Dubrovacki dnevnik br. 186

Petak, 15. ožujka

Petkom i svetkom atento godina V. / broj 186 / 2024. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr

PROSTITUCIJA

Južnoamerikanke

iznajmljuju

dubrovačke apartmane za svoje usluge, klijenti i domaći

stranica 14

Druge branše gube bitku, svi hoće za volan stranica 4

Na sceni se osjećam sigurno, to je moj dom! stranica 18

Tvrtke koje su na društvenim mrežama imaju značajnu prednost nad konkurencijom stranica 22

Gimnastički klub proslavio 20. rođendan prvim Kupom svetog Vlaha stranica 35

VALENTINA ELIZABETA ŠILJE, MLADA OPERNA DIVA:

DUBROVAČKA PODUZETNICA PETRA LJUBIŠIĆ:

VELIKI JUBILEJ

STOP BUJANJU TAKSISTA

Foto:

Ilustracija (adobe stock)

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik

oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica

glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Mario Klečak

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Fotografija na naslovnici

Goran Mratinović

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Prodaja i marketing

Svjetlana Šimunović (voditeljica prodaje i marketinga)

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Ajd’ stavite neku ploču za crtanje u pričuvu

Piše Vjera Šuman

FOTO: ILUSTRACIJA: TOMISLAV MILETIC / PIXSELL

‘Naš dečko’ Turudić prisegnuo je da će sve svoje ljudske, moralne i stručne kapacitete upregnuti u služenje Ustavu, voljenoj Domovini i vladavini prava. Nije rekao kako će služiti samo stranci na vlasti, nego svima, pa nema razloga sumnjati u njegovu riječ. Zaboga, jasno je da se radi o jednom iskrenom, moralnom i nepotkupljivom budućem državnom odvjetniku koji svoja odijela kupuje sam, vlastitim parama iz vlastitog špaga. Tko drukčije kaže, kleveće i laže, i bit će procesuiran u skladu s novo izglasanim AP Zakonom. Možemo biti mirni i sigurni s obzirom na sve te nabrojene, je li, Turudićeve kapacitete. Sad je potpuno jasno da je on prava sreća za Hrvatsku i nije slučajno kako ga neki od milja pozdravljaju s ‘di si srećo?’!

Trenutna državna odvjetnica, kojoj za nepuna dva mjeseca ističe mandat, tražila je EPPO dostavu poda-

taka o istrazi nad Geodetskim i Ministarstvom kulture, kako bi procijenila nadležnost za tu istragu, koja se nekako opako približila Ćićovoj maloj, a time i samom Plenkiju. Učinila je to posve neovisno i bez ikakvih pritisaka ali na dopis koji joj je na tu temu poslao predstojnik Plenkijevog ureda Frka –Petešić. Normalno da se tu ne radi ni o kakvom pritisku iz Vlade, Frka ju je samo upozorio na detalje o tome jer žena ne prati medije i nije imala pojma što to oni u EPPO-u istražuju. Sad je naglo odlučila preispitivati nadležnost. Prije toga je opaka glavna europska tužiteljica Kovesi bezobrazno poručila Plenkiju kako diže dimnu zavjesu, ali da ju za to boli briga jer radi svoj posao. Plenkiju je digla tlak već ta europska zlica i na sve to ga je bezobrazna novinarka pitala o tome. Kako je i red, odmah je izvrijeđao novinarku, nakon čega je pomicao mikrofone

s pozicije na poziciju, kako bi plastično objasnio tu situaciju s nadležnošću. Bilo bi jednostavnije da su mu njegovi pripremili ploču i nekakvo pisalo pa da sve može u miru nacrtati. Evo na primjer, oni Vučićevi uvijek za svog gazdu imaju ploču u pričuvi, ako poželi malo šarati po njoj. Ali dobro, snašao se nekako i s mikrofonima.

Oporba iz raspuštenog Sabora slaže programe, dogovara kako s kim i koliko, dok je Plenkijeva ekipa opuštena i uvjerena u pobjedu. Tako barem tvrdi Plenki koji je strašno nervozan, ali to su možda sasvim drugi razlozi, nevezani uz izbore. U javnost izlaze sve moguće ankete i ovisno o tome tko ih naručuje, rezultati su nekako puno bolji za naručitelja. Dosad nismo čuli koje konkretne poteze će mogući pobjednik izbora napraviti kako bi se u Hrvatskoj živjelo bolje, kako bi se od svoje plaće moglo jesti, stanovati, putovati i uživati u kulturnim događajima, i sve to uz državnu administraciju koja služi svojim građanima. Nismo čuli kako bi mirovine osigura-

le dostojanstvenu starost i kako mladi i obrazovani ne bi bježali u zemlje u kojima, čak i u krizama koje dolaze i prolaze, imaju pristojan i miran život u kojem ne strahuju hoće li preživjeti od prvog do prvog. Kako to napraviti, po svemu sudeći, nikom nije jasno. Voljeli bi, ali nisu baš sigurni kako. Politika je zgodna, možeš svašta pričati, ali kako napraviti? To je malo kompliciranije od priče. Sad je samo pitanje koji manje ne znaju i koji ne kradu. Barem ne u prvim godinama vlasti. Što nije mala ušteda. Dok se konačno na tom političkom nebu u Hrvata ne pojavi jaki gospodarski menadžer, netko tko zna kako napraviti investicije, željeznice, proizvodne pogone i kako proizvoditi dovoljno hrane za samoodrživost. Dotad ćemo se vrtjeti u krugu - malo desno, malo lijevo. Kao da se od ideologije živi! Kako stvari stoje, neophodna nam je suvisla vlada nacionalnog jedinstva, kao nekad Valentićeva, u kojoj sjede samo oni najizvrsniji, odakle god bili. Ima li tu onih koji znaju?

Mata nam je snervao vikend gradonačelnik Ploča. Ne beri brigu Mato, to je samo prigodno zbog boljeg mjesta na listi. Ne treba se nervat! Treba uzet u obzir kako, kad vikendom putuje iz Splita u Ploče i obratno, ima vremena promišljati kojekakve teme. Preko tjedna, naravno, spava u Splitu jer bi bilo naporno stalno se tramakat ‘vamotamo. Pred Splitom su uvijek gužve pa vožnja zna potrajat. Ne bi se on uzrujavao, Peđa ga voli, ali nisu u toj koaliciji svi kao Peđa. Zato sad mora napadat da mu se glas čuje do Zagreba. Pločani od njega ionako ništa naročito ne očekuju osim, ne daj Bože, vezu za u bolnicu. Iskreno, ima li što važnije od toga u uvjetima koje nam je Beroš napravio medicinarima i cijelom sustavu? Navodno je napravio i reformu zdravstva, samo je nitko nije primijetio. Jedino smo primijetili kako je sustav sve gori i gori, dok su oni koji rade sve nezadovoljniji i istražuju po internetu u koju zemlju bi im najviše odgovaralo poći. Možda je Beroš baš tako zamislio tu svoju reformu. Eto vas.

HOĆE LI SE STATI NA KRAJ PROBLEMU?

„SVE JE TO JAVNA TAJNA“

Zatvaranje očiju pred

muljažama dovelo je do bujanja taksi biznisa u Dubrovniku

Biser Jadrana je pred prekretnicom, gradu koji je poznat po iznimnoj turističkoj kvaliteti uskoro će se dogoditi jedan od dva scenarija – procvat ili potpuni demografski slom i ponor u kojemu više neće biti niti jednog posla osim čišćenja apartmana i taksiranja. Analizirali smo što je dovelo do bujanja taksi biznisa u Dubrovniku i koji su sljedeći koraci

Prije desetak godina u Dubrovniku je bilo tek nekoliko stotina taksista, bili su to ‘dobrostojeći’ pojedinci koji su u sezoni puno radili, zimi više odmarali i živjeli itekako pristojno od svog rada. Ruku na srce, dio njih je vrlo vješto vlastite prihode papirnato umanjivao kako bi izbjegli plaćanje poreza, ali su među gostima bili cijenjeni kao vrlo dobri poznavatelji grada i povijesti, ‘mali vodiči’, a ne samo prijevoznici od točke A do točke B. Pogrešno bi bilo konstatirati kako nije postojala potreba za regulacijom autotaksi tržišta, posebno u Dubrovniku, kako bi se tržište učinilo transparentnijim, no isto tako bi pogrešno bilo reći kako je liberalizacija provedena 2017. godine to upotpunosti uspjela. Liberalizacijom se tržište jest učinilo nešto transparentnijim, u Dubrovniku je to posebno značajno u kontekstu davanja dozvola za obavljanje autotaksi djelatosti, no ono što se popratno dogodilo jest ulazak različitih tvrtki u posao (polu)legalno. Iako tvrtke zapravo djeluju po slovu zakona, koriste mehanizme koje zakon indirektno nudi kako bi se izbjeglo plaćanje poreza, uredna prijava radnika, ishođenje svih potrebnih dozvola, plaćanje kazni i slično. Mala ulaganja, bez potrebe za ikakvim obrazovanjem ili ranijim kompetencijama, samo vozačka dozvola i ispit za taksi vozača koji košta 30 eura i položi se u nekoliko dana, potrebni su za raditi posao taksista danas, a zarada je brza

i bolja od prosječnih hrvatskih plaća. Zbog toga je dubrovačko tržište preplavio taksi biznis. Na ulicama je prema nekim procjenama oko 6 tisuća taksista, u vrhuncu sezone i do 8000. Unatoč uvriježenom mišljenju kako su taksisti najveći problem zbog gužvi koje stvara toliki broj vozila na cesti, gužva je zapravo najmanji problem, a pitanje budućnosti grada i demografije je ono o čemu se treba razmišljati. Kada bi svi medicinski tehničari bili taksisti, sve njegovateljice čistačice apartmana, sve učiteljice ‘domaćice guest housa’ i tako dalje, život u gradu bi bio neodrživ. Može li se Dubrovnik oduprijeti trendu rastućih ‘profesionalnih vozača’ u kantama od 3000 eura i hoće li nam se dogoditi da za koju godinu neće postojati drugo radno mjesto osim taksija i čistača apartmana?

ČEKA SE ZONA POSEBNOG PROMETNOG REŽIMA Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, u više navrata je isticao kako je cilj gradske uprave smanjiti broj vozila oko povijesne jezgre, odnosno prioritetno uvesti zonu posebnog prometnog režima. Javni natječaj za nabavu sustava zone posebnog prometnog režima je završen, odabran je izvođač ugradnje opreme i, prema riječima gradonačelnika, ona će se vrlo skoro i ugraditi. Implementaciju sustava očekuje već u ovoj godini, a na ljeto bi trebala započeti testna faza.

Piše Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Srebrni vjetar j.d.o.o. jedno je od niza društava u stečaju

Jedna od odrednica zone posebnog prometnog režima jest i smanjenje broja taksista koji će moći cirkulirati kontaktnom zonom povijesne jezgre, odnosno od Zagrebačke ulice do Boninova. Već ranije je dubrovački gradonačelnik izjavljivao kako Grad ne smije i neće diskriminirati nikoga, ali i kako treba težiti lokalnoj izvrsnosti, a jedan od načina je i zaštiti dubrovačke taksiste kao što su zaštićeni lokalni vodiči.

OKO 800 TAKSISTA MOĆI ĆE OKO GRADA

Što se tiče konačnog smanjenja broja taksista, odluku će trebati usvojiti Gradsko vijeće, no ono što je za sada poznato jest da će vrlo skoro broj taksi vozila oko Grada biti značajno manji.

„Otprilike će to biti broj koji je studija izbacila, oko 800 taksista ukupno koji će moći cirkulirati oko povijesne jegre, a sada ih ima oko pet, šest tisuća“, iznio je Franković, a riječ je o ana-

lizi studije mogućnosti prometne opterećenosti Prometnog fakulteta u Zagrebu.

„Mislim da možemo i trebamo uvjetovati da svatko tko vozi na području Dubrovnika poznaje dubrovačku povijest i jezik, dakle da komunicira hrvatskim jezikom. Na taj način taksist nije samo vozač od točke A do točke B, nego se radi o osobi koja komunicira s gostima, koja može i treba ispričati povijest grada u onom dijelu za koji ih se obuči. Podsjetit ću, nekad prije smo kao jedan od uvjeta imali upravo edukaciju o tih nekoliko točaka kako bi taksisti bili upotpunosti kompetentni“, kazao je krajem prošle godine Franković dodajući kako liberalizacija ne bi trebala dovesti do toga da bilo tko vozi bez kompetencija.

Direktor Eko taksija za regiju Jadran, Božo Miletić, ističe kako u sezoni svakodnevno viđa kako su ulice prepune taksi vozila koji dodatno zagušuju ionako zagušene prometnice.

„Budući da se i ja bavim ovom djelatnošću, i to već skoro 20 godina, mislim da ne bi bilo u redu da govorim o broju taksi vozila. Činjenica je da sam uvijek zagovarao struku, kako bi bila ta koja će određivati određene stvari pa tako i ovu. Siguran sam kako na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu rade kvalitetni stručnjaci, od kojih neke i osobno poznajem, pa ne bih htio dovoditi njihovu stručnost u pitanje. Ali da je broj taksi vozila na području grada Dubrovnika prevelik - jest, i to je nešto na čemu treba raditi

Na dubrovačkim prometnicama 2018. godine prometovali su vozači ‘Dva limuna j.d.o.o.’. I to društvo je u stečaju

Jadanec d.o.o. također u stečaju

s ciljem smanjenja broja istih. Međutim, Zakon o prijevozu u cestovnom prometu je temeljni akt sukladno kojem se obavlja autotaksi prijevoz, a koji po meni traži žurne izmjene. Danas, s odmakom od skoro šest godina od donošenja istog, pokazao je sve svoje pozitivne i negativne strane“, ističe Miletić i iznosi kako pozitivne treba zadržati, a negativne hitno promijeniti.

KAKO POSTAVITI UVJETE ZA NATJEČAJ? Govoreći o generalnim smjernicama kojima bi se gradska uprava trebala rukovoditi u odabiru onih taksista koji će ‘upasti’ u broj od 800, ističe kako je „prvo i osnovno razlikovanje prijevoznika na domaće, odnosno one s prebivalištem i sjedištem na području Dubrovnika, od onih koji to nemaju“.

„Drugo, potrebno je razlikovati one koji ovaj posao rade kao primarnu djelatnost od onih koji to tek povremeno rade u sezoni, a da ne govorim o onima koji rade u gradskim tvrtkama, pa ljeti, u sezoni otvore bolovanje kako bi vozili taksi, a koliko sam čuo ima i onih koji za vrijeme radnog dana u gradskim službama odluče odvesti po koju vožnju. Dalo bi se tu dosta toga navesti, međutim, koliko vidim ovaj put se gradonačelnik stvarno uhvatio u koštac s problemom i uistinu ga želi riješiti“, govori Miletić i ističe kako je red i poštivanje pravila svima u interesu, pa stoga podržava nastojanje da se red i uvede.

‘NE POSTOJI PRIVATNI BIZNIS S MANJE POSTAVLJENIH UVJETA’

Miletić smatra kako se taksi djelatnost može kvalitetno urediti po uzoru na druge europske države i gradove, isključivo kvalitetnim zako-

nom o prijevozu i kvalitetnim pratećim pravilnicima, a u konačnici i strogim kontrolama i kaznama, dok sve ostalo, smatra – neće polučiti stopostotni uspjeh.

„Zakon o prijevozu u cestovnom prometu je loš. Svi mi koji radimo cijelu godinu u nepovoljnijem smo položaju od onih koji rade samo u sezoni. U cijelome svijetu ne postoji privatni biznis, koji možete početi obavljati, s manje postavljenih uvjeta. Taksi prijevoz je specifična djelatnost i ne smije biti neograničen broj taksi vozila. Ako usporedimo s ugostiteljstvom, dva lokala jedan do drugog su dobra stvar jer će se truditi privući posjetitelje svojom uslugom, cijenom i ponudom, i to je održivo iz razloga je se sve to odvija unutar onih zadanih gabarita lokala ili tarace; dok taksi vozila to ne mogu iz razloga jer koriste prometnice i ostalu infrastrukturu sa svim ostalim korisnicima istih, a koje svakim novim vozilom postaju još zagušenije i zagušenije što na koncu dovodi do ometanja normalnog tijeka života naših sugrađana“, zaključuje Božo Miletić iz Eko taksija.

‘AKO SE BUDE POŠTIVAO ZAKON BIT ĆE IH I MANJE OD 800’

U tzv. ‘narančastom centru’ Taxi Ragusa u sezoni je 35 do 40 vozača, dok zimi radi otprilike polovica vozača. Njihov predsjednik Željko Stanković slaže se kako je brojka od 800 otpimalna prema dosadašnjim potrebama, ali i kapacitetu cesta oko Grada i govori – ‘današnji broj bi svakako trebalo smanjiti’. „Mislim da će čak, ako se bude poštivao zakon, ostati i određeni broj praznih mjesta. Možda se neće popuniti niti svih tih 800 mjesta ako sve bude po zakonu, jer do sada se definitivno nije poštivao. Postoji ogroman broj onih koji su ovaj posao radili ‘usputno’ preko velikih agregatora, a ima firmi koje se otvore na početku sezone, odrade tih par mjeseci, a onda kada dođe vrijeme za platiti PDV firmu zatvore“, priča Stanković isto ono na što je i gradonačelnik Franković upozoravao u nekoliko navrata kao jedan od problema.

„Ono na što ćemo apelirati i na čemu ćemo inzistirati jest da u gradu konstantno bude inspektor cestovnog prometa, jer postoje opravdane sumnje kako određeni dio vozila koja nose taksi znak, zapravo nemaju nikakve dozvole ni ovlaštenja, nego su jednostavno kupili preko neke internet platforme taksi znak, postavili ga na automobil i voze. U moru od tisuća taksija ako vas nitko ne kontrolira, onda svatko može raditi što želi. Dakle, trebaju biti jače, čvršće i redovne kontrole kako bi odvojili žito od kukolja i u konačnici uveli reda“, poručio je gradonačelnik.

Još jedan automobil s oznakom Jadanec d.o.o. iz 2018- godine - u stečaju

NEĆE SE VIŠE MOĆI MULJATI S RADNIM

VREMENOM

„U sljedećim danima će Uber i Bolt postaviti radno vrijeme na aplikacijama pa će se i tako jedan dio problema riješiti“, pojašnjava Stanković. To zapravo znači da se više neće moći događati da je osoba prijavljena dva sata dnevno, a zapravo radi 8, 10 pa i 16 sati.

„Puno njih će otpasti jer neće moći ispoštovati osnovne uvjete, odnosno imati sve papire među kojima su dozvola Grada Dubrovnika, licencirano vozilo i zaposlen, odnosno uredno prijavljen vozač. Do sada vozači u velikom broju slučajeva uopće nisu niti bili prijavljeni, to znaju i javna tijela, zapravo je sve to „javna tajna“, davalo se agregatorima 10 posto od prometa, a papiri neuredni“, zaključuje Stanković.

Čelnik Plavog taksija Ivica Smoljko ističe kako su u centru suglasni s najavom gradonačelnika i podržavaju projekt posebnog prometovanja oko Grada.

„Nas je prije desetak godina, s konavoskim taksistima, bilo oko 300 do 350 što je sasvim dovoljno i u niti jednom trenutku se nije vidio manjak. Turizam je danas optilike sličnih brojki kao i tada, a događa se da imamo i nekoliko tisuća taksista, red ipak treba postojati. Vidimo da Grad zaista ima želju red uspostaviti i to apsolutno podržavamo“, govori Smoljko. Za natječaj o prometovanju u kontaktnoj zoni povijesne gradske jezgre kaže kako ne zna kakve će detalje sadržavati jer ga još nitko ni -

je vidio, no dodaje kako vjeruje da će u konačnici svi koji budu željeli - imati priliku participirati na natječaju.

‘NIJE RIJEČ O ZABRANI, NEGO REGULACIJI

SAMO OKO PILA’

„Zapravo ono što treba naglasiti jest da ovo nije zabrana rada ni za koga, riječ je samo o regulaciji prometovanja oko povijesne gradske jezgre. Kada govorimo o tom broju vozila koja će moći prolaziti, pa nije njega nitko izmislio već je struka analizama došla do njega. Neće Grad Dubrovnik nikome zabraniti rad, riječ je samo o natječaju za, recimo to tako – prolazak preko Pila u tom uskom grlu gdje zaista postoji kapacitet koji ono može podnijeti“, zaključuje glavna osoba Plavog taksija, Ivica Smoljko. Kako će proći testna faza uvođenja posebnog prometnog režima, hoće li gradska uprava uspjeti u namjerama smanjenja broja taksista oko Grada, a posljedično i u Dubrovniku – jer taksirati u Dubrovniku znači voziti „Pile –XY destinacija“ i obrnuto, i kako će izgledati budućnost grada čije gospodarstvo počiva u najvećoj mjeri na turizmu, ostaje za vidjeti. Je li ova superizborna godina, ili iduća godina lokalnih izbora otegotna ili olakotna okolnost za donošenje ovakvih odluka također je pitanje koje se nametalo u razgovorima, no činjenica je jedna – Dubrovnik ne može još dugo čekati. Teme u javnom diskursu su nakon godina trpanja problema pod tapit konačno krenule u dobrom smjeru. Još ostaju potezi.

Studija prihvatnog kapaciteta za povijesnu

jezgru usvojena na

Turističkom vijeću

Sukladno članku 18. i članku 25. Zakona o turizmu, te sukladno Planu upravljanja povijesnom jezgrom i Akcijskom planu upravljanja povijesnom jezgrom u srijedu je članovima Turističkog vijeća prezentirana Studija prihvatnog kapaciteta svjetskog dobra UNESCO -a, koja je po svojim istraživačko-znanstvenim komponenata najsveobuhvatniji dokument ovakve vrste u Republici Hrvatskoj.

Studiju prihvatnog kapaciteta za povijesnu jezgru izložili su predstavnici izrađivača - Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prof.dr.sc Ivana Pavlić i izv.prof.dr.sc. Barbara Puh.

Sveučilište u Dubrovniku Studiju je izradilo u okviru šireg sporazuma o znanstveno-stručnoj suradnji u istraživanju i razvoju sklopljenog između Sveučilišta, Grada Dubrovnika, Turi -

stičke zajednice i Lučke uprave Dubrovnik u srpnju prošle godine na razdoblje do kraja 2026. godine.

„Studija je vrlo detaljna, ona je pogled u ogledalo koja nam govori gdje se nalazimo i gdje možemo stići ovisno koji smjer odaberemo. Od 2017. je vidljivo poboljšanje, ali postoji ogroman potencijal za još veći napredak, što zahtjeva određene korake koju nisu politički popularni, ali su nužni ako želimo živi grad i očuvanje kulturno-spomeničke baštine“, poručio je gradonačelnik Franković govoreći na prošlotjednom panelu na temu turističkog prihvatnog kapaciteta kao alata u destinacijskom menadžmentu.

Turističko vijeće TZ grada Dubrovnika jednoglasno je usvojilo odnosno prihvatilo navedeni dokument te će isti biti upućen u proceduru usvajanja na sjednici Gradskog vijeća.

ITU MEHANIZAM – BESPOVRATNA

SREDSTVA Za izradu „Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik“ Gradu bespovratno 22 tisuće eura

Gradu Dubrovniku odobrena su bespovratna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za financiranje projekta „Izrada Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik“ u iznosu od 22.477,98 eura. Dodijeljena sredstva Fonda iznose 85 posto ukupno prihvatljivog iznosa projekta, što je najviši iznos bespovratnih sredstava koji se mogu dodijeliti ovim Ugovorom.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik pripremio je potpunu dokumentaciju za niz projekata koji se planiraju financirati sredstvima iz dostupnih fondova Europske unije, među ostalima i iz ITU mehanizma. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prihvatilo je prijavu Grada Dubrovnika na Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027., putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imati na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata.

Jedna od ključnih investicija je Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja, čime bi se prometno rasteretilo uže gradsko područje. Ističe se i nabava električnih vozila u sklopu projekta “Elektrifikacija i digitalizacija javnog autobusnog prijevoza” te ulaganja u zelenu infrastrukturu. Tako se među projektima izdvajaju i rekonstrukcije parka u Pilama, prostora oko Platane na Brsaljama i parka Gradac, čime bi se ozelenio i potpuno krajobrazno preuredio prostor od Pila do Boninova.

Ana Ivelja imenovana ravnateljicom

Skloništa za nezbrinute

životinje Dubrovnik

Ana Ivelja, dosadašnja privremena ravnateljica Javne ustanove Skloništa za nezbrinute životinje Dubrovnik, izabrana je za ravnateljicu ove ustanove na period od četiri godine. Odluku o njenom imenovanju donijelo je Upravno vijeće Ustanove nakon što je prethodno proveden natječaj za izbor i imenovanje ravnateljice.

Prije nešto više od godinu i pol dana Grad Dubrovnik je pokrenuo projekt Adopt Žarkovica. Uz veliki angažman voditeljice projekta Ane Ivelje, današnje ravnateljice gradske ustanove, u suradnji s volonterima i udrugama s područja Hrvatske te uz podršku međunarodne organizacije Network for Animals, riješen je 20 godina star problem nelegalnog i neregistriranog azila na Žarkovici u kojem je u neadekvatnim uvjetima živjelo više od 260 životinja. Svi psi su izliječeni, većina je udomljena, a samo manji dio njih preseljen je u adekvatne uvjete u prvom gradskom azilu.

Gradonačelnik Franković dao intervjue za ARTE TV i Reuters

U sklopu serijala o UNESCO -voj europskoj baštini

ARTE TV-a, gradonačelnik

Mato Franković ovog tjedna je snimao razgovore za emisiju u kojoj će se predstaviti Dubrovnik. Na lokacijama na Srđu i u povijesnoj jezgri gradonačelnik Franković govorio je o očuvanju baštine te je podijelio iskustva Grada u upravljanju destinacijom i održivom turizmu.

Ekipa njemačke nacionalne televizije ARD, redatelj Sven Rech, snimatelj Moritz Marz i tonski snimatelj Max Tebbert, već je snimila emisiju o Firenci, a nakon Dubrov -

Ulica Matije Gupca dobila novi cjevovod

Ulica Matije Gupca dobila je 60 metara novog vodoopskrbnog cjevovoda. U sklopu interventnih radova Vodovod Dubrovnik zamijenio je dotrajalu polietilensku cijev s novim cjevovodom od pocinčanog čelika te je tako u ovoj ulici osigurao bolju vodoopskrbu.

nika slijedi Alhambra u Španjolskoj. ARTE TV je popularan i iznimno gledani javni televizijski kanal francusko-njemačke produkcije.

Za jednu od najvećih novinskih agencija na svijetu, Reuters, gradonačelnik Franković danas je govorio o regulaciji broja apartmana u Dubrovniku i razlozima zbog kojih se Dubrovnik odlučio na ovakav potez. Provođenje ove odluke, u intervjuu s novinarom Antonijom Bronićem, najavio je najprije za povijesnu jezgru, a potom i u stambenim zgradama u ostalim dijelovima grada.

- Iako je riječ o manjem cjevovodu, učestali kvarovi doveli su do potrebe za njegovom zamjenom. S obzirom da je riječ o uskoj i strmoj ulici, radovi nisu bili jednostavni, ali smo svim izazovima uspješno doskočili i više ne bi trebalo dolaziti do puknuća u ovoj ulici. Ono što je najbitnije je da možemo reći da smo riješili još jednu kritičnu točku na Pločama i dugoročno osigurali stabilnost sustava vodoopskrbe u ovom dijelu Dubrovnika“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić dodavši kako su se u sklopu ove investicije rekonstruirali i postojeći priključci.

Ova investicija bila je vrijedna oko 15 tisuća eura, a Vodovod je financirao vlastitim sredstvima.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA

Županijski vijećnici dali suglasnost za rekonstrukciju Kalosa, razvila se rasprava

o Lučinom razdolju

O projektima Županije, ali i onim prekograničnim, županijski vijećnici su otvorili niz tema

Piše IS foto DNŽ

Sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, 18. u ovom sazivu, održala se u Velikoj vijećnici u ponedjeljak, 11. ožujka, a bavila se bitnim temama na našem području. Kao i uvijek, sjednica je započela vijećničkim pitanjima. Tako je vijećnik Ivica Dajak zatražio više informacija o Centru za usluge za zajednici, kao i Luci Perna.

“Točno je kako smo podržali Centar za usluge u zajednici i kao takav je osnovan od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike 13. studenog. Ide se s tim projektom dalje. Inicijativa je Grada Dubrovnika, uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije, ostajemo čvrsto uz taj projekt i drago nam je da se država u to uključila. Grad ima lokaciju i sigurno da će nakon osnivanja Centra sve biti jednostavnije, naravno, uzima vrijeme, ali ne može se napraviti preko noći”, kazao je župan Nikola Dobroslavić.

Što se tiče Perne, naglasio je da zapravo nema nikakvih nejasnoća ili promjena od onoga što je dosad izvještavano.

“Očekujemo raspisivanje natječaja za povezivanje otoka, naša dva projekta su na popisu i imat će apsolutni prioritet. Tek je stupila nova financijska perspektiva EU, ona pretpostavlja usuglašavanje svih dokumenata RH, naših ministarstava, operativnih programa s pravilima Europske komisije, sad to treba formalno dovršiti. Aposlutno stojimo iza toga da ćemo izgraditi tu luku kao i sve ostale luke koje smo imali u planu”, zaključio je Dobroslavić.

Vijećnika Tea Andrića zanimao je projekt Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje te razvija li se projekt kako je „zacrtano“. Također, postavio je pitanje vezano za proširenje Europske unije, točnije mogući ulazak Bosne i Hercegovine i njihove ob-

veze da bi se to dogodilo.

„Radovi se izvode, trebali bi završiti koncem 2025. godine kad kreće probni rad. Trenutno se radi na pristupnim cestama, potrebno je ishoditi još dvije građevinske dozvole za preostale radove, očekujemo da izvođač radova obavi radove po svim standardima i da ih završi u roku predviđenom ugovorom”, kazao je župan o Lučinom razdolju.

POLEMIKE OKO ODVOZA OTPADA

Što se tiče Bosne i Hercegovine, naglasio je da je stajalište EU da bi sve zemlje Zapadnog Balkana trebale postati članice, ali da je nužno ispuniti uvjete.

“Kad kažemo ispunjavanje uvjeta, misli se na to da ukoliko određena zemlja ne ispunjava uvjete, nije se uskladila ili se ne želi uskladiti, onda je apsurdno da postane članica jer bi spriječavala provedbu politika EU. Imamo slučaj zemalja, poput Srbije, koja ne želi uvesti sankcije Rusiji, da je članica mogla bi vetom spriječiti ostale člani-

ce u tome. Nama je bitna Bosna i Hercegovina jer dio našega naroda živi tamo”, pojasnio je Dobroslavić.

Vijećnik Mišo Krstičević kazao je kako će se Grabovica zatvoriti 2025., a Centar za gospodarenje otpadom neće biti gotov do 2027. te da će se otpad prevoziti preko Pelješkog mosta. Stoga je pitao gdje će „dubrovački prsten“ odvoziti smeće nakon ljeta 2025. “Mi gradimo Centar za gospodarenje otpadom jer je to predviđeno planovima županije i države i po zakonu moramo zatvoriti sva odlagališta otpada u našoj županiji, pa time i Grabovicu. Ne znam odakle vijećniku kad će biti završeno, bit će onako kako je u Ugovoru, a to je konac 2025. godine”, kazao je Dobroslavić.

Vijećnik Nikša Sentić otvorio je pitanje autoceste do Dubrovnika, a pitao je i što se događa s projektima Gornji horizonti, kao i Zračnom lukom Trebinje.

„Što se tiče autoceste do Dubrovnika, danas imamo sljedeću situaciju - da autocesta od Zaton Dola do Osojnika, ide u prvoj dionici do Mravinjca u javnu nabavu, da cijela ta poddionica ide u izradu projekte dokumentaciju za koju je već kroz javnu nabavu dobiven izrađivač, jasno je da će ta dionica krenuti vrlo brzo nakon završetka javne nabave. Što se tiče dijela kroz Neretvu, tamo se izrađuje dokumentacija, paralelno s ovom dionicom će biti rješavan i taj dio autoceste“, kazao je župan.

„BITNO JE DA BRZA CESTA IDE I ONA ĆE IĆI“ Za projekte koji se odvijaju van granica Lijepe Naše, rekao je kako ima pravo to komentirati i raditi u interesu našeg područja. „Gornji horizonti su projekt koji prijeti našoj županiji, to su stručnjaci odredili već odav-

no, kao i naša ministarstva, mi smo o tome donijeli i Deklaraciju iza koje stojimo. To je ugroza, mi po ESPOO konvenciji imamo pravo intervenirati u susjednoj državi, mi to radimo. Radi se o dotoku vode nakon izgradnje hidroelektrana, moraju nas uvjeriti da neće ugroziti Dolinu Neretve. Slično se odnosi na ZL Trebinje, ona je izravna ugroza za podzemne vode u Ombli, izričito se bunimo protiv toga. Problematična je za naše vode, ali i geostrateški predstavlja prijetnju za našu županiju“, kazao je župan.

Pero Jerković pitao je više o nabavi sterilnih mužjaka sredozemne voćne mušice za Neretvu, na što je župan odgovorio da ih je dosad isporučivao Izrael, a sada se sve okrenulo prema Španjolskoj koja jedina koristi tu tehnologiju te da je javna nabava u tijeku i vjeruje da će se to riješiti na vrijeme da

se spase urodi. Jerković je pitao i o brzoj cesti, odnosno „gdje je nestala cesta Zračna luka Dubrovnik?“, a župan je opet naglasio njenu nužnost.

„Na struci je da donese konačne odluke, nama kao županiji je svejedno za koju će se varijantu struka odlučiti, nama je bitno da brza cesta ide i ona će ići“, kazao je Dobroslavić.

PRIHVAĆENO IZVJEŠĆE O RADU I REKONSTRUKCIJA KALOSA

Vijećnik Ante Damić pitao je više o pokušalištu i Centru za agrume u Neretvi, kao i što se planira dalje s ulaganjima u škole. Župan mu je odgovorio da je pokušalište već u funkciji te da ga HAPIH uređuje za probne nasade, a u izgradnju Centar će se ići s Ministarstvom. Što se tiče škola, naglasio je da se teži da sve budu jednosmjenske i imaju cjelodnevnu nastavu te da se priprema-

ju projekti u tom smjeru.

Ivo Karamatić kazao je kako je nedavno vidio prilog svečanog otvaranja autoceste Osojnik-Doli iz 2009. godine i pitao dokle se stiglo s radovima 15 godina kasnije.

Vijećnik Krešimir Vejić pitao je o Regionalnom centru kompetentnosti, na što je župan rekao da su radovi pri samom kraju te da je operativno sada sve na Turističkoj i ugostiteljskoj školi koja ga dalje mora razvijati. Vejić je pitao i za Centar za teškoćama u razvoju u Metkoviću, a Dobroslavić je objasnio da je u tijeku javni poziv za udruge, pa da će se jedna izabrati kako bi vodila Centar. Dodao je da se nadaju otvaranju još dva takva centra, na Pelješcu i Korčuli.

Što se tiče nastavka sjednice, vijećnici su prihvatili županovo Izvješće o radu za drugu polovicu 2023. godine, ali I dali suglasnost za rekonstrukciju Kalosa. Pročelnica UO za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđica Popović istaknula je kako je odlukom od 21. veljače 2024., Ministarstvo turizma i sporta prihvatilo financiranje rekonstrukcije specijalne bolnice KALOS u funkciji zdravstvenog i wellness turizma. ”Sredstva su osigurana u iznosu od 9,1 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 8,4 milijuna eura, a vlastiti udio je 7,56 posto”, rekla je pročelnica Popović.

Vijećnici su usvojili i Odluku o namjeri davanja koncesija za bavljenje akvakulturom u Malostonskom zaljevu i Malom moru za 11 novih polja, kao i Odluku o namjeri davanja koncesije za gospodarsko korištenje kupališta ispred Hotela Lafodia na otoku Lopudu.

PONEDJELJAK, 18.3. doručak dana

Galette Bretonne sa šunkom, kremastim sirom i sušenim rajčicama

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

UTORAK, 19.3. doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Menu dana

Špageti Bolognese

Klasičan ragu od mljevenog miješanog mesa, luka, češnjaka i rajčice

SRIJEDA, 20.3. doručak dana

Dimljeni losos i avokado posluženi uz komorač, baby špinat, plod kapara i umak od hrena i kiselog vrhnja

Menu dana

Crni fettuccini sa morskim plodovima

Rajčica, bijelo vino, velike kozice, lignje i školjke, začinjene peršinom i svježim bosiljkom

ČETVRTAK , 21.3. doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Dalmatinska Pašticada

Juneći but kuhan u vlastitom umaku sa korjenastim povrćem, suhim šljivama i crnim vinom poslužen s njokima

PETAK, 22.3. doručak dana

Odležana ohlađena zobena kaša trifle sa kašom, mangom, jogurtom i metvicom

Menu dana

Gregada

Domaće ribarsko jelo pripremljeno od više vrsta ribe, krumpira, komorača i peršina

SUBOTA, 23.3. doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Teleći rižot

Krepki kremasti rižot sa telećim butom, lukom, češnjakom, vinom i začinima

NEDJELJA, 24.3. doručak dana

Chia puding sa probiotik jogurtom, granolom i voćem

Menu dana

Penne carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NAJSTARIJI

ZANAT NA SVIJETU

TKO SU PROSTITUTKE U

DUBROVNIKU? Južnoamerikanke najčešće nude seksualne usluge, doznali smo i cjenik

Državljanka Argentinke u dobi od 40 godina nedavno je prekršajno prijavljena jer je nudila seksualne usluge po Dubrovniku. Doznajemo od upućenih izvora kako doista izgleda prostitucija u gradu

Argentinka u dobi od 40 godina tijekom ove zime je pružala seksualne usluge po Dubrovniku. No, nije u tome bila sama. U ovom slučaju je 28-godišnjak osumnjičen kako ju je podvodio. O ovom su događaju nedavno izvijestili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

„Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjim hrvatskim državljaninom koji se sumnjiči za kazno djelo ‘Prostitucija’.

Temeljem raspisane potrage Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave, osumnjičeni muškarac je uhićen na PGP Vinjani Gornji, nakon čega je doveden na kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno kako je od 25. siječnja do 8. veljače ove godine, radi stjecanja protupravne imovinske koristi, poticao državljanku Argentine u dobi od 40 godina na pružanje seksualnih usluga na području Dubrovnika, za različite novčane iznose, ovisno o vrsti pružene usluge“, izvijestili su nedavno iz policije.

ARGENTINKA I ‘MAKRO’ ZARADU

DIJELILI POPOLA

Argentinka i spomenuti muškarac su zaradu dijelili popola. Policija je izvijestila kako je 40-godišnjakinja muškarcu uplatila iznos od najmanje 1800 eura, dok je ostatak zarađenog novca zadržala za sebe. Dubrovački dnevnik doznaje kako su njene seksualne usluge bile oglašene na internetu, no ostavljen je kontakt muškarca koji ju je podvodio i koji bi joj nalazio klijente i ugovarao sastanke.

ORGANIZIRAJU

SE I DJELUJU SAMOSTALNO

Dubrovački dnevnik istražio je koliko je u Dubrovniku

prostitucije i kako ona izgleda. Iz razgovora s dobro upućenim izvorima doznali smo kako je ona u nekoj organiziranoj formi, u kojoj bi postojala osoba koja je ‘makro’ i koja podvodi više osoba, zapravo jako rijetka pojava. I to je dobra vijest! Takve strukture obično sa sobom vuku određene probleme poput prisile na bavljenje prostitucijom. Kod slučajeva u Dubrovniku, mahom se radi o ženama koje se u to upuštaju svojevoljno i djeluju samostalno, dakle svojevoljno do-

Piše Ivona Butjer Mratinović

Cjenik jedne od djevojaka koje oglašavaju seksualne usluge

Dubrovački dnevniK petak, 15. ožujka 2024.

nose odluku o bavljenju prostitucijom, samostalno ugovaraju sastanke i odnose, kao i cijene. Međutim, treba imati na umu kako je svaki oblik takvog ponašanja rizičan. Naime, osoba koja pruža takve usluge ne može znati na kakvog će klijenta naići, hoće li on biti agresivan i hoće li uvijek ispoštovati dogovor u vidu odnosa, pa i plaćanja. Tako je dubrovačka policija nedavno izvijestila o slučaju u kojem se mušku osobu tereti kako je ženi iz Venezuele koja mu je pružala i naplaćivala seksualne usluge otuđio tisuću eura. Kako je tada stajalo u policijskom izvještaju o ovom događaju, muškarca se tereti kako je nakon ‘druženja’ otuđio novac iz ladice, a kada je ona potrčala za njim, on ju je odgurnuo i trčeći napustio stan. Ona je pritom zadobila lakše tjelesne ozljede te joj je pružena pomoć u Općoj bolnici Dubrovnik.

bro upućeni izvori, nisu djevojke s područja Dubrovnika ili Hrvatske. Najčešće se tu radi o ženama iz Južne Amerike. One su najčešće iz Brazila, Argentine, Venezuele, Kolumbije ili Perua. U posljednje vrijeme, nakon početka rata u Ukrajini, pružateljice seksualnih usluga u Dubrovniku znaju biti i osobe s tog područja. Dakle, generalni profil prostitutke na području Dubrovnika izgleda ovako – žena iz Južne Amerike, u dobi od 20 do 40 godina. Potječe iz siromašnijih krajeva, a želi brzu zaradu. Zbog toga putuje po Europi i vrlo je mobilna.

Fotografije djevojaka koje nude seksualne usluge. Ponekad su njihove, ponekad ne...

Osim zbog sigurnosnih razloga, na umu vrijedi imati i rizik od spolno prenosivih bolesti, ali i činjenicu kako je prostitucija kazneno djelo. No, ako osoba djeluje samostalno, kao što je to većinom slučaj u Dubrovniku, ona biva prekršajno prijavljena i ne odgovara kazneno, a ako nije s područja Dubrovnika, što je najčešće slučaj, mora napustiti zemlju i ispoštovati zabranu ulaska, najčešće u trajanju od dvije godine.

TKO SU PROSTITUTKE U DUBROVNIKU?

Pružateljice seksualnih usluga, kako nam tvrde do-

Ona nije stalno ili na dulje vrijeme nastanjena u Dubrovniku. U grad dolazi ovisno o potrebi i zadržava se svega nekoliko dana. Zapravo, vrlo rijetko dulje od jedne setemane. Onda, ovisno o potražnji, putuje po ostatku hrvatske obale, u susjedne zemlje ili dalje po Europi. Očekivano, više je takvih slučajeva tijekom trajanja turističke sezone, mada oni koji konzumiraju njihove usluge nisu isključivo turisti.

INTERNET OLAKŠAO PROSTITUCIJU, MUŠKARCI

BIRAJU KAO IZ IZLOGA

Uglavnom je riječ o ženi koja se sama organizira, a svoje usluge oglašava putem interneta. Brojne su stranice na kojima je moguće pronaći osobu za intimna druženja, a mahom su registrirane u Velikoj Britaniji. Na njima se navodi kako djevojke nude us-

Generalni profil prostitutke na području Dubrovnika izgleda ovako – žena iz Južne Amerike, u dobi od 20 do 40 godina. Potječe iz siromašnijih krajeva, a želi brzu zaradu. Zbog toga putuje po Europi i vrlo je mobilna. Ona nije stalno ili na dulje vrijeme nastanjena u Dubrovniku. U grad dolazi ovisno o potrebi i zadržava se svega nekoliko dana. Zapravo, vrlo rijetko dulje od jedne setemane

Zanimljivo je kako u Dubrovniku nerijetko posla imaju i transrodne osobe. I u ovom slučaju se radi o osobama s područja Južne Amerike, a isključivo o osobama koje se osjećaju i izjašnjavaju kao žene, ali imaju muški spolni organ

luge ‘escortinga’ te su navedene njihove fotografije, ali i lokacije na koje mogu doći. Uz svega nekoliko klikova, moguće je odabrati državu i grad te djevojku za intimno druženje. Sve pomalo izgleda kao rutinsko naručivanje nekog proizvoda putem interneta, kao da nije riječ o živom biću. Zainteresirani može odabrati broju njene kose, grudi, visinu, težinu, usluge koje pruža, druženje putem videa ili uživo, pa čak i želi li da ima piercing i konzumira li cigare. Može provjeriti kako su je ocijenili drugi korisnici, odabrati druženje s dvije djevojke ili birati između ‘novih u poslu’ ili ‘onih nešto iskusnijih’. Fotografije djevojaka su uređene, isfotošopirane i isfiltrirane do savršenstva, a vrlo često se na njima ni ne nalaze baš one nego atraktivne žene koje im jako sliče. Oglašavaju usluge pod pseudonimima i lažnim imenima. ‘Klikom’ na fotografiju, moguće je pronaći koje seksualne usluge nudi, a koje je potrebno platiti ‘ekstra’.

CIJENA? PRAVA SITNICA

Opis jedne od djevojaka koje nude seks u Dubrovniku

Kako nam je potvrdio dobro upućeni izvor, cijena samog spolnog odnosa uglavnom se kreće do 200 do 300 eura. Posjetili smo jednu od tih stranica i provjerili cjenik usluga djevojke iz Južne Amerike koja nudi seksualne odnose na području Dubrovnika. Naime, navodi kako je u cijenu uračunat klasični vaginalni odnos, a dodatne usluge se plaćaju, u rasponu od 50 do 350 eura, ovisno o kojoj se usluzi radi. Tako će, primjerice, masaža prostate koštati 50 eura, a najskuplja doplata se odnosi na duo s djevojkom, što će korisnika koštati dodatnih 350 eura.

I TRANSRODNE OSOBE U DUBROVNIKU

IMAJU POSLA

Vrijedi spomenuti i kako na stranicama na kojima se nude seksualne usluge zna biti i prevara. Osobe tako postave lažne fotografije te traže plaćanje unaprijed, a susret se nikada ne dogodi. Otegotna okolnost je to što se takve prevare rijetko prijavljuju policiji jer je tražitelja usluge sram; kako zbog toga što je nasamaren, tako i zbog toga što je uopće tražio seksualne usluge.

Zanimljivo je kako u Dubrovniku nerijetko posla imaju i transrodne osobe. Upućeni izvor potvrđuje nam kako se i u ovom slučaju radi o osobama s područja Južne Amerike, a isključivo o osobama koje se osjećaju i izjašnjavaju kao žene, ali imaju muški spolni organ.

ŠTO SE DOGODI U APARTMANU, OSTAJE U APARTMANU

Onda kada se intimno druženje ugovori, potrebno je ugovoriti i mjesto. Izvori tvrde kako se to najčešće događa u apartmanima u Dubrovniku. Kao što je već navedeno, djevojke koje u gradu nude seksualne usluge su mobilne i tu se na zadržavaju puno – svega nekoliko dana kada odrade svoje ‘sastanke’, a u tu svrhu unajmljuju apartmane.

Najčešće bivaju otkrivene upravo zahvaljujući oglasima putem interneta. Korisnici usluga rijetko ih prijavljuju, ali se to zna dogoditi kada vlasnici apartma-

Neke nude usluge i u Dubrovniku

Jedna od najpoznatijih stranica s oglasima seksualnih usluga

Cijena samog spolnog odnosa uglavnom se kreće do 200 do 300 eura. Posjetili smo jednu od tih stranica i provjerili cjenik usluga djevojke iz Južne Amerike koja nudi seksualne odnose na području Dubrovnika. Naime, navodi kako je u cijenu uračunat klasični vaginalni odnos, a dodatne usluge se plaćaju, u rasponu od 50 do 350 eura, ovisno o kojoj se usluzi radi

na primijete čudne kretanja odnosno učestale posjete muških osoba kod njihovih gošća u apartmanu. Druga mjesta na kojima se u Dubrovniku pružaju seksualne usluge su jahte, no to je gotovo nemoguće dokazati. Kako nam tvrdi jedan izvor, bogati vlasnici luksuznih plovila znaju imati prijavljen pozamašan broj hostesa među članovima posade. Uglavnom se tu radi o stranim vlasnicima i lijepim, mladim ženama iz država bivšeg SSSR-a, a s Dubrovnikom nemaju nikakve veze, osim što uplove u njegov akvatorij. I saloni za masažu znaju biti čest paravan za prostituciju, no takva je praksa puno češća u većim gradovima. U Dubrovniku takvih slučajeva zasad nije bilo.

PROSTITUCIJA NIKADA NIJE NI SIGURNA

NI ROMANTIČNA KATEGORIJA

Prostituciju nazivaju ‘najstarijim zanatom na svijetu’. Oduvijek je bilo, ima je i sada, a čini se kako će je

uvijek i biti. U Dubrovniku ona nije u formi organiziranog djelovanja, a nije ni široko rasprostranjena, pa je utoliko cijela priča i sigurnija. No, nikada ne može biti ni sigurna, ni pozitivna.

Osim što takve žene, koje dolaze iz drugih krajeva svijeta kako bi lako i brzo zaradila novac, ulaze u potencijalno nesigurne situacije, one su nesigurne i za one koji njihove usluge traže. Spolne bolesti nisu rijetkost, zapravo su vrlo česte i potrebno je tek malo nepromišljenosti za ugroziti vlastito zdravlje, a potom i tuđe. Naposljetku, prodaja svoje intime s nepoznatim osobama za svega nekoliko stotina eura nije nešto što ne ostavlja traga na psihi žene. Ona je u tom svijetu tek objekt kojeg na jedan degradirajući način kupuju oni koji žele njeno tijelo, ništa drugačije nego kada kupuju novi sat, masku za mobitel ili četkicu za zube. Ljudsko dostojanstvo ipak vrijedi više od toga.

MLADA OPERNA DIVA

Valentina Elizabeta Šilje:

„Kad stanem na scenu sve nestane, odem u drugi svijet u kojem se osjećam

sigurno, to je moj dom“

Iako su joj tek 24 godine, Valentina Elizabeta Šilje već se lagano afirmira u svijetu glazbe. Studira solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Puli, a uz to nastupa na pozornicama van Lijepe Naše. O svojoj ljubavi prema glazbi, ali i budućim planovima, više je rekla za Dubrovački dnevnik

Piše Ivana Smilović foto PRIVATNI ALBUM

Kako to da ste se odluči za taj smjer u svom životu?

U početku sam svirala klavir u osnovnoj školi i negdje pred kraj osnovne sam čula u prostoriji do curu kako pjeva operu. I meni se samo dogodio taj „klik“ u glavi, kao: „Wow, ja to želim raditi!“ i otad me drži, već 10, 11 godina. Inače sam u katedralnom zboru i ostalim crkvenim zborovima od svoje treće godine, tata me uvijek vodio sa sobom, kako i on pjeva. Tako da je pjevanje oduvijek bilo dio mog života, samo što se taj „klik“ dogodio kad sam imala 13, 14 godina, kad sam shvatila da baš to želim, to je to, nema ništa drugo.

Između ostalog ste pjevali i u školskom bendu Dapal.

To je bio moj jedini doticaj s pop glazbom, u bendu sam bila zadnje dvije-tri godine osnovne škole i to mi je bilo odlično iskustvo za razbijanje treme jer sam tu zapravo prvi put bila solist, dotad sam uvijek pjevala po zboro -

vima i držala se klasične glazbe. Uvijek sam voljela dolaziti na probe, ekipa je bila odlična i svi smo si bili međusobna podrška u svakom trenutku.

Jeste li ikad požalili zbog izbora karijere, vjerujem da ima poprilično izazova?

Bilo je dosta izazova, moram priznati. Ovaj posao stvarno nije lagan. Ali uvijek je prevladala ljubav prema pjevanju, prema glazbi općenito. I kad sam htjela odustati, samo bih zamislila kakav bi mi život bio bez glazbe, bez pjevanja i odmah bih shvatila da ne bih mogla bez toga živjeti. Tako da me to još uvijek gura naprijed.

Poprilično vam dobro ide, pjevanje vas je odvelo posvuda.

Rekla bih da je nekakav proboj došao od početka prošle godine. Tad sam počela dobivati ponude za pjevanje po Italiji, na kraju sam završila i u Grčkoj prošlo ljeto. Jedna od izved -

bi je bila na Korintu, ispred Apolonovog hrama i bila je to prva manifestacija koja se ikad odvila ispred hrama! Ušla sam u organizaciju Feste Dubrovnik kao dio „Opernih diva“, već smo dvaput zajedno nastupale u crkvi sv. Vlaha, bili smo i u HNK Zagreb prošle godine. Pjevala sam po Italiji, na sjeveru, u Rimu, ovaj vikend idem na Siciliju, tako da mogu reći da sam prošla skoro cijelu Italiju. Bila sam i na turneji po Njemačkoj, koju je organizirala Akademija, a ja sam išla kao solistica. Po Dubrovniku sve više i više pjevam.

Kakva su to iskustva, svakako upoznajete puno ljudi, koliko zapravo znači razmjena iskustava?

Jako sam puno naučila od svih njih, iskreno. Upravo na taj način sam nekako i počela sve više pjevati jer bi me sve više ljudi svaki put čulo i onda bih im ostala tu negdje u mozgu. Pa bi me zvali, tako sam se, ajmo reći, počela probijati i zapravo stekla poznanstva.

Imate li uzore, nekoga čiju karijeru pratite?

Naravno, tu je broj jedan najveća operna diva Maria Callas koja me uvijek rasplače kad je slušam. Trenutno su mi broj jedan Lisette Oropesa, Nadine Sierra koja je trebala pjevati na zatvaranju Dubrovačkih ljetnih igara, ali nažalost nije. To mi se sve mijenja, nemam neki stalni uzor nego pratim po svom repertoaru i tražim tko mi se najviše sviđa u tom fahu trenutno.

Još uvijek ste poprilično mladi, slušate li samo klasičnu glazbu ili ste ipak slični vršnjacima?

Ja isto slušam sve, jedino se ne pronalazim u rocku i metalu, sve ostalo mogu poslušati. Razumijem sve, poštujem sve što ostali slušaju. Jako sam prilagodljiva osoba, tako da se uklopim u svaki glazbeni ukus mog društva. Inače, u slobodno vrijeme ne slušam skoro ništa jer cijeli dan mi se svodi na vježbanje

“Bilo je izazova, ovaj posao nije lagan, ali uvijek je prevladala ljubav prema pjevanju i glazbi općenito”

“Obitelj me bezuvjetno podržava u svakoj mojoj odluci, tako da sam im stvarno zahvalna na tome”

i učenje novog repertoara i onda kad imam slobodnog vremena samo želim mir i tišinu. (smijeh) Nikako da se slegne sve to što sam cijeli dan slušala.

Već ste to djelomično spomenuli, ali kako izgleda vaš dan, koliko truda i rada ulažete u Akademiju, ali i u nastupe?

Iziskuje jako puno truda i žrtvovanja. Inače nisam jutarnji tip osobe, moram priznati, ali najviše volim kad većinu stvari odradim kroz jutro. Onda mi popodne ostane slobodno, u slučaju da moram još nešto ili ponoviti ili obaviti, pa na kraju krajeva i otići s prijateljima na kavu, da ipak imam nekakav socijalni život. Kako uskladiti nastupe s faksom? To je bilo dosta teško u početku jer nisam znala kako će profesori reagirati na to da mene sad neće biti duži period vremena. Na kraju je ispalo odlično jer su mi stvarno apsolutno svi izašli u susret, s te strane stvarno nisam imala problema, onda bih uspjela stizati sve i za faks i pripremiti program za koncerte, predstave i sve ostalo što treba.

Imate li podršku obitelji kad je riječ o izboru karijere?

Da, oni me podržavaju od samog početka, i emocionalno i financijski, stvarno ih jako volim i cijenim zbog svega toga. Jer, mogli su mi reći da izaberem neki siguran posao, da ne idem u glazbu jer to nije sigurno, ali to nisu napravili već me bezuvjetno podržavaju u svakoj mojoj odluci, tako da sam im stvarno jako zahvalna na tome.

Već smo spomenuli da je bilo izazova, je li postojao trenutak kad ste sami sebi rekli: „Što je meni ovo trebalo?“ i možda razmišljali o promjeni pravca?

Ne puno, ali ih je bilo. Kad bih jednostavno došla do trenutka – stvarno, je li meni ovo treba u životu da prolazim sve ovo? Razmišljala bih koliko je teško, da se neću nikad uspjeti probiti… Ima i svakakvih pozadinskih stvari, od kolega do režisera, svega ostalog. Ali na kraju, kad staneš na scenu, onda sve to nestane. Zaboraviš na sve ostalo. I shvatiš – to je to. Ne mogu živjeti bez toga. To je moj život.

Je li se zbog tog osjećaja sve isplati?

Da, sve nestane u tom trenutku čim stanem na pozornicu, upale se reflektori, čujem or-

kestar, klavir, bilo što… Odem u neki drugi svijet u kojem se osjećam sigurno, to je moj dom. Ne vidim se nigdje drugo.

Umjetnost je generalno, bila glazbena, likovna ili bilo koja druga, izazovan poziv. Ipak, što biste poručili mladima koji će možda ovo pročitati, a razmišljaju o odabiru karijere u tim sferama?

Uvijek kažem da treba slijediti svoje snove, bez obzira na to što drugi govore, uvijek treba slušati svoje srce jer ono ipak zna najbolje. Poručila bih svim mladim umjetnicima koji možda nisu sigurni je li to za njih da slušaju svoje srce i ako im ono govori da je to - to, da nastave s tim, onda ne postoji nitko drugi, postoji samo taj put koji je upravo srce odabralo. I bit će sve u redu.

Zapravo živite svoj san, ali postoji li možda još uvijek neka neostvarena želja ili cilj?

Naravno, tek sam na samom početku. Mislim da je većini pjevača san doći na pozornicu Metropolitan Opere, Covent Gardena i slično. Radim usmjerena prema tom cilju, kako bih došla do velikih opernih kuća. To je zasad moj cilj, ali naravno treba još puno rada i strpljenja da bi se došlo do toga.

Kad završite s Akademijom, gdje planirate živjeti, je li povratak u Dubrovnik opcija?

Moji planovi zasad su otići van Hrvatske. Gravitiram prema Austriji ili Njemačkoj, vidjet

“Uvijek kažem da treba slijediti svoje snove, bez obzira što drugi govore, uvijek treba slušati svoje srce jer ono ipak zna najbolje”

ćemo hoću li uspjeti dobiti nešto ili ne. Svakako, nije mi plan ostati u Hrvatskoj i povratak u Dubrovnik još ne planiram u skorijoj budućnosti.

Ali ćemo vas barem ponekad moći slušati u Gradu?

Da, da! Evo, ne smijem još ništa odavati, ali družit ćemo se još ove godine i to uskoro u Dubrovniku, ali to je zasad još mala tajna…

MLADA DUBROVAČKA PODUZETNICA PETRA LJUBIŠIĆ:

Tvrtke koje su na društvenim mrežama imaju značajnu

prednost nad konkurencijom

Petra Ljubišić uspješno vodi marketinšku agenciju Marles Creative te objašnjava na koje načine njezine usluge mogu koristiti i vašem poslovanju

Vaša odlična usluga i dobar proizvod nekad jednostavno trebaju „vjetar u leđa“ i malu prijateljsku pomoć kako bi došli do željene razine i rezultata koji će biti odraz uloženog vremena, truda i novaca.

U tim trenucima, ključan korak predstavljaju dobra marketinška strategija i oglašavanje usmjereno prema pravoj publici. U slučajevima kad taj dio posla preuzmu pravi ljudi i netko tko će shvatiti vašu viziju i zavoljeti uslugu ili proizvod koji nudite, put prema uspjehu postaje zajednički. Mlada Dubrovkinja Petra Ljubišić već drugu godinu uspješno vodi marketinšku agenciju Marelas Creative. Svojim idejama i vještinama pomogla je brojnim lokalnim manjim i većim poduzetnicima kako bi njihovi proizvodi našli svoje mjesto pod reflektorom, ali i u srcima njihovih klijenata i kupaca.

Petra je u razgovoru otkrila nešto više o svojoj djelatnosti te je objasnila na koje načine njezine usluge mogu koristiti i vašem poslovanju.

Dubrovačko područje iz sezone u sezonu ima bogatiju i kvalitetniju ponudu. Koju ulogu u čitavom procesu ima dobar marketing?

Dobar marketing igra ključnu ulogu u promociji sadržaja na dubrovačkom području. Duboko vjerujem da je marketing srž uspjeha svakog poslovanja, posebno u turistički razvijenim regijama poput Dubrovnika. Naše usluge ne samo da prate trendove u turizmu i lokalnom poslovanju, već ih i oblikuju.

Dubrovačko područje ima izuzetan potencijal, ali samo kroz efikasno pozicioniranje i promociju možemo osigurati da se taj potencijal i ostvari. Dobar marketing nije samo o tome da privučemo više turista ili kupaca, već o stvaranju autentičnog identiteta za brendove i destinacije. Kroz kreativne marketinške strategije, promociju putem digitalnih kanala i kreiranje atraktivnog sadržaja, pomažemo brendovima istaknuti se među konkurencijom i ostvariti zapaženost među ciljanom publikom.

Uz to, kvalitetan marketing osigurava da Dubrovnik bude prepoznat ne samo kao turistička destinacija, već i kao centar kulturne baštine i gastronomije. To stvara

pozitivan lanac vrijednosti koji koristi lokalnim poduzetnicima, povećavajući prilike za poslovni rast i razvoj zajednice. Dakle, možemo reći da dobar marketing nije samo podrška jednom biznisu, već pokretački faktor za razvoj cijelog područja.

Kako izgleda vaša suradnja s klijentom? Što sve spada u paket usluga koje nudite?

Naša suradnja s klijentima je izrazito personalizirana te prilagođena njihovim specifičnim potrebama i ciljevima. Svaki klijent je jedinstven, stoga se trudimo stvoriti paket usluga koji najbolje odgovara njihovom poslovanju i viziji.

U sklopu naše ponude nudimo širok spektar usluga kako bismo osigurali sveobuhvatnu podršku našim klijentima. To uključuje brendiranje, grafički dizajn, vođenje društvenih mreža, kreiranje foto i video sadržaja, izradu web stranica, SEO optimizaciju, oglašavanje i savjetovanje. Među našim uslugama, najtraženiji paket je onaj koji kombinira vođenje društvenih mreža s kreiranjem foto i video sadržaja, uz dodatak ciljanog oglašavanja. Ova kombinacija omogućuje klijentima da dosegnu svoju ciljanu publiku na najučinkovitiji način, istovremeno jačajući svoj brend i povećavajući angažman svoje publike.

Uzet ćemo za primjer klijenta koji vodi restoran. Naš posao je stvaranje visokokvalitetne fotografije i videozapisa hrane, interijera i atmosfere objekta. Te materijale potom integriramo u strateško vođenje

društvenih mreža. Također, kreiramo dodatne marketinške materijale poput letaka, brošura i digitalnih reklamnih grafika te provodimo ciljano oglašavanje. Ovaj holistički pristup omogućuje restoranu da sve marketinške potrebe riješi na jednom mjestu uz kontinuiranu podršku i prilagodbu strategije.

Naši ljudi, kao i ostatak svijeta, trude se pratiti trendove kroz koje mogu unaprijediti svoj rad. Mislite li kako ipak malo zapinjemo u odnosu na neke druge europske države?

Upravo zbog nedovoljnog shvaćanja potencijala društvenih mreža u Hrvatskoj, primjećujem da zaostajemo za drugim europskim državama. Dok se globalno prepoznaje važnost digitalnih platformi kao ključnih alata za promociju i izgradnju brenda, smatram da postoji prilika za napredak u našoj poslovnoj kulturi. Kao osoba koja se neprestano educira u području marketinga, svjesna sam moći koja se krije iza društvenih mreža i kako upravo one mogu transformirati poslovanje. Kroz naše integrirane marketinške strategije, pružamo izvanredne rezultate za naše klijente, povećavajući svijest o brendu, angažman publike i ostvarujući značajne konverzije.

Važno je prepoznati da su društvene mreže mnogo više od prostora za društveno povezivanje - one su ključni kanal za izgradnju dubokih veza s potrošačima i stvaranje relevantnog sadržaja koji rezonira s njihovim potrebama. Smatram da

treba iskoristiti nedostatak svijesti kao priliku za bolje pozicioniranje na tržištu. U konačnici, tvrtke koje prepoznaju moć društvenih mreža i aktivno ih koriste kao sastavni dio svoje marketinške strategije imaju značajnu prednost nad konkurencijom. Iskorištavanje potencijala društvenih mreža ne samo da omogućuje bolje pozicioniranje na tržištu, već i stvaranje dubljih i trajnijih veza s publikom, ključnih za dugoročni uspjeh poslovanja.

Kojim koracima naši zainteresirani čitatelji mogu ostvariti komunikaciju s vama?

Možete nam poslati e-mail na adresu info@marelas-creative.hr, nazvati me na broj 099 771 5612 ili nas pronaći na društvenim mrežama.

Instagram: @marelas_creative i Facebook: /marelascreative.

Također, možete posjetiti našu web stranicu www.marelas-creative.hr.

Posebno ističem da stojimo na raspolaganju za besplatne konzultacije i radujemo se novim suradnjama!

*Tekst nastao u suradnji s marketinškom agencijom Marelas Creative

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Dimna zavjesa

Policija u Varaždinu istražuje poduzetnicu iz Perua i dvije njene djelatnice iz Venezuele zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prostitucije oglašavanjem seksualnih usluga preko društvenih mreža i telefona. Poduzetnica je finula u zatvoru, a radnice puštene uz prekršajnu globu. Ove uslužne djelatnice su se branile neupućenošću u naš pravni sustav, prema kojemu su njihove usluge nelegalne, a nisu znale da smo mi istinska zemlja vjernika koji se gnušaju prostitucije i sablažnjavaju se golih ženskih atributa.

U medijima je bilo i prijedloga da se prostitucija dekriminalizira! I tako i tako će nje vazda bit, pa neka barem plate porez na dodanu vrijednost. Umanjeno za amortizaciju. Prema nekima, domaće poduzetnice su digle enormno cijene pa sad policiji špijavaju strane radnice koje ulažu puno više sebe, a stalno nude akcijske cijene. U prošlosti su političari prije izbora, građanima obećavali brda i doline, ali nakon silaska sa svojih brda u naše doline, ništa drugo ne bi ispunili, sjećaju se stariji glasači. Danas drže govore ko da će vladat sto godina, a kradu ko da će sutra umrijet, složila se oporba od ljevice do centra. Deset političkih stranaka koje su prihvatile mišljenje šefa SDP-a da Hrvatska zaslužuje bolje, odlučili su zajedno na izbore. Uvjereni su da HDZ uporno i krivim smjerom vozi brod koji tone. I koliko god lijeve glasače veseli ovo spasonosno zajedništvo, ipak neki od njih su oprezni kad se koriste metafore. Eto, recimo, prema nautičkom iskustvu jednog poznatog pomorca, promjena kursa plovidbe na bilo kojem brodu koji tone, ne bi bitno utjecala na smjer njegova kretanja.

Lijeve optimiste donekle zbunjuju oni mrvicu desniji koji u programu opozicije vide isključivo rušenje HDZ-a i podjelu funkcija. Još im je živo sjećanje na široku koaliciju dvije tisućite, kad su se nakon rušenja HDZ-a, četiri godine međusobno svađali oko funkcija. Rekli bi naši stari, da je ma-

nje jastrebova, druge bi nama ‘tice pjevale! Naravno, oni koji se ne razumiju ni u ornitologiju niti u politiku tvrde da nam je Vlada odlična. Nego ministri ne valjaju! Doduše, Vladom nisu oduševljene ni žene. Na Dan žena su doznale da nijedna HDZova kandidatkinja neće bit postavljena za nositeljicu liste u 11 izbornih jedinica. A njihovi kavaliri ih samo žele poštedjet nošenja tereta; neka one nose Chanel, Vuiton, Birkin.

Konačno smo doznali sudbinu umjetničkog kipa Bruce Leea iz Mostara koji je nedavno netragom nestao iz tamošnjeg parka. Prvo su se javili nepoznati spasitelji s video porukom iz koje je vidljivo da je spomenik tom slavnom zaštitniku potlačenih u Hong-Kongu i Mostaru, u gorem stanju od našega Orlanda, tako rekuć, u komadima. Oni su ga samo htjeli očistit i vratit u park, ali ispod sjajne površine su otkrili fatalne naslage bronce. Kako u tamošnjoj hrvatskoj bolnici nema odjel za kipove, ovi entuzijasti su sami preuzeli njegovo spašavanje, iako s vrlo slabim izgledima za oporavak, uz uključene aparate, vjerojatno one - rezne. Anonimni spasioci zamolili su javnost da ih, nakon neizbježno tužnog ishoda, poštede posjete žalovanja. Njihovu zamolbu nije prihvatila mostarska policija pa su ih posjetili i uhitili lažnog konzervatora pod sumnjom za pokušaj nezakonitog recikliranja tog povijesnog gradskog simbola. Nema nikakve sumnje da je uhićeni dirnuo u svetinju svakog Hercegovca.

A za hrvatsku svetinju Dinamo, doživotni nadzor nad registratorima i papirologijom, izgubio je dosadašnji predsjednik. Neki od protivnika, koji ga zovu Mojsije, tvrde da su njegove poslovne ambicije i motivi sumnjivi. Postoje indicije da se taj 88 godišnji vitalni sportaš boji ispadanja kostura prošlosti iz ormara, što bi mu moglo pokvarit planove za budućnost. Ukoliko nema i on dvojno državljanstvo.

Prvo je premijer ostao zapanjen što se eu-

ropska tužiteljica usudila kritizirat njegovu izjavu da ona nema ovlasti ispitivat muljažu Ministarstva kulture i Geodezije. Jer sporni soldi nisu bili europski, nego hrvatski. Ne shvaća on je li luda ili ima muda. Onda je spomenutu gospođu zapanjio njegov stav da nije važan lupež, nego čije su pare. Njoj to govori da naš premijer nije borac protiv korupcije, nego stručnjak za dimne zavjese. Baš tako je rekla: premijer koristi školski primjer dizanja dimne zavjese. Većinu Hrvata to ne zapanjuje. Premda neki i ne znaju da se to tako zove. U nas bi se reklo da to prepadnuta sipa pušta crnilo. Da ne bi i njega krivo optužili za proizvodnju dimne zavjese, a vezano za projekt robo-taksija, za koji izum je već dobio 180 bespovratnih milijuna, Rimac je pokrenuo prvu u nizu faza testiranja i prikupljanje prometnih podataka kako bi taksiji uskoro vozili bez vozača. Sustavom će upravljat umjetna inteligencija koju su kupili u - Izraelu. I dok jedni kažu kako su to odlični uloženi milijuni eura, a da je ta izraelska firma jedna od najboljih za sigurnost robo-taksija, drugi, malo opterećeni politikom, tvrde kako prema prometnim pokazateljima u Gazi sva izraelska vozila bez obzira čijom inteligencijom vođena gaze sve na što naiđu. Možda nisu odradili prethodna testiranja ko naš Rimac. Na kraju će, sumnjaju oni, nazovi ‘robo-taksiji’ bit voženi od stotinjak Nepalaca i Filipinaca. Nema do prirodne inteligencije.

Piše Mario Klečak

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ante i Martina - srca im puna nasred voljenog Straduna

Toni, Kate, Maroje, Evelin i Luka - obitelji je blaženi neradni dan, dodatno ljepši i suncem “okupan”

Denis, Rašo i Diana - ne uspijevaju se družiti svakoga dana

Mara, Leona i Petra - lijepo se djevojkama urediti i uživati dan bez kiše i hladnog vjetra

Ivan i Ivana - puna iznenađenja bila je ta proslava “neokruglog” rođendana

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Šimun, Marijeta, Anamarija, Petra, Marija i Ante - “šapnut” ćemo, prava su ekipa, tek toliko da odsad i vi znate

Tonko i Ivan - ravnatelji UGD i Muzeja i galerija Konavala, uz kafu se nađe i momenat za razmjenu iskustava povoljan

Alida, Igor i Ivana - i kad ne mogu zajedno izaći, drage prijatelje ne gube iz vida

Jadranka i Gloria - godi promjena, lijepo je i samo s prijateljicom poći vanka

Mile, Mato i Miho - sa zanimanjem slušaju što se zbori, hoće li, osim bogatstva predizbornih obećanja, nešto “bitno opipljivo” dobiti i penzioneri

Antonia i Nina - nije im teško raditi da čeljad uživa bogatstva okusa sladoleda fina

Larisa i Jana - nije im bilo teško zastati i za DD s osmijehom pozirati

POVIJESNI BROD

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

‘SUNDREAM’ Bio je prvi

brod

Royal Caribbeana koji je i prvi izrezan u staro željezo

Ratni vihor je spriječio planirane dolaske Dubrovniku dok je nosio ime ‘Song of Norway’, ali nam je kasnije povremeno stizao kao ‘Sundream’

Zanimljiva je priča o ovome brodu, prvoj novogradnji kompanije Royal Caribbean Cruise Line, danas druge po veličini svjetske putničke brodarske grupacije pod promijenjenim imenom Royal Caribbean International. Porinut je 2. prosinca 1969. godine u finskom brodogradilištu Wartsila Helsinki Shipyard kao

novogradnja broj 392 da bi 1970. bio kršten imenom SONG OF NORWAY.

Imao je 18416 bruto tona, bio dug 168 i širok 24 metara, kapaciteta 724 putnika. Četiri devetcilindarska glavna Sulzer-Wartsila diesel pogonska stroja ukupne snage 14560 kW omogućavale su mu preko dvije propele plovidbu

brzinu od 20,5 čvorova. Na svoje prvo kružno putovanje je zaplovio 7. studenog 1970. godine.

KRUZERI SU BILI ‘IN’ PA SU MU POVEĆANI KAPACITETI

Velika potražnja za kružnim putovanjima, koja su u to vrijeme neočekivano postala jako popularna, natjerala je Royal Caribbean da u istom brodogradilištu već 1978. godine poveća kapacitet smještaja putnika ugradnjom jedne

srednje brodske sekcije. Brod je otkinut popola te mu je ugrađena već unaprijed izgrađena sekcija broda duga 26 metara nakon čega je SONG OF NORWAY postao brod od 22945 bruto tona, dužine 194 metra i mogućnosti prihvata 1196 putnika u 538 kabina podijeljenih u pet razreda na sedam putničkih paluba. Pod norveškom zastavom uglavnom je plovio na tjednim i dvotjednim kružnim putovanjima u Karibima s polaskom iz luke Miami.

U programu putovanja SONG OF NORWAYA za 1992. godinu bilo je objavljeno i jedno 12-dnevno krstarenje s polaskom 4. svibnja iz Barcelone prema lukama: Palma de Mallorca, Villefranche, Nica, Livorno, Civittavecchia, Napulj, Krf, Dubrovnik i Venecija, koje se zbog vojne agresije na Dubrovnik nažalost moralo otkazati

Kada je Royal Caribbean započeo izgradnju serije većih, suvremenijih i ekonomičnijih putničkih megakruzera, SONG OF NORWAY je prodan 1996. brodaru Sun Cruises, članu britanskog koncerna Airtours/My Travel (kasnije uklopljen u Thomas Cook) koji mu je dao novo ime SUNDREAM i bahamsku zastavu. U to vrijeme i samo pod tim imenom je dolazio i u povremene posjete Dubrovniku

RATNI DOGAĐAJI SPRIJEČILI POSJETE

DUBROVNIKU

U programu putovanja SONG OF NORWAYA za 1992. godinu bilo je objavljeno i jedno 12-dnevno krstarenje s polaskom 4. svibnja iz Barcelone prema lukama: Palma de Mallorca, Villefranche, Nica, Livorno, Civittavecchia, Napulj, Krf, Dubrovnik i Venecija, koje se zbog vojne agresije na Dubrovnik nažalost moralo otkazati. Kada je Royal Caribbean započeo izgradnju serije većih, suvremenijih i ekonomičnijih putničkih megakruzera, SONG OF NORWAY je prodan 1996. brodaru Sun Cruises, članu britanskog koncerna Airtours/My Travel (kasnije uklopljen u Thomas Cook) koji mu je dao novo ime SUNDREAM i bahamsku zastavu.

KOD NAS JE UPLOVLJAVAO KAO ‘SUNDREAM’ U to vrijeme i samo pod tim imenom je dolazio i u povremene posjete Dubrovniku. Nakon osam sezona SUNDREAM je ponuđen na prodaju pa sljedećih godina često mijenja vlasnike, imena i zastavu.

Tako od konca 2004. godine plovi u floti brodara Tumaco Navigation kao DREAM PRINCESS , od 2006. godine u vlasništvu Lance Shipping pod imenom DREAM , od 2007. kod Pearl Owner Ltd. prvo kao CLIPPER PEARL, a potom

CLIPPER PACIFIC od 2009. kod International Shipping Partners pod imenom FESTIVAL te nakon godinu dana kao OCEAN PEARL

BIO JE U NAJMU JAPANSKE MIROTVORNE ORGANIZACIJE, ALI I KOCKARINCA

Jedno je vrijeme 2008. godine plovio i u najmu japanske mirotvorne neprofitne organizacije Peace Boat. Kada je izgledalo da će dobri stari SONG OF NORWAY doživjeti svoje nove velike trenutke, nakon što je 2010. uplovio u flotu španjolskog Quail Travela (Happy Cruises), dogodio se stečaj kompanije, pa se OCEAN PEARL, zajedno s još jednim našim dobrim poznanikom, brodom GEMINI, neočekivano u rujnu 2011. godine našao raspremljen na mrtvom vezu.

U travnju sljedeće godine OCEAN PEARL je prodan u Kinu gdje ga je novi vlasnik Formoza Queen Corporation usidrio i pod imenom FORMOSA QUEEN zaposlio kao ploveću kockarnicu. U studenom 2013. godine, brod je prodan kineskim rezalištima te je u potpunosti izrezan tijekom 2014. godine. Tako je ovaj brod doista postao povijesni kruzer Royal Caribbeana jer je osim što je započeo njegova prva kružna putovanja postao i njegov prvi brod koji je izrezan u staro željezo.

u restoranu Studentskog doma

Tradicionalno okupljanje i druženje bivših djelatnika Atlasa

Sedmo tradicionalno okupljanje i druženje bivših djelatnika Atlasa održat će se u subotu, 23. ožujka, s početkom u 13.00 sati u restoranu Studentskog doma. Molimo sve zainteresirane da se prijave najkasnije do ponedjeljka 18. ožujka u 16:00 sati, na mobitel 099 322 11 22.

Uz zahvale srdačan pozdrav,

ORGANIZACIJSKI ODBOR BIVŠIH DJELATNIKA ATLASA

SKUPA DOBILI TEK 11 GODINA ZATVORA

Potvrđene presude za nesreću u kojoj je Ivana Obad izgubila život

Prošlo je 13 i pol godina od smrti dubrovačke studentice Ivane Obad (20) koja je poginula u prometnoj nesreći kraj Bosiljeva kao suputnica u jurećem Ferrariju. Prošlo je i 12 godina od podizanja optužnice zbog te tragedije protiv automobilista Marina Čolaka (39) i Dalibora Opačka (45).

Prije nepunih 11 godina dvojica optuženih su na početku suđenja negirali krivnju svaljujući odgovornost jedan na drugoga. Ponovili su to i u ponovljenom postupku nakon što je prvostupanjska presuda ukinuta, pa je donesen i novi pravorijek koji je preklani ukinuo Visoki kazneni sud. Tako da se suđenje za smrt Ivane Obad početkom prošle godine našlo na istom mjestu kao i prije jednog desetljeća te je započelo na isti način riječima: ‘Nismo krivi‘. Lani je stoga ponovno donesena osuđujuća presuda. Tročlano sudsko vijeće Čolaka je osudilo na šest godina zatvora, a Opačka na pet. Unatoč žalbama obojice optuženika, Visoki kazneni sud je odlučio presjeći sudsku trakavicu i potvrdio presudu Županijskog suda u Zagrebu!, piše Jutarnji.

- Visoki kazneni sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je na tako utvrđeno stanje pravilno primijenio odredbe Kaznenog zakona. Također, pravilno i potpuno je sud prvog stupnja utvrdio sve okolnosti koje su prema odredbama Kaznenog zakona od utjecaja da kazna bude lakša ili teža za počinitelja – navodi u obrazloženju Visoki kazneni sud. Ujedno smatraju opravdanim što je Čolaku “prvostupanjski sud izrekao nešto strožu kaznu s obzirom na to da je utvrđeno da je prekršio dva prometna propisa, a u vozilu se osim nje -

ga nalazila i suvozačica koja je u prometnoj nesreći smrtno stradala”.

- Visoki kazneni sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je na tako utvrđeno stanje pravilno primijenio odredbe Kaznenog zakona. Također, pravilno i potpuno je sud prvog stupnja utvrdio sve okolnosti koje su prema odredbama Kaznenog zakona od utjecaja da kazna bude lakša ili teža za počinitelja – navodi u obrazloženju Visoki kazneni sud. Ujedno smatraju opravdanim što je Čolaku “prvostupanjski sud izrekao nešto strožu kaznu s obzirom na to da je utvrđeno da je prekršio dva prometna propisa, a u vozilu se osim njega nalazila i suvozačica koja je u prometnoj nesreći smrtno stradala”.

Foto: Željko Tutnjević

Starijoj

ženi priredili “skeč”

sa zlatnom narukvicom pa je oštetili za 1100 eura

Nakon što je policijskim službenicima u Policijskoj postaji Dubrovnik početkom veljače pristupila 72-godišnjakinja i prijavila kazneno djelo prijevare, provedeno je kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo kaznenim prijavljivanjem 69-godišnjaka s područja Zagreba.

Naime, oštećenu je na području Dubrovnika zaustavio osumnjičeni muškarac koji je u ruci nosio narukvicu žute boje i pitao je pripada li joj ta narukvica. Kada je oštećena rekla da narukvica nije njezina, upitao je ima li u blizini zlatara u kojoj bi mogao provjeriti je li „pronađena“ narukvica izrađena od zlata.

U tom trenutku naišao je muškarac

kojeg je osumnjičeni također pitao za zlataru u blizini na što mu je muškarac odgovorio da se bavi zlatom i nakon pregleda narukvice procijenio njenu vrijednost na 5.000,00 eura. Izrazio je želju da otkupi narukvicu, te ih je zamolio da ga pričekaju da ode po novce.

Osumnjičeni je potom oštećenoj ponudio da mu da polovicu novca budući žuri na autobus, i da sama sačeka navodnog zlatara kada se vrati s novcem, na što je oštećena pristala i s bankomata podigla 1.100,00 eura koji novac je dala osumnjičenom, a on njoj narukvicu.

Ubrzo je shvatila da je prevarena i cijeli je slučaj prijavila policiji, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Lupao glavom po aparatima u automat klubu, a onda prijetio djelatnicama da će ih ubiti

Općinski sud u Dubrovniku donijelo je presudu za slučaj iz veljače prošle godine. Tada 27-godišnjak je u automat klubu lupao glavom od aparate, a zaposlenice su ga zamolile da to prestane raditi i napusti klub.

Međutim, mladić je rekao da će ih ubiti, nakon čega su zaposlenice pobjegle i zaključale se u ured, a on je lupao po zaštitnom staklu ureda i ponavljao im da izađu da ih ubije.

Time je počinio dva kaznena djela, za koja je dobio po sedam mjeseci zatvora, koji su pretvoreni u jedinstvenu kaznu od deset mjeseci, a potom i u uvjetnu kaznu - ukoliko ne počini novo kazneno djelo u roku od tri godine, neće morati u zatvor.

Jurica

PREVARANTI SVE KREATIVNIJI

DOBIO UVJETNU

Square ispisao povijest, u doigravanje za prvaka Dubrovčani ulaze s prvog mjesta

Kolo prije kraja regularnog dijela SuperSport Hrvatske malonogometne lige, dubrovački Square svladao je zagrebačku Uspinjaču Gimku na gostovanju rezultatom 7:3, čime su stigli do neuhvatljiva 34 boda

Piše Rafael Barkiđija foto Rafael Barkiđija, Goran Mratinović / DD

U Gospinom se polju sprema ili, bolje rečeno, nastavlja malonogometna festa. Nakon što je Square ugostio završnicu Kupa, dubrovačka dvorana bit će jedno od glavnih mjesta odluke o novom prvaku Hrvatske. Kolo prije kraja regularnog dijela jasno je kako će Square u doigravanje ući s prvog mjesta, kakvi god da budu rezultati zadnjeg kola. Iako u zadnjih nekoliko sezona naslov prvaka nije osvajala momčad koja je imala „jedinicu”, dubrovačkoj momčadi itekako će značiti ova startna pozicija. Četvrtfinale i polufinale igra se na dvije pobjede, Square bi u tom slučaju prvu utakmicu i eventualnu majstoricu igrao u Gospinom polju.

„Posljednje dvije sezone ekipe s petog mjesta su osvojile naslov. Trenutna tablica zbog toga ne do-

nosi puno. Donosi prije svega prednost domaćeg terena, što je nama iznimno bitno. Zbog naših navijača, koji su cijelu sezonu naš šesti igrač” – rekao je trener Squarea Marin Jukić. „Svi koji su uključeni u rad kluba su zaslužni za ovo. Ove smo sezone ispisali povijest. Velika, najveća zasluga ide igračima, a na nama je da van parketa učinimo sve za njih” – zaključuje Jukić.

Dubrovčani će u zadnjem kolu regularnog dijela, u petak (15. ožujka) od 20 sati, u Gospinom polju

Trener Squarea Marin Jukić odveo je momčad do prve „jedinice” uoči doigravanja u povijesti kluba

Maro Đuraš protiv Uspinjače postigao je dva pogotka. I dalje je najbolji strijelac Squarea ove sezone s 14 prvenstvenih pogodaka

dočekati makarsko Novo vrijeme. Za Dubrovčane rezultatski ne toliko bitna utakmica, koliko im je bitna za ostanak u formi uoči doigravanja. Preostali parovi zadnjeg kola regularnog dijela su: Osijek – Uspinjača, Torcida – Crnica, Olmissum – Vrgorac, Futsal Dinamo – Stanoinvest Futsal Pula. Sve utakmice igraju se u istom terminu.

Preostaje još za vidjeti tko će biti osmoplasirana momčad, odnosno, protivnik Squarea u četvrtfinalu. To mogu biti Vrgorac, Osijek ili Crnica, a odluka pada u zadnjem kolu. Stanje na tablici nakon 17 kola: 1. Square (34), 2. Pula (30), 3. Futsal Dinamo (30), 4. Olmissum (29), 5. Novo vrijeme (28), 6. Torcida (23), 7. Crnica (19), 8. Vrgorac (16), 9. Osijek (16), 10. Uspinjača Gimka (11).

Gimnastički klub Dubrovnik proslavio dvadeseti

rođendan

na pravi način!

Veliki događaj obilježili novim gimnastičkim kupom

Prvi gimnastički Kup svetog Vlaha održao se u subotu (9. ožujka) u dvorani Osnovne škole Mokošica. Natjecanje je to na kojem je sudjelovalo tristotinjak mladih gimnastičarki iz deset klubova, a sve zbog velikog jubileja – dvadesetog rođendana Gimnastičkog kluba Dubrovnik. „Stvarno smo ponosni na tih 20 godina. Nismo ni svjesni kako je to brzo došlo i prošlo. Očekivali smo veliki broj, ali ne baš ovoliko natjecatelja. Najljepša moguća čestitka za rođendan” – rekla je Karmen Matušić, predsjednica kluba. U sklopu cjelodnevnog natjecanja upriličeno je i svečano otvaranje. Dvoranu u Mokošici tako su posjetili gradonačelnik Mato Franković, predsjednik Dubrovačkog saveza športova Maro Kapović, predsjednik Hrvatskog gimnastičkog saveza i bivši gimnastičar Marijo Možnik. Tu je bila i prva predsjednica i jedna od osnivačica kluba Anuška Matušić. Sve skupa je to bio veliki organizacijski zalogaj, kojeg su u dubrovačkom klubu odradili bez ikakvih poteškoća. „Bilo je dosta zahtjevno. Tijekom ovih 20 godina uspjeli smo opremiti klub s raznim spravama, tako da smo imali dupli set svake sprave. Time smo malo ubrzali natjecanje, koje je trajalo od 8 ujutro do 8 navečer. Svakako bih zahvalila ravnateljici škole Petri Đapić Caput, koja je uvelike pomogla oko organizacije i dvorane, i svima koji sudjelovali. Naravno, i našim trenerima kluba, posebno glavnoj trenerici Nikolini Klarić” – istaknula je Matušić.

Rođendanska želja je nova, adekvatna dvorana za rad i napredak kluba.

Povuklo se na svečanom otvaranju Kupa i pitanje nove adekvatne dvorane ili veće prostorije za potrebe dubrovačkog kluba. Riječ je o sportu koji zahtjeva puno prostora i to zbog svih potrebnih sprava. GK Dubrovnik trenutno je smješten u dvorani Osnovne škole Mokošica i jednom manjem prostoru u Staroj Mokošici.

„Mi već dulje vrijeme razgovaramo, idemo na sastanke i radimo na tome da naš klub dobije adekvatne uvjete. Na samom otvaranju gradonačelnik Franković istaknuo je kako će u sklopu nove polivalentne dvorane u Gospinom polju, biti nekoliko manjih dvorana. Jedna od tih manjih bi trebala biti namijenjena za sportsku gimnastiku. Jer trenutno imamo oko 180 članova kluba i liste čekanja. Nas je šestero trenera i jednostavno ne možemo primati još novih članova” – zaključuje Matušić.

Predsjednica Gimnastičkog kluba Dubrovnik i organizatorica Kupa svetog Vlaha Karmen Matušić

Piše Rafael Barkiđija

Foto: Rafael Barkiđija

VELIKI JUBILEJ

SVAKI TJEDAN zvonin JEDAN ***

STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN

U ULIČICI U GRADU

Danijel Dragojević

U uličici u Gradu nà tlima sjedi – ko dijete nečime kada se smete samo u svemirskom stadu

Prezrevši puk i paradu govore blef i konfete i ljeto i plaže – sve te brbljarije što ne znadu

Za ono nešto i negdje strujanjem što se u pȕti ili u zjenici gdje-gdje

Nazre – svet je u trenu pjesnik dok uznesènu nesvijest – a svjestan – sluti

(Drugi mu pamte stihove, ja njega!)

1997.

SVAKI TJEDAN AFORIZAM JEDAN

MIRJANA MIJOVIĆ KOČAN

Samo duševni –duševno obole.

humanitarni prilozi

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Cvijeta Knego prilaže 15€

dva skalina

U spomen na pok. Anu Brbora, umjesto cvijeća 30 € prilaže Mare Đerek; U spomen na pok. kolegu Pera Zvrka, umjesto cvijeća 200 € prilažu maturanti Nautike Dubrovnik 1972.g.; U spomen na pok. Lucu i Mata Krilanović, 30 € prilaže Katija Miljanić; Umjesto vijenca za pok. Mariju Kovačić, 200 € prilažu ITI COMPUTERS SERVICES D.O.O. Umjesto vijenca za pok. Antu Oberan, 85 € prilažu stanari zgrade Janka Bobetka 12; U spomen na pok. Mariju Maslać, majku naše prijateljice, umjesto cvijeća 50 € prilaže obitelj Lukšić; U sjećanje na topli plamen prijateljstva koji tinja još od malih nogu, Ilinka Đukić uplaćuje 50 € za nedavno preminulog Miljenka Džajića Vukasa; U spomen na pok. Nika Miljevića, umjesto vijenca 100 € prilažu djelatnici Lučke kapetanije Dubrovnik; Dragoj jetrvi Gemi Aleksić, umjesto cvijeća 60 € prilaže Lucija Aleksić; Dobrovoljni prilog (umjesto vijenca) 230 € CARINSKA UPRAVA ZATON DOLI I KARASOVIĆI David Vranjković donacija 30 €; Niko Obradović donacija 30 €; Andrea Grgičević donacija 25 €; Zlatko Kovač donacija 10 €; Miloslavić PavoTomislav donacija 26,54 € Jelena Šutić Alaga donacija 60 €; Prilog od Salse 25 €; Mara Rathman donacija 200 €;

Caritas Dubrovačke Biskupije

U spomen na pok. Mata i Lucu Krilanović prilažu Pavo i Nikola Krilanović s obitelji- 50 eura

AUTOR:

SLAVKO BOVAN

RODNI GRAD UMJETNICE NA SLICI

SAVRŠEN UZOR (mn.)

VEO, KOPRENA

STAROGRČKA BOŽICA LOVA

JUG

KOVANI NOMAC (grč.) (anagram: UMAN)

S K A N D I N A V K A

SPECIJALNOST UMJETNICE NA SLICI UDARAC UMJETNICA NA SLICI RADIJ PLANINA U GRČKOJ POKRETNI DIO KACIGE (mn.) NORVEŠKA SOBIČAK KRATICA ZA KILOVOLTAMPER

DUBROVAČKI DNEVNIK

JEDNA OD DJELATNOSTI UMJETNICE NA SLICI

4. I 1. SAMOGLASNIK

ZAVJESA ZA PROZORE

SLIJEVANJE SUSJEDNIH VOKALA U JEDAN (grč.)

GLAZBENIK, ATI SILOM UZETI

STALNO PRIGOVARATI VJERAN

LINIJE NA KARTI ISTE DUBINE PISAC JOGIĆ

NOVČIĆ U TURSKOM CARSTVU ČAJ ODVAR

SPLETKA (mn.)

OSOBNA ZAMJENICA

OTOČJE U PACIFIKU

FINSKO JEZERO, INARI SREDIŠNJE

VRSTA OBRTNIKA TONA

ELEKTRON KRIVE NOGE

VRSTA TKANINE ŠPANJOLSKI PISAC, JUAN

KRATICA ZA ELEKTROAKUSTIČNI LABORATORIJ

VIOLONČELIST DEŠPALJ

ATIJA OD MILJA

GORNJI DIO KUĆE POVIŠEN TON “F”

Dubrovnik, Soss, ideali, zvocati, zar, izobate, on, Artemida, Enare, J, aspra, stolar, numa, intrige, e, tvid, Ruiz,

AUTO / MOTO

Prodajem Fiat 126 “PEGLICA”. Mob: 099 493 4134

Prodajem Golf 1.6, 1998 godište, lpg, registriran do 9.mjeseca. Mob: 098 674 772

Mercedes Benz, Blue Tec, C klasa, limuzina 4/5, diesel motor 2150 ccm, 120 kW/160 KS, automatic 7 brzina, 2/2015, cca 81.000 km, regist. do 9/2024, norma isp. plinova Euro 6, garažiran, redovno servisiran. Tel. 099/206 - 76 60 od 9 - 16 sati. Cijena 22.000 €.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem poslovni prostor 25m2 na putu Iva Vojnovića. Mob: 098 495 233

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsko zemljiste ( zona M1), 1072m2, Zaton Mali, kompletna infrastruktura (struja, voda, gradska kanalizacija, asfaltirani prilazni put), pogled na more, cijena na upit. Mob: 0989230545

Prodaje se građevinsko zemljište 1/1, površine 600 m2 u Donjoj Čibači. Cijena povoljna. Mob: 098 244 794

Prodajem novu obiteljsku grobnicu na muslimanskom groblju Boninovo. Mob: 098 747 183

Prodaje se poljoprivredno zemljište, Pelješac-Ponikve, više parcela. Cijena 15 EUR/m2. Mob: 098 975 3970

Kupujem grobno mjesto na Brgatu, Rožatu ili Sustjepanu. 098 177 6107

Prodajem dvosoban stan na Ilijnoj glavici 280 000 EUR. Mob: 092 191 1848

Prodaje se stan na Montovjer-

ni, 56 m2 (Kineski zid), pogled na Gruž. Mob:098 383 8869

Prodajem privatno građevinsko zemljište (zona M1-mješovita gradnja), prekrasan pogled na more, 960 m2, kompletna infrastruktura (cesta, struja, voda, kanalizacija). Cijena na upit. Kontakt +385 98 9230 545

Prodaje se izuzetno građevinsko zemljište u Zatonu Malom (mješovita rađevinska namjena M1) 960m2, pogled na more, kompletna infrastruktura, cijena na upit. Kontakt +385989230545

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Kupujem manji teren uz jadransku magistralu, ne mora biti građevinska površina, oko 500 m2, relacija od Brsečina do Karasovića. Kontakt +385 9558339282,

ponude slati na Whats App.

Prodaje se stan u zagrebu (strogi centar) 78m2, 2850 eur/m2.

098 277 363

Prodaje se građevinsko zemljište, 600 metara kvadratnih, u Čibači Donjoj. Informacije na telefon: 098/244-794

Prodaje se stan u Zagrebu, strogi centar, 78 m2, 2850 eur m2. Kontakt: 098 277 363

Prodaje se grob iz 19. st. na groblju Boninovo. Mob. 098 960 9880.

Stari Grad - prodajem stan od 93 metra kvadratna, četiri sobe, 1/2 kupaonice i ostava. Mob: 091/544-5395

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura.

Mob. 098 1700 511

cijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prijevoz tereta i robe - pogodno za uske ulice. Kontakt: 098 244 390

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevinska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

P r o d a j e s e s t a n (CavtatMečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući - prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komer-

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Čibača, dvosoban namješten stan + garsonijera, parkirno mjesto, blizu škole – 90 m2 –297.000 eura - Angelus nekretnine - 095 466 2211

Prodajemo više građevinskih zemljišta u okolici Dubrovnika (Buići, Zaton veliki) - Angelus nekretnine - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine.

38 Mali oglasi

Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

SUH,Podružnica

Dubrovnik, organizira odlazak na terapije u Lječilište Topusko od 02.04. do 24.04.2024.godine.

Pozivaju se zainteresirani članovi da se prijave putem telefona (358-615) ili osobno u prostoriji SUH- a (ul. Josipa Kosora 30- ponedjeljak, srijeda i petak od 09-11 sati).

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekret nine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem blagovaonski stol, nekorišteni ugostiteljski mlinac za kafu, pos printer i profesionalnu kasu. Mob: 098 911 7179

USLUGE RAZNO

Profesor s dugogodišnjim iskustvom u podučavanju daje poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu. Kontakt: 092136084

Lekcije i sve vrste prijevoda nudi profesorica engleskog i španjolskog s dugogodišnjim iskustvom. Mob: 098 912 8484

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Rezidba maslina, loze, kivija, ruža, košnja trave, uređivanje okućnice, vrtova, dvorišta i sl. 0916143946

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe,čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih ostalih materijala. Upiti na : 098 765 757

Uređujem okućnice vrtove, đardine, košnja trave, orezivanje. Pitanje, i sl 091 6143946

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 11.3. do 17.3.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 18.3. do 24.3.

preminuli

MOKOŠICA - JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN U

MIRNOM PREDJELU 51 M 2 - 188.000 €

Dubrovnik - Vukovarska 17 - 1. kat www.angelusnekretnine.hr

Kontakt: 095 466 2211

Prodajem domaće patate liseta s dostavom. Mob; 099 507 4000

Kupujem stare automobilske i motor registarske tablice iz doba Jugoslavije i stare motore. 097 670 7137

Skoro izvorni govornik daje lekcije iz njemačkog jezika učenicima, studentima i odraslima. Kontakt: 092 233 4205

Nudim povremenu pomoć starijim i pospremanje u domaćinstvu - upokojenka sa iskustvom (Ploče, Metković, Dubrovnik)... tel/viber 00385 91 947 9000

MARIJA MASLAĆ (1949)

GEMA ALEKSIĆ (1933)

KATICA VIDAK (1960)

MARA DUBELJ (1934)

JADRANKA NALBANI (1951)

IVICA LOVRIĆ (1955)

IVO PENDO (1955)

ANE GARVAN (1933)

ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dubrovniku opet

titula vodeće europske kruzing destinacije!

Ovu nagradu naš grad prvi put je osvojio 2021. godine, a zatim i 2023. godine

U sklopu svečane dodjele nagrada World Travel Awards 2024, koja se 6. ožujka održala u Berlinu, Dubrovnik je osvojio visoko priznanje u kategoriji Vodeće europske destinacije za krstarenja 2024. (Europe’s Leading Cruise Destination 2024: Dubrovnik, Croatia).

Nakon tri osvojene nagrade World Travel Awards u 2023. godini, Dubrovnik je tako iznova proglašen vodećom europskom kruzing destinacijom. Ovu nagradu naš grad prvi put je osvojio 2021. godine, a zatim i 2023. godine.

Dubrovnik je nagradu vodeće europske kruzing destinacije izborio u konkurenciji između još 10 gradova, a to su redom: Atena,

Cannes, Kopenhagen, Edinburgh, Lisabon, Oslo, Venecija te tri turska grada - Bodrum, Izmir i Kuşadası. Glasovanje za europske kategorije dodjele nagrada World Travel Awards trajalo je do 4. veljače 2024., a glasali su profesionalci u turizmu, mediji i turistički potrošači.

Podsjetimo, Dubrovnik je prošle godine u sklopu World Travel Awards osvojio tri nagrade; u rujnu je u Gruziji proglašen Vodećom europskom destinacijom za krstarenja te Vodećom obalnom gradskom destinacijom u Europi, dok je u prosincu na završnoj ceremoniji u Dubajiu proglašen vodećom svjetskom obalnom gradskom destinacijom.

Dubrovnik je nagradu vodeće europske kruzing destinacije izborio u konkurenciji između još 10 gradova, a to su redom: Atena, Cannes, Kopenhagen, Edinburgh, Lisabon, Oslo, Venecija te tri turska grada - Bodrum, Izmir i Kuşadası

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ

DRUGU GODINU ZAREDOM