Dubrovački dnevnik br. 137

ISPRED BOLNICE:

Za molitvu ima i prikladnijeg mjesta

stranica 12

INTERVJU SA

SANDROM BENČIĆ:

Gradimo turizam na potplaćivanju

ljudi, to je demografska

katastrofa

stranica 16

Gužve oko Grada treba rješavati

jer će nam

učiniti štetu stranica 8

U Crnoj Gori se stvara nova politička realnost, a tiče se i Dubrovnika

stranica 24

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

Dečki, ne morate maćavat gaće na koljenima!

foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić došao je u Sabor kako bi obrazložio Izvješće ovog suda za 2020. i 2021. godinu. Ovaj pristojni gospodin stigao je u Hrvatski parlament petnaestak minuta ranije, pokazujući poštovanje prema najvišoj hrvatskoj instituciji, kakvo ne pamtimo od naših visokih dužnosnika, ali ni samih saborskih zastupnika. Već uobičajeno, saborski odbori čekaju debelo preko zakazanog termina bilo premijera ili ministre, koji se dolaze obratiti tim odborima. Zanimljivo je kako je i taj detalj, među ostalim, u nastupu predsjednika VSRH upotrijebljen u kasnijim komentarima kao dokaz kako ovaj predsjednik nema potreban autoritet. Autoritet kakav se očekuje od predsjednika ove najviše sudske instance. Zašto? Jedan od načina pokazivanja moći i autoriteta koji koriste naši visoki dužnosnici, duboko je primitivan i poražavajući po civilizacijski domet, kakvim se dužnosnici javno diče. Model je to brisanja poda sa svojim političkim protivnikom ili pro-

tivnicima. Takvi stavovi toliko duboko pokazuju nepoštivanje vlastite države, njenih institucija kao i nepoštivanje elementarne demokracije i svojih građana i birača. Zbog toga je primitivna komunikacija Zekanovićevog tipa karakteristična za cijelu političku elitu.

Ne mislim tu samo na najisturenije primjere, poput komunikacije predsjednika i premijera koja se dramatično prelila na sve dijelove društva. Od škola, trgovine, pijace, svih institucija, preko pravosuđa do medija. To je naša realnost. Zašto onda ne čudi kad Dobronić kaže kako ne smatra dobrim toliko često mijenjanje temeljnih zakona poput ZKP-a, na što se Plenki ironično ceri novinarima uz rečenicu - mijenjat ćemo zakon! Ni sekunda u kojoj se barem pristojno kaže - razmotrit ćemo razloge Predsjednika VSRH i predočit ćemo mu sve razloge zbog kojeg to smatramo potrebnim promijeniti. U Hrvatskoj je pristojna komunikacija i poštivanje značenja institucija gotovo pa svetogrđe, nešto nedopustivo.

Piše Vjera Šuman

Ma koliko se trudili odmaknuti od Balkana, Balkan je duboko ukorijenjen u nama. Pritom ne mislim na zemljopisni smisao Balkana.

Srijeda je bio dan kad su se svi sjetili žena, majki, domaćica, radnica, poduzetnica, supruga, karanfila i cvijeća svih vrsta i sve ostalo što uz to ide. Svi naši političari su ženama srdačno čestitali njihov dan. Predsjednik Sabora sasvim ozbiljno je upozorio kako ‘još uvijek postoje izazovi u ostvarivanju potpune jednakosti oba spola, kojima treba pružiti jednake mogućnosti!’ Nitko od političkih ‘čestitara’ nije ništa rekao o onima koji u svetoj molitvi kleče po trgovima, kako bi žene jasno shvatile i prihvatile kako su ‘drugotne’ i kako bi slušale i prihvatile muškarce kao duhovne autoritete, ali i kao jedine autoritete koji najbolje znaju što je dobro za žene. Od toga kako se moraju oblačiti, odluke o rađanju, zaposlenju i brizi za djecu, do toga što će i kako činiti sa svojim životima. Sve to u društvu u kojem se obiteljski nasilnici kažnjava-

ju radom za opće dobro ili kojim mjesecom zatvora uz obaveznu ‘zabranu prilaženja’, koja je de facto fakultativna. Tek kad su žene žrtve ubojstva, onih ‘nestašnih’ sa ‘zabranom pristupa’, onda o tome govorimo gotovo cijeli dan, nekad i dan i po. U društvu u kojem su žene za isti posao, uz isto obrazovanje, plaćene manje od muškaraca, jer su žene, dakle drugotne, meni se čini kako su oni koji kleče na trgovima promašili ‘ceo fudbal’. Dečki, ne morate maćavat gaće na koljenima!

Uočekivanju

novog paketa mjera za preživljavanje običnih hrvatskih građana i gospodarstva, sve su oči uprte u Vladu. Još nema naznaka u kojem smjeru će krenuti nove mjere, ali ministar Primorac je dobacio novinarima kako će sve biti u redu i nema razloga za brigu. E sad, nisam sigurna treba li se veseliti toj nonšalantno ‘bačenoj’ izjavi ili se baš zato treba zabrinuti. U Gradu se sa zebnjom osluškuju prijedlozi

HUP-a o oporezivanju najma apartmana i sve glasniji komentari ekonomista ka-

ko je takav najam potpuno nepotrebna porezna oaza. Tako dolazimo do našeg redovnog problema na koji je i Dobronić upozorio - česta promjena zakona i regulative proizvodi pravnu nesigurnost. Ako znamo, a znamo, kako pravna nesigurnost donosi nesigurnost ulaganja i posljedično ekonomsku nesigurnost, teško je kako nam se smiješe neki bolji dani. Stalna promjena porezne politike dodatna je sol nesigurnosti poslovanja. Sve promjene moraju biti jasno iskomunicirane, kako, zašto i kada. Takve promjene pripremaju se godinama, kako bi svi oni koji bi eventualno trpjeli posljedice navrijeme znali što ih čeka i prilagodili svoje poslovanje drugačijim uvjetima. Jedino takvim načinom stvara se međusobno povjerenje države i poduzetnika. Sasvim je svejedno jesu li to veliki ili mali poduzetnici. Česta promjena zakona, poreza i pravila, jer se netko baš sad toga dosjetio, siguran je put produbljenja recesije. Srećom, nije prvi put. Navikli smo ko magarac na batine. Eto vas.

BOOKING JE NADMAŠIO SVA OČEKIVANJA

Nadolazeća sezona bi mogla srušiti sve rekorde , prema najavama bolja i od 2019.!

Dubrovački dnevnik kontaktirao je Turističku zajednicu grada Dubrovnika, hotelske kuće, poduzetnike u privatnom smještaju, ugostitelje, predstavnike taksista, Luku Dubrovnik i svi se slažu – ova sezona bi trebala biti itekako turistički plodna

Najave za predstojeću sezonu su i više nego optimistične. Dok se dubrovački turizam prije dvije odnosno tri godine suočavao s pitanjem hoće li turisti uopće dolaziti, oporavak tržišta je itekako vidljiv pa se ove godine dionici u turizmu uglavnom pitaju – hoće li se ponoviti rekordna 2019. godina? Prema dosadašnjim najavama, ne samo da bi se trebala ponoviti nego bi čak lako mogla biti i nadmašena!

Dubrovački dnevnik kontaktirao je Turističku zajednicu grada Dubrovnika, hotelske kuće, poduzetnike u privatnom smještaju, ugostitelje, predstavnike taksista, Luku Dubrovnik i svi se slažu – ova sezona bi trebala biti itekako turistički plodna!

NAJAVE BOLJE I OD 2019. „Prema svim saznanjima koje imamo iz operative, hotela i lokalnih DMC -eva, predstoji nam predsezona na razini one prije pandemije, što znači kako očekujemo ostvarivanje svih najavljenih letova i njihovu popunjenost na zadovoljavajućem nivou. Očekujemo turističke rezultate na razini 2019. ili neznatno bolje, a zasigurno bi boljem rezultatu pridonio i veći broj letova tijekom zime,“ odgovorili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Kako stoji u njihovom odgovoru na naš upit, u suradnji s drugim dionicima, prvenstveno Zračnom lukom Dubrovnik, TZ konstantno radi na većem broju linija tijekom zime i kroz sljedeća dva mjeseca bi se trebalo znati je li se nešto postiglo po tom pitanju.

NIŠTA BEZ LETOVA

Dubrovnik je zbog svog geografskog položaja u odnosu na ostala emitivna tržišta, ali i činjenice kako do njega ne vodi autoput, u prvom redu avio destinacija. Stoga vesele i najave kako bi ove sezone trebao biti povezan izravnim letovima s brojnim destinacijama čiji gosti rado posjećuju Dubrovnik, a to su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Skandinavija, SAD.

„Prema trenutnom stanju u ljetnom redu letenja, Zračna luka Dubrovnik će u ljetnoj sezoni biti povezana letovima 50-ak prijevoznika s preko 75 destinacija u Zapadnoj i Srednjoj Europi, poglavito Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Skandinaviji. Ljetni red letenja započinje 26. ožujka i već u prvom tjednu Zračna luka Dubrovnik bi trebala biti povezana direktnim letovima s najvažnijim međunarodnim čvorištima u Eu -

„Sudeći po najavama, ova sezona bi mogla biti rekordna i u odnosu na 2019. godinu. Naime, rezervacije ulaze i bolje nego 2019., ali i 2020., prije nego što se pandemija proširila i na Hrvatsku. Po svemu sudeći, ulazimo u rekordnu godinu, ako ne bude nekih velikih negativnih iznenađenja,“ kaže Dubretić

Piše Ivona Butjer Mratinović

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

„Prema svim saznanjima koje imamo iz operative, hotela i lokalnih

DMC-eva, predstoji nam predsezona na razini one prije pandemije, što znači kako očekujemo ostvarivanje svih najavljenih letova i njihovu popunjenost na zadovoljavajućem nivou. Očekujemo turističke rezultate na razini 2019 ili neznatno bolje,“ odgovorili su iz Turističke zajednice grada Dubrovnika

ropi (Frankfurt, München, London, Beč, Pariz, Rim, Istanbul, Helsinki itd.),“ stoji u odgovoru Turističke zajednice grada Dubrovnika.

IZRAVNE LINIJE PREMA SAD-U I DUBAIJU

Veseli i najava što će Zračna luka Dubrovnik i ove sezone biti povezana direktnim letovima United Airlinesa s New Yorkom te letovima FlyDubaija za Dubai koji je bitno čvorište za putnike s Dalekog istoka te Australije. „Najavljenim letovima smo zadovoljni, iako uvijek ima prostora za daljnje poboljšanje i povećanje broja letova,“ zaključuju iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

Pandemija koronavirusa je najjači udarac zadala kruzerskom turizmu, no i on se oporavio, a ove godine, prema najavama, sezona će biti uspješnija nego lani.

„Približavamo se 2019. godini. Prošle godine smo imali oko 320 kruzera, a ove godine bi prema najavama u Luku Dubrovnik trebalo uploviti oko 350 kruzera,“ izjavio je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.

KRUZERI DOVODE PREKO

POLA MILIJUNA GOSTIJU

Prema najavama, u grušku luku bi ove go -

dine trebala uploviti 343 kruzera, dok bi ih na sidrištu ispred Grada trebalo biti 47, što ustvari znači kako bi u Dubrovnik ove godine trebalo uploviti 390 kruzera koji bi trebali dovesti 528 067 gostiju. Naravno, teško je očekivati kako će kapaciteti svih kruzera koji stižu biti u potpunosti popunjeni, no radi se i dalje o vrlo impresivnoj brojci.

Inače, prvi kruzer koji je ove godine uplovio u Dubrovnik bila je Costa Deliziosa. Brod je u grušku luku uplovio 7. siječnja, no redovna uplovljavanja očekuju se od ovog mjeseca. Raguž napominje kako su najave, što se tiče kruzerskih gostiju, sjajne. Ipak, ono što će definitivno izostati su mega jahte u vlasništvu Rusa čiji su posjeti u pandemijskom vremenu rušili rekorde, ali se situacija bitno promijenila nakon početka rata Rusije i Ukrajine i uvođenja sankcija ruskim bogatašima.

PRIVATNI SMJEŠTAJ ‘GORI’ OD REZERVACIJA

Zbog odličnih najava za sezonu, i dionici u sektoru privatnog smještaja zadovoljno trljaju ruke. Direktor Direct Bookera Nino Dubretić govori nam kako bi predstojeća sezona vrlo lako mogla srušiti sve rekorde. „Sudeći po najavama, ova sezona bi mogla biti rekordna i u odnosu na 2019. godinu. Na-

„Približavamo

2019. godini. Prošle

godine smo imali

oko 320 kruzera, a ove godine bi prema najavama u Luku Dubrovnik

trebalo uploviti oko 350 kruzera,“ izjavio je predsjednik Uprave Luke

Dubrovnik Željko

Raguž. Najave za

kruzere su, dakle, sjajne, no ono što će definitivno izostati su mega jahte

bogatih Rusa

ime, rezervacije ulaze i bolje nego 2019., ali i 2020., prije nego što se pandemija proširila i na Hrvatsku. Po svemu sudeći, ulazimo u rekordnu godinu, ako ne bude nekih velikih negativnih iznenađenja,“ kaže Dubretić. No, koronavirus je promijenio turističke trendove koji su se zadržali i do danas, a odnose se na ‘last minute’ rezervacije koje su sada puno izraženije nego prije pandemije. Zbog toga je, kaže Dubretić, teško sa sigurnošću predvidjeti kakav će turistički biti Uskrs u Dubrovniku jer će se glavni buking napraviti u tjednima koji tek slijede, a pokazatelj je kako bi rezervacija moglo biti puno više nego što ih je sada.

ISTI IZAZOVI PRED UGOSTITELJIMA

Dobre najave vesele i dubrovačke ugostitelje, no tu su i dobro poznati izazovi. Predsjednica Ceha ugostitelja udruženja obrtnika Dubrovnik i Obrtničke komore DNŽ Nikolina Farčić kaže kako bi rezervacije i dolasci uskoro mogli biti još bolji, kad se objavi ljetni red letenja, a također naglašava i trend ‘last minutea’ koji je postao gotovo pa pravilo.

„Ugostiteljska se djelatnost sprema za novi val otvaranja ugostiteljskih objekata. Uskrs je uvijek bio referentan datum na koji su svi ustvari otvoreni i spremni za sezonu. Izazov je, kao i uvijek, radna snaga bez koje se ne može odraditi sezona, tako da su dobre najave još jedne sezone ujedno i odgovornost i obaveza kako je najbolje odraditi i ispuniti očekivanja posjetitelja, ali i svoja u smislu

poslovnih planova,“ kaže Farčić dodavši kako ‘rekordnu 2019. godinu uvijek možemo nadmašiti u kvaliteti’.

TAKSISTI NISU NIKAD IMALI VIŠE POSLA

Za taksiste je 2023. godina počela kao nikada uspješnija, a ujedno je to i dobra najava za razdoblje koje slijedi.

„Kad pogledamo rezultate za prva dva mjeseca ove godine, nikad bolje nismo radili. Imamo veliko povećanje obima posla. U predkoroni smo imali povećanje obima posla od oko 50 posto u odnosu na godine prije, a sada 200 do 250 posto,“ kaže Ivica Smoljko, čelnik ‘Plavog taksija’.

Naglašava kako se, osim gostiju, uslugama ‘Plavog taksija’ često služe i građani, ali i svi oni zaposleni unutar zidina koji tako najlakše dolaze do povijesne jezgre.

„Nadamo se vrlo uspješnoj sezoni jer pratimo izjave i Turističke zajednice, i privatnih iznajmljivača, i hotelskih kuća koji tvrde kako su najave čak i bolje nego 2019. godine, a hotelske kuće najavljuju otvaranja hotela i do 15 dana prije nego u rekordnim godinama, dakle nikada prije. Po tome se i mi ravnamo,“ tvrdi Smoljko.

U PLANU I VELIKA HOTELSKA ULAGANJA Rezervacije su odlične i u hotelskim kućama na području Dubrovnika, što su nam potvrdili iz Valamar Riviere.

„U Dubrovniku se intenzivno pripremamo za sezonu i zadovoljni smo aktualnim bookingom s ključnih emitivnih tržišta. Početkom veljače otvorili smo hotel Valamar Lacroma Dubrovnik, a sredinom ožujka otvorit ćemo i hotel Valamar Argosy. Otvaranje svih ostalih objekata planirano je početkom travnja, pred uskrsne blagdane, jedino će hotel Valamar Tirena, kao obnovljen i unaprijeđen hotel svoja vrata prvim gostima otvoriti početkom lipnja,“ odgovorili su iz ovog hotelskog lanca.

Naglašavaju kako će po svemu sudeći rekordne turističke brojke pratiti i investicije vrijedne oko 32 milijuna eura u Dubrovniku koje se odnose na repozicioniranje Valamar Tirena Hotela na 4*, rebrending hotela Valamar Club Dubrovnik u Sunny Plus brend te ulaganje u Valamar Lacroma Hotel i Maro World sadržaje za djecu, koja su dio ciklusa ulaganja

Imperial Riviere nakon dokapitalizacije dubrovačkih hotela od strane Valamar Riviere i AZ

se

I ove sezone izravni letovi za SAD i Dubai

„Kad pogledamo rezultate za prva dva mjeseca ove godine, nikad bolje nismo radili. Imamo veliko povećanje obima posla. U predkoroni smo imali povećanje obima posla od oko 50 posto u odnosu na godine prije, a sada 200 do 250 posto,“ kaže Ivica Smoljko, čelnik ‘Plavog taksija’

mirovinskih fondova. Poseban naglasak ulaganja u 2023. godini bit će i na daljnjim investicijama u digitalizaciju, održivost i unaprjeđenje proizvoda.

„U Dubrovniku je u tijeku kompletna rekonstrukcija hotela Tirena Sunny by Valamar koja uključuje preuređenje soba, lobija, restorana i bazena, nakon čega će ovaj hotel za nadolazeću sezonu dobiti i četvrtu zvjezdicu te nastaviti poslovati pod brendom Valamar Hotels & Resorts,“ napominju iz Valamara dodavši kako su u tijeku i intenzivni radovi u hotelima Valamar Lacroma Dubrovnik i Club Dubrovnik Sunny Hotel by Valamar koji će u novu sezonu također ući s novim i unaprijeđenim sadržajima i uslugama.

„U hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik preuređuju se luksuzne V Level sobe i apartmani, show-cooking restoran i premium a la carte restoran, bar u predvorju hotela i bar uz vanjski bazen te hotelski wellness centar Balance Mediterranean Spa by Valamar s prostranim unu-

tarnjim bazenom i luksuznim spa tretmanima. U hotelu Club Dubrovnik Sunny by Valamar koji će biti rebrendiran i repozicioniran u Sunny Plus Hotel by Valamar s konceptom produženog doručka i ranog ručka te tematskih večera, potpuno će se obnoviti 103 sobe, dok će se preostali dio smještajnih jedinica djelomično obnoviti, preuredit će se prostori recepcije i predvorja, vanjski bazen s novim toboganima, opremom i lounge barom te restoran s terasom,“ stoji u odgovoru Valamar Riviere na naš upit.

Kako navode, osim u same smještajne objekte, značajna ulaganja su u tijeku i u prostore bivšeg restorana Popiva i kluba Exodus koji će postati Maro World, najveći obiteljski zabavni centar na Jadranu s brojnim edukativno-zabavnim sadržajima za djecu svih uzrasta. Račić Maro je prepoznatljiva Valamarova maskota koja u Dubrovniku otvara svoj čarobni svijet na površini od 1.800 m2 posebno dizajniran kako bi se poticala dječja igra i kreativnost.

Oporavlja se i kruzing turizam

Nacrt je na javnom savjetovanju kako bi se dali prijedlozi i kako bi se riješio gorući problem gužvi

Nacrt odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika, a radi se o području od Ilijine glavice do Boninova, kolokvijalno nazvanog ‘oko Grada’, na javnom je savjetovanju.

Odluka će značiti promjene za sve one koji prometuju oko Grada, a najviše za autotaksi prijevoz. Kako je najavljeno, Grad Dubrovnik će raspisati natječaj za najam za korištenje taksi stajališta uz jasne kriterije. Oni koji dobiju najmove, moći će oko Grada prolaziti slobodno. Najavljeno je i kako će se raspisati i drugi natječaj koji će ovisiti o broju onih koji će dobiti najmove na prvom natječaju.

TREBA UVESTI REDA ZBOG KVALITETE PONUDE

Čelnik ‘Plavog taksija’ Ivica Smoljko podržava ideju oko uređenja prometa oko Grada te smatra kako je ona prijeko potrebna.

„Stav Plavog taksija je taj kako podržavamo inicijativu gradonačelnika Mata Frankovića jer je to jedini način da se spasi autotaksi prijevoz na području Grada Dubrovnika. Odluka se sada nalazi na javnom savjetovanju i vjerujemo kako će je svi podržati, kako predstavnici autotaksi prijevoza, tako i građani. Svi smo svjesni nesnosnih prometnih gužvi oko Grada i podržavamo napore u rješavanju tog prometa,“ izjavio je Smoljko. Nova bi odluka trebala smanjiti gužve oko Grada, ali i zaštititi kontaktnu zonu, što se uklapa i u smjernice UNESCO-a. Vrijedi naglasiti i kako najave za predstojeću turističku sezonu pokazuju kako bi ona mogla biti uspješnija i od rekordne 2019. godine, pa je stoga potrebno promišljati i donositi održiva rješenja koja bi pomogla nositi se Dubrovniku s velikim priljevom gostiju. Promet oko Grada je sasvim sigurno jedna od kritičkih točaka.

„Ako se svake godine broj gostiju u Dubrovniku bude povećavao za 10 posto, nakon tri godine ćemo imati povećanje od 30 posto. Pri tome ne smijemo zaboraviti na kvalitetu naše ponude i stoga treba uvesti reda. Svako povećanje moraju pratiti konkretne odluke kako ono ne bi bilo nekontrolirano, jer kao takvo će nanijeti štetu i prijevozu, i smještaju, i svemu ostalome,“ smatra Smoljko.

‘OD DESET VOZILA, OSAM JE TAKSI’

Za putničke autobuse se ne mijenja ništa jer su za njih još prije uvedene posebne mjere, u cilju smanjenja gužvi na Pilama i nereda na prometnicama. Privatni prijevoznik Miho Klečak pozdravlja

što će se odluka proširiti i na ostale sudionike u prometu oko Grada. Kao vozač koji često prolazi

„Ako se svake godine broj gostiju u Dubrovniku bude povećavao za 10 posto, nakon tri godine ćemo imati povećanje od 30 posto. Pri tome ne smijemo zaboraviti na kvalitetu naše ponude i stoga treba uvesti reda. Svako povećanje moraju pratiti konkretne odluke kako ono ne bi bilo nekontrolirano, jer kao takvo će nanijeti štetu i prijevozu, i smještaju, i svemu ostalome,“ smatra Smoljko

Piše Ivona Butjer Mratinović foto dubrovački dnevnik

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

oko povijesne jezgre

Ovako to izgleda u sezoni, većinu vozila oko Grada čine taksi vozila

„Nesnosne gužve oko Grada treba rješavati jer će naštetiti prijevozu, smještaju, svemu“

„Mislim kako je nacrt Odluke ipak nekakav korak naprijed. Godinama smo svjedoci ogromnih

zakrčenja prometa oko Grada, a u kolonama gledate

kako na 10-ak vozila koja prolaze tim područjem, jedno ili dva nisu autotaksi prijevoz. To nije posao i to nije način na koji bismo trebali raditi,“ izjavio je Klečak

tim područjem, i sam je iskusio nesnosne gužve.

„Mislim kako je nacrt Odluke ipak nekakav korak naprijed. Godinama smo svjedoci ogromnih zakrčenja prometa oko Grada, a u kolonama gledate kako na 10-ak vozila koja prolaze tim područjem, jedno ili dva nisu autotaksi prijevoz. To nije posao i to nije način na koji bismo trebali raditi,“ izjavio je Klečak.

Odluka je sada na javnom savjetovanju kad se očekuju eventualni prijedlozi i sugestije kako bi ona bila još kvalitetnija, a neke od njih ima i Klečak.

„Možda bi se sasvim dovoljno učinilo ako bi pravila iz odluke vrijedila samo od 15. lipnja do 15. rujna. Tad je prometna gužva najveća, špica je sezone, brojni su sugrađani na motorima, nema škole... Ni

za autobusere odluka ne vrijedi tijekom cijele godine. Također, mislim kako bi se trebala odnositi i na kombije jer već sada postoji praksa kako neki prijevoznici goste umjesto jednim minibusom šalju u dva kombija kako bi izbjegli plaćanja. Možda bi se, ako bi se reducirala gužva, s vremenom mogao i otvoriti promet oko Boninova, kao što je to prije bilo, ali također uz određene uvjete. Naime, prije je na Boninovu bio znak koji je pokazivao kako taksi vozila tim područjem smiju prolaziti samo ako su puna i nije bilo stajanja na Pilama. Možda bi se mogao uvesti i besplatan prijevoz od Doma zdravlja prema Pilama odnosno od Ilijine Glavice prema Viktoriji što bi također dovelo do rasterećenja prometa oko Grada,“ prijedlozi su koje je dao Klečak.

Inače, Dubrovnik je prvi grad u RH koji će uvesti zonu posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre. Kako navode iz Grada, glavni fokus nacrta Odluke je na potrebama građana, a cilj je postići ravnotežu između svakodnevnog života i gospodarskih aktivnosti te potreba turističkog sektora uz zaštitu zaštićene kulturno-povijesne baštine. Uvođenjem posebnog prometnog režima Grad Dubrovnik će na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre.

Dubrovački dnevniK petak, 10. ožujka 2023.

Isplaćene potpore

za podstanare

Uređuje se nogostup u Vukovarskoj ulici

U sklopu programa investicijskog održavanja gradskih prometnica i javnih prometnih površina započeli su radovi na sanaciji nogostupa u Vukovarskoj ulici. Obuhvat zahvata iznosi 110 metara, a proteže se od podnožja spojne ulice koja Vukovarsku povezuje s Ulicom dr. Ante Starčevića pa do pješačkog semafora kod bazena u Gružu.

Radovi koje izvodi ugovorni izvođač Tehnogradnja obuhvaćaju uklanjanje postojećeg betonskog nogostupa, postavljanje novih rubnjaka, uređenje

podloge i izvedbu novog nogostupa. Omogućit će se prolaz pješaka, osim u situacijama kada će vrsta radova zahtijevati zauzimanje čitave širine nogostupa, pa će tada biti postavljana signalizacija za privremenu regulaciju prolaska. Također, a sukladno dinamici izvođenja radova, bit će onemogućeno parkiranje na dijelu mjesta uličnog parkirališta. Procjenjuje se da će sanacija trajati 15 dana, a što će ovisiti o vremenskim uvjetima. Okvirna procijenjena vrijednost radova iznosi 24 tisuće eura.

Ukupno 35.204,00 eura potpora isplaćeno je prošlog tjedna iz gradskog proračuna za dvije kategorije podstanara, kroz programe socijalne skrbi Grada Dubrovnika.

Tako je potpora za najam stana mladima isplaćena za 55 korisnika, u ukupnom iznosu od 3.590,00 eura. Ova mjera uključuje mlade podstanare do 35. godine života, a koji zadovoljavaju i ostale propisane kriterije.

Subvencija za troškove najma stana isplaćena je i za 187 korisnika, u ukupnom mjesečnom iznosu od 31.614,00 eura, a uključuje obitelji i samce slabijeg imovnog stanja.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u listopadu prošle godine donijelo je novu Odluku o socijalnoj skrbi, kojom je, između ostalog, povećan cenzus za ostvarivanje prava na subvenciju podstanarstva. Za ovu je godinu za mlade podstanare u gradskom proračunu osiguran iznos od 47.382,00 eura, a za subvencioniranje stanarine ostalim socijalnim kategorijama 406.132,00 eura.

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Završeni radovi na Pomorskoputničkom terminalu, prva pristajanja već u lipnju

ULAGANJA

Prezentiran projekt rekonstrukcije kompleksa Specijalne bolnice

Kalos

U prostorima Specijalne bolnice Kalos održana je prezentacija projekta rekonstrukcije, prenamjene i uređenja kompleksa ove zdravstvene ustanove u funkciji lječilišnog i wellness turizma. Riječ je o investiciji vrijednoj 9,1 milijuna eura koja je prijavljena na natječaj

Ministarstva turizma i sporta. Rekonstrukcijom postojećeg krila objekta doći će do podizanja kvalitete smještajnih kapaciteta te će korisnicima biti na raspolaganju lječilišni hotel kategorizacije 4 zvjezdice s 48 novih smještajnih jedinica.

Župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo sa suradnicima obišli su projekt Pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci na kojem su završeni građevinski radovi. Podsjetimo, riječ je o investiciji vrijednoj 111 milijuna kuna, a prva pristajanja se očekuju već u lipnju.

Radovi obuhvaćaju izgradnju gotovo 500 metara nove obale s tri pristaništa za trajekte, i to dva za trajekte dužine 70 metara i jedan za trajekt dužine 150 metara. Također, izgrađeno je i 18.000 m2 zaobalne linije na kojoj će se formirati stajanke za čekanje za ukrcaj automobila, parkiralište i ostali potrebni manipulativni prostor.

VELA LUKA

DIREKTAN PSIHIČKI TEROR

ILI PRAVO NA OKUPLJANJE?

Dubrovčani

složni: Za molitvu ima i prikladnijeg mjesta od ulaza u bolnicu

Pred bolnicama su članovi Inicijative koji žele žene odvratiti od pobačaja. Za Dubrovački dnevnik temu komentiraju organizatorica, teolog i gradske vijećnice

Pomalo ispod radara, a zbog molitelja na zagrebačkom trgu u kojih su uperene oči javnosti, prošao je početak korizmene kampanje Inicijative ‘40 dana za život’. Pred Općom bolnicom Dubrovnik su vjernici kojima je cilj odvratiti žene od pobačaja.

„Molimo u tišini i miroljubivo da se svaki začeti život rodi, ali tu smo i za pružanje konkretne pomoći. Kada govorimo o pitanju pobačaja, uvijek se spominje ‘pravo na izbor’, no žene koje se odlučuju na pobačaj upravo taj izbor često nemaju. One budu pod velikim pritiskom, od obitelji do okoline, imaju osjećaj kako nemaju izbora. Zbog toga smo mi tu, kada žene čuju ohrabrenje i kada im nepoznata osoba pruži pomoć koja onda u konačnici dovodi do tog izbora, nerijetko se predomisle i odluče kako ne žele pobačaj“, govori Kristina Dražeta, voditeljica Inicijative za Dubrovnik.

„Često nas poistovjećuju samo s molitvom, ali mi radimo puno više od molitve. Pružamo konkretnu pomoć, surađujemo s ginekolozima, socijalnim radnicima, odvjetnicima... Ali nikoga ne potežemo za rukav, samo one koji nam se jave možemo usmjeriti na pomoć. U Hrvatskoj za sada znamo za 130 spašene djece, a Inicijativa na mjesečnoj razini brine o 40 obitelji, plaća im stanarinu, režije, pomaže u kupnji namirnica... To su konkretne pomoći koje radimo, a financiramo se samo od

donacija građana“, iznosi Dražeta i dodaje kako je otvoreno i sedam Centara za život.

„Tamo žene mogu doći ako imaju ranu pobačaja, one kroz taj program u tišini i molitvi, napokon sebi oproste i zadobiju davno izgubljeni mir. I sama sam prošla program jer imam iskustva spontanih pobačaja, susrela sam se s raznim komentarima okoline koji često ne pomažu, a kroz program sam u tišini konačno zadobila mir i opet počela živjeti punim plućima“, priča Dražeta.

ŠTO JE S NEGATIVNIM KOMENTARIMA?

A što je s negativnim komentarima? „Da pogled ubija, ja bih davno pred bolnicom bila mrtva“, jednostavno na to pitanje odgovara Dražeta. Kaže kako nisu nikada imali neku ružnu situaciju, ali na mrke poglede i dobacivanja su se već i naviknuli. „Kao da se meni moli ispred bolnice, naravno da mi je i draže i lakše moliti doma, ali sam tamo jer sam upoznala žene koje su se odlučile za život, a držala sam u rukama tu spašenu djecu. Nema niti jedne žene koja je požalila što je rodila. S druge strane, sve nam se više žena javlja s tugom i pitaju gdje smo bili kad su se one odlučivale na pobačaj. Otvore nam se, priznaju kako su od tada na antidepresivima ili kako imaju suicidalne misli. Žene nakon toga nisu sretne, jedan komadić njih je otrgnut, a okolina rijetko kada prepoznaje patnju“, govori Dražeta i zaključuje kako

Dražeta: Često nas poistovjećuju samo s molitvom, ali mi radimo puno više od molitve. Pružamo konkretnu pomoć, surađujemo s ginekolozima, socijalnim radnicima, odvjetnicima..

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

su vjernici koji se okupljaju pred bolnicama ‘posljednji znak nade, a prvi znak milosrđa’.

JESU LI ZA ZABRANU POBAČAJA?

Iako im cilj nije službeno mijenjanje zakonodavstva, molitvom se uzdaju kako će bog „pobačaj učiniti nezamislivim“.

„Mi ne možemo utjecati na državu i kakav će ona donijeti zakon. No, bez obzira je li ženi pobačaj zabranjen ili ne, to ga neće spriječiti. Ako je zabranjen kod nas, žena će otići u drugu državu gdje je dozvoljen. Nije cilj zabraniti pobačaj kao takav, ali želimo da bude nezamislivo da se žena dovede pred situaciju prekida života svog djeteta. Zbog

toga im konkretno pomažemo kroz razne programe, vraćamo ženama i obiteljima dostojanstvo i dajemo im priliku da pobačaj ne bude opcija“, zaključuje voditeljica Inicijative za Dubrovnik.

TEOLOG: IMA PRIKLADNIJIH

MJESTA ZA MOLITVU

„Kao vjernik i teolog smatram kako ima prikladnijih mjesta za molitvu za nerođene, primjerice bolnička kapelica mi se čini izvrsna lokacija. S druge pak strane, kao građanin ove države koja je uređena po načelu liberalne demokracije, smatram kako svatko ima pravo na javno okupljanje i javno izražavanje svojih stajališta, sve dok time ne širi govor mržnje ili ne poziva na nasilje. Stoga, kao građanin smatram kako ova skupina ima pravo, uz ishodovanu dozvolu od nadležnih tijela, na ovo okupljanje ispred bolnice, a svaki pokušaj zabrane bi zapravo bio neustavan i pogrešan“, navodi teolog Šime Zupčić.

Pojašnjava kako je situacija na Zapadu, gdje postoje klinike za pobačaje, ponešto drugačija. „Smatram neprikladnim ova okupljanja pred takvim klinikama, jer žena koja dolazi na pobačaj zna kako okupljeni znaju da ona dolazi na pobačaj. Kod nas, pred bolnicama, gdje niti molitelji niti itko drugi pred bolnicom, ne zna je li žena došla na primjer srediti zarasli nokat na malom nožnom prstu ili je došla na pobačaj, ne smatram ovo nedopuštenim“, govori i dodaje kako je svjestan dviju dodatnih okolnosti koje dijeli na loše i dobre.

„Loša okolnost je mogućnost da se žena ipak

Zupčić: Kao vjernik i teolog smatram kako ima prikladnijih mjesta za molitvu za nerođene, primjerice bolnička kapelica mi se čini izvrsna lokacija

Pred dubrovačkom bolnicom svakodnevno od 13 do 21 sat vjernici mole u želji da žene odvrate od pobačaja

Šime Zupčić, teolog

osjeća nelagodno, iako ostali ne znaju razlog njezina dolaska - ona zna. Niti jedna žena ne dolazi radosna na pobačaj, pa joj ovi molitelji pred bolnicom mogu stvarati dodatnu nelagodu“, iznosi.

„Dobra okolnost je što molitelji, u suradnji s drugim udrugama, nude i materijalnu pomoć, jer vrlo često su razlozi za pobačaj ekonomske naravi, a postoje i opcije smještaja majke i djeteta kada je majka odbačena od partnera i obitelji te prepuštena sama sebi, zbog čega se odluči na pobačaj. Ta mi se pomoć majkama čini dobra okolnost“, govori i naglašava kako je ‘ovo složeno pitanje na koje nije tako jednostavno dati odgovor’.

„Ipak, kad sve odvagnem, kao vjernik smatram kako ima prikladnijih mjesta za ove molitve, no istovremeno kao građanin smatram kako ova okupljanja pred bolnicama moraju i trebaju ostati dopuštena“, zaključuje teolog Šime Zupčić.

MARČINKO: TO JE DIREKTAN

PSIHIČKI TEROR NAD ŽENAMA

Gradska vijećnica stranke Srđ je grad Petra Marčinko na početku naglašava kako je Hrvatska sekularna država, koja se treba voditi temeljnim vrijednostima zajamčenim Ustavom.

„Ljudska prava se ne smiju zatirati, a prava žena su ljudska prava. Ženino tijelo je njezin izbor, pravo i vlasništvo, ono nije niti državno, niti crkveno, niti partnerovo, ono je samo njezino“, ističe Marčinko.

„Sve ovo što se danas događa u Hrvatskoj ne možemo odvojiti od događaja u Poljskoj, ali i generalnog stanja u Europi, gdje nažalost vidimo male pomake prema ekstremnoj desnoj strani, a to je među ostalim i dokidanje prava žena. U tom kontekstu ne smijemo zanemariti niti Inicijativu 40 dana za život, jer je i ona dio tog trenda“, pojašnjava gradska vijećnica i kritizira društvo koje ‘događaje ne naziva pravim imenom’.

„To je poziv opresora da se nastavi opresirati slabiji, odnosno slabija. Pri tome ne mislim kako je žena slabija u biološkom smislu, već je riječ o samom sustavu koji je stavlja u taj položaj“, naglašava Marčinko i dodaje kako ovakvim skupovima nije mjesto pred bolnicama.

„Ako se žena odluči na abortus, to je rezultat jednog dugotrajnog procesa razmišljanja. To je situacija koja je jednako psihički i fizički teška, a onda je ovakvi skupovi pred bolnicama i dodatno otežavaju. Oni ne bi smjeli biti tu gdje su sada, postoje određeni kanali i mjesta gdje bi to bilo prikladno. Ovo je direktan psihički teror koji vrše nad ženama i to ne bi trebalo biti dozvoljeno“, zaključuje Petra Marčinko.

BONAČIĆ OBRADOVIĆ: OSUĐUJEM

OKUPLJANJE PRED BOLNICOM KAO

ŽENA, MAJKA I GRADSKA VIJEĆNICA

Gradska vijećnica i predsjednica dubrovačkog

SDP-a Anita Bonačić Obradović govori kako postoje dva pojma koja u ovom slučaju treba raščlaniti. „To su sloboda govora i sloboda izbora. Mi smo država koja poštuje demokratska načela slobode govora i imamo pravo izraziti mišljenje temeljeno na vlastitim uvjerenjima, ali ne podržavam taj dio zastrašivanja žena ispred bolnice. Moramo razumjeti kako ta odluka nije jednostavna i bezbolna, niti jedna žena je nije donijela jednostavno, a to agresivno postavljanje pred žene nije civilizacijski. Za sve postoji mjesto i vrijeme, pa i za molitvu. Ovakvi skupovi ispred bolnice su neprimjereni i to osuđujem kao žena, kao majka troje djece i kao gradska vijećnica. Mislim kako bi u ovom trenutku važnije bilo baviti se temom ženskog reproduktivnog zdravlja jer je ono u Hrvatskoj na poražavajućoj razini. Nalazimo se među zemljama s najvećom stopom smrtnosti od raka vrata maternice i rizik obolijevanja je puno veći nego u ostatku Europe“, govori Bonačić Obradović uz konstataciju kako je upravo prevencija na području reproduktivnog zdravlja žena ključ i u ovim temama.

„Imamo problem i sa seksualnim obrazovanjem, dostupnosti kontracepcije i s lošim pristupom zdravstvenoj zaštiti, a sve to dovodi do neželjenih trudnoća, pa onda i pobačaja“, govori i dodaje kako je potrebno više ulagati u edukaciju mladih i u poboljšanje zdravstvene zaštite za žene u Hrvatskoj, kao i u raznovrsnost metoda kontracepcije s kojima smo u Hrvatskoj, prema njenim riječima – slabi.

„Trenutna garnitura vlasti ne priča previše o tome, ove teme postavljaju se kao tabu. Sjetimo se samo kaosa kod Istanbulske konvencije, na kraju su žene ostavljene same sebi“, naglašava gradska vijećnica.

Bonačić Obradović ističe kako žena ima pravo na

Marčinko: Oni ne bi smjeli biti pred bolnicama jer postoje određeni kanali i mjesta gdje bi to bilo prikladno. Ovo je direktan psihički teror koji vrše nad ženama i to ne bi trebalo biti dozvoljeno

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Petra Marčinko, gradska vijećnica (SJG)

Bonačić Obradović:

Mi smo država

koja poštuje

demokratska

načela slobode

govora i imamo pravo izraziti

mišljenje

temeljeno na vlastitim

uvjerenjima, ali ne podržavam taj dio

zastrašivanja žena ispred bolnice

izbor i poziva na razumijevanje, a ne osuđivanje.

„Trebamo se staviti u kožu tih žena, njima odluke o pobačaju nisu jednostavne, teško im je, a

ovakvim okupljanjima, posebno ispred bolnice, još im se više otežava ionako teška situacija i vrši se psihički teror“, apostrofira, uz dodatak kako svi imamo pravo slobode govora kako bismo izražavali vlastita mišljenja, ali i kako prilikom prakticiranja tog prava treba promišljati krše li se ljudska prava, odnosno prava koja jamči Ustav. „Mora postojati makar moralna granica prozivanja, svoja mišljenja ne treba nametati drugima“, govori i dodaje kako je to još jedan razlog zbog kojega bi se trebao uvesti građanski i seksualni odgoj u škole.

„Činjenica je kako djeca ulaze sve ranije u spolne odnose, a edukacije nemaju ili je imaju vrlo malo. Informacije prikupljaju putem TikToka i drugih društvenih mreža i to nije dobro. Često znam kazati kako moramo više paziti kako odgajamo sinove jer od početka trebamo graditi nešto dobro za društvo“, govori predsjednica dubrovačkog SDP-a uz zaključak kako ‘nije za to da se pod slobodom govora uskraćuju prava koja su omogućena Ustavom’.

Anita Bonačić Obradović, gradska vijećnica i predsjednica dubrovačkog SDP-a

SANDRA BENČIĆ:

Turizam nam se temelji na potplaćivanju ljudi,

to je demografska

katastrofa i za Dubrovnik

Hrvatska političarka, aktivistica za građanska prava, saborska zastupnica i članica političke platforme ‘Možemo!’ za Dubrovački dnevnik govori o gorućim problemima u Dubrovniku i obali te mogućim rješenjima, kao i aktualnostima na nacionalnoj i svjetskoj političkoj sceni

Što je najspornije u novom zakonu o koncesijama i pomorskom dobru?

Najspornija su dva nova koncepta koja se donose ovim zakonom. Prvi se zove funkcionalna cjelina, a obuhvaća plaže koje se nalaze u blizini hotela ili kampova. Vlasnik hotela ili kampa, prema novom zakonu, može zatražiti plažu za takozvanu funkcionalnu cjelinu što znači kako se uopće ne predviđa raspisivanje natječaja. Samo preda zahtjev i na temelju toga dobije koncesiju. Također, u zakonu stoji kako se takva plaža ne može ograničiti fizički, znači ogradom, ali ne piše ono što je definirano kod javnih plaža, a to je kako se ne smije ograničiti pristup. Drugim riječima vlasnik može ograničiti pristup tako što se na plažu može doći jedino ako se ima narukvicu hotela ili nešto slično.

Drugi problem je takozvana plaža posebne namjene za primjerice osobe s invaliditetom, nudiste, pse… Prvo je sporno uopće imati takvu posebnu plažu za osobe s invaliditetom. Njima bi se trebalo omogućiti da dođu na bilo koju plažu, olakšanim pristupnom i primjerice ugradnjom lifta. Nudizam je u Hrvatskoj prisutan odavno i nije bilo nikakvih problema, ne razumijem zašto se u novom zakonu to sada mora posebno regulirati kao plaža posebne namjene. Isto vrijedi i za pse. Problem je što prijedlog zakona ovdje uopće ne priječi ograničavanje pristupa. Drugim riječima plaža posebne namjene može biti zatvorenog tipa što je suludo. Zašto netko bez psa ne bi mogao doći na plažu za pse ako mu ne smetaju kućni ljubimci? Zašto bi se ograđivale nudističke plaže?

Ali koliko je meni poznato i u starijim zakonima je postojala mogućnost ograničenja pristupa, ali onda je koncesija znatno skuplja. No jedinice lokalne samouprave izbjegavale su zatvorene koncesije.

Hrvatska je zemlja slobodnih plaža, niti se smije ograničavati pristup na bilo koje pomorsko dobro, niti se smije naplaćivati ulaz. Plaže su opće dobro, svatko na njih može doći, ne mogu nikako biti privatne, niti se ikome može ograničavati pristup bilo ograđivanjem, bilo naplatom ulaza.

Novi zakon predviđa kako koncesionar može do 70 posto plaže koristiti za gospodarske svrhe. Je li ta brojka pretjerana?

Svakako. Ako mu se takvo nešto dozvoli, on može čak na 70 posto plaže staviti ležaljke što je apsolutno previše. Po meni bi se trebalo ograničiti na niže postotke s tim da ležaljke ne bi smjele stajati prazne, nego ih se treba postaviti na plažu tek kada ih netko iznajmi. Nego znate što? Ja ne mogu vjerovati kako vi i ja u 2023. godini uopće pričamo o ležaljkama. Zar se na to svodi naš turizam?

Kako bi naš turizam trebao izgledati?

Nama više od 70 posto prihoda od turizma odmah odlazi van iz Hrvatske na uvoz. Ovo ne govorim napamet, nego je pokazala ozbiljna studija. Većina onog što prodajemo u turizmu, od pomadore i paprike, pa nadalje, dolazi iz uvoza. Mi turistički koncept trebamo graditi tako da imamo manje gostiju, ali veći prihod. Ne govorim ovdje o povećanju cijena

Piše Maro Marušić foto PATRIK MACEK/PIXSELL

nego korištenju vlastitih proizvoda u turizmu. Zajedno s turizmom trebaju se razvijati industrijske grane koje koriste turističko tržište za plasman proizvoda: tako da primjerice namještaj, posteljina u hotelima, a posebno hrana i piće  dolazi od nas, a ne iz uvoza. Ovakav turizam kakav imamo temelji se na jeftinoj radnoj snazi i potplaćivanju ljudi, te na eksploataciji prirodnih resursa što je dugoročno neodrživo.

Taj trend jeftine radne snage u turizmu se i dalje nastavlja. Sada se uvozi radna snaga iz Azije. Našoj političkoj stranki nije problem dolazi li radna snaga Hrvatske ili Azije jer ako nemamo dovoljno radne snage onda je normalno da dolaze i strani radnici, no to ne smije biti motivirano snižavanjem cijene rada. Opet ponavljam, ključno je što cijeli naš turistički koncept temeljimo na jeftinoj radnoj snazi. To je poražavajuće, umjesto da nam turizam generira razvijanje ostalih gospodarskih grana. Sredine poput Dubrovnika su monokulturne. Ako vaše dijete želi studirati matematiku ili strojarstvo, gotovo se u pravilu neće vratiti u rodni grad. Zato treba razvijati prateće industrije i postojanje različitih vrsta radnih mjesta, a ne da Dubrovnik, Korčula ili Split samo ovise o turizmu. To je demografska katastrofa za Dalmaciju. Na kraju će se Dalmaciji dogoditi isto što i Slavoniji, veliki odljev ljudi i znanja.

Ne pomaže cijeloj priči ni ogroman rast cijena nekretnina. Taj trend je izražen ne samo u Dubrovniku i Hrvatskoj, nego i šire. Osim bogatih stranaca rijetko tko može priuštiti nekretninu

posebno u centru. Gradovi gube dušu. Kako to zaustaviti?

Hrvatska se bazira na rentijerskoj ekonomiji. Iskorištava prostor i resurse bez stvaranja dodatne vrijednosti. Država poreznom politikom favorizira rentijersku ekonomiju, a s druge strane velikim porezima destimulira dodatnu vrijednost što je potpuno apsurdno.

Da vas na trenutak prekinem. Radi li to vlast isključivo zbog straha od gubitka izbora?

Naravno!

Nastavite.

Ako iznajmljuješ dugoročno stan nekom podstanaru, plaćaš deset posto poreza. Primjerice ako je cijena 3000 kuna mjesečni porez je oko 300 kuna, a toliko iznajmljivač u turizmu plati turistički paušal za cijelu godinu. Zbog svega ovoga dolazi do raznih špekulacija, pa nekretnine postaju investicija umjesto ono što bi im trebala biti primarna svrha, a to je stanovanje. Na kraju bogati stranci ulažu u nekretnine koje iznajmljuju, a posljedica su gradovi duhovi kao i ogroman rast cijena nekretnina za stanovanje u svim našim obalnim gradovima.

Kako tome stati na kraj?

Stranka Možemo ima dvije politike koje se tiču rješavanja tog problema. Prva je porezna politika, a druga je politika stanovanja i trebaju ići zajedno. Zalažemo se da se sav prihod bez obzira na izvor oporezuje po progresivnim stopama. Primjerice neki pro-

fesor ima godišnju plaću 100 tisuća kuna plus još 30 tisuća od apartmana. Znači njegov ukupan godišnji prihod je 130 tisuća kuna. Naravno na takvu zaradu ne treba uvoditi visoki porez, nego kako prihodi rastu, oporezuju se po višim stopama. Što je prihod veći, viša je porezna stopa. Ne postoji niti jedan razlog da se prihodi od nesamostalnog rada oporezuju po duplo višim stopama nego prihodi od imovine i kapitala. Nadalje, naša politika stanovanja obuhvaća davanje u najam državnih ili gradskih stanova po prihvatljivim cijenama. Upravo razmatramo za Zagreb taj model i vjerojatno ćemo uvrstiti da cijena najma bude u skladu s prihodima. Drugim riječima, cijena najma ne smije prelaziti određeni postotak tvojih prihoda. S druge strane netko tko dobro zarađuje, njega će se destimulirati cijenom, pa može iznajmiti stan po tržišnim cijenama. Ti bi se stanovi uvijek davali u najam, ne bi ih se moglo otkupiti. Dobar primjer ove politike je Austrija gdje je većina vlasništva nad nekretninama javna, a ne privatna, za razliku od Hrvatske. U Beču je oko 60 posto stanova u nekom obliku javnog ili zajedničkog vlasništva, a primjerice u Hrvatskoj samo nekoliko postotaka.

Vratimo se na progresivni porez ukupnih prihoda. Sviđa mi se ta ideja, ali što primjerice s nekim strancem iz Južne Afrike koji ima pet apartmana u Dubrovniku, a većinu svojih poslova (i prihoda) dobije na drugom kontinentu. Kako njega oporezivati?

Taj dio jest sporan. Što se tiče turističkih apartmana, oni bi se trebali regulirati na poseban način kao što to rade Barcelona ili Amsterdam. Ne kažem kako nužno treba preslikati njihov model, nego svaki grad na jadranskoj obali treba naći neki svoj put. Je li to ograničavanje broja dana za najam na AirBnB-ju ili nešto drugo, treba biti predmet javne rasprave i donijeti najbolje rješenje za specifičnu sredinu. Ono što je dobro za Dubrovnik, ne mora biti dobro u Splitu i obratno. Ali svakako treba donijeti neko rješenje, jer smo mi sad potpuno rentijerska ekonomija gdje netko s dva, tri apartmana bolje zarađuje od doktora. Evo primjerice ja sa saborskom plaćom teško mogu kupiti stan u Zagrebu, a riječ je o debelo natprosječnoj plaći. Tamo negdje 2008. godine kupila sam stan od 50 kvadrata na kredit koji nam je postao premali kada smo dobili drugo dijete i sada taj moj stan iznajmljujem, a istovremeno unajmljujem veći, jer se ne usuđujem dizati kredit za kupnju novog stana. No nismo problem mi s natprosječnim primanjima već to ističem kako bih pokazala koliko je stan postao nedostupan onima koji imaju prosječna ili ispod prosječna primanja- kako da si primjerice dva učitelja koji su u braku kupe stan u Dubrovniku, Splitu ili Zagrebu?  Skoro više nitko u Hrvatskoj tko ima prihode isključivo od rada si ne može priuštiti stan.

Hajdemo sada malo na politiku. Kako je stranci Možemo bilo doći na vlast u Zagrebu? Koliko je teško mijenjati okoštalu organizacijsku struk-

turu koju je godinama uobličavao Milan Bandić? Teško je to uopće prepričati. Znali smo kako će biti teško, ali tek kad uđeš, vidiš razmjere kaosa. Zanimljivo, za one stvari za koje misliš kako će biti najteže, tamo smo ustvari imali najveće pomake. Zagreb je doslovno bio na rubu bankrota. Tomašević stiže prvi dan na radno mjesto gradonačelnika, na računu nije bilo dovoljno sredstava niti za isplatiti plaće. Ne samo to, nego su dolazile razne obveznice za naplatu koje je Bandić izdavao i trošio za  boga pitaj što. Bila je hrpa zaduženja po suludim kamatnim stopama. Bivši gradonačelnik je dizao kredite u milijunskim vrijednostima na rokove od godinu dana (smijeh). To je bilo potpuno ludilo. Uveli smo fiskalnu disciplinu na svim razinama, reprogramirali kredite s uobičajenim stopama kod normalnih banaka koje nisu željele poslovati s Bandićem…, i na kraju smo uspjeli u godinu i pol nekako financijski stabilizirati grad. Govorim o gradskoj upravi, a Holding se još uvijek stabilizira.  Sad smo u situaciji da napokon možemo ići u neke investicije. Ono što je najteže mijenjati jest upravo organizacijska kultura, da svi koji rade u javnoj upravi ili javnim uslugama shvate kako su tu zbog građana. Sve to ide jako sporo i s tim nismo zadovoljni, ali znali smo kako je riječ u dugotrajnom i mukotrpnom procesu.

Interesira me kako ste riješili pitanje razdvajanja otpada. Jasno mi je kako to funkcionira kod kuća, ali kada govorimo o zgradama, dovoljno je da se jedan stanar ne pridržava, pa se piše kazna cijeloj zgradi.

Kontroliramo koliko ima miješanog, komunalnog otpada, a cilj je njegovo maksimalno smanjenje. Nakon što smo uspostavili model, samo u prvih mjesec dana za 27 posto se smanjio komunalni otpad. Kod privatnih kuća nije problem, jer oni imaju svoje kontejnere i lako je uočiti je li netko odvaja otpad ili ne. Ako ne odvaja, piše mu se kazna, ali to je kod kuća zaista rijetko. Što se tiče zgrada tu je situacija malo kompliciranija. Oni imaju zajedničke kontejnere i može se dogoditi da jedan ili dva stanara ne odvajaju otpad. Ali njega će uočiti ostali stanari i upozoriti ga. Ako se ogluši, poslat ćemo mu kaznu. Ako se ogluši i na tu kaznu, te dalje tvrdi kako nije on, onda će cijela zgrada dobiti kaznu, pa će ga još jače pritiskati da počne odvajati otpad. Želimo izbjeći takva pisanja kazni, ali to je krajnja mjera. Naravno trebat će vremena da cijeli sustav do kraja zaživi, ali na dobrom smo putu i zadovoljni smo. Moram reći kako nam je kriterij mogućnost odlaganja odvojenog otpada za svakog stanara (plastika, papir, staklo, biootpad) u blizini stanovanja. Za tkaninu, elektroniku i slično može biti dalje i za to imamo reciklažna dvorišta, ali takve stvari se puno rjeđe bacaju. Mislim također kako bi odlično rješenje bilo, kako za Zagreb, tako i za sve druge gradove, kad bi se trgovački centri uključili u cijeli proces. Oni su kreatori cijele te ambalaže, te bi na svom zemljištu trebali imati mini reciklažna dvorišta gdje bi bilo usput odložiti pojedini otpad, bilo kada se ide u

trgovački centar po namirnice, bilo kada se nešto kupi, pa se ambalaža odmah može razdvojiti i reciklirati, kako je ne bismo nosili doma.

Malo nam prokomentirajte premijera Andreja Plenkovića. Što je napravio dobro, a što loše? Ono što je napravio dobro jest završavanje procesa eurointegracija Hrvatske. Njegov cilj je bio ulazak u  Schengen i Euro zonu i to je ostvario. Mogu se neki slagati ili ne slagati s tim ciljevima, ali činjenica je kako su to bili službeni ciljevi njegovih vlada i kako su to napravili. Mislim kako je dosta napravio i po pitanju imidža Hrvatske u Europi. Što se tiče unutarnje politike, smatram pozitivnim samo to što koalicijske partnere tretira kao partnere, odnosno s njima ima redovite sastanke i uvažava neke njihove zahtjeve. Problem je što se ti zahtjevi često svode na političku trgovinu, ali ponavljam dobro je to što s njima održava kontakte i donekle ih uvažava. I to je nažalost sve.

Ono što je loše jest to što se sve više ponaša autokratski i što ga puno manje interesiraju unutarnji problemi Hrvatske, nego vanjski. On je u biti ministar vanjskih poslova, a ne premijer, nema nikakvu viziju što bi Hrvatska trebala biti, niti je proveo iti jednu reformu. To proizlazi iz njegove nemoći upravljanja HDZ-om i nesposobnošću da iskorijeni korupciju koja je DNA te stranke. On je brzo odustao od mijenjanja HDZ-a, jer je shvatio kako će to ići teško. Drugim riječima, ako želiš biti na čelu HDZ-a, moraš igrati po njihovim pravilima, a to je korupcija. Vidjeli smo koliko su afera imali njegovi ministri i državni tajnici. Možda on sam i nije korumpiran, ali sigurno zatvara oči pred korupcijom u HDZ-u i na taj način je omogućava, a sve kako bi ostao na čelu te stranke.

Je li i državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek na tom tragu?

Apsolutno. Sramota je za državnu odvjetnicu doći u Sabor, opozicija ju kritizira, a brani vladajuća stranka. Njima bi se trebale tresti gaće kad ona dođe s obzirom na razmjere korupcije u Hrvatskoj. Kada je već spominjemo, trebala bi dati ostavku, jer ona nije za tu funkciju. Osim toga je dva puta lagala u Saboru. Inače, DORH uopće nema dovoljno kapaciteta za obračun s korupcijom, ali to nije nimalo slučajno. ‘Možemo’ na svako izglasavanje proračuna ulaže amandmane na povećanje sredstava DORH-u, ali vladajući nikad ne pristanu. Njima je u interesu nemati adekvatne kapacitete. DORH čak 67 posto sredstava za svoj rad troši na međunarodne arbitraže s raznoraznim investitorima koji dolaze u Hrvatsku muljati.

Što kažete za predsjednika Zorana Milanovića?

Dobro je što sustavno drma HDZ, jer oni itekako zaslužuju. Problem je što ponekad komunicira na način koji nije primjeren instituciji Predsjednika Republike. Vidjeli smo njegov izjave u vezi Kosova i Ukra-

jine. Mora biti taktičniji jer su puno šire posljedice njegovih riječi nego što je on možda svjestan. Njega, naime, ne slušaju samo građani Hrvatske nego i Europa i svijet. Na osnovu njegovih izjava neke zemlje se pozicioniraju prema Hrvatskoj, a često mi se čini kako je vanjskopolitički položaj Hrvatske često kolateralna žrtva njegovih (doduše opravdanih) unutarnjih političkih obračuna s AP-om.

Sada kada smo spomenuli Ukrajinu, recite nam vidite li završetak rata? Na koji se način može dogoditi?

Nema rata koji na kraju nije završio nekim pregovorima. Po meni se ne smije napustiti međunarodno pravilo koje kaže kako se novi teritorij ne može stjecati agresijom. Sada je pat pozicija. Putin nastoji produžiti rat koliko god može, jer kada rat završi, i on je gotov. To je potencijalno opasna pozicija ranjene zvijeri koja bi tada mogla zveckati nuklearnim oružjem. Sve zemlje svijeta, uključujući Kinu, moraju dati jasno do znanja kako će s Rusijom prekinuti apsolutno sve odnose u slučaju zveckanja nuklearnim oružjem. To je apsolutni minimum oko kojeg moramo imati globalni konsenzus.

Za kraj vas moram pitati kako gledate na korona mjere odnosno lockdown koji je posljedično prouzročio ogromnu inflaciju i rast cijena. Gledajući iz ovog kuta, je li lockdown bio opravdan?

Je li svijet trebao stati?

Na svijetu je od korone umrlo 20 milijuna ljudi. Da nije bilo nikakvih mjera te bi brojke sigurno bile puno veće. Uzmimo za primjer Hrvatsku i Finsku. Mi smo imali puno labavije mjere od njih. Hrvatska je imala sveukupno nešto malo manje od 18 tisuća preminulih od korone, a Finska koja ima milijun stanovnika više, ima tri i pol puta manje mrtvih nego mi. Oni su osim mjera bili i puno bolje procijepljeni- razina procijepljenosti u Finskoj je izrazito visoka za razliku od Hrvatske.

Valamar Riviera, najpoželjniji poslodavac u hrvatskom turizmu, u 2023. godini ulaže dodatnih 20 milijuna eura u primanja radnika i povećava plaće u hotelskim operacijama

Valamar će dodatnim ulaganjem od 20 milijuna eura u vrhu sezone, odnosno u lipnju, srpnju i kolovozu, osigurati više plaće za stručna zanimanja te će tako plaće za kuhare, konobare i recepcionare u Valamar hotelima, kampovima i ljetovalištima iznositi između 1.200 i 1.800 eura neto. Za sobarice, pomoćne kuhare, pomoćne konobare, kuhinjske radnike, servire i niz drugih zaposlenika u hotelskim operacijama plaće će iznositi između 1.000 i 1.200 eura neto.

Valamar posluje u osam destinacija u Hrvatskoj, od Istre do Dubrovnika, te ove sezone ima u planu zaposliti 8.000 djelatnika. Također, nastavlja s povećanjem broja djelatnika koji imaju cjelogodišnji posao i primanja te će do početka turističke sezone zaposliti dodatnih 200 djelatnika na neodređeno. S mjerom aktivne politike zapošljavanja „Stalni sezonac“ koju

Valamar provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, već je zaposleno 1.000 djelatnika godišnje. Mjera osigurava cjelogodišnju novčanu sigurnost i prijavu na produženo mirovinsko osiguranje u zimskom periodu. Također, s obzirom na širenje poslovanja na zimske destinacije, djelatnicima Valamara će se nakon ljeta ponuditi posao tijekom zime u hotelima na skijalištima u Austriji.

Valamar kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada i godinama je TOP poslodavac u turizmu te među 10 najboljih poslodavaca u Hrvatskoj. Osim visokih primanja, dobrih radnih uvjeta i bogatih programa nagrađivanja, za svoje djelatnike osigurava i brojne druge benefite.

Kako bi dodatno poboljšao kvalitetu života djelatnika u destinaciji u kojoj radi, Valamar nastavlja s provođenjem programa „Živi destinaciju“, gdje svim djelatnicima koji dolaze raditi iz drugih krajeva Hrvatske, osim kvalitetnog smještaja i prehrane omogućava popuste na više od tristo prodajnih mjesta, a pruža i mogućnost korištenja  zabavnih sadržaja, izleta i sportskih aktivnosti u destinaciji izvan radnog vremena. Programom „Flexi posao“ prilagođavaju se radne obveze potrebama djelatnika, sve u cilju što bolje ravnoteže privatnog i poslovnog života.

Kroz Kuću Valamar osigurava se kvalitetni smještaj i prehrana sezonskih radnika tijekom njihova boravka

u destinaciji. Do sada je u Kuće Valamar uloženo više od 19 milijuna eura u svim destinacijama. Nakon četiri Kuće Valamar u destinacijama Poreč, Krk i Rabac, prošle je godine otvorena i Kuća Valamar u Dubrovniku čiji je ukupni smještajni kapacitet 350 osoba i u koju je uloženo više od 11.2 milijuna eura. Moderno uređeni prostori u kojima je sve prilagođeno potrebama radnika osiguravaju maksimalnu udobnost smještaja, a sve sobe imaju vlastitu kupaonicu s toaletom, opremljene su udobnim namještajem te imaju televizor i hladnjak. Na svakom katu nalazi se opremljena čajna kuhinja, dok se u prizemlju zgrade nalazi restoran u kojemu zaposlenici svako jutro imaju doručak. Na svakom katu se nalaze i prostorije za odmor i druženje, a osiguran je i besplatan bežični internet. U posebnoj prostoriji koja se također koristi zajednički, nalaze se strojevi za pranje, sušenje i peglanje rublja, a njihovo je korištenje, naravno, besplatno za sve radnike koji tamo stanuju. Uz to, zaposlenici imaju osigurane tople obroke, popuste na usluge u Valamarovim objektima te dodatne pogodnosti kod vanjskih partnera.

Natječaji za zapošljavanje u sezoni 2023. su otvoreni, a svi zainteresirani za rad u Valamaru mogu se prijaviti putem web stranice - www.dobarposaouvalamaru.com

U Dubrovniku su trenutno otvorene pozicije:

* Šef kuhinje

* Voditelj hrane i pića

* Koordinator banketa

* Sobarica

* Kuhar

* Spremačica

* Konobar

Dubrovački dnevniK petak, 10. ožujka 2023.

ČISTOĆA d.o.o., Dubrovnik, Put od Republike 14, OIB: 16912997621, zastupano po predsjedniku uprave Marku Ivekoviću (u daljnjem tekstu: ČISTOĆA d.o.o.; Društvo), temeljem odredbe članka 7. Pravilnika o radu sa sistematizacijom radnih mjesta od dana 01.03. 2019. godine, Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu sa sistematizacijom radnih mjesta od dana 20.09.2019. godine i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu sa sistematizacijom radnih mjesta od dana 30.01.2020. godine (dalje u tekstu: Pravilnik) i Odluke Društva o potrebi za zasnivanjem radnog mjesta od dana 06. ožujka 2023. godine, raspisuje sljedeći:

JAVNI NATJEČAJ

Osnovni podaci o radnim mjestima:

Radno mjesto:

1. NAZIV RADNOG MJESTA: ČISTAČ

Broj izvršitelja: 20

Vrsta radnog odnosa: određeno vrijeme

Probni rad: 6 (šest) mjeseci

Radno vrijeme: puno radno vrijeme

Mjesto rada: Dubrovnik

Razina obrazovanja: – (NSS,KV,SSS)

Radno iskustvo: nije potrebno

Natječaj vrijedi od: 06. ožujka 2023. godine do 20. ožujka 2023. godine.

OPIS POSLOVA:

- obavlja poslove čišćenja i pometanja javno prometnih površina,

- obavlja poslove pražnjenja zidnih i samostojećih košarica za sitni otpad i pseći izmet,

- održava čistoću odlagališta komunalnog otpada te okoliš istog,

- obavlja poslove košnje sa motornom kosilicom,

- poslove pražnjenja košarica za sitni otpad električnim vozilom,

- poslove ručnog pranja javno prometnih površina,

- preuzima različite vrste otpada od korisnika u spremnike 240 lit i prenosi ga na mjesto ukrcaja,

- prikuplja otpad zatečen na javno prometnim površinama i prenosi ga na mjesto ukrcaja,

- preuzima različite vrste otpada od korisnika reciklažnih dvorišta i prenosi ga u spremnike,

- obavlja poslove redovnog održavanja čistoće spremnika i prostora u reciklažnom dvorištu, - obavlja i druge poslove po nalogu nadređene osobe

2. NAZIV RADNOG MJESTA:

POMOĆNI RADNIK

Broj izvršitelja: 10

Vrsta radnog odnosa: određeno vrijeme

Probni rad: 6 (šest) mjeseci

Radno vrijeme: puno radno vrijeme

Mjesto rada: Dubrovnik

Razina obrazovanja: – (NSS, KV,SSS)

Radno iskustvo: nije potrebno

Natječaj vrijedi od: 06. ožujka 2023. godine do 20. ožujka 2023. godine

OPIS POSLOVA:

- održava čistoću odlagališta komunalnog otpada te okoliš istog,

- obavlja poslove pražnjenja spremnika različitih vrsta otpada sa javnih odlagališta u vozila,

- obavlja poslove košnje sa motornom kosilicom,

- obavlja poslove razvrstavanja otpada prema vrstama,

- obavlja poslove utovara i odvoza prikupljenog otpada,

- preuzima razne vrste otpada od korisnika te vrši utovar otpada u vozilo,

- obavlja druge poslove po nalogu nadređene osobe,

- prema potrebi obavlja poslove pomoćnog radnika na reciklaži otpada.

Kandidat za prijavu na natječaj za radno mjesto „Čistač“

i radno mjesto „Pomoćni radnik“ mora priložiti:

vlastoručno potpisanu molbu,

– kratki životopis s naznačenom adresom, OIB-om i kontakt telefonom,

– presliku osobne iskaznice ili putovnice,

– neovjereni preslik svjedodžbe

- dokaz o ukupnom radnom iskustvu (elektronički zapis ili potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)

- ne starije od mjesec dana,

- uvjerenje da se protiv kandidata/kinje ne vodi kazneni postupak (ne starije od 3 mjeseca).

Isprave se prilažu u neovjerenoj preslici, a izabrani kandidat dužan je predočiti originalnu dokumentaciju na uvid prije zasnivanja radnog odnosa.

Na natječaj za radno mjesto „Čistač“ i „Pomoćni radnik“ se mogu ravnopravno prijaviti osobe oba spola (dalje u tekstu: kandidat/kinja).

Kandidat/kinja koji/a ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima, dužan/a je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate/kinje samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat/kinja koji/a ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim propisima mora se u prijavi na natječaj pozvati na to pravo i uz prijavu priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu.

Kandidat/kinja koji/a može ostvariti pravo na prednost pri zapošljavanju sukladno članku 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/2017, 98/2019, 84/2021) ili članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/2013, 152/2014, 39/2018, 32/2020), dužan/a je u prijavi na oglas pozvati se na to pravo te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Kandidat/kinja koji/a se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/2017, 98/2019, 84/2021) uz prijavu na oglas dužan/a je priložiti, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta i sve potrebne dokaze propisane člankom 103. stavkom 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/2017, 98/2019, 84/2021), koji su objavljeni na mrežnoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Nikola/popis%20dokaza%20za%20ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20zapošljavanju-%20ZOHBDR%202021.pdf

Kandidat/kinja koji/a se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/2013, 152/2014, 39/2018, 32/2020), uz prijavu na natječaj dužna je priložiti dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.

Kandidat/kinja koji/a se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 48. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (Narodne novine, broj 84/21) a u trenutku podnošenja prijave ispunjavaju uvjete za ostvarivanje toga prava dužni su uz prijavu na javni natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz javnog natječaja i dokaze o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju. Popis dokaza potrebnih za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju nalazi se na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja: https://branitelji.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Nikola//popis%20dokaza%20za%20 ostvarivanje%20prava%20prednosti%20pri%20 zapo%C5%A1ljavanju-%20Zakon%20o%20civilnim%20stradalnicima%20iz%20DR.pdf.

Pod jednakim uvjetima podrazumijeva se da ako na kraju provedenog natječajnog postupka kandidati/kinje ostvare najveći/isti broj ukupnih bodova, prednost pri zapošljavanju ima onaj kandidat/kinja koji se u svojoj prijavi pozvao na pravo prednosti te isto dokazao.

Urednom prijavom smatra se prijava koja sadržava sve podatke i priloge navedene u natječaju.

Pravovremenom prijavom smatra se prijava podnesena u roku važenja natječaja (uključujući zadnji dan natječajnog roka). Dopunu prijave moguće je podnijeti zaključno s zadnjim danom natječajnog roka.

Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz ovog natječaja, ne smatra se kandidatom prijavljenim na natječaj i prijava se neće razmatrati.

Podnošenjem prijave na ovaj natječaj, kandidati/ kinje su suglasni i daju privolu za obradu osobnih podataka navedenih u prijavi na natječaj isključivo u svrhu provedbe natječajnog postupka, sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka (EU) 2016/679 (SL EU L119) i Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18).

Natječajna dokumentacija odnosno podaci o kandidatima čuvaju se šest (6) mjeseci od završetka natječaja, a dulje u slučaju sudskog ili sličnog postupka, kada se čuvaju do završetka tog postupka.

Kandidati koji budu ispunjavali formalne uvjete natječaja bit će pozvani na razgovor (intervju) kako bi se utvrdile sposobnosti i motivacija za obavljanje poslova oglašenih radnih mjesta.

Razgovor sa svakim kandidatom pojedinačno obavlja imenovano Povjerenstvo za provedbu Javnog natječaja za prijam radnika/ce na radno mjesto „Čistač“ – 20 izvršitelja i radno mjesto ‹›Pomoćni radnik›› – 10 izvršitelja u ČISTOĆA d.o.o. (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Nakon obavljenog razgovora Povjerenstvo sastavlja pisano izvješće na temelju kojeg predlaže Upravi društva donošenje odluke o zasnivanju radnog odnosa s kandidatom koji je na obavljenom razgovoru pokazao najbolju sposobnost i motivaciju za oglašeno radno mjesto.

Za kandidata koji ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na Javni natječaj. Nakon izbora odabrani kandidat se o trošku ČISTOĆA d.o.o. upućuje na liječnički pregled radi utvrđivanja sposobnosti za obavljanje poslova „Čistač“ ‹ i ‹›Pomoćni radnik››. Ako se liječničkim pregledom utvrdi da kandidat nije sposoban za obavljanje poslova radnih mjesta „Čistač“ i Pomoćni radnik›› s kandidatom se neće zasnivati radni odnos. Prijave se, sa svim potrebnim podacima i dokazima o ispunjavanju uvjeta, dostavlja u zatvorenoj omotonici na adresu:

ČISTOĆA d.o.o. Put od Republike 14, 20 000 DUBROVNIK s naznakom„Natječaj za radno mjesto ČISTAČ“ ili „Natječaj za radno mjesto POMOĆNI RADNIK“ putem pošte ili osobno u sjedište ČISTOĆA d.o.o. O ishodu natječaja kandidati će biti pravovremeno obaviješteni. Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća.

ČISTOĆA d.o.o. zadržava pravo u cijelosti poništiti natječaj odnosno ne prihvatiti niti jednu pristiglu prijavu, bez obveze obrazlaganja svoje odluke i bez ikakve odgovornosti prema kandidatima/kinjama. Obavijest o poništenju natječaja kandidati/kinje će dobiti pisanim putem.

Ovaj natječaj objavit će se s danom početka njegova važenja u sredstvima informiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sukladno članku 32. Zakona o tržištu rada (NN 118/2018, 32/2020, 18/2022), na oglasnoj ploči i web stranici ČISTOĆA d.o.o.: www.cistocadubrovnik.hr. ČISTOĆA d.o.o.

Predsjednik uprave - Direktor

Marko Iveković

za prijam radnika/ca na radno mjesto „Čistač-“ i na radno mjesto ‹›Pomoćni radnik›› –

Crnogorski književnik Andrej Nikolaidis:

‘U Crnoj Gori se stvara jedna nova politička realnost, da sam Dubrovčanin, dobro bih razmislio o tome’

Nedavno je u Dubrovačkim knjižnicama održana međunarodna kulturna manifestacija “Predstavljanje lika i djela književnika Andreja Nikolaidisa” na kojoj je naravno sudjelovao književnik i publicist Andrej Nikolaidis

Odavno nije bio u Dubrovniku. „Jednostavno tako se zalomilo“, govori književnik i publicist Andrej Nikolaidis koji je u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad, uz pjesnika, prozaika, prevoditelja, književnog i filmskog kritičara Aleksandra Bečanovića, govorio o književnosti i svojim romanima. O neugodnim temama u knjižnici nije govorio, no svima koji su čitali njegova djela jasna je politička dimenzija u njima. Nikolaidis je inače jedan od žešćih kritičara nacionalizma i etno klerikalizma pa je zbog toga često u neprijateljstvu s vladajućim političkim elitama diljem regije. Godinama se bori protiv svega što smatra štetnim za društvo, a njegovi javni istupi osigurali su mu neprijateljstvo s otvorenim, ali i umivenim radikalima. Rođen 1974. u Sarajevu, u obitelji crnogorskih i grčkih korijena, Nikolaidis od 1992. živi u Ulcinju, gdje je došao nakon izbijanja rata u BiH. Za Dubrovački dnevnik govorio je o problemima u regiji, političkoj slici, ulozi angažiranog intelektualca I drugim važnim temama.

Vi ste žestoki kritičar postojećeg stanja i aktualne vlasti. Zovu li vas u Crnoj Gori jugonostalgičarem? U Hrvatskoj tako često nazivaju one koji kritiziraju nacionalističku vlast.

- Ne nazivaju me jugonostalgičarem jer taj termin ovdje ima drugačiju konotaciju. Jugonostalgičar u srpskom i crnogorskom kontek-

stu ima skroz drugu priču. Primjerice kada bi vas ovdje neki desničar nazvao jugonostalgičarem on bi vam zapravo uputio kompliment iz svoje vizure zato što je Slobodan Milošević, dok je vodio ratove i pri tome napao Hrvatsku, BiH i Kosovo, čitavo vrijeme tvrdio da se bori za očuvanje Jugoslavije.

I ljudi su mu to povjerovali iako je istaknuti srpski nacionalizam bio vidljiv.

- Da, dio građana mu je to nekim čudom vjerovao. Taj čovjek otkako je došao na vlast 1987. na sjednici Saveza komunista, je učinio sve kako bi Jugoslaviju učinio nemogućom. Svakome je moralo biti jasno kako takva Jugoslavija, u kojoj raste srpski nacionalizam, nije bila moguća. On je upravo uradio to – napumpao je do neslućenih razmjera velikosrpski nacionalizam i raspad Jugoslavije je bio neizbježan. Međutim, njegova propaganda i njegovi državni mediji su čitavo vrijeme, dok je on vodio ratove, tvrdili kako se on bori za očuvanje Jugoslavije koja je već bila mrtva i nije postojala. Zbog toga je i propaganda koju vodi Putin tijekom rata u Ukrajini vrlo neoriginalna. Ona je ustvari kopija onoga što je Miloševićeva propaganda radila devedesetih godina.

Zašto ljudi lako povjeruju takvim neoriginalnim idejama?

- Zapanjujuće je koliko je ruska propaganda neinventivna i koliko ona ponavlja srpsku pro-

“Propaganda koju vodi Putin tijekom rata u Ukrajini je vrlo neoriginalna. Ona je ustvari kopija onoga što je Miloševićeva propaganda radila devedesetih godina.”

Piše: Aida Čakić foto: vedran levi / Dubrovačke knjižnice

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

pagandu iz devedesetih godina. I Putin koji vodi potpuno jasan i nedvosmisleno osvajački rat, tvrdi kako vrši nekakvu denacifikaciju Ukrajine, baš kao što je tvrdio Milošević koji je vršio takozvanu deustašizaciju Hrvatske tako što je napao Hrvatsku. U BiH je izvršio genocid nad Bošnjacima pod krinkom kako spašava Europu od islamske invazije. Zato i kažem kako iz perspektive ovdašnjih desničara jugonostalgija je jednako Velika Srbija. Ja sam u svom životu učinio sve da se borim protiv Velike Srbije i nitko mi neće reći kako sam ja jugonostalgičar.

A kako vas onda nazivaju kad vas žele uvrijediti?

- Premijer Dritan Abazović, koji je vazal Aleksandra Vučića i čovjek fenomen jer je etnički Albanac, a politički velikosrbin, često voli reći kako sam ja fašist i kako ima nešto fašističko u meni. Ja inače imam nultu toleranciju prema fašizmu i moj antifašizam je apsolutan. On tvrdi kako time što pokazujem nultu toleranciju prema fašizmu, ja sam zapravo fašist. Njegova je teza kako prema fašizmu treba biti tolerantan pa ste onda lijep i uljudan liberal.

Vjerujete li kad Milo Đukanović kaže kako se umorio radeći isti posao 30 godina?

- Izgleda kako se nije umorio jer je nedavno potvrđena njegova kandidatura. On se sigurno

umorio, ali ne toliko da ne bi još jedan mandat bio predsjednik.

Ni u Hrvatskoj politička dramatizacija nije strani pojam kao i usporedba nekih političara s Vučićem. Evo primjerice to ponekad kažu i za Plenkovića. Ima li još Vučića po Balkanu? Kao da je to neki ideal vođe na ovim prostorima.

- Gledajući Plenkovića sa strane, ne sliči mi na Vučića. Nisam ekspert i vrlo površno poznajem hrvatsku političku scenu. Mislim kako je Plenković čovjek ‘ispod čekića’, standardni europski političar. Nije fer prema hrvatskom političkom sustavu praviti takvu usporedbu, jer je Vučić apsolutni gospodar Srbije. On je na čelu apsolutističkog režima jer kao predsjednik države donosi odluke koje su pod ingerencijom Vlade. Kakav god da je Plenković, ipak imate jasnu podjelu vlasti. S druge strane imate Milanovića koji je predsjednik i koji je u lošim odnosima s premijerom. Plenković, sve i da hoće, nije u stanju preuzeti ingerencije Milanovića jer mu ovaj to neće dopustiti. Toga u Srbiji nema. Premijerka Brnabić, kao i Dritan Abazović, su najveći vazali Aleksandra Vučića. Ako njima Vučić kaže da kleknu i izglancaju mu cipele, oni će to uraditi. Takva situacija nije u Hrvatskoj. Koliko god mislite kako je vama loše, nama u Crnoj Gori je tisuću puta gore.

“Premijer

Dritan

Abazović, koji je vazal Aleksandra

Vučića i čovjek fenomen jer je etnički Albanac, a politički velikosrbin, često voli reći kako sam ja fašist i kako ima nešto fašističko u meni. Ja inače imam nultu toleranciju prema fašizmu i moj antifašizam je apsolutan.”

čovjek je tražio

Jesu li danas na čelu bivših država prividno demokratske vlade? Zašto postoji ta više ili manje izražena totalitarna tendencija na ovim prostorima?

- U Hrvatskoj je situacija ipak bolja. Je li ta demokracija westminsterskog tipa? Naravno kako nije, ali u odnosu na Crnu Goru i Srbiju, to su razlike u svjetlosnim godinama. Taj totalitarizam je prisutan jer građani naginju totalitarnim liderima budući da postoji dugačko iskustvo totalitarnog sistema, a uz to postoji i izvjesna nostalgija za totalitarnim sistemom. Političke elite apsolutno koriste nostalgiju za totalitarizmom koju imaju građani i onda je oni ‘raubuju’ za vlastitu korist. A ako ćemo pravo, za uzgajanje istinski funkcionalne demokracije trebaju uvjeti kao i za englesku travu. Kažu kako je potrebno dobro sjeme, dosta vode i stotinu godina. E tako je demokracija slična engleskom travnjaku – potreban je vijek, dva ili tri, kako bi ona funkcionirala kako treba. Niti jedna od država nastala raspadom Jugoslavije nema tako dugačko iskustvo demokracije.

Čini se kako je jedino kontinuirano na ovim prostorima akumuliranje zla. Koliko će to egzistirati? Što vi mislite, kad bismo mogli doći na tu civilizacijsku razinu da se odmaknemo od svega toga?

- Mislim kako u dogledno vrijeme nećemo doći do toga. Smatram kako je ključni razlog nestabilnosti Balkana velikosrpski državni projekt i mislim kako Balkan ne može biti stabilan dokle god taj projekt živi. On je u svakoj pori duhovnog, kulturnog, političkog i ekonom -

skog života u Srbiji. Ja bih volio da to nije tako, ali tako je i ne vidim nikakvu poantu da se pretvaram kako nije tako zbog nekog suživota i tolerancije. Mislim kako nije samo problem Aleksandar Vučić, nego će i poslije njega biti vođena ista politika kao što je bilo prije njega. Srbija, nažalost, nema drugu politiku osim velikosrpske. Taj srpski nacionalizam koji se dogodio nakon rata devedesetih je intervencijom Međunarodne zajednice trebao biti zabranjen jednako kao što je bio zabranjen nacizam nakon Drugog svjetskog rata.

Kako ga detektirati? Oni se europskim vođama predstavljaju kao relevantni faktori. Srpska narodna stranka (SNS) Aleksandra Vučića je pridruženi član u ‘političkoj obitelji Europske pučke stranke’ (EPP) u kojoj je i Hrvatska demokratska zajednica, a tu je i najmoćnija bošnjačka politička opcija, Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića.

- Njega je iznimno lako detektirati zato što je on potpuno transparentan. Ljudi poput Dačića, Vulina i svih koji okružuju Vučića, jednostavno neprekidno perpetuiraju tu ideologiju. Oni su kao i porfirije Perić, koji je nedavno rekao kako pitanje promjena granica na Balkanu nije završeno. Ivica Dačić je rekao kako su ratovi devedesetih bili samo prvo poluvrijeme, slijedi i drugo. Što su te izjave nego direktne prijetnje susjedima? Sam koncept Srpskog sveta je preimenovana Velika Srbija o kojoj javno govore funkcioneri režima. Ta ideja se iskazuje transparentno. Potrebno je biti korumpiran i podmukao da bi se na tu ideju zažmirilo i predstavljalo kao da ne postoji. To je problem jednog dijela političke elite EU. A što se tiče navedenih političkih stranaka, ni jedni ni drugi ni treći ne mogu se očima vidjeti. Da budem potpuno iskren po pitanju te političke grupacije, oni su monstrum koji je neprekidna prijetnja svakoj Europi i ovoj regiji.

Odnosi između Hrvatske i Crne Gore su na uzornoj razini. Do kada će ta idila trajati? Nedavno je i premijer Abazović bio u Dubrovniku, prošetao se Stradunom.

- Jest, prošetao se i onda se vratio u Crnu Goru i tražio je da se ukloni ploča u Morinju. To je Dritan Abazović – doći će kod vas i pričat će vam jedno, a čim prijeđe granicu zabit će vam nož u leđa. Ali lijepo je vidjeti kako ste ga srdačno primili što je prilično nepametno iz moje perspektive. Taj čovjek je tražio da se makne ploča kojom su obilježene nevine žrtve u logoru Morinj i to je uradio tik što se vratio iz Dubrovnika. Što se tiče odnosa između Cr-

“To je Dritan Abazović – doći će kod vas i pričat će vam jedno, a čim prijeđe granicu zabit će vam nož u leđa. Ali lijepo je vidjeti kako ste ga srdačno primili što je prilično nepametno iz moje perspektive. Taj

da se makne ploča kojom su obilježene nevine žrtve u logoru Morinj i to je uradio tik što se vratio iz Dubrovnika. “

ne Gore i Hrvatske, morate znati kako imate novu političku realnost u Crnoj Gori koja se trenutno nalazi unutar onoga što smo spomenuli kao Srpski svet. Iako je u Sjevernoatlantskom savezu, ugovor može biti osporen nakon deset godina. Tako za nekih šest ili sedam godina, ako Crna Gora bude imala velikosrpsku vlast, kao što je ima danas, može izaći iz NATO saveza. Onda Hrvatska i vi u Dubrovniku koji ste na granici više nećete imati savezničku zemlju nego ćete imati Veliku Srbiju. Da sam na vašem mjestu, ja bih dobro razmislio o tome.

Odnosi između Dubrovnika i Trebinja su jako loši. Koliko je to opasno ako se gle daju državne granice?

- Oni su u Crnoj Gori uzeli vlast, ali je ipak nisu konsolidirali do kraja, još uvijek postoji mogućnost da ih ipak srušimo. U Trebinju što god da se dogodi, imat ćete velikosrpsku vlast. Ne postoji druga ideologija koja se tamo može pojaviti osim te. Meni je to žao, ali tako je. Ako ima neka druga ideologi ja, neka mi netko ka že koja je.

Na ekonomskom i turističkom po dručju svi nekako do bro funkcioni raju.

- Da, ali ako će mo pravo, eko nomska surad nja je dobro funkcionira la i tijekom ra ta. Primjerice u BiH su zaraće ne strane vrlo uspješno tr govale pa čak i oružjem s ko jim su pucali jedni na dru ge. To su ba be i žabe, kako se ovdje kaže. No vac će uvijek prona ći svoj put.

Nekako ima sličnosti i veze, u mentalite tu, govoru, između

Dubrovnika i crnogorskih gradova poput Kotora.

- Ja ne vidim nikakvu povezanost i vjerujem kako bi građani Dubrovnika bili sretni da nisu uočili poveznicu. Ona se dogodila 1991. godine kad su ovi, uvjetno rečeno, moji, s ove strane došli i bombardirali vas. Potpuno sam siguran kako bi Dubrovčani bili sretni da nije bilo te poveznice.

Bili ste savjetnik predsjednik skupštine Crne Gore, Ranka Krivokapića. Kako to da ste zašli u političke vode?

- Da, od 2009. do 2014. godine. Odluka je bila jer mi, kao i ostalim ljudima na ovom svijetu, ponekad treba plaća. Zahvaljujem se toj vrsti moralno superiorne pozicije s koje je meni prigovarano kako se kao nekakav pisac ne bih trebao baviti politikom. Ja ću raditi ovako kako sam naučio i kako mislim da treba. Uostalom kakva je to idiotska ideja da se pisci ne trebaju baviti politikom? Trebaju li se zidari, programeri, slikari, redatelji i ostali baviti politikom? Ispada kako se samo pisci iz nekog razloga ne bi trebali baviti po-

Dobro, ali uvijek se posebno na to gleda kada neki slobodno misleći intelektualac uđe u političko područje.

- Ali ja nikad nisam tvrdio kako sam neovisan intelektualac. Čovjek sam koji ima svoj stav, iznosim ga i uvijek radim za neku kompaniju. Tko je od nas neovisan? U kojem smislu smo vi ili ja neovisni od kapitala koji stoji iza naših medija? Nisam senzibiliziran za tu priču.

*Cijeli intervju pročitajte u online izdanju

“Ne vidim nikakvu povezanost između Dubrovnika i Crne Gore i vjerujem kako bi građani

Dubrovnika bili

sretni da nisu uočili poveznicu. Ona se dogodila 1991. godine kad su ovi, uvjetno rečeno, moji, s ove strane došli i bombardirali vas. Potpuno sam siguran kako bi Dubrovčani bili sretni da nije bilo te poveznice.”

IZBOR NAJPOPULARNIJIH HRVATA U ISELJENIŠTVU

Večernjakova domovnica ne može bez Dubrovčana

Radi se o nezaobilaznom kulturnom i društvenom

događaju u Bad Homburgu, kojem nazoče i najviši predstavnici političkog, javnog, kulturnog i vjerskog života Hrvatske i Njemačke

Večernjakova domovnica, izbor najpopularnijih Hrvata u iseljeništvu u kategorijama sporta, glazbe, glume i spektakla, održana je u subotu, 4. ožujka, u Bad Homburgu, gradu pobratimu Dubrovnika.

Manifestaciju koja je održana 17. put, pokrenuo je novinar Stipe Puđa, urednik inozemnog izdanja Večernjeg lista, a pokazala kao nezaobilazan kulturni i društveni događaj, kojem nazoče i najviši predstavnici političkog, javnog, kulturnog i vjerskog života Hrvatske i Njemačke.

Uzvanike i dobitnike je u ime Grada Bad Homburga pozdravio gradonačelnik Alexander Hetjes. Posebno je istakao  veliku zaslugu gos -

pođe Olge Stoss u uspostavljanju tako dobrih i lijepih odnosa dvaju gradova. U ime Grada Dubrovnika se zahvalila Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika.

Republiku Hrvatsku su predstavljali Gordan Jandroković, predsjednik Sabora i ministar Davor Filipović. U ime Večernjeg lista govorili su glavni urednik Dražen Klarić i Stipe Puđa.

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Iz Bad Homburga: tekst i foto Željko Tutnjević

Paula, Đelo i Eva Jusić

Alexander Hetjes i Jelka Tepšić

Uzvanike i dobitnike je u ime Grada

Bad Homburga pozdravio gradonačelnik Alexander

Hetjes, posebno je istakao  veliku zaslugu gospođe

Olge Stoss u uspostavljanju tako

dobrih i lijepih odnosa dvaju gradova, a u ime Grada Dubrovni -

ka se zahvalila i nazočnima obratila Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika.

Među uzvanicima su bili i veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Bakota, hrvatski branitelji iz Zagreba, Dubrovnika i Vukovara, koje ispred II Gardijske brigade Gromovi predvodi pukovnik Ivan Krupec-Otrov. Dubrovačko-neretvansku županiju predstavljali su Nikola Dobroslavić,  Marina Oreb, Dragica Stanić i Maro Hadžija, ured Grada Dubrovnika Pau -

la Pikunić Vugdelija i Aneta Vidak, Turističke zajednice županije Dubrovačko- neretvanske i Međimurske županije direktori Julijo Srgota i Rudi Gula, a svečanosti su između ostalih nazočili još i predstavnik Turističke zajednice grada Dubrovnika Božo Burić, direktor Croatia Airlinesa iz Frankfurta Mato Radić i voditeljica Matice iseljenika Dubrovnika Maja Mozara...

Program su vodili Dora Puđa i Frano Ridjan, a u zabavnom dijelu programa nastupili su dubrovački glazbenici Đelo, Paula i Eva Jusić,  Stijepo Gleđ Markos, flautistica Đive Franetović Kušelj i pijanistica Stefani Grbić, te pjevačica Minea.

Ovogodišnji dobitnici i organizatori Večernjakove domovnice

Đive Franetović Kušelj, Stijepo Gleđ Markos i Stefani Grbić

Stipe, Dora, Petar i Dubravka Puđa

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Petar, Dubo i Boni - i najdraži ljubimac će rado tamo gdje i oni

Đive, Marko, Jelena, Mihael i Teona - talentirana mladost ritmom i plesanjem stepa i jazza oduševljena

Tonći i Ankica - u zdravlju i bolesti, zajedno su čistih duša i nasmiješenih lica

Paula i Antonija - godi posao završiti, pa se u prijateljskom druženju osvježiti

Domagoj, Maris i Đive - za međusobnu ljubav i obiteljsku sreću žive

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Victoria, Mirna i Tomo - ponos su im i dika svaka aktivnost i napredak Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika

Katarina i Mia - sretne su kad iz svoga Cavtata dođu i na gradska od Pila vrata

Kiro i Kike - s djecom raditi u Društvu Naša djeca vesele ih sve prilike

Denis i Rudi - jedva čekaju da proljeće život zimski uspavanog Dubrovnika probudi

Adriana i Ivo - ne skrivaju da u kulturnim događanjima najradije zajedno uživaju

Leona, Lara, Petra, Ema, Klara i Lea - zajedno su jače, prijateljstva prava puno im znače

Nela i Niko - u obitelji, sportu i zajedničkom životu podijeliše 101 divotu

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački

JADROLINIJIN LEGENDARNI PAROBROD

“GÖDÖLLŐ” je dugo bio najsigurnija linija između Dubrovnika i ostatka obale

Parobrod je dva puta bio potopljen, a jednom i nasukan tijekom svjetskih ratova

ne kao GÖDÖLLŐ, krštena imenom mađarskog grada smještenog tridesetak kilometara sjeveroistočno od Budimpešte. Bio je to blizanac šest godina ranije na istim navozima izgrađenog broda PANNONIA

GÖDÖLLŐ je bio parobrod od 869 bruto tona, dug 69, širok 8,8 metara, a mogao je ukrcati 817 putnika. Parni stroj četverostruke ekspanzije izgrađen u istoimenom brodogradilištu snage 1177 KW mu je omogućavao plovidbu brzinom od 14 čvorova.

PLOVIDBU PREKIDALI SVJETSKI RATOVI

Ugarsko-hrvatsko dioničko pomorsko parobrodarsko društvo iz Rijeke je u brodogradilištu Wigham Richardson Newcastle-on-Tyne u Velikoj

Britaniji početkom prošlog stoljeća naručilo izgradnju još jednog putničkog broda koji će biti dostojan takmac austrijskom Lloydu na dužobalnoj jadranskoj pruzi između Rijeke i Kotora. Novogradnja broj 386 zaplovila je 1902. godi-

Punih je dvanaest godina uspješno povezivao naš grad s cijelom dalmatinskom obalom, a njegova skladna vizura bila je pravim ukrasom gruške luke. Nažalost, ovu je idilu uskoro prekinuo sarajevski atentat i početak prvog velikog svjetskog ratnog sukoba. Dana 21. siječnja 1918. rekviriran je za potrebe K. und K. Kriegsmarine Seetransportleitung kao brzi transportni brod. Nakon završetka rata, GÖDÖLLŐ 1921. godine mije-

Punih je dvanaest godina uspješno povezivao naš grad s cijelom dalmatinskom obalom, a njegova skladna vizura bila je pravim ukrasom gruške luke. Nažalost, ovu je idilu uskoro prekinuo sarajevski atentat i početak prvog velikog svjetskog ratnog sukoba

Piše Ivo Batričević foto Privatni arhiv

Dalmacija , kasnije Cres ex. Gödöllő

Kako ne bi pao u ruke Talijanima, nasukan je 11. travnja

1941. u uvali Soline kod Krka. Ubrzo je osposobljen za plovidbu od strane

talijanskih okupatora te je zaplovio pod novim imenom

ENRICO BARONI. Po

kapitulaciji Italije, brod se našao u Splitu gdje su ga zarobili partizani, ali kada su Nijemci ponovo okupirali grad, ENRICO BARONI je 14. rujna 1943. još

jednom potopljen

kako tada ne bi njima pao u ruke

nja ime u ZAGREB za novog vlasnika Hrvatsko dioničarsko pomorsko društvo Rijeka. Godine 1922. ulazi u sastav Jadranske plovidbe dioničkog parobrodarskog društva Sušak, a od 1923. je u vlasništvu Jadranske plovidbe d.d. Sušak. Ponovo

nastavlja, sljedećih devetnaest godina, neumorno ploviti istim prugama i na istom zadatku, kojega opet prekida novi svjetski rat.

Kako ne bi pao u ruke Talijanima, ZAGREB je nasukan 11. travnja 1941. u uvali Soline kod Krka. Ubr-

Za vrijeme

engleskog

bombardiranja

Šibenika 17. travnja

1944., nesretni se brod opet našao na morskom dnu, gdje je i dočekao kraj rata

zo je osposobljen za plovidbu od strane talijanskih okupatora te je zaplovio pod novim imenom ENRICO BARONI. Po kapitulaciji Italije, brod se našao u Splitu gdje su ga zarobili partizani, ali kada su Nijemci ponovo okupirali grad, ENRICO BARONI je 14. rujna 1943. još jednom potopljen kako tada ne bi njima pao u ruke.

Marljivi i pedantni Nijemci su ga brzo popravili pa je već u listopadu normalno nastavio plovidbu.

Nažalost, za vrijeme engleskog bombardiranja Šibenika 17. travnja 1944., nesretni se brod opet našao na morskom dnu, gdje je i dočekao kraj rata.

PET PUTA MIJENJAO IME

ENRICO BARONI je 1946. od strane odreda za spašavanje JRM izvučen na površinu i otegljen u “Jadranska brodogradilišta a.d.” u Splitu gdje je popravljen i kompletno preuređen, a parni motor je prilagođen da umjesto garbuna troši naftu. U putničkoj floti riječke Jadrolinije zaplovio je 1948.

pod imenom DALMACIJA.

Ne treba posebno naglašavati kako je nastavio svoje plovidbe uglavnom na pruzi za koju je originalno i bio izgrađen, ali povremeno i na kružnim putovanjima.

Kada je početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća Jadrolinija odlučila svojim najboljim novogradnjama namijenjenim putničko-teretnim (kasnije i kružnim) putovanjima dati ime ISTRA i DALMACIJA, njen veteran ponovo, po peti put, mijenja ime te od 1963. plovi kao CRES. Nažalost, pod novim imenom nije dugo plovio. U prosincu 1967. CRES je raspremljen te otegljen u svoju posljednju luku tj. u Brodospasovo rezalište brodova u Svetome Kaji pored Solina. Rezanje broda je započelo u veljači 1968. godine. Tako je konačno nestao jedan od Jadrolinijinih prvih i legendarnih putničkih parobroda koji su dugo godina bili najbolja i najsigurnija veza našega grada sa ostalim gradovima uzduž naše obale.

Gödöllő

Pokušao prokrijumčariti na tisuće tableta

Pronađeno je 39 komada lijeka Diazepam i četiri plastična omota u kojima se nalazilo još 3485 komada tableta okruglog oblika, različitih boja

Kriminalističkim istraživanjem je potvrđeno kako se radi o tabletama koje se nalaze na popisu droga, kao i da su bile namijenjene daljoj nelegalnoj preprodaji

Ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Klek u petak, 3. veljače, u 23,10 sati pristupilo je osobno vozilo njemačkih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 41-godišnji državljanin Kosova.

Graničnom kontrolom, koju su policijski službenici Postaje granične policije Metković zajednički obavili s djelatnicima carine, pronađeno je 39 komada lijeka Diazepam i četiri plastična omota u kojima se nalazilo još 3485 komada tableta okruglog oblika, različitih boja.

Budući vozač policiji i carini nije dao objašnjenje o porijeklu tableta, niti je za njih pokazao liječničku dokumentaciju, sve prona-

đene tablete su uz potvrdu oduzete, a vozač je uhićen zbog sumnje u nezakonitu prodaju tableta koje se nalaze na popisu droga.

Kriminalističkim istraživanjem je potvrđeno kako se radi o tabletama koje se nalaze na popisu droga, kao i da su bile namijenjene daljoj nelegalnoj preprodaji.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama osumnjičeni 41-godišnjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u priopćenju policije.

dnevniK petak, 10. ožujka 2023.

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Zahvaljujemo na donaciji: Umjesto cvijeća za pok. Patriciju Katić rođ. Prižmić - Ambroz Čivljak50 EUR

umjesto cvijeća za pok. Stanu Vlahinić obitelj Thon daruje 50 EUR

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne.

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr. Sve info na: https://caritas.db.hr

Račun za donacije - IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DVA SKALINA

U spomen na pok Nikolu Vukašin, umjesto cvijeća, 80 € prilažu obitelji Antuna Kovačić i Nikole Masar;

U spomen na pok Nikolu Vukašin, umjesto cvijeća, 80 € prilažu obitelji Vlaha i Josipa Kovačić;

U spomen na pok. tetu Stanu Vlahinić, umjesto cvijeće, 40 € prilažu Jelica, Ana, Stanka i Eta; Umjesto cvijeća za pok. Dragicu Ursić, 20€ prilažu Vera i Alojz Skoković;

U spomen na pok. Jelku Sambrailo, umjesto cvijeća, 40€ prilažu Marijana i Tonko Žabica;

U spomen na pok. oca Ane Tolić, 53,09 € prilažu Dječji vrtići Dubrovnik;

U spomen na pok. Nika Pavlović, 30 € prilaže Ivela Stanović; Maja Sršen donacija 13,27 €;

DJEČJEM DOMU MASLINA DUBROVNIK DAROVALI SU:

- Stanari Dalmatinske 35 i 37, umjesto vijenca povodom smrti Marule

Barbarić prilažu 40 EUR;

- Ana Pušić, Gruda, dar djeci Doma 40 EUR;

- Muška klapa „Atlant“, umjesto vijenca za majku našeg člana prilažu 45 EUR;

- Stanari Dalmatinske 35 i 37, umjesto vijenca povodom smrti Ante Garcin prilažu 40 EUR.

- Biserka Kulušić s obitelji, u spomen na gospara dipl.ing.el.Ognjena Krstulovića, supruga drage kolegice i prijateljice, umjesto cvijeća prilaže 40 EUR.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

POLIKLINIKA MARIN MED NAJAVLJUJEMO TJEDAN KRALJEŽNICE

I DOLAZAK DR. PEROVIĆA

Trpite bolove u leđima? Zašto? Jer mislite da za križobolju nema (odgovarajućeg) lijeka i rješenja? Ako bol radije olakšavate analgetikom, onda dođite u Polikliniku Marin Med po stručno mišljenje! Jer bol u leđima je izlječiva!

Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice može vas pregledati U PONEDJELJAK, 20.OŽUJKA . Da, jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanja kralježnice.

Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima. Dr. Perović kao dio stalnog tima

Poliklinike Marin Med za kralježnicu, hrvatski je ekspert za obavljanje svih zahvata na kralježnici poglavito ponajboljeg svjetskog medicinskog rješenja za izbjegavanje teške i dugo zalječive otvorene operacije leđa.

Dođite u Tjednu kralježnice u Polikliniku

Marin Med i raspitajte se o minimalno invazivnoj tehnici Disc-FX koja će vas riješiti boli.

Tel: +385 (0)20 400 500

+385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med

dr.Ante Starčevića 45

Dubrovnik www. marin-med.com

email: info@marin-med.com

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

AUTO / MOTO

Prodaje se Megan coupe prešao 67000 km, 1998. Godiste u voznom stanju, metalik plava boja. Osiguranje do 1/2024

Kontakt: 091 567 2683

Prodajem automobil (Olstar) „Renault 12“ bijele boje, star 50 godina u ispravnom voznom stanju. Tel. 098564765

PLOVILA

Povoljno prodajem barku. 0997233631

Prodajem brodić Sirius spreman za renovaciju. Cijena 6000 eura. Telefon 098/172-53-18

Prodajem gliser Browing 5 metara s mercruiserom 130 KS. Telefon 098/172-53-18

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem manji stan u Gružu, za radnike, za muške osobe. Tel: 020/419-574.

Traži se veći stan za 6-7 radnika isključivo Lapad.Sve ide preko firme plačamo do 1800 kn po radniku.Trebalo bih to srediti od 01.04 na godinu dana.Župa,Nuncijata ,Mokošica mi ne odgovara.Sve info na 095 5155689.

Iznajmljuju se 3 skladišna prostora po cca33 m ili kao jedan. Nalaze se u Gradu na Pelinama. Blizina parkinga.Sve informacije na mob.092 1127663.

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem kuću u Rožatu. Cijena 190 000 eura. Kontakt 099/6428623

Prodaje se građevinsko zemljište u Čibači Donjoj 600 m2. Broj telefon: 091 478 7277

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni bora-

vak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Fiksna cijena: 289 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Prodajem četverosobni stan u

prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca.

Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

petak, 10. ožujka 2023. Dubrovački dnevniK

Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –70.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama s parking mjestom i ostavom. Stan ima 71m2 i taracu od 24 m2 (a tarace plaćate samo 6m2). Cijena je 2300 eura/m2, kontakt 092 420 8459

RAZNO

Prodaje se dobro očuvan stilski namještaj - stol i šest stolica. Dimenzije stola su 80x150 cm, razvučen 80x210. Cijena po dogovoru. Kontakt: 099/857-1306

Kupujem starinske podne kamene ploče. 099 3922 800

Med domaći šumski i med od bora kvalitetan s etiketom proizvođača prodajem m 0916143946

Prodajem krevet 90x200 bijeli s madracem, te frižider veći s zamrzivačem od 3 ladice. Pitati na tel:098278187.

USLUGE RAZNO

Tražimo osobu sa iskustvom za čišćenje apartmana i okućnice na puno radno vrijeme kroz jutro. Za više informacija nazvati 0992123759.

Orezujem masline, agrume i druge voćke, lozu. Kivi, uređivanje okućnica, đardina košnja trave i sl mob o916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

Održavanje vrtova i okućnica...

Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Uređujem okućnice, vrtove , đardine, orezivanje maslina, loze, kivija, košnja trave, sadnja, pilanje i sl. Mob. 0916143946

Održavanje vrtova i okućnica...

Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob.

0977509060

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namje-

štaja. 0977509060

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 06.03. do 12.03.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 13.03. do 19.03.

preminuli

Marko Kresić (1941)

Ivo Gjaja (1940)

Miho Brajević (1933)

Pavo Milinić (1947)

Nada Rehak (1945)

Ognjen Krstulović (1941)

Kate Cvijanović (1933)

Ana Kujundžić (1933)

Milan Šanovsky (1969)

Mira Žuvela (1940)

Antun Soldatić (1943)

Milivoj Buratović (1926)

Mara Kulaš (1941)

Marija Perdija (1946)

Ilija Prkačin (1940)

Dragomir Mišić (1944)

Program 21. Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva

VAŽNO: Za sve posjetitelje osiguran je besplatan parking ispred sportske dvorane u Gospinom polju.

Rixos Premium Dubrovnik hotel (15. - 19. ožujka 2023.)

SRIJEDA, 15. OŽUJKA 2023.

Velika kongresna dvorana Mistral

Dolazak, smještaj i raspoređivanje

izlagača do 15:00

15:00 - 19:00 dolazak posjetitelja (kupaca, poslovnih partnera i sl.)

PRVI DAN

četvrtak, 16. ožujka 2023.

09:00 Početak rada Sajma

19:00 Završetak rada Sajma

DRUGI DAN

petak, 17.ožujka 2023.

09:00 Početak rada Sajma

9:30 RADIONICA / DVORANA Boreas

„Ugradnja solarne elektrane i proizvodnja vlastite energije te postupak prijave na natječaj s mogućnošću sufinanciranja“, Hrvatska gospodarska komora

Predavači: HEP Opskrba, HEP ODS, Elektrojug Dubrovnik te Centar za inovacije i EU projekte HGK.

10:00 PREDAVANJE / DVORANA

Levantera

„Mogućnosti financiranja ulaganja u razvoj i tekuće poslovanje“

Hrvatske banka za obnovu i razvitak

Predavačica: dr. sc. Mira Krneta voditeljica Područnog ureda za Dalmaciju, Sektor kreditiranja.

12:00 - Svečanost otvorenja sajma ispred velike kongresne dvorane Mistral

Voditeljica programa: Suzi Sokol

12:30 - 14:00 Kulturno umjetnički program:

KUD “SV. Juraj Osojnik”, balanje tradicionalnog kola linđa, Klapa Laus, Glazbeni sastav “Prijatelji” i ženska klapa Bisernice Boke iz Kotora.

Gastro show popularnih kuhara: Ivana Pažanina, Tomislava Špičeka, Veljka Barbijeria, Vlaste Mandić iz Kotora, domaćina glavnoga kuhara Ozgur Donertasa te Gijanfranca Crepaldia, gastro majstora iz Italije koji će prezentirati mediteransku kuhinju, uz zakusku.

14:00 Okrugli stol

„Stanje i perspektive poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“

Organizator: HGK – ŽK Dubrovnik

Sudionici okruglog stola: Ministarstvo poljoprivrede Hrvatska gospodarska komora

Dubrovačko-neretvanska županija

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Odbor za poljoprivredu Sabora RH

Poduzetnik

19:00 Završetak rada Sajma

TREĆI DAN

Subota, 18. ožujka 2023.

9:00 Početak rada Sajma

10:00 Uključivanje Sajma u program

Hrvatskog radija, Radija Dubrovnik

Kulturno umjetnički program: Klapa Laus iz Dubrovnika, Voditeljica programa: Suzi

Sokol

19:00 Završetak radnog dana Sajma

ČETVRTI DAN

Nedjelja, 19. ožujka 2023.

9:30 Početak rada Sajma

Posljednji dan ugodnog druženja sa izlagačima (možebitna iznenađenja)

17:00 Zatvaranje Sajma