Dubrovački dnevnik br. 115

Petak, 23. rujna Petkom i svetkom atento godina iii. / broj 115 / 2022. / issn 2718-3742 dubrovackidnevnik.net.hr

Dubrovački djelatnici u turizmu zaključuju kako je dosad prošla turistička sezona 2022. stranica 4

Po danu profesor, po noći izbacivač u klubu: Volim rušiti stereotipe i povišeni adrenalin stranica 18

Desetljećima se govori kako Konavosko polje propada, ali sad je prilika, hoće li biti zainteresiranih za obradu zemlje? stranica 14

Dubrovčani o teškoj temi: Je li Božja volja održavati bolesnika na aparatima? stranica 22

RAZGOVOR S KREŠIMIROM CVJETANOVIĆEM

VELIKI POLJOPRIVREDNI PROJEKT

ZBRAJAJU SE I NAZIRU REZULTATI

RUJAN

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Nos mu je jako začepljen!

Unašoj dragoj Sabornici zastupnici se međusobno nazivaju glupanima, budalama, lopovima i pantaganama. Ima tu i drugih maštovitih naziva, ali tko bi ih sve zapamtio. Nek odmah bude jasno, to nije nikakav govor mržnje jer ne zadire u rasne, spolne i druge nepromjenjive osobine ili stanja, pojedinog zastupnika. Kad bi se, recimo, zastupnika nazvalo muškim glupanom, e to bi već bila ozbiljna kvalifikacija govora mržnje. Isto je, je li, s eventualnom ženskom glupačom. To bi u oba slučaja bila spolna diskriminacija. Kad je u pitanju lopov, bez obzira stoji li ispred HDZov lopov ili lopov iz Domovinskog pokreta, to je promjenjiva kategorija, zbog čega nije govor mržnje. Naime, i jedan, i drugi ‘lopov’ može to i prestati biti ili barem može prestati biti član te određene stranke pa više ne bi bio hadezeov ili lopov Domovinskog pokreta, nego samo neki bezvezni obični lopov. Zato tu nema govora mržnje, nego je u pitanju samo običan vrijednosni sud. Kad smo to razjasnili, odmah je lakše pratiti zasjedanja naših par-

lamentaraca i njihove svakodnevne budalaštine, čime ih ne vrijeđam, nego samo iznosim svoj vrijednosni sud. Je li tako? Tako je.

Umeđuvremenu i dalje traje trakavica s odbijanjem davanja ostavke našeg kadra iz Inine Uprave, s pozivima svih, od premijera na niže, na ostavku kao moralni čin. Premijer je potpuno zgrožen njihovom šutnjom, koja traje gotovo mjesec dana. Ima li Plenki pravo biti zgrožen, glavna je tema i svih naših političkih analitičara. Po svemu se čini kako može i smije biti zgrožen ako mu sin razbije prozor, onako iz čistog inata, ali ne smije biti zgrožen ponašanjem svojih pomno izabranih hrvatskih članova Uprave. Nažalost, analitičari ovoga puta imaju potpuno pravo. Kad su birani hrvatski članovi Uprave, tamo je već sjedio suprug jako važne Plenkijeve suradnice i tad potpredsjednice Vlade, Martine Dalić. Neki ‘bezveznjaci’ su smatrali ostanak Dalića u tom tijelu sukobom interesa, što je tad Plenki odlučno otklonio, smatrajući kako se radi o izuzetno stručnoj osobi. Nije mu pa -

Piše Vjera Šuman FOTO: ROBERT ANIC /PIXSELL

lo napamet nervirati svoju vrijednu suradnicu koju je za samoprijegoran rad na rasturanju Agrokora nagradio mjestom šefice Podravke. Ugovori koje imaju dečki i cure iz Uprave Ine, omogućavaju im odlazak s milijunskom otpremninom, i ako ih maknu, nakon dugotrajne sudske bitke, tu će lovu dobiti uz kamate. Ima možda i nekih drugih načina kad se radi o Daliću, ali pitanje je želi li Plenki manevrirati na tom, malo previše skliskom terenu.

Od trojice novo predloženih kadrova buduće Inine uprave, jedan je već drugi dan odustao, navodno iz osobnih razloga. Zašto je pristao pa odustao, nije objavljeno. Nekako se čini kako je Plenkiju dobar nos za kadrove, kojim se hvalio, jako i dugo začepljen. Po svemu viđenom, Plenki ima gadnih kadrovskih problema, čak i onda kad bira nestranačke kadrove. I zato se ne

treba čuditi ogromnim plaćama u državnim poduzećima i fantastičnim ciframa otpremnina jer to je jedini način kako može popuniti kadrovsku križaljku. Tako dolaze neznalice i sitni ili krupni lopovi, jednako kao i oni koji bi doista nešto i radili. Ali, uvijek su preglasani. Kad si siguran kako će ti na kraju sjesti milijuni na račun, zašto bi se imalo zamarao radom, posebno kad to nervira ostale suradnike. Zato je sasvim svejedno jesi li kompetentan ili si potkapacitiran.

Zbog takvog stanja s kadrovima nitko se više ne čudi novoj blamaži u MUP -u. Dubrovačkom načelniku PU istekao je mandat i po već uobičajenom pro - forma obrascu, napravljen je natječaj za novog načelnika. Javila su se tri kandidata, jedan je odustao i na testiranje, što je neka uobičajena početna procedura, došla su dvojica. Naš načelnik,

kojem je mandat istekao prije koji dan i jedan kandidat koji se, već uobičajeno, javlja na sve natječaje. Pisali su početni elementarni test za koji nije ‘predviđeno’ namještanje jer se to odrađuje na usmenom dijelu. I paf. Oba su pala! Što ćemo sad, Božinović u nevjerici, pa to je samo elementarni test! Što je drugo preostalo jadnom ministru nego poništiti natječaj. Pa sve ponovno, s time što će ovoga puta morati dati dodatne instrukcije našem načelniku i za pismeni dio testa. Jadan ministar Božinović. Nije ni njemu lako. Ovi njegovi puleni stalno mu prave blamaže. Ali, čovjek se nekako s vremenom navikne jer kadrovska politika se mora provoditi, bez obzira imao ili nemao nos za kadrove i bez obzira kakvi su kadrovi u pitanju. Kakvi su, takvi su, potkapacitirani ili ne, ‘naši su’! To je ipak najvažnije. Eto vas.

OPREZNO, POLETNO, NEIZVJESNO, USPJEŠNO

ZBRAJAJU SE REZULTATI Suma sumarum komplicirane turističke sezone 2022. polako se nazire

Razgovarali smo s djelatnicima u turizmu, a oni su nam otkrili svoje dojmove prve post pandemijske sezone

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović, Petra Srebrović, Ivona Butjer Mratinović

Kruz sezona je produžena na razdoblje od sredine ožujka do kraja studenoga što produžuje turističku sezonu, to je iznimno značajno za destinaciju u cjelini.

Druga polovina rujna pomalo nagovještava kraj turističke sezone. Iako su gradske ulice još uvijek pune turista, počeli su se zbrajati prvi rezultati jer udarni dio ljeta je prošao i poneke brojke već su tu. Turistički ‘igrači’ govore nam možemo li govoriti o uspješnoj godini ili ćemo ovu godinu prihvatiti kao

‘daj što daš, samo da se nešto konačno događa’.

SITUACIJA SE ČINILA ODLIČNOM, ALI…

Direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković ističe kako sezona još uvijek traje pa je rano donositi konačne zaključke. Ipak ističe činjenicu kako smo u ovom trenutku prešli predviđenih 80 posto ukupnog turističkog prometa od početka godine u odnosu na 2019. godinu.

„To pokazuje kako je sezona iznimno uspješna i moramo biti jako zadovoljni ostvarenim rezultatima“, govori Drašković, koji se osvrnuo i na predsezonu koja je počela ljetnim redom letenja.

„Situacija se činila odličnom, posebice zbog situacije s pandemijom odnosno popuštanjem svih mjera, ali postojala je neizvjesnost oko sigurnosti uzrokovane ratom između Rusije i Ukrajine, koja je svakako utjecala na turistička kretanja“, ističe Drašković. Tijekom posezone se vraća grupni segment i kongresi, koji je u sigurnosnoj situaciji predsezone uglavnom izostao, a čiji je udio u pred i posezoni uvijek visok.

„Kongresna sezona je trenutno jaka i u punom je jeku kroz rujan, listopad i studeni tijekom kojih će se održati veliki broj značajnih kongresa i konferencija“, otkriva Drašković.

Za produženje sezone kaže kako su za Dubrovnik od najveće važnosti najprije letovi, odnosno povezanost, i kako će o tome ovisiti i turistički promet.

GODINA OPORAVKA

Predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić ističe kako će se tek na kraju godine moći ‘podvući crta’ pa će bilanca pokazati financijski rezultat i koliko je uspješna bila sezona, a sve u smislu troškova i povećanja cijena. „Sezona je sigurno bila dobra, iako nam se nisu vratili brojevi posjetitelja iz referentne 2019. godine“, govori Farčić i nastavlja o prethodne dvije pandemijske godine i o problemima koje su one donijele djelatnostima usko vezanim uz turizam.

„Svi smo shvatili kako ćemo jednu godinu, od dvije problematične u kontekstu pandemije, trebati otpisati. Nije moguće nadoknaditi jednu cijelu godinu, a činjenica jest da smo je izgubili. Što se tiče oporavka, za jednu godinu nerada i nemogućnosti stvaranja profita će trebati sigurno tri godine za oporavak“, govori Farčić i dodaje kako smo ‘još u rehabilitacijskoj fazi’.

„Nama je zapravo 2022. godina prva sezona nakon

Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika pri Obrtničkoj komori DNŽ

dnevniK petak, 23. rujna 2022.

pandemijskih godina i njihovih posljedica, a otegotna okolnost godini oporavka za dubrovački turizam je kriza energenata i poskupljenja na svim razinama, zbog toga su i kalkulacije i poslovni planovi poremećeni u smislu rezultata“, zaključuje Farčić.

CRUISING TURIZAM - POVEĆANJE PROMETA U PRED I POSEZONI

Iz Lučke uprave Dubrovnik su nam ukazali na podatak kako je do 20. rujna u luci Dubrovnik – Gruž ostvareno 239 dolazaka brodova i 288.311 putnika na kružnim putovanjima. S obzirom na još uvijek smanjeni COVID kapacitet putnika, popunjenost kruzera trenutno se kreće od 70 do 75 posto. Do kraja godine u Lučkoj upravi očekuju ukupno 313 dolazaka brodova na kružnim putovanjima i oko 370 tisuća putnika.

Blaž Pezo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik, naglašava kako aktivno sudjeluju u projektu strateškog

te produžuje turističku sezonu, što smatram izuzetno značajnim za destinaciju u cjelini“, zaključuje.

ZADOVOLJNI U LUCI DUBROVNIK

Željko Raguž, direktor Luke Dubrovnik ističe kako je izuzetno zadovoljan ovom sezonom i kako ona podsjeća na 2019. godinu zbog čega će i rezultati biti slični.

„Zbog rata u Ukrajini smo ostali bez velikog broja jahti koje su dolazile s ruskog tržišta, ali kruzeri su se u velikom broju vratili“, govori Raguž. U pandemijsko vrijeme kada nije bilo kruzera, jahte su ‘spašavale’ situaciju. Sada se situacija obrnula, i naravno, bez jahti se može. Ako bi morali birati između jednih i drugih, onda su nam kruzeri broj jedan jer čine glavninu prometa. Drago nam je što su se vratili u ovakvoj mjeri i što su najave za iduću godinu još i bolje“, ističe Raguž.

IDUĆA GODINA BI MOGLA BITI REKORDNA Nino Dubretić, član uprave Direct Bookera govori kako njihovi službeni podaci pokazuju kako je ostvareno otprilike 90 posto noćenja u odnosu na

„Ostali smo bez ožujka, travnja, svibnja i dijela lipnja što se tiče dolazaka, a radi pandemije i zahuktalog rata u Ukrajini. Te stvari na koje mi ne možemo utjecati su nam poremetile planove“, kaže Ivana Šepak.

upravljanja destinacijom „Respect the City“, kojom se želi osigurati održivost dubrovačkog turizma. „Ticanja su primjereno raspoređena tako da u prosjeku imamo 40 ticanja mjesečno. S obzirom na veliku dnevnu koncentraciju putnika na relativno ograničenom gradskom prostoru, ostvarena je bolja i konkretnija komunikacija i koordinacija s brodskim kompanijama čiji brodovi uplovljavaju u našu luku, organiziranost na terenu je bolja i učinkovitija, što za rezultat ima ravnomjerniji raspored ticanja brodova, kontrolirani protok turista u Gradu i kvalitetnu uslugu putnicima na kružnim putovanjima, kao i svim ostalim posjetiteljima destinacije“, pojašnjava Pezo.

„Posebno naglašavam zadovoljstvo rezultatima budući da je u 2022. zabilježeno povećanje prometa u predsezoni i posezoni i smanjenje prometa u vršnim mjesecima glavne turističke sezone, srpnju i kolovozu. Na taj način kruz sezona je produžena na razdoblje od sredine ožujka do kraja studenoga

Nino Dubretić govori o četiri otegotne okolnosti koje utječu na putovanja. To su: ulaz u sezonu u jeku rata u Ukrajini, Covid koji je i dalje aktivan, otkazivanje letova zbog nedostatka radne snage i inflacija koja je nevjerojatna.

Blaž Pezo, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik

Nino Dubretić, član uprave Direct Booker

Željko Raguž, direktor Luke Dubrovnik

Ivica Smoljko otkriva kako je kolovoz za taksiste bio jedan od najlošijih u zadnjih nekoliko godina. Osim toga naglašava da su ove brojke turista maksimum koji infrastruktura može podnijeti za održivi turizam.

2019. godinu, za što Dubretić ističe kako je izvrstan rezultat s obzirom na otegotne okolnosti. „Četiri su faktora otegotnih okolnosti, a to su ulaz u sezonu u jeku rata u Ukrajini, Covid koji je i dalje aktivan, otkazivanje letova zbog nedostatka radne snage - što je bitan faktor za ‘short break’ destinaciju, i inflacija koja je nevjerojatna. To su faktori koji utječu na putovanja. Rezultat od 90 posto u odnosu na 2019. godinu koju smo svi gledali na način – tko zna hoće li se ikada ponoviti - je izvrstan“, govori Dubretić. Optimistično najavljuje kako će se rekordnu 2019. godinu dogodine vjerojatno i prijeći, ako ne bude nekih ekstremnijih događaja.

„Iduće godine očekujemo bolju sezonu od 2019., a ova je bila iznenađujuće dobra, i još traje. Što se privatnih iznajmljivača tiče, ne može se generalizirati, netko će reći kako je bolje nego rekordne godine, drugi će reći kako kasni za 2019. godinom, ali ako se ostvarilo 90 posto noćenja u odnosu na 2019. godinu onda je to izvrstan rezultat“, zaključuje.

U MUZEJIMA SE UZDAJU U IDUĆU SEZONU

U 2022. broj posjetitelja u Dubrovačkim muzejima se znatno povećao u odnosu na 2021., ali je još uvijek manji u odnosu na 2019. godinu. U prvih osam mjeseci 2022. zabilježeno je ukupno 151.400 posjetitelja, što je povećanje za više od 100 posto u odnosu na isto razdoblje lani, ali je na razini tek 70% ostvarenih posjeta u istom razdoblju rekordne 2019. godine, kada je Dubrovačke muzeje posjetilo 214.917 posjetitelja.

„Veseli i činjenica što je dosegnuti broj posjetitelja u kolovozu 2022. (43.249 posjetitelja) tek neznatno manji u odnosu na broj posjetitelja iz kolovoza 2019. (43.570) što ukazuje na to da bi tijekom sljedeće godine broj posjetitelja mogao dosegnuti rekordne brojke iz 2019“, poručuju iz Dubrovačkih muzeja.

KOLOVOZ ISPOD OČEKIVANJA, RUJAN IZVRSTAN

Ivica Smoljko, predsjednik Plavog taksija, otkriva kako je u prijevozu sezona bila na otprilike 80 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a povećao se broj domaćih vožnji za čak 30 posto.

„Velika je zainteresiranost naših sugrađana za taksi prijevozom, a mi nismo uvijek mogli prevesti sve te vožnje zbog gužvi na cestama“, govori nam Smoljko.

„Što se tiče kolovoza, on je bio najlošiji u zadnjih nekoliko godina. Zbog velikih gužvi često nismo mogli uopće voziti oko grada ili prema aerodromu“, govori i otkriva kako je bilo dana kada se u cijelo popodne moglo odvesti tek tri vožnje zbog velikih kolona, pa se prisjeća kako je sredinom kolovoza vozio Dubrovnik-aerodrom i nazad - tri sata i 45 minuta.

Kolovoz je podbacio, a za rujan pak kaže kako je izvrstan i kako se može usporediti s istim mjesecom 2019. godine.

„Gužve se sada događaju samo u jutarnjim i popodnevnim špicama kada ljudi dolaze i odlaze s posla, nisu, kao kroz kolovoz, cjelodnevne“, govori. Iako se sezona pokazala u globalu dobrom, vozači su jedni od onih koji su podnijeli najveći udar troškova, njihovi osnovni troškovi odnose se na gorivo koje je enormno poskupjelo.

Najave letova za sljedeću ljetnu predsezonu i sezonu su ohrabrujuće te se imamo razloga nadati odličnoj sljedećoj godini.

„U Dubrovniku imamo oko četiri tisuće taksista, ogromna je konkurencija, svi se boje za egzistenciju i budućnost. Povećanjem cijena bi pala potražnja, pa su taksisti ‘na leđima’ podnijeli velike troškove poskupljenja. Sve nam je poskupilo sto posto, od goriva do servisa, održavanja vozila“, govori Smoljko i nadovezuje se kako je ipak sezona bila dobra.

„Ljudi sezonu gledaju kroz brojeve dolazaka, noćenja, koliko je putnika prošlo kroz ZL Dubrovnik, a ja mislim da to ne bi trebalo biti osnovno mjerilo. Ako se poveća broj putnika za 300 ili 500 ti-

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački

Ivana Šepak, vodičica i vlasnica turističke agencije

Ivica Smoljko, predsjednik Plavog taksija

petak, 23. rujna 2022.

suća kroz aerodrom, u koga će ti ljudi doći? Mi to nećemo moći prevesti, pisat će se brojke, a mi ih nećemo moći voziti“, objašnjava svoj stav Smoljko. „Infrastruktura nam je takva-kakva je, ne možemo nikoga kriviti jer je sve to naslijeđeno. U ovakvoj situaciji mislim da je ovo maksimum koji grad može podnijeti za održivi turizam“, zaključuje Smoljko.

PODBACILI AMERIKANCI

Vodičica i vlasnica turističke agencije Ivana Šepak govori nam kako je predsezona bila loša i da se to osjeti.

„Ostali smo bez ožujka, travnja, svibnja i dijela lipnja što se tiče dolazaka, radi pandemije i zahuktalog rata u Ukrajini. Te stvari na koje mi ne možemo utjecati su nam poremetile planove, ostali smo i bez vjerskog turizma, a inače je to vrijeme s puno hodočasnika koji nam dolaze, ostali smo i bez jednodnevnih dolazaka iz susjednih država i to se samo taložilo jedno na drugo“, pojašnjava Šepak. „Dubrovnik je na otprilike 70 posto turističkih dolazaka. S obzirom na avionsku liniju, nismo dobili broj gostiju s američkog tržišta kojem smo se nadali, vjerujem da je tome najviše kumovala situacija u Ukrajini. Dosta ljudi u Americi je odustalo od putovanja u Hrvatsku jer je njima sve to ‘blizu’“, govori Šepak i dodaje kako vjeruje kako bi u nekoj ‘normalnoj’ situaciji predsezone bilo što bi onda učinilo značajni razliku u ukupnim rezultatima. „Kroz razgovore s ljudima iz struke čujem da se u luksuznom segmentu ostvaruju fantastični rezultati. U Dubrovniku moramo odlučiti u kojem smjeru želimo ići. Vidimo što se događa u Splitu, opijanje na javnim mjestima, nered... Masovnost je ljudima počela ići ‘na živce’, sigurno će se u budućnosti težiti održivosti u svim segmentima, pa i u broju dolazaka gostiju jer ne želimo zagušenje prometnica, pucanje kanalizacije i slično“, zaključuje.

POVRATAK POTPUNO NORMALNOM ŽIVOTU

Komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać odmah na početku kaže kako bi u Zračnoj luci Dubrovnik turističku sezonu 2022. ocijenili s vrlo dobar (4), a pojasnio je i što nedostaje za ocjenu izvrstan i otkrio nam očekivanja za zimu – ovu, pa čak i neke možda pozitivne trendove za iduću zimu.

„Strah nas je bilo, s obzirom na pandemiju i situaciju u Ukrajini, kako će se odviti ova sezona“, ističe Maslać i dodaje kako ova dva globalna događaja jesu utjecala na predsezonu kroz smanjenu potražnju za Dubrovnikom.

„Međutim ‘špica sezone’ se odradila na preko 80 posto u odnosu na 2019. godinu, tako da smo zadovoljni s tim brojevima. Ipak, zbog predsezone ćemo ukupnu godinu završiti na preko 70 posto u odnosu na 2019. godinu“, govori Maslać uz zaključak kako je to razlog da u ZL Dubrovnik budu ‘relativno zadovoljni’. Za zimski red letenja kaže kako su najave iz inozemstva bile, dio ih još stoji, no neke su posljednjih dana ukinute. Dobra je vijest kako konačno možemo očekivati koliko toliko normalnu ‘avio-zimu’ uz dio inozemnih letova, a pandemijski redovi letenja su, izgleda, stvar prošlosti. Nakon gotovo tri godine bez zimskih letova, British Airways planira uvesti letove između Londona i Dubrovnika. Osigurana je i povezanost s Barcelonom, Istanbulom i Zagrebom, a značajan dio čine i charter letovi kojima je Dubrovnik povezan s niz francuskih i njemačkih gradova. „Možemo primijetiti da je od onih prvotnih najava dio letova reduciran, tako da su neke linije koje su bile najavljene - ‘otpale’, neki su letovi prema destinacijama reducirani na samo dio zimske sezone“, pojašnjava Maslać dodavši kako su među njima i avio kompanije Vueling, British Airways, Turkish Airlines i Croatia Airlines. „Nadamo se da neće biti daljnjih reduciranja“, dodaje i govori kako u razloge reduciranja letova ne želi ulaziti, a njegovo mišljenje, koje se temelji na razgovorima s aviokompanijama, jest da je smanjena potražnja prema Dubrovniku za ovu zimu.

„Rekli su nam kako je potražnja za Dubrovnikom niska za ovu zimu. Čak su rekli da im je puno veća potražnja , što se Dubrovnika tiče, za sljedeću zimu, nego za ovu“, govori nam Maslać. Ono što je najvažnije, najave za sljedeću ljetnu predsezonu i sezonu su ohrabrujuće te se imamo razloga nadati odličnoj sljedećoj godini. Mogao bi to biti znak kako ljudi širom svijeta 2023. godinu vide kao konačan izlazak iz pandemije i povratak potpuno normalnom životu. Ovu sezonu bismo mogli okarakterizirati kao opreznu s najavama početkom godine, poletnu kad su krenule prve projekcije letova i relaksiranje pandemijskih mjera, neizvjesnu u razdoblju početka ruske agresije na Ukrajinu i na kraju uspješnu kada je privodimo kraju.

Nakon gotovo tri godine bez zimskih letova, British Airways planira uvesti letove između Londona i Dubrovnika. Osigurana je i povezanost s Barcelonom, Istanbulom i Zagrebom, a značajan dio čine i charter letovi kojima je Dubrovnik povezan s niz francuskih i njemačkih gradova.

Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik

Bezbroj je fotografija na društvenim mrežama koje svjedoče fotografiranju turista na željeznom prijestolju Game of Thronesa. Oni koji vode filmske ture zadovoljno trljaju ruke – turisti uživo žele vidjeti lokacije na kojima su se snimale popularne serije i filmski hitovi.

Takvih lokacija u Dubrovniku ne manjka. Turistima je zanimljivo prepoznati skaline od Jezuita gdje je svoj ‘hod srama’ učinila gola Cersei koju glumi Lena Headey, što je vjerojatno i najpoznatija scena iz ‘Igre prijestolja’, do jurnjave Stradunom u Star Warsu i scena

POZOR, SNIMA SE!

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački

požara u Portu u filmu ‘Robin Hood: Origins’. Na više gradskih lokacija snimane su i vratolomije Nicolasa Cagea u filmu ‘The Unbearable Weight of Massive Talent’, kao i još mnoge druge scene iz filmova i serija koje bude interes turista.

BENEFITI PROMOCIJE SE MJERE U MILIJUNIMA

Popisu popularnih serija i filmova koji su se snimali u Dubrovniku sad se pridružuju i serija ‘Vikinzi Valhala’ koja se snima u Gradu i Trstenome, kao i film o ratnoj fotografkinji

Piše: Ivona Butjer Mratinović foto: Goran Mratinović, Grgo Jelavić/PIXSELL, Katija Guljelmović

Kate Winslet na snimanju u Kuparima

Grad Dubrovnik

će od serije Vikinzi uprihodovati 75.000 kuna te 40.000 kuna od snimanja filma. Značajan prihod od oko 400.000 kuna imat će Dubrovački muzeji za snimanje u Kneževom dvoru te Sanitat, iznos od oko milijun kuna, za korištenje parkirališta na više lokacija na potezu od sv. Jakova do Pila. Dodatne prihode bilježe hoteli, restorani i ostale uslužne djelatnosti koje koriste produkcije, uz dodatni prihod građanima kao statistima u seriji i filmu.

magazina Vogue Lee Miller. Takve produkcije ne znače samo prestiž i nova događanja u Gradu, nego i značajnu financijsku dobit. „Značajan benefit snimanja serije i filma, koje se tijekom rujna odvija u Dubrovniku i okolici, jest promocija Dubrovnika, a koliki može biti učinak takve promocije najbolje svjedoči pojačani interes turista, osobito s našeg ciljanog američkog tržišta, nakon serije Game of Thrones. Vrijednost takve promocije procjenjuje se u milijunima, što ponajprije ovisi o popularnosti serije ili filma,“ stoji u odgovoru Grada Dubrovnika na naš upit o snimanjima tijekom rujna.

Iz Grada navode kako, s obzirom na to kako se ovdje radi o snimanju sada već treće sezone, vrlo popularne Netflixove serije ‘Vikinzi Valhala’, za očekivati je kako će promocija za Dubrovnik biti značajna. Druga velika produkcija, napominju, film je o legendarnoj rat-

noj fotografkinji magazina Vogue, Lee Miller, koja okuplja brojna imena s ‘A’ hollywoodske liste, poput oskarovke Kate Winslet, a uz nju u filmu glume i Jude Law te Marion Cotillard, što također jamči značajnu promociju.

DUBROVAČKIM MUZEJIMA GOTOVO

POLA MILIJUNA, SANITATU MILIJUN!

Dubrovački dnevnik Grad je upitao koliki je izravni prihod, dakle prihod od korištenja javnih površina za potrebe snimanja.

„Što se tiče prihoda od snimanja na javnim površinama Grad Dubrovnik će od serije Vikinzi uprihodovati 75.000 kuna te 40.000 kuna od snimanja filma. No značajan prihod, oko 400.000 kuna, imat će Dubrovački muzeji za snimanje u Kneževom dvoru te Sanitat, iznos od oko milijun kuna, za korištenje parkirališta na više lokacija na potezu od sv. Jakova do Pila. Objedinjeno Grad, gradske ustanove i društva uprihodovat će gotovo dva milijuna kuna, ali tu su i dodatni prihodi za hotele, restorane i ostale uslužne djelatnosti koje koriste produkcije. Svakako, tu je i dodatni prihod građanima kao statistima u seriji i filmu,“ odgovorili su iz Grada Dubrovnika.

Prema neslužbenim informacijama s kojima raspolažemo, korist od snimanja serije u Trstenome su imali i vlasnici baraka na samoj rivi koji su ih morali izmjestiti za vrijeme snimanja. No, iz neslužbenih krugova doznajemo kako su itekako zadovoljni naknadama kojima su obeštećeni.

Snimanje Vikinga - i gradonačelnik Franković je prošetao setom

Walk of Shame iz Igre prijestolja dodatno je proslavio slavne skaline od Jezuita

Prema gradskom Pravilniku, najatraktivnije gradske lokacije, a to su Stradun, Pred Dvorom, Poljana Paska Miličevića, Vrata od Pila, Brsalje mogu se koristiti za snimanja po iznosima od šest do 50 tisuća kuna dnevno, ovisno o opsegu površine na kojoj se snima. Najveći iznos tako plaćaju oni koji zakupe preko tisuću kvadrata navedenih lokacija. Ostali dijelovi povijesne jezgre i kontaktne zone su nešto povoljniji.

Podsjetimo, kako bi se ostvario izravan prihod u proračunu Grada od snimanja serija i filmova na javnim površinama, Gradsko vijeće je još 2018. godine usvojilo Pravilnik o snimanju na javnim površinama i u prostorima kojima gospodari Grad Dubrovnik. Prema Pravilniku, najatraktivnije gradske lokacije, a to su Stradun, Pred Dvorom, Poljana Paska Miličevića, Vrata od Pila, Brsalje mogu se koristiti za snimanja po iznosima od šest do 50 tisuća kuna dnevno, ovisno o opsegu

površine na kojoj se snima. Najveći iznos tako plaćaju oni koji zakupe preko tisuću kvadrata navedenih lokacija. Ostali dijelovi povijesne jezgre i kontaktne zone su nešto povoljniji, a za potrebe snimanja se iznajmljuju po cijenama od pet do četrdeset tisuća kuna dnevno. Najam površina izvan povijesne jezgre, bez kontaktne zone, ovisno o veličini, prema Pravilniku košta od tri do dvadeset tisuća kuna.

Zanimljivo je i kako su Pravilnikom uređeni i uvjeti toga što se smije snimati na javnim površinama, a što ne. Tako su predviđene novčane kazne za one koji se koriste javnim površinama za potrebe snimanja bez valjanog ili važećeg akta ili se koriste njima protivno danom odobrenju, ali i ako snimanje vrijeđa moralne, vjerske, nacionalne i druge osjećaje građana, te ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Pravilnik je tako postao alat kojim se znatni novčani iznosi slijevaju u gradski proračun temeljem snimanja poznatih produkcija zbog čega Vikinzima, Kate ili Marion možemo poželjeti samo dobrodošlicu. Pritom vjerojatno uz napomenu – bez golotinje ili ponašanja koja bi mogla povrijediti osjećaje lokalnog stanovništva. No, s obzirom na ogromnu promociju i zaradu koju ovakvi projekti donose, Dubrovčani bi im sasvim sigurno oprostili još poneki ‘Walk of Shame’.

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački

PRAVILNIKOM UREĐENE CIJENE, A NE MOŽE SE NI SNIMATI BAŠ SVE

Trsteno tijekom snimanja ‘Vikinga’

Za snimanje u Dvoru Dubrovački muzeji će dobiti 400 tisuća kuna

Dobroslavić u Pragu raspravljao o pomoći ukrajinskim gradovima

U Pragu je održana 213. sjednica Predsjedništva Odbora regija. Dvodnevni sastanak, u okviru češkog predsjedavanja Vijećem EU, bio je prilika da predstavnici lokalnih vlasti rasprave aktualnosti koji se tiču europskih regija, gradova i općina  ali i situacije u neposrednom susjedstvu, ratnih razaranja u Ukrajini i energetske krize koja je obuhvatila cijelu Europu. Na sastanku su sudjelovala dvojica hrvatskih članova Predsjedništva, župan dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i načelnik općine Vidovec Bruno Hranić. Sjednica Predsjedništva otvorena je obraćanjem gradonačelnika Praga, Zdeněka Hřiba, koji je istaknuo da je u glavnom češkom gradu trenutačno smješteno 18.000 izbjeglica iz Ukrajine, čime je Prag preuzeo vodeću ulogu u pružanju domaćinstva izbjeglicama, zahvaljujući aktivnoj suradnji lokalnih i nacionalnih vlasti i organizacija civilnog društva.

Zamjenik predsjednika vlade za digitalizaciju i ministar za regionalni razvoj Češ-

ke Republike, Ivan Bartos, predstavio je prioritete češkog predsjedanja a koji su zbog energetske krize i rata u Ukrajini morali biti prilagođeni. Istaknuo je važnost europskih sredstava programa REACT-EU koji su iskorišteni u svrhu koordinacije napora za primitak izbjeglica i financiranje potrebnih aktivnosti. Smatra da se nužno usmjeriti na jačanje otpornosti Europske unije i demokracije, osnaživanje vladavina prava i poštivanje ljudskih prava, usprkos tome što na granicama te iste Europe bijesni rat.

Krenula realizacija modernog multimedijalnog centra u Stonu

U sklopu projekta “Take it slow” Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s Općinom Ston, započela je realizaciju modernog multimedijalnog interpretacijskog centra jadranske baštine u Kneževom dvoru u Stonu. Nakon provedene javne nabave, ugovor o pružanju usluga uspostave interpretacijskog centra potpisan je s izvršiteljem REPUBLIC j.d.o.o. iz Šibenika te je održan terenski sastanak sa suradnicima.

TAKE IT SLOW („Životni stil na Jadranu kao inspiracija za održivi razvoj“) je strateški bilateralni projekt Hrvatske i Italije osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao zelene, pametne i održive destinacije. Fokus projekta je na malim zajednicama na otocima, obali i unutrašnjosti uz Jadransko more bogatima materijalnom i nematerijalnom baštinom koje su očuvale autentični životni stil prilagođen svom prirodnom okruženju. Vrijedan je više od 28 milijuna kuna od čega su 85 posto sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a za Dubrovačko-neretvansku županiju na raspolaganju je 6,5 milijuna kuna. Projekt provodi Dubrovačko-neretvanska županija uz tehničku podršku Regionalne agencije DUNEA

SJEDNICA PREDSJEDNIŠTVA ODBORA REGIJA

DUBROVAČKA STANOGRADNJA

Objavljen Javni poziv za dodjelu stanova u najam

Grad Dubrovnik objavio je javni poziv za prikupljanje zahtjeva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada, a koji će biti otvoren za podnošenje zahtjeva 45 dana, odnosno do 2. studenog 2022. godine (srijeda).

Predmet ovog Javnog poziva je 26 stambenih jedinica s pripadajućim garažnim i/ili parkirališnim mjestima u Mokošici koji se daju u najam na određeno vrijeme od 10 godina u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji pod istim uvjetima na temelju kojih je po prethodno provedenom Javnom pozivu pravo na stan ostvarilo 17 dubrovačkih obitelji.

Temeljem Odluke o povratu dokumentacije zaprimljene na temelju provedenog Javnog poziva od 5. veljače 2022. godine Grad Dubrovnik je omogućio povrat dokumentacije svim podnositeljima zahtjeva koji nisu ostvarili pravo po prethodno provedenom Javnom pozivu, a s obzirom na činjenicu kako je ista iziskivala financijski trošak podnositeljima zahtjeva.

Slijedom navedenog podnositelji zahtjeva moći će koristiti dokumentaciju i obrasce koji su priloženi uz zahtjev na Javni poziva od dana 5. veljače 2022. ukoliko je navedena dokumentacija primjenjiva u skladu s odredbama novog Javnog poziva, odnosno ako su obrasci pravilno popunjeni te navodi u dokumentaciji i obrascima odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju koje se zahtjeva novim Javnim pozivom.

ODRŽAN PRVI SASTANAK

TUP će dobiti i filmski studio

Prvi sastanak s koordinatorima projekta na temu transformacije TUPovih prostora u Gružu kroz program „Novi europski Bauhaus“ održan je prošlog tjedna. Kroz projekt će se izraditi sva potreba dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni sadržaji na području TUP -a te također filmski studio, koji se planira urediti u jednoj od TUP ovih hala.

Vizija Grada Dubrovnika je da prostori TUP -a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja, ali istovremeno i centar stvaranja novih radnih mjesta gdje se fokus miče s uslužne gospodarske djelatnosti na kreativ-

nu industriju, prvenstveno na filmsku.

Na prvom sastanku su dogovoreni daljnji koraci, a to je formiranje strateških timova za daljnji razvoj ideje TUP -a kao Novog europskog Bauhaus projekta. Stoga će za potrebe ovog projekta Grad Dubrovnik, među ostalim, u interdisciplinarni tim stručnjaka uključiti predstavnike lokalnih visokoobrazovnih institucija, lokalne organizacije civilnoga društva, kao i druge lokalne stručnjake koji će različitim znanjima i vještinama dodatno doprinijeli razvoju samog projekta.

Dubrovački dnevniK petak, 23. rujna 2022.

Dom u Gružu će do Božića primiti prve korisnike

„Cijena će biti identična cijeni Doma umirovljenika na Grudi i neće oscilirati u odnosu na to. Dakle, neće biti ni viša ni niža od one koju plaćaju korisnici na Grudi,“ izjavio je Franković

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u utorak je sa suradnicima obišao gradilište projekta Rekonstrukcije hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe – tipa hotel, gdje su u tijeku završni radovi na projektu gradnje prvog doma umirovljenika u Dubrovnika nakon 51 godinu. Izrazio je zadovoljstvo napretkom radova te je najavio kako bi, nakon unutarnjeg uređenja, dom prve korisnike trebao primiti do Božića.

Nakon završetka procesa izgradnje i ishođenja uporabne dozvole, slijedi opremanje i namještanje prostora, kazao je gradonačelnik prilikom obilaska.

- Osnovali smo ustanovu Ragusa za starije i nemoćne osobe. Ono što će navedena ustanova u skoroj budućnosti imati za zadatak je preuzeti ovaj objekt i upravljati s njim. Kako sad imamo privremenu ravnateljicu, treba provesti javni natječaj za ravnateljicu ili ravnatelja Doma umirovljenika i u konačnici treba odraditi i potrebna zapošljavanja sukladno svim standardima koje ova ustanova mora u budućnosti zadovoljiti. Sve to nas čeka u nadolazećim mjesecima, ja vjerujem da ne dalje od Božića da ćemo sve riješiti i da ćemo zapravo u tim nekim okvirima i raspisati natječaj za primanje prvih korisnika Doma umirovljenika u Gružu.

Na temu cijene budućeg doma, gradonačelnik Franković istaknuo je da objekt ne može biti dio Mreže domova.

- Cijena će biti identična cijeni Doma umirovljenika na Grudi i neće oscilirati u odnosu na to. Dakle, neće biti ni viša ni niža od one koju plaćaju korisnici na Grudi. Vrlo važno je istaknuti naravno i za buduće korisnike, da u ovom prvom koraku obzirom na kapacitete i gabarite ovog doma,

on ne može biti dio Mreže domova. Međutim, idemo i korak dalje ka krajnjem cilju, a krajnji cilj je otvaranje Doma umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik. U  trenutku izgradnje tog objekta, vjerujem da će onda i ovaj dio doma postati sastavni dio navedenog doma kako smo to prethodno i planirali kroz osnivanje jedinstvene ustanove. – naglasio je gradonačelnik.

Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade koja je dovršena, od zadanog objekta dobiven je koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice. Zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je nadograđeno oko 620 četvornih metara dodatnog prostora.

Uz 200 stalnih i 70 dnevnih korisnika budućeg doma umirovljenika kod Opće bolnice za koji je ishođena građevinska dozvola, dom u Gružu značajno će podignuti kvalitetu i dostojanstvo života stanovnika Grada Dubrovnika treće životne dobi.

Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade koja je dovršena, od zadanog objekta dobiven je koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice. Zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je nadograđeno oko 620 četvornih metara dodatnog prostora.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački

Desetljećima se govori kako Konavosko polje propada, ali sad je prilika, hoće li biti zainteresiranih za obradu zemlje?

Komplicirani i iscrpljujući imovinskopravni procesi najčešće su uzrok neorganizirane i nerazvijene poljoprivrede. Upravo tomu na kraj se želi stati u Konavlima gdje se ulažu napori u procesu komasacije, odnosno okrupnjivanja zemljišta.

Konavosko polje: Konavosko polje je specifično jer područje koje je predmet procesa komasacije ima 460 hektara i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna.

Piše Aida Čakić

foto Grgo Jelavić/Pixsell, Goran Mratinović

Neobrađeno i zapušteno Konavosko polje pravi je primjer poljoprivrednog potencijala, ali i gordijskog čvora koji su isprepleli složeni pravni procesi. Da bi se pokrenule aktivnosti o povećanju proizvodnje hrane, o če -

mu se pojačano govori nakon izbijanja pandemije koronavirusa, invazije na Ukrajinu i visoke inflacije, nužno je učiniti niz preduvjeta koji bi omogućili racionalnije korištenje postojećeg zemljišta. A upravo ono je

petak, 23. rujna 2022.

neiskorišteni potencijal koji vapi za stavljanjem u funkciju.

Zapravo komasacija nije neka nova mjera. Poljoprivrednici su se oduvijek bavili uređenjem zemljišta u smislu grupiranja posjeda i racionaliziranja s ciljem povećanja proizvodnje. Za sad je Općina Konavle u cijeloj Hrvatskoj najviše napravila u pripremi komasacije. Konavosko polje je specifično jer područje koje je predmet procesa komasacije ima 460 hektara i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Za početak plan Općine je odvojiti zemljište koje bi se moglo okrupniti te napraviti detekcija i popis čestica u okviru takozvane komasacijske gromade. Kažu kako je Konavosko polje poput tigrove kože. Taj pojam zapravo najbolje opisuje svojevrsnu ‘prošaranost’ državnog i privatnog što će jasno zahtijevati uvođenje reda u smislu postavljanja granica pri okrupnjavanju parcela.

PREKO TISUĆU SUVLASNIKA

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić objašnjava kako se prije diobe mora učiniti dosta

-Teško je govoriti kada će sve to biti završeno jer tu je preko tisuću suvlasnika, ali sigurno smo na dobrom putu. Imamo podršku Ministarstva i Županije, svi putevi će biti uknjiženi na Općinu, vodotokovi na državu, a svaki vlasnik i suvlasnik zemlje u Konavoskom polju dobit će svoj dio ‘na čisto’. Tu ne bi trebalo biti problema. Kada se govori o bonitetu vrijednosti zemljišta, zastupam stranu da bi privatnici trebali dobiti bolje parcele. Neće biti lako pregovarati s tisuću i nešto vlasnika, ali ovo je posao koji traži energiju, volju, znanje i suglasje. Nadam se kako ćemo u tome uspjeti – govori načelnik Lasić.

Istaknuo je kako ovaj proces ima veliku važnost za Konavle jer svatko pita zašto se Konavosko polje ne obrađuje.

“Zastupam stranu da bi privatnici trebali dobiti bolje parcele. Neće biti lako pregovarati s tisuću i nešto vlasnika, ali ovo je posao koji traži energiju, volju, znanje i suglasje. Nadam se kako ćemo u tome uspjeti”, govori načelnik Lasić.

toga. Naime, radi se na geodetskom snimanju polja, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i melioracijskom uređenju za što su zadužene Hrvatske vode koje su izradile predinvesticijsku studiju.

-Kad napravimo tu diobu onda ćemo stvoriti pretpostavke da se polje konačno počne obrađivati. Iako, moram priznati, možda će se netko naljutiti zbog ovog, ali pomalo sam skeptičan jer nisam siguran koliki je naš potencijal da ga obrađujemo. Jedan moj prijatelj je dobro zapazio kad je rekao kako je svatko govorio o Konavoskom polju za vrijeme korone, a kad je ona prestala svi su se vratili na poslove u turizmu. Zbog toga nisam siguran koliki je naš radni potencijal u toj priči. No, na Općini je da stvori pretpostavke jer ipak ima mladih ljudi koji bi se ba-

Za sad je napravljena pilot analiza na uzorku od 121 hektara na osnovu čega se crpe podaci o ostalom vlasništvu i udjelima u istome. Rezultati su pokazali kako je oko 80 posto površine isključivo ili u mješovitom vlasništvu Republike Hrvatske, a ostalih 20 posto pripada privatnim osobama.

vili poljoprivredom – pojašnjava Lasić. Budući da ne očekuje stotine zainteresiranih, načelnik dodaje kako bi bio zadovoljan ako bi se aktivirala tri do četiri vrijedna poljoprivrednika koji bi zakupili veći dio Konavoskog polja.

-Općina bi tako učinila korist ne samo ljudima koji se bave tim poslom nego i cijeloj zajednici. Upravo to nam je i cilj. Ne treba gledati subjektivno, nego u kontekstu dobrobiti za Konavle, a to je obrađivanje zemljišta. Desetljećima se govori kako je sramota što je ono zapušteno. Čudan smo mi svijet… Kukamo i vičemo, a kad dođe do rješenja onda tek nastane problem – skeptičan je Lasić dodavši kako su potencijali Konavoskog polja različiti. Naime, on smatra, ako se ta zemlja u konačnici ne obradi svakako se može koristiti za nešto drugo, primjerice obnovljive izvore energije i postavljanje solara.

KONAVOSKO POLJE IMA BROJNE MOGUĆNOSTI

-Niz je mogućnosti koje se mogu koristiti. Svakako je bolje da je Konavosko polje iskorišteno nego da stoji zapušteno i neobrađeno – mišljenja je načelnik Općine Božo Lasić. Za sad je napravljena pilot analiza na uzorku od 121 hektara na osnovu čega se crpe podaci o ostalom vlasništvu i udjelima u istome. Rezultati su pokazali kako je oko 80 posto površine isključivo ili u mješovitom vlasništvu Republike Hrvatske, a ostalih 20 po -

sto pripada privatnim osobama.

-Koliko je ovaj zadatak kompleksan govore podaci da se na ukupnom području od 460 hektara nalazi preko četiri tisuće čestica koje su državno, privatno ili mješovito vlasništvo. Na ovom području od 121 hektar pilot analiza je pokazala kako je 800 različitih vlasnika nad česticama. To je jedan gordijski čvor koji treba rasplesti. Posao je kompleksan, potrebno je mnogo energije, truda i rada, a mi činimo sve da to ide najbrže moguće – kazao je pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove Perica Pušić.

Kompleksan posao predstavlja i Predinvesticijska studija melioracijskog uređenja Konavoskog polja u sklopu koje je rađeno nekoliko varijanti navodnjavanja. Pušić je pojasnio kako je riječ o optimalnoj i modernoj opciji koja uključuje akumulaciju i distribuciju vode uz pomoć crpnih stanica. Investicija bi koštala, dodao je pročelnik, preko stotinu milijuna kuna, a sredstva bi se osigurala kroz EU fondove.

-Zbog toga je važno napraviti sve potrebne predradnje i temeljito ih osmisliti, realizirati projektnu dokumentaciju i ishodovati sve dozvole za realizaciju tog projekta – istaknuo je općinski pročelnik Perica Pušić.

O detaljima melioracijske studije je govorio i županijski pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić.

petak, 23. rujna 2022.

“Konavosko polje uvijek je predstavljalo primjer oduzetog zemljišta, nezavršenih procesa povrata pa samim time i zapuštenosti koja je svakome bila vidljiva i u prolazu. Smatramo kako se ovaj proces doista može završiti, a na nama je da upoznamo javnost o detaljima jer bez sudjelovanja javnost i transparentnosti postupak se neće završiti”, kazao je pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić.

POVIJESNI TRENUTAK ZA KONAVLE

-Ovaj dokument je važno imati u ovoj fazi kako se ne bi dogodilo da proces komasacije završi pa da zemljište tek onda ‘siječemo’ putevima i odvodnim kanalima. Ideja je da zemljište privatnih vlasnika ne ostane okrnjeno, a da svi putevi, kanali i jezera idu na područje državnog zemljišta – pojasnio je Klaić. On smatra kako se uzroci nesređenog stanja u Konavoskom polju nalaze u prošlosti.

-Ono je uvijek predstavljalo primjer oduzetog zemljišta, nezavršenih procesa povrata pa samim time i zapuštenosti koja je svakome bila vidljiva i u prolazu. Smatramo kako se ovaj proces doista može završiti, a na nama je da upoznamo javnost o detaljima jer bez sudjelovanja javnost i transparentnosti postupak se neće završiti. Želja nam je da na pravičan i otvoren način to stavimo u funkciju. Vjerujemo kako imamo veliku odgovornost u ovom povijesnom trenutku – kazao je županijski pročelnik.

Klaić smatra kako bi do konca ove godine mogla biti spremna zemljišno-knjižna analiza, komasacijska gromada, a onda bi i formalno počela komasacija.

Konavoski vinar iz Popovića Pero Zore pita se gdje je ‘zapelo’ s Konavoskim poljem. -Obećavaju svake godine kako bi to moglo ‘dogodine’, međutim čini mi se kako se nije ništa konkretno pokrenulo. Mi imamo vinograd tik do državnog zemljišta i zainteresirani smo za zakup kada bi se izvršila komasacija. Kažu kako ima dosta parcela koje su u suvlasništvu, obećali su napraviti cestu, dati ljudima što im pripada, a ostalo da postane državno i da ide u najam. Vjerojatno bi bilo još zainteresiranih, no to sporo ide -

mišljenja je Pero Zore koji smatra kako je ideja o okrupnjavaju zemljišta jako dobra. -Konavosko polje ima veliki potencijal i budućnost jer je to dobra zemlja na kojoj se ne mora nužno baviti samo vinogradarstvom, tu može uspijevati i povrće poput pomadora, balančana, paprika i drugih kultura. Tako bi se razvijala prehrambena industrija i potaknula ulaganja, kada bi se nešto pokrenulo jer ta zemlja praktički propada - zaključio je za Dubrovački dnevnik konavoski vinar Pero Zore.

Struktura vlasništva Konavoskog polja podsjeća na tigrovu kožu zbog prošaranosti privatnog i državnog vlasništva. Bit će potrebno uvesti reda u smislu postavljanja granica pri okrupnjavanju parcela.

Po danu profesor, po noći izbacivač u klubu: Volim rušiti stereotipe i povišeni adrenalin

Rijetki su oni koji ga ne poznaju. Ovaj svestrani profesor iz Pomorsko-tehničke škole ima na prvi pogled neobične poslove i hobije, no on u njima uživa, a što je za njega najvažnije ruši uvriježene stavove i uske poglede.

Piše Aida Čakić foto Aida Čakić

“Nisam niti završio studiji kada sam došao kao predavač u srednju školu s 20 i nešto godina. Odmah mi se taj posao svidio. Sestra mi je rekla da se ostavim ‘mlaćenja’ mora i da mi ne treba kruha preko pogače”, opisuje Cvitanović svoje početke.

Krešimir Cvjetanović je profesor u Pomorsko-tehničkoj školi Dubrovnik gdje predaje stručne predmete skoro 16 godina. Ako se netko s njim nije nikad susreo zamislit će ga onako kako manje-više svi vizualiziramo srednjoškolske profesore – kao ozbiljnog, uglađenog i dosadnjikavog predavača. No, njegov izgled, ali i stavovi su sve samo ne to. Izbrijana glava, duga brada, tetovirano praktički cijelo tijelo, odjeven uvijek u crno, vozi bijesni motor... Iako kao takav izgleda ‘opasno’, još sa svojih 115 kilograma uz blago namrgođeni pogled, zapravo je jedna topla i pažljiva osoba koja s lakoćom razvuče osmijeh i raspriča se u sekundi pa tako razoruža i one najkonzervativnije koje šokira njegov izgled.

Profa Krešo, kako ga zovu učenici, vodi jako dinamičan život. Preko dana je u školi, a onda poput nekog super junaka, noću odlazi u potpuno drugačiji svijet. Nešto više od sedam godina radi kao zaštitar u disko klubovima. Govori kako u oba posla istinski uživa, a smatra da su, iako na prvu izgledaju kao neobičan spoj, ta zanimanja jako ‘uklopiva’. A kao da to dvoje nije dovoljno zanimljivo, Krešo je i nogometni sudac, dugogodišnji volonter na Žarkovici koji je spasio brojne životinje, a u slobodno vrijeme pravi zvučnike. Za Dubrovački dnevnik je ispričao kako ljudi reagiraju kad ga upoznaju i čuju čime se sve bavi, na koji način i sam pomiče granice i organizira svoje vrijeme.

S FAKULTETA MEĐU UČENIKE -Živim aktivno koliko mi to život dopušta, ne

Dubrovački dnevniK petak, 23. rujna 2022. Ljudi među nama 19

ustručavam se ‘uvaliti’ u ništa, volim nove stvari i iskustva, a tamo gdje uočim da bi netko mogao imati koristi od mene, tu odmah uskačem i spreman sam ako treba bilo što odraditi – govori Krešimir Cvjetanović prisjećajući se kako se ‘uvalio’ u Pomorsku školu netom po završetku Brodostrojarstva na Pomorskom fakultetu u Dubrovniku. Naime, spremao se na brod, položio brevete koje je platio oko tisuću eura, a onda mu je došao bivši profesor i pitao ga može li zamijeniti kolegu samo na mjesec dana jer im je trebalo da se ‘pokrpaju’ do kraja godine s dva stručna predmeta. On je naravno pristao, ali od toga je evo prošlo 15 godina. -Nisam niti završio studiji kada sam došao kao predavač u srednju školu s 20 i nešto godina. Odmah mi se taj posao svidio. Sestra mi je rekla da se ostavim ‘mlaćenja’ mora i da mi ne treba kruha preko pogače. Tako sam prihvatio taj posao i nije mi žao što se nikad nisam ukrcao na brod. Imao sam sreće što mi je na fakultetu predavao profesor Ivo Jelić koji nam je prenio ogromnu količinu znanja - govori Cvjetanović

koji predaje Termodinamiku, Mehaniku, Brodske parne kotlove i parne turbine. S mladima, dodaje on, obožava raditi. -To više nisu djeca. Mijenjao sam jednog kolegu u OŠ Lapad na dva mjeseca i tu sam vidio što su djeca. S njima uopće nije lako raditi. Ovi u srednjoj su puno jednostavniji, znaju gdje su granice, dokle se može zafrkavati, dokle ću ja ići, koliko od njih tražim... sve je nekako jasno. Meni je tu lako, otvorim dnevnik, ako me ne slušaju i ne nauče podijelim dvije jedinice i kažem ‘vozi preko vrata’. S mlađima je puno teže jer su nemirni, hvata ih pubertet, a kad dobiju jedinicu onda počnu plakati. Jednom sam se sažalio pa od jedinice prepravio na četvorku. Baš sam bio iscrpljen radeći s osnovcima tako da sam jedva čekao posvetiti se svojim pomorcima – kazao je omiljeni ‘’profa’’. Govori kako obožava prenositi znanje i to ne odrađuje kao posao.

-Ma meni je to gušt u kojem u potpunosti uživam. Na to gledam kao na predstavu i izlaganje u kojem zahtijevam onoliko koliko ja dam, a najvažnije od svega mi je da mi pruže mir, poštovanje i da me se ne prekida. Znam se ja nekad zanijeti u predavanju jer sam fasciniran predmetima poput termodinamike i onda se cijeli uživim. Tad kad vidim dvojicu da pričaju stanem i pogledam ih pa onda oni ušute. Nema nikakve dernjave, ljutnje i problema. Ljudi mi uvijek govore kako sam sretan što uživam u svom poslu i toga sam itekako svjestan – oduševljen je on.

NAJVAŽNIJI JE ODNOS UZAJAMNOG POŠTOVANJA

Pitamo ga pomaže li mu opasni izgled pri postavljanju autoriteta.

-To je možda neki privid. Učenik jako dobro zna da mu ne mogu ništa, primjerice kao što se to prije radilo, opaliti pljusku ili ga potegnuti za uho. Ja odmah uspostavim odnos uzajamnog poštovanja jer očekujem da mi se vrati onoliko koliko ja od sebe dam. Sve je stvar stava. Mlade treba malo i pustiti, ali ipak znati gdje su granice i dokle se može ići. Volim kad stvari funkcioniraju polu-policijski i tehnički, nemam preuske poglede, ali volim red i to me ispunjava, umiruje i stvara zadovoljstvo – kaže ovaj profesor koji zapravo samo neobično izgleda za neke ustaljene dubrovačke prilike budući da mu je gotovo cijelo tijelo prekriveno tetovažama.

Hvali se kako je proveo preko 30 sati kod tattoo majstora koji ga je ukrasio raznim simbolima od vrata do listova. Najzanimljivije mu je kad u školu dođu roditelji na sastanak ili informacije. Očekuju stereotip profesora, a onda se pojavi on.

Proveo je preko 30 sati kod tattoo majstora koji ga je ukrasio raznim simbolima od vrata do listova. Najzanimljivije mu je kad u školu dođu roditelji na sastanak ili informacije. Očekuju stereotip profesora, a onda se pojavi on.

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački

“Kad netko prijeđe granicu nema priče i pregovora. Zaštitar mora biti siguran u sebe, smireno, racionalno i trijezno reagirati, a važno je da nema dizanja tona jer se tako samo stvaraju nepotrebni problemi. Najbolje je pristupiti s ozbiljnim stavom”, savjetuje Krešo.

-U početku mi je to bilo fenomenalno i baš me zabavljalo kad sam bio mlađi. Točno vidim kako se iznenade kad me prvi put vide. Znali su me pitati na hodniku ‘Oprostite, možete li mi pozvati profesora Cvjetanovića?’, a ja bih rekao ‘Može, kako da ne’. Onda bih otišao i zbornicu i vratio se, a oni bi rekli kako su mislili da sam kućni meštar pa bi se ispričavali. Jednom su na ekskurziji vodiči mislili kako je škola platila zaštitara da ide u pratnji učenika jer su nemirni. Ma bilo je tu svega. Meni to ne smeta jer volim rušiti stereotipe – prepričava kroz smijeh. Cvjetanović je mišljenja kako nije bitan izgled nego predanost poslu. Govori kako mu bivši ravnatelj Pomorske škole Tomislav Vitković nikad nije prigovorio zbog tetovaža, nego bi on ponekad u šali, nakon što napravi novu, znao reći kako će ga ‘ubiti’ ravnatelj. -Hvala Bogu da se gledaju kompetencije i odnos prema učeniku i radu. U zadnje vrijeme je normalno imati brojne tetovaže, ali ja sam sa svojima probijao led. Uvijek sam bio uvjeren da se vrednuje ono što bi trebalo, a ne da se gleda jesam li išaran ili ne. Roditelji učenika u razgovoru sa mnom ubrzo shvate koliko sam ozbiljan i tad nestanu sve tetovaže koje se uoče na prvi dojam – objašnjava on.

UŽIVA U POSLU ZAŠTITARA

Tetovaže su pak poželjne u onom drugom poslu koji radi tijekom noći, a tada radi kao zaštitar u dubrovačkim noćnim klubovima. Govori kako i u tom poslu uživa.

-To mi je došlo spontano, kao neka vrsta socijalizacije. Alergičan sam na kofein pa ne idem po kavama tijekom dana, a ne da mi se ispija-

ti ogromne količine pive tako da mi ovaj posao dođe kao izlazak. Sve je krenulo od kluba Gladijator gdje sam se počeo baviti borilačkim sportom. To ne radim zbog novaca, živim skromno, imam stan, auto, motor, nikome ništa ne dugujem i nemam kredita. Ok, skupi se nešto para, ali najvažnija su mi poznanstva. Nedavno me jedna hostesa pitala ima li netko u gradu tko mene ne zna jer mi se svi javljaju – prepričava profesor Krešo koji je noću u ulozi zaštitara. Tako je i tijekom tog posla imao zanimljivih situacija. Naime, tek nedavno mu je jedan kolega povjerovao da je inače profesor. -Učenici koji izlaze u Revelin na ulazu bi mi se javljali i obraćali s ‘profa’, a ovaj je mislio da je to neka šala. Onda sam ga pitao - koje su to kompetencije za biti profesionalac u svome poslu kao izbacivač ili profesor. Trebalo mu je skoro pola godine da mi povjeruje. Ali to me ne čudi previše jer inače svi koji ne znaju da radim i ovaj posao se iznenade pa tako i učenici i njihovi roditelji koji izlaze. Oni očito misle da odradim svoju smjenu u školi i onda idem doma spavati – kazao je Krešo kojemu noćni život počinje u 23 sata, a završava u 6 ujutro. Govori kako je ovo ljeto odradio 50-ak dana bez pauze, a kada krene škola onda radi samo vikendom. Brzo se regenerira i prilagodi se na zamjenu dana i noći.

-Ovaj posao mi je zanimljiv jer volim povišenu razinu adrenalina i napetosti što mi nekako paše. Ponekad zna biti opasnih situacija, ali kad smo u timu sve dobro odradimo. Imamo slušalice u ušima, rasporedimo ljude, nadgledamo ponašanje i kad detektiramo problematičnu skupinu odmah smo spremni reagirati upozorenjem. Važno je da pazimo na kolege i jedni drugima čuvamo leđa. Svi problemi se mogu riješiti razgovorom – smatra Cvjetanović. Najgore je kad dođe do tučnjave. Onda nema priče, jedino što slijedi je izbacivanje iz kluba. Krešo sebi noć organizira u dva perioda, jedan mirni od ponoć do 3, kad su ljudi veseli i opušteni, a drugi je od 3 do 6 ujutro. Tad se popiju veće količine alkohola i onda lako dođe do napetosti pa i agresivnih ispada. Govori kako je sa strancima lako raditi jer su oni navikli na stroge ‘bouncere’ u svojim zemljama pa ga odmah poslušaju čim ih upozori jer imaju poštovanja koliko god da su pijani.

ŽIVOTINJE I LJUBAV

-Kad netko prijeđe granicu nema priče i pregovora. Zaštitar mora biti siguran u sebe, smireno, racionalno i trijezno reagirati, a važno je da nema dizanja tona jer se tako samo stvaraju nepotrebni problemi. Najbolje je pristupiti s ozbiljnim stavom i locirati vođu, ako imamo

“Imam ogromnu količinu ljubavi prema životinjama, a inače sam slab na slabije i nemoćne. Psi imaju posebnu ljubav, energiju i veselje. Čovjek se ne može nigdje tako napuniti lijepim osjećajima koji su prepuni topline i predanosti”, opisuje svoju veliku ljubav.

neku problematičnu ekipu. Politika naše tvrtke je da nema mlaćenja nego u krajnjem slučaju Jiu Jitsu potezi i tehnike hvatanja ruku i poluga. Inače, u svemu je uvijek najvažnija prevencija i onda nema problema – jasan je Krešimir Cvjetanović.

Osmijeh mu se odmah razvuče kada krene pričati o psima sa Žarkovice. Udomio je tri od kojih je jednoga dao sestri, najmanje desetak njih usrećio kod poznanika i prijatelja, a spasio i uveselio sigurno stotine bolesnih i ozlijeđenih životinja.

-Imam ogromnu količinu ljubavi prema životinjama, a inače sam slab na slabije i nemoćne. Psi imaju posebnu ljubav, energiju i veselje. Čovjek se ne može nigdje tako napuniti lijepim osjećajima koji su prepuni topline i predanosti. To mi je ispušni ventil od svih poslova koje radim. Znao mi je zazvoniti mobitel u 5 sati ujutro, zove Sandra, netko je bacio meso s otrovom i otrovao pse. Tada odmah skačem u automobil koji sam posebno opremio kao vozilo hitne pomoći za životinje i vodim ih veterinaru. Lijep je osjećaj spasiti život i dati utočište psu – emotivan je Krešo koji je na Žarkovicu prvi put došao tijekom prve godine studija. inače i nogometni sudac. Ističe kako u tom poslu drži isti stav kao i u zaštitarstvu. -Ako sam zviždao faul, onda je faul. Nema priče i rasprave. Točka – oštar je on. Kad prođu školska predavanja, visoke razine adrenalina iz kluba, emocije i stres, Krešo se okreće još jednom hobiju, a to je izrada zvučnika.

-E, to mi je velika ljubav jer inače volim muziku, a stvaranje zvučnika kao predmeta me jako opušta. Taj proces je precizan i radi se prema nacrtima. Opremu naručujem većinom putem interneta, dok drvene komade skupim negdje na otpadu. Ponekad, ako smo u klubu imali tučnjavu, kad dođem doma ne mogu zaspati jer sam nervozan. Tad uzimam svoj alat i izrađujem zvučnike. Meni je to čista meditacija – zaključio je za Dubrovački dnevnik svestrani profesor iz Pomorsko-tehničke škole Krešimir Cvjetanović.

petak, 23. rujna 2022. Ljudi među nama

Krešo i ekipa

‘Je li Božja volja održavati bolesnika na aparatima?’

Poznati francuski redatelj Jean-Luc Godard prije tjedan dana preminuo je u Švicarskoj postupkom eutanazije. Njegov odvjetnik je kazao kako je njegov klijent zatražio potpomognuto samoubojstvo jer je bio „iscrpljen višestrukim onesposobljavajućim bolestima“. Švicarska, Belgija, Kanada, Nizozemska, Luksemburg i Kolumbija jedine su zemlje koje dopuštaju eutanaziju, ia-

ko se pravila među njima razlikuju. Tragom ove vijesti raspitali smo se kod Dubrovčana kakav je njihov stav po pitanju potpomognutog samoubojstva, odnosno trebali li Hrvatska legalizirati eutanaziju? Koji su razlozi za, a koji protiv? Doktor Igor Borić, predsjednik Etičkog povjerenstva Opće bolnice Dubrovnik, kaže kako rasprave o eutanaziji traju više od dvije tisuće godina.

Piše Maro Marušić foto Goran mratinović, privatni arhiv

-Hipokratova zakletva kaže: „Kunem se da nikome, makar me molio, neću dati sredstvo koje uzrokuje smrt“. S druge strane Platon u svojem djelu Republika izričito podupire stav da svatko ima pravo umrijeti kada to želi. Platona su kasnije podržavali Ciceron i Shakespeare, dok je primjerice Victor Hugo bio protiv. Također, i brojna liječnička društva još uvijek slijede Hipokrata –ističe Borić, te odmah potom dodaje: -Stav većine liječnika jest da je potpomognuta smrt u suprotnosti s medicinskom etikom. Međutim i struka se s godinama otvara po tom pitanju. Ja osobno razumijem da postoje ekstremne situacije u kojima se ovo pitanje nameće samo po sebi, no s druge strane za brojna stanja ne bih prihvatio postupak eutanazije – objašnjava šef etičkog povjerenstva.

PRIZIV SAVJESTI

Čak i ako se eutanazija jednom u budućnosti legalizira liječnicima bi trebalo ostaviti mogućnost priziva savjesti da ako neće, ne moraju obavljati potpomognuta samoubojstava, zar ne?

-Ne bi trebalo biti prisile, ona nikad nije dobra. Eutanazija je silno složena tema, jer uvijek postoji i mogućnost zlouporabe. Što se tiče mog osobnog stava prema tom pitanju ono jest da bih ju ostavio kao legalnu mogućnost u izrazito teškim situacijama, ali ne bih sudjelovao u provođenju kao liječnik, niti bih, ako bi bio nekome šef, ikoga od svojih kolega prisiljavao da u tome sudjeluju. To bi trebalo urediti kao kod pobačaja, da postoji mogućnost priziva savjesti za liječnike. Naravno, Hrvatska je još uvijek kao dio kršćan-

ske tradicije daleko od legalizacije eutanazije, jer se ona kosi s vrijednostima koje se u društvu uče generacijama, ne samo kod praktičnih vjernika – zaključuje doktor Borić. Pravnica Ivana Mijić Vulinović objavila je puno znanstvenih radova na temu ljudskih prava, pa nas je interesirao njen pogled na asistirani suicid.

- Eutanazija spada u red delikatnih bioetičkih pitanja koja mi u pravilu guramo pod tepih, što naravno nije dobro. Radila sam jedan rad na tu temu i što sam više ulazila u materiju to mi se činilo da sam manje pametna u pogledu stava - dozvoliti ili zabraniti. Obje “strane”, odnosno znanstvenici koji zagovaraju oprečna rješenja, imaju jake argumente – naglašava Mijić Vulinović, pa nastavlja:

- Argumenti protiv eutanazije nisu isključivo teološke naravi u smislu da je grijeh prtiti se u Božji posao. Po mom sudu, takvi stavovi ispravno upozoravaju na voljni element osobe koja trpi veliku bol, osobe suočene s informacijom da će primjerice kroz dvije -tri godine umrijeti. Također valja obratiti pozornost na mogućnosti manipulacija najčešće zbog imovinskih interesa i slično – kaže doktorica prava, i dodaje, po njenom mišljenu, najvažniji stav za legalizaciju eutanazije.

BOŽJA VOLJA

- Po meni najjači argument onih koji zagovaraju legalizaciju eutanazije je onaj iskazan u obliku pitanja - tko održava život osobi na aparatima, suvremenim lijekovima... Radi li to Bog ili čovjek? Oni zaključuju da bi se isključivanjem aparata za-

Igor Borić: ‘Rasprave o eutanaziji traju još od doba Stare Grčke. Platon je podupirao stav da svatko ima pravo umrijeti kada to želi, a Hipokrat je bio protiv’

petak, 23. rujna 2022.

‘Po meni najjači argument onih koji zagovaraju legalizaciju eutanazije je onaj iskazan u obliku pitanja - tko održava život osobi na aparatima, suvremenim lijekovima... Radi li to Bog ili čovjek? Oni zaključuju da bi se isključivanjem aparata zapravo ispunila Božja volja, a ne činio grijeh’, kaže Mijić Vulinović

pravo ispunila Božja volja, a ne činio grijeh. Jasno, ovaj argument odnosi se na takozvanu pasivnu eutanaziju koja podrazumijeva upravo prestanak pružanja medicinske pomoći na zahtjev oboljele osobe. Aktivna eutanazija je, jasno, delikatnija, je se ona odnosi na aktivan čin usmrćenja na zahtjev, primjerice, ubrizgavanjem velike doze morfija – govori Mijić Vulinović te upozorava kako se zemlje koje dopuštaju eutanaziju suočavaju s iznimno delikatnim pitanjima. -Uzmimo kao primjer osobu oboljelu od depresije. Ona jasno želi umrijeti. Logično da osoba oboljela od teške depresije želi umrijeti. Pa suicidalne misli i namjere su dio kliničke slike depresije. Kako tu razlučiti istinsku volju od simptoma bolesti? Također, često osobe oboljele od karcinoma, koje prolaze mučne terapije... paralelno obole od depresije. Kako onda procijeniti je li iskazana namjera da se okonča život istinska volja ili simptom popratne bolesti?! U svakom slučaju, čak i ako ne bi imali ništa protiv legalizacije pasivne eutanazije, držim da sustav kakav je naš nipošto nije spreman za to. Pa mi nemamo dostatno liječnika i medicinskih sestara, a kamoli da imamo resurse za provesti najprije postupak analize stanja osobe, utvrđivanja adekvatnosti volje pacijenta itd., a potom čitave procedure odobravanja pasivne eutanazije – kaže Mijić Vulinović te objašnjava na konkretnom primjeru:

- Osoba koju na životu održavaju lijekovi koje prima putem raznih cjevčica leži u bolnici i svom liječniku iskazuje želju da okonča takav život, jer i tako će umrijeti kroz maksimalno par mjeseci. Za odobriti takvu odluku treba se sastati komisija stručnjaka, i to iz više oblasti medicine, uključujući jasno psihijatre. Jer liječnik koji se bavi karcinomom nije kompetentan prosuditi je li želja za smrću posljedica reaktivne de-

presije ili istinska volja. Ta komisija jasno treba biti posve neovisna, a ne podložna, primjerice, sugestijama članova obitelji - nasljednika. Moj je zaključak kako o problematici eutanazije treba razgovarati na znanstvenoj i stručnoj razini, ali i da treba biti tema medijskog i uopće javnog diskursa, ali da u ovom trenutku u Hrvatskoj nipošto ne treba uzeti u razmatranje njenu legalizaciju – zaključuje pravnica.

Pitali smo i don Roberta Ćibarića o eutanaziji. -Stav Crkve je po tom pitanju jasan i ja ga apsolutno podržavam – kratko nam je kazao.

POŠTIVANJE ODLUKE POJEDINCA

Bivši predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač legalizirao bi eutanaziju. - Kod terminalnih bolesnika i kod neizlječivih bolesti koje uzrokuju veliku patnju, eutanazija je svakako opcija koju treba legalizirati. Teško je ljudima nametati stav i rješenje oko biološki uvjetovanih čimbenika, u tim slučajevima –„provedba morala putem zakona“ ne funkcionira. Medicinske procedure poput eutanazije i pobačaja su jednako prisutne danas u društvu kao i prije par tisuća godina i nikada se neće ukloniti jer su uvjetovani raznim prirodnim okolnostima. Stoga, bez obzira na zabrane, čovjek će uvijek pronaći vlastito rješenje. Spomenute procedure trebaju biti legalizirane da se izbjegnu zloporabe i nesigurnost te da se svakom čovjeku ostavi određen prostor slobode izbora u odnosu na vlastito zdravlje. U okolnostima nepojmljive patnje i boli treba poštivati odluku pojedinca da okonča svoj život – Baračev je stav.

Gradski vijećnik Maro Kristić načelno nije protivnik eutanazije.

-Naravno, pravno bi ju trebalo maksimalno urediti kako bi se spriječile zlouporabe. Procedura bi uključivala liječničke komisije koje bi u konačnici dale svoj sud. Postoje neki zaista jako teški slučajevi i zbog njih bi trebala postojati mogućnost izbora – mišljenja je Kristić.

Njegov kolega iz vijećničkih klupa Đuro Capor kaže kako države poput Švicarske i Nizozemske dozvoljenom eutanazijom čuvaju dostojanstvo teško oboljelih pacijenata.

-Bilo bi dobro da postoji legalna mogućnost, čisto da ljudi imaju krajnju opciju kao zadnju slamku spasa. Za neke bi, paradoksalno, ali istinito, mogućnost eutanazije bila motiv za daljnju borbu. Naravno, nezavisna liječnička komisija bi uvijek morala biti ta koja će za nekoga reći da je njegova fizička (ili psihička) patnja neizdrživa, te da postoje opravdani razlozi za potpomognuto samoubojstvo. Mislim da bi svakako bilo dobro da postoji mogućnost izbora. Na kraju krajeva, dio pacijenata koji prolaze veliku patnju, bilo fizičku, bilo psihičku, ili oboje, izvršit će klasično samoubojstvo koje je puno traumatičnije iskustvo za obitelj i bližnje – zaključuje Capor.

Ivana Mijić Vulinović: „Radila sam jedan rad na temu eutanazije i što sam više ulazila u materiju to mi se činilo da sam manje pametna u pogledu stava - dozvoliti ili zabraniti“

POZITIVNA STRANA PATNJE

Voditeljica holističkog fitness studija Elixir Vitae Marija Grgurević smatra kako patnja ima i svoju pozitivnu stranu.

-Uopće imati mišljenje o eutanaziji, abortusu i sličnim temama čini mi se nekako naivno i arogantno. Lako je razbacivati se mišljenjima, sve dok se ne suočimo sa situacijom koja je naizgled bezizlazna i teža od svega što smo ikad zamišljali. Ja to osobno ne mogu osuđivati. Ali ako gledamo iz jogijske perspektive, sva naša iskustva svjesno je odabrala i na put postavila naša duša, u svrhu svoje evolucije i buđenja. To uključuje i ona nezamislivo teška. Sve dok je duša u tijelu i postoji prisutnost, svjesnost, postoji mogućnost prosvjetljenja i oslobođenja. Što su bol i izazovi teži, to su vela iluzije tanja i lakše se probuditi. Čak i ako smo živjeli potpuno nesvjestan život bez imalo duhovnog rada, moguće je u patnji imati taj trenutak prosvjetljenja i ostvariti svoju svrhu. To ulijeva nadu i osjećaj smisla, zar ne? Tko ima pravo oduzeti to drugoj duši? Ono što tad možemo je dati im dozvolu da odu, otpustiti ih, ne stajati im na putu sa svojim potrebama i emocijama. A ako je duša već napustila tijelo, i tijelo je bezizgledno na aparatima, to je druga priča. Mislim da tad nemamo pravo forsirati. I tad je svjesno otpuštanje i oprost najljepše što možemo dati drugoj duši –zaključuje Grgurević.

‘Sva naša iskustva svjesno je odabrala i na put postavila naša duša, u svrhu svoje evolucije i buđenja. To uključuje i ona nezamislivo teška. Sve dok je duša u tijelu i postoji prisutnost, svjesnost, postoji mogućnost prosvjetljenja i oslobođenja. Što su bol i izazovi teži, to su vela iluzije tanja i lakše se probuditi’, kaže Marija Grgurević

petak, 23. rujna 2022.

Marija Grgurević: ‘Čak i ako smo živjeli potpuno nesvjestan život bez imalo duhovnog rada, moguće je u patnji imati taj trenutak prosvjetljenja i ostvariti svoju svrhu’

Prosječni Zapadni Čovjek hodajuća je depresija. Radi po čitav dan, ali nikad neće dovoljno zaraditi za kupiti stan. Čak i da doda čitavu noć. Stoga jedino što ga u životu veseli jest negdje otputovati. Smiješno je da u 21. stoljeću još uvijek mnogi ljudi, posebno ekonomisti, turizam smatraju sporednom industrijom. To je prva i osnovna gospodarska djelatnost, sve ostalo je dodatak. Što će ti proizvodnja prijevoznih sredstava bez turizma? Što će ti informatički programeri ako se aplikacije poput Google Mapsa i Airb-

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački

nb-ja ne koriste za putovanja? Što će ti inženjeri, arhitekti, građevinari ako ne projektiraju mostove kako bi poboljšali prebacivanje od točke a do točke b? Što će, na kraju krajeva, i ozbiljna proizvodnja hrane bez plasmana u restorane? Zato ponovimo – turizam je daleko najvažnija industrija 21. stoljeća. Možeš pričati popu Bošku da bi Francuska, Engleska, SAD ili Italija bile razvijene zemlje bez turizma. Jedino možda Norveška koja svoj gospodarski rast duguje isključivo zagađenju planeta. Međutim, problem s turizmom

Zemlja ima svojih ljepota, ali slobodno se može preskočiti

Piše Maro Marušić

je što ubija dušu popularnim destinacijama. Ne treba o tome trošiti riječi – dovoljno se prošetati do Straduna ili Danača i vidjeti da lokalnog života tu odavno nema. I prosječni Dubrovčanin, kao uostalom pravi Zapadni Čovjek, tuče nemilo sezonu. Žrtvovao je sve one male radosti i sitnice kako bi mogao pratiti divljanje cijena koje neminovno luduju s dolaskom velikog broja turista. Koliko god radio i zarađivao nikad neće kupiti svoju nekretninu, pa ono malo viška novca što zaradi troši na – putovanja. Naravno i sam spadam među takve.

Eksterijeri Emira Kusturice

No u posljednje vrijeme gadi mi se ići u razvikane svjetske destinacije. Gužve i cijene su brutalne, svi vas nastoje pokrasti, više lokalne autentičnosti ima u proizvodnji majice iz H&M-a nego na ulicama Barcelone, pa sam shvatio da mi najviše pašu putovanja motorom po raznim selima i manjim mjestima. Ovoga puta odlučujem se za Rumunjsku, točnije Transilvaniju. Slažem rutu u glavi, pa prvo noćenje biram u Vinkovcima – davno nisam bio u Slavoniji - a vratit ću se preko Srbije da ne idem istim putem.

Vrhunski apartman u centru Vinkovaca dođe 30 eura. Piletina na žaru 50 kuna, šopska salata 25 kuna, gemišt 12 kuna, a kugla sladoleda nevjerojatnih 7 kuna. Slavonci koji tuku sezonu na Jadranu žive kao bogovi kada se zimi vrate u svoje krajeve, puno im je bolje nego Dubrovčanima bez nekretnine koji čitavu godinu plaćaju sulude cifre. Plus što imaju smještaj kada dođu raditi na Obalu. Sutradan preko Vojvodine stižem do rumunjske granice. Zapadni dio ove zemlje oko Temišvara izgleda gore od eksterijera iz filmova Emira Kusturice. Nerazvijena, zaostala sela bez interneta još uvijek su u srednjem vijeku. Zaprežna kola po cestama, smeće posvuda, kontejnera nigdje. Poljoprivreda je i dalje glavna grana gospodarstva. Ne možeš vjerovati da je Rumunjska godinama prije Hrvatske ušla u EU. Nisu imali ni rat, a zaostaliji su od Srbije (a kamoli Hrvatske) za svjetlosnu godinu. Prema mojem nestručnom oku, čini mi se kako ih je i Albanija pretekla.

Nakon više od tisuću prevaljenih kilometara napokon stižem do Transilvanije. Noćit ću u Sibiuu, srednjovjekovnom gradu od 150 tisuća stanovnika. I ovdje apartmani u centru dođu između 30 i 40 eura, ali ne mogu se kvalitetom i opremljenošću mjeriti s onim u Vinkovcima. Historijski dio grada je neloš, ali ništa spektakularno nekome tko dolazi iz Dubrovnika. Zanimljivo je kako i Rumunji rade puno manje nego Hrvati. Kafići, banke, mjenjačnice otvaraju se u 9 ili 10 ujutro, a nakon 19 rade samo ugostiteljski objekti i pokoji supermarket.

Debilna priča o Drakuli Sutra se vozam Transilvanijom, cijelim putem sipi

kiša. Hladno je, iako je još ljeto. Ali upravo zbog toga je priroda fascinantna. Sve je zeleno, pašnjaci se izmjenjuju sa šumama, potočići na sve strane. Stajem u Sigišoari, povijesnom rumunjskom gradu koji je 1999. godine upisan na UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine. Historijski dio zaista je lijep, ali poprilično zapušten s oronulim fasadama. Nema ni nešto previše turista, sve je to smiješno prema Hrvatskoj. Rumunjska je četiri puta veća od Hrvatske, ima 20 milijuna stanovnika. Prema statistikama, u 2016. godini Rumunjsku je posjetilo 9,33 milijuna turista, a Hrvatsku 2019. godine čak 21 milijun.

Slučajno sam zalutao u jedan restoran (prosječna cijena ručka u Rumunjskoj je sto kuna sa salatom, gemištom i kafom) koji me privukao downtempo muzikom, pa sam tamo shvatio kako je u istoj kući živio Vlad III Drakula, kojeg je proslavio Bram Stoker u svom istoimenom djelu iz 1897. godine. Da nije bilo Brama Stokera i Nikolaja Čaušeskua, u Rumunjsku ne bi došao niti jedan turist. Sve se u rumunjskom turizmu vrti oko Drakule i Čaušeskovih građevina. Mene osobno ta priča o Drakuli nervira, pa stoga nisam ni posjetio njegov dvorac Bran nedaleko Brasova koji je daleko najtraženija rumunjska točka za prosječnog zapadnog putnika.

Noćim upravo u Brasovu, u samom starom gradu, cijena je 40 eura. Ovo je vjerojatno najbolji grad u Rumunjskoj, poprilično opušten, živ, ali ne i gužvovit, ponad kojeg se prostire šumovito brdom s raznim pješačkim stazama. Ima čak i skijalište, a i okolica grada je fascinantna. Gdje god se ode vidi se da se Bogu ovdje radilo i stvaralo, za razliku od primjerice kršovite Hercegovine gdje je sve učinio preko one stvari.

I prosječni Dubrovčanin, kao uostalom pravi Zapadni Čovjek, tuče nemilo sezonu. Žrtvovao je sve one male radosti i sitnice kako bi mogao pratiti divljanje cijena koje neminovno luduju s dolaskom velikog broja turista. Koliko god radio i zarađivao nikad neće kupiti svoju nekretninu, pa ono malo viška novca što zaradi troši na –putovanja

dnevniK petak, 23. rujna 2022.

Brasov je lijepi, opušteni grad

Da nije bilo Brama Stokera i Nikolaja Čaušeskua u Rumunjsku ne bi došao niti jedan turist. Sve se u rumunjskom turizmu vrti oko Drakule i Čaušeskovih građevina

Sutra krećem prema Transfagarasanu koji mi je vrhunac putovanja. Riječ je o cesti koja ima imidž jedne od najspektakularnijih na svijetu. Penje se sve do 2000 metara, a legendarna britanska serija Top Gear proglasila ju je najboljom prometnicom na svijetu. Građena je od 1970. do 1974. godine zbog sovjetske invazije na Čehoslovačku koja se zbila 1968. Čaušesku se prepao da bi se i njemu moglo dogoditi nešto slično pa je naredio gradnju kako bi imao brzi pristup svoje vojske Karpatima. Iako su i prije postojali prijevoji, rumunjski lider je zaključio da bi oni bili puno lakši plijen od Transfagarasana. Naposljetku je izgradio 130 kilometara dugu cestu punu serpentina. Upotrijebilo se šest milijuna kilograma dinamita kojim su baratali neiskusni vojnici. Prema službenim komunističkim statistikama, prilikom gradnje poginulo je 40 vojnika, ali prave brojke su puno veće – na stotine ih je dalo svoj život za gradnju ceste koja oduzima dah.

Rumunji ne znaju što će s ljepotom No ni danas Rumunji kao da ne znaju što će s njom. Posjećuju je brojni motociklisti i drugi zaljubljenici u prirodu, a asfalt je toliko loš da je to vilicama motora za plakati i mehaničarima iz Sibiua za veseliti se. Nejasno je zašto ju ne održavaju kada je tako spektakularna. Baš kao na prijevoju Grosslockner u Austriji, mogu naplaćivati prolazak desetak eura i tu svotu koristiti za održavanje. Ne samo da je problem asfalt, nego i nedostatak benzinskih pumpi. Dvije crpke su međusobno udaljene oko 130 kilometara, pa ako ćeš dat malo gasa s motorom, može se dogoditi da ostaneš bez goriva. Priroda je spektakl, vrvi životom, pored ceste sam vi-

petak, 16. rujna 2022. Dubrovački

dio i dva medvjeda. Ima i masu osa, karpatske nemani su mi uletjele u rukav i izbole me kao Ilie Dumitrescu Argentince na Mundijalu 1994. Osim Transfagarasana, Čaušesku je turistima ostavio i zgradu Parlamenta u Bukureštu, ali to sam preskočio, jer odavno ne idem u velike gradove.

Svaka zemlja ima nešto lijepo za vidjeti, ali pored toliko ljepota na svijetu, Rumunjsku se slobodno može zaobići. Problem s turizmom jest što posjetitelji ne idu bez veze u neke destinacije. Normalno je da hoće vidjeti Veneciju, Rim, Dubrovnik i onda je ogromna gužva i turizam u tim krajevima ruši sve pred sobom. Rumunjska tih problema nema, jednostavno jer nije dovoljno atraktivna. Tako da nije lako biti Zapadni Putnik 21. stoljeća. Ako hoćeš nešto lijepo vidjeti, onda ćeš trpjeti gužvu i cijene, a ako želiš neku autentičnost i mir, onda nije toliko spektakularno. No priroda je uvijek dobar izbor. Vračajući se iz Rumunjske prošao sam Mokru Goru, Zlatibor, Višegrad, Tjentište. S takvim mjestima ne možeš faliti, no pošto ništa nije crno-bijelo, ima i tu problema. Te destinacije valjaju jedino za posjetiti kada je lijepo vrijeme, a upravo zato valjaju, jer je lijepo vrijeme tamo rijetko. Česta kiša ih šminka, pa ti pogodi onih par dana godišnje kada je toplo i sunčano (u rujnu i listopadu, jer do lipnja još ima snijega), a opet ne prevruće.

Vrlo često posjetitelji Transfagarasana blizu ceste vide medvjede

Transfagarasan – Prilikom gradnje Transfagarasana poginulo je na stotine neiskusnih vojnika

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Lidia i Aneta - u hladu i na taraci Gradske se u Gradu našlo rješenje za osvježenje

Mia, Pero i Robert - biti prijatelju istinski prijatelj osjećaj je svet

Theresa i Đurđica - raduje ih američkog obrazovanja u Dubrovniku 25. godišnjica

Tara i Dina - znaju da je za đir najljepšom ulicom prikladna i odjeća fina

Rebecca i Zrinka - drage su prijateljice i kolegice, nekad ACMT, sada RIT Croatia profesorice

Neno i Martina - iako majica o jučer kazuje, dovoljno su mladi da se i u budućnosti puno toga lijepoga radi

Nina i Dragica - dok sezona traje radosti daje, za svakog se gosta s ljubavlju haje

Zorica i Dijana - svatko će vidjeti moći i njihove lijepe plave oči

Dubrovački dnevniK petak, 23. rujna 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Alessandra i Ana - za druženje i kupanje tog je dana Porporela bila odabrana

Anđelka i Vera - uvijek godi kad majka s bar jednom kćeri vrijeme u Gradu provodi

Ivona, Christina i Jelena - s veseljem je četvrtstoljetna obljetnica RIT Croatia proslavljena

Jelena, Nikolina i Ivan - povod za rad i suradnju je bio i više nego divan

Kristina, Šimun i Tonći - sin i unučić ponosno pozira i gleda između majke i djeda

Putničko – teretni lajner

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

“REINA DEL MAR” krajem pedesetih bio je najbrži i najveći putnički brod koji je povezivao Europu i Južnu Ameriku

S pravom je nosio naziv ‘’Kraljica mora’’, a Dubrovnik je posjetio ukupno 11 puta, iako to nije bila njegova ruta

Kruzer s popratnih fotografija, usidren na sidrištu pored otoka Lokrum posjetio nas je 11 puta te je zasluženo uvršten u naš serijal kao jedan od velikana svjetskog pomorstva koji je uglavnom plovio sasvim drugim oceanima svijeta, ali je ipak našao vremena za doploviti i pod gradske mire.

To je putničko - teretni lajner REINA DEL MAR koji je izgrađen po ugovorenoj cijeni od 5 milijuna GBP u travnju 1956. u brodogradilištu Har-

land & Wolff u Belfastu za tada jednu od vodećih svjetskih brodarskih kompanija Pacific Steam Navigation (PSNC) iz Londona. Brod je imao 20263 bruto tona, bio dug 183, širok 24 metara, dok su mu parne turbine Parsons Steam, D.R. Geared Turbines by H & W ukupne snage 17000 KS preko dvije propele omogućavale brzinu od 18 čvorova.

Kao prvi brod s potpuno klimatiziranim putničkim prostorima mogao je ugostiti 207 putnika u prvom, 216 u kabinskom i 343 u turističkom razredu, te prevoziti 6000 tona tereta. Na prvo je putovanje REINA DEL MAR zaplovila 3. svibnja 1956. iz Liverpoola kroz Panamski kanal do Valparaisa u Čileu. U to je vrijeme bio najveći i najbrži putnički brod koji je povezivao Europu i zapadnu obalu Južne Amerike pa je zato s ponosom i nosio ime kraljice mora.

PREUREĐEN U KRUZER

Na toj ruti plovi sve do ožujka 1964. kada ga je za kružna putovanja unajmila brodarska kompanija TSA u zajedničkom vlasništvu velikih svjet-

Jedna od prvih kartolina

Kao prvi brod s potpuno klimatiziranim putničkim prostorima mogao je ugostiti 207 putnika u prvom, 216 u kabinskom i 343 u turističkom razredu, te prevoziti 6000 tona tereta.

skih kompanija Canadian Pacific, Union - Castle Line i Royal Mail Line. Zračni je prijevoz u to doba već odavno preuzeo primat u prometu putnika preko oceana pa je bilo samo pitanje dana kada će i REINA DEL MAR dobiti novu ulogu. Brod je uskoro potpuno preuređen za novu namjenu kao kruzer pa je sada mogao primiti 1047 putnika. Prvo je putovanje prema New Yorku obavio u lipnju 1964. Upravljanje brodom preuzima Union Castle koji postaje i njegovim potpunim vlasnikom već u listopadu iste godine. Uglavnom plovi iz poletne luke Southampton prema lukama Skandinavije, Mediterana, Kanarskih otoka,

Zapadne Afrike, Južne Afrike, Indijskog oceana i Južne Amerike.

KUMOVALA

MU ENERGETSKA KRIZA

U studenom 1964. ponovo je preuređen tako da je tada mogao primiti 998 putnika. Iako je 1969. brod kupio Royal Mail Line, sljedećih pet godina i dalje je ostao u najmu Union Castlea koji ga ponovo kupuje 1973. te njime upravlja još dvije godine. Sve dok energetska kriza nije primorala kompaniju da donese iznenadnu odluku da ga pošalje u raspremu i proda u staro željezo. U tajvanski je Kaohsiung uplovio 30. srpnja 1975. gdje je u tamošnjem Tung Cheng Steel Company do 10. prosinca iste godine izrezan u staro željezo. REINA DEL MAR nas je 1969. posjetila dva puta, a fotografiju snimljenu početkom srpnja te godine je ustupio naš sugrađanin gospar Đuro Bongi, a to je jedan od rijetkih dokumenata koji svjedoče o njenom dolasku. Neobično obojena u tradicionalnu ljubičastu boju Union Castlea s crvenim dimnjakom i crnim rubom morala je doista privlačiti veliku pozornost. Na lokrumsko sidrište je doplovila iz Grčke na putu za Veneciju, odakle se nakon dva dana ponovo vratila te otplovila prema svojim uobičajenim putovima Atlantikom. U Dubrovnik se REINA DEL MAR ponovo vratila 1973. kada je u tri puta odradila 11-dnevnu plovidbu: Ancona, Iraklion, Mikonos, Istanbul, Pirej, Krf, Dubrovnik, Ancona te šest puta 12-dnevno kružno putovanje: Ancona, Iraklion, Aleksandrija, Port Said, Ashdod, Limassol, Rodos, Pirej, Dubrovnik, Ancona. Posljednji je put doplovila na lokrumsko sidrište 25. listopada 1973., predvečer je digla sidro i uputila se prema Anconi i ovamo se više nikada nije vratila.

petak, 23. rujna 2022. Priče

SS Reina Del Mar

SS Reina Del Mar (kartolina pod Union Castle)

Prijetio radnicima, jednog udario, kod sebe imao i hladno oružje

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

U Cavtatu je u srijedu došlo do incidenta zbog kojeg je morala intervenirati i policija.

Kako neslužbeno doznajemo, muškarac je prijetio radnicima na privatnom gradilištu u Cavtatu, a na teret mu se stavlja i kako je jednog od radnika udario. Osim toga, navodno je kod sebe imao i hladno oružje. Na teren je zbog incidenta na gradilištu izašla i policija koja je brzo intervenirala i uhitila muškarca koji se uhićenju nije opirao.

Kako neslužbeno doznajemo, pozadina sukoba su imovinsko-pravni odnosi.

PRIDRUŽILA MU SE I SUPRUGA

Pijani Irac vikao na ljude u kafiću, htio ući u Knežev dvor, vrijeđao i policajce

Vika je odjekivala u ponedjeljak predvečer povijesnom jezgrom zbog čega je morala intervenirati policija.

Prema saznanjima Dubrovačkog dnevnika jedan turist se agresivno ponašao, vikao na goste susjednog kafića i htio ući u Knežev dvor. Ubrzo je stigla policija koja

je utvrdila kako je muškarac, inače 36-godišnji irski državljanin, u alkoholiziranom stanju.

Iz policije su nam potvrdili ovaj incident koji se dogodio oko 19 sati te dodali kako je Irac dodatno vrijeđao i omaložavao policijske službenike, a u tome mu se pridružila supruga.

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Josip -100,00 kn, Ana - 100,00 kn, Mihaela1000 kn.

Donacijama za Posudionicu medicinskih pomagala: Periša – 200,00 kn, Lynn– 200,00 kn, Mirna – 200,00 kn, Marija – 100,00 kn

Donacijama za stipendije studentima slabijeg imovinskog stanja: Mario - 750,00 kn. Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni. rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

Dječjem domu MASLINA

Dubrovnik darovali su:

- Prijatelji iz Scale, u spomen na dragog Željka Vukčevića, umjesto cvijeća prilažu 1.000,00 kn;

- Anita Boro, u spomen pok. Ivici Majicu 300,00 kn;

- Obitelj Ani Stanić, u spomen na Bujak Đina prilaže 400,00 kn:

- Helena i Matko Tomić, u spomen na pok. Veldu Marević, sestru naše Mirjane Vojvoda, umjesto cvijeća prilažu 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽu ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: Obitelj Crvik za potrebe Udruge prilaže 3.000 kn

DOMUS CHRISTI

Marica Lučić s obitelji prilaže 200,00 kn umjesto cvijeća na grob dragom Ivici Majiću Ankica i Periša prilažu 200,00 kn umjesto cvijeća na grob pok. gospara Vlaha Laptalo, oca našeg susjeda Paska Stanari zgrade J. Bobetka 12, prilažu 500,00 kn u spomen Baldu Šundrica Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

DVA SKALINA

U spomen na pok. Iva Majića, 400 kuna prilažu obitelji Holer i Cvetinović; Umjesto cvijeća u spomen na pok. Ivicu Majića, supruga naše kolegice, 2.500 kuna

prilažu njene kolege iz Doma zdravlja Dubrovnik.

U spomen na gđu. Mariju Marušu Govo, 400 kuna prilažu obitelji Mašanović i Ljutić; U spomen na drage roditelje, kćer Marija prilaže 400 kuna;

Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara donacija 300 kuna;

Perica Katušić donacija 150 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Prijatelji J.G. donacija 1.700 kuna; Miloslavić pavo Tomislav donacija 200 kuna;

Anka i Baldo Mojaš donacija 120 kuna. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 –17:00)

NA PREGLED SRCA U POLIKLINIKU MARIN MED

PROVJERITE SVOJ SRČANI RITAM

Bolesti srca i krvnih žila najčešći su uzrok smrti u Hrvatskoj. Prema statističkim podacima svaki drugi građanin Hrvatske umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Stoga je od neophodne važnosti posjetiti kardiologa barem jednom godišnje i to najbolje kroz redoviti sistematski pregled.

U Poliklinici Marin Med možete se naručiti za pregled kod dr. Richarda Matasića, specijalista interne medicine uže specijalnosti iz kardiologije. Dr. Matasić dio je liječničkog tima KBC Zagreb –Rebro, odjela za elektrofiziologiju i elektrostimulaciju srca i povremeno će svoje ambulante imati u Poliklinici Marin Med.

Elektrofiziologija- koja je u fokusu dr. Matasića- obuhvaća skup invazivnih dijagnostičkih

i terapijskih zahvata na srcu. Dođite na pregled svog srca u Polikliniku Marin Med. Naručite se odmah, jer dr. Richard Matasić pacijente prima u četvrtak i petak, 29. i 30. rujna.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite na tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit. Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Kupujem novi ili polovni lijevi retrovizor od auta za Renault Twingo. Kontakt: 091 585 5001

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem stan 55m2 u Novoj Mokošici (Bartola Kašića) na duže vrijeme. Kontakt: 098 928 3111

Iznajmljujem apartman za 2 osobe (2+1 krevet) na duže vrijeme u blizini zračne luke. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 579 150

Iznajmljujem garsonjeru u Šipčinama, zaposlenim samcima na duže vrijeme. Tel . 020/419-718

Prodaja / KUPNJA

NEKRETNINA

Prodajem građevinsku parcelu blizu zračne luke 800 m2. Kontakt: 098 679 122

Kupujem garažu u gradu, po mogućnosti Lapad-Orsan, nije potrebna struja ni voda. Kontakt: 098 564 771

Gradevinsko zemljiste gospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizi-

ni zracne luke prodajem papiri uredni. 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627-234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt mobitel: 095530-4659

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo,

petak, 23. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

AUTO / MOTO

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.

ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009 .

Prodaje se građevinsko ze -

rujna

Mali oglasi

mljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem grob na katoličkom groblju Boninovo. Kontakt: 098 960 9880

Prodajem komplet auto guma za Mercedes, alu felne, dimenzija 205x55x16. Mob: 098/503583

Prodajem stol na razvlačenje i 6 stolica. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 579 150

Prodajem nisko montažni bojler, nov 10 litara. Povoljno. Kontakt: 098 579 150

Prodajem dvije bačve za vino od inoxa od 100 i 200 litara i badanj od 200 litara. Tel. 020/411-324

Prodajem badanj za grožđe. 2000 litara. Jednak i u vrhu i u dnu. Broj 020 791 204

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise

informacija zazovite na broj: 099/2123759

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Uredujem vrtove, đardine, okucnice, rezidba. Orezivanje , kosnja trave i sl 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca ,izrada vanjskih roleta ,komarica ,rolo zavijesa ,trakastih zavijesa ,žaluzina ,servis istih ,sve inf.na 0911472794 ,Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” od 19.09. do 25.09.2022.

LJEKARNA ”GRUŽ “ od 26.09. do 02.10.2022.

preminuli

Ivo Franković (1974.)

Damir Žustra (1981.)

Tomislav Kasalo (1955.)

Nikša Garvan (1953.)

Marica Tole (1965.)

Frane (Franica) Zlošilo (1933.)

Jele Mozara (1939.)

Miho Palameta (1955.)

Nedjeljko Vidojević (1939.)

Porušene dvije zgrade na području bivše Remize, gradit će se šoping centar

Ovog tjedna su na području bivše Remize u Gružu porušene dvije zgrade u kojima su donedavno živjeli stanari. Radi se o prostoru u vlasništvu poduzetnika Lovorka Miloševića.

Podsjetimo, ovim potezom se stvaraju preduvjeti za daljnje procedure koje bi, u konačnici, trebale rezultirati šoping centrom, podzemnom garažom, ugostiteljsko-turističkim sadržajima, poslovnim i uredskim sadržajima, prostorima za stanovanje.

FOTO: Mario Babarović