Dubrovački dnevnik br. 154

REPORTAŽA S UČENICIMA NA PRAKSI

stranica 12

„Da ste lani rekli za kilo pomadora tri eura, odveli bi vas u ludnicu!“

stranica 18

Dvije godine su ostale do lokalnih izbora, raspitali smo se kako dišu stranke i tko bi mogli biti kandidati stranica 4

‘’Nikakva se katastrofa ne događa, priučeni, lijeni i zlonamjerni novinari nisu u stanju provjeriti ni jedan turistički podatak’’

stranica 22

‘’Oni su BUDUĆNOST dubrovačkog TURIZMA’ ’

VOĆE I POVRĆE NA PLACI SKUPLJI NEGO IKAD

POLITIČKA KLIMA

DUBROVAČKO NJORGALO O SEZONI

Uvodnik

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik

Maro Marušić

Redakcija

Petra Srebrović

Nikša Klečak

Ivana Smilović

Rafael Barkiđija

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf

Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti

Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn

Studio Hrvatin & Studio Mater

Fotografija na naslovnici Goran Mratinović

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460

099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi

oglasi@dubrovackidnevnik.hr +385 99 3430 222

Tisak

Tiskara Zagreb

Majstori, majstori!

Glumci su preuzeli ključe od Grada i ma koliko smo svi mi godinama povremeno prigovarali zbog programa ili kvalitete pojedine predstave, što je potrebno i očekivano, ipak su Igre uvijek nosile poseban gust svima u Gradu. Jer Igre su Grad i nadam se da će uvijek tako i ostati. Puno gradova na svijetu imaju svoje Igre, posebno ljeti, ali samo su jedne i jedine Igre koje imaju takvu vezanost ljudi iz Grada i svih koji na Igrama sudjeluju. Jedne i jedine Dubrovačke ljetne igre, koje nisu samo predstave i koncerti na određenim lokacijama, nego su važan dio života i načina življenja u Gradu. Igre, ali drugačije, odvijale su se i na samom otvaranju u uzvaničkim ograđenim dijelovima, prije prekrasnog vatrometa. Dok plinska afera poprima sve veče razmjere, na Otvaranje Igara stigao je, osim naravno, premijera, ministara i pripadajućih satelita, glavom i bradom šef Uprave HEP-a Barbarić. Glasnogovornik Milić imao je potrebu objasniti novinarima kako se Plenki i Barbarić na tom događaju nisu ni družili, ni razgovarali. Neobično, prema drugim izvorima ipak su razgovarali. Što je i logično, prvi

čovjek Elektroprivrede i premijer barem su se morali pozdraviti i izmijeniti nekoliko kurtoaznih rečenica. Poslije događaja svaki je otišao sa svojim društvom. Upućuje li ovaj dolazak šefa HEP -a na Otvaranje slanje neke poruke? Kome drugom nego Plenkiju? Prema nekim kuloarima, Plenki je, nakon što ga je godinama štitio pa čak radije žrtvovao ministre, ipak odlučio smijeniti šefa Uprave HEP-a zbog plinske afere. Time bi se šteta po Vladu i Plenkija možda nekako sanirala. Je li Barbarić svojim dolaskom htio nešto poručiti Plenkiju? Ono kao, ‘tu sam pajdo i neću šutke otići.’ Naravno, to je samo neko moje laprdanje.

Plenki nije ništa znao jer on se bavi politikom, a ne plinom, dok ministri moraju raditi svoj posao. Logično. Barbarić je pustio u eter mailove koje je slao Filipoviću i u cc. stavljao i Plenkija, o svim problemima zbog kojih će džabe prodavati plin, ali nitko ni da trepne. Dakle na djelu nam ovoga puta nije WhatsApp afera, nego mail afera. E sad, prodaje nam se neka posve nerazumljiva agenda iako se zna procedura. Situaciju prvo mora proučiti i donijeti sva predviđanja šef

Piše Maro Marušić foto: Sime Zelic

Uprave kao i cijela Uprava HEP -a, koja treba sazvati izvanrednu Skupštinu čiji je član ministar Filipović i to je mjesto na kojem on treba biti na vrijeme i temeljito informiran. Nakon izbijanja afere, i HEP, i HROTE izdali su potpuno blesava priopćenja kao da o svemu znaju i odgovorni su otprilike koliko predsjednik mjesnog odbora Čokolina. Danima Plenki nema pojma što se zapravo događalo, nego ulaže nadljudske napore kako bi nekako složio kockice. Nije lako složiti kockice tako da budu, i vuk sit, i koza cijela, i svi ili barem skoro svi pošteni. NBH trenutno ne treba nikakvog zamjenika guvernera, što je bio idealan izlaz za bivšeg ministra (tć), koji je imao problema s Barbarićem i plinskim ili ako hoćete energetskim lobijem. Barbarić previše zna, jer da nije tako, teško bi se usudio graditi nelegalnu viletinu na poljoprivrednom zemljištu, zbog čega je već odletio jedan ministar, Kuščević. Plenki nas je poučio

kako su to dvije različite teme, jedno je nelegalna gradnja, a drugo plinski biznis. Uglavnom bomba je eksplodirala, sad je samo pitanje kako će i koliko uspješno Plenki sanirati štetu u svoju korist. I koliko će gelera i na koga odletjeti. Da je lako, nije. Ali ipak su tu u igri ‘majstori, majstori’.

Gradsko vijeće raspravljalo je o uređenju gradskih stanova u staroj jezgri, kako bi ih dodijelili potrebitima, poglavito mlađim obiteljima. Prijedlog je i da se dogovori i/ili otkupi od Države nekretnine u njihovom vlasništvu, kako bi se što više stanova obnovilo i dalo na korištenje mladim obiteljima s puno djece. Sve u dobroj vjeri i želji oživljavanja Grada i vraćanja stanovništva u Grad. Sve je to super, ali budimo realni. Oni koji su u Gradu prodali svoje kuće i stanove, pošli su iz više razloga. Visoke prodajne cijene s kojom su mogli kupiti komforne stanove sebi i djeci, ponekad i unucima. Opskrba u Gra-

du je loša, sve je manje butiga za kupiti spenzu kao i drugih potrebnih životnih sadržaja, škola i vrtića, ambulanta... S druge strane, ova hvale vrijedna inicijativa zapinje na ključnoj odluci, a to je zabrana otvaranja novih apartmana u starome Gradu. Koliko je ona moguća i provediva i zakonski održiva, drugo je pitanje. Bez toga jednostavno je nemoguće zaustavljanje pretvaranja Grada u grad muzej. Dobra inicijativa, ali ona je samo mrvica koja neće zaustaviti smanjivanje života domaćih ljudi u Gradu. To je velika šteta i problem, jednako kao što je i hitno konstruktivno pojačavanje i obnavljanje zgrada unutar zidina. Nije upitno da će potres biti, samo je pitanje kad će se dogoditi. To su stvarni problemi stare jezgre i za njihovo rješavanje hitno je potrebno sve to obuhvatiti. Ako je ovo početak, svakako je za pohvalu. Ali samo to neće vratiti ljude u Grad. Nažalost. Eto vas.

Dubrovački dnevniK petak, 14. srpnja 2023. Uvodnik

DUSTRA I DDS idu samostalno, najizgledniji kandidat HDZ-a opet Franković

Do lokalnih izbora su ostale još dvije godine. Raspitali smo se tko bi se mogao kandidirati za gradonačelnika i kako će stranke izlaziti na izbore

Lokalni izbori održat će se 2025. godine, no imena koja bi se mogla natjecati za gradonačelničku funkciju uglavnom nisu ni u najavi. Zasad je samo dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević izašla s objavom buduće kandidature, i to još u ožujku, kada je istaknula kako će se kandidirati kao nezavisna. Prilikom predstavljanja dodala je i kako se nada suradnji sa strankom Srđ je Grad.

„Srđevci su moji dragi prijatelji s kojima sam surađivala puno puta dosad i vjerujem da ćemo u budućnosti naći način za suradnju u interesu građana“, kazala je tada.

KNEŽEVIĆ RAČUNA NA PODRŠKU ‘SRĐEVACA’

Slično je ponovila i sada, u izjavi za Dubrovački dnevnik. Kako kaže, oni su njeni suradnici, prijatelji i dragi ljudi s kojima je surađivala godinama.

„To su ljudi s kojima bih i dalje rado surađivala, kako predizborno, tako i postizborno. Kada bude vrijeme, provest ćemo anketu i vidjeti što birači žele. Ako podrže tu ideju, inicirat ću razgovore, predočiti im program i smjernice, sve to u cilju promjene. Nije nam cilj biti lijepi, pametni i oporba nego preuzeti odgovornost,“ izjavila je Knežević.

No, zanimljivo je kako je Vijeće stranke Možemo! nedavno donijelo jednoglasnu odluku kako na parlamentarne izbore 2024. izlaze samostalno. Dodali su kako takav izlazak uključuje i njihove strateške partnere s prethodnih izbora poput Nove ljevice, Zagreb je naš, ali i Srđ je Grad. Pitanje je hoće li se ova odluka ‘preliti’ i na lokalne izbore tj. hoće li ‘Srđevci’ na lokalne izbore izaći sa svojim kandidatom.

SDP NE KOTIRA BAŠ DOBRO

Prema predizbornim anketama koje provode

stranke, SDP ne stoji dobro, što nam je potvrđeno iz više izbora. Oni će navodno pokušavati podržati nekog od kandidata i ići u koaliciju, no situacija još uvijek nije iskristalizirana. Pitali smo Knežević postoji li mogućnost suradnje s dubrovačkim SDP-om.

„SDP je u vrlo nezavidnoj situaciji, kako državno, tako i lokalno. No, i oni spadaju u taj anti-HDZ krug pa im svako dobro želim i nadam se kako će konsolidirati svoje redove. Mi smo generalno otvoreni za suradnju sa svima koji žele promjene i zaokret, a to onda uključuje i SDP. Oni s kojima sigurno nećemo koalirati su HDZ, Vićan i Raguž,“ odgovorila je Knežević.

U DUSTRA-I I DDS-U SE NE OČEKUJU

PROMJENE

Za to vrijeme u DUSTRA-i i DDS-u se ne očekuju velike promjene u načinu izlaska na izbore. Kako neslužbeno doznajemo, najvjerojatnije će izaći samostalno, i jedni, i drugi.

„Duge su dvije godine do izbora, a ja imam dosta iskustva i znam kako ne treba donositi preuranjene odluke. Meni su Grad i život Grada ispred dnevne politike i bilo kojih izbora jer imam bogato političko iskustvo, uključujući i tri puta izbore za gradonačelnika“, rekao je Andro Vlahušić.

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović, Grgo Jelavić / Pixsell, Grad Dubrovnik

Andro Vlahušić

Vijeće stranke

Možemo! nedavno

donijelo jednoglasnu odluku kako na parlamentarne

izbore 2024. izlaze samostalno. Dodali su kako takav

izlazak uključuje i njihove strateške partnere s prethodnih izbora

poput Nove ljevice, Zagreb je naš, ali i Srđ je Grad. Pitanje je hoće li se ova odluka ‘preliti’ i na lokalne izbore tj. hoće li ‘Srđevci’ na lokalne izbore izaći sa svojim kandidatom.

„Do izbora su ostale još dvije godine. Dosad je situacija bila takva da smo izlazili samostalno i tako se najbolje osjećamo. Ipak, tijela stranke će odlučiti što i kako na narednim izborima,“ izjavio je Raguž dodavši kako su ‘pobjednički izlazili iz izbornih ciklusa i kako vjeruje kako će tako biti i ovaj put’.

HDZ NAJVEĆA ENIGMA

Gradonačelnik Mato Franković nakon pobjede u izbornoj noći kazao je kako neće ići po treći mandat. Iako se u kuloarima povlačilo više imena, čini se kako bi HDZ-ov kandidat na predstojećim izborima ipak mogao ponovno biti on.

Ipak, sve informacije oko lokalnih izbora u dubrovačkom HDZ-u se, čini se, drže u strogoj tajnosti i zapravo ih zna iznimno uzak krug ljudi. Slično je i sa županijskom HDZ-om te se ne može niti pretpostaviti tko bi mogao biti HDZ-ov kandidat za župana.

VLAHUŠIĆ: JOŠ JE RANO

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, danas grad-

ski vijećnik, za tu se funkciju natjecao na posljednje održanim izborima, kada mu je za dlaku izmakao ulazak u drugi krug, u koji su naposljetku ušli Mato Franković (HDZ) i Pero Vićan (DDS). Danas je itekako aktivan u komentiranju gradskog života i odluka Grada, što radi putem medija, društvenih mreža, priopćenja, ali i za govornicom u Gradskom vijeću. Stoga mnogi pretpostavljaju kako bi se mogao ponovno kandidirati za gradonačelnika pa smo ga upitali za komentar.

„Duge su dvije godine do izbora, a ja imam dosta iskustva i znam kako ne treba donositi preuranjene odluke. Meni su Grad i život Grada ispred dnevne politike i bilo kojih izbora jer imam bogato političko iskustvo, uključujući i tri puta izbore za gradonačelnika,“ izjavio je dodavši kako je gradonačelnik najvažnija osoba koja donosi odluke kakav Dubrovnik jest i kakav treba biti, a kako su po tom pitanju on i Franković na dijametralno suprotnim stranama.

Mato Franković

Viktorija Knežević

Pero Vićan Željko Raguž

Grad rješava dugogodišnji problem

Osnovana

Na 22. sjednici Gradskog vijeća Grada

Dubrovnika usvojena je i Odluka o osnivanju nove Javne ustanove ‘’Sklonište za nezbrinute životinje’’, koja će obavljati djelatnosti skupljanja, zbrinjavanja, skrbi, sterilizacije, označavanja i veterinarske zaštite napuštenih ili izgubljenih životinja. Korak je to dalje u rješavanju dugogodišnjeg problema nezbrinutih pasa i ostalih životinja.

Za privremenu ravnateljicu, također odlukom Gradskog vijeća, imenovana je Ana Ivelja, koja je vodila projekt udomljavanja pasa sa Žarkovice.

Nova javna ustanova upravljat će budućim azilom za životinje koji će biti smješten na prostoru Grabovice. Tamo su u tijeku radovi na izgradnji privremenog azila, koji će biti spreman početkom kolovoza i osigurati smještaj za minimalno 60 životinja u modularnim objektima, uz ostale popratne sadržaje.

Montažni elementi moći će se iskoristiti za druge potrebe u trenutku kada se krene s realizacijom azila za životinje, za koji je već ishođena pravomoćna građevinska dozvola i koji će raspolagati većim smještajnim kapacitetom.

Grad će dati u najam stanove u povijesnoj

jezgri obiteljima s više djece

Na 22. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika usvojena je Odluka o davanju u najam stanova na području povijesne jezgre u vlasništvu Grada Dubrovnika, u svrhu rješavanja stambenog pitanja obitelji s više djece. Riječ je o još jednoj mjeri gradske uprave za pomoć mladim obiteljima koje se nalaze pred izazovom rješavanja stambenog pitanja na skupom dubrovačkom tržištu nekretnina. Grad Dubrovnik novim mjerama proširuje jedinstveni model Dubrovačke stanogradnje, s posebnim naglaskom na revitalizaciju povijesne jezgre. U tu je svrhu Grad pokrenuo obnovu stambenog fonda u svom vlasništvu unutar zidina. Plan je u ovoj godini obnoviti četiri stana i dati ih na kori -

štenje obiteljima s više djece. Očuvanje ‘’živog grada’’ također je jedan od prioritetnih ciljeva Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO -a. ‘’Uistinu sam ponosan na ovu odluku jer pomaže zadržavanju života u zidinama. Uputili smo i dopis Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kojim smo zatražili dodjelu stanova u državnom vlasništvu Gradu Dubrovniku za provođenje stambene politike, kako bi ih sukladno Odluci mogli dodijeliti mladim obiteljima. Ovom Odlukom možemo promijeniti ‘’krvnu sliku’’ povijesne jezgre i siguran sam da ćemo ubrzo nakon usvajanja vidjeti njezine rezultate’’, rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Javna ustanova ‘ ’Sklonište za nezbrinute životinje’ ’

Usvojena odluka

Premijer Plenković u Dubrovniku

Na sastanku s premijerom razgovaralo se o vrijednim projektima koji se realiziraju uz podršku Vlade

Gradonačelnik

Mato Franković

Sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s gradonačelnikom Grada Dubrovnika Matom Frankovićem i županom Nikolom Dobroslavićem održan je ovoga ponedjeljka u Maloj vijećnici, a prethodio je uručenju niza ugovora predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave iz područja poticanja razvoja komunalnog gospodarstva, provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, podrške regionalnom razvoju te održivog razvoja lokalne zajednice.

Gradonačelnik Mato Franković premijeru Plenkoviću zahvalio je na sustavnoj i konkretnoj potpori koju ova Vlada pruža Gradu Dubrovniku u svim segmentnima, a posebno pri provođenju kapitalnih projekata poput Aglomeracije Dubrovnik i izgradnje Lapadske obale. Od značajnih budućih kapitalnih projekata za čiju realizaciju Grad Dubrovnik treba podršku Vlade, izdvojio je 50 milijuna eura vrijedan projekt nove multifunkcionalne dvorane u Gospinom polju za koji će uskoro biti izdana građevinska dozvola.

Gradonačelnik se osvrnuo se i na novi Zakon o pomorskom dobru za koji je rekao da Gradu Du-

brovniku i jedinicama lokalne samouprave pomaže svrsishodno i kvalitetno upravljati pomorskim dobrom. Istaknuta je međunarodno prepoznata uloga Dubrovnika kao snažnog promotora održivosti u upravljanju destinacijom, ali je kao problem do sada uspješne turističke sezone istaknuto pitanje politike cijena u turizmu i ugostiteljstvu, a što se, zaključeno je, dugoročno može negativno odraziti na konkurentsku snagu destinacije u cjelini.

Sastanku su nazočili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, dožupan Joško Cebalo te ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

premijeru Plenkoviću zahvalio je na sustavnoj i konkretnoj potpori koju ova Vlada pruža Gradu Dubrovniku u svim segmentnima, a posebno pri provođenju kapitalnih projekata poput

Aglomeracije Dubrovnik i izgradnje Lapadske obale.

Dubrovački dnevniK petak, 14. srpnja 2023. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika 7

22. sjednica Gradskog vijeća

Vijećnici usvojili rebalans Proračuna , Dubrovnik će dobiti nove vrtiće, a stali su na kraj i alkoholiziranju u vijećnici

Nametnula se takva potreba zbog ukupnog uvećanja ukupnog plana

Sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, 22. u ovom sastavu, održala se ove srijede. Gradski vijećnici mijenjali su poslovnik, raspravljali o proračunu uz još 32 točke dnevnog reda.

Sjednica je započela s vijećničkim pitanjima, koja nisu nikad kraće trajala, vjerojatno zato što je na neka od njih gradonačelnik najavio odgovoriti pisanim putem. Mara Kristića zanimalo je radi li Hrvatski telekom štete polaganjem kabela diljem Grada, kao i je li vatromet na otvaranju Igara bio posljednji. Gradonačelnik Mato Franković je ponovio kako će vatrometa za otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara, i za Novu godinu, biti i dalje. Ivan Cetinić ispričao se zbog ponašanja Ivice Roka na prošloj sjednici. Pitao je za dvoranu u Gospinom polju, za koju ne vjeruje da će biti do Svjetskog prvenstva. Drugo pitanje bilo je vezano za Lopud, koji su uputili građani, a vezano je za ilegalni taksi prijevoz na otoku. Franković je rekao kako su, što se tiče dvorane, u završnoj fazi.

CAPOR PITAO ZA KOMOLAC I SUMRATIN

Đuro Capor pitao je hoće li Grad otkupiti prostor u kojem djeluje DVD Komolac, kao i za dozvolu za hotel Sumratin. Zanimalo ga je do kojih je promjena došlo da su se stavovi Grada vezani za tu dozvolu promijenili i je li istinit podatak da je ‘’Grad neku česticu u svom vlasništvu prodao ne bi li dao investitoru da poveća volumen ili izgrađenost hotela koja im je tim pripala?’’

‘’Očito niste bili na sjednici Vatrogasne zajednice. Taj prostor je predmet istražnih radnji. Nevjerojatno je da čovjek koji se smatra legalistom pita za nešto što je primjer nelegalnosti. Jer da sam ja slučajno kao gradonačelnik ulagao u prostor za koji nisam imao ugovor, da sam išao legalizirati tuđi prostor koji je u vlasništvu HEP-a, vjerojatno bi me dušobrižnici prozvali. Što se tiče Sumartina, naravno sve smo radili sukladno zakonu. Sjećate se kako je investitor napadao Grad jer mu je pala prva dozvola. Ali da bi vi bili u miru, ja ću vas pisano izvijestiti o tome’’, odgovorio mu je Franković.

Anita Bonačić Obradović pitala je kakve mjere Grad poduzima da osigura održivost lokalnog gospodarstva koje je u velikoj mjeri ovisno o turizmu, dok se drugo pitanje odnosilo na promet. ‘’Rekli ste da promet ne može biti riješen bez rješavanja prometa u mi-

rovanju te kako će micanjem automobila s ceste ulice postati prohodnije. Bilo je to u lipnju 2019. Čak ste osnovali Savjet za promet. Mrežu javnih garaža nosili ste u programu 2021.’’, rekla je Bonačić Obradović, a gradonačelnik je najavio odgovor pisanim putem. Sašu Skrabića zanimalo je što se događa s Pobrežjem u smislu izgradnje za mlade obitelji, a Jasmina

Derakovića što je s putem poviše Cave i Copacabane, zbog čega je i dalje raskopan.

Olga Muratti podsjetila da postoji obitelj na Šipanu kojoj treba pomoć, a već je o tome govorila prošle godine na sjednicama Gradskog vijeća. Gradonačelnik je rekao da će na rebalansu proračuna to biti uvršteno.

PROMJENA POSLOVNIKA

Gradski vijećnici promijenili su Poslovnik Gradskog vijeća zbog ispada vijećnika Ivice Roka na prošloj sjednici kada je bio u alkoholiziranom stanju.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je da se pravilnici i izmjene donose kad nešto pođe krivo. On Poslovnikom može dodijeliti opomenu zbog nepriličnog ponašanja, vrijeđanja, omalovažavanja. Istaknuo je načela, navodeći da u dosadašnjem Poslovniku ne stoji da se može preventivno djelovati, primjerice da se vijećnika isključi sa sjednice zbog djelovanja alkohola ili droge.

“Na neki način je poražavajuće da jedna takva odredba piše, prije nije pisala, ali vrijeme je pokazalo da je takva odredba potencijalno potrebna”, komentirao je Potrebica.

Istaknuo je da neće biti alkotestiranja, da se neće komedija raditi od Gradskog vijeća i da vjeruje da za takvo nešto neće biti potrebno. Dodao je da on svakako neće raditi alkotest, već će probati iskomunicirati s vijećnikom, a da svakako postoji u Gradu osoba koja je nadležna za alkotestiranje. Ivan Cetinić, kao najbliži Ivici Roku, dao je podršku Marku Potrebici, a točka je usvojena jednoglasno.

NOVI VRTIĆI

Prilikom izlaganja planiranog rebalansa Proračuna, gradonačelnik je izdvojio neke od bitnijih projekata.

“Dvije bitne stavke su dječji vrtići. Tu imamo dva projekta. Dakle, Dječji vrtić DOC, 200 tisuća eura, prostor kojeg planiramo uzeti u najam od Studentskog cen-

Na sjednici Gradskog vijeća konačno je usuglašena lokacija spomenika dubrovačkoj djeci poginuloj u ratu.Spomenik neće biti postavljen na kružnom toku kod Solske baze, kao što se to spominjalo. Odlučeno je kako će spomenik biti prekoputa Solske baze, kod maslina, a gradonačelnik je najavio kako će biti lijep i monumentalan

petak, 14. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK 8 Gradsko vijeće

Dvije bitne stavke rebalansa proračuna bili su dva projekta dječjih vrtića, jedan u DOC-u i jedan u Solitudu. U DOC-u se radi o prostoru Studentskog centra, a u Solitudu tek o nabavi opreme.

tra. Drugi projekt je Dječji vrtić Solitudo, za kojeg osiguravamo sredstva, ali ćete vidjeti, ne osiguravamo sredstva za izgradnju, već smo dogovorili s vlasnikom da oni izvrše potrebna ulaganja u izgradnju na osnovu projektne dokumentacije koje smo mi napravili. A da ćemo mi kroz mjesečne rate najma iskompenzirati taj iznos, uz kontrolu gradskih službi, troškovnika i svega što je bitno”, kazao je gradonačelnik Franković. Dodao je da će s izgradnjom ova dva objekta Dubrovnik postati grad u kojem će sva djeca biti upisana u vrtić, sukladno pedagoškim standardima. “Naime, mnoge jedinice lokalne samouprave bježe od stavke pedagoški standardi, kako bi što više djece upisali. Mi smo se odlučili na drugi model, ne želimo rušiti pedagoški standard i kvalitetu boravka u našim pedagoškim ustanovama”, zaključio je gradonačelnik.

USVOJEN REBALANS PRORAČUNA

U obrazloženju izmjena se navodi kako se nametnula takva potreba u lipnju zbog povećanja ukupnog plana proračuna za iznos od 15.475.936 eura. Tako proračun sada iznosi 103.968.788 eura.

‘’Normalizacija ekonomskih aktivnosti kao i buđenje turističkog sektora, nakon snažnog utjecaja pandemije korona virusa i ostalih globalnih eksternih utjecaja na prihodnu stranu proračuna proteklih godina, doveli su do potrebe usklađenja prvotnog plana proračuna za 2023. godinu, te se ovim izmjenama proračuna projiciraju novi prihodi i rashodi do kraja godine“, stoji u Prijedlogu Izmjena i dopuna proračuna Grada Dubrovnika.

Prihodi od poslovanja povećavaju se za 11 i pol milijuna eura, prihodi od prodaje nefinancijske imovine za iznos od 353 tisuća eura, a raspoloživa sredstva iz prethodnih godina iznose 3 i pol milijuna eura.

Što se rashoda tiče, Grad planira povećati sredstva

za geodetsko katastarske usluge za izradu parcelacijskog elaborata prema UPU stambenog naselja za branitelje na Nuncijati, kao i za usluge izrade elaborata za Nuncijatu i ostala zemljišta.

Nadalje, otvara se novi projekt –Zona posebnog prometnog režima, u planiranom iznosu od 820 tisuća eura. Sredstva za ovaj projekt u iznosu od 340 tisuća eura osigurana su iz viška prihoda iz 2022. godine, a 480 tisuća eura je osigurano iz turističke pristojbe s ciljem osiguranja zaštite vrijednosti kulturnih dobara u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika te zaštite stanovnika užeg središta Grada Dubrovnika od prekomjernog prometa, emisija buke i ispušnih plinova, u skladu s europskim standardima.

Još jedan od povećanih rashoda u iznosu od 295 tisuća eura je osnivanje Javne ustanove sklonište za nezbrinute životinje.

Rebalans proračuna je prihvaćen s 12 glasova za, jednim suzdržanim i četiri glasa protiv.

MIJENJAJU SE UVJETI KREDITA UTD RAGUSE

Na Gradskom vijeću prihvaćene su točke Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje društva UTD Ragusa d.d i Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za brisanje i zasnivanje založnog prava na nekretninama društva UTD Ragusa d.d.

“Ovdje govorimo o kreditu, odnosno kreditnom zaduženju, kojeg smo već prethodno ugovorili s Erste bankom. Imali smo, podsjetit ću, dvije ponude, OTP banke i Erste banke. Ponuda OTP banke nije bila prihvatljiva jer su tražili određene zaloge koji su ulazili u kreditno jamstvo Grada, što nam nije bilo prihvatljivo. Odlučili smo se za Erste banku, čija je ponuda tada obuhvaćala varijabilnu kamatu koja je bila vezana za tromjesečni Euribor”, objasnio je gradonačelnik i dodao da je Euribor počeo rasti i uzrokovati porast mjesečne rate kredita.

“Odlučili smo fiksirati navedenu kamatnu stopu na tri godine jer pretpostavljamo u komunikaciji s bankom da će nakon tri godine ponovno situacija biti povoljnija na tržištu vezana za kreditno zaduženje”, naveo je Franković i dodao je da će to donijeti bolju financijsku stabilnost. Kamatna stopa je 3,95 posto. Na sjednici Gradskog vijeća konačno je usuglašena lokacija spomenika dubrovačkoj djeci poginuloj u ratu.Spomenik neće biti postavljen na kružnom toku kod Solske baze, kao što se to spominjalo. Odlučeno je kako će spomenik biti prekoputa Solske baze, kod maslina, a gradonačelnik je najavio kako će biti lijep i monumentalan.

Nije im prošlo

ILEGALNA GRADNJA NA ŠUNJU

Upustili se u radove bez ikakvog odobrenja, zaradili prijavu i zabranu

korištenja pomorskog dobra

Mještani su prethodno alarmirali medije o radovima na samoj obali mora

Na plaži Šunj na Lopudu u lipnju su krenuli radovi, odmah na obali, a zabrinuti čitatelji javili su se Dubrovačkom dnevniku s upitima o zakonitosti ovog pothvata. Odmah po zaprimanju ove informacije i popratnih fotografija, upitali smo nadležne što se to gradi na lopudskoj plaži i imaju li izvršitelji sve potrebne dozvole, odnosno koncesijsko odobrenje za navedeno područje.

Iz Grada Dubrovnika potvrdili su kako za predmetnu ‘građevinu’ nije izdano nikakvo koncesijsko odobrenje i da su o svemu obavijestili Lučku kapetaniju u Dubrovniku radi poduzimanja daljnjih radnji.

Ovoga tjedna Dubrovačkom dnevniku stigao je i službeni odgovor od Lučke kapetanije. Oni su 6. srpnja izvršili inspekcijski nadzor plaže vezano uz slučaj korisnika pomorskog dobra i izvođača ilegalnih radova. Istoga dana izvršen je i sveobuhvatni nadzor pomorskog dobra na području otoka Lopuda kojim je, temeljem prijava i predstavki građana, obuhvaćen i nadzor slučajeva bespravne upotrebe vanjskih plutača u obuhvatu kupališta plaže Šunj. ‘’Prema svim utvrđenim počiniteljima prekršaja, a koji su korisnici pomorskog dobra, izdana je zabrana korištenja pomorskog dobra suprotno važećim propisima, zbog neposjedovanja valjanih ugovora o koncesiji / valjanih koncesijskih odobrenja ili zbog nepoštivanja uvjeta utvrđenih postojećim koncesijskim odobrenjima te je istima naloženo otklanjanje i uklanjanje utvrđenih nedostataka u propisanom roku te su pokrenuti prekršajni postupci izdavanjem optužnih prijedloga prema nadležnom

Vijeću za prekršaje Lučke kapetanije Dubrovnik’’, naveli su u službenom odgovoru na upit Inače, plaža Šunj u specifičnoj je situaciji kada je riječ o upisivanju pomorskog dobra. Naime, plaža je nekada prije bila puno veća nego što je danas, more ju je djelovanjem struja značajno suzilo. Tako se u katastru vidi kako neke privatne parcele sežu sve do mora, a neke su, nevjerojatno - u potpunosti u moru! Zbog djelovanja mora vrlo je teško ucrtati točne granice pomorskog dobra, pa nema ni preduvjeta za koncesiju, već se za Šunj izdaju isključivo koncesijska odobrenja.

petak, 14. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

Piše Dubrovački dnevnik foto čitatelj

Ne propustite Noć Mandrača uz klape Cambi i Kaše

Ponajbolje hrvatske klape – Cambi iz Kaštel Kambelovca i Kaše iz Dubrovnika, održat će veliki zajednički koncert na prvoj Noći Mandrača, koja će se održati u petak, 21. srpnja ove godine u Beach baru Ponat. Nezaboravni hitovi, miris i zvuci Dalmacije, ali i trubadurskog pjeva Dubrovnika, za sve Dubrovčane, ali i brojne goste trebali bi značiti nezaboravnu ljetnu noć. Voditelj klape Kaše Vicko Dragojević ovako je najavio koncert:

“Baš se radujem tom 21-om; za početak, odgusta će biti nastupati u Pontu, to je lokal koji vode moji prijatelji i kolege, i koji je, čini mi se, upravo ono što je Dubrovniku trebalo za ove duge tople dane. S druge strane, bit će odlično zapjevati s Edijem, Dinom, Hrvojem – s Cambijem, klapom koja je zapravo prva mainstream klapa, ekipa koja fenomenalno pjeva, niže uspjehe i koja je, zapravo, prva svima nama ostalima pokazala kako se vodi glazbeni posao. Vjerujem da stvarno nema bolje pozivnice – dobra pjesma i ugodan ambijent pa što čovjek može tražiti više!”

Inače, ovogodišnja Noć Mandrača prva je takva

manifestacija koja se održava u ovom dijelu Grada. Veliki događaj dolazi u sjajnom trenutku za obje klape – Cambi osvajaju prva mjesta top-lista hrvatskih radio stanica s pjesmom “Neću se pridat”, dok Kaše, nakon nastupa na Splitskom festivalu s pjesmom “Pramaljeća i marčane bure” pripremaju se za novi singl i nastup na Večeri dalmatinske klape.

Neva Zganec / PIXSELL

Srecko Niketic / PIXSELL

Zabava u Beach baru Ponat

REPORTAŽA

‘’ONI SU NOSITELJI

DUBROVAČKOG TURIZMA’’

Učenici na praksi u hotelima ponos su svojih mentora i baza radnog kadra za budućnost

Od nove školske godine uvodi se smjer četverogodišnjeg kuhara, a kako se mladi Dubrovčani snalaze u dinamičnim poslovima provjerili smo iz prve ruke u hotelima Excelsior i President

Turistička i ugostiteljska škola u Dubrovniku od nove školske godine pokreće i novi smjer –četverogodišnji kuhar tehničar/ka. Dosadašnji trogodišnji smjer ostaje i dalje kao opcija, a ovaj novi bit će omogućen i kao dodatak svima onima koji sada pohađaju ili završavaju dosadašnji trogodišnji smjer.

„Ovo je jedna nadogradnja koja obrazovanje podiže na višu razinu. Učenici koji budu završavali novi smjer na tržište rada će izaći s dodatnim kompetencijama“, pojašnjava vodi -

teljica projekta Uspostava regionalnog Centra kompetentnosti u sektoru turizam i ugostiteljstvo, Hilarija Lozančić Benić. Program je nastao u suradnji gospodarstvenika, nastavnika i vanjskih suradnika te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

CILJ JE OBRAZOVATI VRHUNSKI

KADAR KOJI ĆE NOSITI TURIZAM

„Naročiti naglasak ovoga programa jesu kompetencije u domeni kuhinjskog marketinga.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

Šef kuhinje Hotela Excelsior, Petar Obad

Petar Obradović zahvaljujući praksi ‘pronašao’ se u radu u turizmu

To je zapravo baza za razvoj šefova, važne su komunikacijske vještine, kao i obrazovanje kroz opće i strukovne predmete koji su detaljno razrađeni pa nude nadogradnju postojećeg programa. Riječ je zapravo o vertikalnoj prohodnosti. Učenici će imati mogućnost polaganja državne mature, a onda i daljnjeg obrazovanja ako žele nastavljati više i visoke škole“, pojašnjava voditeljica projekta. Upisni kapacitet nije povećan, već je došlo do rotacije pa će umjesto dosadašnja dva razreda kuhara, biti upisan jedan razred dosadašnjeg trogodišnjeg smjera i jedan novog četverogodišnjeg.

„Intencija je na tržištu dati veće mogućnosti, ali i našoj djeci priliku da se obrazuju na razini koja će im omogućiti sutra biti vodeći kadar u turizmu. Želimo da oni budu nositelji našeg turizma i to je jedino moguće postići obrazovanjem i dizanjem kompetencija“, poručio je ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, Antun Perušina.

Kako bismo provjerili kako se mladi Dubrovčani snalaze u dinamičnim poslovima turizma i ugostiteljstva, proveli smo s njima dan na praksi u Hotelu Excelsior Jadranskih luk-

suznih hotela i hotelu Dubrovnik President Valamar Collection Hotela.

HOTEL EXCELSIOR

Voditelj Odjela hrane i pića hotela Excelsior, Matej Jurjević, ističe kako imaju odličan odnos s Turističkom i ugostiteljskom školom i kako su zadovoljni učenicima koji dolaze kod njih odrađivati praksu.

„I sam sam bio učenik škole, a od profesora i mentora sam puno naučio. Još tada je obrazovanje, kao i sustav prakse bio odličan, ali danas je to još puno otišlo naprijed, sada djeca koja dolaze imaju još veće bazno znanje“, govori Jurjević i pokazuje nam jednog od učenika, Zvonimira Stražičića za kojega govori kako je već sada, nakon samo jedne godine, skoro pa potpuno samostalan konobar. Odradio je 32 dana zimske prakse, a sada je tu i na ljetnoj i izrazio je želju ostati raditi na studentskom ugovoru nakon 26 dana obavezne prakse.

MLADI, VRIJEDNI I SPREMNI UČITI

„Na praksi uglavnom poslužujem goste, uzimam narudžbe, postavljam stolove i poliram posuđe. Nije mi naporno, ali naravno sada

Mlade snage i njihovi mentori u Hotelu Excelsior

ljeti očekujem i više posla nego na zimskoj praksi. Sviđa mi se posao konobara, a u obitelji imam osobe koje rade u turizmu što je bio jedan od razloga zbog kojega sam upisao taj smjer“, govori nam skromno Stražičić dok njegov šef teško nalazi dovoljno riječi hvale za ovoga mladića. Ne skriva i kako je dobio puno puta bakšiš, ali najbitnije mu je, kako sam kaže, nastaviti učiti što više o poslu koji mu se sviđa.

F&B Jurjević govori kako je praksa prvotno iznimno bitna učenicima kako bi naučili posao u stvarnim uvjetima, ali dodaje i koliko oni znače hotelu.

„Uvijek moramo gledati u budućnost, to jedan dan mogu biti ljudi koji će ostati u našem hotelu i raditi kao konobari, kuhari, slastičari... Pogotovo nam je važno što su to naši lokalni ljudi, djeca iz grada, želimo da oni tu i ostanu“, poručuje Jurjević. Kako ih slikovito opisuje, dvoje mladih ljudi, Aldin Vukotić i Laura Marelić, ‘’prva su liga’’. Nakon trogodišnje prakse i stipendije Jadranskih Luksuznih Hotela kroz školovanje, u Excelsioru i ostaju.

STIPENDIRANJEM SE PODRŽAVA OBRAZOVANJE I BUDUĆI RAD

„Sada radim kao konobar nakon što sam bio stipendist hotela sve tri godine školovanja. Ostajem ovdje godinu dana, kako je propisano ugovorom o stipendiranju, a nakon toga planiram i dalje biti tu“, govori Vukotić i dodaje kako je većini učenika praksa puno draža od teorije i školskih klupa. „Imamo ljetnu i zimsku praksu, a šefovi su nam ovdje zaista odlični. Većinom dolazimo vikendom i

praznicima, kada imamo više vremena. Bilo bi nam možda i bolje da prakse ima još više“, iskren je Vukotić.

Laura Marelić je samostalni slastičar, a govori nam kako se ovaj posao rodio iz ljubavi prema slatkom hranom.

„Od kad sam bila mala, znala sam kako želim biti slastičarka. Imam 17 godina i tek sam završila školu, a ovdje radim tri godine. Uzbuđena sam za ovu sezonu i očekujem najbolje“, govori i otkriva kako je tajna dobre slastice vješta ruka, ali pomaže i doza ljubavi. „Slastičarstvo je zahtjevno jer sve mora bi -

Dario Điković je završio drugi razred kuharstva i raduje se daljnjem učenju od vrhunskih stručnjaka

Pomoćnik šefa kuhinje Hotela President, Ivan Zovko

Lucija Novaković osvojila je prvo mjesto na državnom natjecanju World Skills u disciplini turistička destinacija

ti precizno, mjere se paze u gram, a neke su stvari zahtjevnije od drugih, poput staklenih glazura preko mousseva i slično. „Dosta se ipak može igrati i biti kreativan, a ja bih preporučila Čoko, čoko, čoko kolač s naše a la cart liste za sve koji vole slatko“, poručuje simpatična mlada slastičarka Laura.

‘TALENTIRANE PREPOZNAJEMO, KAO REGRUTNI CENTAR’

Mladi kuhari rade pod budnim okom vrsnog stručnjaka, Petra Obada, šefa kuhinje Hotela Excelsior.

„Svake godine imamo otprilike 15 učenika na praksi. U šali znamo reći kako smo ‘regrutni centar’ jer sve ponajbolje učenike odmah prepoznajemo. Čisti primjer jest što ove godine direktno iz škole zapošljavamo pet učenika. Ima zaista talentirane djece, to se vidi vrlo rano, već nakon par dana prakse. Dubrovačka škola je uvijek izbacivala kvalitetan kadar i taj kontinuitet se nastavlja i dalje“, govori chef Obad.

„Kako hotel radi cijele godine, onda je i 90 posto naših kuhara i kuhinjskog osoblja lokalno, s dubrovačkog područja. To nam je jako važno jer se ipak bolje razumijemo kada imamo neki svoj mentalitet i uzance. S druge strane, i modernim gostima je važan lokalni štih, kako vrijeme odmiče uniformiranost je sve manje privlačna, a traži se iskustvo autentičnog. Excelsior je ipak institucija, kada mladi čovjek dođe ovdje raditi, uvijek mu kažem ‘sada imaš priliku igrati za Real Madrid’ jer ovdje ima što naučiti. Imamo tri restorana, dolaze nam elitni gosti, radi se s najboljim namirnicama, Excelsior je ipak prva li -

ga i zato je mladom čovjeku i atraktivno doći ovdje raditi“, pojašnjava Obad.

Jedan od mladih kuhara koji izrasta pod mentorstvom Obada je i Dario Điković, a završio je drugi razred Turističke i ugostiteljske škole.

„Na praksi radim sve što mi se zada, sjeckam namirnice za omlete, pravim waffle, palačinke, nekada radim french toast, kaše i slično. Kuharstvo sam izabrao jer sam kao mali gledao kulinarske emisije i videe i tako mi se svidjelo“, govori Dario koji kaže i kako mu nije teško jer je tu već dvije godine, pa je dosta toga naučio i uvježbao.

Dubrovački dnevniK petak, 14. srpnja 2023.

Jakov Đerek se na praksi pokazao kao iznimno vrijedan, pa je sada na plaži i radi ‘a la carte’ jela

Praktikant Zvonimir Stražičić oduševljava svojim pristupom gostima i predanim radom

Tajna dobre slastice je vješta ruka, ali i doza ljubavi pomaže

Turističku i ugostiteljsku školu završila je i Lukrecija Novaković, koja je dobila stipendiju na natječaju RIT-a i Jadranskih Luksuznih Hotela za studiranje Menadžmenta u turizmu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima. Dani njene prakse bili su obilježeni pandemijom korona virusa pa se nada u budućnosti imati više prilike učiti o radu u turizmu. Ove godine je osvojila i prvo mjesto na World Skills državnom natjecanju u disciplini turistič -

ka destinacija.

DUBROVNIK PRESIDENT

Na recepciji ovog Valamarovog hotela praktikant je Petar Obradović. Završio je drugi srednje Turističke i ugostiteljske škole smjera hotelijersko-turistički tehničar.

„Uglavnom radim pomoćne poslove recepcije i pomažem kolegama, javljam se na telefon, zovem taksi gostima, upućujem ih ako im trebaju informacije kako negdje doći i slično“, govori Petar i dodaje kako je ovaj smjer upisao prvenstveno zbog mogućnosti učenja više jezika, no onda se dogodilo i nešto neočekivano.

„Praksa mi je pokazala da se zapravo pronalazim u turizmu. Kontakt s gostima je ovdje jako bitan pa razvijam komunikaciju i vježbam jezike. Osim engleskog i hrvatskog, učim španjolski i njemački“, govori praktikant Petar. Njegova mentorica i voditeljica recepcije Dubrovnik President Valamar Collection hotela, Jasmina Knežić Čumo pohvaljuje ga kao vrijednog radnika.

„Petar je od prošle godine s nama, i odmah je pokazao interes za ponovnim dolaskom kod nas na praksu. Također, ove sezone će nastaviti raditi kod nas na pomoćnim poslovima nakon obavljene ljetne prakse, pa do početka škole. Mogu reći da ljetna praksa ima dosta pozitivnih stavki jer vidimo koliko su učenici zainteresirani i što bi htjeli raditi u budućnosti. Kon-

petak, 14. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

Chef Obad i F&B menadžer Matej Jurjević

Laura Marelić je završila treću godinu slastičarstva i sada je samostalna slastičarka

PODLOGA ZA DALJNJE OBRAZOVANJE

Sve više mladih se za kuharstvo i ugostiteljstvo zainteresira zbog TV emisija poput Masterchefa

kretno, Petar se pokazao kao kolega kojeg bi željeli i dugoročno imati u našem timu na recepciji“, iznosi Knežić Čumo.

„Na usluzi je kolegama na recepciji, ali sve što vidi da može sam, to i napravi. Ove godine je dosta slobodniji jer već ima iskustva, a svi smo s njim sretni i zadovoljni.“, zaključuje mentorica.

OD UČENIKA I PRAKSE DO VODEĆIH FUNKCIJA

Još jedan pozitivan primjer ovakvog truda, rada i zalaganja je chef Ivan Zovko. Naime, on je završio Turističku i ugostiteljsku školu u Du -

brovniku, bio je praktikant i stipendist Valamara, a sada već deset godina tu i radi. Krenuo je na pripremi doručka, prošao sve odjele kuhinje, a sada je pomoćnik šefa kuhinje. „Imamo tri praktikanta i to su većinom naši stipendisti, oni su sada već uhodani nakon zimske prakse.

Pomažu nam u kuhinji na bazičnoj pripremi namirnica. Ukoliko pokažu želju i talent u Valamaru ima prostora za napredovanje što dokazuje i moj karijerni put.“

Upoznaje nas s Jakovom Đerekom, praktikantom koji se pokazao kao iznimno vrijedan, ali i talentiran. Za njega nam kaže kako je došao do rada u a la carte dijelu jer je pokazao potencijal. Završio je drugu godinu kuharstva, ostaje mu treća, a nakon toga planira upisati i četvrtu godinu novog smjera kuhar tehničar.

KULINARSKE EMISIJE PRIBLIŽAVAJU

TAJ SVIJET MLADIMA

„U hotelu sam od prve godine ljetne prakse. U početku sam radio doručak, nakon toga u toploj kuhinji, a sada sam u a la carte restoranu Miramare. Radim pripremu burgera, club sandwicha i slično“, govori Jakov.

„Upisao sam kuharstvo jer sam gledao Masterchef i tako mi se svidjelo“, govori, a njegov mentor chef Zovko ističe kako to nije prvi put da je od praktikanata čuo kako ih je ku-

Dubrovački dnevniK petak, 14. srpnja 2023.

Aldin Vukotić nakon tri godine stipendije ostaje raditi kao konobar

Sezonsko voće i povrće skuplje nego ikad:

vas u ludnicu!“

Inflacija se osjeća i na placi, na naplatu su došla sva ona povećanja cijena goriva, gnojiva, poljoprivredne opreme...

Sezona je u punom zamahu, i to ne samo ona turistička, već i sezona zelenila, povrća, voća, svega najljepšeg što zemlja daje. Kakva je poljoprivredna sezona, ali i kako ‘diše trbuh grada’ i jesu li prodavači zadovoljni prodajom, provjerili smo u parku Luja Šoletića u Gružu.

Gospođa Ane Cumeljan ističe kako je zadovoljna prostorom, ali i prodajom.

„Ođe nam je baš lijepo! Prodaja ide dobro, više tu prodamo u jednom danu nego što bi u Lapadu prodali u 15 dana. Ima i turista, ali oni najviše kupuju voće, ponekad malo povrća za salatu, pokoju pomadoru i kukumar.

Važne su nam i jahte koje uzimaju ‘na veliko’ salate, rikule, blitve... Tako je bilo i prije, dok smo bili ovdje na placi u Gružu, jahtaši su nam dolazili uzimati voće, povrće pa i ribu. Dobro je da nismo u Lapadu ostali, drago mi je da smo došli ovdje. Možda je to moglo i prije, ali dobro, nikad nije kasno. Važno je da smo sada tu, a nadam se da će tako i bi -

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

„Da ste lani rekli za kilo pomadora tri eura, odveli bi

ti dok se završi uređenje place“, govori gospođa Ane iz Župe dubrovačke.

PRIJEVOZ VAŽNA STAVKA

„Sezona je za povrće dobra, ali i vrućina je velika pa je teško sve to proizvesti, imamo tikvica, kapule, voća, pa i jaja“, govori i dodaje

kako im je važno i što mogu odmah kraj parka iskrcati i ukrcati robu, jer prijevoz je jedna od važnih stavki u njihovom poslu.

„A što ćete, cijene svega su rasle puno, tako je i ođe moralo poskupjeti. A na kraju ljudi moraju nešto jesti, neki kukaju više, drugi manje, ali važno nam je što se ipak prepoznaje domaće“, zaključuje Ane Cumeljan.

Gospođa Pave Radelj pak kaže kako je zadovoljna - kako kad. Nekada je prodaja bolja, nekad baš i nije tako dobra.

„Ipak je inflacija, sve je poskupjelo pa ljudi teško i imaju novaca. Evo kapula je po tri eura, ma odakle jednom penzioneru za kupiti sve što treba? Oni ipak još uvijek najviše cijene domaće“, govori gospođa Pave iz Konavala.

„Čujem da se govori kako ima u gradu puno gosta, navodno je sve puno turista, ali ja ih baš i ne vidim. Ali eto, ovdje ipak ima više naroda nego u Lapadu pa se nešto i proda“, govori.

Gospar Miše Miloslavić iz Postranja govori kako je prodaja, tradicionalno, najbolja petkom i subotom. „To su udarni dani i ima lijepo posla tada, ove druge dane baš i nije tako.

„A što ćete, cijene svega su rasle puno, tako je i ođe moralo poskupjeti. A na kraju ljudi moraju nešto jesti, neki kukaju više, drugi manje, ali važno nam je što se ipak prepoznaje domaće“

Prodavači su zadovoljni prostorom u Parku Luja Šoletića, jer u Lapadu je prodaja bila nikakva!

Pave Radelj

Recimo ovaj četvrtak je bilo baš loše, preko sedmice onako. Kako dođe petak više je čeljadi jer tradicija je kupiti ribu i zelen, to ide jedno s drugim“, govori Miloslavić i dodaje kako na placu dolazi ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom, a sve u dogovoru s kolegicom s kojom dijeli prostor.

„Ne idem svaki dan, ali recimo sada kada je sezona pomadora one se moraju obrati, ne mogu stajati nego kad pocrvene treba ih se brati“, pojašnjava, pa se i on, baš kao i njegovi kolege, spominje omražene place u Lapadu gdje nikako nisu bili zadovoljni.

Place se popularno nazivaju ‘trbuhom grada’, a dubrovački trbuh je u Gružu

PREDNOSTI GRUŽA

„Sad nam ođe barem puše maestral s mora, tamo smo bili kao u kakvoj rupi zabačeni“, govori. A cijene su svima glavna tema ove godine.

“Ma da ste lani, na staroj tržnici, nekome rekli za kilo pomadora tri ili četiri eura, odve -

li bi vas odmah kombijem u ludnicu. Ove godine je to normalno“, iskren je Miloslavić, ali dodaje i kako zbog toga nije opala prodaja.

„Ako čovjek, kao ja, ima šesteročlanu obitelj, on ne može doći i kupiti jednu pomadoru jer je poskupjelo. Kupit će kilo koliko mu treba za jedan obrok. Isto kao što nećemo naliti litru goriva jer je poskupilo. Sve je pošlo toliko gore, pa više nema niti granica, eno običan sprej za komarce, mala bočica sedam eura“, priča, ali zaključuje kako placa unatoč svim nedaćama modernog doba, ipak nastavlja živjeti – generacijski.

„Odradio sam 41 godinu u hotelu i onda pošao u mirovinu, a ovo mi je sada za dušu“, završava gospar Miše Miloslavić kojemu pomažu i tri sina.

“ Ako čovjek, kao ja, ima šesteročlanu obitelj, on ne može doći i kupiti jednu pomadoru jer je poskupjelo. Kupit će kilo koliko mu treba za jedan obrok. Isto kao što nećemo naliti litru goriva jer je poskupilo.

Miše Miloslavić

Ane Cumeljan

DUBROVAČKO NJORGALO: Nikakva se katastrofa ne događa, priučeni, lijeni i zlonamjerni novinari nisu u stanju provjeriti ni jedan turistički podatak

Što očekuje čovjek kad, najčešće ujutro, skuha kafu, sjede i uzme novine u ruke? Ili, otvori neke ili sve portale na laptopu?

Ne treba tu činit anketu. Većina bi rekla: zanimljive vijesti. Ali, ima dana kad nema nikakvih vijesti, što bi onda očekivo, onda bi većina sigurno rekla: ISTINU! A, dobijemo li istinu? Ja bi reko: kadikad i kako đe. Jer za dobit istinu novinar valja ugrijat stolicu. Valja osobno doživjet pa prepričat ili komentirat. Ili nać pouzdane izvore. Istraživat!

A, to traži vremena, strasti. A kadikad se kolegama ne da. Ko će istraživat, a u kinu se daje dobar film ili je dobra utakmica na televiziji ili bi jednostavno pošo leć?

Ali urednik traži članak za sutra i onda onaj stari dobri copy/paste, pa udri.

Evo, 11 je ura uveče, ne spava mi se i ostavio sam televiziju da gori, Dnevnik 3 na HTV1. Špiker čita službene podatke e-vizitora za ovaj vikend. Kaže, bilo je 13 posto više gosta u Hrvatskoj nego lani za isti vikend. Idem baš čut jer je famozna „srpanjska rupa“ nad kojom plačemo od kad je svijeta i vijeka. Ma viđi! Đusto smo na razini 2019. godine. Godine koja se u turizmu slavi ko u kršćanstvu godina Kristova rođenja. Godina svih godina. Bog je blagoslovio. Dabogda nam se vazda vraća-

la. Kad se ona spominje, treba se na noge dignut. Hrvatske ceste objavljuju da su na auto cestama isti taj vikend naplatili 8,8 posto više solada ce-

‘’I, nismo skupi! Mi smo zemlja Europske unije, naš Grad je hrvatska Atena, trg ispred svetoga Vlahaje najljepši trg u Gradu i neka košta toliko’’

Piše Čitatelj

foto Grgo Jelavić / Pixsell

starine nego na isti ovi vikend lani! Zabilježen je i veći broj auta, a ne samo više solada. Oho! Znači i ljudi je više.

I, bez obzira na sve te službene brojke, ja sam siguran, kladio bi se, da će sutra i preksutra u dosta novina izać „u crno“ pituran članak, „nikad gora godina“, „turisti bježe“, „neće nam dogodine niko doć“. Oni koji stalno upiru da nam je sezona propala na ove će podatke odma reć „lažu, sve lažu“. Odma će izventat teoriju urote. Po njima, sezona je propala, zbroj solada na kraju godine će bit lažan makar oborio sve pozitivne rekorde jer...... oni moraju bit u pravu. Sezona mora propasti samo zato jer su oni to najavljivali i još najavljuju propast. Po njima, sve je skupo, gosti to neće da toleriraju, pale motore i idu doma i nikad više neće doć. Nećemo mi njih krasti.

Ma štufan sam više od tih „žalosnih sova“, zlogukih proroka kojima je cjelokupni izvor njihovih informacija ono što su čuli na ćakuli od „Mare i Kate“ što su mu/joj rekle da su im apartmani ove godine prazni. Ali nije im palo na pamet malo sjesti pa razmislit je li to tako i ako jest zašto je tako. Jesu li „Mare i Kate“ pred ovu sezonu previše podigle cijene u odnosu na lanjske? Jesu li „Mare i Kate“ možebit lani dobile katastrofalne ocjene od lanjskih gostiju, npr. da su bile neljubazne, da su im apartmani šporki, pa više niko neće da u njih rezervira? Kad su „Mare i Kate“ nešto uložile u apartmane, nešto obnovile, pitu-

rale, osvježile, promjenile štramce, kupile novu televiziju, platile pretplatu (onu crkavicu) za Netflix da gost može pogledat televiziju itd. itd. A u međuvremenu su, de facto u njihovom susjedstvu, otvoreni fjamanti apartmani, najmoderniji na svijetu, đe su domaćini u monturi cijeli dan na raspolaganju gostu za istu ili manju cijenu.

A je li novinaru palo na pamet raspitat se uopće koliko se starih apartmana od lani zatvorilo (vjerojatno nijedan), a koliko novih otvorilo? Koliko je postelja više u ponudi ove godine u Gradu? Na koncu, je li novinar uopće pogledo na internetu koliko je gostiju uopće prijavljeno ove godine u odnosu na lani? E, to mu/joj sigurno nije palo na pamet jer bi inače vidio/la da se nikakva katastrofa nije dogodila. Evo prekjučer na sastanku župana, gradonačelnika i premijera (friga mi se za njihovu politiku, ali ovo je službena izjava), župan govori da smo sad u srpnju (u vrijeme one čuvene „srpanjske rupe“) 20% bolji po noćenjima nego lani, a na razini 90% „one“ 2019. godine. Neki dan na televiziji načelnik Općine Konavle govori da je sezona u Općini bolja nego lanjska, ali da je istina da neki objekti imaju manju posjećenost. Trebalo bi ispitat zašto, je li se ti objekti još popravljaju, ili su falili poslovnu politiku, ali sve u svemu, u globalu je u redu, brojke su dobre. Dubrovačko primorje, Korčula, Orebić puni. Bit će lažu je li da?

O kakvoj se katastrofi dakle radi? E, naš famozni kolega novinar ne misli da bi trebo napisat i neku brojku, dat neku analizu. Malo i dokazat tu katastrofu koje se drži ko pjan plota. Neeee! On je svoju normu ispunio, napiso je članak, na temelju lažnog podatka, pljunuo je u zrak da svijema pada po faci i to je to. Što će bit dalje? Nije ga briga. Neka se muti voda!

Radi se priučenom, lijenom i zlonamjernom novinaru, a i urednik bi katkad mogo takvoga malo provjerit pa prizvat k sebi pa ga pitat okle mu napisani podaci i kako ih je provjerio? Pa ako ih nije provjerio reć mu „Slušaj sinko, ovo ti serviraj doma ćaći i materi, a ne poštenom čitatelju“.

Jesmo li skupi? Jedan drugi kolega nije bio lijen. Dobro je ugrijo stolicu i napravio je analizu uobičajenih turističkih troškova. Ono, kikara kafe, piva u kafiću, piva u butizi, noćenje u apartmanu, objed u prosječnom restoranu, taxi do aerodroma i slično, pa tako u nas u Gradu i još pet, šest europskih gradova. Pa je to sve složio u jednu preglednu tablicu. I, kakav je rezultat? Sasvim smo konkurentni. Par EUR-a gore-dole. Skoro niđe ne odskačemo. Ni u čemu. Osobito ne drastično. Pa što ovaj naš nesretnik što piše da smo skupi mi-

Ali, da mi je neko reko prije dvadeset-trideset godina (u vrijeme one velike barufe) da ćemo se morat borit sa našim vlastitim lijenčinom i lažljivim novinarom koji će svjesno lagat i bacat trud svoga vlastitoga naroda u smeće samo za to što se njemu nije dalo nešto malo bolje provjerit, ne bi mogo vjerovat. Jer na sezoni i njenoj pripremi radi stotine i tisuće ljudi da bi to neko lažima obezvrijedio i stvorio paniku koja jedina ustvari prijeti da stvori katastrofu, a ponajprije financijsku. Ja sam prvi za njorganje, tako se uostalom i zovem, ali njorganje mora bit utemeljeno na činjenici a ne laži.

Jesmo li skupi?

Jedan drugi kolega nije bio lijen. Dobro je ugrijo stolicu i napravio je analizu uobičajenih turističkih troškova. Ono, kikara kafe, piva u kafiću, piva u butizi, noćenje u apartmanu, objed u prosječnom restoranu, taxi do aerodroma i slično, pa tako u nas u Gradu i još pet, šest europskih gradova. Pa je to sve složio u jednu preglednu tablicu. I, kakav je rezultat? Sasvim smo konkurentni. Par EUR-a gore-dole. Skoro niđe ne odskačemo. Ni u čemu. Osobito ne drastično.

sli o nama samima. Da smo mi tuga i nevolja? Prdečevo selo? Da treba ostat na cijenama duplo jeftinijima od svih drugih jer da nam inače niko neće doć? Jesmo li mi, sami za sebe govorili da smo mi bili Europa prije nego što je to sama Europa bila. Tisućljetna kultura. Književnost, znanost, graditeljstvo, arhitektura. Evo na primjer, kad svi tadašnji graditeljski geniji onoga vremena nisu znali pronać izlaz, naš je Ruđer Bošković jedini uspio zaustavit statički rasjed kupole bazilike svetoga Petra u Rimu prije tisuću i više godina. Danas je ne bi bilo da nije bilo njegovog znanja i uma. Doduše, bio je rat koji nas je psihološki, u očima Europljana, vratio nase stoljeće ili dva. Ali, to je bilo i prošlo. Jer imamo što pokazat i pružit.

Ja sam svjedok, prije jedno petnest godina na aerodromu došla je grupa od desetak stranih turista ili sudionika kakvog stručnog skupa, ne znam. Ja sam čeko nekoga. I, ovi se okupili oko domaćina i iako su ih lijepo dočekali bojažljivo su se osvrtali, vjerojatno očekivajući granatu za vrat, očekivajući ođe valjda neko pleme divljaka. S jedne strane prepadnuti, a s druge potpuno smantrani, indoktrinirani valjda tekstovima nekoga nesretnika ko ovoga čiji članak upravo komentiram, a ono puf!!, vide oko sebe normalan, fini svijet, lijepo obučen, utijan, šesan, navonjan, očešljan, svi govoru barem engleski. Nakon pet minuta, kad su shvatili, ne mogu doć k sebi. Ja čujem jednoga kako govori, čudi se: „Pa ođe je sve normalno“. Mislim se: A, što si očekivo? Majmune? Safari? Travnatu pistu?

Sve je to bilo radi onog prokletog rata, ali te su se predrasude izgubile. I, kad su sve te predrasude nestale i kad su nas svi ostali europski narodi (doduše, nisu svi onda bili oduševljeni) primili u svoju kompaniju, pa nam evo pustili da istu munitu duperamo, što bi mi sad treba sami unizit sebe i svoje vrijednosti, glumit da smo Tunguzija? Ne radi se o količini solada koju će neko zaradit nego o samopoštovanju. Ako piva u Oslu košta, primjerice (jer stvarno ne znam), 10 EUR-a na glavnom trgu, zašto bi je kamarjer u Cele nekome donio za 5 EUR-a?

I, nismo skupi. Mi smo zemlja Europske unije, naš Grad je hrvatska Atena, trg ispred svetoga Vlaha je najljepši trg u Gradu i neka košta toliko. A, da se razumijemo, i ja bi par puta promislio bi li i kad pošo popit tamo pivu za te solde. A, ko hoće među najboljim što svijet može ponudit za cijenu iz zemalja trećeg svijeta, falio je adresu ako je došo u nas. Ako hoće da mu Maro i Baro tuču ure, ako hoće da mu se djeca igraju tamo đe neće puknut bomba, đe ih niko neće otet, ako hoće da mu se kćer mirno i sigurno sama u tri ure

poponoća vrati u apartman, onda nismo skupi. Ako hoće pivu za 3 EUR-a onda mora odlećet malo dalje, koju uru dalje. Ali tamo naravno neće bit mira ni forteca ni svega onega što ođe može viđet i doživjet. Dakako da bi mogo itekako i više viđet kad bi mi to bili kapači bolje upakovat i pokazat ali to je naš „kućni“ problem s kojim je nama ostalo borit se.

Ali, da mi je neko reko prije dvadeset-trideset godina (u vrijeme one velike barufe) da ćemo se morat borit sa našim vlastitim lijenčinom i lažljivim novinarom koji će svjesno lagat i bacat trud svoga vlastitoga naroda u smeće samo za to što se njemu nije dalo nešto malo bolje provjerit, ne bi mogo vjerovat. Jer na sezoni i njenoj pripremi radi stotine i tisuće ljudi da bi to neko lažima obezvrijedio i stvorio paniku koja jedina ustvari prijeti da stvori katastrofu, a ponajprije financijsku. Ja sam prvi za njorganje, tako se uostalom i zovem, ali njorganje mora bit utemeljeno na činjenici a ne laži.

Hajdemo mi nase na novinske naslove i njihovu štetnost. Drugi primjer. Svake, ali baš svake godine, čim  temperatura mora dođe na 15 stupnjeva koje god novine otvoriš, zubi od morskog psa. Ma ljudi moji, kad je u nas morski pas izio čovjeka? Ako uopće jest, bilo je to možebit neke daleke 1935. na Dugom otoku ili tako neđe. E, ko da vidim, sutra će doć odgovor na ovo đe će neko napisat ljutito da je izio 1956. na Hvaru,  Braču ili Visu i taj će komentator onda zadovoljno trljat ruke kako me pobijedio u debati. A, ne vidite da ne prođe dva dana da iste novine jave da je neko u prometu poginuo. Ili dvojica, trojica. Tu, na pragu nam od kuće i niko se previše ne uzbuđuje, osim nesretne familje i najbližih. I tako svako dva tri dana. I notica o tome već sutra nije u novinama, a o onome jadniku iz 1935. ili 1956. još se piše. I zubi stoje na naslovnici. Ma da se piše o čeličnim ogradama, da ih treba postavit oko svake plaže, od dna mora do površine ko zaštitu od pešekanja, ja bi to i razumio (iako bi to bila stoljetna budalaština, naravno), ali ne. Svrha je samo izazivanje straha čitatelja.

Čemu izazivanje neopravdanog i neistinitog straha od propasti sezone, od ralja morskog psa, strahu od ko zna koliko tisuća mrtvih svake godine od uboda komaraca (a to je tek tema koju nisam ni zagrebo)?

Zašto onda katastrofalne najave? Onako. Neka se nađe malo i „crnila“. Neće škodit malo panike.

Ako mi neko može odgovorit koji je to rezon strašenja poštenoga svijeta bio bi mu zahvalan.

PONEDJELJAK, 17.7.

Doručak dana

Shakshuka jaja

Lagano poširana jaja u pikantnom umaku od rajčice sa povrćem i začinskim biljem

Menu dana

Crni rižot od sipe

Sipa pripremljena sa vinom, začinima i vlastitim crnilom

UTORAK, 18.7.

Doručak dana

Španjolski omlet sa kozjim sirom i šparogama

Zapečena kriška od jaja i krumpira sa začinskim biljem, poslužena sa svježim kozjim sirom i zelenim šparogama

Menu dana

Pečena teletina

Pečeni krumpir s povrćem i umak od pečenja

SRIJEDA, 19.7.

Doručak dana

Proteinski puding od kokosa i badema sa chiom, granolom i šumskim voćem

Menu dana

Dalmatinska pržolica

Minutni odrezak od junetine, začinjen maslinovim uljem s češnjakom i peršinom, poslužen uz blitvu s krumpirom

ČETVRTAK, 20.7.

Doručak dana

Američke palačinke sa javorovim sirupom i bobičastim voćem

Zeleni Banana, bademovo mlijeko, špinat, chia sjemenke, prah vanilije

7,50€ / 56,51kn

Menu dana

Sotirani juneći but s njokima

Kockice junećeg buta aromatizirane lokalnim crnim vinom i mirodijama

PETAK, 21.7.

Doručak dana

Francuski tost sa kremastim kozjim sirom, medom i suhim smokvama kuhanim u vinu

Menu dana

Prženi plodovi mora

Pržene kozice, lignje, bijela riba i miješane školjke, posluženi uz tartar umak i kriške limuna

SUBOTA, 22.7.

Doručak dana

Zarolani omlet

punjen avokadom, kozicama, čilijem i kremastim sirom

Menu dana

Penne Carbonara

Kremasti umak sa slaninom, lukom, češnjakom i bijelim vinom

NEDJELJA, 23.7.

Doručak dana

Zobena kaša sa kokosovim mlijekom i orašastim i suhim voćem Zobene pahuljice kuhane s kokosovim mlijekom, orašidima i suhim voćem

Menu dana

Punjena paprika s mljevenim miješanim mesom i rižom, kuhane sa dimljenom slaninom u umaku od rajčice, poslužene uz pire krumpir

Izbor smoothieja

Banana Banana, bademovo mlijeko, cimet, bademi

7,50€ / 56,51kn

Voćni

Miješano bobačasto voće, cimet, med, sok od svježe cijeđene naranče, limun, đumbir

7,50€ / 56,51kn

Dubrovčani oduševljeni svečanim otvorenjem 74. Igara

Nakon završetka ceremonije, Dubrovčani i gosti grada uživali su u tradicionalnom vatrometu koji je, prema komentarima građana, također ove godine bio spektakularan.

Piše DLJI

Podizanjem zastave Libertas uz Himnu slobodi 10. srpnja ispred crkve sv. Vlaha svečano su otvorene 74. Dubrovačke ljetne igre koje će se tradicionalno održati do 25. kolovoza. Ovogodišnju ceremoniju otvaranja režirao je pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić prema scenariju koji potpisuje s dramskom umjetnicom Natašom Dangubić. Uz Dubrovački simfonijski orkestar, pod ravnanjem Tomislava Fačinija, nastupio je Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Akademski zbor Pro musica Mostar i Zbor Blasius, fanfaristi Slavenko Prizmić, Ivan Kušelj, Antun Puljizević i Matija Slomović, mandolinisti Vicko Dragojević i Marko Šilje te mali pjevači Marijeta Bošković i Andrija Bošković. U

svečanom otvaranju sudjelovali su i članovi Festivalskog dramskog ansambla, studenti glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Splitu, Studentski teatar Lero, Kazališna družina Kolarin, Folklorni ansambl Linđo i Plesni studio Lazareti. Uz brojnu publiku i visoke uzvanike pred crkvom sv. Vlaha, svečano otvaranje pratili su i gledatelji te slušatelji izravnog prijenosa Hrvatske radiotelevizije. Ne pamti se posljednjih godina otvorenje koje je izazvalo ovoliko pozitivnih komentara i oduševeljenje pratitelja.

Nakon završetka ceremonije, Dubrovčani i gosti grada uživali su u tradicionalnom vatrometu koji je, prema komentarima građana, također ove godine bio spektakularan.

petak, 14. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

U 46 nadolazećih festivalskih dana, Igre će brojnoj domaćoj i inozemnoj publici ponuditi 70-ak dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi. Dan nakon, 11. srpnja u atriju palače Sponza, otvorena je prva izložba u okviru 74. Dubrovačkih ljetnih igara, ciklus hrvatskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića pod nazivom Laka je mlados. Dramski program 12. srpnja otvorila je prva ovoljetna premijera Vidi kako Lokrum pere zube Ivane Lovrić Jović, dok je festivalska

publika u četvrtak, 13. srpnja mogla uživati u prvom koncert u Kneževu dvoru Andrása Schiff na glasoviru.

Ulaznice za sve festivalske programe dostupne su preko mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9:00 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10:00 do 17:00 sati.

Dubrovački dnevniK petak, 14. srpnja 2023. Dubrovačke ljetne igre

Četvrto ispitivanje

More na 114 plaža u Županiji izvrsne kakvoće

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2023. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je četvrto redovno ispitivanje mora na 121 plaži u periodu od 26. lipnja do 06. srpnja 2023. godine. Uzorci mora na  120 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08).

More je na 114 plaža ocijenjeno kao more izvrsne kakvoće, a na

šest plaža dobrom ocjenom. Nakon utvrđenog kratkotrajnog onečišćenja mora za kupanje na plaži Tehnička radiona Ploče u Pločama u trećem ciklusu, 20. lipnja 2023. godine, rezultati ispitivanja za četvrti ciklus ne udovoljavaju uvjetima Uredbe.

Temeljem članka 27. Uredbe, Inspekcija zaštite okoliša naredila je Gradu Pločama postavljanje službene oznake zabrane kupanja na plaži Tehnička radiona Ploče.

Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

petak, 14. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

Tanja, Tane, Ivana i Berta - druženja dobrih prijateljica su sveta

Ana i Lorenco - zaljubljeni su i sretni kad mogu zajedno biti svakog dana

Magda, Zvone i Martina - u otvaranja 74. Igara noći bili su spremni zdravstveno svakome pomoći

Nikola, Ivan i Pero - u potpunom i profesionalnom skladu u zajedničkom odgovornom radu

Lukša, Stjepko, Ivan, Pero, Nikola, Cvijeto i Mato - hrabri su vatrogasci u Dubrovačkoj noći rado dežurali da bi sugrađani i gosti bezbrižno festižali

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Jelena, Luka i Dora - jako su se radovali što su plovidbu do Lopuda uživali na palubi broda Dora

Katarina, Vilma, Antun i Rita - u dobrom društvu se i vatromet poslije otvaranja 74. DLJI radosno gledati hita

Elijana, Mihaela i Nila - ne povezuje ih samo u Hrvatskom radiju rad, našijenka je gošće iz Zagreba rado i provela kroz Grad

Emela, Adna i Mirso - u mimohodu za žrtve Srebrenice su bili, u spomen njima u more cvijet ljiljana položili

Gyula i Inga - kad god dođu u svoj voljeni Dubrovnik zaboravi se svaki radni stres i briga

Katja, Žarko i Sanja - godilo je biti na taraci UGD kad popusti žega danja

Paula, Đelo i Hana - Zagreb je Zagreb, al’ im nema do dubrovačkih dana

SS “ARTSA” je preveo stotine tisuća Židova u Domovinu nakon Drugog svjetskog rata

Bio je u vlasništvu brodarske kompanije

Zim Line (Israel Navigation Co.)

Veliki je broj poznatih brodova na svojim putovanjima Sredozemljem posjetio Dubrovnik, ma koliko se on nalazio izvan njihovih uobičajenih plovidbenih putova. Jedan od njih, na fotografiji snimljen u gruškoj luci je i izraelski brod ARTSA ili kako ga mnogi izvori još navode i kao ARTZA

Jedan je to od mnogobrojnih izraelskih imigrantskih brodova, kupljenih nakon uspostave neovisne izraelske države. Njihov je osnovni posao bio transport u povijesnu domovinu stotina tisuća malobrojnih preživjelih Židova nakon upravo završenog Drugog svjetskog rata.

Izraelska državna brodarska kompanija ZIM (Israel Navigation Co.) je svoj prvi putnički brod imenom KEDMAH uvrstila u promet između Haife te Marseja i Genove 1947. godine. Kako je Izrael bio zanimljiva turistička destinacija, već je 1949. godine kupljen

i prvi putnički kruzer nazvan ARTSA za milijun US dolara.

Bio je to nekadašnji brod za transport voća od 3214 bruto tona, dug 104 metra, izgrađen 1930. godine u njemačkom brodogradilištu

Bremer Vulkan Vegesack pod imenom PANTHER . Imao je parni stroj trostruke ekspanzije koji mu je preko jedne propele davao brzinu od samo 11 čvorova. U floti Laeisz Linea je za Afrikanische Frucht Compagnie plovio prevozeći banane između Kameruna i Hamburga. Ne dugo, jer je za potrebe nacističke Kriegsmarine rekviriran i 1938. godine u Ščečinu preinačen u brod za snabdijevanje i popravak podmornica (njemački Ubootbegleitschiff ) pod novim imenom LECH

Zarobljen od Amerikanaca nije korišten sve do1948. godine kada je dodijeljen Italiji. Tu je preuređen u putničko-teretni brod, naravno

Ukupno je u domovinu preveo oko sto tisuća imigranata s cijelog Sredozemlja. U floti ZIM-a je ostao 14 godina, da bi u Izraelu 1963. godine i on završio u rezalištu brodova.

Dubrovnik mu nije bio ruta

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

U floti Laeisz Linea je za Afrikanische Frucht Compagnie plovio prevozeći banane

između

Kameruna i Hamburga. Ne dugo, jer je za potrebe nacističke Kriegsmarine rekviriran i 1938. godine u Ščečinu preinačen u brod za snabdijevanje i popravak podmornica (njemački Ubootbegleitschiff) pod novim imenom LECH.

opet pod drugim imenom, ovaj put MARE LIGURE . Kako je plovio između talijanskih luka i Haife, zapeo je za oko pronicljivim Izraelcima koji su ga ubrzo i kupili, te mu, naravno, dali i drugo ime ARTSA . U izraelski registar brodova ulazi u prosincu 1949. godine. Brod koji je mogao ploviti brzinom od samo 11 čvorova imao je dvojnu namjenu. Korišten je za prijevoz imigranata u Izrael, ka-

da bi na svojim palubama mogao prihvatiti 550 putnika, ali i za turistička putovanja za 400 putnika.

Ukupno je u domovinu preveo oko sto tisuća imigranata s cijelog Sredozemlja. U floti ZIM -a je ostao 14 godina, da bi u Izraelu 1963. godine i on završio u rezalištu brodova.

Muškarac na Korčuli provalio u butigu , napravio kazin pa pronašao prazne kase

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Korčula 38-godišnjak je osumnjičen za kazneno djelo teške krađe u pokušaju.

Kako javljaju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni početkom svibnja ove godine nasilno otvorio vrata trgovine na području Korčule i preko te trgovine nasilno ušao u trgovinu prehrambene robe oštetivši ulazna vrata.

Potom je došao do četiri registar blagajne koje je otvorio originalnim ključevima, međutim iz njih nije ništa otuđio budući su bile prazne.

S obzirom na to da se upalio alarmni sustav, počinitelj se udaljio s mjesta događaja, a materijalna šteta koju je počinio nasilnim ulaskom u trgovine procijenjena je na oko 1.500 eura. Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

Policija otkrila drskog počinitelja računalne prevare , ukrao s računa gotovo 900 eura

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 49-godišnji državljanin Latvije osumnjičen je za kazneno djelo računalne prevare. Naime, početkom veljače ove godine 25-godišnji državljanin BiH, koji ima boravište u Dubrovniku, policiji je prijavio računalnu prevaru kojom je oštećen za gotovo 900 eura.

Oštećeni je u svojoj prijavio naveo da je, putem poznatog internetskog oglašivača, pronašao mobilni uređaj Apple iPhone 14 Pro Max koji se nudio na prodaju za iznos od 650 eura. Putem chat usluge navedene stranice kontaktirao je prodavatelja i dogovorio

kupnju, a plaćanje je dogovorio putem payprotect značajke, te na upit prodavatelja dao broj svog mobitela kako bi mogao prihvatiti ponudu.

U sklopu sms poruke koju je dobio na svoj mobilni uređaj, oštećeni je dobio i poveznicu koju je otvorio i u nju unio tražene podatke, odnosno svoje osobne podatke, podatke svoje bankovne kartice i zaštitni kod kartice tzv. ccv.

Nakon što je potvrdio uplatu, pokazala mu se greška kao da uopće nije potvrdio plaćanje, a kada je pokušao kontaktirati prodavatelja on mu se više nije javljao, a oglas je bio obrisan. Provjerivši svoj bankovni račun uvidio je da mu s ra-

čuna nedostaje iznos od 550 eura. Potom je ponovno na svoj mobilni uređaj dobio sms poruku s poveznicom koja je otvorila stranicu koja je izgledala kao stranica gore spomenutog internetskog oglašivača, gdje su mu se ispričali zbog pogreške te ponovno tražili da unese svoje osobne i bankovne podatke što je i učinio. Ponovnim pregledom svog bankovnog računa primijetio je kako mu je s računa skinuto još 345 eura, kada je shvatio da je u pitanju prevara i cijeli je slučaj prijavio policiji. Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

Djelovao je iz LatvijE

foto: ilustracija

‘’Upozoravamo građane da budu posebno sumnjičavi kada kupuju predmete čija je cijena znatno niža od njihove realne tržišne cijene’’

PODIGNUTA OPTUŽNICA

Gospodarstvenika s Korčule tereti se za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju

Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je, nakon provedene istrage, podiglo pred nadležnim županijskim sudom optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1978.) zbog počinjenog jednog produljenog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.

Okrivljenog 45-godišnjaka se tereti da je od druge polovice 2015. godine do kraja ožujka 2020. godine u Korčuli, kao odgovorna osoba jednog trgovačkog društva, koristio se i zlouporabio ovlasti u cilju pribavljanja imovinske koristi povezanim trgovačkim društvima i jednom obrtu te tako donosio i provodio odluke na temelju nevjerodostojne dokumentacije. Tereti ga se da je time omogućio nepripadnu korist jednom povezanom trgovačkom društvu u iznosu od 732.485,40

kuna (97.217,51 eura) te drugom povezanom trgovačkom društvu u iznosu od 1.648.210,95 kuna (218.755,18 eura) i jednom obrtu u iznosu od 36.375,00 kuna (4.827,79 eura), sve na štetu trgovačkog društva kojeg zastupa.

Okrivljenika se tereti i da je u istom svojstvu tijekom 2018. godine, otuđio sredstva rada istog trgovačkog društva koja su od važnosti za obavljanje djelatnosti, a vrijednost sredstava zasigurno je veća od 60.000,00 kuna (7.963,36 eura).

Okrivljeniku se stavlja na teret i da nije u poslovnim knjigama istog trgovačkog društva, unatoč zakonskoj obvezi, evidentirao poslovne promjene o predmetnim poslovnim događajima i stanju imovine, a tim je financijskim transakcijama i otuđenjem imovine društva za koje se tereti, trgovačko društvo doveo u stanje nemogućnosti obavljanja djelatnosti i insolventnosti zbog čega je po odluci nadležnog trgovačkog suda 9. studenog 2020., otvoren stečaj nad trgovačkim društvom.

DVA SKALINA:

U spomen na pok. Duška Radovca, umjesto vijenca,30 € prilaže obitelj Bjelokosić;

U spomen na pok. gospođu Eleonoru Morović, umjesto vijenca, 40 € prilaže obitelj Baier;

U spomen na dragog gospara Pava Veramenta, 60 € prilažu: Kate, Vlaho i Netty;

Umjesto cvijeća za pok. Borisa Njiru, 40 € prilaže Nada Putica;

Umjesto cvijeća za pok. Borisa Njiru, 40 € prilaže obitelj Ivke Đurović;

U spomen na pok. Nikolu Bašića, umjesto vijenca 40 € prilaže Srećko Kulaš; Zlatko Kovač Ramiz donacija 10 €; Maja Sršen donacija 13,27 €;

Ljiljana Čorović Grubišić donacija 50 €; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 26,54

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

humanitarni prilozi

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (radnim danom od 9:00 – 17:00)

CENTRU ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI MASLINA

DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Obitelj Tonka Braila, u spomen na pok. Ratka Vranješa, umjesto vijenca prilaže 50,00 €;

- Marko Čupić, umjesto vijenca za pok.

Boža Burića prilaže 40,00 €. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Centra Maslina

IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na mail: dom.maslina@outlook.com

PROČITAJTE! MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

UDRUGU SLIJEPIH

DAROVALI SU:

U spomen na pok. Paulinu Bakija , Ana i Dubravko Medo prilažu 50€.

U spomen na teta Jelicu Šimunović umjesto cvijeća 30€ prilaže Jadranka Zvone.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

CARITAS

U spomen na dragog prijatelja Zlatka Ljubimira 30 EUR-a prilaže Ljiljana Šegedin

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

BAROKOMORA - NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stani cama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijeko va

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE ORGANIZMA!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

AUTO / MOTO

Prodajem motor KTM - Duke III. Presao 13500 km, kao nov, garaziran. Nove gume i akumulator - bez greske.Potrosnja 3,5 lit.Dodaci stitnici,vilica,drzac mobitela i usb uticnica.Savrsen prigradski motor.Cijena 5100 eura.HR - nije uvoz. Kontakt 0915603810.

Iznajmljivanje

Iznajmljujem poslovni prostor u R.K. Minčeti veličine 13m2 (za ured,agenciju,salon za manikuru i pedikuru i sl.) 200Eura+režije. Mob.0923239595

PLOVILA

Prodajem potpuno novu tendu za barku dimenzija cca 1,3 x 1,8 m (2,3 m2) bijele boje po cijeni od 120 Eura. Nazvati na tel. 099/205-76 60

Prodajem ljetno / zimsku, novu tendu za Adriatik 700 kao i dosta pribora za banku koje zainteresiranim šaljem slike Vajberom.Cijena za sve skupa po dogovoru. Mob 0913905107

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem kuću u starom gradu, 72+30m2 za 350000€. Tel: 091 908 7406.

Šesteročlana obitelj traži adekvatnu kuću/stan za stanovanje i kupnju na području Dubrovnika, od Mokošice do Župe dubrovačke, do 300 000 eura. Mob. 098 1700 511

Prodaje se građevinsko zemljište u centru Orašca ( građevin-

ska dozvola), 878 m2. Cijena na upit. Tel: 0989230545

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/642-8623

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes

(smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor.

Cijena: 279 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466 ili pisati na mail: dalmates@gmail.com

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena pred-

videno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mokošica, namješten dvosoban stan s terasom, 80 m2 u POS-ovim zgradama – 270.000 eura. Mogućnost kupnje garažnog mjesta. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik –095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 –298.900 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Čibača, dvosobni stan/apartman u novogradnji blizu škole – 62,50 m2 – 187.500 €, Angelus nekretnine – Ured Dubrovnik, 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000

petak, 14. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

€ - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

RAZNO

Prodajem aluminijsku persijanu 120x200. Super povoljno!

0923239595

Poklanjam latoflex podnice (190x90 i 190x80) i tv stolić. 0958090993

Prodajem LCD Monitor 192EI Philips malo korišten cijena 20 eura. Mobitel 0913905107

Prodaje se dobro očuvani dio stilskog namještaja, stol i 6 stolica. Dimenzija stola 80x150 cm, razvučen 80x210 cm. Cijena po dogovoru. Info: 099 857 1306

Prodajem kino projektor 6/8 mm skoro nov sa platnom i ka-

meru Yasika.Cijena po dogovoru. Mob. 0913905107

Prodajem modne lutke za butike,krojačice,KUD-ove. Mob: 0958090993

Prodajem perilicu rublju Končar PR 08 6.FCD3. Energetska klasa: A+++. Kapacitet: 5 kg Dimenzije (VxŠxD): 84.5 x 59.7 x 49.7 cm. Perilica je korištena i potrebno je zamijeniti remen kaiš. Cijena 60€. Kontakt broj: Mirjana 091/7242/843

Povoljno prodajem stariji bicikl, kaljevu peć, krovne nosace za auto, 3 drvena prozora s persijanama dim. 110 x 110

M: 091 732 88 39

USLUGE RAZNO

Praonica rublja u Gružu zapošljava na puno radno vrijeme. Dobra satnica i 1 dan tjedno slobodan. Mob. 097 682 0876.

Vršimo sve vrste čiščenjastanova, aprtmana, auta... Zovite na 0993772300

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave, selidbe, čišćenja stambenih prostora i šupa. Odvoz glomaznog otpada i svih materijala. 098 765 757

Orezujem masline, agrume, zivu ogradu,uređivanje okucnica, vrtova , đardina kosnja trave, pilanje, kalemljenje mob

0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige,brončana galanterija, slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,čišćenje grobnica, klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem okućnice, vrtove, đardine, orezivanje maslina, agruma, zivi ograda, navrtanje, sadnja , kosnja teave i sl m 0916143946

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pru -

ža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA”

od 17.07. do 23.07.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 24.07. do 30.07.

preminuli

NADICA BOŠNJAK (1950)

LUKA VUKOJEVIĆ (1951)

ELEONORA MOROVIĆ (1938)

Fra JOSIP GRIVIĆ (1946)

BORIS GRŽETIĆ (1950)

NADIJA HADŽIMAHOVIĆ (1941)

LUCE ČUPIĆ (1958)

PAVO VERAMENTA (1955)

KATE DOBROSLAVIĆ (1948)

ANA GROŠETA (1954)

ANE RADIĆ (1936)

petak, 14. srpnja 2023. Dubrovački dnevniK

Nema više kvalifikacija

Divlja liga ima novi sustav natjecanja i propozicije, prijave su do 26. srpnja

I prošle godine Porat je bio prepun, a slavili su Kokoti u svom prvom finalu

Prijave za ovogodišnju Divlju ligu primaju se do srijede, 26. srpnja, u Caffe baru Giro do 20 sati. Ždrijeb će biti dan poslije. Prvi radni dan je u subotu, 29. srpnja. Igra se u Mlinima. Kad su kvalifikacije? Nema više kvalifikacija. Skupa kreću svi koji se prijave, novost je ovogodišnje Divlje lige, a idućih dana najavit će novi sustav natjecanja.

Podsjetimo, prošla Divlja liga je prošla zaključnom dodjelom priznanja na

skalinima crkve svetog Vlaha nakon što su u prepunom Portu slavili Kokoti u svom prvom finalu.

Dobili su 7:4 FUN H2O Mlini, koji je tako ostao na dvije pobjede u svojih šest velikih finala. Kokoti su osamnaesto ime koje se upisalo na listu pobjednika.

Pamti se i kako su sva tri laskava naslova finula u ruke pobjedničke momčadi: Mladen Miloslavić je bio najbolji

vratar, Pavo Čučka najbolji strijelac, a Cvijeto Radović najbolji igrač.

Porporela je u utakmici za treće mjesto svladala Elitu s 6:5, te osvojila broncu.

U četvrtfinalu Lozica je zaustavljena od Elite, Crvene stijene Orašac od Kokota, Uvala Lapad od Porporele, te Kamen mali od FUN H2O Mlini. To je osam najboljih od lani...

foto: Grgo Jelavić / Pixsell