Dubrovački dnevnik br. 213

Petak, 4. listopada

godina V. / broj 213 / 2024. / issn 2718-3742

Petkom i svetkom atento

dubrovackidnevnik.net.hr

vremenska prognoza

FASCINANTNI

Znanstvenici otkrili baziliku, pristanište i ribnjak u pomorju Mljeta stranica 14

JE LI PRIJE BILO BOLJE?

Prelistali smo brojeve Lausa iz 80-ih i pronašli dokaze stranica 18

NAGRADA DUBROVNIKA 2019. REGULARNA!

Franić: Problem je nastao zbog smicalica jednog vozača stranica 22

DUBROVNIK CENTAR SVIJETA NA DAN

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi na veliki summit stranica 9

stranica 4

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

Ahmet Kalajdžić

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Grgo Jelavić / PIXSELL

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Hoće li Beroš ugasiti zadnje svjetlo javnog zdravstva?

„Kud bi ja došao kad bi pisao uputnice kako kome padne napamet?“ Ovu rečenicu izrekao je tzv ‘obiteljski’ liječnik iz Doma zdravlja Ploče. I doista, ne daju se uputnice ako nekoj babi padne napamet napraviti CT glave jer je sanjala kako joj je nešto raste u glavi. Uputnicu za laboratorijski nalaz krvi i urina uz nalaz šećera u krvi, tražio je ‘mladac’ od 40 i koju godinu kojem se mantralo u glavi nekoliko dana i osjećao se loše. S obzirom na obiteljsku anamnezu, otac mu je umro od posljedica šećerne bolesti, sasvim logično je zatražio od liječnika da napravi osnovne laboratorijske pretrage. Inače, osnovne pretrage takve vrste nešto je što se smatra minimumom prevencije zdravlja i navodno ih ministar potiče u okviru sistematskih pregleda na koje odlazi premalo hrvatskih građana. Jer zdravlje je prije svega prevencija. To čak i Beroš smatra neophodnim. Ali, ne i kod ovog liječnika u Pločama, koji ima rastezljivo radno vrijeme jer ne može stići na posao prije devet i po do deset sati. Ima pametnijeg

posla. Brine o svom zdravlju pa ujutro prije posla trči. Onda dok se otušira i doručkuje, a Bože moj, vrijeme proleti.

Ravnatelj tog istog Doma zdravlja se pravi da nije odavde. Uglavnom pod parolom: „Ništa ja ne znam!“ Hoće li se išta promijeniti na bolje prelaskom pod ingerenciju Županije, teško je znati. Nadajmo se. Pločanima samo nada i ostaje. Ovaj Dom zdravlja ima problem kao i brojni u Hrvatskoj s premalo liječnika ili previše pacijenata po liječniku. Mnogi su već davno mogli u mirovinu, ali rade jer nema tko. Nedostatak pedijatara već je gotovo normalno stanje. Kako god to formulirali, to je samo mali dio drame koja uništava javno zdravstvo, koje bi trebalo biti dostupno i efikasno za sve građane Hrvatske. Liste čekanja od pola godine, a negdje i do godinu dana, pa čak i za onkološke bolesnike. Ogromni novac HZZO uplaćuje u privatne klinike, plaćajući realnu cijenu određene pretrage. Istu tu pretragu našim bolnicama plaća deseterostruko jeftinije. Jer plaća onoliko koliko procijeni da košta

Piše Vjera Šuman foto: Igor Kralj/PIXSELL

pretraga. Po kojem parametru,7 posve je nejasno, iako ima usporednu cijenu iz privatnih klinika, koje plaća bez pogovora. Milijuni eura odlaze iz HZZO-a u privatne klinike.

Za to vrijeme su bolnice u trajnim minusima. Pritom, liječnici rade u privatnim klinikama jer mogu. To je po svemu se čini, čak i preporučljivo jer onda neće prigovarati na plaće i prekovremene sate koji se malo plaćaju, a malo ne plaćaju. Neće prigovarati na sustav napredovanja koji se uglavnom odvija po kriterijima podobnosti i/ili bespogovorne poslušnosti. Neće prigovarati na lošu organizaciju posla. Konačno, zašto i ne bi ako nikom nije u interesu urediti sustav, adekvatno plaćati usluge koje bolnice obavljaju. Oprema i aparati u većini bolnica stari su i odavno im je prošao rok traja-

nja. Čak i oni noviji poslijepodne ne rade. Brojne humanitarne akcije ‘uskaču’ kako bi se kupio neki neophodan aparat za naše bolnice. Struka, dakle liječnici, koji su svjesni kaosa u sustavu, uglavnom šute o tome jer guknu li, mogu zaboraviti na napredovanje. Politika postavlja ravnatelje, neki su kompetentni, ali većina se samo ulaguju politici. I šute.

Beroš zastupa tezu sinergije javnog i privatnog, ma što to značilo. S obzirom na njegov ‘modus operandi’ po kojem natječaje dobivaju njegovi prijatelji, bez obzira na kompetenciju i rezultate, još nam super funkcionira sustav. Uglavnom počiva na onim sjajnim liječnicima i sestrama koji se trude i koji znaju. I Bogu hvala u dubrovačkoj bolnici ih ima, više od uobičajenog prosjeka drugdje. Ne računa-

jući Zagreb, naravno. Kvaliteta zdravstvene usluge prepuštena je uglavnom tim, srećom, još uvijek ne rijetkim i iznimno kvalitetnim liječnicima. Godinama je javno zdravstvo u silaznoj putanji, ali Beroš, nastavi li ovako, bit će onaj koji će na kraju ugasiti zadnje svjetlo javnog zdravstva u Hrvatskoj. Jer niti zna, niti može, niti ga nešto više od slikanja u medijima zanima. Pa nam je tako kako nam je. Poznata hrvatska šutnja s jedne strane i metoda ‘zavadi pa vladaj!’ Zato su nam se čak i udruge/stranke umirovljenika posvađale, od onih koji tvrde kako umirovljenici žive sve teže, dok drugi cvrkuću kako žive sve bolje. Cijene i dalje rastu, inflacija isto tako, ali dok se svi vode samo osobnim interesima, zašto bi se išta mijenjalo. Sve po onoj: ‘Ča je interes, ni sramota!’

POTRESI NA TRŽIŠTU AFITAVANJA

„Stanovi lošije kvalitete koji su se iznajmljivali turistima, mogli bi se nakon iduće sezone okrenuti podstanarima“

Velikim rentijerima i bogatima koji investiraju u lukrativan biznis

‘okretanja’ nekretnina posljednjih tjedana trebale bi se ‘tresti gaće’, barem ako je suditi po najavama Vlade. Uvođenje poreza na nekretnine, povećavanje paušala kod kratkoročnog najma i nova pravila iznajmljivanja u stambenim zgradama, sve bi to trebalo dobro ‘otrijezniti’ tržište koje samo buja

Nije pretjerano reći kako se hrvatski turizam uzdigao upravo na temelju malih iznajmljivača. Obitelji su dio svog doma otvarale turistima, ugošćivali su ih s posebnom pažnjom na iskustvo koje će ponijeti iz Hrvatske, i tako stvorili preduvjet za razvoj turizma kakvog poznajemo danas. Ipak, ta obiteljska domaćinstva s vremenom su rasla, a onda prerasla sama sebe pa je danas Hrvatska, a ponajviše njena obala, puna apartmana koje vode sve manje obitelji, a sve više drugi i treći ljudi, agencije.

Privatni smještaj u Hrvatskoj i dalje je prepoznat kao kvalitetan adut turizma, nešto što se treba njegovati s naglaskom na očuvanje kvalitete ponude, no i regulirati zbog razornog utjecaja koji ima na sliku urbanog života građana. Ljudi si više ne mogu priuštiti stanovanje, ne samo mladi, već i oni u srednjim godinama. Krediti za nekretnine su nedostupni zbog niskih prosječnih plaća, a ponude dugoročnog najma ima na kapaljku.

RASTE PAUŠAL, UVODI SE POREZ NA

NEKRETNINE

Sada, kada već gori pod nogama, svi su se političari dosjetili kako je tema broj jedan –priuštivo stanovanje. Ipak, logika nalaže kako bez stana nema ni stanovanja, a bez sta-

novanja nema ljudi, a bez ljudi, što će nam i država. U tom tonu nastaju zakonske, pa i porezne izmjene. Ukratko, uvodi se porez na nekretnine u kratkoročnom najmu i one koje se ne koriste, dok nekretnine iznajmljene podstanarima ne podliježu porezu na nekretnine, povećava se iznos paušalnog poreza po krevetu kod kratkoročnog najma i zakonskim izmjenama se onemogućuje nova kategorizacija stanova za turistički najam ukoliko 80 posto suvlasnika zgrade to ne odobri i svi prvi susjedi. Porez na nekretnine se neće odnositi na nekretnine u vlasništvu općina, gradova, države i crkve, kao ni na poslovne prostore. Taj dio je posebno zanimljiv jer poznato je kako upravo država ima značajan broj praznih nekretnina koje nisu privedene svrsi stanovanja. Paušalni porez mjerit će se po indeksu turističke razvijenosti u četiri skupine. Do sada se po krevetu plaćalo od minimalnih 19,9 eura do maksimalnih 199 eura, a to bi se trebalo promijeniti na minimalnih 20 do maksimalnih 350 eura po krevetu. Umjesto dosadašnjeg ‘poreza na kuće za odmor’ koji je iznosio od minimalnih 60 centi do maksimalnih pet eura po kvadratu, uveo bi se porez na nekretnine koji bi trebao iznositi od 60 centi do osam eura po kvadratu. Ipak, konačne

Uvodi se porez na nekretnine u kratkoročnom najmu i one koje se ne koriste, dok nekretnine iznajmljene podstanarima ne podliježu porezu na nekretnine, povećava se iznos paušalnog poreza po krevetu kod kratkoročnog najma i zakonskim izmjenama se onemogućuje nova kategorizacija stanova za turistički najam ukoliko 80 posto suvlasnika zgrade to ne odobri i svi prvi susjedi.

Piše Petra Srebrović foto Privatni arhiv

iznose utvrdit će sami gradovi do kraja veljače 2025. godine. No, sve ovo su zapravo ‘prve ideje’, jer izmjene zakona tek trebaju proći javno savjetovanje i čitanja u Saboru, pa će se vjerojatno nešto i mijenjati pod kritikom javnosti. Kako se sve ove najave reflektiraju na biznis iznajmljivanja u Dubrovniku, ali i hoće li te promjene postići svoj konačni cilj – smanjenje broja praznih nekretnina i posljedično povećanje stambenog fonda, prestanak poplave ‘apartment’ tabla, smanjenje cijena stanova u najmu, pa i kvadrata stana, o svemu tome smo razgovarali s dva iznajmljivača i agentom za nekretnine.

DUBRETIĆ: SVI ĆE ODRADITI SEZONU, A NAKON TOGA LOŠIJI SMJEŠTAJI MOŽDA

DOĐU DO PODSTANARA

Izvršni direktor Direct Bookera, Nino Dubretić, javio nam se baš kad je završio razgovor s jednom iznajmljivačicom koju brine formiranje cijena za iduću godinu.

„Ljudi kalkuliraju koliko će dizati cijene i mogu li novi rast troškova prebaciti na goste. Zato

možemo očekivati rast cijena iduće sezone, no pitanje je hoće li i u kojoj mjeri to proći, tko bude prazan, opet će spuštati cijene. Ta-

DUBRETIĆ: Oni koji budu radili više, neće imati toliko snažan udar da bi odustali od posla, ipak, oni lošiji apartmani tu će gubiti tržišnu utrku. Jer ukoliko je porast poreza s 500 na 2000 eura godišnje, onda je to ozbiljan udar na one koji rade pet ili šest tisuća eura. Tako da bi se moglo dogoditi da objekti niže kvalitete, u skupim destinacijama kao što je Dubrovnik, nakon ovoga završe na tržištu dugoročnog najma.

Nino Dubretić, izvršni direktor Direct Bookera

GRKEŠ: „S jedne strane mislim da ne treba raditi retroaktivno, a s druge strane nije fer da samo novi moraju tražiti suglasnosti, a postojeći ne. Općenito nisam za to da se ograničava što će netko raditi sa svojom imovinom. Neki ljudi ulažu u nekretnine samo da sačuvaju vrijednost svog novca ili da iste ostave djeci kao prvu nekretninu, odnosno osiguranje, a svi znamo kako je teško u Dubrovniku doći do prve nekretnine.

ko će zapravo oni balansirati da drže situaciju po kontrolom. Promjene su ipak brutalne, a pitanje je i koliko su ustavne. Udruge iznajmljivača sada uzimaju savjetnike i pravnike jer upitno je postojanje dvostrukog, neki čak i kažu trostrukog oporezivanja“, rekao je Dubretić misleći na poreze koje bi iznajmljivači plaćali, a to su – paušalni porez na dohodak, PDV na proviziju stranih posrednika i porez na nekretnine. Iduća problematika koju spominje je pitanje oporezivanja nekretnina u privatnom vlasništvu, dok bi one u državnom i crkvenom bile izuzete, a osim toga i vrste nekretnina jer su sadašnjim prijedlogom izuzeti poslovni prostori. Hoće li sve to zaista ponukati iznajmljivače da se okrenu od kratkoročnog ka dugoročnom najmu? Dubretić je oprezan s prognozama.

„Prvi korak je da lokalna vlast donese odluku o razini paušala i poreza na nekretnine, da bi ta računica koju bi trebalo napraviti – imala smisla. Nitko neće odustajati od kratkoročnog najma ako računica postoji. Za sada nemamo otkaza u smislu odustajanja, prerano je za to. Mogla bi to u konačnici biti ‘igra mačke i miša’, vjerujem da će većina unatoč svemu odraditi prvu sezonu, a onda vidjeti gdje su i što dalje“, govori Dubretić i apostrofira kako će računicu imati oni koji postižu više dana popunjenosti i višu cijenu.

„Neki troškovi su fiksni i ne ovise o prometu, kao što su recimo paušal i porez na nekret-

nine, ali netko će na istoj kvadraturi i broju kreveta raditi 6000 eura, a drugi 20 tisuća eura. Oni koji budu radili više, neće imati toliko snažan udar da bi odustali od posla, ipak, oni lošiji apartmani tu će gubiti tržišnu utrku. Jer ukoliko je porast poreza s 500 na 2000 eura godišnje, onda je to ozbiljan udar na one koji rade pet ili šest tisuća eura. Tako da bi se moglo dogoditi da objekti niže kvalitete, u skupim destinacijama kao što je Dubrovnik, nakon ovoga završe na tržištu dugoročnog najma“, zaključuje Nino Dubretić iz Direct Bookera.

GRKEŠ: NE TREBA OGRANIČAVATI LJUDIMA ŠTO ĆE RADITI S VLASTITOM IMOVINOM Slavica Grkeš, vlasnica turističke agencije Dominium i tvrtke za upravljanje nekretninama Dominatto, potvrđuje kako su iznajmljivači zabrinuti.

„Zovu nas i raspituju se oko novih zakona i pravilnika, a nekako u isto vrijeme se govori o novom Zakonu o turizmu, porezu na nekretnine, zabrani kategorizacije i rekategorizaciji i naravno da to ljude zbunjuje. Tim više što smo svi još u sezoni i ne stignemo sve popratiti“, govori Grkeš.

No, pod pretpostavkom da sve te nove ideje, prijedlozi, izmjene, zakoni, propisi, pravilnici... prođu i dobiju ‘za’ u Saboru, ostaje pitanje bi li se trebali primjenjivati i retroaktivno?

Već sada se mogu glasno čuti kritike kako bi se dopuštanjem ‘situacije quo’ dosadašnjim iznajmljivačima išlo niz dlaku, a patili bi samo oni koji su tek o biznisu počeli razmišljati. „S jedne strane mislim da ne treba raditi retroaktivno, a s druge strane nije fer da samo novi moraju tražiti suglasnosti, a postojeći ne. Općenito nisam za to da se ograničava što će netko raditi sa svojom imovinom. Neki ljudi ulažu u nekretnine samo da sačuvaju vrijednost svog novca ili da iste ostave djeci kao prvu nekretninu, odnosno osiguranje, a svi znamo kako je teško u Dubrovniku doći do prve nekretnine. U međuvremenu, dok djeca ne odrastu, te se nekretnine iznajmljuju i time se plaća školovanje djece, krediti i tako dalje“, pojašnjava situaciju Grkeš. Pa ima li onda uopće šanse da ljudi odustanu od kratkoročnog najma u Dubrovniku i prebace se na dugoročni? Grkeš ne smatra da će se tu dogoditi drastična razlika od onoga postojećeg stanja.

„Eventualno će se na duže vrijeme iznajmljivati veći apartmani, neadaptirani. Manji apartmani nisu prilagođeni za život, tu su male, pomoćne kuhinje i napravljeni su da zadovolje potrebe gosta koji ne odsjedaju dugo

Slavica Grkeš, vlasnica agencije Dominium i tvrtke za upravljanje nekretninama Dominatto

KREŠIĆ: Kako je ovdje ponuda jako mala, a potražnja velika, oni stanovi koji su i do sada postizali visoke cijene, tako će i ostati. Ne očekujem niti da će cijena kvadrata u prosjeku padati, ono što mislim da bi se trebalo dogoditi jest reguliranje cijena stanova u zgradama starim po 40-50 godina koji trebaju potpunu renovaciju. Njihova cijena se danas približila stanovima u novogradnji što nije realno, pa očekujem da tu postoji jedan prostor za regulaciju

u Dubrovniku, kao proširene hotelske sobe. Ne mislim da će se dogoditi neka drastična razlika, iako i danas na tržištu kratkoročnog najma postoji dio nekretnina koje bi više zaradile da se iznajmljuju dugoročno, preko cijele godine, ali to je stvarno zanemariv broj“, zaključuje Slavica Grkeš.

KREŠIĆ: NIŠTA OD NAJAVLJENIH PROMJENA I POREZA NEĆE ZNAČAJNO UTJECATI

NA DUBROVNIK

Hoće li onda taj broj stanova, ma koliko malen bio, čiji bi ključevi mogli završiti kod podstanara, a ne turista, utjecati na cijene kupoprodaje, komentirao je stručnjak za nekretnine, vlasnik agencije Krešić Properties, Davorin Krešić.

„Puno se toga plasiralo u medije, a još ništa nije konačno doneseno. Dakle, sve odluke tek trebaju na izlaganje, a red i način mora postojati. Porezi koji će ipak rasti - malo, neće značajno utjecati na cijenu i tržište nekretnina za prodaju u Dubrovniku“, smatra Krešić i dodaje da će ipak oni koji stan žele kupiti kao investiciju sada ‘dva puta promisliti je li se isplati’.

Jasno je kako sadašnje najave o skupljanju potpisa susjeda, kao preduvjet kategorizaciji, značajno mijenjaju dosadašnju praksu kupnje nekretnine za investiciju, jednostavne i brze kategorizacije i u konačnici početka biznisa. Hoće li onda susjedstvo određivati i cijenu kvadrata u zgradi, hoće li zgrada gdje su

susjedi ‘dobronamjerni’ i sami iznajmljivači - vrijediti više, a ona gdje postoje neki ‘tvrđi orasi’ koji ne bi htjeli turiste u svom portunu – vrijediti manje? Sve su to pitanja koja se pojavljuju u diskusijama posljednjih tjedana. „Činjenica jest da stanova za dugoročni najam fali na tržištu, ali kako će se nove odluke odraziti na to pitanje još nije potpuno jasno. Po meni, ‘susjedstvo’ neće utjecati na samu cijenu nekretnina jer u Dubrovniku će cijenu uvijek regulirati ponuda i potražnja. Kako je ovdje ponuda jako mala, a potražnja velika, oni stanovi koji su i do sada postizali visoke cijene, tako će i ostati. Ne očekujem niti da će cijena kvadrata u prosjeku padati, ono što mislim da bi se trebalo dogoditi jest reguliranje cijena stanova u zgradama starim po 40-50 godina koji trebaju potpunu renovaciju. Njihova cijena se danas približila stanovima u novogradnji što nije realno, pa očekujem da tu postoji jedan prostor za regulaciju“, iznosi Krešić.

Napominje i kako ljudi u Dubrovniku danas stanove za život plaćaju 10 do 20 posto više od njihove realne cijene, jer su primorani. Prodavatelji s druge strane traže i po 20 do 30 posto veću cijenu od realne, pa se onda i tu događa jedan disbalans, za kojega Krešić kaže kako se onda nerijetko nivelira spuštanjem početne tražene cijene. A postoji, naravno, i dio prodavatelja kojima se ne žuri prodavati, pa čekaju dok ne postignu tu prvu, traženu cijenu.

„U okolici grada danas više ne postoji kvadrat ispod 3000 eura. U Mokošici realizirane cijene variraju između 3200 i 3500 eura, u Župi dubrovačkoj to je od 3500 do 4000 eura, na Zvekovici je novogradnja prodavana od 2700 do 3500 eura. Imajući to na umu, veliku potražnju i malu ponudu, ne očekujemo pad cijena kvadrata u Dubrovniku zbog ovih zakonskih i poreznih izmjena“, zaključio je Krešić. Osim što ne očekuje pad cijena kvadrata, ne očekuje niti da će ljudi odustajati od kupnje. Prije nekoliko mjeseci lagano je ‘potegnuta ručna’ nakon najava u vezi zabrane daljnjeg iznajmljivanja u Gradu, pa su investitori koji su bili u odluci kupnje nekretnine za adaptaciju – pričekali. Nisu odustali. Jasan je to pokazatelj kako osluškuju tržište, ali i dalje planiraju ulagati na hrvatskoj obali. Hrvatska je tako ušla u jednu od najtežih modernih borbi – kako pomiriti turizam od kojega živimo i život kojeg nam turizam oduzima? Jing i jang hrvatske ekonomije. Prvi koraci su tu, neki će reći –maleni i nesigurni, no zar nisu prvi koraci baš uvijek takvi? Maleni i nesigurni.

Davorić Krešić, vlasnik agencije za nekretnine Krešić Properties

Predstavljen program Good Food Festivala 2024. Asfaltirana cesta u Šumetu

Program jedanaestog Good Food Festivala koji će se održati od 7. do 20. listopada predstavljen je na konferenciji za medije u Hotelu Kazbek. Konferenciji su nazočile zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Julijana Antić Brautović, koja je najavila humanitarnu petnaestu Dubrovačku trpezu.

Ovaj tradicionalni gastronomski festival koji organizira Turistička zajednica grada Dubrovnika uz podršku brojnih partnera i sponzora, donosi bogat i raznolik program prepun jedinstvenih kulinarskih iskustava, radionica, večera i festivala. Na konferenciji su govornici predstavili program ovogodišnjeg festivala, s posebnim naglaskom na ekskluzivne večere s poznatim chefovima, street food festivale, radionice i vinokušnje. Direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika, Miroslav Drašković, istaknuo je kako je festival od iznimne važnosti za promociju Dubrovnika kao gastronomske destinacije te je naglasio da ovogodišnji program cilja privući i domaće i strane posjetitelje.

Direktorica Hotela Kazbek Pave Miloglav najavila je večer posvećenu istarskoj kuhinji koja će se održati 10. listopada u Hotelu Kazbek. Tom prigodom, posebno kreirani meniji donijet će najbolje od istarskih specijaliteta u Dubrovnik, što će ljubiteljima hrane pružiti priliku kušati autentične delicije ovog dijela Hrvatske. Predstavnica agencije Event Lab Ksenija Matić istaknula je događaj “Prirodna vina u prirodi”, zakazan za 13. listopada na otoku Lokrumu. Posjetitelji će moći uživati u šetnji kroz maslinike i kušanju prirodnih vina u opuštenom piknik okruženju, što će naglasiti važnost povezivanja prirode i gastronomije.

Ana Cvjetković iz Udruge Deša najavila je niz edukativnih radionica, u sklopu kojih će posjetitelji imati priliku učiti od stručnjaka o pripremi autohtonih delicija, poput tjestenine od rogača, primorskih torti i drugih tradicionalnih jela. Predstavnica tvrtke Medardo Mia Njavro Banić predstavila je prirodne proizvode koje proizvodi njihova tvrtka te je istaknula dane otvorenih vrata Medardovih pogona gdje će posjetitelji imati priliku obići proizvodne pogone, sudjelovati u prezentacijama i saznati više o procesu proizvodnje prirodnih kozmetičkih i prehrambenih proizvoda na bazi meda. Jadranka Ničetić predstavila je “Divlju gozbu s Dinom Galvagnom”, koja će se održati 9. listopada u Seoskom domaćinstvu Musladin, Ljubač. U okviru ovog događaja posjetitelji će zajedno s chefom Dinom Galvagnom istraživati autentične okuse prirode kroz radionicu sakupljanja divljih namirnica, uz završnu gozbu u opuštenoj atmosferi.

Uz sve navedeno, festival uključuje i ekskluzivnu večeru s Hrvojem Zirojevićem, vikend posvećen craft pivu u Dubrovačkoj pivovari te Tjedan restorana koji će se održati tijekom dva tjedna u čak 53 restorana diljem Dubrovnika, Župe i Konavala.

Good Food Festival 2024. završit će tradicionalnim humanitarnim događajem “Dubrovačka trpeza”, koji će se održati 20. listopada na Stradunu, gdje će posjetitelji imati priliku kušati specijalitete dubrovačkih restorana. Sav prihod bit će doniran u humanitarne svrhe za Dom Maslina.

Festival obećava spoj vrhunske gastronomije, kulture i nezaboravne atmosfere, pružajući jedinstveno iskustvo koje slavi dubrovačku i hrvatsku kulinarsku tradiciju.

Asfaltirana je dionica nerazvrstane ceste u naselju Šumet u duljini od 450 metara. Cesta kroz naselje koja vodi do novouređenog dječjeg i sportskog igrališta uređena je u sklopu programa pojačanog održavanja gradskih prometnica i javnih površina.

Uklonjen je stari i dotrajali asfaltni sloj, nakon čega je nanesen novi asfaltni zastor čime je povećana kvaliteta prometovanja ovim naseljem u gradskom kotaru Komolac.

Radove vrijedne 64.192,50 eura (bez PDV-a izvela je tvrtka Tehnogradnja, a predstavljaju nastavak uređenja ceste, nakon što je u rujnu prošle godine, također u okviru programa pojačanog održavanja, uređena dionica dužine 700 metara.

Radovima koje je u dva navrata proveo Grad Dubrovnik putem nadležnog upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu te radovima asfaltiranja koje je izveo Vodovod Dubrovnik u sklopu Aglomeracije asfaltirana je cesta kroz čitavo naselje.

Rujan turistički jači za 5 posto, Dubrovnik

Pass obara rekorde

Rujan 2024. pokazao se iznimno uspješnim za dubrovački turizam, s ukupno 179.638 dolazaka (porast od šest posto u odnosu na isti mjesec prošle godine) i 573.948 noćenja, što predstavlja rast od pet posto u odnosu na rujan 2023. godine.

Ovaj kontinuirani rast rezultat je strateških mjera aktualne gradske uprave usmjerenih na produljenje turističke sezone i povećanje broja posjetitelja tijekom predsezone i postsezone, s naglaskom na održivi turizam. Uz goste iz UK-a, SAD-a, Njemačke, Francuske, Australije, Irske, Kanade, Španjolske, Poljske i Finske, Dubrovnik još jednom potvrđuje svoj status globalno prepoznatljive turističke destinacije.

Također, jedinstvena turistička kartica Dubrovnik Pass, bilježi rekordan rast u rujnu 2024. Prodano je ukupno 79,712 Dubrovnik Pass-ova, što je rezultiralo ukupnim bruto prihodom od  2.990.770,00 eura. Riječ je 35,8 posto većim prihodima u odnosu na rujan prošle godine i najvećem ostvarenom mjesečnom prihodu od pokretanja projekta Dubrovačke kartice 2010. godine. Na razini godine, od 1. siječnja do 30. rujna 2024. godine, prodano je ukupno 388,970 Dubrovnik Pa-

ss-ova, ukupne vrijednosti od 14,490,480.00 eura. U odnosu na isto razdoblje lani, riječ je o povećanju prihoda od 36,5 posto. Uspjeh ovogodišnje postsezone osiguran je i zahvaljujući povećanom broju letova u zračnom prometu. U studenom 2024. godine predviđen je značajan rast zračnih linija, odnosno planirano je pedesetak letova tjedno (prošle godine u istom periodu su bila 42 leta tjedno) dok je za prosinac planirano 43 leta tjedno (prošle godine u istom periodu bilo je 30 letova). Time se dodatno potiče turistički promet izvan glavne sezone,

DOGAĐAJ VISOKE RAZINE

osiguravajući stabilan rast – upravljanjem, ne zabranama kao i reguliranjem s ciljem visokokvalitetne turističke destinacije koja sigurno ide prema cjelogodišnjem turizmu.  Grad Dubrovnik kroz brojne strateške projekte i suradnju s partnerima, nastavlja biti primjer kako se turistički rast može postići na odgovoran i održiv način, prilagođen potrebama zajednice i okoliša. Također, zahvaljujući sinergiji brojnih dionika u turizmu – postsezona će po svim najava biti izvrsna što će potvrditi Dubrovnik apsolutnim šampionom hrvatskog turizma u 2024. godini.

Volodimir Zelenski dolazi u Dubrovnik

Ukrajinski predsjednik dolazi u Dubrovnik idući tjedan na summit Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe

Summit će se održati 9. listopada u Dubrovniku, a osnovna poruka koju Hrvatska šalje je solidarnost i potpora Ukrajini. Iako službene potvrde o dolasku Zelenskog još uvijek nema, neslužbeno se doznaje kako će predsjednik Ukrajine sudjelovati na summitu uz čelnike država jugoistočne Europe.

“Želimo ih podržati u njihovim naporima za slobodu i teritorijalnu cjelovitost, ali jednako tako želimo vidjeti kako možemo osigurati da ukrajinsko gospodarstvo funkcionira dobro u okolnostima koje su često vrlo teške”, rekao je ranije hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je prije nekoliko dana posjetio Kijev, što je bio njegov treći posjet Ukrajini od početka ruske agresije u veljači 2022., a tada je u razgovoru s predsjednikom Zelenskim potvrđen dogovor da se u Dubrovniku organizira treći sastanak na vrhu Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe. Premijer je dodao da je na europskoj razini Hrvatska sudjelovala u donošenju odluke o pružanju pomoći vrijedne 50 milijardi eura u sljedeće četiri godine. “Radi se o potpori koja uistinu pomaže Ukrajini da funkcionira u trenutku kada je većina njenih resursa usmjerena obrani i vojsci”, rekao je tada.

FRONTEX PAZI NA JUŽNE GRANICE EU

Obuka granične policije u Kuparima: „Kontrola kretanja migranata moguća je samo suradnjom graničnih policija

Obuka u Kuparima bila je izvrsna prilika da se pod okriljem FRONTEX-a na okupu nađu policajci koji su dnevno u kontaktu s migrantima. Zajednički su utvrdili kako se najbolje nositi s problemima koje nosi izbjeglički val

Prethodna je dva tjedna u Kuparima trajala intenzivna obuka pripadnika Granične policije zemalja koje se nalaze na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. I Hrvatska je na maršruti migranata, o čemu najbolje mogu svjedočiti naši granični policajci, ali i pravosuđe, a tu je i najnoviji primjer kada je Granična policija ove srijede zatekla više migranata na području Knežice. Obuka u Kuparima bila je izvrsna prilika da se pod okriljem FRONTEX-a na okupu nađu policajci koji su dnevno u kontaktu s migrantima, tako da su zajednički utvrdili kako se najbolje nositi s problemima koje nosi izbjeglički val. Taj val traje već duže od desetljeća, otkad migranti pojačanom brojnošću i dinamikom prolaze ovim dijelom Europe. Posebno je to uočljivo nakon tzv. Arapskog proljeća, od kad migranti posebno intenzivno prelaze i preko teritorija Hrvatske te putuju ka zemljama “stare EU“.

STEKLI ZNANJA I ISKUSTVO FRONTEX je Agencija za graničnu i obalnu stražu Europske unije i sljednica je bivše Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica EU. Policijske akademije MUP RH i Savezne Republike Njemačke dobile su od te EU agencije za sigurnost vanjske granice sredstva za realizaciju zajedničkog projekta “Together on EU southeastern external border: efficiency with high ethical standards - Land Border Surveillance training with implication on fundamental rights. An EU and nonEU country training initiative“. Slična obuka traje već pune četiri godine i dosad je obuhvatila ukupno 216 policijskih službenika granične policije zemalja sudionika tzv. zapadnobalkanske migrantske rute. Obuka je omogućila umrežavanje i razmjenu iskustava i pripadnika granične policije država koje nisu članice EU, pri čemu je obuka posebno naglasila europske standarde u zaštiti granica.

Na obuci smo zatekli i Krešimira Kanižu iz Službe za

Obuku su vodili predstavnici njemačke policije

razvoj policijskog obrazovanja i međunarodnu suradnju Policijske akademije “Prvi hrvatski redarstvenik“ koji ističe da se ta služba bavi suradnjom na razini edukacije i obrazovanja hrvatskih policajaca te međunarodnih policijskih službenika koji rade u FRONTEX-u.

„Ovaj su put u radionicu bila uključena dva službenika i jedna službenica koji rade na razvoju programa za FRONTEX te sudjeluju u operativnim aktivnostima. Naglasak radionice bio je smanjivanje ilegalnih ulazaka migranata uz poštivanje ljudskih prava, kao i obučavanje operativnih vođa koji će na terenu koordinirati rad granične policije“, rekao je Kaniža, a zatim pojasnio kako je ova dvotjedna obuka zapravo napredni modul.

„Realiziramo je već petu godinu u suradnji sa SR Njemačkom. Tema je taktika postupanja na zaštiti zelene granice s naglaskom na zaštiti ljudskih prava, ali i taktičkoj medicini jer se policijski službenici svih država na zapadnobalkanskoj ruti susreću i s ozlije-

Prethodna je dva tjedna u Kuparima trajala intenzivna obuka pripadnika Granične policije zemalja koje se nalaze na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti.

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

đenim migrantima pa je spašavanje ljudskih života prioritet u postupanju. Naprednu obuku pohađaju vođe grupa i policijski službenici koji se bave obukom granične policije. Kako se Republika Hrvatska, prije ulaska u Europsku uniju suočavala sa sličnim problemima, stekli smo određena znanja i vještine u dugogodišnjem radu s nezakonitim migrantima. S kolegama iz Njemačke ta stečena znanja možemo prenijeti kolegama koji se sad suočavaju s migrantskim valom. Da bismo osigurali transfer znanja i vještina na druge službenike granične policije u matičnim državama  polaznika, u obuku smo uključili i teme vezane uz planiranje i izvođenje nastave, osobito praktičnih vježbi. Time će  polaznici biti svojevrsni multiplikatori, diseminirati znanje i osigurati veći doseg obuke“, izjavio je Kaniža.

DESETLJEĆE ISPRED OSTALIH

Policije regije sada su zapravo u poziciju u kojoj se Hrvatska nalazila prije jednog desetljeća.

„Cilj Hrvatske je jačanje njihovih kapaciteta, a mi smo tu da im pomognemo svojim iskustvima i stečenim znanjima. Osobno sam bio u misijama u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Grčkoj pa znam kako funkcionira migrantski val. Imamo odličnu međunarodnu suradnju i bitno nam je umrežavanje policijskih službenika jer se svi suočavamo s istim izazovima. Isti migrant prođe rutu od Turske do Njemačke i svi operativni sustavi moraju biti povezani da bismo bili učinkoviti u borbi protiv nezakonitih migracija.

Za veće je izazove, uz edukaciju, nužna i bolja materijalna opremljenost granične policije. Kaniža govori kako se na tome radi i u Hrvatskoj.

Kaniža: Kako se Republika Hrvatska, prije ulaska u Europsku uniju suočavala sa sličnim problemima, stekli smo određena znanja i vještine u dugogodišnjem radu s nezakonitim migrantima. S kolegama iz Njemačke ta stečena znanja možemo prenijeti kolegama koji se sad suočavaju s migrantskim valom.

Detalji tijekom trajanja obuke u Kuparima

Krešimir Kaniža, MUP RH, Policijska akademija Zagreb

Dimovski: Iako među migrantima ima i onih s kriminalnom prošlošću, osobno vjerujem da se naši građani osjećaju sigurno jer sve rješavamo kako treba. O kriminalitetu i oružanim grupama migranata na Balkanskoj ruti imamo i obavještajne podatke, a radionice koje su u koordinaciji FRONTEX-a ključne za uspjeh.

„Dobro opremljeni policijski službenik je najbolji policijski službenik. Policijska akademija se bavi obrazovnim dijelom, a što se tiče opreme, Ministarstvo unutarnjih poslova do sada je kroz 220 milijuna eura iz EU fondova opremilo graničnu

policiju, što kroz tehniku, što kroz drugu opremu“, govori. Upravo umrežavanje je važno za slučajeve u kojima je potrebna pomoć u smislu lakšeg i bržeg uspostavljanja kontakta.

„Osnovno poznavanje policijskih službenika naših država je dobro, ali se za svaku informaciju uvijek mora ići službenim kanalima. Praktičnu obuku prolaze i kolege iz Specijalne policije, upravo smo završili jednu takvu obuku. Cilj obuke je spašavanje života jer je od neprocjenjivog značaja spasiti ljudski život“, zaključuje Kaniža.

Razgovarali smo i s predstavnikom Granične policije Sjeverne Makedonije, Aleksandrom Dimovskim. On ističe kako je njegovim kolegama, uz sve manje kadra, izazov pokriti cijelu granicu, ali je ove godine srećom manje migranata.

„ Od 2022. radimo s FRONTEX-om, a prije toga su nam na temelju bilateralnih dogovora od 2015. pomagale Srbija, Hrvatska, Češka, Mađarska, Slovačka, Austrija i Slovenija. S nama je sad na granici FRONTEX i imamo dosta patrola. Iako među migrantima ima i onih s kriminalnom prošlošću, osobno vjerujem da se naši građani osjećaju sigurno jer sve rješavamo kako treba. O kriminalitetu i oružanim grupama migranata na Balkanskoj ruti imamo i obavještajne podatke, a radionice koje su u koordinaciji FRONTEX-a ključne za uspjeh. No, najveća vrijednost jest to da ostaje umreženost kolega bez birokratskih prepreka“, zaključio je Dimovski.

Aleksandar Dimovski, MUP Sjeverna Makedonija

Unatoč čestoj kiši rujan u županiji tradicionalno

odličan , patio je jedino nautički turizam

Gosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji najčešće odsjedaju u privatnim smještajima

Prema podacima sustava eVisitor tijekom rujna 2024. na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 293.536 dolazaka i 1.190.215 noćenja što je u usporedbi s rujnom 2023. godine četiri posto više dolazaka i tri posto više noćenja. Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske i Francuske. Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu 506.214 (43 posto ukupnog broja noćenja), zatim u hotelima 466.911 (39 posto ukupnog

foto Zvonimir Barišin/PIXSELL

broja noćenja).

U nautičkom turizmu zabilježeno je 8.009 dolazaka što je 11 posto  manje u odnosu na rujan prošle godine, dok je ostvareno 56.995 noćenja što je dva posto više u usporedbi s rujnom 2023.

Od početka godine do kraja rujna ostvareno je 1.947.966 dolazaka i 8.052.918 noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine sedam posto više dolazaka i pet posto više noćenja.

Trenutno na području naše županije boravi oko 26 tisuća turista.

POSEZONA

Fascinantni arheološki nalazi na Mljetu

Novo istraživanje otkriva kako u podmorju Polača danas leže palača, bazilika, pristanište za brodove i ribnjak

Hrvatski su arheolozi, u suradnji s kolegama iz Njemačke i Slovačke, istraživali područje Polača na otoku Mljetu. O svemu nam je više detalja rekao arheolog Hrvatskog restauratorskog zavoda, Igor Miholjek

Akvatorij Južnog Jadrana i ove je godine ugostio vodeće hrvatske podmorske arheologe. Pod vodstvom višeg konzervatora, arheologa Igora Miholjeka s Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, ovaj je put istraživačka lokacija bilo podmorje kasnoantičke palače u Polačama na otoku Mljetu. Arheološka zona  je, osim same palače, obuhvaćala i dvije ranokršćanske bazilike iz 5. i 6. stoljeća te ostatke termi i gospodarskih objekata, kao i dio arhitekture koja se danas nalazi u moru. Riječ je o pristaništu i operativnoj obali te ribnjaku, a istraživanje je realizirano u suradnji s njemačkom udrugom za promicanje i razvoj podvodne arheologije DEGUWA (Deutsche Gesellschaft zur Förderung der Unterwasserarchäologie e.V.) te slovačkim arheolozima sa Sveučilišta iz Trnave i Instituta za arheologiju iz Nitre. Sudionici iz Hrvat-

ske bili su mljetski Ronilački centar Aquatica - Mljet i zagrebačka tvrtka NavArchos, dok su financijska sredstva za istraživanje osigurali naše Ministarstvo kulture i medija RH, DEGUWA i Sveučilište iz Trnave.

DETALJNIJE ISTRAŽIVANJE RIBNJAKA

“Prva su istraživanja podmorja kasnoantičke palače provedena sedamdesetih godina 20. stoljeća, kad je utvrđeno postojanje pristaništa i operativne obale. Ti su objekti građeni od više-manje nepravilnih kamenih blokova različitih dimenzija te ostataka uporabnih keramičkih predmeta (ulomci amfora, krovnog pokrova i slično) koji su nasipani u more čineći pravilnu pravokutnu strukturu koja je relativno jednostavne arhitekture te pogodna za pristajanje i manipulaciju pri ukrcaju i iskrcaju brodova, a danas je na 1,8 m dubine”, priča Miholjek i dodaje kako neki raniji auto-

Miholjek podsjeća kako je u podmorju otoka Mljeta, u posljednjih 15 godina, uz deset od prije poznatih brodoloma, pronađeno još 20. Šesnaest brodoloma pripada periodu funkcioniranja cijelog kompleksa, palače, bazilika i ostalih objekata. Zasad se može zaključiti kako su pristanište s operativnom obalom i ribnjak građeni te korišteni tijekom kasne antike, kao i da su sastavni dio kompleksa palače. No, uvjeren sam da će istraživanja koja slijede donijeti i nove spoznaje.

Piše Ahmet Kalajdžić

foto Igor Miholjek, Jerko Macura, Sara Popović, Pavle Dugonjić

Uvala Polače i područje podvodnog arheo-istraživanja

Arheološki nalazi pronađeni tijekom istraživanja

ri govore da je riječ o izvlačilištu brodova. “Uz osnovnu je dokumentaciju načinjena i jedna arheološka sonda južno od pristaništa, na mjestu gdje danas pristaje brod koji povezuje Mljet s ostalim otocima i Dubrovnikom. Iako postoje tragovi građevina iz starijih perioda (2.st.), pokretni nalazi pronađeni pri istraživanju potvrđuju gradnju palače i njezinog intenzivnog života na tom području, u razdoblju od 4. do 7. stoljeća. Ciljani pregled radi utvrđivanja mogućih novih nalazišta (tzv. rekognosciranje) cijele uvale Polače proveden je 2012. godine te je dokumentirana prirodna pličina dužine 200 metara koja dijelu uvalu

i zapadniji dio čini još sigurnijim za sidrenje brodova.

Iako se nalazi na četiri metra dubine, što nam govori da nikako nije mogla biti dio kopna, zasigurno je prepoznata u kasnoj antici kao prirodna barijera koja uvalu za vrijeme nevremena čini mirnijom. Pronađeni pokretni nalazi na dnu, u korelaciji su s nalazima pronađenim na kopnu. Nakon niza godina, nastavljena su arheološka rekognosciranja i istraživanja u uvali Polače pa je 2022., na spoju pličine i obale, pronađena potopljena struktura koja svojim arhitektonskim oblikom podsjeća na ribnjak. Te 2022. je ribnjak površin-

ski očišćen od sedimenta i napravljena je osnovna dokumentacija. S obzirom na dimenzije i kompleksnost cijelog nalazišta na kopnu i u moru te na realizirane infrastrukturne projekte, ali i one koji tek slijede vezane za vodu, kanalizaciju, cestogradnju i uređenje današnje rive, velika šteta učinjena je ovome kulturnom dobru što takvi projekti nisu i nemaju predviđeno financiranje arheoloških radova u moru. Stoga je 2023. godine, u suradnji s kolegama iz Njemačke, uspostavljen međunarodni projekt, da bi se 2024. pridružile i kolege iz Slovačke.

UTVRĐENA STRUKTURA GRADNJE

Nalazište je podijeljeno na tri sektora: sektor 1 je ispred same palače, sektor 2 je pristanište, a sektor 3 ribnjak.

U sektoru 1 iskopana je jedna sonda dimenzija 4x2 i dubine dva metra. Riječ je o sondi koja je najbliža samim ostacima palače, u ono je vrijeme bila kopno i u njoj je pronađeno kamenje od razrušenih zidova same palače, bez značajnijih pokretnih nalaza.

Istraživanje u sektoru 2 (pristanište i operativna obala) započeto je na južnom uglu i podijeljeno na 11 kvadranata, tj. arheoloških sondi dimenzija 2x2 metra, nazvanih slovima od A do K. Cilj je bio utvrditi i datirati način gradnje pomoću pokretnih nalaza. Vanjsko lice objekta proteže se u dužini 40 metara u smjeru sjeverozapad–jugoistok, paralelno s obalom i plažom. Slijedeći istu orijentaciju, dvije kraće strane protežu se u dužini od oko 20 metara ka obali. Na zapadu i jugozapadu objekt je bio spojen s kopnom, a za gradnju su korišteni kamen, građevinska šuta te odbačeni keramički predmeti i vjerojatno su

Obljetnica Hotel Croatia

Polače- arheološka sonda u sektoru 1

Sektor Polače 2 s označenim arheološkim sondama od A do K, izradio

Pavle Dugonjić

povezani vapnom kao vezivnim materijalom. Visina objekta je 1,5 metar i nalazi se na dva metra dubine te se pretpostavlja da danas nedostaje površinski sloj nepoznate debljine od pijeska i sitnog kamenja, možda i kamenih ploča, dok je u nastavku istraživanja nužno utvrditi način gradnje pristaništa.

Sektor 3 je ribnjak dimenzija 20x20 metara koji je danas na dubini dva metra i nalazi se 30-ak metara sjeverozapadno od pristaništa. Jasno je vidljiv unutarnji zid ribnjaka koji je činio sam bazen, površinski je vidljiv i vanjski zid koji je sa strane mora bio pojačan nasipanim krupnim kamenom. U sektoru 3 iskopane su tri arheološke sonde: sonda A s vanjske stra-

ne ribnjaka na 0,8 metara dubine, a sonde B i C unutar ribnjaka kako bi dokumentirao način gradnje. Sonda B (4x4m) iskopana je uz unutarnji zid do dubine jednog metra s vidljivih pet redova kamenih blokova postavljenih na kamen-živac, a sonda C (3x3 m) postavljena je uz vanjski zid ribnjaka te iskop do jednog metra dubine. Istraživanje je pokazalo kako je unutrašnji zid bio u moru i na tom su zidu pronađeni kalcificirani ostaci morskih organizama, dok je vanjski zid bio na kopnu, unutar samog vanjskog nasipanog pojačanja. Znanstvenici su utvrdili da je područje između dva zida bilo šetnica široka tri metra i kako su svi pronađeni ostaci zidova zapravo bili temelji nadogradnji koje da-

Legendarni profesor Đorđe

Obradović pošao u mirovinu

Omiljeni profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, koji je ostavio traga među brojnim generacijama studenata, započeo je novu životnu fazu

Obradović je podijelio misli prvog umirovljeničkog dana.

“Oproštaj s kolegama poslije dvadeset generacija od osnutka Odjela za komunikologiju 2004. do današnjeg Fakulteta za medije i odnose s javnošću Sveučilišta u Dubrovniku uveličala je spoznaja da je među djelatnicima njih čak osmero kojima sam predavao (ili koje sam progonio, zavisi kako tko osjeća).

Da je FMOJ čvrsto stao na noge dokazuje i to što je moja nekadašnja studentica doc. dr. sc. Romana John postala dekanica na fakultetu koji je završila. Sljedeći korak pred Fakultetom za medije i odnose s javnošću bit će da većina nastavnika budu nekadašnji njegovi studenti. Ni taj dan više nije daleko. Hvala studenticama i studentima, kolegicama i kolegama na predivnih dvadeset godina“, poručio je Obradović.

nas nedostaju. Zbog procesa desalinizacije pokretni materijal zasad nije detaljnije obrađen, no preliminarna analiza pokazuje kako je riječ o materijalu korištenom u periodu kasne antike (4-6.st.). Na kraju, Miholjek podsjeća kako je u podmorju otoka Mljeta, u posljednjih 15 godina, uz deset od prije poznatih brodoloma, pronađeno još 20. Šesnaest brodoloma pripada periodu funkcioniranja cijelog kompleksa, palače, bazilika i ostalih objekata. Zasad se može zaključiti kako su pristanište s operativnom obalom i ribnjak građeni te korišteni tijekom kasne antike, kao i da su sastavni dio kompleksa palače. No, istraživanja koja slijede, zasigurno će donijeti i nove spoznaje.

Odjel za komunikologiju postao Fakultet za medije i odnose s javnošću

“Mlada, ambiciozna i entuzijastična, s jasnom vizijom i radnom etikom, Fakultet ostaje u sigurnim rukama! Iskrena zahvalnost prof. dr. sc. Matu Brautoviću za njegovu iznimnu predanost i sve uspjehe koje je postigao tijekom protekle četiri godine koliko je vodio Odjel”, poručili su s Fakulteta.

PONEDJELJAK, 7.10. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

UTORAK, 8.10. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Hobotnica “al forno”

S mladim krumpirom, rajčicom, paprikom, češnjakom, maslinama i bijelim vinom

SRIJEDA, 9.10. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

ČETVRTAK, 10.10. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

PETAK, 11.10. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

SUBOTA, 12.10. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtomi metvicom

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

NEDJELJA, 13.10. doručak dana

Poširana jaja sa dimljenim lososom, zelenim šparogama

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

Prelistali smo brojeve Lausa iz druge polovice osamdesetih

Je li u Gradu prije bilo bolje? Pronašli smo pisane dokaze, ipak nije!

U prošlom broju Dubrovačkog dnevnika objavljen je intervju s Borisom Njavrom, posljednjim glavnim urednikom omladinskog lista Laus u drugoj polovici osamdesetih. Slušajući Njavra, svatko se osjeti zavidnim, na ta se vremena gleda romantizirano, no je li zaista bilo tako, otkrivaju stranice novina

Za zadnji broj Dubrovačkog dnevnika radio sam intervju s Borisom Njavrom, posljednjim glavnim urednikom omladinskog lista Laus. Tom prigodom Njavro mi je poklonio sve brojeve koje je uređivao, njih 13, od 1988. godine, pa sve do veljače 1990. Baš sam mu zahvalan na tome, s gustom sam ih čitao, pa ću sada i vama ovdje predočiti razne zanimljivosti Dubrovnika iz druge polovice osamdesetih. Slušajući Njavra, bio sam mu zavidan, na ta sam vremena gledao romantizirano, no je li zaista bilo tako?

Laus je zaista bio fenomenalna novina, provokativnija nego što su mnogi mediji danas. Čovjek se zapita kako je to moguće s obzirom na to da su vladali komunisti? Odgovor je dao sam Njavro – jedan sistem se urušavao, drugi još nije došao, pa je u tom nastalom vakuumu medijska sloboda bila nevjerojatna. Mogli su pisati što su god htjeli. Listajući sve te Lause, u oči upada kako su rijetko spominjali Josipa Broza Tita koji je relativno nedavno preminuo. Njavro ga tek spominje u uvodniku pod naslovom Idemo dalje, u broju iz siječnja 1990. Piše kako je njegova smrt bila početak kraja i s obzirom na tadašnje političke okolnosti, nije siguran hoće li se deseta godišnjica njegove smrti uopće proslaviti. Ćute se promjene, većina ne zna što one donose, ni kakve će biti. Drugim riječima, brojni Dubrovčani i Jugoslaveni uopće nisu sigurni što je to točno demokracija, a još manje kakva je narav kapitalizma. U tom broju već se reklamira HSLS, uskoro će i prvi izbori u Hrvatskoj, a intervju daje Andro Vlahušić. Začudo, Andro u intervjuu ne spominje nikakvu politiku, čak ni ikakve ideje, poput prozračnog mosta i sličnih izuma koje će mu kasnije padati napamet. Drži se svoje struke, medicine, i govori kako treba provesti Projekt Dubrovnik – slobodan od pušenja.

Vlahušić je ljut, jer je imidž pušača u Dubrovniku i Hrvatskoj još uvijek pozitivan, i zaključuje da „nema sreće dok je stvar takva“.

GOGA I LUKO - ZNALCI GLAZBE

Svaki broj Lausa na sredini ima podlistak o glazbi o kojoj najčešće pišu Gordana Mirošević i Luka Jerković pod nadimcima Goga i Luko. Moram ih pohvaliti na nevjerojatno svježim informacijama. Podsjetimo, to je bilo vrijeme bez interneta, niti je bilo lako doći do novih albuma, a još teže do najnovijih informacija iz svijeta glazbe. Zaista mi nije jasno odakle su iskopali da su The Cramps potpisali novi ugovor za Enigma Records ili da Pixies snimaju novi album. U istom broju donose popis najboljih albuma iz osamdesetih, njih točno 40, poredanih abecednim redom. Zanimljiv je i razgovor a Anitom Ivanković koja se bavi body buildingom, a ima svoj Fitness klub na Babinom kuku. Baš je bila pionirka u tom poslu što se vidi iz intervjua u kojem govori da je mama baš ne podržava u tome što radi. Planirala je napisati i knjigu o vježbanju. Sad se vraćamo u ožujak 1989. godine. Te godine je u veljači po Dubrovniku bilo pregršt koncerata. Kada mi je Njavro ovo pričao, baš sam bio ljubomoran. Zamišljao sam da su tada svi Dubrovčani bili alternativa, zaljubljeni u kulturu i umjetnost, no klasični poremećaj ‘prije je u svemu bilo bolje’ pokazao se i u ovom slučaju. Goga i Luko recenziraju dubrovačku publiku, pa kažu: -…I dok je solistički koncert Momčila Bajagića u Lazarete privukao oko 700 posjetitelja dotle ih je na prošlotjednoj svirci Partibrejkersa u istom prostoru bilo tek 150. Polazeći od toga da je svega 150 ljudi bilo zainteresirano da vidi Partibrejkerse u njihovom pravom elementu, možemo bez grižnje savje-

„A samo sedam dana prije toga taj isti tip je svirao u Zelenoj naranči. Bilo je, uz konobare, negdje oko dvadeset ljudi. Čovjek prevalio veliki put, nadao se zabavi, a bolje bi bilo da je ostao kući i svirao porodici, možda bi skupio više svijeta. Prije njega, u istom prostoru, engleska grupa Terra, čak dva puta, posjeta skoro nitko. Arsen Dedić direktno iz legende, nakon dugo, dugo godina u Dubrovniku, odaziv opet jako slab“

Piše Maro Marušić foto Laus

Eto odgovora na pitanje je li prije bilo bolje. Uvijek je sve isto, samo se nama iz današnjeg kuta čini da je bilo super. Bili smo mlađi i bezbrižniji, ali poanta priče je da su ljudi uvijek isti. Malograđani koje zaboli za umjetnost, kulturu, Arsena, briga ih je samo za financijsku korist i svoje dupe

Erotski broj Lausa iz ljeta 1989.

sti reći da u Dubrovniku ne postoji rock kultura, a ako je i ima, onda su je zaista profesionalno zakamuflirali – pišu Goga i Luko, pa se onda osvrću na koncerte Miladojke Youneed i Dee Dee Mellow koji su također bili loše posjećeni, a ističu i da su izvođači vrlo brzo „shvatili urođenu pasivnost dubrovačke publike“.

UROĐENA PASIVNOST DUBROVAČKE

PUBLIKE

Nevjerojatno, kao da je tekst pisan danas, urođena pasivnost dubrovačke publike, hahahhahahahha. Ta urođena pasivnost dubrovačke publike u kombinaciji s lošim razglasom doveli su do toga, pišu Goga i Luko, da su Partibrejkersi prekinuli koncert nakon samo 35 minuta.

-Dubrovačka publika se opet pojavljuje u ulozi zločestog vuka, a izvođač u ulozi Crvenkapice, te se udaljava s bine. Bez pljeska, naravno! – zaključuju u svom izvještaju.

Nije ovo jedini izvještaj s koncerata na kojem se kuka kako je bilo malo ljudi. Već u broju iz lipnja 1989. godine sličan tekst:

-Kada sam vidio prošli tjedan Tomaža Pangova na TV-u u udarnom terminu od devet navečer, osjećao

sam se jako tužno. Uvjeren sam da ga je gledalo pola grada podno Srđa, vjerojatno su se iznenađeno pitali „gdje Slovenci ovoga nađoše, opasan tip?“ A samo sedam dana prije toga taj isti tip je svirao u Zelenoj naranči. Bilo je, uz konobare, negdje oko dvadeset ljudi. Čovjek prevalio veliki put, nadao se zabavi, a bolje bi bilo da je ostao kući i svirao porodici, možda bi skupio više svijeta. Prije njega, u istom prostoru, engleska grupa Terra, čak dva puta, posjeta skoro nitko. Arsen Dedić direktno iz legende, nakon dugo, dugo godina u Dubrovniku, odaziv opet jako slab. Svibanj pun koncerata prošao je, a za mnoge kao da ga nije ni bilo – piše novinar Halid Golubica (što je pseudonim pod kojim je pisao poznati dubrovački novinar), pa poentira nešto što bi se direktno moglo preslikati na jesen 2024. godine.

-Pitanje je je li itko više ima volje nešto mijenjati, da zove sve te ljude, da pokuša unijeti neku promjenu u svakodnevicu koju ne želimo mijenjati!

Eto odgovora na pitanje je li prije bilo bolje. Uvijek je sve isto, samo se nama iz današnjeg kuta čini da je bilo super. Bili smo mlađi i bezbrižniji, ali poanta priče je da su ljudi uvijek isti. Malograđani koje zaboli za umjetnost, kulturu, Arsena, briga ih je samo za financijsku korist i svoje dupe. Kad smo već kod toga je li prije bilo bolje što se barem tiče ekonomije, pogledajmo samo ondašnju inflaciju. Laus iz travnja 1989. godine košta 1600 dinara, onaj iz svibnja 2700, iz lipnja 3000, a iz listopada i studenog iste godine čak 14 tisuća dinara.

U proljeće 1989. godine Dubrovčani nisu zadovoljni ni kako izgledaju trgovine na Stradunu, a za to krive monopolista Dubrovkinju.

-Anatomska struktura dubrovačke trgovine je toliko ogoljeno pojednostavljena da se sve svodi na pet riječi: skupo jednoobrazno sivilo monopoliziranog tržišta – pišu novinari Lausa te zaključuju da se Stradun mora ugledati na Knez Mihajlovu ulicu u Beogradu.

RADELJEVIĆ – GRUŠKA SRAMOTA

Dubrovčani se srame Gruža. Govore da je to svojevrsna favela Dubrovnika, ali da on može biti obnovljen i stavljen u službu turizma, trgovine i ugostiteljstva. Naravno, veliki problem je i tvornica Radeljević koja zagađuje more i zrak. O problemu Radeljevića u intervjuu govori ekolog Adam Benović.

-Radeljević zagađuje Gruž zbog političke podrške. On, ili mora promijeniti tehnologiju, pa biti čist, ili se zatvoriti. Radeljević na ovom mjestu ne može egzistirati ukoliko barem ne ugradi adekvatne filtere –govori Benović o problemu koji su mnogi Dubrovčani, u međuvremenu zaboravili, kada se sjećaju da je prije bilo bolje.

U istom intervjuu, osvrće se na čistoću mora, koja je gora nego danas posebno u okolici.

-More je onečišćeno osim Gruža i u Uvali Tiha u Cavtatu, na dvije-tri lokacije u Župi, u Zatonu, kraj Hotela Lafodije na Lopudu, također Suđurađ na Šipanu. Na Lopudu se sva kanalizacija slijeva na hotelsku plažu. U Župi je kupanje manje opasno zbog hotelskih praonica. Njihove otpadne vode pune deterdženta

Kolumna legendarnog dubrovačkog oriđinala Toma Šeparovića

Laus je često pisao koliko je Dubrovniku potreban omladinski kulturni centar. To je trebalo biti jedinstveno mjesto za koncerte, likovne izložbe, književne i filmske večeri, balet, ples i sve druge umjetnosti. Plan je bio da se nalazi u DOC-u koji se u to vrijeme gradio, ali rat je zauvijek prekinuo taj plan

ubijaju život u moru, mijenjaju ekosistem, ali i ubijaju bakterije koje bi mogle bit opasne za čovjeka. Dubrovnik skriva podatke o onečišćenom moru zbog turizma – istaknuo je Benović.

Zanimljivo da Laus rijetko piše o turizmu i turistima.

Danas je gorući problem održivi turizam, a oni tim temama uopće nisu pridavali pozornost, što je i logično, jer se čini da je onda turizam bio puno ma-

nji problem nego danas. Jedan od rijetkih tekstova o turizmu je osnivanje privatne turističke agencije Gulliver koje su omogućile reforme Ante Markovića. Zaključak novopečenog privatnika koji je pokrenuo Gulliver jest da u privatnom sektoru ne radi ništa više nego u Atlasu, a da puno bolje raspolaže s vremenom.

Žen(sk)a masturbira na zadnjoj stranici Erotskog Lausa

Laus je često pisao koliko je Dubrovniku potreban omladinski kulturni centar. To je trebalo biti jedinstveno mjesto za koncerte, likovne izložbe, književne i filmske večeri, balet, ples i sve druge umjetnosti. Plan je bio da se nalazi u DOC-u koji se u to vrijeme gradio, ali rat je zauvijek prekinuo taj plan. Posebno provokativan Laus bio je erotski dvobroj iz ljeta 1989. godine. Pun golotinje sa ženskom na zadnjoj stranici koja masturbira. Danas bi tako nešto izazvalo zgražanje, Crkva je tu zasigurno odradila dobar dio posla nakon hrvatske samostalnosti. A što tek reći za kolumnu najpoznatijeg dubrovačkog oriđinala Toma Šeparovića koja je izlazila iz broja u broj. Novinari su odlazili kod njega i slušali što govori, pa potom zapisivali. Mene često pitaju zašto u svojim kolumnama koristim vulgarne riječi, ali ja sam zaista bebuška prema svemu onome što je izlazilo u Lausu. Pogledajmo za kraj samo ovaj spektakularni djelić teksta iz usta Toma Šeparovića. -…vidiš ovu mašinu za šit, ođe? Za nju sam ti jednu babu osam puta moro jebavat. Kad sam tek došo u nje, ona ti uzela čekić (mislio sam da me hoće ubit), i stala lupat po podu. Kaže meni, neka misle da radimo, a ne da se jebemo. I to na razne načine. A znaš li ti kako ti je to jebavat staru babu? Ima tu posla, sinko moj… Krvavo sam je zaradio. Nemoj mi ništa govorit. Kad ti je to doznala moja Jovanka, pomlatila se dole so ton babom. A još nijednom nije sjela šit

Arsen direktno iz legende, ali publiku na interesira

za ovu mašinu, jer zna kako sam je nabavio. A ja to zbog nje napravio. A ova ti je baba prvo digla sa guzice kožu i stavila na lice, a poslije sa lica na guzicu. I došla meni da je poljubim. Ja jon govorim: „Ne-

Urođena dubrovačka pasivnost

ću te ljubit u guzicu!“ Onda ti je ona mene silovala. Sve je vikala: „Jebi me, majko moja, što je lijepo!“ Ili bi mi uzela glavić od kurca i trljala ga dole po sebi. Ti boga Isusa, što sam teško zaradio ovu mašinu!

JOŠ JEDAN OBRAT U PRIČI

Nagrada Dubrovnika iz 2019. godine ipak regularna, Franić: Problem je nastao zbog smicalica jednog vozača!

Trebala je ovo biti jedna obična najava nadolazeće brdske oktanske poslastice, 24. Nagrade Dubrovnika. U međuvremenu se ponovno aktualizirala priča o izdanju održanom prije pet godina, čiji rezultati već pet godina doslovno vise u zraku. O svemu smo više detalja potražili kod Zlatne kacige Dubrovnik Racinga, Mara Franića

Teško da se o ijednom izdanju brdske utrke „Nagrada Dubrovnika – Memorijal Željko Đuratović, Trofej Dubravko Čikor”, pričalo toliko dugo, kao o onom dvadesetom. Održana je 5. i 6. listopada 2019. godine, tada još na stazi Komolac – Brgat. Podsjetimo, nova ruta je od Mosta dr. Franja Tuđmana do Osojnika.

Priča se o njoj i 2024. godine, nakon što je stigla još jedna, nova u nizu odluka o rezultatima, bolje rečeno o regularnosti te utrke. Ovdje valja istaknuti kako je automobilizam sam po svojoj prirodi, sport u kojem se odluke nerijetko donose za stolom. Točnije, od strane Apelacijske komisije, koja se formira na temelju Apela (žalbe). U Statutu Hrvatskog auto i karting saveza stoji kako je Apelacijska komisija „Najviša instanca unutar Saveza u žalbenom postupku koji se odnosi na sportske propise. Djeluje u skladu s odredbama Međunarodnog sportskog pravilnika (ISC) te u skladu s Poslovnikom o radu Apelacijske komisije koji utvrđuje Upravni odbor”.

TRAŽILO

SE PUNO PRVAKA

Uoči te sporne Nagrade Dubrovnika, koja je bila zadnja i odlučujuća utrka sezone, bilo je dosta neriješenih naslova u Prvenstvu Hrvatske. Dubrovnik Racing ili Župa dubrovačka za klupski naslov. Potom kategorija I, u kojoj su se za naslov borili Domagoj Pereković iz AKK Zanatlija i Dejan Dimitrijević, član AKK Velika Gorica. Rješavala se na

toj utrci i grupa A (Niko Pulić, Dubrovnik Racing ili Marijo Barović, Župa dubrovačka). Nakon dvodnevnog programa slavila je Župa svoj prvi klupski naslov. Marijo Barović u grupi A, ali i Dejan Dimitrijević u kategoriji I, koji je slavio nakon što je Pereković diskvalificiran zbog curenja ulja uoči dolaska na start. Pereković je uložio Apel zbog odluke Sportske komisije o diskvalifikaciji s utrke. Organizator Dubrovnik Racing također je uložio žalbu, zbog, kako tvrde, zakašnjele prijave AK Župa dubrovačka. Apelacijska komisija je po-

Piše Rafael Barkiđija foto M. Krpan/HAKS; DD arhiva; Grgo Jelavic/PIXSELL

tvrdila regularnost rezultata utrke, odbivši Apele. Uz to, protiv Dubrovnik Racinga se pokrenuo disciplinski postupak zbog „zle namjere”, kako stoji u odluci 6. studenog 2019. Međutim, tu nije bio kraj priče. Uslijedila je nova odluka novog sastava Apelacijske komisije iz 7. srpnja 2020. godine, u kojoj se navodi kako je Perekoviću na neopravdan način poništen nastup, točnije „nedopušteno postupanje”. Posljedica toga, odnosno odluka, bila je poništavanje svih rezultata Nagrade Dubrovnika 2019, zbog neregularnosti. Dubrovnik Racing svakako nije više mogao biti klupski prvak, ali jest Pereković u kategoriji I, jer je uoči utrke vodio u poretku nad Dimitrijevićem, koji je tako ostao bez titule.

OBRAT PRIČE, APELACIJSKA KOMISIJA

IPAK NIJE ALFA I OMEGA?

Iako je Apelacijska komisija navedena kao najviša instanca na kojoj se traže rješenja ovih situacija, u rujnu ove godine stigla je nova odluka. Potpisuje ju Robert Markt, predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza. Točnije, to je zaključak sjednice Upravnog odbora HAKS-a, a na temelju naloga Ministarstva turizma i sporta i višeg sportskog inspektora Hrvoja Ucovića. Njime se poništava

odluka Komisije iz 7. srpnja 2020. godine. Tim ishodom se ipak računaju rezultati utrke kakvi jesu, prije „intervencije” Komisije. Sudeći po toj logici, odluka Apelacijske komisije ipak nije bila zadnja u ovom slučaju.

„Ono što smo tvrdili 2019. godine, ali i svaku godinu, utrka je regularna. Rezultati su regularni. To su sve bile pojedine smicalice i igrice pojedinog vozača, Domagoja Perekovića i tadašnjeg vodstva HAKS-a, Zrinka Gregureka. Sve to su potencirali i gurali na svoju stranu. Pereković je time izgubio titulu, koju nije tada ni dobio, jer je bio diskvalificiran. Ali iz tehničkog razloga. Bilo je opravdano, ne sto posto, nego sto i jedan posto” – rekao je automobilist Dubrovnik Racinga, Maro Franić. Pojasnio je i detalj oko diskvalifikacije.

“On je diskvalificiran od strane tehničara i startera. Nije mu dozvoljen start, zbog toga što mu je kapilo ulje iz motora. To je inače, u ovom sportu, jedna normalna stvar. Čim ti kapi i jedna kapljica ulja. Dalo mu se 15 minuta da to riješi. On nije riješio i bio je automatski diskvalificiran. Iza toga se on žalio, ne znamo ni mi zašto. Od tada više i ne vozi utrke u Hrvatskoj. Ponio se sto posto neregularno prema nama, tada organizatorima”, rekao je.

„ODLUKE

SU DOLAZILE OD NEKOMPETENTNIH LJUDI”

Osim što Apelacijska komisija nije nužno zadnja instanca u nizu, upitno je i kako je, ako je njihova zadnja, uopće sastavljena nova Apelacijska komisija koja je donijela odluku o poništavanju rezultata, koji su prethodno bili odobreni od strane iste Komisije.

U odluci iz 7. srpnja 2020. godine stoji kako je Pereković zatražio preispitivanje prethodne odluke Hrvatskom olimpijskom odboru, Vijeću sportske arbitraže. Iz HOO-a je predmet vraćen Apelacijskoj komisiji na ponovno odlučivanje, pa je u nešto drugačijem sastavu, odlukom poništen rezultat iz Dubrovnika.

Iz Dubrovnik Racinga su se očitovali službenim odgovorom, kojeg potpisuje klub i predsjednik Juraj Popović: „U sve se upliće bivši glavni tajnik koji svojim spletkama i smicalicama iz njemu poznatih razloga osniva novu Apelacijsku komisiju u kojoj sjede poslušnici, kojima je bio zadatak da ponište utrku 20. Nagrada Dubrovnika. Razlozi za poništavanje ove utrke su smiješni i smatramo da se na ovakav način može poništiti svaka utrka pod ingerencijom HAKS-a. Zbog svega navedenog, od Upravnog odbora HAKS-a tražimo da se zaštite interesi

AK Dubrovnik Racinga kao i interesi svih vozača i klubova koji su nastupili na našoj utrci”.

„Mi se nismo slagali s tom odlukom Apelacijske komisije, jer to su ljudi koji nisu iz autosporta. Mislim da su tu bili, po mom osobnom mišljenju, nekompetentni ljudi da donesu takvu odluku. Međutim, tu se najviše žalio i pridonio Dejan Dimitrijević, koji je najviše bio ugrožen rezultatom, jer se na njega to najviše odnosilo” – ističe Franić.

“Očito da ipak postoji viša instanca, što mi podržavamo i govorimo još od 2019. godine. Izgleda da je pravda stvarno pobijedila”, dodao je.

FRANIĆ OŠTRO O VODSTVU HAKS-A: „NISU NIŠTA NAPRAVILI, UVELI SU RAZDOR” Čini se da sporna utrka iz 2019. godine nije jedina točka prijepora u ovom sportu. Krajem studenog prošle godine došlo je do promjene vodstva Hrvatskog auto i karting saveza. Davorin Štetner, koji je imao mandat do 2025. godine, smijenjen je s te funkcije, kao i Upravni odbor HAKS-a. Izvanredna izborna Skupština održana je u zagrebačkom Westinu do dugo u noć, nakon koje je izglasan novi predsjednik, Robert Markt. Bivši automobilisti i izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. Bila je to inicijativa 38 klubova od njih 94, koji su iskazali nezadovoljstvo načinom upravljanja. Dubrovački automobilisti iskazali su nezadovoljstvo ishodom Skupštine, posebice jer se sve to odvijalo tijekom vikenda u kojem je utrka. Nakon što je sve prošlo, nastavili su s javnim kritikama upućenim vodstvu. „Nismo zadovoljni novim vodstvom. Oni su pobi-

jedili na prošloj Skupštini. Mi smo im čestitali, dali ruke. Nadali smo se da će napraviti nešto, međutim, nisu napravili ništa. Unijeli su razdor u hrvatski automobilizam. Ali, mislimo da je to kratkog vijeka, da će puhnuti neki novi vjetrovi. Neki novi ljudi koji vole automobilizam i koji tu nisu iz interesa, nego da služe ovom sportu. Ovdje se HAKS postavio kao dominacija, kao izvršni organ. Ne stavlja se u funkciju klubova i automobilista, mi se ne slažemo s takvim načinom. Mislim da HAKS mora biti na usluzi svima nama, a po meni novi sastav HAKS-a, došao je da promovira sebe, a ne da promovira i razvija automobilizam” – oštro Franić o novom vodstvu.

POGLED PREMA NAPRIJED: 24. NAGRADA

DUBROVNIKA

Kako god bilo, i ove godine se brdska sezona zatvara malo više od dva kilometra dugom poslasticom, na novoj cesti od Mosta do Pobrežja. Staza koja pokazuje veliki automobilistički potencijal, a već se u više navrata označavala i kao staza s europskim potencijalom. Trening je na rasporedu u subotu, 12. listopada, a utrka u nedjelju 13. listopada. Uoči zadnje stanice brdske sezone već je jasno kako je Dubrovnik Racing obranio naslov prvaka Hrvatske na brdskim stazama, a uz to su prethodno vratili kanticu pobjednika kružnih staza. Lani je bila u rukama Slavonija i Baranja Racing Teama. No, naslov prvaka na brdu nije u potpunosti riješen u individualnim konkurencijama.

„U petak ćemo imati promociju trkaćih vozila na Pilama. Pripreme već teku. Ljudi će imati što vidjeti i na Pilama i na stazi. Iako smo mi prvaci već na brdu, Dubrovnik Racing će nastupiti kao da se bori za naslov, kao da smo zadnji, a ne prvi. Očekujemo stotinjak natjecatelja” – zaključuje Franić. Naravno, uz nadu kako će vrijeme i ove godine poslužiti.

Ardiaei pobjedom krenuo u novu sezonu: „Ciljamo na vrh”

Osim što je Antonija Lončaricu na trenerskoj poziciji zamijenio Rudolf

Čuzić, jedna od bitnijih nedavnih promjena u klubu je i novi predsjednik, Maro

Dabelić. Stigao je na funkciju, na kojoj je do tada bio Leo Brnin. Što se igračkog kadra tiče, bilo je tu nekoliko odlazaka i dolazaka ovog ljeta

Župski rukometni klub Ardiaei stabilan je član drugog ranga hrvatskog rukometa. I ove sezone natječu se u Prvoj ligi-jug, koju su otvorili domaćom pobjedom protiv riječke Kozale. Završilo je 31-29 u vrlo zanimljivom susretu u dvorani Osnovne škole Župa dubrovačka u Čibači. U drugom kolu gosti su kod RK Dubovac-Gaza u Karlovcu, u subotu 5. listopada od 14:30.

„U prvo poluvrijeme ušli smo malo nervozno. Nakon toga, počeli smo raditi ono što smo se dogovorili. Odvojili smo se na pet razlike, bio sam jako zadovoljan. Međutim, u drugom poluvremenu je nešto malo falilo. Možda smo mislili da je gotova utakmica, a cijelo vrijeme sam govorio kako je to momčad koja ne odustaje do zadnje sekunde. Umalo nas je to koštalo”, rekao je trener Rudolf Čuzić, Metkovac koji je ove sezone preuzeo klupu župskog kluba, za kojeg je prethodno nastupao, a prije toga za Metko-

Piše Rafael Barkiđija

foto RK Ardiaei

vić, Međimurje i Poreč. „Imali smo par prilika za odvojiti se na više razlike. Dvorana je bila kao sauna, lopta je ispadala i nama i njima. Tri-četiri čiste kontre ispadne lopta. To smo trebali zabiti. Gosti su bili uporni i na kraju rezultat umalo doveli u egal. Uspjeli smo posložiti redove i ostvariti pobjedu”, nadodaje Čuzić.

KOLIKO ARDIAEI MOŽE DALEKO OVE SEZONE?

U Prvoj ligi, južna skupina, natječe se 12 klubova. Osim Ardiaeija, tu su još Ribola Kaštela, Senj, Buzet, Umag, Vodice, Zadar 1954, Hrvatski dragovoljac, Kozala, Rovinj, Dubovac-Gaza i Split. Po trenerskoj najavi, mogla bi ovo biti jedna vrlo zanimljiva sezona.

„Klub je već dvije sezone u Prvoj ligi i stabilan. Prošle godine šesti, a ove godine ciljamo na vrh. Kako će se posložiti rezultati, vidjet ćemo. Ima tu još dobrih sastava. Počevši od Umaga, Kaštela, Dubovac-Gaza, Zadar...

Tako da će biti zanimljiva liga. Ako budemo imali sreće, pogotovo po pitanju ozljeda, mislim da možemo do vrha”, ističe Čuzić.

NEKOLIKO NOVIH IMENA U ŽUPSKOM SASTAVU

Osim što je Antonija Lončaricu na trenerskoj poziciji zamijenio Rudolf Čuzić, jedna od bitnijih nedavnih promjena u klubu je i novi predsjednik, Maro Dabelić. Stigao je na funkciju, na kojoj je do tada bio Leo Brnin. Što se igračkog kadra tiče, bilo je tu nekoliko odlazaka i dolazaka ovog ljeta.

„Doveli smo crnogorskog vratara Vasilija Vujovića. Na srednjem beku smo doveli iskusnog Ajdina Zahirovića, koji bi trebao biti nositelj igre. Igrao je u rumunjskoj i poljskoj prvoj ligi. Doveli smo mladog lijevog beka iz Metkovića, koji ima veliki potencijal. Tu je i ljevak, Marin Babić iz Trogira. Bio je jedno vrijeme najbolji strijelac Premijer lige”, kazao je Čuzić.

VATERPOLO

Jugaši doznali protivnike u Eurokupu, Kobešćak : Ove godine

će biti vrlo izazovno natjecanje

Četiri protivnika stajala su Jugašima na putu do Eurokupa, u kojem brane naslov. Inače, drugog po rangu natjecanja u Europi, nakon Lige prvaka. Kvalifikacijski turnir održao se proteklog tjedna na jugu Francuske, u Aix-en-Provenceu, gdje je momčad trenera Vjeka Kobešćaka ostvarila stopostotan učinak, a time i plasman u glavni turnir. Redom su svladali domaćina (17:11), talijanski De Akker (16:10), njemački Ludwigsburg (17:9) te grčki Panathinaikos (17:15)

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija

Ždrijeb kuglica Eurokupa Jugaše je smjestio u grupu A, gdje su još talijanska Brescia, francuski Strasbourg i grčki Apollon Smyrnis. Početak natjecanja je 10. listopada. Valja istaknuti i ždrijeb zagrebačke Mladosti, koja je prošla nešto teže nego li Jug. Tu su, u grupi C, Pro Recco, koji ove sezone igra Eurokup, potom Szolnoki i Duisburg.

„Sve grupe su relativno jake. Ove godine je Eurokup definitivno jedno jače natjecanje, nego li je bilo u prošlim sezonama. Što se tiče naše grupe, mislim da je svaka momčad dobra. Naš je cilj, ali i želja i mogućnost, proći grupu. Naravno da Brescia iskače i imenom i kvalitetom, a nadam se da smo i mi tu negdje. Apollon i Strasbourg su također dobre momčadi. Treba biti skoncentriran i ne misliti kako će biti lagano”, rekao je trener Kobešćak.

EUROKUP JE OVE GODINE „RAME UZ RAME” S LIGOM PRVAKA

Osim Juga (grupa A) i Mladosti (grupa C), valja pobrojati i preostale dvije. Grupu B čine Panionios, Ortigia, BVSC i Vouliagmeni, dok su u grupi D Panathinaikos, Šabac, Barcelona i Honved.

„Ove godine u Eurokupu su momčadi koje su godinama bile u Ligi prvaka, poput Re-

cca, Brescie, Vouliagmenija... Tu je i Mladost, koja je ove godine izuzetno jaka. Tu je i BVSC, Panathinaikos... Eurokup je ove godine, pogotovo kad se priključe momčadi koje ispadnu iz Lige prvaka, vrlo izazovno natjecanje”, nadodaje Kobešćak.

JUG JE BRANITELJ NASLOVA, A PRIJE EUROKUPA, LOVI SE – SUPERKUP

Dubrovačka momčad je prošle sezone došla do naslova pobjednika Eurokupa. Final four se održao u Rijeci, kada su u polufinalu svladali španjolski Sabadell, a u finalu domaćina – Primorje. Donijelo im je

to još jednu borbu za trofej ove sezone, i to europski Superkup. Snage će odmjeriti s pobjednikom Lige prvaka, a to je mađarski Ferencvaroš. Utakmica je na rasporedu u subotu, 5. listopada, od 20 sati u Budimpešti.

Krenulo je natjecanje i u Regionalnoj vaterpolskoj ligi, gdje je dubrovačka momčad upisala dvije uvodne pobjede. Protiv Šapca 19:15 i Valisa 16:7. U trećem kolu dočekuju Novi Beograd, potom prvi put ove sezone, okršaj sa splitskim Jadranom. Tek malo kasnije ide borba za hrvatski Superkup, Kup, ali i domaće Prvenstvo.

Posjet Belgiji pape Frana, bio je sve samo ne revijalan. Belgijski kralj i premijer su njegov posjet iskoristili uglavnom za oštru kritiku stoljetnog svećeničkog spolnog zlostavljanja, a osobito su inzistirali na povlačenju ‘konkretnih poteza’, a to znači hitrog novčanog obeštećenja žrtvama njegovih posrnulih svećenika. Vatikan se, doduše, nagodio s 507 zlostavljanih pa im isplatio od dvije i po do 25 tisuća Eura odštete, ali eto, njima to sad nije dovoljno, jer su istrage trajale desetljećima, pa je valjda, inflacija učinila svoje. Papa je uz molbu za oprost strpljivo podnio sve kraljeve kritike, iako je on jedini papa koji je ozbiljno uhvatio u koštac s ovakvim nedjelima širom svijeta. Neki mediji u Italiji su podsjetili čitatelje kako ni belgijski kraljevi nisu baš poznati po milosti. Pa svejedno današnji kralj ne nosi teret svoga prethodnika iz 19. stoljeća Leopolda II, za čije vladavine je u njegovu kraljevstvu robova u Kongu, pobijeno 10 milijuna žitelja. Iako su se Belgijanci ispričali Kongu, pa i dan danas plaćaju nekakvu odštetu.

Glavni državni odvjetnik nije zaludu –glavni. Pred saborskim antikorupcijskim vijećem se pojavio, kad nije bio zauzet drugim važnim poslovima, a ne kad je to tražio predsjednik Vijeća. Iako je pitan samo o krivcu za curenje informacija osumnjičenim HDZ-ovcima o njihovom hapšenju, to nije bila tema. Pozvani šef DORH-a ne misli da su njemu nadređeni nekakvi saborski zastupnici izabrani od naroda na izborima. Jer DORH i pravosuđe su neovisni. A ne kako mu stalno imputiraju, da su neovisni onoliko, koliko im dozvoli HDZ, koji ih je tamo i stavio. Pa je osebujnom šefu Vijeća prigodno zaprijetio - procesuiranjem! Što bi tek bilo da je lajavi Grmoja spomenuo njegovo ponašanje prije imenovanja. Kad je ono bjež’o prometnoj policiji, pa se ne odazv’o na sudski poziv, pa jeo i pio s kriminalkama i bjeguncima od zakona. A sve ostalo je tek stvar odgoja, kažu ljudi iz medija, kojima se bahato ponavlja, kako se ovo ili ono njih ne tiče, onako u maniri opakog frajera, koji uživa zaštitu kompletnog državnog aparata, iako zna da bi bez zaštite na ulici bio u strahu od svoje sje-

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Mario Klečak

Karate kid

ne. Hrvatskim građanima pak ovi politički igrokazi sve su jadniji, predvidljiviji i ofucaniji. K’o tisućita epizoda neke serije, koju je već odavno trebalo penzionirati, jer su pisci scenarija izgubili volju za život i bacili se u alkohol i drogu.

U normalnoj državi, Porezna uprava i serija nagradnih igara, naprosto ne idu u istu rečenicu.

U nas, ne samo da idu u istu rečenicu, nego se tako obogaćena rečenica lako pretvori u još jednu aferu. Možda i dvije!?

A sve je počelo kad je Porezna uprava preko javnih medija nagovarala Hrvate da se za nagradu od 5 tisuća Eura, danonoćno natječu skupljajući što više računa u jednom mjesecu i tako u startu potaknula igrače na kršenje svojih vlastitih pravila, da svaki račun mora biti izdan kupcu i da svaki kupac mora izać na ulicu s računom. Da bi onda, najuspješnijeg kršitelja za to - nagradila.

Nakon što je prvi dobitnik nagrade iz Zagreba naivno prizn’o, kako je skoro tri tisuće računa skupio direktno od konobara po kafićima, preko What’s up-a, Porezna uprava u Zagrebu je pobjedniku uskratila nagradu, koju je onda dodijelila drugom najuspješnijem natjecatelju, s upola manjim brojem računa. A za novog pobjednika iz Virovitice se već priča, da je u nagradnim igrama osvojio već dva auta. Spominje se i ženska osoba s istim prezimenom i adresom, zaposlenica Porezne uprave u Virovitici. Valjda slučajnost?! Ili je sve namješteno kako misle pobornici teorije opće korupcije, prema kojoj su u ovoj državi namještene i konzerve graha na policama u dućanu. Upućeni tvrde, svaka treća gambela lijevo, drugi red… E tu uzmi, kažu oni, u njoj je bar pet zrna graha više.

Saborski zastupnik romske manjine, ali i član vladajuće većine, prijavljen je DORH-u za fizički napad na suradnicu i predsjednicu njegova vlastitoga Saveza Roma u RH Kako bi živa dočekala skoru penziju, gospođa predsjednica ništa ne govori, unatoč audio snimci i svjedocima, koji su pratili karate udarce ovoga talentiranog crno- pojasnog sportaša. On priznaje samo

razgovore povišenim tonom, jer kako kaže, bez čvrste ruke, romski projekti ne mogu ić’ naprijed! Poznavatelji romskog kućnog odgoja kažu, da se kod njih žensko mlati unaprijed, jer kad pogriješi, već je kasno. Očekivalo se da će u istrazi, (ako je bude), predsjednica Romske zajednice svjedočiti, kako se zapravo o nešto spotakla, a njezin ju je spasilac karate zahvatom samo spasio od pada. I tako…. nekoliko puta. A onda se gospođa okuražila i izbacila nasilnika iz Saveza Roma i dala mu rok da iseli svoju kancelariju iz njihova prostora. Njemu za utjehu, i dalje je u Saboru predstavnik romske manjine, a van Sabora – ugroženi Rom. A neuk svijet će se i dalje pitat, kakve su to manjine, kad su vazda u vladajućoj većini?

U školi te uče, da je cijela poanta svih manjina, da su ugroženi, a ne da vladaju.

U Saboru i vladajućoj većini je i predstavnik Hrvatske Stranke Umirovljenika. On nije podrž’o prosvjed svojih birača u Zagrebu, jer je nepotreban i - ispolitiziran. Huška ih opozicija. A Vlada će nesebično povećavat penzije tri do pet posto godišnje, pa uz malo strpljenja, za pet godina svi ćemo živjet bolje, kaže gospar Veselko. I dok mlađi Hrvati, ne želeći propustit nijedan uspjeh vlade, jedu samo jednom dnevno, penzioneri su spremni svega se odricat do kraja života, samo eto, kako bi živjeli bolje.

Piše

OSTAJE U ISTRAŽNOM ZATVORU

Klevisa Ymeri nepravomoćno osuđena na četiri

godine zatvora

Zbog izazvanja teške prometne nesreće u kojoj su poginuli Katarina i Stjepan Đerek, optužena albanska državljanka proglašena je krivom

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

Zbog toga što je iz nehaja izazvala tešku prometnu nesreću sa smrtnim ishodom, optužena albanska državljanka Klevisa Ymeri (28) proglašena je krivom i osuđena na kaznu od četiri godine zatvora. Istodobno, produljen joj je istražni zatvor u kojem se nalazi od 11.travnja ove godine.

Kobna se prometna nesreća dogodila oko 20,30 sati, 10. travnja ove godine na Jadranskoj magistrali odnosno državnoj cesti D-8. Tada su, na predjelu Ratac, nedaleko Slanog, u sudaru život izgubili sestra i brat Katarina i Stjepan Đerek iz mjesta Gradac kod Ploča. Kako je optuženica početkom sudskog postupka izjavila da se “osjeća krivom, ali ne na način kako to navedi i kako je tereti optužnica”, uslijedio je dokazni postupak. Održana su dva ročišta, a na drugom je otkriveno i kako vozilo marke BMW kojega je osuđena vozila, nije imalo ugrađenu crnu kutiju.

“Od naplatnih kućica smo vozili u koloni brzinom 60- 70 km/h i kad sam vidila da je Mercedes ispred mene pretekao jedno vozilo, dala sam znak za preticanje i tad vidjela da iz suprotnog smjera velikom brzinom dolazi drugo vozilo. Pokušala sam odustati od preticanja, ali sve se brzo dogodilo i došlo je do sudara”, izjavila je optuženica i dodala kako se zbog šoka više ničeg ne sjeća. Tijekom završnih govora zamjenica općinskog državnog odvjetnika Katarina

Šoša i zastupnik obitelji Đerek, zagrebački odvjetnik Zvonimir Bodrožić suglasno su naglasili kako je optuženici dokazana krivnja i od suda zatražili da se kazni prema zakonu. Šoša je pri tom podsjetila na stav vještaka kako je Ymeri mogla odustati od preticanja. Sudsko vijeće zaključilo je kako se nesreća dogodila na preglednoj cesti, a na kaznu je najviše utjecala njezina izjava da je Golf vozio velikom brzinom, iako je vještak naveo da nije mogao to utvrditi. Također, tvrdila je da se vraćala u svoju traku, ali su dokazi pokazali da je većim dijelom bila u suprotnoj traci, a sve je izjavila pokušavajući smanjiti svoju i odgo-

vornost prebaciti na oštećene. Nakon presude izjavu je dao odvjetnik Zvonimir Bodrožić, zastupnik obitelji Đerek.

“Reakcija obitelji nije dobra, oni su očekivali znatno veću kaznu, odluka je takva kakva je. Razgovarat ću s obitelji kad malo dođu sebi, svi su potreseni jako, o daljnjim koracima ćemo odlučiti kada obavimo konzultacije i kad malo dođu sebi. Svaka strana ima pravo žalbe, vjerujem da će i kolega uložiti žalbu. Što ćemo odlučiti, vidjet ćemo nakon konzultacija, hoće li ići žalba, vjerojatno hoće. Obitelj je potresena, toliko mogu komentirati”, kazao je Bodrožić.

PRISJEO MU ODMOR

Umjesto u Trpnju, ljetovao u istražnom zatvoru,

‘’pao’’ već

na granici

Zbog nezakonitog posjedovanja opojnih droga i tvari namijenjenih preprodaji, uhićen je državljanin BIH. On je policajcu sam predao drogu i ispričao kakav je imao plan za opuštajući odmor koji je htio provesti u Trpnju, a na kraju provodi u istražnom

Piše Ahmet Kalajdžić foto Ahmet Kalajdžić

zatvoru

Zbog nezakonitog posjedovanja opojnih droga i tvari namijenjenih preprodaji, Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću podiglo je optužnicu protiv državljanina susjedne BiH, strojarskog tehničara T.A. (28) iz Hadžića kod Sarajeva. Riječ je o osobi za koju je, nakon provedene pravosudne istrage, utvrđena osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.

T.A. je na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Gabela Polje uhićen tijekom obavljanja redovite ulazne granične kontrole. Naime, kad je granični policajac u drugu liniju granične kontrole izdvojio njegovo osobno vozilo “Seat Leon“ BiH-registarskih oznaka, kojim je upravljao optuženik, on je iz pretinca ispred suvozačeva sjedišta izvadio i dragovoljno mu predao tri PVC-vrećice u kojima se nalazio amfetamin te jednu PVC-vrećicu u kojoj je bila indijska konoplja.

Optuženik je tijekom istrage u svoju obranu naveo kako je krenuo u Trpanj na vikend-odmor te je sa sobom ponio drogu koju je predao graničnom policajcu. Navodno je planirao tijekom odmora osobno konzumirati dio droge, a preostali dio preprodati kako bi podmirio dio troškova puta i smještaja na

Pelješcu. No, ustvrdio je kako žali što je tako postupio. Pojasnio je kako je drogu u Hadžićima kupio i za nju platio 350 KM osobi koju poznaje samo po nadimku “Cigo“. Također, ustvrdio je kako, inače, od te osobe drogu kupuje samo za osobne potrebe te naglasio kako prije odlaska u Trpanj ni s kim nije unaprijed dogovorio prodaju droge, niti mu je poznata tržišna vrijednost narkotika na hrvatskom crnom tržištu. Državnom je odvjetniku u svojoj obrani ustvrdio kako osobno konzumira

speed, a marihuanu tek povremeno te naveo procjenu kako je za jednokratnu konzumaciju nužno 0,4 grama speeda. Međutim, recimo i to kako je provedenim toksikološkim vještačenjem od strane zagrebačkog Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić“ utvrđeno kako je okrivljeniku oduzeto ukupno 110,34 grama kokaina te 11,62 grama amfetamina (tzv. speed) i 10,69 grama marihuane koja sadrži više od 0,3 posto tetrahidrokanabinola.

Fenomen Međugorja i stav Vatikana

Ja uopće ne bih volio da mi se Gospa ukazuje svaki dan

Uopće neću ulaziti u istinu ove priče – je li šestero djece na brdu skrivečki od svojih roditelja pušilo cigare, pa kada su ih ovi skontali, oni su da od tata kaišem ne vide Gospu, rekli da su Gospu vidjeli ispod stabla kaiša. Rekoh, uopće me ne interesira je li riječ o istini ili mučkoj laži, ono što me u ovoj priči fascinira jest kako bi meni bilo da sam na mjestu vidjelice Vicke, odnosno da mi se Gospa ukazuje svaki dan pune 43 godine

Vatikan je napokon donio izvješće o fenomenu Međugorja. Rekli su da je riječ o ‘nihil obstat’. Zvuči kao da je naziv nekog black metal benda, ali nije. To ustvari znači da Vatikan i dalje ne potvrđuje da se Gospa tamo ukazuje, ali da vjernici slobodno mogu odlaziti. Podsjetimo, u ljeto 1981. godine šestoro djece navodno je vidjelo ukazanje Majke Božje. Nekima se od tada, pa sve do danas Gospa svaki dan ukazuje, nekima samo jednom godišnje, a nekima je prestala. Vicka Mijatović Ivanković ima ukazanja Gospe svaki dan preko 40 godina. Uopće neću ulaziti u istinu ove priče – je li šestero djece na brdu skrivečki od svojih roditelja pušilo cigare, pa kada su ih ovi skontali, oni su da od tata kaišem ne vide Gospu, rekli da su Gospu vidjeli ispod stabla kaiša. Rekoh, uopće me ne interesira je li riječ o istini ili mučkoj laži, ono što me u ovoj priči fascinira jest kako bi meni bilo da sam na mjestu vidjelice Vicke, odnosno da mi se Gospa ukazuje svaki dan pune 43 godine. Čekajte samo malo da izračunam, to je punih 15 tisuća i 695 puta da mi je Gospa došla.

Sve mi brzo dosadi, čak i riba na gradelama

Ja sam poznat po tome što svaki dan jedva provedem sa samim sobom – nekad bih najradije poslao Mara u pizdu materinu, ali nažalost, ne mogu. Ni s kim i ni sa čim ne mogu (pre)dugo,

sve mi brzo dojadi. Obožavam ribu na gradele, pa opet da je svaki dan jedem, vodili bi me na psihijatriju. Čak i da mi svaki dan dolazi nova kandidatkinja za Miss Massachusettsa i moli me da je žvajznem kao lešanog mola, ja bih poludio od ponavljanja. Na kraju krajeva, dojadi mi i kada idem na kupanje svaki dan, a kamoli što drugo. Zaljubljen sam u bend Opeth, ali ne mogu ni zamisliti da ga opeth i opeth neprekidno slušam.

Vidjelica Vicka nema moje probleme. Njoj Gospa, kako kaže, stiže svaki dan u 18 i 40. Ajme, Bože, sreća da meni nije tako. Jedna od rijetkih stvari koja me veseli kada se krajem listopada promjeni ura jest gledanje Potjere. Zamišljam tu scenu - mozak mi je na ispaši, gledam Deana kako valja fore, sad će brzo završna Potjera, a evo ti Gospe, točno u 18 i 40. Daj stara, oš me bar jednom pustit da pogledam Potjeru s mirom do kraja?

Što je najgore te Gospine ure u koje ona voli navraćat’ nisu zgodne ni za vrijeme ljetnog solsticija. Tada je u srcu ljeta najljepše kupanje, a tijekom rujna i kolovoza zalasci sunca oduzimaju dah. Ja se lijepo namjestio da upijem posljednje zrake užarene zvijezde, kad li eto Gospe s onim svojim dosadnim porukama o ljubavi, miru, molitvi… -Gospa, već si mi 13 tisuća puta rekla koliko je važno postiti, obraćati se, i tako to…, mogu li sad malo uživati u sunsetu?

Ja sam poznat po tome što svaki dan jedva provedem sa samim sobom – nekad bih najradije poslao Mara u pizdu materinu, ali nažalost, ne mogu. Ni s kim i ni sa čim ne mogu (pre)dugo, sve mi brzo dojadi. Obožavam ribu na gradele, pa opet da je svaki dan jedem, vodili bi me na psihijatriju

Piše Maro Marušić foto Zvonimir Barišin/ PIXSELL

Vidjelica Vicka

nema moje probleme. Njoj Gospa, kako kaže, stiže svaki dan u 18 i 40. Ajme, Bože, sreća da meni nije tako. Jedna od rijetkih stvari koja me veseli kada se krajem listopada promjeni ura jest gledanje Potjere. Zamišljam tu scenu - mozak mi je na ispaši, gledam Deana kako valja fore, sad će brzo završna Potjera, a evo ti Gospe, točno u 18 i 40. Daj stara, oš me bar jednom pustit da pogledam Potjeru s mirom do kraja?

Naime, vidjelica Vicka, uvijek ponavlja kako joj Majka Božja najčešće govori o molitvi, obraćanju, postu, pokori i miru. Ispričala joj je Gospa i čitav svoj život, od rođenja do uznesenja, ali Vicka napominje da to nije za javnost. Zašto li ju onda muči s tim detaljima kada ih ne smije podijeliti ni s kim?

IMA LI DOVOLJNO RADNE SNAGE

U ČISTILIŠTU?

Kako god, čini mi se sve skupa malo dosadnjikavo, da ti Gospa u kuću uđe preko 15 tisuća puta i uvijek govori o istim stvarima. Ja bih, siguran sam, ponekad volio s njom popričat nešto drugo, recimo o, šta ja znam, cijenama u Studencu, zašto restorani danas forsiraju posteljice od avokada, i kakve goste Ryanair dovozi? Naravno, pokušao bih ponekad doznat i brojeve Eurojackpota, ali izgleda kao da Gospa nije baš širokih svjetonazora.

Pitao bih je što se sluša u raju, nije valjda da puštaju Vannu, Rozgu i Ninu Badrić, jer ako je tako, odoh činit’ grijehe, pa direkt u pakao. Pa bih je pitao kakva je situacija u Čistilištu, ima li dovoljno radne snage za čišćenje, stignu li se očistiti svi apartmani? Kako, zaboga, s lin-

cula skinuti onu kremu za potamnjivanje kože? Kako izgleda taj život vječni? Kao Hajduk? Je li dosadno živjeti vječno, pa čak i u radosti i veselju? Je li svaki dan isti? Priča se samo o ljubavi, radosti i miru?

Teške su to teme, zaista, baš mi je drago da mi se Gospa ne ukazuje. Valjda i ona ima osjećaja s kim se svaki dan može naći na kafi. Nije vidjelica Vicka jedina, tu je i njen kolega Ivan Dragičević koji također svakodnevno ima ukazanja. On živi na relaciji Hercegovina – Sjedinjene Američke Države, nije problem ni ako mu se Majka Božja ukazuje tijekom višesatnog leta, a ne smeta ni što je oženjen s bivšom Miss Massachusetts Loreen Murphy.

No pustimo sad mene, ja sam za priču o Međugorju bitan kao muž ženi nakon rođenja djeteta. Zato ćemo se osvrnut’ na davnu izjavu pape Franja koji također nije oduševljen sa svakodnevnim dolascima Gospe, a ipak je neki autoritet po tom pitanju. On je tad, sjećate se, kazao da Gospa nije šefica pošte pa da svaki dan šalje pismo.

Drugim riječima ni sam Papa ne bi volio da mu Gospa dolazi svaki dan u 18 i 40 dok gleda utakmice voljenog San Lorenza.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Danica, Teona, Tamara, Julija i Nađa - jedan put godišnje ih okupi taj dan, drage prijateljice rođendan, i nikad oko mjesta proslave nema svađa

Aldin i Marko - razgovor ostaje pristojan i fin čak i kad na neku temu svoje stavove “brane žarko”

Stjepko, Dijana, Marina i Silvija - kad je pozitivno okruženje i međusobno povjerenje za svaki se mogući problem lako nađe rješenje

Akan

Piero, Nika i Luka - rado i skladno surađuju, pa posao “teče” bez po muka

Zrinka,

i Rozana - lijepo se bilo prisjetiti zajedničkih radnih dana

Marija,

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mirko i Silva - dugogodišnje prijateljstvo i uzajamno poštovanje se (za)uvijek uživa

Marijana i Stijepočekajući bus i početak smjene popričaše lijepo

Daira, Dragan i Tonći - strašno bi se prevario tko bi pomislio da se glumac Donald Sutherland reinkarnirao i na taraci Gradske pojavio

Andre i Domenika - za zajedničku sliku sina i majke iskorištena je i “usputna” prilika

Marina i Marin - kao da su im imena “namijenila” da će im i brak biti sudbina

EPIROTIKI LINES

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

SS “ATLAS” - prve preinake od teretnog za putnike, ugrozile su mu stabilnost,

a do konačnog odredišta nikada nije ni

stigao

Grčka tvrtka kupuje ga 1972. i odvodi na temeljito preuređenje u brod za kružna putovanja pod novim imenom ATLAS. Namijenjen je bio plovidbama između Pireja do egejske obale i otoka te prema Haifi i Aleksandriji. Zato je u Dubrovniku bio doista rijedak gost

Nakon procjene da će se u pedesetim godinama prošlog stoljeća znatno povećati po tražnja transatlantskim putovanjima, kom panija Holland America Line je odlučila tije kom gradnje prenamijeniti projekt trgovač kog broda DINTELDYK , koji je u to vrijeme još bio na navozu u brodogradilištu N.V. Dok en Werfmaatschappij Wilton - Feyenoord u ni zozemskom Schiedamu.

Nova putnička namjena donijela je brodu no vo ime RYNDAM . Zaplovio je u srpnju 1952. na liniji za Rotterdam, Le Havre, Southampton, New York i natrag. Zajedno s brodom blizan cem MAASDAM koji mu se priključio sljedeće godine, mogao je prevoziti do 900 putnika u dva putnička razreda. Imao je 15000 bruto to na, bio dug 153 i širok 21 metar, a dvije General Electric DRG turbine ukupne snage 8500 KS omogućavale su mu preko jedne propele brzinu od 16,5 čvorova. Oba broda, originalno zamišljena za prijevoz generalnog tereta su imala dosta problema u plovidbi po lošem vremenu.

Nadgradnja putničkog broda je bila daleko viša nego ona kod trgovačkog te je brod izgubio na stabilnosti. To je prouzročilo znatnije valjanje broda zbog čega su putnici teško podnosili plovidbe po nemirnome moru.

Nadgradnja putničkog broda je bila daleko viša nego ona kod trgovačkog te je brod izgu -

bio na stabilnosti. To je prouzročilo znatnije valjanje broda zbog čega su putnici teško podnosili plovidbe po nemirnome moru. Na ovoj transatlantskoj liniji RYNDAM je plovio 12 godina, da bi 1966. i 1967. dvaput mijenjao vlasnike, ali i ime u WATERMAN . Koncem 1968. ga je opet u svoju flotu vratio Holland America Line za koju sljedeće tri go -

U grušku luku je ATLAS uplovio

samo tri puta ploveći između Krfa i Venecije 12. ožujka 1978. s 537 putnika, 17. ožujka iste godine sa 615 putnika te konačno 20. travnja 1979. godine s 574 putnika.

dine plovi sjevernoatlantskom prugom pod starim imenom RYNDAM . U lipnju 1971. odlazi u raspremu te na mrtvom vezu u Schiedamu, predgrađu Rotterdama ostaje do kolovoza 1972. kada ga kupuje Epirotiki Lines i odvozi u Grčku na temeljito preuređenje u brod za kružna putovanja pod novim imenom ATLAS Namijenjen je bio plovidbama između Pire -

ploveći između Krfa i Venecije 12. ožujka 1978. .

pi. Početkom 2003. prodan je indijskom rezalištu Alang, prema kojem je u teglju ubrzo i otplovio. Međutim do Indije nije nikad i doplovio jer je doživio sudbinu nekolicine ranije stradalih klasičnih lajnera. Na samom početku svoje posljednje plovidbe, nedaleko obala Dominikanske Republike potonuo je 16. ožujka 2003. gdje i danas leži na dubini od oko 2500 metara.

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN *** SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

MAMINU NARANČU

Maminu naranču izvalila bura

Uza zid pradjedov u vrtu kraj kuće

Na zemlju svaljenu to njeno smaknuće

Zbi se u veljači usred mračnih ura

Kao zlatnicima ukrašena cura

Neobrana još je zlatna ploda svu će

Izrezat je pila sutrašnje svanuće

Neće dočekati vrtlar gazi gura

Odrezane grane po zemlji nogama

Sve to snimila je nadzorna kamera

U Zagrebu gledam sudbina što smjera

S maminom narančom i sa mnom i s nama

Konteso jer i Ti kao moja mama

Sadiš nova stabla budućim burama

27/9/24

Misli brzo!

Sutra bi i to moglo biti zabranjeno.

humanitarni prilozi

DVA SKALINA

U spomen na pokojnu susjedu Alemku Kuzmanić, 80€ prilažu susjedi iz zgrade: Ante Bajurin, Antun Farčić, Davor Oštrić i Anamarija Marković;

U spomen na pokojne školske kolege: Radovana Stanića, Dinku Kaštelan, Marojicu Ucovića, Mariju Metković, Maria Portolana i Joška Japunčića, 100€ prilažu prijatelji iz razreda generacije Gimnazije 1973/1974;

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE

Umjesto vijenca u sjećanje na našu dragu nepuću Adrianu Ivanović/rođenu Kalinić, 70 eura za potrebe udruge prilažu dundo Niko I tetka Deana Kalinić.

Udruga za Down sindrom DNŽ

Umjesto vijenca za pokojnog prijatelja Dragana Šaina 40 eura prilažu Vesna i Toni Radić

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 098296122 ili putem maila downdnz@gmail.com

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

AUTOR: SLAVKO BOVAN

K A N D I N A V K A

POSTAJATI JAČI OD KOGA, SAVLADAVATI KRALJ PTICA VISOKA SPREMA KOŠARKAŠ NA SLICI

OTOK KORNATSKOG OTIČJA SABLAST, UTVARA

RAZDOBLJE GLAZBENE UMJETNOSTI (1320-1380) NOGOMETAŠ INIESTA GLE, EVO DARUVAR HOZENTREGERI PADEŽ DOZIVANJA PIJANIST BERTONCELJ N NJEGOV BIV KLUB

OBUKA

ENERGIJE TRUNKA KRUHA (mn.)

JEZIKOSLOVAC, VLADIMIR GLAVNA LUKA JEMENA TOVLJENJE BIVŠI KLUB KOŠARKAŠA NA SLICI

UMJETNIČKA SKUPINA DADAISTA IZRAEL

AŽDAJA, NEMAN

ONAJ KOJI KORMILOM UPRAVLJA SPLAVI

NESTRUČNJAK KRATICA ZA RIBONUKLEINSKI ACID

ITALIJA

NIKŠIĆ CRNI PRIŠT, BEDRENICA FILMSKA ZVIJEZDA KIKIRIKI, ARAHID DUBROVAČKI DNEVNIK

OTOČNA DRŽAVA U TIHOM OCEANU

Nova Kaledonija, ars nova, Andres, DA, tregeri, Aci, Joventut, srna, A, Ota, Noske, nja, Čukotka, doajen, Aram, LO, T, vati, mrve, Anić, Aden, tov, Dada, IL, B, RNA, ala, I, NK, star, dati, Prica, Roje, nar, liker, apelat, I, aj, lako, Zag reb, varošanka, rata, A, anilin, nakit, Rijad, kozarski,

AUTO / MOTO

Prodajem Mercedes C180, kw 95, očuvan. Godina 2001., kilometraža: 210 000. Benzin + plin. Cijena na upit. Kontakt: 098/9456-184.

Kupujem dobro očuvani VW Golf 5+. Mob: 095/ 5115 531

Prodajem Tiguan 2.0 TSI, 2008.g., prešao 118000 km. Cijena 7000 EUR. Mob: 091/ 798 7596

Prodajem Mercedes Classic 180C u odličnom stanju. Cijena 3500 EUR. Mob: 098/199 2849

Prilika- Honda Civic 1.8 i-VTEC (142 KS), top stanje -kao novo, prvi vlasnik. Prešao 89300 km, redovito servisiran u ovlaštenom servisu- Cijena 11999 EUR. Mob: 091/ 386 7100

iznajmljivanje

Iznajmljuje se poslovna prostorija od 21 m2 u centru Mercante, na I katu s WC-om. Tel.: 0914544154

Tražim u najam jednosobni stan ili u smještaj u jednokrevetnoj sobi s upotrebom banje na području Dubrovnika. Mob: 091/ 530 7923

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098/679 111

PLOVILA

Prodaje se plastična barka Pasara Adria 330P. Dužina 3,30 m, širina 1,35m. Plastika Labin 1988. Mob: 098/923 1649

Mijenjam barku Maestral 600 za gliser 5-6 m do 100-150 KS. Mob: 097/661 6033

Prodajem brodić Sirius, spreman za renovaciju, cijena 3500 EUR. Mob: 098/ 172 5318

Prodajem preklopne duple skale za barku od rosfraja od

7-12 m. Mob: 098/923 1116

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuju se dva poslovna prostora u Dubrovniku u Ulici Ante Starčevića. Mob. 098/679 111

Iznajmljujem studio apartman, 24 m2 (potpuno opremljen) pored hotela Rixos u periodu od 01.11.2024.- 01.03.2025. Zaseban ulaz. Mob: 098/ 137 0662

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnomza odlaganje građevinskog materijala i građevin-

Prodaje se poljoprivredno zemljište, 9100 m2 na putu Orašac-Kliševo, pristup s asfalta. Povoljnomza odlaganje građevinskog materijala i građevinskih strojeva. Mob: 098/ 285 502

Građevinsko zemljište 3000 m2 u gospodarskoj zoni sjever u blizini zračne luke ima pristupni put. Mob: 09161 43946

Prodajem tri osmine groba na Boninovu. Mob: 091/ 560 3865

Prodajem kuću na Gornjem Brgatu, 150m2 i okućnice 817 m2 1/1 s bazenom. Blizina trgovačkih centara i plaže. Mogućnost nadogradnje, novi krov. Cijena 430 000 EUR. Molim da zovu

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice.

Kontakt: 098 244 390

skih strojeva. Mob:098/ 285 502

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob. 098/747 183

nosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Prodaje se novi, namješten, jednosoban stan od 42 m2 u Cavtatu. 150 m od plaže i trgovine, 20m od bus stanice, idealan za stanovanje ili iznajmljivanje. Cijena po dogovoru. Cijena po dogovoru. Sve potrebne informacije na mob: 095 522 93 80

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

samo ozbiljni kupci na mob: 098/599 012

Kupujem jednosoban stan u Dubrovniku. Mob: 099/827 6351

Prodajem građevinsku parcelu na Mljetu, 1600 m2, istočna strana Mljeta i pogled na Mljetski kanal. Mob. 091 915 9145.

Mijenjam stan od 33 m² u Zadru za nekretninu slične vrijednosti u Dubrovniku i bližoj okolici. Mob: 095 198 0659

Potražujem kamenu kuću sa pogledom na more. Mob. 09161 43946

Prodajem oranicu u Konavlima, 4175 m2 u blizini glavnog puta, struje i vode. Cijena 11 eur m2. Mob: 091 160 1894

Mijenjam stan od 33 m2 u Zadru za nekretninu slične vrijed-

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385

9558339282, ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/ m2. 098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Prodaje se građevinsko zemlji-

okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem tri ispravne plinske boce uz popust od 50%. Mob: 099/486 6720

Prodajem domaće crvene i bijele patate s dostavom. Mob: 099/ 681 5456

Prodajem kutni garnituru NATUZZI stara devet mjeseci. Cijena po dogovoru. Mob: 099/ 787 5709

USLUGE RAZNO

šte u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Prodajem kuću u Kantunima s

Vršimo sve usluge kombi prijevoza: dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa, odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. 098 765 757.

Meštar s iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža, prepravaka, tj. svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava, rasvjetnih tijela, utičnica, bojlera, vodokotlića, sanitarija, persijana, vrata (skidanje stare piture, popravci, pituravanje), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob. 098 765 460

Zaštita od sunca, izrada i montaža roleta, komarica, trakastih zavjesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve info na 0911472794. Mokošica.

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

Usluge prijevoza namještaja, bijele tehnike, građevinskog materijala i ostalog. A&B transport, Mob. 098 646-088 / 099 690-3356

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

Kozmetički salon, Andrije Hebranga 100, nudi usluge medinciske pedikure za starije, slabo pokretne i nepokretne osobe. Mogućnost dolaska na kućnu adresu. Mob: 098/961 4162

Čistim đardine, ostave, pituravam persijane te ostale poslove. Mob: 098/ 931 2558

U potrazi smo za ženskom osobom za povremeno čuvanje dječaka od 22 mjeseca, u Lapadu. Može se raditi o nekome u mirovini, kome bi odgovarala dodatna aktivnost, ili o mladoj osobi. Telefon: +385 98 5852 51

DEŽURNE LJEKARNE

-LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 30. 9. do 6.10.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 7. 10. do 13. 10.

preminuli

Ana Radan (1950)

Nikola Prlender (1934)

Đuro Testen (1941)

Zoran Milenković (1968)

Jele Pleština (1933)

Antun Mišić (1938)

Šime Romanov (1938)

Marija Dragutinović (1933)

Divna Šoletić (1941)

Zlata Gverović (1939)

Niko Urljević (1950)

Dubravko Bračić (1965)

Bego Popović (1949)

Zorka Starić (1933)

Velimir Vergaš (1965)

Nike Cikut (1929)

Finimenat

PRIZNANJA SE SAMO NIŽU!

Dubrovnik proglašen desetim najljepšim malim gradom na svijetu

Prema odabiru čitatelja Conde Nast Travelera, Dubrovnik je jedan od najljepših malih gradova na svijetu

Listu predvodi kanadska Victoria, a Dubrovnik je zauzeo visoko deseto mjesto u velikom izboru najljepših malih gradova na svijetu. Conde Nast Traveler je opisao Dubrovnik kao grad kojeg je proslavila serija ‘Igra prijestolja’, ali ko-

ji “za razliku od iste nikad ne razočara”.   Osim toga, Dubrovnik je nominiran i za dvije prestižne titule na nadolazećim World Travel Awards 2024. World’s Leading Cultural City Destination i World’s Leading Cruise Destination. Ove nominacije dodatno potvrđuju Dubrovnik kao nezaobilaznu svjetsku destinaciju, prepoznatu zbog svoje bogate kulturne baštine, iznimne turističke ponude i atraktivnosti za ljubitelje kružnih putovanja.