Dubrovački dnevnik br. 114

Petak, 16. rujna

Petkom i svetkom atento godina iii. / broj 114 /

ned pon

Veliki igrači, izgubljeni ogromni novci, srušena koncesija i mućke po hrvatski stranica 4

Dubrovački kuhar otvorio dušu: Stres je ogroman, gužve neopisive, taj posao ne može raditi onaj koji ga ne voli stranica 18

Krajnje je vrijeme za početi, novi sustav gospodarenja otpadom uskoro će biti implementiran stranica 7

ISPOVIJEST DJELATNICE DOMA ZA STARIJE Kada odlaze, ljudi ne razmišljaju o nekretninama, ni bogatstvu, ali za jednim posebno žale stranica

14

UGOSTITELJSTVO U GRADU

ODVAJANJE OTPADA ILI SKUPI RAČUNI?

TRAGIKOMIČNO, ALI I POHVALNO

U PORTU SKANDAL NA POMOLU?

petak, 16. rujna 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Tisak Tiskara Zagreb

Kralju, koje su vaše kompetencije? Rodio sam se!

Piše Maro Marušić

Ujedinjeno Kraljevstvo suočava se s najgorom ekonomskom krizom još od vremena Margaret Thatcher. Dvoznamenkasti rast inflacije izazvan mjerama protiv korone i veliki skok cijene energije zbog rata u Ukrajini osiromašili su britanski srednji sloj. Računi bi ove zime trebali porasti za vrtoglavih 80 posto. Prema anketama milijuni Britanaca kažu da će od studenog morati birati između hrane i grijanja, jer neće imati za oboje.

Istovremeno, za ustoličenje novog kralja spiskat će milijarde funti, a

narod ne da se ne buni, nego podržava tradiciju. Nema veze što si jadan i gladan ako si pripadnik ponosnog britanskog naroda i njegovog ‘slavnog’ višestoljetnog impakta na svijet. Sad će umjesto glave Elizabete na poštanskim sandučićima diljem zemlje staviti Charlesa. Koliko samo ta intervencija košta.

Inače, britanska kraljevska obitelj utjelovljava sve one vrijednosti koje se kose s normalnom demokracijom. Kralj uopće ne mora znati voziti auto, ali može imat vozačku. Ista stvar je s putovnicom –

uopće je nema. Ovo je luđe od Josipa Broza Tita. Postoji ona legendarna anegdota kada je Tito bio na jednoj večeri, pojelo se i popilo, a neko iz zajebancije rekao Brozu da okrene turu. Ovaj ga u čudu pogledao, kratko se zamislio, pa izustio: -Ja nemam para – rekao je naposljetku najveći sin naših narodnosti. Š ta će Titu pare, molim vas lijepo? Pa sve je ionako njegovo, otoci, brodovi, vile, ali čak je i Maršalu za odlazak Naseru u Egipat trebalo nekoliko papira. Charlesu ni to nije potrebno. Može bauljati milje volje Commonwealthom, spavat na Couchsurfingu, ali ne treba mu putovnica ni za ulaz u Kanadu, ni Australiju, ni Novi Zeland... Ni covid potvrda. Uostalom čovjeku koji je vlasnik svih labudova, jesetri, dupina i kitova u vodama na i oko Otoka zavide i ponajveći diktatori poput Turkmenbašija. Čak ni nje -

mu, koji je nazvao dane po svojoj obitelji, takve budalaštine nisu padale napamet.

Britansko Veličanstvo slavi čak dva rođendana. Jedan je uvijek u lipnju da se lijepo može potrošiti novac poreznih obveznika na slavlje na otvorenom, jer Charles koji je rođen u studenom, puno bi manje spiskao u nekom zatvorenom prostoru. Vjerojatno najluđi dio priče oko kraljevske obitelji jest da neke velike korporacije, ali i manji obrti imaju dodijeljen kraljevski pečat na svojim proizvodima. Kakav marketing. Nejasno je samo po kojim se kriterijima dodjeljuje. Ako ovo nije najspektakularniji oblik korupcije ikad viđen, onda sam ja aristokrat plave krvi.

Ne trebaš biti sposoban, ne trebaš biti obrazovan, ne trebaš se truditi, dovoljno je samo da si rođen. -Gospodine Charles, koje su vaše

kompetencije za biti vlasnik svih labudova i kitova? Kakav je vaš CV ? Koje ste škole završili, kakva znanja posjedujete?

-Ja sam sin Elizabete II – naglasi Charles najvažniju stavku životopisa i odmah potom doda – I imam vozačku dozvolu.

-Znači, možete dostavljati pakete s E-Baya i Amazona u poštanske sandučiće s vašim likom?

-Pa gledajte, imam vozačku, ali ne znam voziti.

-God save the King!

Turkmenbaši, Idi Amin, Nikolaj Ceausescu, Mao Zeong i ostale tiraninske veličine, da su žive, zavidjele bi britanskom kralju pitavši se kako je moguće da u zapadnoj demokraciji 21. stoljeća jedan čovjek uživa takve spektakularne diktatorske povlastice dok u isto vrijeme narod bira hoće li platit spenzu u Tesca ili grijanje.

dnevniK petak, 16. rujna 2022. Uvodnik

Sezona je prošla, izabrani koncesionar izgubio je stotine tisuća kuna , a natječaj je sada poništen!

Atraktivni prostor u Gradu i dalje je prazan, Ministarstvo je odlučilo kako natječaj nije dobro odrađen i sada sve ide ispočetka, situacija je ovo koju bi mogli nazvati i skandalom

Lokacija od 200 kvadrata u portu ostala je cijelu sezonu prazna, nakon što je novi koncesionar izabran na raspisanom natječaju, Ministarstvo je Odluku poništilo i sve vratilo na početak.

Porat, neki će reći i Peskarija, biser Grada uz more, mjesto neprocjenjive vrijednosti uz povijesnu luku, podno zidina s jednim od najljepših ambijenata, ma i u svijetu, ali i dobar generator novaca, naravno za one koji imaju njuha za biznis. Takvih u Dubrovniku, srećom, ne nedostaje. Nije

čudno što je sada oko na atraktivni prostor bacio još jedan igrač – nakon što je budući koncesionar odabran putem provedenog natječaja još početkom godine.

Taj budući koncesionar (bio) je Renato Smoljko s firmom Movida dos, kako je Dubrovački dnev-

Piše Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 16. rujna 2022.

nik još u ožujku prvi pisao, a odabran je odlukom Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Dubrovnik. Iako nam je Smoljko kratko kazao da na ovu temu nema komentara, kako doznajemo od njemu bliskih izvora, on se danas hvata za glavu, izgubio je otprilike 600 tisuća kuna koje je utrošio na papirologiju za natječaj, kao i nabavku opreme nakon što je izabran kao najpovoljniji ponuditelj na natječaju, i na koncu za plaće šest zaposlenika koje je ‘držao’ dok čeka konačno odobrenje za rad.

Nije ga dočekao. Jer još jedan ‘veliki igrač’ bacio je oko na atraktivni prostor, a natječaj je pao. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je odlučilo – Županijska lučka uprava Dubrovnik nije ga odradila kako treba. Rezultat je to žalbe koju je prema Ministarstvu uputilo društvo Dubrovačke boje d.o.o., čiji je jedini osnivač i član uprave Mario Zvono.

SVE JE POČELO KAD JE IZ IGRE ISPAO HAJDARHODŽIĆ

Zvono je ušao u posao s Hrvatinom Nižić Grubišić, suprugom nadaleko poznatog dubrovačkog poduzetnika Dragana Grubišića. Oni su već ranije preuzeli društvo Mea culpa čiji je vlasnik bio Maro Hajdarhodžić, i tako bacili kuhaču u posao u atraktivnom restoranu Lokanda – Peskarija. No, ono što je u najmanju ruku neobično jest što unutar objekta posluje firma Mea culpa, dok je na natječaju Županijske lučke uprave Dubrovnik za manji prostor ispred objekta, kao najpovoljniji ponuditelj odabrana tvrtka Dubrovačke boje, koja između ostalog, uz koncesijsku naknadu treba plaćati i dva posto od ostvarenih prihoda. Tako su dvije tvrtke ušle u posao jednoga lokala. Pitanje se nameće samo po sebi: zašto bi Dubrovačke boje poslovale na taraci, a Mea culpa u unutrašnjosti objekta? Hrana za goste u unutrašnjosti i one na taraci dolazi iz iste kuhinje, dvije firme dijele jedna vrata, a ključ tih vrata drži ista osoba – Mario Zvono, uz Hrvatinu Nižić Grubišić kao članicu društva s unutarnje strane vrata, u firmi Mea Culpa.

Iz dobro upućenih izvora doznajemo kako je plan sadašnjih koncesionara izgurati tvrtku Mea cul-

pa iz posla u Portu, s obzirom na to da su je novi vlasnici dobili uz priličan gubitak koji je nakupila u posljednjim godinama. Plan je, prema neslužbenim informacijama našega izvora, ovu tvrtku ‘poslati’ u stečaj, a poslovanje nastaviti kroz društvo Dubrovačke boje, a koje prema trenutno dostupnim službenim podacima ima nula zaposlenih i posluje s gubitkom, a koje bi trebalo plaćati dva posto od prihoda na taraci ispred lokala.

ĐE JE PREŠA?

„Rješenje povodom žalbe trgovačkog društva ‘Dubrovačke boje d.o.o.’ izjavljene na Odluku Županijske lučke uprave Dubrovnik o davanju koncesije na pomorskom dobru doneseno je dana 27. srpnja 2022. godine“, istaknuli su za Dubrovački dnevnik u odgovoru iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a vezano uz natječaj za koncesijsko područje od 200 kvadrata u Portu. Nije zgorega podsjetiti i kako je Ministarstvu trebalo ‘samo’ pet mjeseci da riješi žalbu koja je zaprimljena još 28. veljače. Žalba je onda - naravno kako to biva u hrvatskim postupcima - bila nepotpuna, još koji tjedan trajalo je čekanje na ispravnu dokumentaciju pa je krajem svibnja Ministarstvo krenulo u rješavanje i krajem srpnja zaključilo – nije dobro, natječaj treba ponoviti. Tako je jedan od najatraktivnijih prostora u gradu ostao prazan cijelu godinu. Inače, ovakva situacija u kojoj država, odnosno Ministarstvo ruši natječaj i Odluku jedinice lokalne ili regionalne samouprave je izrazito rijedak.

„NETRANSPARENTNO I NEZAKONITO“

Ministarstvo smatra kako je u cjelokupnom postupku dodjele koncesije za ovih 200 kvadrata činjenično stanje nepotpuno i nepravilno utvrđeno, te da su Odluke koje je donijelo Upravno vijeće Županijske lučke uprave Dubrovnik nezakonite, zbog čega je ‘srušilo’ cijeli natječaj. Točnije, pri odabiru budućeg koncesionara dvije ponude (društava Mea Culpa i Dubrovačke boje) su ocijenjene nepotpunima, odnosno da im nedostaje dokaz i jamstvo da raspolažu potrebnim financijskim sredstvima ili izvorima sredstava za ostvarenje plana i programa rada i investicija.

Ovakva situacija u kojoj država, odnosno Ministarstvo ruši natječaj i Odluku jedinice lokalne ili regionalne samouprave je izrazito rijedak.

petak, 16. rujna 2022. Dubrovački

Za atraktivni prostor je ‘zagrijana’ tvrtka Dubrovačke boje vlasnika Marija Zvona, a koji je ranije preuzeo društvo Mea Culpa koje je bilo u vlasništvu poduzetnika Mara Hajdarhodžića

Međutim, Ministarstvo ističe da nigdje nije navedeno koji su to dokazi potrebni da bi se isto dokazalo. Zbog toga je Ministarstvo zaključilo da su Dubrovačke boje u pravu što se tiče njihove žalbe na Odluku, odnosno da bez jasnih kriterija i parametara ni sami nisu mogli znati kojom to dokumentacijom moraju dokazati da raspolažu financijskim sredstvima za ostvarenje planova na 200 kvadrata koncesijskog područja za koje su se nadmetali.

Iz Ministarstva su istaknuli kako je kao jedini oblik jamstva trebalo propisati isključivo bankarsku garanciju te pismo namjere poslovne banke, a ne zadužnice ponuditelja. Osim toga ističu i da je dovoljno da studija gospodarske opravdanosti sadrži visinu ulaganja i način amortizacije.

Stoga je Ministarstvo odlučilo kako prvotni razlog zbog kojeg Mea Culpa i Dubrovačke boje nisu mogle biti izabrane kao koncesionar nije valjan. „Nedostajanje jasnih kriterija u utvrđivanju postojanja jamstva ukazuje na netransparentnost u postupku donošenja koncesije na pomorskom dobru, ali i postupanje suprotno važećim propisima“ – oštri su iz Ministarstva.

ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA OSTALA

BEZ VIŠE OD MILIJUN KUNA

„Nama je došlo rješenje o poništenju Odluke i kada svi zakonski rokovi prođu trebamo pokrenuti novi postupak, Upravno vijeće će onda donijeti odluku o namjeri davanja koncesije i nakon toga objaviti u Narodnim novinama natječaj“, govori nam ravnatelj Županijske lučke uprave Du-

brovnik i dodaje kako će prvo vidjeti je li netko dignuo tužbu prema Upravnom sudu u Splitu s obzirom na to da protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena. „Kada dobijemo povratnu informaciju od suda, Upravno vijeće će se sastati, donijeti odluku i objaviti natječaj“, govori Dadić i dodaje kako ne zna kada će to biti.

Veliki novci su u igri, pa je velike novce izgubila i Županijska lučka uprava, no nije se baš neka velika ‘bura’ dignula oko toga. Pitali smo Dadića za komentar o svemu.

„Izgubili smo ove sezone ono što nismo mogli naplatiti jer se nije potpisao koncesijski ugovor. Ponuđač kojem je Upravno vijeće ŽLU dodijelilo koncesiju je ponudio 900 tisuća kuna godišnje uz dva posto varijabilnog dijela“, govori nam Dadić.

OBISTINILA SU SE PISANJA

DUBROVAČKOG DNEVNIKA

Naime, još u travnju pisali smo o problemu koji stoji pred Županijskom lučkom upravom, nakon što je u Ministarstvu zaprimljena žalba na Odluku o odabiru koncesionara, u javnost je izašla informacija kako Ministarstvo nema rok unutar kojega mora donijeti rješenje. Već tada je atraktivnom prostoru prijetila sudbina katastrofalne sezone bez turističke ponude. To se na kraju i dogodilo. Podsjetimo, u Portu je ove godine u planu Renata Smoljka bila kušaonica s lokalnim proizvodima poput kamenica, mariniranih inćuna, srdela, domaćeg vina i koktela. Tako je na 200 kvadrata koncesijskog područja trebao biti postavljen otvoreni šank uz 40 do 50 stolova.

petak, 16. rujna 2022.

ALTERNATIVE NEMA Krajnje je vrijeme da počnemo odvajati otpad, novi sustav uskoro će biti implementiran

Otpad nije istoznačnica sa smećem, upravo zbog toga je važno odmah početi raditi ono što smo trebali desetljećima prije, ali nikad nije kasno, pa tako ni sada

Dubrovniku uskoro slijedi implementacija novog sustava gospodarenja otpadom, građane čekaju velike promjene, a uz veću razinu osviještenosti morat će ipak plaćati nešto skuplje račune.

Na prošloj sjednici Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo je Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Dubrovnika. Ovo je svakako jedna od najvećih promjena za građane u pro-

teklim godinama, ali i nešto što je nužno da se konačno dogodi. Dubrovčani se nažalost baš i ne mogu pohvaliti stupnjem svijesti odvajanja otpada. Naime, postotak odvojeno sakupljenog otpada je tek

AKO NE ŽELITE OGROMNE RAČUNE

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović, Čistoća

Od početka ove godine Čistoća je prikupila količinu od 120 najvećih šlepera odvojenog papira, kartona, metalne i staklene ambalaže, ambalažne folije i slično. Ali to nije dovoljno, tek 11 posto otpada na našem području je razvrstano.

mizernih 11 posto, dok je sve drugo miješani komunalni otpad, onaj od kojeg imamo samo probleme, on nema vrijednost, a stvara troškove, i ne manje bitno – ekološke katastrofe. Novi sustav gospodarenja otpadom je predstavljen javnosti već ovoga proljeća, iako se neki detalji još uvijek moraju ‘ispeglati’, okvir je tu i građani već znaju kako će prikupljanje i odvoz uskoro izgledati.

U Odluci je istaknuto kako se prikupljanje otpada može vršiti na dva načina i to: putem spremnika na javnoj površini ili putem vlastitog spremnika kod pojedinog korisnika. Izbor u ovom modelu uvelike ovisi o konfiguraciji terena i izgledu ulica te načinu stanovanja, posebice na užem području grada Dubrovnika.

Kako je pojasnio direktor Čistoće Marko Iveko-

vić, na užem području Grada će većina korisnika biti ‘pokrivena’ sa spremnicima na javim površinama jednostavno zbog načina stanovanja, odnosno zbog puno stambenih zgrada i uskih ulica zbog čega se ne može svakom korisniku dodijeliti vlastiti spremnik.  Dok će primjerice u naselju Bosanka i Mali Zaton biti vlastitih spremnika kod pojedinog korisnika.

CIJENA RAČUNA ĆE RASTI

Ono što je neminovno jest to da će rasti cijene na računima. I onima najosvještenijima računi će sada biti veći, ali ruku na srce još uvijek se radi o iznosima koji su prihvatljivi i razlikuju se tek u desetcima kuna na razini Hrvatske. Plaćat ćemo fiksni dio računa, a koji će iznositi 62 kune, i u to je uračunata nabavka opreme, vozila, spremnika, otpadomjera, zbrinjavanje otpada, njegov prijevoz u centre po Hrvatskoj, i najvažnije – neograničeno odlaganje razvrstanog otpada. Osim te fiksne 62 kune za koje možete odložiti koliko god vam srce želi i potrebe nalažu, plastike, kartona, papira, stakla i biootpada, dodatno će se plaćati odlaganje miješanog komunalnog otpada. To je polazišna točka cijelog sustava – što više smeća radiš, to ćeš više platiti ili kako je direktor Iveković istaknuo – onečišćivač plaća.

Valja pojasniti kako je miješani komunalni otpad onaj nerazdvojeni - kakav danas u kontejnere baca većina Dubrovčana, i protiv kojega se cijeli svijet, pa i Dubrovnik pokušava boriti. S druge strane odlaganje razvrstanog otpada u spremnike za plastiku, staklo, papir i biorazgradivi otpad neće se dodatno naplaćivati i tako će se Dubrovčane potaknuti da razdvajaju otpad i sma-

petak, 16. rujna 2022.

nje količinu miješanog komunalnog otpada i u konačnici svoje račune.  “Svaki naš korisnik će dobiti identifikacijsku karticu i prilikom svakog odlaganja otpada će se morati prvo ‘logirati’, odložiti otpad u uređaj i onda nakon toga otpad ulazi u tijelo spremnika i to nam omogućuje da na kraju obračunskog razdoblja imamo uvid koliko je puta pojedina obitelj odložila otpad”, pojasnio je sustav Iveković. Iveković je i objasnio kako jedno otvaranje spremnika označava jednu vrećicu otpada. Pa će tako za svaku drugu vrećicu na kartici biti evidentirano novo otvaranje spremnika i novi predani miješani komunalni otpad.

VAŽNO JE PROBUDITI SVIJEST

No, ono što je najvažnije jest – edukacija. Zbog toga je Čistoća pokrenula edukacijsku kampanju ‘Cooltura odvajanja otpada’ kako bi se riješile sve nedoumice i kako bi budući korisnici znali što i kako, ali i zašto trebaju raditi.

Od početka ove godine Čistoća je prikupila količinu od 120 najvećih šlepera odvojenog papira, kartona, metalne i staklene ambalaže, ambalažne folije i slično. U njihovom pogonu u Župi dubrovačkoj takav odvojeno prikupljeni otpad se razvrstava. Odvojen i razvrstan otpad pokretnom trakom prolazi kroz specijalni stroj koji otpad preše i balira. Tako balirani otpad uvezuje se žicom u kocke i skladišti dok se ne prikupi određena količina, nakon čega se dalje transportira.

Činjenica kako prosječno mjesečno 20 šlepera prevozi taj reciklabilni otpad ovlaštenim oporabiteljima pokazuje koliko odvajanje otpada itekako ima smisla i kako su priče „sve ide na istu hrpu na Grabovicu“ dezinformacije.

„Cooltura odvajanja otpada nema alternativu, kako za nas tako i za buduće generacije“, ističu iz Čistoće.

KONKRETNIH ROKOVA NEMA, ALI NEĆEMO DUGO ČEKATI

Sukladno Zakonu, tvrtka Čistoća je u obvezi u roku od tri mjeseca donijeti novi cjenik. Sam cjenik donosi se sukladno proceduri koja se sastoji od prihvaćanja i odobrenja gradonačelnika i potom nadležnog ministarstva – pojašnjavaju iz gradske uprave.

„Implementacija novog sustava je složena i sastoji se od nekoliko zasebnih segmenata, a to su nastavak edukacije korisnika o pojedinim vrstama otpada i načinu manipulacije otpadom, načinu i mogućnostima predaje/odlaganja otpada, korištenje reciklažnih dvorišta, upoznavanje s pojedinostima novog sustava, pravima i obvezama korisnika i davatelja usluge i drugo“, navode iz Grada.

Kako ističu iz Grada, postavljanjem nadogradnji na spremnike (otpadomjera), svi dionici sustava će imati period prilagodbe kako bismo svi zajedno što kvalitetnije zaokružili cijeli sustav sukladno Zakonu i Odluci.

Ipak, o okvirnim rokovima za sada ne žele govoriti.

„S obzirom na trenutna zbivanja u gospodarskim tokovima (dobavljači, sirovine, gotovi proizvodi itd.), bilo bi nezahvalno postaviti neke preciznije rokove“, odgovorili su nam iz gradske uprave. No, gradonačelnik je još u travnju spominjao rok od godinu dana kada očekuje da bi novi sustav mogao zaživjeti, pa čak i ako se proces oduži za koji mjesec, jasno je da nam promjene vrlo skoro stižu.

„Uvjereni smo da će novi sustav doprinijeti odvajanju otpada po vrstama u značajnom postotku“, navode iz Grada, stoga očekuje se skoro povećanje ovih mizernih 11 posto odvojenog otpada na dubrovačkom području.

Plaćat ćemo fiksni dio računa 62 kune i neograničeno ćemo moći odlagati razvrstani otpad. Dodatno će se plaćati odlaganje miješanog komunalnog otpada, po sustavu - što više smeća radiš, to je račun veći.

Nakon tri godine, British vraća svoju liniju Dubrovnik-London i tijekom zime

Franković sastao se ovog tjedna s novim direktorom Zračne luke Dubrovnik

Viktorom Šoberom i direktorom Sektora komercijalnih poslova u ZL Dubrovnik

Ivanom Maslaćem. Sastanku su nazočili i direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković i pročelnica Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonela Svilarić.

Tom prilikom razgovarali su o zimskom međunarodnom redu letenja i produženju sezone na zimske mjesece u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg održivog turizma. Za iduću sezonu koordinirat će se aktivnosti uključenih turističkih dionika i to nastavkom marketinških aktivnosti na emitivnim tržištima, s ciljem što bolje iskoristivosti potencijala Zračne luke i boljitka cjelokupnog gospodarstva.

Nakon gotovo tri godine bez zimskih letova, British Airways za ovogodišnji zimski red letenja planira ponovno uvesti letove između Londona i Dubrovnika. Razlog ukidanja ovih letova bila je globalna pandemija koronavirusa. Osigurana je i povezanost s Barcelonom, Istanbulom i Zagrebom, a značajan dio čine i charter letovi kojim je Dubrovnik povezan s niz francuskih i njemačkih gradova. Posebice je ohrabrujuća najava dolazaka charter letova iz Seoula što znači da je počeo oporavak i istočnog tržišta.

Obavljen pregled oštećenja i istraživanje jezgre skulpture

Nakon nedavno održanog sastanka sa stručnim timom ICCROM-a (Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property) na temu sanacije postojećih oštećenja na Orlandovom stupu na kojem je utvrđena daljnja dinamika i proces daljnjih konzervatorsko-restauratorskih radova ovog je utorka obavljen pregled oštećenja na Orlandovom stupu.

U pogledu praćenja stanja na stupu koji je zaštićen trenutnom visokom ogradom, obavljen je pregled opreme za statički monitoring uz redovno preuzimanje podataka s uređaja. Također, na tri zone na poleđini stupa izvršena

su strukturna istraživanja jezgre stupa, a sve prema preporukama stručnog tima za određivanje daljnjeg pristupa problematici sanacije postojećih oštećenja. Navedenim je radovima prethodila stabilizacija postojećih oštećenja na zapadnoj strani stupa.

Kao nastavak aktivnosti ovog složenog postupka zaštite i očuvanja Orlandovog stupa,  vrijedi napomenuti kako je u listopadu ove godine planirano ultrazvučno mjerenje pukotina, dok se do kraja tekuće godine očekuje dovršetak trogodišnjeg statičkog monitoringa i strukturalnih istraživanja jezgre stupa.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato

KREĆE IZRADA NOVOG GUP-A I PPU-a Cilj je zaštititi baštinu i omogućiti razvoj grada

„Vjerujem da ćemo u zadanim rokovima, okvirno u dvije godine, dobiti gotov dokument koji će s jedne strane osigurati  skladnost gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika, a s druge omogućiti razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja“, rekao je u Franković

Tvrtka Urbanistica d.o.o. postoji od 2004. godine, a prema riječima direktorice Jasminke Pilar – Katavić sudjelovali su u izradi 240 prostornih planova na području čitave države, a od kojih 70 posto otpada na obalno područje Hrvatske. Tvrtka Ires ekologija d.o.o., rekao je direktor Mario Mesarić, raspolaže svim potrebnim resursima da uspješno unutar tvrtke izradi strateške studije procjene utjecaja na okoliš što je područje kojim se ova tvrtka dominantno bavi. Glavni ciljevi i programska polazišta novog GUP-a i PPU-a su:

Ugovori za izradu sveobuhvatnih izmjena i dopuna prostorno-planskih dokumenata, Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika te ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš navedenih planova potpisani su u utorak u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Ugovor za izradu Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika, koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period, vrijedan je 1.556.250 kuna s PDV-om, a sklopljen je s tvrtkom Urbanistica d.o.o. iz Zagreba. Isti je potpisala direktorica Jasminka Pilar – Katavić, dipl.ing.arh., dok je ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš sklopljen s tvrtkom Ires ekologija d.o.o. iz Zagreba i vrijedan 481,250 kuna s PDV-om. Ugovor je potpisao Mario Mesarić, mag.ing.agr., direktor navedene tvrtke. Ugovore je u ime Grada Dubrovnika potpisao gradonačelnik Mato Franković.

-„Nakon što su prošle godine usvojene ciljane izmjene PPU-a i GUP-a došlo je vrijeme i za sveobuhvatne izmjene i dopune odnosno za izradu posve novih dokumenata. Vjerujem da ćemo u zadanim rokovima, okvirno u dvije godine, dobiti gotov dokument koji će s jedne strane osigurati  skladnost gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika, a s druge omogućiti razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja“, rekao je uvodno gradonačelnik Mato Franković. Zahvalio je stručnim izrađivačima novih prostorno-planskih dokumenata na sudjelovanju u ovom izazovnom i važnom projektu.

- uvrštenje kontaktne (buffer) zone dobra svjetske baštine;

- usklađenje sa smjernicama Konzervatorske podloge za kontaktnu zonu dobra svjetske baštine Starog grada Dubrovnika i preporukama navedenih u Izvješću o stanju u prostoru Grada Dubrovnika za razdoblje 2014-2018.;

- usklađenje s važećim zakonskim i podzakonskim propisima;

- ugradnja mjera radi ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama; - usklađenje demografskih, gospodarskih i drugih podataka od utjecaja na prostorno uređenje koji su se izmijenili u razdoblju do donošenja Plana; - revizija planskih rješenja infrastrukturne mreže (promet, vodoopskrba, odvodnja, energetika i dr.); - preispitivanja i redefiniranja uvjeta i načina gradnje za sve vrste građevina unutar građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja naselja i izvan građevinskog područja naselja i utvrđivanja stvarnog stanja njihove izgrađenosti i uređenosti građevinskih područja; - preispitivanje broja propisanih urbanističkih planova uređenja te, sukladno detaljnijim urbanističkim analizama propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja; - prostorno-planska zaštita izvorišta uvrštenjem zona sanitarne zaštite na području Grada Dubrovnika; - realizacija sadržaja i projekata od interesa za Grad Dubrovnik; osiguranje skladnosti gradnje i zaštite prostora.

Ugovor za izradu Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika, koji će definirati jasnu viziju razvoja grada za dugoročni period, vrijedan je 1.556.250 kuna s PDV-om, a sklopljen je s tvrtkom Urbanistica d.o.o. iz Zagreba. Ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš sklopljen je s tvrtkom Ires ekologija d.o.o. iz Zagreba i vrijedan 481,250 kuna s PDV-om.

Dubrovački dnevniK petak, 16. rujna 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Ispred elitnih hotela tijekom cijele

upit Dubrovačkog dnevnika

Volimo se dičiti luksuznim hotelima i turističkom ponudom za goste ‘dubokog džepa’, imponira nam biti u vrhu ljestvica najpoželjnijih turističkih gradova, svake godine brojimo silne eure koje su posjetitelji ostavili u gradu, a onda tjednima ispred tih istih gostiju stoji glomazni otpad. Dok izlaze iz sobe koju su platili k’o suho zlato jer tako priliči Dubrovniku, na putu do plaže pogled im pada na stare jacuzzije, bojlere, pitare s usahlim cvijećem, vreće odbačenog građevinskog materijala i drugo smeće. Prizor je to koji gledamo mjesecima na zemljištu ispred Hotela Royal Princess i Neptun.

DOGOVOR DVIJE HOTELSKE

GRUPACIJE OKO PROSTORA

Zanimljivo je kako taj prostor, iako bi se tako moglo zaključiti ‘na prvu’, ne pripada kompleksu Royal Resorts, već Valamaru. Zbog toga smo upitali jedne i druge čije je to smeće na parceli ispred hotela s pet zvjezdica.

„Predmetno zemljište na kojem se nalazi ograđeni parking je u vlasništvu Valamar Riviere, međutim Valamar se istim ne koristi, već je dano u zakup te je od zakupnika zatraženo žurno uklanjanje otpada“, istaknuli su u odgovoru iz Valamara na upit Dubrovačkog dnevnika.

Piše: Petra Srebrović foto: Goran Mratinović

Dok su gosti izlazili iz soba koje su platili k’o suho zlato jer tako priliči Dubrovniku, na putu do plaže pogled im tijekom cijele sezone padao na stari jacuzzi, bojlere, pitare s usahlim cvijećem, vreće odbačenog građevinskog materijala i drugo smeće.

Inače, nakon našeg upita iz hotela Royal Resorts potvrdili su da su oni zakupci navedenog zemljišta i kako su nam rekli u telefonskom razgovoru „ne radi se o glomaznom otpadu, već sitnom inventaru koji tu sporadično odlažu i koji se ukloni brzo, već nakon nekoliko dana“. Napomenuli smo im kako to baš i nije točno s obzirom na to da otpad s fotografija na tom mjestu stoji najmanje nekoliko tjedana, a dio građana tvrdi kako se radi o mjesecima, a Lapađani koju tuda svakodnevno prolaze kažu kako je na toj parceli to tako godinama. Još manje točna je konstatacija kako se radi o ‘sitnom inventaru’ jer jacuzzi baš nikako ne možemo nazvati ‘sitnim’.

ZAPOČELI S UKLANJANJEM

gradu biti jedino na sramotu. Nakon našeg upita, kako sad stvari stoje, započelo je odnošenje glomaznog otpada, iako ovaj neuređeni dio sigurno zaslužuje bolju pažnju, vlasnika ili zakupnika - manje je bitno, jer Dubrovčani već godinama upozoravaju – lanac i obraslo neobrađeno bilje nije rješenje niti lijep prizor. Ali ipak na kraju, bez obzira na sve, obje hotelske grupacije odmah su reagirale što svakako treba pohvaliti. Sezona je bila izazovna, uz globalne peripetije, inflaciju, krizu i kronični nedostatak kadra sigurno nije bilo lako misliti na sve pa je zbog toga možda i ovaj naizgled periferni problem došao u drugi plan. Možda sad pri kraju sezone dođe na red i kompletno uređenje ove zapuštene površine u turističkom središtu Lapada.

Otpad je odmah isti dan nakon našeg upita uklonjen, a uklanjanje je naložio Valamar i izvršio Royal.

Glomazni otpad poput jacuzzija uklonjen je odmah isti dan nakon našeg upita, a kako je do toga došlo? Pa da nije tragično, bilo bi komično. Priča ide ovako - hotelskom gigantu Royal Resorts konkurentski turistički div Valamar naredio je da ukloni smeće, smeće koje se nalazi ispred hotela Royal, i koje gledaju gosti hotela Royal, a uklanjanje traži Valamar. Inače, u doba kada čak i stanovnici najmanje razvijenih europskih država počinju razmišljati o važnosti pravilnog odlaganja otpada i kada je baš u Dubrovniku goruća tema novi sustav gospodarenja otpadom, ne treba posebno naglašavati kakav je stupanj svijesti prosječnog dobrostojećeg gosta iz inozemstva gdje se otpad razdvaja, sortira, reciklira pa do najmanjeg detalja. Ovakvi prizori koje su neki od njih gledali tijekom cijele sezone pred hotelima u kojima su odsjedali može

ovako je tijekom cijele sezone izgledao prostor ispred atraktivnih hotela na Babinom kuku

Zemljište se nalazi tik do luksuznih hotela s pet zvjezdica

ANA PUTICA, DJELATNICA DOMA ZA STARIJE DUBROVNIK

Kada odlaze, ljudi ne govore što imaju, najčešće pitaju jesu li bili dobri ljudi

Što se to ljudi pitaju na kraju svog puta? Kakve su im misli? Koje su njihove želje? Naposljetku, kad povučemo konto, koji je smisao života? Ana Putica već 20-ak godina radi kućnu njegu u Domu za starije osobe Dubrovnik, gdje posjećuje i pomaže starijim, slabo pokretnim osobama. Ovo su njena iskustva

Svakog jutra ustajete na posao, ispunjate obveze, među tim popunjanjima obveza postoje poneke ‘rupe’ koje popunjate događajima, ljudima i stvarima do kojih držite. U toj, ponekad i maratonskoj utrci koja se zove život, pokušavamo biti što sretniji, što uspješniji, postići što više toga… Za nekoga je to lju -

bav, za nekog drugog podizanje obitelji, nekog trećeg karijera, četvrtog putovanja, a za neke je sve to skupa jednako važno. No, što je ono što ostaje kao najvažnije? Što se to ljudi pitaju na kraju svog puta? Kakve su im misli? Koje su njihove želje? Naposljetku, kad povučemo konto, koji je smisao života?

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran mratinović

dnevniK petak, 16. rujna 2022. Ljudi među

Ana Putica već 20-ak godina radi kućnu njegu u Domu za starije osobe Dubrovnik, gdje posjećuje i pomaže starijim, slabo pokretnim osobama. Njen posao je pružiti im pomoć koja im je potrebna – donese hranu i nahrani ih, presvuče, opere, ošiša, obrije, pomogne sve što im treba.

„Kad ljudi kažu kako prvenstveno idemo po lijekove ili u butigu, to je pomalo smiješno jer to može svatko. To im može donijeti i susjed! No, ljudi obično ne znaju kako mi brinemo o osobama od kojih su neke nepokretne gdje se one moraju najmanje dvaput dnevno mijenjati. Treba ih oprati, očistiti, presvući, obrijati, ošišati, nahraniti… Patronažna služba dolazi svako jutro, a mi idemo popodne kad oni ne rade. Ako ste dežurni za blagdane, dvaput dnevno ćete obići te osobe,“ izjavila je Putica. A tu je, naravno, i razgovor koji je svima, a pogotovo njima, iznimno potreban.

KAD SU SVUGDJE FESTE , MNOGI SU BESKRAJNO USAMLJENI

O svom poslu Putica priča s posebnim nadahnućem, a o onima koje obilazi s iznimnim poštovanjem i divljenjem. Emotivno, s dušom, zaljubljeno u svoj posao. I dok većina Dubrovnika živi u ‘balonu’ u kojem se prate turistička kretanja, a donekle se i dobro živi, Putica nam kaže – ima tu slučajeva za koje ne možete ni zamisliti da se mogu dogoditi.

„Ima tu ljudi koji su sami i nemaju vlastitu djecu. Obično žive u nacionaliziranim stanovima, imaju minimalnu mirovinu te su uglavnom začahureni u svom svijetu. Teško prihvaćaju bilo čiju pomoć. Zato se za njih ne zna. Ima tih slučajeva u kojima neka starija osoba ne izlazi 20-ak dana pa se nekoga pošalje da poviri je li sve u redu i je li živa. No, uvijek ih nađemo žive. S druge strane, imate osobe koje imaju djecu koja žive vani, a oni samostalno žive u svom stambenom prostoru i ne žele u dom za starije, žele ostati u svom domu. I opet su usamljeni. Često odbijaju svaku pomoć uvjereni kako mogu sami, a ne mogu. I ponekad je teško ukazati na to kako ipak ne mogu. Ali ja razumijem kad kažu kako ne žele u dom i kako žele umrijeti u svojoj kući,“ izjavila je Putica.

Neki od tih ljudi su beskrajno usamljeni i provode u tišini svoje blagdane onda kad je posvuda pjesma.

„Tijekom blagdana je posebno teško kad dolazite kod ljudi koji nemaju baš nikoga. Svug-

dje vidite blještavilo i festu, a u toj kući nema osjećaja života nego prevladava tišina. Pa im onda donesemo boriće, svjetiljke, kolače i napravimo poseban ugođaj pa im bude drago,“ govori Putica, ali se prekida. Kaže, o tome zapravo ne voli govoriti.

„To što učinim me hrani samo ako zadržim za sebe jer kada krenete govoriti o tome što ste napravili za nekoga, onda je to hvalisanje i nije to više moja unutarnja radost. Nekad nešto napravim, znam da je to dobro i moja duša se smije. A ne bih to htjela govoriti naglas,“ kaže Putica. Baš joj se zato sviđa što njen posao obično ne uključuje druge ljude, osim nje i osobe kojoj pomaže. Tako stvara posebnu povezanost sa samom osobom, a svoja dobra djela može držati za sebe – nekome uljepšati dan i učiniti sebe sretnom zbog toga.

SJEĆAJU SE RODITELJA NJIMA GOVORE TOLIKO POŠTOVANJA

Kako bi ostvarila tu vezu, Putica pristupa posebno svakom korisniku i poku šava pridobiti njegovo povje renje.

„Imam neki svoj način kako postižem da se ti ljudi opuste i ste knu povjerenje. Što vi še prolazi vrijeme, to se oni više povjeravaju. Važno je da ih slu šate, zbog njih, ali i zbog sebe jer svatko od njih je jedna enci klopedija iz koje se toliko toga može na učiti; bili oni neuki ili visokoobrazovani,“ kaže Putica.

No, bez obzira i na tu činjenicu, Pu tica kaže kako se radi o osobama koje sebe često znaju omalova žavati u odnosu na današnje tren dove i današnji svi jet. Stoga ona pred njima ne koristi mo bitel jer dobar dio

„Radim s ljudima različitih profila, zvanja i financijskih i imovinskih stanja. Kad dođu na tu ‘zadnju stanicu’, kad znaju kako uskoro odlaze, najmanje govore o materijalnom. Imate tu ljudi koji imaju dvije, tri kuće, imate i onih koji nemaju ništa, ali uvijek pitaju to

„Jedan od korisnika je bio simpatični, jedva pokretan gospar koji mi je kazao kako ima jednu želju. Zafrkavala sam ga, rekla sam – pa nisam Djed Božićnjak! Ali znala sam da će umrijeti i znala sam da će me tražiti nešto što mu je važno. Rekao je da bi volio da ga odvedem na misu. Nije živio blizu crkve pa me bilo pomalo strah s obzirom na njegovo stanje i to mi je bio izazov, no nekako sam to ipak izvela. Kad sam ga vratila doma, rekao mi je – baš sam sad zadovoljan, slobodno mogu umrijeti! Nakon nekoliko dana, nažalost, taj je čovjek preminuo.“

njih ne zna što je to i kako funkcionira. Kaže, jako cijeni njihovo vrijeme u kojem joj često govore o svom životu, iskustvima, doživljajima. Često znaju pričati o Drugom svjetskom ratu, nešto manje o Domovinskom ratu, a jako vole pričati o svojim roditeljima, s velikom dozom poštovanja. Prepričavaju rado dogodovštine iz mladosti, pričaju o svojim partnerima i djeci.

„Bila sam počašćena pa su mi se povjerili i nekakve velike tajne gdje sam morala obećavati kako ih nikada nikome neću odati. To je tako i ostalo. Bilo je situacija u kojima sam zamoljena da posjetim grobove njihovih prijatelja, poznanika, ratnih kolega… Svaku sam tu želju ispunila i to je ono što me ispunja,“ izjavila je Putica.

KAKAV SAM JA ČOVJEK ?

Suvremen čovjek, možda danas više no ikada prije, iznimno puno vremena u životu troši na karijeru, na stvaranje, na materijalno. Pitali smo je koliko je to ljudima važno onda kada postaju svjesni kako se bliži kraj. I što im je uopće važno.

„Radim s ljudima različitih profila, zvanja i fi -

nancijskih i imovinskih stanja. Kad dođu na tu ‘zadnju stanicu’, kad znaju kako uskoro odlaze, najmanje govore o materijalnom. Imate tu ljudi koji imaju dvije, tri kuće, imate i onih koji nemaju ništa, ali uvijek pitaju to pitanje – kakav sam ja čovjek? Glavno je pitanje jesu li dobri ljudi i na kraju uvijek sami sebe puno analiziraju i kritiziraju. Godinama ih obilazim, povjeravaju mi se, komuniciramo i na kraju me uvijek pitaju jesu li me povrijedili, jesu li mi nešto ružno rekli… Onda se znaju prisjećati prema kome su pogriješili. Jedan profesor je kazao kako mu je strašno žao jer je nekog učenika stalno tjerao iz razreda pošto je kasnio, a kad je saznao zašto kasni, bilo mu je žao zbog toga. No, bio je preponosan da bi mu rekao kako mu je žao. Kasnije mu je bilo strašno žao što to nikada nije rekao,“ izjavila je Putica.

Naime, ljudi na svom kraju rade ‘inventuru svog života’. Svojih djela. Manje se osvrću na ono materijalno što su stvorili i ostvarili. „Nikad nisam čula kako je netko kazao kako je stvorio ovo ili ono ili kako mu obitelj ‘ima’,“ kaže Putica.

Njihove posljednje želje često se odnose na to da bi voljeli olakšati dušu, ispovjediti se, ispraviti nešto što su propustili.

petak, 16. rujna 2022. Ljudi među

„Jedan od korisnika je bio simpatični, jedva pokretan gospar koji mi je kazao kako ima jednu želju. Zafrkavala sam ga, rekla sam – pa nisam Djed Božićnjak! Ali znala sam da će umrijeti i znala sam da će me tražiti nešto što mu je važno. Rekao je da bi volio da ga odvedem na misu. Nije živio blizu crkve pa me bilo pomalo strah s obzirom na njegovo stanje i to mi je bio izazov, no nekako sam to ipak izvela. Kad sam ga vratila doma, rekao mi je – baš sam sad zadovoljan, slobodno mogu umrijeti! Nakon nekoliko dana, nažalost, taj je čovjek preminuo,“ izjavila je Putica.

Sjeća se jednog gospara kojega je obilazila dvaput dnevno i koji je pomilovao po licu dan prije nego što je preminuo i rekao joj – hvala ti za sve. Njegova supruga je kazala kako je imao želju da ga se pokopa u njegovoj vojnoj odori, a Putica ga je u nju obukla i ispunila mu želju.

No, ono što je svima zajedničko je strah od smrti, što je ponekad posebno tužno gledati. „Kad liječnici naprave sve što mogu i kad se više ne može napraviti ništa, onda su uglavnom svjesni kako je kraj. I svi se oni podjednako boje. Svatko od njih prizna da se boji smrti i pritom uopće nije važno tko je koje vjere jer nitko od njih ne zna kamo ide. Dosta njih drži vas za ruku i govori – strah me! Sve to ostavi traga na vama,“ emotivno govori Putica. No, svaki život mora završiti. Čini se, barem iz iskustva Ane Putice s korisnicima kućne njege, kako je lakše kad to nije naprasna smrt nego kad je polagani odlazak. Onda ipak za ‘inventuru života’ ima više vremena; za oproštaje, zadnje riječi i isprike.

svoga mira kad umireš, ne nosiš. Moj posao mi je promijenio pogled na život i nije mi žao zbog toga,“ izjavila je Putica.

Kako kaže, ljudi koji ulaze u neke ozbiljnije godine o tome mogu razmišljati, ali nikada ne bi ništa savjetovala vršnjacima njene djece ili ljudima u 30-im, 40-im godinama. Kaže kako njena djeca itekako osjete ako joj se nešto duboko emotivno dogodilo na poslu, no ne pitaju je, puste je da to preboli, a ona o tome ne govori niti ih opterećuje.

„Svaki život se ima pravo ‘ispucati’ onako kako pojedinac to hoće – želi li stvarati materijalno, želi li stvarati nešto drugo ili želi li ne stvarati ništa. Svi na kraju dođemo na isto jer sve što smo stvorili ili nismo ostaje za nama, a za nas će se netko pobrinuti na samom kraju. Naravno kako stvarati, pa i materijalno, nije loše. Ipak, većina na tom kraju najviše želi da je učinila što više dobroga,“ kaže Putica. Na samom kraju pitamo je što je u životu istinski važno, iz iskustva onih koji odlaze.

„Lakše je nositi nepravdu nego kajanje. Kad dođem svome kraju i ako budem plakala, više bih voljela plakati zbog nepravde nego zbog kajanja. Najteže je plakati zbog kajanja,“ poručila je Putica.

„Kad liječnici naprave sve što mogu i kad se više ne može napraviti ništa, onda su uglavnom svjesni kako je kraj. I svi se oni podjednako boje. Svatko od njih prizna da se boji smrti i pritom uopće nije važno tko je koje vjere jer nitko od njih ne zna kamo ide. Dosta njih drži vas za ruku i govori – strah me! Sve to ostavi traga na vama,“ emotivno govori Putica.

A za čim ljudi najviše žale? „Ljudi na odlasku, barem iz iskustva onih s kojima sam ja radila, uglavnom kažu kako bi voljeli da su više pomagali ljudima za života. Od 15 ljudi, 10 će vam to reći. Onda im kažem kako svi učine u datom momentu koliko mogu. No, oni svejedno govore kako su mogli više,“ odgovorila je Putica.

Ti trenuci duboko utječu na one koji im svjedoče pa su tako utjecali i na samu Anu. Od tih ljudi je naučila – tijekom života treba napraviti što je više moguće dobroga. To je ono jedino što ljudi propituju kada odlaze, svjesni kako sa sobom ne nose ništa.

„Umrijet ću i ja, kao što će umrijeti svatko i sve će moje ostati iza mene. Bilo ideali, bilo ono materijalno, bilo djeca… Ama baš ništa, osim

„Ljudi na odlasku, barem iz iskustva onih s kojima sam ja radila, uglavnom kažu kako bi voljeli da su više pomagali ljudima za života. Od 15 ljudi, 10 će vam to reći. Onda im kažem kako svi učine u datom momentu koliko mogu. No, oni svejedno govore da su mogli više.“

LAKŠE JE NOSITI NEPRAVDU NEGO KAJANJE

Dubrovački kuhar otvorio dušu: Stres je ogroman, gužve neopisive, taj posao ne može raditi onaj koji ga ne voli

U restoranu sve mora biti savršeno. Uredno postavljeni stolovi, besprijekoran pribor za jelo, ozbiljno i ugodno osoblje, harmonična atmosfera, nasmiješena lica gostiju... Sve to je vidljiva strana ugostiteljskog objekta, dok se s druge strane odvija prava drama.

Piše Aida Čakić foto Damir Špehar, Dubravka Petrić, Duško Jarmaz/ Pixsell

Nitko ne vidi što se točno događa tamo gdje nastaje sve, a to je u kuhinji. Jela i specijaliteti pomno su osmišljeni i posloženi u najčešće malim prostorijama gdje vlada visoka temperatura i grozničava atmosfera. Sve mora funkcionirati i više nego savršeno da bi jedan restoran biti kvalitetan i privlačan za goste. Zapitali smo se kako je s druge strane gdje se odvija najveći dio posla.

To je konstantno snalaženje jer svaka narudžba ima svoju priču i u tome se treba snaći u trenutku – opisuje on.

TEŽAK POSAO

VAŽNA JE

KONSTANTA

‘’Najveći je posao održavanje kvalitete. Svaki kuhar može napraviti vrhunsku večeru za troje, ali to treba raditi konstantno, svaki dan, više godina. Nekad je dobro spustiti ljestvicu nauštrb kvalitete. Primjerice, ništa ne znači ako se posluži 16 dobih pjata, a četiri loša. Bolje je poslužiti 20 vrlo dobrih’’.

Jedan od glavnih dubrovačkih kuhara, koji je svoje bogato iskustvo odlučio podijeliti anonimno, za Dubrovački dnevnik je ispričao kako je to raditi u vrhunskim hotelima, ali i kvalitetnim restoranima u gradu.

-Stres je ogroman, gužve su neopisive, a radni uvjeti na granici podnošljivosti. Ali ovaj posao ne može raditi onaj tko ga ne voli, pogotovo ako je na odgovornoj funkciji. Posao je težak, zanimljiv i lijep –govori dubrovački glavni kuhar koji ima 30 godina iskustva. Iza njega su brojne odrađene sezone, tisuće spravljenih večera, ugodnih i manje ugodnih gostiju, bezbroj anegdota...

Ističe kako je svaki dan u kuhinji drugačiji, a puno je više posla potrebno za pripremu nego za konačni proizvod. Sve počinje, dodaje on, od treninga kuhara, izrade menija, pronalaska radne snage, nabavke namirnica i u konačnici pripreme jela da bi pjat izgledao onako kako ga gost vidi i plati. Budući da je radio u restoranima i hotelima usporedio nam je u čemu je razlika kada je u pitanju kuhanje za goste.

-Restoranski posao ‘à la carte’ i hotelski se mogu najbolje objasniti kroz automobilizam. Hotelski je kao Formula 1 - ona je brza, imate konstantan krug kojim vozite i ta pravila su zadana kao što je to i u hotelskoj kuhinji. Za razliku od toga, restoran je rally i nikad ne znate što vas čeka iza okuke.

U kuhinji sve počinje nabavom, dan prije, kada šef kuhinje pregovara s dobavljačima, pregleda kvalitetu robe, dogovara cijene, a kasnije se namirnice pripremaju da bi se uvečer imalo što ‘izbaciti’ pred goste. Što se tiče ekipe u kuhinji, oni se, priča nam

16.

2022.

šef, ekipiraju krajem ili početkom sezone jer moraju biti dobro trenirani.

-Nekad nije nužno da je netko najbolji kuhar, ali je važno da najbolje djeluje u ekipi s kojom radi. Tim je najvažniji i jedna osoba ne može ništa sama, ali jedna kriva osoba može pokvariti sve. Ja sam uvijek gradio tim ljudi koji su imali slične vizije kao i ja. Šef kuhinje je u nekim trenucima više psiholog nego šef. Ispod sebe imate 5, 10, 50 ljudi i čovjek, htio to ili ne, s njima se na neki način mora sprijateljiti jer ovisi o njima, a i na kraju više vremena provedem s osobljem i kuharima nego s obitelji. Njihovi problemi postaju i moji, svatko ima neku svoju priču i tako se zbližimo. Onda je to teško jer se postavlja pitanje kako se tada postaviti šefovski? Pobjeda je kada se pogodi najbolji omjer između prijatelja i šefa – govori on.

Posao u kuhinji je težak zbog niza razloga. -Odricao sam se jako puno u životu. Ovaj posao nema slobodnog vremena, kvaliteta života je loša, prije ili kasnije većina kuhara dobije visok krvni tlak, probleme sa zglobovima, loše spavanje. Ujutro se dižete oko 6 sati, legnete oko 1 poslije ponoći, loše se hranite jer u kuhinji ne stignete ništa pojesti zbog silnih pitanja. Kad završite s poslom idete u fast food i onda dolazi višak kilograma i visoka masnoća. Praktički do 40. do 45. godine kuhar je potrošen čovjek, ako se ozbiljno počeo baviti ovim poslom oko 20-ih godina. Teško je zadržati fokus nakon toliko godina. Takav život je neuredan, ali opet ovaj posao svi radimo jer ga volimo – kaže on. Osvrnuo se i na plaće kuhara u Dubrovniku. -Potražnja je velika pa onda i plaće znaju ići visoko. U povijesnoj jezgri dobri šefovi imaju plaću i preko 20 tisuća kuna, dok u hotelima s pet zvjezdica pla-

ća ide od 16, 17 pa sve do 25 tisuća kuna – otkrio je. Nedostatak radne snage u ugostiteljstvu dogodio se zbog više faktora. Dubrovački šef kuhinje smatra kako su razlozi neadekvatne plaće, općenito trendovi u svijetu, ali i loši vlasnici.

MULJANJE I VARANJE U KUHINJI

-Restoran koji radi samo za vrijeme sezone vjerojatno ima za cilj samo zaradu i to nije dobro. Onaj koji radi više od osam mjeseci sigurno ima stalne radnike i kvalitetnu hranu. Apsurd je što onaj koji radi kraće može više platiti radnike nego onaj koji radi dulje. To je zato što nema troškova sljedećih nekoliko mjeseci, dok ovaj drugi mora rasporediti prihode za cijelu godinu – govori. Pitamo ga ima li muljanja i varanja u kuhinji. -Ima, ali te prevare nisu dugog vijeka. Ako varate gosta vi u principu varate sami sebe. Najveće prevare se događaju u kvaliteti hrane u smislu da ono što se servira na tanjuru ne vrijedi onoliko koliko se ide naplatiti, to jeste da nije vrijednost za novac. Primjer toga je ako uzmete jednu morsku platu za dvije osobe i naplate vam je 400 kuna, a njezina realna vrijednost je 50 do 60 kuna. To je najgori mogući oblik varanja i još ako je usluga na niskoj razini. U nekim dubrovačkim restoranima su najgore nerealno visoke cijene. Takvi restorani nemaju budućnost, osim ako su na takvom mjestu da mogu istrpjeti lošu kritiku – smatra on. Spominjući kritike najpoznatije su one putem internetske platforme TripAdvisor. Ima tu svega, od lažnih profila, zlokobnih gostiju, ljubomorne konkurencije, ali rijetki su oni koji napišu pohvalu. -Bilo bi dobro da i ugostitelji mogu ocijeniti goste jer vjerujete mi ima svega. Ima bezobraznih i zločestih gostiju koji žele pošto-poto dobiti popust ili gratis, čak su spremni podmetnuti nešto na pjat, ne znaju se ponašati nauštrb drugih u restoranu... Ma imao sam raznih slučajeva. TripAdvisor je dobar, ali nije jedino mjerilo. Loš trend je vladao 2018. i 2019. godine kada je bilo i ucjena, tad se to slijepo pratilo, ali mislim da su ljudi sad shvatili kako ima veliki broj ‘lažnjaka’. Booking je puno pošteniji jer točno znate tko stoji iza koje kritike – mišljenja je. Smatra kako se dubrovačka ugostiteljska scena korjenito promijenila u zadnjih 30-ak godina. -Stvari su se enormno promijenile, i to na bolje što

SEZONSKI VS. CJELOGODIŠNJI RESTORANI

‘’Restoran koji radi samo za vrijeme sezone vjerojatno ima za cilj samo zaradu i to nije dobro. Onaj koji radi više od osam mjeseci sigurno ima stalne radnike i kvalitetnu hranu. Apsurd je što onaj koji radi kraće može više platiti radnike nego onaj koji radi dulje. To je zato što nema troškova sljedećih nekoliko mjeseci, dok ovaj drugi mora rasporediti prihode za cijelu godinu’’.

SAVJET MLADIM KOLEGAMA

‘’Dobro je što su kulinarske emisije popularizirale ovo zanimanje i zbog toga se vidi pomak. No, očekivanja mladih su ponekad nerealna jer odmah traže visoke plaće. Treba proći od najniže pozicije pa do one najviše jer to je najbolji način da čovjek shvati koliko je teško onoj osobi koja primjerice pere posuđe cijeli dan’’.

Dubrovački dnevniK petak,

rujna

Ljudi među nama

RADNA SNAGA

‘’Danas u gradu imate vrhunskih restorana s Michelinovim zvjezdicama i preporukama. Osim toga, u svakom žanru, od objekata brze hrane do konoba i ozbiljnih restorana, ima jako dobre ponude. Ugostiteljstvo je u Dubrovniku uvijek imalo dobru tradiciju, a imat će i svijetlu budućnost. Tu ne vidim nikakav problem. Veći je problem tko će raditi. Danas je jednostavnije iznajmiti restoran nego pronaći osoblje koje će raditi’’.

se vidi iz godine u godinu. Danas u gradu imate vrhunskih restorana s Michelinovim zvjezdicama i preporukama. Osim toga, u svakom žanru, od objekata brze hrane do konoba i ozbiljnih restorana, ima jako dobre ponude. Ugostiteljstvo je u Dubrovniku uvijek imalo dobru tradiciju, a imat će i svijetlu budućnost. Tu ne vidim nikakav problem. Veći je problem tko će raditi. Danas je jednostavnije iznajmiti restoran nego pronaći osoblje koje će raditi – ističe.

KUHARI I VELIKI EGO

U školama se učilo kako je gost uvijek u pravu, ali ‘uvijek’ je prilično snažna riječ. Dubrovački šef kuhinje navodi kako gost nije uvijek u pravu. -Nekad mu zažmirimo pa mu dopustimo da bude u pravu. U velikom broju slučajeva gost je u pravu, ali nije uvijek. Kako kuhar i konobar mogu imati loš dan, tako mogu i gosti. Ne možemo od svih očekivati da uvijek budu dobro raspoloženi i veseli i da cijene jelo u koje je uloženo mnogo truda i rada. Netko možda misli da je on mogao bolje pripremiti to jelo ili da zaslužuje više pažnje. Svi su kritičari, ali ne s pokrićem. Najgori mogući osjećaj je kad je gost nezadovoljan. Upravo je to glavna razlika između profesionalnog i amaterskog kuhanja. Ako gost nije zadovoljan šef kuhinje se pita što je falilo, je li pogriješio kuhar, a možda i gost nije shvatio koncept restorana. Možete jesti jako dobro u objektu brze hrane, ali su očekivanja drugačija od onih u vrhunskom restoranu – objašnjava.

Pitamo ga imaju li kuhari veliki ego.

-Ego je veliki i raste s razmjerom koliko se vremena uloži u posao. Kuhar sigurno ulaže cijelog sebe i svoje vrijeme u rad, a onda mu netko u komentaru nešto anonimno i negativno napiše. Svi mi imamo ego pogotovo ako smo uvjereni da nešto dobro radimo. Treba svoj posao raditi najbolje što možeš i to je lijek za sve. Najveći izazov za kuhara je kad mu kolega dođe na večeru. To onda zna biti škakljivo – govori kroz smijeh.

Savjetovao je mlađe kolege koji se odluče baviti kuharskim zanimanjem.

-Dvije godine sam u kuhinji prao posuđe i onda se približavao do toga da uopće dođe do šanse da kuham. Danas mladi odmah kad izađu iz škole misle da će kuhati. Dobro je što su kulinarske emisije popularizirale ovo zanimanje i zbog toga se vidi po-

petak, 16. rujna 2022. Dubrovački

mak. No, očekivanja mladih su ponekad nerealna jer odmah traže visoke plaće. Treba proći od najniže pozicije pa do one najviše jer to je najbolji način da čovjek shvati koliko je teško onoj osobi koja primjerice pere posuđe cijeli dan. Onda se stvara kompletna slika. Dobro je što mladi puno prije dobiju šansu za napredak, ali ipak bi trebalo puno toga proći preko njihovih ruku da postanu kompletni kuhari – mišljenja je.

KVALITETA JE NAJVAŽNIJA

Ističe kako zadnjih godina vlada zanimljiv trend među mladim kuharima. Naime, mnogi od njih ljeti rade u Dubrovniku, a zimi idu u Zagreb.

-To je dobro jer žele iskusiti nešto drugo. Kuhar koji radi sa što više različitih šefova, ako je pametan, naučit će puno toga. Inače, dobro je raditi u više različitih tipova restorana, a ne specijalizirati se samo u jednom jer se na taj način mnoga vrata zatvaraju. Ako se obrazujete u više smjerova onda se tako širi spektar budućih poslova – savjetuje.

Zbog navedenih problema s radnom snagom, ali i visoke inflacije, za ugostiteljstvo je ovo vrijeme posebno teško.

-Ako izuzmemo period koronavirusa kad smo bili zatvoreni i imali brojna ograničenja, ovaj period nam je najteži. Hrana je poskupila enormno, neke stvari 30, a neke preko 100 posto. Cijene se mijenjaju tjedno, a da ne govorim o visokim troškovima za struju. To se ne može nadoknaditi kroz cijenu jela jer će onda gost reći kako to nije vrijednost za novac. Sve to direktno utječe na troškove vlasnika – govori šef kuhinje.

Usprkos brojnim izazovima koje nosi ovaj posao, on smatra kako je u jednom restoranu najvažnije održavanje kvalitete.

-Teško je upasti u top 10 restorana u gradu, za to je potrebno puno godina rada, a sve se može uništiti u jednoj sezoni. Najveći je posao održavanje kvalitete. Svaki kuhar može napraviti vrhunsku večeru za troje, ali to treba raditi konstantno, svaki dan, više godina. Nekad je dobro spustiti ljestvicu nauštrb kvalitete. Primjerice, ništa ne znači ako se posluži 16 dobih pjata, a četiri loša. Bolje je poslužiti 20 vrlo dobrih. Konstanta u kuharstvu je najbolja stvar, i ako su osnova i put dobri, onda je sve drugo lako nadograđivati – zaključio je dubrovački šef kuhinje.

M oj prvi dan u školi

GODIŠNJAK UČENIKA PRVIH RAZREDA OSNOVNIH ŠKOLA 2022./2023.

POSEBAN PRILOG

Dragi prvašići, nek’ vam je sretno!

S vremenom ćemo zaboravljati imena, lica, podatke i datume, no nekih ćemo se stvari zauvijek sjećati. Među njima je i početak osnovnoškolskog obrazovanja. Uvijek ćemo se sjećati lica i poruka nastavnika, uspomena koje smo stvarali s kolegama iz razreda, ali i znanja i vrijednosti koje će nam tijekom školovanja biti usađeno. Mnogi će upravo razdoblje osnovne škole opisati kao najsretnije i najbezbrižnije u svom živo-

Kako bi te uspomene ostale što svježije, Dubrovački dnevnik pokrenuo je tiskani prilog ‘Moj prvi dan u školi’, projekt u kojem smo tijekom prvog školskog tjedna fotografirali učenike prvih razreda osnovnih škola – od Župe i Konavala, preko najšireg gradskog područ-

ja, do Dubrovačkog primorja. Svugdje su nas dočekala nasmijana lica ‘prvašića’ i njihovih učitelja, a mi smo ih fotografirali kako bismo im poklonili trajni podsjetnik na najljepše dane njihovih života.

Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Zahvaljujemo na suradnji i svesrdnoj pomoći njihovih roditelja i svih djelatnika škola, posebno ravnatelja i nastavnika bez kojih ovaj projekt ne bi bio moguć. Zahvaljujemo i sponzorima koji su podržali ovaj projekt, a najviše zahvaljujemo našim ‘prvašićima’ koji su spremno pozirali pred objektivima fotoreportera. Oni su nam poklonili svoje osmijehe, a mi njima, ali i njihovim nastavnicima, roditeljima, obiteljima, rodbini i prijateljima poklanjamo trajnu uspomenu na najljepši period njihovih života.

hvala

i nek’ vam je sretno!

Prvi

Nasmijani i vedri krenite u nove izazove!

Povodom početka nove školske godine gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je poruku podrške đacima koji po prvi puta sjedaju u školske klupe.

Dragi prvašići, Pred vama se nalazi jedno posve novo i posebno životno razdoblje. Osnovnoškolsko obrazovanje donosi pregršt toga zanimljivog i korisnog, od stjecanja znanja i vještina do upoznavanja prijatelja i vršnjaka koji će vas, uz vaše roditelje i nastavnike, pratiti kroz naredne godine. Ujedno, razdoblje je to u kojem je vrlo važno posvetiti vrijeme učenju i druženju, kao vrlo važnim ‘kockicama’ odrastan-

ja. Oslonite se stoga uvijek na ono dobro i poučno. Prema svojim prijateljima budite ljubazni, vedri i otvoreni, poštujući ih, jer upravo ta prijateljstva zasigurno će obilježiti ovaj dio vaših života, ali i budućnost. Nasmijani i vedri krenite u nove izazove! Uz učenje usmjerite se i na druge aktivnosti, kao što su sport, glazba ili neka druga vrsta umjetnost, a koje vam uz obrazovanje mogu otvoriti brojne mogućnosti te vam uz to pomoći da postanete odgovorniji, samostalniji i motiviraniji da ostvarite sve snove i težnje.

Siguran sam da se i u ovoj generaciji prvašića nalaze uporni, marljivi i iznimno talentirani učenici, koji imaju priliku pokazati kvalitete i vrline koje će nas svih učiniti ponosnima.

Posebnu poruku uoči početka školske godine želim uputiti roditeljima i nastavnicima naših prvašića. Budite razumni i strpljivi. Posvetite se prvašićima, prevladavajući s njima i ponekad teške okolnosti, s istinskom vjerom da će ih upravo one učiniti hrabrijima. Neka vaša podrška ne izostane naročito u pogledu stjecanja radnih navika i svakodnevnih poticaja da budu bolji. Dragi prvašići, uživajte u školi, skupljajte znanje i prepustite se najbezbrižnijem životnom razdoblju koji donosi divne uspomene.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković

Gradonačelnik Mato Franković

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Petar Ševelj, Bruno Kaciga, Pavo Barović, Ivano Elez, Antonio Tevšić, David Jakopec, Karlo Pavlović, Luka Blažević, Patrik Bogoje, Petar Drnas, Petar Stražičić, Marko Lončarić

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Laura Đuraš, Ana Marinović, Gloria Mikulić, Rita Novokmet, Marita Jejina i Rafaela Raič.

UČITELJICE: Ana Perić i Paula Čagalj O.Š. IVANA GUNDULIĆA

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

1.a 1.b

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Tibor Pavlović, Mihael Matešić, Roko Jerčić, Petar Kaciga, Marin Sušić, Nikola Borna Kuraica, Mateo Matešić i Farah Mandžić.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): David Majcen, Zara Pelko, Nika Cvjetović, Ajša Kuštrić, Vanessa Marlais, Božo Raguž, Frano Begušić, Mia Balija, Ervin Mujak i Ajman Hajdarović.

UČITELJICE: Ana Mileković i Tena Grzilo O.Š. IVANA GUNDULIĆA

Grad Dubrovnik

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Marin Kristić, Gloria Gvozdenica, Ante Kukrika, Deša Mešić, Mihael Šabić, Lovro Hladilo, Leona Grubelić, Antonio Oberan, Ivano Banović

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Mia Fiorenini, Tea Viktorija Svilokos, Petra Vareškić, Ilija Perić, Borko Vidak, Josip Đerek, Benjamin Kočić, Mikail Čustović, Mihael Hendić

UČITELJICE: Matea Svilokos i Zdenka Elaković

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

1.c 1.d

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Lora Krešić, Matija Franković, Luka Marković, Aleksandar Njirić, Matej Pavlović, Uma Mujstabašić, Miran Lunjić, Lemeana Hebib, Ana Pavlović, Marija Tufekčić

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Petra Jakobušić, Magdalena Burin, Gabriel Jurinac, Tin Eminović, Romano Brković, Đivo Kristović, Frane Antunović

UČITELJICA: Tonka Brailo O.Š. IVANA GUNDULIĆA

Grad Dubrovnik

O.Š. IVANA GUNDULIĆA

LUKA

S LIJEVA NA DESNO: Mia Burum, Noemi Švarc, Katija Vlahović i Jakov Brajović.

UČITELJICA: Sandra Čutuk P.Š. ŠIPANSKA LUKA

UČITELJICA:

Grad Dubrovnik

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Val Dunovski, Karlo Bima Perojević, Antonija Rašić, Bruno Leoni, Lukša Sambrailo, Mauro Leoni, Ella Maržić i Matea Lobrović.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Marta Miljanić, Ana Petra Knez, Luka Storelli, Petra Kutnjak, Lara Zumpano Martinović i Dolores Kulušić.

UČITELJICA: Snježana Viteškić

O.Š. MARINA GETALDIĆA

O.Š. MARINA GETALDIĆA

1.a 1.b

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Ivan Curić, Una Marković, Romana Grljević, Luka Prkačin, Niko Vuleša, Nikola Novaković, Asia Šabanović, Hanna Brković i Vito Prcela.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Nea Njirić, Nora Kalčić, Maris Rimac, Josip Bilić, Erin Saltarić, Lukas Đuraš i Katarina Bošković.

UČITELJICA: Ljilja Mihović

O.Š. MARINA GETALDIĆA

Grad Dubrovnik

O.Š. MOKOŠICA

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Rita Vujić, Maria Šimunović, Lovro Bogdanović, Teo Pandža, Gabriel Džalto, Marko Čikato, Luka Dedović, Dominik Radić, Ana Pinčević, Roza Bašica, Iva Markić i Leonarda Filipović.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Frana Vojodić, Marin Radulj, Roko Lučić, Toni Benković, Hrvoje Radulj, Marin Puljić, Josip Šoletić, Rita Knežević, Karmen Peškura-Šabanović, Veronika Violić i Ana Marija Zovkić.

UČITELJICA: Tereza Violić

O.Š. MOKOŠICA

1.a 1.b

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Filip Fajfar, Niko Labaš, Ema Šarić, Bruna Trojić, Roza Trojić, Nikol Hajdić, Mare Ćorak, Nina Grbavac, Vesna Mijač, Anja Rudinica, Marieta Marković i Gloria Rezo.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Niko Vojvodić, Karlo Jozipović, Marino Vidiš, Petar Markota, Marin Mikulandra, Vlaho Šerbu, Niko Šimić, Petar Škrabo i David Ivanika.

UČITELJICA: Snježana Nola O.Š. MOKOŠICA

Grad Dubrovnik

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Lorena Vojvoda, Jakov Čuk, Nikola Milić, Filip Raguž, Judita Čuk, Luka Petric, Josip Giunio, Karmen Musić, Eva Marić, Dominik Končarević, Petar Bule i Mato Andrić.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Karla Bendeviš, Sara Ban, Bruna Ćurić, Katarina Nović, Jakov Konjevod, Paula Ivičević Bakulić, Laura Pavlić i Gabrijel Rahmanović.

UČITELJICA: Maris Avejić O.Š. MOKOŠICA

O.Š. MOKOŠICA

1.c 1.d

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Manuela Pranjić, Tesa Matičević, Sara Dabelić, Iva Matković, Rita Marija Lovrić, Leona Bautović, Valentina Vuleša, Viktoria Jozović, Lucia Jozović, Darija Rašić, Petra Vlašić i Ramona Žuro.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Ivor Mušanović, Jakov Krečak, Nikola Varkaš, Ante Veža, Ivano Burđelez, Antoni Bede, Roko Dorkin, Toni Martić, David Ripa, Antun Stjepović i Noa Mikulić.

UČITELJICA: Andrea Džono O.Š. MOKOŠICA

Grad Dubrovnik

O.Š. LAPAD

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Marko Jarak, Noah Lušić, Davor Vuksan, Emanuel Klaić, Vlaho Ničetić, Jana Cetinić, Lorena Milić, Mihovil Ružić, Neo Moretić, Ilijana Anđelina Kovačević i Anabella Luić.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Omer Akif Aydin, Ivan Eljuga, Ivan Stjepić, Mia Jakšić, David Milošević, Lea Jakšić, Mara Mašić i Lucija Ćavar.

UČITELJ: Nikola Filipović O.Š. LAPAD

1.a 1.b

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Lea Maričević, Leona Jelić, Tosca Zara Baletin, Dita Jerković, Rita Barović, Petar Milovina, Marko Radibratović, Matija Slade, Vlaho Vidojević, Vlaho Šoletić, Dora Sjekavica i Doris Janković.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Matej Kaselj, Zrinka Malik, Ilija Žugović, Šimun Leko, Srećko Ljubičić, Luka Grbić Krampus, Lovro Hrnić i Mario Boto.

UČITELJICA: Viktorija Konjevod

O.Š. LAPAD

Grad Dubrovnik

1.c

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Amar Avdagić, Sara Zupčić, Nensi Ivanković, Lea Hadžimahović, Iris Botica, Mia Milišić, Rea Zoey Goddard, Anika Ratković, Marja Đukić i Vito Tolić.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Igor Đanović, Luka Trojković, Mario Marković, Lovro Miloglav, Leon Galjevski, Ivor Obradović, Filip Kobilić Zvrko, Matija Rapajić i Mateo Kukavičić.

UČITELJICE: Patricija Mage Vidak i Antea Vučijević

O.Š. LAPAD

O.Š. LAPAD P.Š. OSOJNIK

S LIJEVA NA DESNO: Tea Vučica, Tea Urljević, Stjepan Ćališ i Mia Burin.

UČITELJICA: Inka Beslema O.Š. OSOJNIK

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik

O.Š. MONTOVJERNA

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Gioia Bender, Lea Bogdanović, Stela Radaljac, Lucija Plećaš, Marija Hađija, Luči Stojanović, Lara Selmanović, Marina Soprano, Enio Karađole, Toni Iveković, Laura Matijević i Mihael Duranović.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Ivan Sopjanac, Roko Tešija, Toma Madžar, Gabrijel Brnjaković, Nola Grdović, Vito Vulinović, Orsat Miljak, Viktorija Kulić, Maro Majstorović, Mato Potrebica i Nina Akšam.

UČITELJICA: Marina Kralj

O.Š. MONTOVJERNA

1.a 1.b

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Vanesa Jurišić, Antonela Ćuk, Andrea Grubeša, Iva Katavić, Ana Dileo, Karmen Šperanda, Gabriela Kanostrevac, Agata Bjelica, Lući Medak, Katia Klobučar, Petra Prčan, Sofija Pikić i Paula Brbora.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Maro Bratoš, Đivo Nikša Dobroslavić, Karlo Cikatić, Petar Radić, Ivano Duždević, Luka Puttilli, Hrvoje Čokljat, Frano Ljevak i Toni Cvjetanović.

UČITELJICA: Luce Baule O.Š. MONTOVJERNA

Grad Dubrovnik

1.c

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Bruna Klečak, Adela Badžić, Mihaela Radiš, Lara Mihaljević, Nina Brnas, Nora Zorić, Doris Čagalj, Mara Perak, Karmen Zarač, Domenika Bujak, Gloria Pulić, Marta Konjevod i Mia Dimnić.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Lukša Kesić, Roko Raguž, Bruno Pavlović, Matija Pavičević, Niko Vulanović, Vito Kmetović, Karlo Bračić i Josip Šikić.

UČITELJICA: Anamarija Daničić

O.Š. MONTOVJERNA

O.Š. MARINA DRŽIĆA

Grad Dubrovnik

S LIJEVA NA DESNO: Petra Matana, Nea Jerković, Nikol Bjelopera, Bruna Selmani, Naomi Čarapina, Đive Ćuk, Filipa Kulušić, Ivan Šanje, Andrija Crnčević, Petar Milošević, Matija Vranješ, Maroje Katičić, Luka Udženija.

UČITELJICA: Anita Vuleša O.Š. MARINA

DRŽIĆA

Grad Dubrovnik

O.Š. MONTOVJERNA

O.Š. MARINA DRŽIĆA

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Marki Matić, Adis Avdić, Jelena Obuljen i Nika Stahor.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Mihaela Idžaković, Nina Lučić, Tomislav Lazarević, Vita Knego, Andrej Djaković, Emanuel Beriša, Mihael Idžaković, Vlaho Pavlović i Elizabeta Prkačin.

UČITELJICA: Alena Tenžera

O.Š. MARINA DRŽIĆA

1.b 1.c

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Lucija Lujak, Lea Marić, Nikoleta Prnjat, Nora Temali, Brigita Ulaga, Nicol Pavlina, Kate Djaković i Marta Herceg

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Mihael Ribičić, Borna Travarević i Lovro Djaković.

*Leon Smoljan i Marina Medi su odsutni.

UČITELJICA:

Ivana Šutalo

O.Š. MARINA DRŽIĆA

1.r

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Mihael Bjelopera, Ena Vujičić, Vido Đurić, Karmen Kapeloto.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Dalija Mujčinovć, Andrea Oršulić, Ella Raunig, Lucija Butijer, Stribor Barović.

UČITELJICA: Jelena Franičević P.Š. ZATON

O.Š. ORAŠAC

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Iva Margertić, Karmen Crnogorac, Katija Dubelj, Luca Uroda, Elza Maria Rita Vandamme-Mijović Srednji red (s lijeva na desno): Marijana Maškarić, Nika Radiš, Ana Šabić, Nikolina Dadić, Mara Peričević, Laura Galić, Sara Šare

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Karlo Kraljević, Marijan Kraljević, Luka Zlošilo, Marin Majkovica, Maro Žarić, Mihael Vuličević

UČITELJICA: Silvana Perić O.Š. ORAŠAC

P.Š. ZATON

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik

O.Š. CAVTAT

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Anamarija Karoglan, Marino Butigan, Dominik Toljan, Matej Trojanović, Noa Žanetić, Emir Karić i Borna Udženija.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Naia Kasumović, Vasilisa Rogova, Nikol Pranjković, Laura Botić, Pia Kovač, Doris Dupčić, Magdalena Erceg i Ana Arkulin.

UČITELJICA: Maja Vlahušić

O.Š. CAVTAT

1.a 1.b

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Tonka Miljanić, Manuela Vernik, Franka Lojić, Arja Vragolov, Dora Lučić, Tena Vlahusin i Glorija Deranja.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Maro Peica, Jakov Glasnović, Maroje Gluhan, Mauro Sukno i Ivo Dimnić.

UČITELJICA: Marijana Novak O.Š. CAVTAT

Konavle

S LIJEVA NA DESNO: Leona Laštro, Marta Macan, Laura Butijer, Yelyzaveta Sukhodub, Marija Bratoš, Margarita Ban, Petra Štaka, Jelena Trtoman, Marko Srgota, Ante Radoš, Borna Kovačević, Petar Bogdanović, Pavle Baletić, Andrija Drašković, Mateo Bagoje i Ivo Miloglav.

UČITELJICA: Diana Puljić

O.Š. GRUDA

1.a 1.b

O.Š. GRUDA

S LIJEVA NA DESNO: Petra Hasan, Patricia Banović, Martina Barbier, Marko Gleđ, Mateo Mladošević, Lovro Ljubić, Antonio Zvrko, Teo Lovrinović, David Solga, Mihael Vidak, Karla Bokarica, Antonela Antunović, Tea Saulan i Stijepo Glavinić.

UČITELJICA: Nikolina Zorović Kesovija

O.Š. GRUDA

S LIJEVA NA DESNO: Učenici Ante Polić i Antonela Vodopija.

UČITELJICA: Karmen Miljanić

P.Š. PRIDVORJE

Učenici Šimun Petar Sukurica i Ivan Kralj

UČITELJICA: Tanja Pulić

P.Š. PRIDVORJE

1.r 1.r

P.Š. POPOVIĆI

Učenik Marko Klaić

UČITELJICA: Barbara Astić P.Š. POPOVIĆI

P.Š. ČILIPI

1.r

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Jelena Vukić, Ema Novaković, Iva Alerić, Lea Pavlović, Tonia Korić, Nina Obradović, Karmen Kusalić, Barbara Barkiđija i Lorena Lončarević.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Josip Novaković, Mihael Caput, Ivan Caput, Mirej Karić, Toma Strnad, Roko Tripković, Petar Janović, Niko Seko i Alen Kolarić.

UČITELJICA: Paulina Grbić

P.Š. ČILIPI

O.Š. SMOKOVLJANI

Dubrovačko primorje

S LIJEVA NA DESNO: Iva Lovrić, Ružica Putica i Matea Perović

UČITELJICA: Vera Miljević Jelčić

1.r

Dubrovačko primorje

O.Š.

SLANO

S LIJEVA NA DESNO: Nikol Kriste, Ante Glunčić, Maro Pleština, Ani Jelić, Meri Ljubišić, Gabrijel Konjuh, Marija Gjurjan i Ružica Dalmatin.

UČITELJICA: Dubravka Lučić

Župa dubrovačka

1.r

P.Š. POSTRANJE

S LIJEVA NA DESNO: Vinko Kristović, Lea Ljubimir, Karmen Pendo, Marija Jakobušić i Ivan Šabadin.

UČITELJICA: Tea Špilj

1.r

O.Š. SLANO P.Š. POSTRANJE

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA Župa

1.a

UČENICI (ABECEDNIM REDOM):

Meri Barović, Maroje Capurso, Mauro Dabelić, Marija Mila Daničić, Leon Dodik, Marino Grbić, Sara Jašarević, Rea Kape, Romeo Kape, Mia Konjevod, Nika Ljubimir, Petra Matana, Elena Mihajlovski, Karla Miloslavić, Antea Mišura, Kristian Radić, Nikola Srijemsi, Lara Sutić, Mihael Vatović, Borna Vlašić, Katarina Vojvodić, Anas Vugdalić, Iris Zelentrović, Lana Zorić, Petra Ždrakić.

UČITELJICA: Renata Pavlin

dubrovačka

1.b

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Đani Kralj, Lucija Martinović, Maria Pendić, Ena Hasanspahić, Nikol Pavičić, Nicole Delić, Maja Kriste, Emeli Kusturica, Bianca Vušić, Ana Milić i Marta Lazarević.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO): Jasmin Hanić, Josip Denon, Petar Bojbaša, Toni Ivanović, Mihael Denon, Filip Hajden, Pero Kralj, Leon Grđan, Borna Matić i Mihael Meter.

UČITELJICA: Marijana Viđen – Musladin O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

1.c

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Nicole Zvono, Ejsi Muca, Vinka Lale, Pia Haklička, Ivona Sabljo, Leona Krkić, Antea Žitnik, Andrea Milinić, Mara Beljo, Petra Rajič, Mia Matančić i Nino Matičević.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Filip Mladen Bazdan, Lovro Mekišić, Antonio Gustin, Petar Handabaka, Ivan Đurović, Matej Konjuh, Maro Šutalo, Luka Cvjetković, Stjepan Vojvodić i Josip Tošić.

UČITELJICA: Mirjana Banić Malkić

1.d

GORNJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Božo Toni Mazalin, Toni Marasović, Luka Dubelj, Ivan Pupo, Matej Žižić Gušo, David Hajdarović, Gabrijela Benković, Vita Antonia Šunjić, Dani Dedović, Laura Kristović i Rafael Radić i asistentica Ana.

DONJI RED (S LIJEVA NA DESNO):

Antea Vuković, Mihaela Vukoja, Petra Obuljen, Josipa Anđelić, Damjan Cvjetković, Petar Katić, Ana Lonac, Marija Franjić, Ivano Klobasa Ljubas, Karla Pavlović i Iva Barišić.

UČITELJICA: Kristina Fiedler

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

O.Š. ŽUPA DUBROVAČKA

POKROVITELJI PRILOGA:

OPĆINA KONAVLE

HOTEL LERO

Kreće projektiranje i izgradnja

Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je važnost

Centra za cijelu županiju i čestitao Agenciji i izvođaču radova na potpisanom ugovoru

U nazočnosti ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i župana Nikole Dobroslavića, direktor Agencije za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije Josip Bačić i predstavnik zajednice ponuditelja Magnum supra i Elektrocentar Petek potpisali su u Zagrebu Ugovor o projektiranju i izgradnji Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje.

Vrijednost potpisanog ugovora je gotovo 400 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za završetak projekta je tri godine. ‘Centar za gospodarenje otpadom projekt je na kojem smo ustrajali i koji smo pripremali. Ovo je rezultat rada naše Agencije i naše županije i svi smo ponosni. Vjerujem i kako će izvođač ispoštovati ugovorene rokove i da će sve radnje, koje su pred nama, teći sukladno planiranoj dinamici’, istaknuo je ovom prilikom direktor Agencije za gospodarenje otpadom DNŽ Josip Bačić. Župan Nikola Dobroslavić naglasio je važnost

Centra za cijelu županiju i čestitao Agenciji i izvođaču radova na potpisanom ugovoru. ‘Došli smo do najvažnije faze realizacije projekta koji je temelj za gospodarenje otpadom po najvišim europskim standardima. I ovim putem naglašavam kako je Centar za gospodarenje otpadom iznimno bitan projekt. Mi, u našoj županiji, nećemo dopustiti napuljski scenarij’, rekao je župan Dobroslavić. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović čestitao je Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao i Agenciji za gospodarenje otpadom na uspješnoj pripremi i ustrajnom radu na projektu naglasivši da će Vlada Republike Hrvatske stajati uz ovaj, kao i druge centre kojima je cilj kvalitetno gospodarenje otpadom i zaštita okoliša. Svečanom potpisivanju ugovora nazočili su i saborski zastupnik Branko Bačić, vršiteljica dužnosti direktorice Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Alenka Košiša Čičin-Šain te zamjenik župana Joško Cebalo.

‘Došli smo do najvažnije faze realizacije projekta koji je temelj za gospodarenje otpadom po najvišim europskim standardima. I ovim putem naglašavam kako je Centar za gospodarenje otpadom iznimno bitan projekt. Mi, u našoj županiji, nećemo dopustiti napuljski scenarij’, rekao je župan Dobroslavić

POTPISAN UGOVOR

Vjera Šuman

Mastodonti bez voznog reda

Jeftinija struja koju će plaćati oni koji troše do 2500 kWh unutar šest mjeseci, snervala je Dalmaciju i cijeli Jug zemlje. Vladi nikako nije jasno u čemu je problem. Zna se da je na Jugu toplije nego na sjeveru, sunca ima više i što sad hoće? Moraju li se grijat’ svaki dan? Ne moraju. Unutrašnjost se grije od početka listopada, iako često i ranije, dok oni na moru nekad pale klimu tek u studenom, i to samo navečer, dok gledaju televiziju. I zato su vladini stručnjaci s Filipovićem na čelu lijepo izračunali kako im je i to previše. Oni rastrošni koji hoće svuda u stanu toplo, tuširati se u zagrijanoj banji i takve marifetluke, e to treba onda i platiti. To je bar jasno. Oni koji imaju malu djecu i cijeli božji dan griju, pa jesu li normalni? Zna se da hladniji zrak čeliči zdravlje i ne pogoduje virusima. Zato dobro razmislite prije nego počnete brontulat’. To je sve savršeno osmišljeno za vaše dobro. Je li tako? Tako je!

vimo, najsnažnije djeluje na radikaliziranje mladih zbunjenih i prepuštenih samima sebi, što ih čini idealnim metama bolesnih umova. Grmoja i Penava, brže bolje su se ogradili od tog i takvog skupa na koji su pozivali jer se pokazalo kako svojim političkim autoritetom ne mogu skupiti ni tisuću ljudi, što puno govori o njima. Došle su im samo marginalne skupine zamračenog poimanja stvarnosti, ljudi koji ili ne uzimaju terapiju ili su je se svojevoljno odrekli. Tako smo i saznali prilično tužnu činjenicu kako su Hrvati još daleko od konzumiranja demokracije u njenom punom smislu i izlaženja na ulicu s jasno artikuliranim suvislim zahtjevima, zbog kojih su nezadovoljni i ljuti. Ali to je, nažalost, neka sasvim druga tema.

ne, dok svakodnevno pucaju vodovodne i kanalizacijske cijevi i poplavljuju ulice i stanove jer više od 20 godina nije uložena ni kuna. Otišla je pajdama za stupiće i velebne fontane, kao i u džepove onih koji su bili bliski i ‘korisni’.

Cirkus

Radikalizacija

Hrvatske novi je termin koji je zavladao medijima nakon Plenkijeve izjave o radikalizaciji Lijepe naše i radikalnim skupinama osnaženim, točnije proizvedenim u oporbenim strankama(?!). Skup na koji su pozivali Grmoja s ekipom i Penava sa svojima, pretvorio se u sprdačinu s pozivima na neplaćanje karticama nego kešom, protiv čipiranja cijepljenjem i uz tvrdnje kako se djeci u školama mijenja spol. Da nije bilo onog doista radikaliziranog klinca s molotovljevim koktelom i nekakvim kućnim uratkom s brokvama, cijeli skup bi prošao kao još jedna bizarna bedastoća iz ropotarnice ljubitelja teorija zavjere. Ovako je pokazao koliko frustracija i nezadovoljstvo vremena i načina na koji ži-

u SDP-u koji je izazvao novi šef zagrebačkog SDP-a Gotovac, doveo je do njegovog izbacivanja iz stranke, pa je tako neshvaćen napustio zgradu na Ibleru s malenom bistom voljenog maršala Tita u njedrima. U jeku najveće krize s milijunskom krađom u Ini, što je prilika oporbi za prozivanje HDZ-a, Gotovac je odlučio raskinuti koaliciju s Možemo u Zagrebu, između ostalog jer je Tomašević malo ‘predobar’ s Plenkijem i njegovim ministrima. Što reći na to? Najveći grad u Hrvatskoj pljačkan i opljačkan u dvadeset Bandićevih godina, prazne kase, trebao bi Vladi i njenim ministrima poručiti, no pasaran. Shvaćanje politike na taj posve suludi način doveo bi metropolu u dramatično veći kolaps od onog u kojem se trenutno nalazi. Kamioni Čistoće stari su više od 20 godina i za svaki drugi nemoguće je nabaviti dijelove, Plinara je s Bandićevim ljudima potpuno zeznula nabavu plina kad su cijene bile povolj-

Kad gradonačelnik Zagreba ne bi pregovarao s Vladom i ministrima bio bi totalni idiot. Kako bi došao do povoljnijih kredita i mogućnosti krpanja svega onoga što je Bandićeva hobotnica ostavila. Druga su tema kvalitetni kadrovi kojih ni SDP ni Možemo nema ili barem ne koliko je potrebno. Jednako tako Možemo bez ozbiljne tranzicije iz aktivista u one koji znaju i mogu vladati Zagrebom, neće uspjeti dovesti Zagreb u red. SDP nikako ne uspijeva posložiti stranku i postati respektabilna oporba, zbog čega, i Vlada, i svi uhljebi u HŽ-u i ostalim državnim tvrtkama, koji godinama ne rade ništa, osim parazitiranja, može nastaviti raditi po istom obrascu. Nered u Hrvatskim željeznicama kulminirao je strašnom nesrećom, ali stranački kadar koji upravlja tisućama zaposlenih u tom mastodontu bez voznog reda i dalje mirno sjedi u svojim preplaćenim foteljama i nikom ništa. Pa i zašto bi se išta mijenjalo kad stranka na vlasti mirno i zadovoljno spava uz ovakvu oporbu, koja im omogućava neometan san, jer, eto, baš ništa ne treba mijenjati. Sve je baš onako kako treba biti. Nema razloga za nekakav ozbiljni protest. Predsjednik Milanović je baš svratio posjetiti Dodika na njegovo imanje kraj Banja Luke. Ipak je to prioritet. Nema nam druge, uzdajmo se u ‘Bablje ljeto’, nadajmo se kako će topli dani što dulje potrajati, kako bi vražji kilovati ostali u okvirima prihvatljivog. Što drugo? Eto vas.

Piše

Neke predmete bi trebalo izbaciti iz škola, a uvesti nove

U školama se uči pregršt budalaština. Donosimo analizu što bi trebalo promijeniti

Piše: Maro Marušić foto Hrvoje Jelavić/PIXSELL, Ivo Čagalj/PIXSELL

Glavni cilj predmeta zvanog Hrvatski jezik je zgadit učeniku čitanje da jednom kada završi školu knjige jedino i isključivo koristi kao sredstvo za potpalu roštilja.

Počela je još jedna školska godina. Djecu i ove godine u obrazovnom sustavu očekuje pregršt besmislenosti, a posebno to vrijedi za učenike gimnazija. Preopterećenost suludim informacijama, paradoksalno, ubija im svaku volju za znanjem. Da smo mi normalna civilizacija škola bi skroz drugačije izgledala. Evo kako bih ju ja osobno uredio, a kao primjer uzet ću gimnazijsko gradivo. Neke predmete bi trebalo korigirati, neke potpuno izbaciti, a neke nove uvesti.

HRVATSKI

Glavni cilj predmeta zvanog Hrvatski jezik je zgadit učeniku čitanje da jednom kada završi školu knjige jedino i isključivo koristi kao sredstvo za potpalu roštilja. Umjesto da za lektiru upijaju nešto što je prihvatljivo njihovoj dobi i što će im otvoriti čitav jedan prekrasan svijet književne umjetnosti, terorizira ih se s Ilijadom, Odisejom i raznom drugom besmislejom. Uzmimo samo kao primjer ove luđačke stihove koje moraju čitati u sklopu školske lektire, a koje ne razumije ni Homer, ni prevoditelj, a kamoli tko drugi.

…“A kad ne nađe sjajnošljemac Hektor nezazornu u kući ženu, Na prag korači nogom i sluškinjam reče ovako: „Dederte, sluškinje, meni po istini recite sada: Kud je Andromaha pošla bjeloruka iz kuće ove? Ili je k jetrvama krasnohaljkam pošla il možda K zaovama il u hram Atenin, gdje boginju strašnu I druge Trojanke sada ljepokose glede ublažit?...“

Nakon što ovo pročitaju i ništa ne shvate zagarantirano nikad više u životu neće uzeti nijednu knjigu.

MATEMATIKA

Kada sam prvi put vidio slova (logaritmi, sinus, kosinus…) unutar matematičkih operacija mislio

sam da je to neka zajebancija naše profesorice. Šta pobogu slova rade među brojevima? Više mi smisla imaju dva crnca pedera na skupa Ku Klux Klana. Kasnije sam shvatio da sve te operacije itekako imaju važnu uporabu u svakodnevnom životu, ali samo za one koji se u životu žele baviti izračunima. Zašto sve ostale treba maltretirat s toliko opširnim matematičkim gradivom ako primjerice naginju umjetnosti? Znači, viša matematika bi trebala biti izborni predmet za one koji to hoće. Za one koji neće, tablica množenja i ćao đaci.

Uz početak nove obrazovne godine

petak, 16. rujna 2022.

FIZIKA

Fizika bi učenicima mogla biti itekako fascinantan predmet posebno ona na kvantnoj razini. Zaista su nevjerojatna otkrića (teško shvatljiva ljudskom mozgu, ali to nipošto ne umanjuje njihovu znanstveno dokazanu spektakularnost) koja su se do sad dogodila i koja se stalno dešavaju, ali nažalost rijetko tko od profesora ih djeci prenosi na zanimljiv način (što je u biti najvažnije). Umjesto da od malih nogu zavole (kvantnu) fiziku kao jednu od najuzbudljivijih znanosti, sistem nastoji upravo obratno – da ih ubije fjakom. Još uvijek se živo sjećam jednog sata iz gimnazije. Predozirao sam se dosadom i mislio sam da ću umrijet, pa sam pitao ovoga do mene koliko ima do kraja sata? On pogleda na ruku (nije tad bilo mobitela), pa mi kaže: ‘Još 45 minuta’. Čisti dokaz kvantne fizike da vrijeme kak(v)o mi poznajemo uopće ne postoji. Šteta što nam je to naša profesorica objasnila na skroz drugačiji način.

KEMIJA

Mladi vole kemiju, pa to ne treba dirat.

BIOLOGIJA

Biologija bi također mogla biti jako interesantna. Umjesto da se uči o spolnom životu ameba, djecu bi trebalo podučavati kako posaditi stablo. Ili blitvu. Pomadoru. Cvjetaču. Kako ih zaštiti od nametnika bez otrova. Ukratko, kako sačuvati planet jer će vječna opsjednutost ekonomskim rastom satrat prirodne resurse za manje od trajanja sata fizike.

ZEMLJOPIS

Postoji tamo neđe kanal Dunav – Tisa – Dunav. Pa šta da ja radim s tom informacijom, matere ti? Briga me za Tisu, čovječe. Zemljopis je skup informacija koje zastare unutar same školske godine. U jesen jedni podaci, u proljeće drugi – ako si okinuo zemljopis na polugodištu, ne znaš više koje informacije treba odgovarat. Još se sjećam kako nas je naša profesorica davila s Azijskim Tigrovima, zemljama s Dalekog istoka koje imaju veliki ekonomski zamah. Kinu tada uopće nije spominjala, to je u moje školsko doba bila zadnja svjetska prčvarnica. Ovo je predmet koji hitno treba izbacit iz škola. Za sve ostalo tu je Google Maps.

POVIJEST

Fakat, koliko tu tek ima fakata. Napao ovaj ovoga, pa ovaj onoga, pa onaj tamo onoga, pa ovaj ovdje onoga tamo, pa otamo opet ovaj onoga u sredini, pa se oni udružili, napali onog trećeg koji je do jučer bio u savezu s onim prvim, koji je sada u zavadi s drugim, pa s onim četvrtim gleda kako ovoga prvog sjebat, dok onaj drugi traži petog kako bi trećeg natjerao na promjenu granica, a onda dođe Atila – Bič Božji, pa ih sve poćera. Ali onda odjednom umre, pa opet ovi drugi u savezu s trećim poćeraju one šeste, pa onda dođe francuska revolucija - da svi znaju godinu 1789. - ali pojma nemaju ni kako ta revolucija i zašto, ni što s njom, ni što bez nje, ni imaju li kruha, pa jedu kolače, ili nemaju ni kolača, pa se ubijaju paradižotom. Ukratko, čovjeka, ako je imalo normalan, kad-tad će zainteresirat zašto smo ovdje i što je prije bilo, kokoš ili jaje, što se babi snilo... Pa će uzet daljinski i opalit maraton povijesnih dokumentaraca, ne treba ga u školi davit nadugo i naširoko s Rusijom i Prusijom, nego maksimalno pojednostavnit. Pa će on sam kasnije usavršit znanje na Viasat Historyju kada vani danima mete dosadna južina.

LATINSKI

Šta reći o učenju jezika kojeg nitko ne govori? Možda u sklopu latinskog uvesti polaganje vozačkog na kočiji ili kako izliječiti glavobolju pijavicama?

STRANI JEZICI KOJI SE JOŠ UVIJEK GOVORE

Ruku na srce, da od malih nogu nitko nije gledao filmove i serije bez titla nego sinkronizirane, danas bi engleski u Hrvatskoj govorili samo rijetki. Niti bi babe znale španjolski zbog meksičkih sapunica. Dobra je stvar što sada postoje Erasmus programi razmjene, pa strani jezik novim generacijama neće bit nikakav problem, bez obzira predaje li im neki dobar profesor s vrhunskim znanjem ili Dubravka Šuica.

PSIHOLOGIJA

U sklopu psihologije trebalo bi se učiti o važnosti-

Eh, da je društvo na visokom stupnju razvoja, tjelesni odgoj bi bio najvažniji predmet u školama. Krv bi se pišala da se dobije duja, a u tom idealnom društvu, prosjek bi se nabijao na hrvatskom i matematici

Umjesto da se uči o spolnom životu ameba, djecu bi na satovima biologije trebalo podučavati kako posaditi stablo

petak, 16. rujna 2022. Dubrovački

Informatika je postala mit. Ako se netko time odluči bavit, imat će para i bit će mu super u životu. Živa istina je da ni glavni programer Infobipa nema ni približnu zaradu kao nasljednik nekretnine na Jadranu

ma mentalnog zdravlja što je posebno važno za psihički labilnu srednjoškolsku generaciju. Podučit ih raznim tehnikama opuštanja, meditaciji, važnosti boravka u prirodi… Nakon što su meditirali prvih 15 minuta sata profesor otvara dnevnik i proziva učenika na ispitivanje. Kaže mu: ‘Mama ti je kurva’. Ako ovaj ostane miran, odmah dobije peticu.

SOCIOLOGIJA

Sociologija je u srži zanimljiva znanost, ali skroz besmislena. Što god ona proučavala, nema od toga nikakve društvene koristi. Dovoljno je poskrolati po Facebooku i shvatiti da je ljudska glupost beskrajna i neuništiva. To je jasno k’o hrvatski prvak u nogometu, ne trebaju nikakva daljnja istraživanja.

FILOZOFIJA, LOGIKA

Bilo bi skroz logično ovo izbaciti iz škola, jer nikakve logike u životu nema. Filozofski citati poput „Ako čovjek od sebe napravi crva, ne smije se žaliti kad ga pregaze“ služe jedino za objave na Facebooku. Mislim dakle da me ništa toliko ne nervira na društvenim mrežama kao razne mudre izreke, gore mi je to čak i od fotografija ljudi kako žderu. Uglavnom, niti jedan filozof od vremena Antike pa sve do danas Istini nije došao ni na početak puta. Stoga, zašto se zamarat s nečim što je puko naklapanje?

INFORMATIKA

Informatika je postala mit. Ako se netko time odluči bavit, imat će para i bit će mu super u životu. Živa istina je da ni glavni programer Infobipa nema ni približnu zaradu kao nasljednik nekretnine na Jadranu. Što god radio u životu, bio programer, doktor, inženjer, arhitekt…, nikad nećeš zaraditi ni blizu onoga kojemu je baba ostavila kuću, te sad ima pet apartmana i smije se svima koji su oči izgubili na slabim lampama upijajući kamione papiruština. Ova činjenica je sumrak civilizacije. Nakon nje roditelj svome djetetu nema što reći, a kamoli da uči.

LIKOVNA I GLAZBENA UMJETNOST

Najbolje od glazbene i likovne umjetnosti događa se upravo sada, ali to je jedino razdoblje koje se ne uči. Doduše, koga kultura pored svih gadgeta i trke za zaradom u turizmu uopće zanima? Jedino luzere poput mene.

VJERONAUK, ETIKA

Ovakvom vjeronauku nije mjesto u školama. Ali, ako bi se u sklopu vjeronauka, učilo i o svim drugim religijama i raznim zanimljivim duhovnim pravcima, onda bi to valjalo. Jačala bi se tolerancija, razumijevanje prema drugima i drugačijima.

Zemljopis je skup informacija koje zastare unutar same školske godine

Ali Katoličkoj crkvi Isusovo učenje je najveći neprijatelj – ona nema, niti je ikad imala razumijevanja za druge i drugačije, za ljubav i oprost…

TJELESNI

Eh, da je društvo na visokom stupnju razvoja, tjelesni odgoj bi bio najvažniji predmet u školama. Krv bi se pišala da se dobije duja, a u tom idealnom društvu, prosjek bi se nabijao na hrvatskom i matematici. Sport, rekreacija i fizička aktivnost je nešto najbolje što čovjek može učiniti ne samo za svoje zdravlje, nego i za čitavo društvo. Sport smanjuje troškove države, snižava poreze, povećava produktivnost i diže kvalitetu života. Naravno, u sklopu tjelesnog odgoja učilo bi se o kvalitetnoj prehrani, što su uopće ugljikohidrati, proteini, masti…, i kako utječu na tijelo?

MEDIJSKI ODGOJ

Ovaj zaseban predmet hitno treba uvesti u škole, jedan sat tjedno. Nikad čovjek nije bio okružen medijima kao danas i mediji nikad nisu bili veće zlo nego sada. Manipuliraju, šire paranoju i strahove. Djeci treba objasniti kako i zašto to rade. Zbog šugavih klikova. Treba ih naučiti da ne vjeruju medijima, da postavljaju kritička pitanja i da sami pokušaju naći odgovore. Da ona tamo glumica nije tako zgodna nego da ima zaposlenog lika koji je vrhunski znalac fotošopa. Treba im objasniti prirodu funkcioniranja društvenih mreža, da su one same po sebi takve da imaju tendenciju izazivanja anksioznosti i depresije. Da ih se koristi rijetko i svrhovito, da se nikad i za ništa ne upotrebljava govor mržnje, nego mir, ljubav, empatija… Inače bi glavna značajka obrazovanja trebala biti da djeca postanu dobri ljudi, a da se ne stavlja glavni naglasak na ekonomiju.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Zdravko, Reiko, Eileen i Karlo - nema svakog dana prilike za susret prijatelja iz Dubrovnika, Japana i Amerike

Dado, Pere, Made i Đivo - vaterpolo im je u krvi, raduju se što su naši momci u Europi zlatni i prvi

Saša i Jere - kažu liječnik i kapetan da se prava prijateljstva nikada ne iznevjere

Alida i Tea - profesorice baleta zajedno sjele, predahu poslije posla se vesele

60 godina od mature proslavili su maturanti Gimnazije Dubrovnik, generacija 1961./1962. - Pero Čučević, Jozo Cobenzl, Tonći Kordić, Aleksandar Krasovac, Marija Radonić - Wagner, Ivo Mihatović, Maja Petrušić - Žunić, Mira Buconić, Mira Manola - Rossetti, Mladen Žile, Ana Srezović - Milić, Nela Franičević - Šimić, Pave Vukić - Obradović, Anka Petrlin - Dabelić, Mara Tonković - Mage, Ana Kanjuo - Marković, Maja Totić - Meštrović, Kate Prusina - Kadrić, Vlasta Pendo - Nakić, Nane Bagović - Market, Hilda Klarin - Kamić, Boke Andrijić i Stane Nadramija - Polanda

Catalina i Basti - druženje mladosti iz Perua i Dubrovnika puno je slasti

Đorđe i Matija - zdravlju koristi kad se svaki dan prehoda lijepa relacija

Ivana i Anđela - uživaju u radu na brodskih izleta štandu

Dubrovački

petak, 16. rujna 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Mirta, Juraj, Darko i Zlatko - nakon osvježenja na katamaran za Mljet se hita

Orsat, Miho i Mario - iskusnih ribolovaca iz Porta nasljednici se raduju ulovljenoj ribici

Martin i Emily - gledati barke se uputili, svojoj dragoj Biah vremena za pogledati butige ostavili

Marija, Bojan, Zdeslav i Matea - s oduševljenjem su zajedno u predstavi, a i kad se nešto ukusno na stol stavi

Gabriel, Teo i Luce - sladoled je ukusan, a za zlatne vaterpoliste kuca srce

Vjeverica i Anita - preko pola stoljeća se znaju, od nezaboravnih disco dana u Tezeja poznaju

Legendarna Kraljica mora

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

“QUEEN ELIZABETH 2”, jedan od najljepših lajnera i kruzera na svijetu, ime je dobio po Kraljici, a danas je luksuzni hotel u Dubaiju

Dubrovnik je popularno nazvana ‘’QE2’’ posjećivala kao kruzer, a u Grad i danas stiže treći brod kompanije Cunard koji je dobio ime po nedavno preminuloj Kraljici Elizabethi II.

Lajner QUEEN ELIZABETH 2 izgrađen je 1969. u brodogradilištu John Brown na ušću rijeke Clyde u Škotskoj kao novogradnja broj 736 za kompaniju Cunard Line po ugovorenoj cijeni od 84 milijuna USD. Već je 1958. u Velikoj Britaniji donijeta odluka da se izgradi putnički brod, kodno nazvan 03 (treća Kraljica) koji bi zamijenio lajnere QUEEN MARY i QUEEN ELIZABETH (prvi brod s imenom Kraljice Elizabete) na putovanjima prema New Yorku.

Britanska je Vlada odobrila 18 milijuna GBP subvencija za projekt broda od oko 70000 bruto tonaže koji može ploviti kroz Suez i Panamski kanal, a koji bi osim redovne transatlantske linije mogao obavljati i kružna putovanja. Kraljica Elizabeta II je kumovala porinuću broda te ga krstila svojim imenom. Ime broda je obznanjeno u zadnjem momentu, a u kombinaciji su do tada bila imena kao GREAT BRITAIN, WILLIAM SHAKESPEARE, WINSTON CHURCHILL, LONDON, BRITANNIA. Na kraju je ipak odlučeno da se imenom broda oda počast aktualnoj Kraljici Ujedinjenog Kraljevstva. QE2 (kako se brod popularno zove) prvo odlazi na kraće pred premijerno putovanje 22. travnja 1969. prema Las Palmasu, a premijerno 2. svibnja za New York. Doček u New Yorku je doista bio dostojan značaju broda, a bio je ujedno i posljednji organiziran za transatlantske lajnere.

ZAMALO PRERANO U REZALIŠTE QUEEN ELIZABETH 2 ima 69053 bruto tona (na-

Zbog rata s Argentinom otkazano je njeno krstarenje 1982 godine u kojem je trebala posjetiti i Dubrovnik

petak, 16. rujna 2022.

Kraljica Elizabeta

II je kumovala porinuću broda te ga krstila svojim imenom.

kon preinake 70327 bruto tona), dug je 293,5, širok 32 metara, a dvije parne turbine omogućavale su mu zavidnu brzinu od 28,5 čvorova. U svojim luksuznim kabinama mogao je ugostiti maksimalno 2000 putnika (560 u prvom i 1440 u turističkom razredu) o kojima se brinulo 1000 članova posade. Projektiran je i namijenjen glamuroznim prekoatlantskim putovanjima na liniji Southampton - New York.

Ali, kao i ostali lajneri toga vremena uskoro je postao svjedokom nagle ekspanzije zračnog putničkog prometa i pomalo neočekivano počeo gubiti putnike. Naime, već je 1965. kada započinje gradnja broda, 95 posto putnika između Europe i Sjeverne Amerike koristilo zračni promet. Od 1974., zbog u svijetu sve većeg zanimanja za kružna putovanja, QE2 je sve rjeđe na prekoatlantskim putovanjima, a češće na krstarenjima. Sedamdesetih, nakon što su raspremljeni legendarni lajneri UNITED STATES, FRANCE, RAFAELLO i MICHELANGELO, zamalo je i QE2 otišla u rezalište, i to samo deset godina nakon porinuća.

RAT S ARGENTINOM

Na sreću, tvrdoglavi Britanci su našli uspješnu formulu kako je spasiti te su tako legendarni brod ipak sačuvali. Kada je 1982. između Velike Britanije i Argentine izbio rat na Malvinskom (Falklandskom) otočju, QE2 je rekvirirana za potrebe prijevoza 5. pješačke brigade sastavljene od Škotske i Welške garde te Gurka. Na brodu su dograđene helikopterske platforme, luksuzni je smještaj preuređen u skromniji vojnički, a montiran je i moderni telekomunikacijski centar. Ove su preinake ekspresno započete 3. svibnja, a već je 12. svibnja, nakrcan s 3000 vojnika i vojnog materijala, QE2

zaplovio prema Malvinima. Tamo je doplovio 27. svibnja, istog dana iskrcao sve vojnike i njihovu opremu te nakon što je ukrcao spašene mornare s potopljene britanske fregate ARDENT, odmah pobjegao sjevernije jer su Argentinci već započeli upornu elektronsku potragu za njim. Vraća se u domovinu 11. lipnja, a kako je rat na dalekim Malvinima brzo okončan, nije više bilo potrebe za novim vojnim transportima pa se QE2 ponovo počela preuređivati da bi uskoro započela svoja nova komercijalna turistička putovanja.

NAJBRŽI KRUZER NA SVIJETU

I URAGANSKI VALOVI

Zbog Malvinskog rata otkazano je njeno već rasprodano krstarenje koje je trebalo početi 27. lipnja 1982. s itinererom: Venecija, Dubrovnik, Krf, Iraklion, Rodos, Piraeus po cijeni koja se kretala u rasponu od 835 do 1210 dolara. Kako su se problemi s parnim pogonskim strojevima konstantno ponavljali, Cunard ih je odlučio zamijeniti. Godine 1986. u Lloyd Werft brodogradilištu u BremerhavenuNjemačka za 162 milijuna USD dvije parne turbine zamijenjene s 9 MAN B&W diesel strojeva ukupne snage 99900 kilovata koje su preko dvije propele davale maksimalnu plovidbenu brzinu od čak 33 čvora. QE2 je ostala najbrži kruzer (ali ne i lajner) na svijetu te je zabilježen i službeni podatak kako je mogla ploviti krmom (šijati) brzinom od 20 čvorova. Međutim, 7. kolovoza 1992. ploveći oko Vineyard Sounda u Massachusettsu u SAD-u OE2 se nepotrebno uz veliku blamažu nasukala na podvodne grebene te neslavno otplovila na ponovno potpuno preuređenje i popravak. Ploveći Atlantikom prema New Yorku 11. rujna 1995. brod je uletio u uragan Luis s jako velikim valovima od kojih je jedan bio visok čak 95 stopa ili 29 metara. U New York je došla s velikim zakašnjenjem i s velikom štetom te ga je Cunard Line odmah poslao na popravak. Kapetan je svim putnicima i posadi zbog naplate osiguranja morao izdati potvrdu o proživljenoj kalvariji.

KAO KRUZER STIŽE U DUBROVNIK

Tipične plovidbe broda QUEEN ELIZABETH 2 odvijale su se po tradicionalno ustaljenom programu od jednog uvijek rasprodanog tromjesečnog putovanja oko svijeta, 30 transatlantskih putovanja

Priče o moru i brodovima

Atlantski ocean preplovila je ukupno 806 puta na putovanjima na kojima je prevezla oko 2,5 milijuna putnika

Queen Elizabeth 2

Danas je brod

QUEEN ELIZABETH

2 detaljno preuređen kao hotel i brod muzej u Mina Rashidu u Dubaiju te s njime upravlja PCFC hotels co.

između Southamptona i New Yorka te po nekoliko tematskih kružnih putovanja i party mini krstarenja. Nakon 25. travnja 2004. kada je QE2 zajedno s novosagrađenom QUEEN MARY 2 (QM2) posljednji put komercijalno iz New Yorka do Southamptona preplovila Atlantik, počinje isključivo ploviti na kružnim putovanjima, a ocean je ostavila mladoj nasljednici.

Računa se da je do tada preplovila Atlantski ocean na ukupno 806 putovanja na kojima je prevezla oko 2,5 milijuna putnika. Rijetko je zalazila u istočno Sredozemlje, ali kada bi se ovamo zaputila, redovito je uplovljavala u Dubrovnik kao jedino odredište hrvatskog Jadrana. Iza Domovinskog rata QE2 nas je posjetila 28. listopada 1998. te ponovo 10. srpnja 2004. Sljedeće godine dolazi ovamo 18. lipnja, na putu iz Trsta za Krf, te 28. rujna ploveći iz Zakinthosa za Cagliari. Nastavlja sa svojim redovnim uplovljavanjima i sidrenjem ispod gradskih mira i sljedeće četiri godine. Cunard je u lipnju 2007. obznanio odluku o prodaji broda QE2 kompaniji Dubai World za 100 milijuna USD. Legendarni krstaš je otplovio u Dubai u studenom 2008. gdje je ostao stalno vezan na posebno uređenom vezu The Palm Jumeirah, najvećem umjetnom otoku na svijetu. Planirano je da će nakon potpunog preuređenja QE2 služiti kao ploveći luksuzni hotel te postati još jednom atrakcijom ionako već glamuroznog Dubaija.

POSJET I NA POSLJEDNJEM

KRUŽNOM PUTOVANJU

Završno prekooceansko putovanje QE2 je, u pratnji nasljednice QUEEN MARY 2, započela 10. listopada 2008. iz luke Southampton do New Yorka. U povratku je na svom posljednjem, ukupno 806. transatlantskom putovanju ponovo uplovila u matičnu luku 22. listopada. Tu je ostala tri dana nakon čega je započela svoje posljednje kružno putovanje. S polaskom 25. listopada iz Southamptona, posjetila je Lisabon, Cagliari, Napulj, Messinu, Zakintos, Atenu, Gibraltar, Vigo i naravno Dubrovnik. Posljednji se put pod Gradskim mirima usidrila 3.

studenog 2008. ujutro te se zauvijek oprostila od Grada oko 17:00 sati. U matičnu se luku vratila 11. studenog ujutro da bi istog dana navečer poduzela svoju posljednju plovidbu kroz Sueski kanal do Dubaija, tičući usput luke Lisabon, Gibraltar, Civittavecchia, Napulj, Maltu i Aleksandriju.

RASPRODANA POVIJESNA PLOVIDBA PREMA DUBAIJU

A kada je 27. lipnja 2007., odmah po objavi vijesti o umirovljenju broda, kroz Cunardov suvremeni elektronski sustav rezervacija pušteno u prodaju ovo povijesno zadnje putovanje brodom QE2, zahvaljujući izuzetnom zanimanju poštovatelja legendarne Kraljice mora, bilo je potrebno svega 36 minuta da se ono kompletno i rasproda. Dogodilo se to unatoč cijeni koja se kretala između 4700 USD pa do vrtoglavih 33000 USD po osobi.

To je još samo jedan dokaz kako je sa scene konačno otišao neponovljivi i posljednji legendarni klasični putnički lajner/ kruzer, prepuštajući tako svjetska mora svojim novim i suvremenijim nasljednicima.

Danas je brod QUEEN ELIZABETH 2 detaljno preuređen kao hotel i brod muzej u Mina Rashidu u Dubaiju te s njime upravlja PCFC hotels co. nakon svečanog otvaranja u listopadu 2018. godine. U svibnju 2022. brod je ponovo prodan poznatoj Francuskoj hotelskoj grupaciji Accor koja ga je preuredila u brod s 447 soba, a posebno je označen “Theatre by QE2” u kojem nastupaju poznati komičari kao što je komičar, prezenter, pisac i glumac Jack Whitehall.

Početkom listopada 2007. Cunard je objavio vijest kako je s talijanskim brodogradilištima Fincantieri ugovorio izgradnju treće Kraljice. Putnički kruzer modificirane klase Vista od 92000 bruto tona, koji se je po ugovorenoj cijeni od 700 milijuna USD gradio u Monfalconeu u Italiji. Zaplovio je 2010. godine pod imenom QUEEN ELIZABETH i 16. studenog iste godine prvi put je uplovio u grušku luku, koju, poput svoje slavne prethodnice, nastavlja redovito posjećivati.

U svibnju 2022. brod je prodan poznatoj Francuskoj hotelskoj grupaciji Accor koja ga je preuredila u brod s 447 soba

56 Priče o moru i brodovima petak, 16. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

petak, 16. rujna 2022. Dubrovački

Iscenirali prometnu nesreću u Konavlima, pokušali su prevariti osiguranje

Na prevaru su htjeli dobiti 290 tisuća kuna

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske trojica muškaraca u dobi od 36, 39 i 40 godina osumnjičeni su za kazneno djelo pokušaja prijevare.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su u večernjim satima 21. veljače ove godine, s unaprijed stvorenom namjerom i dogovorom te lažnim prikazivanjem činjenica, policiji prijavili prometnu nesreću s materijalnom štetom koja se dogodila u mjestu Mihanići u Konavlima. U navodnoj prometnoj nesreći su sudjelovali 39-godišnjak kao vozač vozila dubrovački registarskih oznaka i 40-godišnjak kao vozač drugog vozila, također dubrovačkih registarskih oznaka.

Izvršenim očevidom na mjestu događaja, temeljem analiza oštećenja na vozilima, definiranog položaja i strukture tragova na mjestu nesreće, zatečenog konačnog položaja vozila, analizom dinamičkih i kinematskih elemenata sudarnog procesa i kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da  oštećenja na osobnim vozilima nisu sukladna i nastala međusobnim sudarom te je zaključeno da je prometna nesreća fingirana. Također je utvrđeno da je 39-godišnjak na temelju lažnih podataka podnio odštetni zahtjev osiguravajućem društvu u iznosu od 290 tisuća kuna.

Analitičkom obradom podataka utvrđeno je da je 36-godišnjak prije, za vrijeme i nakon sudara koordinirao kretanje oba vozača, sudionika nesreće, stoji u priopćenju policije.

Mladić koji je divljao po Pelješkom mostu ide u zatvor

Prošle godine je 19-godišnji počinitelj pravomoćno osuđen na tri godine zatvora jer je obijesno vozeći motor u središtu Orebića na pješačkom prijelazu usmrtio 15-godišnjakinju

Nakon što su se mediji raspisali o slučaju 19-godišnjaka iz Orebića koji je divljao po Pelješkom mostu BMWom vozeći u zaustavnom traku unatoč tome što je prošle godine pravomoćno osuđen na tri godine zatvora jer je obijesno vozeći motor u središtu Orebića na pješačkom prijelazu usmrtio 15-godišnjakinju, za slučaj se zainteresirao i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je zatražio očitovanje Županijskog suda u Dubrovniku.  Sudac istrage Zoran Čengija, koji je sudac izvršenja suda u Dubrovniku, ali i sudac koji je osudio 19-godišnjaka za prometnu nesreću s fa-

talnom posljedicom, i to na tri godine i 10 mjeseci maloljetničkog zatvora, za Dalmatinski portal je izjavio kako je presuda postala pravomoćna krajem prošle godine, ali da nije donio rješenje o upućivanju na služenje zatvorske kazne jer je predmet na Ustavnom sudu po tužbi za narušena ustavna prava u kaznenom postupku.  Reagirao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović koji je komentirao kako ustavna tužba ne odgađa izvršenje zatvorske kazne. Nakon svega, sudac Čengija je napisao rješenje kojim upućuje 19-godišnjaka na služenje zatvorske kazne.

Presuda je postala pravomoćna krajem prošle godine, ali sudac nije donio rješenje o upućivanju na služenje zatvorske kazne jer je predmet na Ustavnom sudu po tužbi za narušena ustavna prava u kaznenom postupku

UPUĆENO RJEŠENJE ZA SLUŽENJE KAZNE

Na Sveučilištu u Dubrovniku u tijeku prijave za seminar za turističke vodiče

U tijeku su prijave za seminar i polaganje stručnog ispita za turističke vodiče za Dubrovačko-neretvansku županiju u akademskoj 2022./2023. godini na Sveučilištu u Dubrovniku. Elektronske prijave kandidata primaju se do 30. rujna 2022.

Sveučilište u Dubrovniku, odlukom Ministarstva turizma, organizira i izvodi seminar za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča za Dubrovačko-neretvansku županiju te tako doprinosi održavanju kvalitete turističke ponude koja je kroz dugi niz godina Dubrovnik odredila kao turističku destinaciju na visokoj razini. U izvođenju nastave u sklopu Seminara sudjeluju sveučilišni nastavnici, ali i stručnjaci iz prakse s dugim te bogatim iskustvom rada u turizmu.

Seminar organizira Odjel za ekonomiju i po -

slovnu ekonomiju, a izvodi se na Sveučilišnom kampusu, na adresi Branitelja Dubrovnika 41. Početak predavanja predviđen je 10. listopada 2022. Zainteresirani pristupnici trebaju imati najmanje srednju stručnu spremu, znati jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča minimalno razine B2 prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru, prijaviti i uplatiti troškove seminara i stručnog ispita te biti državljanin zemlje članice EU Detaljne informacije o seminaru nalaze se na internetskoj podstranici Sveučilišta: Tečaj za turističkog vodiča. Sve dodatne informacije mogu se zatražiti na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku na adresi Lapadska obala 7, tel. 020 445 909, e-mail: ekonomija@unidu.hr.

Početak predavanja predviđen je 10. listopada 2022. Zainteresirani pristupnici trebaju imati najmanje srednju stručnu spremu, znati jezik na kojem će pružati usluge turističkog vodiča minimalno razine B2

Dubrovački dnevniK petak, 16. rujna 2022.

petak, 16. rujna 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

Dječjem domu MASLINA

Dubrovnik darovali su:

- Prijatelji iz Scale, u spomen na dragog Željka Vukčevića, umjesto cvijeća prilažu 1.000,00 kn;

- Anita Boro, u spomen pok. Ivici Majicu 300,00 kn;

- Obitelj Ani Stanić, u spomen na Bujak Đina prilaže 400,00 kn:

- Helena i Matko Tomić, u spomen na pok. Veldu Marević, sestru naše Mirjane Vojvoda, umjesto cvijeća prilažu 200,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE DNŽu ime svakog člana od srca se zahvaljuje dobrim ljudima na donacijama: Obitelj Crvik za potrebe Udruge prilaže 3.000 kn

DOMUS CHRISTI

Marica Lučić s obitelji prilaže 200,00 kn

umjesto cvijeća na grob dragom Ivici Majiću Ankica i Periša prilažu 200,00 kn umjesto cvijeća na grob pok. gospara Vlaha Laptalo, oca našeg susjeda Paska Stanari zgrade J. Bobetka 12, prilažu 500,00 kn u spomen Baldu Šundrica Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima

DVA SKALINA

U spomen na pok. Iva Majića, 400 kuna prilažu obitelji Holer i Cvetinović; Umjesto cvijeća u spomen na pok. Ivicu Majića, supruga naše kolegice, 2.500 kuna prilažu njene kolege iz Doma zdravlja Dubrovnik.

U spomen na gđu. Mariju Marušu Govo, 400 kuna prilažu obitelji Mašanović i Ljutić; U spomen na drage roditelje, kćer Marija prilaže 400 kuna; Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara donacija 300 kuna; Perica Katušić donacija 150 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Prijatelji J.G. donacija 1.700 kuna; Miloslavić pavo Tomislav donacija 200 kuna; Anka i Baldo Mojaš donacija 120 kuna. Iskrena sućut obiteljima i prijateljima pre-

minulih.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( radnim danom od 9:00 – 17:00)

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

-Kristina, donacijom za Caritasove bilježnice-150 kn te Marijana donacijom-50 kn. U spomen na Željka Vukčević - Umjesto cvijeća – Ambroz Čivljak – 400 kn U spomen na Maria Đanića – umjesto cvijeća – Ana Bratoš Cetinić – 400 kn

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi!

Tekst za objavu molimo slati na: karitativni. rad.caritas@db.hr

Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

Sa našom karticom Fizikalne terapije ostvarite značajne popuste i na brojne druge preglede i zahvate u Poliklinici Marin Med.

Na odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo.

Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima.

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovi-

ta, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente! Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite na tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit. Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se garsonjera u Šipčinama na duže vrijeme zaposlenim samcima Kontakt: 020/419-718

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj s koristenjem kuhinje dnevnog boravka i banje mob. 0922858452

I znajmljuje se kuća u Knežici kod TUP-a i servisne zone. Komplet opremljena s 4 sobe, 2 banje, kuhinjom i dnevnim boravkom, parking osiguran. Pogodno za radnike ili veću obitelj. Kontakt: 091 595 6901

Iznajmljujem manji stan na duže vrijeme, namješten za dva radnika, muške osobe. Kontakt: 020/419-574

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Građevinsko zemljistegospodarske namjene 3000m2 sa pristupnim putem u blizini zracne luke prodajem papiri uredni 0916143946

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s

garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt mobitel: 095-5304659

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Gradevinsko komercijalno zemljiste 3000m2 u blizini zracne luke prodajem 0916143946

KAMENOKLESAR - Izrada grobnica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

petak, 16. rujna 2022.

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambulanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana

Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500

Dubrovački

AUTO / MOTO

E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.

ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009 .

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubro-

16. rujna 2022.

Mali oglasi

vačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem dvije inox bačve od 100 i 200 L, kao i plastični badanj. Kontakt: 020/ 411-324 095 376 5414

Prodajem drva od česvine i miješano. Kontakt: 098 165 1998

Povoljno prodajem novu perilicu suđa Gorenje. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 747 113

Prodajem badanj za grožđe. 2000 litara. Jednak i u vrhu i u dnu. Broj 020 791 204

Prodajem dječja kolica, u jako dobrom stanju, potpuno opremljena. Tel: 020/422-085

Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/392-2800

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

Meštar sa iskustvom pru -

ža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Uredujem vrtove, đardine, okucnice, rezidba. Orezivanje , kosnja trave i sl 0916143946

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Zaštita od sunca ,izrada vanjskih roleta ,komarica ,rolo zavijesa ,trakastih zavijesa ,ža-

luzina ,servis istih ,sve inf.na 0911472794 ,Mokošica.

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, žaluzine, rolo, panel i trakaste zavjese. Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 04.09. - 10-09.

LJEKARNA ”GRUŽ “ 11.09. - 17.09.

preminuli

LUKO LAZIBAT (1937.)

MARIO ĐANIĆ (1963.)

STANISLAV BEGUŠIĆ (1954.)

SADETA LUNJIĆ (1942.)

MILENA BRAJEVIĆ (1934.)

IGOR MILOŠEVIĆ (1956.)

ANTUN NJIRIĆ (1931.)

ANTE BORKOVIĆ (1936.)

JERKO FILIPOVIĆ (1963.)

LJUBO PUTICA (1955.)

MARIJA GLAVIĆ (1932.)

MARIJA GUVO (1928.)

ZINETA ROKIĆ (1934.)

IVO REŠETAR (1951.)

VATERPOLISTI DOČEKANI NA STRADUNU

Dubrovnik na najljepši mogući način poručio –Hvala vam za zlato!

Grad Dubrovnik je prošle subote organizirao doček koji je ujedno i čestitka zlatnim Barakudama, igračima Hrvatske vaterpolske reprezentacije, koji su pobijedili Mađarsku u finalu Europskog prvenstva u Splitu s 10:8 (3:3, 1:0, 4:4, 2:1) i po drugi put u povijesti se popeli na europski tron. Dubrovački vaterpolist Marko Bijač proglašen je najboljim golmanom prvenstva.

Svojim okupljanjem na Stradunu Dubrovčani su tako pokazali s kolikim ponosom su im ispunjena srca zbog vaterpolista koji su pomogli Hrvatsku da drugi put u povijesti dođe do titule prvaka Europe.

petak, 2. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

ZLATNI

FOTO: Željko Tutnjević