Dubrovački dnevnik br. 123

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr Tisak Tiskara Zagreb

Bračni par godine

Dočekali smo i posljednje rezultate kotarskih izbora u Gradu koji su izazvali toliko uzbuđenja i interesa na društvenim mrežama, stvarajući dojam kako se radi o dramatično važnim izborima. Istina je, kao i obično, potpuno suprotna. Nemaju gotovo nikakvu važnost. Doduše, mogu naznačiti buduće trendove, što je strankama važno, ali građani u svojim kotarevima i/ili ostalim malim sredinama neće nimalo ugodnije živjeti. To je ujedno i razlog slabe zainteresiranosti za izlazak na izbore koji uvijek završi po onom - džabe smo krečili! Cijela farsa s tim ‘malim’ izborima slika je i prilika potpunog neshvaćanja i nedostatka interesa svih hrvatskih političkih vođa i vodstava za elementarni smisao demokracije. Jer upravo tu u ulici, među stanarima s njihovim komunalnim i ostalim problemima, započinje i nastaje temelj demokracije i

stvarni proces prelaženja iz samoupravnog nam socijalizma u nešto što građani zazivaju, dok političari profaniraju. U demokraciju! Demokraciju, koja usprkos svim manama, jedina ima smisla.

Otuda dolazi nevjerica kako je bilo kakva promjena moguća, temeljena na volji građana i u njihovu korist. I ma koliko bili vrijedni i agilni volonteri, prisiljeni su vući za rukav, moliti i kumiti kako bi se barem neka rupetina potaracala. Novac kojim raspolažu nedostatan je za stvarne pomake prema ugodnijem životu građana, stanara, kvarta. I što? Baš ništa! Samo produbljivanje sveprisutne nevjerice kako je išta moguće promijeniti. I tu dolazimo do one - svi su oni isti, što se dalje projicira na velike izbore i katastrofalno malu izlaznost koja savršeno odgovara jedino strankama na vlasti. Svečani krug ‘demokracije’ bez demokraci -

Piše Vjera Šuman FOTO: MATIJA HABLJAK/PIXSELL

je se nastavlja, opasno pogodujući svemu onom što lagano, gotovo neprimjetno, dovodi do autokracije. Dovede li, hoćemo li uopće primijetiti?

Uvijek se čudimo kako u Švicarskoj, na referendume koji se održavaju svako malo, uredno izlazi oko 80 posto građana. Izlaze jer znaju kako će ono što dobije većinu glasova, doista biti i provedeno. Za njih je to jednostavno jasno, kao što su dva i dva četiri. Volja građana na djelu. Ali kod nas je uvijek isti defetizam tipa - za koga glasati kad su svi isti? Tako onda dolazimo do logičnog nastavka po kojem imamo vođe upravo onakve kakve zaslužujemo. I to je to! Zato nemamo građanski odgoj; jer bi dječica možda počela misliti svojom glavom i razumjela bi kako se stvari s kojima niste zadovoljni neće promijeniti same od se-

be, nego su upravo oni ti koji ih mogu promijeniti. Dug je put iz socijalizma do demokracije, ali svaki put započinje prvim korakom. Pa čak i ako nam se na tom prvom koraku ukaže Zekanović. Ne može baš sve odmah biti bajno.

Umeđuvremenu, sasvim očekivano, smijenjeni članovi Uprave Ine digli su tužbe jer su nezakonito smijenjeni i nisu dobili pripadajuće otpremnine. Ministar Filipović baš je nekidan tvrdio da se to neće dogoditi jer su s razlogom smijenjeni. Po uobičajenom obrascu, ništa nije napravljeno kako treba, nego samo kako bi afera s milijunskim prevarama u Ini što prije legla. A to košta. Naravno, ne košta genijalnog Filipovića, ne košta ni Vladu, nego nas, građane pokorne. U suprotnom, ako postoje elementi njihove kriv-

nje, riječju, (ne)djelom, mišlju i propustom, onda je Vlada trebala podići tužbu protiv njih, zbog propusta u radu i milijunske štete. Ali nije. Jednako kao što ne traži proglašenje ništetnosti ugovora s Mollom, koji je nastao, prema pravomoćnoj presudi, kao produkt koruptivne radnje. No, Plenki je najavio kako će o tome tražiti mišljenje svih pravnih fakulteta u zemlji. A to će potrajati. Najmanje nekoliko godina, ali Bože moj, što se može. Jedino je izvjesno da će vesela trojka, na čelu sa suprugom bivše ministrice, a sada šefice Podravke Martine Dalić, koja je baš proglašena poslovnom ženom godine, svoje planirane pare dobiti s kamatama. Nejasno je zašto bračni par Dalić nije proglašen poslovno-bračnim naj parom godine. Ako itko, oni su to zaslužili. Eto vas.

dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022. Uvodnik

Lapad i Gruž ostali bez blagdanskih kućica, kotari će uputiti prijedloge za idući Advent

Na

Već idući tjedan otvara se Dubrovački zimski festival, na radost Dubrovčana koji nakon naporne turističke sezone uvijek s veseljem dočekaju mjesec odmora uz čašu toplog kuhanog vina, prikle i dobru hranu. Već su desetljeća prošla od kada se Europom proširio trend slavlja blagdanskog razdoblja uz popularno nazivane ‘adventske kućice’. Tako ih još od 2015. imaju i Dubrovčani. Lokacije na kojima su se tradicionalno postavljale kućice su povijesna jezgra, Gruž, Lapad i Mokošica.

Na kućicama u najvećem broju uživaju Dubrovčani, pa poduzetnici moraju dobro ‘izvagati’ isplativost pojedinih lokacija jer turista u tom periodu nema mnogo. Međutim, gradska uprava i Turistička zajednica grada Dubrovnika na promociji neumorno rade, pa je i ove godine Festival predstavljen u Sarajevu, kako bi privukli turiste iz susjedne nam države.

BEZ KUĆICA U UVALI, ALI I NA SUNSETU Kućice će, kao i svake godine, biti postavljene na Stra-

U Gružu ove godine kućice nema, baš kao ni u Lapadu, nitko nije izrazio interes na javni poziv

dunu, Brsaljama i Gundulićevoj poljani. Osim toga bit će jedna kućica u Mokošici, ali u Lapadu i Gružu kućica nema. Nitko se nije javio s ponudom na javni poziv koji je u listopadu raspisala Dubrovačka baština. Početna cijena kućice u Lapadu i Gružu iznosila je po deset tisuća kuna, a pristiglo je, kako su javili iz te gradske tvrtke, točno nula ponuda. Ove godine ni Sunset Beach Dubrovnik neće imati adventske kućice, ali ipak blagdanska ponuda u Lapadu neće izostati. „Ove godine nećemo imati blagdanske kućice, ali to neće umanjiti bogatu ponudu i blagdanski ugođaj koji priprema Sunset Beach Dubrovnik. Naime, u suradnji s Gradom Dubrovnikom i Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, i ove godine ćemo imati adventski vlakić koji će sigurno razveseliti najmlađe. Potom, imat ćemo i interaktivne radionice za djecu koje će se održavati u objektu Nobilis. Gurmani će doći na svoje jer će moći uživati u bogatoj ponudi ukusnih jela. U ponudi ćemo imati prikle, uz širok izbor mesnih jela, i naravno najbolju pizzu u gradu“, rekao

Piše Petra Srebrović Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL, Grad Dubrovnik

U Lapadu ove godine neće biti kućica kao prošle zime, ali tu je neizostavni vlakić koji će razveseliti najmlađe

nam je Mili Vučković, operativni direktor Sunset Beacha Dubrovnik.

Prošle godine je na šetnici Uvale Lapad bila postavljena kućica, a Ivan Vodenac koji je tu kućicu ‘držao’ kazao nam je kako se ove godine nije javio na javni poziv jer trenutno ima drugi posao pa zbog toga ne može izdvojiti vrijeme za vođenje ‘lapadske kućice’. Kako se nitko nije javio za kućicu u Lapadu, kao ni Gružu, izgleda da su dubrovački poduzetnici ocijenili kako one na tim lokacijama i nemaju baš previše ‘pluseva’, ipak, Sunset Beach Dubrovnik će začiniti ponudu, a vraća se i mladima omiljeno klizalište, pa bi u Lapadu unatoč izostanku kućica trebalo biti veselo ove zime.

KOTARI: PORADIT ĆEMO NA TOME DA SE ONE VRATE

Novoizabrana predsjednica Gradskog kotara Lapad Anamarija Miletić govori nam kako smatra da je najveći problem ove godine što Uvala nema dodatnih sadržaja i navodi primjere poput koncerata za odrasle i djecu.

„Tako bi se moglo privući ljude u Lapad, pa bi posljednično bilo i više zainteresiranih poduzetnika za kućice. Osim toga moglo bi se bolje potaknuti poduzetnike da unajme kućicu u Lapadu, recimo da im Grad izađe u susret s cijenom jer znamo da taj dio grada nije toliko ‘prometan’ kao povijesna jezgra u blagdansko vrijeme. Onda bi i ti poduzetnici mogli s Gradom organizirati neki popratni sadržaj u Uvali, jer teško da se bez toga može privući ljude da se dođu zabaviti“, govori nam Miletić i dodaje kako je sada već i prilično kasno da se nešto promijeni jer je tek nekoliko dana ostalo do početka Dubrovačkog zimskog festivala, a kotarski izbori su tek prošle nedjelje okončani. No za iduće godine će biti spremni.

„Sigurno ćemo ubuduće potencirati dodatne sadržaje, upravo to nam je i cilj - da se javne površine daju građanima i mladima, kako bi se iskoristile za za-

bavne i kulturne manifestacije jer imamo dosta prostora u Lapadu gdje bi se to moglo realizirati“, zaključuje Miletić.

Novoizabrani predsjednik kotara Gruž, Stjepan Đuričić, rekao nam je kako mu je žao što za Gruž nije pristigla niti jedna ponuda za kućicu, a kaže kako su one fenomen koji je okupio ljude iz grada u jedan ‘gluhi period’ na jednom mjestu. I ugostiteljska ponuda je, kaže Đuričić, bila korektna.

„Žao mi je što to nije uspjelo doći ove godine do Gruža, ali pozdravljam kućice jer je to fenomen koji se pokazao kao jako interesantan. On je krenuo kao jedan projekt za zimsku turističku ponudu, međutim dogodilo se da smo svi oduševljeni da napokon zimi imamo neko mjesto gdje se možemo okupiti i sresti drage ljude, ispričati se, pa i ako je bura obuče se debela zimska jaketa i nema problema. To je jedan fenomen koji jedva čekamo“, ističe Đuričić. Ovo je situacija koju Dubrovčani zasigurno nisu očekivali, pa je prilično iznenadila građane, no reakcija za ubuduće neće izostati.

„Za to kotari i služe, da reagiraju na upravo ovakva događanja. Naravno da će Gružani poći u povijesnu jezgru koja nije daleko, ali sada imamo situaciju na koju ćemo reagirati kako bismo dogodine omogućili i Gružu da ima kućice. Upravo ovakve situacije, bez obzira o kojoj političkoj opciji se radi, su okidači da kotarska vijeća prema Gradu upute neku ideju kako bi se život u tom kotaru aktualizirao, da bi bio što interesantniji i pristojniji za građane koji tu žive,” govori Đuričić. Dubrovački zimski festival neće biti koncentriran isključivo na povijesnu jezgru pa će Advent na Vojnoviću kojeg organizira Studentski centar Dubrovnik, također obogatiti zabavnu ponudu u gradu i napraviti disperziju blagdanskog slavlja izvan same povijesne jezgre. Bit će organiziran nastup Bosutskih bećara, Matije Cveka, Giuliana i drugih, uz neizostavne tri kućice koje su privukle veliki broj Dubrovčana lani.

Miletić: „Sigurno ćemo ubuduće potencirati dodatne sadržaje, upravo to nam je i cilj - da se javne površine daju građanima i mladima, kako bi se iskoristile za zabavne i kulturne manifestacije jer imamo dosta prostora u Lapadu gdje bi se to moglo realizirati“

Đuričić: „Upravo ovakve situacije, bez obzira o kojoj političkoj opciji se radi, su okidači da kotarska vijeća prema Gradu upute neku ideju kako bi se život u tom kotaru aktualizirao, da bi bio što interesantniji i pristojniji za građane koji tu žive“

četvrtak,

BORBA

Kotarski izbori kao kazalizator pred lokalne, oporba poslala znakovitu poruku

Završili su izbori za gradske kotare, a bili su zanimljivi u smislu odnosa političkih snaga. Najžešća borba vodila se između HDZ-a koji je imao liste u svim kotarima i opcije Srđ je Grad koji su se natjecali u sedam, od ukupno osam kotara

Političke stranke vole izbore. Rad na terenu, natjecanje, iščekivanje rezultata te u konačnici analiza istih što političarima daje smjernice jesu li na pravom putu ili ne. No, birači čini se da nisu oduševljeni ovim takozvanim ‘festivalom demokracije’ jer Hrvati ne bilježe neku značajnu izlaznost na izbore. Tako je bilo i na kotarskim izborima u Dubrovniku gdje je izašlo tek nešto više od dvadeset posto birača.

Politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini smatra kako su kotarski izbori trebali biti bitni jer su upravo kotari „temeljni oblici mjesne samouprave i omogućuju neposredno sudjelovanje građana u artikulaciji i ostvarivanju svojih interesa“. No, Maldini dodaje kako to ipak nije tako.

„Lokalnim izborima, uključujući i izbore za gradske kotare, građani pridaju malo značenja i fokusiraju se na očekivanja od viših razina vlasti. Međutim, vlasti viših razina objektivno ne mogu ostvariti njihove interese jer moraju balansirati širi krug interesa, što uključuje kompromise i ograničenja, pa izostanak njihove artikulacije i definiranja na razini gradskog kotara zapravo je propuštena prilika za njihovo ostvarenje“, govori on.

PREDSJEDNIK KOTARA MORA IMATI KOMPETENCIJE I ANGAŽMAN

Maldini je definirao moć izabranih predsjednika gradskih kotara.

„Ako u radu gradskog kotara sudjeluje veći broj građana i ako jasno definiraju svoje interese, tada njihove odluke i zahtjevi, koje predstavlja njihov predsjednik, imaju legitimitet i odgovarajuću političku težinu. Takve će zahtjeve viša razina vlasti uzeti u obzir prije od onih koji nemaju takvu potporu. U tome se ogleda i politička moć predsjednika kotara, kojoj svakako pridonose i njegove osobne kompetencije i angažman. Ako je pritom predsjednik kotara iz iste stranke koja obnaša

Piše Aida Čakić

foto Goran Mratinović

vlast na višoj razini, tada je to prednost koja omogućuje postizanje ciljeva u smislu zadovoljenja interesa tog kotara“, pojasnio je Maldini. Smatra kako je dominantna problematika na lokalnoj razini komunalna te dodaje kako bi rješenje tih pitanja trebalo biti bez ideoloških konotacija. „Oni koji mogu ponuditi najbolje prijedloge za rješenje problema življenja i funkcioniranja u gradskim kotarima, trebali bi imati i najveću potporu građana, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Ipak, činjenica je da se veći dio naših građana na lokalnim izborima i dalje opredjeljuje primarno ideološki. tj. stranački, a znatno manje socioekonomski i interesno, baš kao i na nacionalnim izborima”, kazao je Maldini. Dodaje kako je glavni problem općenito slab interes građana i posljedično niska izlaznost na izbore. “Građani su uvijek skloni isticati i zahtijevati svoja prava, što je, dakako, dobro i poželjno. Međutim, trebali bi biti svjesni i svojih građanskih dužnosti i odgovornosti te aktivno participirati u procesima političkog odlučivanja. U demokraciji je vlast uvijek ogledalo građana, oni su je birali ili su pak svojim neizlaskom na izbore to omogućili nekome drugome”, zaključio je politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini.

VAŽNO JE OSVIJESTITI VAŽNOST

KOTARSKIH IZBORA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković proglasio je, kako je naveo, apsolutnu pobjedu. „Na ovim kotarskim izborima imali smo velik broj kandidacijskih lista. Višestruko više kandidata nego na izborima prije četiri godine. Ukupno 75 posto mandata u svim gradskim kotarevima i mjesnim odborima osvojio je HDZ. Nakon više od deset godina pobijedili smo u Gradskom kotaru Ploče iza Grada, a potvrdili smo pobjede u kotarevima Pile Kono, Mokošica, Gruž, Montovjerna i Lapad. Od 17 mjesnih odbora pobijedili smo u njih 16. Kada govorimo o glasovima: HDZ je osvojio 52.98 posto glasova“, naveo je predsjednik GO HDZ-a i gradonačelnik Mato Franković. Marko Giljača iz stranke Srđ je Grad, koji su na kotarske izbore izašli s listom Dajmo ruke, govori kako su zadovoljni ostvarenim rezultatima, a posebno je istaknuo kako su zadovoljni s ljudima koje su upoznali i biračima kojima su osvijestili važnost ovih izbora. Giljača pak nije zadovoljan s ukupnom izlaznošću birača.

“Ovi kotarski izbori su pokazali kako je među građanima jako puno ljudi osvijestilo važnost kotara. To je ideja koju smo imali od početka. Mi smo kroz platformu Dajmo ruke uključili puno ljudi koji nisu dio političkih stranaka, ali su spremni dati ruke za svoje susjedstvo što je najveća pobjeda ovih izbora”, kazao je Giljača dodavši kako je njihova misija bila graditi participativni proces u kojem građani sudjeluju i shvaćaju da politika nije šporka igra nego doprinos zajednici.

PROMJENE U GRADU

Giljača ističe kako su ovi izbori “pokretač promjene koja se treba dogoditi u Dubrovniku”. “Ne treba izjednačavati rezultate kotarskih izbora i onih na drugim razinama jer previše je vremena koje je pred nama. No, ipak možemo vidjeti trend koji je bitan u politici, a to je – čim se izlaznost poveća, rezultat nije onakav kakav se očekuje. Tako je bilo u Lapadu gdje HDZ nije pobijedio. Upravo to je najava promjene koja se treba dogoditi u Gradu i Županiji“, poručio je za Dubrovački dnevnik Marko Giljača. Ivici Didiću, predsjedniku dubrovačkog SDP-a ovo su bili prvi izbori. SDP je izašao samostalno u tri gradska kotara, Montovjerna, Lapad i Gruž. „Rezultati su takvi kakvi jesu, mogli su biti i znatno bolji. Od nas se očekuje da u narednom razdoblju napravimo analizu i vidimo što možemo unaprijediti. Međutim, jako smo zadovoljni rezultatima na ponovljenim izborima u GK Lapad kada smo osvojili duplo veći broj glasova nego u prvom krugu. Veseli nas da je u Lapadu izašao veliki broj ljudi te da smo s platformom Dajmo ruke uspjeli privući veliki broj lijevo orijentiranih birača. Ovo je dokaz da se može parirati HDZ-u na gradskoj razini. Kotarski izbori su svojevrsni katalizator, ali i modus operandi koji nam govori kako se stranke s lijevog političkog spektra mogu ujediniti i ovakav način suradnje proširiti za iduće izbore. U tom smislu SDP će ako treba prvi pružiti ruke“, znakovito je kazao Ivica Didić.

„Oni koji mogu ponuditi najbolje prijedloge za rješenje problema življenja i funkcioniranja u gradskim kotarima, trebali bi imati i najveću potporu građana, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Ipak, činjenica je da se veći dio naših građana na lokalnim izborima i dalje opredjeljuje primarno ideološki. tj. stranački, a znatno manje socioekonomski i interesno, baš kao i na nacionalnim izborima”, kazao je Maldini

dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022.

Trasa brze ceste Dubrovnik – Zračna luka prolazi ‘ispod žita’, hoće li ugroziti izvorište Omble?

Iz Hrvatskih cesta su nam odgovorili kako je izrađena Studija o utjecaju na okoliš koja je poslana u nadležno Ministarstvo na procjenu. No, javnost se s pravom pita – zašto nam je trebinjski aerodrom udaljen 20 kilometara zračne linije od Omble prijetnja, a cesta iznad samog izvorišta nije?

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović

Brza cesta Dubrovnik – Zračna luka Čilipi tema je o kojoj se govori desetljećima, a sada se rade neki konkretni potezi kako bi ona postala stvarnost. Ona bi trebala doprinijeti boljoj i bržoj povezanosti, a gužve na putu prema aerodromu i kašnjenje na avione, posebno u ljetnim mjesecima, baciti u prošlost. Puno je puta obećavana, dosad još uvijek nije realizirana i vjerojatno nema onoga tko bi potrebu gradnje jedne takve ceste doveo u pitanje. No, za mnoge je sporna trasa koja bi, onako kako je planirana, trebala prolaziti nedaleko od zaštićenog izvorišta Omble. Taj vrijedni resurs, kao jedini iz kojeg se opskrbljuje najveći dio dubrovačkog područja, vrijedi čuvati. Stoga su se o njega sapleli brojni projekti, poput recimo Hidroelektrane Ombla koja je izbačena iz prostornog plana nakon godina prepirki i bojazni kako bi mogla uništiti ekološku mrežu i bioraznolikost tog područja.

Glasne kritike pristižu i na račun najavljene gradnje aerodroma u Trebinju, pogotovo iz Dubrovačko-neretvanske županije. S pravom se upozorava na mogući negativan utjecaj na izvorište i okoliš. Stoga se povlači i logičko pitanje postoji li uopće vjerojatnost kako trasa brze ceste preko Omble neće imati negativan utjecaj po okoliš i zdravlje ljudi. NAKON ‘AMENA’ MINISTARSTVA,

PROJEKTA I DOZVOLE

SLIJEDE IZRADA

Zanimljivo je i to kako o ovoj temi nema puno informacija u javnosti i stječe se dojam kako cijeli projekt prolazi ‘ispod žita’. Dubrovački dnevnik stoga je poslao upit Hrvatskim cestama odakle su odgovorili kako je ugovorena izrada Studije o utjecaju na okoliš za projekt brze ceste Dubrovnik – ZL Čilipi koja je sada izrađena i poslana u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. „Time je pokrenut postupak procjene utjecaja na

„Smatramo kako se prije donošenja bilo koje odluke moraju ispoštovati sljedeći uvjeti: Studija utjecaja na okoliš za gradnju mosta preko rijeke Omble, kao i analiza i studija o mogućnosti gradnje ceste most dr. Franja Tuđmana –tunel Sustjepan – izlaz Brgat,“ smatra Franković.

četvrtak, 17. studenoga 2022. Dubrovački

PROJEKT KOJI IZAZIVA KONTROVERZE

Hidroelektrana i aerodrom su prijetnja, ali ne i brza cesta nedaleko od izvorišta?

Dubrovački dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022.

okoliš kojega provodi ovo nadležno Ministarstvo. Tijekom postupka Studija će biti objavljena na web stranici Ministarstva, bit će dostupna javnosti i tijekom javnog izlaganja Studije zainteresirana javnost će biti u mogućnosti dati sve primjedbe i mišljenja na Studiju,“ istaknuli su iz Hrvatskih cesta. Pitali smo ih i o daljnjem tijeku, nakon postupka procjene Ministarstva.

„Postupak procjene utjecaja na okoliš završit će izdavanjem Rješenja sa mjerama zaštite, nakon čega slijedi izrada glavnog projekta i ishođenje lokacijske i građevinske dozvole,“ odgovorili su iz Hrvatskih cesta. Uvid u izrađenu Studiju nismo dobili, a iz Hrvatskih cesta nisu ni odgovorili na pitanje što je predmetnom Studijom utvrđeno te postoji li opasnost po Omblu, a time i zdravlje ljudi.

GRADSKO VIJEĆE SE JEDNOGLASNO PROTIVI

Oko sporne trase planirane ceste koja bi prolazila nedaleko od samog izvorišta, u Gradskom vijeću su zauzeli jasan stav. Gradski vijećnici su lani jednoglasno usvojili Deklaraciju kao protivljenje takvoj trasi, a ideju o njoj je pokrenuo vijećnik Maro Kristić.

„Sam projekt ima svoju tendencioznu narav jer se kroz cijeli niz godina pokušava progurati ta trasa preko izvorišta Omble. Definitivno se čini kako je ona čvrsta odluka Hrvatskih cesta koja ovu trasu smatra ekonomski i financijski najisplativijom, a manje im je bitno što predstavlja izravnu ugrozu za život i zdravlje ljudi, kao i bioraznolikost i životinjski svijet tog područja. Kad su interesi u pitanju, očito to nije nikakav problem,“ prokomentirao je Kristić koje je podsjetio i na usvojenu Deklaraciju koja, očito, za Hrvatske ceste i Vladu nema nikakvu težinu.

„Iako je Gradsko vijeće usvojilo tu deklaraciju jednoglasno, čini mi se kako tu činjenicu i Hrvatske ceste i Vlada ignoriraju. Gradske vijećnike da ih zastupaju su birali građani, a oni su se jednoglasno usprotivili ovoj trasi pa ignoriranje njihovog stava zapravo baca jedno ružno svjetlo na cijelu ovu priču,“ upozorio je Kristić koji je mišljenja kako će Hrvatske ceste i dalje inzistirati na ovoj trasi, a kako je na građanima Grada Dubrovnika da joj se javno usprotive.

„To je važno jer ona predstavlja izravnu prijetnju po zdravlje ljudi koji žive na dubrovačkom području,“ smatra Kristić.

Studija utjecaju na okoliš još uvijek nije ocijenjena, a ona bi trebala dati odgovore oko toga je li projekt štetan ili nije. No, Kristić je tu nepovjerljiv.

„Puno puta dosad smo svjedočili tome kako se studije mogu naručiti, a onda se često može naručiti i ishod tih studija. Znamo kako je prošla priča oko Lučinog razdolja pa ne bi bilo iznenađenje da i ova Studija pokaže kako nema prijetnje. No, nevjerojatno je da se župan buni protiv najavljene gradnje zračne luke u zaleđu, a istovremeno podupi-

re projekt koji se izravno nalazi nad samim izvorištem. Nelogičan mi je takav pristup i takvo razmišljanje,“ smatra Kristić.

FRANKOVIĆ: TREBA ISPITATI MOGUĆNOST GRADNJE TUNELA KROZ SUSTJEPAN

Ovu je temu, u više je navrata, a pogotovo za gradskom govornicom, komentirao i gradonačelnik Mato Franković. Kako je isticao, potrebno je ipak ispoštovati određene uvjete, a takvog je stava i danas. Franković za Dubrovački dnevnik navodi kako je na ovu temu s Hrvatskim cestama razgovarao više puta.

„Smatramo kako se prije donošenja bilo koje odluke moraju ispoštovati sljedeći uvjeti: Studija utjecaja na okoliš za gradnju mosta preko rijeke Omble, kao i analiza i studija o mogućnosti gradnje ceste most dr. Franja Tuđmana – tunel Sustjepan – izlaz Brgat. Smatramo kako je potrebno otkloniti bilo kakve dvojbe i utvrditi što je to dugoročno najbolje za Grad Dubrovnik,“ smatra Franković. Također navodi i kako je važno izgraditi i brzu cestu Mokošica – Most dr. Franja Tuđmana, ali i lateralni kanal oborinskih odvodnja koji bi, smatra Franković, značajno smanjio klizišta na područje Mokošice, a cesta bi omogućila bržu i kvalitetniju povezanost tog najvećeg dubrovačkog naselja.

DOBROSLAVIĆ: PREKO OMBLE SE MORA PRIJEĆI, ALI NIKAKO PREKO IZVORIŠTA

Pitali smo i župana Nikolu Dobroslavića o tome kakav je njegov stav o trasi brze ceste kakvu predlažu Hrvatske ceste. Kako ističe, povezivanje ZL Dubrovnik s gradom, gruškom lukom i Osojnikom te dalje, budućom autocestom, svakako je među cestovnim prioritetima.

„Ova brza cesta je planirana odavno u prostornim planovima. Taj projekt, kojeg rade Hrvatske ceste je u svim planovima, i Države, i Županije. Sukladno našem prostornom planu, Hrvatske ceste su pristupile izradi Studije izvodljivosti i u njoj je ispitivana trasa i vrednovane su varijante, a sve je raspravljeno s Gradom Dubrovnikom i općinama Konavle i Župa dubrovačka,“ tvrdi Dobroslavić dodavši kako je Grad imao primjedbu. „Način prelaska preko Omble je bio sporan za Grad, no preko Omble se u svakom slučaju mora prijeći. Naravno, niti jedan prijedlog trase nije išao preko izvorišta rijeke Omble jer se svi slažemo kako je to neprihvatljivo i time isključeno te zaista više o tome nema potrebe raspravljati,“ poručuje Dobroslavić dodavši kako su Hrvatske ceste u Studiji izvodljivosti utvrdile optimalna rješenja te kako se sada to i provjerava kroz Studiju utjecaja na okoliš koja će ići na javnu raspravu. „I tek nakon toga i eventualnih primjedbi, ići će se u projektiranje brze ceste,“ dodaje Dobroslavić. Na javnoj raspravi će tako svi imati priliku kazati što misle o projektu i zašto je trasa preko Omble sporna. Ili nije.

„Definitivno se čini kako je ona čvrsta odluka Hrvatskih cesta koja ovu trasu smatra ekonomski i financijski najisplativijom, a manje im je bitno što predstavlja izravnu ugrozu za život i zdravlje ljudi, kao i bioraznolikost i životinjski svijet tog područja. Kad su interesi u pitanju, očito to nije nikakav problem,“ prokomentirao je Kristić

„Način prelaska preko Omble je bio sporan za Grad, no preko Omble se u svakom slučaju mora prijeći. Naravno, niti jedan prijedlog trase nije išao preko izvorišta rijeke Omble jer se svi slažemo kako je to neprihvatljivo i time isključeno te zaista više o tome nema potrebe raspravljati,“ poručuje Dobroslavić

Obnavljaju se skalini uz Posat

Započeli su radovi na obnovi oštećenih kamenih skalina u ulici Uz Posat.

Obnova će uključivati pažljivu demontažu kamenog pločnika, iskop i uklanjanje podloge, nabavu dopremu i ugradnju nosivog sloja, polaganje kamenih ploča na pripremljenu podlogu te pravilno izrezivanje oštećenih rubova i izradu kamenih tašela.

Očekivano trajanje radova je dva do četiri tjedna, ovisno o vremenskim prilikama.

Radove vrijedne 81.430,00 kuna bez PDV-a, odnosno 101.787,50 kuna s PDV-om, izvodi ugovorni izvođač tvrtka Građevinar Qeulin d.d. Za navedene radove ishođeno je i prethodno odobrenje konzervatorskog odjela.

Franković u Splitu na konferenciji “Može li dalmatinski turizam biti održiv?”

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je prošlog tjedna u Splitu na konferenciji „Može li dalmatinski turizam biti održiv?”. Konferencija je kroz dva panela održana u inkubatoru SPINIT Sveučilišta u Splitu, a pod pokroviteljstvom Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske te u organizaciji Televizije Dalmacija i drugih medijskih partnera.

Uz gradonačelnika Frankovića kao panelisti  sudjelovali su čelnici Splita, Šibenika i Zadra - gradonačelnici Ivica Puljak, Željko Burić i Branko Dukić te predstavnici turističkih zajednica navedenih gradova dok je konferenciju otvorio državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina.

Gradonačelnik Franković podijelio je svoja razmišljanja o problematici i viziju pristupa njezinu rješavanju baziranu na iskustvima u provođenju strateškog multidisciplinarnog

projekta „Poštujmo Grad“ i promjeni imidža Dubrovnika iz grada opterećenog prekomjernim turizmom u destinaciju koja svojom najzastupljenijom gospodarskom granom upravlja na dugoročno održiv i odgovoran način.

U svom izlaganju gradonačelnik se osvrnuo na partnersku suradnju s udruženjem Cruise Line International Association i optimizaciju operacija kruzing društava i njihovih brodova koji dolaze u Dubrovnik. Predstavio je i iskustva u segmentu stacionarnih gostiju i to kroz prikaz Smart City aplikativnih rješenja koje Grad Dubrovnik razvija i primjenjuje poput aplikacije Dubrovnik Visitor za predviđanje opterećenja i gužvi u povijesnoj jezgri na temelju različitih parametara te online sustava Bus Web Shop koji služi za rezerviranje i plaćanje termina dolaska i zaustavljanja u zoni posebnog prometnog režima za turistička vozila, a što vodi održivom upravljanju prometom.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Položeni vijenci u Komolcu i na Strinčjeri u spomen na poginule branitelje

Tog kobnog 12. studenog 1991. godine, prije 31 godinu, na dubrovačkom ratištu poginula su jedanaestorica branitelja Domovinskog rata. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća prošlog tjedna je njima i svim poginulim na ovom području odana počast na mjestima gdje su stradali, u Komolcu i na Strinčjeri.

U ime Grada Dubrovnika vijence su položili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, pročelnik Upravnog odjela za financije Ante Vojvodić i gradski vijećnik Krešimir Marković.

Vijence su položile i obitelji poginulih branitelja, predstavnici Županije i Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te udruge roditelja poginulih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata, kao i njihovi suborci i prijatelji.

Prigodnu službu riječi i blagoslov predvodio je fra Ivica Kyril Pavlović.

U Komolcu su tog 12. studenog 1991. poginula četvorica mladih dubrovačkih branitelja - Ivo Botica, Pero Nenada, Miho Klečak i Mario Mandić. Čak sedmorica dubrovačkih branitelja poginula su isti dan na Strinčjeri - Zdenko Baričević, Tomislav Bender, Ante Jerko Landikušić, Božo Merčep, Ivan Raič, Siniša Tkalec i Vladimir Vuković, dva dana ranije, 10. studenoga 1991., poginuli su Mato Damjanović i Mario Matana, a 6. studenoga 1991. Mladenko Čavara.

Gradonačelnik Franković imenovao članove Savjeta za urbanizam

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković zaključkom je imenovao članove Savjeta za urbanizam, ususret donošenju novog PPU -a i GUP -a. Ovo stručno savjetodavno tijelo čine predstavnici Društva arhitekata Dubrovnik i Hrvatske komore arhitekata – Područnog odbora Dubrovnik: Romano Duić, Lea Đurović Ruso, Lukša Radić, Ursula Stanić i Matko Vetma. Zadaća stručnjaka okupljenih u Savjetu za urbanizam je sagledavanje kompleksnih prostorno-planskih i urbanističkih pitanja na prostoru obuhvata Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana te davati mišljenja, prijedloge i primjedbe u tijeku izrade nacrta prijedloga dokumenata, kao i izvješća o javnoj raspravi tijekom njihova donošenja.

Gradonačelnik Franković ovog tjedna se sastao s imenovanim članovima, a sastanku je nazočio i pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje

i zaštitu okoliša Božo Benić. Kako je istaknuo gradonačelnik Franković, cilj izrade novog PPU -a i GUP -a je s jedne s trane osigurati skladnost gradnje gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika, a s druge omogućiti razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja. Ovom prilikom zahvalio je sudionicima sastanka na odazivu i sudjelovanju u ovom izazovnom i važnom projektu donošenja ključnih prostorno-planskih dokumenata. Pročelnik Benić naglasio je kako je riječ o veoma složenom procesu koji će u konačnici, u zadanom roku od okvirno dvije godine, rezultirati dokumentom koji će definirati jasnu viziju razvoja Grada Dubrovnika za dugoročno razdoblje. Između ostalog, istaknuta je važnost društvenog i strukovnog konsenzusa u kontekstu donošenja najkvalitetnijeg rješenja kojim će se zaštititi interesi Grada i građana.

Čestitka Terezi Kesoviji: ‘Nova ploča’ je pošla u prave ruke!

U povodu dodjele nagrade ‘’Nova ploča’’, koju Hrvatska diskografska udruga godišnje dodjeljuje za posebna dostignuća na području domaće glazbene industrije, Terezi Kesoviji čestitku je uputio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

„Poštovana i draga Tereza, Još jedna nagrada u Vašim rukama nije nas iznenadila, ali nas je ponovno učinila ponosnima i sretnima što se Vaš veliki umjetnički doprinos prepoznaje i uvažava. Hrvatska diskografska udruga uputila je nagradu u prave ruke.

Onako kako glazba oplemenjuje živote ljudi, tako i Vi oplemenjujete naš Grad koji je oduvijek dio Vaše životne i glazbene priče. Predanost i ljubav koju iskazujete kroz note itekako se osjete, posebno dodatno istaknuti Vašom izrazito pozitivnom energijom koju širite na sve oko sebe.

Čestitam Vam draga Tere na još jednoj zasluženoj nagradi!,“ stoji u čestitki.

četvrtak, 17. studenoga 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Turisti nisu oduševljeni dubrovačkim muzejima, neki su im mali, a neki dosadni

Može li posjetitelj obilaskom dubrovačkih muzeja dokučiti koliko je grad pod Srđem u srednjem vijeku i godinama iza bio ispred svog vremena? Odgovor na to pitanje, sudeći po recenzijama gostiju s Trip Advisora i Google Mapsa, je nažalost negativan

Dubrovnik, suvišno je ponavljati, ima zaista nevjerojatnu povijest. No, koliko se turisti zaista upoznaju s važnošću slavne Republike? Dio kulture, baštine, velikih dostignuća, slavnih ličnosti im u većoj ili manjoj mjeri prenesu vodiči ovisno na kojeg kvalitetnog naiđu, no što je s muzejima? Može li posjetitelj obilaskom dubrovačkih muzeja dokučiti koliko je grad pod Srđem u srednjem vijeku i godinama iza bio ispred svog vremena? Odgovor na to pitanje, sudeći po recenzijama gostiju s Trip Advisora i Google Mapsa, je nažalost negativan. Na Trip Advisoru, najvažnijem turističkom portalu, u rubrici Things to do in Dubrovnik među prvih 15 dubrovačkih znamenitosti nema nijednog muzeja. Prvi muzej koji se nalazi na listi jest War Photo Limited koji je na 17. mjestu, ali i to je porazna činjenica, jer nije riječ o muzeju koji govori o povijesti Dubrovnika nego se bavi isključivo ratnom tematikom, i to ne samo posljednjeg rata u Hrvatskoj, nego brojnih svjetskih sukoba. Naravno, riječ je o sjajnom mjestu koje nikoga neće ostaviti ravno -

dušnim – na kraju krajeva potvrđuju to i recenzije posjetitelja – no riječ je o privatnom muzeju koji prosječnom turistu neće odgovoriti na nijedno pitanje o važnosti Dubrovačke Republike.

MUZEJ DOMOVINSKOG RATA

To nije tema onog muzeja koji je na 18. mjestu najvažnijih dubrovačkih znamenitosti na Trip Advisoru – Muzej Domovinskog rata

Piše Maro Marušić

Ocjene na Trip Advisoru i Google Mapsu nisu sjajne

Na Trip Advisoru, najvažnijem turističkom portalu, u rubrici Things to do in Dubrovnik među prvih 15 dubrovačkih znamenitosti nema nijednog muzeja

na Srđu. On sveukupno ima ocjenu četiri što nije najveća moguća ocjena, ali nije ni katastrofa. Zapravo se radi o visokoj ocjeni. Turistima je drago što se mogu upoznati s Domovinskim ratom, posebno onim starijima koji se sjećaju Jugoslavije i tadašnjih raza -

ranja. Mnogi posjet muzeju – za kojeg ističu da ulaznica od 30 kuna nije skupa – kombiniraju sa žičarom ili penjanjem na Srđ što im je jedna od glavnih dubrovačkih atrakcija (na visokom 5. mjestu Trip Advisora odmah poslije zidina, Grada, Lokruma i Lovrjenca)

Dubrovački

četvrtak, 17. studenoga 2022.

četvrtak, 17. studenoga 2022. Dubrovački

zbog spektakularnog pogleda posebno kada je zalazak sunca. Ono što zamjeraju Muzeju Domovinskog rata na Srđu jest to što su informacije poprilično šture, što nedostaje prijevoda na engleski (ipak drago im je da postoji dokumentarac na engleskom), a i ono što je prevedeno vrvi gramatičkim greškama. Ukratko, pozdravljaju što postoji Muzej Domovinskog rata, ali po njihovom mišljenju trebalo bi ga poboljšati i unaprijediti. Plus je, ističu posjetitelji, što se nalazi u fascinantnoj Napoleonovoj tvrđavi. Dalje na listi, na 19. mjestu Trip Advisora, plasirao se Knežev dvor, također s ocjenom četiri (na Google Mapsu ima 4,3). Posjetitelji su ponajviše oduševljeni arhitekturom, dio ih spominje da se tu snimala popularna serija Game of Thrones, sviđa im se i postava muzeja, no od negativnosti naglašavaju kako je muzej mali i da za obilazak treba svega 30 do 45 minuta. Također, poneki ističu kako postava muzeja nije vrijedna plaćanja ulaznice od 100 kuna, te posjet preporučuju jedino ako se ima Dubrovnik Card. Uglavnom zaključak je da je Knežev dvor zbog arhitekture vrijedan posjeta, posebno za ljubitelje GOT-a, ali da bi postava muzeja mogla biti bogatija.

POSJETITELJI NISU ODUŠEVLJENI

POMORSKIM MUZEJOM

Pomorski muzej, pak, tek je 55. mjestu s ocjenom 3,5 (na Googleu 4,0). Posjetitelji najkraće rečeno nisu oduševljeni. Najviše ih smeta što je malen, neki govore da se cijeli može proći u svega deset minuta. U biti ga se posjećuje samo zbog toga jer je ulaz besplatan u sklopu Dubrovnik Carda. Plus je što ima prijevod na engleski. Zaključak gostiju je da je posjet muzeju vrijedan ako se ima Dubrovnik Card, a ako ne, da ga se slobodno može preskočiti. Potom dolazimo do Muzeja Rupe koji je tek na 68. mjestu dubrovačkih turističkih atrakcija s ocjenom 3,5 na Trip Advisoru, te 4,1 na Google Mapsu. Pozitivne strane posjeta muzeju, savjetuju recenzenti, su prekrasna zgrada i sjajan pogled. Negativne su (opet) što je muzej mali, te ga se vrlo brzo prođe, a i nema baš engleskih prijevoda, pa i ovdje vrijedi sličan zaključak posjetitelja kao i kod Pomorskog muzeja – u slučaju Dubrovnika Carda isplati se posjeta, inače ne. Jedan britanski posjetitelj žalostan je, jer, kako kaže, etnografski muzej ima potencijala biti sjajan, ali kao da zaposlenike nije pretjerano briga za napredak. Arheološki muzej u Revelinu ima ocjenu 3,5 na Googleu i posjetitelji nisu oduševljeni. Ulazeći u impozantni Revelin mislili su kako je

riječ o velikom muzeju, ali razočaraju se kad shvate da se može proći za svega petnaestak minuta. Naravno i ovdje savjetuju isključivi posjet u sklopu Dubrovnik Carda. Inače zaobilaziti u širokom luku. Najlošije ocjene turista ima Dom Marina Držića. Na Trip Advisoru ima dvicu, a na Google Mapsu 3,9. Prolazeći muzej posjetitelji uopće ne shvate zašto je Marin Držić hrvatski Shakespeare. Ako je to istina, kažu posjetitelji, onda Držić zaslužuje bolji muzej od ovoga malenog koji se vrlo brzo prođe. Za prosječnog stranca muzej je dosadan i u njemu se ne može ništa pametno naučiti. Neki se pitaju je li uopće riječ o muzeju, a ako nije, što je onda u pitanju? Zbunjeni su. Čak se ne preporučuje posjeta ni u sklopu Dubrovnik Carda, a pogotovo nikako platiti ulaznicu. Bolje pare potrošiti na sladoled, zaključuje jedan gost. U našem tekstu nismo se osvrnuli na sve muzeje, nego smo stavili naglasak na one u sklopu javnih institucija koji govore o dubrovačkoj povijesti. Zaključak gostiju jest da su dubrovački muzeji prosječni. Mogu se posjetiti, ali ništa se neće propustiti ni u slučaju da se ne ode. Znaju da je Dubrovnik bio veliki i važan grad, ali taj dojam ne mogu dobiti iz posjeta muzejima – paradoksalno – upravo zato jer su muzeji maleni dobije se dojam i da je Dubrovnik malen, nebitan grad uspoređujući ga s drugim kneževinama i republikama Europe toga doba. To su ipak ocjene turista od kojih je dobar dio nesposoban dati objektivan sud. Stoga će Dubrovački dnevnik posjetiti nabrojene objekte i dati prvo pojedinačnu, a potom i ukupnu ocjenu dubrovačkih muzeja, odnosno kako ih poboljšati. U sljedećem broju čitajte našu ocjenu Kneževog dvora.

Pomorski muzej, pak, tek je 55. mjestu s ocjenom 3,5 (na Googleu 4,0).

Posjetitelji najkraće rečeno nisu oduševljeni. Najviše ih smeta što je malen, neki govore za se cijeli može proći u svega deset minuta. U biti ga se posjećuje samo zbog toga jer je ulaz besplatan u sklopu Dubrovnik Carda

Domu zdravlja

uručeni ključevi

više od 500 tisuća kuna

Riječ je o novom sanitetskom vozilu vrijednom oko 400 tisuća kuna te vozilu za potrebe patronažne službe vrijednosti veće od 150 tisuća kuna

Župan Nikola Dobroslavić uručio je prošlog tjedna ravnatelju Sebastijanu Fabrisu i djelatnicima Doma zdravlja Korčula ključeve dvaju novih vozila za potrebe ove ustanove. Riječ je o novom sanitetskom vozilu vrijednom oko 400 tisuća kuna te vozilu za potrebe patronažne službe vrijednosti veće od 150 tisuća kuna.

‘Dubrovačko-neretvanska županija redovite ulaže u vozni park svoji zdravstvenih ustanova. Novo sanitetsko vozilo svakako je potreba ovdje u Domu zdravlja u Korčuli. Drugo vozilo služit će patronažnoj službi. Ono što je zanimljivo je činjenica da je riječ o električnom vozilu. Mi njegovu nabavku sufinanciramo s otpri-

like 40 tisuća kuna. Naime, Dom zdravlja Korčula javio se na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dobio dio sredstva i to je jako pohvalno’, poručio je ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić. U sklopu radnog posjeta Korčuli, župan Nikola Dobroslavić, zajedno sa zamjenikom Joškom Cebalom i pročelnicom Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Đurđicom Popović, sastao se s ravnateljem Doma za starije i nemoćne osobe Korčula Darkom Tarlom te održao radni sastanak s načelnicom Općine Lumbarda Marijom Klisurom na temu budućih projekata na području te jedinice lokalne

četvrtak, 17. studenoga 2022.

POSJETILI SMO KARASOVIĆE Pripreme

trajale su

zbog zapljena i dileri

rutu

Ususret ulasku u schengensko područje posjetili smo međunarodni cestovni granični  prijelaz Karasovići, prijelaz je to koji je iznimno bitan jer osim što na tom mjestu Hrvatska graniči sa susjednom Crnom Gorom, isto tako graniči i Europska unija jer su Karasovići njena vanjska granica

Europski parlament je na plenarnoj sjednici u Bruxsellu izglasao pozitivno mišljenje o ulasku Hrvatske u schengensku bezgraničnu zonu. Mišljenje će vrijediti od 1.siječnja 2023. godine. „To su toliko veliki, kapitalni, državni ciljevi da ćemo u godinama koje su pred nama imati prigode govoriti o plodovima međunarodnog pozicioniranja Hrvatske“, rekao je premijer Andrej Plenković nakon što je ovo

mišljenje obznanjeno europskoj javnosti. Ususret ulasku u schengensko područje, posjetili smo međunarodni cestovni granični  prijelaz Karasovići. Prijelaz je to koji je iznimno bitan jer osim što na tom mjestu Hrvatska graniči sa susjednom Crnom Gorom, isto tako graniči i Europska unija jer su Karasovići njena vanjska granica. O poslovima granične policije, specifičnostima

Hrvatska s novom godinom ulazi u schengenski prostor, no sam ulazak neće donijeti bitne promjene u smislu načina obavljanja granične kontrole na Karasovićima jer se radi o vanjskoj granici Europske unije na kojoj Hrvatska već provodi sustavnu graničnu kontrolu

dubrovačkog područja i promjenama koje očekuju putnike ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, razgovarali smo s voditeljem Službe za granicu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Draganom Sršenom.

BITNI SU ZA SIGURNOST, A ŠTO ZAPRAVO RADE POLICAJCI NA GRANICI ?

Na početku razgovora Sršen nam je pojasnio poslove službenika granične policije. „Kada govorimo o poslovima granične policije, možemo ih podijeliti na poslove granične kontrole i poslove zaštite državne granice. Granična kontrola se obavlja na graničnim prijelazima, dok se poslovi zaštite državne granice obavljaju na zelenoj granici, na moru i unutarnjim plovnim putevima“, pojašnjava Sršen i dodaje kako se na Karasovićima prvenstveno obavljaju poslovni granične kontrole.

„To podrazumijeva  kontrolu putnih isprava i utvrđivanje uvjeta ulaska u Hrvatsku, posjedo vanje važeće putne isprave, vize, eventualne zapreke za ulazak, opravdanost uvjeta ulaska i slično. Graničnom kontrolom, u suradnji s carinom i drugim službama koje sudjeluju u integriranom upravljanju granicom,  obuhvaća se i kontrola prijevoznih sredstava u svrhu pronalaska predmeta krijumčarenja, primjerice droge, cigareta, alkohola i slično“, objašnjava Sršen.

SCHENGEN, NOVI SUSTAVI, PROMJENE

Hrvatska s novom godinom ulazi u schengenski prostor, no sam ulazak neće donijeti bitne promjene u smislu načina obavljanja granične kontrole na Karasovićima jer se radi o vanjskoj granici Europske unije na kojoj Hrvatska već provodi sustavnu graničnu kontrolu. Međutim, polovicom iduće godine, Europska komisija planira započeti s uvođenjem entry – exit sustava, kao i sustava ETIAS, a oni će kada ‘zažive’, govori nam Sršen, produžiti vrijeme obavljanja granične kontrole za građane trećih zemalja.

ADIO RUČNOM PEČATIRANJU PUTOVNICA

„Naime, sustav ulaska/izlaska ( EES ) novi je informatički sustav koji će omogućiti bilježenje ulaska državljana trećih zemalja u schengenski prostor i izlazak iz njega“, govori nam Sršen dodavši kako će taj sustav zamijeniti dosadašnju praksu ručnog pečatiranja putovnica elektroničkim upisom u središnju bazu biografskih i biometrijskih podataka, kao i datuma i mjesta ulaska i izlaska. „Ovaj sustav ima za cilj modernizirati i povećati automatizaciju graničnih kontrola, ojačati unutarnju sigurnost i borbu protiv tero -

rizma i organiziranog kriminala“, jasno definira Sršen.

NEMA PUTOVANJA BEZ NAJAVE

S druge strane, ETIAS sustav odnosno Europski sustav putnih informacija i autorizacije će poboljšati sigurnosne aspekte putovanja u schengensko područje ili kroz njega.  „Nakon što bude operativan, ETIAS će zahtijevati da svi državljani trećih zemalja oslobođeni vize, a koji planiraju putovati u schengensko područje, podnose zahtjev za autorizaciju prije putovanja putem interneta.  Dostavljene informacije automatski će se obraditi prema postojećim bazama podataka EU što će omogućiti prethodnu provjeru potencijalnih sigurnosnih, neregularnih migracija i rizika za javno zdravlje“, pojašnjava nam Sršen dodavši kako slični sustavi postoje već u SAD-u ili pak Kanadi. Na GP Karasovićima postoji i Frontex žarišna točka, što znači da je tu stalna prisutnost djelatnika Frontexa, odnosno Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Ti službenici, koji su u pravilu stručnjaci, primjerice za detekciju krivotvorenih isprava ili preinaka na vozilima, imaju pristup bazama podataka svojih matičnih država, a u pravilu su iz Europske unije, pa se u suradnji razmjenjuju podaci i znanja zbog jačanja međuresorne i policijske suradnje.

KRIJUMČARI SE DROGA, CIGARI, STRANCI NE

PRIJAVLJUJU BORAVAK...

Upitali smo Sršena i koji su najčešći prekr-

O specifičnosti poslova graničnog policijskog službenika razgovarali smo s voditeljem Službe za granicu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Draganom Sršenom

Broj prekršaja i kaznenih djela se povećava u vrijeme turističke sezone u prosjeku za oko 40 posto s obzirom na povećan promet putnika i vozila. Od početka ove godine pa do 7. studenog, kroz Karasoviće je prošlo nešto manje od dva milijuna putnika i više od 600 tisuća vozila

dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022.

Sršen: „Program policijskog obrazovanja temelji se na principu cjeloživotnog obrazovanja te obuhvaća temeljno policijsko obrazovanje, specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening. Kroz sve te faze obrazovanja dosta vremena se posvećuje i psihologiji“

šaji i kaznena djela koja policijski službenici uočavaju na Karasovićima i po njima dalje postupaju. Što se tiče kaznenih djela, ona su najčešće vezana uz krijumčarenje droga i visokotarifnih roba poput cigareta, duhana, alkohola i slično, dok su najzastupljeniji prekršaji vezani za obveze oko prijave boravka stranaca i posjedovanja droge. Broj prekršaja i kaznenih djela se povećava u vrijeme turističke sezone u prosjeku za oko 40 posto s obzirom na povećan promet putnika i vozila. Od početka ove godine pa do 7. studenog, kroz Karasoviće je prošlo nešto manje od dva milijuna putnika i više od 600 tisuća vozila. U danima vršnog opterećenja u kolovozu u periodu od tri dana preko Karasovića pređe i do 60 tisuća putnika i više od 17 tisuća vozila. S obzirom na takav povećan promet, javlja se potreba za dodatnim angažmanom policijskih službenika.

Uređaj za detekciju otkucaja srca u idealnim uvjetima može pomoći u pronalasku ilegalnih migranata i krijumčarenih ljudi među teretom u vozilima

„Kao što je to slučaj i kod ostalih područja koja su orijentirana turizmu, tako i mi na GP Karasovići bilježimo povećan promet tijekom turističke sezone. Povremene gužve i čekanja su u tim okolnostima neizbježna“, govori Sršen i dodaje kako policija pravovremenim planiranjem službe i iskustvima iz prethodnih razdoblja vodi računa o tome da broj policijskih službenika na graničnom prijelazu bude optimalan kako bi se čekanja svela

Buster i endoskop su uređaji koji se često koriste na Karasovićima, a službenicima na granici pomažu u pronalasku krijumčarenih stvari

na najmanju moguću mjeru. „U tom smislu po potrebi radimo i preraspodjelu službenika iz drugih policijskih postaja, a u danima vršnih opterećenja radimo i preusmjeravanje prometa na druge, manje opterećene granične prijelaze, primjerice na GP Vitaljina“, govori.

DOBAR POLICAJAC OBRAZUJE SE CIJELI ŽIVOT Dio posla graničnih policajaca, a koji je građanima možda i najzanimljiviji je onaj koji se tiče psihologije. Često možemo čuti kako ljudi pod stresom odaju neke znakove ponašanja koja policijskim službenicima daju naslutiti kako je osoba počinila nešto protuzakonito. Sršen nam je pojasnio koji su to znakovi, ali i kako se obučava policijske službenike da ih primijete.

„Program policijskog obrazovanja temelji se na principu cjeloživotnog obrazovanja te obuhvaća temeljno policijsko obrazovanje, specijalizaciju, stručno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening. Kroz sve te faze obrazovanja dosta vremena se posvećuje i psihologiji“, govori Sršen dodavši kako neke vještine vezane uz prepoznavanje ponašanja osoba koje čine protuzakonite radnje policijski službenici primjenjuju iz teorijskih saznanja. To su pojačano znojenje, skretanje pogleda i neuvjerljivost u iskazu, a osim toga neka druga znanja stječu radnim iskustvom iz različitih situacija u kojima su se nalazili.

IMAMO ODLIČNU OPREMU

U njihovom poslu iznimno je bitna kvalitet -

četvrtak, 17. studenoga 2022. Dubrovački

ZAHVALJUJUĆI I NOVCIMA EU NA GRANICI

Od značajnijih zapljena u posljednje vrijeme može se zdvojiti 36 kilograma marihuane iz prošle godine, koja je pronađena u posebno napravljenom pretincu automobila ispod sjedišta vozača, zatim zapljenu gotovo 3.000 šteka cigareta krijumčarenih u teretnom vozilu iz rujna 2020. godine i zapljenu 342 kilograma marihuane iz 2019. godine. Ipak i dalje je najznačajnija zapljena ona iz 2015. godine, kada je na GP Karasovići zaplijenjeno 705 kilograma marihuane

Osim ulaska u schengensku zonu, novost je i uvođenje dva sustava zbog kojih će ručno pečatiranje putovnica ostati stvar prošlosti, a državljani trećih zemalja morat će prije putovanja najaviti svoj ulazak u Hrvatsku

na oprema koja im pomaže u svakodnevnim situacijama kontrole hrvatskih i europskih granica.

„Ono što bih posebno naglasio jest to da je granična policija kroz fondove i projekte EU posljednjih godina uistinu značajno osnažena raznom tehničkom opremom, počevši od endoskopa, uređaja za detekciju otkucaja srca, bustera pa do terenskih vozila, pasa za detekciju droga, eksploziva , ljudi i slično“, ističe Sršen i pojašnjava nam kako radi uređaj za detekciju otkucaja srca.

„On se koristi prilikom pregleda teretnih vozila u cilju pronalaska ilegalnih migranata. Njegove sonde koje se postavljaju na vozilo i registriraju ritmove koji odgovaraju otkucajima srca. Pomoću tih ritmova uređaj detektira kako bi se u teretnom vozilu mogle potencijalno nalaziti osobe koje se krijumčare,” kaže Sršen.

POKUŠAJI KRIJUMČARENJA LJUDI NAJČEŠĆE

U AUTOMOBILIMA

Do sada se pomoću njega nisu pronašli krijumčareni ljudi na Karasovićima, ali na ovom graničnom prijelazu su takve situacije krijumčarenja ljudi iznimno rijetke. Naime, to su uglavnom sporadični slučajevi. Ipak, na drugim graničnim prijelazima gdje je migrantska ruta puno izraženija, ovakav uređaj ‘zlata vrijedi’.

Kako nam pojašnjava, na Karasovićima su češći bili slučajevi pokušaja krijumčarenja ljudi u automobilima, gdje ih policijski službenici uoče kontrolom i za to im

ne tr eba pomoć uređaja. Uređaj za detekciju otkucaja srca, s druge strane, namijenjen je ponajviše detekciji ilegalnih migranata koji se skrivaju među teretom u kamionima gdje je službenicima često nemoguće fizički pristupiti zbog količine tereta.

BUSTER I ENDOSKOP

Osim toga, zanimljivi su i uređaji koji se koriste za pregled nedostupnih dijelova vozila. Uređaj buster mjeri gustoću i u njegovim uputama su navedeni parametri gustoće za

Na granici se nalazi i garaža u kojoj se može pregledati podvozje automobila kako bi se uočile eventualne nepravilnosti na mjestima koja su teže dostupna

dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022.

četvrtak, 17. studenoga 2022. Dubrovački

Na Karasovićima su prethodnih godina ‘padale’ velike količine droge. Zbog toga su krijumčari bitno izmijenili Balkansku rutu krijumčarenja. Sada pomalo i izbjegavaju Karasoviće, što je pokazatelj uspješnosti rada svih službenika na granici

osnovne dijelove automobila, ako pregledom buster javlja drugačije parametre od navedenih, znači da se nešto vrlo vjerojatno u tom dijelu automobila krijumčari. Upravo zbog domišljatih načina krijumčarenja važni su stručnjaci koji imaju iznimno znanje o preinakama na vozilima. Na Karasovićima tako, govori nam, imaju policajca koji uz kratak pogled na vozilo odmah uočava što nije ‘na svom mjestu’ i kakve su preinake rađene. Govori nam kako je riječ o stručnjaku koji je u svom poslu među najboljima u Europi. Upravo preinake na vozilima često ukazuju na to da se u vozilu nešto pokušalo skriti. Endoskop služi kako bi policijski službenici mogli pregledati mjesta koja ne mogu vidjeti, niti do njih mogu doći busterom. Endoskop ima kameru i svjetlo na vrhu, na ekranu prikazuje sliku, pa postoji opcija snimanja i fotografiranja. On pak prilično izmijeni sliku unutrašnjosti koja se pregledava, stoga je ključno uzeti vrijeme za naučiti raditi s njim.

DUBROVAČKI POLICAJCI REMETE PLANOVE KRIJUMČARIMA DROGE

Dok Karasovići nisu ‘jaka’ ruta za krijumčarenje ljudi, što se tiče droge tu je situacija drugačija. Poznato je  kako je to granica na putu krijumčarske rute preko koje marihuana, ali i kokain iz Albanije nastavljaju tranzit dalje u Europu. Angažman na svakoj granici iziskuje trud i predan rad, no neka su mjesta ipak specifična. Karasovići, osim što presi -

jecaju Balkansku rutu druge, nalaze se i na vanjskoj granici Europske unije.  „Svaki granični prijelaz ima svoje posebnosti i problematiku i niti jedan granični prijelaz nije izuzet od pokušaja krijumčarenja. Upravo zato kroz provođenje analiza rizika u graničnoj policiji i utvrđivanja profila razlika na određenom području usmjerava se rad policijskih službenika te ovisno o problematici planira angažman posebno specijaliziranih policijskih službenika poput vodiča službenih pasa za detekciju droga, stručnjaka za krivotvorine, krijumčarena vozila, preinaka na vozilima i slično“, pojašnjava Sršen.

„Bili smo iznimno jaka ruta za krijumčarenje droge jer su nam u blizini Crna Gora i Albanija“, govori nam Sršen te dodaje kako su studeni i prosinac vrijeme kada najviše droge ide iz Albanije dalje u Europu, ali i kako se ruta čini se dosta promijenila. Od 2011. do 2016. godine su imali više zapljena velikih količina droge, a u zadnje vrijeme ih je manje. Sada droga češće ‘pada’ na nekim drugim graničnim prijelazima.

„Ruta se prilagođava tome koliko neko mjesto uvjetuje siguran prolaz. U trenutku kada se policija više ‘pozabavi’ i kada imamo veći broj zaticanja i zapljena, naravno da onda i krijumčari mijenjaju rute“, pojašnjava. Moglo bi se reći kako je takva promjena rute znak dobrog posla kojeg obavljaju policijski službenici granične policije na prijelazu Karasovići.

Sršen: „Policijski posao nije posao kao svaki drugi, to je u prvom redu poziv koji zahtijeva dosta odricanja i spremnost rada u najtežim uvjetima. Iz tog razloga glavni preduvjet obavljanja tog posla je da je to nešto što uistinu volite i želite raditi“

Pored granice je plato s automobilima koji su oduzeti jer se u njima krijumčarilo. Neki od njih su prilično uništeni jer se, najčešće droga, skrivala na domišljate načine na mjestima do kojih je teško doći. Ipak, valja napomenuti kako službenici auto ‘demoliraju’ tek kada su apsolutno sigurni da se u njemu krijumčari

Zbog domišljatih načina krijumčarenja važni su stručnjaci koji imaju iznimno znanje o preinakama na vozilima. Na Karasovićima imaju policajca koji uz kratak pogled na vozilo odmah uočava što nije ‘na svom mjestu’ i kakve su preinake rađene. Riječ je o stručnjaku koji je u svom poslu među najboljima u Europi. Upravo preinake na vozilima često ukazuju na to da se u vozilu nešto pokušalo skriti

Iako se ruta ponešto promijenila, Karasovići su i dalje jedan od najvećih i najznačajnijih graničnih prijelaza u Hrvatskoj i uvijek će biti na strateško značajnom mjestu kako za Hrvatsku i Europsku uniju tako i za krijumčare. „Kao što ste prethodno rekli, nalazi se i na tzv. Balkanskoj ruti, pa kao takav nerijetko bilježi značajne zapljene raznovrsnih krijumčarenih roba. Od značajnijih zapljena u posljednje vrijeme možemo izdvojiti zapljenu 36 kilograma marihuane iz prošle godine, koja je pronađena u posebno napravljenom pretincu automobila ispod sjedišta vozača, zatim zapljenu gotovo 3.000 šteka cigareta krijumčarenih u teretnom vozilu iz rujna 2020. godine i zapljenu 342 kilograma marihuane iz 2019. godine. Ipak i dalje je najznačajnija zapljena ona iz 2015. godine, kada je na GP Karasovići zaplijenjeno 705 kilograma marihuane“, apostrofira Sršen.

ULAZAK HRVATSKE U

SCHENGEN KAO KRUNA RADA

Iako je svaki njihov radni dan izazovan, upitali smo Sršena postoji li nešto što će kroz karijeru pamtiti kao najveći izazov. „Kada dugo radite ovaj posao, onda imate pregršt događaja koji su izazovni i specifični, no možda bi se u smislu rada u graničnoj policiji prvenstveno moglo izdvojiti razdoblje tzv. schengenske evaluacije ko -

ja je prethodila našem očekivanom prijemu u schengenski prostor. To je razdoblje u kojem smo zakonodavstvo, tehničke uvjete i rad granične policije u potpunosti trebali prilagoditi europskoj praksi kako bi se evaluatori Europske komisije uvjerili da smo uistinu zreli za pristupanje schengenu. Bio je to dugotrajan i mukotrpan posao tako da će naš prijem u schengen, 1. siječnja 2023. godine biti kruna tog rada“, govori.

‘

POLICIJSKI POSAO JE U PRVOM REDU POZIV ’ Za kraj, voditelj Službe za granicu PU DN , Dragan Sršen, ima i poruku mladim ljudima koji bi željeli raditi na ovakvom mjestu i okruženju, a otkrio je i kakva bi trebala biti osoba kako bi se uspješno ostvarila u obavljanju posla službenika granične policije.

„Policijski posao nije posao kao svaki drugi. To je u prvom redu poziv koji zahtijeva dosta odricanja, spremnost rada u najtežim uvjetima, po suncu, hladnoći, kiši, vikendom, praznicima i noću, što sigurno nije lako. Iz tog razloga glavni preduvjet obavljanja tog posla jest taj da je to nešto što uistinu volite i želite raditi. To je u svakom slučaju i posao u kojem se možete profesionalno izgrađivati, napredovati i stjecati nova znanja i vještine, a pruža vam se i mogućnost za rad i u okviru raznih međunarodnih policijskih organizacija“, zaključuje Sršen.

dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022.

705 KILOGRAMA MARIHUANE DRŽI REKORD

‘Smrt je za dušu prekrasno iskustvo ’

Ana Vukas dubrovačkoj je javnosti bila najpoznatija kao sjajna frizerka i vizažistica. Iznenada se sve promijenilo i Ana je okrenula potpuno novu stranicu u životu postavši adula i regresoterapeutkinja.

Što je bio okidač da krenete skroz novim putem?

Sad se navršavaju točno dvije godine otkako mi je najbolja prijateljica umrla zbog komplikacija nakon poroda (embolija pluća). Intuitivno sam joj napisala pismo, uopće ne znam kako i odakle su riječi dolazile, samo je teklo kroz mene. Nismo se stigle oprostiti, pa je u pismu bilo napisano sve ono što bih joj rekla da se nalazila ispred mene. Pošto još imam kopiju tog pisma, jer sam ga prvo napisala u zadaću, ne sjećam se sada zašto nisam otrgnula taj papir nego sam prepisala sve ponovno, očito s razlogom. Posljednja rečenica je: „Zbogom do ponovnog susreta jednog dana.“ Iako znam da do tada nisam nikad razmišljala što se događa nakon smrti. Inače, taj dan, nakon što je rodila, nas tri prijateljice okupile smo se u krugu prijatelja da proslavimo njen porod, ali cijelo vrijeme smo osjećale neki nemir. I slavlje se u samo par minuta pretvorilo u veliku tugu i bol. Doslovno mi se srce raspuknulo kad sam čula riječi da je nema više. Nisam se prvi put susrela sa smrću, ali nikad me ništa u životu nije pogodilo kao nagli odlazak moje prijateljice. Kasnije sam rekla svojoj rodici, onako usput dok smo bile na kavi, da sam napisala pismo i da mi je žao što ga moja prijateljica nikad neće pročitati, a ona mi je rekla da hoće. Kako će ga pročitati kada više nije s nama, pitala sam ju, a ona mi je na to samo odgovorila – pročitaj knjigu Putovanje duša Michaela Newtona. Tako je sve počelo.

Kako je dalje išao proces?

Pokušala sam i još uvijek pokušavam naći svoju životnu svrhu. Nitko ti ne može reći što je to točno, svi mi imamo svoj individualni put. Odlučila sam otići na regresoterapiju. Tamo sam otkrila da sam u prošlom životu bila tužni dječak kojeg su napustili roditelji. Siromašno siroče na ulici. Terapeut me tijekom postupka pitao osjećam li ikakvu tugu, a ja sam mu rekla da je ona prisutna čitav život. Ta trauma mi se iz proš-

log života ponovno u ovom okinula kada su me majka i otac kao jednogodišnju bebu dali babi i djedu na čuvanje. Dječak je na kraju umro na klupi od gladi i hladnoće. U tom me trenutku, dok sam vidjela sve te slike iz prošlog života, terapeut pitao - a gdje je sad Bog?. Ja sam mu odgovorila - točno poviše dječaka, jasno ga vidjevši. Tada sam shvatila da Bog nikad ne napušta duše. Poruka koja sam dobila na toj regresoterapiji jest da nikad nisam sama i kada se osjećam napušteno, da je Bog uvijek tu. Uvijek sam imala strah od samoće, pa me ta trauma opet zadesila kada mi je prijateljica umrla. Tada sam se (opet) osjećala da sam potpuno sama. Traume se duši uvijek vraćaju sve dok ih se ne prihvati i nadvlada. Duše na planetu Zemlji žele proći sva ta iskustva kako bi se duhovno razvijale i same prije rođenja biraju svoj okvirni plan. Zemlja je kao kazalište gdje se zna konačna scena – smrt, a mi se ovdje igramo kroz razne uloge.

Kako izgleda sam postupak regresoterapije, kako uvodite klijenta u stanje da vidi prošle živote? Klijent obično leži ili je u nekom položaju u kojem je njemu najudobnije. Oči su cijelo vrijeme zatvorene i krećemo lagano s tjelesnim opuštanjem. Opušta se dio po dio tijela te se polako zaranja u podsvijest. Kada se uđe dovoljno duboko, pozove se duhovni vodič. On je u biti naše više ja koje je poveznica s Bogom. Netko ga doživljava kao anđela, netko kao svjetlost, netko kao poznatu osobu… Meni je važno da je klijet siguran uz svog vodiča i da ima povjerenja u njega, a on nas dalje vodi i ja komuniciram s njim. Regresoterapije se razlikuju ovisno o ciljevima koji se žele postići. Može se raditi o nekoj konkretnoj temi, primjerice mene boli koljeno ili imam jake migrene, a medicinski nalazi ne mogu ništa dokučiti, pa se na ovaj način otkriva uzrok. Ili neka noćna mora koja se ponavlja. Nadalje, može se ići bez neke konkretne teme da vidimo što će biti glavna priča do koje ćemo doći. Onda ulazimo u podsvijest i otvaramo sjećanje. Pokušavamo doći do traume i proći svjesno kroz nju. Tada pitam gdje je zablokirana energija u tijelu. Obično to bude u području oko srca, ali ona se može nalaziti bilo gdje i često se može povezati s nekim zdravstvenim problemom kojeg klijent ima. Nakon toga ra-

„Kako god, smrt nije kraj. Jedino što je važno jest kako smo savladali životne lekcije. Mi smo ovdje došli privremeno, samo kako bismo skupili iskustvo koje nam je potrebno za napredak. Na kraju ćemo se gore opet svi ponovno sresti. Kada to sve znamo, puno je lakše proći kroz iskustvo smrti“

Piše Maro Marušić Foto: Goran Mratinović

Ana Vukas, adula i regresoterapeutkinja

Ana Vukas priča o regresoterapiji i ulasku u prošle živote. Kaže da je smrt za dušu prekrasno iskustvo, jer se ona tada vraća kući. U trenutku smrti duša osjeća nevjerojatnu radost, neopisivu ljudskim riječima

četvrtak, 17. studenoga 2022.

dim energetsko čišćenje, gdje svu tu energiju koja se podignula transformiramo u ljubav i ako je potrebno vraćamo se u traumatičnu scenu da sada ponovno pogledamo na taj događaj očima ljubavi i ako treba oprostiti nekome klijet ima tada priliku da to napravi. Trauma i dalje ostaje, ali sada to sjećanje više nema moć nad klijentom. On vidi širu sliku i točno zna zašto mu se događa to što se događa. Podsvijest i nakon same regresoterapije nastavlja obrađivati osviješten sadržaj, klijent sebi može dodatno pomoći meditacijama, molitvom, jogom, reikijem,…

Je li svi klijenti uspiju ući u podsvjesno stanje ili dio ipak ne može? O čemu ovisi? O njihovim stavovima, pogledima na život…?

Napravila sam do sada oko pedesetak regresoterapija i dogodilo mi se da svega dvije osobe nisu uspjele ući u podsvjesno stanje, jer su bile u egu i stoga se nisu mogle dovoljno opustiti. Na takve stvari ne smijemo gledati kao na neuspjeh, jednostavno nije bilo pravo vrijeme. Moraš imat povjerenje u ovaj proces i terapeuta, naravno, ne znači da moraš vjerovati u prošle živote. Kada pričam o povjerenju, pri tom mislim na ulazak u podsvijest. Naravno, osoba mora biti i spremna na ono što može doživjeti. Gotovo svi mi imamo iz djetinjstva potisnute traume koje smo gurnuli pod tepih i ne bavimo se njima, a one se stalno vraćaju na ovaj ili onaj način. Ipak duhovni vodič nas nikad neće odvesti tamo gdje se nismo spremni s nečim suočiti. Klijent je uvijek prisutan, ništa se ne događa mimo njegove volje, tako da on u svakom trenutku može stati ako nije spreman za dalje. Ina-

če moja uloga u regresoterapiji je da ništa ne analiziram, nego samo da vodim, da pokušamo zajedno naći uzrok nekih poteškoća. Duša se u sadašnjem životu ne sjeća prošlih, ali iz njih nosi sve neriješene lekcije. Ponavlja ih dok ih ne nauči kako bi duhovno rasla, a tu su i neki novi zadaci koje je pred sebe postavila. Puno posla, ali mnoge duše su zaista hrabre na svom nimalo lakom putu.

Je li ponekad imate problema u Dubrovniku zbog ovoga što pričate? Ipak smo mi konzervativna sredina gdje će vas ljudi čudno gledati.

Pa i imam i nemam. Sada sam već naučila s laganim oprezom pričati o svim ovim stvarima, jer sam shvatila da nisu svi spremni čuti sve ovo. Zanimljivo mi je gledati kako se sve više ljudi otvara oko mene i priča o ovim temama, iako je Dubrovnik poprilično konzervativna sredina i nekako dosta razmišljamo o tome što će drugi reći. Teško je „biti drugačiji“ ali me veseli pričati o ovome i zato mi je jako drago da ste mi se javili za ovaj intervju.

A opet s druge strane Dubrovčani vam dolaze na regresoterapiju?

Da, sve se više ljudi budi. To su pojedinci koji godinama rade na sebi, pokušavaju postati bolje osobe. Nažalost, ne pričaju dovoljno na glas o svemu tome, jer se boje osude. Jasno, razlog su Crkva i strogi katolički odgoj. Kroz sve ovo što sam naučila, bolje razumijem Isusovo učenje o ljubavi i neosuđivanju. Nikad ne znamo što neka osoba prolazi, koje su njene bitke, zato se trebamo suzdržati od bacanja kame-

„Kada mi je tata umro na rukama, ja sam vrištala, nikako mu nisam dopuštala da ode u miru. Vjerojatno se i on zbog mene borio ostati što duže, umjesto da sam prihvatila i pustila. Ali proradila je ona moja trauma od napuštanja, pa nisam bila u stanju“

„Treba poštovati želje umiruće osobe čak i ako inzistira na zabavi s glazbom nakon smrti“

„Društvo bježi od smrti, skriva je, kao da ne postoji, a nema ništa prirodnije nego umrijeti“

„Djeca su, u biti, naši učitelji i kao takve ih trebamo prihvatiti. Oni su čak i duhovno zreliji od odraslih i onda ih mi našim pravilima i normama uspijemo ukalupiti. Zaključak je da mi ne posjedujemo vlastitu djecu, ona imaju svoj put i trebamo ih pustiti. No i ja u odgoju svoje djece imam problem u postavljanju granice. Dokle ih točno trebamo pustiti, a da ih ne ugrožavamo?“

nja. Osuđivanje drugih i mržnja prema drugima, nažalost može štetiti samo nama. Zato je važno da učimo druge gledati Božjim očima i da naučimo opraštati. Jer tada ćemo biti u miru i život će biti puno lakši. Svaka osoba je u ovom trenutku najbolja verzija sebe, jer trenutno drugačije ne zna. Mi nikoga ne možemo mijenjati, osim sebe naravno. Svatko ima svoj put, treba ljude pustiti, koliko je god nekad teško, pogotovo s bližnjima. Iako smo mi svi nastali od istog Izvora (Boga) na Zemlju smo došli kao pojedinci, s ciljem da prođemo određeno iskustvo koje je potrebno našoj duši. Na duhovnoj razini mi smo svi jedno.

Može li svatko postati regresoterapeut? Može, svi mi imamo to u sebi. Nisam ja ništa bolja od nekoga drugoga. Naravno, postoje mediji kojima imaju jak talent, pa sami od sebe prirodno vide mnoge stvari.

Završili ste za adulu. To je osoba koja pomaže umirućima. Nedavno ste o tome imali predavanje u Dubrovniku. Kakve su bile reakcije?

Bilo je sjajno. Samo pričanje o smrti o gubitku voljene osobe je odličan korak ka prihvaćanju. Društvo bježi od smrti, skriva je. Ne priča se o njoj, kao da ne postoji, a nema ništa prirodnije nego umrijeti. To jasno ovisi o kulturi, ovdje iznosim stajališta Zapadnog svijeta. Primjerice stanovnici na Baliju slave smrt.

Bismo li i mi trebali slaviti kada netko umre? Ako je pokojnik imao želju da se organizira neka zabava i da se ljudi tamo ludo provedu, treba li mu se ispuniti?

Naravno da treba. Za duše je puno teže roditi se, nego umrijeti. Smrt i rođenje su za dušu samo prijelaz kroz dimenzije. Zato bi na smrt trebali gledati kao na kraj jednog ciklusa. Ta duša je završila svoju misiju radi koje je došla i vratila se doma. Kada radim regresoterapju, ako uđemo u prošli život, često odvedem klijenta da prođe kroz smrt u tom životu. Važno nam je s kojim mislima je duša napustila fizički život, a i ljekovito je proći kroz smrt, posebno za klijente koji je se boje. Svima njima se u trenutku smrti pojavi blaženi osmijeh kada osjetimo tu bezuvjetnu ljubav i svjetlost. Smrt je u biti povratak kući i zato je ona za dušu sjajno iskustvo. Kada su meni radili regresoterapiju, osjetila sam tu svjetlost, nevjerojatnu radost, neopisivu ljudskim riječima.

U ljudskoj svijesti prevladava strah od smrti, odnosno bolje rečeno strah od nepoznatog, zato je se mnogi boje. No svi ćemo jedan dan umrijeti. Kako bi trebala izgledati idealna smrt za umirućeg i bližnje? U pravilu su uvijek neke drame kada osoba umire, ne bude ničeg lijepog, nikakve zezancije, veselja i smijade.

U pozadini cijele te drame je strah od nestajanja, da ćemo se zauvijek ugasiti kao televizija kada je netko isključi iz struje.

Da vas na trenutak prekinem. Pa čak i da je tako, zar i to nije bolje nego vječno živjeti kao podstanar i radit za 5,6 tisuća kuna kako se mnogima u Hrvatskoj događa?

Hahhahahha. Kako god, smrt nije kraj. Jedino što je važno jest kako smo savladali životne lekcije. Mi smo ovdje došli privremeno, samo kako bismo skupili iskustvo koje nam je potrebno za napredak. Na kraju ćemo se gore opet svi ponovno sresti. Kada to sve znamo, puno je lakše proći kroz iskustvo smrti. Zato bližnji umjesto tugovanja trebaju biti ponosni i sretni zbog duše koja je stigla na kraj svog hrabrog putovanja. Blago joj se, kao da je prošla ispit na faksu. Čak i ako neke stvari nisu napravljene najbolje, gore nema osuđivanja.

Čak ni ako su Hitler i(li) Putin u pitanju?

Naravno da ja osobno ne znam koja je njihova uloga. Jesu li to duše koje su jako bile u egu i napravile puno zla, ili je s druge strane tamo gore postojao neki dogovor, odnosno šira slika da se oni tako ponašaju kako bi se što više ljudi probudilo? Možda su oni dio lekcije, a možda i nisu. Teško je iz našeg kuta o tome imati stav, ali odozgor čitava priča može imati sasvim drugačije značenje. Naravno da smo uvijek mi ti koji biramo kako ćemo se ponašati, te da bismo uvijek trebali težiti boljem. Isto kao što postoje duše koje se potpuno pogube i urone u ovozemaljsko, tako da kad umru uopće ne znaju kuda trebaju ići i gdje se nalaze. To je ono što se naziva paklom.

Skrenuli smo s teme, pa da se vratimo. Kako bi dobra smrt trebala izgledati? Sa što manje pritisaka unutar obitelji. Duši bi trebalo omogućiti da u miru napusti tijelo. Trebalo bi se pokušati koncentrirati na pozitivne aspekte života,

oprostiti jedni drugima, sjećati se onog lijepog, biti zajedno zahvalni na provedenom vremenu. Poštovati želje umirućeg, ako primjerice ne želi da obitelj nosi crninu ili da čak puštaju veselu glazbu nakon odlaska.

Koja je uloga adule?

Svatko od nas može zamisliti i napisati kako bi volio da izgleda smrt. U tom slučaju je posao olakšan. Inače, adula je osoba koja pomaže i umirućem i njegovoj obitelji. Za ovo ne postoje točna pravila koja je moja uloga kao adule. Tu sam jednostavno da budem podrška umirućoj osobi kao i njenoj obitelji, ako oni naravno žele. Ožalošćeni se često pitaju jesu li dali sve od sebe, osjećaju krivnju. Ako neka osoba boluje od neizlječive bolesti, trebala bi umrijeti u krugu obitelji, a ne u bolnici. Ako vole neku glazbu da im se ona pusti. Važno je da u tim trenucima osjećaju ljubav i da nema nikakvog otpora obitelji da oni idu. Kada napuste tijelo, za dušu je dobro da zna da se ne brinu, da su dobro, da će nastaviti dalje. Nekada, bolje rečeno često, obitelj sa svojim stiskanjem ne da duši otići u miru. Duše nakon napuštanja tijela obično ostanu u blizini sve do sprovoda.

Javljaju li se nakon smrti?

Da, samo ih u većini slučajeva obitelj zbog velike tuge ne primijeti. To javljanje može biti preko nekih električnih uređaja, poput žarulje, pomicanje nekih stvari ili nas jednostavno dovedu de nekih nama zajedničkih uspomena. Ali mi to nažalost ne primjećujemo. Bolje rečeno ne prihvaćamo da smo mi kao duša besmrtni i da oni, iako u fizičkom obliku više nisu s nama, i dalje paze na nas. Ja sam i sama radila te greške. Kada mi je tata umro na rukama, ja sam vrištala, nikako mu nisam dopuštala da ode u miru. Vjerojatno se i on zbog mene borio ostati što duže, umjesto da sam prihvatila i pustila. Ali proradila je ona moja trauma od napuštanja, pa nisam bila u stanju.

Smrt je stvarno većini ljudi tabu tema i ne znaju što bi s njom. O smrti se ne priča, za nju se ne priprema, valjda iz straha ako pričaš o smrti da je ne privučeš. A kad se smrt dogodi, ljudi ostanu zbunjeni, ne znaju kako reagirati. Ne može nas ništa pripremiti na smrt, ali postoje načini kako lakše prihvatiti. Stare duše koje su se reinkarnirale dosta puta, nakon smrti bez problema znaju kuda ići, ali mlade duše znaju ponekad zalutati, ne znaju gdje su i ne žele ići dalje. Ovo posebno vrijedi za mlade duše koje prožive naglu tragičnu smrt poput automobilske nesreće. Obično im onda u pomoć priskoči vodič koji ih otprati. U biti je puno bolja situacija kada se na smrt može pripremiti, nego kada se dogodi iznenada. Ali i te smrti imaju smisao, u sebi kriju neku lekciju. Šveđani imaju običaj pred smrt bacati svoje stvari kako obiteljima ne bi teško palo nakon što odu. Čak imaju i posebnu riječ za to. Bilo bi dobro da i mi tako nešto imamo. Ali opet ponavljam, smrt je kod nas nešto o čemu se ne priča,

što je jako loše. Čim kažemo ‘ajme da je on samo tu’, to znači da ne prihvaćamo nečiju smrt. Na kraju krajeva, ne prihvaćamo da smo beskonačna bića i da ćemo ih opet vidjeti. Treba jednostavno nastaviti dalje. Naravno kako ima situacija i trenutaka kada to nije nimalo lako. Ali znajte da smo svi drugačiji, svi mi znamo što je najbolje za nas i to je u redu. Ako osjetite da ste zapeli, da se ne možete nositi s tom tugom, u redu je potražiti stručnu pomoć. A što se tiče mog posla kao adula, još uvijek nemam baš klijenata (smijeh). Znam da sam tu obuku morala proći, otvorila mi je put prema radionici koju sam organizirala, a za dalje ćemo vidjeti što će se događati.

Za kraj recite nam nešto o roditeljstvu. Majka ste troje djece. Puno se govori o metodama odgoja, čak i s nekog duhovnog aspekta. Što bi po vama bio dobar odgoj?

Upravo čitam knjigu Svjesni roditelji od Shefali Tsabary i preporučam je svima. Ta mi je knjiga dosta promijenila pogled na odgoj. Djeca su, u biti, naši učitelji i kao takve ih trebamo prihvatiti. Oni su čak i duhovno zreliji od odraslih i onda ih mi našim pravilima i normama uspijemo ukalupiti. Zaključak je da mi ne posjedujemo vlastitu djecu, ona imaju svoj put i trebamo ih pustiti. No i ja u odgoju svoje djece imam problem u postavljanju granice. Dokle ih točno trebamo pustiti, a da ih ne ugrožavamo? Recimo, ako se nekoga zlostavlja u školi, treba li dijete pustiti da se samo izbori kako bi dobilo samostalnost i sigurnost u sebe? A opet ako previše pustimo može doći do neke traume. Teško je tu naći pravu granicu, čak i ako je u pitanju neka lekcija koju treba savladati. Iskreno, ne znam odgovor, a smatram da ni nema univerzalnog odgovora što se tiče bilo čega, pa tako i ovoga. Ipak, ono što znamo jest da su djeca odraz nas. Točno preko njih možemo vidjeti što nije u redu s nama. Što god prolazimo s djecom, sve trebamo prihvaćati. Na kraju krajeva, oni su ti koji nas uče bezuvjetnoj ljubavi, najjačoj sili svemira.

„Mediji jesu na niskim razinama jer je sadržaj postao manje važan, a oglašivači i taj prokleti klik su postali jedina religija. Pojednostavljeno: nije važno o čemu i kako pišeš, važno je da na to netko klikne. Stavite na portal, primjerice, intervju sa Zoranom Ferićem povodom njegovog novog romana i vijest o tome da je u Novom Marofu čovjek pronašao zmiju u WC školjci. Što mislite koji će od ta dva teksta biti kliknut više puta?“

„Dubrovnik je konzervativna sredina, teško je u njemu biti drugačiji“

dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022. Intervju

‘Vojnović’ i Uvala će biti in, ali većina dubrovačkih ugostitelja neće otvarati svoja vrata zbog navijača

Predstojeće Svjetsko prvenstvo uskoro kreće, a specifično je po mnogočemu. U Dubrovniku je zimski dio godine, počinje Advent, puno će toga ovisiti o vremenskim (ne)prilikama, a i mnogi ugostitelji zatvaraju svoje objekte jer je gotova sezona. Provjerili smo gdje će se moći navijati i tko priprema navijački program

Ljetno navijanje u poslijepodnevnim i večernjim satima za Hrvatsku reprezentaciju, sad će zamijeniti drugačiji trendovi. Hrvatska reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u Kataru nastupa od sredine studenog pa do 18. prosinca, a utakmice se održavaju i u jutarnjim satima, kad je veliki dio građana na svojim radnim mjestima. Scene ispijanja piva i navijanja na suncu i na otvorenome, sad će zamijeniti one zimske, pa čak i adventske, s obzirom na to kako je u Hrvatskoj i ostatku Europe tada jesen i predblagdansko razdoblje.

Ovoj situaciji morali su se prilagoditi vlasnici ugostiteljskih objekata, s obzirom na to kako puno toga ovisi o vremenskim prilikama i neprilikama. Stoga smo upitali vlasnike dubrovačkih ugostiteljskih objekata planiraju li organizirati praćenja utakmica uz navijanje ili im to nije u planu.

GRAD SADA NIJE ATRAKTIVNA

LOKACIJA ZA NAVIJANJE

Navijači vrlo dobro znaju kako je Pizzerija ‘Castro’ iz prvenstva u prvenstvo vrvjela navijačima koji su se obožavali okupljati na Gundulićevoj poljani te navijati ispred velikog ekrana. No, ona je ovog tjedna zatvorena i otvorit će se tek s početkom predsezone. „Nama je danas zadnji radni dan, a vrata ponovno otvaramo 1. ožujka. Nećemo organizi -

rati gledanja utakmica,“ odgovorili su nam u utorak iz gradske pizzerije. Plan je to većine ugostiteljskih objekata na području Grada koji egzistiraju prvenstveno od turista. Kako ih zimi nema ili ih ima znatno manje, a vjerojatno i uz troškove režija koje su drastično narasle, vrata im se ne isplati držati otvorena zimi. Isplativost, izgleda, neće stvoriti ni navijači pa se može već sada zaključiti kako Grad neće biti čest izbor prilikom praćenja Svjetskog prvenstva, kako se to znalo događati na Gundulićevoj ili kafićima Bunićeve poljane na prethodnim prvenstvima.

VEĆINU UVALE ĆE IZBJEĆI NAVIJAČKA GROZNICA, ALI NEŠTO PONUDE IMA

U Uvali Lapad se također neće moći očekivati jednaka atmosfera kao na prethodnim prvenstvima, a zbog hladnoće i oborina, navijanje na otvorenom je teško organizirati i planirati. Većina kafića stoga neće imati organizirana praćenja utakmica, no bit će ugostiteljskih objekata gdje će se ipak moći navijati. Naime, brojni Dubrovčani i gosti, put Hrvatske do svjetskog srebra prije četiri godine, pratili su uz žestoko navijanje na Sunset beachu Dubrovnik i veliko platno. Sad su vremenske prilike nešto drugačije. Nije ljeto, ali su se u Sunset beachu potrudili da ‘nema zime’. Kako nam je potvrdio operativni direktor Mili Vučković, oni će organizirati praćenja uta-

Kako nam je potvrdio operativni direktor Mili Vučković Sunset Beacha, oni će organizirati praćenja utakmica, a u slučaju kiše ili hladnoće, navijači će moći gledati Svjetsko prvenstvo u objektu Nobilis.

Piše Ivona Butjer Mratinović

foto:Goran Mratinović

četvrtak, 17. studenoga 2022.

„Moći će se navijati i vanjskim i unutarnjim prostorima, a utakmice Hrvatske reprezentacije će se moći pratiti i unutra i vanka. Uz postojeće vanjske prostore, unutra ćemo imati i malu dvoranu za navijanje u kojoj će se nalaziti video paneli za praćenje utakmica uz prigodnu ugostiteljsku i adventsku ponudu,“ kazao je Potrebica o navijačkom programu u Akademisu.

kmica, a u slučaju kiše ili hladnoće, navijači će moći gledati Svjetsko prvenstvo u objektu Nobilis.

Navijat će se moći i u caffe baru ‘Promenada’ u kojem se i inače redovito mogu pratiti utakmice premijer liga, ali i nogometnih prvenstava. Vlasnik Perica Vulinović-Zlatan nam je potvrdio kako će objekt osigurati praćenje svih utakmica Svjetskog prvenstva u Kataru, i to preko pet televizija i velikog platna.

VOJNOVIĆ KAO OMILJENA POSTA

Navijačko ludilo zahvatit će ‘Vojnović’, gdje većina kafića ima svoje zatvorene prostore u kojima će se moći gledati utakmice, a i nerijetko su češći izbor za izlaske i kave u zimskom razdoblju nego onom ljetnom. Vlasnik caffe bara ‘Retro’ Đivo Zvone nam je potvrdio kako će se u njegovom objektu moći pratiti utakmice, a detalje će tek definirati. A u Akademisu ‘Academia’ su se itekako pripremili za Svjetsko prvenstvo pa će on sasvim sigurno postati omiljeno okupljalište ljubitelja nogometa i Hrvatske nogometne reprezentacije. Kako nam je otkrio ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik Marko Potrebica, tamo se priprema veseli navijački korner.

„Moći će se navijati i u vanjskim i unutarnjim

prostorima. Naime, utakmice Hrvatske reprezentacije će se moći pratiti i unutra i vanka. Uz postojeće vanjske prostore, unutra ćemo imati i malu dvoranu za navijanje u kojoj će se nalaziti video paneli za praćenje utakmica uz prigodnu ugostiteljsku i adventsku ponudu,“ kazao je Potrebica.

NEMOJTE ZAOBIĆI SPORTSKU DVORANU!

Kako smo doznali, navijat ćete moći i u sportskoj dvorani, i to u Sport caffeu koji se nalazi u okviru prostora, a to nam je potvrdio vlasnik Nikola Bokarica.

„Organizirat ćemo navijanje, naravno! Sve utakmice, a pogotovo one Hrvatske nogometne reprezentacije, moći će se pratiti na dva velika ekrana,“ kažem nam Bokarica u kojem će se moći pratiti sport bez bojazni kakve bi mogle biti vremenske prilike jer se radi o zatvorenom prostoru.

Ove godine ponuda nije toliko bogata kao onih prethodnih, što s obzirom na vremensko razdoblje i termine utakmica ne iznenađuje. No, ipak je ima. Na navijačima je samo da odaberu omiljeno navijačko mjesto, ponesu navijačke rekvizite i dobru volju. I naravno, navrijeme osiguraju popodnevnu smjenu na radnom mjestu kad se igraju utakmice koje počinju u 11 sati ujutro.

Vejsil, Kadro, Kemal i Ćemal - radovali su se tomu što je Bošnjačka zajednica kulture Preporod Dubrovnik proteklog vikenda priredila bogat i zanimljiv program u Studentskom domu

Marko i Mislav - sve je tu, momački stav, osmijesi i brk gizdav

Mario, Marijana, Viktorija i Božo - godi sretni tata biti i djecom se svojom s pravom ponositi

Emerson i Robi - reporteri DU TV rado pođu van, zanimljive priloge rade svaki dan

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Elza i Lucia - vjerovali, ili ne, osim s “frizerskim salonom” tu je i sa zajedničkim učenjem veza

Nikša i Gani - stigla jesen i ukusnih maruna, il’ pitomih kestena, dani

Ana i Milena - za uspomenu na susret dragih prijateljica i lijepa slika je snimljena

Dubrovački dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022.

Iva, Ivana, Barbara, Irena, Dijana, Ankica, Gabriella, Marija i Marija - na Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, 14. studenoga, šećer u krvi i tlak je, zahvaljujući liječnicama, medicinskim sestrama i Medicinske škole učenicama, ispred Sponze besplatno mogao izmjeriti svak

Tonći, Đino i Cvijeto - Grad je neiscrpna tema, i kad ima, i kad nema problema Sonja i Tea - na taraci Gradske uspije se i raditi, i sladiti

Luka, Natali, Zdenka, slavljenica Vjekoslava, Ana, Paula, Maris i Roko - ne slavi se 14. rođendan svakoga dana, uljepšala ga je prijatelja grupa odabrana

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marijana i Monika - žurba je žurba, ali i kratke “stanke” bila vrijedna prilika

RMS “AQUITANIA” jedini je kruzer s četiri ciminjere koji je posjetio Dubrovnik

Gospar Ivo Batričević za jubilarni, 100. nastavak feljtona Priče o moru i brodovima donosi zanimljivosti vezane uz veličanstvenu Aquitaniju koja je bila dulja i po bruto tonaži veća od Titanica

RMS Aguitania jedini je brod s četiri ciminjere koji nas je posjetio, i to u travnju 1928. godine. U svim dosadašnjim nastavcima feljtona prilagao sam fotografije brodova u Dubrovniku, a od AQUITANIE nemam nijednu stoga prilažem nekoliko kartolina koje će pokazati njenu veličinu, raskoš i ljepotu. Svjetskim morima plovilo je toliko puno znamenitih brodova da ih je na jednome mjestu teško sve i nabrojiti. Među tim velikanima, značajno je mjesto uvijek pripadalo i transatlantiku koji je nosio ime nekadašnje rimske provincije na današnjem jugozapadu Francuske – AQUITANIA

AMBICIOZNIJA

OD TITANICA

U prestižnoj utrci za najbržim i najluksuznijim oceanskim putničkim lajnerima, počet-

kom dvadesetog stoljeća britanski je brodar Cunard naručio seriju od tri broda koje je krstio imenima MAURETANIA, LUSITANIA i AQUITANIA i koji su kasnije sačinjavali dobro znani “Veliki trio”. Odgovor na njihovu pojavu je brzo uslijedio od konkurentskog brodara White Star Line koji u isto vrijeme gradi blizance: OLYMPIC, BRITANNIC i tragični TITANIC , svaki od po 45000 bruto tona. Kako su ovi brodovi bili znatno veći od dva već izgrađena broda, MAURITANIE i LUSITANIE (31500 BT ), Cunard je svoj treći brod preinačio i izgradio ga tako da po svim svojim mjerama i opremom bude superioran konkurenciji.

KUMA JOJ JE BILA GROFICA Novogradnja broj 409, krštena imenom AQU -

AQUITANIA je po mnogočemu bila jedinstven brod. Izgrađena je kao tada najveći putnički brod na svijetu, preživjela je kao jedini veliki lajner oba svjetska rata i imala izuzetnu dugu i uspješnu karijeru

NEKOĆ NAJLJEPŠI I NAJVEĆI PUTNIČKI BROD

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

RMS Aquitania - maketa broda

četvrtak, 17. studenoga 2022.

Bio je među posljednjim izgrađenim putničkim brodovima na svijetu s četiri ciminjere i smatralo se da je među njima bio i najljepši. Zato je i nosio titulu ‘Ship Beautiful’

ITANIA , je u nazočnosti oko 100 tisuća znatiželjnika napustila navoze brodogradilišta John Brown u škotskom Clydebanku kod Glasgowa 21. travnja 1913. godine. Kuma broda je bila Alice Maud Olivia Stanley, grofica od Derbyja, rođena kao kći sedmog vojvode od Manchestera i njegove supruge, grofice Louise von Alten.

Na prvo je putovanje iz Liverpoola do New Yorka zaplovila u svibnju sljedeće godine, a nakon toga je preuzela liniju Southampton - Cherbourg (Francuska) - New York. Imala je 45647 bruto tona, a bila duga 275, široka 29,4 i gazom od 10,6 metara. Četiri moćne Parson parne turbine trostruke ekspanzije ukupne snage 59000 KS preko četiri propele pokretale su je brzinom od 23 čvora. Brod je na svojih devet putničkih paluba mogao prihvatiti 618 putnika u prvom razredu, 614 u drugom i čak 1998 putnika u trećem putničkom razredu, a njih su opsluživala 972 člana posade. Bio je među posljednjim izgrađenim putničkim brodovima na svijetu s četiri ciminjere i smatralo se da je među njima bio i najljepši. Zato je i nosio titulu ‘Ship Beautiful’.

JEDINA PREŽIVJELA OBA RATA, NAJVEĆA OD SVIH…

AQUITANIA je po mnogočemu bila jedinstven brod. Izgrađena je kao tada najveći putnički brod na svijetu, preživjela je kao jedini veliki lajner oba svjetska rata i imala izuzetnu dugu i uspješnu karijeru. Bila je najduži i najuspješniji brod u impozantnoj Cunardovoj floti dvadesetog stoljeća, a bila je prvi brod koji je nakon potonuća TITANICA imao dovoljno čamaca za spašavanje za prihvat svih putnika i članova posade.

Nakon samo tri obavljene plovidbe preko Atlantskog oceana, AQUITANIA je rekvirirana u vojnu službu. Za potrebe savezničkog rat-

noga stroja plovi naizmjenično kao oklopljeni transporter ili brod-bolnica. Na svojim prostranim palubama ponekad je znala prihvatiti i do osam tisuća vojnika.

Brod je krajem 1919. vraćen Cunardu za kojeg, nakon preinake u brodogradilištu Armstrong Whitworth Newcastle, opet plovi na pruzi za New York. Tom prigodom je izvršena rekonstrukcija glavnih brodskih pogonskih parnih strojeva i od tada AQUITANIA prelazi s upotre -

Priče o moru i brodovima

RMS Aquitania

RMS Aquitania - poster

be krutih goriva (garbun) na tekuće (dizel). Da ne bih zbunio čitatelje, moram pojasniti kako su i dalje ostale parne turbine kao glavni pogon, ali im je samo promijenjeno ložište.

U DUBROVNIKU NA USKRŠNJEM PUTOVANJU Godine 1926. je potpuno preuređena za smještaj 610 putnika u prvom, 950 u drugom i 640 putnika u turističkom razredu. Nažalost, velika ekonomska kriza negativno utječe na prekooceanska putovanja pa Cunard sa svojim doista popularnim brodom organizira i prva jeftinija kružna putovanja.

U sklopu uskršnjeg putovanja koje je organizirano s polaskom iz New Yorka 21. ožujka 1928., AQUITANIA je početkom travnja doplovila i do Dubrovnika. To joj je ostala i jedina zabilježena posjeta našemu gradu.

Iako je ranije bilo planirano da AQUITANIA , nakon izgradnje broda QUEEN ELIZABETH , bude raspremljena, novi svjetski ratni sukob ju je 1939. ponovo vratio u ratnu službu. Sljede -

ćih je osam godina služila za transporte vojnih potencijala, većinom u Tihom i Indijskom oceanu. Računa se kako je u tim plovidbama prevalila preko 500 tisuća milja i u njima prevezla oko 400 tisuća vojnika.

NIJE IZBJEGLA SUDBINU STARIH BRODOVA Nakon završetka rata AQUITANIA se nije vratila svojim ranijim prugama nego je neko vrijeme za račun kanadske Vlade prevozila izbjeglice i emigrante iz Europe prema luci Halifax. Raspremljena je 1949., da bi već sljedeće godine, kao posljednji od putničkih brodova s četiri ciminjere, bila izrezana u staro željezo pored škotske luke Faslane.

Tako je, poslije punih 36 godina te nakon ukupno isplovljenih tri milijuna milja i prevezenih 1,2 milijuna putnika, sa svjetske scene nestao jedan od najpoznatijih putničkih brodova, koji u svojim plovidbama nije zaboravio posjetiti i Dubrovnik. A ovdje je bio i ostao zabilježen kao jedini kruzer s četiri ciminjere koji ga je ikada posjetio.

U sklopu uskršnjeg putovanja koje je organizirano s polaskom iz New Yorka 21. ožujka 1928., AQUITANIA je početkom travnja doplovila i do Dubrovnika. To joj je ostala i jedina zabilježena posjeta našemu gradu

četvrtak, 17. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

brodovima

RMS Aquitania

Piše Miho Katičić

U gradu pokrenute tri inicijative za bavljenje sportom osoba s invaliditetom

U Dubrovniku su se dogodile tri hvalevrijedne inicijative za bavljenje sportom osoba s invaliditetom, među kojima su i one namijenjene djeci.

O njima za Dubrovački dnevnik piše zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić

Kako to obično biva kad se rade dobre stvari i sretnu dobri ljudi, dogodila se sinergija triju inicijativa za bavljenje sportom osoba s invaliditetom u Dubrovniku.

Prva je poziv udruge “Akademija zdravog življenja” početkom kolovoza da se Grad Dubrovnik uključi u projekt Sportske lige za djecu s teškoćama u razvoju, Special Power League.

Istovremeno je Grad Dubrovnik raspisao javni poziv za Program javnih potreba u športu za osobe s invaliditetom. Naime, Grad Dubrovnik je kao prvi grad u Republici Hrvatskoj u svom proračunu za ovu godinu izdvojio zasebnu stavku za sport osoba s invaliditetom u visini od 250 tisuća kuna. Osnovni cilj projekta je integracija u društvo djece s teškoćama u razvoju kroz kontinuirano bavljenje sportskim aktivnostima, a dodatna dobrobit je poboljšanje motoričkih i kognitivnih kapaciteta te druženje i stvaranje novih prijateljstava kroz igru i sport, neovisno o vrsti i stupnju fizičkih i intelektualnih teškoća. Javni poziv je bio raspisan od 9. kolovoza do 20. rujna, na koji se javio Teniski klub Dubrovnik.

Treća je inicijativa Športskog saveza osoba s invaliditetom Grada Splita da se u Dubrovniku organizira promocija sportskih

disciplina kojima se mogu baviti osobe s invaliditetom. Prihvativši inicijativu, Grad Dubrovnik je osigurao dvoranu Osnovne škole Montovjerna, u kojoj je 21. listopada Športski savez osoba s invaliditetom Grada Splita, uz potporu Grada Dubrovnika i udruge Bonsai, organizirao „Paraolimpijski školski dan“. Na šest su se postaja predstavili sportovi primjereni za osobe s invaliditetom: atletika, boćanje, košarka u kolicima, sjedeća odbojka, stolni tenis i taekwondo.

Želeći dobiti što širu sliku o potrebama i afinitetima djece s teškoćama s područja grada Dubrovnika za bavljenje sportskim aktivnostima, Grad Dubrovnik je za suradnju zamolio predsjednicu udruge “Poseban prijatelj” Dženitu Lazarević, koja je pripremila i objavila anketni upitnik na koji su se mogli javiti svi zainteresirani za uključivanje u ovaj projekt

Anketom se željela utvrditi zainteresiranost dubrovačke djece koja imaju teškoće u razvoju i njihovih roditelja za bavljenje sportom, uzimajući u obzir oblik i karakter oštećenja odnosno teškoće. Pokazalo se da je najviše zainteresiranih s autizmom, tjelesnim i intelektualnim teškoćama, Downovim sindromom i poremećajem ADHD. Obradom podataka utvrđeni su prioritetni sportovi, koji sublimira-

ju afinitete djece i roditelja za bavljenje sportom te adekvatnost pojedinog sporta s obzirom na karakter teškoće u razvoju. To su judo, atletika, nogomet, plivanje i stolni tenis.

Rezultati dobiveni anketnim upitnikom koristit će se za formiranje nogometnog tima koji će se uključiti u Sportsku ligu za djecu s teškoćama u razvoju - Special Power League, ali i kao podloga za pripremu Programa javnih potreba u športu za osobe s invaliditetom Grada Dubrovnika za 2023.

Ovo je projekt koji je puno „više od igre“. Naravno da je bitno da djeca kroz bavljenje sportom budu zdravija, poboljšaju svoje fizičke i mentalne kapacitete, ali je puno bitnije njihovo upoznavanje, druženje i prijateljstvo, a u širem društvenom smislu potpuno eliminiranje bilo kakve diskriminacije i u konačnici izjednačavanje mogućnosti za djecu teškoćama u razvoju i potupna inkluzija u sve sfere društvenog života.

Moja je poruka roditeljima da su njihova djeca djeca ljubavi kao i sva druga, samo traže više pažnje i njege i da uvijek budu uz njihov put, a djeci s teškoćama da znaju da su samo malo drugačija od druge djece, ali jednako vrijedna naše ljubavi, pažnje i skrbi.

Spremačice zbog THC-a u bombonima imale halucinacije, kažnjen turist iz Kanade

Vozio alkoholiziran i bez vozačke, odbio se testirati na droge

Državljanin Kanade u dobi od 43-godine čiji su bomboni pretragom pronađeni u kući na području Konavala koju je unajmio za odmor, prekršajno je sankcioniran sukladno Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga novčanom kaznom od 20 tisuća kuna. Osim toga, naplaćeni su mu i troškovi vještačenja u iznosu od 7.550,00 kuna. O detaljima su izvijestili iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

„Policijski službenici Odjela kriminaliteta droga Policijske uprave dubrovačko-neretvanske su, nakon prethodno dobivenih operativnih informacija, 3. studenoga 2022. godine, temeljem naredbe Općinskog suda u Dubrovniku, pretražili spomenutu kuću za odmor. Pretragom je pronađena manja količina marihuane i plastična kutija u kojoj su se nalazili bomboni raznih oblika i boja težine 332 grama kao i 15 pakiranja sa sadržajem nepoznate tvari omotane bijelim papirom težine 175 grama. Bombone su prethodno kon -

zumirale spremačice kuće kojima je nakon toga pozlilo zbog čega su zatražile liječničku pomoć.

Obzirom da se za pronađene slatkiše posumnjalo da sadrže supstance koje se nalaze na popisu droga, poslani su na vještačenje te je nalazom potvrđeno da se u njima nalazi THC . Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da pronađeni bomboni pripadaju 43-godišnjem državljaninu Kanade, u čijem najmu je bila kuća za odmor, od kojeg je, kao mjera opreza, oduzeta putna isprava, do okončanja kriminalističkog istraživanja. Obzirom da je utvrđeno da su bomboni bili namijenjeni osobnoj uporabi, kanadski je državljanin prekršajno sankcioniran, kako je već navedeno. Nakon što je platio novčanu kaznu, kanadskom je državljaninu vraćena putna isprava i on je napustio područje Republike Hrvatske,“ stoji u priopćenju policije. Inače, spremačice su imale halucinacije.

Najveća novčana kazna prošlog tjedna izrečena je u Dubrovniku, izvijestili su iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

“Najveća novčana kazna u iznosu od 13 300 kuna izrečena je 41-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je zaustavljen prilikom redovne kontrole prometa u Dubrovniku kada je utvrđeno da vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 0,62 g/kg i kod sebe nema vozačku dozvolu te se odbio testirati na prisutnost droga u organizmu. Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije,“ stoji u priopćenju policije.

Obzirom da se za pronađene slatkiše posumnjalo da sadrže supstance koje se nalaze na popisu droga, poslani su na vještačenje te je nalazom potvrđeno da se u njima nalazi THC

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: - Miho Bulić, umjesto cvijeća za pok. Đina Bujak prilaže 400,00 kn; - Mirjana Brunsko, u spomen na dragu prijateljicu Severinu Zajec, umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DOMUS CHRISTI:

U spomen na pokojnog BALDA JERKOVIĆ 650,00 kn umjesto cvijeća stanari Sustjepanske 5 Dubrovnik.

četvrtak, 17. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

humanitarni prilozi

Korisnici i zaposlenici od srca zahvaljuju

DVA SKALINA:

U spomen na pok. Ankicu Žarak, 500 kuna prilažu obitelj Cvetke i Iva Jurišić i Jelka Šegedin ;

U spomen na pok. Balda Jerkovića, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže nepuća Snježana s obitelji; U sponen na djevera Balda Jerkovića , umjesto cvijeća 200 kuna prilaže nevjesta Ana; Dragom dundu baldu Jerković, umjesto cvijeća 350 kuna prilažu nepuće Ive i Ane s obitelji; Umjesto cvijeća za dragu Božidarku Njirić, 300 kuna prilažu Nenad, Neno; Umjesto vijenva za pok. Slavka Butigana, oca naše Željke, 1.000 kuna prilaže obitelj Nemedi;

Maja Sršen donacija 100 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: Luka d.o.o. za potrebe Udruge prilaže 2.000 kn

POLIKLINIKA MARIN MED - ŠIROK SPEKTAR ZDRAVSTVENIH USLUGA - MISLITE

NA SVOJE ZDRAVLJE!

PREGLEDAJTE SE NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled kod specijaliste – dostupni su; kirurg, traumatolog, oftalmolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, neurolog, kardiolog, dermatolog, anesteziolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih- bezbolno

-Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

-Kompletni sistematski pregled za građane

-Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži…

Za sve informacije posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Prodajem Golfa 3, turbo-diesel, neregistriran. Tel. 099/4166-907

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

IZNAJMLJIVANJE

Izdajem stan u Gruzu za jednog ili dva radnika. Tel. 020/419-574

Iznajmljuje se dvosoban stan u Poluganju 32, na duže vrijeme, kontakt: 098 243 537

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka kontakt 0922858452

Iznajmljujem poslovni prostor 72m2 pogodan za sve vrste djelatnosti s prilazom+ 2 parking mjesta u naselju SSG. Mob.098 910 5375

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s parkirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima

dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/3375466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni

v oda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946 Prodajem dva pašnjaka, ka-

tastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1,

četvrtak, 17. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK 38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Mali oglasi

K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Mandaljena, simpatičan stan s parkirnim mjestom 72 m2 –219.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211 Čilipi, građevinsko zemljište s gotovim projektom i ishodovanom dozvolom – 380 m2 –80.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 466 2211

Upravo renoviran trosoban stan na Pločama s vrhunskim pogledom - 92 m2 – 525.000 € - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Šipanska Luka, u prodaji imamo stare kamene kuće za obnovu i nekoliko poljoprivrednih zemljišta u okolini - Angelus nekretnine - ured Dubrovnik – 095 676 009

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Poklanjam ženku aljaškog malamuta, stara tri godine razigrana je i vesela, isključivo ljubitelju pasa, info telefon 0993719455 Marina.

USLUGE RAZNO

Kućni meštar - Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka, tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili

nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

- LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 14.11. do 20.11.2022.

- LJEKARNA ”GRUŽ “ od 21.11. do 27.11.2022.

preminuli

Dubrovački dnevniK četvrtak, 17. studenoga 2022. Mali oglasi