Dubrovački dnevnik br. 96

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Nesretni Finci nove žrtve Zokijevog karaktera

Finska vlada provela je besanu noć, nakon što im je Milanović zaprijetio blokadom ulaska u NATO. Što ćemo sad? - zabrinuto su se šaptom pitali finski ministri. Da pošaljemo nekog pregovarača Milanoviću? Hoće li ga htjeti primiti? Može li nas Hrvatska napasti? - zabrinuto je šaptao ministar kulture. Ne pričaj gluposti! Hrvatska je u NATO savezu odavno - ljutito mu je odbrusio ministar obrane. Što ćemo? Hoćemo li zvati Grlić Radmana, možda može nešto napraviti? Ne budi blesav, taj nikom ne može pomoći, treba zvati Bidena, on jedini možda može reći koju dobru za nas. A Plenkovića? - uporno će ovaj. Nemoguće, Plenković je danima zauzet lovom na nove ministre, nije mu lako, nitko ne želi biti ministar, još će jadan morati onog Filipovića stavit’ jer nitko bolji neće. A da Milanoviću pošaljemo košaricu s cvijećem i dobrim željama? - došapnula je ministrica poljoprivrede. Ni cvijeće, ni voće, ništa to njega ne zanima. Nije to tako ludo - ubacio se ministar zdravlja. Žena mu se zalaže za zdrave obroke i prevenciju pretilosti, možda preko nje? Ne ludujte - dobaci im ministar vanjskih. Da ju imalo sluša, ne bi bio na rubu pretilosti. Nema nam druge nego mu se pokušati nekako umiliti. Što ja znam, ne-

što kao preuvaženi i po nama, najmudriji predsjedniče molimo vas...

Ma

što činili kako bi pridobili Milanovića na svoju stranu, čini se kako su teški dani pred tom jadnom zemljom Finskom. Milanović ih ima na piku jer su se usudili kemijskom olovkom bockati u oko bijesnog meda. Osim toga, što se oni tamo prave neki Finci. Srećom po Finsku, Zoki ima puno posla s Udbom i preostalim udbašima pa ih traži okolo bojeći se da ne zametnu tragove. Istina, gotovo svi ti starci su devedesetih skupa s Perkovićem prešli u HDZ što je prilično snervalo tadašnji SDP. Iako Plenki tad nije bio u HDZ-u, Zokiju je on Udbašenko i gotovo. Što zapravo muči našeg Zokija? Ako tako pljuje Udbu, zašto hoće osloboditi Perkovića, glavnog udbaša među hrvatskim udbašima? Hehe, nije Zoki blesav, ako ga pomiluje, najmanje što mu Perković može, zahvale radi, je prokazati jednog i jedinog koji ga zanima, inače jako dragog Plenkiju, druga Sovu. Drug Sova je ovih dana navodno jako aktivan, zivka generale, zahtijeva, malo im prijeti, malo obećava. Taj Perković, kojeg je Tuđman uzeo pod svoje, u Sovinoj već malo kvasinastoj svijesti, jedini je krivac što on te davne 2008. nije postao predsjednik Sabora, nego do-

Piše Vjera Šuman FOTO: Marko Lukunić / PIXSELL

Uvodnik

bri naš Luka Bebić, što im je i pomutilo prijateljstvo. Sova, zlopamtilo kakvo već je, tu uvredu do kraja života neće zaboraviti. Zoki pak samo čeka da udari po Sovi jer mu to dođe k’o krunski dokaz svih udbaških marifetluka u HDZ-u. Za neke zločestoće koje mu dolaze iz Vlade, najodgovornijim smatra tog zlobnika, druga Sovu. Računa da su oni preostali SDP-ovi već svi, ili umrli, ili su u dubokoj mirovini.

J e li to dovoljan razlog zbog kojeg Zoki tako udara po Plenkiju, pokazuje figu i čak mu se omakla i psovka? E, nikad stvari nisu tako jednostavne. Kad je došao u Ured predsjednika najavio je kako pomilovanja, kao milost predsjednika države, što se njega tiče, treba ukinuti. I doista, dosad nije baš nikoga pomilovao, iz čega je lako zaključiti kako mu je jezik bio brži od pameti, što će kasnije postati i obilježje njegovog stila ili karaktera, što god. Pomilovati ili ne pomilovati pitanje je sad.

Koga? Nikog drugog nego stare udbaše koji usput, imaju i status branitelja. Kvragu i ta moja jezičina, na trenutak je pomislio Zoki, ali ne zadugo jer se dosjetio kako to riješiti. Samo je podmetnuo trulu dasku (čitaj pismo) i ne lezi vraže, odmah su nagazili i nastao je kaos u HDZ-u pa su počeli udarati po Zokiju koji oslobađa Udbaše. Tu ih je čekao pa zakuhao rat, nakon kojeg će svi zaboraviti njegovu odluku o tome kako neće nikoga pomilovati. Finci su samo kolateralna žrtva Zokijevog izazivanja totalnog kaosa i potresa koji ga zabavlja više od ičeg na svijetu. Takav mu je karakter, što se tu može. Nema moći, ali zato ima grozan karakter.

Umeđuvremenu

je potres u BiH protresao cijelu Dalmaciju, i to opako. Pa smo više nego obično čitali mišljenja seizmologa o seizmološkom stanju Hrvatske. Šokantan je podatak kako je područje Dubrovnika najugroženije s mogućnošću potresa od sedam do čak

devet stupnjeva. Na nivou cijele Hrvatske u gradnji novih objekata obavezno je osigurati stabilnost objekata do sedam stupnjeva. Zašto u ovoj županiji nije devet? Zato što bi to kompliciralo propise. Ovako doneseš jedan isti za sve. U našoj maloj prereguliranoj zemlji baš to su odlučili, ne komplicirati. Meni se čini da je jedan od prioriteta zaštititi jednu i jedinu neponovljivu staru jezgru Grada. I to bi definitivno trebao biti prioritet i Zavoda za obnovu, DPDS-a, Grada, ali i Države. Konstruktivna obnova u staroj jezgri. To je ono što treba sačuvati generacijama koje dolaze zbog čega je neophodan i financijski i stručni model učvršćenja na najjače. To je tema puno važnija od Udbe i sličnih travestija kojima naša politika obiluje. Čuvajte sebe i svoje, nadajmo se da će se tlo smiriti i da smo za ovo desetljeće završili s potresima. Osim, naravno, onih političkih koji tresu samo tamo gdje ih se još ozbiljno shvaća. Eto vas.

petak, 29. travnja 2022.

PRAZNIK RADA

Obila im se ona ‘ako nećeš ti, ima ih na birou’, poslodavci: Traže plaće kao da su kirurzi!

U Dubrovniku se svake godine broj nedostajuće radne snage mjeri u tisućama. Raspitali smo se zašto je to tako

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto GORAN MRATINOVIĆ, GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL, PRIVATNI ALBUM

Međunarodni praznik rada obilježava se 1. svibnja kao spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu, krajem 19. stoljeća, a danas se oko tog datuma često povlače pitanja prava radnika, ali i pitanje nezaposlenosti. Što se tiče nezaposlenosti u Dubrovniku, iz područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su nam odgovorili kako je koncem ožujka bilo evidentirano ukupno 5.646 nezaposlenih osoba, što je u usporedbi s istim mjesecom 2021. godine smanjenje od 14,7 posto.

„Na području ispostave Dubrovnik bile su nezaposlene 2.353 osobe ili 26,6 posto manje. Nezaposlenih osoba je trenutno u Dubrovniku najviše u zanimanjima: prodavač, diplomirani ekonomist, ekonomist, administrativni službenik, komercijalist, čistačica i frizer,“ stoji u odgovoru na upit Dubrovačkog dnevnika.

NEKIMA JE ZASAD NEMOGUĆE PRONAĆI

KONOBARA

Što se tiče radne snage, Dubrovnik ne pogađaju značajni egzodusi kakvi se događaju u Slavoniji ili Bosni i Hercegovini, no postoji ogroman nedostatak radne snage u uslužnim djelatnostima, posebno onima koje su vezane uz turizam. Posljednjih godina, neposredno prije početka turističke sezone, napominje se kako u

Dubrovniku nedostaje djelatnika u turizmu, u prvom redu konobara i pomoćnih kuhara. Ove sezone nekim je poslodavcima gotovo nemoguće pronaći konobara, bez obzira na višetjedno traženje, što je scenarij koji je pri-

Milan Vasić

je nekoliko godina bilo nemoguće zamisliti. „Mislim kako se poslodavcima obila o glavu ona – ako nećeš ti, puna ih je burza,“ govori nam jedan dugogodišnji ugostitelj koji smatra kako je novonastala situacija ustvari rezultat konstantnog kršenja radnih prava u vidu neisplate prekovremenih sati ili nedostatka slobodnog dana. Napominje kako se radi o tjelesno vrlo intenzivnim poslovima i kako nije za očekivati da bi ih netko trebao obavljati bez slobodnog dana. „Tu su i dvostruki kriteriji. Djelatnik koji je rođen u Dubrovniku za svoj rad dobije plaću. Djelatnik koji dolazi u Dubrovnik, primjerice iz BiH, Crne Gore ili nekog drugog dijela Hrvatske, dobije istu tu plaću, ali i plaćen smještaj. Je li to pošteno? I djelatnici koji žive u Dubrovniku također su uglavnom podstanari, a znamo kakve su cijene podstanarstva u Dubrovniku. I on u većini slučajeva mora plaćati smještaj. Zar postoji logika u tome da osoba koja je iz Dubrovnika sama sebi plaća smještaj, dok onoj koja to nije nego živi negdje drugdje, smještaj u Dubrovniku plaća poslodavac?,“ govori nam, a ujedno dodaje i kako se i u ugostiteljstvu ‘počelo svašta zapošljavati’. S tom tezom oko toga kako se ‘počelo svašta zapošljavati’ slažu se i poslodavci. U neformalnim razgovorima dio poslodavaca nam govori kako su traženja djelatnika često ne -

realna. Kako nam kažu, ‘većina ima traženja oko plaće kakvu imaju specijalisti kirurgije’, ali ne nude puno toga, primjerice poznavanje stranih jezika, manire ili urednost. S druge strane, osim iznimno visokih plaća i smještaja, često traže i automobile i neke druge usluge koje su neuobičajene. Navode i kako ni ‘konobari nisu što su nekada bili’. Tvrde kako je Dubrovnik nekada imao generacije sjajnih ugostitelja koji su odmah po izlasku iz škole bili spremni za tržište rada, a kako ih danas treba podučavati mjesecima kako bi bili kvalitetni ugostitelji.

REZULTAT SUSTAVNOG ZANEMARIVANJA I OMALOVAŽAVANJA RADNIKA

Dubrovnik je problem manjka radne snage u sezoni rješavao dovođenjem radnika iz Slavonije i BiH, no taj se ‘bazen’ iscrpio, s obzirom na to kako je veliki dio tih radnika sreću pokušao naći u zemljama EU, primjerice Njemačkoj ili Skandinaviji gdje su za isti posao višestruko bolje plaćeni. Dubrovnik će stoga ove godine imati i sezonce iz Nepala. „Mislim kako je takva situacija posljedica sustavnog zanemarivanja i omalovažavanja radnika koji su bili uglavnom zaposleni sezonski i potplaćeni. Nakon godina takve nesigurnosti, nestalo je radnika. Ta sezonska radna snaga se prvotno crpila iz Slavonije, no veliki dio njih je sada napustio RH . Po -

„Sezonska radna snaga se prvotno crpila iz Slavonije, no veliki dio njih je sada napustio RH. Potom su se dovodili radnici iz okruženja, no i njih je sve manje. I oni idu raditi u države koje nude bolja primanja. Tržište se otvorilo pa sada posežemo za radnicima iz egzotičnih zemalja. Problem je i to što su sezonski radnici koji bi došli sa strane bili u povoljnijem položaju nego domaći sezonski radnici jer im je poslodavac nudio smještaj i obroke, a domaći nisu imali ništa od toga,“ govori Dolores Lujić, područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske

dnevniK petak, 29. travnja 2022.

I radnici i poslodavci imaju svoje argumente

„Poslodavcima svakako najveći problem predstavlja što uglavnom još uvijek ne mogu pratiti plaće kakve se za radna mjesta u ugostiteljstvu daju u konkurentskim zemljama, pa i zbog toga što su opterećeni visokim porezima i drugim izdacima. Mi u ‘Pantarulu’ uistinu dajemo sve od sebe, otvoreni smo tijekom cijele godine, imamo stalno zaposlene i uglavnom nemamo nekih velikih problema. S njima se eventualno suočavamo kad jedan od djelatnika ode jer ga je u pravilu teško zamijeniti. Teško je pronaći kvalitetan kadar, ali smo generalno zadovoljni,“ izjavio je Milan Vasić, vlasnik ‘Pantarula’

tom su se dovodili radnici iz okruženja, no i njih je sve manje. I oni idu raditi u države koje nude bolja primanja. Tržište se otvorilo pa sada posežemo za radnicima iz egzotičnih zemalja. Problem je i to što su sezonski radnici koji bi došli sa strane bili u povoljnijim položaju nego domaći sezonski radnici jer im je poslodavac nudio smještaj i obroke, a domaći nisu imali ništa od toga,“ govori Dolores Lujić, područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Dodaje i kako su plaće u turizmu ispod prosjeka plaća u RH gdje su one uopće niske, a prvenstveno se to odnosi na osoblje u odjelu domaćinstva i pomoćne radnike u kuhinji. „Radna mjesta za koja nedostaje radnika uglavnom se odnose na slabije plaćene poslove. Nekako se to pokrpa iz sezone u sezonu, no treba promišljati kako riješiti taj problem dugoročno. Osoblja u odjelu domaćinstva je i prije nedostajalo jer se radi o loše plaćenim poslovima pa su te djelatnice uglavnom prešle na čišćenje apartmana jer je to manje posla, a primanja su veća. Pomoćnih radnika u kuhinji gotovo uvijek nedostaje,“ podsjeća Lujić.

NE MOGU PRATITI PLAĆE OSTATKA EU

Vlasnik restorana ‘Pantarul’ Milan Vasić uglavnom nema problem s traženjem rad -

ne snage, a njegovo je osoblje uistinu na razini. No, dobro je upoznat s problemima koji muče njegove kolege, a vjeruje kako radnici uglavnom odlaze zbog financijskih razloga. „Tržište se otvorilo, a veliki broj radnika je odlučio iskušati svoju sreću radeći vanka. Stoga već nekoliko godina postoji određeni jaz, određena rupa koju iz sezone u sezonu treba popunjavati. U tom smislu poslodavcima svakako najveći problem predstav-

POSLODAVCI

Dolores Lujić

„Svi poslodavci će sasvim sigurno truditi na sve moguće načine, pa i boljom plaćom, zadržati dobre radnike jer će oni uvijek doprinijeti radnom procesu svojim trudom i radom koji treba biti nagrađen. Nisu svi ljudi isti pa ni sve plaće nisu iste, to bitno razlikuje javni i privatni sektor. Mislim da će se puno prije u realnom sektoru nagraditi ljudi koji se više trude i oni će sigurno davati još bolje rezultate,“ optimistična je Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovnik

lja što uglavnom još uvijek ne mogu pratiti plaće kakve se za radna mjesta u ugostiteljstvu daju u konkurentskim zemljama, pa i zbog toga što su opterećeni visokim porezima i drugim izdacima. Mi u ‘Pantarulu’ uistinu dajemo sve od sebe, otvoreni smo tijekom cijele godine, imamo stalno zaposlene i uglavnom nemamo nekih velikih problema. S njima se eventualno suočavamo kad jedan od djelatnika ode jer ga je u pravilu teško zamijeniti. Teško je pronaći kvalitetan kadar, ali smo generalno zadovoljni,“ izjavio je.

U uvoz radne snage iz egzotičnih zemalja krenula je i Hrvatska, a Vasić naglašava kako je važno da se taj kadar koji dolazi raditi u Dubrovnik ne iskorištava i ne omalovažava.

„Većina ljudi koji tu dolaze raditi, nebitno je li to iz BiH, Makedonije ili Nepala, su vrijedni i radišni ljudi koji su voljni zaraditi. Mislim kako je sve to novina kojoj se treba prilagoditi, ali naravno kako će trebati proći neko vrijeme. Osobno nisam imao takvo iskustvo, ali znam kako je nekoliko kolega kazalo da najveći problem tu zna biti jezična barijera tijekom rada u timu. No, treba naglasiti da su svi oni dobrodošli i da je važno da se dobro osjećaju ovdje, da budu kvalitetno plaćeni i zbrinuti i da se poštuje Zakon. Pogotovo kad znamo kako se znalo događati omalovažavanje, šikaniranje i iskorištavanje radnika od pojedinaca, zbog čega smo i došli na loš glas,“ kaže Vasić koji podsjeća kako pandemija Covida-19 nije posebno pomogla cijeloj situaciji.

„Smatram kako je i ta okolnost posljednje dvije godine utjecala na egzodus ljudi u druge zemlje gdje su pronašli poslove. Veliki dio ljudi se našao u financijskim problemima. Istina je kako su mjere pomoći od četiri tisuće kuna po radniku pomogle, ali što je četiri tisuće kuna nekome tko je podstanar u Dubrovniku i ima djecu?,“ ističe Vasić.

mlje imaju problem s deficitom radne snage u uslužnim djelatnostima jer je činjenica i kako su radno intenzivne. U kontekstu Praznika rada, nemaju puno mogućnosti biti slobodni. Što se tiče situacije u Dubrovniku, ali i BiH, nakon epidemije i krize koja je nastala, sve su snage usmjerene da se nadoknadi izgubljeno, makar u cijelosti to neće biti nadoknađeno. Svi očekuju bolju sezonu nego protekle dvije godine,“ izjavila je Farčić.

DOBAR RADNIK

UVIJEK BITI DOBRO PLAĆEN

Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Dubrovnik Nikolina Farčić kaže kako su trendovi uvoza radne snage iz egzotičnih zemalja trend koji se događa u cijelom svijetu, a ne samo u Dubrovniku. „Događa se određeno geografsko pomicanje s Istoka prema Zapadu. Dubrovnik je bazene iz RH i BiH uglavnom iscrpio i sada dalje trošimo kvote radne snage koliko nam je to potrebno. Mislim kako i druge europske ze -

Oko žalbi djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu koji tvrde kako se često ne poštuju radnička prava i kako su potplaćeni i poslodavaca koji tvrde kako je radni kadar sve nekvalitetniji, Farčić kaže kako treba uvažiti argumentacije i s jedne i s druge strane. „Svi poslodavci će sasvim sigurno truditi na sve moguće načine, pa i boljom plaćom, zadržati dobre radnike jer će oni uvijek doprinijeti radnom procesu svojim trudom i radom koji treba biti nagrađen. Nisu svi ljudi isti pa ni sve plaće nisu iste, to bitno razlikuje javni i privatni sektor. Mislim da će se puno prije u realnom sektoru nagraditi ljudi koji se više trude i oni će sigurno davati još bolje rezultate,“ optimistična je Farčić.

petak, 29. travnja 2022.

ĆE

Nikolina Farčić

VELIKA ZAVRŠNICA NIJE BILA KRAJ!

BANKE ILI GRAĐANI, TKO

JE KRIV? Na natječaju za stanove čak 90 posto neispravnih prijava

Piše Petra Srebrović foto goran mratinović/dd

Na javni poziv za davanje u najam stanova za mlade obitelji u Mokošici pristigle su 153 prijave, a samo njih 17 dostavilo je cjelovitu dokumentaciju.

Posljednjih dana mnogi od prijavljenih tvrde kako su im najčešće pogreške bile vezane uz izvode banaka. Unatoč tome što se otvaranje pristiglih omotnica odvijalo uz javni prijenos, kao i uz činjenicu što su sami kriteriji u više navrata dorađivani upravo zato kako bi se izbjegle manipulacije, dio građana ove pogreške vezane uz bankovni obrazac odmah vidi kao potencijalnu administrativnu manipulaciju.

Spominje se tako ‘’obrazac IV’’ i izvodi koje izdaju poslovne banke vezano uz stanje računa osobe koja se prijavljuje na Natječaj, a što je bio najčešći nedostatak po pitanju nepotpune dokumentacije. Neki čak i javno tvrde kako su banke izdavale pogrešne obrasce, zbog čega su onda prijavljeni ostajali bez mjesta na listi za stan.

Grad Dubrovnik smo upitali da nam pojasne ovu situaciju. Je li zaista nastala nekakva administrativna zavrzlama s obrascima, jer je teško pomisliti kako banke ili javni bilježnici ne znaju obrasce s kojima barataju? Ili je možda ipak izglednije kako su ovoga puta pogriješile fizičke osobe, odnosno naši sugrađani, a ne pravni subjekt iza kojeg stoje brojni stručnjaci koji obrascima jedan, dva, tri ili četiri, izvodima, izlistima i potvrdama barataju svakodnevno, više puta?

ŠTO JE UOPĆE ‘’OBRAZAC IV’’?

Sukladno odredbama Javnog poziva jedan od uvjeta jest da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju pokretnine, odnosno prijevozna sredstva (automobil, brod i slično), te novčana sredstva i vrijednosne papire u ukupnoj vrijednosti većoj od 300.000,00 tisuća kuna na dan 25. svibnja 2020. godine i na dan 5. veljače 2022. godine.

„Isto se dokazuje javnobilježnički ovjerenom izjavom (Obrazac IV), izvornikom izvoda računa svih banka kod kojih podnositelj zahtjeva i članovi obitelji imaju otvoren račun, kao i izvornikom izlista iz Jedinstvenog registra računa, koji vodi Financijska agencija, a iz kojeg su razvidni podaci o svim otvorenim računima za koje je potrebno dostaviti izvode“, pojašnjavaju na naš upit iz Grada Dubrovnika. Iako je u objavljenoj tablici pojedinim podnositeljima zahtjeva za navedeni uvjet stavljena oznaka ‘NE’ to ne znači da se kod svih njih radi o potpuno istoj pogrešci. Upravo iz tog razloga je omogućen uvid kako bi Povjerenstvo po svakom pojedinom zahtjevu iznijelo podnositelju zahtjeva pojašnjenje vezano za nedostatke u konkretnom predmetu. „Primjerice, po jednom zahtjevu podnositelj je dostavio izlist iz Jedinstvenog registra računa u kojem su navedena npr. četiri računa otvorena u nekoj od poslovnih banaka, a podnositelj je dostavio izvod za npr. tri računa dok za jedan nije dostavio. Drugi podnositelj je dostavio izvode računa svih banaka kod kojih ima otvoren račun, ali samo na jedan datum, a ne na oba datuma kako je propisano Javnim pozivom ili je npr. dostavio izvode računa, ali nije priložio izlist iz Jedinstvenog registra računa koji vodi FINA. Dakle, važno je naglasiti kako se ne radi o istovjetnoj pogrešci već je svaki zahtjev, kako po ovom, tako i po drugim uvjetima propisanim Javnim pozivom, specifičan“, pojašnjavaju iz gradske uprave na naš upit.

A ŠTO DALJE?

Nakon završenog javnog poziva koji je trajao do 22. ožujka 2022. godine Povjerenstvo za provjeru administrativne ispravnosti pristupilo je otvaranju i pregledu zahtjeva te uputilo administrativno ispravne zahtjeve Povjerenstvu za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova koje je zapri-

mljene zahtjeve bodovalo.

Sukladno Odluci te Javnom pozivu službeno pravo na prigovor odnosi se na utvrđeni redoslijed u prijedlogu Liste reda prvenstva odnosno na neuvrštavanje na prijedlog Liste reda prvenstva u roku od 8 dana od dana objave prijedloga Liste reda prvenstva – što znači da pravo na prigovor imaju osobe koje nisu prošle administrativnu provjeru kao i one koje su prošle administrativnu provjeru, ali smatraju da ostvaruju veći broj bodova od utvrđenog.

„Kako bi se podnositeljima zahtjeva omogućilo da u navedenom roku od 8 dana i podnesu prigovor, ukoliko navedeno smatraju potrebnim, Grad Dubrovnik je prethodno objavio tablicu s popisom svih podnositelja zahtjeva, kako onih koji su zadovoljili, tako i onih koji nisu zadovoljili administrativnu provjeru te u ovom tjednu omogućio svim podnositeljima zahtjeva uvid u dokumentaciju uz nazočnost i obrazloženje povjerenstva“, poručuju iz Grada. Nakon uvida zainteresiranih Grad Dubrovnik će sukladno Odluci objaviti prijedlog Liste reda prvenstva na koju će Podnositelji zahtjeva službeno imati pravo prigovora u roku od 8 dana od dana objave. Po isteku navedenog roka sastat će se Povjerenstvo za rješavanje prigovora te odlučiti o osnovanosti zaprimljenih prigovora.

Nakon što Povjerenstvo za rješavanje prigovora odluči o prigovorima, na prijedlog Povjerenstva za provedbu postupka i odlučivanje o najmu stanova Gradonačelnik utvrđuje Konačnu listu reda prvenstva, a nakon čega će se pristupiti potpisu ugovora i dodjeli stanova.

NIŠTA NIJE GOTOVO

Do objave Konačne liste reda prvenstva moguće su izmjene u redoslijedu na prijedlog Liste reda prvenstva, kao i uvrštavanju odnosno neuvrštavanju na prijedlog Liste reda prvenstva.

Također, ukoliko Grad Dubrovnik utvrdi činjenice koje dokazuju postupanje podnositelja zahtjeva suprotno odredbama Odluke i Javnog poziva, isti će se brisati s Liste reda prvenstva/Konačne liste reda prvenstva te će se podnositelja o tome pisano obavijestiti.

Po okončanju ovog postupka Grad Dubrovnik će raspisati novi Javni poziv za dodjelu preostalih stanova pod jednakim uvjetima, mjerilima i postupcima za određivanje reda prvenstva za najam stanova na određeno vrijeme u vlasništvu Grada Dubrovnika, a koje propisuje Odluka za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika.

„Kako bi se podnositeljima zahtjeva omogućilo da u navedenom roku od 8 dana i podnesu prigovor, ukoliko navedeno smatraju potrebnim, Grad Dubrovnik je prethodno objavio tablicu s popisom svih podnositelja zahtjeva, kako onih koji su zadovoljili, tako i onih koji nisu zadovoljili administrativnu provjeru te u ovom tjednu omogućio svim podnositeljima zahtjeva uvid u dokumentaciju uz nazočnost i obrazloženje povjerenstva“, poručuju iz Grada.

petak, 29. travnja 2022.

Za programe udruga koje skrbe za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju 740 tisuća kuna

Franković donio je Zaključak o dodjeli financijskih sredstva za 2022. godinu za programe iz područja skrbi za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Ukupno je za tekuću godinu osigurano 740 tisuća kuna, a sredstva su namijenjena odvijanju, odnosno sufinanciranju projekata, programa ili manifestacija devet udruga koje skrbe o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.

Odobreni iznosi po projektima/programima/manifestacijama kreću se od 30 do 210 tisuća kuna, što je iznos osiguran za sufinanciranje projekta dnevnog boravka „Skalin po skalin“ udruge roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Dva skalina“.

Sredstava se dodjeljuju u sklopu Javnog poziva za predlaganje programa iz područja skrbi za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju za razdoblje 2022, 2023. i 2024. godine, a prema prijedlogu Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata ili manifestacija u okviru socijalnog programa Grada Dubrovnika. Za razliku od drugih sličnih programa jedino se u ovom slučaju raspisuje javni poziv za trogodišnje razdoblje, a sve kako bi se osigurala dodatna stabilnost djelovanja i ostvarenje programa i projekata udruga. Ovaj program dio je sveobuhvatne skrbi za osobe invaliditetom u zajednici. Podsjetimo, u partnerskom odnosu s udrugama koje skrbe za osobe s invaliditetom te nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Grad Dubrovnik u ožujku 2021. usvojio je Strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika za razdoblje od 2021. do 2025, treći po redu takav strateški dokument.

Franković na sajmu kruzing kompanija u Miamiju

će zauzeti važno mjesto na karti homeport gradova’’

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković boravio je ovoga tjedna u dvodnevnom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, u Miamiju, povodom Sajma kruzing kompanija. Izjavio je kako će CLIA , krovno međunarodno udruženje kruzing industrije, biti savjetodavni partner Gradu Dubrovniku prilikom planiranja izgradnje novog cruise terminala. ‘’Budućnost cruising turizma baziramo na projektu izgradnje cruise terminala kojim će upravljati društvo Luka Dubrovnik d.d. Danas sam posjetio cruise terminal Royal Caribbean-a u Miami - u. Terminal je u punoj operaciji od kraja 2018. godine i od tada do danas bilježi visoke ocjene klije-

nata za pruženu uslugu’’, rekao je Franković prvog dana svog posjeta SAD-u. Detaljnije je izvijestio o suradnji Grada Dubrovnika s CLIA-om i planovima za budućnost.

‘’Od trenutka kada smo započeli suradnju s CLIA-om započele su promjene po pitanju upravljanja cruise turizmom u našem Gradu. Od uspostavljanja dnevnih limita u broju istovremenih dolazaka kruzera, preko uvođenja cruise taxi pa sve do povećanja kvalitete pružene usluge cruise gostima’’, rekao je Franković. Također je izvijestio kako se sastao s predsjednicom CLIA-e Kelly Craighead. ‘’Dogovorili smo nastavak daljnjih aktivnosti. CLIA će biti savjetodavni partner

Gradu po pitanju gradnje novog terminala za brodove na kružnim putovanjima i to će biti prva takva suradnja CLIA-e s jednim Gradom. Podsjetit ću, prvi sporazum o razumijevanju kojeg je CLIA potpisala s jednim Gradom je upravo bio onaj s Dubrovnikom, a danas nas mnogi u tome slijede. Naša suradnja nastavit će se i po pitanju brže komunikacije Luka Gruž – Pile, sve s ciljem nastavka povećanja kvalitete pružane usluge. Vjerujem kako će vrlo skoro Dubrovnik zauzeti važno mjesto na karti homeport gradova, a to značajno povećava mogućnosti razvoja različitih gospodarskih grana u našem Gradu’’, poručio je Franković iz Miamija.

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato

“Dubrovnik

Osigurano u ovoj godini

Grad Dubrovnik digitalizira sve građevinske dozvole od 1979. do 2015. godine

Grad Dubrovnik sudjeluje u EU projektu „Digitalizacija postojećih akata o gradnji na području cijele RH“ koje je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pokrenulo s ciljem pretvaranja u digitalnu formu više od dva milijuna lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola izdanih u razdoblju od 1968. do 2015. godine kada je započelo digitalno izdavanje dozvola putem sustava eDozvola. U okviru navedenog projekta, digitalizaciju građevinskog arhivskog gradiva od 23. veljače provodi i Grad Dubrovnik, a za što je od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine angažirana tvrtka Geographica. Digitalizacija gradiva koje datira od 1979. u završnoj je fazi i do sada je digitalizirano 18 200 predmeta koji obuhvaćaju lokacijske, građevinske i uporabne dozvole, potvrde glavnog projekta te rješenja o izvedenom stanju. Trenutno se sve dozvole izdane do 2015. godine nalaze u papirnatim izdanjima po raznim arhivama što mnogobrojnim građanima i investitorima otežava proces pronalaska. Projekt digitalizacije akata o gradnji ukupno je na državnoj razini vrijedan više od 23,8 milijuna kuna, a predviđeni završetak skeniranja oko dva miliju-

na dozvola je kraj 2022. godine. Ovaj projekt za građane ima višestruke prednosti. Digitalizacija akata o gradnji predstavlja značajno administrativno rasterećenje građana, jer više neće morati obilaziti različite institucije prilikom primjerice kupoprodaje nekretnina. Jednostavno će kroz sustav eGrađani i putem GEOportala (Informacijski sustav prostornog uređenja, ISPU)) doći do traženog dokumenta, odnosno moći će se obratiti uredima za graditeljstvo koji će ih moći brzo dohvatiti iz sustava. Digitalizacija akata pojednostavit će i postupke rekonstrukcije građevina, jer će projektanti i referenti svim potrebnim aktima pristupati kroz eDozvolu i druge module ISPU-a. Vrijedi podsjetiti da je, u cilju transparentnosti rada gradske uprave i otvaranja prema javnosti, Grad Dubrovnik prije gotovo dvije godine u okviru geo-informacijskog sustava uspostavio preglednik dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Prostorno se u GIS-u Grada Dubrovnika prikazuju sve izdane lokacijske i građevinske dozvole nastale u Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, a podaci su lako pretraži i dostupni građanima i zainteresiranoj javnosti.

Modernizacija sustava javne rasvjete na javnom savjetovanju

U tijeku je postupak javnog savjetovanja za projekt rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika. Javno savjetovanje traje do 2. svibnja 2022., a omogućuje svim prijaviteljima da u okviru procesa izraze svoje prijedloge za modifikacijom natječajne dokumentacije, ako isto smatraju potrebnim. Po završetku postupka te objavi izvješća, Grad Dubrovnik pokrenut će postupak nabave za izvođenje projekta.

Podsjetimo, projekt cjelovite rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika provodit će se na širem gradskom području te će obuhvatiti 3755 zastarjelih rasvjetnih tijela. Naime, postojeći sustav javne rasvjete sastoji se od 46 različitih tipova energetski neučinkovitih i ekološki neprihvatljivih svjetiljki. Iste će se zamijeniti visoko efikasnim LED svjetiljkama koje doprinose zaštiti okoliša i povećavaju energetsku učinkovitost sustava javne rasvjete.

Novčana ušteda na troškovima električne energije koja će se postići izvedbom rekonstrukcije u odnosu na zatečeno stanje veća je od dva milijuna kuna na godišnjoj razini. Dodatno, značajno će se smanjiti troškovi održavanja sustava koji nisu zanemarivi. Ukupni iznos investicije je 14 milijuna kuna. Grad Dubrovnik predmetnu investiciju financira kreditom HBOR-a s rokom otplate od sedam godina te fiksnom kamatnom stopom od 0,5 posto.

petak, 29. travnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Transparentno i praktično

Za uštede od dva milijuna godišnje

Orlando i dalje s pukotinama, stručnjaci predlažu dodatna ispitivanja kako bi utvrdili metode konačne sanacije

Obnovljen je već jednom prije desetak godina, no ta obnova nije dala rezultat dugovječnosti kakvu je trebala polučiti, pa se od 2017. godine najavljuje i iščekuje nova sanacija.

Orlandov stup, jedan od najznamenitijih spomenika Dubrovnika već godinama je pokriven, jedno vrijeme bio je pod 3D printom sa slikom Orlanda, nakon toga samo sa zaštitnom ogradom, ali pukotine su i dalje tu. Dubrovački Orlando oštećen je od utjecaja vremena i godina koje broji sada već u dugih šest stoljeća, ali i nestručnih obnova. Veliki novci ‘ulupali’ su se u njegovu obnovu 2007. godine, a samo dva mjeseca nakon obnove ukazala su se nova puknuća. Puknuća se šire, a obnova stoji. Hrvatski restauratorski zavod, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Konzervatorskim odjelom Dubrovnik te Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija RH i Zavodom za obnovu Dubrovnika od 2018. godine provodi program zaštitnih radova na Orlandovom stupu zbog vidljivih pukotina na istočnoj, zapadnoj i sjevernoj strani Orlandovog stupa.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u ožujku 2019. godine je povodom 600. obljetnice postavljanja Orlandovog stupa proglasilo tu godinu ‘Orlandovom godinom’ u Dubrovniku. Imenovano je deseteročlano Povjerenstvo za proslavu obljetničke godine, napravljen je program, održale su se razne kulturno-umjetničke manifestacije, no i danas, 2022. godine ‘rane čuvara Straduna’ se šire, a obnova stoji. Odnosno, puno se gleda, proučava i prati, ali obnove još – nigdje.

OBJAVLJENO JE IZVJEŠĆE

Posljednje informacije o stanju Orlandova stupa dali su nam iz gradske uprave. Na upit Dubrovačkog dnevnika objavljeno je izvješće za javnost ko-

je je objavio Hrvatski restauratorski zavod, o do sada izvedenim zahvatima te najavama radova za predstojeće razdoblje. Potkraj 2018. godine i početkom 2019. godine dopunjena je dokumentacija postojećeg stanja, a potom je Orlandov stup skelom zaštićen od daljnjih mehaničkih oštećenja. U lipnju 2019. godine u suradnji s Laboratorijem za ispitivanje konstrukcija osmišljen je sustav statičkog monitoringa te je na Orlandov stup postavljeno sedam senzora da bi se pratila ekspanzija pukotina, ističe u izvješću voditeljica Restauratorskog odjela Split, Službe za odjele izvan Zagreba, Vinka Marinković. Početkom 2020. godine u Dubrovniku je održan sastanak stručnog tima za određivanje daljnjeg pristupa problematici postojećih oštećenja. Na sastanku su bili i stručnjaci ICCROM-a (Centar za studije o konzervaciji i restauraciji kulturne baštine) te predstavnici i stručnjaci Ministarstva kulture i medija RH, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Grada Dubrovnika, Zavoda za obnovu Dubrovnika i Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Tada su razmotreni rezultati dotadašnjeg monitoringa i izrađen je plan pristupa daljnjim konzervatorsko-restauratorskim radovima. Nakon završetka savjetovanja stručnjaci ICCROM-a predali su detaljan izvještaj sa smjernicama za buduće radove. U tom su dokumentu preporučili da se dotadašnja oprema monitoringa dopuni, da se preoblikuje skela kako bi se omogućio prodor suncu na Orlandov stup jer je zaključeno da je za vrijeme ljetnih mjeseci, jačeg sunčanog zračenja i toplijih temperatura moguć

Na upit Dubrovačkog dnevnika objavljeno je izvješće za javnost Hrvatskog restauratorskog zavoda o do sada izvedenim zahvatima te najavama radova za predstojeće razdoblje na Orlandovom stupu.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

petak, 29. travnja 2022.

veći utjecaj na kamen, a savjetovan je daljnji nastavak ispitivanja. Upravo tada s Orlandovog stupa skinut je 3D print, a ostala je skela kroz koju Orlanda gledamo i danas.

OŠTEĆENJA AKTIVNA LJETI

Marinković ističe kako su unatoč izazovnom razdoblju pandemije koronavirusa smjernice ispoštovane, a monitoring je po savjetu nadopunjen dodatnim mjeračima topline kamena, senzorima za mjerenje rada pukotina i tiltmetrom.

U studenom prošle godine održan je online sastanak stručnoga tima te su analizirani jednogodišnji rezultati toga dopunjenog monitoringa. Zaključeno je da su postojeća oštećenja aktivna ljeti, ali i kako „za sada ne ugrožavaju važna spomenička svojstva“. Tada su usuglašeni interventni konzervatorsko-restauratorski radovi te su preporučena dodatna strukturna istraživanja i daljnji monitoring čitave konstrukcije.

U skladu s tim posljednjim preporukama, statički monitoring se nastavlja, a ovaj mjesec obavit

će se i redovito održavanje radne skele i opreme za monitoring. Uslijedit će periodično dokumentiranje oštećenja, izrada plana pripravnosti za nepredviđene i hitne situacije, ultrazvučno ispitivanje kamena i izrada numeričkoga modela Orlandovog stupa.

U srpnju će se stručni tim ponovno sastati da bi se odradila dinamika daljnjih konzervatorsko - restauratorskih radova, kada će rezultati biti i predstavljeni široj javnosti, zaključuje Vinka Marinović, voditeljica aktivnosti monitoringa na stupu. Još 2018. godine najavljivala se demontaža i sanacija u radioničkim uvjetima, te konačna pohrana na usuglašenoj lokaciji, dok se najavljivalo kako će se na mjesto originala postaviti replika. Orlandovom stupu tako konačna sanacija još uvijek nije na vidiku, i dalje ćemo ga gledati kroz skelu. A daljnji, dodatni monitoring u konačnici će definirati hoćemo li ga u budućnosti uopće gledati u ovom izvornom obliku i na mjestu na kojem stoji već šest stoljeća ili će ga zamijeniti replika. Na ovo pitanje još uvijek nema odgovora.

Monitoring se nastavlja, ovaj mjesec obavit će se i redovito održavanje radne skele i opreme za monitoring. Uslijedit će periodično dokumentiranje oštećenja, izrada plana pripravnosti za nepredviđene i hitne situacije, ultrazvučno ispitivanje kamena i izrada numeričkoga modela.

’Ako Čistoća usvoji ovaj plan o razdvajanju otpada, bit će kaos po pitanju apartmana’

Donosimo reakcije na najavu Čistoće o promjeni sustava prikupljanja i razvrstavanja otpada koje će se implementirati u bliskoj budućnosti

Piše Maro Marušić foto Damir Špehar/PIXSELL

Gradska firma Čistoća prošloga je tjedna predstavila novotarije na temu sustava gospodarenja otpadom koje nas očekuju o dogledno vrijeme. Novi Zakon o gospodarenju otpadom izglasan je u Saboru u ljeto prošle godine, a prema njemu jedinice lokalne samouprave dužne su unaprijediti postojeći sustav posebno u aspektu razvrstavanja otpada. Direktor Čistoće Marko Iveković najavio je da će se otpad prikupljati na dva načina – spremnicima na javnoj površini, te putem vlastitih kanti. Ovaj potonji implementirat će se na mjestima gdje je to moguće, primjerice u dvorištu (vrtu) obiteljskih kuća. Oni koji neće imati vlastiti spremnik, otpad će odnositi na javne površine, ali tu će ih (do)čekati novosti u obliku identifikacijske kartice, istaknuo je Iveković. -Svaki naš korisnik dobit će identifikacijsku karticu i prilikom svakog odlaganja otpada će se morati prvo logirati, odložiti otpad u uređaj i onda nakon toga otpad ulazi u tijelo spremnika i to nam omogućuje da na kraju obračunskog razdoblja imamo uvid koliko je puta vaša obitelj odložila otpad - pojasnio je direktor Čistoće kako će sustav funkcionirati.

Fiksni i varijabilni dio računa Čistoća će pomoću otpadomjera, odnosno uređaja koji se nalazi na spremniku i zapremnine je 20 litara, utvrditi koliko ste točno odložili otpada i na temelju toga formirati cijenu. U cijenu je uključen fiksni dio koji se odnosi na održavanje sustava, a varijabilni dio će ovisiti o tome koliko ste puta odložili miješani komunalni otpad u spremnik. Fiksni dio bi iznosio 54 kune, a va-

petak, 29. travnja 2022.

rijabilni ovisno u broju otvaranja spremnika za miješani komunalni otpad. Ako bi se on mjesečno otvorio dva puta, račun bi bio 74 kune, a ako bi se, primjerice, upotrijebio 12 puta, korisnik bi plaćao 142 kune. Eh sad, ova ideja poboljšanja razdvajanja otpada u teoriji je svakako dobra, ali u praksi bi moglo doći do raznih anomalija. Primjerice, što s majkama malih beba, te teško pokretnim osobama, odnosno osobama s invaliditetom i raznim drugim poteškoćama koje mjesečno u prosjeku imaju puno više miješanog otpada - od pelena, pa sve do raznih drugih potrepština. Patricija Švaljek iz Društva multiple skleroze Dubrovnik kaže nam kako će ići na sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem gdje će ga upoznati upravo po pitanju povećanog otpada koji je nužnost osobama oboljelima od ove bolesti. -Na taj sastanak ne idem samo kao predstavnica Društva multiple skleroze nego i drugih pet udruga koje imaju sličan problem. Zamolit ćemo gradonačelnika da se osobama koje zbog svog stanja imaju povećanu potrošnju miješanog otpa-

da omogući barem dvaput mjesečno gratis odlaganje. Ne znam ni ja sada detalje, možda budemo tražili i malo više, a koliko imam povratnih informacija iz gradske uprave to ne bi trebao biti problem – rekla nam je Švaljek.

Što s gostima apartmana? Istina, za osobe s invaliditetom i slične skupine rješenje je poprilično jednostavno. Imaju toliki i toliki broj gratis otvaranja spremnika ovisno o njihovoj osobnoj mjesečnoj potrošnji. Osoba koja je nepokretna i ne može u wc, te zbog toga troši veće količine pelena, jasno da mora imati mogućnost puno više puta besplatno odložiti miješani otpad od osobe koja nema takav problem. No s apartmanima i turistima bi moglo biti puno više problema. Lako za goste iz razvijenih zemalja koji su navikli odvajati otpad, ali što kad dođu oni koji nemaju naviku bacati otpad ni u običnu kantu, a kamoli ga razdvajati. Kako riješiti pitanje apartmana posebno unutar zidina i teško dostupnim mjestima gdje ima puno skalina i vrlo je teško doći do lokacije gdje su postavljeni kontejneri? Slavica Grkeš, gradska vijećnica i vlasnica agencije koja skrbi o apartmanima, kaže nam da će u praksi biti gotovo nemoguće provoditi ovu odluku Čistoće, osim da sve padne na vlasnike smještajnih jedinica što je, po njoj, nepravedno. -Na terenu će biti kaos. Iz vlastitog iskustva znam da dio gosta odvaja otpad, a dio ne, i upravo se moja firma brine da otpad ne ostavljamo bilo gdje unutar zidina (tamo imamo oko stotinjak smještajnih jedinica za koje se brinemo) nego ga nakon čišćenja apartmana nosimo sa sobom i odložimo na adekvatnu lokaciju. Ali jasno, često je riječ o miješanom komunalnom otpadu koji će sad Čistoća penalizirati. Ali koga kada gosta ne može? Vlasnika, koji za to nije kriv? Kada sam postavljala nadležnima ova pitanja rekli su mi da će se za apartmane pobrinuti turistička zajednica. Kakve ona veze ima sa svime? Također, ne može se gostu dati identifikacijska kartica i reći mu bacat ćeš otpad tamo i tamo. Mislim, možeš, ali neće te poslušat. Također u Čistoći su spominjali neki plan o dvama cijenama apartmana, jedna (niža) cijena za goste koji odvajaju otpad, a druga viša. Ali kako to naplatiti preko internetskih platformi Airbnb-ja, Booking.coma i sličnih, kako uopće prikazati te cijene? – pita se Grkeš koja smatra da je ovakva odluka neprovediva u praksi i da će je Čistoća morati korigirati. Također, veliko je pitanje i gdje naći mjesta za razdvajanje otpada u manjim smještajnim jedinicama poput studio apartmana ili hostelskih soba. Nino Dubretić, kolega Slavice Grkeš koji se također bavi smještajnim menadžmentom, sličnog je stava.

-Ako se odgovornost prebaci na vlasnike apar-

Ako građanin mora izvesti čitavu operaciju, odnosno razdvojiti otpad, pa sjesti u auto i otići do lokacije gdje su kontejneri, te tamo tražiti parking, pa tek onda izbaciti otpad (i tako svaki dan pogotovo kad je kiša), onda je on demotiviran za razvrstavanje

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački

Ova ideja poboljšanja razdvajanja otpada u teoriji je svakako dobra, ali u praksi bi moglo doći do raznih anomalija. Primjerice, što s majkama malih beba, te teško pokretnim osobama, odnosno osobama s invaliditetom i raznim drugim poteškoćama koje mjesečno u prosjeku imaju puno više miješanog otpada - od pelena, pa sve do raznih drugih potrepština

tmana i njima osjetno narastu računi bojim se da će dio njih namjerno bacati miješani otpad u spremnike za papir i staklo, jer će oni biti otvoreni i za njih neće trebati identifikacijska kartica. U slučaju da se postave kamere na odlagališta kako bi se ti počinitelji otkrili, bojim se da će onda ovi za inat odvoziti smeće na divlja odlagališta u okolici grada. Gosta se može zamoliti da odvaja otpad, ali ne možeš ga natjerati, tako da će konačni račun ovisiti o sreći, odnosno jesi li dobio turista s navikom odvajanja otpada ili ne. Mladi partijaneri, primjerice, sigurno neće razdvajati otpad – ističe Dubretić.

Nužno povećanje broja kontejnera Dubrovčani trenutno odvajaju male količine otpada i taj postotak svakako treba povećati. Bilo koje poboljšanje u tom smjeru je dobrodošlo, no jedna od najvažnijih stvari koju Čistoća prošli tjedan nije spomenula jest dostupnost kontejnera. Prema našim neslužbenim informacijama iz Čistoće ne planira se povećanje broja spremnika. Drugim riječima broj kontejnera ostat će isti kao do sad. Po sudu autora ovog teksta taj broj je premalen. Ako građanin mora izvesti čitavu operaciju, odnosno razdvojiti otpad, pa sjesti u auto i otići do lokacije gdje su kontejneri, te tamo tražiti parking, pa tek onda izbaciti otpad (i

tako svaki dan pogotovo kad je kiša), onda je on demotiviran za razvrstavanje. Građaninu spremnik mora biti nadohvat ruke (najviše 4 minuta pješke), jer ako nije, onda se čitavo razdvajanje pretvara u muku.

Također, nije motivirajuće ni što će računi građanima instant poskupjeti čak i ako krenu s odvajanjem otpada. Naravno, ovaj plan koji je predstavljen prošlog tjedna nije konačan. Iveković je pozvao građane da daju svoje prijedloge kako bi se sustav unaprijedio. I ovaj tekst je samo mali dio javne rasprave. U sljedećim mjesecima će se iskristalizirati kakve nas sve novosti očekuju. Za sada su samo dvije stvari skroz jasne –svakako treba povećati postotak razvrstavanja otpada, ali taj se proces nikako ne smije pretvoriti u muku, jer neće biti rezultata. Ujedno, prva i osnovna stvar je povećanje broja spremnika gdje se god to može da ljudima neprekidno bude usput baciti papir u ovaj spremnik, plastiku u onaj, staklo tamo... Jer i kupnja najobičnijeg sladoleda u trgovini i bacanje ambalaže je muka ako ju moraš nositi stotinama metara sa sobom tražeći pogodan kontejner (naravno mogu se i supermarketi i slični objekti bolje potruditi). Uglavnom, svi težimo istom, zajedničkom cilju –povećati postotak razdvajanja otpada, samo moramo pronaći što jednostavniji i bezbolniji način.

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački

KALAJDŽIĆ:

„U novinarstvu vas drži žar.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović

Jedan od najpoznatijih dubrovačkih novinara i neupitan novinarski autoritet u području crne kronike Ahmet Kalajdžić pošao je u zasluženu mirovinu, no svekolika javnost neće ostati uskraćena za njegove uvijek intrigantne teme. Jer kolegu Ahmeta teško je i zamisliti ‘umirovljenog’. Mirovina znači mirovanje, no i njegovi kolege, ali i javnost vrlo dobro znaju kako je Kalajdžić prototip novinara u pravom smislu te riječi. On uvijek istražuje, uvijek pita i s velikom znatiželjom, ali i ogromnom ljubavlju i poštovanjem prema novinarstvu, pristupa prema svojoj struci. Godinama s jednakim žarom govori o novim temama koje priprema. Kalajdžić je svoj prvi novinarski uradak objavio 9. ožuj-

ka, davne 1978. godine, kao student druge godine fakulteta. Tada je objavljivao jedan napis tjedno, a kako nam kaže, od završetka studija do danas nije prošao niti jedan dan, a da nije objavio barem jedan napis. Kao novinar Slobodne Dalmacije formalno je zaposlen od 1988. godine, a nakon gašenja dubrovačkog dopisništva, prešao je na Dubrovački vjesnik koji je također dio Hanza medije gdje se zadržao sve do mirovine, nakon čega za poznati dubrovački tjednik sada nastavlja raditi i honorarno. Sasvim sigurno ne postoji Dubrovčanin koji nije pratio i čitao njegove dobro razrađene i intrigantne teme. Uz to, Kalajdžić

AHMET

dnevniK petak, 29. travnja 2022.

stanovništva priprema doktorat na temu crne kronike u dubrovačkim tjednicima od 1891. do 1914. godine. Bez obzira na njegovo bogato novinarsko iskustvo, Kalajdžića krasi iznimna skromnost. ‘Ne bih volio da ispadne kako se hvalim’, ponavlja prije samog intervjua, premda se ima čime pohvaliti. No, on svoje uspjehe ne vidi kao materijal za hvalu jer vrlo dobro zna – novinarstvo nije zanimanje, ono je poziv.

Iza vas je jedna prilično bogata novinarska karijera, a sasvim sigurno ćemo vaše radove čitati i nadalje. Toliko naslovnica, ekskluziva, vrijednog autorskog rada… No, ono po čemu ste posebno prepoznati kod čitateljstva jesu radovi iz sekcije ‘Crna kronika’. Za mene osobno, a i mnoge druge kolege, najzahtjevnija i najspecifičnija. A i vi ćete još bolje kazati zašto je to tako.

Crna kronika je najizazovniji dio dnevnog novinarstva, a ja sam prije svega naučio raditi u dnevnom novinarstvu, i to onaj istraživački segment. Upravo zbog istraživanja, zbog nužne provjere svakog podatka, utvrđivanja činjenica, stavljanja istih u kontekst, crna kronika predstavlja najveći izazov. Zbog toga sam je i izabrao. Bila je teška, bilo je situacija kad sam se preispitivao hoću li neki podatak objaviti ili ne, ali sam se prije svega držao važnog novinarskog postulata – javnost ima pravo znati i treba znati, a na novinaru je provjeriti je li nešto točno. Kad imate potvrdu provjere točnosti, onda više nema dileme.

No, čini se kako u novinarstvu, a posebno kod crne kronike, novinar mora znati gdje podvući granicu dobrog ukusa, znati što objaviti, a što ne, posebno kad su posrijedi neke mučne teme kojih u crnoj kronici ne nedostaje ili teška kaznena djela. Čime ste se vi u tom smislu vodili, gdje ste podvlačili granicu?

Bilo je puno situacija kad sam se našao u dilemi koja bi se mogla nazvati ‘objavi ili budi proklet’. Osnovno mjerilo mi je bilo – da si slučajno ti počinio to djelo ili netko od tvoje obitelji, kako bi gledao na objavu tog podatka, bez obzira na to što je istinit? Dosta informacija sam ostavio za sebe, što mi je opet znalo dobro doći kod nekih sudskih postupaka te mi se nipošto nije moglo predbaciti kako nisam bio dovoljno etičan. A biti etičan je jedan od najvećih prioriteta onih koji se kvalitetno žele baviti novinarstvom i biti kvalitetni novinari. Etičnost i istinitost moraju ići rame uz rame. Nažalost, etičnost je pojam koji se vremenom mijenja. A istina je uvijek ista, mada ima lice i naličje koje je potrebno iznijeti, kako bi se stvorio kontekst koji će pomoći kod boljeg razumijevanja nekog događaja.

Spomenuli ste kako novinari imaju pregršt informacija o nekoj temi ili događaju i tada je važno filtrirati što može u javnost, a što ne. Međutim, kad je crna kronika u pitanju, javnost zna biti sklona nekoj vrsti javnog linča. Uvijek traže javnu objavu imena, prezimena i ostalih podataka počinitelja, pogotovo teških kaznenih djela. No, nije uvijek moguće iznijeti ih.

Dok nije postojao GDPR, urednici su maksimalno inzistirali na tome da se dozna tko je osumnjičena osoba za neko kazneno djelo, i prije nego što je potvrđe-

na optužnica. U mnogome se promijenila situacija s primjenom odredbi GDPR-a. To je s jedne strane veći izazov u smislu dodatne provjere. Mogu se objaviti inicijali, ali tek onda kad sam ja kao autor siguran u to kako sumnja ima čvrste osnove da bi mogla biti relativno brzo potvrđena. Kad dođe do suđenja, onda vrijede drugačija pravila jer onda sve to postaje javna stvar. Događalo mi se i to da sam dobivao prijetnje zbog toga što sam objavio ono što je javno izneseno tijekom suđenja, a istinito je. Pratio sam zaista puno sudskih postupaka, vjerojatno i više nego svi novinari u Dubrovniku zajedno.

No, javnost često inzistira na imenima, čak i kad su počinitelji maloljetnici, a i onda kad se radi o slučajevima pedofilije ili obiteljskog nasilja. Znamo kako s objavom identiteta počinitelja često otkrivamo i identitet žrtve jer ih javnost poveže. Obično to budu počinitelji iz najbliže okoline same žrtve.

Smatram kako identitet maloljetnih osoba uvijek treba štititi. Dakle, maloljetna osoba još uvijek nije svjesna mnogih svojih postupaka i kasnije će, kad postane svjesna što je učinila, najčešće zažaliti zbog svojih pogrešnih postupaka. Ako je novinar imenuje kao maloljetnu osobu, on će je obilježiti za cijeli život. Kad sam pisao o pedofilima ili obiteljskim nasilnicima, često bih stekao dojam kako se na neki način osjećaju zaštićenima kao da su lički medvjedi, upravo zbog određenih odredbi Zakona. Pokušao sam ući u njihovu psihu i uvjeren sam kako im to, između ostalog, stvara osjećaj sigurnosti, kao da im nitko ne može ništa. Nisam pravnik, odvjetnik, ni državni tužitelj, ali kao novinar koji prati crnu kroniku, osjećam kako bi tu Zakon trebao biti nešto fleksibilniji i kako bi ga u tom dijelu treba-

“Moram priznati kako mi ponekad i nije bilo baš svejedno. Nisam netko tko se junači, neka iznimno hrabra osoba… Nisam od tih. Ali činjenica kako sam provjerio sve informacije i kako sam bio siguran da sam napisao istinu, davala mi je osjećaj sigurnosti. To mi je uvelike pomagalo da čak ignoriram neke opasnosti.“

„Bilo koji posao, ako se ne radi sa strašću, a to je i ljubav, i iskrenost, i želja za dokazivanjem i napredovanjem, u pravilu nema smisla. Strast je ono što nas tjera naprijed. Kad-tad svatko od nas dođe u poziciju kada povlači liniju i pita se što je napravio dobro, a što je mogao i bolje. Sretan sam što nisam došao u situaciju da kažem kako sam puno toga mogao bolje. Ne kažem da nisam mogao više, ali sam uvijek u datim okolnostima i tom trenutku, radio najbolje što sam mogao“

lo doraditi. Točno je kako žrtvu treba zaštititi, ali ne smijemo dozvoliti da se nasilnik koji terorizira blisku okolinu osjeća sigurno i zaštićeno na način da može počiniti takvo kazneno djelo, bez da ga itko javno prozove.

Pratili ste nebrojeno sudskih postupaka. Oni znaju biti zanimljivi, ali i mučni, znaju se pojaviti prilično potresni detalji. Jeste li se zbog toga ikada osjetili emotivno iscrpljenima?

Kod pojedinih sudskih postupaka sudac bi dio suđenja znao zatvoriti za javnost i novinari bi bespogovorno napuštali sudnicu, što je i Zakonom predviđeno. Kad određeni dio iskaza može biti na štetu maloljetnika, integriteta neke osobe i uopće zaštite interesa žrtve, novinari moraju napustiti sudnicu. Kad bi taj dio iskaza završio, vraćali smo se. Koliko god bi me i taj dio zanimao, s druge strane sam osjećao ogromno olakšanje što taj dio iskaza nisam morao slušati jer su u pravilu jako mučni. No, tijekom suđenja je bilo nekoliko situacija koje su bile baš jako neugodne za nas novinare koji smo slušali. To se posebno odnosi na suđenja ubojicama i nasilnicima.

Izvještavanje u crnoj kronici znači i izvještavanje o ljudima koji su počinili teška kaznena djela, uvjetno rečeno o opasnim ljudima. Je li vas bilo strah?

Moram priznati kako mi ponekad i nije bilo baš svejedno. Nisam netko tko se junači, neka iznimno hrabra osoba… Nisam od tih. Ali činjenica kako sam provjerio sve informacije i kako sam bio siguran da sam napisao istinu, davala mi je osjećaj sigurnosti. To mi je uvelike pomagalo da čak ignoriram neke opasnosti.

Zaista ste dugo u novinarstvu. Davno ste počeli, još uvijek ste tu, a novinarstvo se otad do danas jako promijenilo. Internet ga je jako promijenio. Ljudi znaju govoriti kako je prije sve bilo bolje. Je li novinarstvo prije bilo bolje, je li bilo bolje biti novinar? Možete li povući neki paralelu? Prije je novinarstvo imalo humaniji oblik. Kolega Vedran Benić je jednom prilikom kazao kako su novinari prije uvijek ostajali nakon neke konferencije za javnost ili događaja i ćakulali, a danas prvi otamo odlaze. Razlog je to što je imperativ brzine promijenio puno toga. Dok sam pratio tadašnje izvršno vijeće, a kasnije gradsko poglavarstvo poslije Domovinskog rata, ostajao sam do kraja sjednica, bez obzira što bi tada raspravljali o točkama dnevnog reda koje su bile nezanimljive. Ali kasnije, kad ne bi bilo novinara, članovi bi se na sjednici pomalo opustili i kazali bi nešto što možda inače i ne bi tako lako. Na pauzama bih iz njihovih priča znao dobiti određeni input ili trag koji bih slijedio i tako doznao zanimljive i korisne informacije za objavu. Snaga novinara je upravo u tome što ima priliku postavljati pitanja. Tko tu snagu pravilno iskoristi, uspjet će u novinarstvu.

To je ona koja kaže kako je pero snažnije od mača. Moram primijetiti kako s ogromnom strašću pričate o novinarstvu.

Bilo koji posao, ako se ne radi sa strašću, a to je i ljubav, i iskrenost, i želja za dokazivanjem i napredovanjem, u pravilu nema smisla. Strast je ono što nas tjera naprijed. Kad-tad svatko od nas dođe u poziciju kada povlači liniju i pita se što je napravio dobro, a što je mogao i bolje. Sretan sam što nisam došao u situaciju da kažem kako sam puno toga mogao bolje. Ne kažem da nisam mogao više, ali sam

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački

petak, 29. travnja 2022.

“Kad sam odlučio upisati studij Žurnalistike pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, tad mi je jedan stariji novinar rekao – novinar je gospodin u bijelom mantilu, ali bez para u džepu. Dao mi je do znanja kako moram biti spreman na neka odricanja, ali sve u ime višeg društvenog interesa. Ako si voljan prepustiti se tom žaru, bit ćeš zadovoljan. Ako ideš za materijalnim, falio si profesiju”

uvijek u datim okolnostima i tom trenutku, radio najbolje što sam mogao. Uvijek sam se držao svetog novinarskog pravila – štiti svoj izvor informacija. Imam nekoliko osoba iz svakog područja kojima se mogu javiti kad god mi zatreba neka informacija ili potvrda informacije. Ne mora to nužno biti razgovor, dovoljno je da primjerice prođemo jedno pored drugoga i da mi ta osoba kimne glavom. Nikada nitko ne mora doznati tko mi je potvrdio i što. Koliko imaš takvih kontakata, toliko si dobar novinar. Još uvijek ih imam, ti se brojevi ne daju nikome, pa ni na sudu.

Dugo ste u novinarstvu, u njemu ste i ostali. No, nema puno ljudi koji su cijeli svoj život ostali u novinarstvu, koji su krenuli mladi i ostali dokle ste ostali i vi. Zašto ljudi tako često odlaze iz ove struke?

Novinarstvo je, osim toga što predstavlja ljubav i izazov, nerijetko i profesija u kojoj mnogi žele da se ‘očešu’ kako bi nešto postigli u životu. Nažalost, takvih ima. No, osobno još uvijek nalazim žar koji me tjera naprijed, a i imam podršku kolega s kojima radim i koji priznaju moj rad i trud. S druge strane, ovo nije zanimanje u kojem se osoba može obogatiti pa je to vjerojatno još jedan razlog zbog kojeg neki napuštaju novinarstvo. U odnosu na odgovornost koju mi novinari imamo, smatram kako bismo trebali biti puno bolje plaćeni odnosno vrednovani.

Nekakva osnovna zakonitost ekonomije jest to da postoji proizvod i postoji konzument koji ga plaća. Ako mu se proizvod sviđa i ako mu koristi, konzument će ga plaćati i proizvođač će opstati. Ako mu ne koristi, proizvođač će propasti. Online mediji su ustvari učinili to da novinar ‘proizvodi’ medijski sadržaj, a čitatelj ga ‘konzumira’ besplatno. Dakle, vaš je rad besplatan. Nije li to onda anomalija?

S vremenom vjerujem kako će i to biti regulirano. Jednako kao što se čitanje tiskanih medija naplaćuje, vjerujem kako bi se to moglo dogoditi i s online medijima. Dio takvih medija, poput Telegrama, Večernjeg, Jutarnjeg ili 24 sata već je uveo naplatu za dio online sadržaja. Oni koji žele imati neograničeni pristup tom sadržaju moraju platiti 40-ak ili 50 kuna mjesečno što nije značajniji iznos, ali i to je dodatni izvor prihoda. Vrijedi naglasiti i kako našim poslodavcima nije lako i težak je zadatak stvoriti financijsku neovisnost za medije. Ali s druge strane, mislim kako su online mediji, bez obzira na to koliko su doprinijeli liberalizaciji medijskog tržišta i medija uopće, s druge strane dosta toga lošeg napravili. Primjerice, sama brzina zna ubiti ljepotu, ubiti onu namjeru da imaš više vremena kako bi više duše unio u neki sadržaj.

Tamo gdje je brzina postoji kvantiteta, ali kvaliteta zna pasti u drugi plan.

Brzina jest važan uvjet, ali treba postojati kvaliteta. No, u pisanju se recimo zna dogoditi i tipfeler jer često nemamo vremena pročitati tekst ponovno zbog postojanja diktata brzine, a brzina ne znači uvijek i ljepotu, dakle zadovoljstvo čitatelja stilom i načinom pisanja sadržaja koji mu pružaš.

Vidjeli smo na primjeru pandemije Covida-19 ili rata u Ukrajini, a to su samo najnoviji primjeri, kako često postoji jal javnosti prema novinarima. S druge strane, radi se o poslu koji je generalno potplaćen. Nije lako biti novinar. Kad sam odlučio upisati studij Žurnalistike pri Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, tad mi je jedan stariji novinar rekao – novinar je gospodin u bijelom mantilu, ali bez para u džepu. Dao mi je do znanja kako moram biti spreman na neka odricanja, ali sve u ime višeg društvenog interesa. Ako si voljan prepustiti se tom žaru, bit ćeš zadovoljan. Ako ideš za materijalnim, falio si profesiju. Nitko od nas nije potpuno zadovoljan, a sigurno bismo puno više postigli u postojećim uvjetima kad bi se naš rad više vrednovao. Bilo bi bolje nama, bilo bi bolje poslodavcima jer bi se to ukupno bolje odrazilo na kvalitetu, a u konačnici i čitateljima. Mislim kako je pred sadašnjom generacijom novinara poseban izazov, volio bih da oni postignu ono što nije ova starija generacija. Na zapadu Europe se novinarstvo puno više cijeni, zbog toga je i puno kvalitetnije.

Kolege iz Dubrovnika uglavnom dobro znaju kako ste mladim novinarima često davali savjete, među njima sam bila i sama. Kako gledate na nove generacije novinara? Nikada mi nije bilo iz poniženja nekome nešto pomoći niti mi je bilo teško to napraviti. Nikad s visine nisam gledao na mlađe kolege. To je put učenja koji svi moramo proći. I vi ste sad već dugo u ovom poslu i sasvim sigurno drugačije gledate na samu sebe kad ste tek počinjali i danas. To je nužan dio profesionalnog sazrijevanja, svi smo to prošli. Netko pogriješi više, netko manje. No, ljudski je priznati pogrešku, kao što je ljudski i kolegijalno pomoći mladom kolegi. Ni osoba koja je iskusna ne može sve znati ni sve stići, ali će pomoći kolegi za njegovo dobro i u konačnici dobro sviju nas koji radimo ovaj posao. Za pomorce se kaže kako je njihov posao kruh sa sedam kora. Mi jedemo ne sa šest ili osam, ali jedemo nimalo mekši kruh, jer puno truda treba da se odradi i da se u njemu nešto zaradi. U mirovini ste, ali ne možemo reći kako mirujete. Honorarno radite na Dubrovačkom vjesniku, pripremate doktorat, teško vas je uopće spojiti s riječju mirovina, jer mirovina je mirovanje. Kakvi su vam planovi?

Honorarno sam ostao raditi na Dubrovačkom vjesniku jer mi odgovaraju sredina i kolege s kojima radim. Ne mogu sebe zamisliti da mirujem i da sjedim, nisam od tih. Birao sam uvijek teži put jer sam računao kako je iza težeg puta uvijek slađi uspjeh. Osjećam se ljepše i zadovoljnije kad težim putem dođem do nekog cilja. Upravo zahvaljujući tome sam uspio mnoge priče otkriti i izvesti do kraja. Što se tiče doktorata, završavam disertaciju, ostalo mi je ponešto tehničkih detalja, nadam se kako ću uskoro braniti tezu doktorskog rada. Nadam se kako ću onda imati više vremena posvetiti se nekim velikim temama koje već neko vrijeme nosim, ali nisam imao vremena iskazati ih. A priče su vrlo zanimljive i intrigantne. Već na samu pomisao se suzdržavam da ih ne spomenem jer su veliki izazov.

Zašto u Hrvatskoj ima ovoliko puno turista? Odgovor je super jednostavan

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Kako je pobogu moguće da se u jeku najveće krize 21. stoljeća kada nas u kombinaciji ubijaju pandemija korone, rat u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija – znači u doba najgore moguće zamislive ekonomske depresije –pojavio optimizam u tradicionalno depresivnih ugostitelja koji inače u normalnim vremenima kada nema ni bolesti, ni ratova, ni inflacije, ni rasta cijena nafte i plina jauču i leleče?

Znate li da postoji jedinstvena ljestvica za mjerenje depresije? Na samom vrhu, bolje rečeno dnu, nalaze se Hrvati. Ukratko mjerna jedinica glasi –koliko si nesretan od nula (jako sretan) do hrvatski poljoprivrednici i ugostitelji?

Dovoljno je par puta pogledati Plodove zemlje da shvatiš svu kolosalnost nesreće hrvatskog poljoprivrednika. Nikad, ama baš nikad, u čitave 64 godine koliko se prikazuje emisija nije rečeno ništa lijepo i optimistično. Ono tipa, vidi kako je prekrasno procvjetala ova trešnja. Ne valja poljoprivrednicima kad je kiša, ne valja kad je sunce, ne valja kad je snijeg, ne valja kad je led, ne valja kad je toplo, ne valja kad je hladno, ne valja kad se biljke prskaju otrovima, ne valja ni kad se ne prskaju, naprosto ništa ne valja u zemljoradništvu ovih krajeva. Postavlja se pitanje je li ikad ijedan poljoprivrednik u svih ovih šest i pol desetljeća vidio bilo kakav uspjeli plod, recimo, najobičniju jabuku? A onda dođeš na pjacu, a kilo krušaka skuplje od sedam dana krstarenja Mediteranom. Jedini koji se mogu mjeriti s kuknjavom hrvatskih poljoprivrednika su hrvatski ugostitelji. Njima je, čak i sad već legendarna 2019. godina bila super teška i izazovna. Nedostaje radne snage, rade sve sami ljenjivci koji nisu u stanju svaki dan delati 14 sati, nego još traže i slobodne dane. Pa ne valjaju gosti, slabi su to potrošači, ne žele se isprsiti u restoranu, nego jedu fast food splačine. A tek država, ajme majko koliki je PDV, zemlje u okruženju, naša konkurencija, svi imaju upola manji porez na hranu i piće. Uglavnom jadni prosječni ugostitelj na kraju 2019. godine kupio je nekoliko stano-

va i auta da barem na trenutak zaboravi užas posla kojim se bavi.

Teški misterij

Stoga me herc skoro zviznuo kada sam ovog Uskrsa po medijima čitao izjave vlasnika restorana i hotela diljem jadranske obale: „Nikad bolji uskrsni vikend“, „Predsezona porušila sve rekorde“, „Ako se ovako nastavi, bit će bolje od 2019.“, „Ne pamtim ovoliki promet na terasi“, „Gostiju ima i žele trošiti“, „Moj restoran je stalno pun!“ Šta je ovo, majko mila, zavapio sam u čudu slušajući optimizam hrvatskih ugostitelja, još bi mi samo falilo da se sad ubace poljoprivrednici i kažu: „Nametnici nam ne žele napadati povrće i voće“, no naravno da zemljoradnici čak ni u tom slučaju ne bi pokazali dašak optimizma nego bi odmah dodali: „Ove godine nema parazita, sve je rodilo u rekordnim tonažama, pa nam je zbog toga strašno pala cijena otkupa“, i jasno odmah zaključak u odjavi Plodova zemlje: „Ajme, šta da radimo, morat će nam država pomoći da prebrodimo ovaj fenomenalan urod i male cijene!“

No vratimo se mi sreći ugostitelja. Kako je pobogu moguće da se u jeku najveće krize 21. stoljeća kada nas u kombinaciji ubijaju pandemija korone, rat u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija – znači u doba najgore moguće zamislive ekonomske depresije – pojavio optimizam u tradicionalno depresivnih poduzetnika koji inače u normalnim vremenima kada nema ni bolesti, ni ratova, ni inflacije, ni rasta cijena nafte i plina jauču i leleče kao da ih tjeraju na sadnju pomadora? Ka-

ko je moguće da je hrvatski ugostitelj po prvi put u povijesti razvukao smiješak u kameru na isti dan kada je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju rekao da svijet čekaju prva poglavlja Biblije - znate one užasne, depresivne horor priče o skakavcima, potopu i svim drugim užasima, koje svećenici preskaču na satovima vjeronauka kako mališani ne bi imali noćne more?

Fakat, teški misterij! A onda mi je sinulo, pa sam čak i tradicionalno depresivni ja razvukao osmijeh ispred monitora. Naš dobri Davor Božinović, čovjek kojemu bi jedinu odgovornost dao da posudi onaj svoj kreštavi glas nekom crtiću, ipak je pametniji... Ne bi to čovjek na prvu rekao, ali jest, pametniji je od svojih kolega. Hrvatska je, naime, jedina zemlja Mediterana koja dopušta ulazak u državu svima bez ikakvih restrikcija – ne trebaju nikakve COVID potvrde, ne trebaju nikakva cijepljenja, ne trebaju nikakva preboljenja, PCR testovi, ne treba ništa osim novčanika spremnog za trošenje. Za razliku od Lijepe Naše ostale mediteranske zemlje Turska, Grčka, Italija, Francuska, Španjolska traže COVID potvrdu. I ne bi to bio problem da ona ne vrijedi devet mjeseci od primitka drugog cjepiva. Pošto je većina Europljana drugo cjepivo primila prošlo ljeto, to znači da im je istekla ovog proljeća (ako se netko prošle godine cijepio s drugom dozom u lipnju, COVID potvrda mu je trajala do ožujka ove godine). Drugim riječima, brojnim Europljanima istekla je valjanost COVID potvrde, a mnogi od njih ne jure po booster dozu koja omogućuje njeno neograničeno trajanje. Ako žele putovati, a ne da im se zeza-

ti s testovima, nemaju previše izbora – Hrvatska ili – Hrvatska!, jer čak ni Albanija ne dopušta ulaz u zemlju bez COVID potvrde, isto kao ni Rumunjska, te Bugarska.

Euforija njemačkih medija Bez ikakvih ograničenja, osim u Hrvatsku, u ovom trenutku može se putovati u Crnu Goru, Sloveniju, Mađarsku, Češku, Slovačku, Poljsku, ali turistima one nisu toliko atraktivne kao naša zemlja. Prije neki dan mediji u Austriji i Njemačkoj bili su gotovo euforični što se u Hrvatsku može putovati bez ikakvih restrikcija te se zabavljati u noćnim klubovima sve do jutra, jer su se kod nas za razliku od tih zemalja ukinule sve mjere, čak i karneval u trgovinama. Eto jednostavnog i logičnog odgovora na pitanje kako je moguće da je u Hrvatskoj toliko turista i zašto se ugostiteljski brk napokon smije. Ne da se djelu ljudi više slušati ni o koroni, ni o ratu u Ukrajini, žele živjeti život, pa stoga putuju. Sveukupni broj turista u Europi ove sezone, naravno, bit će znatno manji nego 2019. godine (pogotovo jer će je slabije pohoditi gosti dalekih zemalja), ali u Hrvatskoj ih je sada više samo zbog politike Božinovića i njegovih kolega po drugim mediteranskim zemljama. Ako se na Sredozemlju ta politika COVID potvrda nastavi, i ako se istovremeno dodatno ne razbukta rat u Ukrajini, Hrvatska će srušiti sve turističke rekorde, ali bojimo se da će i konkurencija doći pameti kada proračun počne pucati po šavovima inflacije. Do tada se možemo naslađivati što neki ljudi žive u zemljama čiji su ministri gluplji čak i od HDZ-ovaca.

Kako je moguće da je hrvatski ugostitelj po prvi put u povijesti razvukao smiješak u kameru na isti dan kada je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju rekao da svijet čekaju prva poglavlja Biblijeznate one užasne, depresivne horor priče o skakavcima, potopu i svim drugim užasima, koje svećenici preskaču na satovima vjeronauka kako mališani ne bi imali noćne more?

Dubrovački dnevniK petak, 29. travnja 2022. Kolumna Škura bura

POSJETILI SMO SLUŽBU CIVILNE ZAŠTITE Centar 112 dnevno primi i do 200 poziva, ali to nije sve što oni rade

Služba civilne zaštite Dubrovnik je ustrojstveno pod Ravnateljstvom civilne zaštite, Ministarstva unutarnjih poslova od 2019. godine, prije toga postojala je Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Služba ima dva odjela, jedan je odjel Županijski centar 112, a drugi je Odjel inspekcije, odnosno inspekcija zaštite od požara, eksploziva i oružja, inspekcija za zaštitarske i detektivske poslove i inspekcija civilne zaštite. Djelokrug rada Službe civilne zaštite Dubrovnik aktualizirao se novim potresom, telefoni Županijskog centra 112 zvonili su te noći bez prestanka, ali to nije sve što oni rade. O njihovim poslovima razgovarali smo s voditeljicom Službe Anom Miličić i voditeljem Županijskog centra 112 Zoranom Benićem.

NEDOSTATAK KADRA, VEĆ STANDARDNA PRIČA HRVATSKE

„Što se tiče Inspekcije zaštite od požara, eksploziva i oružja kod nas je dugogodišnji problem nedostatak kadra. Trebali bi po sistematizaciji imati tri inspektora, a imamo jednoga i to u Metkoviću, u Dubrovniku nemamo niti jednoga, odnosno voditelj odjela radi i poslove inspektora. Provodili su se natječaji, ali jednostavno nema interesa“, iskreno će voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik, Ana Miličić. Miličić nam govori kako nije problematičan ni uvjet stručne spreme, potrebno je naravno određeno iskustvo, ali nisu uvjeti za prijem posebno zahtjevni, dok posao jest zahtjevan. „Odgovornost je zaista velika, a nažalost plaća nije stimulativna do te mjere da bi se ljudi na dubrovačkom području javljali za to radno mjesto. Ovdje se ljudi tog profila radije zapošljavaju u hotelima ili nekim firmama koje će ih vjerojatno bolje platiti, a u isto vrijeme ipak je ma-

nja odgovornost nego što bi bila kod nas“, govori nam Miličić. Županijski centar 112 se sastoji od pozivnog centra u užem smislu gdje zaposlenici rade u smjenama. Drugi dio njihovog posla je preventiva i planiranje.

TELEFONI SU ZVONILI, I KAD TREBA

I KAD NE TREBA...

Nakon potresa koji je pogodio BIH 22. travnja, a koji se snažno osjetio i u našoj županiji telefoni centra 112 zvonili su svake sekunde. Centar pokriva cijelu županiju, pozivi dolaze od Neretve, Korčule pa do Konavala, a Miličić nam priča kako su pozivi izgledali. „Preslušavala sam pozive, zanimalo me što ljudi govore tada i što pitaju. Zapravo vidimo da je najveći broj tih poziva od ljudi koji su sami ili su stariji, koji se osjećaju nesigurno i imaju potrebu s nekim u tom trenutku razgovarati.

„Sjećam se trenutka u kojem stojim na državnoj cesti i gledam svoje mjesto koje doslovno guta vatra, sa sve tri strane okruženo i znam da sam stala i promislila: Ana, ti nisi sada ovdje da bi tugovala, ti si ovdje zbog posla, idem raditi. Samo sam se okrenula i krenula raditi ono zbog čega sam bila tu“

Piše Petra Srebrović

Ana Miličić, voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik

„Kao što je bilo slučaj onu noć potresa, naši pozivi su se prelijevali na Split, ako se Split ne bi javio, pozivi su se prelijevali na Zagreb, tako da je dio naših poziva završio i u Zagrebu tu noć. Isto tako je naš centar primao pozive kada se dogodio potres na Banovini zato što je bilo opterećenje centra u Sisku“

To ih umiri, pogotovo ako u tom trenutku noći nemaju nikoga svoga koga bi nazvali, a broj 112 je ljudima u glavi kako će se tamo netko sigurno javiti. Problem se događa kada imamo puno takvih poziva i onda se zadržava linija. Zaposlenici vide da imaju drugi poziv i nezgodno im je prekinuti čovjeka, a moraju, i na kraju ne znaju je li i taj idući zove za istu tu stvar“, govori nam Miličić.

BROJ 112 ZAZVONI I DO 200 PUTA U DANU Ovisno o vremenu, imaju različit broj poziva ljeti i zimi.

„Zimi je to otprilike oko 100 poziva dnevno, a ljeti oko 200. A razlozi zbog kojih ljudi zovu opet ovisi je li ljeto ili zima, ali ipak su to najčešće pro-

metne nesreće, medicinski problemi kada traže hitnu pomoć, ljeti su to često požari i stranci kada se izgube ili im treba neka druga pomoć. To je ono što se najčešće događa, a od ostalog tu su naravno i poplave, potresi, narušavanje javnog reda i mira i slično“, govori nam Zoran Benić, voditelj Županijskog centra 112.

„U smjeni rade dva čovjeka, voditelj dežurne smjene i operater analitičar, a po potrebi neke izvanredne situacije imamo i treće radno mjesto kada i ja radim. Županijski centar 112 Dubrovnik je jedan od 20 centara u Hrvatskoj i oni su svi uvezani u jedinstveni sustav 112 u Hrvatskoj. Oni moraju biti kompatibilni i moraju moći pokriti kada se dogodi prelijevanje poziva. Kada netko zove centar u Dubrovniku ako mu se nitko ne javi unutar 25 sekundi on će dobiti centar u Splitu“, objašnjava Benić.

„Kao što je bilo slučaj onu noć potresa, naši pozivi su se prelijevali na Split, ako se Split ne bi javio, pozivi su se prelijevali na Zagreb, tako da je dio naših poziva završio i u Zagrebu tu noć. Isto tako je naš centar primao pozive kada se dogodio potres na Banovini zato što je bilo opterećenje centra u Sisku“, govori Benić.

„STOJIM NA CESTI I GLEDAM SVOJE MJESTO KOJE GUTA VATRA“

Posao koji ovi ljudi rade nije lagan niti ugodan, često je vrlo težak, zahtjevan, možda čak i ružan.

petak, 29. travnja 2022.

Prostorija županijskog centra

Zoran Benić, voditelj Županijskog centra 112

Tijekom 2021. godine ŽC 112 Dubrovnik je zaprimio 31 731 poziv, a od kojih su 68,05 posto bili namjenski, a 31,86 posto nenamjenski i 27 zlonamjerni. Ukupno je evidentirano više od 15 tisuća događaja. Komunikacijsko-koordinacijski su sudjelovali u 31 akciji traganja i spašavanja.

Prizori užasa koje često gledaju i nesreće ljudi koje slušaju ostavljaju trag. Upitali smo Anu koji joj je bio najteži trenutak u kojem se našla.

„Najgori momenat mi je bio požar u Trsteniku. Tamo sam se zatekla dok smo išli na Korčulu na jedan drugi teren. U nekom idealnom i teoretskom smislu mi bi sjedali u stožeru i primali informacije i koordinirali teren, međutim kod ovakvih situacija događa se da se ide na teren vidjeti što se događa i da se vidi su se lokalno organizirale npr. evakuacije. Procijenili smo situaciju i ocijenili da bi bilo dobro da odemo i vidimo situaciju“, započinje Miličić.

„Sjećam se trenutka u kojem stojim na državnoj cesti i gledam svoje mjesto koje doslovno guta vatra, sa sve tri strane okruženo i znam da sam stala i promislila: Ana, ti nisi sada ovdje da bi tugovala, ti si ovdje zbog posla, idem raditi. Samo sam se okrenula i krenula raditi ono zbog čega sam bila tu. Jednostavno sam to morala staviti negdje sa strane i ne dati da me osjećaji straha za svoje mjesto, dom i kuće preuzmu. To je trenutak kada sam morala sve privatno i osobno staviti sa strane“, govori.

Pitamo je koliko je teško emocije ostaviti i uključiti samo razum, raditi u trenucima koji su i poslovno i privatno teški, i je li to uopće moguće u potpunosti napraviti i razdvojiti.

„Individualno je, ja sam sebi dokazala da mogu, možda meni to ide lakše nego nekome drugome. Mislim da to zaista mogu odvojiti“, iskrena je Miličić.

ŽENA U SVIJETU MUŠKARACA Ana je žena na visokoj funkciji, nadređena je

i muškarcima i ženama. U svijetu u kojem još uvijek na visokim funkcijama često gledamo muška lica, Miličić smo morali upitati i kako je biti žena na njenoj poziciji.

„Ima svoje dobre i loše strane. Ne mislim da sam zbog toga što sam žena zakinuta, ali ni posebno privilegirana. Ima nekih sitnica koje su kao i u svakodnevnom životu i u odnosima drugačije, ali profesionalno ili poslovno nemam problema. Dobila sam jedan dobar savjet kad sam prvi puta dolazila ovdje, a to je kako samo znanjem mogu biti autoritet onima koji su tu već dugi niz godina. Trebalo se afirmirati u službi i to je bio meni jedini ispravan savjet, ne može se imati ‘gard’ bez pokrića. Treba učiti i učiti i samo tako se i može nešto postići“, govori nam.

SLUŽBA U KOJOJ NEMA RUTINE

Miličić smo upitali i vidi li se na svome poslu do kraja radnog vijeka, umori li čovjeka konstanta dinamičnost koju njen posao nosi sa sobom.

„Moram priznati da o tome ne razmišljam. Više ljudi me to pitalo, pa nekada sebe zabrinem da ne razmišljam o tome. A to što o tome ne razmišljam znači da kod mene nije došlo do zasićenja. Prvenstveno zbog toga što je stalno dinamično, uvijek se nešto mijenja, imamo nove izazove, nešto novo učimo, kompletno nove situacije rješavamo i to je ono što me drži u situaciji da često imam osjećaj kao da sam na nekom novom radnom mjestu. Nisam osjetila nikada potrebu za nekom promjenom jer je zapravo svaki novi dan promjena. U nas

petak, 29. travnja 2022.

petak, 29. travnja 2022.

posao nikada nije isti, teško ovdje išta može postati rutina“, govori.

KADRA NEDOSTAJE, ALI SUGRAĐANI MOGU BITI MIRNI

Jako je važno shvatiti da se civilna zaštita osniva i razvija na različitim razinama. To je primarno po Ustavu i zakonu obveza jedinica lokalne samouprave. Svaka općina, grad i županija imaju svoje procjene rizika od velikih nesreća prema kojima se donose zaključci koje resurse treba imati, kako bi bili spremni za reagiranje.

„Generalno, mislim da se dosta radi. Izazovi uvijek postoje, negdje imamo najjaču kariku, negdje malo slabiju, negdje još treba nadograđivati. To je jedan proces, nikada nećemo reći da smo sve posložili i da je to sada dobro, uvijek se moramo iznova uvježbavati, opremati, neki ljudi odu, netko novi dođe. Ono što je za našu županiju poseban izazov je naš zemljopisni položaj jer u slučaju velike nesreće ili katastrofe mi smo ipak tu gdje jesmo. Još uvijek odvojeni s dvije granice, zemljopisno odsječeni od matice, i upravo ta povezanost bi

nam bila sigurno problem u primanju pomoći u slučaju velike katastrofe. Moramo to stalno imati na umu, jačati našu samodostatnost da u prvo vrijeme možemo sami sebi biti dovoljni, i mislim da se na tome puno radi. Županija neprestano ima projekte kojima nas opremaju i educiraju se operativne snage“, govori Miličić i dodaje kako prostora za napredak uvijek ima.

PRUŽAJU POMOĆ RASELJENIM

OSOBAMA IZ UKRAJINE

Službu civilne zaštite je dodatno ‘opteretio’ i posao vezan uz raseljene osobe iz Ukrajine, koji oni rade sa srcem i svima uvijek pokušaju pomoći unutar njihovih mogućnosti.

„Sam smještaj za njih osigurava Ravnateljstvo civilne zaštite na razini Hrvatske. Svi privatni iznajmljivači nude smještaj preko Ravnateljstva i nakon što operativna skupina provede provjere, oni koji te provjere prođu ‘spuštaju se’ nama na teren. Kolege izlaze na teren i s tim ljudima sklapaju ugovore, što je veliki opseg posla najviše zbog toga što je naša županija zemljopisno takva kakva jest“, pojašnjava Miličić.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nada i Davor - posao ih na druge strane svijeta često vodi, veseli ih što su sada mogli i zajedno do Grada

Keti i Jelena - pri ovom susretu mnoga je zajednička uspomena obnovljena

Maro, Mia, Josip, Božica i Nea - veseli ih zajedno biti, dječica u igri, mame u priči nedjeljno popodne provoditi

Marija i Tea su mlade košarkašice, bile su u ŽKK Ragusi ponosne suigračice

Klaudija i Miro - sve je lijepo rečeno i po(r)ukom s majice objašnjeno

Nikolina i Ana - samo je dragim sestrama takva opuštenost prirodno dana

Matko i Helena - uvijek je nova smiješna šala zanimljivo (iz)rečena

Maja i Tijana - oduševila ih je ljepota svega od početka do kraja

Dubrovački dnevniK petak, 29. travnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Suzana i Lili - godi im vidjeti da su gosti Stradun opet životom ispunili

Ana, Lukrecija, Ana, Marija, Roko, Dora, Nika, Marija i Leonadječak se ističe usred ovako zanimljive i lijepe djevojačke priče

Eva, Sanja i Ivana - od sunčeve topline i ljepote Grada i duša radosna “pjeva”

Ivan i Mihaela - kad su skupa radosniji im je svaki dan

Danijela i Liza - ljepše je sve kad je je tu i prijateljica bliza

Leona, Mirko, Laura i Sanja - zajedno je najdraže i najljepše biti, kroz život hoditi, o tome se sanja

Kruzer “VISTAMAR“ potonuo je nakon eksplozije u Bejrutu pod imenom “ORIENT QUEEN“

Ovaj dubrovački stari znanac rijekom Amazonom uspio je doploviti do grada Iquitosa u državi Peru, što do tada nije uspio ni jedan kruzer te veličine

VISTAMAR je izgrađen 1989. kao novogradnja broj 175 za Mar Lines u brodogradilištu Union Naval de Levante SA u Valenciji u Španjolskoj. Bio je to mali kruzer od 7478 bruto tonaže, duljine 129, širine 17 i gaza 4,6 metara. Imao je dva dvanaest-cilindarska dizel Wartsila motora ukupne snage 3900 kilovata koji su mu preko dvije pitch propele davali brzinu od 17 čvorova. Mogao je ukrcati 354 putnika te je plovio u najmu njemačkih kruzing agencija, prvo Jahn Raisen, a onda Plantours & Partner. U Početku su plovili uglavnom po Karibima i po Mediteranu te je naravno više puta posjetio i Dubrovnik, a plovio je i prema Arktiku i Antarktiku. Najspecifičnije putovanje je bilo 2003. rijekom Amazona u Brazilu gdje brodovi i kruzeri inače idu uzvodno do luke Manaus, ali on je još nastavio kao manji brod ploviti van granice Brazila, te je rijekom Amazonom doplovio u grad Iquitos (2017. je imao 377.609 stanovnika) u državi Peru. To je oko 1944 nautičkih milja ili 3600 kilometara od obale Brazila i dotada niti jedan kruzer ove veličine nije toliko ušao u unutrašnjost kontinenta, takoreći podno Anda. Do Iquitosa koji se nalazi na 104 metra nadmorske visine se ne može doći autom, ali brodom i avionom može.

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački

Armenski jedrenjak i kineska đunka

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Orient Queen nakon eksplozije u luci Beirut

VISTAMAR je izgrađen 1989. kao novogradnja broj 175 za Mar Lines u brodogradilištu Union Naval de Levante SA u Valenciji u Španjolskoj.

I OPERATORE

VISTAMAR je zaplovio pod zastavom Paname, a kasnije ju je mijenjao. Tako je 2001. imao španjolsku, 2006. maltešku, 2007. zastavu

države Saint Vicent i Grenadini, 2007. talijansku, 2012. maltešku, 2012. panamsku, 2016. maltešku pa bahamsku zastavu. Godine 2012. je promijenio ime u ORIENT QUEEN II , 2016. u MED QUEEN i 2018. u ORIENT QUEEN . Najdulje je bio angažiran kod kruzing agencije Plantours iz njemačkog grada Bremena. Mijenjao je više vlasnika i operatora, a posljednja mu je od 2016. bila Med Cruises Inc. tj. brodarska tvrtka Abou Mehri Cruises kojoj je glavni operativni menadžer bila kćer vlasnika Hana Abou Mehri. Bio je to prvi libanonski kruzer, imali su putnike iz arapskog tržišta, iz cijele regije, odnosno iz Sirije, Jordana, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta te je i unutrašnjost broda bila prilagođena arapskim putnicima. Plovili su prema grčkim, ciparskim i turskim lukama, a ORIENT QUEEN je zadnji put uplovio u matičnu luku Beirut 27. lipnja 2020. nakon 22- dnevnog putovanja do King Abdullah Porta u Saudijskoj Arabiji. Zbog pandemije Corona virusa sljedeća putovanja su bila otkazana, vlasnik broda je početkom kolovoza smanjio broj posade sa 140 na samo 47 koji su bili obavezni biti na brodu za vrijeme privremene raspreme broda.

VELIKA EKSPLOZIJA U LUCI BEIRUT 2020. U luci Beirut u Libanonu dana 4. kolovoza 2020. u 18:08 sati po lokalnom vremenu nakon požara koji je trajao četiri minute, dogodila se prva manja eksplozija, a nakon 30 sekundi i druga jača u lučkom skladištu gdje se nakon požara zapalio teret nepropisno uskladištenog amonijevog nitrata (800 to -

petak, 29. travnja 2022. Priče o moru i brodovima

MIJENJA IMENA , ZASTAVE , VLASNIKE

Orient Queen u luci Beirut

Vistamar

Procjenjuje se da su eksplozije uzrokovale štetu od 10 do 15 milijardi američkih dolara

na) i još nekih tereta te i nekoliko tona pirotehnike. Amonijev nitrat se skladišti i u drugim lukama i nije opasan ako se skladišti u manjim količinama i ako je propisno uskladišten uz redovno provjetravanje. Najčešće se upotrebljava kao komponenta za proizvodnju umjetnog gnojiva ili eksploziva. On je u skladištu opasan jedino u slučaju ako se zagrije preko 32,2 stupnja Celzijusa, onda počne mijenjati svoju boju i svojstva pa velike količine mogu izazvati eksploziju. Požar u blizini skladišta došao je do tereta amonijevog nitrata, pregrijao ga je i uzrokovao strahovitu eksploziju koja je ekvivalentna s eksplozijom od 240-300 tona TNT-a. Eksplozija je bila toliko jaka da se tlačni val, sudeći po medijskim pisanjima okolnih zemalja osjetio i na sjevernom dijelu Izraela i na 240

kilometara udaljenom otoku Cipru. U luci Beirut je učinjena ogromna šteta te je poginulo više od 207 osoba, ozlijeđeno je oko 6500 osoba, a oko 300.000 ih je ostalo bez svojih domova. Luka je potpuno uništena te su bile vidljive štete u radijusu od više kilometara. Procjenjuje se da su eksplozije uzrokovale štetu od 10 do 15 milijardi američkih dolara, u zemlji koja je već bila u veoma teškoj ekonomskoj krizi, siromaštvo je već uzelo zamaha kod više od 50 posto stanovništva. To se sve dogodilo za vrijeme pandemije Corona virusa koja je i prije eksplozije napunila sve bolnice u kojima je već nedostajalo kreveta, lijekova i medicinske opreme. Kakav je kaos tek vladao nakon eksplozije je teško opisati, a fotografije i nekoliko videa to vjerno pokazuju, a sve je i dalje dostupno na internetu.

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački

Vistamar uplovljava u luku Gruž

Povijesna plovidba Vistamara rijekom Amazonom do grada Iquitos

Bio je to prvi libanonski kruzer, imali su putnike iz arapskog tržišta, iz cijele regije, odnosno iz Sirije, Jordana, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Kuvajta te je i unutrašnjost broda bila prilagođena arapskim putnicima. Plovili su prema grčkim, ciparskim i turskim lukama, a ORIENT QUEEN je zadnji put uplovio u matičnu luku Beirut 27. lipnja 2020. nakon 22dnevnog putovanja do King Abdullah Porta u Saudijskoj Arabiji.

ORIENT QUEEN se u trenutku eksplozije nalazio vezan uz obalu svega nekoliko stotina metara od mjesta eksplozije tako da je od siline udara cijeli brod pretrpio jako veliku štetu. Imao je i prodor mora tako da je u kratkom vremenu potonuo desnim bokom uz obalu pristaništa. Dva člana posade filipinske nacionalnosti koja su izišla na palubu vidjeti požar, su poginuli, a ostali su pretrpjeli lakše i teže ozljede, a nekoliko ih je završilo u bolnici. Kćer vlasnika brodarske kompanije i glavna operativna menadžerica Hana Abou Mehri je u svojim izjavama opisala kako je cijela obitelj traumatično doživjela gubitak broda. Pogodila ih je smrt dva člana posade kao i traume ostalih članova posade koji su se našli u vrijeme eksplozije na brodu.

Oni su kao obitelj imali poseban odnos s posadom te su se često družili s članovima posade, slavili rođendane, imali ljetna druženja. Na svome mobitelu Hana je imala puno slika posade i njihovih obitelji te je obožavala njihovu djecu, a neke od njih je voljela kao da su njezina djeca. Također odnos posade prema svim putnicima je bio takav da se nakon završetka putovanja nisu pozdravljali rukovanjem, već su se svi opraštali od broda i posade grljenjem.

Nakon stradanja broda u samo par dana, nekoliko stotina bivših putnika je zvalo Hanu interesirajući se za brod i posadu. Bila je značajna i njena izjava koju je dala medijima. “Ovo nije zatvoreno poglavlje. Ne vidim neku svijetlu budućnost, ali ovo je obitelj -

ski san i nećemo dopustiti da se ovako završi. Sigurna sam da to nije kraj Abou Merhi Cruisesa. ORIENT QUEEN za mene nije samo komad metala, već je nešto živo. Možda je sada mračan, hladan i pod morem, ali imam toliko uspomena koje nikada neće nestati”.

Tako se naš stari znanac i posjetitelj luke Gruž, VISTAMAR i danas nakon dvije godine nalazi na istom mjestu potopljen u luci Bejrut s još nekoliko brodova. Dio luke koji je osposobljen za rad je u upotrebi pa se oko njih vezuju brodovi i obavljaju iskrcajno - ukrcajne operacije. Brodarska kompanija Abou Mehri Cruises je podnijela tužbu zbog gubitka broda (total loss) i uništene glavne agencije kompanije koja je također stradala u eksploziji. Tko je kriv što se opasni teret u velikoj količini nepropisno skladišten, bez provjetravanja nalazio u lučkom skladištu na jednom mjestu od 2014. godine? Jesu li krivi lučki radnici, lučke vlasti ili vlasnik luke, a to je ustvari siromašna država Libanon…

petak, 29. travnja 2022. Priče o moru i brodovima

STRADALO OSAM VELIKIH BRODOVA

Orient Queen nakon eksplozije u luci Beirut

Vistamar

Prvi dubrovački gej bar u završnim pripremama prije otvorenja, donosimo sve detalje

Ekskluzivni bar Milk otvara se 7. svibnja, a već mjesecima se oko njega diže prašina. Gej bar u Dubrovniku glavna je tema gradskih kuloara

Razgovarali smo s Vickom Lazom, jednim od suvlasnika bara Milk i direktorom tvrtke, koji nam je otkrio kako je inspiracija za ime potaknuta aktivistom i političarem Harvey Milkom koji se borio za prava homoseksualaca, te je kao takav iz povijesnog aspekta Milk prva javna homoseksualna osoba koja je izabrana na javnu dužnost u San Franciscu. Ime MILK je kratko i efektno, jednostavno čitljivo, i na hrvatskom i na engleskom, pomalo i dvosmisleno – pa Lazo kaže kako se nametnulo kao odličan izbor.

A kako bolje započeti ovaj razgovor osim riječima Milka: „Ako metak treba ući u moj mozak, neka taj metak uništi svaki zatvoreni ormar“. Nažalost, Milk je taj metak primio, ali gej bar koji nosi njegovo ime bit će još jedan podsjetnik na borbu za prava, i ako uništi samo jedan zatvoreni dubrovački ormar, mnogo je napravio. Kako vidite dubrovačku sredinu u kontekstu otvaranja prvog objekta koji je defi-

niran kao „gej bar“, kakva su vam dosadašnja iskustva nakon što je ova informacija postala javna?

Reakcije Dubrovčana su iznenađujuće pozitivne, a istom smo svjedočili i po komentarima na portalima što nije čest slučaj. Razumljivo je da je dijelu ljudi to još uvijek strano i teško prihvatljivo, što nikako ne treba osuditi već poštovati svačije pravo na vlastito mišljenje. Siguran sam da će s vremenom ljudi prihvatiti da je gej bar samo jedno mjesto više gdje se ljudi u svojoj koži osjećaju prihvaćeni i dobrodošli te da na tom mjestu dijele okruženje s ljudima koji se osjećaju isto tako.

Otvaranje Milka postala je i nacionalna, a ne samo lokalna vijest. Jeste li upoznati sa scenom gej barova u Hrvatskoj? Je li Dubrovnik svojevrstan početak ove ponude?

Sigurno da gej ponuda u Hrvatskoj postoji od

„Dubrovnik je kroz svoju povijest često bio preteča u raznim segmentima i turisti su važan dio naše kulture i egzistencije, a ovo je sigurno pozitivna poruka i ponuda populaciji koja želi svoje mjesto pod suncem“

MJESTO KOJE ĆE ŠIRITI TOLERANCIJU I LJUBAV

Piše Petra Srebrović

puno ranije, međutim nije bila popularizirana i vjerojatno su i sami mediji od toga nekako zazirali. Mogu se referirati samo na Dubrovnik i reći da će to kod nas biti prvi službeni bar od kojeg ćemo se truditi napraviti jedinstveno IT mjesto. Dubrovnik je kroz svoju povijest često bio preteča u raznim segmentima i turisti su važan dio naše kulture i egzistencije, a ovo je sigurno pozitivna poruka i ponuda populaciji koja želi svoje mjesto pod suncem.

Imate li uzore na europskoj ili svjetskoj razini što se tiče poslovanja objekta?

Milk je koncept o kojem smo razmišljali u smjeru da je prije svega potreban ponudi grada Dubrovnika. Sigurno su i drugi promislili isto, ali ima bit da smo mi bili hrabriji u realizaciji projekta. Usporedno sa svjetskim gej destinacijama već kasnimo s ponudom.

Kako ste definirali vaše ciljeve, hoće li bar biti namijenjen isključivo ljetnom, odnosno sezonskom turizmu ili ćete raditi i izvan sezone, tijekom cijele godine?

Specifičnost situacije u kojoj su se našli svi ugostitelji u ovo post pandemijsko vrijeme još je neizvjesna, ali svakako će rezultati ove godine definirati buduće radno vrijeme. Plan je da rad započnemo s otvorenjem 7. svibnja i da damo najbolje od sebe.

Kakav je koncept bara, hoće li biti organizirane tematske zabave, svirke uživo, ili će to biti svakodnevno mjesto za opušteno biće?

Bar će imati takav koncept da se svi ljudi otvorenog uma tamo mogu i zabaviti. Razvijat ćemo program raznih tematskih zabava do gostujućih nastupa drag queenova pa do bar signature performansa. Svakako, bit će to mjesto koje će svima biti drago posjetiti i uživati u signature koktelima na koje ćete se, obećavamo, vraćati!

Otvaranje ekskluzivnog bara očekivano je podiglo i prašinu, možemo reći i potaklo priče iz kuloara, da budemo iskreni i ogovaranja...

Nije teško pretpostaviti da će nešto nepoznato izazvati reakciju, ali nikada ne ideš za tim da će laž uspjeti doseći takav zamah i izazvati tu razinu zlobe. Nikome ne bi bilo ugodno biti dio takve priče, a ponajmanje obiteljskim ljudima. Međutim, vazda imaš na umu da je vrijeme jasan pokazatelj svega pa i toga da će ova dobra ideja nadjačati ljudsku zlobu jer ipak, ovo je mjesto koje će prije svega širiti toleranciju i ljubav!

MILK se sada u javnosti već poistovjećuje sa sintagmom gej bara, no moramo pitati, hoće li se Milk pozicionirati kao mjesto za sve i svih, ili ćete marketing orijentirati isključivo na gej populaciju? Nadamo se da će naš bar govoriti sam za sebe i da će se svatko tko dođe tamo osjećati ugodno i dobrodošlo, ali sada se držimo našeg plana i profiliramo se kao gej bar MILK.

I interijer bara je nešto potpuno drugačije i autentično, a Dubrovniku nedostaje raznolikosti i ponude koja bi se izdvojila, možete li nam kazati čime ste se vodili u osmišljavanju vizualnog identiteta bara? Interijer potpisuje poznati svjetski arhitekt i u suradnji s vlasnicima zamišljen je tako da prati svjetske trendove. Dođite i vidite sviđa li vam se!

„Bar će imati takav koncept da se svi ljudi otvorenog uma tamo mogu i zabaviti. Razvijat ćemo program raznih tematskih zabava do gostujućih nastupa drag queenova pa do bar signature performansa“

dnevniK petak, 29. travnja 2022.

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

- U spomen na pok. Mariju Raič rođ. Ivanišević umjesto cvijeća 300,00 kn prilaže obitelj Pera Vidojevića.

-U spomen na pok. Mariju Raič rođ. Ivanišević umjesto cvijeća 300,00 kn prilaže obitelj Maria Raiča.

- U spomen na Katu Đečević , umjesto cvijeća 100,00 kn prilaže Novaković Nikica

- U spomen na susjeda Iva Miljasa 100,00 kn prilaže obitelj Koprivec

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački

prilozi

uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DOMUS CHRISTI

U spomen na pok. Eda Fazlića, uplaćuje Neđe Tikvica sa obitelji 200,00 kn

Korisnici i djelatnic i Doma zahvaljuju na poklonu

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća u spomen na pokojnu Anu Lučić-Dragičević, dragu kolegicu iz našeg „RADELJEVIĆA“ 350,00 kuna prilažu: Leni, Netty, Kate, Izeta, Katica, Lenka i Ljilja; Dragom kumu Mihu, umjesto vijenca, 400 kuna prilažu Nena, Đuro i Hrvoje Lukšić;

Bratu Mihu Katušiću, umjesto vijenca 500 kuna prilaže brat Pero s obitelji. U spomen na nezaboravnog brata Miha Katušića,500 kn prilaže Luce Martinović sa svojima. U spomen na dunda Miha Katušića,1000 kn prilaže obitelj doc.dr.Iva Martinović.

Umjesto vijenca za pok.Katu Đeđević od njenih prijateljica sa kave Franice, Jerke i Kate.Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00) Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (radnim danom od 9:00 – 17:00)

Poliklinika Marin Med nudi širok spektar zdravstvenih usluga MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled specijaliste -anesteziolog, kardiolog, kirurg, traumatolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, dermatolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa -Dijagnostika, namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno -Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test -Kompletni sistematski pregled za građane -Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži… Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Podijelite s nama Vaše tegobe: pitajte nas- odgovoriti će Vam najrenomiraniji stručnjaci medicine u svojim područjima. Naši kontakti za Vaša pitanja, narudžbe i informacije:

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

humanitarni

petak, 29. travnja 2022. Dubrovački dnevniK

Mali oglasi

AUTO

/ MOTO

stor 43 m2 u prizemlju trgovačko-poslovnog centra Mercante (kraj mesnice i preko puta glavne pošte). Ima pristup za osobe u kolicima, sanitarni čvor i izlog. Ispred prostora je parking za kupce. Informacije na broj 098/244-144 svakim danom poslije 14 sati.

PLOVILA

Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax  u zamjeni cijena veca. Cijena 8000 eura. 0976992281, 0958654587

Prodaje se Ford C-max 1.6 TDCI, 80 KW, 2010 godina. 186 000km registriran do 02/2023. Mob: 0915100970

Prodajem autoprikolicu i old timer Opel manta. Kontakt: 091 151 7650

Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodaje se Chervolet Spark 2007 godište, uščuvan i ispravan. Automobil je registriran do 10/22. godine. Drugi vlasnik i samo 54000km. Moze se pogledati u Mokošici. Cijena po dogovoru.Zvati na broj 020/452827.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se novi restoran u Moluntu potpuno opremljen na dobroj lokaciji uz plažu. Mob: 0989660015

Iznajmljuje se stan u Gružu za ½ stalno zaposlene muške osobe od 01.06. Telefon:419574

Iznajmljuje se poslovni pro-

Tražim vez za gliser Gruž rijeka...0911927270

dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

PRODAJA RAZNO

Prodaja

/ KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem ili mijenjam kuću na Ivanici. U obzir dolazi sve s područja od Župe do Orašca. Tel 020 422-881

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom

Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

Prodajem sklopivo električno biciklo „Fido“ snage 250w,koji se rasklapa i može stati u svaki gepek automobila. Može se voziti na električni ili kao obično biciklo. Maksimalna brzina na električni pogon je 25km/ sat, a domet 30km. Puni se preko adaptera 2 do 3 sata kad je potpuno ispražnjen. Maksimalna težina vozača je 120 kg.Cijena 4000kuna. Mob: 0915381281

Prodajem maslinovo ulje i med povoljno. Mob:0919366481

Prodajem plinsku bocu, puna, zapečaćena u pola cijene. Mob:0915670722

Prodajem extradjevičansko maslinovo ulje sa područja Orašca. Ulje je kombinacija maslina obličje i bjelica. Masline ni tlo nikad nisu tretirane nikakvim kemijskim sredstvima. Mob: 09878770

Prodajem ovce i ovna. Informacije na 0915795483

Prodajem traktorsku frezu Toma Vinkovića i slične traktore. Ispravna i malo korištena. Cijena 5000 kn. Mob:0981678158

Prodajem ležaj 90x200cm300kn. Prodajem motornu pilu za drva, Makita srednje veličine - 1200kn. Kontakt: 099 679 3597

Mali oglasi

Prodajem kvalitetan šator za dvije osobe. Cijena po dogovoru. Info. na tel 099 857-13-06

Prodajem motornu pilu Partner, 300 komada starinskih kupa francuzica, autoprikolicu. Kontakt: 091 151 7650

Prodaje se 90m2 suhe lamperije, uskladištena. Cijena povoljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

Prodajem skalicu za barku. Cijena 1000 kn. Mob:098860796

Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

Prodajem lovačku pušku sa dozvolom nova, dajem mjesto za grobnicu u Lovornom kod crkve Velike Gospe. Kontakt: 098 975 6518

Prodaje se originalna “ Kordun” standardizirana ploča za kategorizaciju apartmana ,za fizičke osobe,nova, nekorištena, 30% jeftinije.

Mob: 0915612397

Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/3922-800

Prodajem sklopivo električno biciklo “Fido” snage 250 w,koji se rasklapa i može stati u svaki gepek automobila.Može se voziti na električni pogon ili kao obično biciklo.Maksimalna brzina na električni pogon je 25 km/sat,a domet 30 km. Puni se preko adaptera 2 do 3 sata kad je potpuno ispražnjen.Maksimalna težina vozaća 120 kg. Cijena 4000 kuna. Kontakt telefon 091 5381281

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA

POSLOVA

Tražimo konobara/konobaricu za rad u restoranu Amoret ( kraj katedrale u Dubrovniku ) sve dodatne informacije na 091 537 6301 (moze i viber/ whatsapp)

Astarea Gastro Team tražimo konobare/ice za nadolazeću sezonu. Nudimo smještaj, dva obroka, mogućnost napredovanja, odlična primanja te ugodnu radnu atmosferu. Mob : 099 329 59 16

USLUGE RAZNO

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi

u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob:0981371100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodo-

instalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

GRUŽ” 26.4. - 2.5.2022. OD ZVONIKA” 3.5.- 9.5.2022.

preminuli

STEVAN ZARAČ (1941)

VELIBOR ČEPERKOVIĆ (1961)

LUCIJA KOPRIVA (1940)

IVO MILJAS (1945)

MILEVA CELIĆ (1927)

KATICA ĐEČEVIĆ (1941)

BLAGO KARAČIĆ (1953)

FRANO PENAVA (1956)

JANJA ĆORAK (1929)

MIHO KATUŠIĆ (1937)

IVAN SAVINOVIĆ (1960)