Dubrovački dnevnik broj 245 by Dubrovački dnevnik

VI STE NA POTEZU!

Političari i stručnjaci složni: Anketama se manipulira!

Nakon propale reforme Hrvatske i uhljebljivanja rodbine, opet kreće u bitku za Županiju stranica 4

Istražili smo kako se druge zemlje bore protiv loših strana turizma stranica 22

POREZI…

PETROV

I M P R E S S U M

Glavna urednica:

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Urednica priloga

Petra Srebrović

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Ivana Smilović

Aida Čakić

Ahmet Kalajdžić

Rafael Barkiđija (sport)

Nikša Klečak

Kontakt

020 642 462

Fotografi

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Vjera Šuman

Maro Marušić

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač (Festivus Dubrovnik d.o.o.)

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik d.o.o.

Ćira Carića 3

Dubrovnik

OIB 84019117288

Uprava

Lucija Komaić (članica uprave)

Vrag je u detalju!

Piše Vjera Šuman FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

‘Sjajna i najstručnija’, bivša ministrica Žalac, barem prema tvrdnji našeg Plenkija, netom nakon njenog uhićenja, trenutačno intenzivno pregovara o tome što će se priznati. Tako je za početak priznala ‘malu nepodopštinu’ sa sređivanjem državnog ispita svome bratu, ali i po svemu sudeći pregovara i o nečem drugom. Nečem, što bi joj donijelo nemale benefite. Teško je vjerovati kako je EPPO odjednom, iz čista mira, odlučio biti dobrohotan prema ovoj optuženici. Prije će biti kako ima na meti nekog ili neke druge veće ‘igrače’. Žalac očito ima saznanja, koja će rado podijeliti s europskim tužiteljima u zamjenu za manje vremena koje će provesti u zatvoru. Kako joj zamjeriti? Zasad samo možemo nagađati tko je meta EPPO-a, ali nema nimalo sumnje kako je pred nama, ali i pred nekim drugim, vrlo zanimljivo vrijeme. Zbog toga neki dečki i/ili cure, ne spavaju baš mirno ovih dana. Što se nas tiče, sve se odvija u skladu s kineskom kletvom. Znate već: ‘Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima’. Kako stvari stoje, čini se i malo previše zanimljivim. Ali zato to i jest kletva. Vrag odnio i Kineze.

Umeđuvremenu je Siniša Daj-štodaš Dončić, ničim izazvan, izjavio

kako planira uskoro biti hrvatski premijer, na barem osam godina. Nakon toga misli kako će doći vrijeme za neku ženu, isto iz SDP-a. Žene iz SDP-a stvarno mogu biti zadovoljne. Kad čovjek bolje razmisli, možda Siniša treba biti i dalje ambiciozan. Što mu drugo i preostaje!? Za to vrijeme, vidjeli smo i sučeljavanja za Zagreb u kojem ni jedan kandidat nije točno odgovorio na za Zagrepčane krucijalno pitanje. Što je ajngemahtec? Dakle, juhica od pilećeg sitniša, zeleni iliti grincajga s noklicama od griza, apsolutno je najvažnije pitanje koje će odlučiti izbore. Toplo preporučujem kandidatima u Gradu da dobro prouče Rječnik dubrovačkih riječi, koji srećom, postoji, jer vrag je u detalju! Treba obnoviti znanje, ako uopće postoji. U suprotnom će adversitat! Pokojni Bandić je u spotu o odvajanju otpada u Zagrebu, kuhao taj čuveni zagrebački ajngemahtec i eto, mogao je raditi što je htio, birali su ga dvadeset godina. Vrag me odnio ako vražji ajngemahtec nije najvažnije komunalno pitanje u Zagrebu. Tek sad potpuno razumijem našeg dunda Pera s onom izjavom o uhljebima kojima je, što se njega tiče, odzvonilo. Pokajnički je priznao kako je uhljebio cijelu muževu obitelj kandidatkinje

Bonačić Obradović, osim mačke, koja je zasad nezaposlena i bez plaće, što mu je, očito, Anita zamjerila. Pa ga napala kako su i mrtvi morali glasati za Pera i kako obećava kojekakve usluge ili su mu već dužni. E sad, sudeći po tome, meni se čini kako je njena cijela obitelj itekako ‘morala’ glasati za dunda Pera, a možda i jest, pa ju je to snervalo. E sad, to vražje pitanje nezaposlene mačke je stvarno lako mogao riješiti. Bila je velika frka svojevremeno oko kućice za mačke pred Kneževim dvorom. A da je zaposlio njihovu macu na neodređeno vrijeme da prede pred Kneževom palačom bez kućice, za recimo 100 eura tjedno, to bi bio jedan human čin koji bi dundu Peru donio i dodatne glasove ljubitelja mačaka. Samo jednim jednostavnim potezom mogo je imati ne jednog, nego dva vijećnika više od Anite. Ali nije ih ozbiljno shvaćao i eto ti sad. A vrag je u detalju. Kaje se i priznaje gospar Pero kako je dane i dane proveo na Boninovu nagovarajući mrtve da glasuju za

njega, ali nije baš zadovoljan odazivom jer kaže da su neki ‘morali’ za druge koji su ih više zadužili. Eto, kakva su vremena došla, ne možeš se više uzdat ni u, Bože mi prosti, pokojnike.

Zato vrijeme Božo Petrov obećava slušati potrebe građana i rješavati probleme koji ih muče diljem županije. U finišu kampanje, izjavama sve više podsjeća na kampanju kojom je Most uspio postati dio državne politike, nakon Metkovića. Tada je to bila nada u promjene, u neke drugačije i iskrene nove političare. Na kraju su nažalost postali dio politike kakva je uobičajena na našim prostorima. Pogodovanje kumovima i ‘svojima’ uz stalno prozivanje drugih za baš takvo djelovanje. Teško je nakon svega doista vjerovati vjerodostojnosti Petrova, ali taj problem imaju i ostali političari. Nije to samo Mostov krimen. S druge strane Pezo isto ponavlja sve ono što želimo čuti, jedino što se nije previše potrudio poraditi na komunikacijskim sposob-

nostima i govoru tijela. Nekako mi se ta kampanja za županiju ne čini nimalo zanimljiva i inventivna. No, možda su biračima dokokotali vješti komunikatori, jednako kao i pusta obećanja, vrag bi ga znao. Ipak, svojim izlaskom na izbore, ma što odabrali, šaljemo im poruku koja će, kad - tad, uroditi boljim političarima, koji se boje onog kako ih građani doživljavaju. Hoćeš – nećeš, i u nas će se dogoditi sazrijevanje demokracije i izlazak na izbore, kako bismo rekli što mislimo o tome. Te i takve poruke s vremenom će iznjedriti političare koji doista i misle i rade ono što govore. U tom smislu, prilično je neodgovorna izjava, inače vrlo staloženog Giljače, kako će izaći i prekrižiti izborni listić. Moj gospar Giljača, demokracija za koju se zalažete nije tako zamišljena. Gubitak izbora nije razlog za takve reakcije, nego za još ozbiljniji rad koji jedino šalje poruku o vjerodostojnosti. I zato izađite i time im poručite što je vam je doista važno! Eto vas.

NESUĐENI

FRATAR I NERETVANSKI PSIHIJATAR ŽELI BITI ŽUPAN

PETROV BI SE VRATIO DOMA

Nakon propale reforme Hrvatske i uhljebljivanja rodbine, opet kreće u bitku za Županiju, čije je institucije pokušao ukinuti

Šef Mosta i ovaj put je uspio izboriti drugi krug izbora za čelno mjesto Dubrovačko-neretvanske županije, premda je županije htio ukidati i upravo na tom krilu najave reformiranja Hrvatske ušao u hrvatsku nacionalnu politku

Piše Ivona Butjer Mratinović, Lucija Komaić foto GORAN MRATINOVIĆ/DD, MIRANDA CIKOTIC/PIXSELL

Drugi krug lokalnih izbora održava se ovu nedjelju, a za čelno mjesto Županije borit će se Blaž Pezo (HDZ) i Božo Petrov (Most). Pezo je novi kandidat koji je krenuo u izbornu utrku nakon što je objavljeno kako se njegov stranački kolega, Nikola Dobroslavić, nakon četiri mandata župana više neće natjecati za tu funkciju. Petrov se natjecao u prošlom izbornom ciklusu kad je u drugom krugu izgubio upravo od Dobroslavića, a svoju sreću iskušat će i ovaj put. DUBROVNIK NIJE HTIO PETROVA U DRUGOM KRUGU Zanimljivo je kako većina birača s područja Dubrovnika nije htjela Petrova u drugom krugu izbora koji je u drugim općinama ostvario bolje rezultate. Tako je najviše glasova birača s područja Dubrovnika dobio Pezo (39,70 posto), a potom predstavnik koalicije SDP / Srđ je Grad-Možemo! Marko Giljača (26,28 posto). Petrov je na trećem mjestu s 18,79 posto. Međutim, u rodnom je Metkoviću bio prvi izbor. Osvojio je 46 posto glasova birača, no Pezo mu je, s 42,76 posto ipak bio blizu. Petrovljev stranački kolega, Nikola Grmoja, ipak nije imao razloga za slavlje. Naime, on je u prvom krugu izbora za gradonačelnika Metkovića izgubio od Dalibora Milana (HDZ).

Što se tiče ostalih neretvanskih gradova, dakle područja iz kojeg je Most ponikao, u Opuzenu je najviše glasova osvojio Pezo (48,19 posto), dok je Petrov s 32,55 na drugom mjestu. U Pločama je, kao i u Dubrovniku, Petrov tek treći izbor – više

glasova osvojili su Pezo i Giljača. Pezo je osvojio najveći broj glasova u glavnini općina, dok je Petrov, uz Metković, najviše glasova imao na Lastovu i u Općini Zažablje. Može se zaključiti kako Petrov ne stoji dobro u gradovima, koliko u ruralnim sredinama, ali koje su mu presudile ulasku u drugi krug izbora.

S NACIONALNE NA LOKALNU RAZINU

Ovi potezi glavnih protagonista Mosta jasan su pokazatelj kako svoju političku priču s nacionalne razine pokušavaju vratiti na lokalnu, odakle su i krenuli. Ambicije Boža Petrova da bude novi župan Dubrovačko – neretvanske županije još su u igri, dok je Nikola Grmoja izgubio već u prvom krugu u Metkoviću.

„Oni su efikasno funkcionirali 10-ak godina na sukobima, čak kad su bili dio vlasti djelovali su oporbeno unutar vladajuće većine. Na cjelokupnu situaciju je utjecalo kad je bračni par Raspudić napustio Most; oni su izgubili taj intelektualni centristički momenat. I sada je logično kako se vraćaju na lokalnu razinu i grade utvrde tamo odakle su krenuli“, objašnjava komunikacijski i politički savjetnik Maro Alavanja za Dubrovački dnevnik. No, dodaje kako možda Mostovci pri tome nisu dobro upravljali svojim očekivanjima.

„Očekivali su kako će Grmoja preuzeti Metković, no to se nije dogodilo. Ipak, sada imaju više vijećnika. Petrov je, s druge strane, u drugom krugu izbora i ne treba ga tako lako otpisivati, a ako i iz-

Zanimljivo je kako većina birača s područja Dubrovnika nije htjela Petrova u drugom krugu izbora koji je u drugim općinama ostvario bolje rezultate. Tako je najviše glasova birača s područja Dubrovnika dobio Pezo (39,70 posto), a potom predstavnik koalicije SDP/Srđ je Grad-Možemo! Marko Giljača (26,28 posto). Petrov je na trećem mjestu s 18,79 posto

gubi, imat će neke vijećnike u X. izbornoj jedinici i moći će nastaviti graditi tu lokalnu priču. Ono što Petrov još može jest nastupiti kao referendum protiv HDZ-a u Županiji, no nisam siguran kako će to proći. Dobroslavić nije bio tipični HDZ-ovac, a i Pezo koji je osvojio impozantan broj glasova je uspješno odradio taj momenat promjene i čini se kako je HDZ u Dubrovačko-neretvanskoj županiji jak, ako se možete prebaciti s jednog kandidata na drugog i i dalje ostvariti najbolje rezultate“, prokomentirao je Alavanja.

KANDIDAT ZA ŽUPANA KOJI JE HTIO

UKINUTI ŽUPANIJU

Na uzletu ka nacionalnoj politici, a i sadašnjem vraćanju onoj lokalnoj, ni Most, ni Petrov nisu prošli nezapaženo. Na početku su ovu političku opciju brojni birači doživljavali kao novi ‘treći put’, koji bi ih odvukao od tradicionalnih stranaka i koji bi ponudio nešto drugačije do isprobanih politika HDZ-a i SDP-a. Stoga su privlačili birače desnice, ali i ljevice, pa i one krajnje, jer su se predstavljali kao alternativa razočaranim biračima vladajućih opcija. Tada su uspješno krili svoje ideološke stavove, a koji su danas poznati te je Most nedvojbeno stranka koja pripada ideološki krajnjoj desnici. Kao što je poznato, odlasku bračnog para Raspudić iz Mosta presudila je izjava njihove kandidatkinje u sučeljavanju za Parlamentarne izbore kada je na pitanje u tome je li pobačaj temeljno pravo žene odgovorila s ‘’da’’. Nakon toga ju je javno napao Mostovac Marin Miletić, a bra-

nio ju nije nitko od njih.

Na nacionalnu političku scenu, ova opcija se probila idejom o reformi Hrvatske. ‘’Reforme, reforme i samo reforme’’, govorio je tada Petrov, iako bez konkretnih prijedloga kako do toga doći, ali ukidanje županija definitivno je bilo jedna od najava. Nazivao ih je ‘politički montiranima’, a sad se bori za čelno mjesto jedne od njih, i to drugi put. Na jednom je predizbornom skupu tako kazao kako ih treba biti maksimalno devet.

MOGU LI I GRAĐANI PO OVIM UVJETIMA

DOBITI KUĆU?

Na početku svog političkog uzleta, Petrov je bio podstanar i vozio je Clia. No, u međuvremenu je izgradio kuću, na mjestu stare koju je kupio 2013. godine, bez kamata i kredita, a novac za to mu je dao bivši apostolski nuncij i nadbiskup Martin Vidović. Riječ je o nekretnini od 109 ‘kvadrata’ koju je u imovinskoj kartici prikazao 2015. godine. Tada je naveo zaduženje od 222 tisuće kuna, s rokom otplate od 20 godina i 0,0 posto kamata, o čemu je prvi pisao Dubrovački dnevnik.

Petrov je bio na naslovnicama medija i zbog podizanja kredita APN-a. Podsjetimo, sporan je bio broj zajedničkih članova kućanstva jer je Petrov bio prijavio brata i njegovu zaručnicu koji nisu mogli dokazati kako žive na istoj adresi s njime. Zbog toga mu je Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa izreklo opomenu pa je konačno APN subvencionirani kredit odobrio za petočlano kućanstvo. Kuća je naposljetku izgrađena i useljena uz po-

Božo Petrov

Kum Boža Petrova i nesuđeni zamjenik direktora Hrvatskih voda se uspio osramotiti svojim izjavama o ‘’anglomeraciji’’. Kao što je poznato, aglomeracija, a ne aNglomeracija je sustav u vodoopskrbi i odvodnji, jedan od osnovnih pojmova u projektima koje nadziru i provode Hrvatske vode. I sam Petrov, ono kratko vrijeme dok je bio gradonačelnik Metkovića, nakon što je usred mandata poželio ići u Sabor i Vladu, na službenim stranicama također je krivo nazivao taj važni projekt.

moć subvencioniranog kredita iz Programa B za gradnju i rekonstrukciju obiteljskih kuća, koji se podiže na maksimalno 30 godina, prvih 20 se otplaćuje 65 posto odobrenog iznosa banci, a drugi dio, s rokom otplate do maksimalno 15 godina u visini do 35 posto ukupno odobrenog iznosa, uplaćuje se APN-u uz kamate tijekom počeka od jedan posto, a tijekom otplate tri posto.

POKUŠAJ UHLJEBLJIVANJA KUMA BEZ ŠKOLE

Djelovanje Mosta kroz sve godine obilježile su i promjene statuta u kojima su htjeli produljiti svoje mandate odnosno postaviti njima željene osobe. Nedavno je i sam Most promijenio stranački statut kako bi se Petrov ponovno mogao kandidirati za šefa stranke. Prema prijašnjem statutu, nitko ne može biti biran više od tri puta za čelnika stranke, a Petrovu je ovo treći mandat. No, ne treba zaboraviti kako je u međuvremenu Mostu uspjelo čak dva puta doći do vlasti i pozicije u kojoj su svoje politike zaista mogli i provoditi. Jedna od njih dogodila se i kad su bili u poziciji odlučivati o upravljanju u Hrvatskim vodama.

Promjena statuta, ali ne onog stranačkog zbog ostanka na funkciji, dogodila se i kad je Petrov na mjesto zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda pokušao instalirati svog kuma Marija Bukmira. No, kako on za tu funkciju nije imao uvjete, kriteriji su naprasno ublaženi. Umjesto visoke stručne spreme i najmanje pet godina na rukovodećim poslovima u vodnogospodarskim djelatnostima, bez čega nije bilo moguće postati zamjenikom generalnog direktora, uvedeno je kako je za postajanje zamjenikom generalnog direktora potrebna samo viša stručna sprema. Upravno vijeće Hrvatskih voda tako je izmijenilo Statut Hrvatskih voda i uputilo ga Vladi na usvajanje. Novi kriteriji odno-

sili su se i na to kako zamjenikom generalnog direktora može postati i osoba s višom stručnom spremom koja posjeduje i posebne vještine poput organizacije i koordinacije za donošenje odluka za koje je ovlašten, motiviranje radnika i davanje uputa za rad.

Grmoja je tada u izjavama za medije praktički potvrdio da se Most bavi političkim kadroviranjem nestručnih osoba u Hrvatskim vodama. “Ne radi se ni o kakvom zapošljavanju nego o političkoj funkciji zamjenika direktora, a to nije zapošljavanje. To su političke funkcije, nismo u potpunosti zadovoljni radom Hrvatskih voda i smatramo da ima prostora za restrukturiranje“, izjavio je tada Grmoja.

“Statut je mijenjan zato što tog čovjeka želimo staviti na tu poziciju”, dodao je. Ipak, ‘taj čovjek’ nije zasjeo na planiranu poziciju jer je, nakon objave afere, odustao od kandidature. Prije toga se uspio osramotiti svojim izjavama o ‘’anglomeraciji’’. Kao što je poznato, aglomeracija, a ne aNglomeracija je sustav u vodoopskrbi i odvodnji, jedan od osnovnih pojmova u projektima koje nadziru i provode Hrvatske vode. I sam Petrov, ono kratko vrijeme dok je bio gradonačelnik Metkovića, nakon što je usred mandata poželio ići u Sabor i Vladu, na službenim stranicama također je krivo nazivao taj važni projekt.

STANKA KAO OBITELJSKI BIZNIS

Kumskim i obiteljskim vezama tu nije kraj. U izbornom ciklusu održanom 2021. godine, za čelno mjesto Metkovića ispred Mosta natjecao se Nikica Hajvaz, tetak Boža Petrova. Suprug sestre Boža Petrova, Pero Jerković, godinama je predsjednik kluba Mosta u Županijskoj skupštini. Inače, i na ovim izborima su bili kandidati na listi za Županijsku skupštinu.

Nova kuća u Metkoviću, na mjestu stare koju je kupio bez kredita i kamata

Naravno, cijela ta priča oko Mostove koalicije ne može se odvojiti od jednog od PR-ovski najpoznatijih poteza u hrvatskoj politici. Božo Petrov u jeku kampanje potpisao je u javnog bilježnika izjavu kako neće koalirati ni s HDZom ni s SDP-om. Gotovo ne postoji medij u Hrvatskoj koji o ovome nije izvijestio. Bilo je to i službeno obećanje ‘’trećeg puta’’ kako su upravo oni jamac promjena u Hrvatskoj. No, to je bila laž. Nakon toga su ipak koalirali s HDZ-om. Dvaput.

Iako su na početku svoje političke karijere Mostovci okupljali birače širokog političkog spektra, neovisno o ideologijama, s vremenom je rasvijetljeno i to pitanje. Tako je ova stranka 2023. godine održala sastanak s predstavnicima Europskih konzervativaca i reformista (ECR) o njihovom mogućem pridruživanju ovoj organizaciji na događaju nazvanom ‘Atreju’. Ovaj događaj tradicionalno okuplja mladež talijanske desnice, a glavni tajnik joj je Antonio Giordano, saborski zastupnik opcije Fratelli d’Italia i glavni tajnik ECR-a. Zanimljivo je kako je Fratelli d’Italia stranka koja pretendira na hrvatski teritorij. Tako je početkom godine grupa članova talijanskog pokreta Gioventù Nazionale (Mladež nacionalne stranke) povezana sa spomenutom strankom, održala u središtu Bologne povorku sa svijećama povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve fojbi. Nosili su transparent na kojem je pisalo ‘Istra, Rijeka, Dalmacija - talijanske zemlje’.

JAVNI BILJEŽNIK

Jedan od najvećih političkih uspjeha Mosta je svakako to što su na Parlamentarnim izborima 2016. na krilima tog najavljivanja reformi i pokušaja podvale ‘’trećeg puta’’ osvojili pozamašan broj glasova na izborima i mandata u Saboru pa su bili presudni za uspostavljanje većine i vlasti. Kao što je poznato, nakon mjesec dana čekanja bijelog dima i hoće li odabrati koalirati s SDP-om Zorana Milanovića ili HDZ-om Tomislava Karamar-

ka, odlučili su se za koaliciju s HDZ-om. Za premijera su postavili Tihomira Oreškovića, čovjeka koji nije ni znao hrvatski jezik, za kojega nikad nitko u izborima nije ni čuo, kao ni oni sami prije toga, a resore koje su dobili u političkoj trgovini popunjavali su sa svojim kadrovima, pa su tako pravosuđe krenuli reformirati sa sudcem Općinskog suda u Metkoviću, a unutarnje poslove s instruktorom u teretani u Pločama. Jedan od poznatijih poteza iz Vlade Mosta iz tog vremena je pokušaj ukidanja Policijske uprave u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koja je trebala potpasti pod upravljanje s centralom u Splitu. Naravno, cijela ta priča oko Mostove koalicije ne može se odvojiti od jednog od PR-ovski najpoznatijih poteza u hrvatskoj politici. Božo Petrov u jeku kampanje potpisao je u javnog bilježnika izjavu kako neće koalirati ni s HDZ-om ni s SDP-om. Gotovo ne postoji medij u Hrvatskoj koji o ovome nije izvijestio. Bilo je to i službeno obećanje ‘’trećeg puta’’ kako su upravo oni jamac promjena u Hrvatskoj. No, to je bila laž. Nakon toga su ipak koalirali s HDZ-om. Dvaput. U svakom slučaju, zanimljiv je i intrigantan i životni i politički put Boža Petrova koji je htio biti fratar, pa postao psihijatar, potom gradonačelnik Metkovića, bio je i dio vlasti, predsjednik Sabora, saborski je zastupnik, a sada želi biti župan jedne od lokalnih samouprava koju je želio ukidati i čije je institucije iz Dubrovnika pokušavao prebaciti u Split.

MATEMATIKA ILI

POLITIČKA TAKTIKA?

PREDIZBORNO ORUŽJE Političari i stručnjaci složni:

Anketama se manipulira, trebamo bolju regulativu

Prvi krug lokalnih izbora u Dubrovniku pokazao je ogromnu razliku između rezultata predizbornih anketa i konačnih rezultata izbora. To je otvorilo pitanje vjerodostojnosti i svrhe predizbornih anketa. Dok političari i stručnjaci upozoravaju na opasnost manipulacije podacima, jasno je kako Hrvatskoj treba veća transparentnost i jasnija pravila izvještavanja, jer kada percepcija zamijeni stvarnost, jedini gubitnik je demokracija

Prema anketi koju je u ožujku objavio dio medija, a za koju je navedeno kako je provela agencija Promocija Plus na narudžbu SDP-a i Možemo, HDZ je gubio izbore u Dubrovniku. To se pak, nije dogodilo. HDZ je premoćno pobijedio i to s nikad većim brojem mandata u Gradskom vijeću, njih devet od potrebnih 11 za većinu. Većinu su u konačnici jednostavno složili uz dosadašnje partnere (DDS i Dustru), pa sada imaju 14 ruka u Vijećnici.

Prema rezultatima ankete iz ožujka, u Vijeću bi većinu mandata imala koalicija SDP, Srđ je Grad-Možemo! s 30.6 posto podrške birača, a HDZ 29.1 posto. Konačni rezultati izbora potpuno su drugačiji, HDZ je ostvario 32,48 posto glasova, a koalicija ljevice 19,70 posto. Po anketi, treća bi snaga u dubrovačkom parlamentu bio Most, koji uopće nije prošao izborni prag. Sastav Gradskog vijeća pak pokazuje kako je treća stranka DDS s 11,88 posto podrške birača, a četvrta je Dustra s 10,20 posto, a njima anketa uopće nije ‘davala’ ulazak u Gradsko vijeće, nego ih je smještaja ispod praga! Anketa je stranku Centar smještaja na četvrto mjesto, dok je u konačnici završila na petom. Ankete su se dakle, u kontekstu sastava Gradskog vijeća, pokazale u velikoj mjeri promaše-

nima. Iako su autori navodili moguću marginu pogreške od ±3,89 posto, odstupanja u stvarnim rezultatima išla su i do 10 postotnih bodova. Točne su bile samo u jednom, najavile su ulazak aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića i SDP-ove Anite Bonačić Obradović u drugi krug. Međutim, i te brojke bile su daleko od stvarnosti: anketirani uzorak davao je Frankoviću 30,3 posto, a Bonačić Obradović 30,1 posto. U konačnici, Franković je ostvario znatno veću podršku od 37,51 posto, dok je njegova protu-

Piše Petra Srebrović foto Marko Prpic/PIXSELL, Goran Mratinović, Petra Srebrović GRBEŠA: „Treba razlikovati ankete koje provode stranke da bi na njima gradile strategiju i ankete koje objavljuju mediji. Ipak, često se to preklapa u smislu da opcije puštaju brojke vani, kako bi stvorile dojam da stoje dobro“

KNEŽEVIĆ: „U veljači, na samom početku intenzivnog dijela kampanje, medijima je plasirana lažna informacija da kandidatkinja koalicije Slobodno, Anita Bonačić Obradović uživa više od 30 posto podrške. Netko je namjerno zbrojio rezultate dvaju kandidata – Ivana Viđena i Anite Bonačić Obradović, pa ih predstavio kao jedinstveni rezultat Anite Bonačić Obradović“

kandidatkinja dobila tek 20,43 posto glasova. Ovakav raskorak između anketa i stvarnih rezultata otvara niz ozbiljnih pitanja, prvenstveno o stvarnoj svrsi i učinku predizbornih istraživanja. Mjere li ankete raspoloženje birača koga bi slali u drugi krug, ili upravo svojim efektom pridonose tome da kandidati doista u drugom krugu završe? Posebno je problematičan taj fenomen tzv. ‘sidrenja kandidata’, gdje se političari i stranke predstavljaju kao favoriti ili jedine opcije ‘kontra’ favorita. U takvoj atmosferi, pitanje je koliko birača odustaje od svojih autentičnih preferencija i bira one kojima ankete daju šansu, kako im ‘glas ne bi propao’. Oblikuju li ankete javno mnijenje umjesto da ga reflektiraju? Ovu je temu nedavno u Špici s Macanom otvorila redovna profesorica s Fakulteta političkih znanosti, Marijana Grbeša, a sada za Dubrovački dnevnik govori o utjecaju anketa na odluke građana i upozorava – ‘Ankete ništa ne predviđaju, one samo mjere raspoloženje birača u određenom trenutku!’.

GRBEŠA: ANKETE NIŠTA NE PREDVIĐAJU!

Grbeša upozorava kako anketa na našem prostoru ima svakakvih i kako ih vrlo često same stranke ‘puštaju’ zbog pretpostavke kako one utječu na raspoloženje javnosti.

„Treba razlikovati ankete koje provode stranke da bi na njima gradile strategiju i ankete koje objavljuju mediji. Ipak, često se to preklapa u smislu da opcije puštaju brojke vani, kako bi stvorile dojam da stoje dobro“, govori Grbeša i pojašnjava kako postoje različite teorije o utjecaju anketa na raspoloženje birača.

„Najčešća teorija kaže kako ankete daju ‘poguranac’ strankama koje dobro stoje, pa se stvara dojam da svi glasaju za pobjednika. Drugi mogući utjecaj je suprotan, a to je da ljudi vide kako njihova opcija ne stoji dobro pa ih to mobilizira. Treća je teorija tzv. racionalnog birača, prema kojoj ljudi izbjegavaju glasati za one bez šansi kako ne bi ‘bacili glas’“, objašnjava Grbeša i ističe kako zbog toga postoji tolika želja za objavom anketa, da se njima pokuša manipulirati. Kako bi se tome doskočilo, Grbeša naglašava kako mora postojati želja za educiranjem javnosti o tome kako ankete ne predviđaju ništa. „Problem je što su u našem javnom prostoru ankete dio političkog spektakla u kojem sudjeluju i mediji. To je tzv. novinarstvo konjske utrke koje se svodi samo na to tko vodi, a tko gubi. Izborno izvještavanje ne bi se smjelo svoditi na to. Veliki je problem što se ankete krivo interpretiraju pa se navodi kako one ‘predviđaju’, a ankete ništa ne predviđaju! Dobro rađene ankete mjere raspoloženje birača na dan kada su provedene. Govoriti da ankete nešto predviđaju je krivo i loše izvještavanje“, upozorava.

OZBILJNE ZEMLJE RAZGOVARAJU,

A OD DIP-A ‘NI A, NI B’

Profesorica Grbeša navodi kako se u ozbiljnim zemljama koje se bave vlastitim izbornim procesima, o tome razgovara, dok u Hrvatskoj takva rasprava izostaje.

„Ovom temom bi se trebale baviti organizacije zadužene za kvalitetu izbornog procesa, poput DIP-a. Međutim, kod nas nema rasprave i to je veliki problem. Slovačka je recimo imala zabranu objave anketa više tjedana prije izbora, upravo kako se njima ne bi manipuliralo. U Južnoj Americi je takva zabrana česta. Iako nisam sigurna da bi zabrana bila dobro rješenje, svakako je potrebno standardizirati način na koji se rezultati predstavljaju javnosti”, govori i ističe kako se mora znati tko je anketu radio i tko je naručio, a trebaju biti poznati i rasponi, ne samo srednja vrijednost.

„Raspone jako rijetko vidimo u objavljenim anketama. Recimo, ako je statistička greška tri posto, onda je realno objaviti kako stranka ima od 29 do 32 posto, a ne samo prikazati srednju vrijednost. Osim toga, teško je predvidjeti izlaznost na izbore, ali dobre agencije znaju iskontrolirati tu razliku. Još jedna manjkavost anketa jest fenomen ‘tihog konzervativca’, odnosno činjenica da su konzervativni birači manje skloni odgovarati na ankete, pa i rezultati u tom kontekstu često zakidaju konzervativne stranke“, govori Grbeša čije objašnjenje jasno ocrtava činjenicu kako je anketa DDS- u i Dustri mjerila rezultat ispod izbornog praga, dok su u konač-

KRISTIĆ: „Mislim da bi apsolutno imalo smisla zabraniti objavu anketa prije izbora. Ispitivanje rejtinga stranke i kandidata je legitimno kao interna informacija, ali ankete su kategorija koja je toliko puta zloupotrebljena, tako da se s tim rezultatima ne bi trebalo izlaziti u javnost“

nici ostvarili tri, odnosno dva mandata. „Zabrana objave rezultata anketa vjerojatno ne bi donijela mnogo, jer je u doba interneta teško spriječiti širenje informacija. No, treba raditi na načinu njihove interpretacije, kao i propisati jasna pravila izvještavanja kako bi se smanjio prostor za manipulaciju“, zaključuje Grbeša i za kraj poručuje kako će tržište svakako reagirati na ankete koje su značajno odstupile od konačnog rezultata.

KNEŽEVIĆ: NETKO JE NAMJERNO ZBROJIO

REZULTATE I PRIKAZAO IH LAŽNO

Viktorija Knežević bila je kandidatkinja stranke Centar za gradonačelnicu u prvom krugu, a njena lista je u Gradskom vijeću osvojila dva mandata. Ona poručuje kako podržava ideju regulacije objave predizbornih anketa i to po uzoru na talijanski model. Riječ je o modelu po kojemu ankete smiju biti objavljene samo uz jasnu znanstvenu metodologiju i s ključnim podacima o agenciji koja je provela istraživanje, naručitelju, veličini i geografskoj pokrivenosti uzorka, postotku odbijenih sudionika te datumima prikupljanja podataka. Talijanske agencije u roku od 48 sati nakon objave moraju dostaviti i cjeloviti tehnički izvještaj na državnu internetsku stranicu, a regulator nadzire poštivanje visokih standarda stručnosti, profesionalne korektnosti i transparentnosti. Ankete je u Italiji zabranjeno objavljivati dva tjedna uoči izbora, sve do zatvaranja birališta.

„U veljači, na samom početku intenzivnog dijela kampanje, medijima je plasirana lažna informacija da kandidatkinja koalicije Slobodno,

Anita Bonačić Obradović uživa gotovo 30 posto podrške. Netko je namjerno zbrojio rezultate dvaju kandidata – Ivana Viđena i Anite Bonačić Obradović, iz Ipsosove ankete pa ih predstavio kao jedinstveni rezultat Anite Bonačić Obradović. Takvi napuhani rezultati stvaraju privid velike prednosti, no u pravilu se ‘ispuhuju’ na dan izbora“, izjavila je Knežević i dodala kako „ovakvi spinovi dobro ilustriraju staru narodnu dobiješ na mostu, a izgubiš na čupriji“.

„Namjernim manipulacijama rezultata, stvara se dojam da je favorit netko tko u stvarnosti nema šanse u drugom krugu, dok kandidat s pravim potencijalom bude izbačen iz igre prije završne faze“, govori Knežević koja smatra kako se time pogoduje HDZ-u.

„Umjesto autentičnog izazivača, u drug krug prolazi onaj kojeg je lakše svladati – netko tko ne nudi stvarne, strukturne promjene, već samo prazne priče, a sam uživa povlašten status koji birači drže neprikladnim čak i za prosječnog HDZ-ovca“, govori Knežević i upozorava kako politička kampanja nije samo niz brojki, nego pitanje kredibiliteta, dosljednosti i poštenja.

„Kad se ankete zloupotrijebe, gubi se povjerenje građana i potkopava demokratski proces. Zato nam trebaju jasna pravila koja će spriječiti manipulacije, osigurati da rezultati budu razumljivi i provjerljivi te zaštititi pravo birača na točne i pravovremene informacije. Time ćemo izbjeći nepravednu prednost moćnijih igrača i omogućiti da se o ishodu odlučuje na temelju stvarnih programa i vrijednosti, a ne marketinških trikova“, zaključuje Viktorija Knežević.

KRISTIĆ: ANKETE SU ČESTO ‘NAŠTIMANE’ Najveće iznenađenje ovogodišnjih lokalnih izbora je ‘padanje’ dugogodišnjeg vijećnika Mara Kristića, ispod izbornog praga. Listi kojoj je on bio nositelj nedostajalo je tek 15-ak glasova za ulazak u Vijeće. Je li objava predizbornih anketa, u kojima je Kristićeva lista imala tek 1,7 posto glasova, mogla utjecati na ovakav ishod?

U atmosferi u kojoj ankete stvaraju percepciju ‘favorita’ i oblikuju narativ o ‘izglednim kandidatima’, moguće je da su pojedini birači svoje glasove odlučili usmjeriti prema onima koji su po anketama ‘imali šanse’.

„Mislim da takve objave anketa pridonose stvaranju lažne percepcije kod dijela birača jer nisu svi jednako upućeni u detalje anketa. Nažalost, ankete i njihovi rezultati se često zloupotrebljavaju“, izjavio je Kristić.

I on ističe kako onaj tko anketu naručuje, često i anketu ‘naštimava’ kako njemu odgovara.

„Ako nekoga od kandidata želi staviti u podređeni položaj, neće ga navesti kao opciju, ili će ga navesti na kraju, kad se već ljudi izjasne jer

DRAGIČEVIĆ:

„Ankete su sigurno jedan oblik manipulacije izbornim procesom.

Bavio sam se istraživanjima pa znam da ona jako ovise o načinu na koji se formuliraju pitanja“

im se ne sluša do kraja sve opcije“, iznosi Kristić koji je i sam, uglavnom, bio često naveden na kraju anketa, među zadnjim opcijama.

„Mislim da bi apsolutno imalo smisla zabraniti objavu anketa prije izbora. Ispitivanje rejtinga stranke i kandidata je legitimno kao interna informacija, ali ankete su kategorija koja je toliko puta zloupotrebljena, tako da se s tim rezultatima ne bi trebalo izlaziti u javnost“, zaključuje.

DRAGIČEVIĆ: ANKETE SU OBLIK MANIPULACIJE

IZBORNIM PROCESOM

Marko Dragičević bio je kandidat za gradonačelnika i nositelj liste za Gradsko vijeće, osvojio je 3,98 posto podrške birača što nije bilo dovoljno za mandat u dubrovačkom parlamentu. On se slaže kako objava anketa, kada ih se stavlja u kontekst izbornih predikcija - što one nisu, negativno utječe na male kandidate.

„Na taj način se dirigira tko ima i kolike šanse, dok se diskreditira ostale kandidate. To je sigurno jedan oblik manipulacije izbornim procesom. Bavio sam se istraživanjima pa znam da ona jako ovise o načinu na koji se formuliraju pitanja“, izjavio je Dragičević i dodao kako je i sam imao prilike čuti jednu telefonsku anketu koja je ispitivala raspoloženje birača o kandidatima za gradonačelnika Dubrovnika. Zanimljivo, kako nam je kazao Dragičević, njegovo ime, a i ime nekih drugih kandidata uopće nije bilo ponuđeno. To automatski dovodi u pitanje relevantnost ankete koja zapravo i ne nudi sve one opcije koje građani imaju na glasačkim listićima.

„Velike stranke su u poziciji velikih naručitelja, pa onda mogu i sugestijama utjecati na to da se u anketama ne navodi svih devet kandidata.

U tom slučaju, kreira se netočna slika i sugerira ishod koji je drugačiji od realnih mogućnosti“, govori Dragičević i dodaje kako ipak smatra da se na objavu anketa ne može puno utjecati, napominjući kako mediji imaju slobodu i pravo na objavljivanje informacija.

Ipak, i dalje ostaje pitanje do koje granice ide ta sloboda medija, ako takve objave mogu dovesti u nepošten položaj dio političkih aktera i moguće doprinijeti manipulaciji.

„Nažalost, kada u anketi uopće ne postojite kao opcija, naravno da to kasnije utječe i na percepciju građana. Mali kandidati nemaju puno prostora nastupati, a onda kada vas jedna anketa diskreditira, dolazite u zaista nezavidan položaj. Na izborima postoji mali broj neodlučnih ljudi koji na izbore izlaze, a kad takvi vide rezultate ankete, krenu kalkulirati za koga glasati, kako ne bi ‘bacili glas’. Tada najčešće gube mali kandidati“, smatra.

„To ne znači da bismo mi u suprotnom bili izborni pobjednici, ali sigurno bi bilo nešto drugačije“, iskreno napominje Dragičević i apostrofira kako objave anketa jesu dio problema (ne)kvalitete hrvatskog izbornog procesa.

MOŽDA NIJE VRIJEME ZA ZABRANU, ALI JEST ZA

TRANSPARENTNOST PODATAKA!

Prakse su diljem svijeta različite. Neke zemlje u prvi plan stavljaju slobodu govora i izražavanja, u što ubrajaju i slobodu iznošenja rezultata predizbornih anketa. U SAD-u je primjerice dopušteno objavljivanje anketa u bilo koje vrijeme, slično je i u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Švedskoj…

Neke države prakticiraju model kratke zabrane, a najčešće je to dan prije izbora. U Hrvatskoj je to izborna šutnja, a slično je i u Francuskoj, Grčkoj, Portugalu, Poljskoj… Nekoliko država u EU zabranjuje objavu anketa više dana prije izbora, u Španjolskoj i Luksemburgu zabrana traje pet dana, dok Cipar propisuje sedam dana zabrane objave novih anketa u medijima. Međutim, tu su uočeni nedostaci jer su rezultati jednostavno objavljeni na portalima drugih država, pa su informacije opet došle do publike. Italija je trenutačno među državama s najduljom zabranom koja traje dva tjedna, a u Slovačkoj je svojevremeno pokušano ‘progurati’ zabranu objave anketa čak 50 prije izbora, no bezuspješno.

Na kraju, vrijeme je da si postavimo pitanje koliko je predizborna utakmica bila ravnopravna, ako percepciju izbora kroje stranački i/li medijski plasirane brojke. Vrijeme je za ozbiljno preispitivanje uloge predizbornih anketa u demokratskom procesu, jer u društvu u kojem percepcija postaje stvarnost, demokracija lako postaje žrtva.

Dubrovnik na Travel Green List™ 2025: Priznanje za održivi turizam na svjetskoj razini

Grad Dubrovnik s ponosom objavljuje kako je uvršten na prestižnu Travel Green List™️ 2025 koju objavljuje vodeći britanski putnički magazin Wanderlust. Ovo značajno međunarodno priznanje još je jedna potvrda kontinuiranih napora Grada Dubrovnika u promicanju održivog turizma i očuvanja kulturne i prirodne baštine.

Dubrovnik je predstavljen u interaktivnom digitalnom izdanju magazina Wanderlust kao i na njihovom službenom internetskom portalu wanderlustmagazine.com. Wanderlust, inače najdugovječniji i najveći britanski magazin posvećen je putovanjima, a već više od 30 godina promiče odgovoran pristup turizmu.

Travel Green List™️, pokrenut 2023. godine, jedinstven je godišnji vodič koji ističe najinspirativnije i najinovativnije destinacije, inicijative i organizacije u području održivog turizma. Za izdanje 2025. godine pristigle su stotine prijava iz cijelog svijeta, a sve su temeljito evaluirane od strane stručnog žirija sastavljenog od međunarodno priznatih stručnjaka. Uvrštenje Dubrovnika na ovu listu dokaz je prepoznatljivosti konkretnih rezultata i kvalitete održivih turističkih inicijativa.

Grad Dubrovnik već niz godina aktivno provodi politiku održivog razvoja turizma kroz projekte kao što su Respect the City, regulaciju broja posjetitelja u staroj gradskoj jezgri, poticanje zelenih inicijativa i suradnju s lokalnom zajednicom i partnerima u cilju dugoročne održivosti.

Ovo priznanje potvrđuje kako Dubrovnik ne samo da čuva svoju baštinu, već i aktivno kreira odgovorni turistički model koji može poslužiti kao primjer drugim destinacijama širom svijeta.

Zona posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre

–

građani se neće kažnjavati!

Povodom početka primjene zone posebnog prometnog režima u ponedjeljak, 2. lipnja, obavještavaju se svi građani kako nema razloga za zabrinutost. Svi građani imaju pravo prolaska i pristupa, bez bojazni da će biti sankcionirani. Naprotiv, službenici centra za upravljanje Zonom dostupni su svima kako bi im pomogli, pojasnili uvjete i uputili ih prema kategoriji kojoj pripadaju. Njihova je zadaća pomoći, ne kažnjavati.

Pravo prolaska moguće je ostvariti na više načina –kroz status PPK kartice čiji su korisnici već u sustavu do stanovnika kontaktne zone temeljem propu-

snice koju izdaje nadležni centar. Zahtjevi za različite vrste propusnica mogu se podnijeti putem poveznice na službenoj stranici Grada https://propusnice.dubrovnik.hr/du_up

Cilj uspostave Zone je olakšati prometovanje građanima, smanjiti zagušenja i osigurati protočnost prometa, posebice u osjetljivom području oko povijesne jezgre. Dubrovnik je prvi grad u Republici Hrvatskoj koji uvodi ovakav sustav, s ciljem trajnog i održivog rješenja prometnih problema –s građanima i za građane. Odluka o zoni prethodno je izmijenjena upravo radi lakše prilagodbe građana

novom režimu te će ih se pravovremeno i kontinuirano obavještavati o svim koracima i promjenama.

Za sve informacije vezane uz zonu posebnog prometnog režima našim sugrađanima na raspolaganju su kontakt telefon 0991679925 i e-mail zona@dubrovnik.hr, dok je za korisnike Bus web shopa dostupan telefon 099 340 6894 i e-mail buswebshop@dubrovnik.hr.

Službenici centra za upravljanje prometom rade sedam dana u tjednu u dvije smjene i kontinuirano su na raspolaganju za sva pitanja.

INFRASTRUKTURE Uručena odluka o dodjeli bespovratnih

5.5 milijuna eura za projekte parkova Gradac, Pile i Platana

Državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU Zrinka Raguž uručila je u Zagrebu gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću Odluku o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Mreža zelene infrastrukture: parkovi Gradac, Pile i Platana“, prijavljen kroz ITU mehanizam u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije, a Gradu Dubrovniku dodijeljen je iznos od 5.558.382,00 eura, čime će se dodatno unaprijediti javni prostori i podići kvaliteta života građana kroz razvoj zelene infrastrukture.

Najveća investicija koja se sufinancira navedenim sredstvima je cjelovita obnova Parka Gradac koja je u tijeku i koja označava prvu cjelovitu i sustavnu obnovu parka nakon njegovog otvaranja 1898. godine. Istovremeno, napreduju i radovi na sveobuhvatnom uređenju Parka u Pilama. Ovim Projektom je predviđen i novi glavni ulaz u park amfiteatralnog oblika, dok će se u cen-

tralnom dijelu parka nalaziti tematsko dječje igralište kao interpretacija Grada, a predstoje i radovi na uređenju parka ispod Platane.

Gradonačelnik Franković zahvalio je Ministarstvu i državnoj tajnici na kontinuiranoj podršci te istaknuo kako je ovaj projekt dio šire strategije očuvanja okoliša, održivog urbanog razvoja i brige za zelene površine kao ključne sastavnice politike ove gradske uprave. -„Ova ulaganja su ulaganja u budućnost Dubrovnika, grada koji čuva svoju baštinu, ali istovremeno hrabro ulaže u moderne, ekološki odgovorne projekte“, rekao je gradonačelnik Franković.

Projekt „Mreža zelene infrastrukture“ provodi se kroz ITU mehanizam, koji omogućuje gradovima provedbu strateških projekata uz korištenje sredstava iz fondova Europske unije, s ciljem jačanja urbane otpornosti, dostupnosti javnih sadržaja i očuvanja prirodnih resursa. Dubrovniku i susjednim općinama na raspolaganju su 22 milijuna eura.

Završen projekt novih dizalica

topline u objektu

Palčica DV Dubrovnik

Završen je projekt izmjene dizalica topline u Dječjim vrtićima Dubrovnik, na objektu Palčica, čijom će se primjenom ostvariti ušteda na potrošnji energenata i povećati energetska učinkovitost objekta. Dizalica topline osigurava grijanje i hlađenje za stari dio zgrade DV Palčica u kojem se nalazi 12 odgojnih skupina - osam vrtićkih i četiri jasličke), sportska dvorana, centralna kuhinja i praonica, Uprava te uredi stručnih suradnika.

Projekt je ukupno vrijedan 241.303,75 eura s PDV-om, od čega bespovratna sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti iznose 110 tisuća eura s PDV-om, što iznosi 37,40 posto troškova. Preostali iznos od 131.303,75 eura osigurat će se iz proračunskih sredstava Grada Dubrovnika.

U izmjenu stare dizalice topline, proizvedene 2009. godine, krenulo se ponajviše iz razloga dotrajalosti, te smanjene funkcionalnosti iste. Najveći benefit nove dizalice topline, uz povećanje energetske učinkovitosti, je smanjenje ispuštanja ugljikovog dioksida (CO2) u okoliš za 99 posto.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik u kontinuitetu provodi sustavna ulaganja u segment predškolskog odgoja, a ista se odnose na unapređenje uvjeta boravka i rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i na infrastrukturne zahvate usmjerene prema osiguravanju dostatnih kapaciteta kako bi svako dijete bilo upisano onog trenutka kad se za to ispune uvjeti. Ukupna ulaganja samo u infrastrukturu predškolskog odgoja i navedeni EU projekt prelaze 8 milijuna eura.

PRVA SVEOBUHVATNA OBNOVA

Najveći dubrovački park Gradac , zasjat će nakon obnove!

Radovi na obnovi parka Gradac u punom su jeku, sve ide planiranom dinamikom, a uskoro će Dubrovčani imati još jednu zelenu oazu za uživanje

Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima je obišao najveći dubrovački park, Gradac, i s izvođačima komentirao tijek radova.

“Nakon što je park Gradac otvoren u 19. stoljeću, ovo je prva sveobuhvatna obnova. Važno je napomenuti kako je financirana EU sredstvima kroz projekt ITU mehanizma vrijedan više od 4 milijuna eura. U konačnici, završetkom ovog projekta naši sugrađani će dobiti uistinu jedan praktički novi u potpunosti uređen park”, rekao je prilikom obilaska Franković.

Gradonačelnik je naglasio i kako su u cjelokupni proces rekonstrukcije parka bili uključeni sugrađani, predstavnici kotara koji su predla-

gali određene ideje i projekte koji bi se trebali dogoditi u parku.

„U konačnici, proveden je natječajni postupak, izabran projektant i došli smo do faze radova gdje će najveći dubrovački park biti u potpunosti rekonstruiran. Vidimo da radovi dobro napreduju, uzet će još to određenog vremena dok bude gotovo“, rekao je Franković i naglasio kako je najvažnije da radovi budu odrađeni kvalitetno.

„Sama sadnja će početi najesen, kad i jest vrijeme sadnje, tako da vjerujem da će naši sugrađani kad projekt bude gotov biti zadovoljni učinjenim i da će nastaviti uživati u svome parku, parku Gradac”, zaključio je gradonačelnik Ma-

Najveći dubrovački park s najljepšim pogledom ove će godine zasjati. U tijeku je prva sveobuhvatna obnova još od njegovog otvaranja u 19. stoljeću, a najesen će uslijediti i sadnja novog zelenila

to Franković.

Marin Jemo, inženjer gradilišta iz Texo Molior, kazao je kako radovi traju već mjesec dana.

“Tu smo od pripreme gradilišta do radova ukla-

njanja i demontaže, a sada je su fokusu armirano-betonski radovi. Oni idu svojim tijekom i za sada je sve po planu, bez problema”, kazao je Jemo.

IZBORI 2025.

HDZ predstavio većinu u Gradskom vijeću:

‘Povećat ćemo plaće odgojiteljicama i djelatnicima u kulturi, slijedi reorganizacija gradske uprave te novi GUP!’

Konstituirajuća sjednica najavljena je za 16. lipnja – najprije svečana, a potom i radna

HDZ je u ponedjeljak predstavio većinu u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika koju, uz HDZ, čine DDS (3 mandata) i Dustra (2 mandata). Gradonačelnik Mato Franković najavio je konstituirajuću sjednicu za 16. lipnja – najprije svečanu, a potom radnu.

U radnom dijelu najavljene sjednice planira se usvajanje rebalansa proračuna te povećanje plaća za 10 posto odgojiteljicama u vrtićima i djelatnicima u kulturi. Rebalans je potreban, predstavio je Franković, zbog sanacije klizišta kod hotela Bellevue, za što je osigurano 367 tisuća eura, a već postoji projektna dokumentacija. Franković je najavio i reorganizaciju gradske uprave u rujnu. Za predsjednika Gradskog vijeća predložen je Marko Potrebica, koji je tu funkciju već ranije obnašao.

“Većina u Gradskom vijeću, u ovom sastavu, djeluje posljednjih osam godina i nakon tog rada dobili smo ponovno veliku podršku. Jasno je kako ljudi prepoznaju naš rad i projekte koje smo dosad napravili i koje ćemo napraviti. Važna je stabilnosti u Gradskom vijeću, važna je odluka o GUP-u kao i sve druge odluke o komunalnom redu. Bez jasne i čvrste većina u Gradskom vijeću nije moguće upravljati gradom i služiti građanima. Hvala građanima koji su nas podržali, hvala DDS-u, Dustri na ostvarenim projektima i vjerujem da ćemo nastaviti služiti gradu”, poručio je Franković koji ide u drugi krug izbora s Anitom Bonačić Obradović. Predsjednik DDS-a Pero Vićan poručio je da neće biti ucjena unutar većine te najavio kako će DDS posebno inzistirati na ulaganjima u Opću bolni-

cu Dubrovnik.

“Do mene su dolazile priče kako ću nekog ucjenjivati... Mi nikog nećemo ucjenjivati niti ćemo problematizirati ovu većinu. Nastavljamo voziti po već postavljenim šinama gdje ćemo inzistirati na pitanjima koja su važna za građane”, kazao je Vićan koji je ovom prilikom najavio svoju kandidaturu za gradonačelničke izbore za četiri godine. Željko Raguž (Dustra) zahvalio je biračima i najavio nove projekte, s naglaskom na sport i osnivanje posebnog odjela ili odsjeka unutar gradske uprave. Pozvao je birače da podrže Frankovića u drugom krugu.

Marko Potrebica poručio je kako će Gradsko vijeće voditi kao prostor dijaloga i suradnje.

“Građani su prepoznali dobar smjer koji smo imali, a to je smjer tolerancije i pružene ruke. Na jugu nas je premalo da bismo se dijelili. Postoje razlike ideološke i političke, ali ključno je da se slažemo oko važnih tema. U idućem sazivu Gradskog vijeća vodit ću Gradsko vijeće kao mjesto pluralizma i suradnje”, istaknuo je Potrebica.

Franković je pozvao i oporbene stranke, Srđ je Grad i Centar, na suradnju u Gradskom vijeću. „Iako se ideološki razlikujemo, mnoge njihove ideje su kvalitetne i provedive“, izjavio je te se osvrnuo se i na prostorne planove.

„Novi prostorni plan trebao bi u javnu prezentaciju u listopadu, a nakon toga i GUP. Uključeni su bili kotari i mjesni odbori. Planovi će definirati prometna rješenja, konzervatorske podloge i druge strateške dokumente“, najavio je Franković.

Predsjednik DDS-a Pero Vićan pozvao je svoje birače da podrže Blaža Pera, kandidata HDZ-a i koalicije za župana. “Mi smo HDZ-u programski partneri u Županiji i pozivam sve u županiji da podrže Peza. Ljudi iz moje stranke aktivno nastavljaju raditi u Dolini Neretve. Želimo da se naš broj glasova koje smo dobili u županiji ‘prelije’ na Peza, jer on je čovjek iz grada koji poznaje sustav. Treba nam kontinuitet u županiji”, poručio je Vićan. DDS-ova kandidatkinja za županicu je bila Terezina Orlić. U drugom krugu izbora za mjesto župana natjecat će se Mostov Božo Petrov i HDZ-ov Blaž Pezo.

Piše Aida Čakić / foto Nikša Klečak

PONEDJELJAK, 2.6. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Hobotnica “al forno”Špageti

Bolognese sičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

UTORAK, 3.6. doručak dana

Francuski tost s kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA, 4.6. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

ČETVRTAK, 5.6. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

PETAK, 6.6. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Brodet

Riblje jelo od miješane ribe, kuhane u crvenom umaku od rajčica, bijelog vina, češnjaka s pečenom palentom

SUBOTA, 7.6. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA, 8.6. doručak dana

Poširana jaja

sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Kako pomiriti život lokalnog stanovništva i velikog broja posjetitelja?

Dvije valute, dvostruke cijene u restoranima, porezi na prazne stanove

– sve je to borba protiv

loših strana turizma

Hrvatska i Dubrovnik bi trebali ići u sličnom smjeru. Domaćim ljudima omogućiti razne pogodnosti, od jeftinijih usluga do ograničenja kupnje stanova za strance. Također, obavezno treba ošinuti ogroman porez na prazne stanove – i po nekoliko tisuća eura – kako bi se demotiviralo bogate investitore na štednju u nekretninama

Turizam je dvosjekli mač što najbolje vidimo na primjeru Dubrovnika. To je glavna ekonomija grada, svi od nje (in)direktno žive, ali istovremeno lokalnom stanovništvu neprekidno opada kvaliteta života i rastu mu cijene posebno nekretnina. Posla ima, no često prosječna obitelj mora raditi dva ili više poslova kako bi pratila rast cijena ili uz osnovni posao imaju jedan ili više apartmana. Kako se god okrene, nikad se u Dubrovniku nije odrađivao veći broj radnih sati kako bi se moglo ostati u koraku s neprekidno rastućim životnim troškovima.

Naravno, nije Dubrovnik usamljen primjer. U svim svjetskim turističkim destinacijama događa se isto. Turizam stvara prihode, ali akumulira i rashode, odnosno gdje god turistička noga kroči, tamo cijene stalno idu prema gore. Kako pomiriti turizam s narušavanjem života lokalnog stanovništva ne samo po pitanju financija? Svaka turistička država pokušava naći neke svoje, specifične odgovore. Najradikalniji primjer svakako je Kuba koja je godinama imala dvostruku valutu, jednu za domaće, a jednu za turiste. Cijene su se, s obzirom na valutu, višestruko razlikovale, odnosno turisti su istu stvar plaćali nekoliko puta više. Taj se dvostruki monetarni sustav ukinuo 2021. godi-

ne, ali neslužbeno se i dalje provodi. Turisti i dalje plaćaju znatno skuplje cijene za iste usluge.

TURISTI ULAZ U TAJ MAHAL PLAĆAJU 22 PUTA SKUPLJE OD DOMAĆIH Česta praksa po svjetskim turističkim destinacijama su dvostruke cijene za ulaznice u znamenitosti. Tako primjerice u Indiji stranci plaćaju ulaz u legendarni Taj Mahal 13 dolara, dok je ulaz za domaće samo 0,60 dolara što je 22 puta manje. Slično je i na Tajlandu – ulaznica u Nacionalni park Erawan je 300 bahti za strance i 30 za lokalce. Hram Wat Phra Kaew naplaćuje ulaznicu 500 bahti strancima, a besplatan je za Tajlanđane. Slično u Japanu – hram Kinkaku-ji u Kyotu stranci plaćaju 10 dolara, dok Japanci imaju popust, toplice Onsen su 1500 jena za turiste, a 800 za domaće. Hram Borobudur u Indoneziji 375 indonezijskih rupija za strance, a 50 za domaće. U Egiptu domaći za piramide plaćaju 20-30 egipatskih funti, a turisti 100-200, a u dio znamenitosti postoje dvostruki redovi i ulazi. I u Africi je slično. Jednodnevna ulaznica za Nacionalni park Serengeti za strance iznosi 60-80 dolara, a za lokalce 10 dolara. Na Madagaskaru su ulaznice za strance čak 30 puta skuplje. Ista stvar je u Mek-

Piše Maro Marušić

siku za arheološka nalazišta Teotihuacan i Palenque. Machu Picchu je pak 40 dolara za turiste, 15 dolara za domaće. U Jordanu je Petra besplatna za domaće. Građani Madrida pak nedjeljom mogu besplatno u Muzej Prado.

Osim ulaznica za muzeje i slične turističke atrakcije, domaći u pravilu imaju jeftiniji prijevoz ne samo za gradske i međugradske autobuse, nego ponekad čak i za taksije, primjerice, u Iranu. U Maroku u taksijima lokalci znaju pravu cijenu, a turistima se govori ‘startna’. U Nepalu su trekking dozvole besplatne za domaće, a turisti plaćaju između 20 i 50 dolara.

U RESTORANIMA U LISABONU

DVOSTRUKE CIJENE

U Dubrovniku domaći imaju simboličan popust u ugostiteljskim objektima, no u Lisabonu postoje dvostruke cijene, točnije rečeno dvostruki meniji. Tako u nekim restoranima poput onih u povijesnoj četvrti Baixa turisti plaćaju 15 eura za jednostavan obrok, dok domaći plaćaju glavno jelo, desert i kavu 9,90 eura. Ova praksa nije legalna, jer je prema portugalskim zakonima zabranjeno imati različite cijene na temelju nacionalnosti, a Portugalska udruga za ugostiteljstvo kaže kako cijene trebaju transparentno prikazane za sve goste. No u praksi vrijede drugi zakoni. Ugostitelji ovim debelim popustom ostvaruju da im lokalci dolaze tijekom čitave godine, a lokalni stanovnici itekako su zadovoljni ovom praksom, jer smatraju da turisti trebaju plaćati više, jer u pravilu imaju veću kupovnu moć.

Jedan od najvećih posljedičnih problema turizma je svakako rast cijena nekretnina, odnosno sve manja priuštivost stanovanja domaćem stanovništvu. Razne države i protiv ove moderne pošasti se bore na razne načine. Tako na Tajlandu i Indoneziji stranci ne mogu kupovati zemljišta, ali mogu stanove. Na Filipinima stranci ne mogu kupovati zemljišta, ali smiju imati do 40 posto udjela u stambenim zgradama. U Vijetnamu su sva zemljišta u vlasništvu države. U Indiji stranci bez prebivališta ne mogu kupovati nekretnine bez posebnog odobrenja, a u Kini moraju prvo živjeti godinu dana da bi mogli kupiti samo jednu nekretninu.

Ni u Saudijskoj Arabiji stranci ne mogu kupovati zemljišta, a u svetim gradovima Meka i Medina ne mogu imati nikakvo vlasništvo nekretnina. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima strani državljani mogu biti vlasnici samo u određenim područjima poput Dubai Marine. Zemljište ne mogu posjedovati ni u Iranu.

I u Europi postoje određena ograničenja. Tako stranci u Švicarskoj mogu kupovati nekretnine samo u određenim turističkim zonama. U Danskoj, stranci izvan EU, trebaju posebno odobrenje Ministarstva pravosuđa. Isto je i na Islandu. Na Malti nerezidenti također trebaju posebno odobrenje za kupovinu nekretnina. U Amsterdamu stanove mogu kupiti samo osobe koje će tamo živjeti. Problem u Europi je taj što članice EU ne mogu zabraniti kupovinu nekretnina državljanima drugih zemalja EU, jer bi to kršilo osnovna pravila jedinstvenog tržišta EU. No, u praksi se ipak mogu

provoditi neki ograničavajući faktori za državljane EU. Ako se ima volje ograničiti kupnja nekretnina bilo kojim strancima uključujući one iz EU, onda se može i pronaći način. Tako Danska ima derogaciju koja joj omogućava zahtjev za posebno odobrenje Vlade ako nerezident želi kupiti nekretninu u obalnim ili turističkim područjima. Ove mjere također vrijede i za državljane EU, ali su opravdane zaštitom nacionalne baštine i demografskog balansa. Malta pak ne zabranjuje kupovinu, ali stranci (uključujući EU građane koji nemaju stalni boravak) moraju tražiti odobrenje za kupnju. Svrha je jasno zaštita tržišta za lokalno stanovništvo. Neke austrijske regije kao što su Tirol i Vorarlberg zahtijevaju da kupac dokaže kako će koristiti nekretninu kao primarno prebivalište kako bi se spriječio preveliki broj praznih stanova.

PRAZNI STANOVI

U Kanadi je od 1. siječnja 2023. godine na snazi zakon koji strancima zabranjuje kupnju nekretnina kako bi se obuzdao rast cijena. Sličan zakon od 2018. godine provodi se na Novom Zelandu. Novi Zeland i Kanada su uveli ove zakone nakon što su shvatili da brojni stanovi koji se kupuju ne služe stanovanju nego isključivo kao investicija te takvi stoje prazni. Kanada je tako uvela i porez na prazne stanove. I druge države, pokrajine i gradovi uvode poreze na prazne

petak, 29. svibnja 2025.

stanove. U Beču on iznosi 300 eura za 60 kvadrata i 450 za 130 metara kvadratnih. Francuski porezi na prazne stanove su dvostruki – i na nacionalnoj i na lokalnoj razini što je rezultiralo time da je nakon njihovog uvođenja na tržištu 13 posto manje praznih stanova. I Slovenija je 2024. godine uvela ovaj porez te se očekuje dodatnih 372 milijuna eura prihoda proračunima. Eto koliko problema zbog turizma. Hrvatska i Dubrovnik bi trebali ići u sličnom smjeru. Domaćim ljudima omogućiti razne pogodnosti, od jeftinijih usluga do ograničenja kupnje stanova za strance. Također, obavezno treba ošinuti ogroman porez na prazne stanove – i po nekoliko tisuća eura – kako bi se demotiviralo bogate investitore na štednju u nekretninama. Bilo bi sjajno kada bi u dubrovačkim ugostiteljskim objektima i cijene bile dvostruke baš kao u Lisabonu, ali ne sa simboličkim, nego pravim popustom. Ulaz na zidine, Lokrum, muzeje besplatan uz predočenje osobne iskaznice. Javni prijevoz u Dubrovniku, govorimo o normalnoj karti, a ne pokazu, također bi trebao biti jeftiniji za domaće.

Ima i nekih dobrih primjera suživota turističkih subjekata i lokalnog stanovništva. Neki hoteli poput Royal Princess tijekom zimskih mjeseci daju domaćima za povoljnu cijenu korištenje teretane, bazena i sauna, ali kad čovjek zbroji i oduzme, svega je toga malo, premalo.

Dubrovački dnevniK

GRAD JE MENI SVE, A JA NJEMU SAMO STANOVNIK

NASTAVIMO

GOVORIMO DJELIMA

• 3 nove škole i 380 novih mjesta za vrtićku djecu

• pročistač za vodu

• Lapadska obala

• cesta prema Pobrežju

• cesta Tamarić

• azil za životinje

• placa u Gružu

• osamdeset kilometara kanalizacije

• Boćarski dom, Judo dvorana, nogometni tereni Gospino polje, dvorana VK Neptun, dvorana JK Orsan, rekonstrukcija bazena Gruž

• nakon 50 godina gradi se novi dom za umirovljenike, najveći u županiji

• stambeno zbrinuto preko 90 mladih obitelji

• Obnovljeno 300 tisuća kvadratnih metara cesta

• besplatan javni prijevoz za 78% naših sugrađana uz 68 novih vozila

• su nancirani vrtići od 77% do 100%

• 39 dječjih igrališta, 37 sportskih terena i 23 prostora za rekreaciju

• kupnja UTD Raguse, Luke Dubrovnik, TUP- a

• povučeno više od 200 milijuna sredstava Europske unije

Mato Frankovic

ANITA BONAČIĆ OBRADOVIĆ, KANDIDATKINJA ZA GRADONAČELNICU SDP-A I SRĐ JE GRADA:

‘Moj

cilj je upravljati gradom transparentno i odgovorno!’

Ususret drugom krugu lokalnih izbora, kandidatkinja koalicije

SDP-a i Srđ je Grada govori o svojoj viziji Dubrovnika

Kako ste zadovoljni rezultatima prvog kruga? Vi osobno ste ušli u drugi krug.

Zadovoljna sam jer su građani prepoznali naš poziv za odgovornim i transparentnim upravljanjem Gradom nakon osam godina sustavnog nerješavanja problema. Preko deset tisuća ljudi u prvom krugu je Matu Frankoviću reklo „ne“, ali su taj odgovor raspršili na više lista i više kandidata. Ja ih u drugom krugu sve pozivam da stanu iza mene i da zajedno spriječimo HDZ da nastavi još četiri godine bez prepreka i kočnica uništavati Grad.

Međutim vaša lista neće biti u poziciji okupiti većinu u Gradskom vijeću. Što se tiče Gradskog vijeća, većina je već istrgovana. Pretvorili su ga u Trgovačko vijeće d.o.o.. Prva sam uputila poziv svima koji jesu i žele biti brana HDZ-u da se ujedinimo i zajedno izađemo na izbore. Tom pozivu su se odazvali jedino moje kolege iz Srđ je Grad, i to je odgovor na pitanje tko su ljudi koji su građane doista stavili ispred vlastitog ega. Rezultat je da su se u prvom krugu glasovi oporbe raspršili te u kombinaciji s manjom izlaznošću poklonili dva dodatna mandata HDZ-u. Nemojmo zaboraviti da smo imali 4% manju izlaznost nego 2021., a da je HDZ dobio gotovo identičan broj glasova. Ovo je njihov maksimum. U drugom krugu smo jedan na jedan, nema raspršivanja glasova i zato su nervozni.

Vaš oponent, aktualni gradonačelnik Mato Franković, tvrdi da je glas za njega glas za stabilnost te da jedino on može osigurati provedbu projekata i proračuna zahvaljujući većini. Što vi kažete na to?

Parafrazirat ću jednu popularnu reklamu: kad te strah, nisi svoj. Umjesto da poštuje volju građana koji još nisu ni izašli u drugom krugu izbora, Mato Franković već pokušava nametnuti narativ da je sve riješeno. Nije, jer građani biraju gradonačelnicu, a ne tehničku većinu dogovorenu iza zatvorenih vrata, bez programa i novih ideja.

Grad vodi gradonačelnica, ne Gradsko vijeće i postoji niz razloga zašto ih se bira odvojeno. Svi vidimo brojeve, vidimo da je većina poručila da ne želi još jedan mandat aktualnog gradonačelnika te da postoji potencijal da se ti glasovi sada ujedine iza mene. I baš zato je HDZ-u bilo važno po prvi put sazvati konferenciju za medije na temu formiranja većine, kako bi u biti uputili ucjenu biračima: birajte Mata jer će većina inače blokirati proračun i projekte.

Kako mislite voditi grad bez većine u Gradskom vijeću?

Sve što trebate znati o ovoj istrgovanoj većini je da prijete blokadom proračuna i projekata od javnog interesa na neviđeno jer ih je strah što će gradonačelnica koja nije pod njihovom kontrolom zateći u Gradu. Voljela bih vidjeti s kojim argumentima će rušiti dobar prora-

čun i projekte u službi građana. Istovremeno se nadaju da građani ne znaju kako na nove izbore nakon rušenja proračuna ide samo Gradsko vijeće, ne i gradonačelnica. Ja namjeravam transparentno i odgovorno upravljati Gradom i s programom kojeg smo jasno predstavili u detalje. Njihov je izbor hoće li prihvatiti moj poziv na rad u javnom interesu ili će nastaviti sa stranačkim ucjenama i odvesti građane na još jedne izbore dogodine na kojem će se presložiti Vijeće s kojom ću kao gradonačelnica moći surađivati.

Dojma smo kako je ovo bila neobično kratka kampanja. Kako je vi ocjenjujete?

Jedino tko je imao kratku „kampanju“ je HDZ. Izgubljeni između Moskve i Washingtona, nitko ih nije viđao po ulicama Grada koji se guši u prometnom kaosu i koji na mjestima, zbog stihije i pogodovanja, izgleda kao favela. Programa do danas nemaju jer od 2017. recikliraju ista obećanja koja 8 godina i 850 milijuna eura kasnije uglavnom nisu započeli realizirati, kamoli ispunili. Projekte koje su proveli smo ili preplatili, kao grušku placu preko 10 milijuna kuna, ili ih moramo popravljati, kao cestu Tamarić čiji popravak plaćamo 850 tisuća eura – popis je podulji. HDZ je sve svoje klijente i dužnike izveo na birališta, ali to je sada to. U drugom krugu više nemaju kako raspršiti glasove i imamo jako dobru priliku izabrati gradonačelnicu koja će im raditi balans.

Mislite li da ste adekvatno iskomunicirali svoj program i ideje građ anima?

Mi smo svoj program radili zajedno s ljudima iz svih kotareva te ga kontinuirano i uporno komunicirali, od zdravorazumskih prometnih rješenja, preko priuštivog stano-najma, do pravedne redistribucije gradskog proračuna kako bismo zaista svi osjetili da živimo u najbogatijem gradu u državi. HDZ je kampanju vodio kako je i vladao i to je ono što demotivira ljude, zašto sustav ne funkcionira i zašto nam se društvo financijski, moralno i demografski urušava pred očima. Tim je bitnije izaći u drugom krugu i spriječiti ih da nastave još četiri godine neograničeno operirati po gradu koji je naš dom.

Kažete da aktualna vlast biračima nije predstavila program, ali aktualni gradonačelnik zadnjih tjedana dosta govori o ostvarenim projekti-

ma i najavi novih.

Ni najbolji PR ne može sakriti da mi nakon 8 godina i dalje govorimo o istim problemima koji ne samo da nisu ublaženi, već su i eskalirali zbog divlje i stihijske vladavine. Svjedočimo sustavnom neradu i sustavnom izmišljanju opravdanja i izlika zašto se stvari od 2017. nisu napravile. Ponavljam, on je na vlasti gotovo cijelo desetljeće, a ponaša se kao da sa svojim obećanjima prvi put izlazi pred građane Grada. Netko tko osam godina nije u stanju riješiti stare probleme, a usput onda kreira i nove, ih neće riješiti ni u sljedeće četiri. Dubrovnik si doslovno ne može priuštiti još jedan takav mandat.

Biste li ipak izdvojili nešto što biste pohvalili i/ili možda čak i nastavili?

Čestitam što je iskoristio trasirane državne šine i iskoristio financijske omotnice koje su mu dane na pladnju za obnovu škola i aglomeraciju. Čestitam mu

i na novim autobusnim čekaonicama, asfaltiranim ulicama i novim rukohvatima i drugim komunalnim projektićima o kojima šalje priopćenja za medije kao i mnogi drugi načelnici malih mjesta u Hrvatskoj.

Istovremeno, unatoč rekordnim proračunima i cijeloj HDZ-ovoj vertikali vlasti (grad – županija – vlada), mi se i dalje gušimo u prometnim gužvama, s najskupljim stanovima u Hrvatskoj, nekontroliranoj betonizaciji i projektima koji se raspadaju nakon prve kiše. Nema besplatnog javnog prijevoza, nema besplatnih vrtića, nema besplatnog dopunskog zdravstvenog osiguranja za umirovljenike s nižim primanjima, nema priuštivog doma za starije, nema novih garaža (iza OTP-a, u Mokošici, u Zlatnom potoku), stanova za mlade, nema ni nove sportske dvorane, ni Muzeja vaterpola, ni brojnih drugih projekata koji su više puta obećavani u zadnjih osam godina. Ja namjeravam projekte započinjati i završavati.

Rekli ste da je drugi krug izbora nova utakmica u kojoj se iznova miješaju karte. S kakvom „rukom“ ulazite u drugi krug i s kakvim ishodom ćete biti zadovoljni?

Ja sam u ovu utrku ušla otvoreno i bez kalkulacije. Na sva pitanja koja su mi upućena sam odgovarala spremno, javno i više puta. Za razliku od mog protukandidata koji nam je ponudio čitavu pletoru izlika za dugu listu neispunjenih obećanja i koji do danas nije odgovorio na niti jedno pitanje vezano za npr. ilegalne gradnje i naplate parkinga po Pelješcu od strane njegove braće. Naša ruka je od početka transparentna. Nakon prvog kruga svi mogu vidjeti tko je doista jedina prava brana HDZ-u. Grad zaslužuje gradonačelnicu koja služi građanima, a ne interesnim skupinama. Ne možemo podnijeti još osam godina preplaćenih projekata poput pranja čekaonica, gruške place, Tamarića ili rupa za palme. Kada novci cure iz proračuna onda ih nema za razvojne projekte. Dubrovniku i njegovim građanima ne treba poslušna većina, već odgovorna i slobodna gradonačelnica koja odgovara svojim sugrađanima, a ne gradskim šerifima i stranačkim interesima. Zato u nedjelju izađite na izbore i birajte između apsolutne moći HDZ-a ili puta u slobodniji, pravedniji i učinkovitiji Dubrovnik.

NAJTRAŽENIJI OBLIK TRENINGA

Body Balance centar u središtu pozornosti s novim HIT spravama

za vježbanje!

Prije mjesec dana Body Balance Centar je službeno u svoju ponudu uveo najtraženiji oblik treninga današnjice za žene – reformere

Iako su sprave tek od nedavno uvedene u ponudu, interes za treninzima nadmašio je sva očekivanja – sva mjesta na grupnim treninzima su trenutačno popunjena, čak i prije njihovog službenog početka!

Kako se kaže - “Dobra vijest putuje brže od svjetlosti”, a vijest o dolasku reformera u Body Balance centar proširila se među Dubrovkinjama munjevitom brzinom. Dodatno, još uvijek postoji lista čekanja za sve zainteresirane žene, a i muškarce koji žele isprobati ovu popularnu, ali i izrazito učinkovitu metodu vježbanja.

Što podrazumijeva vježbanje na reformerima?

Reformer je specijalizirana sprava koja se sastoji od klizne platforme, opruga za pružanje otpor kao i sustava remena te poluga. Razvijena je još početkom 20. stoljeća u svrhe prakticiranja pilatesa.

Reformer kao sprava dobiva toliko na važnosti zbog višenamjenskih mogućnosti da

kombinira snagu, jakost, fleksibilnost, stabilnost i ravnotežu kroz kontrolirane pokrete uz prilagodbu otpora.

Kakav pristup reformerima ima Body Balance centar?

U Body Balance centru ne nudi se samo pilates oblik vježbanja na reformerima, već se kombiniraju i ostali pristupi kako bi se osigurala maksimalna korist za svakog pojedinca.

Kineziolozi kažu kako treningu vole pristupiti smisleno i svrsishodno te stoga apliciraju znanje biomehanike i anatomije tijekom vođenja treninga.

Svaki trening neizostavno uključuje mobilnost, jakost, stabilnost i propriocepciju, dok se ostale motoričke vještine i elementi različitih oblika treninga (pilates, yoga, ples,…) pažljivo integriraju na svakom treningu raznovrsno. Tako se osigurava da niti jedan aspekt tjelesne pripremljenosti ne bude zanemaren, već se kroz ci -

Reformer kao sprava dobiva toliko na važnosti zbog višenamjenskih mogućnosti da kombinira snagu, jakost, fleksibilnost, stabilnost i ravnotežu kroz kontrolirane pokrete uz prilagodbu otpora.

U Body Balance

centru se nudi individualni, grupni trening (do pet osoba), trening u dvoje ili pak troje pod stručnim vodstvom kineziologa i/ili instruktora za reformer treninge.

ljano osmišljene kombinacije prilagođava svakoj skupini ili pojedincu uz prethodno planiranje treninga.

U Body Balance centru se nudi individualni, grupni trening (do pet osoba), trening u dvoje ili pak troje pod stručnim vodstvom kineziologa i/ili instruktora za reformer treninge.

Tko se može pridružiti treninzima na reformerima?

Treninzi nisu rezervirani samo za jednu populaciju ljudi (čitaj: žene) i, niti za samo jednu vrstu treninga (čitaj: pilates), već su

adekvatni i prilagodljivi za sve populacije; muškarce, žene, djecu, mlade te osobe u zlatnim godinama. Mogu se koristiti u svrhu terapijskog vježbanja, prakticiranja DNS metode, prevenciju i pripremu za sportaše, rehabilitaciju nakon ozljede i kao rekreativna aktivnost za poboljšanje jakosti, snage, stabilnosti, mobilnosti, fleksibilnosti i ravnoteže. Za više informacija o ovoj vrsti treninga ili za prijave, možete kontaktirati recepciju Body Balance centra na broj 095 4252 101 te putem elektroničke pošte na adresu bodybalance.du@gmail.com.

Od Dubine u Dubrovniku do Watergatea u Berlinu sve više klubova prestaje s radom

Zašto noćni klubovi ne bi spasili nas, a ne mi njih?

Sve više klubova zatvara svoja vrata, čak i u Berlinu, nekoć svjetskoj prijestolnici elektronske glazbe. Ovaj fenomen Nijemci zovu Klubsterben, odnosno smrt klupske scene koja sada šalje

dramatičan apel potrošačima za njihov spas

Samo mijena stalna jest. Sve se mijenja. Ajde, dobro, skoro sve. Mentalni poremećaji se nikad ne mijenjaju, uvijek su postojane. Anksioznost, depresija, bipolarni poremećaj, šizofrenija, nikad se neće promijeniti, nestati, uvijek će biti tu, you’ll never walk alone... Ali ovo nije tekst o njima, nego o noćnim izlascima, koji se također mijenjaju. Još do jučer zbog ogromnog interesa mnogi željni zabave nisu mogli ući u berlinske klubove, a danas se zatvaraju. Krajem prošle godine legendarni Watergate, jedan od prvih klubova elektronske glazbe, zaključao je svoja vrata, a ista sudbina uskoro čeka klub Wilde Renate. Prvome je presudila slaba posjećenost, a drugome rastuća cijena najma prostora. Ovaj fenomen Nijemci zovu Klubsterben – odnosno smrt klupske scene.

Zašto pada posjećenost klubova? Odgovor sam prije neki dan dobio u kafiću Milk. Nas par sredovječnih staraca završavali smo večer kada se na stolu do našeg pojavilo pet, šest sređenih mladih cura. Naručile su piće, a onda krenule u neku koreografiju s mobitelima. Vrtjele su se fotkajući, i sve je to trajalo otprilike pola sata. Iskapile su čaše i otišle. Eto čemu služe noćni izlasci današnjim mladima – njima je to preserancija za Instagram i druge društvene mreže. Pola sata Milka Generaciji Z ustvari je posao, a ne opuštanje. Zaboli ih za muziku i ples, njima se čitav život vrti oko društvenih mreža. Noćni provodi, kao takvi su im skroz nebitni, oni, u biti, isključivo izlaze kako bi se pokazivali na društvenim mrežama. Uostalom, upoznavaju se na Tinderu, čavrljaju na jednoj od tisuću aplikacija, što će im stari dobri manevar licem u lice pored svih tih tehnoloških čudesa? O alkoholu također nemaju visoko mišljenje što im je, mora se priznati, plusić sa strane.

DRAMATIČAN APEL

U kombinaciji s najgorim američkim kapitalizmom, gdje cijene nekretnina luduju po cijelom

svijetu, rezultat je jasan – klubovi su u sve većim problemima, pa se prije neki dan na internetskoj stranici Klubska scena pojavio dramatičan apel za spas klupske scene pod naslovom „Ne dajmo da klubovi nestanu!“ - U posljednjih nekoliko godina svjedočimo tihom, ali upornom nestanku klubova diljem svijeta. Klubovi su community, nešto iz čega je ova cijela kultura nastala. To su sveti prostori u kojima su generacije odrastale, stvarale prijateljstva, pronalazile sebe i plesale do izlaska sunca. Klubovi nisu samo lokacije. Klubovi su kulturni prostori. U njima su nastajali pokreti, subkulture, zvukovi koji su kasnije oblikovali svjetsku glazbu. Iz njih su izašli DJ -i, producenti, VJ -i, promotori, dizajneri, novinari, plesači, kreativci. Klubovi su škola, mentor, inspiracija. Klubovi su mjesto gdje je queer zajednica pronalazila sigurnost, gdje su se brisale granice između razreda, rasa i ideologija. Bez klubova, clubbing gubi dušu! Ne možemo dopustiti da nas iluzija sigurnog i sterilnog partyja uz dnevnu kavu prevari da zaboravimo što znači plesati u mraku, prepustiti se zvuku, biti dio kolektiva, makar na nekoliko sati… Što možemo učiniti? Branimo klupsku kulturu kao kulturnu vrijednost ravnopravnu kazalištu, filmu, koncertima. Podržimo preostale klubove. Kupuj ulaznice, dijeli evente, pričaj o njima. Ne romantizirajmo samo prošlost. Stvorimo novu scenu, nove prostore, nove zajednice. Povežimo se! Promotori, glazbenici, mediji, publika moraju djelovati zajedno, jer bez vas, scena ne postoji. Ova kultura je preživjela pandemije, zabrane, stigmu i gentrifikaciju. Preživjet će i ovo, ali samo ako ne odustanemo – poručili su na stranici Klubska scena ljubitelji klupske scene. Čim sam ovo pročitao, na pamet mi je pao još jedan dramatičan apel. S obzirom na brutalnu inflaciju, još brutalnije cijene ulaznica i pića, postavio sam sam sebi pitanje Zašto Klubska scena ne bi spasila nas, a ne mi nju.

Piše Maro Marušić foto Duško Jaramaz/ PIXSELL

Dubrovački bećar je mogao provesti cijelu noć bez da igdje plati ulaz – prvo ode u Ludwiga, a kasnije u Polo na Pilama. Nema ulaznica, nema računa, udarili mu Maro Karužić i Marjan Lipanović koju na kuću, on sve skupa potrošio 50 kuna, a mrtav pijan baulja do postelje. Bilo je to doba kada nisi tražio zabavu, nego je zabava tražila tebe

Minijaturni gemišt u Lazaretima bit će i dalje 5 eura platili upad ili ne. Što možemo učiniti? Ništa, jer nemamo para. Stoga apeliramo na Klubsku scenu da pomogne nama potrošačima! Da spusti cijene, pa ćemo mi sredovječni luzeri doći piti kako bismo zaboravili naše mizerne živote!

APELIRAMO NA KLUBSKU SCENU

-U posljednjih nekoliko godina svjedočimo tihom, ali upornom rastu cijena diljem svijeta. Cijene su community, nešto iz čega je čitava zapadna civilizacija nastala. To su sveti prostori hedonizma u kojima su generacije odrastale. Cijene karata nisu samo odraz potrošačkog društva. Ulaznice nam omogućuju iskustvo. Bez mogućnosti da platimo ulaznicu i gemišt, clubbing gubi dušu. Ne možemo dopustiti da nas iluzija besplatne ulaznice prevari da će i cijena pića biti povoljna. Neće! Minijaturni gemišt u Lazaretima bit će i dalje 5 eura platili upad ili ne. Što možemo učiniti? Ništa, jer nemamo para. Stoga apeliramo na Klubsku scenu da pomogne nama potrošačima! Da spusti cijene, pa ćemo mi sredovječni luzeri doći piti kako bismo zaboravili naše mizerne živote!

Eto, do čega je došlo. Em mladi ne izlaze, em je skupo, jer nema izlaska za manje od 100 eura po osobi. Mene je taj dan tura pića u Milka došla 42 eura. Sreća da sam došao pripit, inače bih morao mjesec dana raditi neki dodatni posao da zakrpam minuse. Još je veća sreća da se u Dubrovniku nema gdje izaći i da se doslovno ništa ne događa, pa ne moram trošiti lovu. Mogu u miru doma svojega otići na društvene mreže pa poput gledatelja u kinu, promatrati Dubrovčane kako filozofiraju.

Uglavnom, zaključak je taj da nas turizam gnjavi, ali bez njega bismo svi crknuli od gladi. To je jedan od najvećih dubrovačkih mitova. U ono davno vrijeme kada klupska scena nije odašiljala dramatične apele, nije bilo toliko turista. Upravo zato jer nije bilo toliko turista, cijene nekretnina nisu bile toliko velike, kao što ni cijene ulaznica i gemišta nisu toliko klale kupca. Zabave elektronske glazbe često su se gerilski održavale na svježem zraku – Hotel Belvedere, plaža Veliki žali, Kalamota, plaža u Vignju… – pohodile su ih tisuće posjetitelja koji su plaćali simbolični upad. Dubrovački bećar je mogao provesti cijelu noć bez da igdje plati ulaz – prvo ode u Ludwiga, a kasnije u Polo na Pilama. Nema ulaznica, nema računa, udarili mu Maro Karužić i Marjan Lipanović koju na kuću, on sve skupa potrošio 50 kuna, a mrtav pijan baulja do postelje. Bilo je to doba kada nisi tražio zabavu, nego je zabava tražila tebe.

Zato mi je smiješno kada gledam ljude koliko se boje što bi bilo bez turizma. Nešto bi bilo gore, ali nešto bi bilo bolje. Recimo, klupska scena bi cvjetala, a ovako, ta kultura koja je preživjela pandemije, zabrane, stigmu i gentrifikaciju, neće preživjeti turizam, kapitalizam i društvene mreže. Klubsterben, meine Damen und Herren.

Što ćeš, svemu dođe kraj. Samo mijena, depresija i anksioznost stalne jesu!

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Vrag tikve sadi

Većina ministara vanjskih poslova Europske Unije podržala je nizozemski prijedlog o pokretanju revizije odnosa EU-a s Izraelom, zbog njihove najnovije odmazde prema civilima u Gazi i dvomjesečne blokade humanitarne pomoći, zbog čega djeca masovno umiru od gladi. Iako je većina zemalja bila ZA, Hrvatska je glasala protiv kažnjavanja Izraela pokazujući tako da su naši političari zaboravili žrtve i patnje u Domovinskom ratu. I da su im prioriteti daleko od moralnih načela, međunarodnog prava. Svjedoci osobito dugog pljeska slovenskoj predsjednici u Europskom parlamentu nakon njene izjave da oni koji šute zapravo podržavaju zločine Izraela, lako bi mogli zaključit da naša vlada podržava - genocid. Tako ispada da Hrvati neće s demokratski razvijenim zemljama nego radije sa Silama osovine iz neslavnih vremena Drugoga rata, kad su se njemačkim nacistima i talijanskim fašistima prikrpili Bugari, Mađari i Rumunji. Pa se i nakon 80 godina posipaju pepelom radi zločina iz povijesti.

A nakon tri i pol godine od zadnje sjednice Vijeća za obranu, premijer i predsjednik održali su povijesnu sjednicu u uredu predsjednika Republike Hrvatske. Razmotreni su strateški dokumenti iz područja obrane i doneseni zaključci i preporuke iz područja obrane. Eto, baš nam je drago. Dogovorili su se o mimohodu, koji će se održati u Zagrebu, a pitanje vojnog roka su ostavili za drugi put. Ukoliko ne prihvate mišljenje nekih umirovljenih vojnih stručnjaka, koji tvrde da nam, na nepunih 4 milijuna stanovnika i konfiguraciju terena i dužinu granica, ne treba nikakav zakon o obrani nego - puno molitve. Hrvatski građani su i ovim dogovorom zadovoljni. Jer Plenković je davno još bio zaprijetio da se neće sastat s Milanovićem, dok se ovaj ne ispriča njemu i cijeloj Vladi. A predsjednik to nije uspio, jer mu je bilo nemoguće skupit sve uvrijeđene ministre, kako one smijenjene zbog nesposobnosti, tako i one zbog afera i korupcije. A Milanović je nakon pobjede

na Predsjedničkim izborima samo tražio da premijer počne surađivati s njim kao Predsjednikom RH, kako je to određeno Ustavom. Jer Ustav ne predviđa da nakon Predsjedničkih izbora, bilo ‘ko pa ni Plenković, lupeta kako pobjednik sa 75 posto glasova Hrvata nije Predsjednik RH ili kako postoje - dvije Hrvatske.

Bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije nagodila se s USKOK-om u slučaju sređivanja državnog ispita, kome drugome nego - rođenom bratu. I onda kažu da Sloboda nema cijenu. U zatvor neće, ali je slobodu platila priznanjem počinjenja kaznenog djela, u kojemu joj je pomogla prijateljica Rimac, bivša državna tajnica, miljenica i ‘lipota’ sadašnjeg Državnog odvjetnika. Hrvati su jako sretni svaki put kad se pravosuđe s nekim ‘nagodi’. Malo nas je i ne trebamo se zamjerati jedni drugima; ionako nas skoro pola ovisi od istom državnom poslodavcu.

A taj njezin brat Ivan, i danas radi u upravi Grada Zagreba. Prvo je bio pomoćnik pročelnika za energiju i klimu. Kažu, čistio je filtere za klimu po ministarstvu - dvaput godišnje. Vrlo odgovoran posao. A nakon sređenog ispita, avanc’o je za predstavnika Grada Zagreba, za ‘pravednu i nisko ugljičnu tranziciju’. Ima li to ikakve veze s kontrolom dimnjaka, ili će brat Ivan sad opet morat polagat novi državni ispit?

A hoće li gospođa Žalac istu cijenu slobode platit i na novom ročištu za namještanje natječaja u aferi Software, znat ćemo uskoro. Radi se o europskim soldima, pa bi cijena mogla bit i nešto veća. Zato kažu da vrag nikad ne spava. Sadi tikve!

Luka Modrić, najveći hrvatski brend, u svijetu poznatiji i od Plenkovića, odigrao je zadnju utakmicu za Real Madrid i oprostio se od njegovih navijača. Kapetan momčadi i najtrofejniji igrač u povijesti madridskog kluba, igrat će još za Real na Svjetskom klupskom prvenstvu, a onda zauvijek skinut Realov dres. Sutradan su u medijima objavljene dosad neviđene snimke kapetana Modrića iz klup-

skog autobusa. Hrvatska legenda sjedi među suigračima i u jednom se trenutku slama i neutješno plače, dok gleda u mobitel. I cijela Španjolska je plakala. A umjesto da se i naša nacija isplače što legenda tamo više neće okretat milijune, nogometni fanovi već se vesele kako će se Luki sad, po isteku igračke garancije, možda vratit doma. Ako ništa drugo, da barem uživa u njemu najdražem glazbeniku Thompsonu, kako je sam otkrio španjolskim novinarima. Na SDP-ovoj konferenciju za novinare, sazvanoj uoči drugog kruga izbora, a radi podrške stranačkom kandidatu za župana Varaždinske županije, postavljeno je i pitanje o novom čelniku stranke. Trenutni čelnik Hajdaš - Dončić je odgovorio da on namjerava, ako mu građani Hrvatske daju povjerenje, bit premijer u - dva mandata. Pa onda, ako Bog da, za deset godina, bit će vrijeme da ga naslijedi ‘neka žena’. Ovakva vijest je obradovala svo članstvo, a osobito ženske članove stranke, koje su inače namjeravale dobit euro-jackpot. Dvaput! Neki bivši članovi stranke smatraju da je zadnjih nekoliko predsjednika uspjelo stranku dovesti do neprepoznatljivosti; ko da nisu dio današnjice, nego artefakt iz prošlosti. Zato i jesu bivši.

A za druga Sinišu govore da samo nastavlja niz, uz jedinu novost - da se umjesto vizijama počeo bavit proročanstvima. Ko vidoviti Milan.

Piše Mario Klečak

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Skupili su se nakon 20 godina od mature 4. d TUŠ, smjer hotelijera - ugostitelja, pa u Pivnici veselo proslavili - Marko Ćoso, Tomislav Božović, Hrvoje Franković, Mato Alavija, Romana Romanović, razrednica Sandra Bender, Marija Njirić, Vlaho Kovačić, Antun Putica, Jurica Prkut, Romana Zvono, Ivan Tovilović, Nikolina Lapačina, Marija Gregurević i Maja Papac

Mara, Bruna i Laura - “govori” i boja majica naših maturantica da im nisu isti ni razred, niti razrednica

Matea, Flavija, Marta, Ana, Tara i Antea - poslije opuštene Norijade, učenju za Državnu maturu i upise na željene fakultete vrijedno će prionuti gimnazijalke mlade

Franci, Marijeta i Rapa - sve se lako organizira i učini kad je dobra klapa

Nadija i Marina - potrudit će se da im dobar posao u skoroj budućnosti “donese” savjestan rad, a ne samo puka sudbina

Dubrovnik

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ilko i Maša - nije sve samo u novinarskom savjesnom istraživačkom radu, jako godi i odmor u rodnom i voljenom Gradu

Andrijana, Maria, Nina, Lea i Marko - brzo su se osušili od “pogodaka u sridu” pištoljima na vodu, premda nije sjalo Sunce žarko

Seyen i Justin - slikom se na znanje i svima daje da dugogodišnje iskreno prijateljstvo između Sydneya i Dubrovnika traje

Branko, Jenneth i Živan - dan je za proslavu sinovljevog 60. i tatinog 90. rođendana bio k’o naručeno divan

Dominko,

Dora i Tibor - slažu se da pogledu na večernji očaravajući Dubrovnik sa Srđa nema razloga ni za kakav prigovor

JADROLINIJINA LINIJA BROJ 807

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Mnogi su brodovi povezivali

Dubrovnik i Elafite, ali najdraža je Postira koja je plovila po svim vremenskim uvjetima

Nitko osim Uprave Jadrolinije ne zna sudbinu ovog legendarnog broda

Povezivanje otoka Mljeta i Elafita s lukom Gruž datira još od vremena Austro - Ugarske, kasnije Kraljevine itd. sve do današnjih dana, a linije su održavale brodarske kompanije s brodovima obalne plovidbe i mali brodovlasnici. Uvijek su otoci bili povezani jer povezanost s kopnom za otočane znači kvalitetniji život. Na otocima ima uglavnom sve što je potrebno za život, ali ipak je potrebna komunikacija s kopnom radi odlaska u školu, kod liječnika ili na posao, pokretanja gospodarske razmjene, dovođenja građevinskog materijala itd. U novije doba brodovi linijske plovidbe dovode turiste na jednodnevne izlete, kao i na višednevne boravke u pansionima i hotelima po otocima. Tema ovog napisa je Jadrolinijina linija 807 koja je započela svoje plovidbe početkom 60-tih godina dvadesetog stoljeća. U pisanju teksta su pomogli Milo Sršen koji je plovio na toj liniji kao zapovjednik broda i Marica Njegovan, časnica na brodovima Jadrolinije koja je do umirovljenja

radila kao sindikalni povjerenik Jadrolinije te iz mojih sjećanja. Tekst je emotivno iniciran odlaskom broda POSTIRA koji je odslužio svoj radni vijek, a radi nekih okolnosti Jadrolinija mu nije pronašla dostojnu zamjenu jer veoma je teško ploviti na liniji 807 u zimskom vremenu. U planu je nabavka novog broda na električni pogon, pokrenute su javne nabave pa stornirane i još ništa od toga. Gledajući generalno, na liniji 807 mogu uspješno po svim vremenskim uvjetima ploviti samo stari klasični brodovi, a da svi putnici i svi otočani budu zadovoljni. Svi otočani, a i svi ljubitelji mora i brodova bi najviše voljeli da se napravi nova POSTIRA koja bi sljedećih 60 godina kvalitetno održavala tu liniju na opće zadovoljstvo.

JADROLINIJA I NJENI PRVI BRODOVI

Jadranska linijska plovidba skraćenog naziva Jadrolinija je utemeljena 20. siječnja 1947. godine. Jadrolinija za osnovna sredstva poduzeća

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE POSTIRE: Brod je izgrađen 1963. godine u Puli u brodogradilištu Crvena zvijezda, ima 335 bruto tona, dug je 44,6 i širok 8,1 metara. Kapacitet putnika mu je bio 450, a zadnjih godina mu je smanjen na 380. Dva dizel B&W stroja ukupne snage 883 KW ga preko dvije pitch propele pokreću brzinom od 13 čvorova.

dobiva 41 parobrod, ali većinu je trebalo izvaditi iz mora ili osposobiti za plovidbu. Od preuzetih brodova za plovidbu je bilo sposobno njih 27, a riječ je bila uglavnom o parobrodima. To su uglavnom bili parobrodi Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe. Jadrolinija na samom početku pedesetih godina napušta zastarjelu tehnologiju parobroda i preuređuje brodove na motorni pogon, mada je obnova flote krenula i gradnjom novih brodova u domaćim brodogradilištima. Tako je 1948. godine u pulskom brodogradilištu Uljanik naručeno šest brodova, koji su isporučeni između 1952. i 1954. godine, a nazvani su po pjesnicima VLADIMIR NAZOR, NJEGOŠ, ALEKSA ŠANTIĆ, IVAN CANKAR, VUK KARADŽIĆ i KOSTA RACIN. Ovi brodovi su značili novi početak u putničkom brodarstvu na Jadranu. Bili su to prvi željezni brodovi na motorni pogon. Nedostatak tih brodova bila je namjena isključivo za prijevoz putnika, a ne i tereta, što nije odgovaralo otočnom stanovništvu. Tako je ponovno u Uljaniku pokrenuta gradnja novog tipa brodova koji su mogli prevesti 500 putnika i 25 tona tereta.

Bili su to motorni brodovi: OSIJEK, MARIBOR, MOSTAR i NOVI SAD, koji su isporučeni 1955. godine. Iz brodogradilišta u Splitu 1955. godine isporučeni su klasični motorni putničko-teretni brodovi: OHRID (kasnije TIJAT), KARLOVAC i VALJEVO (kasnije OZALJ) kapaciteta 350 putnika i nosivosti 11 tona tereta. Godine 1957. Jadrolinija od brodogradilišta Uljanik u Puli preuzima tri jednaka broda: TAKOVO, TROGIR i TUZLU (danas plovi na liniji 807 pod imenom PREMUDA) kapaciteta 450 putnika i 20 tona nosivosti tereta. Dalje neću nabrajati novogradnje, niti preuređene brodove Jadrolinije, ali moram navesti veterane linije 807 tj. seriju od četiri ista broda: PERAST, POROZINA, POSTIRA i PUNAT kapaciteta 450 putnika i 30 tona nosivosti tereta od kojih su prva dva izgrađena 1963. u Malom Lošinju, a druga dva iste godine u brodogradilištu Crvena zvijezda u Puli.

BRODOVI KOJI SU POVEZIVALI DUBROVNIK

S ELAFITIMA

Nakon osnutka Jadrolinije 1947., pokrenute su mnoge otočke linije te u dubrovačkom okruž-

Hercegnovi u luci Lopud iza 1959.

Porozina u luci Gruž

Takovo u luci Polače

Porozina u luci Lopud

Tako je POSTIRA

plovila po svim vremenskim uvjetima te bi rijetko preskočila dan i nastojala bi učiniti barem jednu plovidbu od Suđurđa preko Lopuda i Koločepa do Gruža i natrag u Suđurađ, ali bi morala prenoćiti u Šipanskoj Luci. Zadnjih godina se pokazalo da je brod imao dosta problema s ispuštanjem čađe iz ciminjere koja je putnicima šporkavala odjeću

ju u redu plovidbe iz 1959. još nemamo liniju 807, ali imamo linije: Lovište - Korčula, Lovište - Polače, Lastovo - Korčula, Korčula - Lumbarda, Korčula - Metković, Korčula - Dubrovnik, Dubrovnik - Kotor i Dubrovnik - Lopud koja bi ustvari bila prethodnica liniji 807. Na toj liniji broj 478 plovio je parobrod HERCEGNOVI (prilažem fotografiju parobroda u luci Lopud) do 1964. kada je otišao u rezalište. Već sljedeću sezonu od 1. travnja 1965. imamo red plovidbe na liniji 807 koja je kretala iz Trstenika preko: Žuljane, Polača, Kozarice, Sobre, Prožure, Okuklja, Šipanske Luke, Suđurađa, Lopuda, Koločepa i Gruža. Po sjećanju starijih, na liniji 807 prvo od motornih brodova plovi TAKOVO, a onda kraće vrijeme 1967./68. brod KARLOVAC. Na prvoj plovidbi nakon izgradnje 1963. u liniju ulazi POROZINA koja je plovila naizmjenice s TAKOVOM do 1973. godine. Od 1973. dolazi u liniju PERAST koji je plovio sve do ratnog stradanja u luci Slano kad su poginula tri člana posade broda: upravitelj stroja Pero Sršen, motorist Antun Matić i kormilar Niko Nodilo. Dana 8. listopada 1991. neprijateljska vojska je ušla u brod te ga je devastirala, a nekoliko dana kasnije su mu otkinuli sve cime (konope) te su ga pustili da pluta. Neprijateljska vojska je na njemu vježbala gađanje te je bio i zapaljen, a onda ga je grupa hrabrih pripadnika HRM -a 19. studenog uhvatila u tegalj u Koločepskom kanalu te su ga usidrili u Stonskom kanalu nadomak luke Broce. U siječnju 1992. PERAST je otegljen u brodogradilište Inkobrod u Korčuli. Privatni poduzetnik ga je nastojao spasiti, ali previše je stradao, a Država nije mogla u to još ratno doba sufinancirati popravak. PERAST je 2004. izrezan u jednom rukavcu rijeke Neretve pored luke Ploče. Nakon stradavanja PERASTA prvu liniju prema Elafitima i Mljetu je pokrenula 1992. POROZINA do dolaska POSTIRE

petak, 29. svibnja 2025.

Na liniji 807 od Polača preko Elafita do Gruža i natrag plovili su svi brodovi iz serije 4P (PERAST, POROZINA , POSTIRA i PUNAT ) i serije 3T (TAKOVO, TROGIR i TUZLA) te jedno kraće vrijeme i KARLOVAC. Zapovjednici iz naše županije na tim brodovima su bili: Đorđe (Đoko) Maras, Pavo Njirić, Pasko Nadramija, Ivica Škero, Muhamed (Hamo) Čerimagić, Grgur Čumbelić, Nikša Mamić, Marko Vilović, Domagoj Mulanović, Luka Regjo (kasnije pilot u Splitu), Markoč (Žuti), Zane Peruzović, Ivo Mrgudić, Miljenko Sršen itd. Linija broj 807 do Mljeta je prekinuta 15. lipnja 1995., a POSTIRA je počela ploviti samo do Šipanske Luke gdje je i noćila (tada je imala tri dnevna putovanja). Kao zamjenu za gubitak linije 807, otok Mljet je dobio novu trajektnu liniju broj 831 Sobra - Dubrovnik na kojoj je plovio trajekt STON (ex. PARTIZANKA), a kojeg je 8. listopada 1995. prvi put zamijenio trajekt HANIBAL LUCIĆ

LEGENDARNA POSTIRA

Godine 2008. ponovo je linija 807 skraćena i od tada POSTIRA noći u Suđurđu i ima četiri dnevna putovanja, a istovremeno je za zamjenu (nadoknadu) u Luku Šipansku počela pristajati NONA ANA , koja je do tada plovila samo na relaciji Mljet - Dubrovnik. Na skraćenoj liniji 807 spomenuo bih samo neke zapovjednike koji su mi ostali u sjećanju: Hamo Čerimagić, Miljenko Sršen, Luko Šoletić, Mato Kašikić, Nikša Matušić.

POSTIRA svaku godinu ima godišnji remont u svibnju, kad su je obično mijenjali brodovi Jadrolinije: TIJAT i PREMUDA, a za kvarove POSTIRE do 2-3 dana su je mijenjali manji brodovi iz Dubrovnika. Tako je POSTIRA plovila po svim vremenskim uvjetima te bi rijetko preskočila dan i nastojala bi učiniti barem jednu plovidbu od Suđurđa preko Lopuda i Koločepa do Gruža i natrag u Suđurađ, ali bi morala prenoćiti

Red plovidbe od 1.travnja do 31.listopada 1965.

Perast u plovidbi pored Harpota 1991.

Postira

u Šipanskoj Luci. Zadnjih godina se pokazalo da je brod imao dosta problema s ispuštanjem čađe iz ciminjere koja je putnicima šporkavala odjeću i to toliko da su zadnje vrijeme zabranili putnicima boraviti na gornjoj palubi. Zadnje dvije sezone Jadrolinija je u ljetnoj sezoni dovodila u liniju brzi jednotrupac DORU, katamaran NOVALJU, ali mještani otoka nisu zadovoljni jer njima ipak treba putničko-teretna linija koja je sposobna ploviti u svim vremenskim uvjetima. Danas, na liniji 807 plovi Jadrolinijin brod PREMUDA koji je stariji od POSTIRE, ali su mu motori u boljem stanju. POSTIRA je zadnji put napustila luku Gruž 18. ožujka 2025.. Danas se POSTIRA nalazi u raspremi u Lamjani na otoku Ugljanu te se čeka odluka Jadrolinije. U

ovom trenutku, nitko osim Uprave Jadrolinije ne zna njenu sudbinu. Sve opcije su otvorene, no islužena 62-godišnja POSTIRA ne može popraviti motore jer rezervnih dijelova nema ili bi taj sveukupni popravak puno koštao. Možda je rezalište njena sudbina, no postoji grupica ljudi koji zagovaraju otkup broda kako bi se spriječio taj ishod. Nešto kao brod TIJAT koji je spašen u zadnji trenutak te je sada u vlasništvu Šibensko- kninske županije koja ga planira obnoviti. Tu još Hrvatski registar ima svoje uvjete za produžetak brodskih svjedodžbi, ali se nadamo kako će brod opet ploviti. Od svih brodova koji su plovili na liniji 807, a koji su u vlasništvu Jadrolinije, još samo plovi PREMUDA, a POSTIRA je u raspremi.

Premuda Tijat

METKOVIĆ OSTAO U NAJVEĆEM RANGU

Rukometna legenda Ivan Čupić: „Želim dogodine i Ardiaei i još dalmatinskih klubova u premijer ligi”

Županijski derbi između Ardiaeija i Metković-Zalma, ove je sezone odlučivao o tome tko će igrati u najvećem rangu, a tko u drugom. Sada, kada je ishod poznat, bila je to prava prilika za pokoju riječ iz oba tabora. I ne samo o odigranim utakmicama, već i rukometu u najjužnijoj hrvatskoj županiji

Hoće li dubrovački rukometni klub Ardiaei izboriti promociju u PAKET24 Premijer ligu, ili će Metković-Zalmo u istoj ostati, odlučivalo se preko kvalifikacija. Točnije, kroz dvije utakmice. Metkovci ostaju član najvećeg ranga, nakon što su protiv Ardiaeija upisali dvije pobjede. Prva u Metkoviću, 30:19, a onda i u Gospinom polju, 23:25. Zasluženo slavlje rukometnog velikana iz doline Neretve.

Treba prvo podsjetiti kako je do ovog županijskog derbija i došlo. Za premijerligašem Metković-Zalmom je jako loš regularni dio sezone, u kojem su ostali na zadnjem mjestu Lige A (rukometna Premijer liga dijeli se u dvije skupine, A i B). Time su drugi dio sezone završili u Ligi za ostanak. Tamo su na kraju osigurali tek osmo mjesto, što je značilo kvalifikacije za ostanak u najvećem rangu. Protivnik u kvalifikacijama je drugoplasirana momčad iz druge lige, a u ovom slučaju, to je bio Ardiaei. Dubrovački „Ratnici” su u regularnom dijelu Prve lige-jug, završili upravo kao drugi. „Čestitam Metkoviću na ostanku u Premijer ligi. Pokazali su da su bolji u ove dvije utakmice. Na nama je da se što bolje pripremimo za iduću sezonu. Da posložimo kockice i probamo napasti Premijer ligu” – istaknuo je predsjednik kluba iz Dubrovnika, Maro Dabelić.

Piše Rafael Barkiđija

Foto: Robert Anic/PIXSELL; Goran Mratinović/DD

METKOVCE S KLUPE VODI LEGENDA

HRVATSKOG RUKOMETA

Krajem prosinca 2024. godine, klupu Metkovića, u ne baš zavidnoj situaciji, preuzeo je Ivan Čupić. Legenda Grada Metkovića, Hrvatske, ali i svjetskog rukometa. Član Kuće slavnih Europske rukometne federacije. Zadatak je bio ostaviti Metković u najvećem rangu. Kako je sezona odmicala, Metkovci su sve više hvatali zamah, pobjede, a na kraju i sam ostanak kroz kvalifikacije. Već je u prvoj utakmici kvalifikacija bilo jasno kako je Metković „odradio posao” i izborio ostanak.

„Znali smo da nije obična utakmica u Metkoviću, za dva boda, nego kvalifikacije za ostanak, koje su nekakvo ‘malo finale’. Mislim da smo ipak pokazali da smo za nijansu bolji od dubrovačkog sastava. Ovim putem čestitam Dubrovčanima na fer i korektnoj borbi” –istaknulo je legendarno hrvatsko krilo. Osvrnuo se potom Čupić i na Ardiaei i na ostale klubove s juga Hrvatske. „Želim puno sreće Ardiaeiju sljedeće sezone. Želio bih da bude više naših klubova u Premijer ligi, ne samo iz naše županije, nego općenito dalmatinskih klubova. I mi i Trogir smo sada tu, ali većina je iz sjevernijih županija. Nadam se da će netko još iz Dalmacije ući u naj -

veći rang. Vjerujem i navijam za takav rasplet” – ističe.

Nakon vrućeg krumpira u rukama, pred Čupićem i Metković-Zalmom, sada je ljeto. Prvo malo odmora, a onda pripreme punom parom za ono što slijedi u novoj sezoni. Cilj je igrati Ligu za prvaka, a ne Ligu za ostanak.

„Klub se zajedno samnom odlučio na reset u polusezoni, kada sam stigao. Tada stvari nisu izgledale dobro. Mislim da smo dovođenjem Filipa Mažurane dosta toga dobili u igračkoj kvaliteti. Moram spomenuti i mlade igrače, Metkovce, kadete, koje smo uveli. Dobili smo na tom inatu, na toj igri. Stvorila se dobra atmosfera u svlačionici. Napravili smo pravo malo čudo. To nam je motiv da i sljedeće sezone budemo dosta kvalitetnija momčad pa da gledamo jedan puno jači Metković” – ističe Čupić pa onda pojašnjava i konkretnije planove za sljedeću sezonu.

„Mi smo prvi cilj ispunili. Ostanak u ligi. To je početak nekog novog razmišljanja. Drugi cilj je izboriti Ligu za prvaka sljedeće sezone - biti među tih šest momčadi. Vrijeme je da Metković približimo vrhu, gdje mu je i mjesto. Sad su svi preduvjeti tu. Na nama je da naporno radimo, postavljamo velike ciljeve. Dovodimo i nova pojačanja na ljeto. Cilj je na-

staviti razvijati mlade igrače, ali sve mora ići korak po korak, uz puno strpljenja” – zaključuje trener Metković-Zalma. „To je legenda hrvatskog rukometa. Lijepo ga je bilo vidjeti u Gospinom polju. Preporodio je klub na polusezoni. Falio im je jedan takav karakter za smiriti strasti u klubu. Jedan dobar potez uprave. Želim im da izbore tu Ligu za prvaka” – slaže se i predsjednik Ardiaeija, Maro Dabelić.

SLIČNE PLANOVE IMA I KLUB IZ

GOSPINOG POLJA

Ardiaei je ove sezone završio na drugom mjestu u drugoj ligi (1. HRL-jug). No, veliki uspjeh bilo je i četvrtfinale Kupa Hrvatske, u kojem su zaustavljeni od premijerligaša Gorice. I ta Kup utakmica, ali i ova utakmica protiv Metkovića, dale su mladom klubu, osnovanom 2021. godine, novo i veliko sportsko iskustvo. „Mogu samo reći kako iz godine u godinu rastemo. Ako pogledamo svaku našu sezonu, uvijek idemo korak naprijed. Ove godine smo bili drugi u našoj ligi, potom smo bili u četvrtfinalu Kupa Hrvatske. Da smo bolje odigrali prvi dio sezone, mislim kako bismo ostali prvi i sada sastavljali momčad za Premijer ligu. Ali, mislim kako moramo svi biti zadovoljni, od igrača, uprave, djece, rodi -

telja u klubu. Malo mi je žao što protiv Metkovića nismo pokazali više. Ostaje mali žal, ali sve u svemu smo jako zadovoljni. Idemo i gledamo naprijed. Mislim da ćemo biti prvi favoriti za Premijer ligu sljedeće sezone” – kazao je Dabelić. „Počeli smo prvi dio sezone, nismo bili zadovoljni mnogim stvarima. Na polusezoni smo doveli novog trenera, Damira Batinovića. Doveli smo nekoliko pojačanja. Bazu igrača smo doveli, tu su Zahirović, vratar Demirović, vratili smo Gabrierija, tu je i niz domaćih igrača. No, fali tu još koje pojačanje. Nemam što reći, osim čestitati i momcima i treneru na sezoni. Ništa, odmoriti se, i krenuti jako s pripremama za sljedeću sezonu” – dodaje Dabelić u osvrtu na sezonu 24./25.

Velika odskočna daska za dubrovački klub ove je sezone bio i prelazak prve momčadi iz Župe u Gospino polje. Ardiaei je imao podršku i u Župi, ili gdje god igrao, no Gospino polje je pružilo priliku za napuniti dvoranu u velikim utakmicama.

„Mi smo na početku sezone sjeli s Gradom Dubrovnikom i popričali. Gradu fali vrhunski rukomet, a sam Grad je grad od rukometa. Sve mlađe generacije ostale su u Župi, dok je prva momčad u Dubrovniku. Bila je to ispravna od -

luka” – rekao je Maro Dabelić.

ZABILJEŽENI SU I PRVI USPJESI „MALIH RATNIKA”

Dobar omladinski pogon temelj je za budućnost u svakom sportu i u svakom sportskom kolektivu. Iz dubrovačkog kluba mogu se pohvaliti prvim velikim uspjehom neke mlađe selekcije, točnije, U13 selekcije. Prvenstvo regije jug završili su drugim mjestom, čime su prvi put u povijesti kluba izborili plasman na final four Prvenstva Hrvatske. Održat će se sredinom lipnja u Poreču.

„To je izniman uspjeh. To su djeca koja treniraju tek 2-3 godine. Tu moram pohvaliti i Antonija Lončaricu, koji je preuzeo red s mladima i koordinira mlađe uzrastem kao i njegov brat Hrvoje. Ostali smo drugi na tablici, to govori samo za sebe. U drugom dijelu sezone smo bili dominantni. Čestitke mladićima, čestitke trenerima, ali i roditeljima. Trebamo se držati zajedno i vjerovati u uspjeh” –istaknuo je Dabelić, pa zaključio: „Nemamo veliku bazu mladih igrača. Počeli smo prije četiri godine. Tek se naziru plodovi rada U11 i U13. Očekujemo uskoro doprinos našeg podmlatka i u seniorskim vodama. Ali, treba biti strpljiv i treba puno raditi s njima”.

Čupiću je Metković-Zalmo prvi samostalni trenerski angažman. Prije toga, bio je pomoćnik u RK Zagreb.

Maro Dabelić u igračkim danima za RKHM Dubrovnik

humanitarni prilozi

POSEBAN PRIJATELJ

Umjesto cvijeća povodom smrti drage Sabrine Horović 200 eura prilažu Dubravka Ljubičić i Lara Kapor Umjesto cvijeća za pok.

Sabrinu Horović, sestru naše dr.med.Sonje Horović 100 eura prilažu Ružica i Božana Konjevod Umjesto cvijeća za sestru naše dr.med. Sonje Horović 100 eura prilažu

za udrugu Neda i Vide Konjevod Umjesto cvijeća za dragu prijateljicu Sabrinu Horović Tanja Borovina s obitelji prilaže 100 eura.

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN Nisu jahači, ali jašu narod.

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN TO ZNA SE HRVAT JE

To zna se Hrvat je smislio kravatu I ponosio se i njome i sobom Vojakom zapravo mondenom spodobom Ginuo je takav u svakomu ratu

Što je to trebalo ponosnom Hrvatu Koji dičio se i kraljevskim dobom Tuđemu kraljevstvu plaćajući globom Svoje domoljublje s konopom o vratu

Svi na svijetu danas već kravate nose Jedino naš Hrvat pomodario se Bacio kravatu prihvatio modu

Razdrljen izgleda i jadno i tužno Iza ušesa on obrijan je ružno Konteso i još se kinđuri u hodu 25/5/25

dnevniK petak, 29. svibnja 2025.

Dubrovački

AUTO / MOTO

Motor Kawasaki R5, 499 kubika. 091 608 4077

Peugeot 206, 2001. god. Isteknuta registracija godinu dana. 091 608 4077

Prodajem auro Toyota Yaris iz 2008. Prešao 132500 km. U odličnom stanju, ljetne i zimske gume, stražnja parkirna kamera, navigacija. Registriran do 09/2025. Cijena 4000 EUR. Mob: 095/7603548

Prodajem Ford Focus, godina proizvodnje 2007/2008. Pređena kilometraža: 117.000 km. Registriran do 03/2026. Redovno servisiran i održavan, prvi vlasnik.

Cijena: 5.000,00 €. Telefon: 099 813 8700

PLOVILA

Barka Maestral 6M. 091 608 4077

Prodajem brodicu dužine 9,70 m, 2 kabine, solarno napajanje. Na mob. 098 929 4917. Cijena po dogovoru

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se trosoban stan na Mećajcu (Cavtat), površine 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Stan je odmah useljiv. 098 137 0527

Prodaje se renovirani stan na Pilama 109 m2. Moguća zamjena za odgovarajuću kuću Župa, Šumet, Brgat, Orašac. Mob.099 6813527

Mijenjam stan u Beogradu (Bežanijska kosa), s 60 m² vrta i dvorišta, visoko prizemlje, prvi vlasnik, za stan u Dubrovniku. Mob / Viber / WhatsApp: +381 63 104 7766

Prodaje se trosobni stan na Mećajcu (Cavtat), 80 m², s garažom (18 m²) i vrtom (40 m²). Odmah useljiv. Mob: 098 137 0527

Kupujem garažu na užem području Grada Dubrovnika. Tel: 099 206 7660

Prodaje se građevinsko zemlji-

šte ( zona M1), Zaton, 2. red do mora, 1551m2, uz mogućnost podjele na 2 zasebne cjeline. Cijena 430€. Mob 0989230545

Prodajem grobno mjesto na Šipanu, u Suđurđu. Zainteresirani mogu zvati na broj 020/331-045 ili 099/692-9631

Dvosoban stan 42 m2 s garažnim mjestom mijenjam za trosobni s garažnim/parkirališnim mjestom uz nadoplatu. Mob: 098 1983891

Mijenjam dvosobni stan 42 m2, novogradnja u Solitudu, za trosoban stan u novogradnji na području Solituda/Lapad uz moju nadoplatu. Agencije isključene. Mob: 0981983891

taciju) ili kat kuće u potezu od Dubrovnika do Lozice. 099 215 2468

Potražujem manji stan do 100 000 eura na području Dubrovnika. Mob. 091443 0029

Kupujem stan od 45 m2-60 m2 na Lapadu ili užem području grada. Agencije isključene. Mob: 099 691 1127

Prodajem grob na Rožatuprazan. 098 787 773

Prodaje se namješten trosoban stan, 103 m2, sa dvije kupaonice, teracom i balkonom nadomak šetnice u Uvali Lapad. Cijena 4300 Eura/m2 plus parking mjesto u vlasništvu (25000Eura). Molim

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

Mladi par kupuje stan do 60 m2 na području Dubrovnika. Poželjno da ga je potrebno renovirati. Mob: 097 723 6306

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni sjever 3002m2 Čilipi namjene T1, T2 ,T3 prodajem m 09161 43946

Potražujem za kupnju manju kuću / stan (može i za adap-

Prodaje se zemljište, vlasništvo 30/2880 na Gornjem Brgatu, upisano u ZK.Ur.br. 72, 135 i 139 K.O. Gornji Brgat. Cijena po dogovoru. Info 0998571306 zk.ur.br

Prodajem zemljište na Lastovu 18000 m2 (od toga 8000 m2 šuma, ostalo parcela) Mob: 098/ 134 2718

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnom za odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

bez poziva agencija. Kontakt +38520672713

Kupujem stan od 45-60 m2 na Lapadu i užem području grada. Agencije isključene. Kontakt +385996911127

Prodaje se parcela od 342 m2 na Šipanu, Suđurađ (Đardin) s dva legalizirana objekta. Mob: 098 244 799

Mijenjam jednosoban novouređeni stan, 36.5 m2 s parkingom u Župi za stan do 50 m2 u Dubrovniku uz moju doplatu. Mob: 098 244 943

Prodajem poljoprivredno zemljište u Konavlima, 3500 m2, 6 EUR/m2. Mob: 091/160 1894

Kupujem kuću ili veći stan za obitelj na području od Gruža do Cavtata. Mob: 099/675 8557

Prodaje se trosobni stan na Ilijinoj glavici u Dubrovniku. Mob: 098/1332 561

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u

Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na gro-

blju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Poklanjam dvije nove bijele komode, gornja površina u imitaciji hrasta. Dimenzije: 50x120x102 cm i 50x180x102 cm. Mob: 099 755 8828

Prodaje se rabljeni štednjak Gorenje, bijele boje, 2 plinska i 2 električna kola, u potpunosti ispravan. Vrlo povoljno. Kontakt: 091 724 2843

Hitno, prodajem vrlo povoljno mini retro pećnicu Klarstein (kapacitet za šest osoba), ugradbeno kuhalo s dvije

ploče od nehrđajućeg čelika i televizor LG, ekran 140 cm. Prigodno za apartmane. Detalji na broj: 098 285 355

Prodajem šivaču Singer mašinu, zamrzivač Končar, rabljen i predizbornu maglu džabe0994169655

Prodaje se krevet sa spremom ispod madraca. U odličnom stanju. Cijena 200 eura. Broj mobitela 091/567-2683

Prodavam lamperiju (ariš, sušena 35 g.) 390x110x11 mm. Cijena 9 € m2. Ukupno 40 m2 Mob 0989076114

Dva ukrasna bakrena svijećnjaka od 15 i 17 žarulja (minjon navoj) za visoki plafun, prodajem. Mob. 0989076114

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenje stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i ostalog materijala. 098 765 757

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 26. 5. do 1.6.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 2. 6. do 8. 6.

preminuli

VLAHO REGJO 1939

NIKŠA KRAMPUS 1979

PERO MILOSLAVIĆ 1947

JELE BURIĆ 1935

MATE KURILJ 1955

MILAN NOVAK 1934

MARIJA KRALJ 1936

RAMIZ HEBIB 1955

MARIJANA ŽABICA 1936

SAVE VUKANOVIĆ 1938

MILENKO MILIĆEVIĆ 1937

MAJA GVEROVIĆ 1959