Dubrovački dnevnik petkom br. 87

NAKLADNIK

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

GLAVNA UREDNICA

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

ZAMJENICA

GLAVNE UREDNICE

Ivona Butjer Mratinović

UREDNIK

Maro Marušić

REDAKCIJA

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak

FOTOGRAFI

Goran Mratinović Željko Tutnjević

KOLUMNISTI

Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

GRAFIČKI PRIJELOM

Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr

MARKETING

Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

MALI OGLASI

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Uvodnik

LUCIJA KOMAIĆ Slavko Midzor / PIXSELL

Darko

Sreća nikako nije pratila sad već bivšeg ministra Darka Horvata ili bolje rečeno sreća nije pratila Hrvatsku i resore kad god bi ih se on uhvatio. Najprije je postao ministar poduzetništva i obrta, ali u Vladi Tihomira Oreškovića, koja je trajala kraće od ijedne prije i iza nje. Nakon toga je postao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta u Vladi Andreja Plenkovića, no u njegovom mandatu upravo se dogodio stravični potres globalnom, pa i hrvatskom gospodarstvu kojega je prouzročila pandemija korona virusa. Treća, ujedno i posljednja njegova ministarska funkcija bila je ona od prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Naravno, ni tu nije prošlo bez potresa. Taman kad se trebao uhvatiti obnove Zagreba, potreslo je Baniju još teže i još više, a ministar se do posljednjih trenutaka na svojoj funkciji nije snašao.

Tu nije kraj Horvatovih pehova, koji su ujedno i pehovi Vlade, ali i cijelog društva. Ministar je pao zbog dodjele potpora „po babi i

po stričevima’’ obrtnicima. Pao je, ne zato što je dogovarao milijunske poslove za osobne milijunske provizije, ili zbog neke štale na pašnjaku koju je neobjašnjivo pretvorio u vilu koju nije prijavio, nego zato što je dijelio javni novac nekim tamo ljudima kojima je trebalo. Naravno, treba mnogima, ali nemaju svi babe, stričeve, stranačku iskaznicu ili potrebnu nacionalnost. Kad se pogleda njegova imovinska kartica, za nekoga tko je toliko visoko pozicioniran u hrvatskoj politici i čak tri puta ministar, ona je zapravo jedan najobičniji peh. Uz nekretnine koje je naslijedio, sve što je tamo prijavio su još auto kupljen putem operativnog leasinga i stan u Zagrebu kupljen kreditom. Ništa znatno kao ministar nije uštedio, ništa prijavio, a leži u zatvoru. Ovakav peh imaju rijetki uhićeni u hrvatskoj politici. Baš nema sreće.

Radi ove posljednje smjene ministra, oporba je pokrenula procedure za raspuštanje Sabora i Vlade. Traže nove izbore. Iz Vlada uvjeravaju kako imaju

Uvodnik

stabilnu većinu i da od izbora neće biti ništa. Građani, iscrpljeni pandemijom i neizvjesnošću koju donosi budućnost uz inflaciju i potencijalni rat u Ukrajini, ni sami ne znaju slušaju li im se sada bajke i nadmetanja lažima. Rijetkima je ovih dana do festivala, pa tako i do festivala demokracije, kojega najviše priželjkuju iz oporbe. Most se nada rastu podrške birača temeljem svojih aktivnosti tijekom korona krize kada su bili najglasniji protivnik uvođenja Covid potvrda. Nema sumnje kako im je to dio populacije honorirao. SDP-u su posljednjih godina novi izbori uvijek dobra vijest, jer su na svima do sada prošli toliko loše da smatraju da gore ne može. Nema sumnje da bi u slučaju novih izbora izvrsno prošle stranke okupljene oko Možemo, na krilima pobjede u Zagrebu i aktivnosti koje provode u Saboru.

Utom kontekstu već odavno se spominje ime Sandre Benčić kao jedne od kandidatkinja za premijerku neke lijeve koalicije. Posrnuli SDP i Možemo već surađuju u Zagrebačkoj skupštini, ali i u Saboru, ideološki su bliski. No, u slučaju da

jedni drugima ne budu dovoljni, možda bi im trebao još i Most. Kakav bi to tek kaos bio. Nema ni jedne teme o kojoj bi isti stav imale Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin, Bojan Glavašević ili Nikola Grmoja. Što bi jedni ukidali, drugi bi dodatno uvodili, od demografskih mjera do Covid potvrda. Kaos. No, vlast je slast. Kad zamiriše interes, preko svega se nekako pređe tako da je sve moguće.

Kako stvari stoje, Andrej Plenković nije tako lako pronašao ime novog ministra graditeljstva, čija će potvrda u Saboru biti ispit snage vladajuće koalicije. U ovakvom trenutku, kad treba krenuti proces obnove od potresa, to je fotelja koja nije toliko zanimljiva koliko i neke druge. Onaj tko dođe, morat će raditi. Bilo bi zaista poželjno da nešto o tome i zna, jer ako ne zna, radit će kao i ovi do sada, ili u najboljem slučaju neće raditi ništa. A ništa je, to je jasno, nekad bolje od štete. Je li tako teško u nekom ključnom trenutku zaboraviti političke principe, iskaznice i zasluge u stranci ili doprinos u koaliciji te da prvi kriterij izbora bude nečija stručnost?

Ali, pravo je pitanje, želi li uopće itko stručan, s iskustvom u graditeljstvu i realnom sektoru, sa zavidnom karijerom ili vlastitom tvrtkom o kojoj treba voditi računa, biti ministar u Hrvatskoj? Vjerojatno ne. Nešto je poprilično poremećeno u poimanju politike i bavljenja javnim poslom, zato ne treba čuditi što tamo prečesto završavaju najgori ljudi. Građani se s pravom zgražaju nad iznosima koje primaju ministri, tajnici i saborski zastupnici. Posebno što im ni to nije dovoljno te primaju i brojne druge naknade, potpuno nestvarne s hrvatskim prilikama. Ni to im nije dovoljno pa još i kradu. Možda bi ih zapravo trebalo plaćati još i više, kako bi se privukli stručni, a ne stranački poslušnici. Ministar Horvat u pritvoru je odlučio kako će aktivirati svoj saborski mandat, staviti ga u mirovanje te koristiti mogućnost primanja plaće još šest mjeseci. Čovjeku koji nije imao sreće na odlasku se ipak posrećilo. Ne samo njemu, nego i nama, Banijcima, a možda i samome Plenkoviću. Kakva bi to tek bila sreća kad bi onaj koji će ga naslijediti bio odabran kriterijem stručnosti i dokazane uspješnosti, a ne stranačke ili koalicijske odanosti.

Vijesti

Smoljko novi koncesionar u vlasničkoj strukturi Hajdarhodžićeve hoće li Peskarija ove godine

PETRA SREBROVIĆ GRGO JELAVIC/PIXSELL

Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik, na temelju Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te Statuta Županijske lučke uprave Dubrovnik, na sjednici koja se održala 28. siječnja 2022. godine donijelo je Odluku o davanju koncesije za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje gradske luke Dubrovnik radi obavljanja ugostiteljskih djelatnosti.

MOVIDA DOS NOVI KONCESIONAR

Kako doznajemo, kao najpovoljniji ponuditelj kojem se daje koncesija odabrana je firma Movida Dos j.d.o.o., osnovana 2019. godine, či -

ji je vlasnik Renato Smoljko. Smoljko je ‚uhodani’ ugostitelj, Dubrovčanima je poznat po više ugostiteljskih objekata, a danas posluje u kafiću Fashion u DOC-u.

HAJDARHODŽIĆ OSTAO BEZ 200 KVADRATA

Dosadašnji koncesionar Mario Hajdarhodžić, to jest njegova firma Mea culpa d.o.o. izgubila je tako dosadašn -

...

Završen je natječaj za dodjelu koncesije u staroj gradskoj luci, prema neslužbenim informacijama kao najpovoljniji ponuditelj izabrana je tvrtka Movida Dos u vlasništvu Renata Smoljka.

ju koncesiju gdje je Hajdarhodžić obavljao ugostiteljsku djelatnost kroz restoran Lokanda. Točnije, tvrtki Mea Culpa ostao je u koncesiji objekt gdje je restoran Lokanda i manji dio prostora ispred objekta, no 200 kvadrata prostora gdje se nalazila većina stolova restorana u koncesiju je sada dobio Smoljko s firmom Movida Dos.

GRUBIŠIĆ I ZVONO U VLASNIČKOJ STRUKTURI

Osim što je izgubio dio koncesijskog prostora u gradskom portu, od neslužbenih, ali dobro upućenih izvora saznajemo kako je većinski dio firme Mea culpa Hajdarhodžić prepisao supruzi dubrovačkog poduzetnika Dragana Grubišića, Hrvatini Nižić Grubišić i dubrovačkom poduzetniku Mariju Zvonu.

Prema službenim stranicama finInfo.hr među vlasnicima su navedeni Hrvatina Nižić Grubišić, Mario Hajdarhodžić i Mario Zvono, a osoba ovlaštena za zastupanje je Mario Hajdarhodžić, a prema riječima našeg dobro upućenog izvora Hajdarhodžić je sada u vlasništvu manjemu od 50 posto firme.

NOVOSTI U PORTU

Na prostoru gdje su se do sada nalazili stolovi restorana Lokanda trebala bi se pojaviti kušaonica. Doznajemo kako će kušaonica nuditi lokalne proizvode, a bazirat će se na kamenicama, mariniranim inćunima, slanim srdelama, domaćem vinu i koktelima. Prema neslužbenim izvorima na 200 kvadrata koncesijskog područja trebao bi biti postavljen otvoreni šank ispred kojeg će se nalaziti 40 do 50 stolova.

ZAPRIMLJENA JEDNA ŽALBA

„Za koncesiju tog područja javila su se tri ponuditelja, dvije od tri ponude nisu zadovoljavale uvjete iz nat -

U PORTU bi se ove godine mogle vidjet sasvim drugačije vizure, umjesto stolova restorana Lokanda na Peskariji je u planu kušaonica u vlasništvu Renata Smoljka

U GRADSKOM PORTU BORBA ZA KONCESIJU

Vijesti

koncesionar na Peskariji, Grubišić Hajdarhodžićeve firme, godine ostati prazna?

...

Na odluku se žalio jedan od ponuditelja, a žalbu rješava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koje rok za rješavanje žalbe nema. Iz Županijske lučke uprave poručuju kako će pokušati ubrzati postupak kako koncesijski prostor ne bi ostao prazan.

ječaja“, kazao nam je ravnatelj Županijske lučke uprave Željko Dadić i istaknuo kako je izjavljena žalba na odabranu ponudu, odnosno kako je jedan od ponuditelja unutar zakonskog roka predao žalbu na Odluku o davanju koncesije.

PORAT BI MOGAO

OSTATI ‚PRAZAN’

Kako nam je pojasnio Dadić, Ministarstvo mora, prome -

ta i infrastrukture je tijelo koje rješava žalbe, a nažalost roka za rješavanje žalbe nema.

„Mi ćemo pokušati da se taj postupak ubrza jer je nama u interesu, svakako i koncesionaru koji bude, da se krene s radom i da mi naplatimo koncesijsku naknadu“, objasnio je.

Upitali smo Dadića znači li to da postoji mogućnost da se žalba ne riješi ove sezone i da koncesijsko područje ostane prazno.

„Može se nažalost dogoditi, nije u našim rukama, nego je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tijelo nadležno

za rješavanje žalbe“, rekao nam je Dadić.

Kontaktirali smo i Renata Smoljka koji je prema informacijama našega izvora izabrani budući koncesionar lučkog područja gradske luke Dubrovnik, no on navode nije htio komentirati.

Aktualno

Kruzer BOLETTE s dubrovačkim kapetanom Jozom Glavićem prvi je vjesnik sezone koja mogla biti izvrsna

SREBROVIĆ LUCIJA KOMAIĆ, GORAN MRATINOVIĆ, FRED. OLSEN CRUISE LINE, V.S.

Prvi pravi ovogodišnji kruzer, M/S BOLETTE dug 283 metra uplovio je u grušku luku ovoga četvrtka, s našim dubrovačkim kapetanom Jozom Glavićem i oko 600 putnika.

Ovo nije prvi put da Bolette posjećuje Dubrovnik, ovaj je kruzer već bio na kružnim putovanjima koja su uključivala i Dubrovnik, samo mu je tada ime bilo Amsterdam, a bio je u vlasništvu Holland America, a sada je u vlasništvu brodarske kompanije Fred. Olsen Cruise Line. Kapetan Jozo Glavić upisao se u povijest kada je s kruzerom Braemar u vlasništvu iste kompanije prošao kao najveći brod ikad kroz Korintski kanal.

SEZONA JE KRENULA

Najave za ovogodišnju kruzing sezonu za Dubrovački dnevnik prokomentirali su direktor Luke Du-

brovnik Željko Raguž i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

„Dolazak kruzera Bolette predstavlja prvog vjesnika odlične sezone koja je pred nama što se tiče uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima. S radošću očekujemo i Viking Sky, Viking Star, Athenu i Arethusu koji nam stižu sredinom ožujka, nakon čega će uplovljavanja biti sve češća, prema najavama“, kazao nam je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

NIKAD VIŠE MEGAJAHTI

Raguž je istaknuo kako je ovo najbolja godina ikad što se tiče dolazaka megajahti, no ipak, isto se ne može reći za kruzere.

„U ovoj godini očekuje se nikad više megajahti, čak i više nego 2019. godine. Govorimo o jahtama od preko 100-150 metara, tu su najave odlične i očekujemo obaranje svih dosadašnjih rekorda“, kazao nam je Raguž.

„Što se tiče kruzera ne može se usporediti s 2019. godinom, ali sa

svim prijašnjim godinama može. Mi radimo sukladno odlukama Respect the city, pa nećemo ni u budućnosti gomilati taj broj da bude puno veći nego što će biti ove godine, tako da možemo reći da smo skoro na punom kapacitetu“, kazao je Raguž.

PROŠLA JE BILA SOLIDNA, A OVA ĆE BITI ODLIČNA Pezo je istaknuo kako je u prošloj godini ostvarena ‚solidna cruise

sezona’ u kojoj nas je posjetilo 139 brodova i 110.130 putnika.

„S obzirom na to da ih 2020. godine uopće nije bilo, zadovoljni smo rezultatom 2021. godine u 30 postotnom iznosu od 2019. godine koji predstavlja dobru bazu za ovu sezonu u kojoj prema planu očekujemo rezultat u 70 postotnom iznosu od 2019. godine“, istaknuo je Pezo i dodao kako s optimizmom očekuju sezonu 2022.

“Prema sadašnjim najavama, u 2022. godini očekujemo 343 dolaska brodova i oko 530 tisuća putnika, što je u potpunosti usklađeno s planovima održivog razvoja turizma u destinaciji. Maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele 2022. godine iznosi 4.000 putnika istovremeno, odnosno u prosjeku dva broda na vezu”, pojasnio je Pezo.

VRAĆANJE NA STARO

NORMALNO

Obilasci Grada za turiste s kruzera prošle godine izgledali su popri-

U DUBROVNIK JE U ČETVRTAK UPLOVIO drugi ovogodišnji kruzer, iako će se u žargonu kazati kako je Bolette po broju gostiju ipak ‚prvi pravi’ ovogodišnji kruzer

KRUZING SEZONA VRAĆA SE NA VELIKA VRATA

PETRA

Direktor Luke Dubrovnik, Željko Raguž

Aktualno

dubrovačkim Glavićem koja bi

Bit će ovo rekordna sezona po pitanju dolazaka megajahti, a najavljena su 343 broda, turistički obilasci grada vraćaju se na staro normalno pa Dubrovnik ima razloga za optimizam.

lično drugačije nego u pretpandemijskim godinama. Gosti su tako prošle godine grad obilazili uz stroge mjere, nisu smjeli ulaziti u restorane, suvenirnice ni butige. Imali su unaprijed dogovorene prostore gdje bi grupa mogla biti sama, organiziran prijevoz i ne bi ostvarivali kontakt s turističkim djelatnicima bez prethodnog dogovora.

„U prometu brodo va na kružnim pu tovanjima svi putnici, kao i članovi posade se cijepe. Što se tiče testiranja i primjene epidemioloških

mjera, postupci su standardizirani u ovom segmentu turizma“, pojasnio je Pezo.

Ipak, ove godine se očekuje povratak na ‚staro normalno’ i izumiranje takvog ‚bubble modela’ kruzing turizma.

„Izgleda da se ide ka tome da to više neće biti slučaj kao što je bio s ‚bubble modelom’, sve bi trebalo biti kako je bilo prije pandemije“, optimističan je Raguž, no ipak dobrim vijestima dodaje i dozu opreza.

„Može se dogoditi da u svibnju bude jedna odluka, a onda u srpnju druga, to je još sve upitno. Mi se nadamo da će svi ovi brodovi doći po planu. Prije pandemijskih godina, kada bi imali najave za brod, oni bi došli jer su bili ogromni penali ako netko ne bi došao, a sada već nije takav slučaj u pandemiji. Dovoljno je i sedam dana unaprijed napraviti

odjavu da ne budu nikako kažnjeni, pa sve trebamo uzeti s jednom dozom rezerve. Ali, ako su prošle godine kada smo imali pet puta manji broj najavljenih brodova svi najavljeni zaista i došli, onda ja stvarno nemam neku sumnju da neće i ove godine doći kada je situacija, i kod nas, i u svijetu puno bolja nego što je to bilo lani u ovo doba“, zaključuje direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

DUŽA SEZONA I MANJE OPTEREĆENJA U SRPNJU I KOLOVOZU

Lučka uprava Dubrovnik aktivno sudjeluje u projektu Grada Dubrovnik „Respect the City“, kojim

nastoji osigurati održivost dubrovačkog turizma. U sklopu projektnih aktivnosti, izrađen je Pravilnik o uvjetima i kriterijima za prihvat i dodjelu vezova brodovima na kružnim putovanjima u kontekstu održivog razvoja destinacije.

„Posebno naglašavam da se u 2022. očekuje povećanje prometa u predsezoni i posezoni i smanjenje prometa u vršnim mjesecima glavne turističke sezone, srpnju i kolovozu. Na taj način cruise sezona je produžena na razdoblje od sredine ožujka do kraja studenoga te produžuje turističku sezonu, što smatram izuzetno značajnim za destinaciju u cjelini“, istaknuo je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, Blaž Pezo.

Dubrovački kapetan prošao je s najvećim kruzerom ikad kroz Korintski kanal

...

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo

Bolette uplovio u Luku Gruž pod kormilom kapetana Joza Glavića

Aktualno

SPECIFIČNA SITUACIJA U DUBROVNIKU

Direktori hrvatskih turističkih zajednica moraju staviti mandate na raspolaganje, što će biti s Anom Hrnić?

KONZULTIRALI SMO OSOBE koje se razumiju u radnička prava, a koje nam kažu kako Hrnić nije dužna staviti svoj mandat na raspolaganje, ako prije samog raspisivanja natječaja pođe na bolovanje. U tom slučaju bi se, dok je ona odsutna, imenovala osoba koja bi je mijenjala dok se ne vrati na posao

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Direktorica Turističke zajednice grada

Dubrovnika Ana Hrnić do lipnja bi trebala staviti svoj mandat na raspolaganje. To su dužni učiniti i ostali šefovi turističkih zajednica diljem Hrvatske, uključujući i direktora krovne organizacije, Kristijana Staničića. Dužni su to napraviti temeljem novog Zakona o turističkim zajednicama koji je donesen još 2019. godine, ali odredbe koje se odnose na mandat i izbor direktora na snagu su stupile tek sa siječnjem ove godine. Mandati direktora dosad su, praktički, trajali neodređeno, no sada će se oni, sukladno spomenutom Zakonu, bi-

rati svake četiri godine. Natječaj za njegov izbor dužno je raspisati Turističko vijeće, a do izbora novog čelnika zajednice, trenutni direktori ostaju sve do okončanja natječaja.

Turistička zajednica grada Dubrovnika još uvijek nije raspisala natječaj, no to će se uskoro morati dogoditi, s obzirom na to da Zakon nalaže da do lipnja on mora biti raspisan. Ali situacija u Dubrovniku je specifična. Naime, aktualna direktorica Hrnić će neko vrijeme biti odsutna. Premda zasad svoje obveze ispunja redovno, očekuje se kako će direktorica uskoro morati na bolovanje, a poznato je kako se osobama koje su na bolovanju ne može dodijeliti otkaz.

Konzultirali smo osobe koje se razumiju u radnička prava, a koje nam kažu kako Hrnić nije duž-

na staviti svoj mandat na raspolaganje, ako prije samog raspisivanja natječaja pođe na bolovanje. U tom slučaju bi se, dok je ona odsutna, imenovala osoba koja bi je mijenjala dok se ne vrati na posao.

Također, iz neslužbenih, ali povjerljivih izvora doznajemo kako se Hrnić, ako se on raspiše dok ona bude u redovnom radnom odnosu, namjerava javiti na natječaj za direktora. Iako je nezahvalno prejudicirati o rezultatima natječaja koji tek treba biti raspisan, za očekivati je kako će Hrnić nastaviti biti direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika. Čini se kako su nadležni zadovoljni njenim radom, a i kako Hrnić uživa povjerenje gradonačelnika Mata Fran-

kovića koji je ujedno i predsjednik

Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika, što je uloga koja se automatizmom dodjeljuje osobama koje obnašaju gradonačelničku dužnost.

Vrijedi podsjetiti kako je pred nama još jedna turistička sezona u kojoj će se i Hrvatska, ali i njene konkurentske zemlje boriti za svakog gosta, stoga je ova situacija utoliko zanimljivija. Ova je informacija posebno važna i za Dubrovnik kao destinaciju, koji je zbog geografskog položaja i ovisnosti o aviolinijama tijekom pandemije Covida najpogođeniji hrvatski grad pa će sve što je propušteno u posljednje dvije godine ove itekako trebati nadoknađivati.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

NOVA POBJEDA GRADA

Odbijen zahtjev Lagune Trade za zaustavljanjem radova na Lapadskoj obali

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ naglasio je kako je ovo drugi put da je tvrtka koncesionar na pomorskom dobru pokušala zaustaviti radove na ovom visoko vrijednom javnom projektu

Grad Dubrovnik zaprimio je rješenje Općinskog suda u Dubrovniku kojim je odbijen zahtjev tvrtke Laguna Trade za određivanjem privremene mjere, odnosno zaustavljanjem radova na projektu rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale. Tu informaciju potvrdio je u ponedjeljak na konferenciji za medije gradonačelnik Mato Franković.

Gradonačelnik Franković naglasio je kako je ovo

drugi put da je tvrtka koncesionar na pomorskom dobru pokušala zaustaviti radove na ovom visoko vrijednom javnom projektu. Podsjetio je kako je Visoki upravni sud Republike Hrvatske u rujnu prošle godine poništio privremenu mjeru kojom je Upravni sud u Splitu zabranio Gradu izvođenje radova. Kazao je kako vjeruje da tvrtka Laguna Trade neće odustati te da će nastaviti koristiti sve dostupne pravne mogućnosti kako bi zaustavili Grad u realizaciji projekta

te da je i dalje mišljenja da bi najbolje bilo postići zajednički stav koji bi bio na korist stanovnika i poslovnih subjekata ovog područja, ali i svih sugrađana.

„Grad je uvijek spreman za razgovore, ali ne nauštrb stanovnika i njihovih interesa. Ovo je zakonit javni projekt sa zakonitom građevinskom dozvolom što je potvrdilo više sudova i vjerujem da će biti za-

vršen unutar ugovorenih rokova“, poručio je.

Podsjetimo, rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale (II, III i IV faza izgradnje) kapitalna je investicija od javnog interesa koje ujedno predstavlja najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina. Projekt je u cijelosti financiran EU i nacionalnim sredstvima.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PROBLEMI U PROSTORIJAMA VRTIĆA ‚SUNCE’

Dječji vrtići Dubrovnik i gradski APOS podnijeli tužbu protiv izvođača radova na zgradama POS-a II

VLAGA JE

VIDLJIVA na dijelu stropa koji vlaži, a tragovi prodora vode vidljivi su s fasade, iznad prozora, pored izlaza na balkon te iza namještaja, gdje su se već stvorile i gljivice od vlaženja

Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika i Dječji vrtići Dubrovnik podnijeli su pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku tužbeni zahtjev prema društvu Lavčević d.d. iz Splita radi niza utvrđenih nedostataka na objektima zgrada tzv. POS-a II u Novoj Mokošici, a koje izvođač odbija otkloniti. Nedostaci kao posljedica propusta pri gradnji i nekvalitetno izvedenih radova evidentirani su u zajedničkim, ali i posebnim dijelovima zgrada uključujući stanove te poslovni prostor u vlasništ-

vu Dječjih vrtića Dubrovnik. Naime, u suterenu zgrade 1C, smješten je i dječji vrtić Sunce u kojem rade dvije grupe, jedna vrtićka i jedna jaslička, a u kojem su zabilježeni problemi s prodorom vode. Vlaga je vidljiva na dijelu stropa koji vlaži, a tragovi prodora vode vidljivi su s fasade, iznad prozora, pored izlaza na balkon te iza namještaja, gdje su se već stvorile i gljivice od vlaženja.

Tužitelji ističu kako tuženik nije postupio u skladu s obvezama koje je preuzeo Ugovorom o izvođenju radova i dokumentacijom na osnovu koje su se izvodili radovi. Iz tog razloga, tvrde, na građevini postoje brojni nedostaci, a koji se tiču mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, higijene, zdravlja i okoliša, sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe, zaštite od buke i slično.

Sukladno nalazu i mišljenju vještaka kao dijelu tužbenog zahtjeva, može se

zaključiti kako je tijekom gradnje od strane tuženika došlo do bitnih odstupanja u gradnji zgrada i stanova i nepravilnosti pri izvođenju završnih i instalaterskih radova, ali i nekvalitetno izvedenih radova koji se odnose na fasadu, instalacije i izolacije cijevi. Ističe se da navedeni nedostaci ulaze u bitne zahtjeve za građevinu u smislu higijene, zdravlja i zaštite okoliša te da je ugrožena i sigurnost u korištenju, a tijekom uporabe moguća su ozljede vlasnika i korisnika zgrade.

S obzirom na to da izvođač nije otklonio niti sanirao opi-

sane nedostatke tužitelji u svom zahtjevu Trgovačkom sudu u Dubrovniku predlažu da presudom naloži društvu Lavčević d.d. potpunu sanaciju na nekretninama i uklanjane svih nedostataka koje navode, odnosno da tužiteljima u protivnom isplati vrijednost navedenih radova koja će se odrediti stručnim vještačenjem. Agencija i Dječji vrtići Dubrovnik traže i nadoknadu troškova za radove koje su radi otklanjanja nedostataka sami proveli putem trećih osoba, a čiji će se iznosi također specificirati nakon provedenih vještačenja.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRED DVOROM

Obnavlja se pločnik u povijesnoj jezgri

Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu nastavlja radove na sanaciji pločnika u povijesnoj jezgri. U tijeku su radovi na obnovi upalog i oštećenog kamenog pločnika u ulici Pred Dvorom obuhvata 16 metara četvornih. Ujedno se izvode i manje sanacije oštećenih pločnika i bojanje kamenih oznaka ulica unutar zidina.

Svi radovi izvode se sukladno suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, a na način da se nastoji zadržati što više starog, originalnog kamena. Radove izvodi ugovorni izvođač tvrtka Građevinar Quelin d.d. U Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. godinu za održavanje i popravak pločnika planirano je 600 tisuća kuna, računajući i PDV, što predstavlja povećanje u odnosu na prošlu godinu, kada je u ovu svrhu utrošeno 193 tisuće kuna.

REFLEKTORI

Moderna, LED rasvjeta igralištu na Pelinama

Najljepše vanjsko košarkaško igralište na svijetu, ono na Pelinama u povijesnoj jezgri, dobilo je novu LED rasvjetu. Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika obavio je montažu reflektora na igralištu, kojima je zamijenjena stara, dotrajala rasvjeta.

Radi se o 15 reflektora koje je donirala španjolska tvrtka Prilux International. Osvjetljenje je izrađeno po svjetlo-tehničkom proračunu isključivo za navedeno igralište, poštujući sve norme zaštite od svjetlosnog onečišćenja.

MONTIRANI

Aktualno

LIJEČENJE

Kako odmiče vrijeme pandemije, broj post-Covid pacijenata se povećava

GORAN MRATINOVIĆ

Koronavirus i bolest koju izaziva imaju zaista puno posebnosti i nepoznanica iako je pandemija ušla u treću godinu. Ovo virusno oboljenje mnogi liječnici nazivaju ‚kameleonom’ upravo zbog brojnih nepredvidljivosti i razvoja sasvim različitih oblika. Borba s postavljanjem jasne dijagnoze svakako je prvi i najvažniji korak, no oporavak od Covida-19 u nekim slučajevima zna prerasti u dugotrajni proces s brojnim neurološkim, tjelesnim ili mentalnim problemima. Njihovo trajanje i pojavnost variraju, kao i intenzitet.

U srpnju prošle godine u Općoj bolnici Dubrovnik, na preporuku Ministarstva zdravstva, je osnovan post-Covid odjel. Od formiranja odjela pa do danas liječilo se nešto manje od 700 pacijenata. Ambulanta radi dva puta tjedno i voditelj je specijalist interne medicine i pulmologije dr. Žarko Vrbica.

COVID IMA UTJECAJA I NA MENTALNO ZDRAVLJE

-Svi ti pacijenti imaju specifičnu

kliničku sliku s nekoliko vodećih simptoma poput umaranja, prolongiranog gubitka okusa i mirisa, stiskanja u prsima, opće slabosti, suhog nadraženog kašlja... Bilo je tu i pacijenata koji su tražili i neurološku pomoć, opetovanu obradu od strane infektologa, ali uglavnom je riječ o internističkim pacijentima. Nije tajna i da Covid ima utjecaj i na mentalno zdravlje populacije tako da sve to djeluje, ne samo na fizičko zdravlje pacijenta, nego i na mentalni status. Kod onih koji su imali predispoziciju ili postojeću podlogu Covid je doveo do pogoršanja postojeće situacije. Zbog svega toga smo u jednom trenutku imali prilično opterećenje Odjela za psihijatriju ovom vrstom pacijenata – kazao je ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić. Određeni broj pacijenata zbog post-Covida, dodao je ravnatelj, biva hospitaliziran. Liječenje takvih pacijenata, prema riječima ravnatelja, traje i do nekoliko mjeseci.

-Dio pacijenata se obrađuje preko drugih internističkih ambulanti u smislu novootkrivene bolesti. Obično se radi o plućima, imuno sustavu ili hematološkim pacijentima – naveo je ravnatelj. Dubrovačka bolnica od početka epidemije bori se s nedostatkom kadra što je svakako jedan od najvećih izazova.

STANJE JE NEŠTO BOLJE

-Mi smo navikli raditi sa smanjenim kadrom s obzirom na to da su naši

infektolozi itekako opterećeni s Covid infekcijom tako da nema smisla davati im dodatne zadatke koji se ne bi mogli kvalitetno odraditi. Kolega Vrbica je iskusni pulmolog i on je preuzeo brigu o post-Covid pacijentima, a to radi odlično i savjesno. Svi koji su trebali biti pregledani, dobili su u kratkom vremenu termin i bili su obrađeni – pojasnio je Bekić.

Broj post-Covid pacijenata se povećava, navodi Bekić, kako odmiče vrijeme pandemije.

Trenutno je stanje s brojem zaraženih u Dubrovniku nešto bolje pa je i manji broj onih koji dolaze na testiranje, no ravnatelj dodaje kako je među njima i dalje visok postotak pozitivnih, otprilike preko 50 posto.

-Radi se uglavnom o lakšim kliničkim slikama, ali opterećenje u infektološkoj ambulanti nije prestalo. U jednom trenutku smo imali preko 30 pregleda dnevno koji se kasnije procjenjuju jesu li za hospitalizaciju

ili kućno liječenje. Imali smo visoke brojke do prije 15-ak dana, no sad je situacija bolja i optimisti smo da će brojke biti još i niže kako ide toplo vrijeme. Bolnica još uvijek u ovom trenutku ne može pokrenuti u većoj mjeri hladni program, ali vjerujem da će, ako se brojke nastave smanjivati, za 10 do 15 dana doći do pokretanja – zaključio je za Dubrovački dnevnik ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić.

POST-COVID

AIDA ČAKIĆ

DR. MARIJO BEKIĆ:

Bolnica još uvijek u ovom trenutku ne može pokrenuti u većoj mjeri hladni program, ali vjerujem da će, ako se brojke nastave smanjivati, za 10 do 15 dana doći do pokretanja.

PROJEKT MIMOSA

Dubrovačko-neretvanska

ulaganja

Turistički oporavak od krize COVID-19 prilika je da se promijeni paradigma upravljanja razvojem i poslovanjem u cjelokupnom sektoru.

Prateći zacrtani cilj zelene i digitalne tranzicije, uz povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, ulaganja se usmjeravaju prema pješačkim stazama, šetnicama, stazama za učenje, lječilištima i termama, sportsko rekreacijs-

kim sadržajima i zonama aktivnog turizma, ali i prema biciklističkoj infrastrukturi i biciklističkim stazama.

Cikloturizam je jedna od najbrže rastućih grana turizma na svijetu. Prema podacima Europske biciklističke federacije, doprinos EU ekonomiji od biciklizma je 44 milijarde eura.

Upravo s ciljem jačih ulaganja i razvoja cikloturizma, Dubrovačko-neretvanska županija je, u sklopu europskog projekta MI-

MOSA, kao projektni partner, izradila Operativni plan razvoja cikloturizma, U sklopu projekta potpisan je i Sporazum o uređenju ciklo point-ova te ciklo središta na području cijele županije. Trenutačno, uređuje se ciklo središte u Popovićima u Općini Ko-

navle, a završetak te investicije očekuje se u svibnju ove godine, kao i postavljanje i opremanje 19 servisnih ciklo-pontova diljem Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačko-neretvanska županija ulaganja i razvoj cikloturizma provodi u suradnji s turističkim zajednicama na svom području.

Na izvanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH u Mostaru doneseni su zaključci u kojima se inzistira na ostvarenju ravnopravnosti hrvatskog naroda s bošnjačkim i srpskim narodom u BiH, a o tom pitanju se očitovao i župan Nikola Dobroslavić.

„Žalosno je da se Hrvati u BiH još uvijek moraju boriti za svoju ravnopravnost, a ravnopravnost triju naroda preduvjet je za funkcionalnu državu i njen daljnji napredak. Politički akteri u BiH moraju postići dogovor o budućnosti države, a on može biti samo temeljen na provođenju presuda Ustavnog suda BiH i Europs-

kog suda za ljudska prava, tj. na legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda i osiguravanju prava ostalih građana. Nevjerojatno je da neki u BiH, previđaju postojanje triju konstitutivnih naroda i zagovaraju čistu „građansku državu” i načelo „jedan čovjek jedan glas”. Upravo ono uređenje, koje je za opsta-

nak Jugoslavije u 90-tim nudio Milošević, a BiH i ostale republike bivše države ga odbacile i proglasile samostalnost. Ako se zbog velikosrpskog projekta i nacionalnog preglasavanja raspala bivša država zašto misle da je to rješenje moguće u višenacionalnoj BiH?,“ objavio je Dobroslavić na društvenim mrežama.

Intervju

„Odluka je bila teška, ali jednostavno sam se potrošio“

OLAF JOHN, DR. MED. DENT, specijalist oralne kirurgije odlazi iz Doma zdravlja i otvara svoju privatnu ordinaciju. Javni zdravstveni sustav u Dubrovačko-neretvanskoj županiji time ostaje bez oralnog kirurga pa će građani s ovog područja tu uslugu moći dobiti u Splitu. Inače, dr. John je bio jedini oralni kirurg na oko 125 tisuća stanovnika Dubrovačkoneretvanske županije, a oni koji su prošli kroz njegove ruke, vrlo dobro znaju kako je njegov radni raspored često bio pretrpan obvezama. No, bez obzira na to, u njegovom radu se iščitavala velika profesionalnost, iskustvo, a povrh svega ljubav prema poslu koji radi i koji shvaća kao poziv. U intervjuu za Dubrovački dnevnik govori o razlozima odlaska, budućim planovima, situaciji u javnom zdravstvu, svom profesionalnom putu

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Još jedan transfer iz javnog u privatni sektor u području stomatologije. Što vas je nagnalo da pređete u privatni sektor?

Jedini razlog mog odlaska je preopterećenost poslom koja se skupljala sve ove godine. Nije to odluka koja je donesena ishitreno, ni koja se dogodila naglo, nego je to nešto što se polako skupljalo i gdje sam se, davajući se godinama u taj posao, potrošio. To je jedini razlog, nijednog drugog nema.

No, i za otvoriti privatnu ordinaciju treba hrabrosti, pogotovo u Dubrovniku u ko-

jem stomatologa privatnika ne nedostaje. Istina, no smatram kako sam svojim dosadašnjim radom i iskustvom stekao sigurnost i samopouzdanje za napraviti takav potez. Ne mislim kako idem ‚grlom u jagode’. Mislim kako pacijenti koji su prošli kroz moje ruke mogu samo potvrditi kako sam taj posao radio s ljubavlju i kako sam se trudio ne praviti razliku među njima nego davati svoj maksimum i pomagati koliko sam im pomoći mogao. Tako ću nastaviti i u privatnoj praksi, a smatram kako to tržište prepoznaje.

U petak ste odradili svoj zadnji dan u ordinaciji u Domu zdravlja i pripremate se za

jednu novu priču. U kojoj ste fazi trenutno? Još uvijek nisam potpuno svjestan kako sam pošao iz Doma zdravlja jer sam do tog zadnjeg dana radio na turbo pogon. Htio sam da svi pacijenti koji su bili naručeni i koji su zahtijevali moju uslugu istu i dobiju, da sve to odradimo, dovršimo, da ne ostane niti jedan zarez mojim odlaskom… Polako postajem svjestan kako je krenuo moj kratki godišnji odmor i pripreme za novu ordinaciju. Moja ordinacija će nuditi sve one usluge koje nude i ostale ordinacije. Ne mislim kako ću s nečim posebno odskakati. I dalje ću se truditi pošteno obavljati svoj posao i imati taj oralno-kirurški plus koji sam završio i usko specijalizirao. I kako ću ta-

...

kvu kazuistiku i dalje uspješno rješavati. Ordinacija će se na-

DR. OLAF JOHN ODLAZI IZ DOMA ZDRAVLJA, OTVARA PRIVATNU ORDINACIJU:

KAD PLANIRATE ZAPOČETI S RADOM U NOVOJ PRIVATNOJ ORDINACIJI?

Intervju

BILO TEŠKO DONIJETI ODLUKU O ODLASKU?

Bilo je jako teško jer nije tu u pitanju samo moja struka. U Domu zdravlja sam obnašao i dužnost zamjenika ravnatelja, šefa Službe… Sve su to u neku ruku i prijateljstva, a i osjećao sam kao da je Dom zdravlja moj dom. Često se zna reći kako je posao u javnom sektoru sigurniji i kako je prelazak u privatni uvijek rizik, ali kad sam stavio na vagu sve benefite i nedostatke, donio sam odluku za koju vjerujem da je povoljnija po mene i po moj način života.

laziti u Župi dubrovačkoj. Tu se već nalazi ordinacija dr. Stanka Krnića u sklopu nje će biti i moja. Mi smo kolege i prijatelji već dugo te vjerujem u uspješnu suradnju.

Vi ste svoju specijalizaciju platili, to se ne događa baš prečesto u posljednje vrijeme… Možete li se prisjetiti početaka?

Dio ljudi vjerojatno ni ne zna za to. Toliko sam volio svoju struku, a u to vrijeme nije postoja-

la mogućnost da vas bolnica ili Dom zdravlja pošalju na specijalizaciju. A ja sam to silno želio. Roditelji su mi pomogli ostvariti svoj san i svoju ljubav iz fakultetskih dana pa smo odlučili da se ipak upustimo u to da isfinanciram sam svoju specijalizaciju, iako sam bio jedini koji je to napravio tada. Svi su moji kolege bili pozvani ili iz klinika ili iz državnih ustanova. No, u našoj Županiji tada takva mogućnost nije postojala. Upustio sam se u to i nikada nisam požalio. I dan-danas s jednakim žarom volim i radim tu struku. I jedna mlada kolegica iz Dubrovnika je krenula s tom istom ljubavlju i žarom. Mislim da se sve u životu nekako vrati i da je iznimno važno raditi posao koji voliš.

Kažete jedan oralni kirurg na 300 tisuća stanovnika. Recimo i to da naša županija ima oko 125 tisuća stanovnika, ali je po mnogočemu specifična…

U moje vrijeme je bio jedan oralni kirurg na 250 tisuća, sada je to na 300 tisuća…

Je li to realno?

Nije realno jer treba sagledati geografski položaj, udaljenost od prvog zdravstvenog centra… Nisam taj koji donosi odluke, ali promatram kroz iskustvo iz prakse. U principu je puno stvari koje bi tu trebalo mijenjati i sagledati iz nekog drugog kuta. Naša Županija je geografski odvojena, do Splita vam još uvijek treba minimalno dva i po’ sata vožnje. Ako

se u prometnom segmentu situacija promijeni, možda će dovoljan biti centar u Splitu. U ovom trenutku to nije tako.

Ali nije to samo pitanje oralne kirurgije, jer u Dubrovniku nema specijalista paradontologije, ni specijalista dječje stomatologije, ni specijalista oralne medicine… Mislim kako imamo oko 35 ugovorenih stomatoloških ordinacija s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i svaka od njih u određenom trenutku iznjedri dio problematike koja zahtjeva baš specijalističku skrb. Gledajući svoj primjer prema kojem sam ušao u sustav, a tada ni-

Nastavak na sljedećoj stranici

Olaf John

JE LI VAM

Intervju

Moja medicinska sestra, koja je na svoj način dala ogroman obol, i ja smo navikli na taj tempo i to nam je postao sastavni dio života. No, često bi mi bilo žao što smo zbog tog tempa bili prisiljeni raditi ‚kao na traci’ i što se ponekad nismo mogli posvetiti svakom pacijentu onoliko koliko smo htjeli. S druge strane, morali smo biti maksimalno koncentrirani kako se ne bi potkrala neka greška ili propust koji se, realno, na toliku količinu posla može dogoditi. Igrom slučaja, i vi ste bili moja pacijentica i vrlo dobro znate kako je to izgledalo. Doslovno ubacujemo pacijenta svakih 15 minuta na zahvat, pa onda ima tu nekih pregleda, kontrola, konaca, i to negdje uguraš… Tako da je to bilo zaista kao na traci.

sam ispunjao baš sve uvjete i količinu posla koju sam obavljao, smatram kako ima mjesta i za dvoje oralnih kirurga u našoj županiji, a ne jednog.Ali mreža kaže drugačije.

Ukazali ste i na to kako nema dovoljno oralnih kirurga. Zašto je to tako?

To je sasvim sigurno jedna od najtežih specijalizacija iz domene dentalne medicine. U današnje vrijeme, kad se ona veže uz implantologiju, ima daleko više specijalizanata nego u moje vrijeme. Tada nas je bilo šestoro, a sada ih ima duplo, ako ne i više. Malo se ta struka popularizirala, mada se ona često usko promatra kroz prizmu dentoalveolarne kirurgije, mada je puno šira grana. Jedan ozbiljniji dio nje čak se ne može raditi bez opće anestezi-

je, iako mogu reći kako smo u našoj ambulanti radili neke zahvate koje bi se možda malo tko usudio napraviti bez da je pacijent uspavan. Ali sve je dobro prošlo i sigurno više od 10 ljudi iz naše ordinacije nije proslijeđeno u kliniku u Zagreb. To su stvarno bili iznimni slučajevi koje nisam mogao riješiti bez cijele potpore bolnice.

Koji su to najteži slučajevi zbog kojih pacijenti dolaze oralnom kirurgu? To su velike cistične tvorbe koje zahvaćaju cijelu čeljust, koje zadiru u sinuse i tu imamo granične situacije u kojima moramo odlučiti je li potrebno raditi taj zahvat pod općom anestezijom ili ne. Moji dragi pacijenti su sa mnom sve to uspješno izgurali i sve je dobro prošlo. Postoji granica tog ko-

moditeta i tu je ponekad lakše odraditi zahvate ako je pacijent uspavan, ali i osloniti se na bolnički ‚backup’. Mi to nismo bili u mogućnosti iskoristiti. Nekolicinu pacijenata sam uspio operirati u Općoj bolnici Dubrovnik u općoj anesteziji. Ali, u principu, mi smo tamo gosti i zaista je teško. Uglavnom smo taj program koristili za osobe s poteškoćama u razvoju, a ne za pacijente s težim slučajevima o kojima sam sad govorio.

Je li program za osobe s poteškoćama u razvoju ostaje? Ostaje. I ja se osjećam dijelom cijele te priče u kojoj sam od njenog začetka, dakle od 2009. Mislim kako je to jedna dobra priča i drago mi je što smo dr. Romano Šnajder koji surađuje usko sa mnom i ja uspjeli postići to da se bitno smanji broj pacijenata koji pripadaju toj populaciji, a zahtijevaju zahvate o kojima govorimo. Na početku smo imali strašno puno takvih slučajeva, sada ih je malo jer smo veliki dio takve problematike riješili. U vrijeme pandemije Covida, zbog opterećenosti anesteziologije, u Općoj bolnici Dubrovnik sada radimo jednom mjesečno. Prije je to bilo dva ponedjeljka u mjesecu. Ostat ću to raditi pro bono, kao i dosad, sve dok se ne iznađe neko drugo rješenje.

Kad ste već spomenuli Covid, čini se kako baš taj rad tijekom pandemije virusa o kojem se 2020. godine nije znalo puno ili, bolje rečeno, o kojem se tada nije znalo ništa opisuje tu liječničku požrtvovnost i izlaganje. Kako ste radili tijekom Covida? Morali smo se držati naputaka Ministarstva zdravstva.

Pa je tako došao naputak kako bi se trebala oformiti Covid ordinacija, dakle ordinacija u koju bi se primali pacijenti koji su zaraženi ili koji su bili u samoizolaciji. To su bili oni počeci kada se o ovoj bolesti nije znalo puno. Tada smo pri Domu zdravlja osnovali ordinaciju i imao sam tu sreću i nesreću što sam primao gotovo sve osim jednog pacijenta koji je bio zaražen. To je bilo vrijeme kad smo se morali držati procedure prema kojoj je potrebno isprazniti doslovno cijeli Dom zdravlja na kraju radnog vremena. Pacijent bi ušao kroz poseban ulaz, tuda i izlazio. Nakon toga bi sve trebalo dezinficirati. Kako se danas više zna o bolesti, situacija se promijenila utoliko što i dalje egzistira ta ordinacija, ali mogu reći kako u ovom vrhuncu pandemije nismo imali niti jednog takvog pacijenta. Sada se to pokušava riješiti tako što se pacijentu da antibiotik pa onda on dođe po poboljšanju situacije. No, uvjeren sam kako je kroz naše ruke prošlo dosta pacijenata koji su bili pozitivni na Covid, neovisno o tome jesmo li to znali i je li pacijent to znao ili ne. To dokazuje kako osnovne mjere zaštite kojih bi se liječnik trebao i inače pridržavati ipak štite. Kao oralni kirurg koji često dolazi u doticaj s krvlju i slinom tijekom svog rada, dokaz sam kako su maska, rukavice, zaštitne naočale i mantil ipak dovoljna zaštita. No, vrijedi uzeti u obzir kako je to bila 2020. godina, o virusu se ništa nije znalo. Je li vas bilo strah?

Tijekom moje specijalizacije se pojavio virus AIDS-a i bila je dosta slična situacija. Kad

KAŽETE KAKO JE BILO POSLA I ZA DVOJE KIRURGA. PA KAKO JE ONDA IZGLEDAO VAŠ RADNI DAN?

Intervju

bi došao pacijent koji je pozitivan na AIDS, liječnici bi samo oprezno provirili kroz vrata i pitali ga je li dobro. Kasnije se uspostavilo kako socijalni kontakt nije problem i kako se virus ne prenosi baš tako kako se mislilo. Ne vučem paralelu između AIDS-a i Covida nego hoću reći kako osnovne mjere u principu vrijede za svaki virus i kako su pridržavanje osnovnih načela sterilizacije i zaštite dovoljni da se bolest ne prenosi.

Da se još malo vratimo na sustav javnog zdravstva. Pacijenti se često znaju požaliti kako je stanje u javnom zdravstvu ne baš obećavajuće, kako javni zdravstveni sustav u Hrvatskoj puca po šavovima. Možda se i premalo govori o drugoj strani, o tome kako je uopće liječnicima raditi pod takvim uvjetima i u tako posloženom zdravstvu. Tko god se od nas odlučio za ovu struku, u nju je krenuo prvenstveno iz nekih humanih razloga i ljubavi. Nije mi nikada bilo teško davati svoj maksimum. Teško je to što unutar sustava nema određenih vrijednosti prema kojima se nagrađuju oni koji rade više. Gledajući svoje kolege koji su svojim radom postigli to da su traženi od strane pacijenata, vidim kako su svi oni na neki način potrošeni i na rubu su, nauštrb nekih koji nažalost svoj posao ne obnašaju onako kako bi ga trebali obnašati.

Ljudi kolokvijalno znaju reći kako ih je strah hoće li ih za 20, 30 ili 50 godina imati tko liječiti. Ništa u životu nije crno-bijelo. Iskreno, vjerujem u mlade ljude i mladi kolege koji dolaze su vanserijski. Mogu potvrditi kako je i u našu službu dentalne stomatologije došlo troje mladih ljudi koji se zaista trude i bore se kako bi što bolje radili svoj posao u okviru standarda koji su danas u svijetu

prihvaćeni i traženi. Naravno kako je teže to postići u javnom zdravstvu, utoliko i što je teško doći do najskuplje, sofisticirane opreme te materijala. No, u okviru onoga s čime se raspolaže, mislim kako daju svoj maksimum.

Kakva je oralna higijena osoba koje žive u Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

Teško je generalizirati, ali bi se mogla povući paralela s obzirom na to kako sam dio svog radnog vijeka proveo u Zagrebu, ali i ovdje. U svim većim gradovima, većina osoba drži do sebe i do oralne higijene. U ruralnim sredinama je više problematike, čak i one koja se toliko zakomplicira da preraste u karcinome. Imao sam iskustva s pacijentima koji su stigli u zapuštenim stadijima kad nisi u mogućnosti puno toga napraviti.

Za pretpostaviti je kako ćete s otvaranjem privatne ordinacije imati više slobodnog vremena. Što dr. John radi kad ništa

ne radi, ako uopće postoji vrijeme kada ništa ne radi? Dr. John uvijek nešto radi! Zapravo ima puno toga što volim, a imam premalo vremena. Jedna od mojih ljubavi je vaterpolo pa i kad ga ne igram, onda plivam i

radim nešto slično na tom sportskom planu. Druga velika ljubav je jedrenje. To su neki moji ventili koji me opuštaju i kroz koje se maknem od obaveza. I ono što još uvijek volim, a nije sport, su moji dobri prijatelji, izlasci i druženja.

...

Često sam u svojim izjavama za medije, pa i kad bismo se dotaknuli teme stomatoloških dežurstava, savjetovao kontrolne preglede, održavanje oralnog zdravlja, a ostalo je ipak u rukama njihovih izabranih liječnika dentalne medicine koji bi pacijenta, koji dakle drži do oralne higijene, trebali upozoriti na problematiku koju je bitno rješavati. Većina toga što dođe oralnom kirurgu su uglavnom zakašnjela stanja koja se nisu odradila u začetku kad su bila bitno manja.

ŠTO BISTE SAVJETOVALI SUGRAĐANIMA DA NAPRAVE KAKO NE BI DOŠLI DO ORALNOG KIRURGA I DO KOMPLICIRANIH ZAHVATA?

Vijesti

U

Hrvatskoj započinje uvođenje novog, popularnog predmeta, sličnog građanskom odgoju, što čeka Dubrovnik?

Izborni predmet Škola i zajednica, već popularno nazvan ‚ŠIZ’, uvodi se u zagrebačke i riječke škole koje su iskazale interes za ovim programom. Riječ je o predmetu čiji su kurikulum izradili Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, riječki Centar za studije mira i konflikata i Prva

riječka hrvatska gimnazija. Sastavljači navode kako se program temelji na postavci da je za ostvarivanje osobne i društvene dobrobiti učenika nužno razvijati znanja, vještine i stavove o važnosti povezanosti u zajednici i aktivnog djelovanja pojedinca te se stoga dijeli u tri područja – dobrobit, povezanost i djelovanje.

Primjerice, u sklopu ‚povezanosti’ učenike se planira poticati da prihvaćaju i

poštuju svoje tijelo i sebe kao osobu te da izbjegavaju negativne emocije prema samima sebi. Naglasak je na samopoštovanju, empatiji, potrebi za suradnjom, međusobnim pomaganjem, solidarnosti, zajedničkom radu... U samome kurikulumu je naznačeno kako je „cilj povezivanja razvoj odnosa temeljenih na međusobnom poštovanju i uvažavanju različitosti, prihvaćanju drukčijih identiteta i stavova“.

ZANIMLJIVE TEMATSKE CJELINE

‚Djelovanje’ pak učenike potiče da aktivno sudjeluju u pozitivnim društvenim promjenama te da uče o aktivnom djelovanju u lokalnoj zajednici, brizi za okoliš, utjecaju na političke procese, važnostima kulture, sporta, ljudskih prava... Program zapravo zvuči idealno, posebno gledajući kroz kontekst znanja i vrijednosti koje su potrebne mladima u današnjem svijetu jer okosnice su tematske cjeline koje obuhvaćaju demokraciju, civilno društvo, migracije, urbanizam, kulturu, me -

Program zapravo zvuči idealno, posebno gledajući kroz kontekst znanja i vrijednosti koje su potrebne mladima u današnjem svijetu jer okosnice su tematske cjeline koje obuhvaćaju demokraciju, civilno društvo, migracije, urbanizam, kulturu, medije, sport, zdravlje, ekonomiju, društvenu jednakost... Za sad su riječki srednjoškolci, prema pisanju medija, nakon provedenog pilot-projekta i više nego zadovoljni.

dije, sport, zdravlje, ekonomiju, društvenu jednakost... Za sad su riječki srednjoškolci, prema pisanju medija, nakon provedenog pilot-projekta i više nego zadovoljni. Prema za sada iskazanom interesu u Primorsko-goranskoj županiji 17 je srednjih škola koje idu s izbornim predmetom Škola i život, a od iduće godine trebao bi biti

‚To može biti samo dobro, osim ako ne želimo glupe i zatupljene mlade’

‚ŠKOLA I ZAJEDNICA’

AIDA ČAKIĆ

GORAN MRATINOVIĆ/AIDA ČAKIĆ

Mariela Marković

ponuđen i učenicima čak 47 srednjih škola. Hoće li i dubrovačke škole nekad u budućnosti usvojiti ovaj program koji je prilika da se mladi aktiviraju u lokalnoj zajednici? Profesorica hrvatskog jezika Mariela Marković upoznata je s osnovnim načelima ovog programa te smatra kako je dobar.

-Bilo bi dobro da i naše škole to uvedu ako želimo mlade i osviještene ljude koji će sutra voditi ovu državu u prosperitet. Definitivno je dobro početi što ranije. Čula sam neke kritike kako je to novo opterećenje za učenike, ali mislim da to nije osnovano. Taj će program birati i dalje oni učenici koji to žele – kazala je Marković te dodala kako je program kreiran u pravo vrijeme.

Zbog društvenih mreža, dodala je profesorica Marković, danas je sve površno stoga je mišljenja kako je samo dojam da mladi imaju puno informacija i sve znaju.

-U razgovoru s njima vidite kako ne znaju ono najosnovnije jer upravo zbog tog dojma sveopće dostupnosti ne potrude se o nečemu malo više istražiti. Mladi su skloni ‚gutati’ neka uvjerenja i izjave koje su čuli od drugih, a da nisu osviješteni što izgovaraju. Treba ih svakodnevno osvještavati da bi trebali djelovati – pojasnila je Marković.

S DJECOM SE VEĆ SAD PUNO RADI

Kao primjer je navela negativnu percepciju politike kod mladih.

Vijesti

-Ili potpuno zaziru od politike ili u njoj vide neki interes. Rijetko tko vidi u tome priliku da nešto promijeni, a upravo bi takav stav društva trebali mijenjati – smatra ona. Marković provođenje programa Škola i zajednica vidi kao priliku da se kod mladih probudi svijest o sebi, a kasnije povezanost sa zajednicom te u konačnici i djelovanje.

-To mi se čini kao genijalan redoslijed jer potrebno je krenuti od sebe kako bi kasnije mladi prihvatili različitosti. Definitivno je ovaj program potrebno uvesti sustavno pa bi Grad Dubrovnik i Dubrovačko -neretvanska županija trebali iskoristiti priliku te financirati i provesti ovaj kurikulum u školama. Općenito mi nije jasan

stav ljudi koji smatraju kako je uvođenje građanskog odgoja loše za društvo. To može biti samo dobro, osim ako ne želimo glupe i zatupljene mlade. Ovo je prilika da Dubrovnik dokaže da ne želi takvo društvo – kazala je profesorica iz Pomorsko-tehničke škole Mariela Marković.

Ravnateljica Osnovne škole Marina Getaldića Silvana Bjelovučić navodi kako u Dubrovniku nitko za sad nije iskazao interes za ovim programom. -Nisam detaljno čitala kurikulum, ali znam o čemu se radi jer je nastavak međupredmetnih tema koje su kod nas već zastupljene u kurikulumu. Riječ je o građanskom odgoju pri čemu se djecu uči kako živjeti u demokratskom društvu, koji su alati i načini kako poboljšati život građana – kazuje Bjelovučić te navodi kao primjer građanskog demokratskog odgoja suradnju škole i Dubrovačke razvojne agencije na projektu participativnog budžetiranja. -Mislim da se s djecom jako puno radi, čak i više nego što je to propisano. Kroz razne projekte, međupredmetne teme i kurikulume svakog predmeta učitelji djecu uče aktivnom građanstvu i odgoju za demokratsko društvo što u osnovi ima cilj poboljšanje i doprinos zajednici. U svakom slučaju ih treba aktivno uključivati i poticati na građanski odgoj, a manje je važno hoće li se izdvojiti skupina djece koja to žele kroz neki poseban projekt zvati ‚škola i društvo’, ‚škola i okolina’ ili nekako drugačije – zaključila je ravnateljica Osnovne škole Marina Getaldića Silvana Bjelovučić

Silvana Bjelovučić

POLIKLINICI MARIN MED

FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I UNAPRIJEDENJE ZDRAVLJA

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjujemo program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.

Trudimo se našim pacijentima osigurati kompletnu i kvalitetnu fizikalnu terapiju u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.

Razni programi uobličeni u pakete uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Ambulante gostujućih liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med

- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije – ambulanta u četvrtak i petak, 3. i 4. ožujka 2022. - dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču- ambulanta u srijedu i četvrtak, 2. i 3. ožujka 2022.

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

VODIC KROZ

KRENULA NOVA VALAMAROVA KAMPANJA ZA ZAPOŠLJAVANJE: PRVI S RAZLOGOM

Najveća turistička kompanija u 2022. godini ulaže 15 milijuna eura u povećanje plaća i programe nagrađivanja za 7.000 djelatnika

Valamar Riviera prošlog je tjedan započela novu kampanju za zapošljavanje sezonaca pod sloganom Prvi s razlogom. A tih razloga je, kažu u najvećoj turističkoj kompaniji, i ove godine mnogo. Traže se kuhari, konobari, recepcionari, sobarice i drugi zaposlenici koji će ovog ljeta raditi u Valamarovim hotelima, kampovima i resortima u destinacijama od Istre do Dubrovnika. U cilju što kvalitetnije prilagodbe prelaska Hrvatske na euro i poboljšanja uvjeta rada u turizmu, Valamar od ove godine u dogovoru sa socijalnim partnerima podiže plaće za stručna zanimanja u hotelima, kampovima i ljetovalištima, kako bi se primanja u Hrvatskoj približila razini primanja u vodećim europskim destinacijama. Osim povećanja plaća, pokrenuto je više inicijativa poboljšanja uvjeta rada u turizmu kako bi se posao u Valamaru prilagodio novim trendovima i potrebama. Ovime je vodeći poslodavac u turizmu u Hrvatskoj ponovno podigao ljestvicu i pokazao zbog čega je proglašen TOP poslodavcem u turizmu već dugi niz godina.

Valamar u osam destinacija u Hrvatskoj zapošljava više od 7.000 djelatnika. U cilju osiguranja kvalitetnog i dugoročnog posla u turizmu, ove godine nastavit će se s povećanjem broja djelatnika koji će imati cjelogodišnji posao i primanja, pa tako na kraju turističke sezone kompanija planira ponuditi dodatnih 400 ugovora na neodređeno te 1.000 ugovora za stalne sezonce. Također, s obzirom na širenje poslovanja na zimske destinacije, djelatnicima će se nakon ljeta ponuditi posao tijekom zime u hotelima na skijalištima u Austriji.

Kvaliteta usluge koju pružaju njegovi djelatnici odavno je postala zaštitni znak Valamara, stoga je kao zahvalu svojim zaposlenicima kompanija prošle godine nagradila kvalitetu rada najzaslužnijih i najvjernijih djelatnika. Valamar će s programima nagrađivanja nastaviti i ove godine uključujući u te programe i nove članove Valamar tima koji će se tek ove godine pridružiti timu zaposlenika.

Natječaji za zapošljavanje su već otvoreni, a svi zainteresirani za rad u Valamaru mogu se prijaviti putem linka: www.dobarposaouvalamaru.com/posao-i-karijera/obrazac-za-prijavu.

Utijavanje na hladno

Carevo novo ruho

Sjedio je za stolom, nekoliko metara udaljen od svojih podanika i sa smiješkom dragog i nježnog oca, prozivao ih jednog po jednog da se izjasne o njegovom prijedlogu. Gledali smo tu snimku iz Putinovih dvora, gdje se šef tajne službe, generali, ministri i najvažniji ljudi velike Rusije znoje i petljaju rečenice, potpuno sleđeni od straha. Da, da i da, točno je tako kako ste rekli, mucali su potpuno obamrli, ne mogavši ponoviti cijelu carevu rečenicu. Gledala sam u nevjerici čekajući da istrči klinac i poviče ono što je kristalno jasno „Car je gol!“ No, nije to bilo uprizorenje Andersenove bajke, nego ogoljena stvarnost ljudske prirode satkane od moći, taštine, svireposti, straha, laži i poniznog prihvaćanja u ime vlastite dobrobiti i benefita, jednako tako i povijest ratova i ratovanja. Cijela povijest ljudskog roda u samo nekoliko minuta snimke iz Kremlja.Za to vrijeme uhapsilo ministra Horvata, ali pod istragom je i potpredsjednik Vlade Milošević. Sve zbog poticaja po babu i stričevima. „Što je tu upitno“ - pitao je svojevremeno Kerum kad su ga napali da je namještao svojima. „Normalno da sam stavio svoje. Neću valjda tuđe“, ljutito se izderao Kerum. U to vrijeme USKOK nije pokazivao interes za takve situacije pa je sad ovaj ‚ulet’ USKOK-a jako iznenadio Plenkija. Krakovi istrage vode i prema ministru Aladroviću, dok je ministar Čorić zasad na čekan -

ju, ali ne zna se koliko dugo. Situacija je to nimalo ugodna za premijera koji mora hitno pronaći zamjenu za Horvata, ali i za ostale. Prst na, eci, peci, pec, pao je na nekog državnog tajnika koji je ujedno i šef HNS-a. Kad čovjek malo bolje promisli, taj lik je idealan kadar za ministra, gotovo isto kvalitetan kao i dosadašnji. Dosad nije ništa značajno napravio u karijeri, nema potrebna znanja o području rada Ministarstva, kao ni prethodnik s trenutnom adresom u Remetincu. Nema sposobnost brze procjene i donošenja odluka, barem ako je zaključiti po njegovom dosadašnjem radu. Stanuje u unajmljenom stanu od sto i nešto kvadrata koji mu plaća država, ali kako mu pripada ‚samo’ devedeset, ostatak kvadrata mora plaćati iz svog špaga, zbog čega je nezadovoljan. Mora jadan doplatiti gotovo dvije tisuće kuna na ono što plaća država i to ga jako nervira.Sve bi lijepo i bezbolno prošlo da se Čačić i Hrebak nisu umiješali. Plenki nije imao kud i morao je popustiti malim i beznačajnim partnerima. Došla su baš neka čudna i teška vremena. No, nema brige, već će se netko upecati. Puno je godina prošlo, još za Tuđmana, kad je Tonči Vrdoljak bio direktor HTV-a. Nezadovoljnim snimateljima tada je objasnio kako nema nikakvih problema, ako neće oni, ima tko hoće. „Dovesti ću prvog s ceste i naučiti ga snimati za dva dana.“ Istom analogijom jasno je da ministar može biti bilo tko. Evo, mogao bi i onaj Fili -

pović, možda u Petrinji sagradi tvornicu za cjepivo protiv korone i karcinoma. Situacija s Vladom nije nimalo komotna za Plenkija, ali već će on to pokrpati. Istina je da je Hrvatska mala zemlja i nema baš puno kvalitetnog kadra koji bi mogao sjesti u ministarske fotelje i ostati zapamćeni kao dobri ministri. Ali, tko uopće traži dobre ministre Sad se hitno traži ministar koji može uskočiti u Ministarstvo graditeljstva. Neke kalkulacije idu i prema našem dobrom Branku Bačiću. Već je vodio taj resor u Vladi Jadranke Kosor i pozna skoro sve, od portira do šefova resora, zna i zgradu, i ne bi zalutao u hodnicima. Samo je pitanje tko bi normalan zamijenio komotnu saborsku fotelju šefa kluba HDZ-a s velikom moći i utjecajem, za nimalo ugodnu fotelju ministra, koji je svaki dan pod budnim okom medija i javnosti, jednako kao i frustriranih i nesretnih stanovnika kampica na Banovini, ali i ljutitih Zagrepčana. Fotelju koju iz nekog razloga prati i USKOK, i to dok obnova realno nije ni započela. Kad započne, svakodnevno se barata milijunima, javnim natječajima i kojekakvim poticajima čime se izgledi za Remetinac drastično povećavaju. Ipak, kako sad stvari stoje, Plenki se ne treba pretjerano nervirati. Da se i moraju raspisati izbori, duboko izblamirana i podijeljena oporba ne zna đe je lijevo, a đe desno, kamoli nešto ozbiljnije. Tako da smo opet, manje više, na istom. Sasvim je svejedno je li car gol ili lagano umotan. Eto vas.

Piše: VJERA ŠUMAN

Reportaža

DUBROVAČKI DNEVNIK U POSJETU UZGAJALIŠTU

RIBA U UVALI BLAŽEVO NA PELJEŠCU

‚Riba iz uzgoja ukusnija je od divlje, a ni najveći znalci neće prepoznati razlike na brancinu’

DUBROVAČKI

MARO MARUŠIĆ GORAN MRATINOVIĆ, PRIVATNI ARHIV

Petkom i subotom na ribarnici u Gružu vidjet ćete ozbiljna lica kupaca napunjena koncentracijom kao da rješavaju Rubikovu kocku. Kako i ne bi bila – pred njima je znatno kompleksniji zadatak od slaganja neke tamo raznobojne mehaničke igračke – oni naime pokušavaju uočiti prije koliko je točno sati ona lokarda zauvijek zaspala. Bulje joj u oči i škrge, te nakon pažljivog znanstvenog proučavanja, donose zaključke o svježini. No čak i od kakvoće svježe ribe postoji važnije otkriće – jesu li oni tamo ovrate i brancini divlji ili uzgojeni? To nikako ne smije promaći iskusnom mediteranskom oku – bolje taj dan ne pojesti ništa, nego ribu iz uzgoja – takav je stav mnogih kupaca od Brijuna preko Tribunja pa sve do Molunta.

Ljudi su zaista zanimljiva vrsta – za prepričavanje – kako bi rek’o onaj radijski komentator utakmica Prištine kada bi se ubacio u prijenos ne ob-

jašnjavajući dalje što je to točno Fadilj Vokri tako sjajno napravio da je zaslužio ulazak u priču. Groze se uzgojene ribe, a nikad nitko u povijesti nije

ZAŠTO BAŠ BRANCINI I OVRATE, A NE ZUBATCI I CIPOLI?

-Brancin i ovrata su se pokazale kao ekonomski najisplativije vrste. Njihovo je preživljavanje oko 90 posto dok je kod zubatca samo 20 posto. Zubatac je veliki predator, ali i kanibal što znači da grize i svoju vrstu, tako da u procesu proizvodnje jedan drugoga napadaju. Bilo je pokušaja i uzgoja kavale koja se često hvatala na ušću Neretve. No ona je dubinska riba koja ne podnosi nikakve nagle promjene temperature, a u Malostonskom zaljevu bude u danu promjena od 3-4 stupnja. Cipoli su primjerice jako nježni i teški za manipulaciju. Primjerice, kada se riba vadi s mrežom iz kaveza, jedan dio se vrati. To kod cipola nije moguće, jer se odmah taj sluzavi dio gdje je dotaknut ošugavi. Njega se može samo gledat, bez diranja. Tako da dosta vrsta riba ima neke svoje specifičnosti, a brancin i ovrata su se pokazali daleko najisplativijima. Ukusne su za jelo, a poznate su diljem svijeta – kaže nam Ivica Glavor. • BROJ 87 • 25. veljače 2022.

Reportaža

poljanama pokraj Udbine u Lici ili je pak cijeli život provela stisnuta u ladici na pedeset sedmom katu pileće Burj Khalife na andaluzijskoj farmi nadomak Almerije? Za prosječnog konzumenta nikad nije važno odakle dolazi meso, je li prilikom uzgoja šopano hormonima i antibioticima, čak mu nije bitno ni jesu li blitva, kupus i kelj što ih kupuje u Lidla i Kauflanda prskani cijanidom ili nekim drugim otrovom, njega jedino i isključivo interesira je li ovrata jahala morima slobodna kao Clint Eastwood u špageti vesternima ili je život provela u jednom od kaveza Malostonskog zaljeva bez stresa od napada tune i drugih revolveraša?

RIBA JE SVJEŽA

I

NAKON TRI DANA TRANSPORTA

Da saznamo više o samom uzgoju riba uputili smo se na Pelješac u posjet kod Ivice Glavora u uvalu Blaževo smještenu između Brijeste i Drače. Njegova obitelj generacijama se bavi uzgojem kamenica i mušula, a s farmama ribe krenuli su početkom 2000.-tih. Zanimljivo da je Hrvatska u prošlom stoljeću bila jedna od prvih zemalja na Mediteranu koja je započela s uzgojem ribe. -Današnji Cro Maris krajem sedamdesetih krenuo je s uzgojem mlađi i svim popratnim poslovima te je bio pionir na tom polju. Naravno da su rat i sve ono iza usporili napredovanje, pa je danas Hrvatska odavno izgubila primat uspoređujući je s drugim zemljama Mediterana koje nisu bile ni blizu kada smo mi kretali u proizvodnju. Tek je početkom ovog stoljeća počelo ponovno ulaganje u uzgoj ribe, mali proizvođači počeli su se pojavljivati diljem Jadrana, pa tako i u Malostonskom zaljevu, a među njima i moja obitelj – prisjeća se Glavor.

Malostonski zaljev posebno je atraktivan za proizvodnju – more je mirno, bez valova, bočata voda je bo-

gata hranjivim tvarima – pa su mali proizvodni pogoni godinama postajali sve brojniji, a i politika (tko bi rekao?) je prepoznala važnost pa je dijelila sve više koncesija koje se inače u prosjeku daju na deset godina. Doduše, posljednjih godina broj je poprilično konstantan, neki propadnu, drugi dođu, ali ukupan broj se ne povećava kao prije petnaestak godina. Razlog je jasan – uvozni lobi. Riba koja u supermarkete dolazi iz inozemstva jeftinija je od one proizvedene na Mljetu, Braču, Hvaru ili Malostonskom zaljevu.

-Najviše ribe na europskom tržištu, oko 50 posto dolazi iz Grčke, potom idu Turska i Španjolska. Udio Hrvatske u Europi je 6 posto. Te zemlje, posebno Grčka, sufinanciraju proizvodnju ribe, riječ je o ogromnim pogonima, pa im je čitav proizvodni lanac jeftiniji. Zato mi njima ne možemo konkurirati, naša proizvodnja više košta – ističe pelješki proizvođač.

Je li ta riba iz Grčke kvalitetna, te koliko joj treba da stigne na poli-

ce Lidla, odnosno drugim riječima koliko su joj oči mutne?

-Od Grčke do Lidla u Župi trebaju joj dva dana, najviše tri. Po važećim deklaracijama riba se može prodavati do tjedan dana. Ako je riba kvalitetno izvađena, dan prije nije hranjena, odnosno utroba joj je čista, te ako je kvalitetno poleđena u transportu, onda je ona nakon tri dana praktično skoro svježa i bez problema se može konzumirati, iako su mnogi skeptični. Starije generacije koje imaju najviše stereotipa zaboravljaju da su ondašnji ribari lovili ribu cijeli dan, prvo im je nekoliko sati trebalo dok bi uopće došli na postu, pa dok bi izvukli mrežu, pa bi onda ulovljena riba stala na suncu bez leda, pa dok bi se vratili u porat i prodali ju…sve je to trajalo i trajalo, te bi ribe na koncu bile napola lešane, iako su se doživljavale kao svježe. Takva riba sutradan je bila za baciti, ali nitko se nije žalio, a na ovu uzgojenu, svi imaju primjedbe – opisuje slikovito Glavor još uvijek žive predrasude.

ČIME SE HRANE RIBE U UZGOJU?

Ako je riba iz Grčke jeftinija od naše, onda je ipak i razlika u kvaliteti, zar ne?

-Naša mora su čišća i bogatija planktonima. Druga velika razlika su puno veći proizvodni pogoni. Da se svi mi mali proizvođači iz Malostonskog zaljeva udružimo nismo veliki kao jedan tamošnji proizvođač. Samim tim je i filozofija proizvodnje drugačija. Možeš ribu hraniti kvalitetnijom prehranom ili ne. Možeš držati puno ribe u kavezu ili manje, pa da imaju više mjesta i bolje se razvijaju. Sve to igra ulogu kod formiranja zadnje cijene, a i sami znate da veliki proizvođač neće toliko paziti na kvalitetu kao mali. Eto za(š)to je razlika u cijeni – iskreno će Ivica.

Kad smo već kod prehrane, valja kazati da se uzgojena riba ponajviše

Ivica Glavor uzgaja ribu u uvali Blaževo na Pelješcu

Nastavak na sljedećoj stranici

Reportaža

hrani ribljim brašnom obogaćenim vitaminima. Naravno, velike su razlike i u samom brašnu koje može biti bolje ili lošije kvalitete. Neka se miksaju s klasičnim brašnom od žitarica te sa smanjenim unosom vitamina i ona su jeftinija, a ona najbolja brašna se isključivo proizvode od ulovljene divlje ribe, točnije njenih iznutrica. -Što je više klasičnih žitarica u prehrani ribe, meso joj je gore kvalitete, točnije ima više masnoće. Ako u supermarketu vidite ribu iz uvoza s velikim trbusima znači da je puna masti, odnosno da je hranjena lošim brašnom. Mi mali proizvođači s Pelješca jako pazimo na kvalitetu hrane, ali i na sam postupak (ne)hranjenja. (Nehranjenje je važno prije samog vađenja ribe upravo zbog smanjenja udjela masti). Kod nas se nikada neće dogoditi da riba ima puno sala, nego će joj trup biti skladan. Siguran sam da brojni znalci ne bi prepoznali divljeg brancina od onog iz uzgoja. Što se pak ovrate (ora-

da, komarča…) tiče, nju se može prepoznati, jer je atlantska koju

uzgajamo drugačija od jadranske (atlantska se obično uzgaja, jer je jednostavnije nabaviti mlađ). Ova

...

domaća divlja je bjelija, dok je atlantska više plava. Također ova iz uzgoja ima puno manje ljuski, te im se ponešto razlikuje boja na vratu. Dolazili su razni stručnjaci na Pelješac i radili analizu ribe, među njima i Talijani, te su zaključili kako nema razlike između ovih ovdje riba i onih divljih – objašnjava nam zanimljiv postupak samog uzgoja.

UZGOJ BIJELE RIBE NIJE JEFTIN SPORT

Na pijaci u Gružu ponekad bude u ponudi i ribe iz uzgoja. Pitamo ga proda li se u nekim ozbiljnijim brojkama?

-Pa ne baš, mi proizvođači s Pelješca svoju ribu ponajviše plasiramo preko restorana. Prvi razlog zašto se manje prodaje na tržnicama je svijest ljudi, a drugi da u zimskim mjesecima bude i dosta divlje ribe, posebno plave koja je jeftina. Da se razumijemo, uzgoj ovrata i brancina nikako nije jeftin sport. Srdela, luc, lokarda, sve je to jeftinije od uzgojene bijele ribe, pa se ljudi odlučuju na ovu ribu koja je svježa, divlja i manje košta. Najviše se na tržnicama riba iz uzgoja kupuje u vrijeme lovostaja. Mnogi je doživljavaju kao nužno zlo, a u biti radi se o vrhunskoj ribi koja je pogotovo ukusna kada se sprema na gradele. Mi ovdje u uvali Blaževo imamo malu konobu i turisti zaista guštaju u ribi sa žara, bude im toliko slatko da se iznova vraćaju, iako dobro znaju da se radi o uzgojenoj ribi. Bit ću iskren do kraja, pa ću reći da je ova iz uzgoja čak i bolja od divlje, jer je malo masnija, dok je ova nešto žilavija. Također, kod divlje ribe ovisi i u kojem je djelu godine uhvaćena. Brancin se mrijesti u zimu, i ako ga se tada ulovi, prilično je mršav, nema mesa. Cijeli je drven, kuhar ga baš mora

U razgovoru s novinarom Dubrovačkog dnevnika

Reportaža

OVRATE I POKOLJ ŠKOLJAKA

Uz medijima se svojevremeno pisalo kako ovrate bježe iz kaveza i rade velike štete školjkarima diljem Malostonskog zaljeva. Pitamo Ivicu koji osim riba ima i školjke koliko je istine u toj priči, a koliko mita? -Ovrata, za razliku od brancina, zna gristi mrežu, pa treba stalno roniti i kontrolirati kaveze. U novije vrijeme tu su i čelične niti koja ne može pregristi. Jasno da se dogodi da tu i tamo koja pobjegne, ali te ovrate nisu krive za napade na mušule. Većina ovih što pobjegne odmah bude uhvaćena od strane lokalnih ribara, a ni nije baš vična pojesti mušulu u divljini. Što se onda dogodilo? Proizvodnja mušula u Malostonskom zaljevu napredovala je iz godine u godinu, pa se u skladu s normalnim zakonima prirode povećao broj divljih ovrata, jer su se povećali izvori hrane. Ako se u nekom staništu poveća hrana, skroz logično, povećava se i broj onih koji ju konzumiraju. To se dogodilo s ovratom u Malostonskom zaljevu koji je zaštićen, pa se i ribolov strogo kontrolira. Tako da je bila velika priča o tome kako je problem s pobjeglom ribom, ali nema veze s tim što je na kraju potvrdio i naš Institut za more i priobalje potvrdio – kaže nam Glavor. Zanimljivo kako su orade dvospolci. Do dvije godine života odnosno pola kilograma težine su muški, a poslije mijenjaju spol i prelaze u ženske, tako da se uvijek međusobno mrijeste starija i mlađa riba.

znati spraviti s puno maslinovog ulja. S druge strane u studenom mjesecu je najslađi – opisuje nam Ivica sitne finese.

Zanimljiva je priča s jednim njegovim djelatnikom. Riječ je o domaćoj osobi s Pelješca čija obitelj nije željela ni čuti za uzgojenu ribu. Stoga su im jednog dana podvalili uzgojenu kao divlju, a oni su bili oduševljeni koliko je bilo slatko. Od tada svakog petka jedu uzgojenu ribu i guštaju.

-Stvarno je nevjerojatno koliko je prisutna ta stigma o uzgojenoj ribi – is-

kreno će Ivica Glavor – Nitko se nikad ne pita koliko je pilić trčao na svježem zraku i što je jeo, a tom jadnom piletu, čim izađe iz jajeta, šuknu injekciju. Kod piletine ne postoji proizvodnja bez antibiotika, to je dio preventive, a kod uzgoja ribe koristi se samo u iznimnim slučajevima kada je riba zaista bolesna. Nikad nitko ne govori o uzgoju mesa, nego se uvijek spominje isključivo riba, to je zaista nevjerojatno i čovjeku neshvatljivo. Nitko ne govori ni o pomadori. Ja je zaboravim u frižideru, a ona i nakon dva mje-

seca izgleda isto. Proizvodnja ribe je prema mesu i poljoprivredi najčišća i ekološki najprihvatljivija, a opet s druge strane uz nju se vežu najveći stereotipi, iako sve znanstvene analize pokazuju da je riječ o sjajnom proizvodu punom omega 3 masnih kiselina i ostalih vrijednih nutrijenata – zaključuje rušenje stereotipa Ivi-

ca Glavor, proizvođač s Pelješca. Naravno da se preko noći neće promijeniti svijest ljudi, ali doći će i taj dan kada će čovječanstvo puno više paziti što jede. Tada će shvatiti da je ova uzgojena riba s Pelješca daleko bolji proizvod od mesa, povrća i jaja koja možemo pronaći u velikim supermarketima.

„Uzgojena riba hrani se ribljim brašnom dobivenim od iznutrica divlje ribe“

„Nitko se ne pita odakle dolazi meso, ali zato mnogi imaju primjedbe na ribu iz uzgoja“

Aktualno

ŠTO JE MOGLO I TREBALO DRUGAČIJE

Na dubrovačkom području su četiri sina u neubrojivom stanju ubili svoje majke, tko je odgovoran?

U PERIODU OD 2012. DO 2022. GODINE, u našoj je županiji evidentirano 11 ubojstava i teških ubojstava. Od toga je u tri slučaja utvrđeno kako je sin ubio majku, a u četvrtom je sin osumnjičen za to djelo. Radi se upravo o posljednjem slučaju koji se dogodio na Korčuli. Svi su počinitelji bili u rastrojenom stanju te se povlači pitanje tko je za to odgovoran

SVI POČINITELJI U

NEUBROJIVOM

Nedavni slučaj ubojstva koji se dogodio u Veloj Luci šokirao je širu hrvatsku javnost. Radi se o slučaju u kojem je 35-godišnji mještanin Vele Luke A.Š. osumnjičen kako je ubio vlastitu majku nožem u obiteljskoj kući. No, nije to prvi takav slučaj koji se na dubrovačkom području dogodio u posljednjih 10 godina.

Prema podacima koje smo dobili od Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u periodu od 2012. do 2022. godine, u našoj je županiji evidentirano 11 ubojstava i teških ubojstava. Od toga je u tri slučaja utvrđeno kako je sin ubio majku, a u četvrtom je sin osumnjičen za to djelo. Radi se upravo o posljednjem slučaju koji se dogodio na Korčuli.

STANJU

Dubrovčani pamte slučaj iz 2014. godine kad je M.O. izbo vlastitu majku u obiteljskoj kući u povijesnoj jezgri. Nakon toga je skočio s prozora u dvorište te je preminuo. Bolje upućeni su znali kako je počinitelj bio ovisnik o drogi te se liječio. Drugi slučaj dogodio se 2017. godine kad je Đ.M. u obiteljskoj kući u Čokolinu u neubrojivom stanju ubio svoju majku. Kako je utvrđeno, majku je ubio višestrukim udarcima ciglom dok je ona ležala na krevetu u dnevnom boravku. Utvrđeno je kako je djelo počinio u stanju rastrojenosti te kako nije mogao shvatiti značenje svojih djela niti je svojim postupcima mogao upravljati. Sljedeći slučaj u kojem je sin ubio majku jest onaj iz 2020. godine kad je D.G. iz vatrenog oružja pucao na svoje roditelje u obiteljskoj kući u Postranjskoj ulici. Njegova majka je naposljetku u Općoj bolnici Du-

brovnik podlegla ozljedama. Utvrđeno je kako je počinitelj također bio u neubrojivom stanju. Posljednji takav slučaj dogodio se u Veloj Luci. Vrijedi spomenuti kako osumnjičeni A.Š. nije osuđen za ovo djelo i ono će mu se na Sudu tek trebati dokazati. No, prema neslužbenim informacijama s kojima raspolažemo, sam je muškarac kazao kako je ubio majku, a policija je, postupajući po njegovim riječima, u obiteljskoj kući pronašla njeno beživotno tijelo. Podsjetimo kako je policija prethodno izašla na teren zbog dojave o tome kako je osumnjičenik krvav ušao u korčulansku butigu gdje je bio agresivan prema prisutnima. O tome je li u trenutku počinjenja djela za koji je osumnjičen bio ubrojiv tek će utvrditi vještaci, no vrijedi naglasiti kako su mještani Vele Luke govorili kako su ga danima viđali u rastrojenom stanju, a i sam je A.Š. nakon djela bio smješten na odjelu psihijatrije Opće bolnice Dubrovnik.

Svi počinitelji ovih kaznenih djela bili su u stanju neubrojivosti i rastrojenosti pa se postavlja pitanje društvene odgovornosti. Je li se moglo nešto učiniti kako bi se spriječile ovakve tragedije? Osobe koje pate od psihičkih poremećaja i bolesti obično dobiju terapiju od svojih liječnika, no kako nam govore izvori koji su upućeni u spomenutu problematiku, često nakon prvotnog poboljšanja prestaju piti lijekove zbog čega može doći do problema.

INSTITUCIJE LOŠE

SURAĐUJU

Iz svega navedenog razvidno je kako su svi počinitelji bili u stanju neubrojivosti i rastrojenosti pa se pos-

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ GORAN MRATINOVIĆ, DUBROVAČKI DNEVNIK

Aktualno

tavlja pitanje društvene odgovornosti. Je li se moglo nešto učiniti kako bi se spriječile ovakve tragedije? Osobe koje pate od psihičkih poremećaja i bolesti obično dobiju terapiju od svojih liječnika specijalista, no kako nam govore izvori koji su upućeni u spomenutu problematiku, često nakon prvotnog poboljšanja prestaju piti lijekove zbog čega može doći do problema. Ovisno o stupnju poremećaja i psihičkom stanju, o osobama staraju obitelji i skrbnici, a ako to nije potrebno, stanje kontrolira njegov liječnik obiteljske medicine. Međutim, poznato je kako se hrvatski zdravstveni sustav suočava s manjkom osoblja na svim razinama pa liječnici obiteljske medicine često ne stižu obaviti sve svoje osnovne dnevne obveze, stoga ne treba čuditi što im može pro-

obiteljsku potporu ili ne žive s nji-

projektom, koji se kod nas nalazi u fazi razmatranja i za koji postoje pregovori da krene u realizaciju, ali nedostaje još uvijek nekih bitnih elemenata u tom cijelom procesu da bi on i zaživio.

Staničić očekuje da, u nekakvo vrlo dogledno vrijeme, zaživi i u našoj županiji.

jeti svakodnevicu u uvjetima bez nadzora ili članova njihovih obitelji ili neke druge institucije koja bi to tada trebala raditi,“ upozorava Vesna Raguž Staničić, prof. klinički psiholog u Općoj bolnici Dubrovnik.

Napominje kako se često događa da upravo u situacijama kada, zbog određenih okolnosti u obite-

da se o takvim osobama nastavi brinuti, tj. da se one nastave liječiti na način koji im je potreban,“ smatra Raguž Staničić.

KAKO TO RJEŠAVAJU RAZVIJENE DEMOKRACIJE?

U nekim zemljama zapadne Europe, upravo je ovaj period u liječen-

„Riječ je o projektu koji se zove ‚Psihijatrija u zajednici’, koji bi trebao funkcionirati tako da se svi pacijenti koji su bili na bolničkom ili ambulantnom liječenju i za koje se zna da im je potrebno kontinuirano liječenje, redovito obilaze u njihovim domovima, gdje bi se, kroz takav nadzor, pacijent pratio u njegovom odnosu prema liječenju i, kada bi se ukazala potreba za tim, učinila bi se adekvatna intervencija. Na obilazak i nadzor, pacijentima bi odlazio multidisciplinarni tim, sastavljen od stručnog kadra koji i inače sudjeluje u cijelom procesu liječenja: psihijatar, psiholog, socijalni radnik, medicinska sestra,“ opisuje Raguž Staničić.

Jasno je da je ovakav projekt zahtjevan u organizacijskom, financijskom i kadrovskom dijelu, ali je, unatoč tome, to izvodivo pa Raguž

„Jedan od vrlo primjenjivih i iznimno korisnih pristupa u liječenju osoba sa psihičkim poremećajima, može se vidjeti u jednom od novijih projekata WHO-a, koji smo nedavno imali prilike čuti, kroz izlaganje prof. Ivezić, a koji akcent stavlja na cjelokupni doživljaj takve osobe, a ne samo na njezinu bolest. U nastojanju da se takvoj osobi pomogne, neophodno je ostvariti suradnju većeg broja institucija, koje bi upravo u dobroj koordinaciji, a uvažavajući ostale segmente takve osobe, uspjele pomoći u oživljavanju zdravih resursa te osobe,“ tvrdi dubrovačka psihologinja. U jednom takvom odnosu prema osobama sa psihičkim poremećajima, u jednom takvom modelu i koordinaciji pojedinih službi i institucija, Raguž Staničić smatra kako bi sigurno takve osobe dobile svu potrebnu skrb, sigurno bi bile odgovarajuće zbrinute i sigurno, kao takve, ne bi više mogle biti opasnost za okolinu.

Obiteljska kuća u Veloj Luci u kojoj se dogodilo ubojstvo

Vesna Raguž Staničić, prof. klinički psiholog

petkom Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Miho i Šimun - obojica će se slici radovati, rekoše da u DD i sebe vide napokon uspješe dočekati

Ana i Ivo - zadovoljstvo što je s dragom kćeri Gradom prošetao tata nije skriv’o...

Danin i Medo - presretan je unuk kad je s njim voljeni djedo

Mara, Kate, Marija i Kate - da je slika puna ljubavi ne treba sumnjati, a niti u to da unučice vole i sladoled papati

Magdalena, Ivan i Monika - iskorištena je za poziranje Dubrovačkom Dnevniku ukazana prilika

Branka, Srđan i Lidija - prijateljici, bratu i sestri susret i razgovor na Stradunu uvijek prija

Ana, Stjepko, Matea i Tonći - uživaju zajedno u lapadski đir poći

Toma i Roberto - oko Lapada „kružni tok” šetando učine često

Elizabeth i Zvone - opravdan je ponos njegovom izložbom 10 / 1050 u Lazaretima, (k)rasnih fotografija u čast svetom Vlahu za vidjeti ima

Stijepo, Anka i Darko - junior je gustao dok je o prijateljstvu i dogodovštinama iz mladosti roditelja i fotoreportera slušao

Minela, Šemsa, Filip i Izet - najsretnije je dijete kad ga, po vlastitoj želji, zovu Pete

Marija i Matko - zajedno kroz život ići i u svemu uživati od prvoga dana im je slatko

Malik

Priče o moru i brodovima

Švedski kruzer STELLA u Gruž nakon Drugog svjetskog leži na dnu mora u Japanu

STELLA POLARIS zaplovila je pod norveškom zastavom u veljači 1927.

Vrijedni švedski brodograditelji su završili brod prije roka, pa je umjesto ugovorenog 1. travnja STELLA POLARIS zaplovila već 20. veljače 1927. U Dubrovnik je, u pratnji luksuzne jahte PRINCE OLAV, prvi put uplovila 25. ožujka 1928. sa 132 putnika i 138 članova posade.

Kada su se sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća, nakon završetka Prvog svjetskog rata, konačno stabilizirale ekonomske prilike u svijetu, brodogradnja je doživjela svoj veliki uzlet. Norveški je brodar Bergen Line u kolovozu 1925. naručio u švedskom brodogradilištu Gotaverken iz Goeteborga putnički brod za kružna putovanja koji je sljedeće godine prigodom porinuća u hladne vode ušća rijeke Gota Alv dobio ime polarne zvijezde STELLA POLARIS (Sjevernjača - latinski Stella Polaris).

NALIK LUKSUZNOJ JAHTI Brod je vanjskim izgledom bio sličniji većoj luksuznoj jahti, a unutrašnje je uređenje bilo dostojno bogate, uglavnom američke i europske društvene kreme. Ne treba posebno ni naglašavati da je bio namijenjen isključivo luksuznim kružnim putovanjima, ljeti Baltikom i norveškim fjordovima do Sjevernog pola i Spitsbergena, u jesen i proljeće Sredozemljem (često i u Dubrovnik) i Kanarskim otocima, a zimi na putu oko svijeta.

STELLA POLARIS je imala 5200 bruto tona, bila je duga 127, široka 15,5 metara, a dva diesel motora Burmeister

& Wain ukupne snage 5300 KS su joj preko dvije propele omogućavala brzinu od 15,5 čvorova. U svojim je prostranim kabinama mogla prihvatiti do 200 putnika, ali se na krstarenjima uglavnom koristila kombinacija 150 putnika i isto toliko članova posade. Početak Drugog svjetskog rata STELLA POLARIS je

dočekala u Oslu, gdje ostaje raspremljena do 9. travnja 1940. kada nacistička Njemačka započinje okupaciju Norveške. Da bi se zaštitio brod, Bergen Line ga šalje u Osterfjord. Kako su Nijemci vrlo brzo okupirali cijelu zemlju, tako je i STELLA POLARIS došla u njihove ruke i odmah u vodama oko Narvika pretvorena u rekreacijski i opskrbni brod njemačkih podmorničara. Nakon rata još neko vrijeme prevozi ruske ratne zarobljenike do Murmanska, ali je već u studenom 1945. vraćena matičnoj nor-

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

U DUBROVNIK DOLAZIO ŠEZDESETIH

Stella Polaris - Clipper Line, iz osobne kolekcije

Priče o moru i brodovima

POLARIS prvi je došao svjetskog rata, a danas Japanu

veškoj kompaniji Bergen Line. Oronula ljepotica se ponovo našla na preuređenju u Goeteborgu gdje je na mjestu rođenja još jednom zablistala u svom punom sjaju. Od kolovoza 1946. ovaj se lijepi i skladni brod opet vratio svojim starim pomorskim putevima.

dica. Novi vlasnik ju je još jednom poslao na kružno putovanje oko svijeta, a nakon toga plovi po Karibima i iz Amerike prema Europi, i to prema Mediteranu, pa je tako češće počela dolaziti i u Dubrovnik.

NOVI VLASNIK I ŠVEDSKA ZASTAVA

Bergen Line je 1951. prodaje švedskom Clipper Lineu koji je još jednom uljepšava, proširuju kabine za prihvat 185 putnika s kategorijom od pet zvjez-

Nemam točan datum kad je STELLA POLARIS došla kao prvi kruzer nakon Drugog svjetskog rata u luku Gruž iza 1953. godine, ali prilažem fotografiju gdje uplovljava u luku Gruž, iako je prvi nakon rata bio Norveški kruzer OSLOFJORD, ali on je usidrio pored Lokruma 11. ožujka 1953.

Po programu 68-dnevnog kružnog putovanja s polaskom iz New Orleansa 31. ožujka 1962. plovi itinererom: San Juan, Funchal, Tanger, Gibraltar, Tunis, Aleksandrija, Beirut, Haifa, Rodos, Iraklion, Santorini, Istanbul, Jalta, Soči, Sukhumi, Mt. Athos, Itea, Krf, Dubrovnik, Siracusa, Palermo, Napulj, Elba, Monte Carlo, Malaga, Lisabon sa završetkom u engleskom Southamptonu.

Ponovo iz New Orleansa 31. ožujka 1963. polazi na 68-dnevno kružno putovan-

Brod - hotel Scandinavia u Japanu (Izvor: ssmarittime)

je po cijeni od 2680 USD po osobi kada posjećuje: San Juan, Funchal, Casablancu, Gibraltar, Tunis, Sousse, Aleksandriju, Bejrut, Haifu, Rodos, Istanbul, Yaltu, Odessu, Constancu, Pirej, Krf, Dubrovnik, Sorento, Napulj, Li-

vorno, Monte Carlo, Barcelonu, Palma de Mallorcu, Lisabon i Southampton.

Dana 5. travnja 1966. STELLA POLARIS poduzima 66-dnevno kružno putovan je s polaskom iz New Orlean-

-sa tičući luke: San Juan, Funchal, Casablanca, Gibraltar, Malta, Aleksandrija, Beirut, Rodos, Santorini, Istanbul, Yalta, Odessa, Pirej, Itea, Krf, Dubrovnik, Split, Venecija, Siracusa, Palermo, Napulj, Livorno, Monte Carlo, Barcelona, Palma de Mallorca, Lisabon te na koncu Southamton. Cijena ovoga putovanja je bila 2050 USD.

STELLA POLARIS je nekoliko puta temeljito preuređena, zadnji put 1968. za smještaj samo 70 putnika i 100 članova posade. Kako stari brod, unatoč velikim ulaganjima u njegovu obnovu nije više mogao zadovoljavati stroge plovidbene propise, 12. ožujka 1969. godine stavljen je u raspremu u švedskoj luci Malmo te je ponuđen na prodaju putem javne dražbe.

SCANDINAVIA POD JAPANSKOM ZASTAVOM

Dana 23. listopada 1969.

Priče o moru i brodovima

objavljeno je da je STELLA POLARIS prodana za 850.000 američkih dolara tvrtki International House Co. Ltd. iz Tokija, s namjenom da ga uposli kao plutajući hotel i restoran u Japanu. Njezini novi vlasnici odveli su je u Lisabon. Napustila je Lisabon 28. lis -

topada pod japanskom zastavom, posljednji put preplovila je Atlantik i prošla kroz Panamski kanal prije nego što je 13. prosinca 1969. stigla u Yokosuku u Japanu. To je bio posljednji put da je STELLA POLARIS plovila svojim vlastitom pogonom, budući da su je novi vlasnici preuredili kao brod za hotel i restoran.

Nakon završetka remonta i završnih ušminkavanja, njezino kormilo, propeleri i glave cilindra strojeva su uklonjeni, a razlog je taj da bi se mogla oporezovati kao zgrada, a ne kao brod. Odvučena je, a zatim usidrena uz obalu pored grada Kisho, (Numabu City) na poluotoku Izu, oko 130 km jugozapadno od Tokija, gdje je kao brod restoran pod novim imenom SCANDINAVIA ostala sve do 2004. godine.

Tada je 2006. ponovo iz sentimentalnih razloga kupuju Šveđani (Petro Fast Ab) s namjerom da je urede kao luksuzni stacionirani brod hotel u luci Stockholm u Švedskoj.

Brod je u teglju pod imenom SCANDINAVIA zaplovio prema kineskom Šangaju gdje su mu namjeravali obaviti temeljitu obnovu, ali nije daleko dospio. Na 3 kilometra od obala japanske provincije Wakayama, 450 kilometara jugozapadno od Tokija, zbog naglog prodora mora, tegljači su morali istrošenu SCANDINAVIJU prepustiti njenoj nesretnoj sudbini. Potonula je 2. rujna 2006. te se i danas nalazi kao podrtina na 72 metara dubine. Tako je lijepa i elegantna STELLA POLARIS uz svoju bogatu povijest zauvijek nestala nakon 79 godina starosti.

Stella Polaris - Clipper Line, iz osobne kolekcije

Stella Polaris uplovljava u luku Gruž, iz osobne kolekcije

POGINUO TIJEKOM RADOVA

Dvije osobe i trgovačko društvo tereti se da su odgovorni za smrt radnika na Stonskoj obilaznici

Tereti ih se da su znali kako zbog toga može doći do nepredviđenog i nekontroliranog pomicanja pojedinih dijelova armature. Uslijed toga je 27. kolovoza 2020. došlo do pada dijela armaturnog koša na osobu dok je vezivala armaturu unutar tog koša, koja je odmah preminula od zadobivenih ozljeda

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 18. veljače, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv prvookrivljenog hrvatskog državljanina (30) i drugookrivljenog hrvatskog državljanina (60) zbog počinjenog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti te protiv trećeokrivljenog trgovačkog društva iz Metkovića. Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, okrivljenicima se optužnicom stavlja na teret da su od 24. kolovoza do 27. kolovoza 2020. u mjestu Zamaslina u Općini Ston, počinili navedeno kazneno djelo na privreme-

nom gradilištu izgradnje Stonske obilaznice DC 414. Navedeno je kako je prvookrivljenik voditelj radova i inženjer gradilišta, a drugookrivljenik poslovođa i ovlašteni predstavnik u obavljanju aktivnosti zaštite na radu vezanih uz prevenciju od opasnosti i štetnosti. Istovremeno obojica, su zaposleni u trećeokrivljenom trgovačkom društvu iz Metkovića.

Kako stoji u optužnici, okrivljenici su bili ovlašteni i obvezni kontrolirati te nadzirati rad na gradilištu i bili su odgovorni za provođenje propisa zaštite na radu. Stoga ih se tereti da su ‚postupili protivno propisima Zakona o gradnji i Zakona o zašti-

ti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima te dodacima tog Pravilnika, pristajući da propuštanjem obavljanja svojih radnih obveza i poštivanja pravila struke i zakonskih propisa o zaštiti na radu ugroze sigurnost i živote osoba na radu, dopustili i omogućili da se izvode radovi ugradnje armature na prvoj temeljnoj stopi protivno Metodologiji izvođenja Podvožnjaka Zamaslina i općepriznatim pravilima struke’. Tereti ih se da su znali kako zbog toga može doći do nepredviđenog i nekontroliranog pomicanja pojedinih dijelova armature (nije postignuta kruta veza koja bi spriječila pomicanje i naginjane armaturne konstrukcije, dijelovi armaturnog koša nisu bili učvršćeni na prikladan i siguran način…) olako

smatrajući kako unatoč navedenim propustima i postojećoj opasnosti neće doći do teškog ozljeđivanja i smrti osoba koje su izvodile radove na tom armaturnom košu. Uslijed toga je 27. kolovoza 2020. došlo do pada dijela armaturnog koša na osobu dok je vezivala armaturu unutar tog koša, koja je odmah preminula od zadobivenih ozljeda.

Trećeokrivljenom trgovačkom društvu iz Metkovića se stavlja na teret da je odgovorno za kazneno djelo koje su počinili prvookrivljenik kao voditelj radova i inženjer gradilišta i drugookrivljenik kao poslovođa i ovlašteni predstavnik u obavljanju aktivnosti zaštite na radu vezanih uz prevenciju od opasnost i štetnosti, na način da je povrijedilo dužnost pravne osobe.

Humanitarni prilozi

DOMUS CHRISTI:

• Ivica i Vena prilažu 200,00 kn umjesto cvijeća za pok. Maru Ban

• Paulina i Braco Baće prilažu 300,00 kn umjesto cvijeća za pok. Maria Novak

• Bube i Božo Povše prilažu 300,00 kn u spomen na pok. g-đu Katu Capurso

• U spomen na našega dragoga Nikšu Violić, umjesto cvijeća 400,00 kn prilaže Zbor Male braće Dubrovnik

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima Zahvaljujemo na daru Caritasu Dubrovačke biskupije: obitelj Vidović - Julija u spomen na dragu pokojnu rodicu Lucu Kapović - 300 kn Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: U spomen na pok. Pera (Peruna) Obada, umjesto cvijeća, Udruzi prilaže 500,00 kn Pavo Caput.

Žiro račun Društva je HR6824070001100312315 Najljepše se zahvaljujemo na objavi! Predsjednica Danica Arar

Crna kronika Crna kronika

ZARADILI NAJMANJE 370 TISUĆA KUNA

Dubrovčanin i još sedam osoba nezakonito prebacivali migrante iz Turske

KRIMINALISTIČKIM

ISTRAŽIVANJEM

je utvrđeno da su 33-godišnjak s područja Zagreba, 31-godišnjak s područja Dubrovnika i 41-godišnjak s područja Bosne i Hercegovine, u vremenskom razdoblju od početka 2021. do 22.02.2022. godine, na širem području Dubrovnika i Dalmatinske zagore u 21 navratu, iz koristoljublja, omogućili najmanje za 119 državljana Turske kretanje i boravak u RH, iako za to nisu ispunjavali zakonske uvjete

Policijski službenici Odjela organiziranog kriminaliteta Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dovršili su višemjesečno krimi -

nalističko istraživanje kojim je utvrđena osnovana sumnja da je sedam državljana Republike Hrvatske i jedan državljanin Bosne i Hercegovine počinilo više kaznenih djela „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici šengenskog sporazuma“.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su 33-godišnjak s područja Zagreba, 31-godišnjak s područja Dubrovnika i 41-godišnjak s područja Bosne i Hercegovine, u vremenskom razdoblju od početka

2021. do 22.02.2022. godine, na širem području Dubrovnika i Dalmatinske zagore u 21 navratu, iz koristoljublja, omogućili najmanje za 119 državljana Turske kretanje i boravak u RH, iako za to nisu ispunjavali zakonske uvjete. Na opisane načine sebi su priskrbili ne pripadajuću imovinsku korist u iznosu od najmanje 370.393,76 kuna. Također je utvrđeno kako je osumnjičenima u izvršenju kaznenih djela pomagalo još petero osoba u dobi od 21, 32, 22 i 44 godine s područja Zagreba koji su osobno preuzi-

Brodovi dvotrupci nisu zbog više razloga do sada bili projektirani za kružna putovanja, ali kako gotovo svako pravilo ima i poneku iznimku, tako se u galeriji brojnih putničkih krstaša pojavio i jedan jedini, nesvakidašnji RADISSON DIAMOND. Bio je i ostao najveći SWATH (Small Waterplane Area Twin Hull) dizajnirani dvotrupac svih vre-

Izgrađen je kao novogradnja broj 310 na navozima brodogradilišta Finnyards u finskoj Raumi i isporučen koncem travnja 1992., brodaru Diamond Cruises iz Helsingforsa. Njegova cijena izgradnje bila je 120 milijuna britanskih funti. Sa svo -

mali novac pribavljen počinjenjem kaznenih djela te ga uz određenu nagradu predavali osumnjičenicima. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 31-godišnjak i 33-godišnjak su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok se 41-godišnji državljanin BiH već nalazi u istražnom zatvoru zbog istog kaznenog djela.

Preostala petorka je kazneno prijavljena u redovnoj zakonskoj proceduri za pomaganje u počinjenju u navedenim kaznenim djelima.

AIDA ČAKIĆ

PAO JOŠ JEDAN DILER

Kod mladića u Župi dubrovačkoj pronađen speed

Uposlijepodnevnim satima, 20. veljače, na području Župe dubrovačke uhićen je 23-godišnjak kod kojeg je pronađeno 100 grama droge amfetamin speed

za koju je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da je osumnjičeni nabavio radi dalje preprodaje. Pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a policija protiv osumnjičenog 23-godišnjaka podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom

odvjetništvu u Dubrovniku zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama. Iz PU dubrovačko-neretvanske izvijestili su kako je ova akcija nastavak uhićenja osoba koje se bave nabavom i prodajom droge. Podsjetimo, temeljem naredbe Općinskog suda u Dubrovniku, 17. veljače, pretražena je obiteljska kuća na Zvekovici, koju koristi 29-godišnjak. Pretragom je pronađeno 212 grama marihuane, preko 800 grama spee-

da, kilogram duhana, digitalna vaga, automatska puška s pripadajućim spremnikom i 9 komada streljiva, dvije bombe, šest spremnika za automatsku pušku, dvije kartonske kutije s 32 komada streljiva, više dijelova za automatske puške, 17 metaka, zračna puška i novac. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je droga bila namijenjena daljoj preprodaji, dok se kriminalističko istraživanje vezano za pronalazak oružja i streljiva nastavlja.

Preko maloljetnika dilao drogu, tražio da je nabavlja iz BiH

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 17. veljače, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv punoljetnika (24) i prijedlog za primjenu odgojne mjere protiv tadašnjeg maloljetnika, koji sada ima 18 godina, zbog počinjenih kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, objavljeno je na stranicama DORH-a.

Okrivljenog 24-godišnjaka se tereti da je u listopadu 2021. godine, u Dubrovniku, u cilju daljnje prodaje na dubrovačkom području, nabavio drogu amfetamin te je dao maloljetniku dio te droge da ju prodaje za njega, kao i da je početkom listopada 2021. godine tri puta tražio od maloljetnika da ide u Bosnu i Hercegovinu donijeti mu drogu marihuanu u cilju njene daljnje prodaje na dubrovačkom po-

dručju, što je maloljetnik i napravio. Protiv maloljetnika je podnesen prijedlog za primjenu odgojne mjere budući da je od punoljetnika preuzeo drogu amfetamin u cilju daljnje prodaje te za tog punoljetnika išao u Bosnu i Hercegovinu i donosio mu drogu marihuanu radi daljnje prodaje. Državno odvjetništvo predložilo je u optužnici produljenje istražnog zatvora protiv punoljetnog okrivljenika.

IGOR SOBAN / PIXSELL

PODIGNUTA OPTUŽNICA

JURICA GALOIC/PIXSELL

Mali oglasi

AUTO - MOTO

ll Prodajem Peugout ,2015 god presao 285000 km,uredno odražavan ,moguća zamjena za Yamahu tmax u zamjeni cijena veca info na 0976992281,0958654587. Cijena 8000 eura.

ll Prodajem golf 4 2001 god 1,4 benzin 55kw registriran do 01.2023 god 180000 km , redovito servisiran,klima , dobre gume na ALU , krovni nosač .11000kn ! Mob: 0915727334

ll Kupujem Liberty150 u dobrom stanju. Kontakt: 091 205 3472

ll Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 098 923 1116

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodavam Skuter Yamaha 50 neos kvar motora, cijena 1000 kn. Kontakt: 099 688 0160

ll Prodajem osobni automobil FIAT CROMA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registriran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

ll Iznajmljujem dvije garsonjere i 1 stan na duže vrijeme u Gružu. Potpuno opremljeni. Kontakt: 098 926 0835

ll Iznajmljuje se kod Mihajla u Lapadu apartman za dvije ženske osobe ili studentice na duže vrijeme, Kontakt: 098 923 1116

ll Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

ll Iznajmljujem stan u Gružu, 35m2, opremljen povoljno na duže vrijeme za dvije ženske osobe. Kontakt: 098 917 7406

ll STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne površine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE - 359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Prodajem stan 35 m2 u blizini Doma zdravlja. Kontakt: 098 611 128

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

ll MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE098288254. Encert B

ll Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

ll Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

Mali oglasi

PRODAJA RAZNO

ll Prodajem namještenu montažnu kućicu, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem stalak za pršut potpuno nov, rosfraj sa mramornom pločom. Kontakt: 098 132 1104

ll Prodajem bademe u ljuski, cijena 1 kg 30 kn. Kontakt: 091 530 7923

ll Prodaje se 90m2 suhe lamperije, uskladištena. Cijena povoljna, po dogovoru. Kontakt: 098 820 496

ll Prodajem bademe u ljuski, cijena 1 kg 30 kn. Kontakt: 091 530 7923

ll Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 091 9366 481

ll Prodajem izložbene lutke (ženski torzo) po 80kn. Mob.0923063113

ll Prodajem pvc prozore dvokrilni s kipom i izo staklom vel. 120x122 cm i mali vel. 50x50 cm. U izvrsnom stanju, 460kn. Info: 0923239595

ll Kupujem kontejner za alat 10-15 m2. Mobitel 098660111

ll Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. Kontakt:098 765 460

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

ll Pomoćni radnik traži posao. Dubrovnik I okolica. Prijava nije obavezna. MOB:092/359-4338

DEŽURNA LJEKARNA

OD ZVONIKA” od 21.2. do 27.2.2022. GRUŽ” od 28.2. do 6.3.2022.

PREMINULI

ll Tražim žensku

KATARINA CAPURSO (1952)

VLAHO RAJČEVIĆ (1949)

MARE MARGARETIĆ (1938)

BALDO ČUPIĆ (1949)

JELISAVETA KOZIĆ (1940)

ll Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica.

ll Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

IVICA RUBIL (1954)

LUCE KAPOVIĆ (1940)

MIHO DADIĆ (1956)

PAVE KUŠELJ (1935)

SVJETLANA KLJUNAK (1962)

OSOBNI ODNOSI

Zadnja

Kundurarije

FOTO: Dusko Jaramaz / Pixsell, Matija Habljak / PIXSELL