Dubrovački dnevnik br. 122

Mario Babarović

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Županu su zatajili istinu

Naš je ministar od zdravlja Vili Beroš toliko dugo i temeljito pripremao reformu zdravstva da već u prvoj fazi Javne rasprave ima preko tisuću primjedbi. Za koga stvarno Beroš donosi ovaj prijedlog reforme? Za Plenkija, EU , građane ili za zadovoljenje forme? Pitanje objedinjenja svih hrvatskih bolnica pod jednu kapu izazvalo je negodovanje brojnih županija na čijem su čelu i župani iz vlastite mu stranke pa je to također snervalo i našeg Dobroslavića. Vrh HDZ-a nije imao tri čiste priznati svojim članovima, pa tako ni našem županu, kako je to stvar koja je u nacrtu poslana u EU, upravo prema njihovim preporukama i tamo prihvaćena. Tu nema hoćeš – nećeš, nego moraš. Zato je svaka pobuna beskorisna, moj župane. To spada u obavezne likove, kako bi rekla pokojna Milka Babović.

Kad je u pitanju umjetnička sloboda, tu je Beroš vrlo kreativno smi-

slio kako mladi liječnici prije specijalizacije moraju odraditi godinu dana kao liječnici obiteljske medicine, kojih kronično nedostaje. Nakon takve akcije - tko živ, tko mrtav. Ovo drugo, posebno kad je riječ o starijoj populaciji, je izglednije, ali i to ima svoje prednosti. Manji troškovi za mirovine. Možda bi pacijenti više pomoći i znanja dobili od medicinskih sestara koje su godinama, radeći uz svoje liječnike, onako usput više naučile o dijagnostici od tek završenih studenata medicine. Nedostatak medicinskih sestara u broju koji debelo prelazi nekoliko tisuća diljem Hrvatske u reformi se ne spominje. Sve veći egzodus liječnika i sestara iz Lijepe naše dodatno će se ubrzati nakon ove kreativne Beroševe ideje. Smanjenje lista čekanja samo je istaknuto kao lijepa želja, ali bez stvarnog i konkretnog rješenja. Osim ako ne smatra konkretnim rješenjem zahtjev ka-

Piše Vjera Šuman FOTO: IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

ko svi liječnici moraju odraditi cijelo svoje radno vrijeme (?!). Znači li to kako dosad nisu radili? Ako je to točno, onda to nije pitanje za liječnike niti za reformu nego za ravnatelje i organizaciju posla. Ako je to doista problem, zašto onda imaju toliko prekovremenih? Kako god, sad bar znamo da bi i Beroš želio da su liste čekanja manje. Liječničku struku niti je išta pitao, niti ga previše zanima njihovo mišljenje. Zapravo su priličan davež. Stalno se nekog vraga bune.

Zato je jasnije čak i najupornijim optimistima kako će finalni rezultat cijelog Beroševog ‘happeninga’ biti jednak svim našim reformama dosad. Dakle, nikakav. Vlada uporno šalje istu poruku, ali je ne čujemo. Moja svekrva je govorila : „To je k’o glu(v) om dobro jutro!“ Poruka je jasna da jasnija ne može biti. Imamo i postav-

ljamo potkapacitirane ministre i potkapacitirane kadrove na svim razinama. Bolje niti znamo niti hoćemo. Zašto bi drugačije bilo u Ini ili s obnovom od potresa? Ili s Fortenovom i SOA-om? Ili s iskoristivošću iz EU fondova? Koga briga! Ipak, to što je 75 posto hrvatskih građana nezadovoljno smjerom kojim Vlada vodi zemlju pokazuje malo drugačiju sliku, ali nije to razlog za bilo kakve izmjene u ponašanju vladajućih. Jer 25 posto je i dalje onih, uvijek vjernih. Uz ovakvu oporbu i već uobičajenu tragičnu izlaznost, to je dovoljno za pobjedu na izborima. I što tu onda nije jasno s Beroševom reformom?

Umeđuvremenu ima i nekih lijepih vijesti. Grad je pobjednik, točnije prvi je među desetak predloženih europskih gradova od strane britanskih putničkih časopisa Wanderlust

kao najpoželjnijih gradova za posjetiti u Europi. Dobar zamah za turizam. No, Grad ni dosad nije imao problem s manjkom nego s viškom turista u jezgri. I još uvijek ne koristi svoje okruženje kao idealna područja za brojne nove sadržaje i priče. Nedostatak sadržaja, posebno u jesen, zimu i proljeće, dovodi do zatvaranja hotela, a nedostatak hotela zimi čini besmislenim i angažman za stvaranjem novih primamljivih izvansezonskih sadržaja. I tu se krug zatvara. No, jedna druga priča ima sretan završetak. Maca Anastazija poznata diljem Hrvatske jer je izazvala velike prijepore na relaciji: građani, Grad, Mato, udruge, Knežev dvor, pa čak i Zavoda za zaštitu spomenika kulture, sretno je udomljena pa svi mogu odahnuti. Doduše, puno je još neudomljenih njuškica, ali to je neka druga tema. Eto vas.

petak,

studenoga 2022.

MOŽE LI NERADNA

NEDJELJA FUNKCIONIRATI

UZ

TURIZAM? Dubrovački poduzetnici: Zimi nema ‘žive duše’, ali ljeti je druga priča

Tema svih tema opet se vratila na velika vrata, Vlada želi regulirati pitanje (ne)rada nedjeljom, a mi smo za mišljenje upitali dubrovačke poduzetnike kojih bi se takva odluka ticala

Sredinom listopada premijer Andrej Plenković najavio je kako će izmjene Zakona o trgovini regulirati pitanje (ne)rada nedjeljom, a prijedlog je upućen na e-savjetovanje. Naglasio je kako je cilj zakona naći dobar balans između rada i obiteljskog života. „Oni koji rade nedjeljom, bit će adekvatno nagrađeni, a oni koji rade u nekoj tvrtki koja, između ostalog, radi nedjeljom, a oni ne žele raditi – ne smiju zbog toga dobiti otkaz“, najavio je premijer. Znamo da ovo nije ništa posebno novo. Tema neradnih nedjelja povuče se barem jednom godišnje, nerijetko pred izbore, a čak je i Ustavni sud nekoliko puta rušio takvu odluku zabrane rada nedjeljom. Međutim, iz Vlade ovog puta ističu kako nije riječ o zabrani nego regulaciji rada.

Vlada se u prijedlogu pozvala na Međunarodne ugovore koji propisuju kako se razdoblje tjednog odmora mora, kada je god to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora, za što Vlada ističe kako je to u Hrvatskoj nedjelja.

ŠTO DONOSI NOVI PRIJEDLOG?

U prijedlogu izmjena zakona ističe se kako bi poduzetnik imao mogućnost raspodjele 90 sati kroz šest dana u tjednu, od ponedjeljka do subote, a nedjeljom bi trgovački objekti trebali biti, kako piše Vlada, ‘pretežito zatvoreni’.

U godini bi tako bilo dopušteno raditi 16 nedjelja, a koje će to biti odredio bi sam trgovac po potre-

bama sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu potrebu za radnom nedjeljom. Tjedni u kojima je nedjelja radna, onda bi imali dodatnih 15 radnih sati, što u tim tjednima predstavlja maksimalno 105 dopuštenih radnih sati.

U prijedlogu se ističe kako ne može biti apsolutno pravilo da nedjelja bude neradni dan i kako se od tog pravila može odstupiti kada postoje ‘valjani razlozi i posebnosti, a koji su povezani sa zadovoljenjem osnovnih životnih potreba, odnosno potreba društvene zajednice koje se ne mogu zadovoljiti bez kontinuiranog i nesmetanog obavljanja javnih usluga, kao i razlozi povezani s činjenicom da je Hrvatska turistička zemlja’.

U prijedlogu zakona su navedene i ankete provedene među Hrvatima koje ukazuju kako 72 posto stanovništva podržava zabranu rada nedjeljom i kako više od polovice Hrvata nikada nedjeljom ne ide u trgovačke centre. Također, navodi se i analiza koja je pokazala kako se u slučaju neradnih nedjelja u trgovinama promet ‘prelijeva’ na druge dane u tjednu.

Osim toga iz Vlade u prijedlogu ističu kako ekonomska znanost ukazuje na četiri osnovna čimbenika koja utječu na potrošnju, a to su dohodak potrošača, cijene roba i usluga i ukus potrošača. Radno vrijeme trgovina, ističu u prijedlogu, nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Osim toga, navode i ka-

Vlada je prijedlog Zakona o trgovinama kojem se regulira pitanje neradnih nedjelja uputila u e-savjetovanje, a prijedlog je izazvao brojne reakcije

Piše Petra Srebrović foto: Grgo Jelavić/PIXSELL, Goran Mratinović/DD, Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Trojić: Vjerujem da će narod i dalje kupovati ono što mu treba, ali u nekom drugom terminu, pa tu neće doći do smanjenja potrošnje. S druge strane, gubitnici su trgovci suvenirima i ostalom galanterijom u mjestima gdje sezona traje dulje od četiri mjeseca

ko je u nekim drugim zemljama EU regulirano radno vrijeme tako da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, uz iznimke poput vjerskih, turističkih područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta i slično. Zanimljivo je kako se vjerska pitanja navode kao iznimke, a često je upravo Crkva bila prva koja je podržavala zabranu rada nedjeljom. Ovo je jedna od onih tema koja je često u odnosu 50-50 za i protiv. Dok će dio Hrvata žustro podržavati odmor nedjeljom, druga strana će podupirati adekvatno plaćene radne nedjelje i odmor od rada neki drugi dan u tjednu.

ŠOPING CENTRI NAJPOSJEĆENIJI UPRAVO VIKENDOM

Pa čak ni u Hrvatskoj gospodarskoj komori nemaju jedinstveno stajalište.

„HGK u principu zagovara stav svojih članova. Me-

đutim, u ovom slučaju članovi Udruženja trgovine nemaju jedinstven stav o regulaciji rada trgovina nedjeljom; jedni se zalažu za ograničavanje, drugi su protiv bilo kojeg ograničavanja rada nedjeljom“, pojašnjava nam predsjednica Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić.

„No, isto tako valja istaknuti da je model s dozvoljenim brojem radnih nedjelja jedan od prijedloga sa sjednica Udruženja trgovine, gdje su trgovci tražili da se uzmu u obzir specifičnosti sezonskog tržišta, uključujući turističku sezonu, ili primjerice advent u Zagrebu, većim gradovima i slična događanja“, pojašnjava.

Trojić dodaje kako bi ovim Zakonom najviše bili pogođeni šoping centri, a posebno u zimskim mjesecima.

„Pokazalo se kako su upravo subota i nedjelja najprometniji dani. Šoping centri zapravo postaju moderni ‘trgovi’, mjesta druženja i provođenja vremena, pa i kupovine. Utoliko će oni izgubiti. Što se tiče šireg dubrovačkog područja, vjerujem da će narod i dalje kupovati ono što mu treba, ali u nekom drugom terminu, pa tu neće doći do smanjenja potrošnje. S druge strane, gubitnici su trgovci suvenirima i ostalom galanterijom u mjestima gdje sezona traje dulje od četiri mjeseca“, ističe Trojić i dodaje kako joj ovaj sistem s određenim brojem radnih nedjelja djeluje kao najpoštenije kompromisno rješenje, no ističe kako ostaje pitanje je li 16 nedjelja pravi broj, što je također stvar javne rasprave.

LIDL: NAČELNO NISMO PROTIV, ALI… Upitali smo i nekoliko butiga koje posluju u Du-

petak,

studenoga 2022.

Hoće li turiste dočekati zatvorene butige na Stradunu?

Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik

Zlatko Begušić:

Gdje bi ljudi u sezoni kupili suvenir ili slično? U tom kontekstu ne podržavam zabranu rada nedjeljom u ljetnom periodu

brovniku kakav je stav uprave, ali i zaposlenika o radu nedjeljom, međutim odgovor smo dobili samo iz Lidla.

„Lidl Hrvatska načelno nije protiv uvođenja neradne nedjelje, s obzirom i na to da bi prijedlog uključivao 16 radnih nedjelja kroz godinu. Istovremeno, smatramo da je nužan preduvjet donošenje odgovarajućih propisa od strane nadležnih tijela koji će predvidjeti jednake uvjete za sve trgovine te tako osigurati pošteno tržišno natjecanje. U slučaju izmjena ili dopuna postojećeg Zakona o radu, Lidl će prilagoditi rad nedjeljom u skladu s novim Zakonom te o tome pravovremeno obavijestiti javnost“, istaknuli su iz Lidla.

Prijedlog zakona predviđa i neke iznimke da bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su dio željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova i OPG-ova. Osim toga, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne bi se odnosila na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, pijacama, prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama.

SPECIFIČNE I PEKARE

Prema predloženim izmjenama, kiosci i pekare bi nedjeljom i blagdanom mogli raditi od 7 do 13 sati. O tome smo upitali Shendrita Sufaja, vlasnika pekare Ombla.

„U isto vrijeme sam i za i protiv ovakvog prijedloga. Primjerice, zime nedjeljom nema ‘žive duše’, dok je ljeti sezona i ima posla. Velika je razlika nedjelje ljeti i zimi u Dubrovniku. Nedjelja je zimi najslabiji dan, a ljeti je to druga stvar. Iskreno ne znam koliko je isplativo nedjeljom zatvoriti, jer posla ipak ima što dobro dođe u ovoj krizi, ali nije kao radnim danom. Ako bude takvo pravilo naravno da ćemo ga poštovati“, govori nam Sufaj.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu kako su sve zabrane suprotne temeljnim postulatima koje kao udruga zastupaju. Dok iz Hrvatske obrtničke komore napominju kako je u turističkim područjima rad nedjeljom ključan za kvalitetu turističke ponude i samo gospodarstvo, dok je u nekim kontinentalnim dijelovima Hrvatske neisplativ. Stoga iz Ceha trgovine HOK-a smatraju kako se svakom poslodavcu treba ostaviti sloboda odabira hoće li raditi nedjeljom ili ne, temeljena na ekonomskom interesu. U HOK-u se zalažu da poslodavci adekvatno plate svoje radnike i osiguraju slobodan dan za odmor ako je nedjelja radna. Smatraju kako je najbolja opcija da se rad nedjeljom ostavi na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obveza i adekvatno plaćanje radne snage.

GDJE BI ONDA TURISTI KUPOVALI SUVENIRE?

O temi neradnih nedjelja u kontekstu Dubrovnika kao turističkog grada upitali smo Zlatka Begušića, predsjednika Udruženja obrtnika Dubrovnik koji je i sam vlasnik i suvlasnik butiga koje posluju u staroj gradskoj jezgri. Na početku razgovora ističe kako se radi o poslovima u kojima je ljetna sezona ključna i kako tada moraju raditi.

„Podržavam da se zimi nedjelje ne rade, ali gdje bi ljudi onda u sezoni kupili suvenir ili slično? U tom kontekstu ne podržavam zabranu rada nedjeljom u ljetnom periodu“, govori Begušić i dodaje kako bi sretnija opcija bila da se šest mjeseci nedjeljom radi, a drugih šest ne.

„Ovih 16 nedjelja radnih, odnosno četiri mjeseca, je uredu, ali u Dubrovniku je to ipak malo. Nama sezona počinje od Uskrsa i traje do 1.studenog, a ove godine ima još ima turista kroz studeni, najrealnija bi bila opcija šest-šest“, govori.

S obzirom na to da se prijedlog Zakona nalazi na e-savjetovanju, Begušić nam govori kako imaju mehanizme kroz koje će obrtnici izraziti svoje stavove.

„Sazvat ću upravni odbor Udruženja obrtnika Dubrovnik i onda ćemo doći do zajedničkog rješenja koje ćemo poslati HOK-u“, zaključuje Begušić.

Zlatko Begušić, predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik

Pekara Ombla

Pedijatrica iz Lapada odlazi u mirovinu, ambulanta neće ostati prazna

U siječnju 2015. godine pedijatrijsku ambulantu u Lapadu preuzela je doktorica medicine specijalistica pedijatrije Gordana Mićunović. Dubrovnik je tada dobio liječnicu s desetljećima specijalističkog staža provedenog u bolničkim i ambulantnim djelatnostima koja ima ogromno iskustvo u zdravstvenoj zaštiti djece. Doktorica Mićunović bila je i voditelj službe – koordinator primarne pedijatrijske zaštite u Kotoru. Njenim angažmanom Dom zdravlja je Dubrovniku na punih osam godina osigurao izuzetno kvalitetnu osobu koja je vodila ambulantu DOC nakon doktorice Vere Vukčević.

Doktorica Mićunović s krajem godine odlazi u zasluženu mirovinu nakon godina rada s malim Lapađanima, a s ravnateljem Doma zdravlja Dubrovnik Brankom Bazdanom smo porazgovarali o situaciji u pedijatrijskim ambulantama u gradu. Upitali smo ga i hoće li lapadska djeca ostati bez doktora.

SITUACIJA JE ‘NATEGNUTA’, ALI POSTOJI PLAN

Dom zdravlja ima plan, radi se na njegovoj realizaciji kako djeca grada ne bi ostala bez još jednog pedijatra, jer situacija je i sada ‘nategnuta’. Ambulanta u Novoj Mokošici nema nositelja i tamo se doktorice izmjenjuju, a od sredine studenog tako će biti i u Lapadu.

“Doktorica Mićunović će od sredine studenog koristiti godišnji odmor, nakon čega odlazi u mirovinu”, otkrio je  za Dubrovački dnevnik Bazdan. Upitali smo ga hoće li u ambulantu DOC doći drugi pedijatar i kada.

“Ne mogu ništa službeno potvrditi jer još uvijek provodimo razgovore, pregovore i dogovore, ali

imamo plan. Dogovaramo s jednom pedijatricom iz drugog hrvatskog grada da dođe kod nas”, govori nam Bazdan i dodaje kako bi se, uz malo sreće, sve moglo realizirati vrlo brzo, moguće već za mjesec dana.

I ambulanta u Mokošici je već neko vrijeme bez nositelja pa smo Bazdana upitali ima li dugoročnih planova za popunjavanje tog mjesta kako bi se olakšao život Mokošanima.

“U Mokošici se izmjenjuju sve pedijatrice, a predviđamo da bi u svibnju ili lipnju tu mogao doći pedijatar koji nije iz Dubrovnika. Njemu bismo, naravno, osigurali smještaj”, govori nam Bazdan.  Inače, istaknuo je kako je taj liječnik trenutno na specijalizaciji koju bi trebao završiti u proljeće 2023. godine, a postoji i još jedna specijalizantica koja je ove godine započela specijalizaciju, a koju Dom zdravlja Dubrovnik ima u vidu u budućnosti.

Dom zdravlja ima plan, radi se na njegovoj realizaciji kako djeca grada ne bi ostala bez još jednog pedijatra, jer situacija je i sada ‘nategnuta’

Piše Petra Srebrović foto:Goran Mratinović

TKO ĆE

LAPAĐANE?

Zbog poskupljenja goriva narasle su cijene autobusnih karata iz Dubrovnika

Prema nekim destinacijama nema povratnih karata pa se vožnje plaćaju značajno više nego prije nekoliko tjedana

Prije nekoliko dana požalio se Dubrovčanin kako je kartu za autobus iz Dubrovnika do Zagreba Flixbusa, u jednom smjeru, platio 384 kune. Šokiran je ostao iznosom naš sugrađanin, a obzirom na to kako je do sada na istoj relaciji plaćao u prosjeku 200 kuna za kartu.

Prije nekoliko dana požalio se jedan Dubrovčanin kako je kartu za autobus iz Dubrovnika do Zagreba Flix busa, u jednom smjeru, platio 384 kune. Šokiran je ostao iznosom naš sugrađanin, s obzirom na to kako je do sada na istoj relaciji plaćao u prosjeku 200 kuna za kartu. Tragom te informacije upitali smo prijevoznike koji voze iz Dubrovnika za Split i Zagreb jesu li i koliko poskupjele karte u posljednjih godinu dana.

Iz Samoborčeka kažu kako izbora nisu imali. Ulazni troškovi rastu, pa moraju i cijene usluga rasti, dok nam drugi prijevoznici nisu odgovorili na upite. „Globalna kriza i vrtoglavo povećanje svih troškova života, kao i troškova koji utječu na poslovanje

nekog društva, poput povećanja cijena goriva koje se mijenjaju svakih tjedan dana i to uglavnom na više, zatim povećanja cijena obveznog osiguranja, rezervnih dijelova i svega ostaloga nužnoga za poslovanje, nažalost, utjecali su i na našu tvrtku. Samim time bili smo primorani povećati cijene naših usluga“, pojašnjavaju iz ove tvrtke.

CIJENE KARATA SU RASLE

S obzirom na gore navedeno, cijene putnih karata Samoborčeka iz Dubrovnika prema drugim hrvatskim gradovima su rasle. Puna cijena putne karte na relaciji iz Dubrovnika za Split za jednu osobu sada iznosi 106 kuna, a na relaciji iz Du-

Piše Petra Srebrović

Zbog poskupljenja goriva došlo je do povećanja cijena autobusnih karata iz Dubrovnika prema drugim gradovima, neke su rasle u očekivanim iznosima, a neke cijene su zaprepastile naše sugrađane

petak, 11. studenoga 2022.

Iako su prijevoznici jedni od onih koji su ‘najžešće’ pogođeni udarom poskupljenja ulaznih troškova i poskupljenja usluga su bila očekivana, pa i opravdana, neka su poskupljenja tolika da su se naši sugrađani zapitali zar to ipak nije pomalo bezobrazno.

brovnika za Zagreb 250 kuna.

“Važno je napomenuti kako često imamo različite promocije na međužupanijskim linijama te se prilikom online kupnje preko naše internetske stranice mogu ostvariti popusti do čak 90 posto. Pravilo je sljedeće: što se ranije kupi karta, popust je veći”, ističu iz Samoborčeka i dodaju kako je prošle godine u ovo vrijeme cijena putne karte iz Dubrovnika do Splita iznosila 98 kuna, dok je do Zagreba to bilo 225 kuna.

„Svjedoci smo svakodnevnog povećanja cijena i samim time i porasta troškova života koji neizbježno vode i do rasta cijena svih stavki nužnih za održavanje uspješnog poslovanja, uključujući gorivo i održavanje vozila. U skladu s time, i cijene su naših usluga rasle. Unatoč trudu i volji da zadržimo stare cijene, one su ipak morale rasti kako bismo mogli nastaviti poslovanje naše tvrtke i zadržati standarde kojih se držimo. Kako će biti u budućnosti, vidjet ćemo, međutim, svakako ćemo se truditi da s naše strane ne bude daljnjih poskupljenja“, zaključuje u odgovoru za Dubrovački dnevnik tvrtka Samoborček.

OD 200 PA DO 500 KUNA

Brzom internetskom pretragom jasno je vidljivo kako se cijene karte zaista kreću od 200 pa sve do 500 kuna do Zagreba. Globtour Međugorje do

Zagreba s presjedanjem u Croatia bus u Mostaru košta 459 kuna, a takvu vožnju moguće je rezervirati preko Flix bus stranice iako napominju kako autobus neće imati Flix bus dizajn. Iako su prijevoznici jedni od onih koji su ‘najžešće’ pogođeni udarom poskupljenja ulaznih troškova i poskupljenja usluga su bila očekivana, pa i opravdana, neka su poskupljenja tolika da su se naši sugrađani zapitali zar to ipak nije pomalo bezobrazno.

POVRATNIH NEMA, PA JE VOŽNJA DUPLO SKUPLJA

Kako nam je rekla naša čitateljica, povratnu kartu iz Dubrovnika za Zenicu se prije nekoliko tjedana moglo kupiti za otprilike 250 kuna, a sada je ona u jednom smjeru između 270 i 282 kune. Najgore od svega je, kaže nam, što sada odjednom ne postoji mogućnost kupnje povratne karte nego su putnici primorani kupiti kartu u jednom smjeru koju plaćaju skuplje nego što su do sada plaćali povratnu. Tako kartu za polazak, pa odvojeno onu za ‘nazad’, Globtour Međugorje naplaćuje više od 500 kuna. No, kako je gorivo iznimno skupo, a avionske karte iz Dubrovnika već tradicionalno zbog cijena ‘nedodirljive’ većini prosječnih Dubrovčana, izgleda kako će opcija putovanja sada biti zagrabiti dublje u špag za platiti autobusnu kartu.

OBAVIJEST O RASPISIVANJU JAVNOG NATJEČAJA

Trgovačko društvo Tvornica ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda TUP d.d., Dubrovnik, Svetoga Križa 3, OIB: 35911849065 (dalje u tekstu: TUP d.d.) ovim putem obavještava zainteresiranu javnost da je na oglasnoj ploči društva TUP d.d. na adresi Svetoga Križa 3, Dubrovnik, objavljen Javni natječaj za zakup vanjskih prostora

(dvorišta) kompleksa zgrada TUP d.d. u Gružu u svrhu organizacije manifestacije Advent u TUP-u.

Pozivaju se zainteresirani da izvrše uvid u sadržaj javnog natječaja na oglasnoj ploči društva TUP d.d. te ukoliko su im uvjeti prihvatljivi podnesu prijavu na javni natječaj.

Dubrovnik ceste imaju na raspolaganju 11 milijuna kuna za održavanja Pelješkog mosta , a izvođač za čeličnu konstrukciju garantira 20 godina

Euforija oko otvaranja Pelješkog mosta je prošla. Dubrovnik je spojen s ostatkom Hrvatske, a jedan od najvećih projekata u EU-u i najveći u Hrvatskoj postao je turistička atrakcija

Piše: Aida Čakić foto: Igor Kralj/Pixsell

Još uvijek su svježa sjećanja na cjelodnevni svečani program koji se odvijao s obje strane mosta, na odmorištima Brijesta i Komarna, kada je vrhunac večeri bio veliki vatromet, nakon čega je uslijedilo svečano otvaranje 2404 metara dugačkog zdanja. Pelješki most je tako spojio jug Hrvatske s ostatkom zemlje, poslao u povijest duga čekanja na graničnim prijelazima, olakšao tokove ljudi i roba, dodatno razvio turizam Pelješca i Korčule i donio još brojne dobrobiti. Građevinski pothvat kojeg je izvela kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation te rad Marjana Pipenbahera koji je projektirao Pelješki most postali su predmet oduševljenja učinivši ovaj most jednim od najambicioznijih nacionalnih graditeljskih pothvata. Nema sumnje kako je Pelješki most kapitalni i strateški projekt koji će kao takav ostati trajno naslije-

đe generacijama koje dolaze. No, kao i za sve građevine potrebna je kontinuirana briga na što je nedavno ukazao i prometni stručnjak Željko Marušić. Naime, on je otvorio pitanje procesa redovitog održavanja za koji smatra kako treba početi odmah, prije pojave prvih znakova korozivnog i zamornog dotrajavanja.

SANACIJA MORA BITI NAVRIJEME

„Mostovi ovješenog tipa, s bitnim nosećim elementima od čelika, izgrađeni preko mora, izloženi su pojačanoj koroziji. Čelična noseća konstrukcija izravno je izložena atmosferskim utjecajima s velikim udjelom soli, a nalazi se na seizmički ugroženom području. Proces održavanja mosta trebalo je pripremati paralelno s izgradnjom mosta i trebao je početi odmah nakon izgradnje, odnosno pušta-

“Pravodobnim i redovitim održavanjem korozivna i zamorna oštećenja uočavaju se i saniraju u najranijoj fazi, uz najmanje troškove održavanja te bez posljedica na dugotrajnu postojanost i sigurnost noseće konstrukcije. Redovito održavanje Pelješkog mosta, sustavno i stručno, kojeg treba započeti čim prije, smanjuje, a može i ukloniti potrebu za budućim skupim i zahtjevnim izvanrednim održavanjima i popravcima“, poručuje prometni stručnjak Željko Marušić.

“Čelična konstrukcija mosta izložena je atmosferskim utjecajima posebice djelovanju soli te je stoga zaštićena odgovarajućim premazima i katodnom zaštitom sukladno projektnom rješenju, a za što je dana 20-godišnja garancija otpornosti čeličnih dijelova konstrukcije na koroziju od strane izvođača radova”, naveli su iz Hrvatskih cesta. Troškovi održavanja mosta iznosit će oko 11 milijuna kuna za nešto više od godinu i pol, točnije za razdoblje od 26. srpnja ove godine do 31. prosinca 2023. godine.

nja u promet“, smatra prometni stručnjak Marušić koji je naveo negativan primjer u Zagrebu kada se nije pristupilo održavanju mostova na vrijeme. Rezultati dugogodišnjeg zanemarivanja, navodi Marušić, doveli su do velikih problema - organizacijskih, financijskih i prometnih, a sve zbog zakašnjele sanacije. Marušić je naveo i primjere rušenja mostova u Italiji i Indiji koji jasno ukazuju koliko je važno praćenje i održavanje stanja. Kao pozitivan primjer istaknuo je američki Golden Gate, viseći most u San Franciscu, koji poput Pelješkog mosta ima dva ista negativna utjecaja na trajnost: utjecaj morske soli i veliku seizmičku ugroženost. Taj je most poznat, dodaje Marušić, i po najboljem i najsustavnijem održavanju, koje je počelo odmah nakon otvaranja 1937. godine i traje neprekidno do danas.

„Provodi se po temeljitom i školski jednostavnom principu. Most ukupne dužine 2737 metara (Pelješki most 2404 metara), najvećeg raspona 1280 metra (Pelješki most 285 metara) i visine plovnog otvora 67 metara (Pelješki most 55 metara) održava se neprestano u ciklusima redovitog i povremenog izvanrednog održavanja. Svaki ciklus temeljitog i redovitog održavanja počinje sa strane San Francisca i izvodi se prema suprotnoj strani tjesnaca Golden Gate, u okrugu Marin Transit, i traje 24 mjeseca. Kad završi, počinje ispočetka. Dakle redovito održavanje provodi se neprestano. U 85-godišnjoj povijesti mosta provedena su četiri postupka izvanrednog održavanja, odnosno konstrukcijskih sanacija i unapređenja, a posljednji je bio nakon velikog potresa 1989. godine“, iznosi Marušić o poznatom američkom mostu.

UGOVOR O ODRŽAVANJU JE POTPISAN

On smatra kako je vrijeme za početak poslova redovitog održavanja Pelješkog mosta.

„Već kasnimo, ali naravno, nije kasno. Pravodobnim i redovitim održavanjem korozivna i zamorna oštećenja uočavaju se i saniraju u najranijoj fazi, uz najmanje troškove održavanja te bez posljedica na dugotrajnu postojanost i sigurnost noseće konstrukcije. Redovito održavanje Pelješkog mosta, sustavno i stručno, kojeg treba započeti čim

prije, smanjuje, a može i ukloniti potrebu za budućim skupim i zahtjevnim izvanrednim održavanjima i popravcima“, poručuje prometni stručnjak Željko Marušić. Tragom analize i savjeta ovog stručnjaka provjerili smo kod Hrvatskih cesta što se radi po pitanju održavanja i brige oko Pelješkog mosta. Pojasnili su kako je samo održavanje mosta organizirano kroz Ugovor o izvođenju radova redovitog održavanja i zaštite državnih cesta. Temeljem tog Ugovora, tvrtka Dubrovnik ceste d.d. izvode radove operativnog održavanja te radove na očuvanju stanja cestovne mreže uključujući i mostove. Iz Hrvatskih cesta navode kako je procjena da će troškovi održavanja mosta iznositi oko 11 milijuna kuna za nešto više od godinu i pol, točnije za razdoblje od 26. srpnja ove godine do 31. prosinca 2023. godine. „Čelična konstrukcija mosta izložena je atmosferskim utjecajima posebice djelovanju soli te je stoga zaštićena odgovarajućim premazima i katodnom zaštitom sukladno projektnom rješenju, a za što je dana 20-godišnja garancija otpornosti čeličnih dijelova konstrukcije na koroziju od strane izvođača radova. Na mostu se od puštanja u promet kontinuirano obavljaju nadzor stanja te radovi redovitog održavanja mosta i opreme. Kako je građevina nova i bez nedostataka trenutno nema potrebe za konkretnim radovima već se odrađuju aktivnosti čišćenja kolnika i odmorišta kao i redoviti pregledi bitnih dijelova konstrukcije“, naveli su iz Hrvatskih cesta.

AKTIVNOSTI ODRŽAVANJA

Precizniji radovi redovitog održavanja mosta i opreme podrazumijevaju sljedeće aktivnosti: nadziranje prohodnosti i uporabnosti cesta i objekata, čišćenje kolnika, čišćenje i popravci odbojne ograde, čišćenje i popravci vertikalne prometne signalizacije, popravci oznaka na kolniku, čišćenje voznih i ostalih površina objekta od nanosa i smeća, čišćenje rigola, slivnika, ležajnih klupa i ostalih prostora neposredno ispod i uz most, čišćenje dilatacija, održavanje i čišćenje odmorišta Komarna i Blaca, održavanje sustava videonadzora, rasvjete i sustava upravljanja prometom, zimska služba…

petak, 11. studenoga 2022.

Stupila na snagu nova Odluka o socijalnoj

skrbi Grada Dubrovnika

Nova Odluka obuhvaća povećanje mjesečnog novčanog iznosa dodatka na mirovinu, ali i povećanje cenzusa unutar mjere „Pravo na jednokratnu novčanu pomoć“

Odluka o socijalnoj skrbi, koju je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo na svojoj 15. sjednici održanoj 25. listopada 2022., stupila je na snagu. Odlukom se utvrđuju prava iz oblasti socijalne skrbi koja osigurava Grad Dubrovnik, a koja su propisana Zakonom o socijalnoj skrbi, te prava iznad standarda, uvjeti i način ostvarivanja prava, korisnici te postupak za ostvarivanja tih prava.

Izmjene mjera obuhvaćenih Odlukom o socijalnoj skrbi, a koje su predviđene krovnim zakonom, primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. dok će nadstandard koji pruža Grad Dubrovnik ući u primjenu od 1. ožujka 2023., nakon usvajanja mjera Socijalnog programa za 2023. na Gradskom vijeću.

Grad Dubrovnik je u svom proračunu osigurao dodatna sredstva za ostvarivanje novčanih naknada i socijalnih usluga građanima u većem opsegu nego što je utvrđeno Zakonom o socijalnoj skrbi. U Proračunu za 2023. godinu predviđeno je povećanje izdvajanja za najranjivije skupine u iznosu od 750 tisuća do milijun kuna više nego u tekućoj godini, no konačan iznos znat će se nakon završenog usklađivanja mirovina zbog povećanja od 6,18% temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske.

Naime, nova Odluka obuhvaća povećanje mjesečnog novčanog iznosa dodatka na mirovinu s dosadašnjih 200 na 300 kuna, a prati ga i povećanje cenzusa za ostvarivanje mjesečnog dodatka s dosadašnjih 1.800 na 2.000 kuna. Umirovljenici unutar ovog cenzusa čije su socijalne prilike posebno otegotne ostvarivat će uve-

ćani mjesečni dodatak od 500 kuna. Cenzus je povećan i za ostale kategorije umirovljeničkog dodatka. Tako će se umirovljenicima s mirovnom od 2.001,00 do 2.200,00 kuna dva puta godišnje isplatiti iznos od 400 kuna, a onima s primanjima do 2.500 kuna iznos od 300 kuna.

Odluka sadržava i povećanja cenzusa unutar mjere „Pravo na jednokratnu novčanu pomoć“. Tako će za dvočlano kućanstvo doći do izmjena cenzusa s 2.800 kuna na 4.000 kuna. Za tročlano kućanstvo cenzus se povećava s 3.800 kuna na 5.200 kuna, dok se za obitelj s četiri člana cenzus mijenja s 5.200 na 6.500 kuna. Ako kućanstvo ima više od četiri člana, cenzus prihoda za svakog se člana povećava za 875 kuna, umjesto dosadašnjih 500 kuna. Za samce cenzus se povećava s 2.000 na 3.200 kuna. Temeljni cilj donošenja ove Odluke je zaštita najugroženijih skupina društva u gradu Dubrovniku, a ista je usuglašena i s novim Zakonom o socijalnoj skrbi kojim se provodi reforma sustava socijalne skrbi radi bolje organizacije sustava te poboljšanja kvalitete življenja najosjetljivijih skupina društva.

Temeljni cilj donošenja ove Odluke je zaštita najugroženijih skupina društva u gradu Dubrovniku, a ista je usuglašena i s novim Zakonom o socijalnoj skrbi kojim se provodi reforma sustava socijalne skrbi radi bolje organizacije sustava te poboljšanja kvalitete življenja najosjetljivijih skupina društva

petak, 11. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Voćni obrok za sve školarce i u 2023. godini

Provedba programa “Shema školskog voća” u svih sedam gradskih osnovnih škola nastavlja se i ove godine. Cilj ovog posebnog programa na koji je Grad Dubrovnik aplicirao i u proteklim razdobljima, a koji se provodi na razini Europske unije jest podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane te uvođenja edukativne aktivnosti u odgojno – obrazovnim institucijama u svrhu poboljšanja prehrambenih navika djece.

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na podneseni zahtjev Grada Dubrovnika odgovorila je pozitivno te odobrila tražena sredstva. Ukupni iznos prava na potporu za školsku godinu 2022./2023. iznosi 146.600,19 kuna/ 19.506,12 eura bez PDV-a i odnosi se na 3573 učenika koji pohađaju dubrovačke osnovne škole.

Proširena i rekonstruirana javna rasvjetu u Donjem Čelu

U sklopu godišnjeg programa investicijskog održavanja sustava javne rasvjete Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika proveo je rekonstrukciju i proširenje javne rasvjete u Donjem Čelu na otoku Koločepu.

U predjelu Gruda i na rivi pokraj hotelskog objekta u Donjem Čelu izvršena je ugrad-

nja 12 novih stupih mjesta dok je osam dotrajalih svjetiljki zamijenjeno novim energetski visokoučinkovitim  LED svjetiljkama. Ukupno je na trasi dugoj 700 metara postavljeno 20 LED solarnih svjetiljki.

Vrijednost provedenog ulaganja u sustav javne rasvjete na otoku Koločepu iznosi 163.478,80 kuna.

U Rožatu se postavlja gotovo 200 metara rukohvata na putu prema crkvi Velike

Gospe

U sklopu programa komunalnog uređenja i opremanja gradskih ulica, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika putem ugovornog izvođača u petak je započeo postavljanje rukohvata u Rožatu.

Naime, na skalinadi koja vodi do crkve Velike Gospe u Rožatu izrađuje se rukohvat u dužini od 185 metara čime će se uvelike olakšati uspon prema crkvi i mjesnom groblju. Vrijednost navedenog ulaganja iznosi oko 60 tisuće kuna s PDV-om.

Također, u okviru istog programa postavljeno je i desetak metara nedostajućeg rukohvata u Privežnoj ulici na Gornjem Konalu u pravcu crkvice sv. Stjepana.

dnevniK petak, 11. studenoga 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Dubrovačka bolnica bi mogla dobiti prvi klinički odjel, Klinička bolnica Dubrovnik više nije nedohvatljiv cilj!

Opća bolnica Dubrovnik uputila je Ministarstvu zdravstva zahtjev da sadašnji Odjel za plastičnu kirurgiju i kirurgiju dojke, Odjel za neurokirurgiju te Odjel za ortopediju i traumatologiju postanu klinički odjel. Uspostava takvog odjela bio bi jedan od najvažnijih skalina koje treba napraviti ka pretvaranju dubrovačke Opće bolnice u kliničku

Opća bolnica Dubrovnik specifična je po puno parametara. Prostorno je iznimno velika. Jedina je bolnica u Hrvatskoj koja je od prvog Kliničkog bolničkog centra, onog u Splitu, udaljena 230 kilometara. Donedavno su je od njega dijelila i dva granična prijelaza. Broj

pacijenata, zbog turističke sezone, u ljetnom dijelu godine se višestruko povećava.

„Takav scenarij je kompliciran i za pacijente, ali i za nas djelatnike. Uvijek postoji određeni broj zdravstvenih stanja koji se ne mo -

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović

dr. Bekić sa studentima Medicinskog fakulteta u Splitu

gu zbrinuti ni u KBC -u Split koji nam je najbliži. On ima sjajno razvijenu intenzivnu jedinicu za pedijatrijske pacijente, ginekologiju i dječju kirurgiju, no svi ostali pacijenti se uglavnom šalju u Zagreb. Tu ne govorimo samo o transportu tih pacijenata prema Splitu uz pratnju, nego i prema Zagrebu, i to često ne samo uz medicinsku sestru ili tehničara, nego i liječnika. Kad u obzir uzmete kako to nije samo transport, nego i povratak, taj liječnik je odsutan cijeli jedan ili čak dva dana. Naravno, tu je i onaj stari problem same udaljenosti KBC-a Split kao našeg najbližeg bolničkog centra, ali i činjenice kako KBC Split, ni uz najbolju volju, ne može zbrinuti sve te pacijente i stanja,“ objašnjava dr. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik. Osim toga, Opće bolnica Dubrovnik ima uređene određene jedinice koje opće bolnice uglavnom nemaju, Poliklinike za zaštitu mentalnog zdravlja djece, a na Odjelu kardiologije napravljeno je više stotina zahvata interventne kardiologije što je brojka koja premašuje okvire općih bolnica te se može usporediti s kliničkim centrima!

U javnom prostoru se zbog svega toga, a i činjenice kako za takvo što ima dobre temelje, često preispituje njena perspektiva u kojoj bi sadašnja bolnica postala klinička bolnica koja bi na svojim odjelima pružala cijeli raspon usluga zbog kojih danas građani dubrovačkog područja moraju putovati u Split. Iako se radi o zahtjevnom procesu koji ne ide ‘preko noći’, čini se kako se na tom cilju vrijedno radi.

Tako je prema Ministarstvu zdravstva od strane Opće bolnice Dubrovnik upućen zahtjev da sadašnji Odjel za plastičnu kirurgiju i kirurgiju dojke, Odjel za neurokirurgiju te Odjel za ortopediju i traumatologiju postanu klinički odjel. To bi ujedno bio i prvi takav odjel u Općoj bolnici Dubrovnik, a sigurno bi bio jedan od najvažnijih skalina koje treba napraviti ka pretvaranju dubrovačke bolnice u kliničku. Pojednostavljeno rečeno, ako Ministarstvo dubrovačkoj bolnici odobri klinički odjel, bit će to zametak buduće kliničke bolnice. No, do nje je također zahtjevan i dug put.

MINISTARSTVO RAZMATRA ZAHTJEV

Ovu informaciju potvrdili su nam i iz Ministarstva zdravstva. Kako stoji njihovom odgovoru, Opća bolnica Dubrovnik podnijela je zahtjev za verifikaciju uvjeta za dodjelu naziva ‘Klinički zavod za kirurgiju’ koji bi bio ono što danas čine prethodno spomenuta tri odjela

koji su ustrojeni kao jedinice u Službi kirurških djelatnosti.

„Predmetni zahtjev je u postupku razmatranja te će Opća bolnica Dubrovnik o konačnoj odluci biti obaviještena rješenjem ministra zdravstva,“ stoji u odgovoru Ministarstva.

KOJE UVJETE TREBA ISPUNITI ?

Kako bi nešto postalo klinika ili klinička ustanova, potrebno je ispuniti cijeli niz uvjeta, među kojima važnu ulogu čini omogućavanje nastavnih djelatnosti studentima Medicinskog fakulteta u ustanovi, ali i dovoljan broj stalnih djelatnika sa znanstveno-nastavnim zvanjima koji već rade sa studentima. Oni su, pojašnjavaju iz Ministarstva, propisani Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove ili dijelovi zdravstvenih ustanova za dodjelu naziva klinika ili klinička ustanova.

„Važećim Pravilnikom je propisano da klinička ustanova može biti samo ona zdravstvena ustanova u kojoj se provodi vrhunski stručni rad u praksi, koja provodi znanstvena i stručna istraživanja, vodi brigu o unaprjeđivanju nastave i nastavnih funkcija djelatnika te nastavi daje istaknuto mjesto u okviru svoje osnovne djelatnosti. Prijedlog za dodjelu naziva klinika dostavlja se Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje će radi analize postojanja uvjeta propisanih citiranim Pravilnikom pribaviti mišljenje dva stručna povjerenstva i to povjerenstva za znanstveno-nastavni rad visokog učilišta i nadležnog stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva,“ objasnili su iz resornog Ministarstva.

Konkretno, klinička bolnica je tip bolničke ustanove gdje barem dvije od djelatnosti među kojima su interna medicina, kirurgija, pe -

Ovu informaciju potvrdili su nam i iz Ministarstva zdravstva. Kako stoji njihovom odgovoru, Opća bolnica Dubrovnik podnijela je zahtjev za verifikaciju uvjeta za dodjelu naziva ‘Klinički zavod za kirurgiju’ koji bi bio ono što danas čine prethodno spomenuta tri odjela koji su ustrojeni kao jedinice u Službi kirurških djelatnosti. „Predmetni zahtjev je u postupku razmatranja te će Opća bolnica Dubrovnik o konačnoj odluci biti obaviještena rješenjem ministra zdravstva,“ stoji u odgovoru Ministarstva.

Dubrovački dnevniK petak, 11. studenoga 2022. Vijesti

Dubrovačka bolnica će jednog dana biti kao KB Dubrava?

petak, 11. studenoga 2022. Dubrovački

„Ako naša ustanova u budućnosti bude imala dovoljan broj djelatnika sa znanstveno-nastavnim zvanjima, postojat će veliki uvjeti da naša bolnica jednom postane klinička bolnica. Kod prethodno spomenuta tri odjela postoje ispunjeni kadrovski uvjeti zbog kojih bi mogli ostvariti status kliničkog djela. Opća bolnica Dubrovnik, kako bi postala klinička bolnica, mora imati nekoliko kliničkih odjela u sklopu kojih se održava fakultetska nastava i dovoljan broj stalnih djelatnika s naslovno-nastavnim zvanjima. Tri spomenuta odjela imaju dovoljno djelatnika sa znanstveno –nastavnim zvanjima koji već rade sa studentima i angažirani su na različitim fakultetima,“ objašnjava dr. Bekić

dijatrija, ginekologija i porodiljstvo nose naziv klinike, kao i još najmanje dvije druge djelatnosti. Klinička bolnica je u pravilu manja od KBC-a, a veća i bolje opremljena od opće bolnice. Još viši stupanj čini Klinički bolnički centar koji je opća bolnica u kojoj, osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, taj naziv ima više od polovice ostalih specijalnosti u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije odnosno sestrinstva.

POSTOJE ODLIČNE PREDISPOZICIJE

Dubrovački dnevnik kontaktirao je dr. Marija Bekića, ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik, ujedno i šefa Odjela za ortopediju i traumatologiju kako bismo provjerili kakve aktivnosti se provode na ovom pitanju i kakva je uopće perspek tiva bolnice da zaista i dobije pr vi klinički odjel, točnije da joj ovaj zahtjev bude i odobren od strane Ministarstva. „Ako naša ustanova u buduć nosti bude imala dovoljan broj djelatnika sa znan stveno-nastavnim zva njima, postojat će veli ki uvjeti da naša bolni ca jednom postane klinička bolnica. Kod prethodno spomenuta tri odjela postoje ispunjeni ka drovski uvje ti zbog kojih bi mogli ostvariti status kliničkog djela. Opća bolnica Dubrovnik, kako bi postala klinička bolnica, mo ra imati nekoli ko kliničkih odje la u sklopu kojih se održava fakultetska nastava i dovoljan broj stalnih djelat nika s naslovno-na stavnim zvanjima.

Tri spomenuta odjela imaju dovoljno djelatnika sa znanstveno –nastavnim zvanjima koji već rade sa studentima i angažirani su na različitim fakultetima,“ objašnjava dr. Bekić.

Spomenuti odjeli za koje je poslan zahtjev da postanu jedan klinički odjel već imaju i kadar i potrebnu opremu s kojima se nudi usluga kakva je za nekoliko klasa više nego što se mogu dobiti u općim bolnicama, a priznavanje ovog statusa otvorilo bi dodatne mogućnosti za razvoj, pa i u vidu financiranja.

Pri tom vrijedi spomenuti kako je već godinama Opća bolnica Dubrovnik nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji ovdje imaju seminare i vježbe te slušaju predavanja. Potpisan je niz sporazuma s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, kao i sa Sveučilištem u Zagrebu te se očekuje provođenje nastave iz kliničkih predmeta u dubrovačkoj bolnici. Također, niz djelatnika dubrovačke bolnice održava nastavu i aktivno su uključeni u rad sa studentima, a poznato je i kako se u Općoj bolnici Dubrovnik održava nastava Diplomskog i Preddiplomskog studija Sestrinstvo Sveučilišta u Dubrovniku.

NASTAVA SA STUDENTIMA JEDAN OD PRIORITETA

Kako se kod priznavanja statusa kliničkog odjela, a kasnije eventualno i kliničke bolnice, veliki naglasak stavlja na nastavu, Opća bolnica Dubrovnik vrijedno radi i na tom planu. Baš prošlog tjedna u Općoj bolnici Dubrovnik je boravila prva skupina studenata pete godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji slušaju kolegij kirurgija, točnije dio traumatologija. Radi se o sedam studenata koji su u Dubrovniku bili tjedan dana.

„U Općoj bolnici Dubrovnik su imali vježbe iz određenog dijela gradiva. Imali su seminare i predavanja.

Ivana Rako, studentica 5. godine Medicinskog fakulteta u Splitu

petak, 11. studenoga 2022.

Sudeći prema kadru, opremi, uslugama koje pruža, ali i nastavnim aktivnostima, jasno je kako je Opća bolnica Dubrovnik, premda još uvijek nije klinička, već sada u naravi više od puke opće bolnice i sasvim sigurno zaslužuje barem ‘zvjezdicu’ više

Osim što su posjetili i ostale dijelove bolnice koji su izravno ili neizravno povezani s traumatologijom, bili su u prilici upoznati i Objedinjeni hitni bolnički prijem, upoznati naš Odjel za traumatologiju i ortopediju, Odjel za radiologiju, ali i upoznati naš grad jer dio specijalizanata dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije, ali i Zagreba. Ovakav način rada Opće bolnice Dubrovnik i suradnja s Medicinskim fakultetom u Splitu zapravo je jedna prezentacija ne samo naše ustanove, nego i našeg grada kako bismo zainteresirali mlade kolege ako se odluče svoj radni put jednog dana nastaviti u našoj ustanovi,“ govori nam dr. Bekić.

Održanom nastavom i stečenim znanjima itekako su zadovoljni i studenti pete godine Medicinskog fakulteta u Splitu koji su boravili u Dubrovniku. „Domaćini su pokazali veliko gostoprimstvo. Odsjeli smo u Studentskom domu Dubrovnik za koji imamo samo riječi hvale. Svoju praksu smo odradili u Općoj bolnici Dubrovnik na odjelu traumatologije. Naš mentor, profesor Bekić nas je proveo kroz cijelu bolnicu, na Objedinjeni hitni bolnički prijem, na odjel traumatologije i praktički smo vidjeli sve za što smo izrazili želju vidjeti. Svidjelo nam se samo uređenje bolnice, način na koji je organizirana i svakako novi Objedinjeni hitni bolnički prijem. Uz to, imali smo i nastavu koja je održana na najvećoj razini. Lijepo je vidjeti kako je negdje drugdje uređena bolnica i njen rad. Zaista moram još jednom naglasiti to gostoprimstvo i koliko su nas svi ovdje objeručke prihvatili i bez ustručavanja pokazali sve ono što nas zanima,“ istaknula je Ivana Kero, studentica 5. godine medicinskog fakulteta u Splitu.

Kako tvrdi dr. Bekić, prošle godine je u Općoj bolnici Dubrovnik bilo 28 studenata koji su sudjelovali na istim predavanjima iz kirurgije, a oko 50 studenata završne godine Medicinskog fakulteta u Splitu tijekom svibnja i lipnja su ovdje odrađivali kolegij Kliničke vještine. Uz to, 16 studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci je u Općoj bolnici Dubrovnik bilo na ljetnoj praksi. Kako tvrdi dr. Bekić, nastavna djelatnost se odvija sukladno pravilima struke, a uz njega, doc. prim.dr.sc. Antonela Gverović Antunica, voditeljica Odjela za oftalmologiju i optometriju, kao i izv. prof. prim.dr.sc. Marko Margaritoni uključeni su u rad sa studentima s Medicinskog fakulteta u Splitu. Tijekom ljeta to su još prim.mr.sc. Žarko Vrbica i liječnici na postojećim odjelima.

I DRUGI BOLNIČKI ODJELI IMAJU POTENCIJAL ZA BUDUĆE KLINIČKE ODJELE

A nakon prošlotjedne grupe studenata 5. godine Medicinskog fakulteta u Splitu koji su odslušali nastavu u dubrovačkoj bolnici, ovog tjedna je stiglo još sedam studenata sa spomenutog fakulteta koji će odslušati nastavu iz plastične kirurgije koju će održati dr. Margaritoni. „Ovakvi projekti su uvijek ujedno i motiv mlađim kolegama za ostanak u Dubrovniku. K’ tome, ovakvi projekti su nešto što dodatno brusi znanje kod mlađih kolega,“ tvrdi Margaritoni koji naglašava kako je za dobivanje statusa kliničkog odjela jedna od pretpostavki i stručna podloga. Tako će se na spomenuta tri odjela koji bi ‘sutra’ mogli postati jedan klinički odjel, moći obavljati svi oni poslovi, ili barem najveći dio poslova, koji se mogu obavljati u kliničkim centrima.

„Naša katedra kirurgije Medicinskog fakulteta u Splitu je procijenila za ova tri odjela kako imaju sve uvjete za tu nastavu. Vrijedi također spomenuti kako ovo nije prva godina nego već treća generacija s kojom obavljamo nastavu u Dubrovniku po istom principu kao što se obavlja u Splitu. I s predavanjima, i s opsegom potrebnih vježbi, a to znači i sudjelovanje u dijelu odjelnog polikliničkih područja, ulazak u operacijsku dvoranu, kao i seminare. Za mlade kolege je to izuzetno važno. Pri tom mogu navesti i primjer dvoje mlađih kolega s odjela kojeg vodim; jedan je završio Poslijediplomski doktorski studij, a drugi ga sada pohađa. Oni idu prema znanstveno-na-

dr. Marko Margaritoni

„Ne mislimo stati na ova tri odjela nego dalje širiti, a onda je ono što ste spomenuli i na početku u perspektivi. A to je status kliničke bolnice, što nije nedohvatljivo. I za to postoje parametri. Zasad smo sasvim sigurno jedan regionalni nastavni centar i ono što se u anglosaksonskoj literaturi zove –teaching hospital,“ kaže Margaritoni

stavnim naslovima, što može samo obogatiti njegovo znanje, ali i stječe se određena vrsta samopouzdanja,“ navodi Margaritoni spomenuvši i sam značaj za Opću bolnicu Dubrovnik.

„To znači kako iza sebe ostavljamo mlađe koji će se baviti ovim ili sličnim poslom. Za samu bolnicu je to apsolutno velika dobit jer u planu je cijeli niz drugih odjela gdje postoje znanstveno-nastavni potencijali, gdje se može u vrlo skoro vrijeme planirati neka slična suradnja, najprije s Medicinskim fakultetom u Splitu, s odgovarajućim katedrama. Primjerice, to može biti Odjel za oftalmologiju i optometriju gdje već imamo znanstveno-nastavni kadar. Ne smijemo zaboraviti ni kako smo nastavna baza zdravstvenih studija Sveučilišta u Dubrovniku, što je jedan ogroman posao i koji je već isproducirao jako puno naslova, a s druge strane, samoj bolnici donio više stotina prvostupnica, diplomiranih medicinskih sestara i tehničara itd.,“ govori nam dr. Margaritoni.

VEĆ SAD JE U NARAVI VIŠE OD PUKE

OPĆE BOLNICE

Sudeći prema kadru, opremi, uslugama koje pruža, ali i nastavnim aktivnostima, jasno je kako je Opća bolnica Dubrovnik, premda još uvijek nije klinička, već sada u naravi više od puke opće bolnice i sasvim sigurno zaslužu -

je barem ‘zvjezdicu’ više.

Budući klinički odjel, a kasnije eventualno i klinička bolnica, nisu samo potencijal za veće profesionalne mogućnosti postojećih liječnika i znanja mladog kadra te onih koji će liječnici tek postati. Najveći benefit imali bi pacijenti.

„U konačnici, sve to radimo zbog pacijenata. Naravno kako povećavanjem stručnih, znanstvenih i nastavnih znanja i zvanja, kao i vještina, doprinosimo kvaliteti zdravstvene usluge u bilo kojem smislu. Kolege koji prođu jedan ovakav ciklus izobrazbe su puno više sposobni pružiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu, svaki u svojoj struci. Tako se može računati kako će i naše stanovništvo biti zadovoljnije ako uspijemo realizirati cijeli ovaj projekt. Ne mislimo stati na ova tri odjela nego dalje širiti, a onda je ono što ste spomenuli i na početku u perspektivi. A to je status kliničke bolnice, što nije nedohvatljivo. I za to postoje parametri. Zasad smo sasvim sigurno jedan regionalni nastavni centar i ono što se u anglosaksonskoj literaturi zove – teaching hospital,“ kaže dr. Margaritoni koji napominje kako je posao na kojem se u dubrovačkoj bolnici trenutno vrijedno radi vrlo važan dio perspektive razvoja ove bolnice. Kako je i sam istaknuo, dubrovačka bolnica je prostorno velika i jako udaljena od drugih centara i mora razvijati svoju samostalnost. Ovo je put ka tom cilju.

dr. Marijo Bekić

Dubrovačko-neretvanska županija donirala mandarine Vukovarskosrijemskoj županiji

Dubrovačko-neretvanska županija uputila je kamion mandarina prijateljskoj Vukovarsko-srijemskoj županiji. Župan Nikola Dobroslavić u Vukovaru je istaknuo kako je i ova gesta znak dobrog odnosa dviju županija.

‘S velikim smo zadovoljstvom ponovo u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a posebno kada je riječ o ovoj tradiciji poklona mandarina. Na poklon smo donijeli deset tona mandarina kao  znak prijateljstva i partnerstva između dvije županije koja proistječe iz vremena Domovinskog rata kada smo dijelili sličnu sudbinu trpeći napade agresora. No, suradnja ne ostaje samo na gestama’, kazao je župan Dobroslavić i istaknuo kako razvojne agencije dviju županija rade na plasmanu proizvoda s područja Slavonije u našoj županiji.

Župan Vukovarsko-srijemske županije Damir Dekanić rekao je kako se ova

donacija usmjerava na udruge i potrebite obitelji kojima bi se na taj način barem malo pomoglo u ove, posebno emotivne dane, kada se obilježavaju sjećanja na žrtvu Vukovara.

HGSS Orebić svečano otvorio prostorije novog doma

Završeni su radovi na izgradnji doma HGSS-a stanice Orebić te je upriličeno svečano otvaranje na kojem se okupilo gotovo dvjesto pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja iz cijele Hrvatske.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije svečanom otvaranju nazočili su župan Nikola Dobroslavić i zamjenik župana Joško Cebalo.

„Na poklon smo donijeli deset tona mandarina kao  znak prijateljstva i partnerstva između dvije županije koja proistječe iz vremena Domovinskog rata kada smo dijelili sličnu sudbinu trpeći napade agresora. No, suradnja ne ostaje samo na gestama’, kazao je župan Dobroslavić

‘Uistinu je lijepo vidjeti ovako veselu atmosferu i vaše zajedništvo. Čestitam orebićkoj stanici HGSS-a koja radi odličan posao. Zaista smo vam zahvalni i na vašoj hrabrosti i požrtvovnosti. Dubrovačko-neretvanska županija pratila je i podupirala vaš rad od početka, a tako će biti i dalje’, poručio je župan Nikola Dobroslavić.

Trinaestu godinu zaredom

Što smo naučili iz kotarskih izbora?

U nedjelju su održani izbori za mjesne odbore i gradske kotare. Što se tiče Grada Dubrovnika, HDZ je pobijedio u svim kotarima osim u GK Grad i GK Komolac. Za GK Lapad izbori će se ponoviti za tjedan dana. Što smo naučili iz nedjeljnih izbora?

IZLAZNOST

Izlaznost na kotarskim izborima bila je sićušna. Svega 14 građana s pravom glasa ubacilo je listić u kutiju. Najveća izlaznost bila je u GK Komolac – 31 posto, a najmanja u Gružu – samo devet posto birača zaokružilo je kandidata. Kada ovo znamo, ne čudi da je HDZ odnio pobjedu. Njegov broj članova i stranačka mašinerija uvijek su jamac da će HDZ osvojiti izbore ako je izlaznost nikakva. Stoga trijumf HDZ ne treba shvaćati doslovno. To je kao da neki tenisač osvoji Grand Slam, jer mu nitko od konkurencije nije nastupio. E sad, ključno pitanje je u priči zašto građani ne izlaze na izbore, bilo da je riječ o kotarskim, bilo gradonačelničkim, bilo parlamentarnim? Ljudi naime više nikome ne vjeruju, izgubili su ideale, smatraju da su svi kandidati jednaki i da nema pomaka bez obzira tko odlučio. Nije im za zamjerit taj stav, do sada su se sve žive stranke isprostituirale do besvijesti, ali koja je alternativa? Neka autokracija? Upravo zbog pasivnosti birača dolazimo pomalo do HDZ-ove autokratske vlasti skoro na svim razinama. Da parafraziramo legendarnog Garyja Linekera - Izbori su demokratska igra u kojem se natječe nekoliko kandidata, a uvijek pobjeđuje HDZ. Dok god HDZ ima najviše članova, pobjeđivat će bez da se trudi.

KANDIDATI

No, nije sve tako crno. Na ovim izborima za gradske kotare vidjeli smo pregršt novih lica kojima su stranke i politika u drugom planu, ali ne žele stajati po strani skrštenih ruku, nego žele mijenjati zajednicu na bolje. Najviše tih likova se okupilo pod platformom Dajmo

ruke koju jesu potaknuli političari Srđevci, ali na tim je listama bio pozamašan broj ljudi koje niti interesira Gradsko vijeće, niti gradonačelnička funkcija. Oni su kotare prepoznali kao idealno mjesto na kojem mogu rješavati svakodnevne probleme u kvartu. I tu su potpuno u pravu. Uređenje sportskih i dječjih igrališta ne čini se kao neki veliki projekt, ali za život lokalnog stanovništva puno je važniji podatak da koš u kvartu ima mrežicu nego gradnja Pelješkog mosta da Hrvatska ima Schengen. Na kraju krajeva, kakva nam je svakodnevnica, takav nam je i život. A svakodnevnica u Dubrovnika sve je lošija. To su prepoznali ljudi koji su se kandidirali jer žele mijenjati stvari prema naprijed. Na kraju krajeva, za neke loše stvari oko naših domova nisu krivi ni gradonačelnik, ni Gradsko vijeće. Je li grijeh Mata Frankovića ako se pas pokaka na travnjaku gdje se igraju djeca? Pa valjda mora vlasnik za sobom počistiti. Ili čikovi na plaži. Svi mi moramo preuzeti odgovornost kako bismo poboljšali zajedničku kvalitetu života.

MARIN KRSTULOVIĆ

Dosadašnji predsjednik GK Grad opet je dobio izbore. On je najprepoznatljiviji predsjednik od svih kotara i ujedno je čisti dokaz zašto su izbori za kotare važni. Marin upozorava, traži, pita, ponekad su njegovi zahtjevi nerealni i ne slažem se s njima, ali u mnogobrojnim važnim pitanjima (da spomenemo samo otpad, uređenja igrališta na Pelinama i Pločama, te prilazak Hitne pomoći) nitko mu ne može osporiti da je kvalitetno radio posao. Građani su to prepoznali, pa su i izašli na izbore u velikom broju (pre-

Izlaznost na izborima bila je sićušna. Svega 14 građana s pravom glasa ubacilo je listić u kutiju. Najveća izlaznost bila je u GK Komolac – 31 posto, a najmanja u Gružu – samo devet posto birača zaokružilo je kandidata. Kada ovo znamo ne čudi da je HDZ odnio pobjedu

Piše Maro Marušić foto matija Habljak/PIXSELL, Goran Mratinović/DD

petak, 11. studenoga 2022.

Grad je jedini za sad shvatio zašto je važno imati čovjeka kojemu se možeš obratiti sa svakodnevnim problemom. Drugi kotari još uvijek su neprepoznatljivi, stanovnici uopće ne znaju tko ih vodi, koji je broj mobitela vodstvu i zašto ih uopće zvati

ma drugim kotarima) i dali mu podršku. Grad je jedini za sad shvatio zašto je važno imati čovjeka kojemu se možeš obratiti sa svakodnevnim problemom. Drugi kotari još uvijek su neprepoznatljivi, stanovnici uopće ne znaju tko ih vodi, koji je broj mobitela vodstvu i zašto ih uopće zvati. Krstulović ima pravu demokratsku viziju – želi da svaki kotar ima proračun te da njegovi stanovnici glasanjem odluče koji su im projekti top prioriteti za rješavanje. To se u razvijenim demokracijama zove participativno budžetiranje i najbolji je oblik demokracije koji postoji. Nadamo se da će svršetkom korona razdoblja Franković dati određeni iznos kotarima na raspolaganje o čemu je govorio prije nego li se gradski proračun našao u problemima zbog smanjenja sredstava.

SRĐAN OBAD

Predsjednik GK Ploče trudio se u svom mandatu, ali nije dobio izbore. Zamijenit će ga Đani Banovac. Obad je također dobar primjer zašto su kotari važni. Jako se stavio oko uređenja igrališta poviše Gimnazije koji godinama propada i sramota je nadležnih institucija. Osim toga, puno je energije utrošio oko Belvedera često puhajući i na hladno. Ali nije mu za zamjeriti – mnogi su nas do sad preveslali, pa Obad nikako nije želio da se možda u budućnosti, gradnjom novog Hotela Belvedere, izgubi pri-

stup toj plaži. Naime, kupalište ispod Belvederea ostala je jedina plaža s dušom. Sve ostale, uključujući legendarne Danče, dobrim dijelom izgubile su onu lokalnu nit (tko je za to kriv, sasvim je druga tema). Upravo očuvanje duše kvarta treba biti misao vodilja bilo kojeg vodstva kotara, i nadajmo se da će Banovac nastaviti Obadovim putem.

ZAKLJUČAK

S jedne strane izbori za kotare jako su razočarali, a s druge su razveselili. Loše je što je izlaznost mala, što su ljudi rezignirani i pasivni. To je još uvijek naslijeđe komunizma, doći će drug Tito i promijeniti mrežicu na malim baricama. E pa maršal Broz je u vječnim wellnessima i neće doći, ne samo on, nego nitko. Mi smo ti koji moramo preuzeti odgovornost u svim aspektima naših života, počevši od naše okućnice, kvarta pa nadalje. A da bi tako nešto dogodilo, potrebno se osvijestiti. Veseli što je dio naših sugrađana na tom putu, ne interesira ih materijalni dobitak (predsjednik kotara uopće nema naknadu), nego isključivo poboljšanje svakodnevnice. Nadamo se da će na sljedećim izborima za kotare još više građana osvijestiti i raditi na poboljšanju zajednice. Dovoljno se prošetati austrijskim selom i shvatiti o čemu govorim. Cvijeće s njihovih balkona miluje dušu i život je odmah ljepši.

Ide li duša nesretnog mladića s benzinske pumpe u pakao?

Koliko se ljudi još mora ubit da čovječanstvo prizna depresiju kao jebenu boleštinu? Nažalost proteći će još puno vode ispod mostova s kojih će se bacat – da je svijet briga za mentalne bolesti najbolje smo vidjeli kod korone. Korona-mjere su prouzročile nezapamćenu epidemiju depresije i anksioznosti, ali kada su se donosile nitko o tome nije vodio računa, iako je korona prema mentalnim bolestima dječja igra

foto Davor Puklavec / PIXSELL

Za čovječanstvo je depresija još uvijek zajebancija. Prije neki dan slavni nogometaš Andres Iniesta, jedan od najboljih u povijesti, javno je rekao da se borio s depresijom. Ljudi su ga u komentarima šprdali. Ono kao kako Iniesta može biti depresivan kada je sve postigao u životu, ima milijune i može imati sve što poželi?

Odmah da razjasnimo – nemam pojma gdje ide duša nakon smrti i ide li igdje. Ima li života poslije smrti i reinkarniraju li se duše? Postoje li raj i pakao, dimenzije veće svijesti? Ništa od toga ne znam. Da znam, bio bih guru, a vi biste bili moji sljedbenici.

Ono što znam jest da je nesretni mladić iz Laktaša zasigurno bolovao od depresije i(li) anksioznosti. Neće čovjek oduzeti sebi život bez da ga opsjedaju demoni u vlastitoj glavi (osim ako nije riječ o nekom kriminalcu koji počini suicid kako bi pobjegao pravdi). Demoni u ovom slučaju, kao i u milijunu drugih, je mentalna bolest. Užasna snimka bila je ‘samo’ okidač za samoubojstvo. Upravo ta snimka dokazuje kako se ljudi odnose prema mentalno oboljelima. Naravno da radnik s pumpe koji ga je ispitivao nije mogao znati da Mladen boluje od depresije, ali s druge strane, nije mogao znati ni da ne boluje. Zato trebamo biti pažljivi jedni prema drugima, ne znamo što je u pozadini, svatko bije neku svoju bitku.

DEPRESIJA KAO ZAJEBANCIJA

No, za čovječanstvo depresija je još uvijek zajebancija. Prije neki dan slavni nogometaš Andres Iniesta, jedan od najboljih u povijesti, javno je rekao da se borio s depresijom. Ljudi su ga u komentarima šprdali. Ono kao kako Iniesta može biti depresivan kada je sve postigao u životu, ima milijune i može imati sve što poželi? Glupaci ne razumiju da zaboli depresiju serotonin ima li oboljeli para, žene, uspjeh, nekretnine, jahtu. To je isto kao da se netko zeza sa Steveom Jobsom. Kako jedan od

najbogatijih ljudi na svijetu može imati rak? Nažalost, i rak i depresija ubijaju, a žrtva može biti bilo tko, od vas samih, do vaših članova obitelji. Jedina je razlika što mentalna bolest ubija kroz samoubojstvo. Goran Bare je o depresiji napisao fenomenalan stih: „Kako da je ubijem, a da ne ubijem sebe?“ Znači čovjek ne počini samoubojstvo zato jer ne želi živjeti, nego upravo zato jer želi, ali mu depresija ne da. Ne želi se on riješiti života, nego bolesti. Nažalost, baš poput Bareta, ne zna kako ubiti depresiju, a da on ostane živ. Naposljetku, iscrpljen od teške bitke, puca depresiji u glavu, samo što, jebiga, ode i duša s njom.

A onda u taj teški, tragični kraj ulijeće Crkva koja objašnjava da duša čovjeka koji se ubio ide direkt u pakao. Eh, taj dio je zanimljiv za promotriti. Rekoh već, pojma nemam gdje duša nakon smrti ide ili ne ide, ali ako uzmemo u obzir učenje Katoličke Crkve odmah dolazimo do kontradiktornosti. Isus Krist čitavo svoje učenje bazira na ljubavi i oprostu - to su najveće božanske vrline - a onda isti taj Bog, po katoličkom učenju, nema ljubavi, razumijevanja i oprosta za dušu čovjeka koja je bolovala od teške depresije. Znači da, prema Crkvi, Bog od ljudi traži da nauče oprostiti, a istovremeno ne oprašta nekome tko ništa nažao nije učinio drugome, nego jedino i isključivo samom sebi. Ubijte me, ali ja tu ništa ne razumijem. Mi moramo oprostiti, a ako ne oprostimo – objašnjava nam grešni svećenik s oltara - Bog neće oprostiti nama. Katolička logika govori da je ego u Boga veći nego u Cristiana Ronalda.

Piše Maro Marušić

ZAČARANI KRUG

No, vratimo se mi na ovozemaljske teme. Meni je ludilo u čitavoj ovoj priči da je bolesni Mladen uopće tražio posao. Zašto osoba s mentalnim poteškoćama ne može imati pomoć države dok joj ne bude bolje? Ili ako joj na poslu nije dobro, da ode na bolovanje. Teoretski osoba koja boluje od depresije i(li) anksioznosti (da ne govorimo o težim mentalnim problemima) može ići na bolovanje, ali u praksi to znači da će je se poslodavac jedva čekati riješiti, jer se prema njegovom stavu ne može pouzdati u nju.

Sve je to jedan začarani krug iz kojeg depresivna osoba ne vidi izlaz osim s konopom. Nije joj dobro, ali mora tražiti posao, jer će umrijeti od gladi. Tamo je zajebavaju kolege i poslodavci, smiju joj se zbog bolesti i podcjenjuju je, a ako ode na bolovanje isto kao da je potpisan otkaz. No, nije samo problem s poslom kod depresivnih ljudi. To je bolest s tisuću lica. Netko može biti super uspješan – puna je Fujiyama takvih – sve probleme u životu lako rješava osim onog najvećeg – demona koji su uvijek tu.

-Samo mijena i depresija stalne jesu - rekao mi je jednom prilikom čovjek koji se desetljećima bori s demonima, pa je potom dodao – svašta sam po-

stigao u životu, ali mene interesira samo jedan cilj, da stignem do smrti bez samoubojstva, jer ću inače ražalostit bližnje.

Koliko se ljudi još mora ubiti da čovječanstvo prizna depresiju kao jebenu boleštinu? Nažalost proteći će još puno vode ispod mostova s kojih će se bacat’ – da je svijet briga za mentalne bolesti najbolje smo vidjeli kod korone. Korona-mjere su prouzročile nezapamćenu epidemiju depresije i anksioznosti, ali kada su se donosile nitko o tome nije vodio računa, iako je korona prema mentalnim bolestima dječja igra. Pokušajte danas riješiti psihologa u Zagrebu i shvatit ćete da je to nemoguća misija. Čak i ako imate novaca nećete uspjeti, jer su svi prebukirani. Koja tuga. Nažalost, da je čovječanstvo na većem stupnju svijesti, psiholozi uopće ne bi trebali. Bolesni bi pričali s rodbinom, prijateljima, poznanicima, ali se ne usude, jer će ih ovi šprdati i umanjivati njihove tegobe (vidi samo primjer Inieste). Sve dok jedan dan ovima ne dosade demoni, pa ubiju i sebe i depresiju. A onda se svi u čudu pitaju:

-Pa kako, čovječe?

Pa kako si debil i ne možeš shvatiti da je depresija bolest, isto kao što ni Crkva ne može shvatiti da Bog oprašta. Čak i ako se netko ubije.

Nažalost, i rak i depresija ubijaju, a žrtva može biti bilo tko, od vas samih, do vaših članova obitelji. Jedina je razlika što mentalna bolest ubija kroz samoubojstvo. Goran Bare je o depresiji napisao fenomenalan stih: „Kako da je ubijem, a da ne ubijem sebe?“

Dubrovački dnevniK petak, 11. studenoga 2022. Kolumna Škura bura 23

Marija, Vlasta i Ivan - lijepo je predahnuti, uz osvježenje i sladoled slastan

Mariči, Pako i Katija - o životu u Puli i Gradu bilo je riječi u zanimljivoj priči

Aleksandar, Ivana i Dino - kad god izađu zabave se fino, prijateljstvo im je najdraži dar

Pio i Franko - fratar i Fratrić sretni što šetati mogu, makar s ukupno pet “nogu”

Blaženka i Etica - zna ocijeniti profesorica, dosadašnjem jesenjem vremenu zasluženo čista petica

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Petra i Lora - kad vrijeme (p)ostane studen(ačk)o za koji dan đir neće biti jednako “kratkorukavno” ugodan

Srđan i Dobroslav - o događajima i događanjima u gradu i Gradu imaju svoj jasan stav

Dubrovački dnevniK petak, 11. studenoga 2022.

Mario, Silva, Dubravka, Maja i Lidija - naći se uistinu im svima prija

Mile i Željko - radnici Vrtlara vrijedno rade, za ljepši Dubrovnik ciklame i lukovice tulipana sade

Vesna i Lepa - znanstvenica i arhitektica, svaka u svom zvanju i znanju ostvariše postignuća i djela lijepa

Lora, Ivana, Ana, Tea, Irena i Maja - svaka se rijetka prilika za druženje iskoristiti mora

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Nikolina, Slavko i Medo - ljubimac se za vožnju motorom opremio i u svoje (su)vozače ugled’o

Grčki kruzeri “PEGASUS” i “HERMES” su posjetili grušku luku čak 155 puta!

PEGASUS je u Dubrovniku imao ukupno 79, a HERMES 76 uplovljavanja, pa su tako u povijesti kružnih putovanja u našem Gradu ostali doista dobro zapamćeni

Kada je grčki brodar Epirotiki Line iz Pireja početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća odlučio uvesti trajektno putničku liniju između talijanskih, grčkih, ciparskih i izraelskih luka, kupljena su u Kanadi 1961. godine dva polovna broda PRINCESS ELIZABETH i PRINCESS JOAN, svaki po 5251 bruto tona. Izgrađeni su 1930. godine u brodogradilištu Fairfield Shipbuilding & Engineering Co Ltd. u Glasgowu za kompaniju Canadian Pacific Railway Company-West Coast za koju su plovili na liniji između luka Seattle, Victoria i Vancouver. Brodovi su bili dugi 114, a široki 16 metara. Dvije parne turbine osam cilindarskih motora Harald & Wolff četverostruke ekspanzije ukupne snage 3600 KS. su mu preko dvije propele davale plovidbenu brzinu 16 čvorova. Imali su tri ciminjere, prevozili su

ukupno sa sjedećim mjestima1000 putnika; od toga 180 u prvoj klasi, 140 u kabinskoj i 150 u turističkoj klasi. Za ukrcaj i iskrcaj vozila su imali bočne rampe. Godine 1961. ih kupuje Epirotiki Line te ih preko Tihog oceana, Panamskog kanala, Atlantskog oceana i Sredozemnog mora dovode do matične luke Pirej. Djelomično ih preuređuju i otada imaju po jednu ciminjeru. Pod novim imenima PEGASUS i HERMES zaplovili su na trajektnoj liniji između: Haife, Pireja, Brindisia i Venecije. Međutim, vrlo brzo zbog neisplativosti linije i konkurentnih brodova, mijenjaju namjenu. Ponovo se preuređuju i započinju ploviti na kružnim putovanjima po grčkim otocima i Sredozemlju i do ruskih luka Yalta i Odessa u Crnom moru.

KRUŽNA PUTOVANJA HERMESA I PEGASUSA

U Dubrovnik je HERMES prvi put uplovio 10. travnja 1965. u 6:00 sati, a PEGASUS 18. lipnja 1965. u 8:00 sati da bi već u podne otplovili prema Veneciji. Te je prve godine PEGASUS posjetio naš Grad ukupno devet puta. U sljedećih sedam godina u grušku luku uplovljava u prosjeku oko deset puta godišnje, sve do 3. studenog 1972. kada u 11:00 sati posljednji put odlazi prema Veneciji. HERMES je prve godine posjetio Dubrovnik ukupno 13 puta, a u sličnom intervalu kao i PEGASUS plovi godinu dana dulje, do 14. rujna 1973. godine. Tada se i on konač-

U Dubrovnik je HERMES prvi put uplovio 10. travnja 1965. u 6:00 sati, a PEGASUS 18. lipnja 1965. u 8:00 sati da bi već u podne otplovili prema Veneciji. Te je prve godine PEGASUS posjetio naš Grad ukupno devet puta. HERMES je prve godine posjetio Dubrovnik ukupno 13 puta.

petak, 11. studenoga 2022. Dubrovački

VJERNI GOSTI

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Pegasus

HERMES je od 1973. povučen s kružnih putovanja te ga Epirotiki daje u najam za smještaj radnika koji su radili na naftnim platformama u Sjevernom moru i vezuje ga u Niggs Bay u Škotskoj. Godine 1974. je završio u rezalištu brodova TW Ward Ltd. u Inverkeithingu-Škotska. PEGASUS je imao istu sudbinu.

no oprostio od dobro mu poznate gruške luke. U Španjolskoj se po cijeni od 10.000 pezeta u sezoni 1967. prodavalo 19-dnevno kružno putovanje brodom HERMES s polaskom iz Palme de Mallorce i završetkom u Veneciji, tičući luke: Tunis, La Valletta, Iraklion, Bejrut, Haifa, Rodos, Mikonos, Pirej, Istanbul i Dubrovnik. Njemačke su putničke agencije u sezoni 1968. godine s polaskom iz Frankfurta organizirale dvotjedna kružna putovanja brodom PEGASUS po cijeni od 694 njemačke marke s itinererom: Venecija, Split, Pirej, Iraklion, Limassol, Haifa. Famagusta, Rodos, Pirej, Krf, Dubrovnik, Venecija. PEGASUS je po cijeni između 1515 i 3150 američkih dolara po osobi s polaskom iz Venecije 13. lipnja, 11. srpnja, 8. kolovoza, 5. rujna i 3. listopada 1969. na dvotjednim kružnim putovanjima posjećivao luke: Dubrovnik, Krf, Katakolon, Pirej, Yalta, Odessa, Burgas, Istanbul, Delos, Mikonos, Pirej, Itea, Messina, Porto Cervo i Nica te istim lukama natrag iz Nice prema Veneciji. PEGASUS je u Dubrovniku imao ukupno 79, a HERMES 76 uplovljavanja, pa su tako u povijesti kružnih putovanja u našem Gradu ostali doista dobro zapamćeni. Grušku luku su posjetili čak 155 puta!

OD

1973.

SLUŽE KAO BRODOVI ZA SMJEŠTAJ RADNIKA

HERMES je od 1973. povučen s kružnih putovanja te ga Epirotiki daje u najam za smještaj radnika koji su radili na naftnim platformama u Sjevernom moru i vezuje ga u Niggs Bay u Škotskoj. Godine 1974. je završio u rezalištu brodova TW Ward Ltd. u Inverkeithingu-Škotska. PEGASUS je imao istu sudbinu te ga je brodar Epirotiki Line 1973. također dao u najam. Mijenja ime u HIGHLAND QUEEN te i on služi za smještaj radnika u Škotskoj koji su radili na naftnim platformama u Sjevernom moru. Godine 1975. Epirotiki ga prodaje Highland Shipping Co., a brod ostaje i dalje na istoj dužnosti do ožujka 1976. kad odlazi u rezalište brodova Brugge Scheepssloperij NV pored Zeebruggea u Belgiji.

petak, 11. studenoga 2022.

Hermes

Pegasus

Princess Joan & Princess Elizabeth

Turisti iz čitavog svijeta satima čekaju na ulici kako bi ušli u suvenirnicu

Suvenirnica

York je jedan od najspektakularnijih engleskih gradova, na turističkoj mapi odmah poslije Londona. Nalazi se u sjevernoj Engleskoj, nedaleko granice sa Škotskom, a stari dio srednjovjekovnog grada opasan je očuvanim zidinama koje možda nisu toliko spektakularne kao dubrovačke, ali uvijek su pri

vrhu svjetske liste najljepših utvrđenih gradova. Prvo naselje utemeljili su još Rimljani, poslije su za njega ginuli Vikinzi, Anglosaksonci, te Normani, a na kraju su se za njega otimali Škoti i Englezi. Povijest mu je krvava i u usmenu predaju oduvijek je satkan mit da gradom kruže duhovi. York danas ima re -

Svjetski fenomen na sjeveru Engleske

Piše Maro Marušić

dnevniK petak, 11. studenoga 2022.

putaciju najukletijeg grada u Europi (2002. godine tom ga je titulom okitila organizacija Ghost Research Foundation International), a mnogi turistički vodiči danas nude Ghost walking ture.

No iako je prekrasne arhitekture, bogatog noćnog života, zanimljive gastronomije i neizostavnih pubova, mnogi posjetioci iz svih krajeva svijeta hrle u grad po kojem je New York dobio ime kako bi posjetili – običnu suvenirnicu. Nije im teško čak nekoliko sati čekati red u ulici kako bi ušli u trgovinu veličine par kvadrata i kao uspomenu kupili ručno izrađenog duha.

POVIJESNA ULICA SHAMBLES

Suvenirnica The York Ghost Merchants nalazi se u pitoresknoj ulici Shambles gdje se trgovalo još u srednjem vijeku, a upravo je ta lokacija bila inspiracija za Diagon Alley iz serijala o Harryju Potteru. Iako će vlasnici Ghost Merchantsa Angus McArthur i David Bloodworth kazati da su oni nastavak višestoljetne tradicije izrade duhova u Yorku to ipak nije istina, nego klasični marketinški trik. Oni su suvenirnicu otvorili tek 2019. godine. Prije otvaranja The York Ghost Merchantsa Angus je dva desetljeća vodio trgovinu koja se bavila izradom inventivnih poklona, a David je bio kreativni direktor u firmi koja se bavila gradnjama muzeja i tematskih parkova. Onda im je napamet pala ideja koja je doslovno preko noći eksplodirala. Ogroman uspjeh započeo je preko društvenih mreža. Nekoliko posjetitelja snimilo je filmić o svom iskustva kupnje duhova, postavilo ga na TikTok, a tamo je postao viralan. Vlasnici i zaposlenici ostali su zabezeknuti uspjehom. Preko noći rijeke ljudi počele su se slijevati u York kako bi nabavile svog jedinstvenog duha. Naime, nijedan suvenir nije jednak. Vlasnici ističu kako ga ručno rade od posebnih materijala, a razlikuje se dizajnom, prije svega bojom. Slogan suvenirnice je „Every ghost is unique, with a spirit all its own“. Mali duh dođe 9 funti, a veliki 17. Postoje i takozvani polirani duhovi koji se prodaju za 13 i 25 funti. Svakom posjetitelju zaposlenik se osobno obraća vodeći ga kroz trgovinu kako bi izabrao duha koji najbolje pristaje njegovoj osobnosti. Na kraju slijedi fotosession.

RECENZIJE NA INTERNETU

SU SPEKTAKULARNE

Oduševljenje kupaca je nevjerojatno. Na Google Mapsu trgovina ima nevjerojatnu ocjenu 4,7, na Trip Advisoru 4,5, a na Facebooku čak

4,9. Neki posjetitelji u recenzijama pišu kako satima vlakom putuju u York gdje opet nekoliko sati čekaju kako bi došli do svog primjerka. Opisuju ga najšarmantnijom trgovinom koju su ikad vidjeli, prekrasnim iskustvom, a nitko se ne žali na čekanje u redu. Zaista nevjerojatna i pomalo neshvatljiva priča. Mala suvenirnica s duhovima za mnoge je turiste veći magnet za posjet Yorku od slavne gotičke katedrale koja je jedna od najspektakularnijih u čitavoj Sjevernoj i Zapadnoj Europi, što onda hoće reći i na svijetu. Ludilo s duhovima u Yorku nije rezervirano samo za ovu suvenirnicu. Čim se noć spusti na gradske ulice brojni vodiči objašnjavaju turistima svakojake povijesne tajne, a krajem listopada održava se čitav tjedan posvećen duhovima. Tada se nekoliko desetina duhova iz York Merchantsa sakrije po gradu, a posjetitelji jure ulicama nadajući se da će pronaći svoj primjerak. Bude totalno ludilo, puno smijeha, optimizma, pozitivne energije. Inače, čitava ova priča pomalo je smiješna i glupava, ali što je turizam ako ne pričanje priča na zanimljivi način? Angus McArthur i David Bloodworth ni u snu se nisu nadali u kolikom će kratkom vremenu njihova mala butižica postati svjetski fenomen. Nedavno su pokrenuli i online prodaju, uopće ne stignu isporučiti sve duhove koliko imaju upita. Tko bi rekao da čovjek na tako nečemu može zaraditi milijune? Kako god bilo, nitko im ne može osporiti da prodaju duhove koji izgledaju slatko i samim tim ljudima mame osmijeh.

Ogroman uspjeh započeo je preko društvenih mreža. Nekoliko posjetitelja snimilo je filmić o svom iskustva kupnje duhova, postavilo ga na TikTok, a tamo je postao viralan. Vlasnici i zaposlenici ostali su zabezeknuti uspjehom

Mala suvenirnica s duhovima za mnoge je turiste veći magnet za posjet Yorku od slavne gotičke katedrale koja je jedna od najspektakularnijih u čitavoj Sjevernoj i Zapadnoj Europi

Mali duh dođe devet, a veliki 17 funti

Podignuta optužnica protiv supruge

i sina preminulog dubrovačkog branitelja , na račun lažnih dokumenata priskrbili više od milijun kuna?

Smrt dubrovačkog branitelja nekoliko puta je prolazila vještačenja, a rezultati su bili različiti - od smrti zbog ranjavanja, do samoubojstva zbog ratnih trauma, pa i nesretnog metka ruskog ruleta. Kako stoji u optužnici DORH-a, na račun njegove smrti supruga i sin su od Hrvatske priskrbili više od milijun kuna

S dubrovačkog suda dolazi jedan nevjerojatan, pomalo i bizaran slučaj, a možda zapravo još jedan klasik hrvatskog pravosuđa i postupaka koji se otvaraju, zatvaraju, pa opet otvaraju, pa traju, i traju, i traju. Školski primjer kada se više u svim pravnim zavrzlamama ne može uhvatiti glava ni rep događaja... Što se ove priče tiče, ona svoje početke vuče još iz listopada 1991. godine kada je preminuo jedan dubrovački branitelj (podaci poznati redakciji), tek nekoliko dana nakon što se dragovoljno priključio u Hrvatsku vojsku. Pa ubrzajmo sada na 2022. godinu. Općinsko državno odvjetništvo Dubrovnik (ODO) u lipnju ove godine podignulo je optužnicu na Općinskom sudu u Dubrovniku protiv supruge preminulog dubrovačkog branitelja, koja je rođena u Dubrovniku, a sada živi u inozemstvu, kao i protiv njihovog sina, koji je također rođen u Dubrovniku s trenutnim prebivalištem inozemstvu. ODO Dubrovnik ih optužuje kako su zajednički i dogovorno godinama varali Republiku Hrvatsku na način da su krivotvorili dokumente koji su im omogućili u datom vremenu da postanu korisnici obiteljske mirovine i invalidnine na račun smrti supruga i oca, i na taj si način protupravno priskrbili više od milijun kuna.

SPORNI DOKUMENTI O BRAKU I S FAKULTETA

Kako je navedeno u optužnici, majka i sin, iako su znali kako je (u to vrijeme) sklapanje novog braka udovice smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata zapreka za ostvarenje prava na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu, kao što je zapreka bio i prestanak redovnog školovanja djeteta smrtno stradalog hr-

vatskog branitelja, odlučili su lažirati dokumente kako bi ostvarili navedena prava. Prvookrivljena se tereti kako je Uredu državne imovine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji priložila izjavu u kojoj je neistinito navedeno kako se nakon smrti supruga nije udavala, iako se još 1995. udala. Osim toga, u optužnici se navodi kako su spomenutom Uredu, kao i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dostavili ukupno 16 lažnih potvrda američkog fakulteta u kojima je navodno lažno navedeno kako se drugookrivljeni, sin optužene i preminulog dubrovačkog branitelja, još uvijek školuje. Optužnicom im se stavlja na teret kako se u to vrijeme nije školovao nego je dio vremena odsluživao kaznu u zatvoru u inozemstvu zbog pokušaja razbojništva.

ISPITANI U INOZEMSTVU

Kako doznaje Dubrovački dnevnik, supruga i sin su ispitani u inozemstvu. Dok se sin branio šutnjom, majka je iznijela obranu za oboje u kojoj je kazala kako je od Hrvatske dobila dopis vezano uz ‘benefite u svezi s njenim pravom na naknadu za invaliditet’ i kako je na isti podnijela žalbu. Na račun tih dokumenata, a obzirom da nisu sumnjali u njihovu istinitost, prvookrivljenoj i drugookrivljenom su odobrene i isplaćivane obiteljske mirovine i invalidnine, navedeno je u optužnici. Prvookrivljena je, kako navode, tako dobila ukupno preko 800 tisuća kuna, dok je drugookrivljenom isplaćeno više od 300 tisuća kuna. ODO Dubrovnik ih optužuje kako su na taj način napravili državi štetu od preko milijun kuna. Tereti ih se za prijevaru i krivotvorenje isprava,

Slučaj potražnje obiteljske mirovine i osobne invalidnine za suprugu i sina preminulog dubrovačkog branitelja trajao je godinama, odbijao se pa prihvaćao, a sada je podignuta optužnica u kojoj im se na teret stavlja da su dostavljali lažnu dokumentaciju kako bi ta prava ostvarili

Piše Petra Srebrović foto:Goran Mratinović

petak, 11. studenoga 2022.

zbog čega ODO Dubrovnik predlaže da se pred njih postavi zahtjev da Republici Hrvatskoj vrate nešto više od milijun kuna, odnosno da im se oduzme imovina ostvarena tim kaznenim djelima za koje ih se tereti u optužnici.

OD DEPRESIJE ZBOG RATNIH STRAHOTA DO RUSKOG RULETA

Kako se moglo čuti u jednom od svjedočenja pred Sudom, svjedok koji je jedno vrijeme radio na predmetu potraživanja supruge i sina preminulog dubrovačkog branitelja za obiteljskom mirovinom i invalidninom, kazao je kako se spis predmeta greškom zametnuo među riješene predmete iako je postupak tada još trajao. Tada je supruga smrtno stradalog dubrovačkog branitelja rekla kako je on počinio samoubojstvo zbog posljedica ratne traume, ali kako u prijašnjoj dokumentaciji nije postojalo ništa što bi te tvrdnje potkrijepilo, zatraženo je da se ista dostavi. Supruga je tada donijela nalaz jedne bolnice iz kojega proizlazi kako se njezin pokojni suprug u toj bolnici liječio od psihičkih problema. Tada je zatražena provjera dokumenata, a iz iste te bolnice su kazali kako se pokojni nikada kod njih nije liječio. Tada je utvrđeno kako je pokojni sudjelovao u ratu, gdje je ranjen i na osnovu toga je supruga tražila osobnu invalidninu. Kako se pojavila sumnja u to je li pokojni dubrovački branitelj počinio suicid ili ne, a medicinska dokumentacija nije bila vjerodostojna, zatraženo je mišljenje još jedne ustanove. Epilog cijele priče jest taj kako je provedeno više vještačenja i saslušano je više svjedoka pa se o uzrocima smrti govorilo od suicida zbog ratnih straho-

ta do nesreće tijekom igranja ruskog ruleta. Nakon što se posljednje spomenulo u vještačenju, zahtjev za osobnom invalidninom i obiteljskom mirovinom sinu i majci je odbijen.

STAN U MOKOŠICI I KUĆA U INOZEMSTVU

Na takvo rješenje podnesena je žalba, nakon čega je drugostupanjsko liječničko povjerenstvo donijelo nalaz i mišljenje kako je smrt pokojnog dubrovačkog branitelja suicid vezan uz Domovinski rat te je žalba uvažena. Zatražene su potvrde o školovanju za sina i naređeno da se donese novo rješenje, što je zapravo značilo da se priznaje pravo podnositeljima zahtjeva. Tada su majka i sin donijeli dokumentaciju o školovanju za sina i potvrdu kako se majka nije ponovno udavala, a za koje ih sada Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku optužuje da je krivotvorena. ODO Dubrovnik zaključuje kako su supruga i sin preminulog dubrovačkog branitelja dostavljali lažne izjave i potvrde kako bi ostvarili prava na obiteljsku mirovinu i invalidninu, zbog čega je podignuta optužnica koja im isto stavlja na teret. Zanimljivo je i kako je supruga pokojnog dubrovačkog branitelja od Ministarstva branitelja 2013. dobila stan u Mokošici, kada su se stanovi dodjeljivali hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja. Ključeve stanova i rješenja je tada uručio ministar branitelja, Predrag Matić. Osim toga, prvooptužena je i vlasnica kuće u inozemstvu, a za koju se internetskom pretragom može pronaći informacija kako je kupljena 2012. godine.

Na teret im se stavlja kako su od države protupravno priskrbili više od milijun kuna, a zanimljivo je kako je supruga od države dobila stan kao udovica smrtno stradalog dubrovačkog branitelja. Osim toga vlasnica je kuće u inozemstvu

Kako smo već ranije pisali, u Dubrovnik na radost velikih i malih dolazi Bečki cirkus. U gruškoj luci je već prije nekoliko dana postavljen veliki šator i čini se kako je sve spremno za veselje i razonodu. Kako doznajemo, s predstavama bi se trebalo početi 12. studenoga.

Ono što je važno napomenuti jest da se predstave održavaju u skladu sa suvremenim promišljanjima o dobrobiti životinja, pa u ovome cirkusu njih nema nego je riječ o vrhunskim izvođačima koji priređuju trenutke koji oduzimaju dah. Dubrovčane će zabavljati akrobati, gutači vatre, klaunovi, plesači i drugi cirkurski performeri. Za djecu do 7 godina ulaz je besplatan.

Inače Bečki cirkus je obiteljski posao, a prvenstveno i način života koji se prenosi generacijama, s koljena na koljeno. Vlasnik cirkusa je klaun, njegova supruga žonglerica, plesač i žongler je sin vlasnika, a kći je plesačica u zraku.

„Obratili su nam se sa zamolbom s obzirom na to kako su tražili veliku i adekvatnu površinu, kakvih nema previše u gradu. Dakle, da se ne nalazi u samom centru i da ima parkirna mjesta. Odobrili smo zamolbu jer i inače uvijek izlazimo ususret u ovakvim situacija-

ma u kojima se traži adekvatno mjesto kako bi se obogatila ponuda grada, pogotovo u zimskim mjesecima. Naposljetku, cirkus dugo nije bio u gradu, lunapark pred Svetog Vlaha nam je već postao tradicija, a vidimo kako je interes za ovakvim događanjima velik. Pogotovo se to tiče onih najmlađih jer ako smo njih uspjeli razveseliti, onda smo uspjeli u svemu,“ istaknuo je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž. Svi zainteresirani tako će moći uživati u predstavama u subotu, 12. studenoga u 16:00 i 19:00

a u istim terminima i u nedjelju,

Ono što je važno napomenuti jest da se predstave održavaju u skladu sa suvremenim promišljanjima o dobrobiti životinja, pa u ovome cirkusu njih nema nego je riječ o vrhunskim izvođačima koji priređuju trenutke koji oduzimaju dah. Dubrovčane će zabavljati akrobati, gutači vatre, klaunovi, plesači i drugi cirkurski performeri.

petak, 11. studenoga 2022. Dubrovački

ZABAVA

foto GORAN MRATINOVIĆ, BEČKI CIRKUS

Dvojica Crnogoraca zatečena u šumi s preko 40 kilograma marihuane

Torbe su pronađene na šumskom predjelu zaseoka Misletići, a marihuana je bila raspoređena u 40 pakiranja

Policijski službenici postaje granične policije Gruda su operativnim radom na terenu, u ranim jutarnjim satima 4. studenoga, zatekli dvoje državljana Crne Gore koji su prethodno ilegalnim brdskim putem iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku prokrijumčarili dvije torbe u kojima se nalazila marihuana, a koje torbe su ostavili u šumi, javljaju iz dubrovačke policije. Torbe su pronađene na šumskom predjelu zaseoka Misletići, na području općine Konavle, te je utvrđeno da se u njima nalazi 40 pakiranja s ukupno 42,55 kg marihuane.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su spomenuti crnogorski državljani, muškarci u dobi od 31 i 39 godina, prema prethodnom dogovoru, ilegalnim brdskim putem prokrijumčarili marihuanu iz Crne Gore u RH te je ostavili na dogovorenom mjestu gdje su je tre-

bale preuzeti za sada nepoznate osobe. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama crnogorski su državljani, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su spomenuti crnogorski državljani, muškarci u dobi od 31 i 39 godina, prema prethodnom dogovoru, ilegalnim brdskim putem prokrijumčarili marihuanu iz Crne Gore u RH te je ostavili na dogovorenom mjestu gdje su je trebale preuzeti za sada nepoznate osobe

Vozio pod utjecajem alkohola i pod zabranom upravljanja, koštat će ga 13 tisuća kuna

Najveća novčana kazna u iznosu od 13 tisuća kuna izrečena je prošlog tjedna 35-godišnjem vozaču osobnog vozila zagrebačkih registarskih oznaka koji je zaustavljen prilikom redovne kontrole prometa na Dupcu kada je utvrđeno da vozilom upravljao pod utjecajem alkohola od 0,62 g/kg za vrijeme dok mu je na snazi mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i jednogodišnjom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, stoji u priopćenju policije.

KONAVLE

NESLAVNI REKORD PAO U ŽUPI

Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Dječjem domu MASLINA

Dubrovnik darovali su:

- Miho Bulić, umjesto cvijeća za pok. Đina Bujak prilaže 400,00 kn; - Mirjana Brunsko, u spomen na dragu prijateljicu Severinu Zajec, umjesto cvijeća prilaže 300,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DOMUS CHRISTI:

U spomen na pokojnog BALDA JERKOVIĆ 650,00 kn umjesto cvijeća stanari Sustjepanske 5 Dubrovnik.

humanitarni prilozi

Korisnici i zaposlenici od srca zahvaljuju

DVA SKALINA:

U spomen na pok. Ankicu Žarak, 500 kuna prilažu obitelj Cvetke i Iva Jurišić i Jelka Šegedin ;

U spomen na pok. Balda Jerkovića, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže nepuća Snježana s obitelji;

U sponen na djevera Balda Jerkovića , umjesto cvijeća 200 kuna prilaže nevjesta Ana;

Dragom dundu baldu Jerković, umjesto cvijeća 350 kuna prilažu nepuće Ive i Ane s obitelji; Umjesto cvijeća za dragu Božidarku Njirić, 300 kuna prilažu Nenad, Neno; Umjesto vijenva za pok. Slavka Butigana, oca naše Željke, 1.000 kuna prilaže obitelj Nemedi;

Maja Sršen donacija 100 kuna; Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE, u ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: Luka d.o.o. za potrebe Udruge prilaže 2.000 kn

PROČITAJTE SVE BENEFITE BAROKOMORE

-

NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite;

* U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

* Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

* Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

* Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

* Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

* Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

* Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

* Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

* Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Za sve informacije posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Prodajem Golfa 3, turbo-diesel, neregistriran. Tel. 099/4166-907

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

Prodajem Peugeot Partner tip zatvoreni, godina proizvodnje 2010. Registriran do 1.10.2023. Tel. 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem stan u Gružu za radnike. Tel. 020/419-574

Iznajmljuje se dvosoban stan u Poluganju 32, na duže vrijeme, kontakt: 098 243 537

Iznajmljujem stan u Gružu za radnike. Tel. 020/419-574

Iznajmljujem manji stan u Šipčinama na duže vrijeme Mob: 098 812 431

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka kontakt 0922858452

Iznajmljujem poslovni prostor

72m2 pogodan za sve vrste djelatnosti s prilazom+ 2 parking mjesta u naselju SSG. Mob.098 910 5375

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem stan u Lapadu u stambenoj zgradi, površine 64,8 kvadratnih metara, s par-

kirališnim mjestom i šupom u podrumskom dijelu. Stan ima dvije spavaće sobe, dnevni boravak, odvojenu kuhinju, kupaonicu. Zvati na broj: 092/337-5466

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Građevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Meča-

petak, 11. studenoga 2022. Dubrovački dnevniK 38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Mali oglasi

jac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole -

189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem narančine aleksandrine s Kalamote, cijena povoljna sve po dogovoru. Kontakt: 095 877 3493

Kupujem podne kamene ploče. 099 392 2800

Prodajem drva česvine s Pelješca Tel. 098/165-1998

Povoljno prodajem novu perilicu suđa Gorenje Kontakt: 098 747 113

USLUGE RAZNO

Kućni meštar - Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu

što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208. Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794, Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”GRUŽ “ od 7.11. do 13.11.2022.

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 14.11. do 20.11.2022.

preminuli

Dubrovnik uplovio u blagdansko raspoloženje , stigle kuglice i ukrasi

Ostalo je nešto više od dva tjedna do otvaranja Dubrovačkog zimskog festivala i početka Adventa. U Gradu se ovog tjedna nastavlja s ukrašavanjem ulica.

Ona najljepša na svijetu, a to je Stradun, već je ukrašena crvenim i bijelim kuglicama i ostalim ukrasima kako bi sve bilo spremno za najveseliji dio godine. Već je okićena i Luža koja će sasvim sigurno ponovno postati omiljeni gradski ‘photo point’.

Prvi ukrasi su ovog tjedna stigli i na Brsalje, a u narednim danima je za očekivati kako će grad biti sve raskošnije ukrašen, uz sve blagdanske instalacije, borove i jelke te kako će sve više poprimati blagdanski duh.

Već je okićena i Luža koja će sasvim sigurno ponovno postati omiljeni gradski ‘photo point’

Na Stradun su stigle kuglice, a prvi ukrasi su postavljeni i na Brsaljama

FOTO: GORAN MRATINOVIĆ