, izgrađena i isporučena u veljači 1952. kao novogradnja broj 1763 u brodogradilištu Cantieri Ruiniti dell’ Adriatico Mofalcone (Tržić).

Zadržala se u Gružu od 6:00 do 14:00 sati te je dalje otplovila prema Tunisu.

Sljedeće godine 30. lipnja u 6:15 sati je uplovila i EUROPA, a 13. srpnja u 6 sati i ASIA

Priče o moru i brodovima 31

Dubrovački dnevniK petak, 28. veljače 2025.

Asia na Kantafigu 13. srpnja 1972 .

ASIA je 1975. prodana da bi pod imenom PERSIA bila preinačena u brod za prijevoz žive stoke te je u to doba bio najveći brod za prijevoz stoke na svijetu. Tada je na PERSIJI jedno vrijeme bio dubrovački zapovjednik, kap. Rikard Rossetti i naravno da je uz našeg kapetana bilo još dubrovačke posade

-teretne brodove te su jedan za drugim odlazili u raspremu i uskoro su ponuđeni za prodaju. ASIA je 1975. prodana da bi pod imenom PERSIA bila preinačena u brod za prijevoz žive stoke te je u to doba bio najveći brod za prijevoz stoke na svijetu. Tada je na PERSIJI jedno vrijeme bio dubrovački zapovjednik, kap.

Rikard Rossetti i naravno da je uz našeg kapetana bilo još dubrovačke posade. PERSIA je svoje plovidbe završila 1985. u pakistanskom rezalištu brodova Gadani Beach. AFRICA je raspremljena u siječnju 1976., dobila je novo ime PROTEA, ali nikada više nije zaplovila te je 1980. završila u rezalištu na Tajvanu.

Iste godine kao i AFRICA, raspremljena je i EUROPA koja je pod imenom BLUE SEA na svom prvom hodočasničkom putovanju izgorjela u požaru na sidrištu saudijske luke Jeddah. VICTORIA je 1974. prodana venecijanskoj Adriatici za koju je plovila na ustaljenim kružnim mediteranskim rutama u kojima je dolazila i

Asia

Asia u luci Gruž 1973.

u luku Gruž. Tako je ostalo zabilježeno u knjigama dolazaka i odlazaka da je 1976. na tjednim putovanjima s polaskom iz Venecije 23. i 29. travnja, 29. listopada i 4. studenog posjetila luke: Dubrovnik, Krf, Korint, i Iteu. Inače VICTORIA je najduže ostala u komercijalnim plovidbama pod imenom ANASTASIS od 1977. kada je plovila kao brod bolnica za humanitarnu organizaciju “Mercy Ships” pa sve do konca 2007. kad je konačno izrezana u indijskom rezalištu brodova Alang. Brodovi AUSTRALIA, OCEANIA i NEPTUNIA su prodani 1963. brodaru Italia Line za kojeg su plovili pod imenima: DONIZETTI, ROSSINI i VERDI. Raspremljeni su 1976. te su i oni ubrzo izrezani u rezalištu brodova u La Speziji tijekom 1977. godine.

Tako je konačno u povijest otišlo svih sedam znamenitih putničko - teretnih brodova blizanaca tršćanskog Lloyda od kojih su tri: EUROPA, ASIA i AFRICA u razdoblju od 1971. do 1974. nekoliko puta posjetili i naš grad.

Africa

32 Crna kronika

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

SUĐENJE ZA TRAGEDIJU U HIDROELEKTRANI U PLATU

Svjedoci obrane dali iskaze, najčešći odgovor: Ne sjećam se!

U ponedjeljak ročište nije održano zbog obustave zračnog prometa iz zagrebačke Zračne luke, no nastavljeno je u narednim danima

Suđenje za tragediju koja se 10. siječnja 2019. godine dogodila u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, u kojoj su svoje živote izgubili djelatnici HEP-a Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak, nastavljeno je ovog tjedna. Na optuženičkoj klupi su Mato Mišković, Nikola Rukavina, Željko Starman, Ivica Nuić i Miljenko Vučić te Sonija Pozaić kao predstavnica optužene tvrtke HEP proizvodnja d.o.o.

U ponedjeljak ročište nije održano zbog ‘više sile’. Naime, odvjetnik Gordan Preglej kao jedan od branitelja, obavijestio je suca kako zbog obustave zračnog prometa i zatvorenosti zagrebačke Zračne luke koja se dogodila u ponedjeljak, dio branitelja i svjedoka nije u mogućnosti doći na raspravu.

nismo imali zadaću utvrditi zašto je nastao električni luk, nego iznaći vezu s KRD- sustavom koji se napajao iz sporna dva kabela. U dobivenoj se dokumentaciji ne spominju mehanički kvarovi ili promjene temperature kablova. Kabel kojeg nitko ne dira može trajati desetljećima, ali se decidirano ne može reći da je požar nastao na tim kablovima, nego je mogao nastati i izvan kabelskog kanala”, izjavio je.

Odvjetnik Janjko Grlić je svjedoku predbacio da se oslanjao na neformalne nalaze te pokušao dokazati da je neslužbeno angažiran.

Tomiša se nije sjećao da je vidio nalog kojim se od njega i Milardića tražila izrada osvrta, a usluge njegova vještačenja Državno odvjetništvo je platilo njemu, a ne FER-u. Iz “Vučetića” ga nitko nije izravno kontaktirao za izradu osvrta, niti mu je bilo tko rekao da istraži i uzročne veze ostalih kabela.

NEFORMALNI NALAZI Suđenje je nastavljeno u narednim danima, kad su iskaze dali svjedoci obrane. Iskaz je dao vještak Tomislav Tomiša koji je u međuvremenu umirovljen, pa je prema zakon- ‘NE SJEĆAM SE’, ‘VJEROJATNO’… skoj odredbi ispitan kao svjedok. Odgova- Iskaz je dao i strojarski vještak Ferdo Barbarajući braniteljima, Tomiša je priznao da ni- rić. Braniteljima okrivljenih je rekao da on od je posjetio mjesto nesreće niti dobio uzorke nadležnih nije tražio građevinsku dozvolu ni kabela, nego nalaze iz Centa “Vučetić”, a ne ateste ugrađenih materijala, nego su to trasjeća se ni tko je izuzeo kabele. žili ostali vještaci. Vještak je na kraju iskaza “Dobili smo materijal iz kojeg je vidljivo da je rekao da nisu mogli utvrditi na kojem je točdošlo do kratkog spoja, a vještak Milardić i ja no kabelu izbio požar, ali je na upit odvjetni-

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Crna kronika 33

ka Čeda Prodanovića odgovorio da se ne mo- Svjedok je odvjetnici Doris Košta kao opuže razlučiti je li uzrok požara nedovoljna od- nomoćenici oštećenih obitelji, rekao da je vojenost kablova ili istrošenost izolacije 40 pregledao sve vreće s kablovima, ali se ne godina starih kablova, ali su obje opcije mo- sjeća da su dobili shemu i popratnu dokuguće. No, rekao je da “teško da takav požar mentaciju o mjestu njihova izuzimanja. može biti izazvan opuškom cigarete” .

“Vjerojatno smo dobili nalog DORH-a za preDrugog dana svjedočio je umirovljeni sudski gled materijala pohranjenog u hangaru”, revještak za tehnička vještačenja Nenad Papić. kao je i dodao da su on i Parcela, uz pomoć On je, tijekom svog iskaza, često isticao “ne tehničara, pregledali kablove i identificirali ih sjećam se” i “vjerojatno”. Opisujući očevid prema osobinama. Pri pregledu je vidio “poi posjet pogonu Plat s kolegama Parcelom žarni krš”, a “među ostacima na podu vjeroi Barbarićem u pratnji državnog odvjetnika, jatno bili i ostaci nagorenih stropnih ploča”. vatrogasaca i predstavnika HEP-a te zateče- Odgovarajući braniteljima, odvjetniku Jošno stanje cijelog pogona nakon požara, po- ku Čehu je rekao da su pregledali energetsebno vertikalnog kabelskog kanala, nagla- ske kablove, ali ne i proveli ispitivanje osigusio je da su sve fotografirali te utvrdili da je rača. Kolega i on pri očevidu nisu mogli utvrtu bio centar požara. diti strujno opterećenje opožarenih kabloZamjeniku županijskog državnog odvjetni- va jer za to nisu imali nužnu dokumentaciju. ka Vlatku Cibiliću je rekao da nije sudjelovao Na upit odvjetnika Čeda Prodanovića nije se u izuzimanju bilo kakvog materijala u pogo- sjetio tko je provodio prvi očevid, niti jesu nu, a godinu dana nakon očevida on i Parce- li policija ili HEP izuzeli kablove koji su pola su pregledali materijal pohranjen u han- hranili u vreće. Također, nije znao je li na sagaru Interventne policije u Platu, te su uze- stanku u Platu s policijom, HEP-om i vatroli više vreća s ostacima kabela za koje su im gascima prije ulaska u pogon nazočio i prirekli da su iz vertikalnog kanala. vatni detektiv.

Optuženici u slučaju tragedije koja se dogodila u hidroelektrani

34 Sport

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

KAKO DO EUROPE?

Najveći problem Hajduka ne nalazi se na kraju sezone, kako se misli, nego na samom početku Već godinama je diskurs postavljen tako da je Hajduku primarno potreban naslov prvaka Hrvatske. Godina je 2025., a posljednji put su ga podigli, sada već davne 2004.. Istina, Hajduku je itekako potreban naslov prvaka, no postoji jedna stvar koja im je možda još „potrebnija”. Barem u ovom trenutku Piše Rafael Barkiđija foto Ivo Čagalj, Sanjin Strukić/PIXSELL

Završila je još jedna sezona SHNL-a. Jedni kažu najlošija do sada, drugi kažu najbolja ikada. Iako se o kvaliteti igre itekako može prodiskutirati, gledali smo jednu od najuzbudljivijih završnica ikada. Tri kluba, Rijeka, Dinamo i Hajduk, bili su u igri za naslov u zadnjem kolu. Prisjetimo se samo i onog famoznog helikoptera, koji je na kraju s peharom sletio na riječku Rujevicu.

Riječani su na kraju ipak zasluženo uzeli duplu krunu. Momčad trenera Radomira Đalovića za najmanju nijansu je bila bolja i od Dinama i od Hajduka. Otkad se najveći rang hrvatskog nogometa igra s deset klubova, točnije od sezone 2013./2014., ovo je po broju bodova najlošiji prvak do sada.

U ukupno 12 sezona HNL-a s deset klubova, Dinamo je uzeo deset naslova, a Rijeka dva. Svaki put, prvak je imao oko 80 bodova, osim ove sezone na izmaku, kada je Rijeka naslov osvojila sa 65. Toliko je imao i Dinamo na drugom mjestu. Činjenica – imamo „najlošijeg” prvaka do sada. No, kako bi se reklo, „tko te pita” kada osvojiš naslov.

NEUGODAN UDARAC DINAMOVOJ UPRAVI, A JOŠ JEDAN HLADAN TUŠ U SPLITU U sezonu koja je za nama, Hajduk je ušao s legendarnim Talijanom na klupi, Genarom Gattusom. Sezona će ostati upamćena i po nastupu Ivana Rakitića za splitske Bijele. Veliki dio sezone to je izgledalo, ako ne dobro, onda prihvatljivo. Hajduk nije igrao neki super-lijepi nogomet, ali je držao priključak na vrhu u borbi za naslov. Mnogo toga, kao i prošlih sezona, ovisilo je o Livaji.

Splićani su bez titule ostali u zadnjih osam kola. Neriješeni ishodi protiv Lokomotive,

Varaždina i Gorice, a porazi od Istre, Osijeka i Dinama. Iako jesu srušili i Rijeku i Šibenik u zadnja dva kola, nije bilo dovoljno. U svakom slučaju, epilog priče je još jedno razočaranje svih navijača Hajduka, koji titulu čekaju od sezone 2003./2004.

Iako nije velika sportska tragedija da Dinamo jedne sezone ostane bez naslova, ovaj izmakli trofej zasigurno najviše „boli” aktualnu Dinamovu upravu. Izabrana je u ožujku 2024. godine, kada je na povijesnim izborima u klubu, za predsjednika izabran legendarni Velimir Zajec.

Iako direktnog krivca ne možemo tražiti isključivo u upravi, jer nitko ne jamči da se ovo ne bi dogodilo i s bivšim vodstvom. No, činjenično, najveći teret na leđima ima upravo Zajec. Sigurno nije dobar osjećaj preuzeti najtrofejniji klub HNL-a, a onda te iste sezone ostati bez naslova, nakon višegodišnje dominacije.

KLJUČAN PERIOD ZA HAJDUK NIJE ZAVRŠIO NEGO SLIJEDI VRLO BRZO Bilo kako bilo, sezona je završila, a u klubovima slijedi remont. Prijelazni rok, ali i pripreme za novu sezonu HNL-a, a nekima i Europu. Uz prvaka Hrvatske, Rijeku, konačna tablica HNL-a dala nam je i popis klubova koji idu u Europu.

Aktualni prvak, Rijeka, ide u drugo pretkolo kvalifikacija za Ligu prvaka. Zagrebački Dinamo ide direktno u Europsku ligu. Hajduk i Varaždin svoj europski put započinju u drugom pretkolu Konferencijske lige.

Već godinama je diskurs postavljen tako da je Hajduku primarno potreban naslov prvaka Hrvatske. Godina je 2025., a posljednji put

su ga podigli, sada već davne 2004.. Istina, Hajduku je itekako potreban naslov prvaka, no postoji jedna stvar koja im je možda još „potrebnija”. Barem u ovom trenutku. A to je plasman u grupnu fazu nekog europskog natjecanja. Posljednji put grupnu fazu igrali su u sezoni 10./11., i to u Europskoj ligi.

Tada su igrali sa Zenitom, AEK-om i Anderlechtom. Pamti se gol u zadnjim trenucima na Poljudu u utakmici protiv Anderlechta, kada je nastala ona famozna, popularna i dan danas: „Vukušiću Ante, sinjski dijamante”. ŠTO BI PLASMAN U GRUPNU FAZU KONFERENCIJSKE LIGE DONIO HAJDUKU, ALI I VARAŽDINU Klub koji igra u nekom europskom natjecanju, prije svega, privlačniji je za ulazne transfere. Samim nastupom u nekom europskom natjecanju, podiže se cijena igrača u tom klubu, pa je to dobro i za izlazne transfere. Marketinški i financijski, to je na jednom većem nivou, a izrazito bitan je ovaj financijski dio.

Hajduk je nastupom u drugom pretkolu KL osigurao 350 tisuća eura. Ako ispadnu u trećem pretkolu, od UEFA-e bi dobili 550 tisuća, dok ispadanje u četvrtom pretkolu, znači 750 tisuća eura. No, kada bi splitski klub ove godine napokon uspio proći to zadnje pretkolo i izboriti grupnu fazu, u startu bi dobili čak 3.17 milijuna eura. Isto vrijedi i za Varaždin. Za pobjedu u grupnoj fazi dobiva se 400 tisuća eura, a za remi oko 100 tisuća. Da ne govorimo o ciframa za prolaz u knock-out fazu.

I to je samo jedan dio benefita od plasmana u grupnu fazu nekog europskog natjeca-

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

Sport 35

Hajduk srušio Anderlecht u drugom kolu Europske lige, 30.9.2010. Jedini pogodak postigao je Ante Vukušić

nja. Treba računati prihod od ulaznica, koji bi bio znatno veći. Europske utakmice bi na Poljudu bile ispunjene do zadnjeg mjesta, a i same su ulaznice za takva natjecanja osjetno skuplje. Veliki prihod stigao bi od sponzora, marketinga, ali i TV prava. Bila bi to jedna prava financijska injekcija za Hajduk, koja bi pozitivne odjeke imala i u domaćem Prvenstvu. Veći budžet i igranje Europe znače bolje igrače, bolje transfere, bolje sponzore.

Ipak, svjedoci smo kako u posljednjih nekoliko sezona, svi klubovi osim Dinama, muku muče s plasmanom u Europu. Na primjeru Hajduka, jasno je kako je glavni problem u upravo ovom, ljetnom periodu.

ZAPINJALO JE NA „APSTRAKTNIM” KLUBOVIMA, A HOĆE LI I OVE SEZONE?

Prošle sezone Hajduk je prošao Torshavn s Farskih Otoka u drugom pretkolu kvalifikacija za KL, da bi u trećem bili zaustavljeni od slovačkog Ružomberoka. Sezonu prije toga, ispali su u trećem pretkolu od grčkog PAOK-a. U sezoni 22./23., igrali su protiv Villareala u četvrtom pretkolu. Prije toga, ispali su od Tobola, a najviše i dalje odzvanja ispadanje od malteške Gzire United u prvom pretkolu kvalifikacija za Europa ligu. Hajduk je, dakle, redovito ispadao u kvalifikacijama od klubova koji nisu bili favoriti, pa čak i polu-amateri, a na kraju su ipak uspjeli proći.

Za izgradnju momčadi potrebno je više od jedne sezone, više od jedne godine. Najveći problem Hajduka, ali i ostalih hrvatskih klubova koji pokušaju ući u Europu, izuzev Dinama, jest – upravo to. Svaka sezo-

ne počinje s dosta izmijenjenom momčadi, novim trenerom, novim konceptom. A utakmice kvalifikacija za Europu su prve prave utakmice u novoj sezoni, na ljeto, kada se momčad još slaže, uigrava.

I ne treba govoriti koliko je Hajduk promijenio trenera u posljednjih nekoliko godina.

Gotovo u svaku sezonu Splićani ulaze s novom momčadi, novim trenerom. I ne čudi što zapne već u kvalifikacijama za europsko natjecanje. U možda najvažnije utakmice sezone, koje donose jednu stabilnost, prihode, veću pokrivenost, Hajduk ulazi nespreman. Još je upitno kako će to izgledati ove sezone. No, jasno je kako je Hrvatskoj osim Dinama, pod hitno potreban još jedan klub u europskim natjecanjima.

Jasno je kako trenutno u Hrvatskoj, osim Dinama, nitko nema tu „dugoročnu priču”.

Rijeka će ove sezone europski put početi od drugog pretkola kvalifikacija za Ligu prvaka

36

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački Kolumna Škura dnevniK bura 36

VELIKO DJELO

‘Zavičajni zvonini’ autora Stijepa Mijovića Kočana predstavit će se u Saloči od zrcala sve je tema“. Tako je zapravo obavio revoluciju u shvaćanju ove forme ponikle iz visoke renesanse, koja se kod brojnih sačuvala i danas.

Knjiga ZAVIČAJNI ZVONINI dio je velike knjige KONTESO VIDI 1001 ZVONIN, a ovo djelo autora Stijepa Mijovića Kočana bit će predstavljeno u ponedjeljak 16. lipnja u 19 sati u Saloći od zrcala, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Konavle na Grudi. Knjigu KONTESO VIDI 1001 ZVONIN Dubrovčanima će predstaviti njezin izdavač Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ u dogledno vrijeme.

Doista, ne zna se da je itko na svijetu napisao 1001 sonet, što autor prevodi na hrvatski kao zvonin. Pogotovo je značajno istaknuti da Kočan ne piše samo ljubavne sonete, nego – kako ističe sam autor na početku knjige – „mojemu zvoninu sve baš

Va ž n o j e n a p o m e n u t i d a j e t a kva neobična knjiga dobila panegirične recenzije uglednih književnika i znalaca te forme pisanja. Tako Marito Mihovil Letica piše: „Uvjereno kažem da ova Kočanova zbirka sadržava jako dobre, izvrsne sonete, a nemalo ih je i maestralnih.“ „Radi se o autoru koji je cjelovita i snažna pjesnička osobnost i o zbirci koja će nedvojbeno obogatiti hrvatsko pjesništvo,“ ocjenjuje knjigu Damir Pešorda, doktor ukrajinske književnosti, pjesnik i poznati kolumnist.

Recenzent je i Miraš Martinović, akademik Dukljanske akademije: „Veliko Djelo! Samo se jednom desi jednom piscu i jednoj literaturi, da dobije ovako uzvišen dar, prepoznatljiv znak, trajne vrijednosti. U ovom slučaju, to se dogodilo piscu – Mijoviću Kočanu i hrvatskoj literaturi. I ne samo hrvatskoj“, smatra.

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN ***

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Uzalud tražiš put - ako nemaš cilj.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

BLIZU MALE ČESME Blizu Male Česme sjeli smo pred Gradskom Tu je bilo mjesta tek oslobođena Uživamo gledat Sponzu ja i žena Vodička tu neka no ne na hrvatskom Zbori svojoj grupi s medicinskom maskom

humanitarni prilozi CENTAR MASLINA Stanari zgrade Zlatni potok 30, umjesto cvijeća bratu naše susjede Nikoline Obad prilažu 85,00 EUR; Društvo prijatelja Dubrovačke starine, u spomen na Ljuba Merčepa prilažu 1.500,00EUR; U spomen na dragu susjedu Mariju Kralji, umjesto vijenca njeni Pelinaši prilažu 120,00 EUR. Sandra Cvjetanović, umjesto vijenca za pok. Stjepana Pavlovića prilaže 100,00

EUR;- Danijela Čoko, dar korisnicima Centra 170,00 EUR;- Vlaho Pušić, dar korisnicima Centra 1.000,00 EUR POSEBAN PRIJATELJ Umjesto cvijeća povodom smrti drage Sabrine Horović 200 eura prilažu Dubravka Ljubičić i Lara Kapor Umjesto cvijeća za pok.

Sabrinu Horović, sestru naše dr.med.Sonje Horović 100 eura prilažu Ružica i

O Česmi u čem je draž i slava njena Božana Konjevod Umjesto cvijeća za sestru naše dr.med. Sonje Horović 100 eura prilažu za udrugu Neda i Vide Konjevod Umjesto cvijeća za dragu prijateljicu Sabrinu Horović Tanja Borovina s obitelji prilaže 100 eura Umjesto cvijeća za dragu Sabrinu Horović 150 eura prilaže obitelj Vukčević Umjesto cvijeća za našu voljenu gospođu Sabrinu Horović 200€ prilaže Mia Buljan s roditeljima.

Prešućuje da je bila razorena Stoga pažnju na to ja obratih časkom Konteso vodička sav rat prešućuje O srbskoj granati ni riječ se ne čuje O nama i njima sve je lažna slika Ne obnoviti je bila je prilika Tek osakaćena istinu ne priječi Kazala bi više od tisuću riječi 5/5/25

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

38 Mali oglasi

AUTO / MOTO Kupujem Fiat Punta, uredno održavanog. Ponude na: 092 323 9595 Prodajem Beverly S iz 2007., redovito servisiran i garažiran, prešao 16.000 km. Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473.

Motor Kawasaki R5, 499 kubika.

097/6084077 Peugeot 206, 2001. god.

Registriran do 5/26. Mob. 097/ 6084077 Prodajem auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548 Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008.

Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026.

Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik.

Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700 PLOVILA Prodajem prikolicu (Neptun) za malo plovilo do 750 kg, pocinčana, registrirana i nekorištena.

Cijena po dogovoru. Zvati na 098 570 473.

Barka Maestral 6M. 091 608 4077 Prodajem brodicu dužine 9,70 m, 2 kabine, solarno napajanje.

Na mob. 098 929 4917. Cijena po dogovoru IZNAJMLJIVANJE Tražimo stan ili garsonjeru na području Dubrovnika i okolice.

Mob: 097 667 7165.

Iznajmljuje se stan dugoročno za dvije djevojke. Lokacija: A. Hebranga, kod pekare Rusić. Mob: 098 966 2034.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se potpuno opremljen dvoetažni stan u naselju Naš dom u Mokošici veličine 110m2 Kontakt: 098 427 676

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv.

098 137 0527

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu.

Mob: 098 1983891

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku.

Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika.

Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika.

Tel: 099 206 7660

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene.

Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu - prazan. 098 787 773 Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada.

Agencije isključene. Kontakt +385996911127 Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799 Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu.

Mob: 098 244 943 Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894 Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557 Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561 Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183 Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta.

Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502 Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946 Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012 Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodajem oranicu u Konavlima,

Mali oglasi 39

Dubrovački dnevniK petak, 13. lipnja 2025.

4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2.

Mob: 091 160 1894 Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna.

Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App. Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Či-

bači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Poklanjamo modne lutke (torza) za butike, krojačice… Mob: 095 809 0993 Prodajem nova ulazna vrata – staklo, plastika, Salamander, građevinska mjera 217 × 100 cm, nekorištena, izuzetno povoljno! Info: 095 809 0993

Poklanjam dvije nove bijele komode, gornja površina u imitaciji hrasta. Dimenzije: 50x120x102 cm i 50x180x102 cm. Mob: 099 755 8828 Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje, bijele boje, 2 plinska i 2 električna kola, u potpunosti ispravan. Vrlo povoljno. Kontakt: 091 724 2843 Hitno, prodajem vrlo povoljno mini retro pećnicu Klarstein (kapacitet za šest osoba), ugradbeno kuhalo s dvije ploče od nehrđajućeg čelika i televizor LG, ekran 140 cm. Prigodno za apartmane. Detalji na broj: 098 285 355 Prodajem šivaču Singer mašinu, zamrzivač Končar, rabljen i predizbornu maglu džabe 0994169655 USLUGE RAZNO Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794.

Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 9. 6. do 15.6.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 16. 6. do 22. 6.

preminuli TATJANA ČARMAK 1953 IVAN BURUM 1947 NADEŽDA ŠARIĆ 1935 KATE BRAIČEVIĆ 1920 ISMET HEBIB 1952 MARE KALAČIĆ 1940 JANJA PEHAR 1941 MILKA PODRUG KOKOTOVIĆ 1930 MARIJA BENDER 1948 MATO BOKUN 1947 ANTUN PREBISALIĆ 1939 JOVANKA BOGDAN 1929

40 Zadnja

petak, 13. lipnja 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik spreman za E1 spektakl: Električni gliseri preuzimaju more ovog vikenda Uzbuđenje raste uoči treće runde Svjetskog prvenstva 2025 UIM E1 koje predstavlja PIF, prve svjetske serije utrka glisera na električni pogon koja će ovog vikenda praviti valove u Dubrovniku Povijesni hrvatski grad izrazit će dobrodošlicu ovom prvenstvu 13. i 14. lipnja, uz gledatelje duž jadranske obale koji će posvjedočiti kako najsuvremeniji električni gliser E1 RaceBird leti preko vode u natjecanju E1 Dubrovnik GP 2025, koje predstavljaju Jadranski luksuzni hoteli.

Kao domaćin utrke ovog vikenda, Dubrovnik se pridružuje prestižnom skupu globalnih primorskih gradova. Ovaj se događaj odvija nakon otvaranja sezone u Jeddahu i druge runde natjecanja u Dohi, gdje je tim Rafa preuzeo vodstvo od trkačkog tima Aoki. Ipak, s obzirom na to da je poredak u prvenstvu još uvijek tijesno izjednačen, kao i na priliku za osvajanje PIF-ove nagrade „Pilot utrke“, mnogo slave još uvijek ostaje na dohvat ruke u najznamenitijem i najljepšem gradu Hrvatske.

Utrka će se održati u partnerstvu s Jadranskim luksuznim hotelima, partnerom koji će prezentirati događaj, a njihov hotel Excelsior bit će službeni domaćin E1 Ocean Cluba.

U petak i subotu od 12:00 do 18:00 bit će organizirana besplatna zona za gledatelje, gdje će ljudi izbliza moći gledati utrku, uživati u zabavnim sadržajima na velikom ekranu i na dan utrke pogledati prezentaciju na bini.

Natjecanje E1 također s oduševljenjem izražava dobrodošlicu Hrvatskoj turističkoj zajednici kao službenom Premium partneru za utrku, čiji će brend namijenjen javnosti „Hrvatska puna života“ biti obimno korišten u svim ključnim točkama ovog događaja. Uz televizijski prijenos natjecanja E1 u oko 140 teritorija i rastuću bazu obožavatelja, ova utrka će pomoći u isticanju rastućeg utjecaja Hrvatske u privlačenju međunarodnih sportskih do-

gađaja u zemlju, a također i potvrđivanju posvećenost Hrvatske održivosti i zaštiti njezinog priobalnog ekosustava.

Uz događaje na vodi, konferencija Dubrovnik Blue Natural Capital Summit okupit će pozvane globalne mislioce, inovatore i donositelje odluka kako bi istražili budućnost čistih morskih tehnologija i održivog razvoja priobalja. Na ovoj konferenciji na visokoj razini, koju predstavljaju natjecanje E1 i Croatia Powerboating Club, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore, razgovarat će se o financiranju aktivnosti vezanih za oceane i o potencijalu Blue Natural Capitala kao osnove za održivi gospodarski razvoj u Hrvatskoj i u ostatku svijeta, iskorištavanjem inovacija vezanih za oceane, tržišta plavog ugljika i eko-turizma, radi podsticanja razvoja i prilagodljivosti.

Rodi Basso, suosnivač i generalni direktor natjecanja E1, rekao je: „Oduševljeni smo što će se natjecanje E1 održati na voda-

ma u Hrvatskoj. Kulturom bogat i povijesni grad Dubrovnik predstavlja jednu od najčuvenijih destinacija do sada i ohrabrujuće je vidjeti kako još jedan znameniti europski grad pruža potporu pokretu usmjerenom ka održivom sportu“.

U Dubrovniku će početi s nestrpljenjem očekivani europski dio natjecanja E1. Nakon ovog vikenda, prvenstvo će biti nastavljeno na prekrasnim vodama Lake Maggiorea, prije nego što se vrati u znameniti dom utrkivanja - Monaco. Ova će serija natjecanja zatim prvi put biti održana na afričkom kontinentu, gdje će živahne obale Lagosa biti domaćin pretposljednje utrke u sezoni 2025. godine.

Kulminirajući finale održat će se na vodama Atlantika u Miamiju, gdje će jedan tim konačno osvojiti nagradu „Šampioni vode“ za 2025. godinu.

Za ažurirane informacije o natjecanju E1 Dubrovnik GP 2025, koje predstavljaju Jadranski luksuzni hoteli, idite na https:// www.e1series.com/