Dubrovački dnevnik br. 132

Petak, 3. veljače Petkom i svetkom atento godina IV. / broj 132 / 2023. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr

ZA ‘DUBRAVKU’ 1,15 EURA PO MINUTI Provjerili smo koliki zakup prostora plaćaju ugostiteljski asovi stranica 4

U gradu se otvaraju dva nova vrtića stranica 6

Misteriozna crkva u Ošljem možda je građena za vrijeme Rimskog carstva stranica 20

Umjetna inteligencija lako piše studentske radove, nema lijeka za plagijate stranica 16

SVE VIŠE MATURANATA ODUSTAJE

Maturalne zabave su im dosadne i skupe, za večeru i do 100 eura po glavi! stranica 24

OTKRIĆE U DUBROVAČKOM PRIMORJU

MUKE I NA DUBROVAČKIM FAKULTETIMA

ZBOGOM LISTAMA ČEKANJA!

Nakladnik

Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52

Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice

Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija

Aida Čakić

Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović

Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić

Vjera Šuman

Ivo Batričević

Grafička priprema

Dario Kovač

Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak

Tiskara Zagreb

A jde P robaj uhljebiti našeg!

IzHrvatske je u posljednjih desetak godina iselilo gotovo 400 tisuća ljudi, naravno najviše onih mlađih i obrazovanih koji će svojim znanjem i radnom sposobnošću usrećiti Irsku, Britaniju, Švedsku, Dansku, Finsku i već tradicionalno, Njemačku. Usrećit će i te zemlje njih pristojnim plaćama s kojima bez egzistencijalnog stresa mogu dobro živjeti, kao i poštivanjem njihovog rada bez izderavanja kojekakvih šefova i šefića. Jednako tako mogućnošću napredovanja bez potrebe za potporom ‘kuma’ ili ćaćinih iz stranke, kao što su bez takvog pokroviteljstva i dobili posao. To je za sve njih, bez sumnje, win-win situacija.

Broj onih koji su napustili Hrvatsku

gotovo je jednak broju onih zaposlenih u tzv. javnom sektoru; u državnim poduzećima poput Šuma, Voda, HEP-a i sličnih, potom u ministarstvima, državnim agencijama i lokalnoj i regionalnoj upravi. E sad, nisu svi zaposleni u birokratskom aparatu došli uz pomoć AP. Eto, primjer je naša Župa-

nija gdje je u vrijeme pokojnog župana Šprlje zaposleno najviše esdepeovaca. Poslije je došla županica Mira pa se Jambo, i nešto rjeđe Pero, pitao oko zapošljavanja. Onda je došao naš dobri župan Dobroslavić pa su hadezeovci u debelom plusu.

Kako bi se sve potrebe namirile, broj zaposlenih se od vremena Šprlje do danas poduplao. Nije drugačije ni u Gradu. Prvo je zapošljavala Šuja, onda je Andro učinio sve što je mogao kako bi popravio krvnu sliku zaposlenika u korist svoje i bliskih mu stranaka, da bi se sad, po povratku HDZ-a, opet stanje značajno popravilo u korist Matove stranke. Jednako kao i broj zaposlenih. U cijeloj Hrvatskoj najviše je zaposlenika stiglo uz potporu stranke koja je i najduže na vlasti, od kada je Hrvatske. Što je, je li, posve logično. Osim što lokalno moraš zapošljavati svoje, moraš to i kad ti ‘tvoj’ ministar pošalje poruku s nekim imenom osobe koja je baš izuzetno sposobna i želi graditi karijeru, gdje drugdje nego u Domovini, što

Piše Vjera Šuman foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

mu je onda dodatni bonus. Nisu kao oni ‘izdajnici’ koji su pobjegli iz Lijepe naše. I sad se svi živi čude kako su se pisale poruke s imenima s ili bez AP inicijala.

Stvari su zapravo jednostavne. AP zapravo znači Ajde Probaj uvaliti našeg. Bog zna je li Petrov, kad je ono malo bio na vlasti, u poruci kojom je tražio zaposlenje svome kumu stavio AP. Ajde Probaj mi ga uvaliti na mjesto šefa u Hrvatskim vodama. Zna sve o vodama i naš je. No, nema smisla više o tome jer naš AP je jasno i glasno objasnio kako to uopće nije tema. Evo, i glasnogovornik Milić kaže kako je sve to potpuno krivo shvaćeno. Ili, ako je dobro shvaćeno, krivo je interpretirano. Dakle, nema tu teme jer to nije tema. Uostalom, sve to potkrepljuju ankete u kojima HDZ premoćno vodi ispred svih stranaka. Zapravo je računica zapošljava-

nja po AP pravilu sasvim jednostavna. Na prošlim parlamentarnim izborima od 3 milijuna i osamsto tisuća glasača s pravom glasa (ima ih više nego stanovnika, ali to je druga tema koja isto nije tema), izlaznost je bila samo 46,9 posto, dok je samo 16,7 posto njih glasalo je za HDZ, što je cca 644 tisuće glasova. Ako bi glasali svi oni koji su zaposleni uz pomoć stranke tipa AP i uz pretpostavku kako imaju barem četiri člana obitelji, onda to znači kako su gadno nezahvalni jer je trebalo biti najmanje milijun glasova za AP. Ispada kako su ili džabe krečili ili su premalo krečili. Možda je AP potpuno u pravu. To nije tema. Naiđe li nešto što je tema, on će nas navrijeme izvijestiti.

Za to vrijeme Zoki briljira na vanjskopolitičkom planu. Nije mu dovoljno što je glavna zvijezda u Rusiji nego je

osvojio i Srbiju. Srpski tabloidi su oduševljeni Zokijem. Čak ni njihov Vučić se nije usudio tako eksplicitno izjaviti kako je međunarodna zajednica Kosovo otela Srbiji. Dodik je vrlo jednostavno objasnio tu Zokijevu izjavu: „Milanović govori što i ja jer razume stvari“! Usput je Zoki Ukrajincima objasnio ono što svatko pametan kao on zna : „Krim nikad neće biti ukrajinski. Krim pripada Rusiji“! Eto, sad je valjda to kristalno jasno i svim tim ‘belosvetskim’ jebivjetrima u Europi, Americi i NATO-u. Usprkos općem oduševljenju u Srbiji, samo je jedan tabloid ostao mrcu skeptičan pa je na naslovnicu stavio Zokijevu sliku s tekstom : „Zoki, trepni triput ako si otet“! Ako niste primijetili, naš uvijek prehlađeni predsjednik puno trepće. Vrag me odnio ako ga nisu oteli. Možda su vanzemaljci, jadna mu majka. Eto vas.

Kolak za ‘Dubravku’ plaća 1,15 eura po minuti, donosimo koliko izdvajaju ostali ugostiteljski asovi

Dubrovački dnevnik provjerio je kolike zakupe plaćaju zakupci najatraktivnijih gradskih prostora u kojima su smješteni njihovi restorani

Velika se prašina podigla oko provedenog javnog natječaja trgovačkog društva UTD Ragusa za prostor u kojem je smješten restoran ‘Dubravka’ na Pilama. Novi, stari zakupac je tvrtka Nautika d.o.o. u vlasništvu Eriha Kolaka.

Podsjetimo, Kolak je jedini ponuditelj koji se javio na natječaj, ujedno i ponuditelj koji je imao pravo prvozakupa kao dotadašnji zakupac. Zanimljivo je i to kako je novim ugovorom početni iznos mjesečne zakupnine određen na 40 tisuća eura, uvećano za PDV. To je također bitno više od dotadašnjih 15 396 eura, uvećano za PDV, koliko je Kolak mjesečno plaćao. Slikovito rečeno, Kolak sada minutu najma za ‘Dubravku’ plaća 1,15 eura.

Čine se to kao veliki iznosi, no ugostiteljski objekti, a pogotovo na atraktivnim lokacijama u Gradu, redovito ostvaruju i vrlo ozbiljne prihode pa im se poslovanje itekako isplati, bez obzira na visoke cijene najma. Dubrovački dnevnik provjerio je kolike zakupe plaćaju zakupci najatraktivnijih gradskih lokacija.

MJESEČNI ZAKUPI U DESECIMA TISUĆA EURA

Tvrtka Nautika d.o.o. je zakupac još jednog vrijednog prostora, onog u kojem su smješteni Gradska

„Što se tiče podizanje cijena zakupnine, u predmetnim ugovorima nema klauzule o podizanju cijena, no to se može razmatrati istekom važećih ugovora,“ odgovorili su iz Grada

Erih Kolak za ‘Dubravku’ sada izdvaja veći mjesečni iznos zakupa

Piše Ivona Butjer Mratinović

Dubrovački dnevniK petak, 3. veljače 2022. Aktualno 5

kavana i restoran Arsenal. Kako nam je odgovoreno iz Grada Dubrovnika, radi se o prostoru veličine gotovo tisuću metara kvadratnih (točnije 998,54 četvorna metra), a zakupac po važećem ugovoru mjesečno plaća 33,717,56 eura plus PDV. To je manja mjesečna naknada nego što po novom ugovoru mora izdvojiti za zakup ‘Dubravke’.

Blizu ‘Arsenala’, na Peskariji se nalazi kultni ‘Poklisar’ u vlasništvu ugostitelja Stjepana Perića. On za taj prostor, veličine 207 metara kvadratnih, mjesečno izdvaja 9.890,50 eura plus PDV.

Dubrovački ugostitelj Mato Đurović potpisao je s Gradom dva ugovora o zakupu prostora u kojem se nalazi poznati riblji restoran Proto. Mjesečna najamnina za prostor Prota od 167,19 metara kvadratnih iznosi 9.954,21 euro plus PDV, a za prostor od 15,45 kvadratnih metara iznosi 2.043,93 eura plus PDV

Cafe Festival nalazi se na Stradunu i teško je zamisliti atraktivniju lokaciju. Njegov vlasnik Davor Bender za taj prostor plaća mjesečnu cijenu zakupa u iznosu od 10.219,65 eura plus PDV. Radi se o prostoru od 107 metara kvadratnih. A u prestižnom restoranu 360 u samim zidinama jele su brojne bogate i slavne osobe, od Cristia-

na Ronalda do Beyonce i Jay-Zja. Radi se o prostoru od 711 metara četvornih za koje se mjesečno izdvaja iznos od 17.979,29 eura uvećano za PDV. Podsjetimo, vlasnik glasovitog restorana je tvrtka Tifon Labirint. U sebi ima naziv ‘Tifon’ jer je bivši vlasnik bila istoimena tvrtka naftnog tajkuna i generala Ivana Čermaka, koju je on prodao Putinovom prijatelju, oligarhu Viktoru Vekselbergu koji posjeduje i kuću u Lozici, a i želi investirati u razrušeni Belveder.

UGOVORI ISTIČU 2024. GODINE

Iz Grada Dubrovnika, uz navedene cijene zakupnine, u odgovoru na upit posebno napominju kako je dio prostora skladišni te kako su ugovori o najmu sklapani u različitim vremenskim razdobljima, što je utjecalo i na visinu naknade.

Međutim, ono što je zanimljivo jest to što su svi ugovori sklopljeni do kraja 2024. godine kad bi ustvari trebali isteći. Pitali smo Grad Dubrovnik postoji li mogućnost kako će se cijene spomenutih najamnina dodatno podizati, s obzirom na to kako se isto dogodilo s prostorom ‘Dubravke’ za koju je nedavno bio istekao ugovor o najmu.

„Što se tiče podizanje cijena zakupnine, u predmetnim ugovorima nema klauzule o podizanju cijena, no to se može razmatrati istekom važećih ugovora,“ odgovorili su iz Grada.

S obzirom na prihode koje ugostiteljski asovi ostvaruju unutar zidina, teško je očekivati kako bi im eventualno podizanje najamnine moglo ugroziti zavidne prihode.

Zanimljivo je kako je novim ugovorom početni iznos mjesečne zakupnine za ‘Dubravku’ određen na 40 tisuća eura, uvećano za PDV. To je bitno manje od dosadašnjih 15 396 eura, uvećano za PDV, koliko je Kolak mjesečno plaćao. Slikovito rečeno, Kolak sada minutu najma za ‘Dubravku’ plaća 1,15 eura.

U glasovitom restoranu 360 jeo je i Ronaldo, a mjesečni zakup iznosi preko 18 tisuća eura

Zbogom listi čekanja! U gradu se do rujna otvaraju dva nova vrtića

U rujnu bi se trebali otvoriti vrtići u Lapadu i na Babinom kuku. Sva bi dubrovačka djeca tada imala mogućnost pohađanja vrtića, a roditelji jednu muku manje

Trenutno je na objedinjenoj listi čekanja za vrtić Pčelica u Mokošici i Dječje vrtiće Dubrovnik otprilike 120 djece. U posljednjih pet godina upisano je 250 korisnika u nove objekte, a ono što je sada na Gradu su investicije.

„U idućih par dana sklopit ćemo dva ugovora o najmu za dva različita prostora, koja ćemo do rujna adaptirati i u koje će naši vrtićarci krenuti s novom pedagoškom godinom. Vjerujem kako će se onda dogoditi da više nemamo liste čekanja“, rekao je za Dubrovački dnevnik gradonačelnik Mato Franković.

Ipak, te dvije investicije neće u potpunosti riješiti želje roditelja iz Mokošice koji bi radije mjesto u vrtiću u Mokošici s obzirom na to kako Pčelica nema dovoljno kapaciteta, niti gradska uprava može pronaći dovoljno kvalitetne prostore u tom naselju koji bi mogli zadovoljiti pedagoške standarde.

VRTIĆI NA BABINOM KUKU I U DOCU

„Moramo voditi računa o tome da nam prostori zadovoljavaju pedagoške standarde, da ima dovoljno svjetla, dovoljno prostora za igru i slično. Ove dvije investicije koje će se dogoditi se nalaze na području užeg dijela grada, jedna je na Babinom kuku, a druga u Lapadu. Tako da će roditeljima biti ponuđene varijante da djeca pohađaju vrtić na području grada“, ističe gradonačelnik. U utorak su gradski službenici obišli prvi prostor i zaključili kako je odličan. Riječ je o prostoru bivšeg Studentskog centra u DOC-u, a Franković naglašava kako je razgovarao s ravnateljem Studentskog centra, Markom Potrebicom, te kako su oni voljni iznajmiti prostor na osnovu provedenog natječaja s obzirom na to kako su obveznici tog postupka. Drugi prostor se na-

lazi na Babinom kuku, a gradonačelnik ima pozitivne predikcije i za dogovor s vlasnikom toga prostora.

Osim toga, ponudu za prostor Grad je dobio i od tvrtke B2 kapital, vlasnika prostora nekadašnjeg vrtića u Dvorima, međutim zaključili su kako tamo nema adekvatnih uvjeta koje iz Grada priželjkuju za budući prostor vrtića.

PČELICA ‘RASTE’ NA 16 GRUPA

Osim ovih investicija, Grad se sprema i za brojne druge koje se tiču ulaganja u pedagoške institucije.

„Imamo građevinsku dozvolu za novi vrtić u Mokošici koji bi imao 16 grupa u odnosu na sadašnjih sedam, što znači rušenje u potpunosti cijelog vrtića i izgradnja novog. Dobili smo i sredstva od države, doduše nedovoljna za izgradnju cijelog vrtića, a ono što je ključno za taj projekt jest izgradnja ceste Tamarić kako bi se uopće tamo nešto moglo izgraditi“, rekao je i dodao kako na tom području imaju projekte gradnje osim vrtića, i škole.

„Dobili smo i novce za izgradnju vrtića u Komo-

Od rujna dubrovački roditelji imat će jednu muku manje, otvaraju se dva nova vrtića u gradu. Jedan u DOC-u, a drugi na Babinom kuku, tako bi se konačno trebala eliminirati lista čekanja.

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović/DD

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković

Ravnateljica Lasić:

Zadnjih godina

teži se smanjenju

broja djece u skupinama i polako se približavamo

brojkama koje su propisane Državnim pedagoškim standardom. Kako bi se u potpunosti poštovali normativi, potrebni su nam novi prostori s kojima bismo rasteretili postojeće skupine i otvorili nove.

lcu i krećemo u postupak ishođenja potrebne dokumentacije odnosno građevinske dozvole“, rekao je Franković.

U procesu kupovine kompleksa TUP prošle godine iz Grada su komunicirali i mogućnost za smještaj novog vrtića u tom prostoru, međutim nakon sagledavanja, gradski službenici su zaključili kako ti prostori nisu dovoljno kvalitetni.

VRTIĆ

I U BIVŠEM BISKUPSKOM DVORU

„Vjerujem kako ćemo ovim investicijama do rujna riješiti pitanje postojeće liste čekanja, a osim toga idemo u suradnji s Dubrovačkom biskupijom u najam objekta Biskupije i bivšeg biskupskog dvora kojeg ćemo adaptirati i u kojem će biti otprilike 120 mjesta za djecu. Prednost tog prostora je jedan ogroman vrt jer uvijek gledamo da kada ulazimo u nove investicije vodimo računa o tome da imaju dvorišni prostor. Zato i ovaj prostor u DOC-u gdje je bio Studentski centar, ima jednu veliku taracu, i to je odmah puno bolje za vrtić“, ističe gradonačelnik Franković apostrofira i kako su u najvećem nedostatku s prostorima za jasličke grupe.

„Za odrasliju djecu u vrtićkim programima imamo mjesta, ali najveći prostorni problemi su za jaslički program, a i to bi se od rujna ovime trebalo riješiti“, zaključuje.

ŠTO JE S BESPLATNIM VRTIĆEM?

Roditelji u Dubrovniku plaćaju jednu od najmanjih cijena vrtića, odnosno participacije u ekonomskom iznosu vrtića, a cijene se za roditelje kreću od 250 do 550 kuna, ovisno o primanjima roditelja. Dok je ekonomska cijena vrtića od 730 kuna za kraći vrtićki trosatni program, do 2430 kuna za redoviti jaslični i vrtićki program, iznosi do te pune cijene pokrivaju se iz gradske blagajne.

Već nekoliko godina spominje se i ideja o besplatnom programu u predškolskim ustanovama za svu dubrovačku djecu, zbog čega smo pitali gradonačelnika je li ta ideja još uvijek ‘na stolu’ i je li takav potez uopće ostvariv, a u konačnici i održiv za gradsku blagajnu.

„Nakon dvije godine korone, u ovim trenucima to nije održivo, da nije bilo korone bilo bi održivo. Međutim, moramo reći kako uistinu cijena vrtića u Gradu Dubrovniku, koju roditelji plaćaju, je jedna od najmanjih u Hrvatskoj. Siguran sam kako ćemo u jednom trenutku doći ponovno do mogućnosti za razmišljanje o uvođenju besplatnog vrtića. Mislim kako bi to bio jedan dobar poticaj, ali istovremeno u ovom trenutku nismo u mogućnosti zbog svih onih financijskih nedaća i problema koje smo imali u dvije godine korona krize“, zaključio je gradonačelnik Franković.

Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Franica Lasić govori nam kako su odgojne skupine u dubrovačkim vrtićima već neko vrijeme prekobrojne. „Taj problem je izraženiji u jasličkim skupinama koje broje od 14 do 17 djece po skupini ovisno o veličini prostora. U vrtićkim skupinama približili smo se brojevima propisanim Državnim pedagoškim standardom i u njih je upisano od 17 do 24 djece. Zadnjih godina teži se smanjenju broja djece u skupinama i polako se približavamo brojkama koje su propisane Državnim pedagoškim standardom čemu uvelike doprinosi razumijevanje osnivača, nadležnog Upravnog odjela i pročelnika. Kako bi se u potpunosti poštovali normativi, potrebni su nam novi prostori s kojima bismo rasteretili postojeće skupine i otvorili nove“, navodi ravnateljica.

“Kako smo ‘ženski kolektiv’ s mnogo bolovanja i rodiljnih dopusta događaju nam se periodi kada nam nedostaje odgajateljica, ali uz profesionalnost odgojiteljica uspjevamo prebroditi te krize. Što se tiče drugih kadrova u vrtiću, nedostaju nam logopedi. U listopadu su dvije logopedinje prešle raditi u bolnicu gdje imaju veća primanja“, govori Lasić i dodaje kako bi za poboljšanje situacije idealna bila najavljivana izgradnja objekta u Komolcu i obnova i nadogradnja vrtića Pčelica.

Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik Franica Lasić

Prostor Studentskog doma gdje će u rujnu biti otvoren novi vrtić

Obnavlja se krovište kina i Luže , sufinancirano bespovratnim sredstvima

U tijeku su radovi koje Grad Dubrovnik izvodi na povećanju energetske učinkovitosti zgrade Kina „Sloboda“ i Teatra „Bursa“. Riječ je o obnovi krovišta i ugradnji izolacije te će se nakon ovih radova ujedno povisiti energetski razred zgrade. Grad Dubrovnik je ovaj projekt uspješno prijavio na natječaj za neposredno sufinanciranje energetske obnove zgrada javne namjene sa svojstvom kulturnog dobra te je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od ukupno 104.161,90 eura odnosno 784.807,85 kuna.

Radovi će obuhvatiti obnovu oba krova, većem iznad kina i teatra te manjem iznad ulaza u Luži. Sanacija većeg krova, odnosno uklanjanje starog, letavanje, izrada novih slojeva krovnog pokrova, ugradnja toplinske te paropropusne vodonepropusne i ostalih izolacija te završno pokrivanje kupom kanalicom, uz ugradnju svih ostalih elemenata, poput olučnih cijevi, prozora i abaina, već je završena. U tijeku su isti radovi na manjem krovu, gdje se trenutačno izvodi skidanje starog pokrova od kupe kanalice i poletvanje.

Dječji vrtići Dubrovnik dobili tradicijske drvene igračke

Tradicijske drvene igračke iz Hrvatskog zagorja ravnateljici Dječjih vrtića Dubrovnik Franici Lasić uručili su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i u ime organizatora direktor Radija Kaj Drago Gradečak.

Riječ je o donaciji koja je dio odgojno-obrazovnog projekta ‘’Dajmo djeci korijene i krila’’, u zajedničkoj organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu i Radija Kaj uz potporu Ministarstva kulture i medija. Ove tradicijske drvene igračke UNESCO je uvrstio na reprezentativnu listu zaštićene kulturne baštine, a projekt ima za cilj educirati najmlađe o potrebi čuvanja takve baštine.

Da i Dječji vrtići Dubrovnik njeguju tradiciju i dubrovački govor posvjedočila su i dubrovačka dječica iz vrtića ‘’Palčica’’ koja su u ovoj prigodi, uz pomoć svojih odgajateljica, pjevala i recitirala pjesme dubrovačkih autora. Ravnateljica Vrtića Franica Lasić zahvalila je na ovoj donaciji, naglašavajući iznimnu vrijednost projekta koji ističe važnost odgojno-obrazovnoga rada u vrtiću. ‘’Kao što i znamo, odgajatelji su prvi odgojno-obrazovni djelatnici koji nakon roditelja upoznaju djecu s tradicijom i kulturnom baštinom i na taj način ih upoznaju sa svojim korijenima, a onda i daju krila za daljnji život i školovanje”, rekla je ravnateljica Lasić.

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK

Zahuktali se radovi u sklopu Aglomeracije na više gradskih lokacija

Radovi koji obuhvaćaju izgradnju nedostajuće vodovodne i kanalizacijske mreže, ali i sanaciju dijela postojeće mreže, trenutno se izvode na tri lokacije: u povijesnoj jezgri, u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa i u ulici Kardinala Stepinca

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato

Franković sa suradnicima, predsjednik

Uprave Vodovoda Dubrovnik d.o.o. Lukša

Matušić i član uprave Vicko Begović obišli su u ponedjeljak radove na projektu Aglomeracija, najvećem infrastrukturnom zahvatu u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav u povijesti Dubrovnika vrijednom više od 880 milijuna kuna, odnosno više od 117 milijuna eura.

Radovi koji obuhvaćaju izgradnju nedostajuće vodovodne i kanalizacijske mreže, ali i sanaciju dijela postojeće mreže, trenutno se izvode na tri lokacije: u povijesnoj jezgri, u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa i u ulici Kardinala Stepinca. U povijesnoj jezgri u tijeku je rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i sanacija sustava odvodnje koja obuhvaća čišćenje i sanaciju istočnog i zapadnog kraka glavnog kanala ispod Straduna te zapadni kraj glavnog kanala u Ulici Prijeko i glavnog kanala u Ulici Celestina Medovića (spoj Prijeko - Stradun) u ukupnoj dužini od 470 metara te 25 priključnih kanala, kao i sanaciju 80 metara kanala van zidina te 200 metara vodovodnog cjevovoda u Ulici Prijeko.

„Kao što znate, prije par godina smo započeli prve radove,  najprije istragu područja ispod Straduna, a potom čišćenje dijela od Luže do Orlandovog stupa. Tu smo vidjeli zapravo koliko je to područje bogato arhitekturom to područje i rekli smo da su to istražni radovi koji će generirati u konačnici cjelokupnom sanacijom uređenje kanala fekalne i oborinske

odvodnje koji se nalazi ispod u okviru povijesne jezgre i koji je pretrpan“, podsjetio je gradonačelnik Franković naglasivši kako je riječ o simbolično najvažnijoj lokaciji po pitanju sanacije kanalizacijske i vodoopskrbne mreže grada Dubrovnika.

Izvođač radova je Anafora d.o.o. Split, a vrijednost je 1.164.446,88 eura (8.773.525,00 kn) Rok za dovršetak radova je veljača 2024.  Predsjednik Uprave Vodovoda Matušić kazao je kako je sustav u poprilično lošem stanju i neodržavan, a u proces zahtjevnih i  osjetljivih radova uključen je čitav niz javnopravnih tijela, ponajprije konzervatora i arheologa.

Gradonačelnik Franković sa suradnicima je obišao i radove u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa gdje je u tijeku sanacija ovog tunela koji vodi prema pročistaču.

Izvođač radova je Mani-co, a vrijednost je 2.588.384,61 eura (19.502.183,85 kn). Radovi će obuhvatiti zacjevljenje kanala u hidrotehničkom tunelu ispod Srđa u dužini od 2850 m, kojim se dovodi pitka voda za uži dio gradskog područja i sanaci-

ju vodospreme. Rok za završetak radova je veljača 2024.

„Kroz ovaj tunel sva čista voda dolazi u naš grad i zato je bitno da on u konačnici bude zacjevljen kako bi osigurali i dodatni aspekt same sigurnosti čiste, pitke vode. Ovdje svjedočimo povijesnom ulaganju u vodoopskrbni kanalizacijski sustav našeg grada. Kruna cijelog ovog projekta će biti izgradnja uređaja za pročišćavanje fekalnih voda u brdu Petki za koji je nabava u tijeku“, kazao je gradonačelnik Franković. U Ulici kardinala Stepinca radi se na rekonstrukciji postojećeg vodoopskrbnog cjevovoda u dužini od oko 450 metara, a izvođač je tvrtka Texo Molior, a vrijednost je 200.111,40 eura (1.507.739,36 kn). Rok za završetak radova je svibanj 2024. Nastavno na cjelokupnu rekonstrukciju ove ulice, Grad Dubrovnik će paralelno s projektom Aglomeracije i komunalno urediti dionicu ulice a na kojoj se radovi odvijaju, odnosno izgraditi novi sustav javne rasvjete, najavio je ovom prilikom gradonačelnik Franković.

KORČULA

Ulaganja u školstvo veća od tri milijuna kuna , najavljene i nove investicije

Župan je sa suradnicima obišao škole u Korčuli

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo i privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović, zajedno s gradonačelnicom Nikom Silić Maroević obišli su dvije osnovne i srednju školu na području grada Korčule.

Ulaganja u obrazovne ustanove u Korčuli, kojima je Dubrovačko-neretvanska županija osnivač, u posljednjih pet godina iznose više od tri milijuna kuna, a odnose se na adaptacije, preuređenja, nadogradnju ili nabavu opreme za potrebe škola.

Tako je u Osnovnoj školi Ante Curać Pinjac u Žrnovu uređen dio potkrovlja, sanirani su kabineti fizike i kemije, izmijenjeni su parketi i radijatori, nabavljena oprema za kabinete, nabavljena je interaktivna ploča i druga oprema u matičnoj zgradi te su sanirani sanitarni čvorovi, klima uređaji i učionice u Područnoj školi Pupnat.

U Osnovnoj školi Petra Kanavelića sredstva su ulagana u rekonstrukciju krova, uređenje školskog dvorišta te sanaciju sanitarnih čvorova u matičnoj školi, dok su u Područnoj školi Lumbarda izmijenjeni prozori, sanirani zidovi i uređeni sanitarni čvorovi.

U Srednjoj školi Petra Šegedina saniran je krov i pročelje, obnovljeni su parketi, adaptirani su prostori radionice te je sanirana terasa i krov praktikuma.

Nakon obilaska škola, župan sa suradnicima održao je radni sastanak s ravnateljima

Ivanom Fabrisom, Velebitom Veršićem i Lovrom Boticom na kojem je riječi bilo o nastavku ulaganja u škole na području Grada

Korčule, ali i mogućnostima financiranja kapitalnih investicija, kako iz europskih sredstava, tako i iz javnih poziva ministarstava, a sve ciljem dodatnog podizanja kvalitete i standarda za učenike.

Nakon obilaska škola, župan sa suradnicima održao je radni sastanak s ravnateljima Ivanom Fabrisom, Velebitom Veršićem i Lovrom Boticom na kojem je riječi bilo o nastavku ulaganja u škole na području Grada Korčule

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK

Županija

PREDSTAVLJEN PROGRAM 74. IGARA

Dora Ruždjak Podolski : “Kulturu ništa ne može zatrti, a Igre su veće od nas samih”

Dubrovačke ljetne igre i ove godine donose pregršt kvalitetnog sadržaja, od tradicije i klasike, do programa za djecu pa i nekih predstava koje propituju

Dubrovačke ljetne igre održat će se tradicionalno od 10. srpnja do 25. kolovoza, a tijekom 47 festivalskih dana publici će predstaviti pomno odrabrani program. Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je važno za istaknuti činjenica da se financijski okvir vraća na predpandemijsku razinu.”Dubrovačke ljetne igre uvijek će biti dubrovačke i živjeti s Gradom i građanima dok god građani Igre komentiraju. Očekujem kako će se uskoro vratiti predstave na gradske prostore, a Grad Dubrovnik će napraviti sve kako bismo pokazali kako može postojati simbioza gospodarstva, grada i umjetnosti odnosno naših Dubrovačkih ljetnih igara”, rekao je gradonačelnik i posebno naglasio prostor Gundulićeve poljane.

Zamjenik župana, Joško Cebalo rekao je kako je uvjeren kako će i ove Igre još jednom pokazati i dokazati kako su najveći i najkvalitetniji kulturni festival u Hrvatskoj, ali i šire. “ Igre su jedan od osnovnih dijelova dubrovačke i hrvatske kulture i trebamo ih sačuvati, to je jedan od temelja nacionalnog identiteta, a vjerujem kako će se takav status i zadržati”, poručio je Cebalo.

Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski prisjetila se kako je jednom gospođa iz publike po završetku predstave kazala: ‘Što bismo mi bez Igara’. „Zaista, što bismo mi bez Igara? U ovom Gradu Igre su obilježje koje je neprocjenjivo”, rekla je Ruždjak Podolski i zaključila kako je upravo brojka 74 svjedočanstvo kako kulturu ništa ne može zatrti, usprkos ratu i virusima. “Igre su veće od nas,” poručila je.

Ravnateljica Igara Ivana Medo Bogdanović kazala je kako očekuje da se, što se obujma programa tiče, Igre vrate na predpandmijske godine. “Što se kvalitete tiče Dubrovačke ljetne igre uvijek inzistiraju na najboljemu od svih žanrova koje zastupamo. Uvijek su za kulturu teška vremena. Dok je bila pandemija svi su imali razumijevanja, ali mi se

još nismo oporavili od toga i budžeti se nisu vratili na ta vremena, znamo kako je inflacija i kako sve usluge poskupljuju”, rekla je Medo Bogdanović i osvrnula se na Igre bez vatrometa. “Građani sigurno očekuju spektakl, znamo što je 10. srpnja za građane, ne samo zbog Igara nego i vatrometa. Nešto će se sigurno atraktivno dogoditi tu večer, ali što će to biti za sada još ne znamo”, rekla je.  Svečano otvaranje 74. Dubrovačkih ljetnih igara u režiji pomoćnika intendantice za dramski program Saše Božića održat će se u ponedjeljak, 10. srpnja, ispred crkve sv. Vlaha.

GLAZBENI PROGRAM

Glazbeni program u Kneževu dvoru otvorit će 13. srpnja svjetski priznati pijanist Andras Schiff koji je jedan od najpoznatijih interpreta Bacha, Mozarta, Beethovena, Schuberta i Schumanna. Jedna od najpopularnijih pjevačica fado glazbe, dojmljivog scenskog nastupa, Mariza, nastupit će na taraci tvrđave Revelin u subotu 15. srpnja. U okviru glazbenog programa nastupit će i renomirani hrvatski ansambl Zagrebački solisti 18. srpnja u atriju Kneževa dvora. Maxim Emelyanychev jedan od najreprezentativnijih predstavnika mlađe generacije ruskih dirigenata, nastupit će kao pijanist 4. kolovoza s izuzetnim ruskim violinistom Aylenom Pritchinom. Na istom mjestu nastupit će i virtuozni violončelist Nicolas Altstaedt, koji će se dubrovačkoj publici 31. srpnja predstaviti samostalno recitalom, ali i zajedničkim muziciranjem s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom na koncertu 2. kolovoza pod ravnanjem maestra Pavla Zajceva. Dubrovački simfonijski orkestar će u okviru 74. Igara nastupiti i sa sopranisticom Josipom Bilić, pod dirigentskom palicom mladog pobjednika natjecanja Matačić Valentina Egela. Povodom 150. rođendana Blagoja Berse klavirski trio u sastavu Marco Graziani, Latica Anić i Krešimir Starčević priredio

Pred brojnom međunarodnom publikom, približno tisuću umjetnika izvest će više od 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa na gotovo 20 ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika.

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

‘moderna’ pitanja poput onoga nebinarnih osoba i seksualnosti

je program. Koncert će u Dvoru održati i nagrađivani gitarist Krešimir Bedek, a dio glazbenog programa nadolazeće festivalske sezone bit će i koncert njemačkog violončelista Eckarta Rungea s pijanisticom Marinom Filjak i saksofonistom Gordanom Tudorom. Hrvatska ima zavidan broj svjetski poznatih pjevača, među kojima prednjače basovi, a jedan od njih je i Marko Mimica, koji će publici u Dvoru približiti priliku da izbliza upozna njegov potentan glas. Na završnom koncertu ispred Katedrale tradicionalno će nastupiti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije uz goste soliste.

DRAMSKI PROGRAM

Bogat dramski program donosi četiri nova naslova. Prva ovoljetna dramska premijera Vidi kako Lokrum pere zube koprodukcija je DLJI i Kazališta Marina Držića u režiji Paola Tišljarića. Predstava nastaje prema istoimenom romanu Ivane Lovrić Jović koji je kronisterija autoričina odrastanja, odnosno života s ocem i bez njega. Premijera će se održati 12. srpnja na otoku Lokrumu. Drugi premijerni dramski naslov Na tri kralja ili kako hoćete Williama Shakespearea, komedija je koju će kao koprodukciju DLJI i Zagrebačkog kazališta mladih postaviti jedan od najpopularnijih poljskih kazališnih redatelja Grzegorz Jarzyna, na tvrđavi Lovrjenac od 21. do 25. srpnja. U Jarzyninoj interpretaciji, čitano iz perspektive rodnih uloga i identiteta nebinarnih osoba, ova renesansna komedija postaje modernistički komad o fluidnim seksualnim identitetima koji se bore za pravo na postojanje u starom, patrijarhalnom svijetu. Monodrama Maske glumca i redatelja Dražena Šivaka treća je ovoljetna premijera, predstava i projekt koji oživ-

ljava tradiciju commedie dell’arte i približava ju široj publici. Premijerna izvedba je na programu 11. kolovoza na tvrđavi Bokar. Četvrta dramska premijera 74. Dubrovačkih ljetnih igara Sjetne žene raguzejske autorski je projekt intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i Marijane Fumić koju će Festivalski dramski asambl premijerno izvesti 20. kolovoza. U Sjetnim ženama raguzejskim autorice tragaju za obrisima svakodnevnog života dubrovačke zajednice, posebno se fokusirajući na život žena u doba Republike te zrcaljenje tih života u iskustvu suvremenog.

Uz premijerne naslove, u okviru dramskog programa prikazat će se i reprize uspješnih produkcija iz prijašnjih festivalskih sezona. Na radost najmlađe publike, i ovog ljeta na programu je Čudesna šuma Sunčane Škrinjarić, u režiji Lee Anastazije Fleger i uz glazbu Frana Đurovića, koje će se na tvrđavi Lovrjenac izvoditi 8.,9. i 10. srpnja. Lanjska uspješnica Krvava svadba u režiji Franke Perković Gamulin i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na otoku Lokrumu bit će dio programa s tri reprizne izvedbe krajem srpnja. Na programu su i Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića koji će zaigrati ispred crkve svetog Jakova 17., 18., i 19. srpnja. Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića publiku će na Kazermi nasmijavati i četvrtu sezonu za redom i to 5., 6. i 7. kolovoza.  Hrvatsko narodno kazalište u Splitu gostuje s hvaljenim baletom Veliki Gatsby u režiji i koreografiji Lea Mujića. U literarnom remek djelu festivalska publika će uživati na taraci tvrđave Revelin. Nezaobilazan dio festivalskog programa nastupi su Folklornog ansambla Linđo koji će imati dvije izvedbe na taraci Revelina.

Franković: Dubrovačke ljetne igre uvijek će biti dubrovačke i živjeti s Gradom i građanima dok god građani Igre komentiraju.

Očekujem da će se uskoro vratiti predstave na gradske prostore

Chat GPT lako može napisati radove i eseje, sveučilištima imaju priliku iskoristiti trendove i postati inovatori

Brojna svjetska sveučilišta u problemima su zbog pojave Chat GPT-a jer mogućnost plagiranja studentskih radova nikad nije bila veća. Provjerili smo kakvo je stanje u dubrovačkim visokoobrazovnim ustanovama

Aplikacija pod nazivom Chat GPT je krajem prošle godine pokorila svijet. Riječ je o umjetnoj inteligenciji koja je postala dostupna široj javnosti i kao takva ima utjecaj skoro na sva područja gospodarstva, znanosti, društvenog i privatnoga života... Govori se kako će dugoročni utjecaj umjetne inteligencije na školstvo postati izuzetno bitna tema u ovoj godini. Već sad u SAD-u studenti i učenici naveliko koriste ovu tehnologiju za pisanje eseja, seminarskih radova i raznih znanstvenih projekata jer chat bot može napisati gotovo svaki rad. Nastavnici su na mukama jer je prilično teško prepoznati porijeklo teksta što je problem na koji je teško odmahnuti rukom. Tehnologija svakodnevno napreduje, no razvijaju se i obrambeni mehanizmi koji se pokušavaju nositi s negativnim posljedicama razvoja. Primjerice student sveučilišta Princeton osmislio je aplikaciju za nastavnike i profesore – GPT Zero, koja može utvrditi je li Chat GPT napisao određeni esej.

Suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Institute, ujedno i doktorand iz područja digitalne ekonomije na Sveučilišta u Dubrovniku, Aco Momčilović za Dubrovački dnevnik je govorio nešto više o utjecaju Chat GPT-a na visoko obrazovanje, kako se hrvatska sveučilišta nose s tim izazovom te koji su prednosti i nedostaci umjetne inteligencije za nastavnike i studente.

OBRAZOVANJE ĆE SE MORATI PRILAGODITI

“Tek ćemo vidjeti koliki će biti utjecaj GPT-a na obrazovanje. Tek su se počele primjenjivati ove prve upotrebe, i prema tome što je vidljivo, jasno je kako će se mijenjati neki parametri. Dugoročno bih

predvidio kako će doći do promjene paradigme u obrazovanju koje će se morati prilagoditi mogućnostima Chat GPT-a. Samo je pitanje kako će to točno izgledati”, kazao je Momčilović koji je istaknuo kako će na budućnost utjecati razvoj Chat GPT-a. Naglasio je kako je trenutna verzija 3.5 kod ljudi izazvala zanimljive pomake zbog dobre funkcionalnosti u mnogim segmentima.

“No, ipak on je nedostatan za puno različitih tema i ne može se upotrebljavati za veliki broj zadataka koji su kompleksniji. Međutim, mi ne znamo kako će izgledati Chat GPT 4.0, iako sad postoji puno naznaka kako će biti jači po broju parametara. Postoje i nekakve indicije da će se raditi o verziji koja će se moći prilagođavati sugovorniku. Ako se sve to ostvari, postat će kvalitetniji i precizniji”, mišljenja je Aco Momčilović. Istaknuo je kako će to imati potpuno drugačije posljedice za obrazovne ustanove. Prema njegovim izvorima, za sad ne postoje nikakvi službeni

“Dugoročno bih predvidio kako će doći do promjene paradigme u obrazovanju koje će se morati prilagoditi mogućnostima Chat GPT-a. Samo je pitanje kako će to točno izgledati”, kazao je suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Institute Aco Momčilović.

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK

Piše Aida Čakić foto Nel Pavletić/PIXSELL, Dubrovački dnevnik, osobna arhiva

Aco Momčilović, Suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Institute

postojanje alata koji uspješno može detektirati primjenu AI-a u pisanju teksta na hrvatskom jeziku, o tome ćemo educirati nastavnike. Ipak, ne bi ga trebalo zabranjivati već uključiti u nastavne kurikulume”, smatra Brautović

podaci kako se hrvatske škole i sveučilišta nose s ovim tehnologijom.

“Uopće ne znamo koriste li učenici i studenti ovu tehnologiju. Ja bih pretpostavio da ih relativno malo koristi. Poznavajući kontekst mislim da nismo pretjerano spremni za ovo. Na svjetskoj razini su se već počeli stvarati alati koji detektiraju upotrebu

Chat GPT-a i vjerujem da će se to početi primjenjivati i kod nas, kada se razvije. Tako je bilo i sa softverom za provjeru plagijata. To će onda biti utrka između novih verzija GPT-a i novih verzija softvera koje ga detektiraju”, pojasnio je Momčilović. Njegova je pretpostavka kako će sveučilišta sporo reagirati jer su trome institucije.

“Uvijek će biti profesora koji će to individualno moći upotrijebiti i provjeriti, ali to će raditi oni informatički najpismeniji. Veliki broj profesora nije tehnički najmoderniji i ne prate trendove. S druge strane, poruka sveučilištima je da budu inovatori na tom području i da iskoriste, ne samo da se brane od novih tehnologija, nego da povećaju svoju kvalitetu i naprave inovacije i isprate trendove”, poru-

čio je Momčilović.

Ispričao je svoje iskustvo u sklopu MBA programa na Swiss School of Business and Management gdje predaje. Naime, napravio je predmet koji se zove AI for Business Economics and Social Science što su zapravo osnove umjetne inteligencije za neinženjerske struke.

Prednosti umjetne inteligencije su, ističe Momčilović, generiranje tekstova, korištenje u marketingu, copywritingu... Negativne strane su, dodaje on, krivi odgovori na neka pitanja i odgovori koji dobro zvuče, a netko tko nije stručan teško prepoznaje kako je to krivo.

“Treba biti prilično oprezan i treba uspoređivati izvore podataka”, govori Momčilović.

Smatra kako zabrane nisu rješenje budući da ih je teško provesti s tehničke strane.

“Bit će zanimljivo kako će se morati promijeniti cijela paradigma prenošenja znanja, kako će se ispitivati, kakvi će biti zadaci koje će studenti dobivati da pokažu specifično stečeno znanje... Pitanje je koliko će trebati profesorima vremena da takve stvari usporede i analiziraju. To je dio koji je kompleksniji. Mislim da nitko ne može dati te odgovore jer se stvari mijenjaju, promjena će se samo ubrzati i pitanje je koliko će biti nesklad između zadnje prilagodbe i zabrane od strane sveučilišta i inovacija koje će pristizati. Neće se ni svi učenici i studenti prilagođavati. I to je zanimljivo pitanje jer ne znamo kako će se i oni snaći u svemu tome”, kazao je Aco Momčilović, suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Institute.

STUDENTE UČIMO AKADEMSKOM POŠTENJU Pitali smo dubrovačke visokoškolske ustanove kako se nose s ovim izazovom i jesu li primijetili ko-

Mato Brautović, Sveučilište u Dubrovniku

“Čim utvrdimo

“On

kroz vrijednosti koje promoviramo. Integritet u svakodnevnom radu znači kako se pridržavamo i snažno promičemo visoka etička načela i standarde. Oni se od prvog dana studiranja jasno komuniciraju prema studentima od kojih se traži razumijevanje pojma ‘akademskog poštenja’”, navela je Kužnin

rištenje ove tehnologije kod svojih studenata. Iz privatnog međunarodnog sveučiliša Libertas su odgovorili kako do sad nisu primjetili korištenje navedene tehnologije, prije svega prilikom pisanja završnih i diplomskih radova.

Osim vrijednosti koje promoviraju, dodala je kako svakodnevno koriste i razne alate kako bi detektirali moguće plagijate te spriječili eventualno nedolično akademsko ponašanje.

“Uopće ne znamo koriste li učenici i studenti ovu tehnologiju. Ja bih pretpostavio da ih relativno malo koristi. Poznavajući kontekst mislim da nismo pretjerano spremni za ovo. Na svjetskoj razini su se već počeli stvarati alati koji detektiraju upotrebu Chat GPT-a i vjerujem da će se to početi primjenjivati i kod nas, kada se razvije. Tako je bilo i sa softverom za provjeru plagijata. To će onda biti utrka između novih verzija GPT-a i novih verzija softvera koje ga detektiraju”, pojasnio je Momčilović.

“Inače, na Sveučilištu Libertas je s akademskom godinom 2019/2020. počela obvezna primjena sustava za provjeru izvornosti (originalnosti) putem antiplagijatskog softvera Turnitin za sve završne i diplomske radove, čiji izvještaji su obvezni dio prijave obrana radova središnjem uredu za kvalitetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim navedenog, a što je praksa i od ranije, na obrani završnih i diplomskih radova kandidati potpisuju Izjavu kojom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću tvrde kako je rad njihovo samostalno djelo, a ne plagijat”, odgovorili su iz Libertasa.

Viša predavačica na studiju Service management, RIT Croatia Milena Kužnin istaknula je odnos ove visokoškolske institucije prema plagiranju.

“On je jasno izrečen kroz vrijednosti koje promoviramo. Integritet u svakodnevnom radu znači kako se pridržavamo i snažno promičemo visoka etička načela i standarde. Oni se od prvog dana studiranja jasno komuniciraju prema studentima od kojih se traži razumijevanje pojma ‘akademskog poštenja’. Studentima se također na svim kolegijima objasni što znači nulta tolerancija plagiranja te koje su posljedice neetičnog ponašanja. Budući kako imamo male sekcije, odnos između nastavnika i studenata vrlo brzo postaje jako blizak te se u samim studentima budi osjećaj povjerenja kojeg ne žele izgubiti”, navela je Kužnin. Njihova vizija i želja su, naglasila je predavačica Kužnin, doprinos razvoju društva kroz obrazovanje budućnosti i istraživačku izvrsnost.

“Njegujući i promovirajući način razmišljanja koji pozdravlja promjene, pomažemo studentima da se razviju u lidere i odgovorne globalne građane koji nastavljaju učiti cijeli život, a akademsko poštenje jedna je od važnih stepenica prema ostvarenju tog cilja”, kazuje predavačica s RIT-a Croatia.

“Unutar software programa koji nam je na raspolaganju preko našeg matičnog sveučilišta RIT iz Rochestra, NY, SAD, a koji se zove Turnitin, vrlo lako dobijemo uvid u originalnost studentskih radova. Spomenutim programom mjeri se postotak plagijata te se daje mogućnost provjere izvora. Kreatori tog programa upoznati su s prijetnjom Chat GPT-a te aktivno rade na osmišljavanju najboljeg odgovora. Vremena se mijenjaju, a osnovna zadaća svim nastavnicima, bez obzira na prijetnje umjetne inteligencije, bi trebala biti kreiranje što boljeg iskustva u učionicama te prilagođavanje promjenama na način da nam ispiti i/ ili kolokviji budu što autentičniji stvarnom životu, a ujedno i kontekstualni te kao takvi teški za automatizirano odgovaranje”, mišljenje je Milene Kužnin, predavačice stručnih predmeta, koja je dodala kako osobno nije primjetila da su njezini studenti počeli koristiti Chat GPT

Pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mato Brautović rekao je kako su nastavnici Odjela upoznati s postojanjem ChatGPT i njegovim mogućnostima koje se mogu iskoristiti za generiranje eseja, seminarskih, završnih i diplomskih radova.

“Trenutno razmatramo upotrebu raznih alata koji su nam dostupni. Nažalost inicijalna testiranja su pokazala kako alati poput GPT-2 Output Detector Demo i GPTZero nisu najuspješniji u detekciji teksta generiranog putem ChatGPT na hrvatskom jeziku”, kazao je Brautović dodavši kako za sad nisu primjetili da student Odjela za komunikologiju koriste ChatGPT.

“Međutim, treba napomenuti kako nastavnici primjenom postojećih znanja i iskustava u detekciji plagijata mogu detektirati primjenu ChatGPT. Nedavno sam na jednom od mojih predavanja demonstrirao studentima mogućnosti ChatGPT-a te sam im pokušao ukazati na njegove nedostatke”, navodi Brautović te ističe kako je problem upotrebe ChatGPT gorući problem u obrazovanju u svijetu.

“Vrlo brzo će biti razvijeni alati koji će omogućiti nastavnicima detekciju primjene AI u tekstu. Čim utvrdimo postojanje alata koji uspješno može detektirati primjenu AI-a u pisanju teksta na hrvatskom jeziku, o tome ćemo educirati nastavnike. Ipak, ne bi ga trebalo zabranjivati već uključiti u nastavne kurikulume, jer je primjena umjetne inteligencije postala stvarnost te je neophodno osvijestiti građane o dosezima i posljedicama primjene takvih tehnologija”, mišljenje je pročelnika Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. sc. Mata Brautovića.

je jasno izrečen

Milena Kužnin, RIT Croatia

Rotonda iz Dubrovačkog primorja vrlo je važna za arheologiju

Misteriozna crkva u Ošljem možda je čak građena za vrijeme Rimskog

carstva

Posljednje veliko istraživanje Ošljega iz listopada 2015. godine, koje se baziralo na obližnjoj kuli na brežuljku Gradac, posljedično sugerira kako bi Rotonda možda mogla biti još starijeg datuma. To istraživanje rad je Josipe

Barake Perice, izvanrednog profesora na Odjelu arheologije Sveučilišta u Zadru te Nikše Grbića, dubrovačkog arheologa i profesora povijesti

Mnogi stanovnici juga Hrvatske, nažalost, nikad nisu čuli za Rotondu u Ošljem, selu Dubrovačkog primorja. Što je Rotonda? Riječ je o osmeroapsidnoj crkvi iz ranog srednjeg vijeka (možda čak i kasne antike) kakve su rijetke ne samo u Hrvatskoj - u Dalmaciji su iz predromaničkog doba obično šesteroapsidne crkvenego i u svijetu. Prva ozbiljnija istraživanja na Rotondi u Ošljem proveo je Tomislav Marasović 1965. godine. On smatra kako je misteriozna crkva u Ošljem, obzirom na tehniku gradnje i oblik, podignuta između 8. i 11. stoljeća. Postavlja se pitanje tko ju je i zašto gradio u Ošljem, selu kojeg danas Dubrovčani smatraju teškom pustopoljinom. Marasović i brojni drugi istraživači koji su dolazili poslije njega gradnju crkve pripisuju zahumskom knezu Mihajlu Viševiću koji je vladao između 910. i 930. godine. Njega u svom legendarnom djelu O upravljanju carstvom spominje i bizantski car Konstantin

VII Porfirogenet. Ne samo da spominje titule

Viševića nego i samo selo Ošlje, kojeg naziva

Iosli. S druge strane, za tvrdnje kako je Rotondu u Ošljem gradio zahumski knez nema nikakvih konkretnih dokaza, riječ je o čistoj pretpostavci koju podupiru mnogi znanstvenici.

POVEZNICA KULE I ROTONDE

Međutim, posljednje veliko istraživanje Ošljega iz listopada 2015. godine, koje se baziralo na obližnjoj kuli na brežuljku Gradac, posljedično sugerira kako bi Rotonda možda mogla biti još starijeg datuma. To istraživanje rad je

Josipe Barake Perice, izvanrednog profesora na Odjelu arheologije Sveučilišta u Zadru te Nikše Grbića, dubrovačkog arheologa i profesora povijesti. Upravo bi obližnja utvrda mogla dati neke nove odgovore, a dotadašnji istraživači Rotonde gotovo u pravilu su je zanemarivali. Naime, Marasović je samo kratko spominje, a ni Dubravka Beritić, kada je 1967. godine istraživala zapadnu nadogradnju crkve (odnosno westwerk), nije obraćala pozornost na gradačku utvrdu.

Jako je zanimljivo kako je utvrda kasnoantička i da za nju postoje znanstveni dokazi. - Arheološkim istraživanjima provedenim 2015. godine potvrđeno je kako je manja utvrda pravokutnog tlocrta (kula) u potpunosti kasnoantička i nema kontinuiteta. Život na tom lokalitetu prestaje u 7. stoljeću. Navode u potpunosti potvrđuje analiza arhitekture i osobito pokretne arheološke građe (keramike i sta-

Selo Ošlje je u historiografiji najpoznatije je zbog spomena naselja imenom Iosli u De Administrando Imperio gdje je Konstantin VII. Porfirogenet XXXIII. glavu – pod nazivom O Zahumljanima i zemlji u kojoj sada stanuju – posvetio Zahumlju (prostoru između Neretve i Dubrovnika u ranom srednjem vijeku, te je obuhvatio još Pelješac i Mljet)

Piše Maro Marušić foto Hrvoje Batinić, Josipa Baraka Perica, Nikša Grbić

Zračni snimak kule u Ošljem na brežuljku Gradac

kla) koji su u cijelosti objavljeni. Još se priprema objava životinjskih kostiju pronađenih na lokalitetu. One su, uz keramiku i staklo, najbrojniji pokretni nalazi ovdje pronađeni. Njihovom analizom ući ćemo u trag prehrane tadašnjeg stanovništva, ali naravno i dobit ćemo točnije podatke o privredi odnosno uzgoju domaćih životinja, ali i o lovu na divlje životinje ili o konzumiranju školjaka i slično – kaže nam Baraka Perica, te dodaje:

- Takozvana Rotonda koja se nalazi ispod brda na kojem je kasnoantička kula do sada se u literaturi datirala u 10. stoljeće. Zapravo imamo jako zanimljivu situaciju kod koje su kronološki i funkcionalno dva različita spomenika smještena u neposrednoj blizini pa je za ovu mikro poziciju teško donositi točne i precizne zaključke bez temeljitijih arheoloških istraživanja uokolo crkve za koju postoje pretpostavke kako je možda nastala na antičkoj vili ili pokraj antičke vile.

Ako je kula kasnoantička nameće se pitanje

tko ju je gradio i zašto.

- Ovakvim kulama primarna je funkcija stražarnice (signaliziranje, stražarnice, nadgledanja) te obično imaju jednostavna pravokutna arhitektonska rješenja, ali nerijetko se javljaju i ona četvrtaste i kao takve prepoznate su na više pozicija duž istočne obale Jadrana, ali i unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije. Kad izdvojimo pravokutne i četvrtaste utvrde kasnoantičke Dalmacije, upravo sličnost u odabiru arhitektonske forme upućuju na postojanje plana, odnosno projekta. Osim tlocrta, zajedničko im je i to što se nalaze na strateški važnim mikro pozicijama, te se u temeljima prilagođavaju geomorfologiji terena. Prisutna je cisterna, ako ne u utvrdi, onda u neposrednoj blizini. Kada arhitektonskom rješenju i ostalim značajkama dodamo podatak kako se ove kule rijetko javljaju samostalno unutar nekog prostora, te kako se često „nešto drugo“ nalazi u neposrednoj blizini, onda se ideja o postojanju projekta još više čini prihvatljivom – naglašava Baraka Perica, pa nastavlja:

KULE SE NE RADE NA OSAMLJENIM

MJESTIMA

- Postoji očita veza između ovih manjih kula i ostalih sastavnica nekog naselja, jer najčešće pozicije koje se odabiru za njihovu gradnju su istaknute uzvisine u neposrednoj blizini, odnosno najčešće iznad sakralnih građevina ili nečega što se smatra svetim, iznad vile, zatim, iznad luke, ceste i uz rub polja. Tako da je očito kako se osim kontrole šire zone, želi za-

Ispod današnje

grobišne

pravoslavne

crkve posvećene

sv. Joakimu i

Ani u Bribiru u potpunosti

je istražena

polikonhalna

sakralna

građevina za

koju se ranije

smatralo kako je šesterolist, dok su

nova istraživanja

potvrdila kako

je sedmerolist

(četvrtasti ulaz

bi se eventualno

mogao smatrati

osmim listom)

i kako je najvjerojatnije

starija od dosad

iznesenih

mišljenja

u literaturi

Misteriozna Rotonda jedna je od rijetkih osmeroapsidnih crkava u Hrvatskoj i šire

Plodno polje glavni je razlog što je Ošlje vjerojatno bilo naseljeno još za vrijeme Rimskog carstva

Marasović i brojni drugi istraživači koji su dolazili poslije njega gradnju

crkve pripisuju

zahumskom knezu

Mihajlu Viševiću koji je vladao

između 910. i 930. godine. S druge

strane, za tvrdnje

kako je Rotondu

u Ošljem gradio

zahumski knez

nema nikakvih

konkretnih dokaza, riječ je o čistoj

pretpostavci koju

podupiru mnogi

znanstvenici

štititi i nadgledati ono što se smatra najvažnijim ili najsvetijim za lokalnu zajednicu: neki ekonomski važan sadržaj (agrikulturna zona ili zona nekih drugih ekonomskih aktivnosti, kao što je ribolov i sl.), luka ili sveto mjesto (središte duhovnog života, središnja kongregacijska crkva, grob sveca, grob dostojanstvenika) – mišljenja je profesorica. Dugo vremena se smatralo kako je Rotonda u Ošljem jedina osmerolisna crkva u Hrvatskoj, no unutar prostora antičke Varvariae (Varvaria, lokalitet Bribirska glavica) na mjestu današnjeg Bribira kod Skradina nedavno je došlo do vrlo važnog otkrića.

- Ispod današnje grobišne pravoslavne crkve posvećene sv. Joakimu i Ani u Bribiru, u potpunosti je istražena polikonhalna sakralna građevina za koju se ranije smatralo kako je šesterolist, dok su nova istraživanja potvrdila kako je sedmerolist (četvrtasti ulaz bi se eventualno mogao smatrati osmim listom) i kako je najvjerojatnije starija od dosad iznesenih mišljenja u literaturi (ranosrednjovjekovna), odnosno kako je vjerojatno kasnoantička. Sličnih građevina koje su imale grobišnu funkciju pronalazi se u kasnoj antici, primjerice sedam listova je imala kasnoantička građevina na kršćanskom groblju antičkog grada Sopianae (danas Pečuh u Mađarskoj), a ona datira u početak 5. stoljeća – ističe Baraka Perica. Drugih riječima, upravo ovi pronalasci upućuju kako bi i Rotonda u Ošljem mogla biti kasnoantička, iako znanstveni dokazi tek trebaju to potvrditi. Ošlje se danas smatra malim seocetom, a nekoć ga je spominjao veliki bizantski car. Pitamo profesoricu zašto je Ošlje bilo važno Konstantinu VII Porfirogenetu pa ga je uvrstio u svoje slavno djelo.

OŠLJE SPOMINJE BIZANTSKI CAR

- Selo Ošlje je u historiografiji najpoznatije zbog spomena naselja imenom Iosli u De Ad -

ministrando Imperio gdje je Konstantin VII . Porfirogenet XXXIII . glavu – pod nazivom O Zahumljanima i zemlji u kojoj sada stanuju –posvetio Zahumlju (prostoru između Neretve i Dubrovnika u ranom srednjem vijeku, te je obuhvatio još Pelješac i Mljet). Porfirogenet u Zahumlju među više naselja koristeći termin κάστρα οίκούμενα (kastra oikoumena) spominje i naselje Ίοσλή (Iosli) za koji se više manje svi slažu kako se nalazilo na prostoru današnjeg sela Ošlje. Sigurno se nalazilo na važnom strateškom položaju. O pravom karakteru naselja nažalost nije moguće dati precizne informacije i sigurna sam kako će se o tome još pisati i raspravljati – govori nam profesorica. Ošlje je još uvijek veliki misterij, ne zna se ni tko je gradio Rotondu, čak ni tko je gradio naknadni ulaz, a Josipa Baraka Perica smatra kako bi dodatna arheološka istraživanja crkve trebala biti imperativ. Moguće je čak kako je Ošlje stoljećima bilo i rimsko selo.

- Kasna antika je kasno carsko razdoblje. Naravno kako je vjerojatno i u ranocarskom razdoblju na širem području sigurno bilo organiziranog ruralnog života što uostalom i potvrđuju površinski nalazi ulomaka keramike koje je objavila Dubravka Beritić – kaže nam profesorica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te još jednom ponavlja kako su nužna dodatna istraživanja kako bi se našli još precizniji odgovori.

Nadamo se kako će se oni (s)provesti u bližoj budućnosti. Zaista bi bilo jako zanimljivo znanstveno utvrditi (ako se može) koliko je Ošlje staro i tko je i zašto gradio Rotondu, jednu od rijetkih osmerolisnih crkava u Hrvatskoj i šire. Usporedimo li ju sa sličnim pronalaskom kasnoantičke građevine s kršćanskog groblja u Pečuhu, koji datira s početka 5. stoljeća, zaista bi bilo senzacionalno otkriće kako je i crkva u Ošljemu možda tada građena.

Kula prije i poslije arheoloških istraživanja

Mladima su maturalne dosadne i skupe , po glavi se traži i do 100 eura

Kako se stječe dojam, maturanti u Dubrovniku ove godine nisu baš pretjerano uzbuđeni oko maturalne večeri. Određene škole ih uopće neće imati, barem ne u onom klasičnom obliku. Brojni su i oni razredi u kojima će s maturalne večere

izostati i po pola učenika

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

Maturalna zabava prije je bila pojam oko kojeg se vrtio cijeli svijet prosječnog maturanta, a pogotovo maturantice. Koju vestu obići? Koje cipele? Kakvu frizuru napraviti? Kako se našminkati? Koga pozvati za partnera na maturalnoj? Večer je to o kojoj se mjesecima unaprijed razmišljalo, kovalo planove kako bi sve bilo savršeno i kako bi svi izgledali predivno. Sve djevojke su se osjećale kao princeze. Kao da se cijela planeta zaustavila i počela okretati oko njene ljepote i mladosti. I ne samo to. Maturalna večer bila je simbolična prekretnica u životima mladih, iz kojeg izlaze iz jednog nevinog i relativno bezbrižnog životnog razdoblja u svijet odraslih u kojemu se treba nešto više boriti i koji sa sobom nosi neke veće obveze i odgovornosti, ali i sasvim ozbiljnija pravila igre.

Možda je toj i tadašnjoj popularizaciji maturalnih večeri doprinijela i američka filmografija iz 70-ih, 80-ih, 90-ih godina koja je donijela niz vrlo popularnih romantičnih komedija za tinejdžere, a svaka ima maturalnu zabavu kao to ‘veliko finale’. Scena u kojoj lijepa maturantica silazi niza skaline od kuće, njeni roditelji plaču od ponosa, a njena velika ljubav ostaje bez teksta. Scena u kojoj glavna pro -

tagnostica u filmu ‘Ona je sve to’ od neugledne školarke postaje kraljica maturalne večeri i osvaja srce svoje simpatije iz škole. Priče i filmovi o velikim ljubavima mladih koje svoju krunu doživljavaju upravo na maturalnoj večeri, u vidu nekakvog pomirenja, prvog poljupca ili konačnog priznanja ljubavi, postale su moderne bajke. Kao Pepeljuga ili Snjeguljica, ali smještene u moderno doba. No, čini se kako se i toj eri bliži kraj. Maturalne zabave izlaze iz mode.

NE IDU JER IM JE TO ‘BEZVEZE’

Kako se stječe dojam, maturanti u Dubrovniku ove godine nisu baš pretjerano uzbuđeni oko maturalne večeri. Određene škole ih uopće neće imati, barem ne u onom klasičnom obliku – toaleta i odijelo, svečani silazak niza skaline i crveni tapit, prvi ples s partnerima i partnericama, prvi ples s roditeljima, svečana večera, zabava… Već godinama se duge i svečane toalete, koje su prije bile osnovni i nezamjenjivi dress code, mijenjaju kratkim i nešto skromnijim večernjim haljinicama, a sada se i maturalne večeri mijenjaju večerama u restoranima, bez prisustva roditelja. Razlozi za to su višestruki.

Iz neformalnih razgovora s maturantima doznajemo kako u mnogim školama od maturalne večeri odustaje i po pola razreda iz razloga što im je to, kako nam govore, dosadno i glupo. Kako kažu, jednostavno im se ne da ići na maturalnu zabavu jer im je to ‘bezveze’ i ‘nepotrebno trošenje novca’

Dubrovački dnevniK petak, 3. veljače 2022.

Iz neformalnih razgovora s maturantima doznajemo kako u mnogim školama od maturalne večeri odustaje i po pola razreda iz razloga što im je to, kako nam govore, dosadno i glupo. Kako kažu, jednostavno im se ne da ići na maturalnu zabavu jer im je to ‘bezveze’ i ‘nepotrebno trošenje novca’. Vrijedi uzeti u obzir kako danas mladi imaju različite mogućnosti za zabavu i sve im je puno dostupnije nego onima koji su maturirali prije 20, a pogotovo onima koji su maturirali prije 40 godina. Nije bilo toliko igrica, Internet nije bilo toliko široko rasprostranjen, drugačije se komuniciralo, drugačija su i bila sredstva zabave, a druženja su bila jedno od neizostavnih alata za ubijanje dosade. Danas su mogućnosti ubijanja vremena puno šire i dostupnije.

DIĆI KREDIT ZA POĆI NA MATURALNU

Drugi razlog zbog kojeg mladi odustaju od maturalne zabave je i onaj financijske prirode. Kod većine maturanata, hotelske kuće traže 350 kuna po glavi što nije zanemariv iznos. U njega se ne ubraja cijena pića. Ako još ubrojite partnera ili partnericu i roditelje, bez pića vas izađe 1400 kuna. Cifra je i veća ako imate brata i/

ili sestru i želite ih povesti. Ili prijatelje. To je iznos bez veste/odijela, šminke, frizure, cipela… No, ni to nije najveći mogući iznos. Kako smo čuli od maturanata, pojedine kuće za večeru traže i do 100 eura po glavi! Ako ubrojite partnera/partnericu i roditelje, samo za večeru trebate izdvojiti najmanje 400 eura. Plus ako želite povesti brata i/ili sestru, prijatelje i ako uračunate ostale troškove, poput veste/odijela, šminke, frizure, ispada kako za maturalnu večer, u vremenu kad vjerojatno upisujete fakultet i za to morate izdvojiti novac i možda polažete vozački, ili možda plaćate i maturalno putovanje, morate izdvojiti novac kojeg prosječna dubrovačka obitelj uglavnom nema. Stoga je dio maturanata tom problemu doskočio tako što su odlučili svoj završetak srednjoškolskog obrazovanja i zaključivanje jednog životnog perioda, proslaviti u restoranima, kao razred, bez roditelja, prijatelja ili partnera. I nemogućih troškova. A maturalna zabava ne bi trebala biti luksuz nego večer u kojoj se ti mladi ljudi osjećaju posebno i u kojoj na jedan veseo i veličanstven način ispraćaju jedan divan životni period i ulaze u svijet odraslih.

Drugi razlog zbog

kojeg mladi odustaju od maturalne zabave je i onaj

financijske prirode. Kako smo čuli od maturanata, pojedine kuće za večeru traže i do 100 eura po glavi!

Ako ubrojite partnera/partnericu

i roditelje, samo za večeru trebate

izdvojiti najmanje

400 eura. Plus ako

želite povesti brata

i/ili sestru, prijatelje i ako uračunate ostale troškove, poput veste/odijela, šminke, frizure…

Maturanti Obrtničke i tehničke škole blistali na crvenom tapitu

Maturalna zabava učenika Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik održana je prošlog vikenda u hotelu Rixos Dubrovnik Premium. Djevojke su zablistale u prekrasnim vestama, a momci ih u stopu prate uglađenim vestitima. Kako su se zabavili pogledajte u našoj fotogaleriji.

foto Goran Mratinović

Može li se sezona produžiti?

Dubrovnik treba zaboraviti na zimski turizam!

Majka svih pitanja koja Dubrovčane desetljećima muči nije ni gdje su mali golubovi, ni ima li života poslije smrti. Na ova spomenuta pitanja, iako po prirodi teška, može se pronaći odgovor ako se dovoljno dugo traga. No ono za što ni najveći dubrovački umovi nisu pronašli rješenje jest pitanje – Može li Dubrovnik imati zimski turizam?

Majka svih pitanja koja Dubrovčane desetljećima muči nije ni gdje su mali golubovi, ni ima li života poslije smrti. Na ova spomenuta pitanja, iako po prirodi teška, može se pronaći odgovor ako se dovoljno dugo traga. No ono za što ni najveći dubrovački umovi nisu pronašli rješenje jest pitanje – Može li Dubrovnik imati zimski turizam?

Prije nekoliko dana gostujući na televiziji Miroslav Drašković, direktor Turističke zajednice Grada Dubrovnika, ispalio je mrtav-hladan kako može. Odakle takva samouvjerenost Draškoviću? Po njegovoj teoriji, ključna stvar u zimskom turizmu jest turist. Logično, zar ne? Da bi postojao zimski turizam, potrebni su turisti što znači kako oni fizički moraju doći u grad. A kako bi došli fizički, potreban im je prijevoz. Pošto je Dubrovnik na samom kraju hrvatske Ravne ploče i još uvijek nema autocestu, najlakši i najbezbolniji prijevoz tih turista – koji su rekosmo nužni za turizam – jesu avioni. Eto gdje Drašković crpi optimizam. U zraku. - Dugo sam radio u agenciji koja radi sa svim područjima u Hrvatskoj i ovo što govorim je zaista tako. Dubrovačka sezona je duga, letovi počinju već krajem ožujka i to traje do prve polovine studenog. Mi smo i ove godine imali ljetni red letenja do kraja listopada, a onda je više kompanija shvatilo kako još uvijek postoji interes pa su letovi produženi za sedam dana. Ti letovi donose ogroman broj ljudi i radimo na produljenju sezone. Mi bez međunarodnih direktnih letova ne možemo uopće govoriti o razvoju zimskog turizma u Dubrovniku. Radit ćemo dogodine na tome da se to vrati na brojke od 2019. godine jer Dubrovnik ima sve predispozicije za to. On je duboko na jugu Hrvatske, vrije-

me je kod nas puno blaže nego u ostalim dijelovima primorja, toplo je i nema razloga da nema zimskog turizma - apostrofirao je Drašković.

ZAŠTO NEMA AVIONA?

Formula je jasna, Drašković ne govori gluposti. Da bi zimski turizam postojao, potrebni su turisti, a oni mogu stići jedino avionskom linijom. Ako je sve tako jednostavno postavlja se pitanje, pa zašto onda tih avionskih linija nema? Eh, zašto ih nema. Ne biste vjerovali, ali radi interneta. Aviona u Dubrovniku zimi nema isključivo zbog raznih aplikacija, prvenstveno yr.no. Prosječan turist jest glupak, smatra kako su zidine u Dubrovniku podignute zbog Game of Thronesa, ali opet nije toliko blesav da ne umije koristiti aplikacije o vremenu. Tamo negdje u listopadu, prosječni Britanac ili Skandinavac, kojemu je već na početku jeseni pun pišo sivila i magle, razmišlja gdje bi mogao kliznuti na zimu. Prvo gleda sjever Mediterana, to mu je najbliže, ima tamo na Jadranu i onaj lijepi Dubrovnik, pa otvara prosječne vremenske statističke podatke za studeni, prosinac, siječanj, veljaču... Kiše k’o u Čerapundžiju. Ima tu i ponešto sunca, čak i toplih dana, ali nije to lako unaprijed ubost. Što ako kupi avionsku kartu par mjeseci ranije kako bi ga izašla jeftinije, pa mu se potrefi tjedan dana teške kiše i južine? Što činiti u tom slučaju? Ima li u zimskim mjesecima u Dubrovniku kakav jazz festival ili barem jazz kafić sa živom svirkom, kakav rock koncert, neki ludi karneval? Ima li u Dubrovniku ikakav veliki zanimljivi muzej gdje se može izgubiti cijeli kišni dan, možda i dva? Ima li kakva plesna predstava, možda opera ili balet? Nema.

Prosječan turist jest glupak, smatra kako su zidine u Dubrovniku podignute zbog Game of Thronesa, ali opet nije toliko blesav da ne umije koristiti aplikacije o vremenu. Tamo negdje u listopadu, prosječni Britanac ili Skandinavac, kojemu je već na početku jeseni pun pišo sivila i magle, razmišlja gdje bi mogao kliznuti na zimu. Prvo gleda sjever Mediterana, to mu je najbliže, ima tamo na Jadranu i onaj lijepi Dubrovnik, pa otvara prosječne vremenske statističke podatke za studeni, prosinac, siječanj, veljaču...

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK 30 Kolumna Škura bura

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Onda lijepo uzme kartu za Andaluziju, gdje su kiše znatno rjeđe i temperature više, ili za Tenerife, ili za Maltu gdje ima odličan karneval, ili za sjever Afrike. Svuda je klima bolja nego u Dubrovniku, sunce će mu ugrijati stare kosti, a ima i više događanja. Jug Hrvatske ostavit će za toplije mjesece.

KLIMA NA JADRANU NAJGORA

NA MEDITERANU

Eto zašto nema zimskog turizma. Klima u Dalmaciji nije toliko dobra kao što smatraju Dalmatinci. Ustvari, klima na Jadranu je najgora na čitavom Mediteranu. Jest bolja od ostatka kontinentalne Europe, ali ne može konkurirati ni Grčkoj, ni Siciliji, ni jugu Španjolske, da ne govorimo o Cipru, Kreti ili Izraelu. Pa nedavno smo svjedočili olovnoj kiši koja je lijevala mjesec dana i satrala nam svu životnu radost. S obzirom na kišu koja je uvijek moguća nekoliko tjedana zaredom, kako bismo uopće govorili o kakvom takvom zimskom turizmu, moramo imati dobre zatvorene prostore u kojima se nešto događa. No kafići unutar zidina su minijaturni, bez ikakve duše, svaki nalikuje jedan

drugome i ništa se u njima ne događa osim dosadnog ispijanja kafe i piva.

Muzeji, o čemu smo iscrpno pisali, su mali i raštrkani, da barem postoji veliki Muzej Dubrovačke Republike. Nema pravih koncerata, nema festivala, Advent i doček Nove Godine, za razliku od Šibenika, je teška seljačija. Zašto bi pobogu ijedan turist došao? Na kućicu, kobasice i kuhano vino? Pa to ima doma, u svakom većem selu. Jedino što bi zimi moglo raditi jest Revelin, ali to je samo za mlađe, a i riječ je o noćnom klubu. Što raditi do sitnih noćnih sati, kako kvalitetno provesti vrijeme dok vani neumorno pada? Dubrovnik je naprosto premali da bi imao koncertnu dvoranu, velike koncerte i slična čudesa. Da su barem kafići veći, mogla bi biti neka živa svirka. Ma čak i da nema nastupa uživo, nego da barem ugostiteljski objekti imaju osobnost pa da turisti čilaju i guštaju. Ali nemaju.

Zato jednom zauvijek zaboravimo zimski turizam. Klima nije toliko dobra, a nemamo (dovoljno) kvalitetnih zatvorenih prostora. Kad bi avioni i letjeli, bili bi (polu)prazni. Zato ih nema. Jedino tko zimi može zalutati su gosti s Dalekog istoka koji se boje sunca kao da su grmovi mahovine.

Da bi zimski turizam postojao, potrebni su turisti, a oni mogu stići jedino avionskom linijom. Ako je sve tako jednostavno postavlja se pitanje, pa zašto onda tih avionskih linija nema? Eh, zašto ih nema. Ne biste vjerovali, ali radi interneta. Aviona u Dubrovniku zimi nema isključivo zbog raznih aplikacija, prvenstveno yr.no

Neka se za ovu Festu na vašem stolu nađu

tradicionalni makaruli

Katija Guljelmović zadivila je širu javnost svojim kulinarskim sposobnostima na ovotjednoj ‘Večeri za 5’. No, Dubrovčani to već odavno znaju. Katija svoju spretnost s kuhačom pokazuje odavno gostujući u kulinarskim emisijama, a njene savjete oko kuhanja Dubrovkinje rado traže. Za čitatelje Dubrovačkog dnevnika otkriva recepte za šporke makarule i stonsku tortu od makarula. Uslast!

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK

Pripremila: Katija Guljelmović

ŠPORKI MAKARULI STONSKA TORTA OD MAKARULA

Jeli su se tradicionalno na Ultime, a na finamentu bi se zasladilo krafenima. Nijedna Kandelora ni Festa sv. Vlaha ne bi pasala bez njih. Puno je ričeta dostupno, bezbroj njih sam probala, ali u moru netočnih i onih modernih, ova je, iz knjige starih običaja i ričeta ‘Dubrovački komini,’ po meni najbolja.

Jeli su se tradicionalno na Ultime, a na finamentu bi se zasladilo krafenima. Nijedna Kandelora ni Festa sv. Vlaha ne bi pasala bez njih. Puno je ričeta dostupno, bezbroj njih sam probala, ali u moru netočnih i onih modernih, ova je, iz knjige starih običaja i ričeta ‘Dubrovački komini,’ po meni najbolja.

SASTOJCI:

PRIPREMA:

Zažutiti luk, dodati meso izrezano na kockice, pa česan i petrusin. Kad meso zašuti, doliti malo vode, pokriti i na tiho tuhinjat. Napola učinjenom mesu dodati ostale začine, preliti vinom i činiti do kraja. Na kraju izvaditi klinčiće, a šljive usitniti kroz pasabrodu. Služiti s makarulima ‘al dente’, a po želji i s nagratanim ovčjim sirom.

Najbolji makaruli su domaći, danas ih rade vrijedne ženice i lako su dostupni. Meni je osobita čast

bila što mi ih iz godine u godinu pokloni moja prijateljica Keti Čovrila. Tek blijeda kopija su kupovni makaruli.

SASTOJCI:

Za tijesto:

Glatka muka, 0,30 kg

Jaja, 2 kom

mala ožica cukara na vrh noža soli

Malo vode, po potrebi

Za nadjev:

Makaruli, 0,50 kg

Orah, jezgra, 0,18 kg

Mjenduli oljušteni, 0,18 kg

Slatke mrvice od Petit

Beurre keksa, 0,18 kg

Šećer kristal, 0,50 kg

Vanilija šećer, 0,005 kg

Margarin, 0,10 kg

Nastrugana korica jednog limuna i naranče, malo kanjele i čokolade

Za naljev:

Jaja, 4 kom i 0,10 kg kristal šećera dobro ulupati pjenjačom

PRIPREMA:

U kupućoj vodi skuhati makarule da ostanu ‘al dente’. Od brašna i jaja napraviti tijesto te njime obložiti kalup tako da tijesto prelazi i rubove. Staviti red makarula, pa potom nadjev od mljevenih oraha, mjendula, cukara, slatkih mrvica, čokolade, šećera, vanilija šećera, kanjele te korice limuna i naranče. Tako naizmjenice puniti i završiti s makarulima.

Zaliti umućenim jajima i cukarom pa dodati na listiće sječeno maslo i završiti s ostatkom tijesta. Peći u zagrijanoj pećnici na 180 Celzijevih stupnjeva oko uru vremena. Ohladiti i poslužiti.

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Durmo, Kuki, Besim, Cani i Senad - odmor je završio, obitelj je počela složno raditi, valja sve prirediti, goste Grada i sugrađane osladiti

Andrijana, Dora, Bojan i Donnabilo bi još ljepše kad bi se ovako zajedno moglo biti svakoga dana

Mia, Mirko i Marina - brat i sinovi Paulo i Marino nisu zainteresirani za obiteljsko poziranje, draže im je s prijateljima nogometanje

Pero, Đuro, Kruno i Joško - “stručni žiri” se složio, nastup “konkurencije” izvrsnim ocijenio

Luciana i Zrinka - draga zimska gošća iz Brazila puno je o Dubrovniku od svoje vodičke čula i naučila

Ivica i Ivan - svjesni su i sin i tata koliko je važno od malena zavoljeti i naučiti sve tajne zanata

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Selmin, Eman, Alen i Michael - sretni što počinje veljača, sunce će sve jače grijati, dubrovački “zimski san” uskoro prestati

Đivo, Marija, Ema Katarina, Linda, Mirta, Roza, Tea, Lucija i Ellaosnovnih su škola učenici, za najbolje likovne i literarne radove o sv. Vlahu Društva Naša djeca nagrađenici

Mišo, Pola i Gašpar - zna se tko je ovdje mini superstar

Čester, Jasna, Luce, Zlatko i Bobo - ugodno je zadovoljan poslom biti i dubrovačke umirovljenike vrhunski ugostiti

Anton i Ana - lijepo se iz Australije u domovinu vratiti i o zanimljivom poslu dogovoriti

Fikreta i Ivo - sretni su zajedno i vole jedno drugo, k’o i onog prvog davnog ljeta

KAKVA SUDBINA

Nijemci su torpedirali parobrod ‘RAD’ dubrovačke kompanije, posada je plakala

Cijela posada od 29 članova, od čega je većina bila iz Dubrovnika, se iskrcala s broda u dva čamca za spašavanje koja su imali vesla i neko pomoćno jedro te su plovili četiri dana. O ovom događaju svjedoči i vrijedno umjetničko djelo

Na slici (ulje na platnu) slikara Johanna Seitsa vidimo potapanje broda “RAD” 3. kolovoza 1940. godine na kojem je kapetan bio Imoćanin, kap. Zane Franceschi. Brod “RAD” je početkom srpnja 1940. godine u Baltimoru u Sjedinjenim Američkim Državama, ukrcao teret fertilizera (umjetno gnojivo) za Južnu Afriku, Durban. Amerika je tada bila još neutralna pa je objavila neutralnost zapadnog dijela Atlantika. Njemačke podmornice su to poštovale i nisu prelazile zapadno od te linije nego su patrolirale i torpedirale brodove na istočnoj polovini Atlantika, jer su bili u ratu protiv Engleske, Poljske i Francuske.

Prije isplovljenja iz Baltimorea, kompanija Rusko & Banac iz Dubrovnika u čijem je vlasništvu bio brod, je instruirala kapetana Franceschia da na boku crne boje ispišu velikim bijelim slovima ime Jugoslavija te da na krmi broda viju dobro vidljivu zastavu kako bi ih njemačke podmornice lakše prepoznale kao brod neutralne zemlje, dakle Jugoslavije, koji plovi iz neutralne zemlje, dakle SAD-a. Brod je nakon

dužeg zadržavanja u zapadnoj zoni Atlantika nastavio ploviti prema zapadnoj obali Afrike.

SAMO SU IH PITALI IMAJU LI VODE

Dana 3. kolovoza u 19:00 sati njemačka podmornica pod zapovjedništvom kap. Hansa Cohausza je izronila i zaustavila brod, a zapovjednik je posadi naredio napuštanje. Inače, kada se podmornica približila, kapetan Franceschi je telegrafijom javio kapetanu podmornice kako je brod iz neutralne Jugoslavije i kako plove iz neutralne američke luke. Nijemci su odgovorili kako je teret engleski jer ide za Južnu Afriku, a u svome izvještaju nisu spomenuli fertilizer (umjetno gnojivo) nego Chemicals and “War Contraband”.

Cijela posada od 29 članova se iskrcala s broda u dva čamca za spašavanje koja su imali vesla i neko pomoćno jedro. Podmornica na površini se još približila i jedino su ih pitali imaju li dovoljno vode.

Nakon toga je podmornica torpedom pogo -

Kada se podmornica približila, kapetan Franceschi je telegrafijom javio kapetanu podmornice kako je brod iz neutralne Jugoslavije i kako plove iz neutralne američke luke. Nijemci su odgovorili kako je teret engleski jer ide za Južnu Afriku

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK

Piše Ivo Batričević foto Privatni arhiv

Njemačka podmornica je torpedom

pogodila brod koji je počeo gorjeti, da bi potonuo u 20:00 sati. Poslije ovog događaja, njemačke su podmornice torpedirale ostale brodove na Atlantiku bez upozorenja. Sva je posada plakala gledajući svoj brod kako tone, a potonuo je u 15 minuta

dila brod koji je počeo gorjeti, da bi potonuo u 20:00 sati. Poslije ovog događaja, njemačke su podmornice torpedirale ostale brodove na Atlantiku bez upozorenja. Sva je posada plakala gledajući svoj brod kako tone, a potonuo je u 15 minuta. Imali su vodu koja se stalno drži i mijenja u čamcima za spašavanje te kekse s koncentriranom hranom, kakva se drži u čamcima.

Poziciju potapanja su znali pa su nastavili ploviti polako s čamcima prema istoku, prema

najbližoj obali Zapadne Afrike, Dakare koja je bila oko 400 nautičkih milja. Pozicija potapanja na karti je zapadno od današnje Guinea Bisao.

Sva posada je bila jako lagano obučena jer su bili u tropima, nosili su kratke hlače i majice ili košulje, a spasili su vrlo malo osobnih stvari. Kapetan Zane Franceschi je spasio svoj kanoćal i sekstant te samo jednu kolajnu koju je bio kupio za suprugu. Na brodu “ RAD ” mu je ostalo jako mnogo stvari koje je njegova supruga Marica kupovala tijekom više putovanja kad je dolazila i uvijek ostavljala nadajući se kako će brod doći u neku bližu luku kako bi ih lakše donijela kući.

NA ČAMCIMA PLOVILI ČETIRI DANA

Poslije potonuća broda, dva su čamca plovila četiri dana polako prema istoku. Vrijeme je bilo promjenjivo u tropskim vodama, naišli bi jaki pljuskovi pa brzo prošli i tako naizmjenično, a najteže im je bilo zadržati se zajedno na vidiku tijekom noći. Više puta su izgubili iz vida jedni druge pa bi sljedeće jutro opazili drugi čamac na horizontu.

Nakon četiri dana, na horizontu se pojavio engleski konvoj sa 16 brodova. Oni u čamcima su mislili kako ih brodovi nisu vidjeli te su palili crvene signale i dim. Brodovi su prolazili dok posljednji, šesnaesti, nije stao i približio se. To je unaprijed dogovoreni način kojega

Parobrod Rad

Kapetan Zane Franceschi , (fotografija je u vlasništvu Dore Franceschi Račić)

Poslije potonuća broda, dva su čamca plovila četiri dana polako prema istoku. Vrijeme je bilo promjenjivo u tropskim vodama, naišli bi jaki pljuskovi pa brzo prošli i tako naizmjenično, a najteže im je bilo zadržati se zajedno na vidiku tijekom noći. Više puta su izgubili iz vida jedni druge

su se konvoji držali tako da stane ili skrene samo posljednji brod u koloni kako ne bi došlo do gužve i sudara. Brodovi su držali “radio silence” tj. nisu komunicirali radio telegrafi -

jom radi njemačkih podmornica. Kad je zadnji brod stao za ukrcati brodolomce, pojavio se još jedan brod iza njega koji je bio zaostao zbog kvara stroja i opasno im se približio dok je broj “16” manevrirao za ukrcati brodolomce iz čamaca. To je bilo po večernjoj svjetlosti, a brod koji ih je pokupio zvao se “GRODNO ” pod britanskom zastavom.

Brodolomnici s broda “RAD” su dobro primljeni, a komanda konvoja ih je odlučila iskrcati u Lisabonu kao neutralnoj luci gdje su stigli polovicom kolovoza 1940. godine. Posada je, nakon što im je agent pribavio dokumente i kupio odjeću, otišla svojim kućama, većinom u Dubrovnik odakle su bili svi časnici. Ostali su bili iz okoline Dubrovnika, a kapetan Zane Franceschi se vratio u Perinušu u Imotski.

Nakon nekoliko mjeseci, oficiri iz Dubrovnika su dogovorili naručiti jednom slikaru naslikati brod “RAD” u trenutku torpediranja, tj. potapanja. Slika je dimenzija oko 60 cm x 40 cm i potpisana je imenom Seits. Pomorci su je darovali crkvi Gospe od Milosrđa u Lapadu. Ta crkva je tradicionalno bila mjesto za zavjete pomoraca i sličila je na muzej zbog svih izloženih vrijednih srebrenih i pozlaćenih stvari,

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK 40 Priče o moru i brodovima

Hans Cohausz kapetan podmornice koja je potopila parobrod RAD

Parobrod Rad vezan u Gružu na Batali 1928.

Dubrovački dnevniK petak, 3. veljače 2022.

darova i slika koje su pomorci darivali nakon gubitaka brodova i spašenih života u olujama i ratovima. Na slici iznad imena pomoraca piše: “Za zahvalnost Majci Božjoj”.

POSADA PRETEŽNO DUBROVAČKA

Na brodu, koliko mi je poznato, je prvi časnik palube bio Božo Margaretić, drugi časnik palube Ivo Šišević, a jedan od članova posade je bio otac Izidora Arčanina iz Dubrovnika. Svi ostali članovi posade su pretežno bili iz Dubrovnika i okolice. Prvi i drugi časnik palube su nakon potonuća stekli titulu kapetana te su nastavili ploviti tijekom rata kao zapovjednici brodova. Na pisanje ovoga feljtona me potakla kartolina iz osobne kolekcije na kojoj se vidi kak je u četverovezu na predjelu Batale u luci Gruž upravo brod “RAD ” što je i rijetkost vidjeti jer tu su se obično vezivali parobrodi Dubrovačke plovidbe A.D. u raspremi.

Za zavjet Gospi od Milosrđa, obavezali su se, ako prežive, doći na hodočašće s grahom u čizmama. Ipak, na hodočašću kapetan Božo Margaretić nije imao problema sa hodom. Kolegama je priznao kako je u čizme stavio grah kojega je prvo skuhao jer ‘nisu rekli kakav grah mora biti’.

O BRODU

Parobrod “RAD” je izgrađen 1910. u brodogradilištu Irvine’s shipbuilding & Drydock Co. Ltd. u West Hartelpool u Engleskoj pod imenom “ THISTLETOR ” za brodarsku kompaniju Albin Line Ltd. iz Sunderlanda, također u Engleskoj. Dana 10. svibnja 1915. parobrod je rekviriran u crnomorsku flotu pod imenom “TRANSPORT NO 67 THISTLETOR ”. U svibnju 1918. godine zarobljen je od strane austro-ugarske u Mariupolju te je u studenom iste godine vraćen vlasniku. Dubrovački brodovlasnici Banac & Rusko su ga kupili 1930. godine za svoju brodarsku kompaniju “Rad” te su i brodu dali isto ime. Nakon što im je brod torpediran i potopljen 3. kolovoza 1940. godine, brodovlasnici Banac & Rusko više nisu imali novih brodova jer Drugi svjetski rat je ipak spriječio rast njihove flote. Također su nacionalizacijom 1948. godine izgubili zgradu u luci Gruž pored hotela Petka u kojoj su se bavili agenturom brodova i prodajom karata za emigracijske brodove koji su plovili prema obećanim zemljama Sjeverne i Južne Amerike.

Izvor teksta i slike je kap. Vjeko Franceschi, sin kapetana Zana Franceshija, a podaci o brodu su Danila Prestinta, Miramar ship indeks.

Nakon nekoliko

mjeseci, oficiri iz Dubrovnika su dogovorili naručiti jednom slikaru

naslikati brod

“RAD” u trenutku

torpediranja, tj. potapanja. Slika je dimenzija oko 60 cm x 40 cm i potpisana je imenom

Seits. Pomorci su je darovali crkvi

Gospe od Milosrđa u Lapadu

Parobrod Rad vezan u Gružu na Batali 1928.

TRAGIČAN DOGAĐAJ

U eksploziji u skladištu poginula jedna osoba

Policija ga zaustavila dok je vozio pod zabranom pa mu još pronašli i drogu

Jedna osoba smrtno je stradala u eksploziji koja se dogodila u srijedu oko 13:30 sati unutar skladišnog prostora Pema na području Knežice. Policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na terenu su utvrđivali okolnosti ove nesreće. O tragediji su se očitovali i iz Studenca odakle su naveli kako osoba nije zaposlenik Pema ni Studenca.

Tijekom promete kontrole 39-godišnjak je odbio ponuđeno testiranje na prisutnost droge u organizmu, a također je utvrđeno kako kod sebe ima manju količinu MDMA, marihuane i speeda

Policijski službenici Policijske postaje Korčula su u jutarnjim satima, 29. siječnja, u Ulici Zagradac, zaustavili 39-godišnjaka prilikom upravljanja osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka.

Prometnom kontrolom je utvrđeno kako spomenuti vozač vozilom upravlja iako mu je pravomoćnom sudskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku izrečena sigurnosna mjera – zabrana upravljanja svim kategorijama vozila u trajanju od 3.10.2022. do 3.10.2023. g.

Tijekom promete kontrole 39-godišnjak je odbio ponuđeno testiranje na prisutnost droge u organizmu, a također je utvrđeno kako kod sebe ima manju količinu MDMA, marihuane i speeda koja droga se nalazila u manjim pakiranjima namijenjena daljoj preprodaji.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neizvršavanja sudske odluke i kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet droga policija je 39-godišnjaka kazneno prijavila nadležnom državnom odvjetništvu te ga je prekršajno sankcionirala zbog odbijanja testiranja na droge sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

Prometnom kontrolom je utvrđeno kako spomenuti vozač vozilom upravlja iako mu je pravomoćnom sudskom presudom

Općinskog suda u Dubrovniku

izrečena sigurnosna mjera – zabrana upravljanja svim kategorijama vozila

Korčula

FOTO HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL, ILUSTRACIJA

Muškarca u Metkoviću uhitili

dok je prodavao marihuanu

Vidjevši policijske službenike, 47-godišnjak je kupljenu

drogu odbacio na tlo pored sebe, a kada su im policijski službenici priopćili da su uhićeni, obojica muškaraca su se počeli udaljaviti s mjesta zaticanja

U večernjim satima u petak, 27. siječnja, policijski službenici Policijske postaje Metković uočili su 53-godišnjaka u Sportskoj ulici u Metkoviću prilikom prodaje marihuane 47-godišnjaku za iznos do 70 eura.

Vidjevši policijske službenike, 47-godišnjak je kupljenu drogu odbacio na tlo pored sebe, a kada su im policijski službenici priopćili da su uhićeni, obojica muškaraca su se počeli udaljaviti s mjesta zaticanja oglušivši se na naredbe policijskih službenika.

Ubrzo su uhićeni i dovedeni u prostorije policije na kriminalističko istraživanje.

Temeljem naloga Županijskog suda u Metkoviću pretražena je obiteljska kuća i pomoćni objekti koje koristi 53-godišnjak kada je pronađena kuhinjska vaga s tragovima marihuane i ukupno 1,17 kg marihuane koja je bila pakirana u veći broj manjih pvc vrećica, spremnih za preprodaju konzumentima s područja Metkovića.

U prometnoj nesreći smrtno stradao David T. (20)

Osim toga, policijski službenici PP Metković su u toaletu caffe bara, u blizini kojeg se prodaja marihuane odvijala, pronašli skriveno još 14 g marihuane, koju je tu sakrio spomenuti 47-godišnjak, inače gost navedenog caffe bara.

Sva pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a 47-godišnjak je prekršajno prijavljen sukladno Zakonu o suzbijanju droga, dok je 53-godišnjak kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.

Temeljem naloga Županijskog

suda u Metkoviću pretražena je obiteljska kuća i pomoćni objekti

koje koristi 53-godišnjak kada je pronađena kuhinjska vaga s tragovima marihuane i ukupno 1,17 kg marihuane koja je bila pakirana u veći broj manjih pvc vrećica, spremnih za preprodaju

Mještani ga, među ostalim, poznaju i kao igrača BKŠ Zmaj, kao i NK

Hajduk 1932 iz Vele Luke

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu ujutro na Korčuli, smrtno je stradao David T.

Mladić u dobi od 20 godina je iz Vele Luke, a mještani ga, među ostalim, poznaju i kao igrača BKŠ Zmaj, kao i NK Hajduk 1932 iz Vele Luke. Iz policije su izvijestili kako je došlo do tragedije.

“Do prometne nesreće je došlo kada je 20-godišnji vozač, upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, tijekom kretanja državnom cestom D-118, iz smjera Blata u smjeru Vela Luke, izlaskom iz lijevog zavoja, zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad vozilom i udario u kameno-betonski zid uz rub kolnika. Potom je vozilo u nekontroliranom kretanju prvo prednjim, a zatim i stražnjim dijelom vozila, udarilo u nadstrešnicu, nakon čega se u prevrtanju zaustavilo na suprotnoj kolničkoj traci. Mladi vozač, koji tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas, od zadobivenih je ozljeda nažalost preminuo na mjestu događaja, dok je njegov suputnik, također 20-godišnjak, koji je za vrijeme vožnje koristio sigurnosni pojas, zadobio lakše tjelesne ozlijede,” stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

UHVAĆEN NA DJELU

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama:

U spomen na dragu kolegicu Mirjanu Matanu, 20 eura za potrebe udruge prilaže Božica Šiljić, Teo i Tomica.

U spomen na Sloba Ćuka, 20 eura prilaže Božica Šiljić s djecom.-Dragi Slobo, hvala ti na tvojoj dobroti.

U spomen na dragu kolegicu Mirjanu Matanu, 20 eura umjesto cvijeća, prilaže Pjerina Marić.

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Obitelj Vlaha Butigana - u spomen na Ginu Lobaš - 50 eura

U spomen na dragu Ginu Lobas, umjesto vijenca prilaže 40 eura, Danica Ljuban

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim darovima za pomoć Caritasovim programima te u spomen na drage pokojne. Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

humanitarni prilozi

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU: Dragoj rodici Mariji Ogresta umjesto cvijeća, 40€ prilažu Mare i Mišo Radin. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

DVA SKALINA:

Dragom prijatelju pokojnom Ninu Kralju, umjesto cvijeća Marija Bašica s obitelji prilaže 50 €;

U spomen na pokojnog oca Azre Tanović, Dječji vrtići Dubrovnik prilažu 53,09 €;

U spomen na čestitu i plemenitu gospođu Anu Župan, rođ. Bagović, 50 € prilaže Obitelj Vice Baljević;

U spomen na pokojnu Janju Dadić, 50 € prilaže obitelj Đura Burina ; Umjesto cvijeća za pokojnu Dubravku Bezić, 30€ prilaže obitelj Marice Rilović; Davor Pujo donacija 30 €. Marion Butrica donacija 40 €;

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskuh tehničara donacija 50 €; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr

ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE DONIRAJU

- U spomen na našu susjedu Janju Dadić, obitelj Marković udruzi donira 30 €

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com

Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

AUTO / MOTO

Prodaje se Megan coupe prešao 67000 km, 1998. Godiste u voznom stanju, metalik plava boja. Osiguranje do 1/2024

Kontakt: 091 567 2683

PLOVILA

Prodajem brodić Sirius spreman za renovaciju. Cijena 6000 eura. Telefon 098/172-53-18

Prodajem gliser Browing 5 metara s mercruiserom 130 KS. Telefon 098/172-53-18

iznajmljivanje

Iznajmljujem stan u Gružu za radnike. Tel. 419-574

Iznajmljujem manji stan na duže vrijeme u Šipčinama. Tel. 098/812-431

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Kupujem stan do 35 kvadrata u Lapadu. Kontakt 098 585 251

Prodajem kuću u Rožatu, 100 kvadrata plus pomoćni objek 11 kvadrata. Sve je novouređeno. Tel. 099/642-86-23

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi Mercedes (smeđa zgrada), površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu i lijep pogled. Smješten je u zgradi koja ima novu fasadu, novi lift i video nadzor. Fiksna cijena: 289 000 eura. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva ma-

gazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne

luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac)

površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na

098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem kuću u Kantunima s okućnicom, kod Šestanovaca. Kontakt: 091 901 9476

Prodajem tri oranice u Kantunima, jedna ima građevinsku dozvolu. Kontakt: 091 901 9476

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine

petak, 3. veljače 2022. Dubrovački dnevniK 46 Mali oglasi

- ured Dubrovnik – 095 466 2211

Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –70.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 095 466 2211

Zaton Doli, građevinsko zemljište s pogledom na malostonski zaljev – 2298 m2 – 298.900 €Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik. Mob. 098 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih

zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000

€. Angelus nekretnine - ured Du-

brovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri.

Kontakt: Angelus nekretnine, Vu-

kovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem francuski ležaj koji ima sanduk za pohranu robe. Pogodan je za sobe koje se iznajmljuju. U dobrom je stanju i cijena je povoljna. Dimenzije su dužina 200cm, širina 160cm, visina 45cm. Kontakt 098 285355

Povoljno prodajem novi električni aparat za varenje i stop lampe od Golfa 4. Tel. 098/747-113

Kupujem starinske podne kamene ploče. Tel. 099/392-2800

USLUGE RAZNO

Vršimo sve usluge kombi prijevoza. Dostave,selidbe, čišćenja prostora i odvoza materijala. 098 765 757

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uređujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Održavanje vrtova i okućnica... Svih zelenih i ostalih betonskih i kamenih površina, pranje terasa i ostalo po dogovoru. Mob. 0977509060

Izrada unikatnih lampi ili nekih drugih kreativnih rješenja za kuću.. Popravak i restauriracija starih lustera, sve po želji i dogovoru.. Obnavljanje starog namještaja. 0977509060

Orezujem masline, lo -

zu, kivi, ruže, kosnja trave i sl mob. 0916143946

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge : zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija... Mob.098 7654 60

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 30.01. do 05.02.

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 06.02. do 12.02.

preminuli

Darinka Jauković (1937)

Nedjeljka Kostadinović (1951)

Dubravka Bezić (1935)

Jasmin Sefer (1963)

Jele Biskup (1937)

Mladen Miljanović (1935)

Marija Ogresta (1945)

Grla Nekić (1938)

Đuro Capor (1971)

Katica Miljas (1956)

Stjepan Prkačin (1953)

Božo Kralj (1915)

Ljiljana Kuzmić (1934)

Ante Skaramuca (1956)