Dubrovački dnevnik br. 242

vremenska prognoza

Petak, 9. svibnja siječanj godina VI. / broj 242 / 2025. / issn 2718-3742 rujan

1

2

1

2

33

44

5

6

7

8

pet 9

5

6

7

8

9

10 10

11 11

12

13

14

15

16

12

13

14

15

16

17 17

18 18

19

20

21

22

23

19

20

21

22

23

24 24

25 25

26

27

28

29

30

26

27

28

29

30

31

sub

ned

pon

uto

sri

Petkom i svetkom atento dubrovackidnevnik.net.hr

čet

Struka hotelijera:

Dubrovnik ne treba spuštati cijene, ali moramo ulagati stranica 4

INSPEKCIJA KAZNILA

INTERVJU S TEREZINOM

MARO KRISTIĆ, KANDIDAT

FINALISTICA ‘SURVIVORA’

HRPU TAKSISTA!

ORLIĆ:

ZA GRADONAČELNIKA:

NA LISTI HDZ-A

‘Želimo vratiti kvalitetu koju smo nekoć imali’

Mlade obitelji i zdravstveni djelatnici moraju lakše do svog stana

Oslanjanje samo na turizam je opasno

Mihaela Pavlović: Razvoj sportske infrastrukture je moj novi izazov!

stranica 6

stranica 10

stranica 14

stranica 20

2

Uvodnik

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Reality show

IMPRESSUM Glavna urednica: Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr Urednica priloga Petra Srebrović Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović Urednik Maro Marušić Redakcija Petra Srebrović Ivana Smilović Aida Čakić Ahmet Kalajdžić Rafael Barkiđija (sport) Nikša Klečak Kontakt 020 642 462 Fotografi Goran Mratinović Željko Tutnjević Kolumnisti Vjera Šuman Maro Marušić Ivo Batričević Mario Klečak Grafička priprema Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga) Nakladnik Dubrovački dnevnik d.o.o. Ćira Carića 3 Dubrovnik OIB 84019117288 Uprava Lucija Komaić (članica uprave)

Piše Vjera Šuman

H

it tjedna je gradonačelnički kandidat za Zagreb, Lovrić. Bio je jedan od najbližih suradnika Milana Bandića i zbog korupcije, a ne zbog krivog parkiranja, bio je u zatvoru. Jedan od jačih Bandićevih ‘igrača’, Lovrić, kaže kako već četiri godine gleda koruptivnu hobotnicu u Zagrebu. Čovjek je falio profesiju, definitivno bi bio sjajan stand up komičar. On priča o koruptivnoj hobotnici?! Ma što mislili o Tomaševićevoj ‘sekti’ i gomili nesuvislih poteza koje produciraju, zasad, samo pokazuje potpunu nesposobnost za vođenje Zagreba. Priča s Hipodromom, ako nije Tomaševićev krimen, moram ponoviti, pokazuje njegovu potpunu nekompetentnost.

U našoj metropoli kandidati su skloni igrokazima pa je jedan takav priredio negdašnji predsjednik SDP-a Bernardić. Derao se na studente i GONG-ovce što ga nisu pozvali na sučeljavanje koje je otkazano. Pokazao je sasvim drugačije histerično lice, od onog koje prezentira javnosti. Snervala ga anketa po kojoj je tek sedmi. Za pravo rijet, u toj priči ni GONG nije bez mrlje. Kako god, počeli su žestoko lupati jedni po drugima, i ispod, i iznad pojasa. Plen-

ki se puno ne oglašava, nego se trudi pomoći svojima, kako bi sačuvali što se sačuvati da. A to u mnogim sredinama neće biti lako. alo sam pošla u Neretvu gdje gustam na Ušću hodajući kilometre po pijesku i plićaku. Nekako mi još vrijeme ne mirita za kupanje. I što ću?

Pratim što se događa u Neretvi i živa se čudim. Ima tu svega. Građani Ploča, koje je napustio njihov kirurg, gradonačelnik Krstičević preselivši se u Zagreb, nadaju se da će i dalje imati preko njega ulaz, ovaj put u zagrebačke bolnice. To, nažalost, puno govori o stanju u zdravstvu. Novi kandidat je bivši zamjenik gradonačelnika Marević, koji sad vodi svoju kampanju. Tako se, prvi put u osam godina otkad su na vlasti, taj esdepeovac ukazao na Ušću Neretve, u tom raju za kitesurfing u koji je grad, dosad, jako puno uložio. Cijele dvije kante za smeće! Ušću, koje uz Baćinu, dovodi sve više i više turista pa tako i boravišnih pristojbi, uz nemalu potrošnju, od kafića i restorana do smještaja i butiga.

Godinama Grad Ploče nije ni euro uložio u tamošnju infrastrukturu, ali sad predizborno, ako bude sreće, mož-

M

Uvodnik 3

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

da pošalje i treću kantu. Ipak najveća sprdačina je izgradnja igrališta za NK Gusar iz europskih fondova. Nisu bili u stanju pripremiti kvalitetan projekt pa su stavili tribine, onda ih skidali, struju su morali izmještati i koješta još. Radili su dodatne projekte i trošili, trošili, trošili! I tako ode milijun eura. Nema brige, nije im ćaćino. latit će to iz svog špaga građani Ploča. Zbog potpune nesposobnosti Grada. U kakvom je stanju proračun Ploča, tek će se vidjeti, ali po nekim informacijama, tamo je potop.

Sulud je taj projekt kanti za smeće za svaku kuću u mjestima u kojima su one većinom na brdu, pa se očekuje da tamošnja, većinom staračka domaćinstva, tegle ogromne kante po sto skalina do na milimetar od ruba nogostupa. Valjda su od možemovaca čuli da su kontejneri bezveze. Više od pola Europe ih normalno koristi i u njih odvaja otpad. Nove kante i novi trošak. Rekli bi u Zagrebu: ‘Dali dreku pljusku’. druge strane, protukandidat iz HDZ-a Škarić, tiho obilazi teren i razgovara s ljudima o svim problemima. Pozvao je na listu i nestranačke

P

S

ljude i uporno ponavlja ono što bi svi trebali znati: ovo nisu ideološki, nego komunalni izbori i hajdemo se time baviti. Time se doista i treba baviti svuda, a ne samo u gradu koji je uspješno u proteklih osam godina izveo jedino dva kružna toka. Ugodno iznenađenje, jer se ovaj kandidat ne bavi onim što jest ili nije napravljeno, nego onim što treba napraviti.

I ne da se navući na negativnu kampanju, na kakvu smo navikli. Bog zna je li to neki novi ‘svemirski’ HDZ. Kako god, moglo bi u Pločama biti zanimljivo. Nadam se da hoće jer ovi dosad, osim dobrog PR-a, veze za bolnice, uz spomenuta dva kružna toka, nemaju stvarne rezultate za ovaj lučki grad. Niti jedan stan za mlade obitelji, zbog čega se polako, ali sigurno iselilo skoro dvadeset posto stanovništva. Pametnom dosta. ad vidiš sve te kazine, onda je u Gradu predizborna idila, a ne fali ni dobre zabave. Raguž ‘ne želi biti gradonačelnik pod svaku cijenu’, ma što to značilo. Bonačić-Obradović proziva grad zbog bespravnog traženja rušenja, bespravnog zida, ali obećava pravdu za sve građane! Zašto ne,

K

baš ona pokazuje kako je pravda rastezljiva. Vićan je krenuo u boj, u boj za narod svoj, protiv koga drugog, doli uhljeba. Poslat će kvragu sve one koje je uhljebio. Eto im! Mato iz Grada šalje dopise Aniti i svim ostalima s datumima kad je za vražji zid napisan nalog za rušenje. Godinu dana prije kampanje i ikakvih saznanja tko će biti kandidati. Navalio objašnjavati činjenice. To gore po činjenice! Ostali su, zasad, bez većih bisera, ako mi nije nešto promaklo. Viki poziva birače da izađu na izbore jer nisu svi isti. I nisu. no Perovo pitanje o tome kome bi dali na upravljanje vlastitu tvrtku, doista jest pitanje koji bi svi prije izlaska na izbore trebali sebi postaviti. Prečesto nam se ne da ni izaći, a kamoli razmišljati o vlastitom gradu ili općini kao našem poduzeću. Poduzeću koje dobro ili loše troši naše pare. Pomalo, doći će. Zabavljajte se, ljudi moji, s ovim festivalom demokracije, a posebno urnebesnim lupetanjima naših političara, sve od metropole, Splita, Rijeke, preko Ploča do Grada. Ima puno bisera, ali teško je pratiti cijeli taj reality show, diljem Hrvatske. Eto vas.

O

4 Aktualno

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

HRVOJE ŠANJE, DIREKTOR HOTELA PALACE:

Konkurentnost se ne gradi spuštanjem cijena, Dubrovnik je premium destinacija!

Unatoč atraktivnosti Jadranske obale i dugogodišnjoj reputaciji Dubrovnika kao jedne od najpoželjnijih mediteranskih destinacija, hotelijeri na jugu Hrvatske i ove sezone suočavaju se s nizom izazova Piše Aida Čakić FOTO: Osobna arhiva

Sezona 2025. započela je s blagim optimizmom, ali i podosta neizvjesnosti, koje proizlaze iz kombinacije globalnih trendova i lokalnih problema - od promjene turističkih navika do sve izraženijeg nedostatka radne snage, ali i pojačane konkurencije drugih destinacija.

Dok turizam ostaje jedan od ključnih pokretača gospodarstva, sve se češće postavlja pitanje koliko su dubrovački hoteli spremni prilagoditi se novim zahtjevima tržišta i dinamičnom okruženju. Jedna od čestih kritika koja se posljednjih godina može čuti na račun hrvatskog turizma jest previsoke cijene. Iako je poskupljenje dio globalnog trenda, mnogi smatraju kako je upravo turistički sektor među onima koji su “pretjerali”.

ge nužni su kako bismo zadržali visoke standarde i ostali konkurentni na međunarodnom tržištu”, ističe Šanje. Dodaje kako današnji gosti jasno prepoznaju razliku između “puke skupoće” i stvarne vrijednosti.

“Podizanje cijena mora biti popraćeno konkretCIJENE MORAJU PRATITI KVALITETU nim unaprjeđenjem usluge i sadržaja. U tom Predsjednik Strukovne grupe hotelijera pri Žukontekstu, ne smijemo se voditi isključivo uspanijskoj komori HGK Dubrovnik, Hrvoje Šanje, poredbom cijena, već sveukupnim iskustvom osvrnuo se na aktualnu situaciju u dubrovačkoje gost dobiva”, kaže. kim hotelima, uključujući i pitanje cijena. Prema njegovim riječima, cijene su se “korigirale”, ali DUBROVNIK KAO “PREMIUM” DESTINACIJA pritom naglašava važnost da svako povećanje Prema Šanji, dubrovački hoteli su u skladu s cimora biti opravdano, prvenstveno kroz unapjenama koje nude s obzirom na razinu usluge ređenje usluge i infrastrukture. i ekskluzivnosti.

“Cilj nije samo povećanje cijena, nego stvara“Naši hoteli kontinuirano ulažu u kvalitetu – binje dodane vrijednosti za naše goste. Ulagalo da je riječ o uređenju interijera, dodatnim sanja u obnovu objekata, edukaciju osoblja, digidržajima, gastronomiji ili personaliziranoj uslutalizaciju, održivost i podizanje kvalitete usluzi. Dubrovnik je premium destinacija koja nudi

Hrvoje Šanje, predsjednik Strukovne grupe hotelijera pri Županijskoj komori HGK Dubrovnik

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Aktualno 5

luksuznu infrastrukturu i jedinstven turistički HOTELI KAO OSLONAC RAZVOJA “Podizanje cijena doživljaj. Zato je nužno da se naša konkuren- Šanje ističe da Dubrovnik ima dobru hotelsku mora biti popratnost gradi na kvaliteti, a ne na snižavanju ci- infrastrukturu, posebice u višim kategorijama, ćeno konkretnim jena”, poručuje Šanje. ali i da postoji prostor za napredak.

Dodaje i da su troškovi poslovanja u hotelijer“Potrebna su kontinuirana ulaganja u moderunaprjeđenjem usstvu znatno porasli – od cijena energenata i nizaciju, digitalizaciju i zelene tehnologije. No, luge i sadržaja. U hrane do logistike i plaća. Osim toga, sve više ključno je da hotelske investicije prati i razvoj tom kontekstu, ne hotela ulaže u održive tehnologije, energetsku gradske infrastrukture, od prometnih rješeučinkovitost i modernu digitalnu infrastrukturu. nja, javnih prostora i komunalne opreme. Tamožemo se voditi “To su dugoročno vrijedne investicije, iako do- kva sinergija podiže ukupnu kvalitetu destinaisključivo usponose kratkoročne troškove. Upravo zato, prila- cije”, pojašnjava. redbom cijena, već godba cijena bila je nužna. No, ključno je da ta Prema podacima koje navodi Šanje, u Dubrovniostane u korelaciji s kvalitetom, jer samo ku hotelski smještaj čini 35 posto ukupnih turisveukupnim isku- cijena tako gosti imaju osjećaj da za svoj novac dobi- stičkih kapaciteta, s oko 12.100 kreveta. Privatstvom koje gost vaju stvarnu vrijednost”, kazao je. ni smještaj zauzima oko 48 posto (16.499 kreveta), dok ostatak otpada na kampove, hostedobiva”.

GOSTI PREPOZNAJU VRIJEDNOST le i druge oblike smještaja. Na razini cijele DuIako su cijene porasle, dubrovački hoteli, prema brovačko-neretvanske županije, hotelski udio riječima Šanje, i dalje uživaju povjerenje gostiju. iznosi svega 24 posto, a privatni čak 55 posto.

“Naši gosti u pravilu prepoznaju da cijena koju “Ti podaci pokazuju da Dubrovnik ima snažniju plaćaju reflektira razinu usluge koju dobivaju. hotelsku strukturu, od ostatka Županije. No, i Stalno radimo na poboljšanju – od gastrono- dalje postoji prostor za poticanje novih ulagamije i smještaja do dodatnih sadržaja i održi- nja u hotelski sektor. Hoteli donose dodanu vrivih rješenja. Kvalitetan smještaj, profesional- jednost destinaciji, omogućuju bolje upravljana usluga i dodatni sadržaji čine tu investiciju nje kvalitetom, otvaraju radna mjesta i snažno vrijednom. No, važno je da cijene i dalje osta- utječu na imidž grada kao vrhunske turističke nu konkurentne i opravdane, jer samo u tom destinacije”, zaključuje Hrvoje Šanje, Predsjedslučaju možemo zadržati povjerenje posjeti- nik Strukovne grupe hotelijera pri Županijskoj telja”, naglasio je. komori HGK Dubrovnik.

“Potrebna su kontinuirana ulaganja u modernizaciju, digitalizaciju i zelene tehnologije.

No, ključno je da hotelske investicije prati i razvoj gradske infrastrukture.”

6 Vijesti

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

VOZILA ISKLJUČENA IZ PROMETA

Inspekcija ‘pročešljala’ dubrovačke taksiste, dio njih priželjkuje stalni nadzor: „Želimo se vratiti na kvalitetu iz 2012. godine“ Dubrovačke prometnice bile su pod povećalom inspekcije, ovaj put usmjerene na vozače autotaksi prijevoza, ali i povremenog prijevoza putnika. Rezultati su pokazali da se ne drže svi pravila ni uvjeta koje bi morali ispunjavati da bi mogli obavljati navedene djelatnosti. No, veliki broj taksista nema nikakav problem s inspekcijama Piše Ivana Smilović FOTO: Goran Mratinović

Akcija nadzora javnog cestovnog prijevoza putnika s naglaskom na nadzor autotaksi prijevoza i povremenog prijevoza putnika održala se od 29. travnja do 4. svibnja i unijela blagu pomutnju na dubrovačke prometnice. Upozoravalo se na detaljne kontrole, kako u različitim grupama, tako u medijima koji su o njima izvještavali od prvog dana, no unatoč tome iz prometa je isključeno 39 vozila, od kojih su većina autotaksi vozila.

“U sklopu akcije izvršena su 74 inspekcijska nadzora te je utvrđeno 135 prekršaja temeljem kojih je 39 vozila isključeno iz prometa. Osim službenika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u akciji su sudjelovali i policijski službenici te službenici Državnog inspektorata RH”, odgovorili su na naš upit iz inspekcije pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Naknadno su pojasnili o kakvim je prekršajima riječ. „Najčešći prekršaji odnose se na neposjedovanje dozvole koju izdaju nadležne jedinice regionalne i lokalne samouprave, neispunjavanje posebnih uvjeta za vozilo kojim se obavlja autotaksi prijevoz, neposjedovanje dokumentacije kao što su licencije za unutarnji javni cestovni prijevoz, neposjedovanje evidencije kojima se obavlja autotaksi prijevoz u vozilu prilikom nadzora, kao i neposjedovanje potrebne opreme (vatrogasni aparat)“, priopćili su.

Ovakve inspekcije podržavaju građani, ali i vozači autotaksi prijevoza. Ivica Smoljko, predsjednik Plavog taksija tako kaže da nema nikakvih problema s inspekcijskim nadzorima. „Pročitao sam u medijima kako je dignuto 40 tablica i kako je bilo preko 100 prekršaja, što znači da je svako drugo vozilo bilo neispravno, odnosno da je imalo neke nepravilnosti“, objašnjava.

„Podržavamo inspekciju, neka budu tu stalno, neka kontroliraju, jer ovo što se događalo zadnjih godina, bilo je „ŽELIMO DA INSPEKCIJA ŠTO VIŠE BUDE TU“ S porastom broja turista, za očekivati je kako će kroz stvarno loše“, kaže ljeto još više narasti broj vozača na dubrovačkim proIvica Smoljko metnicama koji obavljaju djelatnost prijevoza putni-

Rekao je kako je Plavi taksi također bio obuhvaćen nadzorom, ali i kako među njima nije zabilježena niti jedna nepravilnost. „Koliko sam čuo, taksisti koji rade u udrugama u Dubrovniku su bili ispravni, nisam čuo da su ijednog taksista koji djeluje na području Grada Dubrovnika u udruzi kaznili. Znači, to su se ljudi koji rade pri nekoj platformi i koji obavljaju djelatnost koja nije u skladu sa zakonom“, priča Smoljko.

ka. Smoljko smatra da bi inspekcije onda trebale biti i češće. „Mi to priželjkujemo, da oni budu stalno tu, ali kolike su mogućnosti, ne znam. Koliko znam, imamo jednog inspektora na području Grada Dubrovnika koji zaista radi svoj posao izvrsno, ali on je sam. Nadamo se kako će ovo ljeto doći njih više. Čuli smo kako će se nadzor na području Dubrovnika nastaviti i tokom cijeloga ljeta. Podržavamo to, neka budu tu stalno, neka kontroliraju, jer ovo što se događalo zadnjih godina, bilo je stvarno loše“, kaže Smoljko.

Nesporno je kako ovakvi slučajevi potenciraju lošu sliku dubrovačkih taksista, čija reputacija sa sve većim brojem vozača sve više opada. „Dubrovčaninu koji obavlja autotaksi prijevoz, to je jedina djelatnost, on od toga živi. Postoje ljudi koji ovdje taksiraju, 10, 15, 20 godina. Od toga žive i hrane familiju. Kad vam se pojavi netko takav, bez ikakvih dozvola, od 100 nadzora, 60-70 bude nelegalnih… Ne piše nitko o kome je riječ, samo stoji autotaksi prijevoz,

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

„To da netko nema bočne oznake nije toliki krimen, ali osnovne stvari se ipak moraju ispuniti, a mnogi, očito, voze bez njih. To ne ide ni vozaču ni gostu u korist“, objašnjava vozač Ubera

i nas svrstavaju među te ljude. Želimo da inspekcija što više bude tu, da se to ‘očisti’. Dubrovački taksi je 2012. godine na Tripadvisoru bio proglašen za najuslužniji taksi na svijetu. Želimo se vratiti na tu kvalitetu autotaksi prijevoza“, zaključio je Smoljko.

U inspekciji su zapravo najviše „fasovali” vozači Ubera, od kojih nam neki, želeći ostati anonimni, govore kako su čuli da su kolegama dignute tablice jer nemaju dozvole Grada Dubrovnika, odnosno tvrtke preko kojih rade, poznate kao ‘agregatori’ , nisu ishodile dozvole. Jedan od vozača tako priča da se jedna takva tvrtka baš nedavno ‘bacila’ u stečaj, a vozače prebacila na drugu. Tako se, objašnjava, unatoč inspekcijama, nastavlja uhodan posao u kojem se tvrtke, što zbog poreznih dugova, što zbog kazni, bacaju u stečaj, pa se onda vozači prebace na drugu tvrtku i čekaju dozvole Grada.

PROVJERAVALO SE ‘ONO NAJOSNOVNIJE’ Drugi vozač također objašnjava da su vozači Ubera najviše ‘nastradali’ zbog, kako kaže, sumnjivih tvrtki za koje rade. „Agregatori nisu ilegalni, međutim, način na koji funkcioniraju u Hrvatskoj je jako upitan, s obzirom na to

Vijesti

7

kako mnogi od njih zatvaraju i otvaraju firme u kratkom vremenu, mijenjaju imena, sve kako bi izbjegle kazne ili probleme na koje naiđu u poslovanju. Sumnjivi su i načini isplate. Kako otvore vrlo brzo novu firmu, ne dobiju dozvolu Grada, Župe ili Konavala, a vozači koji voze za njih nastavljaju voziti usprkos tome što nemaju dozvole, nemaju drugog izbora“, kaže i dodaje da podržava bilo koju vrstu inspekcije, ali da se nada kako neće biti prestroge prema domaćim ljudima koji imaju obrte, ali i ‘agregatorima’ koji pošteno prijavljuju svakog vozača i imaju dozvole, pa ih isključivati iz prometa zbog primjerice dva eura razlike u kasi.

Smatra da su inspektori provjeravali ‘ono najosnovnije’. „To da netko nema bočne oznake nije toliki krimen, ali osnovne stvari se ipak moraju ispuniti, a mnogi, očito, voze bez njih. To ne ide ni vozaču ni gostu u korist“, objašnjava vozač Ubera i kaže kako su stanice za tehnički pregled, gdje se može dobiti žuti papir koji predstavlja posebne uvjete, bile prepune vozača dan nakon što je krenula inspekcija.

Elementarne stvari moraju biti ispunjene, smatra vozač i utoliko se slaže sa Smoljkom, jer pojedinci koji krše pravila uporno narušavaju ugled onih koji se pravila trude ispoštovati. „Sumnjam da je netko isključen prometa jer nema bočne oznake, ali ako vozi bez dozvola, to je sasvim opravdano“, objašnjava. Čini se kako većina vozača, nevezano za to za koga voze, smatra da su inspekcije ‘nužno zlo’, posebice u vremenima kad brojke vozača svakodnevno rastu.

Pravila nisu tu da se krše, osobito kad je riječ o prometu, koji i inače može biti izazovan. Pitanje je hoće li se autotaksi djelatnost ikada vratiti u dane „stare slave“, ali ovim malim koracima barem će malo poboljšati stanje koje, smatraju vozači koji se tim poslom bave dugi niz godina, nije ni blizu idealnog.

8 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

U more položeni vijenci u sjećanje na pomorsku tragediju u Luci Gruž

Obilježena je tužna 33. obljetnica jedne od najtragičnijih pomorskih nesreća na dubrovačkom području, koja se dogodila usred Domovinskog rata. Dana 6. svibnja 1992. godine, u 16:43 sata, u Luci Gruž došlo je do kobnog sudara broda Aurora i trajekta Ilirija. Oba su broda, izbjegavajući agresorsku vatru, uplovljavala u luku punom brzinom. U toj nesreći život je izgubilo deset osoba, među kojima i troje djece.

U znak sjećanja na ovu tragediju, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković položio je vijenac u more zajedno s načelnikom Općine Konavle Božom Lasićem i suradnicima. Prije toga, gradonačelnik Franković odao je počast Luci Popović, volonterki Crvenog križa i jednoj od preživjelih iz te nesreće, polaganjem cvijeća na njezin grob.

Gospođa Popović, koja je preminula u ožujku ove godine, bila je pokretačica komemoracije i postavljanja spomen-ploče, te je godinama sudjelovala u obilježavanju ove tužne obljetnice.

Na brodu Aurora, koji je tada plovio na liniji između Dubrovnika i tada još uvijek okupiranog Cavtata, nalazilo se 96 putnika i članova posade. U spašavanju unesrećenih sudjelovali su posada i putnici broda Ilirija, pripadnici Hrvatske ratne mornarice, medicinsko osoblje i brojni građani koji su se zatekli u blizini.

U nesreći su tragično stradali: Lucija Mandun, Mato Letunić, Luce Letunić, Senka Kralj, Romano Kralj (8), Andrea Banović (3), Nikolina Banović (1,5 godina), Jele Bogišić, Šima Grbešić i Nikola Bulum.

Obilježena 34. obljetnica osnutka Specijalne jedinice policije Grof

U bazi Interventne jedinice policije u Platu uz prigodan komemorativni program i dodjelu zahvalnica, obilježena je 34. obljetnica osnutka Specijalne jedinice policije Grof, dok su u znak sjećanja na njihovu žrtvu položeni vijenci i zapaljene svijeće na spomen-obilježju poginulim pripadnicima.

Svečanom obilježavanju u organizaciji Udruge SJP Grof nazočili su izaslanica Ministarstva branitelja Republike Hrvatske Nada John, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, pripadnici PU dubrovačko-neretvanske na čelu s načelnikom Ivanom Pavličevićem. Također, događaju su prisustvovali članovi obitelji poginulih pripadnika, predstavnici braniteljskih udruga, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i bivši pripadnici SJP Grof.

Gradonačelnik Franković je istaknuo važnost prisjećanja na Domovinski rat i očuvanja uspomene na hrabre branitelje. Naglasio je kako ova godišnjica podsjeća na ključnu ulogu Specijalne jedinice policije Grof u obrani Hrvatske, a njihova hrabrost i žrtva trajno su utkane u povijest Dubrovnika i Domovinskog rata.

U sklopu obilježavanja, u parku Striježice u Mlinima svečano je otkrivena spomen ploča poginulom pripadniku SJP Grof, Ivanu Radošu. Ovim činom iskazana je trajna zahvalnost za njegovu žrtvu te simbolično priznanje svim pripadnicima jedinice koji su tijekom najtežih dana suvremene hrvatske povijesti branili Domovinu.

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Okruglim stolom obilježen završetak sanacije povijesnog kanala mješovite odvodnje ispod Straduna

Radovi na sanaciji povijesnog kanala mješovite odvodnje ispod Straduna i dijelova povijesne jezgre Dubrovnika uspješno su završeni. Ovaj iznimno zahtjevan i tehnički specifičan projekt koji je dio EU projekta Aglomeracija Dubrovnik predstavljen je na okruglom stolu u Studentskom domu Dubrovnik, uz sudjelovanje predstavnika Vodovoda Dubrovnik, izvođača radova, konzervatora, Društva prijatelja dubrovačke starine, Zavoda za obnovu Dubrovnika te gradonačelnika Grada Dubrovnika.

Riječ je o jedinstvenom zahvatu u Hrvatskoj koji je objedinio konzervatorsku izvrsnost i suvremena inženjerska rješenja. Sanacija je provedena na ukupno 470 metara glavnog kanala ispod Straduna, Ulice Prijeko i Ulice Celestina Medovića (spoj Prijeko - Stradun), uključujući i 25 priključnih kanala te dodatnih 80 metara izvan gradskih zidina. U sklopu radova obnovljeno je i 200 metara vodovodne mreže.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković posebno je naglasio da se radi o povijesnom poduhvatu, prvom čišćenju i sanaciji ovog sustava još od doba Dubrovačke Republike. –„Mi smo ovaj grad naslijedili da bi ga sačuvali i prenijeli idućim generacijama u najboljem stanju kako bi i oni tako nastavili skrbiti o svome gradu“, rekao je gradonačelnik. Uputio je posebnu zahvalu predstavniku izvođača radova – direktoru tvrtke Anafora d.o.o. iz Splita Ton-

čiju Jankoviću, kome je Grad Dubrovnik, u okviru proslave 45. obljetnice upisa Dubrovnika na Popis svjetske baštine UNESCO-a, uručio posebno priznanje za izniman rad na revitalizaciji povijesnog sustava mješovite odvodnje.

Kanalizacijska mreža povijesne jezgre izgrađena još u 14. stoljeću, i dalje je u funkciji te predstavlja vrijedan spomenik nulte kategorije. Tvrtka Anafora sve radove izvodila je sukladno prethodnom odobrenju i posebnim uvjetima izdanim od strane Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, a s obzirom na specifičnost lokacije na koju nije bilo moguće pristupiti teškim strojevima i opremom, većina radnji obavljala se isključivo ljudskim angažmanom. Sanacija se odvijala u okviru EU projekta Aglomeracija Dubrovnik, najvećeg infrastrukturnog ulaganja u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav grada vrijednog preko 117 milijuna eura. Procjenjuje se da je iz dubrovačke kanalizacije uklonjeno oko 2 tisuće kubika nataloženog materijala, a korištena je metoda ugradnje keramičke kinete koja omogućuje lakši protok i buduće održavanje bez oštećenja izvorne strukture kanala.

Grad Dubrovnik, zajedno s partnerima, nastavlja s ulaganjima u sustave odvodnje i vodoopskrbe u cilju podizanja kvalitete života građana i zaštite okoliša te kulturne baštine od neprocjenjive vrijednosti.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 9

Izvode se radovi na sanaciji dječjeg igrališta na Osojniku

Grad Dubrovnik nastavlja s ulaganjem u sigurnost i kvalitetu prostora za igru naših najmlađih. Tako su započeli radovi sanacije dječjeg igrališta na Osojniku, a koji se izvode u sklopu redovnog održavanja dječjih i sportskih igrališta u nadležnosti Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu.

U sklopu radova uklonit će se dotrajale i oštećene sprave za igru te će se postaviti nove sprave. Postavit će se podloga od geotekstila na koju će se nasuti pijesak, a na igralište će se ugraditi i antistres gumirana podloga (gumene kocke). Izvest će se i popravci s bojanjem zaštitne ograde te će se prebojiti klupe.

Radove u skladu s troškovnicima za održavanje izvodi Tehnogradnja, ugovorni izvođač na održavanju dječjih i sportskih igrališta i prostora za rekreaciju, dok održavanje klupa provodi ugovorni izvođač Frendy.

10 Intervju

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

TEREZINA ORLIĆ, KANDIDATKINJA DDS-A ZA ŽUPANICU

Mlade obitelji i zdravstveni djelatnici moraju lakše doći do svog stana!

Kandidatkinja DDS-a za županicu, Terezina Orlić, za Dubrovački dnevnik govori o izbornom programu, kandidaturi, političkom putu, ali i privatnom životu Bili ste kandidatkinja za gradonačelnicu i za županicu. I ovaj put se natječete za mjesto županice. Što vas je motiviralo na ponovnu kandidaturu?

Iskreno, prije nekoliko mjeseci o tome nisam razmišljala, no na prijedlog stranačkog vodstva odlučila sam prihvatiti kandidaturu. Vjerujem da moje profesionalno, osobno i političko iskustvo, kao predsjednice Županijske skupštine i gradske vijećnice, može doprinijeti daljnjem razvoju naše Županije. Smatram da županijska uprava može biti organiziranija i učinkovitija, s ciljem da budemo među vodećima u zemlji. Moje dosadašnje iskustvo daje mi za pravo vjerovati kako mogu odgovorno i kvalitetno obnašati ovu dužnost, na dobrobit svih građana.

tat nego ranije.

Kažete kako ste mala, lokalna stranka. No, imate velikog, istaknutog predsjednika stranke.

Ako ovaj put osvojite Županiju, hoćete li odluke donositi samostalno ili će se pitati ponešto i gospara Vićana?

To me često pitaju. Moje iskustvo pokazuje da gospar Vićan cijeni dijalog i spreman je saslušati savjete. Možda je to došlo i s godinama (smijeh). Funkciju županice ću sigurno obnašati samostalno i u skladu sa zakonom, u suradnji s timom, bez stranačkog utjecaja.

Kako se dogodila ta osobna prevaga, kada ste odlučili ići u cijelu ovu priču? Za sebe vazda kažete kako ste u mirovini, ali ne mirujete.

Takav sam karakter – imam energije, znanja i volim izazove. Ako postoji prilika za učiniti nešto korisno, ne treba je odbiti. Tako je bilo i s politikom – nisam o njoj razmišljala prije 20 godina jer sam imala druge prioritete, no kad se ukazala prilika, prihvatila sam izazov. Kroz izazove čovjek raste, uči, razvija se i preispituje. Politika je prostor u kojem možete, kroz iskustvo i dijalog s ljudima, napraviti pozitivne pomake u javnom interesu. Upravo iz tog razloga sam se uključila, a prijedlog je tada došao od gospara Vićana.

On kaže kako u životu sluša jedino svoju najmlađu kćer, no vi ste mu tijekom dugog perioda bili i ostali jedna od najbližih suradnica. Kako vam je to uspjelo?

Ta izjava dio je njegovog osobnog imidža. Otvoren je za razgovore i savjete. Drži do mišljenja svoje obitelji, ali i do mišljenja suradnika. Neki ga ne vole, no mnogima je pomogao i uvijek je bio na strani ‘malog čovjeka’. Zato i ima njihovu podršku. Kako sam uspjela? Uvažavam različitosti.

Kažu da se s njime uvijek ‘zna na čemu si’, što se ne sreće često u politici.

Moj osobni doživljaj suradnje s njim bio je više puta pozitivno iznenađujući. Mnogi političari ne drže riječ, on kada nešto obeća, to i izvrši. Pogotovo kada je riječ o pomoći običnim ljudima. To smatram njegovom velikom vrlinom.

U prethodnim izbornim ciklusima niste ostvarili pobjedu. Kakva su očekivanja od ovih izbora?

Teško je prognozirati, no dat ćemo sve od sebe. Iako smo mala lokalna stranka bez široke županijske mreže, smatram kako radimo kvalitetno i korektno. Vjerujem kako ćemo ostvariti bolji rezul-

Da se vratimo na vašu kandidaturu, što je fokus vaše kampanje, koji su to projekti i promjene za koje ćete se zalagati?

Imamo cjelovit program koji ćemo predstaviti građanima putem medija, društvenih mreža i neposrednim razgovorima. Ključna tema nam je rješava-

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

„Moje iskustvo pokazuje da gospar Vićan cijeni dijalog i spreman je saslušati savjete. Možda je to došlo i s godinama (smijeh).

Funkciju županice ću sigurno obnašati samostalno i u skladu sa zakonom, u suradnji s timom, bez stranačkog utjecaja“

nje stambenog pitanja mladih obitelji i zdravstvenog osoblja – od bolničkih liječnika, liječnika obiteljske medicine do psihologa logopeda itd. Bez sustavnog pristupa, prijeti nam ozbiljna kriza u zdravstvu. Moramo zadržati i vratiti mlade, ali Županija to ne može sama. Nužna je suradnja s gradovima i općinama, posebno Dubrovnikom zbog bolnice. Stanovi su duplo skuplji nego u drugim krajevima države, pa i mi moramo biti duplo odlučniji.

Koji je vaš plan za rješavanje ovog problema?

U užem županijskom području imamo lokacije poput Pobrežja, Osojnika, Orašca, Bosanke, gdje se može graditi. Postoji više modela: davanje zemljišta, dugoročni najam, subvencije, sufinanciranje… Potrebni su dobar plan, organizacija i brza provedba.

Pitanje priuštivog stanovanja je izravno vezano uz demografiju. Naša županija nije u strašnom minusu, kao što je to Slavonija, ali demografski alarm se ipak upalio. Demografi kažu kako smo već praktički došli u situaciju da bi u manje naseljenim po-

Intervju 11

dručjima obiteljima doslovno trebala poklanjati zemljišta da bi tu izgradile dom i ostale.

Istina, naša županija je u blažem minusu, 2–3 posto, za razliku od Slavonije gdje je i do 30 posto.

Država daje potpore, ali smatramo da je snažna mjera dodjela stana obiteljima s četvero djece. Uz demografiju ide i pitanje radne snage. O tome se znalo prije 25 godina, ali se nije smjelo ni govoriti.

Kada su neke mjerodavne institucije na ovaj problem upozoravale, nisu dobro dočekane ni od vlade ni od sindikata.

Danas se uvozi radna snaga iz udaljenih zemalja, s drugačijom kulturom, navikama, pogledima na život bez ikakvog plana. Što tu Županija uopće može napraviti?

Trebamo poticati integraciju stranih radnika kroz učenje jezika, upoznavanje s našim običajima i kulturom. U tome mogu pomoći Zavod za zapošljavanje, komore …Također, trebamo znati gdje ti ljudi žive i u kojim uvjetima te nadzirati poštivanje zakona.

„Imam energije, znanja i volim izazove. Ako postoji prilika za učiniti nešto korisno, ne treba je odbiti“

12 Intervju

„Imamo cjelovit program koji ćemo predstaviti građanima putem medija, društvenih mreža i neposrednim razgovorima.

Ključna tema nam je rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji i zdravstvenog osoblja – od bolničkih liječnika, liječnika obiteljske medicine do psihologa logopeda itd. Bez sustavnog pristupa, prijeti nam ozbiljna kriza u zdravstvu. Moramo zadržati i vratiti mlade, ali Županija to ne može sama“

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Uostalom imamo i udruge civilnog društva koje također mogu pomoći.

Naravno i udruge treba uključiti naročito na području učenja naše tradicije i kulturnih običaja.

Nikako ne smijemo dozvoliti da se dogodi getoizacija, što bi u budućnosti dovelo do ozbiljnih problema.

Kao bivša čelnica Županijske komore Dubrovnik sigurno dobro znate kako nam strani radnici trebaju jer bez njih ne može rasti ni naše gospodarstvo. A onda, ne želimo postati manjina u svom domu. Kako pronaći balans?

Trenutno nismo ugroženi, ali dugoročno bismo mogli biti. Rješenje je u pametnim, strateškim potezima. Naši su ljudi odlazili jer nisu bili adekvatno plaćeni, teško ili nikako dolazili do stana Želimo da mladi ostaju ovdje, a da se oni koji su otišli vrate. Stanovanje smo zato postavili kao prioritet. No, nedostaje i visokoobrazovane radne snage, a da biste ostvarili gospodarski rast potrebni su radnici. Moramo biti realni i taj balans kojega ste spomenuli svakako je nužan. Potrebna je integracija, zakonske mjere, poput obaveznog poznavanja jezika i provjere kvalifikacija.

Od turizma žive i Grad i Županija. Donedavno se govorilo kako dovesti još gostiju, sad je pitanje treba li nam više gostiju. Kakav je tu vaš stav?

Potrebna je bolja raspodjela, i vremenska i prostorna. Više gostiju izvan sezone i izvan Dubrovnika. Treba razvijati ruralni, selektivni turizam i paralelno ulagati u druge sektore.

brzu cestu?

U redu je što je povučena, struka i stanovništvo nisu bili usklađeni. Potrebno je više konstruktivnog dijaloga na svim razinama.

Ponovno se aktualizirala priča oko Lučinog razdolja. Kandidat SDP-a i ‘srđevaca’ za župana, Marko Giljača, kaže kako su radovi stali zbog problema s izvlaštenjem, župan Dobroslavić tvrdi da projekt ide dalje.

Mislim da nije riječ o izvlaštenju, već o administrativnim i projektantskim problemima. Projekt je od strateškog interesa i on će se provesti, ali nažalost s kašnjenjem. No to je važan i nužan projekt, koji ne ugrožava okoliš ako se provede kako treba.

Kako biste ocijenili rad dosadašnjeg župana?

Vrlo korektan, staložen i spreman na razgovor. Nije bio umiješan u afere, što bi trebalo biti norma, a ne iznimka. Naša suradnja bila je dobra.

Koje umijeće treba imati predsjednica Županijske skupštine? Puno je vijećnika, znalo je biti baš burno. Kako ste to ‘hendlali’?

Treba se držati Poslovnika, ali i poznavati ljude.

Dopuštala sam nešto veći prostor raspravi kad je bilo potrebno. Smatram da smo radili korektno i bez većih incidenata.

Gospođa Muratti, koja je bila predsjednica Gradskog vijeća, u jednom intervjuu za Dubrovački dnevnik je kazala kako misli da bi joj bilo lakše da je muškarac, jer kad muškarac nešto zapovjedi, više ga ljudi slušaju.

Ne bih se složila. Nisam imala takvih problema.

S vremenom naučite procjenjivati situacije i ljude, a autoritet ne treba graditi silom ili lupanjem po stolu.

Što bi se, uz turizam, ovdje još moglo razvijati?

Imamo more, ali ne razvijamo dovoljno ribarstvo i marikulturu. Imamo bogatu zemlju – Konavle, dolinu Neretve, Šipansko polje, ali malo proizvodi- Jedno vrijeme ste radili u Atlantskoj plovidbi. mo. Potrebno je riješiti imovinsko-pravne odno- Kako komentirate ova posljednja, ne baš sjajse, izraditi strategije i pomoći malim proizvođači- na događanja u tom društvu? ma. Kako bismo ostvarili ravnomjerniji razvoj žu- Provela sam značajan dio svog profesionalnog panije, moramo imati prometnu povezanost. Di- puta u Atlantskoj plovidbi, uključujući i razdoblje gitalna infrastruktura je također nužna, kako bi pretvorbe. To je tvrtka koja nam je svima draga, jer svi, pa i stariji na selu, mogli koristiti suvremene gotovo svatko u Dubrovniku ima nekoga u obitelji alate. Za ovu namjenu na raspolaganju su zna- tko je bio pomorac. Atlantska plovidba predstavčajna sredstva iz EU fondova. lja simbol našeg grada i nastavak bogate pomorske baštine Dubrovačke Republike, kada smo bili Lomila su se koplja oko sporne trase brze ce- poznati u svijetu po pomorstvu, trgovini, pa i broste do aerodroma. Čak su gradonačelnik i žu- dogradnji. Svi smo emotivno vezani uz nju. Iako zadržava svoje ime, žao mi je što joj je sada sjepan imali različite stavove. Koji je vaš stav?

O tome se priča desetljećima. Potrebna nam je dište u Zadru. Vjerujem da će se poslovanje i dabrza cesta, ali i dijalog. Dijalog između lokalnog lje odvijati u skladu sa zakonom i tržišnim načestanovništva, struke i lokalne samouprave. Rje- lima, ali je jasno da će način upravljanja biti drušenje mora zadovoljiti sve uključene, inače ćemo gačiji iz Zadra. izgubiti još vremena.

Kako onda gledate na povlačenje Studije za

Niste jedini član obitelji koji se natječe na ovim izborima, i vaš sin, Velibor Puzović, je ušao u

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Intervju 13

„Imam energije, znanja i volim izazove. Ako postoji prilika za učiniti nešto korisno, ne treba je odbiti“ „Uvijek potičem žene da se uključe u politiku i cijenim svaku koja je spremna staviti se u službu javnog interesa“

„Uvijek potičem žene da se uključe u politiku i cijenim svaku koja je spremna staviti se u službu javnog interesa“

izbornu utrku, i to kao kandidat za zamjenika Mata Frankovića. Kako ste primili tu vijest?

Svi smo odrasli i odgovorni pojedinci. I njegov i moj politički angažman su stvar osobne odluke. Živimo u demokraciji.

Doduše, u koaliciji ste. (smijeh) Nema tu nikakvog nagovaranja ili dogovaranja. O ostalim temama u obitelji razgovaramo, ali politika je osobni izbor. Ja sam odrasla u drugačijem vremenu, dok je današnja generacija četrdesetogodišnjaka formirana u ratnom razdoblju. Svi mi u sebi nosimo i odgoj i iskustva vremena u kojem smo odrasli.

Ima jedna koja kaže – taman sam se izmirio s familijom, kad ono opet izbori. Znači, vi se ne svađate oko politike?

Ne, svatko ima pravo na svoj stav i izbor. Raspravljati i sukobljavati se zbog politike nije mi prihvatljivo.

Smatrate li kako vam je to što ste žena pomoglo ili odmoglo u politici? Ženama je općenito teže, ne samo u politici. Po-

gledajte koliko ih je stvarno prisutno na vodećim pozicijama. Često su prisutne samo na listama, ali rijetko na prvim mjestima. Živimo u patrijarhalnom društvu gdje se žene često osjećaju sputano, nesigurno, pa izbjegavaju političku izloženost i osudu okoline. No, uvjerena sam da žene u politici mogu dati velik doprinos. One su sklonije dijalogu, kompromisu i upornom radu. Uvijek potičem žene da se uključe u politiku i cijenim svaku koja je spremna staviti se u službu javnog interesa, što znači i izložiti se javnoj procjeni. To je vrijedan doprinos društvu.

Na kraju ćemo se vratiti na početak – za sebe kažete kako ste u mirovini, ali ne mirujete.

Kakvi ste privatno, što vas veseli?

Mnogo toga. Posebno uživam s unucima, to je lijepa uloga bez prevelike odgovornosti. (smijeh) Naslijedila sam zemlju na Pelješcu gdje sadim masline. Pitaju me zašto to radim kad maslina treba deset godina da rodi, ali meni to donosi zadovoljstvo. Volim prirodu, putovanja, kuhanje i druženja s obitelji i prijateljima. Nemam previše vremena. Vidjet ćete kada jednom odete u penziju (smijeh).

14 Intervju

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA

Maro Kristić: Pred očima nam se događa zamjena stanovništva, a orijentacija samo na turizam je opasna ‘Političke transfere’ neki mu ne mogu oprostiti, no za razliku od klasičnih ‘preletača’ bez kompasa, Maro Kristić tvrdi da je svaki njegov potez imao smisla, svrhu i princip. Bivši HSS-ovac, Laburist, onda i nezavisni Srđevac i Mostovac, neki kažu i tihi HDZ-ovac; a danas nezavisni kandidat za gradonačelnika. Kristić govori bez dlake na jeziku o temama koje baš i nisu u fokusu ove kampanje, poput pitanja opstanka identiteta Dubrovnika, volonterskih manifestacija s ogromnim budžetima i akademskoj zajednici koja je možda i sama sebi svrha Jedan ste od najdugovječnijih vijećnika, već više od desetljeća zastupate građane u gradskom parlamentu. Koji su problemi Dubrovčana u 2025. godini i što im nudite?

Kada govorimo o programima, otprilike svi nudimo ista rješenja. Imam dojam da se mnogi političari isključivo drže istraživanja koje rade, pa onda u fokus guraju iste teme. Sebe postavljam na drugu stranu i ističem probleme za koje mislim da su bitniji za identitet Dubrovnika. Riječ je o problemima koji nisu u izravnoj nadležnosti Grada Dubrovnika, ali o njima treba brinuti kao da jesu. Prije svega, mislim na činjenicu da danas u Dubrovniku živi i radi preko 10 tisuća stranih radnika. To nije samo proces zapošljavanja, nego nam se pred očima događa zamjena stanovništva.

Od svih kandidata na ovim izborima, vi najviše govorite upravo o stranim radnicima. Ukazujete na to kako ‘Dubrovnik polako umire’ i kako su ‘demografski izazovi i uvoz radne snage među najvažnijim pitanjima današnjice’. Što iz te perspektive uopće može napraviti gradonačelnik?

Da smo mi navrijeme mislili o našim ljudima, kada bismo im davali kvalitetne radne i životne uvjete, mislim da bi taj trend bio puno sporiji. Ako se okrenemo malo više našem čovjeku, možemo očekivati da se taj trend jednom zaustavi, pa da za četiri ili osam godina nemamo gradonačelnika iz Bangladeša. Ne podcjenjujući ikoga, bez netrpeljivosti ili ksenofobije, mislim da ti ljudi postaju dio naše zajednice i da trebamo brinuti o nji-

ma. Isto tako, imamo zdravstveni sustav u kojem 8000 naše djece liječe dva pedijatra. Netko će sutra trebati liječiti i te ljude i njihovu djecu, a o tome se ne razmišlja.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

S koliko mandata biste bili zadovoljni i s kim se vidite u postizbornoj koaliciji ili suradnji?

Nikad ne bježim od razgovora ni s kim, a mislim da je prednost što uživam respekt jedne i druge strane. Vjerujem da bi oba politička bloka htjela surađivati sa mnom; HDZ i njihovi koalicijski partneri i Srđ je Grad-Možemo, SDP. Tijekom godina s njima sam razvio vrlo korektan odnos koji se temelji na uvažavanju. Vjerujem da respektiraju moj politički rad, pa ćemo u tom smjeru nastaviti djelovati. Nećemo biti opterećeni koalicijom i većinama, nego od točke do točke podržavati kvalitetne ideje. Tako sam djelovao svo ovo vrijeme. Što ste ostvarili za bolji život građana, dosadašnjim djelovanjem u politici?

Mislim da građani prije svega u meni mogu vidjeti partnera u borbi za javni interes. Sjetit ćete se mojih istupa u Saboru po pitanju golfa na Srđu pa i optužbi tvrtke Razvoj Golf kako sam zaustavio studiju utjecaja na okoliš i tako srušio daljnju realizaciju projekta. U Saboru sam zaustavio sjednicu kada su htjeli dati terminal u Luci Gruž francusko-turskom konzorciju. Na moju su inicijativu povećavane plaće u javnim službama i asistentima u nastavi. Na moju je inicijativu izgrađena boćarska dvorana Đuro Miletić, a na moj amandman će se izgraditi atletska staza na Lapadu. Iako je bi-

“Mnogi zagovaraju model dugoročnog najma i ja nisam protiv toga, ali ipak iz suverenističkih razloga zagovaram da naši sugrađani postanu vlasnici stanova”

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

“Mislim da građani prije svega u meni mogu vidjeti partnera u borbi za javni interes”

lo toga puno, uvijek može i bolje pa gledam samokritički na svoje djelovanje. Mislim da nisam malo toga napravio. U Saboru se promijenio i zakon o porijeklu imovine na moju inicijativu...

U Saboru ste i predložili, a onda i izglasali lex Vlahušić. U kakvom ste odnosu danas s Androm Vlahušićem?

To je sigurno jedan momenat koji je obilježio moju političku karijeru. Danas smo u korektnim odnosima. Uvijek se lijepo pozdravimo i razmijenimo neka razmišljanja. Imamo kolegijalan odnos jer smatram da on ima dosta kvalitetnih ideja, a i on često podrži moje rasprave u Vijeću.

Danas razgovaramo s Marom Kristićem, nezavisnim kandidatom na lokalnim izborima.

Do sada ste uvijek ili bili u stranci, ili ste imali stranku iza sebe u vidu podrške, a budimo krajnje otvoreni, zaista ste ih puno promijenili. Od HSS-a i Laburista, pa preko Srđevaca i do Mosta.

Već sam 13 godina u kontinuitetu gradski vijećnik, biran iz različitih pozicija. Moj prvi mandat bio je iz pozicije stranke Hrvatskih laburista, bio sam nositelj aktivističke liste Srđ je Grad, a iza toga i Mosta, dok su još bili platforma, a ne politička stranka. Izlazio sam na izbore kao nositelj s imenom i

Intervju 15

prezimenom već prije, ali ovo je prvi put bez stranačke pozadine. Mislim da je to najpoštenije, pogotovo jer nosim hipoteku o mijenjanju stranačkih dresova. Nakon toliko vremena mislim da je to postalo i jedna vrsta moje prednosti, jer sam bio dosljedan u svojim stavovima od početka do kraja. Sada kada vidimo političke aktere na ovim lokalnim izborima, manje više svatko je promijenio po neku stranku.

Ima tu i različitih ideologija što nekako čini korijen političkog djelovanja bilo koje opcije, od desnog Mosta do lijevih Srđevaca. Jeste li vi lijevo ili desno?

U politiku nisam ušao iz ideoloških pobuda, nego isključivo iz motiva da napravim nešto općekorisno. Kroz djelovanje u Mostu se vidjelo koliko politička priča, koja nije opterećena ideologijom, završi u jednom strogom ideološkom okviru. Most je bio široka platforma, od lijevo do desno orijentiranih, a sve je vodio isti motiv - napraviti nešto za zajednicu, bez ideoloških opterećenja. S vremenom je puno kvalitetnih ljudi otišlo, a Most se profilirao u poprilično desno orijentiranu opciju blizu crkvi.

Znači li to da niste desno?

Ne znači. Ja sam desni centar, ali me to nikad nije

16 Intervju

“Izlazio sam na izbore kao nositelj s imenom i prezimenom već prije, ali ovo je prvi put bez stranačke pozadine.

Mislim da je to najpoštenije, pogotovo jer nosim hipoteku o mijenjanju stranačkih dresova.

Nakon toliko vremena mislim da je to postalo i jedna vrsta moje prednosti, jer sam bio dosljedan u svojim stavovima od početka do kraja”

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

nosilo do te mjere da bih se odlučio biti u nekoj političkoj skupini zbog ideoloških uvjerenja, uvijek su me privlačili ljudi i njihovi problemi.

Razumijem da želite biti blizu svakom građaninu, mimo ideoloških podjela, no zar nije upravo ideologija ta koja oblikuje prioritete, pa i na lokalnoj razini. Možemo uzeti za primjer Zagreb gdje je lijeva politička opcija ukinula mjeru roditelj odgajatelj, što je direktno utjecalo na život građana. Je li onda politika bez ideologije i vrijednosti, zapravo upravljanje bez kompasa?

Ovisi o tome koliko je čovjek ustrajan i konzistentan u svojim stavovima. Ne bježim od toga jer mislim da me obogatilo što sam bio u političkim opcijama koje su ideološki drugačije od mene. Ako je čovjek ustrajan i kvalitetan, uspjet će plasirati i realizirati svoje ideje. U politici svi priželjkujemo biti u ulozi koja daje mogućnost realiziranja svojih inicijativa. Moj je motiv uvijek bio realizirati nešto u javnom interesu.

Zašto onda niste osnovali stranku? Najavljivali ste da hoćete.

Imam grupu ljudi koja me prati od početka političkog djelovanja. Postojala je ideja o tome da krenemo u osnivanje stranke ali smo ocijenili da na ove izbore najbolje izaći imenom i prezimenom.

To ne isključuje da ćemo jednog dana, a možda već nakon izbora, razmišljati o osnivanju stranke.

To bi bila jedna dubrovačka, autohtona stranka s najvećim potencijalom na razini regije, ali ne šire.

Dubrovniku to fali, premda postoje stranke koje nose te predznake, ali daleko su one od domaćih, autohtonih, dubrovačkih stranaka.

Spočitava vam se da ste HDZ-ov ‘žetončić’ jer ste svojevremeno bili pročelnik u Županiji, a danas zaposlenik Čistoće.

Dvadeset sam godina zaposlenik javnog sektora, kad većini politika nije bila ni u primisli, bio

sam pročelnik u Županiji. Jedino je moje rješenje o imenovanju opstalo nakon upravnog nadzora, svi su pročelnici bili zaposleni bez uvjeta, a moje je rješenje opstalo. Od tada do sada sam u kontinuitetu u javnom sektoru. Danas sam obični zaposlenik Čistoće. Često kritizirate rad Sveučilišta u Dubrovniku, a s druge strane kažete kako nam za upravljanje nisu potrebne upute iz Zagreba ili drugih velikih gradova. Gdje ćete onda naći ‘dubrovačku pamet’, ako osnovnu akademsku instituciju ne smatrate dobrom?

Moje kritike upućene akademskoj zajednici nisu zlonamjerne. Međutim, činjenica da mi imamo približno isto zaposlenih kao studenata ili više zaposlenih nego studenata, je doista veliki problem i identitetsko pitanje jer je Sveučilište stup zajednice. Jedino ako otvoreno razgovaramo o problemima, možemo mijenjati sliku Dubrovnika u budućnosti. Tu ne mislim samo na probleme u obrazovnom sustavu ili na Sveučilištu, nego na sve probleme. U razgovore treba uključiti i poduzetnički sektor koji najbolje zna koji nam obrazovni programi trebaju.

Ali poduzetnički sektor je u ogromnoj mjeri vezan uz turizam. Oni bi rekli da nam treba još konobara, kuhara, čistača, sobarica, vozača...

Teško da bi rekli kako nam treba visokoobrazovani kadar, stručnjaci koji će nositi inovacije ili p(re)okrenuti gospodarstvo.

Situacija od prije nekoliko godina možda najbolje oslikava koliko se Dubrovnik i tržište rada mijenja. Prije smo imali ogroman problem s upisom djece u vrtić jer nismo imali grupa, a imali smo odgajateljica. Danas imamo prostor, ali ne možemo obrazovati dovoljno odgajateljica. To je jedan potpuno suprotan trend. Recimo i ljudi su nudili bogatstvo da se zaposle u Libertasu, a danas Libertas jedva čeka kada će moći raspisati natječaj za zaposliti vozače iz Nepala. Takve radikalne promjene nisu normalne.

Ostat će upamćen i vaš oštar istup o Dubrovačkom savezu športova i Du Motionu. Čak ste postavili pitanje je li Du Motion uopće volonterski projekt i gdje idu novci osigurani za događaj, optužujući organizatore za netransparentnost. Od toga je prošlo više od dvije godine, je li danas mislite isto?

I dalje držim da manifestacija s budžetom od 200 ili 300 tisuća eura, ne može biti volonterska. Apsolutno podržavam Du Motion kao događaj, ali to nije priča koja bi trebala biti u tajnosti ili dio Dubrovačke zajednice športa, kao sveta krava.

Nikada nisu podnijeli detaljno financijsko izvješće, ne znam iz kojeg razloga. Ako je sve čisto, onda se riješi problem i obavijesti javnost. Želim Du Motionu da raste i bude još kvalitetniji, ali van Dubrovačke zajednice športova kao neovisna udruga koja će podnositi svoj izvještaj. Svi klubovi koji se natječu, odgajaju djecu i buduće sportaše, moraju detaljno izvještavati o utrošku sredstava, a istovremeno jedna manifestacija stoji sakrivena unutar proračuna Dubrovačkog

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Intervju 17

dugoročnog najma i ja nisam protiv toga, ali ipak iz suverenističkih razloga zagovaram da naši sugrađani postanu vlasnici stanova.

Tu je onda ideologija o kojoj smo razgovarali, ona ipak ovdje utire i vaš smjer razmišljanja. Na kraju, ljudima je jako važno zagovara li političar priuštivi najam ili priuštivu kupnju.

U tom problemu koji naizgled u sebi nema ideološku ‘kvaku’, vidi se kako netko razmišlja. Ja želim da naši ljudi ostanu tu. Naš čovjek će ostati kada ga veže obitelj, ali i vlasništvo nad nekretninom. Sam najam sugerira neku tranziciju i seljenje. Želim što više stvari kojima ćemo ‘usidriti’ naše ljude, a jedna od njih je da budu vlasnici nekretnine po normalnim i priuštivim cijenama, a ne da si ‘vežu omču oko vrata’ na 30 godina.

“Ne razmišlja se kako turizam nema alternativu i da smo potpuno izgubili gospodarski suverenitet. Potpuno je kriva percepcija da je sredina u kojoj je turizam prevladavajuća gospodarska djelatnost - bogata sredina. Turističke sredine su zapravo siromašne”

saveza športova. Fascinira me da ljudi koji sjede u Izvršnom odboru Dubrovačkog saveza športova, to ne preispituju.

Dvije teme koje su obilježile ove izbore su sigurno promet i priuštivo stanovanje. Vi o tome ne govorite puno, ali objasnili ste zašto, imate druge teme u fokusu. Ipak, podržali ste zonu posebnog prometnog režima. Mislite da će ona riješiti sve prometne probleme Dubrovnika?

Zona posebnog prometnog režima je dobar smjer i pokušaj ublažavanja posljedica invazije vozila na središte grada. Međutim, u ovom stanju, taj projekt ne može riješiti niti jedan problem. Imamo administrativne, pravne i infrastrukturne zapreke da bi mogao funkcionirati. Prvo, Grad nije u informacijski sustav integrirao sva vozila koja bi imala pravo prolaska. Drugi problem je prometni elaborat, sastavni dio Odluke, a koji podrazumijeva izgradnju kružnog toka na Javnoj garaži na Ilijinoj glavici. Taj kružni tok se nije izgradio, a čini mi se kako i neće nikad. To automatski Odluku u pravnom smislu diskreditira. Projekt koji se treba realizirati kako bi se riješio dio problema prometa je Park ‘n’ Ride. Ne samo na Pobrežju, nego i na drugoj strani grada. Predlagao sam da bude na Dupcu, u zoni oko kamenoloma jer je s te strane promet puno veći.

A stanovanje?

To je ogroman problem. Grad ima određene aktivnosti i mjere koje su na tragu poticanja priuštivog stanovanja, ali niti približno dovoljno. Trebamo biti puno agilniji i aktivniji u gradnji jer 50-ak stanova u Mokošici ne rješava problem. Potrebno je uključiti i Zakladu Blaga djela i sve one koji imaju zemljišta. Grad bi trebao financirati projekte, a da se onda po modelu javno-privatnog partnerstva s dubrovačkim poduzetnicima, ugovori izgradnja po primjerenim cijenama. Jedan dio tog fonda stanova išao bi na slobodno tržite, a dio po cijeni gradnje. Mnogi zagovaraju model

Sve nam je to donio turizam. Predlagali ste tematsku sjednicu Gradskog vijeća o turizmu, nije održana. Koje probleme i rješenja vidite u dubrovačkom turizmu?

Razočaran sam jer nikad nisam za to da se peru ruku od tema ili institucija jer nisu izravno odgovorne Gradskom vijeću. Predsjednik Turističke zajednice je po funkciji gradonačelnik. Činjenica da je turizam monokultura od koje svi posredno ili neposredno živimo, samo bi trebala biti dodatan razlog da i tri puta godišnje raspravljamo o turizmu. Na kraju, sjednica se svela na prezentaciju studije vršnih kapaciteta, ali to nije bila tematska sjednica o turizmu. Ne razmišlja se kako turizam nema alternativu i da smo potpuno izgubili gospodarski suverenitet. Potpuno je kriva percepcija da je sredina u kojoj je turizam prevladavajuća gospodarska djelatnost - bogata sredina. Turističke sredine su zapravo siromašne. Vidjeli smo to u koroni, kada smo svi bili na rubu egzistencije. Dubrovnik se pretvorio u sredinu gdje onaj tko nema apartman ili neku sobicu, teško može školovati djecu. Ne može se bježati od problema, a očekivati da će se ići naprijed. Mislim da u politici generalno, a i kod nas političara, fali doza poniznosti, da se nekad čuje isprika i priznanje pogreške. Samo vidimo hvaljenje projektima i biltenima.

Vjerojatno su i društvene mreže utjecale na tu percepciju kako sve mora biti savršeno, veliko i grandiozno. Kao da je teško priznati bilo koji problem, a problema mora biti. Vas nema puno na modernijim društvenim mrežama poput Tik Toka i vaša kampanja ostavlja dojam pomalo ‘starinske’. Nedavno ste održali druženje sa simpatizerima na Rašici, mladi vam nisu ciljana publika?

Svi od 18 godina do kraja života su mi ciljana publika, a u političkom djelovanju najviše polažem u neposredni kontakt. Najviše koristim Facebook jer je to ozbiljnija mreža za produciranje konkretnih sadržaja. Znam da su mladi skloni brzinski preletjeti preko sadržaja i da je Tik Tok zato dobar alat, ali koristim ga vrlo skromno. Mislim da njega kao kao alat za učinit’ škerac najviše koriste političari kojima nedostaje sadržaja. Tako se ne privlače glasači.

18 Intervju

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

HDZ-ov načelnik Općine Dubrovačko primorje

Nikola Knežić: Rezultati koji stoje iza mog tima pokazuju da smo DOKAZANO NAJBOLJI Dugogodišnji načelnik otvoreno govori o izazovima djelovanja u Općinskom vijeću bez većine, realiziranim infrastrukturnim i komunalnim projektima i komunikaciji s građanima. Najavljuje i ambiciozan plan za budućnost razvoja Dubrovačkog primorja, uvjeren kako će građani prepoznati rezultate i pružiti mu novu priliku za nastavak rada.

Slogan kojim od birača u Primorju nastojite zadobiti povjerenje za još jedan mandat na čelu Općine glasi „Dokazano bolji!“ Zašto ste odabrali baš taj slogan?

Rezultati koji stoje iza rada mene kao načelnika i mog tima te rada naših vijećnika u Općinskom vijeću, u svim proteklim mandatima, daje nam za pravo da kažemo to što kažemo u sloganu. Također, zbog tog i takvog svog pristupa radu u Općini i za Općinu možemo reći da mi predstavljamo kontinuitet, povjerenje i stabilnost. S nama znate na čemu ste. Znate što nam je plan i znate kakvi su nam rezultati kod realizacije tih planova. U svim prethodnim mandatima smo djelima to i potvrdili.

U posljednjem mandatu tri godine niste imali većinu u Općinskom vijeću. Kako vam je bilo raditi u tim okolnostima?

Nije bilo jednostavno. Ali, projekti koji su bili od interesa za Općinu nisu se mogli zaustavljati. No, mi imamo jednu zanimljivost po tom pitanju. Većina koja je bila u Vijeću te tri godine, Nezavisna lista mladih, se u ovoj kampanji hvali svim projektima koje je Općina napravila kao da su ih oni osmislili, osigurali financiranje i realizirali. Čak su tiskali knjižicu sa svim tim projektima koje je HDZ i ja kao načelnik obećao u prošloj i realizirao u ovoj kampanji. Usto, podigli su čitav niz kaznenih prijava protiv mene. Pa čak i za javno objavljene podatke i lako provjerljive činjenice.

Iako su sve te prijave odbačene kao neosnovane, takav pritisak umara. Ipak, izdržali smo do kraja i ništa nas to nije omelo u realizaciji zamišljenog programa.

„S nama znate na čemu ste. Znate što nam je plan i znate kakvi su nam rezultati kod realizacije tih planova.

U svim prethodnim I za ove ste izbore pripremili letak na kojem mandatima smo navodite projekte koji su odrađeni u prethoddjelima to i potvrnom mandatu, one koji su u tijeku te one koji su u planu u narednom razdoblju. Kako mi- dili“

Nezavisna lista se pokušala osnovati kao stranka, ali to se nije dogodilo. Tada su i Vas prozivali da ste krivi za to.

Ne znam zašto su mene prozivali kad se zna tko ih je prijavio. Neka razmisle kome su se sve zamjerili svojim postupanjem i ponašanjem. Cijelo Primorje govori o tome tko je taj koji ih je prijavio. To je nešto kao javna tajna. Nekako sumnjam da to nije došlo i do njih.

slite s time doprijeti do svakog stanovnika Primorja?

Taj smo letak poslali poštom na adrese svih kućanstava u Primorju. Letke dijelimo i kada obilazimo naša naselja, a čine to i naši kandidati s liste ili drugi članovi stranke i simpatizeri. Također, napravili smo video priloge o svemu što smo radili i to po tematskim cjelinama. To ćemo ponajviše preko društvenih mreža objavljivati. Želja nam je, kao i svih prethodnih kampanja, jasno pokazati što smo napravili. Jer, svaki put imamo situaciju da nam se prigovara kako ne radimo ništa ili da ne radimo dovoljno. A upravo takvi popisi, ili na letku ili na videima, jasno pokazuju odrađeno. Tu nema obmana. Osim ako ne želite vjerovati vlastitim očima i radije odaberete vjerovati uvjeravanjima nekih pojedinaca. Što biste izdvojili kao kapitalne projekte iz mandata koji je iza vas?

Najprije izradu širokopojasnog interneta za sva

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

naselja općine te izmjene i dopune Prostornog plana Općine. Uveli smo pet novih subjekata u poslovnu zonu Banići, a na njenom ulazu je izgrađena i benzinska crpka. Nabavili smo komunalnu brodicu za zaštitu mora i priobalja te specijalizirane spremnike za razvrstavanje otpada.

Preko tisuću svjetiljki javne rasvjete je zamijenjeno štednim žaruljama, uređena je i opremljena zdravstvena, zubarska i patronažna ambulanta u Slanome.

A od ostalih projekata?

Izgradili smo preko 20 kilometara sustava odvodnje - od Slađenovića preko Kručice do Banića i poslovne zone, te prvi dio vodovodne mreže u Majkovima. Napravili smo dvotračne ceste za Točionik, obilaznicu kamenoloma Mironja, cestu Čepikuće-Trnovica te oko budućeg hotela Slano. Što su prioriteti u narednom mandatu?

S Vladom RH i Županijom realizirat ćemo stambene zone priuštivog stanovanja za mlade obitelji. Završit ćemo vodoopskrbu svih naselja u Općini i sustav odvodnje naselja uz more, te ćemo izgraditi novi vatrogasni dom u Banićima. Završit ćemo gradnju novog vrtića s dječjim igrali-

Intervju 19

štem, za što smo dobili oko tri milijuna eura iz EU fondova, te ćemo osigurati produženi boravak za djecu u školi Smokovljani i u vrtiću Ošlje. Tu je i projekt Zvjezdarnice na staroj lanterni, uređenje planinarskih staza za Neprobić i Tmor, izgradnja interpretacijskog centra majkovske kornjače te uređenje mjesnih domova Visočani, Topolo i Čepikuće.

Plan za naredno razdoblje je ambiciozan. Hoćete li stići sve učiniti na vrijeme?

Nakon što nam Primorke i Primorci ponovo daju povjerenje 18. svibnja, nastavljamo raditi ne samo na ovim projektima koje sam naveo nego i na nizu drugih, a odnose se na cestogradnju, igrališta i drugu sportsku infrastrukturu, kulturu i razne manifestacije. Malo je prostora u ovakvim izbornim razgovorima za sve nabrojati. Zato i imamo letak i video priloge. Posla imamo i samo čekamo na potvrdu naših sugrađana da nastavimo s njime.

Očekujete li to povjerenje 18. svibnja?

Da. Vjerujem da će naše Primorke i Primorci prepoznati naš trud i našu viziju razvoja Općine te da će nam ponovo dati povjerenje.

„Vjerujem da će naše Primorke i Primorci prepoznati naš trud i našu viziju razvoja Općine te da će nam ponovo dati povjerenje“

20 Intervju

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Finalistica ‘Survivora’ i fitness trenerica na listi HDZ-a za Gradsko vijeće

Mihaela Pavlović: “Uporna sam i nikada ne odustajem, razvoj dubrovačke sportske infrastrukture moj je novi izazov!”

Prošlo je skoro godinu dana otkad je Mihaela Pavlović osvojila srca gledatelja i drugih natjecatelja i ‘završila’ u finalu ‘Survivora’. Mihaela se sad okrenula novim iskustvima i izazovima, a našla se i na listi HDZ-a za Gradsko vijeće Kako danas gledate na iskustvo koje ste stekli u ‘Survivoru’?

Iskustvo je to koje na sami spomen stvara nevjerojatan osmijeh na licu. Zamislite samo stotinu najtežih, najsurovijih i najizazovnijih dana u svom životu koje bi se usudili opet ponoviti. Zvuči nestvarno, ali je istinito. Neponovljiva je to avantura. Stečeno iskustvo je neprocjenjivo, ali i dalje za mene teško opisivo. Mislila sam da će mi se nakon ovoliko vremena dojmovi nekako slegnuti, ali i dalje te uspomene s vremena na vrijeme naviru. Pojavi se neki detaljčić, neka sličica iz Dominikanske Republike i vrate se uspomene.

Jeste li u kontaktu s ostalim sudionicima, družite li se još uvijek?

S većinom kandidata iz mog, ali i iz suparničkog plemena sam ostala u kontaktu. Štoviše, čim imamo priliku, dogovorimo neko druženje. To su benefiti kojih nismo bili svjesni kada smo ulazili u ‘Survivor’. Ipak, dobili smo prijateljstva za cijeli život. To zajedničko tromjesečno iskustvo, u tim uvjetima i na takvom mjestu, ljude poveže posebnim nitima.

Razgovarali smo s vama kad ste se tek vratili iz Dominikanske Republike i bilo vam je teško ponovno se prilagoditi na vrevu i „normalan” život. Nosite li još uvijek utjecaj tog iskustva sa sobom?

Nije se bilo jednostavno prilagoditi normalnom, uobičajenom načinu života, pogotovo prvih nekoliko mjeseci. Primjerice, bilo je u najmanju ruku neobično ponovno imati ono što moderno društvo u Europi ima - higijenu, hranu, socijalne uvjete… Neke naizgled banalne stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo - udoban krevet, čašu vode, svjetlo u sobi… Neke navike s otoka su ostale prisutne duže vrijeme. Sve u svemu, nije se bilo jednostavno “prešaltati” na staro, ali je s vremenom sve polako dolazilo na svoje. S druge strane, zanimljivo je kada o tome razmišljate - kako se brzo zapravo čovjek može prilagoditi uvjetima života koje vežemo za neka

„Survivor je definitivno najteži i najveći izazov u Jeste li se u posljednjih godina upustili u neke mom životu i bit nove avanture i izazove?

U takve se izazove nisam upuštala od povratka do- će ga jako teško ma. ‘Survivor’ je definitivno najteži i najveći izazov u mom životu i bit će ga jako teško nadmašiti. Ni- nadmašiti“ davna stoljeća ili neke nažalost još uvijek nerazvijene dijelove svijeta. Čovjek je očito, a to čitav njegov povijesni put potvrđuje, jako prilagodljivo biće.

kad ne reci nikad, ali letvica je sa ‘Survivorom’ jako visoko podignuta.

Fitness ste trenerica, posvećeni ste aktivnom životu, koji bi bili vaši savjeti za brigu o duhu i tijelu?

Voditi brigu o svom tijelu znači voditi brigu o zdravlju u cijelosti. Briga o tijelu i duhu jednako je bitna.

Fizička aktivnost nam ne služi samo za izgledati dobro, ona je ključ i za naše mentalno zdravlje. Kada se krećeš, ujedno lučiš i hormone sreće. Mislim da je to više nego dovoljna poveznica duha i tijela. Stari su Grci u obrazovanju mladih zato uvijek imali vježbe i za jedno i za drugo - učili su i promišljali, slušali i svirali glazbu kako bi “hranili dušu”, ali su istovremeno zahtijevali i tjelesnu aktivnost.

Balans razvoja duha i tijela je jednostavno nužan, pa makar se po pitanju razvoja tijela radilo samo o redovitoj šetnji.

Nudi li Dubrovnik sam po sebi priliku za vježbanje na otvorenom, šetnje, trčanje?

Pošto sam rođena u Rijeci dubrovačkoj, moram reći da imamo najljepšu šetnicu za vježbanje na otvorenom. To je šetnica gdje sam provela cijelo svoje djetinjstvo i mladost. Oko izvora i duž obale rijeke Omble često sam na bickli ili u šetnji. Odmor je to za duh i tijelo u svakom smislu riječi. Zato me je jako razljutila ona suluda ideja da se preko Omble gradi brza cesta. Srećom, nakon što nas je većina digla glas protiv toga, nadležni su odlučili pitati struku za promjenu trase. Postoji i šetnica od

Piše Ivana Smilović foto GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Iskustvo u Survivoru je nešto što nikada neće zaboraviti

Gruža preko Babina kuka i Uvale, otoci, posebno Lopud, Šipan i Lokrum imaju svoje šetnice. Velika i Mala Petka su odlične za šetnju. Dakle, Grad zaista ima što ponuditi u tom smislu. Ali, uvijek dobro dođe i neka nova šetnica ili biciklistička staza.

Koji su vam budući planovi i uključuju li ponovno nešto ‘ekstremno’ poput ‘Survivora’ ili idete u mirnije vode?

Ne planiram puno unaprijed. Ukoliko mi se otvori neka nova prilika ili izazov - razmislim. Volim sve pokušati i isprobati, odnosno neprestano pomicati osobne granice. Izazovi su moja strast. Ne mora značiti da će to uvijek biti dobra odluka. Ali, ako nisi pokušao, nećeš ni znati.

Intervju 21

Na listi ste dubrovačkog HDZ-a za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Kako ste se odlučili na to i koja je vaša uloga?

I ovaj moj ulazak u političke vode su neka vrsta izazova. Kad sam se vratila u Grad i počela se okretati svakodnevici, razmišljala sam o društvu i tome vidim li sebe u nekoj aktivnijoj ulozi. Moj rodni grad vode poprilično mladi ljudi i rezultate njihovog rada bilo mi je lako vidjeti, pogotovo kada govorimo o sportu. Napravljene su prostorije jedriličarskog i veslačkog kluba, napravljena su dva nogometna igrališta u Gospinu polju, judo dvorana u Novoj Mokošici, uređen je gruški bazen, najavljuje se energetska obnova sportske dvorane, atletske staze i gradnja dvorane za tenis. I, što mi se čini najvažnijim, taj veliki projekt nove multifunkcionalne dvorane u Gospinu polju. Sve to što se u sportu radilo, ali i činjenica da gradonačelnik i njegova ekipa časno i pošteno odrađuju svoj posao, navelo me da razmislim o angažmanu. Projekata u sportu ima i očito će trebati “dati ruke” oko realizacije svega toga. I tu sam vidjela prostor za sebe. Svoj novi izazov.

Mogu ne samo zagovarati zdrav život ili ulaganje u sport i sportsku infrastrukturu nego i konkretnim djelovanjem to pospješiti, odnosno biti dio ekipe koja to radi. A timski, vidjeli ste to i u ‘Survivoru’, jako dobro funkcioniram i djelujem.

Uključuju li vaši planovi u budućnosti aktivno bavljenje politikom, je li to nova avantura u vašem životu?

Ne znam što mi donosi sutra u tom pogledu. Za sada sam odlučila prihvatiti ovu avanturu. Ostalo ćemo vidjeti kada za to dođe vrijeme odnosno kada pred mene dođe neki novi izazov.

„Projekata u sportu ima i očito će trebati ‘dati ruke’ oko realizacije svega toga. I tu sam vidjela prostor za sebe“

22

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

KOALICIJA SLOBODNO

Grad ne može preživjeti još četiri godine klijentelizma i amaterskog kaosa Dubrovniku trebaju jednostavna zdravorazumska rješenja, a ne projekti na kojima “nestaju” novci i koji niti rješavaju niti ublažavaju probleme Grad osam godina vodi čovjek koji je imao sve: rekordan proračun, većinu u Gradskom vijeću, HDZ-ovu županiju i HDZ-ovu Vladu iza sebe. Zauzvrat smo dobili 850 milijuna eura potrošenih naših novaca nakon kojih se i dalje gušimo u sve gorim gužvama, uništene gradske vizure, mlade koji obeshrabreni odlaze i kvalitetu života koja opada - imamo Grad koji puca po šavovima. Ljudi su opravdano ogorčeni i bijesni. Žele i vidjeti i osjetiti da žive u najbogatijem gradu u državi. Žele Grad kojim se upravlja odgovorno, transparentno i uključivo, u kojem se napreduje na temelju znanja i poštenog rada, a ne članske iskaznice.

Tada se ne bi moglo dogoditi da se upumpaju milijuni u Lapadsku obalu koja se godinama planirala, a koja nije riješila niti jedan jedini prometni problem – nije dvosmjerno spojena na Poštu Lapad niti je napravljen kružni tok na spoju s Batalom. Ne bi se moglo dogoditi da na obali nema zelenila i opreme koja je najavljena i koja je onda još i napukla jer se požurivalo izvođače da bi je valjda stigao otvoriti premijer. Radi se bez netransparentno, bez reda i promišljanja.

Gradu nedostaje promišljeno upravljanje i rješenja koja neće kažnjavati građane.Treba nam nova prometna studija dok provodimo zdravorazumske projekte poput odvajanja pješaka od vozila nadhodnicima i pothodnicima, uvođenje kružnih tokova na zakrčenim raskrižjima, povratak taxija niz Boninovo tijekom vršnih opterećenja i uvođenje video nadzora sigurnosti i reda. Sve

provjerena rješenja. Kao i privatno javno partnerstvo za gradnju kotarskih garaža gdje Grad daje parcelu i odriče se komunalnog doprinosa, a građani dobivaju parkirno mjesto na koncesiju na 30 - 50 godina.

Trenutna vlast ide iz promašaja u promašaj. Ustavni sud im je srušio koncept prodaje stanova iako su vijećnici SDP-a i Srđ je Grad upozoravali da ne mogu graditi stanove i prodavati ih po povlaštenim cijenama. Još jedan primjer stihijskog guranja nepromišljenih polu-rješenja. Koalicija Slobodno pak u sljedeće 4 godine planira graditi 100 gradskih stanova, od kojih će se 1/5 prodati po tržišnoj cijeni, a ostatak se iznajmljivati po

priuštivim cijenama. Umjesto rasprodaje imovine i gubitka novca bez da je riješio problem, Grad će zadržati nekretnine u vlasništvu te nadzor nad uvjetima dugoročnog najma koji će biti ponuđen po priuštivim cijenama i uvjetima.

To su promišljena i provjerena rješenja za koja HDZ, dok panično izmišlja afere s ciljem zaštite svojih pozicija i privilegija, nema niti vremena niti kapaciteta.

Dubrovnik je naš dom, a briga o bogatom nasljeđu i održivoj ostavštini naša dužnost! Pridružite se u nedjelju 18.5.

Aniti Bonačić Obradović i Koalciji Slobodno (SDP, Srđ je Grad, Možemo), zaštitimo Grad koji volimo, provedimo promjenu zajedno.

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

23

24 Vijesti

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

26

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Marko je broj 1 , li PRIORITETI SNAGE JUGA

OBRAZOVANJE

PROSTORNO PLANIRANJE

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

* Izgradnja i opremanje školskih * Donošenje novog prostornog

plana županije uz aktivno sukuhinja u svim školama * Sustavna podrška strukovnom djelovanje građana i potpunu transparentnost * Vaš dom na jugu – 7 mjera za obrazovanju privlačenje i zadržavanje zdrav- * Uvođenje građanskog odgoja PROMET I POVEZIVANJE stvenog kadra * Izgradnja centara za umirov- STAMBENA POLITIKA * Iskorištavanje državnih sredljenike u dolini Neretve i na Pelješcu * Sav prihod od poreza na ne- stava za mrežu županijskog jav* Priprema dokumentacije za kretnine ulažemo u Fond za pri- nog prijevoza, uključujući micentre u Župi dubrovačkoj i Du- uštivo stanovanje – za deficitar- kroprijevoz * Usklađivanje cestovnih i pobrovačkom primorju ni kadar i mlade obitelji morskih linija

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

ista je za 5 * Prava trasa brze ceste do POLJOPRIVREDA Zračne luke Dubrovnik

MORE, OBALA I KOMUNALNE LUČICE

* Osnivanje poljoprivrednih

inkubatora sa stručnjacima, hladnjačama i skladištima * Poticanje prerađivačke in* Osnivanje dodatnih Županij- dustrije i zelene javne nabave skih lučkih uprava * Gradnja komunalnih lučica KULTURA za pristupačan vez svima * Uspostava novog Upravnog * Aktivno vraćanje državne odjela za more, pomorstvo i imovine i županijskih propomorsko dobro stora u kulturnu java funkciju * Nove županijske potpore za nezavisnu kulturu

27

1. Marko Giljača 19. Nikola 2. Krešimir Kuran Marković 3. Nika Silić 20. Jelena Maroevic Kovačević Mezek 4. Igra Šain 21. Marina Gradac Kovačević 22. Ivan Plantić 5. Kosana23. Milana Romić Kristina Čurčija Viđen 6. Ivan Marević 24. Ljubica Brailo 7. Igor Miošić 25. Rade Nikoletić 8. Katarina Gugić 26. Antun Levanat 9. Antonio Bagoje 27. Nikolina Doboš 10. Nikša Selmani 28. Valter KoŽul 11. Luka Jelčić 29. Jele Vukotić 12. Nikolina 30. Ivo Karamatić Anković 31. Dora Orešić 13. Marija Šegedin 32. Marko Milat 14. Nikola Žuhović 33. Ivica Didić 15. Vinka Lozica 34. Marija Klisura 16. Marina Jurišić 35. Sanja Parmač 17. Želimir 36. Marija Franulović Grgurević 18. Ivo Burmas 37. Mišo Krstičević

28 Crna kronika

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački Kolumna Škura dnevniK bura 28

DU jmović GRADONAČELNIK

3

LIBERTAS DUBROVNIK

DUBROVNIK U POKRETU - VRIJEME JE ZA ŽELJEZNICU! Zamislite panoramsku vožnju iz centra Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik za samo 20 minuta! Bez gužve, bez stresa, s pogledom koji oduzima dah. Predlažem željeznicu - moderni, pametni sustav urbanog prijevoza koji će revolucionirati Dubrovnik.

Za građane: Brz, pouzdan i ekološki prihvatljiv prijevoz.

Za turiste: Jedinstveno iskustvo, prva atrakcija pri dolasku u Dubrovnik.

Za budućnost: Održivo rješenje za prometne probleme i zagađenje.

TKO TO MOŽE PLATIT? Europska Unija prepoznaje i podržava zelene projekte poput ovog.

Sredstva su dostupna, potrebna je samo vizija i odlučnost.

7

it

Z

Z

ao

ao

3

it

e

3

it

e

ao

e

Z

DAJEM RIJEČ GRAĐANIMA! Nema suradnje s onima koji se protive željeznici! Vaš glas za mene je 100 posto glas za ovaj projekt! k r už k r už k r už

Vaše svjetlo na kraju tunela Vaš glas za Valentina Dujmovića na sva tri listića osigurava snažnu podršku projektu željeznice i modernoj budućnosti Dubrovnika

29

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

KANDIDATKINJA CENTRA ZA GRADONAČELNICU DUBROVNIKA

Viktorija Knežević: Kome ćete povjeriti da čuva ovaj grad?

Kandidatkinja Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević uputila je otvoreno pismo građanima. „Kada se slegne prašina ove kampanje, kada sve utihne, ostaje samo jedno pitanje: Kome vjerujete da će čuvati ovaj grad?

U svojoj sam karijeri, kao odvjetnica, mnogo puta vidjela kako sustav zna biti nepravedan. Koliko je ljudi odustalo jer su se osjećali bespomoćno. Koliko se puta sve činilo uzaludno. I sama sam se znala pitati – ima li smisla?

Ali svaki put sam odlučila isto: ima smisla, jer čak i kada sustav zakaže, čovjek ne smije.

Cijeli život vjerujem da rad, upornost i poštenje moraju biti važniji od veza i podobnosti. Uvijek sam birala teži put – nekad bih uspjela, nekad ne. Ali imala sam jednu prednost: dobro poznajem sustav i znam kako ga mijenjati.

Zato sam i odlučila kandidirati se. Jer znam da se promjene ne događaju same od sebe. One počinju od ljudi koji ne odustaju.

Zahvaljujući vama, Dubrovnik nije odustao.

Svaki čovjek koji je ostao i dao svoj doprinos ugradio je poštenje, trud i vrijednost u ovaj grad. I zato znam da možemo ići naprijed.

Dubrovnik je grad otpornih ljudi. Grad koji je preživio ratove, krize, neizvjesnosti. Grad koji se uvijek dizao i tražio put prema boljem. Vjerujem u vašu snagu, i zato vjerujem u ovaj grad.

Zato vas pozivam da izađete na izbore – i da zajedno okrenemo Dubrovnik prema budućnosti koju zaslužuje“, stoji u njenom pismu.

“Možemo imati i apartmane i pruštive stanove, nemojmo rezati jedinu granu na kojoj sjedimo” Knežević poručuje kako zabrana apartmana nije rješenje problema s kojima se Dubrovnik nosi. Ona pak smatra kako zabrane samo donose nove probleme za budućnost i razvoj.

“TEKST”, poručila je.

“Ja sam PROTIV ZABRANE APARTMANA i glasala sam u Saboru protiv tih zakona.

Ljudi koji su vlastitim radom stvorili svoju slobodu ne smiju biti kažnjeni.

Ova država treba učiti od njih.

Možemo imati i apartmane i priuštive stanove — ako proračunske prihode iz turizma, koje država već ubire, usmjerimo u gradnju, i ako smanjimo porezno opterećenje na novogradnju koje danas iznosi 40 do 50 posto, kroz PDV, porez na dobit i komunalne naknade.

Apartmani su se razvili između ostalog i zato što je država nakon rata,

da bi pomogla oporavak, omogućila nisko porezno opterećenje od samo 3 posto.

Hajdemo naučiti nešto iz toga: ako želimo više priuštivih stanova, moramo smanjiti poreze u tom sektoru i pametno usmjeriti prihode iz turizma u njihovu gradnju.

Nemojmo rezati jedinu granu na kojoj sjedimo — možemo odlučiti pametnije, graditi bolje i živjeti bolje.”

30 Intervju

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Marija Haselsteier, HNS-ova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika

“Ne mogu ostati mirna kada vidim da stvari ne idu kako treba – zato ŽELIM BITI DIO PROMJENA koje će Dubrovnik učiniti boljim mjestom za život” HNS-ova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika govori o danima aktivizma, zašto se uključila u politiku, ulozi mjesnih odbora u poboljšanju zajednice i prijedlozima koji mogu unaprijediti kvalitetu života građana Zašto ste se odlučili na bavljenje politikom i pridružili timu Valentina Dujmovića kao kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika Dubrovnika?

Smatram da svatko od nas mora doprinijeti svojoj zajednici, a Dubrovnik je moje mjesto, moj dom.

Kad me Valentin pozvao u svoj tim, osjetila sam da je vrijeme da se ponovno aktiviram i dam svoj doprinos. Moji Zatonjani znaju koliko se godina borim za poboljšanje života u našem mjestu, ali bila sam aktivna i u Austriji, gdje sam živjela i radila.

Ipak, Zaton je uvijek bio mjesto koje sam smatrala pravim domom. Stoga mi nikad nije bilo teško poslušati probleme mojih prijatelja i organizirati nešto da ih zajedno pokušamo riješiti. Vjerujem da se naši sugrađani sjećaju kako sam se prije nekoliko godina borila za očuvanje prostora na Maloj ponti u Zatonu, što je postalo pravim primjerom kako se slogom mogu postići rezultati. U tu borbu krenula sam jer vjerujem da javni prostori moraju služiti građanima, a ne privatnim investitorima. Taj aktivizam i želja za promjenom motivirali su me da se uključim u ovu kampanju.

Koje su ključne točke vašeg programa, posebno ističete brigu o umirovljenicima?

Naš program za umirovljenike izuzetno je promišljen i usmjeren na njihovo uključivanje u zajednicu. Jedna od glavnih ideja je prenošenje znanja. Želimo omogućiti umirovljenicima, koji to žele, da rade do četiri sata dnevno u gradskim tvrtkama ili ustanovama kako bi svoje iskustvo prenijeli mlađim kolegama. To je praksa koja postoji u mnogim zemljama i ne utječe na njihovu mirovinu, a osigurava kontinuitet znanja. Iskustvo koje oni imaju ne smijemo dopustiti da ostane neiskorišteno i samo nestane! Dozvolite da rečem da su svi umirovljenici neprocjenjiv resurs znanja, iskustva, ali i duha zajednice. Nemojmo to olako pustiti.

Također, želimo nastaviti i unaprijediti postojeće socijalne programe, s posebnim naglaskom na one kojima je pomoć najpotrebnija. Fokus je i na vraćanju umirovljenika u aktivan život grada – kroz sportske, kulturne i druge aktivnosti. Planiramo i

radionice za edukaciju o novim tehnologijama kako bismo im olakšali prijelaz u mirovinu i prilagodbu modernom svijetu.

Posebno mi je draga mjera kojom želimo podržati bake i djedove koji čuvaju unuke. Predlažemo da dobiju 300 eura mjesečno, što bi im olakšalo život, a istovremeno bi rasteretilo dječje vrtiće, koji često nemaju dovoljno mjesta.

Vjerujem da se naši sugrađani sjećaju kako sam se prije nekoliko godina borila za očuvanje prostora Spomenuli ste svoj aktivizam u Zatonu. Kako vidite budućnost javnih prostora i obale u Du- na Maloj ponti brovniku? u Zatonu, što je Dubrovnik mora vratiti more svojim građanima. Pogledajte samo Zaton – naša obala je u neredu, a to postalo pravim se može i mora promijeniti. Dok se njime upravlja iz različitih ureda, imat ćemo nered. Trenutno primjerom kako dijelom lučkog prostora putem koncesije uprav- se slogom mogu lja Luka Dubrovnik, dio gradske obale pod nadzorom je Lučke uprave Dubrovnik, a ostatak uprav- postići rezultati. U lja Županijska lučka uprava Dubrovnik. Takvo raz- tu borbu krenula dvojeno upravljanje dovodi do kaosa kakav sada vidimo. Rješenje je jednostavno – Grad mora pre- sam jer vjerujem uzeti upravljanje obalom na svom teritoriju. To za- da javni prostori htijeva promjenu Zakona, ali dužnost dobre gradske uprave je poticati Sabor i Vladu na promjenu moraju služiti loših propisa. Svi znamo da je sve moguće ako pograđanima, a stoji volja za promjenama. Želim da uredimo obalu. To je jedna od mojih glavnih borbi, i nastavit ću ne privatnim se zalagati za to. investitorima.

Naveli ste u svom programu vodu i okoliš. Možete li nam reći nešto više o tome?

Voda je ključna tema za Dubrovnik. Fokusiramo se na projekte poput Palate i Omble, koji su važni za osiguravanje stabilnog vodoopskrbnog sustava.

Naselje Ivanica predstavlja stvarnu opasnost za vodoopskrbu užeg dijela Dubrovnika jer tamo ne postoji kanalizacijska mreža. Vidjeli smo nedavno na Palati kako nečistoća lako dođe na izvorište, ne smijemo dopustiti da se to više ikad ponovi. A na Ombli bi to bila kudikamo veća katastrofa. Zato nam je poseban fokus upravo na vodi. Bez nje nema ni života. Uzalud nam sunce i more i najljep-

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Posebno mi je draga mjera kojom želimo podržati bake i djedove koji čuvaju unuke.

Predlažemo da dobiju 300 eura mjesečno, što bi im olakšalo život, a istovremeno bi rasteretilo dječje vrtiće, koji često nemaju dovoljno mjesta.

ša obala na svijetu, ako dopustimo da nam zagade našu pitku vodu. Zato su mi zaštita prirode i okoliša izuzetno važni. Želim da Dubrovnik bude grad koji brine o svojoj prirodi i koji se razvija održivo.

Imate iskustva rada u Austriji. Kako mislite da biste to mogli primijeniti i u Dubrovniku?

Radila sam za veliki trgovački lanac u Austriji, a kasnije i za austrijsko mirovinsko osiguranje, što mi je dalo duboki uvid u probleme umirovljenika. Tamo sam vidjela kako sustav funkcionira i kako se brine o starijim građanima. Također, Austrija je primjer zemlje gdje se problemi zajednice rješavaju zajedničkim naporima i aktivizmom. Od tamo sam donijela projekte koji dokazano funkcioniraju i koji su pomogli u oblikovanju te unapređenju života cijele zajednice. To iskustvo želim prenijeti u Dubrovnik – zajednički rad i uključivanje građana u donošenje odluka.

Imate li neke specifične prijedloge za svakodnevni život građana?

Da, jedna od mojih ideja je da svaka kuća u Dubrovniku ima svoju kantu za smeće. Projekti koje je Čistoća po mom mišljenju davno trebala provesti stoje negdje u ladici, pa danas još uvijek nemamo ni taj osnovni korak. Znam da ovo može zvučati sitno, ali čistoća grada počinje od takvih praktičnih rješenja. Želim da Dubrovnik bude uredan, čist i ugodan za život.

Bavljenje politikom uključuje i komunikaciju i suradnju s različitim ljudima, privlači li vas to?

Intervju 31

Najdraže mi je raditi s ljudima. Već sam rekla da volim slušati njihove probleme i zajedno tražiti rješenja. Ne možeš pustiti ni zgradu, a kamoli grad, da se čini što hoće. Potrebno je pomno osmisliti rješenja i provesti ih. U suradnji, ne nametanjem i prisilom. Ne mogu ostati mirna kada vidim da stvari ne idu kako treba – želim pomoći. Upravo zato želim biti dio promjena koje će Dubrovnik učiniti boljim mjestom za život.

Gdje još vidite kao prostor za napredak u odnosu Grada i građana?

Mjesni odbori moraju dobiti više ovlasti. Oni su najbliži građanima i najbolje znaju što je potrebno u njihovim zajednicama. Dajući im veću ulogu, osiguravamo da se problemi rješavaju brže i učinkovitije. Za to je prvenstveno potrebno omogućiti im da imaju i stvarno raspolažu vlastitim budžetom.

Jer dok su ovisni o onome što se gradska uprava odluči dodijeliti, oni ostaju samo provoditelji odluka gradske administracije. Participativno budžetiranje je dobar projekt, ali samo je jedna karika u ovom lancu. Hajdemo otključati lance gradskih kotara i mjesnih odbora. Kad im damo sredstva kojima mogu sami raspolagati, svi će brzo vidjeti koliko će se fantastičnih stvari krenuti odvijati.

Za kraj, što biste poručili građanima Dubrovnika?

Dubrovnik zaslužuje ljude koji će raditi za njega s ljubavlju i predanošću. Zajedno s Valentinom Dujmovićem i našim timom, želim grad koji brine o svim svojim građanima – od djece do umirovljenika. Pozivam sve da nam se pridruže i podrže nas u stvaranju boljeg Dubrovnika!

32 Pravosuđe

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

SUDIMO LI SE PREVIŠE?

Suci godišnje rješavaju više spisa nego ih zaprime, ali zaostataka je previše, a medijacija se premalo koristi Zvuči kao vjerovali ili ne, ali pokazatelji su točni: većina odjela dubrovačkog Općinskog suda, godišnje riješi više predmeta nego ih zaprimi! U posljednje četiri godine, Građanski odjel je zaprimio 20.878 predmeta, a riješio ih je 842 više. Kazneni odjel je zaprimio 4566 predmeta, a riješio 286 predmeta više, dok je na Prekršajnom odjelu situacija nešto drugačija, od zaprimljenih 16.652 spisa, riješeno ih je 2294 manje Suci i sudski savjetnici u Građanskom odjelu, primio 1289 predmeta više, što se s istim brojem Piše Ahmet Kalajdžić uglavnom riješe godišnji priljev ili više od toga, na sudaca nije moglo riješiti u istoj godini. foto Goran Mratinović što u pojedinoj godini utječe odlazak i dolazak su- Predsjednica dubrovačkog Općinskog suda Madaca i sudskih savjetnika. Svake godine je sve vi- rijana Capurso Kulišić, ističe da je od 2018. do 1. še zaprimljenih predmeta te je 2020. taj odjel za- ožujka 2025. broj neriješenih predmeta u Zemljišprimio 3052 predmeta, a 2024. čak 4675 predme- noknjižnom odjelu s 2632, pao na samo 258. ta (2023.i više: 4962 predmeta), uglavnom s istim “Glede postupaka mirenja koje ovaj sud vodi, prebrojem sudaca i savjetnika. ma podacima izvještajnog sustava Ministarstva S druge strane, broj spisa u radu je u padu. Primje- pravosuđa i uprave i eSpisa zaprimljeno je 30 ODVJETNIK rice, na kraju 2018. bilo je u radu 6234 predmeta, predmeta, a riješeno je 24 predmeta, od čega svea na kraju 2024. godine 4309 predmeta, što je za ga 2 predmeta dovršeno sklapanjem nagodbe, RAŠICA: “Svaki 2195 predmeta manje. Raduje da je 2020.započe- ostali neuspješno. U odnosu na redovne predme- predmet koji se la s 5150, a 2024. završila s 4309, odnosno 2195 te prema podacima eSpisa od 2018. do danas je predmeta manje. u građanskom i obiteljskom odjelu sudskom na- rješava izvan suda, Kazneni odjel je 2020. započeo s 1275, a prošlu go- godbom završeno 476 predmeta. Na općinskom putem medijacije dinu završio sa samo 986 neriješenih predmeta. I sudu u Dubrovniku je šest sudaca izmiritelja: suili bez nje – izravtu je riješeno više predmeta nego ih je zaprimlje- ci Željko Soldo, Vlaho Bošković, Zoran Nikolić, Mano, iako je zadnje dvije godine odjel radio s jed- rija Skokandić, Lana Stanić Bulum i Mario Bulum” nom aktivnošću nim sucem manje! ističe Capurso Kulišić. kolege odvjetnika ŠTRAJK ‘POKVARIO’ BROJKE MIRENJE JE NEZGODAN POJAM U ‘RATU’ Pozitivni bi trend, vjerojatno, bio još uočljiviji da Pokušali smo o medijaciji ili mirenju nešto više 2023. godine nije bio štrajk sudskih službenika i doznati i od dubrovačkih odvjetnika. Marko Raobustava rada sudaca. Posljedično, samo te 2023. šica koji je 2020. dobio priznanje struke kao “najKazneni odjel je iznimno riješio manje predmeta uspješniji odvjetnik u medijaciji“ kaže kako je ternego ih je zaprimio. min ‘mirenje’ u biti nezgodan.

Prekršajni odjel, s izuzetkom 2022.godine, bilježi “Zapravo, ljudi ne vole da ih netko miri i obično restalni porast zaprimljenih predmeta, a na broj rije- agiraju - ‘Nema mene tko što miriti’ ili ‘ne želim šenih predmeta utjecao je spomenuti štrajk 2023. se miriti, nisam ja to započeo’, što je u biti i točno. godine, dok je odjel 2024. u odnosu na 2023. za- Kod ozbiljnog konflikta, ideja ‘pomirenja’ sudio-

(što se često događa u dubrovačkoj praksi, no nije toliko istaknuto u javnosti) – donosi višestruke koristi za sudove i za pravnu profesiju”

Pravosuđe 33

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

nicima je strana, čak i uvredljiva. Nipošto ne žele ve te su se kasnije na sudu nagodili, ali u okviru sjesti za stol i ‘miriti se’ s ‘neprijateljem’. Njihovo parnica. Sud može uputiti stranke da u roku od 15 ponašanje u konfliktu u kojem je svaka od njih na dana sudjeluju na sastanku o medijaciji ili da porazne načine vrijeđala i štetila drugoj (a često se krenu medijaciju. Bitno da parnična stranka koja već i tužba suda smatra objavom rata), ideja mi- je upućena pokrenuti medijaciju, a bez opravdarenja u startu za njih nije samo neprihvatljiva, već nog razloga ne pristupi prvom sastanku radi poi nemoguća”, kaže Rašica i dodaje kako se pojmo- kušaja medijacije, gubi pravo tražiti naknadu parvi mirenje i medijacija praktično ne razlikuju, ali je ničnih troškova postupka pred prvostupanjskim u psihološkom smislu razlika velika. sudom, čime se na neki način kažnjava onaj tko “Medijacija je izvorni i uvriježeni termin u cijelom ne želi medijacijom riješiti spor#, objašnjava Rasvijetu, a zakonodavac je u Zakonu o mirenju ne- šica i dodaje kako naši sugrađani nisu ‘parničari’, potrebno ga preimenovao u ‘mirenje’ i od 2023. ali ubrzana dinamika života sve više tjera ljude da vratio pojam ‘medijacija’. Naši suci su opterećeni sve manje uočavaju ljude oko sebe. spisima, manjim kadrom i nizom obveza. Uspješna “Uz nepovjerenje i otuđenje, bez ozbiljne i primjemedijacija znači da je predmet riješen, što poma- rene komunikacije usmjereni su isključivo na vlaže u ispunjenju ili premašivanju očekivane norme. stite interese. Takvi društveni uvjeti čine pogodS 4,3 milijuna stanovnika Hrvatska je 2008. imala no tlo za rješavanje sporova na osnovi konfronta2,7 milijuna sudskih predmeta, a Finska s 5,2 mili- cije, a upravo to je sud– institucionalizirana konjuna stanovnika 130.000 predmeta”, iznosi Raši- frontacija. U sudskom postupku vezani ste onim ca i govori kako je danas puno bolje, ali je i dalje što je predmet spora i ne smijete izaći izvan toga. stotine tisuća neriješenih predmeta.

Bitno je stoga čuti sudionike postupka jer stranke “S digitalizacijom i alternativnim rješavanjem spo- nekada samo žele da se čuje njihova strana prirova, situacija će se popravljati, ali se iz statisti- če”, govori i ogjašnjava kako u je medijaciji poneke ne vidi koliko su stranke, kod kojih medijacija kad rješenje izvan onoga što je izvorno predstavprvotno nije ‘uspjela’, ipak uspjeli približiti stavo- ljeni predmet spora.

ODVJETNIK RAŠICA: Kod ozbiljnog konflikta, ideja ‘pomirenja’ sudionicima je strana, čak i uvredljiva. Nipošto ne žele sjesti za stol i ‘miriti se’ s ‘neprijateljem’.

Njihovo ponašanje u konfliktu u kojem je svaka od njih na razne načine vrijeđala i štetila drugoj, a često se već i tužba suda smatra objavom rata, ideja mirenja u startu za njih nije samo neprihvatljiva, već i nemoguća.

Odvjetnik Marko Rašica, priznat kao najuspješniji odvjetnik u medijacijama

34 Pravosuđe

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Predsjednica dubrovačkog Općinskog suda Marijana Capurso Kulišić

jam medijacija,do općeg pojma pomirbe jer miCILJ MEDIJACIJE NIJE BITI U PRAVU, NEGO Profesionalci renje nosi prizvuk sentimentalnog približavaSKLOPITI NAGODBU uključeni u sustav Odvjetnik objašnjava kako, za razliku od sudskog nja i kompromisa pod svaku cijenu. No, u medipravosuđa, bilo suci postupka, cilj medijacije nije uvjeriti suprotnu jaciji pred sudom stranke uz pomoć izmiritelja ili stranku ili njezina odvjetnika tko je u pravu, već suca aktivno traže rješenje koje im najbolje odili odvjetnici, nisu govara potrebama, interesima i mogućnostima. je sklapanje nagodbe zajednički interes. uvijek dovoljno edu- “Brojne firme gube novce dok traje sudski postu- “Osnovne razlike sudskog postupka i sudske mecirani niti motivirani pak, a zbog spore pravde pogoršavaju se među- dijacije najvidljivije su upravo u ulozi suca i naza aktivnu podršku ljudski odnosi. Mnogi ne mogu graditi kuću ili činu na koji se vodi proces. U klasičnom suđeprodati zemlju jer su godinama na sudu. Stran- nju, uz formalna pravila postupka, hijerarhijski sudskoj medijaciji. ke danas ne žele ući u bespuća suda, nego tra- odnos i jasno definirane proceduralne korake, že brže postizanje željenog rješenja i voljne su sudac autoritativno vodi raspravu, odlučuje o platiti više punomoćnicima te i odvjetnici imaju prijedlozima i presuđuje, a stranke su većinom računicu. Dojam je da je pri ulasku Hrvatske u ograničene na iznošenje pravnih stavova i dokaEU promocija medijacije na sudovima bila znat- za. No, u medijaciji odluku ne donosi sudac ili izmiritelj. Tu je uloga suca stvoriti prostor da stranno veća no danas”, iznosi.

Iako je sve sporove nemoguće riješiti medija- ke mogu slobodno razgovarati o stvarima koje cijom, isticanje pozitivnih primjera može pota- njima znače. Taj je razgovor usmjeren ne samo na pravnu osnovu spora, već i sve okolnosti koknuti medijaciju.

“Svaki predmet koji se rješava izvan suda, putem je za stranke imaju osobni, poslovni ili emociomedijacije ili bez nje – izravnom aktivnošću kole- nalni značaj”, kaže Tokić i naglašava kako je vige odvjetnika (što se često događa u dubrovač- še prepreka kad se sudska medijacija odvija u koj praksi, no nije toliko istaknuto u javnosti) – klasičnoj sudnici. koristi su višestruke i za sudove i za pravnu pro- “Raspored prostora i visoko mjesto suca, formalfesiju. Sudovi postaju učinkovitiji, broj sudskih na pozicija stranaka i strogi ton sudskih prostoripredmeta se smanjuje, povećava se zadovoljstvo ja stvaraju ozračje koje nesvjesno inhibira otvostranaka radom sudova i sudaca, ali i zadovolj- renost, suradnju i kreativnost. Ulazak u sudnistvo sudaca njihovim radom i doprinosom rje- cu automatski stvara očekivanje presude, a ne dijaloga, što stranke stavlja u obrambeni pološenju spora između stranaka”, govori. žaj i smanjuje šanse za uspješan dogovor. Stoga je nužno prilagoditi uvjete da bi ozbiljno raMEDIJACIJA OMOGUĆUJE SLOBODAN zvijali sudsku medijaciju kao sredstvo rješavaRAZGOVOR, BEZ STROGIH PRAVILA Znatno iskustvo s medijacijom ima i odvjetnik nja sporova”, govori Tokić koji drži kako sudska Hrvoje Tokić koji drži da je ispravnije rabiti po- medijacija treba biti u neutralnom prostoru po

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

ODVJETNIK TOKIĆ: Nužno je provesti određeni “rebranding”– jasno odvojiti pojam “medijacije” od “mirenja” i sustavno komunicirati da je riječ o postupku pred sudom u kojem stranke same, uz pomoć izmiritelja, traže rješenje svojih odnosa.

Ne nužno emocijama, već razumom, interesima i zajedničkim ciljevima.

Pravosuđe 35

Odvjetnik Hrvoje Tokić ima veliko iskustvo s medijacijom

tonu i formi, s jednakim rasporedom sjedenja i “Bez razumijevanja dubinske logike medijacije, bez osjećaja institucionalne hijerarhije. teško je uvjeriti stranke da odustanu od pozna“Nadalje, sam taj proces ne bi smio biti vremen- tog obrasca suđenja i preuzmu odgovornost za ski ograničen na unaprijed određene intervale vlastito rješenje. Također, valja naglasiti i važnu od 30, 45 ili 60 minuta. Razgovori koji dovode do činjenicu: tko iskreno želi postići nagodbu, vrlo rješenja rijetko slijede takvu rigidnu dinamiku i često će to i učiniti, neovisno o tome sudjeluje li zahtijevaju vrijeme nužno za razvijanje povjere- u formalnom postupku medijacije. Takve strannja, razumijevanja i zajedničkog traženja kom- ke sklapaju nagodbe spontano, kroz izravne prepromisa”, upozorava. govore, uz pomoć svojih punomoćnika ili sudaca Glavni razlozi malobrojnog rješenja sudskih tijekom samog sudskog postupka. Upravo stoga predmeta uspješnom medijacijom su kombi- u praksi je znatno veći broj nagodbi sklopljenih nacija više faktora. tijekom suđenja, nego uspješno završenih medijacijskih postupaka. Hoću reći da potreba za SVIJEST O MEDIJACIJI JE NISKA dogovorom nije uvijek vezana za medijaciju, ne“Vrlo je niska svijest građana o mogućnostima i go za volju i spremnost stranaka da same proprednostima medijacije, informacije o toj moguć- nađu rješenje”, kaže Tokić. nosti najčešće dolaze kasno, kada je postupak Naglašava i kako društveni mentalitet uvelike rjeveć u punom zamahu, a pozicije stranaka čvrsto šavanje sukoba vezuje uz autoritativno odlučidefinirane kroz podneske i tužbene zahtjeve te vanje odozgo, a ne za model suradnje stranaka. je u tim okolnostima teško promijeniti percep- “Promjena takvog mentaliteta zahtijeva dugotraciju i otvoriti vrata za dijalog. Drugo, način pre- jan rad kroz edukaciju i promjenu javne percepzentacije medijacije često nije prilagođen psi- cije, ali i prilagodbu jezika i načina na koji se grahološkim očekivanjima stranaka: kad se medi- đanima nudi sudska medijacija. Nužno je provejacija nudi unutar sudskog okvira, uz korištenje sti određeni “rebranding”– jasno odvojiti pojam jezika i unutar prostora suđenja, šalje se poru- “medijacije” od “mirenja” i sustavno komunicika da je to dodatna formalnost, a ne prava prili- rati da je riječ o postupku pred sudom u kojem ka za dogovor te stranke sudsku medijaciju ne stranke same, uz pomoć izmiritelja, traže rješedoživljavaju kao svoju priliku za aktivno sudje- nje svojih odnosa. Ne nužno emocijama, već ralovanje, nego kao još jedan proceduralni korak zumom, interesima i zajedničkim ciljevima. Sana putu do presude”, govori Tokić. mo takav pristup može stvoriti povjerenje, raKao treći problem navodi činjenicu da svi profe- zviti prihvaćenost sudske medijacije i omogusionalci uključeni u sustav pravosuđa, bilo suci ćiti njezinu širu primjenu kao ozbiljne i poželjili odvjetnici, nisu uvijek dovoljno educirani niti ne alternative tradicionalnom suđenju”, zakljumotivirani za aktivnu podršku sudskoj medijaciji. čuje odvjetnik Tokić.

36 Kolumna Škura bura

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Borili se isključivo kako bi Pavelić i Tito došli na vlast

Hrvati i Srbi su za ishod Drugog svjetskog rata bili bitni kao veličina sisa radijske porno glumice Bez obzira što su bili najnebitniji za konačan ishod najvećeg rata u povijesti, Hrvati i Srbi i dalje kopaju po kostima nedužno stradalih u Jasenovcu. Broje koliko su imali ustaša, četnika i partizana, danonoćno se svađaju kao da su baš oni preokrenuli tijek Drugog svjetskog rata i bili zaslužni za zaustavljanje nacističkog krvoprolića Ne znam jesam li vam to ikad pričao, ali ja sam u prošlom životu poginuo u Drugom svjetskom ratu. Kako znam? Pa tako što je apsolutno nevjerojatna moja fascinacija tim povijesnim događajem. Pogledao sam na tisuće dokumentaraca, znam sve bitke, sve droge koje je doktor Theodor Morell davao Adolfu Hitleru – uključujući bikovu spermu – sve, rekoh, više-manje znam o Drugom svjetskom ratu, ali opet neću stati. I dalje ću istraživati tematiku, iako će mi rijetko što biti novo.

Drugi svjetski rat, kako mu i samo ime govori, vodio se po čitavom svijetu. Od hladnog sjevera, preko umjerenog pojasa, pa sve do pustinja i prašuma, ljudi su se htjeli bosti, koristeći osti, ostavljajući kosti. Ratovalo se na svim kontinentima, izuzev Antartike. Bombardiran je Darwin, grad na sjeveru Australije, a jedna japanska podmornica ispalila je projektile na rafineriju nafte kod Elwooda u Kaliforniji. Njemačke podmornice redovito su sijale strah i trepet po istočnoj obali SAD-a, ali i Južne Amerike. Na Sjeveru Afrike i dan danas ljudi ginu od nagaznih mina iz Drugog svjetskog rata. Ratovalo se čak i u polarnom krugu na Arktiku.

Arktički konvoji Britanije, SAD-a i Kanade dostavljali su SSSR-u namirnice i potrepštine, a njemačke podmornice nastojale su ih potopiti.

FRANCUSKA UBILA SVOGA VOJNIKA Važnu ulogu odigrali su i stanovnici ondašnjih kolonija. Brojni Afrikanci i Azijci izgubili su život, oh kojeg li apsurda, boreći se za slobodu svojih imperijalističkih vladara Britanije i Francuske. Ima jedan zanimljiv film L’Ami Yabon, alžirskog redatelja Rachida Bouchareba iz 2008. Godine, o regrutiranom senegalskom vojniku. Na silu su ga odveli ratovati u Europu, Nijemci su ga zarobili, ali je ostao živ i na kraju rata se vratio u Zapadnu Afriku. Tamo je zajedno sa svojim kolegama tražio da mu isplate zasluženu vojničku plaću

za sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu, ali je ubijen po naređenju francuskih časnika. S druge strane svijeta, azijske su žene doživjele jednako stravičnu sudbinu. Japanci su imali običaj djevojke iz okupiranih zemalja odvoditi u takozvane vojne bordele, gdje su ih vojnici silovali i po 40 puta dnevno. Jedna od njih bila je i Korejka Kim Soon-duk koju su odveli kad joj je bilo svega 16 godina. Malo je poznato da je i tijekom oslobađanja Manille, filipinskog glavnog grada, živote izgubilo oko sto tisuća civila što je više nego ih je stradalo u bombardiranju Dresdena ili ulasku Crvene Armije u Berlin.

Iz svega ovoga vidimo da je svaki, ama baš svaki kutak zemlje, pa čak i ledeno prostranstvo na sjeveru, bilo iznimno strateški važno. Svaka točka, ledina, brdo, sve je igralo. Svaka država, pa i ona najmanja. Sve je, rekoh, bilo bitno osim – Hrvatske i Srbije! Pogledao sam na tisuće dokumentaraca, znam sve tajne operacije, sve alkohole koje je Winston Churchill sam sebi davao – uključujući bikov crni viski – sve sam to vidio, ali nikad, ama baš nikad, u nijednom od njih nitko nije spomenuo Hrvatsku, Srbiju, ustaše, četnike, Tita, Pavelića…Tijekom mojeg pohađanja osnovne škole, jugoslavenska propaganda radila je na najjače. Bio sam uvjeren da su Nijemci popušili Drugi svjetski rat, jer ih je dobri drug Tito zajebao na Neretvi i Sutjesci.

A onda se Hrvatska odvojila od Juge, a na vlast je došao Titov partizan Franjo Tuđman. Tijekom mojeg pohađanja srednje škole, hrvatska propaganda radila je na najjače. Bio sam uvjeren da je Poglavnik Ante htio najbolje za napaćeni hrvatski narod, ali ga je zločesti drug Tito zajebao na Bleiburgu.

A onda sam odrastao i uvjerio se u konačnu istinu – da su svi stanovnici područja od Vardara, pa do Triglava od 1939., pa do 1945. samo sjedali u hladu borova i igrali šaha, ništa se u tijeku Drugog svjetskog rata ne bi promijenilo. Saveznici bi s istoka i zapada

Iz svega ovoga vidimo da je svaki, ama baš svaki kutak zemlje uz Drugom svjetskom ratu, pa čak i ledeno prostranstvo na sjeveru, bilo iznimno strateški važno. Svaka točka, ledina, brdo, sve je igralo. Svaka država, pa i ona najmanja. Sve je, rekoh, bilo bitno osim – Hrvatske i Srbije!

Piše Maro Marušić foto Tomislav Miletić/ PIXSELL

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Niti se Englezi i Francuzi ljute na Nijemce, niti Afrikanci spominju generala Rommela, niti se itko sjeća Mussolinija, jebiga - ne treba zaboraviti, ali se mora oprostiti - život ide dalje, gledajmo prema sutra, što je bilo bilo je, mržnja će samo upropastiti budućnost, eto tako se više-manje svi svjetski narodi odnose prema Drugom svjetskom ratu, osim, naravno, Hrvata i Srba

svejedno stisnuli Njemačku, ona bi kapitulirala, Rat bi konačno završio, i sve bi bilo jednako bez Neretve, Sutjeske, Bleiburga… Jedina nepoznanica je ta s koje bi se strane Željezne zavjese našli Srbi i Hrvati, ali za današnji trenutak čak i to nije važno. Nema u 2025. godini neke prevelike razlike između Italije, Španjolske, Češke ili Poljske.

SVIMA ŽIVOT IDE DALJE OSIM HRVATIMA I SRBIMA Uglavnom, da skratim priču i ne pilam vas više s poviješću, narodi s ovih prostora ginuli su u Drugom svjetskom ratu isključivo za osobnu korist, prvo Ante Pavelića, pa potom i Josipa Broza Tita. Poglavnika je bolio pišo za Hrvate, njemu je isključivo bilo do vlasti. Da nije, valjda mu ne bi palo napamet dati Dalmaciju Talijanima. A onda je drug Tito, kojeg je isto tako bolio pišo za komunističke ideale, iskoristio te ljute Dalmatince na Pavelića. Partizani su ustali i krenuli u borbu. Epilog je taj da je drug Tito došao na vlast. Čak i da je partizane stručno zabolio pišo što je Hajduk u to vrijeme trebao nastupati u Serie A, sve bi više-manje na kraju Drugog svjetskog rata bilo isto (možda bi jedino Istra danas igrala Serie B). Što je zaključak cijele priče? Drugi svjetski rat, kako mu i samo ime govori, vodio se po čitavom svijetu. Ratovalo se na svim kontinentima, ginuli su svi narodi, pa opet danas nigdje na planeti – od hladnog sjevera, preko umjerenog pojasa, pa do pustinja i prašuma – nećete čuti ljude kako se još uvijek svađaju jesu li im djedovi bili regrutirani senegalski vojnici koji su se borili za slobodu svojih okupatora Francuske, a koje su na kraju rata ubili francuski časnici ili su im pak bili mrski kolonizatori. Nećete čuti danas nikoga u Dakru da spominje vojničke plaće koje nikad nisu dobili, a zaslužili su. Ni s druge strane svijeta nećete

Kolumna Škura bura 37

čuti unuke silovanih baka kako kukaju da im se isplate ratne odštete jer su im pretke vodili u vojne bordele. Stotine tisuća Korejki, Kineskinja, Filipinki, Tajlanđanki i svih ostalih naroda, Japanci su danonoćno silovali, da bi nekoliko desetljeća kasnije zajedno organizirali Svjetsko prvenstvo u nogometu. Stotinu tisuća civila Manile stradalo je u njenom oslobađanju, ali opet nitko danas ne spominje zločeste Japance.

Niti se Englezi i Francuzi više ljute na Nijemce, niti Afrikanci spominju generala Rommela, niti se itko sjeća Mussolinija. Jebiga - ne treba zaboraviti, ali se mora oprostiti - život ide dalje, gledajmo prema sutra, što je bilo bilo je, mržnja će samo upropastiti budućnost, eto tako se više-manje svi svjetski narodi odnose prema Drugom svjetskom ratu. Osim, naravno, Hrvata i Srba.

Oni, bez obzira, što su bili najnebitniji za konačan ishod najvećeg rata u povijesti, i dalje kopaju po kostima nedužno stradalih u Jasenovcu, broje koliko su imali ustaša, četnika i partizana, danonoćno se svađaju kao da su baš oni preokrenuli tijek Drugog svjetskog rata i bili zaslužni za zaustavljanje krvoprolića.

Pogledao sam na tisuće dokumentaraca, znam sve bitke, sve zapovijedi koje je Heinrich Himmler SS-ovcima davao – uključujući gledanje borbi bikova kod Francisca Franca – sve, rekoh, više-manje znam o Drugom svjetskom ratu, ali opet neću stati. I dalje ću istraživati tematiku, tražiti nešto novo, iako dobro znam da se Pavelić, Tito, ustaše, partizani, četnici, Neretva, Sutjeska i Bleiburg nikad neće spomenuti.

Drugi svjetski rat na ovim prostorima, shvatili ste, vodio se isključivo kako bi 2025. godine Aleksandar Vučić govorio da su se u Jasenovcu pekli, kuhali, prigali i pohovali Srbi, te da bi Thompson izveo koncert na Hipodromu za 500 tisuća ljudi. Žali Bože izgubljenih života, uključujući moj.

38 Kolumna

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Piše Mario Klečak

Sinekura Ovih dana su mediji svjedočili policijskom privođenju postarijeg župnika iz međimurskog mjesta Hrašćine, zbog sumnje da je, odlazeći redovito u romsko naselje Kuršanec Lug, nagovarao tamošnje romske mladiće na seksualne radnje, za koje im je plaćao po 50 eura. Nakon što je roditeljima u selu navodno dojadilo da im svećenik stalno odvodi djecu i mazi se s njima, jednoga dana su ga zaustavili pa mu ukrali pare i mobitel, što je on prijavio policiji. Tijekom istrage, policija je u mobitelu našla slikovne dokaze da priča - nije izmišljena. Da je njihov župnik činio takve stvari, nikako ne vjeruje načelnik mjesta Hrašćine, a još manje lokalni vjernici hvaleći se, kako su njihova djeca kod ovog velečasnog primila isključivo - svete sakramente.

Pa su vlasnicima šporkih jezika preporučili pokajanje i hitnu ispovijed kod gospon Vladeka.

Naravno, kad se vrati iz istražnog zatvora, jer istraga treba ustanoviti, je li se tu radi o prisili mlađih od 16 godina, ili pristanak punoljetnih uz plaćanje usluge kešom, što je blaži krimen i zove se – prostitucija.

Naši crkveni dostojanstvenici, za razliku od prijašnjeg slučaja, ovaj put su reagirali prije pravosuđa i javno osudili svoga člana, kako zbog nemorala, tako i zbog žala, što se na takve stvari troši neoporezovani novac od milodara, pričesti, vjenčanja i pogreba. Kažu, dobar potez Crkve, za primjer našim političarima na vlasti, kad se grijeha tiče. Jer, tko se nije učio na greškama, nikad nije ni naučio griješiti.

A Katolička konferencija savezne države New York, poručila je američkom predsjedniku Trumpu, da nije ni duhovit ni domišljat, nakon što je na službenim kanalima Bijele kuće objavio svoju sliku, generiranu umjetnom inteligencijom, na kojoj je prikazan kao papa. Na fotografiji se Trump vidi u bijeloj halji i mitri, s velikim križem oko vrata i podignutim prstom, te ozbiljnim izrazom lica. Dan prije, novine su objavile njegovu izjavu, da bi volio biti – papa! Čovjek bi mogao zaključiti, kako je veća šteta od umjetne inteligencije nego od - prirodne gluposti!

Rat u Hrvatskoj je završio prije 30 godi-

na, pa kako je naš ministar branitelja učinio sve za njih i nema više nekog velikog posla, i mala gesta nekim braniteljima i njihovoj rodbini puno znači. Nedavno je javno obećao ulaznice za hipodrom najzaslužnijim braniteljima. Kad su ga pitali tko to plaća, ispravio se riječima, kako očekuje - besplatne karte. Valjda Ministarstvo ima dovoljan autoritet da može braniteljima i njihovoj rodbini osigurati besplatne karte za koncert. Ako ih više i nema, štampat će ih! Jasno je da i država stoji iza koncerta, pa i dio braniteljskih udruga. Onaj dio, kojemu ne smeta dolazak Vučića u Dubrovnik, ali im smeta dolazak predsjednika Hrvatske. To su branitelji koji ‘ne čuju dobro’ kad ‘tigar iz regiona’ kaže kako nije siguran da je Dubrovnik - hrvatski grad.

A taj tigar iz ‘regiona’ htio je ovih dana tijekom posjete Americi pod lažnim imenom Alex Vuchi, ući na donatorsku večeru Republikanske stranke, nakon čega je odmah zamoljen da napusti SAD. Pokušao je platiti milijun dolara kako bi poljubio Trumpovu ruku, a na kraju je poljubio vrata njegove rezidencije na Floridi, što ga je toliko pogodilo, da mu je naprasno pozlilo. Sva sreća što se Vučić razumije u medicinu, pa zna da je s takvom hipertenzijom preporučljivo letjeti avionom, i to po mogućnosti - preko cijelog oceana.

Zato je, umjesto u američku bolnicu, bez neke odgovarajuće skrbi i lijekova, državnim avionom odma zapalio prema Beogradu, pa u vojnu bolnicu. Srpska opozicija tvrdi da ga je zaboljelo srce od prevelike ljubavi za Srbiju, pa su mu doktori prepisali terapiju; dva puta dnevno po pola sata domoljublja!

U Splitu su se u čast popodnevnog derbija Hajduka i Dinama, u jutarnjim satima, sportski pomlatili brojni Zagrepčani i Splićani. Kažu, radilo se o dogovorenoj tučnjavi navijača Dinama i Hajduka. Hrvat na Hrvata, imamo se čime ponositi.

Sam ishod tučnjave i nije bio presudan, ali mnoge su oduševili zagrebački navijači, koji su morali ustati u 3-4 ujutro, da bi stigli na viteški okršaj sa splitskim rivalima do 9 ujutro.

Osobito se svih dojmio video ‘Balkanski navijači’ na Facebooku, a mnoge ugodno iznenadio, jer nitko od sudionika tuče nije koristio palice. Tukli se mladići i odrasli pošteno, šakama i nogama, uglavnom. Bio je to veliki napredak u hrvatskom huligan svijetu, a prema nekima, susret je sponzoriran od strukovne zubarske udruge.

Koliko god se ovaj komentar nekome činio huškajući, zapravo i nije, jer ako se već tuku, šakama neće osakatiti jedan drugoga, nego će naprotiv, potaknuti mlade na borilačke sportove.

Iako je službena kampanja za predstojeće lokalne izbore tek počela, u 7 gradova i 112 općina, već se znaju pobjednici na lokalnim izborima i to najviše (78) HDZ – ovaca.

Riječ je o sredinama u kojima aktualni načelnici na predstojećim izborima nemaju protukandidate, čime im je nova izborna pobjeda zajamčena već u prvom krugu.

Zamisli ti, općinski selo-načelnik ima plaću od 2500 eura, a nitko se ne javi za taj posao. Ne treba svršiti Fakultet političkih znanosti kako bi čovjek razumio, zašto nikome od vladajućih ne pada na pamet smanjiti broj županija i općina pa tako izgubiti masu poslušnih rođaka i poslušnika. Neki opet misle da bi ovakvi izbori bili poželjni na razini cijele Hrvatske, pa da HDZ s Plenkovićem na čelu, vlada sljedećih 30 godina poput druga Tita i Partije, jer su oni ionako poniknuli iz te partije. A tek rijetki se pitaju, kako se nitko iz oporbe nije sjetio obećati glasačima ukidanje 70 posto općina, koje služe isključivo kao sinekura za poslušne, čime bi sasvim sigurno dobio izbore. Šteta, dobra ideja!

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Feljton 39

40 Fotogalerija

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mario i Frano - mnogo lijepih uspomena na zajedničke dane u dubrovačkom nogometu im je dano

Ivica i Vlaho - đedu za dragoga unuka ništa nije učiniti muka

Stijepo i Ante - jedan stalno filozofira i zanovijeta, drugi se dobrohotno smješka dok s njim Lapadom šeta

Jeff, Alex, Marija i Zlatko - with friends from England razgovor “teče” glatko

Lora, Val i Zmajo - sezona je od sladoleda, i ljubimac ga s čežnjom gleda

Fotogalerija 41

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Vedro, Frano, Mato, Niki i Vlaho - ne znamo gdje su se dinamovci radovali, u Portu su hajdukovci tugovali

Lucija i Nerma - objema je za poziranje nepoznat pojam trema

Dominik, Damir, Jone, Jasmina i Lejla - gust je uvečer u Grad poći pješke i ljepote Dubrovnika pokazati prijateljima iz Norveške

Seka, Dubravka, Zvončica, Paula, Davor, Dora, Mato, Jasna i Barbara - iz Lera - u spomen na prvu obljetnicu smrti dubrovačkog velikana pisane riječi Čitanje Grada, Luka Paljetka i Davora Mojaša najnovija je premijera

Nikoleta i Martin - rođaci se dobro razumiju, da im je drago zajedno i prođirati ne kriju

42 Priče o moru i brodovima

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

ELEGANTNI TALIJANSKI LAJNER

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

SS ‘EUGENIO C’ Povezivao je Europu i Ameriku, u Dubrovnik je uplovljavao kao kruzer U Grad je uplovljavao i na svojim uskršnjim putovanjima čvorova. Mogao je prihvatiti 178 putnika u prvom, 356 kabinskom i 1102 putnika u turističkom putničkom razredu, a njih su opsluživala 424 člana posade.

Poznati talijanski brodar iz Genove Costa Armatori S.p.A. (Linea C) naručio je početkom 1964. godine u brodogradilištu Cantieri Riuniti del’Adriatico u Monfalconeu (Tržić) izgradnju novoga broda za svoju staru i dobro uhodanu putničko-teretnu prugu prema Južnoj Americi. Novogradnja broj 1884 krštena imenom EUGE-

NIO C otklizala je u more u studenom 1964, a na svoju prvu plovidbu između Genove i Buenos Airesa zaplovila je 22. kolovoza 1966. godine.

Bio je to brod od 32753 bruto registarskih tona, dug 217 i širok 29 metara, kojemu su četiri De Laval parne turbine ukupne snage 55000 KS omogućavale plovidbu brzinom od 27

PRENAMIJENJEN U KRUZER Transatlantske plovidbe novim i modernim, a nadasve brzim, brodom postale su izuzetno popularne, ali je razvoj zračnog prometa prisilio brodarsku kompaniju Lineu C da ga u sedamdesetim godina prošloga stoljeća sve češće počne upošljavati i na kružnim putovanjima. A kada je bilo posve jasno da će zračni promet konačno potpuno preuzeti primat na prekooceanskim putovanjima, EUGENIO C je 1987. poslan u Genovu u brodogradilište Mariotti na potpunu rekonstrukciju u brod za kružna putovanja.

EUGENIO C je doplovio u Dubrovnik na svom sedmodnevnom uskršnjem kružnom putovanju koje je započelo 7. travnja 1979. iz Barcelone tičući luke: Krf, Trst, Veneciju, Anconu i

Dubrovački dnevniK petak, 28. veljače 2025.

Priče o moru i brodovima 43

Dubrovnik. Iste se godine još tri puta vratio u Grad.

POSJETI DUBROVNIKU Ponovo je ovdje na uskršnjem putovanju s polaskom 29. ožujka 1985. iz Barcelone, kamo se vraća 8. travnja nakon posjete lukama: Messina, Patras, Dubrovnik, Venecija, Ancona i Kotor. Od prosinca 1987. pod novim imenom EUGENIO COSTA poduzima brojna kružna putovanja diljem svijeta.

U Dubrovnik dolazi 31. ožujka 1988. i 1. svibnja te 3. studenog 1989. godine.

Ponovo se vraća 20. travnja 1990. kada je posljednji put pred Lokrumom digao sidro i u naše se vode nakon ukupno devet posjeta nikada nije vratio. Uspješno je nastavljao ploviti sve do 1. studenog 1996. kada je raspremljen u Genovi.

STEČAJI NJEGOVIH VLASNIKA U isto je vrijeme obitelj Costa naručila u njemačkom brodogradilištu Bremen Vulkan izgradnju svog kruzera COSTA VICTORIA koja je dijelom plaćena ustupanjem broda EUGENIO COSTA. Nijemci su ga prodali britanskom Lowline Shipping koja ga je unajmila agenciji Direct Cruising. Pod novim imenom EDINBURGH CASTLE, potpuno preuređen za 12 milijuna dolara zaplovio je 1998. ponovo na kružnim

Eugenio C uplovljava u Gruž

putovanjima. Nažalost, brojni mehanički problemi uzrokovali su veliki broj otkaza već ugovorenih plovidbi, pa je zbog toga već sljedeće godine Lowline morao objaviti stečaj.

Brod preuzima glavni vjerovnik Cammell Laird i daje ga u zakup kompaniji Premier Cruises. Ponovo preuređen, ovaj put za 25 milijuna dolara, i poput ostalih Premierovih brodova obojen u jarko crvenu boju, zaplovio je početkom 2000. na kružnim putovanjima pod još jednim novim imenom BIG RED BOAT II.

EUGENIO C je doplovio u Dubrovnik na svom sedmodnevnom uskršnjem kružnom putovanju koje je započelo 7. travnja 1979. iz Barcelone tičući luke: Krf, Trst, Veneciju, Anconu i Dubrovnik.

Nažalost, ni ovdje nije imao puno sreće jer je iste 2000. godine otišao u stečaj i Premier Cruise pa je brod ponovo raspremljen u luci Freeport na Bahamima. Cammell Laird je objavio prodaju BIG RED BOAT II, ali kupca za brod opterećen hipotekom tehničkih problema nije više bilo. Nitko se nije htio kockati s brodom ovakve reputacije pa je u Freeportu ostao ležati punih pet godina.

BIG RED BOAT II, nekadašnji ponosni EUGENIO C konačno je pronašao kupca. U proljeće 2005. prodan je indijskim rezalištima brodova, pa se na daleki put preko Atlantskog i Indijskog oceana zaputio pod imenom BIG RED. Na plaže rezališta brodova Alang nasukan je 5. lipnja 2005. gdje je uskoro izrezan te je uskoro završio u Siemens-Martinovim pećima indijskih čeličana.

44 Vijesti

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Ime sekcije 45

46 Mali oglasi

AUTO / MOTO Prodajem auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548 Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008.

Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026.

Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik.

Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700 Iznajmljivanje Tražimo manji stan ili garsonjeru na dugoročno u Dubrovniku i okolici. Ozbiljni i uredni.

Mob: 0976677165 Dajem na BESPLATNI najam 20-50 stabala maslina odgovornoj osobi na rok 5 (pet) godina s mogućim produljenjem mob: 098 880 955 Iznajmljujem dugoročno studio apartman u Cavtatu 20 m2+ taraca. Mjesečni najam 500 eura s režijama. Kontakt mob: 0992838555.

Iznajmljuje se poslovni prostor, 50m2, Ul. Andrije Hebranga 33, Dubrovnik. Info 0989192692 Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv.

098 137 0527 Prodaje se renovirani stan na Pilama 109 m2. Moguća zamjena za odgovarajuću kuću Župa, Šumet, Brgat, Orašac.

Mob.099 6813527 Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku.

Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766 Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²).

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527 Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika.

Tel: 099 206 7660 Prodaje se građevinsko zemljište ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545 Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631 Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu.

Mob: 098 1983891 Mijenjam dvosobni stan 42 m2,

novirati. Mob: 097 723 6306 Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946 Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adaptaciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468 Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029 Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127 Prodajem grob na Rožatu prazan. 098 787 773

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika.

Poželjno da ga je potrebno re-

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku.

Mob: 098/1332 561 Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718 Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se namješten tro-

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta.

Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjesoban stan, 103 m2, sa dvije ver u blizini zračne luke ima kupaonice, teracom i balko- pristupni put. Mob: 09161 nom nadomak šetnice u Uvali 43946 Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vla- Prodajem tri osmine groba na sništvu (25000Eura). Molim Boninovu. Mob: 091/ 560 3865 bez poziva agencija. Kontakt +38520672713 Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 Kupujem stan od 45-60 m2 na m2 1/1 s bazenom. Blizina trLapadu i užem području gra- govačkih centara i plaže. Moda. Agencije isključene. Kon- gućnost nadogradnje, novi takt +385996911127 krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupProdaje se parcela od 342 m2 ci na mob: 098/599 012 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: Kupujem jednosoban stan 098 244 799 u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351 Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s par- Prodajem građevinsku parkingom u Župi za stan do 50 celu na Mljetu, 1600 m2, istočm2 u Dubrovniku uz moju do- na strana Mljeta i pogled na platu. Mob: 098 244 943 Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, Potražujem kamenu kuću 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894 sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Mali oglasi 47

Dubrovački dnevniK petak, 9. svibnja 2025.

Udruga gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije organizira za svoje članove, članove njihovih obitelji i prijatelje Udruge, izlet u Imotski dana 24.05.2025. (subota).

Molimo prijaviti se do četvrtka 22.05.2025. u Udrugu na tel: 020 332 690 ili tajnici Udruge na mob: 091 1804 811.

Polazak u 7:30 ispred Udruge, ul. Josipa Kosora 30, povratak u popodnevnim satima.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794 Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363 Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395 Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545 Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894 Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659 Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru.

Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80 Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545 Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u

Donjoj Čibači. Cijena povoljna.

Mob: 098 244 794 Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2.

Mob: 098 975 3970 Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107 Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848 Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545 Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

P r o d a j e s e s t a n (Cavtat Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom.

U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

KUPNJA I PRODAJA RAZNO Prodaje se krevet sa spremom ispod madraca. U odličnom stanju. Cijena 200 eura.

Broj mobitela 091/567-2683 Prodajem dvije nove bijele komode, gornja površina imitacija hrasta dimenzije 120x50x102cm i veća 180x50x102 cm za 350 €. Mob: 0997558828 USLUGE RAZNO Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757 Sve vrste kombi prijevoza.

098 765 757 Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE Građevinsko zemljište komer- -LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” cijalne namjene u neposred- od 28. 4. do 4.5. noj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvide- - LJEKARNA ”GRUŽ “ no K1, K2 parcela je dosta rav- od 5. 5. do 11. 5. na i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946 Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476 Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476 Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.

Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

preminuli GORDANA ANTOLOVIĆ 1954 NEĐA MILOSLAVIĆ 1948 FRANICA TUTMAN 1932 HAJRUDIN AVDIĆ 1942 ANE KOLIĆ 1937 VLAHO MILETIĆ 1944 LJILJANA BRONZAN 1939 SENA PULJIĆ 1928 NIKO RADIČEVIĆ 1940

48 Zadnja

petak, 9. svibnja 2025. Dubrovački dnevniK

PONEDJELJAK, 12.5. doručak dana Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama Menu dana Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

UTORAK, 13.5. doručak dana Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem Menu dana Hobotnica “al forno” S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA, 14.5. doručak dana Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama Menu dana Špageti Bolognese Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

ČETVRTAK, 15.5. doručak dana Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana Dalmatinska pržolica Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

PETAK, 16.5. doručak dana Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem Menu dana Brodet Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 17.5. doručak dana Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja Menu dana Teleći rižot Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA, 18.5. doručak dana Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu Menu dana Penne Carbonara Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom