Dubrovački dnevnik br. 94

USKRS - prvi test sezone

stranica 6

„ZA ONOGA KOJI ŽELI raditi, posla i mjesta napretku uvijek ima“ stranica 22

DONOSIMO ANALIZU, ima li novo, mlado vodstvo šansu pronaći put prema građanima, nema razloga za skrivanje informacija stranica 14

INFRASTRUKTURA U POVIJESNOJ JEZGRI ne prati opterećenje, građani svako malo ostaju bez struje stranica 26

FRANKO MEKIŠIĆ, DIREKTOR LIBERTASA

ZAVRŠILI IZBORI U DPDS-U

STANOVNICI NA MUKAMA

GRGO JELAVIĆ / PIXSELL

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

DPDS –

javna institucija ili masonska organizacija?

Vedran Kosović (35) postao je novi predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine. Inače diplomirao je na Građevinskom fakultetu i zaposlenik je IGH što u kontekstu DPDS-a nipošto nije nevažno. No, od obnove starog kamenja Kosoviću će puno važniji izazov biti uspostava demokracije u tom 70 godina starom društvu. Naime, DPDS je posljednjih godina, da ne kažemo desetljeća, nešto između javne institucije i masonske organizacije. Zanimljivo i apsurdno, identitet DPDS-a (o)davno je izgubljen, ali istovremeno imidž nije pretjerano narušen.

okolicu, pa Mokošicu, zatim Crnu Goru i Grčku, naposljetku Tursku, te Siriju i zaustavio bi se tek u Wadi Rumu, jer tamo, jebiga, nema kiše kao u drugim dijelovima Mediterana koja pospješuje rast te stravične biljke, gutačice drevnih građevina. A nju tamo gdje su padaline česte - šteta što to djeca ne uče u školama - mogu zaustaviti jedino neustrašivi članovi Malog vijeća Društva neprijatelja dubrovačkog bršljana.

Da

uvijek će mnogi Dubrovčani na spomen DPDS-a pričati o legendarnom Lukši Beritiću koji je goloruk sa zidina čupao bršljan. Da nije bilo njega i DPDS-a, užasni zeleni parazit sa Minčete prvo bi progutao čitav stari grad, potom

Još

skratimo priču, svaka čast velikom Lukši, ali njegov DPDS je sličan ovom današnjem kao nojevo jaje kokošjem. Razlikuju se u milijunima kuna. Vremena su se promijenila, zidine su postala zlatna koka, i lova koju godišnje DPDS dobije od najvrjednije hrvatske imovine ujedno je i veliki izvor moći. Tamo gdje je lova, tamo je i moć, još davno je ovu formulu izrekao u svojem

Piše Maro Marušić

Uvodnik

Facebook statusu Meša Selimović. Ili je to bio Ivo Andrić. Kako god, sve bi to bilo lijepo, divno i krasno, da zidine nisu vlasništvo građana, a DPDS najobičnija udruga privatnih osoba kojima se ne da objašnjavati rabote.

Smiješno je i ujedno žalosno da 2022. godine vlasnici zidina to jest građani uopće ne znaju koliko se i kako njihove kune troše, recimo, koliko su oni svojih zelembaća uopće dali na tiskanje i promociju knjiga Nika Kapetanića? Evo mene kao vlasnika zidina uopće nisu pitali što mislim o tome da s mojim kunama Kapetanić izdaje knjigu. Da su me pitali, rekao bih im da smatram da su Kapetanićevi uradci živa dosada i da bih ja radije da se novcem sa zidina financira časopis sa zgodnim tetama koji će u meni barem probuditi nekakvu emociju. Ali ako dio javnosti/vlasnika zidina

jest za Kapetanićeve knjige, neka se tiskaju – upravo tome služi dijalog i demokracija, zar ne?

Svaka, doslovna svaka kuna od zidina treba biti pametno utrošena, a o tome treba pitati vlasnike, odnosno građane. Ja sam za erotiku, ali možda bi neki građanin htio da se novcem od zidina financira izgradnja novog vrtića, a ne neka tamo austrougarska tvrđava na Prevlaci koja veze nema s Dubrovačkom Republikom ili neka oronula kapelica kojoj je i Bog davno okrenuo leđa. Također, svaka utrošena kuna sa zidina bez obzira je li pripala Gradu Dubrovniku ili DPDS-u treba javno i transparentno biti objavljena na internetu da vlasnik/građanin s dva klika miša može vidjeti na što se točno troše njegove pare.

To

će biti najvažnija Kosovićeva zadaća. Otvoriti Društvo prema javno-

sti, uvesti transparentno poslovanje i demokratska načela. Vidjeti na koji se način može raspisati javni natječaj za obnovu neke starine, jer Društvo kao udruga nije dužna poslovati na taj način, što odmah pobuđuje razne sumnje. Isto tako, vodstvo DPDS-a ne treba bježati od medija, nego komunicirati s njima. Biti otvoren za dijalog, ali i za kritiku. Na kraju krajeva, svima nam je isti cilj – novac od ulaznica za zidine potrošiti što kvalitetnije.

Kosoviću

posao neće biti nimalo jednostavan, ali ja sam optimističan. Puno više vjerujem u nove, mlade generacije, nego stare islužene kadrove koje su majke, učitelji i razni drugi komunistički aparatčiki plašili dijalogom i kritikom, te im govorili da slušaju autoritete. I budu tiho, jer zidine imaju uši. Ispod bršljana.

petak, 15. travnja 2022.

‘’Uskrisava onaj tko vjeruje, nada se i ljubi’’

Krist koji je ustao od mrtvih temelj je naše vjere

Dubrovački biskup Roko Glasnović uputio je vjernicima prigodne riječi prilikom najvećeg kršćanskog blagdana. Uskrsnu čestitku biskupa Glasnovića prenosimo u cijelosti.

LJUBLJENA BRAĆO I SESTRE!

Rođenje i smrt su najveća iskustva i najizazovnije činjenice života svakog čovjeka. Cijela povijest okružena je smrću, danas je to posebno naglašeno; bolesti i ratovi pogubno siju smrt. Pokušavamo izgraditi svijet bez Boga, a to uvijek završava protiv čovjeka. Kao da nije moguće zaobići svijet nepravdi, trpljenja, grijeha. Sve na svijetu prolazi i čini nam se kao da dolazi kraj, kao da smo pobijeđeni.

I danas su suvremene i u našim srcima odjekuju riječi iz prvih kršćanskih vremena i velikih kršćanskih mislilaca sveta života: „Moja je zemaljska želja razapeta; (…) u meni živa voda romoni i kaže mi: ‘Dođi k Ocu!’ Želim vidjeti Boga; a da ga vidim, moram umrijeti. Ja ne umirem, ulazim u život“ ( KKC , 1011).

„Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!“ (Lk 24, 5-6). Raspeti nije ostao u smrti, nego je nakon tri dana uskrsnuo. Uskrsnuće je pobjeda vjere, nade i ljubavi, pobjeda nad smrću, strahom, mržnjom, sebičnošću i svakim zlom i grijehom.

Po krštenju i sakramentima, po vjeri, nadi i ljubavi, po obraćenju, po djelima milosrđa ulazimo u Kristovu novost života i sjedinjujemo se s Njime. „Ako s njime umrijesmo, s njime

Čestitka vjernicima dubrovačkog biskupa Roka Glasnovića

foto Grgo Jelavić / Pixsell

Dubrovački biskup Roko Glasnović

petak, 15. travnja 2022.

ćemo i živjeti” (2 Tim 2,11). Ako s njime trpimo s njime ćemo i kraljevati. Ta nada počiva na Božjim obećanjima koja su se ostvarila. Malo je prave i duboke radosti u našem životu, u međuljudskim odnosima, u svijetu. Ondje gdje nema Boga stradava i čovjek, ondje nema ni te izvorne radosti. Nema ni prave slobode. Bog je razveselitelj čovjeka koji čini da prijeđemo iz smrti u život. Uskrsli Krist želi da mu povjerujemo i primimo ga iskreno, očišćene duše i otvorena srca, da budemo dionici djela njegove muke, smrti i uskrsnuća, djela spasenja onoga što je najvažnije na svijetu, spasenja čovjeka u svakome od nas i čovjeka u svijetu u kojem živimo. Krist koji je ustao od mrtvih temelj je naše vjere. Koliko puta smo u euharistiji molili i riječima izrekli: „Tvoju smrt, Gospodine, naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo.“ Kristovo uskrsnuće donosi nam novu radost i svježinu za preobrazbom života. Zaodjenimo se Kristom kao izabranici Božji, sveti i ljubljeni (usp. Kol 3, 12), a

to znači vjerom, nadom i ljubavlju. To vodi ne samo preobrazbi nas samih, već preobrazbi svijeta, kojom se našem gradu i biskupiji daje novo lice koje potpomaže razvoj čovjeka i društva prema logici solidarnosti, dobra, u dubokom poštivanju dostojanstva vlastita svakom čovjeku.

Kada Uskrsnuli pozdravlja svoje apostole, kaže im: ‘mir vama’. Molimo za mir u našim srcima, našim obiteljima, našem društvu i u cijelom svijetu. On, Krist, je mir naš. Nastojmo koliko god možemo Kristov mir prenijeti jedni na druge. Nemojmo dopustiti da nas drugi povuku u svoj nemir, nego ih povucimo u svoj mir. Ne dopustimo da nas povuku u svoj mrak, povucimo ih mi u Kristovu svjetlost, u zoru uskrsnuća.

Bog se udostojao razveseliti svijet uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista. Budimo i mi preobraženi dionici te uskrsne radosti i živimo kršćanski anticipirajući uskrsnuće. Svima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

Uskrsli Krist želi da mu povjerujemo i primimo ga iskreno, očišćene duše i otvorena srca, da budemo dionici djela njegove muke, smrti i uskrsnuća, djela spasenja onoga što je najvažnije na svijetu, spasenja čovjeka u svakome od nas i čovjeka u svijetu u kojem živimo.

petak, 15. travnja 2022.

Ove godine neće padati rekordi, ali sve izgledniji je povratak sezone iz 2017.

Usprkos optimističnim najavama s početka godine koje su predviđale čak i bolju sezonu nego 2019. godine, rat u Ukrajini, ali i pandemija koja još uvijek nije okončana, usporili su booking. Predsezona je nešto sporija, ali se očekuje odlična popunjenost i dolasci u samom srcu sezone, a već sada se bilježe četiri puta bolje brojke nego lani

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Djelatnici u turizmu su u vremenu ‘starog normalnog’ s nestrpljenjem iščekivali Uskrs koji je u Europi, osim kao najveći kršćanski blagdan, poznat i kao prvi turistički test. Primjenjivala se ona kako se ‘po jutru dan poznaje’, dakle po predsezoni se ocjenjivala nadolazeća sezona, a ozbiljnija predsezona je obično počinjala s Uskrsom. No, s pojavom pandemije koronavirusa, stvari su se bitno promijenile.

„Naglasak bi trebalo staviti na to da vodimo računa, više nego ikada, o vrijednosti za novac, jer se cjenovno s većinom naših konkurenata ne možemo natjecati, ali možemo kvalitetom. To je igralište na kojem se trebamo natjecati,“ istaknula je Trojić.

Najave za ovu sezonu početkom su godine bile sjajne. Kako su nam tada govorili vlasnici agencija, čak su bile bolje nego na početku rekordne 2019. godine. Bilo je jasno kako su nakon dugog vremena strogih ograničenja putnici bili željni odmora i putovanja. A onda se dogodio napad Rusije na Ukrajinu, nakon čega su rezervacije stale ili se usporile, da bi se to ponovno pokrenulo.

„Kad govorimo o usporedbama s 2019. godinom, možemo kazati kako su ulazi za uskrsno vrijeme ove godine negdje na 50 posto u odnosu na isto vrijeme te turistički rekordne godine. To bi značilo kako ćemo u ovaj predsezonski dio ući nešto sporije, i to se ne odnosi samo na ovo uskrsno vrijeme, nego će se najvjerojatnije preslikati na travanj, svibanj i početak lipnja, s obzirom na ovu situaciju koja se događa u Europi,“ izjavio je vlasnik i osnivač agencije ‘Direct Booker’ Nino Dubretić.

MOGLI BISMO OSTVARITI MILIJUN DOLAZAKA

Prizori prepunog Straduna iz ovog tjedna ohrabruju

petak, 15. travnja 2022.

No, ohrabruje dinamika rezervacija za srpanj, kolovoz, pa čak i rujan. Kako kaže Dubretić, najave za visoku sezonu generalno izgledaju jako dobro, a podsjeća kako se upravo tada ostvaruje najveći prihod u branši iznajmljivanja.

„Turistička situacija vezana uz to razdoblje je izvrsna. Generalno možemo kazati kako idemo u smjeru 2017. godine i tih turističkih brojki, dakle nekih 70, 80 posto od rekordne 2019. godine, što smatramo jako dobrim, s obzirom na to s čime se sve suočavamo. To su dvije ‘više sile’; rat u Ukrajini i pandemija,“ kaže Dubretić. Podsjetimo, Dubrovnik je u 2017. godini, za koju Dubretić vjeruje kako će se ove godine ponoviti, ostvario 1,18 milijuna turističkih dolazaka te 4,21 milijuna noćenja. Prema tadašnjim podacima dubrovačke Turističke zajednice, od 1,18 milijuna dolazaka 1,12 bili su strani državljani, 56 tisuća je domaćih turista, a 36 tisuća dolazaka zabilježeno je u nautičkom turizmu.

ČETIRI PUTA BOLJE BROJKE NEGO LANI

Bez obzira na situaciju u Ukrajini koja je usporila rezervacije, iz Turističke zajednice grada Dubrovnika očekuju jako dobar turistički promet tijekom uskrsnog vikenda, a brojke tome govore u prilog. Kako stoji u njihovom odgovoru na naš upit, početkom tjedna je u gradu boravilo više od šest tisuća gostiju, pretežno iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Njemačke, SAD -a i Irske. U usporedbi s 2019. godinom, to je 67 posto prometa, a u usporedbi s prošlom godinom, riječ je o povećanju od čak 443 posto.

„Predviđeno je slijetanje 73 aviona, tj. u petak bi trebalo biti 17 letova, u subotu 32 leta, i u nedjelju 24 leta. Redovni letovi će biti prema oko 30 međunarodnih destinacija (London, Pariz, Madrid, Rim, Barcelona, Brisel, Amsterdam.....) te prema Zagrebu u domaćem prometu. Za navedeni vikend bit će otvorena oko 33 hotela, a do kraja travnja se planira otvaranje još nekoliko njih,“ stoji u odgovoru TZ Grada Dubrovnika.

Turistička situacija je povoljna i na razini županije u kojoj je početkom ovog tjedna odmaralo oko 15 tisuća turista, što je potvrdio Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Kako nam je odgovorio, najbrojniji su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, kojih je više od 4000. „U usporedbi s prošlom godinom porast je veći od četiri puta, međutim još uvijek je broj turista manji u usporedbi s 2019. godinom. Do kraja tjedna, odnosno do Uskrsa očekujemo dodatne dolaske turista i povećanje za dodatnih  5000 – 7000 turista na našem području,“ odgovorio je Bakić.

OVISIT ĆEMO O POLITICI VIŠE NEGO O VLASTITOJ SPOSOBNOSTI

Kako će se sezona dalje odvijati, teško je prognozirati, zbog čega turistički djelatnici i analitičari tom pitanju još uvijek vrlo oprezno pristupaju. Istina je kako je iz ‘prvog turističkog testa’ moguće izvući neke zaključke, no oni su prilično ranjivi i podložni promjenama, kako zbog pandemije koja još uvijek traje, tako i zbog ratnih zbivanja u Ukrajini. „Postoji određena neizvjesnost oko sigurnosti, a sigurnost je ipak glavni temelj turističkih kretanja. Prošle godine smo jako dobro otvorili rusko, ukrajinsko, američko i poljsko tržište, no očekujemo kako će ono ove godine podbaciti. Nadamo se kako situacija neće

Početkom tjedna je u gradu boravilo više od šest tisuća gostiju, pretežno iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Njemačke, SAD-a i Irske. U usporedbi s rekordnom 2019. godinom, to je 67 posto prometa, a u usporedbi s prošlom godinom, riječ je o povećanju od čak 443 posto. Što se tiče županije, u usporedbi s prošlom godinom porast je veći od četiri puta, međutim još uvijek je broj turista manji u usporedbi s 2019. godinom.

„Nezahvalno je u ovim uvjetima bilo što predviđati, ali vjerujem da bismo, ukoliko ne dođe do eskalacije rata u Ukrajini, mogli ostvariti brojke iz 2017. godine, odnosno 80 posto rezultata 2019. godine. Uglavnom, Dubrovnik će i u 2022. nastaviti graditi svoj put destinacije održivosti i izvrsnosti za svakog našeg gosta,“ izjavio je gradonačelnik Mato Franković

eskalirati i izvan granica Ukrajine i kako će pristizati gosti iz Amerike,“ izjavila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić koja naglašava kako je zapravo najvažnije kako će na situaciju između Rusije i Ukrajine reagirati zapadno-europska tržišta; hoće li biti protekcionistički nastrojena te uvoditi preporuke o odgađanju putovanja. „Naravno kako u prvom redu čekamo goste iz zapadno-europskih zemalja koji čine glavninu našeg prometa, u prvom redu Britance, ali i Francuze, Nijemce i Španjolce. Ako ne budu postojale neke sugestije od strane tih zemalja da njihovi državljani ostanu doma, vjerojatno ćemo imati dobre bukinge i dolaske s tih tržišta, no rekla bih kako i ove godine ovisimo o politici više nego o vlastitoj sposobnosti.No, za vjerovati je kako će se u srcu sezone ostvariti odlični rezultati, dok sada možemo kazati kako je prvi mjesec predsezone pomalo izostao. Nadamo se kako će se na tome zadržati,“ kaže Trojić.

VAŽNO JE VODITI RAČUNA O VRIJEDNOSTI ZA NOVAC

Otegotni faktor nisu samo eventualne ograničavajuće preporuke od strane zapadno-eu -

ropskih tržišta čiji gosti rado posjećuju Dubrovnik, nego i činjenica kako su zbog krize i inflacije uslijed korona-krize, mnogi od njih iscrpljeni i financijski.

„To je vrlo ozbiljan problem jer imputi poput troškova energenata su iznimno poskupjeli, a nedostatak radne snage ponovno radi pritisak na cijenu rada. Hotelijerima i turističkim djelatnicima uopće troškovna je strana daleko veća nego zadnjih pet, šest godina, a prihodovna je opterećena konkurentskom pozicijom. Otvaraju se Španjolska, Italija, Grčka, djelomično i Turska. Naglasak bi trebalo staviti na to da vodimo računa, više nego ikada, o vrijednosti za novac, jer se cjenovno s većinom naših konkurenata ne možemo natjecati, ali možemo kvalitetom. To je igralište na kojem se trebamo natjecati,“ istaknula je Trojić.

‘SEZONA 2021. SE NIJE DOGODILA, ONA JE REZULTAT TRUDA’

Bez obzira na to što je generalno malo toga u našim rukama, a puno više ovisi o mjerama zbog pandemije i političkoj odnosno ekonomskoj situaciji u Europi, u novonastalim okolnostima je potrebno osmisliti okvire kako bi se iz nezavidne situacije koja još uvijek traje izvukao njen maksimum. Gradona-

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

Kruzeri u gruškoj luci ponovno su uobičajena pojava

Prema dosadašnjim predviđanjima, ostvarit će se 80 posto od rekordne 2019. godine

Iako je predsezona usporedna ohrabruje dinamika rezervacija za srpanj, kolovoz, pa čak i rujan. Kako kaže Dubretić, najave za visoku sezonu generalno izgledaju jako dobro, a podsjeća kako se upravo tada ostvaruje najveći prihod u branši iznajmljivanja. „Turistička situacija vezana uz to razdoblje je izvrsna,“ kaže Dubretić.

čelnik Mato Franković stoga naglašava kako Grad Dubrovnik i partneri, prvenstveno Turistička zajednica grada Dubrovnika i Zračna luka Dubrovnik te Lučka uprava kontinuirano rade na promociji destinacije kroz marketinške aktivnosti usmjerene prema našim tradicionalnim emitivnim tržištima. „Od početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa na održiv način upravljamo destinacijom i svim procesima i to je razlog zbog kojeg je i sezona 2021. bila uspješna. Nije se ona slučajno dogodila nego je rezultat usmjerenih napora brojnih dionika. Sezona 2022. donosi neke nove izazove. Nitko od nas ne može utjecati na intenzitet i tijek ratnih događanja u Ukrajini, no poduzeli smo potrebne predradnje, sve što je u našoj moći,

da bi nadolazeća sezona bila uspješna. Ovi proljetni prizori ulica našeg grada ispunjenog posjetiteljima kojima posljednjih dana svjedočimo, svakako ohrabruju. Nezahvalno je u ovim uvjetima bilo što predviđati, ali vjerujem da bismo, ukoliko ne dođe do eskalacije rata u Ukrajini, mogli ostvariti brojke iz 2017. godine, odnosno 80 posto rezultata 2019. godine. Uglavnom, Dubrovnik će i u 2022. nastaviti graditi svoj put destinacije održivosti i izvrsnosti za svakog našeg gosta,“ izjavio je Franković za Dubrovački dnevnik. Sada vrijedi uploviti s optimizmom u novu sezonu koja, po svemu sudeći, neće izostati, a vjerojatno je konkretniji nastavak niza svih onih uspješnih turističkih godina kojeg je pandemija nakratko bila prekinula.

petak, 15. travnja 2022.

Tur siminvelici odit, que int essunti oriam, totaque ne doluptium qui consequas resecus aut quis voluptatur mo endem dia simus.

Grad obilježava 750 godina od proglašenja Dubrovačkog statuta

Središnja proslava održat će se 29. svibnja u Palači Sponza. Uz otvorenje središnje izložbe posvećene Statutu, održat će se i predavanje akademkinje Nelle Lonze te umjetnički program u organizaciji Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Folklornog ansambla Linđo

„Godina Dubrovačkog statuta“ predstavljena je u ponedjeljak na konferenciji za medije u Palači Sponza. Detalje programa posvećenih 750. obljetnici donošenja Dubrovačkog statuta iznijele su zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić, ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Ana Hrnić te akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Pisan na latinskom jeziku, Dubrovački statut proglašen je prije 750 godina, 29. svibnja 1272., i spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima. Kroz čitavih pet stoljeća (do pada Dubrovačke Republike 1808.) ostao je temelj pravnog poretka te postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti. Kako bi se ovaj značajan jubilej obilježio na dostojan način, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasilo je 2022. godinu Godinom Dubrovačkog statuta. Središnja proslava održat će se 29. svibnja

u Palači Sponza s početkom u 20 sati. Uz otvorenje središnje izložbe posvećene Statutu održat će se i predavanje akademkinje Nelle Lonze te umjetnički program u organizaciji Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Folklornog ansambla Linđo.

Uz organizatore, Grad Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Državni arhiv u Dubrovniku i Turističku zajednicu grada Dubrovnika, u program obilježavanja ove značajne obljetnice svojim su se prigodno osmišljenim programima uključili i brojni partneri poput Dubrovačkih muzeja, Dubrovačkih knjižnica, Kazališta Marina Držića, Dubrovačkog simfonijskog orkestra, Folklornog ansambla Linđo, Dubrovačke baštine, Sveučilišta u Dubrovniku - Studija povijesti Jadrana i Mediterana te Umjetničke škole Luke Sorkočevića.

Dubrovački statut proglašen je prije 750 godina, 29. svibnja 1272., i spada u najstarije sačuvane statute u hrvatskim krajevima. Kroz čitavih pet stoljeća (do pada Dubrovačke Republike 1808.) ostao je temelj pravnog poretka te postao snažan simbol dubrovačkog kolektivnog identiteta i državnosti.

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački dnevniK

10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

OČEKUJE NAS NIZ DOGAĐANJA

Sponza ide u obnovu, sanirat će se kamen, krovište, podovi potkrovlja...

Potpisan je sporazum između Zavoda za obnovu Dubrovnika i Državnog arhiva u Dubrovniku koji je preduvjet za početak realizacije projekta

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković nazočio je u utorak potpisivanju Sporazuma o suradnji na projektu obnove palače Sponza između Zavoda za obnovu Dubrovnika i Državnog arhiva u Dubrovniku.

Sporazum kojim je ugovorena suradnja na poslovima pripreme i izvođenja radova obnove Palače potpisale su ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak.

U cilju početka realizacije ovog projekta, Državni Arhiv u Dubrovniku sklopio je dodatak ugovoru s Ministarstvom kulture i medija o korištenju sredstava u 2022. godini kojim se Arhivu osiguravaju sredstva za radove obnove Sponze u iznosu od dva milijuna kuna, dok je od strane Ministarstva potvrđeno i osiguranje preostalog iznosa za realizaciju. Procijenjena vrijednost radova iznosi 4,7 milijuna kuna s PDV-om.

Zavod za obnovu Dubrovnika provest će odgova-

rajuće postupke javne nabave za izvođenje radova obnove Sponze i usluge stručnog nadzora pri izvođenju radova, sklopiti ugovore, koordinirati sve sudionike u realizaciji ugovora i izvođenju radova te pratiti i voditi projekt sve do potpunog završetka radova i uspješne primopredaje objekta, kao i konačne predaje palače Sponza Arhivu.

Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.

Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružani, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

Radovi obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima...

Dubrovački dnevniK petak, 15. travnja 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

NOVO RUHO STARE LJEPOTICE

Sporazum su potpisale ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak

Stolačka ulica dobila novi vodoopskrbni cjevovod

Stolačka ulica dobila je 95 metara novog vodoopskrbnog cjevovoda. Umjesto dotrajale polietilenske cijevi Vodovod Dubrovnik stavio je novu cijev od pocinčanog čelika i tako i u ovoj ulici osigurao bolju vodoopskrbu.

„Iako do sada nismo imali većih kvarova u ovoj ulici, naša stručna služba procijenila je da je zbog dotrajalosti potrebno krenuti u rekonstrukciju ovog dijela mreže. Što se pokazalo točnim jer smo tijekom radova na tri mjesta pronašli oštećenja koja bi u bliskoj budućnosti sigurno izazvala puknuće i probleme u vodoopskrbi. Ali ovim radovima to smo spriječili te osigurali bolju vodoopskrbu Stolačke ulice,“ rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Investicija je bila vrijedna oko 210 tisuća kuna, a Vodovod je realizirao vlastitim sredstvima. U sklopu nje izgrađena je i hidrantska mreža te su napravljeni novi vodoopskrbni priključci, a radovi su iskorišteni i za rekonstrukciju zasunskog okna na spoju s Kamenarskom ulicom.

Ovaj tjedan mjesečne isplate potpora iz socijalnog programa

Ukupno 472.579,00 kuna potpora ovaj tjedan je isplaćeno iz gradskog proračuna kroz programe socijalne skrbi i skrbi o djeci, mladima i obiteljima. Gradonačelnik Mato Franković ovjerio je mjesečne isplate za više kategorija.

Potpora za najam stana mladima isplaćuje se je za 58 korisnika, u ukupnom iznosu od 28.450,00 kuna. Ova isplata obavlja se temeljem mjera Socijalnog programa, koje uključuju i mlade podstanare do 35. godine života, a koji zadovoljavaju i ostale propisane kriterije.

Naknada za troškove stanovanja za 178 korisnika, u ukupnom mjesečnom iznosu od 81.229,00 kuna, uključuje obitelji i samce, korisnike zajamčene minimalne naknade, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Mjera se provodi u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Dubrovnik.  Dar za novorođeno dijete isplaćuje se

roditeljima 37 novorođene djece, u ukupnom iznosu od 150.000,00 kuna. Riječ je o pronatalitetnoj politici Grad Dubrovnika po kojoj se roditeljima isplaćuje novčani dar i to u rasponu od 2.500 do 10.000 kuna za rođenje djeteta.

Stipendije će se ovaj mjesec isplatiti za 185 studenata, u iznosu od 212.900,00 kuna. Dodjeljuju se sukladno važećem Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima s područja Grada Dubrovnika, a uključuje više kategorija, od deficitarnih zanimanja do studenata iz obitelji slabijeg imovnog stanja.

Za mjere socijalnog programa Grad Dubrovnik je ove godine u svom proračunu osigurao 22.485.300,00 kuna. Mjere za 2022. godinu predstavljaju kontinuitet socijalne politike Grada u osiguravanju poboljšanja životnog standarda te socijalnom uključivanju građana.

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački dnevniK 12 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradonačelnik Franković

čestitao novoizabranom presjedniku DPDS-a Vedranu Kosoviću

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku novoizabranom predsjedniku Društva prijatelja dubrovačke starine Vedranu Kosoviću. Ujedno, gradonačelnik je na izboru čestitao i potpredsjedniku Društva Toniju Kursaru te tajniku Maru Kapoviću. Tekst čestitke glasi:

Poštovani predsjedniče Društva prijatelja dubrovačke starine gospodine Kosović,

Ovim putem Vama te potpredsjedniku Kursaru i tajniku Kapoviću upućujem čestitke na izboru na

ove odgovorne funkcije.

Vašim izborom Društvo prijatelja dubrovačke starine pokazalo je spremnost u započinjanju novog poglavlja u svome višedesetljetnom i postojanom radu, a koje uključuje i transformaciju Društva prema potpunoj transparentnosti poslovanja.

Grad Dubrovnik će i dalje biti partner Društvu, a misija nam je, uvjeren sam, ista – u sinergiji i u kontinuitetu obnavljati i održavati spomeničku baštinu kako bi je očuvali i budućim generacijama predali u najboljem stanju, baš

kao što su je i nama predali prethodni skrbnici.

Pred Vama su neminovno brojni izazovi i uvjeren sam kako ste spremni odgovoriti na sve. Najveći među njima postavlja pitanje kako Društvo približiti našim sugrađanima. Ako podignete ukupnu razinu transparentnosti i otvori te Društvo dubrovačkom puku uvjeren sam nećete pogriješiti.

Uz želje za dobru suradnju i međusobno uvažavanje srdačno Vas pozdravljam.

S poštovanjem,  Mato Franković

postavljene kamere u parku kod Pošte Lapad

Grad Dubrovnik, putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, postavio je kamere u parku na pošti Lapad. To je učinjeno nakon zaprimljenih primjedbi građana o neprimjerenim okupljanjima i ponašanju u ovom parku te će se postavljanjem kamera obavljati dodatni nadzor i podići razina sigurnosti.

Već ranije, u rujnu prošle godine, Grad Dubrovnik je u ovom parku postavio dva nova stupa javne rasvjete, s LED lampama. Dodatno osvjetljenje postavljeno je odmah po prijavi građana, kako bi se spriječilo daljnje okupljanje i daljnji problemi prouzročeni ponašanjem pojedinaca.

Ujedno je, zbog sigurnosti prolaska pješaka, obnovljen i nogostup na ovom di-

Dubrovački dnevniK petak, 15. travnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Novo, mlado vodstvo Društva ima šansu pronaći put prema građanima, nema

Predsjednik Vedran Kosović, dopredsjednik Toni Kursar i tajnik Maro Kapović pred sobom imaju cilj promijeniti percepciju koja se posljednjih godina stvorila o Društvu prijatelja dubrovačke starini kao skupini zatovrenih pojedinaca koji su privatizirali javnu imovinu za svoj interes.

Nakon najzanimljivijih i u javnosti najpraćenijih izbora u Društvu prijatelja dubrovačke starine, inženjer Vedran Kosović novi je predsjednik DPDS-a. Za potpredsjednika je izabran hornist Toni Kursar, a za tajnika Maro Kapović, predsjednik Dubrovačkog saveza športova i poduzetnik u turizmu. U izjavi za Dubrovački dnevnik, Kosović je istaknuo kako će nastaviti s projektima i vođenjem Društva tamo gdje je stala donedavna ravnateljica Renata Andjus, a naglasio je i činjenicu kako je vodstvo pomlađeno.

POMLAĐENO VODSTVO

„Nastavit ćemo raditi sukladno programu rada koji je usvojen početkom ove godine te projekte komunicirati prema medijima i javnosti. Ono što je zanimljivo je i to što je vodstvo DPDS-a pomlađeno te će tu svakako biti prisutna nova energija mladih ljudi, no naravno kako treba naći mjeru između te nove energije i temelja na kojima

društvo stoji,“ izjavio je Kosović. Potvrdio je kako pritom mlađa ekipa i dalje očekuje podršku i savjete od strane onih nešto starijih članova Društva s bogatim iskustvom. „I to ne samo od njih, nego i od svih ostalih članova Društva, kao i onih koji podržavaju rad Društva. Društvo nas okuplja sa zajedničkim ciljem, a to je očuvanje i njegovanje baštine te prenošenje te baštine na generacije koje dolaze,“ rekao je Kosović.

TRANSPARENTNOST KAO PRIORITET

Na račun Društva su proteklih godina pristizale kritike po pitanju transparentnosti, pa i od samog gradonačelnika Mata Frankovića, koji je u svojoj javnoj čestitki koju je uputio novoizabranom predsjedniku još jednom istaknuo nužnosti približavanja društva njegovim sugrađanima. ‘’Vašim izborom Društvo prijatelja dubrovačke starine pokazalo je spremnost u započinjanju novog poglavlja u svome višedesetljetnom i postojanom

Tajnik Društva Maro Kapović jako dobro zna kako funkcioniraju donacije javnog novca u dubrovačkom sportu, gdje postoje jasna pravila i kriteriji prema kojima se odlučuje kojim će se klubovima i koliko sredstava dati. Po istim kriterijima sredstva za sport, kulturu i civilno društvo raspoređuju jedinice lokalne samouprave. Zašto to ne primijeniti i u slučaju Društva koje usput raspolaže sa znatno većim iznosima javnog novca?

Piše Ivona Butjer Mratinović Lucija Komaić

Tajnik Društva Maro Kapović

Novi predsjednik

DPDS-a Vedran Kosović

petak, 15. travnja 2022.

radu, a koje uključuje i transformaciju Društva prema potpunoj transparentnosti poslovanja. Grad Dubrovnik će i dalje biti partner Društvu, a misija nam je, uvjeren sam, ista – u sinergiji i u kontinuitetu obnavljati i održavati spomeničku baštinu kako bi je očuvali i budućim generacijama predali u najboljem stanju, baš kao što su je i nama predali prethodni skrbnici’’, poručio je gradonačelnik. Novi predsjednik Kosović, kako kaže, nema osobno ništa protiv transparentnosti poslovanja. „Društvo mora biti javno, ono pripada gradu. Na tu je temu već dosta toga rečeno u medijima. Što se tiče mene kao člana, a vjerujem i samog Društva, nikada nisam imao problem s informacijom i transparentnošću, mislim kako su one puno više javno dostupne nego što se to prezentira. Što se tiče odnosa s Gradom, svaki odnos treba njegovati i na njemu raditi, a mi s Gradom razgovaramo i imamo isti cilj, a to je očuvanje baštine,“ izjavio je Kosović za Dubrovački dnevnik.

REVIZORSKA IZVJEŠĆA

A sama transparentnost jedan je od onih pojmova koji nažalost često postaju tek floskula koja dobro zvuči, ako ono što bi trebalo biti transparentno nije konkretno definirano. Upravo je o toj transparentnosti rada Društva bilo riječi i na samoj Izbornoj skupštini. Voditelj računovodstva Mario Mandušić osvrnuo se na to kako se Društvo kritizira zbog toga što na svojim stranicama objavljuje tek

revizorska izvješća, a za koja kaže kako su zapravo najdetaljnija izvješća o poslovanju nekog Društva. Možda ni u samom Društvu nisu konkretnije razumjeli što bi u njihovom slučaju ta transparentnost trebala biti, niti su možebitne računovodstvene nepravilnosti ono što se smatra nedostatkom transparentnosti. Tako se u Revizorskom izvješću Društva navode tek ukupni iznosi i uopćene stavke. Primjerice, ‘’Usluge tekućeg i investicijskog održavanja – 40 milijuna kuna’’. ‘’Usluge promidžbe i informiranja – 450 tisuća kuna’’. ‘’Tekuće donacije – 25 milijuna kuna’’.

JAVNOST ZASLUŽUJE VIŠE

Iako se radi o udruzi koja funkcionira po sasvim drugačijim zakonima i pravilima od jedinica lokalne samouprave, u ovom specifičnom slučaju radi se o udruzi koja raspolaže s javnim novcem, odnosno imovinom svih građana Grada Dubrovnika. Ona možda zakonski i nije dužna objavljivati išta drugo osim revizorskog izvješća o poslovanju, ali moralno i u duhu transparentnosti kakvu žele postići, trebali bi na svojim stranicama imati sasvim drugačija popratna izvješća. Treba li uopće naglašavati kako ni sam detaljni popis donacija, investicija, medija kojima plaćaju promidžbu ili knjiga i ostalih tiskovina koje sufinanciraju, uopće ne bi bio dovoljan za transparentnost. Bili bi to tek dobro definirani i javno objavljeni kriteriji po kojima Društvo radi i pri čemu su svi jednaki.

Novi predsjednik Vedran Kosović po struci je inženjer, od malena zaljubljenik u građevinu koja mu je odredila životni put, s velikim radnim iskustvom. Budi to nadu kako će s ove pozicije dubrovačkoj javnosti sigurno puno više približiti same projekte i vrijednost baštine koja se obnavlja.

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

„Društvo mora biti javno, ono pripada gradu. Na tu je temu već dosta toga rečeno u medijima. Što se tiče mene kao člana, a vjerujem i samog Društva, nikada nisam imao problem s informacijom i transparentnošću, mislim kako su one puno više javno dostupne nego što se to prezentira“ izjavio je Kosović.

Dosad je to išlo tako da bi Malo vijeće odlučivalo o iznosima donacija kriterijem sviđa li im se netko ili ne, je li njihov član ili ne, a što jako dobro znaju i mladi članovi novog vodstva DPDS-a jer su i sami za takve odluke dizali ruke. Neki koji su bili najglasniji u takvom privatiziranom pogledu na raspolaganje javnim i kojima nije bilo problematično dodjeljivati donacije samima sebi, ali ne i drugima koji im se ne sviđaju, više nisu u vodstvu Društva pa je možda i to korak prema toj transparentnosti o kojoj svi govore.

ZAŠTO NE PRAVILNIK?

Na kraju krajeva, tajnik Društva Maro Kapović jako dobro zna kako funkcioniraju donacije javnog novca u dubrovačkom sportu. Iako uvijek i svugdje ima dodatnog prostora za poboljšanje transparentnosti, u Dubrovačkom savezu športova postoje jasna pravila i kriteriji prema kojima se odlučuje kojim će se klubovima i koliko sredstava dati. Baš kao što i Grad Dubrovnik i Županija imaju javne pozive za takve donacije u kulturi, sportu ili civilnom društvu, u kojima su barem neka pravila igre poznata.

Zašto to ne primijeniti i u slučaju Društva koje usput raspolaže sa znatno većim iznosima javnog novca? Iz ove perspektive možda bi gospodinu Mandušiću, koji je sigurno stručan u ono-

me što radi, moglo biti jasnije zbog čega javnost i mediji kritiziraju revizorska izvješća Društva i zbog čega ona u smislu postizanja transparentnosti ipak nisu dovoljna.

JAVNOST RADOVA

Najvažnija uloga Društva je obnova baštine, a o tome što će se i kako raditi odlučuje Društvo i to je potpuno u redu jer su njihovi dosadašnji odrađeni projekti ponos cijele zajednice. No, nitko na svijetu u ni jednom poslu kojim se bavi nije bezgrešan. Greške se događaju u svim strukama. Pogriješe građevinari, pogriješe projektanti, liječnici nekad daju krivu dijagnozu, a ni ova novina, unatoč radu više ljudi, neće se tiskati bez poneke greške koju će svi previdjeti. Tko radi, taj i griješi. Tako je i Društvo iza sebe imalo puno uspješnih projekata, ali i poneke koji nisu bili dobri poput pogrešne obnove Orlanda ili katastrofalnog projekta rasvjete zidina koje su i danas u mraku. O tome je puno pisao Dubrovački dnevnik, cijeli je proces u to vrijeme rezultirao i kaznenim prijavama. Dakle, nitko nije bezgrešan, pa ni Društvo prijatelja dubrovačke starine. Primjerice, posljednjih tjedana buru u javnosti podigla je cijena rekonstrukcije dubrovačke place, projekta koji se također odvija na području koje ima svojstvo kulturnog dobra i što poskupljuje ra-

Dubrovački dnevniK petak, 15. travnja 2022.

dove. Ali Grad Dubrovnik, kad ide u takve investicije, mora provesti javni natječaj, s jasnim kriterijima i pravilima igre koji manipulacije i loš ishod nekog projekta svode na najmanju moguću razinu. Društvo ne treba provoditi ništa od toga. Dovoljno je da se s nekim izvođačem o nekim radovima dogovore. Nema natječaja za projektante, nema za izvođače radova, nema sustava kontrole troškova i iznosa. Nema ni izvještaja o njima. Novi predsjednik Kosović po struci je inženjer, od malena zaljubljenik u građevinu koja mu je odredila životni put, s velikim radnim iskustvom. Budi to nadu kako će s ove pozicije dubrovačkoj javnosti sigurno puno više približiti same projekte i vrijednost baštine koja se obnavlja.

KAKO PRIVUĆI MLADE?

O nužnosti pomlađivanja samog Društva mnogo se razgovaralo i na samoj Skupštini, a novo pomlađeno vodstvo mnogi su okarakterizirali potezom u tom smjeru. Dubrovački dnevnik kontaktirao je neke mlade ljude koji su se učlanili u Društvo kojem bi voljeli dati svoj doprinos. Zvuči nevjerojatno, ali i sam njihov dolazak na tu Skupštinu bio je totalni izazov. Kako tvrde članovi, nikad im nitko nije uputio uopće ikakav poziv o

održavanju Skupštine. Kako bi saznali za dan, sat i mjesto održavanja, morali su obaviti brojne telefonske razgovore. U 21. stoljeću tako važno Društvo nije u stanju svojim članovima jednom u par godina poslati poziv za Skupštinu. I kako kaže naš sugovornik, onda na toj Skupštini pričaju kako nema mladih. ‘’Pa da im pošaljete poziv, možda bi ih i bilo’’, zaključuje. Ni sam proces učlanjenja nije jednostavan, potrebno je primjerice nabaviti potporu za ulazak dva člana Velikog vijeća i slično. Na samoj Skupštini iz prve ruke se moglo vidjeti to lutanje Društva u demokratskim procedurama, a neke je mlade šokirala i takozvana ‘’papirić demokracija’’ s popisom članova za koje treba glasovati. No, rade to i mnoge demokratske stranke pa zašto onda ne bi i samo Društvo. No, sve su to izazovi u kojima novo vodstvo Društva može napraviti iskorak, naravno ako to žele. Zasad daju bezrezervne izjave u tom smjeru i to je ogroman napredak. Javnost radova, projekata i donacija i otvorenost prema svojim članovima, a onda i građanima je nužna jer Dubrovnik ništa manje od toga nije zaslužio. I to bi mogao biti taj put kojim bi se Društvo moglo dodatno približiti onima kojima pripada i onima za koje radi, a to su građani Dubrovnika.

Na elektroničkom oglasniku za javnu nabavu objavljeno je kako je zajednica ponuditelja HERING dd iz Širokog brijega, ELCOM doo iz Tuzle i ENOVA iz Sarajeva odabrana kao najpovoljniji izvođač na ponovljenoj javnoj nabavi za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Njihova ponuda je iznosila 367.381.839,03 kuna, bez PDV-a, dok je procijenjena vrijednost nabave koja je bila istaknuta iznosila 246.542.806,80 kuna.

U obrazloženju stoji kako su se na natječaj javile još tri tvrtke čije ponude nisu prihvaćene, jer su njihove ponuđene cijene prelazile osigurana novčana sredstva za ovaj projekt. Tako su odbijene ponude Zajednice ponuditelja

G.T. Trade doo i Geotehnika doo, kao i tvrtke RIKO doo i KOSTAK dd.

MOGUĆE SU ŽALBE

Direktor Centra za gospodarenje otpadom Josip Bačić kazao je kako je u tijeku rok mirovanja jer su moguće nove žalbe.

- Bilo je više ponuda što znači da se zainteresirani ponuditelji mogu žaliti na ovu odluku. Nadam se kako ipak neće biti žalbi i da smo to dobro evoluirali, ali nikad se ne zna - kazao je Bačić dodavši kako je rok žalbe do utorka u ponoć.

Javna nabava za ovaj važan županijski projekt

molupta sperum si similliquam re et idebissin non eos aut excerspis nestis etur?

Centar je planiran na području Općine Dubrovačko primorje otprilike 1 km zapadno od naselja Trnovica

petak, 15. travnja 2022.

nije išla glatko.Više puta je bila zaustavljena žalbama koje su isticale pojedine tvrtke stoga se moralo ići u izmjene dodatnih informacija poput rokova dostave ponuda.

Ako ne pristignu nove žalbe nakon utorka će uslijediti pet dana mirovanja te se onda ide u potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljem. Nakon toga, ističe Bačić, trebalo bi se krenuti u realizaciju gradnje Centra za što će trebati oko tri godine.

- Godinu dana će trajati projektiranje, a dvije godine radovi. Hoće li to završiti prije ili kasnije ovisi o dinamici samih radova i ishođenju raznih dozvola koje ponuditelj mora ishodovatizaključio je direktor Centra za gospodarenje otpadom Josip Bačić.

FINANCIRANO EU SREDSTVIMA

Županijski centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije „Lučino raz-

dolje“ je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapaciteta od oko 40.000 t/godinu, u sklopu kojeg se nalazi i Postrojenje za obradu građevnog otpada (GO) kapaciteta 7520 t/g, obuhvaća pet (5) gradova i sedamnaest (17) općina, odnosno oko 122 000 stanovnika.

Centar je planiran na području Općine Dubrovačko primorje otprilike 1 km zapadno od naselja Trnovica, a projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Mljetu, Lastovu i Korčuli, obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje Županija obuhvaća.

Projekt je početkom 2020. godine odobren za EU financiranje te je za projekt odobrena stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iz Kohezijskog fonda u iznosu od 286,8 milijuna kuna (cca. 70,18 %), FZOEU osigurava 19,822 %, a preostala sredstva osigurava Korisnik odnosno Agencije za gospodarenje otpadom d.o.o. (10%).

Bilo je više ponuda što znači da se zainteresirani ponuditelji mogu žaliti na ovu odluku. Nadam se kako ipak neće biti žalbi i da smo to dobro evoluirali, ali nikad se ne zna - kazao je Bačić

Direktor Centra za gospodarenje otpadom Josip Bačić

utijavanje na hladno

Piše Vjera Šuman

Glup, gluplji, najgluplji...

Dočekali smo objavu rezultata ‘istrage’pa znamo kako u letjelici koja je pala u Zagrebu jest bila avio bomba, ali nije. Imala je upaljač, neki vrag je eksplodirao, ali nije TNT nego neka nepoznata tvar koju naši forenzičari, vojni i drugi stručnjaci za eksplozije, nisu uspjeli detektirati. O toj svojoj ekspertizi nisu obavijestili NATO(?!). Možemo mirno spavati jer je sve u najboljem redu. Eksplodirala je bomba, ali nije baš prava bomba pa je rezultat između predsjednika i premijera 1:1. A to nam je ipak najvažnije. Posebno zato što Banožić nije ispao neka tamo obična budala. Pošteno. Win- win situacija ili kako bi naš narod rekao:’I vuk sit, i sve koze na broju.’ Đe ćeš bolje. Tako imamo još jedan dokaz koliko sjajan posao radi naše učinkovito Državno odvjetništvo.

Za to vrijeme koronu smo skoro zaboravili zbog čega su nam se, kako je i red, vratili ustaše i partizani. Skandiralo se ‘Za dom spremni’ kao da je sam Pavelić svratio na obljetnicu HOS-a. Bilo je dirljivo vidjeti sretno i ozareno lice bivšeg nam ministra kulture Hasanbegovića. Državno odvjetništvo se time nije moglo pozabaviti, što je logično jer su imali puno posla oko drona. Policija je slučajno zaboravila na taj skup poslati svoje ljude. Razumljivo, posla je puno, a ljudi malo. Onda

je Plenki zaključio kako je kriv Vrhovni sud jer nije ništa napravio po tom pitanju. Dobronić je odmah objasnio da Vrhovni sud ne može ništa ako mu predmet ne dođe na stol. Plenki je valjda mislio, ako može Državno odvjetništvo istraživati vojnu eksplozivnu napravu, onda se može i Dobronić baviti eksplozivnim uzvicima. Majku mu, ne treba se držati zakona kao pijan plota. Dobroniću, Dobroniću! U očekivanju dobre sezone imamo, već uobičajeno, problem s nedostatkom radnika. Situacija je sve dramatičnija i država je nekako uspjela dokučiti da je propisivanje kvota čista socijalističko - administrativna i potpuno besmislena metoda, koja nikom ne koristi, ali zato poslodavcima, koji pune državni proračun, otežava i onemogućuje odvijanje poslovnih procesa. Onda je država napravila aplikaciju za prijavljivanje stranih radnika koji su u nekoliko klikova, dobro malo više klikova, mogli jednostavno dobiti radnu dozvolu. To čovječe! Taman kad smo se ponadali kako se stvari kreću na bolje u miloj nam, navodno digitaliziranoj državnoj upravi, neki se ‘ćata’ dosjetio kako svima opet otežati život. Putem te genijalne aplikacije mogu se prijaviti samo oni koji će raditi do tri mjeseca, dok ostali moraju pješke stati u red pred policijom i če-

kati satima samo da bi zahtjev predali. Na samu dozvolu, kako gdje, ovisno o kapacitetu zaposlenika policijskih uprava, čeka se od 15 do mjesec dana. U zemlji u kojoj se dičimo predsezonom i posezonom, dakle turizmom u trajanju od najmanje šest mjeseci, što nam je pritom glavni državni prihod, u zemlji koja je tragično razrušena potresom i nedostaje građevinara, mi imamo aplikaciju za rad na tri mjeseca. Možemo li biti blesaviji, nesposobniji ili što? Kao da sudjelujemo u nekom tajnom reality programu za biranje glupog, glupljeg i najglupljeg. Tko se uopće usudi raditi takve lakrdije bez imalo posljedica? Takve idiote koji su se usudili napraviti ovakvo pravilo pa onda i ovakvu aplikaciju trebalo bi konačno i trajno, s aplikacijom ili bez nje, poslati zauvijek iz državne službe. U neki ‘Putinov gulag’. Zajedno sa svim šefovima, podšefovima, nad-šefovima, ministrima i s kim god. Zauvijek. Ali, već uobičajeno, tko je winner, odnosno, mister najgluplji, nikad nećemo saznati. U nas je sve kolektivna odgovornost pa tako i kolektivna naj-glupost. Iako, bez zavaravanja, konkurencija za naj glupana velika je i u svim ostalim domenama naše državne uprave. Kad bi to bio izvozni proizvod, bili bismo bogatiji od Kuvajta. Slava Ukrajini. Eto vas.

FRANKO MEKIŠIĆ, direktor JGP Libertasa

„Vođenje Libertasa je dinamično i zahtjevno, a za onoga koji želi raditi, posla i mjesta napretku uvijek ima“

Hoće li za korisnike poskupjeti usluge zbog rasta cijena energenata?

U rujnu 2021. godine Franko Mekišić preuzeo je direktorsku funkciju Javnog gradskog prijevoznika Libertas, a na tom je mjestu naslijedio Antu Vojvodića, sadašnjeg pročelnika Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Grada Dubrovnika. S obzirom na to kako je mjesto direktora preuzeo u krizno, pandemijsko vrijeme, a sada i u vrijeme enormnog rasta cijena goriva i nestabilnog tržišta sirovina, njegov mandat je od samog početka obilježen velikim poslovnim izazovima. Razgovarali smo s direktorom Mekišićem o trenutnoj situaciji u Libertasu, najavljenim poskupljenjima, kao i razvoju i budućnosti društva.

Iako ste u Javnom gradskom prijevozniku Libertas relativno ‘freški’ direktor, ipak ste tu proveli i značajan dio svoje poslovne karijere. Od 2012. do 2019. radili ste kao samostalni referent, bili ste i pomoćnik direktora. Jesu li vam tadašnje pozicije pomogle u boljem razumijevanju današnje pozicije direktora? Možete li ocijeniti i usporediti Libertas u razdoblju prije vašeg odlaska 2019. i Libertas danas?

Funkcija direktora tvrtke poput Libertasa, društva koje je od iznimne važnosti, i za Grad, i za susjedne općine te korisnike naših usluga, kompleksna je i zahtjevna, a to je osobito izraženo u pandemijskom vremenu koje je cijeli prijevoznički sektor usmjerilo u nekom nestandardnom smjeru. Iz ove činjenice proizlazi niz izazova u svakodnevnom poslovanju koje timski rješavamo.

Poznavanje situacije unutar tvrtke, promatrajući je kroz vrijeme koje sam prethodno proveo radeći u Libertasu, pruža mi jedinstvenu mogućnost uvida u funkcioniranje najvećeg komunalnog poduzeća u vlasništvu Grada Dubrovnika. Libertas je jedinstven u tome što je, više nego druge gradske tvrtke, svakodnevno vidljiv i dostupan svakom korisniku naših usluga.

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović

Franko Mekišić

Dubrovački dnevniK petak, 15. travnja 2022.

Uspoređivati 2019. godinu i sadašnje vrijeme je iznimno teško i nezahvalno jer je riječ o dijametralno suprotnim godinama, tržištima koja se u bitnome razlikuju, vremenu bez pandemije i vremenu, nadamo se, postpandemije.

Prošlo je šest mjeseci od vašega imenovanja na funkciju direktora. Tada ste isticali kako će nova funkcija za vas predstavljati veliki poslovni izazov. Kako rezimirate pola godine vođenja Libertasa; koji su vam bili ili jesu najveći izazovi? Živimo u vremenu u kojem se izazovi mijenjaju jedan za drugim. Čim uspješno prebrodimo jedan, dođe drugi i sve to u vremenu iznimno nestabilnih pokazatelja, što zbog pandemije, što zbog ostalih situacija na tržištu. Vođenje Libertasa je svakako dinamično i zahtjevno. Tko želi raditi kako valja, posla i mjesta napretku uvijek ima.

Čini se kako je s vašim dolaskom nastupio i ‘mali val’ informatizacije i modernizacije poslovanja Libertasa: poboljšane su neke usluge i dopunjeni sadržaji, među ostalim uveden je besplatan internet na Autobusnom kolodvoru, omogućeno je beskontaktno, kartično plaćanje na prodajnim mjestima, učenici više ne moraju donositi potvrde za produživanje pokaza... Imate li u planu još neke promjene i modernizacije poslovanja?

Jedan od strateških ciljeva Libertasa, uz modernizaciju voznog parka i primjenu novih tehnologija u poslovanju, jest informatizacija tvrtke. Uz onu vanjsku, koja je vidljivija korisnicima, vrlo su aktivni procesi informatizacije unutar same firme, a u tijeku je i projekt modernizacije sustava naplate što je jedan od zahtjevnijih zadataka.

Isticali ste kako vam je jedan od osnovnih ciljeva mandata modernizirati vozni park. Koliko je vozni park do sada moderniziran? Koja je prosječna starost voznog parka prije vašega mandata, a kolika je sada? Kad smo se već dotaknuli modernizacije voznog parka, vrijedi istaknuti kako ona ide posredstvom fondova Europske unije, na tom polju smo se pokazali kao dobar partner i tvrtka koja ima pristup Fondovima te je i s te strane prepoznata kao atraktivan i poželjan dionik.

Prosječna starost vozila unutar flote Libertasa je trenutno oko 12 godina, dok bi se novom akvizicijom ona spustila na 9 godina.

Ove zime pravi mali hit na dubrovačkim ulicama bio je električni autobus koji je obavljao testne vožnje na Montovjerni i Bosanci. Kakvi su zaključci nakon testnih vožnji; hoće li stanovnici tih područja u skorije vrijeme dobiti manji, kompaktniji autobus i češći vozni red?

Cilj testiranja vozila na električni pogon je bilo ispitivanje prohodnosti dijelova Grada koji u ovom trenutku nisu izravno povezani s poslovnim centrom ili Pilama. Tijekom četverodnevnog testiranja iskušane su mogućnosti povezivanja Montovjerne, Viktorije i Bosanke. Vozilo se pokazalo dobrim na području Grada te je zadovoljilo parametre koji su postavljeni na početku testnog perioda. Naravno, Libertas uvijek nastoji unaprijediti svoju uslugu. Međutim, razvojno nam je dosta toga uvjetovano financijama.

Gradonačelnik Franković je jednom prilikom istaknuo kako je Libertas prestao biti ‘tvrtka slučaj’ i kako je sada stabilna tvrtka koja je uspješno odolijevala u svim ovim kriznim vremenima. Nakon korona krize koja je pogodila sve segmente društva i ekonomije, a prijevoz je svakako pretrpio veliki financijski udarac, sada je došla ‘kriza cijena’. Gorivo je značajno poskupjelo, kako se JGP Libertas nosi s ovom situacijom? Uspijevate li održati poslovanje ‘u plusu’?

U STUDENOM STE POTPISALI UGOVOR O NABAVCI 18 NOVIH AUTOBUSA; KADA ONI STIŽU NA NAŠE PROMETNICE? Ovisno o kojoj grupi natječaja govorimo, rokovi isporuke su različiti, ali prema najavama, svih 18 autobusa trebalo bi se na našim prometnicama naći za vrijeme ovogodišnje, nadamo se, uspješne ljetne turističke sezone.

ŠTO ĆE KONKRETNO POSKUPJETI OD USLUGA I KOJE ĆE BITI NOVE CIJENE? HOĆE LI SE VEĆINA

‘TERETA POSKUPLJENJA’ PREBACITI NA POVREMENE KORISNIKE, ODNOSNO ONE KOJI KUPUJU KARTE ZA PRIJEVOZ, ILI ĆE POSKUPJETI I POKAZI ZA SKUPINE GRAĐANA (UČENIKE, ODRASLE, UMIROVLJENIKE...)

Neka moguća rješenja smo razradili, ali nadamo se da će se stanje stabilizirati i da će sve ostati na ovoj cjenovnoj razini.

Zbog trenutne situacije na tržištu brojni segmenti društva uvelike trpe, manje-više sve gospodarske grane pod snažnim su cjenovnim udarom uzdrmane dijelom i nestašicama sirovina, tako i prijevoz. Cijene svih energenata fluktuiraju, ne samo goriva, štoviše na rekordno visokim su razinama. To je obilježje vremena u kojem se nalazimo i gospodarski djelujemo, i kao tvrtka, i kao gospodarstvo u cjelini. I s ovim se nosimo na način kako i koliko možemo, održavajući uslugu prijevoza na razini prije ova posljednja dva vala poskupljenja cijena goriva, svjesni (ne)prilika vremena u kojem svi živimo.

Nedavno ste se sastali s gradonačelnikom na temu povećanja cijena energenata, poglavito goriva i utjecaja koje ono ima na poslovanje Libertasa. Tada su iz Grada Dubrovnika objavili kako je Uprava Libertasa zadužena da u najkraćem mogućem roku izradi modele korekcija cijena usluga, a koji bi imali što manji pritisak na korisnike. Jesu li ti modeli izrađeni?

Pokušavajući predvidjeti moguća kre tanja cijena energenata, koji fluktu iraju zbog ratnog sukoba u Ukrajini, ali i smanjene dostupnosti goriva na međunarodnim tržištima, odr žan je i taj, rekao bih redovan sa stanak, koji je rezultirao konstruk tivnim prijedlozima obiju strana.

Na sastanku je najavljena i izra da prijedloga za privreme ne redukcije u broju polazaka na odre đenim linijama. Je li prijedlog izra đen i koje će linije biti reducirane?

Tematika na ko ju se referirate u ovom pitanju dio je istog sastan ka o kojem smo govorili, a i za ključak je isti; službe Liber tasa razradile su različite sce narije, pripremili smo set mjera koji ma bismo se prilago dili tržištu pokušavajući zadržati razinu našim ko risnicima zbog kojih Liber tas i postoji.

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

Kako će to korelirati s obzirom na česte pritiske sugrađana o nedovoljnom broju polazaka za određene linije, na primjer broja 5, nezadovoljni su i stanovnici Gorice zbog privremenog ukidanja linije 2, slična priča je na Nuncijati s linijom 3A, u Mokošici 1C...

Po ovom pitanju važno je istaknuti kako je ponovno osigurana jednaka povezanost, gledano kroz dnevni broj polazaka, svih dijelova grada koji su u jednom trenutku bili značajnije izloženi remodulacijama voznog reda zbog mjera koje su u tom trenutku bile na snazi. Od mog dolaska u Libertas, dodani su polasci na Bosanci, Osojniku, dodatno je povezana Gorica, a radi se i na tome da, čim se ostvare potrebni gospodarski i funkcionalni preduvjeti, dođe i do šireg postupka reaktivacije nekih linija.

Na samom početku vašega mandata kazali ste kako vam je važno očuvati stabilnost poslovanja i radna mjesta. Hoćete li moći sačuvati radna mjesta u aktualnoj situaciji i racionalizaciji poslovanja?

Stabilnost poslovanja Libertasa i očuvanje radnih mjesta smo definirali kao jedan od najvažnijih ciljeva te u njima za

Ako dođe do pada cijena goriva, odnosno nekog dužeg povratka cijena na one prije ovih naglih poskupljenja, hoće li se cijene usluga vratiti ‘na staro’, ili je najavljeno poskupljenje usluga dugo -

Uzevši u obzir kako u trenutku dok razgovaramo nije došlo do ikakve korekcije cijena za korisnike naših usluga, one su i dalje na razini iz 2012. godine.

Dosta prijevoznika nerijetko ističe kako im Libertas stvara nelojalnu konkurenciju, u vidu povremenog prijevoza putnika s kruzera, s obzirom na to da je Libertas na jedan način ‘povlašten’, jer ne plaća zaustavljanje na Pilama. Mogu se čuti

petak, 15. travnja 2022.

NAJAVE IZ GRADA

DUBROVNIKA IDU U SMJERU ‘REZERVIRANJA’ ZONE OKO POVIJESNE JEZGRE U NAJVEĆEM DIJELU ZA GRAĐANE DUBROVNIKA I ZA JGP LIBERTAS. GRADONAČELNIK JE ISTICAO KAKO ĆE BROJNI POSJETITELJI NAŠEG GRADA

IZABIRATI LIBERTAS KAO TVRTKU KOJA IM JE OSNOVNI PRUŽATELJ USLUGE

DOLASKA IZ TURISTIČKIH HOTELA DO POVIJESNE JEZGRE. JESTE LI RAZGOVARALI S GRADONAČELNIKOM NA TU TEMU, KOJE JE VAŠE STAJALIŠTE I OČEKUJETE LI DA ĆE SE TO OSTVARITI ZA VRIJEME VAŠEG MANDATA?

Grad Dubrovnik je čimbenik koji promišlja i upravlja prometom na svom administrativnom području te kao takav donosi odluke koje se tiču reguliranja prometa. Svakoj odluci Grada Libertas će se prilagoditi; treba biti svjestan kako je uredno odvijanje prometa jedan od preduvjeta normalnog funkcioniranja i razvoja Grada.

i komentari kako su ‘autobusi nabavljeni za građane, a voze turiste’. Jeste li se suočili s tužbama vezanim uz ovu temu i kakvo je pravno stajalište Libertasa za ovaj vid poslovanja?

Prije svega, važno je pojasniti proces koji dovodi do angažmana Libertasa u situacijama na koje se referirate u svom upitu. Dakle, brodarske kompanije imaju agencije s kojima surađuju. Agencije prikupljaju ponude te same odlučuju koga angažirati za pojedine usluge. Libertas na upit agencije pošalje ponudu i ne utječe na to hoće li biti prihvaćena ili ne. Važno je istaknuti kako Libertas ispunjava sve uvjete koji su propisani za obavljanje te djelatnosti, a tržište diktira svoje parametre. Postupke i komentare ostalih dionika ne možemo i nećemo komentirati; to niti je pristojno niti je konstruktivno.

Ako turistička sezona 2022. bude uspješna kako se najavljuje, mogu li Dubrovčani očekivati neka nova ulaganja unutar Javnog gradskog prijevoznika? Isticali ste kako intenzivno radite na tome da još jednom ‘povučete’

sredstva EU fondova za nabavku autobusa. Dao Bog da sezona bude najbolja do sada, no nju prvo treba odraditi pa analizirati ostvarene rezultate. Europski fondovi su mehanizam koji uvelike potpomaže razvoj, ne samo Libertasa i Grada Dubrovnika, već i Republike Hrvatske. Zajednički cilj je svima što bolji prijevoz, što noviji autobusi, i na koncu, što viša razina usluge našim krajnjim korisnicima.

Nedavno ste potpisali dodatak Kolektivnom ugovoru kojim je zaposlenima u Libertasu smjenski rad u drugoj i trećoj smjeni dodatno honoriran uvećanjem od 10 posto, što rezultira 300-400 kuna većom plaćom. Kakva je ‘radna klima’ u Libertasu, jesu li vozači, ali i ostali zaposleni zadovoljni, biste li rekli kako je Libertas poželjan poslodavac? Ponudu i potražnju diktira tržište, a tržište rada nije iznimka. Dodatak Kolektivnom ugovoru je potpisan, uspješno je implementiran te se redovito provodi. Činjenica kako sada u Libertasu radi oko tri stotine djelatnica i djelatnika dovoljno govor o tome kako je riječ o stabilnom gospodarskom subjektu.

Infrastruktura u povijesnoj jezgri ne prati opterećenje, građani svako malo ostaju bez struje

Preopterećenje sustava i česti kvarovi na trafostanicama problemi su s kojima se često susreću stanovnici povijesne jezgre

Piše Aida Čakić foto Aida Čakić

‘’Vodovod je u sklopu Aglomeracije dobio dozvolu raskopavanja svih ulica tako da će raditi kanalizaciju. Mislim da bi konačno trebalo spojiti te dvije stvari pa ako raskopavaju ulice, u isto vrijeme treba iskoristiti i postaviti instalacijske kabele za bilo kakav oblik infrastrukture, poput struje, optike i sustava klimatizacije’’, smatra Krstulović.

Stanovnici povijesne jezgre, ono malo što ih je ostalo, nakon što su preživjeli zimu strahuju što ih očekuje tijekom ljeta i velikih vrućina koje nam se bliže. Naime, mnogi ne pamte kad su cijelu godinu imali struju u kontinuitetu, bez ikakvih kvarova i ‘iskakanja’ mreže. Tako uslijed velikog opterećenja redovito dolazi do problema. Ovih dana posebno su zabrinuti jer je bilo manjih kvarova, a mogu samo nagađati što ih čeka kada ljeti bude još veća potrošnja struje. Dubravka Soldo Kakarigi smatra kako je problem koji ima njezina ulica nastao prije tri godine.

- Sjećam se kako je tada na Stradunu svirala Ana Rucner. Dogodilo se to da je kod nas u stubištu sve ‘pocrkalo’. Eksplodirala je supernova! Na prvom i trećem katu su otišle klime, ruter, telefon, zvono... U konačnici sve skupa to nije bio neki veliki problem jer se brzo riješilo, platilo nam je osiguranje, preko kojega je HEP osiguran tako da se to u konačnici refundiralo – priča stanovnica povijesne jezgre. Ona se prisjeća kako je otegotna okolnost bila što se to dogodilo tijekom visokih temperatura. Tada se kvar popravio, a radnici su im istaknuli kako je to privremeno rješenje.

JE VELIKO , A HEP SAMO STAVI JAČI OSIGURAČ

- Rekli su da su nas spojili doslovno na ‘špigetu’. Bili smo zadovoljni jer smo imali struje, ali kasnije nisu došli dovršiti posao. Praktički smo bili priključeni s tri gole žice i nismo mogli kako treba ni persijane otvoriti. Nakon nekog vremena se to izoliralo jer je prijetilo da dođe do zapaljenja. Dvije godine je stvar funkcionirala, uz česte prekide, ali preživjeli smo. Nedavno, tijekom zime, vjerojatno je došlo do nešto većeg opterećenja i opet je nestalo struje. Zvali smo HEP, brzo su došli i rekli su kako se to može popraviti, ali smatraju da je opterećenje prejako. Na sve to su samo stavili jači osigurač – kazala je Soldo Kakarigi koja smatra kako to nije dobra kombinacija jer je veliko opterećenje struje. Dodala je kako se boji da ne dođe do zapaljenja kad se priključne dodatni potrošači. Ona živi na križanju ulica Kabogine i Cvijete Zuzorić, a tu se uz stambene objekte nalazi šest restorana.

-Infrastruktura ne prati opterećenje. Svake godine dođe po jedna nova klima, ledomati i brojni uređaji dok se na infrastrukturi praktički i ne radi ništa – naglasila je ona. Pita se što će se dogoditi kada se brojni restorani pri -

ključe? Posebno je istaknula kako je ove zime došlo do više požara u stanovima, a smatra kako su jedan od uzroka dotrajale instalacije. Ljeti im predstavlja problem i to što restorani tijekom noći ostavljaju upaljene klima uređaje. -Ne znam što će se tek tad dogoditi... Pa nećemo valjda svako malo zvati vatrogasce. Nismo mi jedini s tim problemom, i drugi imaju slične muke – ispričala je stanovnica povijesne jezgre Dubravka Soldo Kakarigi. Predsjednik gradskog kotara Grad Marin Krstulović ističe kako je problem loša infrastruktura te da u povijesnoj jezgri uopće nije došlo do poboljšanja mreže.

DO POBOLJŠANJA MREŽE NIJE DOŠLO

- To je jedna od stvari koja je prilikom izrade Plana upravljanja stavljena kao nešto što se mora riješiti. Nije hitni prioritet, ali bi trebalo krenuti u realizaciju. Vodovod je u sklopu Aglomeracije dobio dozvolu raskopavanja svih ulica tako da će raditi kanalizaciju. Mislim da bi konačno trebalo spojiti te dvije stvari pa ako raskopavaju ulice, u isto vrijeme treba iskoristiti i postaviti instalacijske kabele za bilo kakav oblik infrastrukture, poput struje, optike i sustava klimatizacije. To je prilika koja bi se moglo iskoristiti tako da s jednim potezom ‘ubijemo’ tri stvari – smatra Krstulović. I predsjednik gradskog kotara Grad smatra kako ljeti dolazi do velikog opterećenja zbog porasta potrošača. -Imamo povećanje ljudi koji borave u povijesnoj jezgri do tri puta, ne računajući one koji su u prolazu. Samo da netko sjedne u restoran i još uz to kada se napune apartmani dolazi do ogromnog skoka. Razlika u potrošnji tijekom ljeta i zime je ogromna. Nemam točne podatke, ali sigurno je uvećano za pet do šest puta. Zbog stanja infrastrukture koja je zastarjela često se događa da ‘izleti’ neka trafostanica ili da dođe do zapaljenja. Tako je prije par godina bilo u Prijekom, na Pelinama... Struja je provedena putem fasada na otvorenom. Svi ti kvarovi koje se dogode uzrokovani su prilično lošim oblikom provođenja instalacija – komentirao je Krstulović koji je naznačio kako ipak nije stručnjak za elektro instalacije, no smatra kao je potrebno da struja bude razvedena sukladno struci i da je to vizualno usklađeno s konzervatorskim smjernicama. Iako su sanacije štete od strane HEP -a prilično efikasne i ažurne, rješenje nije u zamjenama i popravcima koji su učestali. Srećom još nikad nije došlo do nezgoda poput većih požara i pojava vatre.

‘’Rekli su da su nas spojili doslovno na ‘špigetu’. Bili smo zadovoljni jer smo imali struje, ali kasnije nisu došli dovršiti posao. Praktički smo bili priključeni s tri gole žice i nismo mogli kako treba ni persijane otvoriti. Nakon nekog vremena se to izoliralo jer je prijetilo da dođe do zapaljenja. Dvije godine je stvar funkcionirala, uz česte prekide, ali preživjeli smo’’, priča Soldo Kakarigi.

petak, 15. travnja 2022.

OPTEREĆENJE

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

„Odgajajući djecu svakodnevno doživim

ispaljenje

Piše Maro Marušić foto goran mratinović

Vesna Čelebić je jedna od onih osoba koje kada pitaš za intervju dobiješ pogled „pa što ću ti ja reći, po čemu sam zanimljiva“? A onda čavrljajući s njom shvatiš da je u svojih četrdesetak godina ispunila dovoljno natuknica za životopise pet osoba. Danas je turistički vodič, prevoditeljica, piše sjajno engleski jezik, među ostalim, bila je angažirana u legendarnom Lonely Planetu. Uz to je pjesnikinja, svjetska putnica, majka dvoje djece, a tijekom karijere radila je u domovini i inozemstvu na koordinaciji projekata, u ljudskim potencijalima, velikim izložbama... Zanimljiva, kreativna, duhovita, kritična, optimistična, cinična. Pravi renesansni tip osobe.

Nakon završetka Američkog koledža u Dubrovniku, svašta nešto ste radili, ali ste i putovali po svijetu?

Moja generacija je bila prva na današnjem RIT Croatia. Meni je najdraže bilo što smo u sklopu prakse imali priliku poći u Ameriku pa sam bila sveukupno tri puta. Uz studiranje smo i radili što je također bilo odlično. Danas je sjajno što i na ostalim sveučilištima u sklopu Erasmus projekta postoji mogućnost odlaska studiranja vani, odnosno razmjene studenata i upoznavanje novih jezika i kultura. Baš negdje u vrijeme kada sam završavala faks, zvao me kolega hoću li se zaposliti kao koordinator za jednu veliku izložbu. Ja sam naivno prihvatila, jer nisam imala pojma koliko je to opširan posao. Bilo je to pravo vatreno krštenje u ‘stvarnom svijetu’. Sada mi je drago da sam to prošla, ali dok je trajalo bilo je užasno stresno. Blagodati povijesnog odmaka! Sljedećih sam pet godina nastavila raditi na koordiniranju projekata.

Među ostalim, radili ste i na obnovi samostana na Lopudu.

Da, to je bio jedan od projekata i bila mi je vrlo draga ta faza, ali onda ulazim u petu godinu tih poslova, koja meni zna biti krizna. Krene me nešto svrbjeti, te tražim promjenu. Tako mi je u poslovima, ali zna biti i u međuljudskim odnosima (smijeh). Pa sam odlučila otići na jedno duže putovanje, tumarala sam Azijom devet mjeseci. Sama. Rusija, Mongolija, Kina, Vijetnam, Kambodža, Indija. U Tajland nisam uspjela ući, jer sam mislila da se viza može srediti na aerodromu. Ali nije mogla, pa sam ostala zatočena kao Tom Hanks u filmu Terminal (smijeh). Bilo je svakakvih dogodovština na tom putu, a tada nije bilo jednostavno putovati kao danas, jer

Vesna Čelebić, turistički vodič, prevoditeljica, pjesnikinja, putnica, majka

„Peta godina mi zna biti krizna. Krene me nešto svrbjeti, pa tražim promjenu“

Dubrovački dnevniK petak, 15. travnja 2022.

su se pametni telefoni tek probijali na tržište, tako da sam ja uglavnom putovala s Lonely Planet vodičima. Tijekom putešestvija upoznala sam jednu Britanku, pa smo jedan dio zajedno prolazile i ostale zauvijek prijateljice.

Zaista veliko iskustvo. Koliko vas je promijenilo, što ste naučili?

Ljudi su me tada najviše pitali je li me bilo strah. Naravno, nisam izazivala probleme, ali nije me bilo strah. Nekako sam najviše shvatila da sve možeš kad hoćeš, a posebno kad moraš, kao naprimjer locirati pravi autobus na kolodvoru u Kini koristeći se kineskim znakovima. Druga, možda i važnija spoznaja je da su ljudi posvuda isti. Imaju potpuno jednake probleme, i sve ono čemu se mi radujemo i zbog čega tugujemo, vrlo je slično i u ostatku svijeta. Dosta sam i volontirala u zajednicama koje sam posjetila, davala lekcije iz engleskog, tako da sam dosta upoznavala lokalne ljude i njihovu svakodnevicu.

Baš je onda čudno kako ste naposljetku bacili sidro u svom rodnom gradu. Kako je došlo do povratka u Dubrovnik?

Nisam ja baš ništa u životu odlučivala (smijeh). Meni su se stvari događale, pa tako i ono veliko putovanje. Nisam planirala ostati tako dugo i proći toliko zemalja. Recimo, na fakultetu sam upoznala kolege koji su u zarez iscrtali svoju karijeru i držali se toga. Ja, za razliku od njih, nisam strateg. Već sam spomenula onu moju kriznu petu godinu (smijeh),

kada mi glasić iznutra krene šaputati ajmo sada nešto drugo. Nakon tog dugog putovanja, vratila sam se ovdje, pa sam onda otišla na još jedno putovanje po Europi, nakon čega sam se zaposlila u Villi Dubrovnik u odjelu ljudskih potencijala.

Nekako mi je taj uredski posao nespojiv s vašim avanturističkim duhom. To vam i govorim, da se meni stvari događaju bez planiranja. Meni je to zvučalo dobro, pa sam pokušala, međutim, u praksi sam se puno više bavila birokracijom nego ljudskim potencijalima. Posao je bio jako opsežan, a entuzijazam se nakon nekog vremena potroši (smijeh). Nakon Ville Dubrovnik radila sam opet neke freeelancerske sitnice dok nisam zatrudnjela. To je sidro koje ste maloprije spomenuli (smijeh). Ne možeš više malo amo, malo tamo kako ti padne napamet, treba malo i planirati, što meni ne dolazi prirodno. Ipak, putovali smo i s malim djetetom, jedno od najdražih sjećanja mi je putovanje u Jordan. Ali prvo putovanje sa sinom kada je imao 9 mjeseci bio je Istanbul, koji je naprosto stvoren da se nove mame riješe svih strahova. Tamo su mi na bazaru svi živi i neživi izljubili bebu, brzinom koja ne ostavlja prostor za paniku. Nakon toga me prošao svaki strah vezan za putovanja s djecom.

Na kraju ste bogato iskustvo putovanja spojili s angažmanom u Lonely Planetu?

Još dok sam putovala često sam zamišljala kako bi bilo cool jednog dana raditi za njih. Ipak je Lonely Planet institucija po pitanju tiskanih turističkih vodiča. Na kraju se pružila prilika da s njima imam angažman u vezi Dubrovnika. Bila sam takozvani destination specialist. To su domaći ljudi iz neke destinacije koji predlažu razne lokacije, što vidjeti, raditi, doživjeti…, koje potom urednik dodatno posjeti i probere. Naša zadnja suradnja bila je taman pred covid.

Kako prolaze tiskani vodiči u jeku digitalne revolucije?

Mislim da je ovo vrijeme iznimno izazovno za tiskovine svih vrsta, pa tako i vodiče. Teško je ostati konkurentan u vrijeme pametnih telefona gdje se informacije upotpunjuju u skoro stvarnom vremenu. Print je spor. Dok prikupiš sve informacije i tiskaš ih u novo izdanje, stvari na terenu već su se promijenile. Ali moj cilj je ostvaren - u Lonely Planetu izašla je posveta Thanks to Vesna Čelebić (smijeh).

Znači da se, osim turističkim vođenjem, dobrim dijelom bavite i raznim pisanjem tekstova koji traže odlično poznavanje engleskog jezika Imam svoj obrt i otprilike pola mojih poslova je vođenje, a pola pisanje i prevođenje. Radim dosta s turističkim agencijama po pitanju web sadržaja.

„Smiješno mi je pomisliti „Vesna, pjesnikinja“… Zar ne bi ona trebala sjediti s čašom vina u ruci, u oblaku dima, i sanjati pokraj klavira, a ne kao ja jurcati po cijeli dan, kuhati, razvoziti djecu i onda pisati poetične Facebook statuse?“

„U javnom prostoru smo bombardirani slikama i pričama o idealnom odgoju ili idealnim familijama. Mislim da je važno govoriti o poteškoćama s kojima se susrećemo, jer tako saznajemo da nismo sami u tome, nismo loši ni neuspješni i svi imamo teške dane. To ne znači da ne volimo svoju djecu, upravo suprotno. Da nam nije stalo, uopće nas ne bi bilo briga i lako bismo kroz sve to prolazili“

Imam nekoliko stalnih partnera što uključuje prevođenje, copywriting, razne opise... Zadnje sam sad radila nekoliko članaka za Valamarov in house magazin, a poslujem i sa stranim firmama. Tako sam radila s jednom američkom platformom za vodiče, a prije neki dan sam dobila prvu ikad ponudu za posao preko Instagrama, što je samo po sebi čudo, jer tu društvenu mrežu ne koristim prečesto. Riječ je o pisanju za jedan turistički vodič.

Kako ste naučili tako dobro pisati engleski? Isto kao što mnogi Hrvati ne znaju dobro pisati hrvatski, tako ni mnogi Englezi ne znaju pisati engleski. Puno lakše je govoriti od pisanja Pisanje je vještina. Oduvijek sam voljela pisati i samo sam se postepeno usavršavala. Na Američkom koledžu sam pisala jako puno projekata, pa mi je na početku karijere bilo puno teže poslati stručni e-mail na hrvatskom, nego na engleskom. S vremenom naučiš terminologiju kojom se baviš, u mom slučaju turističku. Važan je i psihološki moment, odnosno na koji se način nekome obraćaš i kakvim stilom. Naravno, praksa je najvažnija te povratna informacija od klijenata. Ja svoje klijente zaista obožavam i jako sam im zahvalna, jer su prije svega konstruktivni u povratnim informacijama.

Također, preveli ste dvije knjige na engleski, našeg sugrađanina Vedrana Mezeija. Koliko je moguće stil nekog književnog teksta dočarati na drugom jeziku?

Sviđa mi se kako je Bekim Sejramović parafrazirao nekoga o prevođenju književnih djela: „Ako je prijevod točan, nije lijep, ako je lijep, nije točan!“

Zavisi o čemu se radi. Kad već spominjete Vedrana Mezeija, mogu vam kazati da je kod njegove knjige Treći ključ bilo podosta komplicirano prenijeti doživljaj na engleski, jer je riječ o povijesnom romanu koji se događa u lokalnom kontekstu. Osim toga, on je koristio puno dubrovačkih riječi i fraza da dočara vrijeme Velike trešnje što je bilo poprilično zeznuto prevoditi na engleski. Čak i da prona-

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

đem neke slične engleske srednjovjekovne termine, oni će imati sasvim drugačije značenje za stranog čitatelja. Stoga smo na kraju donijeli odluku da knjigu prevodimo u normalni kolokvijalni jezik bez dodatnih komplikacija. Važnije je stranoj publici dočarati kontekst tadašnjeg života u Dubrovniku nego pojedine dubrovačke riječi. Inače, sviđa mi se kako je Bekim Sejramović parafrazirao nekoga o prevođenju književnih djela: „Ako je prijevod točan, nije lijep, ako je lijep, nije točan!“

Kao što pada vrijednost vodičima, tako je i s ostalim tiskanim izdanjima - knjigama, novinama, magazinima… Je li se može što zaraditi od prevođenja ili je danas jako podcijenjeno?

Ne bih znala to ocijeniti jer se ne bavim samo prevođenjem, a i često je ono u sklopu nekog drugog projekta. Mislim da danas sve opcije igraju, nekad se naplaćuje po kartici teksta, nekad po projektu, ovisno o opsegu i složenosti. Iz mog iskustva mogu samo reći da je prevođenje knjige zaista mukotrpan posao. Pogotovo je teško kada kombiniraš prevođenje s drugim poslovima, pa se svaki put moraš podsjećati o čemu se radi. Moji su projekti dosta dugo trajali, ali nemam baš ništa vezano za njih na što bih se požalila. Posebno sad u retrospektivi (smijeh).

Bavite se i poezijom, pišete pjesme. Koliko ona ima poklonika u ovo doba društvenih mreža kada se od šume informacija često ne vidi ništa? Uvijek postoji postotak ljudi, doduše malen, koji će htjeti pisati poeziju i oni koji će je htjeti čitati. To je jednostavno u ljudima, ne ovisi o internetu, ni dostupnosti informacija. Možda je pravo pitanje hoće li se tiskati knjige poezije. Tu će zasigurno doći do stagnacije, ali će se pjesme moći čitati po raznim blogovima i sličnim formama. Naravno, knjiga daje poseban doživljaj, rekla bih nezamjenjiv, pa će (manji) dio pjesama sigurno naći put prema koricama. Uglavnom, ne bojim se da će poezija izumrijeti, iako se ponekad tako čini. Što se tiče mojih pokušaja izražavanja, uopće ne mislim da je riječ o poeziji (smijeh). Smiješno mi je pomisliti „Vesna, pjesnikinja“… Zar ne bi ona trebala sjediti s čašom vina u ruci, u oblaku dima, i sanjati pokraj klavira, a ne kao ja jurcati po cijeli dan, kuhati, razvoziti djecu i onda pisati poetične Facebook statuse (smijeh)? Taman prije korone sam preko Društva dubrovačkih pisaca trebala objaviti knjigu poezije, ali zbog situacije je sve stalo. Možda na kraju ipak bude nešto…

Da se dotaknemo malo i turističkog vođenja koji je isto tako važan dio vaših primanja. Kako komentirate odluku resornog Ministarstva o dopuštanju vođenja po Dubrovniku (i ostatku Hrvatske) stranim turističkim vodičima?

„To je vrlo važno pitanje našeg doba – sukob uloga, ili čak preobilje uloga koje je teško pomiriti. Mnoge majke ispunjava roditeljstvo, ali samo po sebi nije dovoljno“

„Ne mogu zamisliti da na svijetu postoji ijedan roditelj koji tjedan dana izgura da ga vlastita djeca ne nasekiraju i izbace iz takta. Ja sa svoje dvoje djece svakodnevno doživim barem jedno ispaljenje (smijeh). U mom bliskom krugu otvoreno razgovaramo o tome, i svi se ponekad osjećamo kao da ne možemo izaći na kraj sa svakodnevicom“

Dok će takva odluka sigurno donijeti neke gubitke nama kao vodičima, smatram da će prvenstveno izgubiti gosti. Neka mjesta zaista treba lokalno interpretirati. Osobno, ne volim puno voditi turiste izvan Dubrovnika, jer ponekad ne znam neke osnovne stvari, primjerice, gdje je dobar WC ove sezone. Ako imam voditi negdje goste gdje do sada nisam bila, obavezno tamo odem prije da vidim što sve ima. Naravno s vremenom i iskustvom takvih je lokacija sve manje, ali jako je važno biti što profesionalniji, a to ćeš najbolje u svom dobro poznatom lokalnom okruženju. Čista je logika da bi gostu bilo bolje da ga vodi netko ‘iznutra’, nego netko tko tu dolazi rijetko, a informacije je naučio preko interneta i knjiga. Mislim da će ova mjera najviše naštetiti gostima koji putuju u velikim grupnim aranžmanima, jer se tu najčešće cilja na sniženje troškova. Gosti koji putuju u manjim grupama ili privatnim turama svakako traže lokalne vodiče, jer žele upoznati ljude i čuti ne samo o povijesti i kulturi grada, nego i gdje je najbolji sladoled, gdje se mi kupamo i kako svakodnevno živimo.

Kakva će biti ova sezona? Jasno, teško je predvidjeti, ali moram pitati. Uopće nemam predodžbu, čak mi ni intuicija ništa ne govori. Mogu samo reći da mi se s ovim slikama rata iz Ukrajine vratio moj PTPS za koji nisam ni znala da ga imam, barem ne u tolikoj mjeri (kada je u nas bio rat, imala sam 12 godina). Sezone će sigurno biti, kao što je bilo i prošle godine. Pravo pitanje, po meni, jest hoće li je biti dovoljno za sve, jer puno je aktera na turističkom tržištu. Jednima može biti super, jer su na sjajnoj lokaciji, a ovaj koji je malo dalje može gladovati. Naravno, nadam se najboljem za sve nas.

Jako mi se sviđa što na Facebooku često pišete o odgoju djece, bolje rečeno o teškim dani-

ma koje kao roditelj znate imati. To je u Hrvatskoj još uvijek tabu tema, na odgoj i roditeljstvo se rijetko kad gleda na takav način. Barem ne u javnom prostoru. Ne mogu zamisliti da na svijetu postoji ijedan roditelj koji tjedan dana izgura da ga vlastita djeca ne nasekiraju i izbace iz takta. Ja sa svoje dvoje djece svakodnevno doživim barem jedno ispaljenje (smijeh). U mom bliskom krugu otvoreno razgovaramo o tome, i svi se ponekad osjećamo kao da ne možemo izaći na kraj sa svakodnevicom. Ipak, u javnom prostoru smo bombardirani slikama i pričama o idealnom odgoju ili idealnim familijama. Mislim da je važno govoriti o poteškoćama s kojima se susrećemo, jer tako saznajemo da nismo sami u tome, nismo loši ni neuspješni i svi imamo teške dane. To ne znači da ne volimo svoju djecu, upravo suprotno. Da nam nije stalo, uopće nas ne bi bilo briga i lako bismo kroz sve to prolazili.

I uvijek onaj jedan te isti problem. Kako uskladiti roditeljstvo s osobnim potencijalima? To je vrlo važno pitanje našeg doba – sukob uloga, ili čak preobilje uloga koje je teško pomiriti. Mnoge majke ispunjava roditeljstvo, ali samo po sebi nije dovoljno. Mnogima opet jest. Ne postoji čarobni štapić, ja iskreno još nisam otkrila ni tajnu dobre ravnoteže. Čim sve dovedem do savršene rutine, netko se prehladi, ili zapnem u prometu. Nastojim stoga ne planirati prekruto, prihvatiti da će neke stvari morati malo čekati, prošvercati tu i tamo neko zadovoljstvo za sebe, pričati s bliskim ljudima, i ne poludjeti u procesu. Naravno, sto ljudi, sto ćudi, svi se razlikuju. Nekoga će ispuniti jedno, drugoga drugo, ali smatram da je važno o svemu ovome govoriti otvoreno, i neka svatko za sebe odluči. Ja sam uvijek za slušanje svog unutarnjeg glasa, glasova, samo treba pažljivo odabrati s kojima ćeš se upustiti u razgovor (smijeh).

petak, 15. travnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački dnevniK

Dragica i Raza - godi svaka šetnja i razgovor dragih prijateljica

Gousel i Ćići - ponosne su na sve što su (u)činile u uspješnoj dubrovačkoj baletnoj priči

Lenka i Natasha - zajedničko im je prekratko vrijeme, zanimljive nađu teme

Josipa, Marija, Dijana i Iris - smijeh je, kazuju i primjerom pokazuju, lijek, a ne grijeh

Neda i Mariči - Dubrovkinje su u Istri radni vijek provele, presretne su uvijek kad se najdraži Grad uživo gleda

Zlatan i Anđela - sezonu su jedva dočekali, presretni što su brojni sugrađani kod njih godišnji pokaz za Lokrum kupovali

Ante, Jadranka i Jure - dragi si susjedi imaju vremena zastati i porazgovarati, nikamo ne žure

Monika, Mark, Ana i Nives - oduševila ih je za okupljanje u Dubrovniku prilika

Dubrovnik by Željko

za Dubrovački dnevnik

Dubrovački

petak, 15. travnja 2022.

Tutnjević

Andrijana i Jenni - lijepi dani su zajedno za uživanje Straduna iskorišteni

Ivo i Božo - dva su brata vrsni meštri svojih alata i zanata

Karlo, Nesy, Dolores, Matej, Danica i Maro - neradni dan, idealan za van, je obitelj iz Mokošice doveo i do lapadske šetnice

Nika, Katarina i Lea - nestrpljivo se čeka u tiskanom Dubrovačkom Dnevniku pogledati slika

Mario, Dubravka i Ivo - jedva čekaju početak dubrovačkog festivalskog ljeta da opet na Lovrijencu vide kako njihov Frano utjelovljuje Hamleta

Anamarija, Yves i Paula - i za mlade hostese Libertasa sezona je krenula, gosti se rado s njima slikaju, uspomene ostaju

„Svatko svoju pomu izrađuje na svoj način i svaka je posebna, nijedna nije ista“

Mlada Dubrovkinja pokazala nam je kako izrađuje svoje pome koje za nju znače posebnu, emotivnu sponu s djetinjstvom, mladošću i njenom majkom koja ju je i naučila kako ih izraditi

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GORAN MRATINOVIĆ

Cvjetnica ili Palmana neđeja vrijeme je koje prethodi Uskrsu, a označava prisjećanje na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem kad ga je mnoštvo dočekalo maslinovim i palminim grančicama. Uskrsno je vrijeme ujedno i vrijeme ispunjeno pučkim običajima, a ono je u dubrovačkom kraju nezamislivo bez pome –isprepletenih grana palme koje se nose na blagoslov u crkve za Cvjetnicu, a nezaobilazna je u mnogim dubrovačkim domovima tijekom uskrsnog vremena.

Običaj je to koji je nastao na Mediteranu, a pretpostavlja se kako je nastao davno, još u vrijeme renesanse. U Dubrovniku je običaj pletenja palmi pred Uskrs očuvan i danas.

‘

A kako to obično biva, običaji za građane, za puk, za one koji ih žive, nisu samo običaji. Blagdani su vrijeme zajedništva, obiteljskog druženja, zajedničkih priprema koje još više osnažuju te ionako snažne veze. Kćeri su plele pomice sa svojim majkama, one s nonama, pa dalje s pranonama... Sjećanje je to na cijelu jednu obiteljsku liniju, na zajednička druženja, na ponos zbog stvaranja nečega sa svojih deset prstiju, na najjednostavnije životne radosti i istine koje nam se ponekad čine kao općeprihvaćene, a ustvari su najveće blago koje možemo imati. Upravo s takvom emocijom Dubrovkinja Ro -

NE ZNAM ŠTO BI SE TREBALO DOGODITI DA PROPUSTIM CVJETNICU ’

Romana Kešelj Petrović:

Prvo je potrebno isplesti sredinu, potom uvezati bočne grane, a preostale urediti nožicama

mana Kešelj Petrović govori o pomama koje izrađuje, o Cvjetnici, uskrsnom vremenu, njenoj majci od koje je i naučila izrađivati ih i o zajedničkom trudu i vremenu koje provode zajedno i koje im ostaje kao trajno sjećanje i snažna spona između njih dvije. „Ja ne znam što bi se to trebalo dogoditi da propustim Cvjetnicu. Toliko je volim,“ govori Romana s posebnom emocijom. Pomice je naučila izrađivati u srednjoj školi, a u kući oko izrade pomaže još od osnovne škole. Kako to obično biva, kao dijete nije zadržavala koncentraciju oko izrade, ali je kasnije, kako je odrastala, naučila proces i u njemu danas izuzetno uživa. „Sve me to veže za moje djetinjstvo, moju raniju mladost, za pomaganje roditeljima, posebnu vezu koju sam stvorila s mojom mamom... Imam dva sinčića i voljela bih ih naučiti kako plesti pome, no ipak ih radije izrađuju žene. Ako ne njih, barem da naučim svoju nećakinju. To bi mi bila velika želja,“ kaže Romana.

Njene prve palmice koje je izrađivala kao djevojčica sasvim sigurno nisu bile prelijepe kakve su danas. Potrebno je nešto prakse, spretnosti i vježbanja, kao i u svemu u životu. Romana kaže kako su joj sasvim sigurno trebale dvije ili tri godine kako bi uhvatila ritam koji postiže danas i kako bi u jednom danu mogla isplesti više desetaka pomi. „Mama je naučila plesti grane od prijatelja pa je onda naučila i mene. Ja sam ljevakinja, ona dešnjakinja i obično bih od dešnjaka, baš kao i svaki ljevak, nešto teže učila neke izrade. No, izradu pome sam naučila brzo i lako. Potrebno je ‘uhvatiti ruku’, dakle potrebno se ispraksirati. Pomica treba biti čvrsta i treba ih moći puno isplesti u kratkom vremenu ako ih prodajete,“ kaže Romana. Jer pome, kako bi bile lijepe i imale svjež izgled na Cvjetnicu, treba početi izrađivati svega nekoliko dana prije same palmane nedjelje. Kako bi dulje ostala svježa, potrebno je držati u vodi i vodom prskati po cijeloj duljini.

POME SE PLETU JEDNOM GODIŠNJE, MORAJU BITI KAKO TREBA

I dok gledamo Romanu kako plete pomu, zapravo vidimo s kojom lakoćom i preciznošću ona to radi. Isplela je prvo srednje grančice, da bi potom bočne uvezala u one koje je isple-

„Sve me to veže za moje djetinjstvo, moju raniju mladost, za pomaganje roditeljima, posebnu vezu koju sam stvorila s mojom mamom... Imam dva sinčića i voljela bih ih naučiti kako plesti pome, no ipak ih radije izrađuju žene. Ako ne njih, barem da naučim svoju nećakinju. To bi mi bila velika želja,“ kaže Romana

dnevniK petak, 15. travnja 2022.

KAO LJEVAKINJA IH JE NAUČILA IZRAĐIVATI BRZO I LAKO

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

„Netko tko se u to razumije možda bi pomislio da se može raskrčiti prvu palmu koju vidite na putu, pobrati prvih nekoliko grana i to je to. Ali nije to baš tako. Potrebno se zaista uzverati na palmu, popeti baš u nju i izabrati grane iz sredine. Od svake te palme, tek ih je nekoliko prihvatljivo za izradu pome,“ opisuje nam Dubrovkinja

la, a one koje su ostale sa strane, posljednje, uredila nožicama. Važno je da je poma čvrsto složena, kako se ne bi ubrzo rasplela. Pomica je bila dovršena za svega nekoliko minuta, što bi nekome tko nema toliko prakse ni znanja jako teško pošlo za rukom.

„Može nju netko isplesti, ali je poanta u tome da se ne smije rasplesti na nekoliko dana. Ako je ispletete, a ona se rasplete nakon dva dana, koja je onda svrha? U životu sam u svemu sklona perfekcionizmu, i ne kažem to kao da se hvalim, nego zaista mislim kako, kada nešto radite, to treba biti kako treba ili nikako. Jer pome se pletu jednom godišnje. To je jednom godišnje. Ne možete je isplesti i ostaviti za dogodine.

NE MOŽE SE OBRATI SVAKA PALMA KOJU VIDITE NA PUTU

Kod odabira grančica i izrade postoji niz pravila, a jedno od važnijih je i to da se grančice palme beru iz sredine.

„Netko tko se u to razumije možda bi pomislio kako se može raskrčiti prvu palmu koju vidite na putu, pobrati prvih nekoliko grana i to je to. Ali nije to baš tako. Potrebno se zaista uzverati na palmu, popeti baš u nju i izabrati grane iz sredine. Od svake te palme, tek ih je nekoliko prihvatljivo za izradu pome. Netko više voli zelene, netko žute... Recimo, ljudi su prije poprilično inzistirali na žutim granama, no one traju kraće od zelenih. Zaista ih čuvam kao bebice, redovito špricam vodom, budu i u vodi, ali unatoč svim pravilima i nje -

zi, žute se suše prije nego zelene. No, čak i kada se poma osuši, ako je dobro ispletena, ona će i nakon godinu dana lijepo izgledati,“ kaže Romana.

SVAKA IMA SVOJ POTPIS

Romana najčešće izrađuje i prodaje standardne pome od nekih 20-ak centimetara koje se obično nose u crkvu na blagoslov. Izrađuje i manje pomice koje roditelji uglavnom kupuju za svoju djecu koje onda oni nose na blagoslov. Naravno, tu su i pome većih dimenzija koje ljudi ponekad traže, ali one se obično ne nose na Cvjetnicu.

Zanimljivo je i to kako svatko od izrađivača ima neki svoj poseban način izrade te pomama koje izrađuju daju jedan poseban štih. Bilo da se radi o nekom specifičnom ukrasu ili motivu, veličini i broju upletenih grana, one se ipak razlikuju jedne od druge i nose poseban, osoban potpis onoga tko ih je izradio. Romana kaže kako bi s lakoćom prepoznala pomu koju su isplele njena mama i ona u moru drugih, a vjerojatno je isto i s ostalim izrađivačima. „Jednom mi je jedan moj prijatelj rekao kako nas ima puno, kako smo konkurencija, ali ja kažem da to nije točno. Prvo, nisu oni meni konkurencija, oni su mi saveznici jer svi mi moramo isplesti jako puno pomica u jako malo vremena,“ kroz smijeh kaže Romana.

Posebno je vesele komplimenti i pozitivne reakcije na njen rad, a posebno joj je drag bio komentar koji je javno napisala jedna djevojka na društvenim mrežama o tome kako su njene pomice lijepe, a koja također iste izrađuje.

Tvrdi kako su joj sasvim sigurno trebale dvije ili tri godine kako bi uhvatila ritam koji postiže danas i kako bi u jednom danu mogla isplesti više desetaka pomi.

I dok gledamo Romanu kako plete pomu, zapravo vidimo s kojom lakoćom i preciznošću ona to radi. Isplela je prvo srednje grančice, da bi potom bočne uvezala u one koje je isplela, a one koje su ostale sa strane, posljednje, uredila nožicama. Važno je da je poma čvrsto složena, kako se ne bi ubrzo rasplela. Pomica je bila dovršena za svega nekoliko minuta, što bi nekome tko nema toliko prakse ni znanja jako teško pošlo za rukom

Romana je i u ovo uskrsno vrijeme izrađivala pome i s time namjerava nastaviti. Naravno, uz posao, dvoje male djece i sve dnevne obveze, to je danas puno teže nego nekada, ali i dalje izvedivo zbog bezrezervne podrške i pomoći supruga i roditelja.

njene kolege živjeti i dalje. Tko zna, možda baš kroz njene sinove, nećakinju ili unuke kako bi se ova tradicija održala, baš kao što se održavala još od renesanse do danas. A svaka od njih ima svoju posebnu, emotivnu priču.

dnevniK petak, 15. travnja 2022.

Romana kaže kako bi s lakoćom prepoznala pomu koju su isplele njena mama i ona u moru drugih, a vjerojatno je isto i s ostalim izrađivačima.

Tako će ovaj običaj kroz Romanu i ostale

Krase ga dvije ciminjere

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Parobrod “KRISTINA REGINA“, stari klasik, mijenjao je ime i pogon, a danas je stacionirani hotel, restoran i muzej

Zaplovio je pod imenom Bore, kasnije nosio ime Borea, koje je promijenio u ime Kristina Regina po švedsko – finskoj kraljici

Na početku novoga stoljeća grušku je luku redovito posjećivao jedan za naše moderno doba neobično dizajnirani brod imenom KRISTINA REGINA. Odavno svjetskim morima ne plove brodovi s dvije ciminjere - dimnjaka (osim novijih brodova kompanija Disney Cruise Line, Celebrity Cruises itd.), pa je pojava jednog ovako staromodno projektiranog broda doista bila više nego zanimljiva. Njegove lijepe skladne linije nostalgično su podsjećale na vremena kada se za razliku od danas daleko više vodilo računa o eleganciji i ljepoti putničkih brodova.

KRISTINA REGINA je izgrađena kao putničko teretni trajekt za finskog brodara Bore Steamship Company u vlasništvu poznatijeg Silja Linea kao

novogradnja broj 363 u švedskom brodogradilištu Oskarshamn. Zaplovio je 12. travnja 1960. pod imenom BORE na trajektnoj liniji Turku - Mariehamn - Stockholm. Imao je 3500 bruto tona, duljine 100, širine 25,2 metara, a na svojim palubama je mogao prihvatiti 1030 putnika i 50 automobila. Dva Gotaverken parna stroja ukupne snage 3920 KS na dvije propele su mu omogućavale brzinu od 16 čvorova. Bio je to i posljednji izgrađeni putnički brod u Skandinaviji kojega je pokretao parni stroj. Kasnije plovi između Stockholma i Helsingforsa, a tu ostaje i nakon što ga je Silja Line 1977. prodala Jakob Linesu za kojeg dalje plovi pod imenom BOREA. Već sljedeće godine prelazi na liniju Jakobstad- Skelleftea gdje ostaje sve do 1984. godine mijenjajući nekoliko vlasnika. Sljedeće tri godine BOREA ne plovi i leži raspremljena u luci Turku.

PARNI POGON

Konačno je 1987. našao novog vlasnika u finskom brodaru Rannikkolinjat Oy iz Kotke koji je kasnije promijenio ime u Kristina Cruises. Novi vlasnik u lokalnom brodogradilištu Warteil Kotki kompletno rekonstruira istrošeni trajekt u moderni brod za kružna putovanja. Parni stroj zamjenjuju Wartsila diesel strojevi ukupne snage 3240 kilovata koji od tada brodu omogućavaju brzinu od 17 čvorova.

Često je u brodogradilištima na stalnim dotjerivanjima, a posljednji put 2001. Od tada započinje s kružnim putovanjima i po Mediteranu, kada Stara Dama prvi put posjećuje i Dubrovnik.

Pod novim imenom KRISTINA REGINA ima 4300 bruto tona te može primiti 350 putnika i 55 članova uglavnom finske posade. Ime je dobio po švedsko-finskoj kraljici Kristini koja je u ovim kra-

jevima vladala u XVII. stoljeću. Brod je to svih pozitivnih atributa, obiteljski uredno vođene kompanije, pogodan za intimna putovanja skrojena po mjeri i željama putnika. Od travnja 1988. KRISTINA REGINA plovi na kružnim putovanjima između Helsinkija i Kotke do Tallinna, Lenjingrada, Rige i Visbyija. Sudjeluje u lipnju 1993. i u svečanostima obilježavanja 50. obljetnice savezničkog iskrcavanja u Normandiji. Uglavnom se u to vrijeme zadržava u baltičkim vodama.

POSJET DUBROVNIKU

Često je u brodogradilištima na stalnim dotjerivanjima, a posljednji put 2001. Od tada započinje s kružnim putovanjima i po Mediteranu, kada Stara Dama prvi put posjećuje i Dubrovnik. Brod iz “dobrih starih vremena” nas je nostalgično vraćao u neka sasvim druga vremena brodskih kružnih putovanja pa je zato svaki dolazak KRISTINE REGINE bio sjetno podsjećanje na njih.

Kako nažalost KRISTINA REGINA nije ispunjavala uvjete propisane konvencijom SOLAS 2010 (Safety of Life at Sea), raspremljena je i ponuđena na prodaju u svibnju 2010. Njene plovidbe je preuzeo nešto veći brod KRISTINA KATARINA, a veteran je našao kupca u kompaniji Oy S/S Borea Ab iz finskog grada Turku. Vraćeno mu je staro ime BORE, obojen je u originalnu verziju i danas na gradskom vezu na rijeci Aura služi kao plutajući - stacionirani hotel (250 gostiju), restoran i muzej.

Dubrovački dnevniK petak, 15. travnja 2022. Priče o moru i brodovima

Kristina Regina od 2001. započinje s kružnim putovanjima i po Mediteranu, kada prvi put posjećuje i Dubrovnik.

Kristina Regina

humanitarni prilozi

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački dnevniK

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju

-- U spomen na pok. Anu Franičević, sestru naše prijateljice Zorice Velagić, 250 kn prilaže obitelj Marković. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

DOMUS CHRISTI:

U spomen na pok. Maru Ćorić, umjesto cvijeća 300, kn prilaže obitelj Šimunović.

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima.

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Žiro račun za uplatu: IBAN HR9823400091110343594

DJEČJI DOM MASLINA

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

-- Ivan Kmetović, u spomen na pok. Anitu Budiselić prilaže 400,00kn: - Obitelj Banović, u spomen na pok. Anitu Budiselić prilaže 400,00 kn; - Ilija Jovanović, dar djeci Doma 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

Žiro račun za uplatu: IBAN: HR8223900011100019232

DVA SKALINA

U spomen na pok. Đura Stanića, 200 kuna prilažu Nada i Luka Bokarica; U spomen a pok. Đura Stanića, 200 kuna Prilaže Nane Pišta; Umjesto vijenca za pok. Anu Stjepović, 200 kuna prilažu Željka i Tonći Šeparović; Latko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna; Mila Koludrović donacija 200 kuna; Sa događaja „Velika trešnja u Dvoru“ dobrovoljni prilozi 4.150 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na

donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00) Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (ranim danom od 9:00 – 17:00)

UDRUGA SLIJEPIH

Antun Klarić donirao je 500,00 kuna za pomoć udruzi.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

Email:udruga.slijepih.du@du.t-com.hr

DOMUS CHRISTI

U spomen na našeg dragog i plemenitog rođaka Iva Tikvicu, umjesto cvijeća 400,00 kn prilažu Drago i Minka

U spomen na tetku Ivku Macan, umjesto cvijeća 300,00 kn prilaže Marin Majstorović

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na polklonu

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED

FIZIKALNA TERAPIJA

ZA

PREVENCIJU I UNAPRIJEDENJE ZDRAVLJA -

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.

Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne pro-

grame liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

AUTO

/ MOTO

Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax  u zamjeni cijena veca. Cijena 8000 eura. 0976992281, 0958654587

Prodajem autoprikolicu i old timer Opel manta. Kontakt: 091 151 7650

Prodaje se Ford C-max 1.6 TDCI, 80 kW, 2010. god., registriran do 02/2023. Sve informacije na broj 091/5100-970

Renault Megane 1998 god. Bijela boja. 205000km. Cijena 6500 kn. Mob:0958225056

Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem stan u Gružu 35m2 za dvije ženske osobe ili paru, na duže vrijeme. Povoljno! Tel Tel 098/9177-406

Iznajmljuje se garsonjera u Šipčinama na duže vrijeme, zaposlenim samcima. Kontakt: 020 419 718

Mali oglasi

Iznajmljujem manji stan za samce, ljepše opremljen, u Mokošici na duže vrijeme. Stan ima i parking mjesto. Kontakt: 020 419 574

Iznajmljujem dvije garsonjere u Šipčinama na duže vrijeme, zaposlenim samcima. Kontakt: 020 419 718

Iznajmljuje se poslovni prostor 43 m2 u prizemlju trgovačko-poslovnog centra Mercante (kraj mesnice i preko puta glavne pošte). Ima pristup za osobe u kolicima, sanitarni čvor i izlog. Ispred prostora je parking za kupce. Informacije na broj 098/244-144 svakim danom poslije 14 sati.

Iznajmljuje se stan na Zvekovici 37 kvadrata, blizu bus stanice. Na duze vrijeme, osiguran parking, placanje po dogovoru 0917938947

Iznajmljujem sobe na duže vrijeme u Župi dubrovačkoj(Čibača) cijena po dogovoru Mob.0922858452

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem ili mijenjam kuću na Ivanici. U obzir dolazi sve s područja od Župe do Orašca. Tel 020 422-881

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALA-

petak, 15. travnja 2022. Dubrovački

VIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Prodaje se stan na Ploča -

ma, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju).

Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO

Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

Prodajem extradjevičansko maslinovo ulje sa područja Orašca. Ulje je kombinacija maslina obličje i bjelica. Masline ni tlo nikad nisu tretirane nikakvim kemijskim sredstvima. Mob: 09878770

Prodajem ovce i ovna. Informacije na 0915795483

Prodajem traktorsku frezu Toma Vinkovića i slične traktore. Ispravna i ma -

Mali oglasi

lo korištena. Cijena 5000 kn. Mob:0981678158

Prodajem ležaj 90x200cm300kn. Prodajem motornu pilu za drva, Makita srednje veličine - 1200kn. Kontakt: 099 679 3597

Prodajem kvalitetan šator za dvije osobe. Cijena po dogovoru. Info. na tel 099 857-1306

Prodajem motornu pilu Partner, 300 komada starinskih kupa francuzica, autoprikolicu. Kontakt: 091 151 7650

Prodaje se 90m2 suhe lamperije, uskladištena. Cijena povoljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800 Prodajem skalicu za barku. Cijena 1000 kn. Mob:098860796

Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

Prodajem lovačku pušku sa dozvolom nova, dajem mjesto za grobnicu u Lovornom kod crkve Velike Gospe. Kontakt: 098 975 6518

Prodaje se originalna “ Kordun” standardizirana ploča za kategorizaciju apartmana ,za fizičke osobe,nova, nekorištena, 30% jeftinije. Mob: 0915612397

Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/3922-800

Prodajem sklopivo električno biciklo “Fido” snage 250 w,koji se rasklapa i može stati u svaki gepek automobila.Može se voziti na električni pogon ili kao obično biciklo.Maksimalna brzina na električni pogon je 25 km/sat,a domet 30 km.Puni se preko adaptera 2 do 3 sata kad je potpuno ispražnjen.Maksimalna težina vozaća 120 kg. Cijena 4000 kuna.

Kontakt telefon 091 5381281

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

USLUGE RAZNO

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i tra-

kaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob: 0916143946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob:0981371100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevin-

ski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208

Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB: 092/359-4338

DEŽURNE LJEKARNE

GRUŽ” 12.4. - 18.4.2022. OD ZVONIKA” 19.4.- 25.4.2022.

preminuli

Zineta Ogresta (1950)

Marija Vukmanov –Šimokov (1943)

Neđeljko Curić (1930)

Ivo Mihočević (1936)

Stane Luetić (1927)

Viktorija Lipovac (1930)

Ane Stjepović (1932)

Ivan Maržić (1932)

Mara Ćorić (1939)