Dubrovački dnevnik br. 120

Bio bi to korak unazad, nema ni ‘r’ od reforme!

‘’Onda kada prestanemo biti nekretninska porezna oaza strancima, prestat će i pritisak na prostor’’ stranica 4

Osposobljeni kadar će se brinuti za njih, platit će im se edukacija i naći radno mjesto stranica 18

Psihologinja, manekenka i svjetlosna radnica poručuje: Smisao života je duhovno buđenje u tijelu stranica 24

INTERVJU S MARIJOM GRGUREVIĆ

NOVI GUP NE SMIJE BITI GREŠKA

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Autohtoni hrvatski proizvod

Sva četiri donedavna ministra dobili su optužnicu zbog čega se oporba jako snervala i digla dreku. Pa su izbrojali svih 17 ministara Plenkijeve vlade, u ovih šest godina mandata, koji su morali otići zbog raznoraznih marifetluka. Plus još nekoliko državnih tajnika i pomoćnika i ostalog njima bliskog osoblja. Onda su još spominjali onog trogirskog Zulima, bivšeg saborskog zastupnika i člana Središnjeg odbora HDZ-a, koji je radio zulum diljem okolnih restorana žderući velike količine mesine i ribetina uz vino koje se najbolje sljubljuje uz rečenu hranu. Dobio je optužnicu jer je na račun Općine Seget Donji, čiji je bio načelnik, požderao gotovo pola milijuna kuna. Kad je u pitanju hrana, taj Zulim definitivno nije potkapacitiran. U čemu je problem, čudi se naš dobri gospar Bačić, to je samo još jedan dokaz o tome kako HDZ- ova vlada ima nultu stopu tolerancije na korupciju ili kriminal bilo koje vrste. Pa i na pretjerano žderanje s čime se sigurno slaže i Prva dama, koja se uzrujava što su Hrvati predebeli već od malih nogu.

Svojevremeno je ispričala kako i sama kuha zdrave povrtne juhice i zdrave dobro izbalansirane obroke koji pritom nisu skupi. To je valjda

razlog zbog kojeg Zoki posjećuje sve moguće feste, sirotan je čak išao i u onaj ‘klub’, samo i isključivo kako se ne bi bacio višak hrane. Razdragano slavi Dan grada od Makarske do Koprivnice i odlazi na slavonski bećarac kao i svuda gdje ga zovu za trpezu. Jer, brate mili, tamo se dobro krka i nema povrtnih juhica. To, i samo to je razlog što nikako nije mogao primiti gospođu Nancy Pelosi, predsjednicu Američkog kongresa, koja u svojoj osamdeset i nekoj, onako vitalna, sasvim sigurno pretjerano pazi na zdravu prehranu. Zato bi to bilo čisto gubljenje vremena, što si jedan predsjednik nikako ne smije dopustiti.

Dobri naš gospar Bačić dodatno nam je pojasnio kako nema kolektivne krivnje, ali i ukazao na to koliko je naše pravosuđe neovisno jer je eto pohapsilo i diglo optužnice protiv gotovo 70 posto bivših vladinih dužnosnika. Evo na primjer, Horvat je uhapšen dok je još obnašao ministarsku dužnost. Ali, to je ipak iznimka. I zato nema razloga za galamu i uzrujavanje, kamoli za ostavku premijera, koju isto traži oporba, posebno kad se uzme u obzir kako po recentnim istraživanjima HDZ-u raste rejting. I to je istina. Posljednje

Piše Vjera Šuman FOTO: PATRIK MACEK /PIXSELL

istraživanje javnog mnijenja pokazuje kako SDP, Možemo i Most zajedno imaju manje podrške glasača od HDZ - a. Dobro je poznato kako Hrvati vole ‘snalažljive’ jer da nisu, je li, ‘snalažljivi’, ne bi valjali ni sebi pa onda ni Domovini. Osim toga, svaka usporedba sa zapadnim razvijenim demokracijama sasvim je bezvezna i potpuno neprimjerena.

Evo naprimjer, u Britaniji je premijerka trajala manje od mjesec dana jer je htjela donijeti neke loše porezne zakone. Pa je morala dati ostavku. U nas ionako nitko ne čita zakone. Ministri tamo daju ostavke ako ih se uhvati u sasvim benignom skandalu. Ljudi moji, kakve to veze ima s nama? Tamo je došao novi premijer koji je bogatiji od kralja Charlesa III. Daleko bogatiji od cijelog hrvatskog proračuna. Normalno da on

ne mora ništa jamiti. To su druge relacije. Kod nas se živi, radi ili ne radi, po sasvim drugačijim pravilima. Po našim domaćim pravilima. Veze, pogodovanje, manja ili veća korupcija narodni je običaj i definitivno treba biti zaštićena kao autohtoni hrvatski proizvod. Tko bi to uopće, ne daj Bože, želio ili mogao iskorijeniti? Je li tako? Tako je.

Za to vrijeme u našem najbližem susjedstvu totalni je kaos. U Morinju vojska čuva tek nedavno postavljenu ploču žrtvama zločinačkog logora u kojem su torturu prolazili brojni Dubrovčani i Konavljani. Ploču, koja bi trebala služiti kao podsjetnik na zlo koje se tu događalo kako se nikad više ne bi ponovilo. Državni inspektorat šalje inspekcije kako bi uklonili ploču jer je postavljena bez valjanih papira. Valjda nema

‘uporabnu dozvolu’ koju može izdati jedino SPC. Vojska ih ne pušta unutra. Šalje ih premijer, rođeni Albanac, koji nema povjerenje Parlamenta, ali ima povjerenje SPC-e i ‘celokupnog’ Srpskog sveta. U nedjelju će Crnogorci na izbore i nakon toga će biti jasnije koliko su SPC i Vučić uspjeli u naumu pretvaranja Crne Gore u svoj pašaluk, uz nježnu Putinovu pomoć, ako ni oko čega, onda u izbornom inženjeringu. Kad bi Putinov plan s Ukrajinom uspio, onda bi slijedilo Vučićevo anektiranje Crne Gore po istom obrascu. Nije baš nemoguć scenarij. Između brojnih drugih razloga, prvenstveno humanitarnih, i ovo je jedan, nama itekako značajan razlog, dragi naš Zoki, zbog kojeg je itekako važno pružiti svaku moguću potporu Ukrajini. To bi svaki pametan političar jako dobro morao razumjeti. Eto vas.

petak, 28. listopada 2022.

‘’Onda kada prestanemo biti nekretninska porezna oaza strancima , prestat će i pritisak na prostor’’

U svjetlu izmjena PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika koje su u tijeku, stručnjaci odgovaraju koji su najveći problemi u našem prostoru i prostornom planiranju te koja su rješenja

Prostorno planiranje u Dubrovniku tema je o kojoj se konstantno razmišlja, promišlja i koju se na svim razinama komentira, a pogotovo uslijed izmjena i dopuna prostornih planova, PPU-a i GUP-a koje su u tijeku. Kako bi se odgovorilo na mnogobrojna pitanja i nedoumice, Grad Dubrovnik je sredinom ovog mjeseca organizirao okrugli stol gdje su predstavnici gradske uprave, političkih stranaka u Gradskom vijeću, ali i struke raspravljali o ovoj, uvijek aktualnoj temi. Inače, radi se o kompliciranom i sveobuhvatnom procesu, a ovo su treće izmjene i dopune GUP-a. Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić kazao je tom prilikom kako ćemo učinke izmjena GUP-a vidjeti dugo nakon donošenja. „Učinke tih izmjena prostornih planova mogu se vidjeti tek za 10-ak godina. Promjene koje sada vidimo su učinci izmjena koje su davno prije donesene. Nema čarobnog štapića u urbanizmu koji bi donio neka instant rješenja. Možda bi bilo dobro da ih ima, ali ih u urbanizmu nema,“ izjavio je Benić na okruglom stolu. Nedugo nakon toga potpisan je i sporazum o suradnji između Grada i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu u sklopu kojega će studenti razmatrati prostorne i urbanističke potencijale dubrovačkog područja. Njihovi radovi, vizije i ideje bit će predstavljeni na javnoj izložbi, a analizirat će se i koristiti i kao stručne podloge u izmjenama i dopunama PPU-a i GUP-a, prema najavi Grada. No, promišljanja i rješenja u kontekstu prostora u Dubrovniku koji je ujedno

zahtjevna problematika, ali i suviše vrijedna ostavština da bi se kod nje radile dodatne pogreške, daleko su važnija i složenija tema koja nadilazi rasprave na okruglim stolovima, ali i rješenja koje bi nudili studenti s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

ZA NERED SU KRIVI APETITI INVESTITORA ILI NOSITELJA VLASTI

U kontekstu prostornog planiranja, neizostavno je ime Branke Martinović Vuković koja je zbog svog iskustva i poznavanja ove tematike itekako cijenjena u stručnim krugovima, čemu je, među ostalim, doprinijelo i njeno dugogodišnje vođenje županijskog Odsjeka za zaštitu okoliša. Njene sugestije su neizostavan dio svake javne rasprave o prostornom planiranju, a njeni se komentari s uvažavanjem prate i prihvaćaju pa bi je i u ovoj temi bilo neobično preskočiti.

Prema njenom mišljenju, prostorni planovi Grada Dubrovnika primarne prostorne probleme uzrokuju nedostatnim i neodgovarajućim odredbama za zaštitu i uređenje prostora i istovremeno brojnih proturječnih odredbi. Kako kaže Martinović Vuković, dijelom i zbog nepravovremene provedbe odredbi za javnu i komunalnu infrastrukturu u cjelini koja bi trebala prethoditi svakoj gradnji. „Ovakvo stanje navedene prostorno-planske dokumentacije iz 2005. godine kao nove generacije prostornih planova nakon Domovinskog rata, sa svim kasnijim izmjenama i dopunama, uzrokovano je brojnim izmjenama i do-

„Planovi utvrđuju nemogućnost gradnje na uzvisinama Gimana, Montovjerne, Babina kuka, na zapadnoj obali uvale Batala uz obalu, uz ili u pomorskom dobru, prostoru uz samostan Sv. Jakova, u zaštitnom pojasu JTC na Pločama i drugdje, ali takva gradnja se ipak događa! Grad se gradi i uređuje najvećim dijelom na temelju odredbi GUP-a Dubrovnika, a ne detaljnih prostornih planova,“ kaže Martinović Vuković

Piše Ivona Butjer Mratinović foto goran mratinović/DD,

dnevniK petak, 28. listopada 2022.

punama prema zahtjevima investitora ili nositelja vlasti. Sve to bez cjelovitog sagledavanja prostora u odnosu na promjene i posljedice koje takve izmjene nose, pored pravovremenog upozorenja struke i građana da će se takve izmjene odraziti na kvalitetu života njegovih građana i posjetitelja, na turizam kao dominantnu gospodarsku djelatnost ovog područja i, posebno, na naslijeđene vrijednosti prostora,“ smatra Martinović Vuković. Slijedom toga, Dubrovnik gubi sliku grada, a pojam vrtnog grada, njegovanog i očuvanog od kraja 19. stoljeća i kroz cijelo 20 stoljeće, nestaje, upozorava Martinović Vuković.

NE MOŽE SE TEK TAKO GRADITI NA

UZVISINAMA GIMANA, BABINA KUKA… Ipak, dodaje kako važeći prostorni planovi još uvijek sadrže odredbe o čuvanju brojnih visokovrijednih krajobraznih značajki prostora, no kako se Dubrovnik gradi i uređuje prvenstveno temeljem odredbi GUP-a, a ne detaljnih prostornih planova. „Planovi utvrđuju nemogućnost gradnje na uzvisinama Gimana, Montovjerne, Babina kuka, na zapadnoj obali uvale Batala uz obalu, uz ili u pomorskom dobru, prostoru uz samostan Sv. Jakova, u zaštitnom pojasu JTC na Pločama i drugdje, ali takva gradnja se ipak događa! Grad se gradi i uređuje najvećim dijelom na te-

melju odredbi GUP-a Dubrovnika, a ne detaljnih prostornih planova. Investitori sami određuju građevinski i regulacijski pravac, nivelacijsku kotu od koje počinju graditi najnižu etažu, ne provjerava se odnos prema drugim objektima i iskorištava se maksimalna dopuštena katnost i koeficijent izgradnje, sukladno tako izmijenjenim prostornim planovima,“ napominje Martinović Vuković. Zbog svega navedenog Grad poprima sliku kakvu nitko nije očekivao, a gubi se vizija razvoja i očuvanja baštinjenih vrijednosti.

NA ELAFITIMA OBJEKTI TAMO GDJE BI TREBAO BITI PARK PRIRODE

Takva je situacija, napominje Martinović Vuković, u suprotnosti s, primjerice, odredbama Statuta Dubrovačke Republike koji detaljno određuju način gradnje u povijenoj jezgri i šire ili planovima obnove Stjepana Gradića nakon potresa iz 1667.godine. No, Martinović Vuković podsjeća kako su i u suvremenom razdoblju, pored Zakona i pravila struke, određena posebna pravila ponašanja u arhitekturi i urbanizmu donošenjem Apolitike od strane Vlade RH , uz doprinos struke i Grada. Ona stavlja naglasak upravo na očuvanje slika naselja za područja koja se utvrde kao takva u Republici Hrvatskoj od strane nadležnog Ministarstva za kulturu.

Gradnja na padinama Babinog kuka

„Naselja na Elafitima su zbog svojih prirodnih i graditeljskih vrijednosti brojnih stambenogospodarskih, ladanjskih i sakralnih vrijednosti predlagana za proglašenje parka prirode, a trenutno samo formalno zaštićena odredbama Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i pojedinim detaljnim planovima. No, na Lopudu se ipak izgradio objekt na južnom hrptu naselja Lopud, kao i na sjevernom hrptu naselja Šipanska Luka na Šipanu, a za očekivati je da će biti još tako odobrenih zahvata do izmjena ove važeće prostorno-planske dokumentacije Grada Dubrovnika,“ izjavila je Martinović Vuković

„Između ostalih naselja, to su i naselja na Elafitima, koja su zbog svojih prirodnih i graditeljskih vrijednosti brojnih stambeno-gospodarskih, ladanjskih i sakralnih vrijednosti predlagana za proglašenje parka prirode, a trenutno samo formalno zaštićena odredbama Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika i pojedinim detaljnim planovima. Slijedom takvih odredbi na Lopudu se ipak izgradio objekt na južnom hrptu naselja Lopud, kao i na sjevernom hrptu naselja Šipanska Luka na Šipanu, a za očekivati je da će biti još tako odobrenih zahvata do izmjena ove važeće prostorno-planske dokumentacije Grada Dubrovnika,“ kaže nam Martinović Vuković.

A GDJE JE ZELENILO?

Problematičan je, napominje ova stručnjakinja, i nestanak te izgradnja nekada brojnih zelenih površina Grada, sa zelenilom koje nije samoniklo nego planirano, financirano i sađeno trudom nekadašnjeg Klimatičkog društva, potom Društva za promicanje interesa Dubrovnika, a kasnije društva DUB. Napominje i kako su osmišljeni prostori za sport i rekreaciju, kao što su Gospino polje i projekt golf igrališta na Srđu, naknadnim izmjenama i dopunama prostornih planova bitno smanjenih prostornih obuhvata što sa sobom nosi određenu problematiku. „Problematika sportsko-rekreacijske zone na Srđu već je poznata javnosti, ali prostor Sportsko-rekreacijskog centra u Gospinom polju i ne, jer su neke izmjene GUP-a Dubrovnika izmakle ocjeni javnosti neprovođenjem postupka ponovljene javne rasprave tako izmijenjenog GUP-a Dubrovnika, što je bila zakonska obveza donositelja takvog prostornog plana. Navedenu nepravilnost novim izmjenama i dopunama GUP-a Dubrovnika moguće je ispraviti i prije donošenja na Gradskom vijeću. Jednostavno rečeno, ispod puta Iva Vojnovića prvo je zakonito provedenim postupkom uvrštena nova zona stanovanja oznake S–stanovanje, niske gustoće stanovanja. Onda je naknadno, teme-

ljem pristigle primjedbe jednog vlasnika zemljišta, nakon provedene Javne rasprave, cijela zona ispod puta Iva Vojnovića do završetka zone objekata branitelja u pravcu zapada, bez obveznog ponovljenog Javnog uvida, izmijenjena u zonu oznake M12-mješovite namjene, srednje gustoće. To je bitno izmijenilo odrednice uređenja, izgradnje i korištenja zone Sportsko-rekreacijskog parka Gospino polje. Ova izmjena protivna je i drugim odrednicama GUP -a Dubrovnika za to područje, i u cijelosti nezakonito utvrđena,“ kaže Martinović Vuković koja vjeruje kako bi provjerom i ispravkom ovakvih nepravilnosti, uz doradu i ispravak proturječnih odredbi i uvažavanje i primarno određivanje zona i koridora, javne i komunalne infrastrukture, bilo moguće dobiti novu generaciju kvalitetnih prostornih planova Grada Dubrovnika.

NEĆE CIJELA STRUKA ODBIJATI POSLOVE ZA KOJE SE ŠKOLOVALA

Često se u javnom prostoru može čuti kako je struka kriva za nered u prostoru. Predstavnici struke, naime, žive od gradnje, a ne od sprečavanja gradnje. Kritika na račun struke svjesna je i Orlanda Tokić koja se našla s obje strane, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Naime, ona je projektantica i direktorica tvrtke Apozito d.o.o. za projektiranje, nadzor i upravljanje, a obnašala je i funkciju zamjenice gradonačelnika. No, tvrdi kako oko kompleksne teme kao što je prostor nije sve crno-bijelo niti je sve na ‘struci’.

„Pod ‘struka’ se neodređeno valjda misli na arhitekte, građevinare i ostale inženjere koji su se za taj posao godinama školovali, koji rade svoj posao u privatnom sektoru i od njega žive te koji rade sukladno zakonima i urbanističkim planovima koje donose država i gradovi. Ta ista struka bi prema tome trebala investitoru koji dođe i traži maksimalnu izgrađenost sukladno važećem GUP-u reći ‘ne’ i odbiti raditi svoj posao. Vjerujem da su se svi moji kolege u jednom trenutku našli ispred investitora kojemu su rekli ‘ne’ i zbog toga bili samozadovoljni, ali je činjenica da je taj isti investitor otišao u drugog arhitekta i za svoj novac dobio što je i želio. Iluzorno je očekivati da će cijela jedna struka biti na prvim crtama obrane prostora i odbijati poslove za koje su se školovali i od kojih žive dok će oni koji su ih donosili i dalje se skrivati iza procedura,“ kaže Tokić koja slikovito pokazuje kako stvari izgledaju na djelu. „Investitori će i dalje željeti maksimalne kvadrate zgrada dok su cijene kvadrata svaki dan veće, arhitekti i građevinari će raditi svoj posao od kojeg žive, a politika će i dalje krojiti planove i pozivati se na struku. Dovoljno je sjetiti

Branka Martinović Vuković

„Onog trena kad prestanemo biti porezna nekretninska oaza strancima i brza zarada bez puno rada onima s velikim brojem nekretnina, potražnja za stanovima će biti manja, a pritisak da svaka zelena parcela bude izgrađena do maksimuma će se nadam se smanjiti,“ riječi su kojima je Tokić sažela sukus problema u dubrovačkom prostoru

se buke oko dozvole mega hotela Sumratin za koji se na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća izglasala suglasnost za ugradnju sidara za podzemnu garažu, a koje će građani postati bolno svjesni tek nakon što se pojave prvi bageri u Uvali Lapad. I za to će vjerojatno biti kriva struka,“ prokomentirala je Tokić.

RJEŠENJA LEŽE U OPOREZIVANJU NEKRETNINA

I RAZLIKOVANJU IZNAJMLJIVANJA

Prema njenom mišljenju, svi problemi s kojima se danas suočavamo, od problema prekomjerne gradnje, preko problema stalnog rasta cijene kvadrata i nepostojanja podstanarskog najma, pa do posljedičnog problema iseljavanja i manjka radne snage, korijenje vuku iz nekontrolirane stambene politike i odnosa prema prostoru. Ti se problemi ne rješavaju samo na lokalnoj razini, a Tokić podsjeća kako nisu samo specifični za Dubrovnik.

„Dok god je potražnja za nekretninama tolika

kolika jest, gradnje će i dalje biti. Dok god imamo kupce koji su spremni platiti sve veće cijene kvadrata, normalnom čovjeku neshvatljive, investitori će i dalje graditi na maksimumu. Nema tih planova ili te struke koji će ograničiti ovu jednostavnu tržišnu ekonomiju u okviru sadašnjih važećih zakona,“ napominje Tokić. Ključnima smatra dva problema. Prvi leži u tome što stranci masovno kupuju nekretnine po Dubrovniku, od kojih većina stoji prazna, a dio njih se povremeno daje u turistički najam. „S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji oporezivanje nekretnina, mi predstavljamo porezni raj strancima, a kupovina nekretnina isplativija je od držanja novca na banci. Posljedica je velika potražnja i rast cijena kvadrata. Rješenje je oporezivanje nekretnina koje se ne koriste po nikakvoj osnovi, dakle najam ili stanovanje,“ kaže Tokić. Drugi problem je, navodi Tokić, što je kod domaće ekonomije sve podređeno turizmu. Tako je turističkim zakonima dopušteno iznajmljivanje, i stanova, i apartmana, i garaža, sve pod jednakim uvjetima. Drugim riječima, ne postoji razlika kad je iznajmljivanje u pitanju. „Danas, ako želite iznajmljivati stan registriran kao stambeni prostor u stambenoj zgradi, uredno ga kategorizirate i iznajmljujete. Jednako kao i apartman koji je registriran kao poslovni prostor. Turistički zakoni ne prave razliku kada je iznajmljivanje u pitanju iako je razlika u urbanizmu ogromna. Jedno je poslovni prostor, a jedno stambeni prostor. Kad projektiramo i gradimo prema urbanističkim planovima gradimo stanove, a kasnije ih koristi-

petak, 28. listopada 2022.

Očuvati ono što nam je u naslijeđe predano

Orlanda Tokić

„Temelj bilo kakvog daljnjeg planiranja nam mora biti rješavanje ‘infrastrukture’ kao osnovne podloge. U to spadaju parkovi, pješačke zone, a naročito oborinska odvodnja koja je uistinu veliki problem,’’ kazao je Obuljen

mo kao apartmane. Kada bi se zakonodavstvo napokon uskladilo po tom pitanju, a onda još to i oporezivali u skladu s ostvarenim prihodima, a ne paušalno po krevetu, što opet odgovara najviše velikim iznajmljivačima, vjerujem da bi veliki broj vlasnika nekretnina zaključio kako im turistički najam nije isplativ nego bi svoje nekretnine pustili u podstanarske najmove koji bi bili isplativiji. Dakle, potrebno je razlikovati turistički najam od trajnog tj. podstanarskog najma. Smatram da je došlo vrijeme kad je potrebno stimulirati trajni najam,“ kaže Tokić koja smatra kako bi posljedično nastavili višestruki dobitci, i po pitanju ekonomije i kvalitete destinacije i urbanizma, a najviše demografije.

„Onog trena kad prestanemo biti porezna nekretninska oaza strancima i brza zarada bez puno rada onima s velikim brojem nekretnina, potražnja za stanovima će biti manja, a pritisak da svaka zelena parcela bude izgrađena do maksimuma će se nadam se smanjiti,“ riječi su kojima je Tokić sažela sukus problema u dubrovačkom prostoru.

GRAD TREBA ŠIRITI, A NE ZBIJATI

Predsjednik Strukovne grupe graditeljstva ŽK Dubrovnik i Društva građevinskih inženjera, inače inženjer građevine Mario Obuljen, podržava ideju organizacije Okruglog stola i na njoj zahvaljuje. Smatra kako bi se on trebao održavati i ubuduće, i to u ravnopravnom broju zastupljenosti strukovnih predstavnika; urbanista, arhitekata, graditelja, ali i sugerira da bi sljedeći put trebalo pozvati i predstavnike konzervatorskog odjela, kao i povjesničare um-

jetnosti, uzimajući u obzir kako je povijesna jezgra pod zaštitom UNESCO-a. Promišljajući o uvođenju reda u prostor, Obuljen naglašava kako grad treba širiti, a ne zbijati i kako temelj za sve buduće promjene u prostoru treba biti rješavanje pitanja infrastrukture.

„Prethodno navedena strukovna zastupljenost je i više nego potrebna u svrhu očuvanja kulturne baštine koja nam mora biti primarna zadaća svakog daljnjeg planiranja i djelovanja u datom prostoru. Grad moramo širiti, a nikako zbijati jer već sad je prenatrpan. Temelj bilo kakvog daljnjeg planiranja nam mora biti rješavanje ‘infrastrukture’ kao osnovne podloge. U to spadaju parkovi, pješačke zone, a naročito oborinska odvodnja koja je uistinu veliki problem. U fokusu nam mora biti čovjek i ne bih dijelio građane po grupama ili po dijelovima grada. Svaki građanin je građanin!,“ kazao je Obuljen.

OPASNOSTI POČIVAJU NA INDOLENCIJI, POHLEPI, NATRPAVANJU…

I, naravno, u svemu tome čuvati ono što nam je dato na čuvanje i što ima neizmjernu vrijednost, a to se posebno odnosi na spomeničku baštinu. „Opasnosti koje je ugrožavaju su još uvijek velike, a one počivaju na neznanju i indolenciji, na pohlepi i zbijanju, natrpavanju prostora novim građevinama, počivaju na sasvim pogrešno shvaćenim idejama napretka i zahtjevima sadašnjice, na neumjesnoj težnji za uljepšavanjem i obnovom, na umjetničkoj neobrazovanosti ili izopačenoj obrazovanosti. Baš ti najvažniji uzroci iz kojih proizlazi neprekidan gubitak izvornosti graditeljskih djela nisu samo zablude pojedinaca, nego su opća pojava koju bi trebalo pobliže osvijetliti. Jer opasnosti što prijete našem graditeljskom dobru postavljaju pred javnost zahtjeve koje želim još jednom sažeti, jer tim pitanjima valja dati najjači naglasak: Imajmo na umu što piše ‘velikim slovima u katekizmu zaštite spomenika’ da sve što je umjetnost stvorila skupocjen je produkt i dobro povijesnog razvitka, njegovo je održavanje u interesu javnosti, te svakom pojedincu, zajednici i narodu, crkvi i državi nalaže određene dužnosti. Ono spada u dužnosti svakoga obrazovanog čovjeka! To osobito vrijedi za sve predstavnike vlasti, upravu jer farizejski je govoriti o ljubavi prema Domovini, a razarati ili rasipati ‘ono’ što uz prirodu podaje Domovini njezin izrazit značaj; djela graditelja, predaka koji su je nastanjivali, tragove umjetničkog duha koji ju je oplođivao i koji nastavlja živjeti u njezinoj slici, u njezinim spomenicima. Ne zaboravimo da su oni naši živi dokazi prošlosti, povijesti u sadašnjosti!,“ emotiv-

Mario Obuljen

Obnova Orlandovog stupa očekuje se u 2023. godini

Nakon što je Grad Dubrovnik, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH , angažirao Hrvatski restauratorski zavod, ali i međunarodne stručnjake čiji je osnovni zadatak bio utvrditi hoće li se zbog zaštite spomenik izmjestiti ili će se restaurirati na samoj lokaciji, službeno je i završen statički monitoring na Orlandovom stupu, koji se provodio od lipnja 2019. godine. Nakon svih provedenih analiza utvrđeno je kako spomenik ostaje na lokaciji te su uslijedila istraživanja kojima su se definirale potrebne sanacije.

Konzervatorsko-restauratorski radovi izvest će se 2023., a njihova dinamika bit će najavljena početkom godine, nakon analize svih podataka od strane stručnog tima za određivanje pristupa problematici postojećih oštećenja na Orlandovom stupu. Zahvat će uključiti radove sanacije oštećenja i zapunjavanja pukotina s ciljem površinske stabilizacije kamena i zaštite reljefa. Zbog planiranih radova oko Orlanda će i dalje ostati skela.

Analiza podataka statičkog monitoringa pokazala je da se pukotine šire od ožujka do rujna, a potom slijedi faza mirovanja. Točnije, rad pukotina odgovara ambijentalnim temperaturnim promjenama, a one se ne vraćaju na početno nulto stanje izmjereno prilikom početka monitoringa. Očekuju se još rezultati nedavno obavljenog ultrazvučnog mjerenja pukotina, koji će dati podatke o njihovoj međusobnoj povezanosti i dubini.

Konzervatorsko-restauratorski radovi izvest će se 2023., a njihova dinamika bit će najavljena početkom godine, nakon analize svih podataka od strane stručnog tima za određivanje pristupa problematici postojećih oštećenja na Orlandovom stupu. Zahvat će uključiti radove sanacije oštećenja i zapunjavanja pukotina s ciljem površinske stabilizacije kamena i zaštite reljefa.

Mato Franković primio dobrovoljne darivatelje krvi

U sklopu obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 25. listopada svake godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su danas predstavnike Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa i višestruke dobrovoljne darivatelje krvi.

U ime Grada Dubrovnika uputio je gradonačelnik zahvale i čestitke dobrovoljnim darivateljima krvi, Gradskom društvu Crvenog križa i Odjelu za transfuziju u Općoj bolnici. Istaknuo je kako njihova sinergija iznimno bitna za poticaj svim budućim darivateljima, posebice onim mladim naraštajima. Usto, dodao je kako je važno kontinuirano promovirati plemenite aktivnosti, uz pomoć kojih činimo dobro lokalnoj zajednici i svakom pojedincu.

petak, 28. listopada 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

SKELA OSTAJE I DALJE

Javio se ponuditelj za

Arenu Lapad , Franković obavijestio o POS-u Solitudo, dodatna ulaganja u škole, vrtiće, igrališta…

U sklopu predstavljanja izvješća o radu, Franković je obavijestio u kojoj su fazi najvažniji gradski projekti

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran Mratinović/DD

„Što se tiče Doma u Gružu, u tijeku su završni građevinski radovi, očekuje se skorašnje ishođenje uporabne dozvole. Jedan donator je odlučio donirati cjelokupni namještaj pa nećemo morati investirati vlastita sredstva. Do kraja studenog očekujemo da će stići namještaj,“ istaknuo je Franković

Gradonačelnik Mato Franković predstavio je svoje polugodišnje Izvješće o radu na sjednici Gradskog vijeća održanoj u utorak koje je usvojeno većinom glasova vijećnika. Inače, novi vijećnik aktualnog saziva Gradskog vijeća je SDP-ovac Saša Škrabić koji je u vijećničkim klupama zamijenio Ivana Tropana koji je zbog podizanja optužnice stavio svoj mandat u mirovanje. Franković je izvijestio javnost u kojoj su fazi najavljeni projekti. „Što se tiče projekata, tu su stanovi za mlade po modelu Dubrovačke stanogradnje. Nakon što su izgrađeni stanovi u Mokošici, u jednom segmentu su zbrinuti HRVI, a u 43 preostala plan je zbrinuti dubrovačke obitelji sukladno postupku. Na prvom natječaju je 17 obitelji ostvarilo pravo, a sad je u tijeku drugi natječaj. Natječaj je bio restriktivan, no to nas dovodi do cilja da ih dobiju oni koji stanove trebaju,“ kazao je Franković dodavši kako je POS Solitudo nešto kompliciraniji projekt.

„Za ishođenje građevinske dozvole treba prvo ishoditi dozvolu za infrastrukturu. Morali smo ići u izmjene lokacijske i građevinske dozvole. Očekujemo izmjenu građevinske dozvole, lokacijska je izmijenjena,“ kazao je Franković te se osvrnuo i na Lapadsku obalu.

LAPADSKA OBALA GOTOVA ZA GODINU DANA

„Ona je jedan vrlo kompleksan projekt, u potpunosti financiran EU i nacionalnim sredstvi-

ma, vrijedan 69 milijuna eura. Vjerujemo da će svi navedeni radovi završiti u zacrtanim rokovima, a to je sljedeća godina, negdje u ovo vrije-

me. Svi ključni problemi su razriješeni, Lapadska obala dobro napreduje,“ istaknuo je Franković. Osvrnuo se potom na projekt nove škole u Ulici Ilije Sarake u Gradu. „Ona će osigurati jednosmjensku nastavu i za ovaj dio Grada. Preostaje nam samo nadogradnja OŠ Mokošica i onda će sve škole ući u sustav jednosmjenske nastave. U Ulici Ilije Sarake u tijeku su završni radovi te se očekuje kako će se cjelokupni prostor završiti do kraja prosinca,“ kazao je Franković, a potom izvijestio o projek-

tu izgradnje Doma umirovljenika u Gružu, ali i ispod Opće bolnice Dubrovnik.

NAMJEŠTAJ U DOMU U GRUŽU ĆE BITI DONIRAN „Što se tiče Doma umirovljenika u Gružu, osnovali smo ustanovu čija je namjena objediniti dva doma, ovaj u Gružu i ispod Bolnice. Što se tiče Gruža, u tijeku su završni građevinski radovi, očekuje se skorašnje ishođenje uporabne dozvole. Jedan donator je odlučio donirati cjelokupni namještaj pa nećemo morati investirati vlastita sredstva. Do kraja studenog očekujemo da će stići namještaj. Što se tiče doma ispod Bolnice, ishodili smo građevinsku dozvolu i riješili imovinsko-pravne odnose te se prilagodili svim uvjetima jer očekujemo natječaj za financiranje iz EU sredstava. Sa županom smo se dogovorili kako će nam Županija dati punu podršku za izgradnju Doma, što će se tražiti prilikom natječaja,“ kazao je Franković. Posebno je istaknuo i važnost projekta Aglomeracija, prilikom čega je, među ostalim, istaknuo kako se očekuje skori početak radova na hidrotehničkom tunelu s pomoćnim objektima. „Za vrtić Pčelica imamo građevinsku dozvolu, Ministarstvo će sufinancirati projekt. DV Komolac smo prijavili na natječaj, Ministarstvo će dio također sufinancirati. Kroz NPO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) smo tako dobili 27 milijuna kuna za ovu namjenu,“ kazao je Franković govoreći o vrtićima. Što se tiče ceste Tamarić-Mokošica, istaknuo je kako su prije nekoliko dana imali sastanak u resornom Ministarstvu oko financiranja. Franković vjeruje kako će radovi početi u sljedećoj godini. Očekuju se i radovi na oborinskoj odvodnji čime bi se trebao riješiti problem plavljenja Ulice Iva Vojnovića prilikom većih pljuskova.

HOĆE LI GP-OVA ZEMLJIŠTA ISPRED ZGRADA PRIPASTI STANARIMA?

Anita Bonačić Obradović (SDP) je postavila pitanje oko toplog obroka u dubrovačkim školama. Upitala je i kad će djeca 3. i 4. razreda imati osiguran produljeni boravak, kao i što je sa senzoričkim parkom i bazenom u OB Dubrovnik, s obzirom na to kako je potpisan ugovor o suradnji. „Naše osnovne škole su uglavnom imale prehranu za prvi i drugi razred. Vidjeli ste najavu premijera, ona se odnosila na sljedeću godinu za razrede od prvog do osmog razreda. Mi moramo osigurati prostorno-tehničke mogućnosti, zbog čega se šire kapaciteti. Zašto dosad nismo krenuli na sve škole? Išli smo strukturirano pa smo gledali u kakvom su stanju, potom ih energetski obnovili, išli sa značajnim investicijama. Nakon uvođenja tog sustava, skoncentrirali smo se na postizanje sustava jednosmjenske nasta-

„Za vrtić Pčelica imamo građevinsku dozvolu, Ministarstvo će sufinancirati projekt. DV Komolac smo prijavili na natječaj, Ministarstvo će dio također sufinancirati. Kroz NPO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) smo tako dobili 27 milijuna kuna za ovu namjenu,“ kazao je Franković govoreći o vrtićima

Dubrovački dnevniK petak, 28. listopada 2022. Gradsko vijeće

Mato Franković

Pero Vićan

ve, zbog čega smo išli u izgradnju OŠ Montovjerna, OŠ Ilije Sarake, nadogradnja OŠ Mokošica i sl. Prvo morate osigurati tehničke uvjete,“ izjavio je Franković. Što se tiče senzoričkog parka i bazena, kazao je kako je spremna projektna dokumentacija te kako se čeka da se stvore financijski uvjeti, a moguće je kako će se oni financirati iz EU fondova. „Dolazi cijeli niz natječaja, ušli smo u novo programsko razdoblje, a paralelno s tim idu i natječaji za NPO,“ podsjetio je Franković.

Ivan Cetinić (KLGB Ivica Roko) upitao je postoji li mehanizam prema kojem bi se zemljišta ispred zgrada gdje je uknjižen GP, a on je u stečaju, dodijelila zgradama koje bi dobile parkirna mjesta. Upitao je i što je s igralištem poviše Gimnazije. „Kao jedinica lokalne samouprave ne možemo ništa, ali se može pokrenuti postupak s Domoupravom ako je ona upravitelj i riješiti pitanje zemljišta sa stečajnim upraviteljem. Što se tiče igrališta, u fazi pripreme smo proračuna za iduću godinu i mi idemo s time, obnovit ćemo igralište,“ izjavio je Franković. Pero Vićan (DDS) je kazao kako je GP završio u stečaju, ali postoji stečajni upravitelj. „Mislim kako je put rješenja za probleme građana o kojima je govorio Cetinić trokut razgovora stečajnog upravitelja, Grada i stanara. Ljudi su kupili samo stan, ali novim Zakonom zemljište koje služi za redovnu upotrebu te zgrade mora biti u vlasništvu stanara. Samo treba to pokrenuti,“ prokomentirao je Vićan. Gradski pročelnik Zdenko Medović je kazao kako je zemlja za redovnu upotrebu zgrade jedan pojam, a vlasništvo nešto drugo. Vićan je dodao kako je njegova sugestija da se ide na ideju vlasništva.

USKORO POZNAT IZVOĐAČ RADOVA

NA

MULTIFUNKCIONALNOJ DVORANI

Vijećnik Maro Kristić (Most) je upitao oko Studije utjecaja na okoliš projekta izgradnje brze ceste čija predviđena trasa prolazi nedaleko izvorišta Omble. Na Županijskoj skupštini je donesena Deklaracija prema kojoj je ona neprihvatljiva. Upitao je, među ostalim, i što je s projektom multifunkcionalne dvorane u Gospinom polju, ali i iskazivanjem interesa za gradnju Arene Lapad.  „Određene su vodozaštitne zone i znamo u kojoj se nalazi ovaj zahtjev, što ga čini neprihvatljivim. Ako Hrvatske ceste smatraju da je to bolja veza, neka prezentiraju i drugu trasu koju smo nudili,“ izjavio je Franković. Što se tiče multifunkcionalne dvorane, kazao je kako je proveden postupak javne nabave, dodao je i kako bi skoro trebali dobiti izvođača. „Sljedeći mjesec ćemo usvojiti UPU i onda sve ovisi o javnoj nabavi i koliko izvođaču treba vremena,“ istaknuo je Franković. „Nacionalni stadioni su se planirali financirati na različitim područjima. Odlučili smo se ne ići u tom smjeru nego u smjeru financiranja multifunkcionalne dvorane. Nitko na ovom svijetu vam neće financirati oboje. Cilj je da to također financira država,“ kazao je. Za Arenu Lapad su, kaže Franković, pristigle dvije ponude, od čega je jedna cjelovita i zadovoljava parametre. „Imali smo zahtjev od našeg Veleposlanstva iz Kine odakle se javila jedna respektabilna kompanija za produljenje rokova, ali to nismo mogli napraviti jer nismo mogli to napraviti bez GV, a rok je isticao prije sjednice. Imali smo upite iz Portugala, Švicarske, Austrije, ali od njih nismo dobili ponude,“ izjavio je Franković.

Za Arenu Lapad su, kaže Franković, pristigle dvije ponude, od čega je jedna cjelovita i zadovoljava parametre. „Imali smo zahtjev od našeg Veleposlanstva iz Kine odakle se javila jedna respektabilna kompanija za produljenje rokova, ali to nismo mogli napraviti jer nismo mogli to napraviti bez GV, a rok je isticao prije sjednice. Imali smo upite iz Portugala, Švicarske, Austrije, ali od njih nismo dobili ponude,“ izjavio je Franković

Saša Škrabić Maro Kristić

Sanitat preuzima djelatnost opskrbe povijesne jezgre: ‘Konačno se ponosimo Pločama’

Ovoga ljeta dotadašnji koncesionari odlučili su prestati raditi, kako je rečeno na Gradskom vijeću, jer su vjerovali kako će Grad pod pritiskom javnosti ostaviti pravila kakva su bila na snazi i do tada

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika odlučeno je kako Sanitat preuzima brigu oko pretovarne zone na Pločama. Gradonačelnik Mato Franković tom je prilikom rekao kako je na području Ploča bila opskrbna zona koju je 95 posto građana tražilo da se makne zbog nereda. ‘’Razgovarali smo s bivšim koncesionarima, uključili predstavnike kotara i sve odluke smo zajednički donosili. Ono što je uslijedilo je da su se u jednom trenutku koncesionari odlučili povući s posla. Tvrdili su kako ne mogu obavljati djelatnost jer nemaju gdje s opremom. Njihova oprema su bili ormari za garderobu, roštilj, stol i stolice, frižideri, suncobrani. Prilikom davanja koncesije nismo dodijelili korištenja javne površine nego je to bilo za obavljanje elektrovučnog prijevoza robe. Kao posljedica svega bila je da su postojeći koncesionari odbili opskrbu. Oni su odlučili prestati raditi jer su vjerovali da ćemo mi pod pritiskom javnosti popustiti i reći - vratite sve kako je bilo i dosad. Međutim, mi to nismo željeli’’, rekao je Franković.

‘’Uveli smo reda i konačno se vidi fontana Međed i ne sramimo se Ploča. Stvari se donose i odnose, grad se opskrbljuje. Bilo je brojnih izazova ove godine i mi smo bili u raljama dva privatna poduzetnika koji su odbili vršiti uslugu. Kako se tako nešto ne bi više nikad dogodilo ideja je da Sanitat preuzme dio tog poslovanja i da radi to kako treba’’, kazao je Franković dodavši kako je važno da u ovoj djelatnosti

Sanitat prepozna građane povijesne jezgre i da im na razne načine izađe u susret. Petra Marčinko iz Srđ je Grad pitala je hoće li ljudi koji su ranije radili na opskrbi povijesne jezgre moći biti zaposleni u Sanitatu za obavljanje ove iste djelatnosti. ‘’Ne možemo s govornice Gradskog vijeća govoriti tko će se zapošljavati. Naš posao je jasan, a to je da dajemo koncesiju. Slažem se da ljudima treba dati posao. Za iduću sezonu će sve biti u redu i bit će posloženo. Karićari mogu biti dio brenda grada, a tu uslugu želimo nadopuniti s kavalir vozilima s kojima ćemo prevoziti starije sugrađane povijesne jezgre’’, kazao je gradonačelnik. Ivica Roko je kazao kako će sigurno biti zainteresiranih za ovaj posao. Pero Vićan iz DDS-a istaknuo je kako ga priča oko karićara i pretovarne zone podsjeća na Žarkovicu.

‘’Svjesni smo godinama da nešto ne štima i preko toga se prelazilo. Uređenje preto-

varne zone na Pločama iziskuje vrijeme i novac. Najveći problem su minimalni tehnički uvjeti za obavljanje tog posla, nisu problem ljudi. Moraju se riješiti brojni problemi poput punionica, hladnjača, viličara... Moramo to učiniti da bi potvrdili tezu Respect the City. Sutra ide predstavništvo Sanitata u Zagreb jer žele da se to napravi korektno. Cijena jednog elektrovučnog vozila je od 300 do 500 tisuća kuna, a ja se zalažem da kupimo nove i dobre’’, poručio je Pero Vićan. Podsjetimo, još uvijek traje sudski spor između Grada Dubrovnika i bivših koncesionara zbog pretovarne zone. Koncesionari smatraju kako je nezakonita odluka o jednostranom raskidanju ugovora o koncesiji, dok Grad smatra kako su dodijelili koncesiju sa svrhom ostvarenja općeg (javnog) interesa, odnosno omogućavanja opskrbe trgovina i građana unutar povijesne jezgre posebnim vozilima.

Dubrovački dnevniK petak, 28. listopada 2022.

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

POTVRDILA VEĆINA GRADSKIH VIJEĆNIKA

Glasne reakcije s Juga

Ministarstvo zdravstva uputilo je na javnu raspravu zakonske izmjene, a koje bi trebale dovesti do nekih značajnih promjena u zdravstvenom sustavu koje bi onda direktno osjetili građani i koje bi mogle, navode iz Ministarstva, ‘doprinijeti održivosti zdravstvenog sustava’. Međutim, možemo li ove promjene nazvati reformom i jesu li one korak naprijed za sustav i njegove korisnike? Za Dubrovačko-neretvansku županiju bi se, sudeći prema nekim odgovorima naših sugovornika, moglo reći

baš suprotno – izmjene koje želi Ministarstvo mogle bi se pokazati pogubnima za kvalitetu zdravstvene usluge u našoj županiji. Promjene su sveobuhvatne pa uključuju sve ustanove u zdravstvu od općih bolnica i domova zdravlja do zavoda za hitnu medicinu. Zbog toga smo razgovarali sa svim ‘glavama’ naših zdravstvenih ustanova o onim dijelovima izmjena zakona koje se tiču njihovih ustanova. Ravnatelj Opće bolnice

Marijo Bekić, ravnatelj Doma zdravlja

Piše Petra Srebrović FOTO: Goran Mratinović, Grgo Jelavić/PIXSELL

Dobroslavić: Dosadašnje iskustvo kada su osnivačka prava bolnica bila prebačena na državu, od 2013. do 2015. godine, pokazuju neuspješnu financijsku sanaciju bolnica te nam je bolnica vraćena s većim dugom koji predstavlja teret i danas

Dubrovnik Branko Bazdan i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić za Dubrovački dnevnik komentiraju aktualne izmjene zakona, kao i župan Nikola Dobroslavić.

DOBROSLAVIĆ: REFORMA JE POTREBNA, ALI...

Promjena koja je najviše odjeknula u javnosti i izazvala najviše polemika je ona koja se tiče promjene vlasništva nad županijskim bolnicama, koje bi, ako se ove izmjene usvoje, postale državne bolnice. Jedna od takvih bolnica je i ona dubrovačka, zbog čega smo upitali župana Nikolu Dobroslavića kako gleda na ovu izmjenu vlasništva i osnivačkih prava.

„Reforma u zdravstvu je potrebna, no prenošenje osnivačkih prava nad općim bolnicama sa Županija na državu značilo bi centralizaciju sustava“, upozorava Dobroslavić i dodaje kako je ‘sve predložene reforme u nacrtu prijedloga, poput javne nabave, zapošljavanja i kontrole financija, moguće provesti i ako su osnivačka prava, kao i do sada, pod Županijama’.

Bazdan: Reforma ova, kao i mnoge do sada, po meni, nemaju ni r od reforme. Najveći problem su minusi koje rade zdravstvene ustanove. Ne vidim da se ovom reformom radi nešto u smjeru klinika koje su najveći proizvođači minusa, njih se ništa ne dira“

„Dosadašnje iskustvo kada su osnivačka prava bolnica bila prebačena na državu, od 2013. do 2015. godine, pokazuju neuspješnu financijsku sanaciju bolnica te nam je bolnica vraćena s većim dugom koji predstavlja teret i danas“, naglašava razmjere problema Dobroslavić.

Prema nacrtu prijedloga Županije bi zadržale osni-

vačka prava nad domovima zdravlja, no do velike promjene došlo bi u njihovoj brojnosti. Sustav bi funkcionirao po načelu – jedna županija, jedan dom zdravlja. Ovaj prijedlog u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, odnosno među njenim stanovnicima, dočekan je ‘na nož’. Očekivano, otočani i Neretvani nisu zadovoljni. „Zbog specifičnosti geografske rasprostranjenosti potrebno je kao i do sada ostaviti jednak broj domova zdravlja, to jest njih pet. Domovi zdravlja se bave primarnom zdravstvenom zaštitom za što je nadležna Županija. Županija je samoupravna jedinica koja bi sukladno svojim potrebama trebala moći urediti sustav, odnosno organizaciju i ustroj domova“, govori Dobroslavić i dodaje kako je potrebno dodatno ojačati ulogu doma zdravlja, šireći raznovrsnost zdravstvenih usluga. Smatra i kako se veliki značaj uloge domova zdravlja pokazao tijekom korona krize.

220 KILOMETARA, GRAD, NERETVA, OTOCI...

I JEDAN DOM ZDRAVLJA?

Područje Dubrovačko-neretvanske županije je prostorno razvučeno preko 220 km, te se sastoji od tri specifična i različita područja – otočno, neretvansko i šire dubrovačko, a Dobroslavić naglašava kako svako od tih područja za sebe iziskuje različite oblike zdravstvene zaštite stanovništva. „Svaki ravnatelj daje svoj maksimum u organizaciji rada domova, odnosno osiguranju kadrova i uvjeta, kako bi zdravstvene usluge bile dostupne i kvalitetne stanovništvu na području koje pojedini dom zdravlja pokriva. Svjesni smo opterećenosti, kako organizacijski, tako i funkcijski, jednog ravnatelja po predloženoj reformi koji bi vodio dosadašnjih pet domova zdravlja“, upozorava župan i pojašnjava kako su u našoj županiji mišljenja kako je potrebno ‘ostaviti dosadašnju odredbu o broju ordinacija pri domovima zdravlja za svaku pojedinu djelatnost (do 25 posto), odnosno i više budući da se važnost uloge doma zdravlja u dostupnosti zdravstvene zaštite stanovniku pokazala osobito važnom’. Od kada je prijedlog reforme izašao u javnost, župan Nikola Dobroslavić upozorava na manjkavosti pojedinih prijedloga, o tome je već više puta govorio, kako za lokalne, tako i za nacionalne medije, ali i u krugovima onih koji odluke donose.   „Sve županije su uključene u raspravu i u stalnom su kontaktu s Ministarstvom. Nedavno su održani sastanci na kojima su se svi očitovali o predloženoj reformi. Također, u emisiji Otvoreno govorili smo na istu temu i javno izrekli stav Županije. Sudjelujemo i u radu s Hrvatskom zajednicom županija koja će skupne zahtjeve uputiti nadležnom Ministarstvu“, zaključuje župan i napominje da je u tijeku e-Savjetovanje te da su svi u mogućnosti uputiti svoje komentare“.

Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko-neretvanski

Branko Bazdan, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik

Lulić: Sanitetski prijevoz je bila donekle isplativa djelatnost dok je cijena goriva bila do 10 kuna po litri. Ako cijena goriva nastavi rasti, a HZZO plaćati kao i do sada, onda je to put u gubitak

BAZDAN: OD REFORME NI R

Sa županom se slaže i ravnatelj dubrovačkog Doma zdravlja Branko Bazdan i upozorava na problem koji bi se javio u našoj županiji ako bi se usvojio onakav prijedlog reforme usvoji kakav je upućen na savjetovanje.

Prijedlogom izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti ‘jača se uloga domova zdravlja’ na način da bi domovi zdravlja trebali pružati veću mogućnost specijalističkih pregleda pa bi morali zapošljavati specijaliste ili ih ‘posuđivati’ iz bolnica.

Iako Bazdan kaže kako reformu zdravstva načelno podržava, nije zadovoljan dijelom koji se tiče domova zdravlja. Naglašava kako se ovakve izmjene ne mogu staviti u kontekst naše županije, gdje bi trebali imati tek jedan dom zdravlja, što bi itekako zakompliciralo život svima izvan Dubrovnika.

„S otoka Lastova do središta županije treba dan ipo, uz to dva trajekta u dolasku i dva u odlasku. To je nešto što sigurno ograničava mogućnost jednog Doma zdravlja, a funkcioniranje bi bilo dosta problematično“, govori Bazdan i apostrofira kako u Hrvatskoj nema područja gdje za doći do Doma zdravlja treba odvojiti toliko vremena, zbog toga, kaže, treba uvažiti njihove opaske. „Ravnatelji doma zdravlja na Korčuli kontaktiraju i kombiniraju svoje kadrove s KBC-om Split, domovi zdravlja u Neretvi svoje kadrove ekipiraju s KBC Mostarom, mi u Dubrovniku žongliramo kako znamo i umijemo, to je problem kojeg jedan ravnatelj Doma zdravlja zasigurno ne može rješavati na ovoj razini kako se danas rješava“, upozorava Bazdan.

STROŽA KONTROLA BOLOVANJA

Izmjene zakona predviđaju i strožu kontrolu bo-

lovanja. Kontrolori HZZO-a bi po ovom prijedlogu mogli zakucati pacijentima na vrata i provjeriti je li bolovanje neosnovano. U tom slučaju bi se za liječnika pisala novčana kazna od 660 pa do 2650 eura, a pacijentu na lažnom bolovanju od 1060 do 1990 eura kazne.

„Mislim da HZZO nema dovoljno ljudi da bi išli u kontrole po kućama. Druga stvar, mislim da to nije ‘problem’ isključivo na razini primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječnika obiteljske medicine, jer veliki broj bolovanja se naslanja na specijalističke nalaze. Oni temeljem tih nalaza i uz svoju procjenu određuju bolovanje“, pojašnjava Bazdan i dodaje kako nije uvijek dobro ići s represivnim mjerama za postizanje uspjeha.

„Zasigurno da je svako neopravdano bolovanje problem i nije dobro, ali tko će to procijeniti? Pogotovo što liječnici primarne obiteljske medicine dosta bolovanja otvaraju temeljem nalaza specijalista, taj prijedlog je doista diskutabilan“, govori Bazdan. „Reforma ova, kao i mnoge do sada, po meni, nemaju ni r od reforme“, ističe Bazdan kako se s najavljenim izmjenama neće riješiti problemi zdravstva. „Najveći problem su minusi koje rade zdravstvene ustanove. Klinike rade 65 do 70 posto ukupnih gubitaka, opće bolnice 20 posto, a mi svi ostali u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radimo taj ostatak do 100 posto. Ne vidim da se ovom reformom radi nešto u smjeru klinika koje su najveći proizvođači minusa, njih se ništa ne dira“, upozorava Bazdan koji smatra kako ni ova reforma neće proizvesti neke pozitivne učinke.

Novost je i da bi sanitetski prijevoz koji je sada dio domova zdravlja trebao prijeći pod Hrvatski zavod za hitnu medicinu.

Bazdan ističe kako bi sanitetski prijevoz trebao ostati dio domova zdravlja, s obzirom na da je to dio primarne zdravstvene zaštite.

LULIĆ: PITANJE SANITETSKOG

PRIJEVOZA

IMA DVIJE STRANE

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić kaže kako se to pitanje može gledati iz dvije pozicije.

„Sanitetski prijevoz je bila donekle isplativa djelatnost dok je cijena goriva bila do 10 kuna po litri, a sada, što se više vozi, to je veći gubitak. Ako cijena goriva nastavi rasti, a HZZO plaćati kao i do sada, onda je to put u gubitak“, pojašnjava Lulić financijski dio, a drugi dio tiče se ljudi i organizacije.

„Ne bi nam bilo loše, imali bismo više ljudi, više vozača, sestara i tehničara pa bi u tom slučaju bili i bolje kadrovski riješeni. Mogli bi kombinirati neke vožnje koje sada hitna vozi, a nisu za hitnu, ali nema saniteta noću, vikendom i blagdanima, utoliko bi bilo bolje“, govori Lulić te dodaje kako pitanje sanitetskog prijevoza ipak nije nešto što je presudno u zdravstvenoj reformi.

Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ

Bekić: Ljudi će biti prisiljeni plaćati dopunsko kako se ne bi izložili dodatnom plaćanju povećanih cijena zdravstvenih usluga, a to sve kako bi sustav namaknuo dodatni novac

SU OČEKIVANE

Još jedan prijedlog koji je ‘zapeo za oko’ građanima je povećanje maksimalnog iznosa participacije koji s današnjih dvije tisuće kuna raste na četiri tisuće kuna, a osim toga povećali bi se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Tako bi participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja rasla s 25 na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna, a za troškove bolničkog liječenja sa 100 na 134 kune. „Odluke o povećanju maksimalnog iznosa participacije i povećanja iznosa za razne bolničke usluge su očekivane. Mala su izdvajanja za zdravstvo u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europske unije. Zacijelo da će porasti cijene zdravstvenih usluga, a za očekivati je i porast ulaganja u zdravstveni sustav kroz povećanje participacije, odnosno dopunsko zdravstveno osiguranje. Ljudi će biti prisiljeni plaćati dopunsko kako

se ne bi izložili dodatnom plaćanju povećanih cijena zdravstvenih usluga, a to sve kako bi sustav namaknuo dodatni novac“, govori ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić. Bolnicama se prema prijedlogu izmjena zakona otvara i mogućnost da se organiziraju kao centri izvrsnosti za pojedine bolesti, dijagnostičke i terapijske postupke. Bekić pak govori kako uvijek postoji mogućnost centara izvrsnosti.

„Mi smo u par grana medicine odskočili u odnosu na ostale zdravstvene ustanove naše veličine. To su recimo naši odjeli kardiologije, ortopedije, odnosno kirurgije“, govori Bekić te dodaje kako će u odnosu na ulaganja svakako biti za očekivati da će određeni odjeli u našoj bolnici kvalitativno odskočiti.

„Oni su neusporedivo kvalitetniji u odnosu na prosječnu hrvatsku opću bolnicu. Već imamo određene djelatnosti koje nemaju druge opće bolnice, a bile su potrebne zbog teritorijalne specifičnosti naše županije. Tako smo razvili interventnu kardiologiju, neurokirurgiju i još neke druge grane koje dosta koštaju i nisu djelatnost općih bolnica nego uglavnom kliničkih bolničkih centara. Nama je zdravlje pacijenta i naših sugrađana na prvom mjestu i to smo svojevremeno razvili, a sada ne govorimo više o razvijanju nego unaprjeđenju postojećih sustava, tako da je naša bolnica sigurno konkurentna“, govori Bekić i dodaje kako će se ipak centri izvrsnosti odnositi na kliničke bolničke centre i specijalne bolnice. Inače, u ovim izmjenama zakona spominje se i uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda, međutim o tome nema puno detalja. Oni bi se pak trebali urediti pravilnikom, a ne zakonom. Još jedna dobra vijest je i da će HZZO, ako taj prijedlog bude usvojen, objediniti osnovnu, dopunsku i dodatnu listu lijekova i medicinskih proizvoda. Ipak, s obzirom na opaske naših sugovornika, čini se kako bi nam najavljena reforma u županiji, ako se ne uvaže komentari kroz savjetovanje, mogla donijeti više problema nego koristi.

petak, 28. listopada 2022.

Domovi zdravlja na Korčuli, Lastovu i u Neretvi, ako se usvoje izmjene zakona, postat će stvar prošlosti, naši sugovornici se bore protiv toga

BEKIĆ: ODLUKE O POVEĆANJU CIJENA ZDRAVSTVENIH USLUGA

Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik

Za starije Dubrovčane brinut će se osposobljen kadar, platit će im se edukacija i naći radno mjesto

Zbog starenje stanovništva u gotovo svim zemljama Europske unije sve je veća potražnja za dugotrajnom skrbi o starijim i nemoćnim osobama. Taj trend je zabilježen i u Dubrovniku budući da je sve više starijeg stanovništva o kojemu treba adekvatno brinuti pa je neizbježan i uvoz radnog kadra

Neformalna skrb za starije i nemoćne osobe u Dubrovniku prisutna je već dugi niz godina zbog manjka mjesta u institucijama za osobe kojima je potreban poseban vid njege. Takav oblik brige stvara uštede za državni proračun, no malo se zna o problemima s kojima se suočavaju primatelji, ali i pružate -

lji takvih usluga. Pronaći odgovarajuću osobu koja će se brinuti za starijeg i nemoćnog člana obitelji je poput dobitka na lutriji. Naime, za taj posao je potrebno znanje, empatija, ali i povjerenje. Zbog nedostatka radne snage u Dubrovniku i okolici, takve poslove najčešće rade žene iz susjednih država ko -

Piše Aida Čakić

foto Goran Mratinović, Marko Lukunić, Grgo Jelavić/Pixsell

dnevniK petak, 28. listopada 2022.

je dolaze u Dubrovnik te žive do tri mjeseca sa starijom osobom. Jedna Dubrovkinja čiju majku njeguju dvije žene iz BiH za Dubrovački dnevnik je ispričala svoje iskustvo. Naime, ono je igrom slučaja pozitivno jer osobe koje su zadužene za brigu su im postale poput članova obitelji.

Plaća i do devet tisuća kuna „Moja majka je 2015. godine pala zbog čega je imala teške hematome i ozbiljne lomove. U bolnicu je nismo mogli smjestiti, brzo su je otpustili, a dom za starije nije bila opcija. Jedna prijateljica mi je rekla da se neću moći sama brinuti o njoj i da će mi biti potrebna pomoć. Predložila mi je jednu ženu iz BiH koja je godinama povremeno dolazila u Dubrovnik. Nakon što sam je kontaktirala, ona je pristala doći, provela par dana kod nas i tako je počela naša priča. Ona inače može u Hrvatskoj boraviti samo tri mjeseca u kontinuitetu, a onda mora na tri mjeseca odlaziti doma. Kao zamjena joj je stizala sestra pa su se mijenjale svaka po mjesec dana. Ja sam stvarno imala sreću da su te osobe krasne i postale su mi kao članovi obitelji“, govori ova Dubrovkinja čiji su podaci poznati redakciji. Ona je planirala jednu od sestara i zaposliti, no zbog komplicirane administracije obje države to nije bilo moguće. Trenutno majku od ove Dubrovkinje povremeno njeguje i jedna žena iz grada, no ona je tu samo na četiri sata jer radi i u turizmu.

„Sad imam problem jer ove žene iz BiH ne mogu doći, a teško pronalazim nekog tko bi se u gradu na četiri sata posvetio mojoj majci. Svi rade u turizmu gdje su plaće znatno veće. Veliki je problem u Dubrovniku pronaći osobe koje bi se na ovaj način brinule za starije“, govori Dubrovkinja te otkriva kako su plaće njegovatelja koji se 24 sata brinu za starije porasle zbog nedostatka ovog kadra pa iznose oko devet do deset tisuća kuna.

Grad provodi program osposobljavanja

Inače je potražnja za njegovateljima starijih i nemoćnih osoba koje žive u vlastitom domu sve izraženija. Mnoge osobe iz Hrvatske, kao i one iz zemalja iz susjedstva, uredno obavljaju poslove njegovatelja, no prema stvarnom stanju nedostaje educiranih i osposobljenih. Grad Dubrovnik, u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom ( DURA ), najavio je kako će provesti program osposobljavanja za njegovatelje starijih i nemoćnih osoba zbog nedostatka tog kadra na dubrovačkom području. U sklopu tog programa raspisan je Javni poziv za osposobljavanja njegovatelja za starije i nemoćne osobe.

Za sad su precizirali kako je broj polaznika ograničen na 15, a rok prijave je do 30. studenog 2022. Planirano je da program osposobljavanja traje ukupno 65 dana, od čega se 12 dana odnosi na teoretski dio nastave, a ostatak je praktični dio. Edukaciju će provesti Učilište „Magistra“ iz Zagreba, a navedeno je kako prednost u programu osposobljavanja imaju nezaposlene i dugotrajno nezaposlene osobe. Sve troškove edukacije snosi Grad, dok su kandidati dužni položiti ispit za njegovatelja/icu. Obaveze kandidata uz polaganje ispita su i odazivanje na otvoreno radno mjesto njegovatelja/ice koje im Grad ponudi.

Potrebe su velike

Predsjednica gradske organizacije HSU -a Olga Muratti pohvalila je Grad Dubrovnik jer je iskazao brigu za starije i nemoćne kroz ovaj projekt.

„Stvarne potrebe za njegovateljima u Gradu Dubrovniku su ogromne i pokrenuti program osposobljavanja njegovatelja za starije i nemoćne osobe je projekt koji trebamo i moramo svi podržati. Sve češće, a najmanje jednom tjednom, kontaktira me netko od rodbine osoba koje su ovisne o tuđoj njezi i pomoći i mole za pomoć. Te obitelji izdvajaju velika sredstva za usluge s kojima vrlo često nisu uopće zadovoljni. Pravo rješenje ovog važnog životnog problema je educiranje i osiguranje njegovatelja koji bi uz stručnost ulili i sigurnost nemoćnoj osobi i njezinoj obitelji“, kazala je Muratti te dodala kako bi izgradnjom domova umirovljenika dio ovih osoba bio zbrinut.

„Ostat će i dalje potreba za njegovateljima jer dio tih osoba i njihovih obitelji teško se od -

Inače je potražnja za njegovateljima starijih i nemoćnih osoba koje žive u vlastitom domu sve izraženija. Navodno se plaća kreće do 10 tisuća kuna za one koji se 24 sata brinu o starijim i nemoćnim.

Grad je najavio kako će provesti program osposobljavanja za njegovatelje starijih i nemoćnih osoba. U sklopu tog programa raspisan je Javni poziv za osposobljavanja njegovatelja za starije i nemoćne osobe. Za sad su precizirali kako je broj polaznika ograničen na 15, a rok prijave je do 30. studenog 2022. Planirano je da program osposobljavanja traje ukupno 65 dana, od čega se 12 dana odnosi na teoretski dio nastave, a ostatak je praktični dio.

“Dubrovnik je populacijski stariji grad i zbog toga traži potencijal u mladim ljudima. U turizmu ste izloženi deficitu radne snage pa je i briga o starijima problem jer nema dovoljno kadra. Neminovno je da će nam doći stranci i raditi kod nas. Bolje je organizirati bilo kakvu uslugu nego nikakvu. Ljude koje dovodimo možemo educirati, a naše ljudi dodatno osposobiti da budu na rukovodećim mjestima”, smatra predsjednika HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi Pavo Ćorluka.

vajaju od svog doma. Svakako, izgradnja domova umirovljenika obveza je svih, kako od lokalne zajednice tako do svih nacionalnih institucija. Briga za starije i nemoćne treba postati naš prioritet, a izgradnja domova umirovljenika obveza za koju se mora osigurati redovito i potrebno financiranje“, poručila je predsjednica gradske organizacije HSU -a Olga Muratti.

Predsjednika HUP -Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi Pavo Ćorluka pohvalio je ovaj gradski projekt.

„Koliko sam shvatio Grad će na ovaj naći osposobljavati kadar za niže poslove. Svaki pokušaj i pomak koji će donijeti sigurnost starijih ljudi ide u dobrom smjeru. No, bojim se da nije u potpunosti pogođena bit priče jer osobama treće životne dobi treba kompletna usluga i da mogu imati sigurnost“, smatra Ćorluka.

Rad stranaca je neminovnost

On je istaknuo kako je u Hrvatskoj zabilježen deficit medicinskih sestara koje su se praktički obrazovale prema pravilima Europske unije te onda otišle raditi u inozemstvo gdje imaju bolje plaće i uvjete.

„Dok se to događalo mi se nismo organizira-

li i uvezli radnu snagu iz susjednih država. Stvorili smo velike zapreke tim ljudima da dođu raditi, a Komora ne pokazuje interes da se liberalizira sustav i da se ljudi iz okruženja mogu baviti poslom njege starijih. Promatrajući Dubrovnik, on je populacijski stariji grad i zbog toga traži potencijal u mladim ljudima. U turizmu ste izloženi deficitu radne snage pa je i briga o starijima problem jer nema dovoljno kadra“, kazao je Ćorluka koji je inače osnivač i predsjednik uprave Sanatorija Ćorluka.

On je u Zagrebu pokrenuo projekt zbrinjavanja starijih tako da im se donose topli obroci, čista posteljina i rublje, a jednom tjedno im se pomogne pri kupanju. U konačnici, navodi on, to je financijski isplativije nego smještaj u domu.

„Neminovno je da će nam doći stranci i raditi kod nas. Ja imam radnike iz Indije, Nepala, Pakistana, Sirije, Filipina, Makedonije, Srbije i BiH i njima je ovdje plaća dobra. Hrvatska je mala država koja ima resurse koje moramo pokrenuti, ali prije toga moramo uvesti radnu snagu poput onoga što je učinjeno u ugostiteljstvu i građevini. Uvijek kažem kako je bolje organizirati bilo kakvu uslugu nego nikakvu. Ljude koje dovodimo možemo educirati, a naše ljude dodatno osposobiti da budu na rukovodećim mjestima“, zaključio je za Dubrovački dnevnik predsjednika HUP -Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi Pavo Ćorluka.

Gruž nije jedan od najcool kvartova Europe , ali mogao bi biti

Gruž je u dvije decenije od ružnog pačeta dospio na listu kvartovskih labudova. Doduše s tom ocjenom engleskih novinara ne bih se u potpunosti složio, ali valja im čestitati na perspektivnosti koju su prepoznali u Gružu

Piše Maro Marušić foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Jedini kvart koji bi u budućnosti mogao poboljšati kvalitetu života u Dubrovniku jest upravo Gruž. Već sada to je jedino mjesto koje ima kakvu takvu dušu. Jedino ćete tamo u jutarnjim satima na potezu između tržnice i robne kuće sresti domaćeg čovjeka i prozboriti koju pametnu. Ili glupu, kao da je važno

Da mi je prije 20 godina netko htio pokloniti stan u Gružu rekao bih mu: „Hvala ti lijepa, ali neću ga“. U to vrijeme preseljenje u Gruž tretirao bih kao životni poraz. Čuj da živim u kvartu prometnog kaosa, stiješnjen između nekadašnjih proizvodnih pogona čijim se ulicama kreću čudni ljudi čudnih imena pa da mi kunu što je svetinja: burek, šporkeca i tvornica. Da mi je prije dva desetljeća netko rekao da će britanske novine The Telegraph u budućnosti proglasiti Gruž jednim od najcool kvartova Europe rekao bih mu: „Hvala ti lijepa na optimizmu, ali tebi treba liječenje“. Ali u 20 godina svašta se u čovjekovom životu promijeni – ode na dvadesetu obljetnicu mature, pa sve one ženske u koje je bio zaljubljen i zbog kojih je rezao veze, ne može prepoznati. Postale su stare, konzervativne babe, ne možeš vjerovati da ti je trebalo pet prokletih godina da ih preboliš, čak si zbog neuzvraćene ljubavi, pardon zaljubljenosti, i o samoozljeđivanju razmišljao.

KVARTOVSKI LABUD

Tako je i naš Gruž u dvije decenije od ružnog pačeta dospio na listu kvartovskih labudova. Doduše s tom ocjenom engleskih novinara ne bih se u potpunosti složio, ali valja im čestitati na perspektivnosti koju su prepoznali u Gružu. Naime, jedino taj kvart može spasiti Dubrovnik. Čitav ostatak grada prodao se kao jeftina kurva iz Pattaye. Svaka, pa i najmanja ledina, pretvorena je u građevinsko zemljište na kojima su niknuli apartmani. Vi-

Lokacija koja može spasiti Dubrovnik

hor lake nekretninske love potaracao je javne sadržaje i poste na kojima su se Dubrovčani okupljali. Nijedno novo igralište od rata, pa naovamo nije izgrađeno. Nemamo ni kvalitetan park – onaj na Gradcu desetljećima čeka obnovu kao da je riječ o kvantnoj fizici, a ne sadnji nekoliko stabala i postavljanju par klupica.

Gospino polje, lokacija koja je davno trebala postati rekreacijska zona, još uvijek gubi vrijeme na imovinsko-pravne zavrzlame. Nemamo stazu za trčanje, nemamo metar biciklističke staze, nemamo stadion, nemamo dvoranu, nemamo bazen gdje bi građani mogli plivati, nemamo koncertnu dvoranu, nemamo nijedan natkriveni teniski teren…, i nakon svega se čudimo što djeca slobodno vrijeme koriste za amfetaminske sportove. S obzirom na okolnosti, ja bih se na moje dijete ljutio da ne uzima drogu, pa to je jedino pametno (i jeftino) što može raditi u ovom gradu. Jedini kvart koji bi u budućnosti mogao poboljšati kvalitetu života u Dubrovniku jest

upravo Gruž. Već sada to je jedino mjesto koje ima kakvu takvu dušu. Jedino ćete tamo u jutarnjim satima na potezu između tržnice i robne kuće sresti domaćeg čovjeka i prozboriti koju pametnu. Ili glupu, kao da je važno. Samo na tom malom broju kvadrata ostalo je ono što neki grad čini gradom. Ljudi sa svojim sretnim i tužnim sudbinama.

PJEŠAČKA RIVA I TUP

Upravo taj prostor u Gružu ima najveći potencijal. Treba zatvoriti prometnicu od Hotela Petka, pa sve do zgrade Atlanta i napraviti pješačku rivu. Bila bi prekrasna posebno jer je južno orijentirana, pa bi uvijek imala sunca, što je itekako važno za zimske mjesece. Ta riva bi mogla postati novo mjesto okupljanja Dubrovčana koji zbog ogromnih gužvi više ne idu u grad. Kuda s prometalima? Može se napraviti tunel ispod postojeće prometnice, ali ne mora se čak ni ništa izgraditi. Budućnost jest u zabrani prometa, a ne u gradnjama novih prometnica. Što će nekome auto i prometnica, ako može voziti (električnu) biciklu? Osim rive, veliki potencijal leži u TUP -u. Odličan je potez Grada Dubrovnika što je kupio staru tvornicu. Postavlja se pitanje što sad s tim? Najvažnije je što ne sad s tim. Ne iskomercijalizirati ga, a posebno ga ne dati nekim velikim lancima poput Starbucksa i sličnih. Ne dati da se pretvori u fensi restorane i butige. Neka ugostiteljskih objekata, ali s dušom baš kakvi su sad, počevši od Love bara, preko DBC-a, pa do noćnog kluba Dubina. Neka još kafića, neka art butižica, neka galerija, neka to bude prostor s dušom gdje će zajedno dolaziti domaći i turisti, gdje je lova važna, ali da nije na prvom mjestu. Ne treba Grad tamo zarađivati ogromne novce, dovoljno je da se pokrije i da mu višak ostane za održavanje. Ako TUP i riva ne spase Dubrovnik zauvijek ćemo izgubiti kvalitetu života i ugodnu svakodnevicu. Već smo propustili jednu meč loptu na Srđu. To je trebala biti sportsko-rekreacijska zona na koju će Dubrovčani rado dolaziti, a postala je teška apartmanizacija pod krinkom golfa. Zbog geografske strukture Dubrovnik se teško širi, svaki prostor je izuzetno važan, posebno na užem području grada. Zato nam je Gruž jedina šansa. Sve ono što smo zasrali od Babinog kuka preko Lapada pa do Ploča možemo ispraviti jedino s pametnim planiranjem nekadašnjeg ružnog pačeta. Ako se to ostvari onda bi Gruž zaista mogao postati jedan od najcool kvartova Europe, mjesto gdje će nove generacije s velikim gustom živjeti i smatrat će ga najvećim životnim uspjehom.

Nemamo stazu za trčanje, nemamo metar biciklističke staze, nemamo stadion, nemamo dvoranu, nemamo bazen gdje bi građani mogli plivati, nemamo koncertnu dvoranu, nemamo nijedan natkriveni teniski teren…, i nakon svega se čudimo što djeca slobodno vrijeme koriste za amfetaminske sportove

Dubrovački dnevniK petak, 28. listopada 2022. Kolumna Škura bura 23

Marija Grgurević, psihologinja, manekenka, svjetlosna radnica

’Smisao života jest duhovno buđenje u tijelu, a za onoga tko ne uspije, tu je reinkarnacija ‘

Marija Grgurević rođena je 1973., a rat ju je zatekao na pragu

punoljetnosti. Spletom okolnosti završila je u Americi odakle se godinama kasnije vratila u rodni grad gdje je naposljetku otvorila holistički studio Elixir

Marija Grgurević osnivačica je holističkog studija Elixir. Dobar dio života provela je u Americi radeći kao manekenka dok se istovremeno okretala duhovnosti. Magistrirala je psihologiju, ali to je manje bitno. Ono što jest važno je da je riječ o posebnoj duši.

Imate jako zanimljiv životni put. Kako ste završili u Americi? Bila su to druga vremena, puno je teže onda bilo otići nego danas kada su nam na

raspolaganju sva tehnološka čudesa. Rođena sam u Dubrovniku 1973. godine i rat me zatekao na pragu punoljetnosti. Jedna loša, nesretna generacija koja je stasala u vremenu bez ikakvih mogućnosti i optimizma. Nedavno sam bila s ekipom iz gimnazije na večeri i pitala sam ih koliko su u vrijeme srednje škole imali vizije sebe gdje će završiti i što će postati. Nitko, doslovno nitko od nas nije imao nikakvu ideju što će biti kad odraste.

Piše Maro Marušić

foto Goran Mratinović

petak, 28. listopada 2022.

Ista stvar je bila s mojom generacijom. Sve nam se dogodilo slučajno. Baš smo svi bili šugava, ratna generacija.

Ni ja nisam imala pojma, ali mi se pružila prilika da odem u Ameriku preko razmjene učenika. Roditelji su me podržali, jer su valjda osjećali kako nam se ovdje ne piše dobro. Otac me je odlučio financirati, izvukao je sav novac koji je imao, i zadnji dan prije puta čak mi je rekao da ne bi bilo loše da tamo i ostanem. Gledajući iz ovog kuta, bilo je to neobično od njega, ali je predosjećao da će devedesete biti gadne. Mama je bila u šoku, bilo joj je užasno što idem, a kamoli da ostanem. Meni je također bilo stresno uopće pomisliti da se neću vratiti.

Kako i ne bi. U to vrijeme je Makarska bila kraj svijeta, a kamoli ne Amerika. Nije bilo mobitela, interneta, lake komunikacije…

Ja sam u to vrijeme slala razglednice iz Amerike koje su zbog rata i opsade teško stizale u Grad. Plan je bio da se doma vratim nakon šest mjeseci, znači u zimu 1992., ali se nije moglo. Negdje u to vrijeme, povodom rata u Hrvatskoj, intervjuirale su me jedne američke novine, pa su za moju priču saznali i Hrvati iz lokalne zajednice, čak su neki bili porijeklom iz Dubrovnika. Oni su mi pomogli riješiti papire da mogu produžiti boravak u Americi, te su mi sredili i smještaj kod jedne obitelji koji su me primili kao da sam njihova. Tamo sam živjela i radila, a uvijek mi je negdje bila primisao da ću se vratiti. Tek nakon 3,4 godine sam odlučila da ću ostati.

Kako su roditelji reagirali? Nakon koliko ste ih prvi put vidjeli?

Prvi put sam ih vidjela nakon 5 godina. Patili su i oni, i ja. Danas mogu reći da me to iskustvo naučilo da se mogu ne vezati za išta. Tako mi je i dalje u životu, nemam nikakvu vezanost. Sad, je li to dobro, dalo bi se i o tome diskutirati (smijeh). Mogu biti bilo gdje na svijetu i sve je ok. Ipak, nakon 23 godine, nakon što su mi se roditelji razboljeli, odlučila sam se vratiti i biti s njima dok im trebam. Došla sam doma 2014. godine, roditelji su u međuvremenu preminuli, a ja sam još uvijek tu. Tom ostanku pridonijela je i situacija s koronom, valjda mi život govori da mi je ovdje dom, iako bih na prvu rekla da je to Amerika.

Što ste sve radili u Americi?

Na početku uopće nisam imala ideju čime bih se bavila. Kasnije sam preko jednog poznanstva došla do žene koja je držala agenciju za modeling. Prije je i sama bila manekenka, te je imala školu za obuku. Žena je bila dirnuta mojom životnom situacijom i izbjeglištvom, pa me pogurala u taj svijet, jer je u to vrijeme edukacija za manekenstvo bila skup sport. Vidjeli su u meni potencijal, pa su me besplatno obrazovali. Malo po malo, počeli su mi davati da nosim revije. Zavoljela sam taj posao i počela su mi se otvarati vrata. Došla sam s revijama do Seattlea, ali ni tada nije bilo dovoljno zarade da se može živjet od toga, pa sam

uz manekenstvo radila i kao zubarski asistent. Za to me je obučila obitelj kod koje sam živjela, u jednom omanjem gradiću pokraj Seattlea. Njima je trebao asistent a htjeli su mi dati odskočnu dasku. I tu sam besplatno prošla edukaciju (smijeh). Plaća mi je bila ok, ali zaista sam željela biti manekenka puno radno vrijeme. Preselila sam se trajno u Seattle i tamo sam živjela i radila u manekenskoj industriji radeći za neke dobre kuće, te noseći dizajnersku odjeću. Nisam došla do Milana i Pariza, ali sam bila jako zadovoljna. Na kraju krajeva sami vrh te industrije pun je prljavština u čemu nisam ni željela sudjelovati. Naravno, radila sam i brojne druge poslove dok mi primanja nisu bila zadovoljavajuća. Bila sam konobarica, prevoditeljica pri sudovima…

I onda ste se počeli okretati duhovnosti. Kako se dogodio taj proces? Mnogi ga nikad ne bi povezali s osobom koja se bavila manekenstvom. Cijeli taj odlazak u Ameriku mi je bio jako težak, puno stresa, sve se promijenilo preko noći. Nije bilo Skypea, Whats Appa i drugih aplikacija koje bi mi olakšale nostalgiju prema domu. Telefonski računi su bili strašno skupi. Tako da sam se duhovnosti počela okretati kroz patnju, neka vrsta egzistencijalne krize. Počela sam čitati i slušati duhovne knjige. U to me je vrijeme neprekidno boljela glava i ništa mi nije pomagalo. Sve dok slučajno nisam otišla na jogu. I izliječila se. Tad mi je postalo jasno da je duhovnost sastavni dio mog života. Spomenuli ste manekenstvo i stereotipe koji se vežu uz to. Moram naglasiti da je dobar dio žena s kojima sam radila u toj industriji bio visokoobrazovan i sve su sad uspješne žene koje oblikuju svijet. Jedna je tako danas profesorica na Sorbonnei u Parizu gdje predaje seksualnost u doba Rimskog carstva.

Postoji li neki duhovni pravac koji vam najviše leži?

Joga je uvijek tu, a kasnije sam se okretala simbiozi duhovnosti i znanosti. Ukratko rečeno, buđenju i rastu ljudske svijesti. Također fasciniraju me istočna mistika i hebrejska kabalistička učenja, ali i još puno toga. Uvjerena sam da imamo velika znanja iz prapovijesti koja su se putem izgubila. Uglavnom, mi smo utjelovljeni na Zemlji u ljudskom obliku da tu pronađemo ono božansko u nama samima. Osvještavanje duhovnog kroz materijalno i fizičko. Video igrica s egom je napravljena tako da dolazimo sa zaboravom, a životni put kakav god bio je, ustvari, nebitan, jedino što je važno jest.

Kako duhovno buđenje teče u Dubrovniku i u ovom našem dijelu svijeta?

Moja prijateljica često mi govori da to što radim ovdje nema previše smisla zbog konzervativnosti okoline, ali meni se čini da određeni postotak ljudi posvuda na svijetu prolazi određenu duhovnu transformaciju, pa tako i u Dubrovniku. To i jest misao vodilja Elixira, okupljanje ljudi sličnog svjetonazora i duhovno razvijanje.

„Duhovnosti sam se počela okretati kroz patnju, neka vrsta egzistencijalne krize. Počela sam čitati i slušati duhovne knjige. U to me je vrijeme neprekidno boljela glava i ništa mi nije pomagalo. Sve dok slučajno nisam otišla na jogu. I izliječila se“

„Nije da ja vjerujem u reinkarnaciju, ja ZNAM da ona postoji. Pitaju me ljudi često kako znam, a ja im kažem da jednostavno znam i to uopće ne propitkujem. Spominjala sam prapovijest, vjerujem da se tu puno toga dogodilo što smo putem izgubili i nadam se da će znanost jednom potvrditi, odnosno naći dokaze tog velikog prapovijesnog znanja“

Imate li kakvih osuda zbog toga što radite? Ipak smo mi klasična katolička zemlja.

Pa nisam se baš s tim susretala. Više mogu kazati da me ovaj moj duhovni put odvojio od nekih starih prijatelja koji su s godinama postajali sve konzervativniji. Znali su mi kazati pa kako si to mogla, pa bar si ti bila vjernica, ali meni se čini da se nisam promijenila. I dalje sam vjernica, iako to nema veze s određenom religijom.

Vjerujete u reinkarnaciju?

Nije da ja vjerujem u reinkarnaciju, ja ZNAM da ona postoji. Pitaju me ljudi često kako znam, a ja im kažem da jednostavno znam i to uopće ne propitkujem. Spominjala sam prapovijest, vjerujem da se tu puno toga dogodilo što smo putem izgubili i nadam se da će znanost jednom potvrditi, odnosno naći dokaze tog velikog prapovijesnog znanja. E sad veliko je pitanje je li taj prapovijesni trag zameten slučajno ili namjerno, ali nije ni važno. Ja stvarno mislim da smo mi tu da probudimo ono iznutra što naša duša već zna. Nekoliko puta sam na svom duhovnom putu kroz različite prakse imala priliku ući u to znanje, odnosno u puno više frekvencije i stanje svijesti, gdje sam doživjela neke uvide, a jedno je upravo o reinkarnaciji, tako da više nemam potrebe to propitkivati, ali ni s ikim polemizirati.

A raj i pakao iz Biblije, je li oni postoje?

Neka iskustva iz mog dosadašnjeg života su me zaprepastila, i ja sam to nešto pojmila kao Zlo, kao nešto pakleno što je tu i želi se nametnuti, dominirati. Što se tiče Biblije, odnosno svih religija, vjerujem da svaka ima ponešto od istine, samo ju mi s ovog stupnja svijesti ne možemo prepoznati. Frekvencije idu od vrlo niskih do vrlo visokih, postoje tvrdnje da ima 144 dimenzije svijesti, a mi smo trenutno na trećoj,

što hoće reći da smo prilično nisko. Ja bih rekla, ako pakla ima, on je stvoren umom ovdje, kad povjerujemo u iluziju odvojenosti od Boga. Mislima i emocijama spustimo se tim niskim frekvencijama i tad je vrlo lako ući u to nešto što zovemo zlo ili pakao. No u široj slici i to je dio božanskog. U tom smislu ne postoji klasični raj i pakao. Na kraju krajeva Bog je ljubav, ne osuđuje Bog, nego mi sami. Mi smo ti koji stvaramo pakao i vrtimo se u tom krugu sve dok se ne probudimo. Nekad je buđenje lakše, nekad teže.

Imate li vi i sada neke dane kada vam je teško, kada sumnjate?

Definitivno. Jako sam empatična, tako da me žrvanj kolektivne energije zna poremetit. Imam dane kada zaboravim kuda sam krenula, koji je smisao svega i tada sama sebe ponovno uvučem u te krugove loših misli. Jedino mi je sada lakše osvijestiti da sam u to upala, i samim tim lakše je iz toga izaći. Ali da mi idu na živce ti mehanizmi u koje ponekad upadnem, moram priznati da mi idu (smijeh). Najbolje se osjećam u prirodi, tada znam dobiti uvide u širu sliku.

Kako da neka prosječna osoba s punim radnim vremenom i djecom uopće ima vremena da se bavi sobom i duhovnim putem? Na kraju krajeva Buda je pobjegao od žene i djece da bi se bavio duhovnim.

Svi mi imamo u sebi tu potrebu bijega. Ali poanta je priče nadilaženje situacije i prihvaćanje bez obzira na vanjske okolnosti. Tako da je put obavljanje svakodnevnice, ali biti spojen s Izvorom. Naravno da to nije jednostavno u praksi, ali tome streme sve duhovne tehnike, od joge, pa nadalje. Ljubav je, kao i uvijek, poanta priče. Osoba mora shvatiti da su svi međuljudski odnosi ustvari interakcija s božanskim dušama s kojima postoji određeni dogovor sklopljen s one strane života. To bi trebalo osvijestiti, ali zna biti jako teško, pogotovo kada je čovjek umoran od svakodnevnih teškoća. Lakše je kad sve gledamo kao blagoslov, sa zahvalnošću.

Znači, prije nego što se rodimo naše duše biraju dobar dio sranja koja žele proživjeti kako bi duhovno rasla?

Prije nego što se rodimo biramo svoju okvirnu priču, a onda iz trenutka u trenutka glasamo (mišlju, riječju, djelom i propustom) za ovu realnost ili onu. Dana nam je slobodna volja, neki od nas se drže onoga što su birali, a drugi ne. Kada to čovjek osvijesti onda i ova igra zvana život ima svoja, dublja pravila i veći smisao. Iz dana u dan biramo svoj put sve do smrti. A onda, ako nismo odigrali po planu i probudili se, slijedi povratak i ponovni pokušaj…

Elixir je tu da nam olakša borbu. Što nas sve očekuje ove jeseni?

Elixir sam zamislila kao neko mjesto za stvaranje zajednice za širenje svijesti. Tu se okupljaju ljudi koji di-

„Nije bilo Skypea, Whats Appa i drugih aplikacija koje bi mi olakšale nostalgiju prema domu. Telefonski računi su bili strašno skupi“

petak, 28. listopada 2022.

jele te stavove i polako se stvara okruženje u koje i drugi uđu, i nešto im se pokrene u srcu. Stalno dolaze novi instruktori, širimo program i svi su pozvani. Imamo fizičke treninge gdje je cilj oznojiti se, pročistiti i ojačati tijelo, ali i puno programa za uzdizanje, učenje i rast duha, uma i srca. Prakticiramo holistički pristup osobi kao cjelovitom biću. Naravno, razgovori su i druženja su također dio svega. Ono što nas svih spaja jest potreba da budemo zdravi, vitalni, sretni… Inače, ja sam magistrirala psihologiju, ali ne u smislu klasične psihoterapije, nego ostvarivanja ljudskih potencijala, pa je Elixir valjda logičan slijed mog životnog puta.

Kad već spominjete zdravlje i vitalnost, kazali ste da ste radili kao zubarski asistent. Zdravstveni sustav u Americi je na zlu glasu. Recite nam nešto o tome.

Ljudi u Americi sami plaćaju privatno zdravstveno osiguranje uz ono osnovno koje imaju na poslu. Tako sam i ja. Odlučila sam se za ono najbolje. Međutim, kada sam obavljala jednu operaciju, bez obzira na dva zdravstvena osiguranja, iz vlastitog sam džepa morala platiti 7 tisuća dolara. Tako da je zdravstveni sustav u Americi zaista surov. Iako nije ni hrvatski bolji, samo nam se tako ne čini. Kada izbaciš na papir koliko prosječna osoba u životu plati za zdravstvo i što dobije zauzvrat, nismo ni mi ovdje daleko od Amerike. Iako, kako god okreneš, čitav zapadni medicinski pristup zdravlju nije dobar. Naglasak se stavlja na farmaciju, a ne gleda se holistički.

Koliko je prehrana važna u svemu? Kada nekoga boli ruka, zapadna medicina se koncentrira na ruku, a ne na čitavo tijelo. Moram reći da ovi naši krajevi pristupaju puno holističkije nego primjerice u Americi. Prehrana je važan dio svega toga, a mi imamo tu dobru tradiciju i dalje, tako da je kod nas bolji balans nego na Zapadu. U nas u apoteci možeš dobiti farmaceutski lijek, ali i neku prirodnu kremu, trave, vitamine... Na Zapadu to ne postoji. Inače ja sam i prehrane izbacila šećer i gluten, kavu i alkohol, polako se čistim i puno mi to pomaže. Doktori u Americi na to ne obraćaju pozornost. Bolje rečeno ne smiju se petljat, propitkivat i niti biti na bilo koji način povezani s alternativnom medicinom, jer su odmah izopćeni. A medicina i alternativa bi trebali zajedno djelovati, a ne biti jedan protiv drugoga. Ista stvar je s duhovnošću i znanosti. Upravo sada postoje velika otkrića na polju kvantne fizike koja su na duhovnom tragu.

Ne pušite?

Prestala sam prije nekoliko godina, ali moram reći da i pušenje ima neku duhovnu dimenziju. Spajanje sa samim sobom, sad sam evo tu, u sadašnjem trenutku i zapalit ću, uzeti pauzu od izvanjskog, dati trenutak sebi…. No to samo ako je svjesno i uz puni užitak i prisutnost. Ja sam pušila neko vrijeme, dok sam mogla tako. Kad je prešlo u naviku i refleks, prestala

sam. Također, ima i socijalni aspekt. Nakon što sam prestala pušiti, spontano je otpalo jako puno druženja na „puš pauzama“ i kavama. Sad se moram jako potruditi da usporim na čas i provedem pet minuta s nekim u neobaveznoj ćakuli. Ako pušite, neka to bude pet minuta ljubavi prema sebi i nekome s kime dijelite taj trenutak.

Svijet ide u dobrom smjeru, prema boljem, je li tako?

Jest, iako nam se često tako ne čini. Ljudi se bude svugdje, pa tako i u Dubrovniku. Važno je o svemu ovome pričati, tako se podiže frekvencija i razvija kolektivna svijest. Treba ugasiti staru pokvarenu ploču i što više obraćati pažnju na pozitivne promjene, hraniti osjećaj zajedništva i vjeru u dobro. Vjeru je lako izgubiti, ali stalno trebamo težiti, hraniti vjeru i ljubav a ne strah.

Za kraj recite nam nešto o političkom angažmanu, kandidat ste za kotarske izbore?

Da, mada mi politika nije draga i premalo znam o tome, kotarski izbori su nešto drugo. Grupa građana koja je voljna preuzeti dio odgovornosti za svoju lo kalnu zajednicu, udružuje se da bi lakše i smisleni je djelovali na lokalnoj razini. To mi se sviđa. Svat ko od nas ima obavezu i pravo sudjelo vanja u demokratskom društvu. Nivo našeg sudjelovanja i praktičnog promišljanja je ono što definira finalnu sliku. Mi ovdje od soci jalizma vučemo tu djetinjasto očekivanje da je netko „go re“ odgovoran kako za na šu sudbinu tako i za trotoare, rasvjetu, puteve, čistoću i sl. A koga „gore“ briga ako nas same nije briga pa bacamo smeće pokraj puta, ćikove po plaži, gradimo privatne zi dove umjesto zajedničkih ce sta, a umjesto da izlazimo na iz bore, razgovaramo i djelujemo u zajed nici, žalimo se i kritiziramo, kao da smo žrtve nekih tamo „njih“. Taj mentalitet žr tve treba prevazići. Radujem se vidjeti prvi Zbor gra đana koji ćemo ima ti priliku sazvati kad uđemo u kotarsko vijeće. Još jedna prilika za buđenje i rast. Kotarski izbori su 6.11., za nas su važniji i konkretniji od parlamentarnih, na dam se da to ljudi neće propustiti. „Ja stvarno mislim da smo mi tu da probudimo ono iznutra što naša duša već zna“

„Uglavnom, mi smo utjelovljeni na Zemlji u ljudskom obliku da tu pronađemo ono božansko u nama samima. Osvještavanje duhovnog kroz materijalno i fizičko. Video igrica s egom je napravljena tako da dolazimo sa zaboravom, a životni put kakav god bio je, ustvari, nebitan, jedino što je važno jest duhovno buđenje u tijelu“

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marija i Mia - lijepo se opustiti, priliku za druženje i osvježenje si dopustiti

Jasna i Lukša - Zagreb je Zagreb, al’ tek su u svom rodnom Gradu puni srce i duša

Punih 50 godina od mature 4a Ekonomske škole Dubrovnik, generacija 1971./72. u Orsanu su veselo proslavile Anka Skaramuca, Anka Hladilo - Kesovija, Pelagija Čelak - Blažević, Luce Simović - Serdarević, Ina Batinić - Ljubibratić, Mare Čučka - Puh, Zlata Sarić - Ovčina, Anka GuljelmovićKatić, Nora Svilokos - Janković, Mirjana Kristović - Memed, Ankica Rubić - Mandušić, Mirjana Andrović - Krile, Darija Lang - Mratinović, Zumreta Habul - Busulađić, Maja Čorbić - Vukas Džaić, Nada Spaček - Ređović, Marija Rakiđija - Njirić, Vesna Pasarić - Miletić i Jelka Marlais - Đivanović

Goran i Zoran - sezona je završila, popodnevni đir prijateljima omogućila

Dragana i Natali - u albumu uspomena sačuvan trenutak lijepog jesenjeg dana

Josipa, Petra i Leona - učenice Umjetničke škole Luke Sorkočevića su talentirane slikarice

Dubrovački dnevniK petak, 28. listopada 2022. Fotogalerija

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Domenika, Tonći, Antonela i Laraobitelj na okupu dodatno opuštenoj nedjelji dodaje čara

Jelena i Baldo - ma, i kad Sunce u oči “tuče” prijatelju za DD poziraju rado

Maja i Kruno - tko tebe akordima, toga ti cvjetovima

Antonija - osmi rođendan slavi na Batali, s njom se vesele roditelji Nina i Srđan, sestre Leona i Mara, prijatelji veliki i mali

Patricia, Olga i Elsa - i argentinske turistice oduševila je ljepota Straduna, najljepše dubrovačke ulice

Marija, Oggy, Sanja i Lucky - dvostruko se može uživati kad se s ljubimcima pođe prošetati

O posjetu njemačkog broda “ARIADNE” svjedoče stare fotografije, a ni njega nije zaobilazila sudbina tadašnjih putničkih brodova

Brod je posjetio Dubrovnik 1959. pod imenom ‘’ARIADNE’’, 1976. pod imenom ‘’BON VIVANT’’ i 1982. pod imenom ‘’ARIANE’’

138, široka 18 metara, krštena imenom PATRICIA bila je namijenjena održavanju redovne putničko-teretne pruge Goeteborg - London (Tilbury). Ceremonija krštenja broda zamalo nije završila velikim incidentom jer su kume broda htjele biti, i supruga generalnog direktora Svenska Lloyda, ali i supruga predsjednika kompanije. Rješenje je nađeno tako što je PATRICIA dobila dvije kume, od kojih je prva dala ime brodu, a druga razbila bocu šampanjca o provu broda.

PRVA PUTOVANJA

Fotografije sa sidrišta pored otoka Lokruma iz daleke 1959. godine dovele su nas do priče o zanimljivom putničkom brodu, jednom od brojnih koji su u svojim plovidbama uvijek pronašli načina kako bi doplovili i do našega Grada. Takva je i životna priča njemačkog broda ARIADNE. Na navozima brodogradilišta Swan, Hunter & Wigham Richardson Ltd. u engleskom gradu Newcastleu izgrađen je 1951. putnički brod od 6725 bruto tona za švedskog brodara Svenska Lloyd iz Goeteborga. Novogradnja broj 1884, duga

PATRICIA je mogla ugostiti 408 putnika, od kojih 166 u prvom, 78 u drugom, 100 u trećem putničkom razredu i u udobnim brodskim salonima još 64 palubna putnika. Imala je skladišta za prijevoz 1965 tona raznih tereta među kojima i tri velika rashladna prostora kapaciteta 5000 kubičnih stopa. Tri Parson SRG parne turbine ukupne snage 5406 kilovata omogućavale su joj preko dvije propele plovidbu brzinu od 19 čvorova. PATRICIA je iz Goeteborga zaplovila prema luci Tilbury 7. svibnja 1951., a od rujna i na prvim turističkim kružnim putovanjima Sredozemljem i po atlantskim otocima. Nakon dvije godine po-

PATRICIA je mogla ugostiti 408 putnika, od kojih 166 u prvom, 78 u drugom, 100 u trećem putničkom razredu i u udobnim brodskim salonima još 64 palubna putnika.

Mijenjao imena, vlasnike i namjenu

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Ceremonija krštenja broda zamalo nije završila velikim incidentom jer su kume broda htjele biti, i supruga generalnog direktora Svenska Lloyda, ali i supruga predsjednika kompanije

duzima i prva putovanja prema Bermudima i Karibima, a od 1955. u najmu njemačkog touroperatora Hapag-Lloyd Travel počinje krstariti sjevernim morima s polaskom iz Hamburga.

REKONSTRUKCIJA U LUKSUZNI KRUZER

Konkurencija zračnog prometa je primorala Svenska Lloyd da prekine putnički promet te je dio svojih brodova zajedno s PATRICIOM ponudila na prodaju. Nakon posljednje redovne plovidbe iz Londona prema Goeteborgu, PATRICIA je u listopadu 1957. odmah proslijedila prema Hamburgu gdje je za 18 milijuna njemačkih maraka (što se tada smatralo prevelikom cijenom) prodana HAPAG-u (Hamburg- Amerikanische Paketfahrt AG). U tamošnjem brodogradilištu Blohm + Voss rekonstruirana je za 8 milijuna maraka u luksuzni brod za kružna putovanja. Potpuno preuređeni kruzer, pod novim imenom ARIADNE (princeza s otoka Krete iz grčke mitologije), zaplovio je na kružnim putovanjima Sredozemljem, norveškim fjordovima i Baltikom u veljači 1958. U svojih 159 putničkih kabina mogao je prihvatiti 293 putnika. Po svoj prilici, dobro zamišljeni posao nije donio i očekivane rezultate, pa je ARIADNE u listopadu

1960. neočekivano, za svega 15 milijuna njemačkih maraka, prodana brodaru Ariadne Shipping Company Nassau. Pod istim imenom zaplovila je na krstarenjima iz New Yorka, Philadelphije i Baltimorea prema Bermudima i Bahamima te nešto kasnije iz Miamija, Jacksonvillea i Port Evergladesa prema Karibima.

NOVI VLASNIK I IME ARIADNE je 1972. raspremljena, ali je već sljedeće godine prodana liberijskom brodaru Bon Vivant Cruises, zapravo grčkom Chandris Lineu, da bi pod novim imenom FREEPORT II zaplovila na krstarenjima između luka Miami i Nassau. Od 1974. pod novim imenom BON VIVANT nastavlja plovidbe u karipskim i bahamskim vodama da bi 1976. bio preseljen u Sredozemlje. Tu poduzima redovna kružna putovanja iz Venecije prema grčkim otocima, Istanbulu, Aleksandriji i naravno još jednom prema Dubrovniku. Ipak, koncem godine BON VIVANT je prodan u Dubai gdje služi kao ploveći hotel. Početkom 1978. raspremljen je u Pireju, gdje sljedećih 15 godina često mijenja vlasnike, a 1973. i ime, ovaj put u ARIANE. The New York Times je 1982. objavio oglas o putovanju Chandrisovog broda ARIANE po cijeni između 705 i 1580 US dolara po osobi na relaciji: Venecija, Rodos, Pirej, Mikonos, Dubrovnik, Venecija. Nakon još jedne promjene imena, 1989. u EMPRESS KATERINA postalo je očito da za ovaj brod više nema ozbiljne budućnosti.

Otplovio je u ožujku 1991. prema Filipinima da bi 1997. nakon još nekoliko promjena sidrišta u vijetnamskom Ho Chi Minh City i filipinskom Subic Bayu bio prodan indijskim rezalištima. U rezalište brodova Alang je stigao 18. prosinca 1997. pod imenom EMPRESS 65, gdje je tijekom sljedeće godine bio potpuno izrezan u staro željezo.

petak, 28. listopada 2022. Priče o moru i brodovima

Ariadne pokraj Lokruma 1959.

Vozio s dva promila , papreno je kažnjen

Najveća koncentracija alkohola u proteklom tjednu od 2,06 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 23. listopada, 36-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole.

Vozač je isključen iz prometa i prekršajno je sankcioniran novčanom kaznom od 9.700,00 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije. Također, novčana kazna u iznosu od 10 tisuća kuna izrečena je 44-godišnjem vozaču osobnog vozila makarskih registarskih oznaka koji je 21. listopada, u večernjim satima, u gradu Ploče, prilikom redovne prometne kontrole, odbio preliminarno testiranja na prisutnost droga i alkohola u organizmu. Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, stoji u policijskom tjednom izvješću o prometu.

Uhićeni muškarci koji su krali zlato pa ga prodavali u butigama za otkup

Dubrovačka policija javlja kako se dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik i Postaje granične policije Gruda 39-godišnji državljanin RH i 46-godišnji državljanin BiH sumnjiče za 11 kaznenih djela teških krađa od kojih su sedam dovršili dok su preostala četiri ostala u pokušaju izvršenja.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je spomenuti dvojac kaznena djela počinio tijekom rujna i listopada ove godine na području Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovnika i Zatona.

Sva kaznena djela su počinjena tako što su osumnjičeni nasilno, provaljivanjem ulazili u obiteljske kuće oštećenih odakle su otuđivali zlato i novac oštetivši ih za ukupni novčani iznos od oko 350 tisuća kuna. Zlato su potom prodavali u specijaliziranim trgovinama za otkup zlata.

Temeljem naloga   Županijskog suda u Dubrovniku u utorak, 18. listopada pretražen je stan i vozilo 39-godišnjaka kada je pronađen alat korišten za počinjenje kaznenih djela, dio otuđenog nakita i odjevni predmeti koje su počinitelji koristili prilikom izvršenja kaznenih djela.

Osumnjičeni su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Sva kaznena djela su počinjena tako što su osumnjičeni nasilno, provaljivanjem ulazili u obiteljske kuće oštećenih odakle su otuđivali zlato i novac oštetivši ih za ukupni novčani iznos od oko 350 tisuća kuna

Foto: Igor Soban/PIXSELL

NEPROMIŠLJENOST GA JE SKUPO KOŠTALA

Pretragom kuće u Veloj Luci pronađena droga spremna za prodaju po Korčuli

Dvije mlade Crnogorke ukrale mobitel i parfem iz butige u Župi dubrovačkoj

Početkom listopada ove godine zamjenica voditeljice trgovine u Župi dubrovačkoj Postaji granične policije Gruda prijavila je krađu službenog mobitela i parfema iz prodavaonice.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su krađu počinile dvije državljanke Crne Gore u dobi od 29 i 18 godina pri čemu je utvrđeno kako je starija otuđila mobilni uređaj, a mlađa parfem.

Nakon počinjene krađe napustile su područje Republike Hrvatske te je za njima raspisana potraga.

Osumnjičena 29-godišnjakinja je uhićena 25. listopada na MCGP Karasovići, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, te je uz kaznenu prijavu predana pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u priopćenju policije.

Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i policijski službenici Policijske postaje Korčula obavili su pretragu dijela kuće u Veloj Luci koju koristi 55-goodišnjak.

Pretragom je pronađeno 142 grama amfetamina, 148 tableta Ecstasy, 112 grama marihuane, manja količina hašiša, 166 grama kreatina (punila za droge), dvije digitalne vage i mobilni telefon. Dio pronađene droge je bio pakiran u manje pizeve, spreman za daljnju preprodaju.

Sva pronađena droga i mobitel su uz potvrdu oduzeti, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 55-godiš-

njak drogu nabavljao radi dalje prodaje konzumentima s područja Korčule.

Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama 55-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku, stoji u priopćenju Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Sva pronađena droga i mobitel su uz potvrdu oduzeti, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 55-godišnjak drogu nabavljao radi dalje prodaje konzumentima s područja Korčule

Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su krađu počinile dvije državljanke Crne Gore u dobi od 29 i 18 godina pri čemu je utvrđeno kako je starija otuđila mobilni uređaj, a mlađa parfem.

petak, 28. listopada 2022.

petak, 28. listopada 2022. Dubrovački

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Veliko hvala Periši, Lynn, Mirni, Mariji, Mihaeli, Ivi, Mariji, Anki, Tomislavu, Ambrozu, Tomislavu, Mariju, Josipu, Ani, Anici, Mariju, Petri, Marijani i Željani koji su otvarajući svoje srce za najpotrebitije i donirajući Caritasu kroz mjesec listopad prikupili 4060 kn.

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Mare Macan, u spomen na dragu Anu (Nane) Pišta prilaže 300,00 kn:

- Marija Milošević, u spomen na pok. Katicu Kuzman, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn.

- Nina i Pero s obitelji, umjesto cvijeća za dragu rodicu Branku Prizmić, umjesto cvijeća prilažu 500,00 kn; - Obitelj Gorana Miloševića, u spomen na pok. Zdravka Damjanovića, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA

U znak sjećanja na naše preminule prijatelje i profesore, maturanti Dubrovačke Gimnazije generacija 1961/1962, povodom 60-e obljetnice poklanjaju 600 kuna; U spomen na pok. Stojana Curića 500 kuna prilažu Maro i Mirela Musladin; Umjesto vijenca za pok. Boža Dadića, 200 kuna prilaže obitelj Ivana Bendera;

Umjesto vijenca za za pok. Boža Dadića, 200 kuna prilaže obitelj Anite Dadić; U sjećanje na nikada zaboravljenog dedu Tajka Džubura, 200 kuna prilaže unuka Elma; U spomen na pok. majku naše Marine Ćorić, Dječji vrtići Dubrovnik prilažu 400 kuna; Dragoj teti Niki Caput ,nepuča Luce,umjesto cvijeća prilaže 300 kuna; Obitelj A. i B. Mojaš dobacija 120 kuna;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

POLIKLINIKA MARIN MED - ŠIROK SPEKTAR ZDRAVSTVENIH USLUGA

KASNO LJETO ZA RANU DIJAGNOSTIKU! MISLITE NA SVOJE ZDRAVLJE! UVIJEK NA VRIJEME!

U Poliklinici Marin Med brzo, bez čekanja i pouzdano možete obaviti:

- Pregled kod specijaliste – dostupni su; kirurg, traumatolog, oftalmolog, ginekolog, pedijatar, ortoped, ORL, urolog, gastroenterolog, vaskularni kirurg, neurolog, kardiolog, dermatolog, anesteziolog…

-Ultrazvuk, EKG, color doppler, CT, dental CT, magnetska rezonancija (MR) , rentgen sa nalazom specijaliste radiologa

-Dijagnostika,namještanje, i gipsanje jednostavnih lomova djece i odraslih bezbolno

-Ginekološki pregled + ultrazvuk + PAPA test

-Kompletni sistematski pregled za građane

-Skidanje madeža, ateroma, lipoma, cista i svih ostalih izraslina ispod i na koži…

Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin! Zdravlje ne smije čekati!

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

Imate zdravstvenih problema? Ne znate kod kojeg liječnika trebate pregled? Nazovite nas za savjet i termin!

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Opel Adam 1.4 16v. Automatik, 2016. god. Prešao 87500 km nema troškova prijenosa registriran do 6/2023. Cijena 73,500 kn. Zvati na 098 244390

Prodajem Peugeot Partner tip zatvoreni, godina proizvodnje 2010. Registriran do 1.10.2023. Tel. 098/344-611

Prodajem Citroen Berlingo tip zatvoreni, godina proizvodnje 2008. Registriran do 1.10.2023. tel. 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem manji stan u Gružu za jednog ili dva radnika. Tel. 020/419-574

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem banje kuhinje I dnevnog boravka. Mob. 0922858452

Iznajmljujem dvosoban stan studentima kod Atlant centra. Tel. 091/567-0722

Iznajmljuje se garsonjera u Šipčinama zaposlenim samcima. Tel. 419-718

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gos -

podarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

Prodajem dva pašnjaka, ka-

tastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-502

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, povr-

petak, 28. listopada 2022. Dubrovački dnevniK 38 Mali oglasi

AUTO / MOTO

Mali oglasi

šine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:098 9824 076 Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodaje se dječja soba: dva kreveta na kat s dvije velike ladice ispod njih za odlaganje posteljine i sl., jedan dvokrilni ormar i veliki radni stol s policama za knjige. Očuvano i kvalitetno (proizvodnja Alples, svijetla boja drva). Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 419-018 / 0981678196.

Prodajem, vrlo povoljno, rabljeni, ali dobro očuvani bračni krevet dimenzija 200 x190 cm (širina x dužina) s podnicama. Tel.099/206-7660

USLUGE RAZNO

Kućni meštar - Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata

(skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca, izrada vanjskih roleta, komarica, rolo zavjesa, trakastih zavjesa, žaluzina, servis istih, sve inf.na 0911472794 , Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, ro -

lo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553 Uredujem vrtove, đardine, okućnice. Kosnja trave i sl 0916143 946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”GRUŽ “ od 24.10. do 30.10.2022.

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 31.10. do 6.11.2022.

preminuli

Ana Bajkuša (1954)

Ružica Bender (1943)

Marija Vulić (----)

Nikola Medan (1998)

Zdravko Damjanović (1944)

Maja Sebastijan (1944)

Branka Prizmić (1950)

Niko Seko (1944)

Dunja Gaće (1950)

Antica Žarak (1947)

Stijepo Karaman (1934)

Antun Mataša (1949)

Kate Lukšić (1938)

Dubrovački dnevniK petak, 28. listopada 2022.

Ne zaboravite pomaknuti kazaljke jednu uru unatrag

U Europskom se parlamentu još od 2018. godine raspravlja o mogućem ukidanju zimskog i ljetnog računanja vremena, no takva odluka još uvijek nije donesena. Hoće li ovo biti posljednje pomicanje kazaljki?

Posljednjeg vikenda u listopadu, u noći sa subote na nedjelju, dakle s 29. na 30. listo pada, kazaljke se pomiču jedan sat una trag. Time ponovno ulazimo u raz doblje zimskog računanja vreme na.

U Europskom se parlamentu još od 2018. godine rasprav lja o mogućem ukidanju zimskog i ljetnog računa nja vremena. Zanimljivo je kako se četiri miliju na stanovnika Europske unije u anketama izja snilo za ukidanje ljet nog i zimskog računa nja vremena, dakle pre stanak pomicanja sa ta, a takvu ideju načel no podržava i Hrvatska. No, pojava koronavirusa i posljedično krize koja je uslijedila, u Europskom parlamentu je ovo pitanje bacila u drugi plan i odluku stavila na čekanje. Tako i ove jeseni pomičemo kazaljke una trag, no možda ovo ujedno bude i zadnje pomicanje. Dotad, ne zaboravite promijeniti kazalj ke na satu i promijeniti vrijeme na ostalim uređajima, imajući pri tom na umu kako se na većini pametnih telefona vrijeme mijenja automatizmom.