Dubrovački dnevnik br. 113

2718-3742

Provjerili smo hoće li cijene biti turističke i koja je ponuda stranica 12

Krematorij bi dobro došao zbog problema s grobnim mjestima, ali zasad to nije isplativo stranica 10

‘’Najveća opasnost su klimatske promjene, zapuštene površine, prekomjerna gradnja i vandalizam’’

stranica 16

Pelješki most je ‘ukrao’ više od 80 posto prometa iz Trpnja, ali to možda uopće nije loše stranica 20

U DUBROVNIKU JE SKUPO

I UMRIJETI

ŠUMARIJA DUBROVNIK I POŽARI

SKRIVENI BISER ŽUPANIJE

U ŽUPI SE USKORO

OTVARA KAUFLAND

RUJAN

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović 020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing Nikoleta Zec 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Smrdi, smrdi, opako smrdi

Piše Vjera Šuman

FOTO: ROBERT ANIC /PIXSELL

vladinih ‘paketa mjera’ za kakvo - takvo preživljavanje hrvatskih građana, među kojima nisu samo oni najsiromašniji i umirovljenici, nego i takozvana ‘srednja klasa’ koja se lagano refala nakon rata i pretvorbe, ali sad je opet na putu nestajanja, odnosno, na putu svrstavanja među siromašne. Ubrzava se put vraćanja na stari model koji poznaje samo one bogate i najbogatije, dok su ostali sve bliže ili već preko ruba egzistencije. Zato nas svakodnevno iz svih medija, i onih elektroničkih i tiskanih, podučavaju štednji i smanjenju potrošnje energenata. Od struje, vode, plina na dalje. Uglavnom, ono što su nam trubili u vrijeme korone, koja je opet sve aktivnija, o pranju ruku pod mlazom vode i sapunanju barem tri puta, više ne važi, kamoli često pranje podova, cipela i nošene robe. Redovno zračenje i otvaranje vrata i prozora, bez obzira na grijanje jer vlažni i topli zrak pogoduje širenju virusa, isto više ne važi. Nova je preporuka, smanjiti stupanj grijanja/hlađenja, u kući sjediti u toplim bječvama umotan u dekicu, malo i brzinski provjetri-

Uočekivanju

ti, ali samo ako je isključeno grijanje. I ne zaboravite punjače vaditi kad nisu u funkciji i tako sve redom. Odavno znamo kako je svakodnevno žderanje mesa loše dok je puno povrća zdravo. Nije, naravno, zdravo sve povrće nego ono jeftinije ili još bolje ono koje možete ubrati sami. Tako stvari stoje, iako se čini kako će u ‘paketu’biti zaštićena cijena mljevenog, pa eto, radujte se, bit će i mesa.

Za to vrijeme predsjednik Uprave Ine, mrski nam Mađar, dao je ostavku, navodno zato što osjeća moralnu odgovornost za odvratnu krađu koja je zadesila Inu. Neš ti mađarskog morala. To je potpuno besmisleno jer da nije tako sigurno bi i naši članovi Uprave dali ostavke, jednako kao i svi naši dečki u Nadzornom odboru Ine. A nije im palo napamet. Zli Mađari opet ih pokušavaju zeznuti. Neš ti moral. Kakva je to uopće kategorija, to se spominje samo u crkvi i u nekim bajkama. Naši lumeni u Upravi Ine i u Nadzornom su već veliki dečki i logično ne nasjedaju na nekakve bajke o moralu. Nije ga spominjao ni Plenki, iako je rezignirano zaključio kako mu

je već dokokotalo jedenje..., znate već čega, zbog Ine. Nije mu lako, ali još nije tako strašno i hvala dragom Bogu, još nije došlo dotle da se na funkcije u državnim i ostalim poduzećima postavljaju stručnjaci, najbolji od najboljih, bez stranačke iskaznice. To bi ipak bilo previše. Ne treba trčati pred rudo. Evo, u svemu tome ima i sreće jer je onaj lopov Škugor taman bio u planu za glavnog u HEP-u. Pa smo imali sreće više nego pameti. E sad, kako i koliko se krade u ostalim državnim firmama trenutno nije tema i bez veze je o tome govoriti.

Umeđuvremenu je pala sutkinja Šupe koja je navodno primala mito i to prije punih deset godina. I ne, ovoga puta nije u tome sudjelovao najveći reformator hrvatskog pravosuđa iz Međugorja, nego su je USKOK-ovci sami upecali. E sad, ako cijeli proces traje deset godina, meni se čini kako se na većini hrvatskih sudova

neki dečki i cure znoje. Ali zov novca uvijek je jači od straha pa su male i nikakve šanse za prestanak takvih aktivnosti. S druge strane naša SOA ne bavi se ni krađama u državnim poduzećima, jednako kao ni korupcijom u pravosuđu. SOA se bavi ugrozom nacionalne sigurnosti, a korupcija i krađe valjda po nekom važećem pravilniku koji imaju, ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost. Ako ste drugačije mislili očito ste se prevarili.

UGradu

je situacija s cijenom struje vrlo dobra zbog Ugovora koji je Grad sklopio s HEP – om, koji važi do proljeća 2024. Pritom se koristilo EU Fondove za podizanje energetske učinkovitosti, tako da je zasad situacija u Gradu dosta povoljnija nego drugdje. Srđevci dižu dreku zbog kupnje dionica Luke Dubrovnik, manje više bez valjanog argumenta i razloga. U stranačkom Statutu im je valjda obvezno ‘protiv’, i kad imaju argumente,

i kad su baš zato protiv, što su protiv i gotovo. Njihovi kolege u Zagrebu drugačije muke muče. Zagreb nikad nije bio zatrpaniji smećem, ali ideja da svi stanari plaćaju grijehe neodgovornih pojedinaca teško će proći, pogotovo jer će se i Ustavni sud morati time zabaviti. Ipak, prije tog spektakla s novim vrećicama, smeće se gomila i neredovito odvozi. Bojkotira li ih netko, možda su Srbi, možda masoni, vrag bi ga znao. Zagreb je definitivno zaražen napuljskim sindromom. Smrdi, smrdi, opako smrdi. Smjesta moram micati auto, da ne bih velikog Turčina gađala iz praćke, skrivena iza haube. Moraju ulice biti prazne, kao nikad dosad kad prolaze i dolaze strani državnici. Ništa nije rečeno o kontejnerima i zasad su prekrcani sa smećem svuda naokolo. Ali, do dolaska Erdogana, možda gradska Čistoća ipak krene u akciju. Noć je pred njima. Čok, čok! Eto vas.

petak,

Franković: Svašta su mi nudili za dokapitalizaciju Luke Dubrovnik, nisam pristao, znam odakle dolaze pritisci!

Na sjednici Gradskog vijeća povučeno je pitanje kupnje dionica Luke Dubrovnik, a gradonačenik Mato Franković je za govornicom istaknuo kako se radi o pritiscima jer nije pristao na dokapitalizaciju Luke nego se ona našla u većinskom vlasništvu Grada. „Znam kome to smeta i znam iz kojeg vaterpolskog kluba dolazi ova priča, i znam čovjeka s očalima koji je u Sabor slao anonimna pisma. Znam kad je išao po kafanama i pričao o tome. Znam tko je, što je i za koji račun,“ kazao je Franković

Piše Ivona Butjer Mratinović

BOMBA

Dubrovački dnevniK petak, 9. rujna 2022. Gradsko vijeće

Društva u vlasništvu Grada predstavila su svoja godišnja izvješća o poslovanju na 14. sjednici Gradskog vijeća održanoj u ponedjeljak, a najzanimljivija se rasprava povela na točki dnevnog reda oko poslovanja Luke Gruž gdje su povučena pitanja oko kupnje dionica Luke. Podsjetimo, objavljeno je kako je Luka Dubrovnik dionice Luke od Atlantske plovidbe platila tri puta više nego UTD Ragusa u gradskom vlasništvu.

Objašnjenja su tražili SDP -ov vijećnik Ivan Tropan te Đuro Capor iz stranke Srđ je Grad. „Sigurno je da je to određivao prodavatelj i tržište. Mogli smo prihvatiti ili ne prihvatiti cijenu. UTD Ragusa je platila 1800 kuna, a Luka Dubrovnik ih je kupila po većoj cijeni, koja joj je bila prihvaćena. To su različita društva. Luka Dubrovnik tad je bila u 48-postotnom vlasništvu Grada koji ne može tu samostalno donijeti odluku jer je potrebna većina Skupštine. UTD Ragusa je, s druge strane, bila naša odgovornost. Dionice imaju svoju licitiranu vrijednost. Kad stječete neki kontrolni paket, tad je cijena veća nego kad kupujete iz vlastitih želja da imate neku dionicu. Nisam čuo što je sporno, a pogotovo ne što je zakonski sporno,“ izjavio je Franković dodavši kako se radi o trezorskim dionicama koje ne mogu imati istu cijenu kao ostale jer ‘djedovina nema svoju cijenu’. Također je dodao i kako će ‘o Luci otkriti puno toga kad dođe vrijeme’, no kako se rasprava zahuktavala, tada je više toga i otkrio. Naime, i on i bivši gradonačelnik, a danas nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić su kazali kako su postojali pojedinci koji su nudili dokapitalizaciju Luke.

„Tko je taj koji je donio odluku kolika će cijena dionica biti prema UTD Ragusi i Luci Dubrovnik? Pa Atlantska plovidba. On je vlasnik. Zar vi mislite da ja imam toliku moć da uđem tamo i određujem cijenu? Pa to je ozbiljno društvo. Tko je donio odluku o kupnji dionica u UTD Ragusa? Ja, jer sam ja Skupština i stojim iza toga. Tko je donio odluku o kupnji trezorskih dionica? Skupština Luke. Ja sam bio za, Tomislav Matić je bio potpuno protiv jer je htio drugog partnera. S gosparom Matićem sam imao korektne odnose, stoput smo se složili, sad nismo, ali sam mu rekao – ti si me nazvao i rekao mi da ih ne kupujemo mi nego neko drugo društvo. Njegov interes nije bio da Grad ojača. Mi smo se za svaku stratešku odluku morali dogovarati s njim ili Atlantskom. Ako se ne dogovoriš, nema te. Sad to nije tako, sad mi imamo većinu,“ izjavio je

Franković osvrnuvši se na to kako je Grad zapravo postao većinski vlasnik Luke kupnjom dionica. Potom je o Matićevim interesima počeo govoriti i Vlahušić.

„Matić ima samo jedan cilj, a glasi ovako - mi ćemo dokapitalizirati luku, vi ćete biti manjinski, ja većinski. On želi dobiti koncesiju. Grad je uvijek imao većinu u malim dioničarima, uvijek smo imali njihovu potporu. Mi imamo minimalno 60 posto jer mali dioničari glasaju kako Grad kaže, ako im se to kaže na pristojan način,“ kazao je Vlahušić, s čime se složio i Franković.

„Sve ste rekli. Meni su različiti ljudi prilazili i rekli su – idemo na dokapitalizaciju, Grad će imati 25 posto, a mi ulazimo s novcem, ti ćeš biti zadovoljan. Ali ja nisam htio, nisam takav čovjek, nisam takav. I znam kome smeta i znam iz kojeg vaterpolskog kluba dolazi ova priča, i znam čovjeka s očalima koji je u Sabor slao anonimna pisma. Znam kad je išao po kafanama i pričao o tome. Znam tko je, što je i za koji račun. Nemojte nasjedati na priče ispraznih ljudi koji života nemaju pa se bave tuđim,“ poručio je Franković ‘Srđevcima’, a u odgovoru na Tropanova pitanja istaknuo kako bez kupnje dionica Luke Dubrovnik ne bi bilo ni kupnje TUP -a.

„Da kojim slučajem mi nismo uspjeli steći vlasništvo nad Lukom Dubrovnik, bismo li kupili TUP preko UTD Raguse? Ne bismo. Vijećnik SDP -a Jadran Barač se tada bacao na glavu da UTD Ragusu ne kupujemo, a mi smo vratili sve kredite, platili smo je 16,7 milijuna, u međuvremenu smo s njom kupili dionice Luke, postali većinski vlasnici, pa smo kupili TUP gdje nam je Luka privremeno jamčila da možemo dići kredit,“ kazao je Franković koji je kazao kako je ‘prije tri mjeseca napisao jedan post koji kaže – ježa će gutati tko u Luku dirne’.

„U trenutku kad su se neke stvari počele otkrivati, jedna od prvih stvari koja je bila izrečena je – reći ćemo mi kako ste kupili dionice Luke Dubrovnik. Svjestan sam da će netko iza mene doći i čeprkati, ali može koliko hoće jer imam pravnike koji računaju na to da sve bude kako treba. Za 10 godina će sigurno ljudi cijeniti činjenicu da smo vlasnici Luke, UTD -a i da smo kupili TUP prethodno stečenim udjelima u ove dvije tvrtke,“ kazao je Franković. Naposljetku je izvješće o poslovanju Luke prihvaćeno većinom glasova vijećnika, uz iznimku stranaka SDP i Srđ je Grad.

„Meni su različiti ljudi prilazili i rekli su – idemo na dokapitalizaciju, Grad će imati 25 posto, a mi ulazimo s novcem, ti ćeš biti zadovoljan.

Ali ja nisam htio, nisam takav čovjek, nisam takav. I znam kome smeta i znam iz kojeg vaterpolskog kluba dolazi ova priča, i znam čovjeka s očalima koji je u Sabor slao anonimna pisma. Znam kad je išao po kafanama i pričao o tome. Znam tko je, što je i za koji račun. Nemojte nasjedati na priče ispraznih ljudi koji života nemaju pa se bave tuđim,“ poručio je Franković

„Kad je Grad raspisao natječaj za GUP Luke Dubrovnik, mi smo prema uputama poslali zahtjev za uvrštenje McDonald’sa, što smo prije nekoliko dana i predali,“ kazao je Vido Matić, vlasnik Frendyja

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Ilustracija

Globalna svijest, čini se, sve je više usmjerena ka zdravoj prehrani i organskim namirnicama pa bi se moglo činiti kako je pitanje kad će najveći lanac brze hrane McDonald’s napokon stići u Dubrovnik zakasnilo najmanje nekoliko desetljeća. No, ipak to nije tako. McDonald’sovi restorani brze hrane i danas su jako popularni, a Dubrovnik kao važan grad i značajno turističko središte bi ga trebao imati. To je pitanje aktualizirano i otkako se izgradio Pelješki most koji bi mogao olakšati dobavu namirnica, a spomenuo ga je i gradonačelnik Mato Franković na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća. Kako je tada istaknuto na sjednici, tvrtka Frendy koja ima svoj prostor u gruškoj luci, zatražila je od Grada Dubrovnika prenamjenu kako bi se tamo otvorio McDonaldsov drive in objekt. Franković je izjavio kako podržava njihov dolazak te ga ocijenio povoljnim po grad. No, o dolasku McDonald’sa u Dubrovnik govori se godinama. Dubrovački dnevnik je lani prvi pisao o vjerojatnom dolasku velikog lanca brze hrane u Gruž, a sad smo se raspitali u kojoj je fazi cijela priča.

FRENDY PREDAO ZAHTJEVE ZA MCDONALD ’S Podsjetimo, nositelj hrvatske franšize je Globalna hrana d.o.o. koju je 2010. godine kupio Georg Gavrilović iz mesoprerađivačke tvrtke Gavrilović. Dubrovački dnevnik je uputio upit na službenu mail adresu, a iz tvrtke smo dobili kratki odgovor.

„Razmatramo različite lokacije za širenje poslovanja te ćemo na vrijeme izvijestiti kad nam otvorenje McDonald’sa u Dubrovniku bude u

petak, 9. rujna 2022.

planu,“ odgovorili su iz Globalne hrane. No, konkretniji je bio Vide Matić, vlasnik Frendyja koji svoje prostore ima u gruškoj luci. „Kad je Grad raspisao natječaj za GUP Luke Dubrovnik, mi smo prema uputama poslali zahtjev za uvrštenje McDonald’sa, što smo prije nekoliko dana i predali,“ kazao je Matić te se osvrnuo na ideju da Luka Dubrovnik kupi prostore u Gružu, a koja je iznesena na posljednjem Gradskom vijeću.

„U međuvremenu je nekoliko vijećnika predložilo da se za kupnju naših prostora u Gružu javi Luka Dubrovnik ili neka druga ustanova, no do danas (op.a do prošle subote) nam se nitko nije javio. Očekujemo kako ćemo nastaviti dalje s planiranim jer je gradonačelnik i sam kazao kako podržava prijedlog, a sastao se i s direktorom zaduženim za tržište Istočne Europe. Hoće li se nešto u međuvremenu promijeniti, ja to ne znam, ali zahtjev prema Gradu smo predali 10-ak dana prije, a zadnji rok je bio 29. kolovoza,“ izjavio je Matić za Dubrovački dnevnik.

LUKA JE BESKUĆNIK I MOGAO BI JE

INTERESIRATI FRENDYJEV PROSTOR

Iz svega navedenog dalo bi se zaključiti kako McDonald’s ima ozbiljnu intenciju širiti se i na Dubrovnik, a sada su pronašli i svoj prostor. No, nije sve tako jednostavno.

Naime, prostor luke u Gružu je prostor čiji je većinski vlasnik Lučka uprava odnosno Država. Luka Dubrovnik samo gospodari tim prostorom i svoje prostore u gruškoj luci zapravo ni nema. Jedini privatni prostori koji nisu u koncesiji su oni koje posjeduje Frendy pa ne bi čudilo da se Luka zaista zainteresira za kupnju.

Neslužbeno doznajemo kako je Frendy bio korektan te je Luci Dubrovnik svoje prostore prethodno i ponudio. Za zaključiti je, pa i prema prethodnim izjavama direktora Željka Raguža, kako Luka Dubrovnik ima dovoljno sredstava, ali nema svoje prostore, a Frendyjev prostor je itekako atraktivan i vjerojatno bi se novom vlasniku brzo isplatio.

To, naravno, ne znači nužno kako bi McDonald’s morao ostati bez prostora u Gružu, no možda bi ih Luka potom iznajmila upravo njima pod određenim uvjetima. No, to su špekulacije, a više će se znati kad Luka Dubrovnik donese svoju konačnu odluku.

PREGOVORI TRAJU VEĆ DEVET GODINA

Zanimljivo je i to što, kako smo prethodno pisali, franšiza već devet godina povremeno pregovara s Frendyjem. Navedena lokacija očito je ‘zapela’ za oko ljudima u McDonald’su kao idealna, pa i uvjetima koji se moraju zadovoljiti sukladno franšiznom ugovoru. Naime, ovo je jedna od rijetkih lokacija u kojoj se može organizirati rad restorana brze prehrane sa sjedećim mjestima, a ujedno i prodaja hrane i pića za korisnike koji dolaze s automobilima i preuzimaju hranu, takozvani Drive in.

Iako je Dubrovnik u očima McDonald’sa malen grad, on je svakako jedna od najpoznatijih svjetskih destinacija koja privlači pozamašan broj gostiju. Lokacija u Gružu svakako pospješuje argumente, posebice ako uzmemo u obzir kako je u blizini budućeg terminala.

Pelješki most svakako olakšava logistički prijevoz namirnica do Dubrovnika i zaobilaženje granice Bosne i Hercegovine što je do sada bio teško premostiv problem. Jedan od direktora tvrtke Globalna hrana, Pavel Pavliček prije nekoliko godina je za Poslovni dnevnik izjavio kako je činjenica da je Dubrovnik ostalim građanima predalek, a da je drugi problem logistika, budući da transport namirnica dijelom prolazi i kroz drugu državu. No, ti su problemi sada riješeni. Zadnji, možda i najveći problem za Pavličeka je bila i cijena nekretnina koje su po njegovom mišljenju previsoke. No, to je problem koji se vjerojatno neće tako skoro riješiti.

Prostor luke u Gružu je prostor čiji je većinski vlasnik Lučka uprava odnosno Država. Luka Dubrovnik samo gospodari tim prostorom i svoje prostore u gruškoj luci zapravo ni nema. Jedini privatni prostori koji nisu u koncesiji su oni koje posjeduje Frendy pa ne bi čudilo da se Luka zaista zainteresira za kupnju.

Maja Bender je privremena ravnateljica Doma za starije osobe Ragusa

Maja Bender nova je privremena ravnateljica Doma za starije Ragusa, potvrdili su gradski vijećnici na 14. sjednici Gradskog vijeća koja je održana u ponedjeljak. Bender je svoje bogato iskustvo stekla, među ostalim, i kao koordinatorica palijativne skrbi Doma zdravlja Dubrovnik.

Podsjetimo, sredinom svibnja na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika izglasano je osnivanje ustanove socijalne skrbi ‘Dom za starije osobe Ragusa’, kao javne ustanove za pružanje socijalnih usluga. Osnivač je Grad Dubrovnik, a ustanova, čija je djelatnost pružanje socijalnih usluga starijim osobama, upravljat će Domom umirovljenika u Gružu i budućim Domom za starije koji će se graditi pored Opće bolnice Dubrovnik.

Dogodine do Srđa samo žičarom, na Bosanku stiže rampa

Gradonačelnik Mato Franković je na 14. sjednici Gradskog vijeća održanoj u ponedjeljak najavio postavljanje rampe na području Bosanke sljedeće godine, a sve s ciljem smanjivanja prometnih gužvi. Kako je najavio, na dnu samog skre-

tanja za Bosanku će se postaviti obavijest kako je put otvoren samo do Bosanke, a dalje će moći prolaziti jedino vozila s dozvolom i radnici koji rade na Srđu.

„Taksisti, kombiji, mini busevi sad voze cestom koja nije adekvatna. Ja ra-

zumijem kako svi moraju zaraditi, ali život ljudi koji gore žive je postao nemoguć, a Grad svakim odlaskom taksi vozila od Bosanke do Srđa gubi novac,“ izjavio je Franković koji je kazao kako za sve one koji će htjeti ići s ili na Srđ postoji žičara.

Franković

Novi cjevovod u Ulici između vrta omogućit će rekonstrukciju vodoopskrbe sve do povijesne jezgre

Vodovod Dubrovnik dovršio je 360 tisuća kuna vrijednu rekonstrukciju vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici između vrta, na području od Platske ulice pa do ulice Marijana Blažića, čime su stvoreni preduvjeti za obnovu kompletne mreže na području od Bogišićevog parka do Posata. „Rekonstrukcijom tamošnje mreže riješili smo još jednu kritičnu točku na našem sustavu, jer su nam se kvarovi javljali upravo na tom području. Iako je glavni pravac opskrbe preko Ulice branitelja Dubrovnika, a ovo zapravo alternativni pravac, ovim radovima osigurali smo tamošnjim stanovnicima stabilnu opskrbu pitkom vodom, ali i omogućili rekonstrukciju dotrajalih dijelova sve do povijesne jezgre, što će zapravo biti cilj naših idućih investicija“ – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako je jedan od tih projekata već u tijeku, a to je rekonstrukcija cjevovoda uz Posat, čiji se dovršetak očekuje uskoro.

Na Pustijerni izrađen novi drveni most i postavljena vrata, zbog devastacija uskoro video nadzor

Na arheološkom nalazištu na Pustijerni Zavod za obnovu Dubrovnika postavio je vrata te izradio novi drveni most za pristup bastionu sv. Spasitelja. Radove u vrijednosti od 36.875 kuna izveo je Građevinar Quelin d.d.. Po samom završetku predmetnih radova djelatnici Zavoda za obnovu Dubrovnika zatekli su uništena novopo-

stavljena vrata išarana grafitima, urušeni fiksni dio pregrade i obijen lokot. Stoga će Grad Dubrovnik, kako bi spriječio daljnju devastaciju, postaviti video kameru za nadzor ove lokacije, a Zavod će popraviti vrata i staviti novi lokot.

Kotarski izbori održat će se 6. studenoga

Odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika 6. studenoga održat će se izbori za članove vijeća jedinca mjesne samouprave – osam gradskih kotara i sedamnaest mjesnih odbora.

Gradski kotari i mjesni odbori prvi su segment odlučivanja, najniža razina mjesne samouprave putem kojih građani koji žive na tom području mogu odlučivati, kako o kapitalnim projektima tako i o onim manjim, poput uređenja dječjih igrališta, potreba za javnom rasvjetom, manjim komunalnim uređenjima i opremanjima, odnosno manjim ulaganjima koja podižu kvalitetu života na određenom području.

dnevniK petak, 9. rujna 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački

Dubrovniku bi dobro došao krematorij zbog problema s grobnim mjestima, ali zasad to nije isplativo

U europskim i nacionalnim okvirima interes za kremiranjem je sve veći, a samom ritualnu ne protivi se ni Katolička crkva

Piše Aida Čakić foto Davorin Višnjić /PIXSELL

Iz tvrtke Boninovo kažu kako bi kremiranje u Dubrovniku dobro došlo zbog problema s nedostatkom grobnih mjesta jer puno je lakše pronaći mjesto za urnu nego za lijes. Na groblju Dubac nije planirana gradnja krematorija, budući da bi to bilo prilično skupo, no predviđen je prostor za polaganje urni.

U Dubrovniku je kremiranje još uvijek prilično rijetko, no zadnjih godina zabilježen je porast. Vrijedi napomenuti kako je u Gradu nemoguće obaviti ovaj proces jer krematorij ne postoji pa se pokojnika prevozi do Zagreba i natrag gdje u konačnici biva pokopan. Voditelj upravno-administracijskih poslova Pogrebnog poduzeća Boninovo Štefi Ljubimir predstavio je zanimljive podatke. Naime, 2019. godine dubrovačko Boninovo imalo je svega sedam kremacija, 2020. godine ta brojka je porasla na 13, a 2021. godine zabilježene su 23 kremacije. Samo u prvih osam mjeseci ove godine Boninovo bilježi 23 kremacije. -Što se tiče broja kremacija na godišnjoj razini

vidljiv je trend povećanja, ali mi smo još uvijek tradicionalna sredina po tom pitanju. U svijetu, Europi, Zagrebu i susjednoj Sloveniji ljudi se većinom kremiraju, gledajući u odnosu na klasični sprovod – govori Ljubimir dodavši kako su u Dubrovniku još uvijek male brojke kremacija da bi se raspravljalo o gradnji krematorija koji bi u ovom trenutku bio neisplativ.

PROVJERILI SMO CIJENE

Ljubimir smatra kako će, ako se ovakav trend nastavi, vjerojatno doći do potrebe gradnje krematorija u Dubrovniku. Zasad je to moguće napraviti, uz navedeni Zagreb, i u Osijeku. Voditelj upravno-administracijskih poslova Pogreb-

petak, 9. rujna 2022.

nog poduzeća Boninovo otkriva kako mnogi građani Hrvatske usluge kremiranja obavljaju i u Sloveniji gdje se kremira preko 80 posto pokojnika pa je vjerojatno ta cijena znatno niža nego u Hrvatskoj.

-Nama u Dubrovniku bi to mnogo pomoglo zbog problema broja grobnih mjesta, jer puno je lakše pronaći mjesto za urnu nego za lijes – komentirao je Štefi Ljubimir iz Boninova.

Direktor groblja Dubac Đuro Lonza kazao nam je kako nije planirana gradnja krematorija na Dupcu budući da bi to bilo prilično skupo, no predviđen je prostor za polaganje urni, točnije 64 niše.

Govoreći o cijenama procesa kremacije one su znatno više nego kada je u pitanju klasični pogreb. Ako bližnji odluče pokojnika kremirati primjerice u Zagrebu, to će ih koštati oko 12 tisuća kuna. U tu cijenu uračunat je prijevoz do Zagreba i natrag, kremiranje i urna. Kasnije je potrebno platiti oko 700 kuna koliko košta otvaranje grobnice na Boninovu i polaganje urne. Za razliku od toga, klasični sprovod, ako pokojnik ima grobnicu na Boninovu, košta oko pet i pol tisuća kuna.

CRKVA

SE NE PROTIVI KREMIRAJU

Izbor između ukopa ili kremiranja prepušten je svakoj osobi, no pojedine su vjerske zajednice još davno definirale svoj stav prema jednom ili drugom obliku sahrane. Kremiranje je najprisutnije kod budista i hinduista, no i Katolička crkva je davno odobrila kremiranje proglasivši ga jednakovrijednim ukapanju u grob. Protestanti su također skloni kremiranju dok spaljivanje zabranjuju židovska, muslimanska i pravoslavna vjerska zajednica koja, doduše, sve blagonaklonije gleda na ovu vrstu sahrane ako se radi o pripadnicima Srpske pravoslavne crkve.

Usprkos pozitivnom stavu Katoličke crkve o kremiranju često postoje tvrdnje koje osporavaju ovo vrstu sahrane kako nije u duhu vjere pa smo pitali teologa Šimu Zupčića za pojašnjenje.

-Najkraće rečeno, Katolička crkva se ne protivi kremiraju, to jeste smatra ga moralno dopuštenim, osim ako bi ono bilo rezultat odbijanja vjere u uskrsnuće tijela. Katekizam Katoličke Crkve to jasno i nedvosmisleno formulira na sljedeći način: „Crkva dopušta spaljivanje mrtvih tjelesa (kremiranje), ako ta odluka ne dovodi u pitanje vjeru u uskrsnuće tijela“ ( KKC, 2301) - jasan je Zupčić.

On smatra kako ponekad pojedinci žele biti „papskiji od pape“, pa se često može čuti kako se Crkva protivi kremiranju. - Istina, u prošlosti se Crkva protivila tome, jer

je polazila od pogrešne postavke kako svi oni koji se odlučuju na kremiranje, to čine zbog relativizacije vjere u uskrsnuće tijela. Kada je u Crkvi došlo do spoznaje da nisu svi oni koji se odlučuju za kremiranje ujedno i protivnici crkvenoga nauka o uskrsnuću tijela, došlo je i do promjene stajališta 60-ih godina prošloga stoljeća, kada je novi Obrednik crkvenoga sprovoda ukinuo različite zabrane i dopustio slavljenje sprovoda i na mjestu kremiranja. Dakle, onima koji tvrde da se Crkva protivi kremiranju treba reći da je Crkva nije jučer, prekjučer ili prije par godina prihvatila kremiranje, već prije 60-ak godina – pojasnio je dubrovački teolog.

PRAVILA O DRŽANJU URNE

Zupčić je pojasnio zašto se može reći da Crkva i dalje, na određeni način „preferira“ pokapanje, no ističe kako nipošto ne zabranjuje kremiranje.

-Kongregacija za nauk vjere je izdala i naputak u kojem navodi: „Ondje gdje higijenski, ekonomski ili društveni razlozi dovode do izbora kremiranja, izbor koji ne smije biti u suprotnosti izričitoj ili razumno pretpostavljenoj volji vjernika pokojnika, Crkva ne vidi doktrinarne razloge da se ta praksa zabrani, budući da kremiranje pokojnika ne dodiruje njegovu dušu i ne priječi božansku svemoć da uskrsne tijelo i dakle ne predstavlja objektivno nijekanje kršćanskoga učenja o besmrtnosti duše i uskrsnuću tijelâ. Crkva i dalje preferira pokapanje tijelâ jer se time iskazuje veće poštovanje pokojnima; ipak kremiranje nije zabranjeno, osim ako je izabrano zbog razloga protivnih kršćanskomu nauku. Ako ne postoje razlozi protivni kršćanskomu nauku, Crkva kod takvoga sprovoda postupa u skladu s odgovarajućim liturgijskim i pastoralnim uputama, pazeći posebno na to da se izbjegne svaki oblik sablazni ili vjerske ravnodušnosti. Kad se iz opravdanih razloga izabere kremiranje pokojnika, pokojnikov se pepeo mora redovito čuvati na svetome mjestu, tj. na groblju ili, ako je to slučaj, u nekoj crkvi ili na prostoru koji je mjerodavna crkvena vlast namijenila upravo toj svrsi.“ Stoga, čuvanje pepela u kućama nije dopušteno, a samo u izvanrednim okolnostima, vezanim uz kulturalne uvjete lokalnog karaktera, biskup u dogovoru s biskupskom konferencijom, može dopustiti čuvanje pepela u kućama, ali čini mi se da kod nas ne postoje takvi kulturalni uvjeti. No, kremiranje prema nauku Crkve nije zabranjeno, te je svakom pojedincu prepuštena odluka - zaključio je za Dubrovački dnevnik teolog i vanjski suradnik na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku dr. Šime Zupčić.

-Najkraće rečeno, Katolička crkva se ne protivi kremiraju, to jeste smatra ga moralno dopuštenim, osim ako bi ono bilo rezultat odbijanja vjere u uskrsnuće tijela. Katekizam Katoličke Crkve to jasno i nedvosmisleno formulira na sljedeći način: „Crkva dopušta spaljivanje mrtvih tjelesa (kremiranje), ako ta odluka ne dovodi u pitanje vjeru u uskrsnuće tijela“ (KKC, 2301) - jasan je Šime Zupčić.

U ŽUPI SE USKORO OTVARA KAUFLAND Provjerili smo kakve su cijene i ponuda u toj butizi

Saznali smo hoćemo li u Čibači plaćati turističke ili hrvatske račune

Piše Petra Srebrović foto Goran Mratinović

Poslovna zona već nekoliko godina doživljava procvat trgovačke ponude, a sada je već naveliko poznato kako, osim Župljana, i brojni Dubrovčani potegnu do Čibače u spenzu. Pored kružnog toka uskoro će svoja vrata otvoriti i Kaufland.

U poslovnoj zoni u Čibači uskoro će svoja vrata otvoriti veliki trgovački lanac Kaufland. Ova butiga već je rasprostranjena po cijeloj Hrvatskoj pa je bilo samo pitanje vremena kada će se pronaći atraktivni prostor na jugu Hrvatske koji će odgovarati trgovačkom divu. Poslovna zona već nekoliko godina doživljava procvat trgovačke ponude, a sada je već naveliko poznato kako, osim Župljana, i brojni Dubrovčani potegnu do Čibače u spenzu. Naime, u ovom dijelu smješteno je nekoliko velikih trgovaca – Lidl, Pevex, Metro, Konzum, Solin Građa, dostavni centar Ikee i Emmezete, a osim toga tu su i poneki restorani, kafići i

manje trgovine raznim asortimanom. Njima će se uskoro pridružiti i Kaufland, koji je prije nekoliko mjeseci započeo izgradnju centra odmah pored kružnog toka. Kako su nam u odgovoru na upit iz Kauflanda istaknuli – izgradnja poslovnice i širenje postojeće prometnice idu prema planu, a kupcima će na raspolaganju biti objekt s prodajnom površinom od 2.200 kvadratnih metara i velikim brojem parkirališnih mjesta.

CIJENE NEĆE BITI TURISTIČKE

Ono što se često spominje u razgovorima stanovnika hrvatskog juga jest kako su cije -

petak, 9. rujna 2022.

ne u butigama na obali nerijetko ‘turističke’, odnosno kako su značajno skuplje od cijena istih proizvoda u istim poslovnicama na sjeveru Hrvatske. Međutim, Dubrovčani mogu biti mirni, bar što se Kauflanda tiče. „Cijene će biti jednake kao i u ostalim trgovinama Kauflanda diljem Hrvatske“, govori nam Marija Franić, zadužena za korporativne komunikacije.

Plaćat ćemo dakle hrvatske cijene, iako znamo, ni to nije baš previše utješno, s obzirom na to da su i one pod utjecajem inflacije. Iako točan datum otvaranja poslovnice još nije definiran, radovi su se zahuktali, a mi smo provjerili kakvu ponudu ima Kaufland u Hrvatskoj i što će dubrovačko područje točno dobiti otvaranjem još jednog velikog trgovačkog lanca.

KOŠARICE ĆE VJEROJATNO BITI PUNE

PROIZVODA ROBNE MARKE

Ono što odmah upada u oko jest ponuda proizvoda Kauflandove robne marke, koja je u odnosu na druge robne marke butiga koje već posluju u Dubrovniku, nešto jeftinija. Primjerice, kisele krastavce robne marke u tegli od 670 grama u Kauflandu ćete platiti 7.49 kuna, dok ćete krastavce Tommyeve robne marke platiti 10,29 kuna za istu gramažu. Tommy u ponudi ima ćevape marke Delicato čija je cijena za 500 grama 26,99 kuna, dok Kaufland u ponudi ima ćevapčiće marke Rigeta čija je cijena za 900 grama 29,99 kuna Mliječni proizvodi su istih cijena kao i u drugim dubrovačkim butigama, nema baš neke značajne razlike, pa ni uštede. Ono što se svakako može primijetiti jest da su i trgovci uočili trend povećane prodaje mlijeka na akciji i jeftinijih mlijeka robnih marki pa je tako litra često na akciji. U aktualnom katalogu tako je Dukatovo mlijeko 7,99 kuna, a ‘Z bregov svježe mlijeko od 1,75 L 14,99 kuna.

PRAVA RIJETKOST – CROISSANT 4 KUNE

Croissant s punjenjem od čokolade od 90 grama košta 3.99 kuna, što je prava rijetkost s obzirom na to da su Dubrovčani sada već navikli da se cijene ovog proizvoda u pojedinim butigama penju i do 9 kuna, a rijetko kada se može naći ispod 6 kuna. Kada im je cijena oko 4 kune onda su to uglavnom znatno manje gramaže.

Kaufland u sklopu svojih trgovina ima i odjel sa svježim mesom, a dosadašnji katalozi pokazuju nešto prilično pozitivno. Svakog tjedna popusti su značajni, i to na vrste mesa široke uporabe, što je svakako dobra vijest za

buduće kupce. Primjerice, pureće mljeveno meso se može kupiti za nešto više od 48 kuna za kilogram ili miješano mljeveno meso za 35 kuna po kilogramu. Juneća lopatica se na akciji nađe za 60 kuna po kilogramu, dok je pileći file od prsiju na akciji za 49 kuna. Grill pile košta 30 kuna, a važe 1,5 kilogram, ista cijena trenutno je i u Pemu. Banane su na akciji ispod 7 kuna, kao i tikvice, dok se pomadore i jabuke nađe za 8 kuna po kilogramu, a to je otprilike akcijska cijena kao i u svim drugim trgovinama. Neke egzotične namirnice, poput ananasa i manga su u Kauflandu nerijetko jeftinije od drugih lanaca pa je tako redovna cijena avokada 6.99 kuna, dok je u drugim butigama po Dubrovniku ona od 9 kuna pa na više.

NEPREHRAMBENI ASORTIMAN

Ono što će Dubrovčani sigurno dočekati s veseljem je neprehrambeni asortiman. S obzirom na to da se četvrtkom uz novi katalog ‘leti’ u Lidl koji onda ima neke stvari jeftinije od specijaliziranih butiga, sigurno je da će takav asortiman u Kauflandu također naići na odobravanje.

U ponudi imaju manji namještaj poput polica, ormara, kuhinjskih kolica, posteljinu, raznolik kupaonski asortiman, pa čak i madrace za krevet, cvijeće, šivaće mašine, razna kuhinjska pomagala poput friteza, mikrovalne pećnice, indukcijske ploče i raznih lonaca. U ponudi imaju i odjeću uz neke popularnije marke primjerice sportske odjeće Puma.

U CIJENAMA NIJE VELIKA Prelistavanjem kataloga Kauflanda i uspo-

Prelistavanjem kataloga Kauflanda i usporedbom s drugim trgovačkim lancima na području Dubrovnika, jednostavno je za zaključiti kako razlika u cijenama baš i nije velika. Cjenovno je najsličniji Konzumu

RAZLIKA

U poslovnoj zoni Župe dubrovačke vrijedno se radi na izgradnji novog trgovačkog centra

U trgovačkom divu kažu kako na jugu nećemo plaćati veće cijene proizvoda u odnosu na poslovnice sjevernije u Hrvatskoj. To je svakako dobra vijest, živi bili pa vidjeli!

redbom s drugim trgovačkim lancima na području Dubrovnika, jednostavno je za zaključiti kako razlika u cijenama baš i nije velika. Cjenovno je najsličniji Konzumu, dakle - nije najskuplji, ali niti najjeftiniji. Neki proizvodi su malo jeftiniji, drugi pak malo skuplji od konkurencije, no najviše je onih kojima je cijena jednaka u svim butigama. Ipak, svakako je dobro za građane što se po -

nuda butiga širi. U vrijeme inflacije i enormnog rasta cijena sve butige su skupe, od Konzuma, do Tommyja, Lidla, Studenca i Pema, pa za koji mjesec i Kauflanda. Kako sve više ljudi kupuje na akcijama još jedna butiga će dobro doći za još koju akciju više, pa će košarice možda i biti nešto jeftinije, no za to će trebati obići tri-četiri butige za učiniti jednu (malo)povoljniju spenzu.

Zemljište se nalazi pored kružnog toka, a na njemu će biti osiguran i parking

Izvođač radova je tvrtka Kamgrad, a riječ je službeno o zgradi poslovne namjene, a prodajna površina butige će biti 2.200 kvadratnih metara

petak, 9. rujna 2022.

More na gotovo svim plažama u Županiji pogodno za kupanje

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama za 2022. godinu, obavio je osmo redovno ispitivanje mora na 121 plaži. Uzorci mora na 119 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje. Iznimke su tek plaža Duboka u Općini Slivno, na kojoj je 23. kolovoza 2022. utvrđeno kratkotrajno onečišćenje. Uzorkovani su dodatni uzorci mora 24., 25. i 31. kolovoza 2022. te rezultati ispitivanja udovoljavaju uvjetima Uredbe. Također, na plaži Ispod zidina na otoku Korčuli,

31. kolovoza 2022. utvrđeno je iznenadno onečišćenje mora zbog puknuća podmorskog ispusta sustava javne odvodnje Grada Korčule. S obzirom na to da izvor onečišćenja s početka kolovoza nije u potpunosti uklonjen/saniran, inspekcija zaštite okoliša je naredila postavljanje službene oznake zabrane kupanja na plaži Ispod zidina. Detaljni podaci o kakvoći mora dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Na plaži Ispod zidina na otoku Korčuli, utvrđeno je iznenadno onečišćenje mora zbog puknuća podmorskog ispusta sustava javne odvodnje Grada Korčule

Rezultati osmog redovnog ispitivanja

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački

Učestalo izbijanje vatrenih stihija

Najveća opasnost za dubrovačke šume i zelenilo su klimatske promjene, zapuštene površine, prekomjerna gradnja i vandalizam

Jedan veći požar uništi u vrlo kratkom vremenu sve ono za što su prirodi bile potrebne godine za stvoriti. Čovjek svemu tomu često negativno doprinosi, ali može puno toga učiniti u cilju sprječavanja štete

Piše Aida Čakić

foto Goran Mratinović, Mario Babarović, Hrvatske šume

Šumski požari nisu novost u povijesti zemlje, no sve ih je teže kontrolirati budući da su jasni indikatori klimatskih promjena. Na dubrovačkom području još uvijek su svježa sjećanja o požarima koji su ovog ljeta poharali velike površine šuma i niskog raslinja, a u jednom većem po-

žaru, onome kod Gornjih sela, život je izgubio vatrogasac Goran Komlenac. Ljeto je bilo izrazito toplo i sušno tako da su vatrogasci svakoga dana strahovali od plamena koji je prijetio biljnom pokrivaču u Dubrovniku i okolici. I prije nego vatrogasci uspiju lokalizirati požar i sta-

viti ga pod kontrolu, čak i manje vatre mogu se proširiti i pretvoriti u posve nekontroliranu stihiju. U tom slučaju za vrlo kratko vrijeme uništi se ono za što su prirodi trebale godine da bi stvorila vlastiti sustav.

Šumarija Dubrovnik vodi evidenciju o požarima od Konavala do granice s BiH u Neumu, a pod njihovom kontrolom su i Elafiti, otok Mljet te područje do Orebića. Oni su zaduženi za praćenje požara koji su isključivo na državnim zemljištima ili su ih dotaknuli. Ove ljetne sezone zabilježili su tri veća požara tako da je prema njihovoj evidenciji opožareno skoro 600 hektara šume na području Šumarije Dubrovnik, a nešto više od 340 hektara je opožarenog državnog zemljišta. Manje požare, kao što je primjerice bio onaj u Mokošici, na Šipanu ili na Brgatu oni ne zbrajaju u svoju evidenciju, ali svakako ih prate.

NEDOSTAJU NAM OBRAĐENE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Hrvatske šume svake godine organiziraju motrilačko-dojavnu službu na 13 lokacija na području Šumarije Dubrovnik, a ta područja su pokrivena

lazak vatrogasaca. Vukić ističe kako su najveći neprijatelj šuma i zelenila klimatske promjene i zapuštene površine.

- Nekada su poljoprivredne površine bile obrađena tako da je to bila prirodna barijera požaru. Danas je na tim površinama barut, u smislu trave koja je narasla što jako brzo gori. Vatra brže osvaja kamenjar dok se u šumi on sporije razvija – govori Vukić te dodaje kako bi bilo dobro donijeti zakone o obvezi održavanja privatnih površina, iako smatra kako je to teško realizirati zbog kompliciranih imovinsko-pravnih odnosa. Najveća ugroza od požara, pojašnjava Vukić, vlada tamo gdje je najveća fluktuacija ljudi, a najopasniji su oni koji dođu blizu naseljenih mjesta kao i oni gdje su visoke šume. Vukić ističe kako je velika šteta kada izgori jedna takva šuma jer joj treba 50-ak godina da ponovno izraste. Revirnik u Šumariji Dubrovnik Ivan Jasak naglašava kako je najvažnije spriječiti požar, a ako se i dogodi onda ga treba što prije ugasiti s ciljem da opožarene površine budu što manje. Jasak se osvrnuo na klimatske promjene koji su ozbiljna prijetnja šumama.

‘’Veliki broj naših građana zna cijeniti blagodati koje u urbanoj sredini pruža zelenilo i većina građana se uglavnom zalaže za očuvanje stabala, međutim potrebno je stalno raditi na podizanju svijesti o važnosti stabala u urbanom prostoru’’, zaključila je za Dubrovački dnevnik direktorica Vrtlara Alma Majstorović.

ljudima koji dežuraju, kamerama i opremom za gašenje požara. Upravitelj Šumarije Dubrovnik

Ivan Vukić ističe kako se najviše radi na zaštiti šuma na području juga Hrvatske u smislu ulaganja u ljetno promatranje i izgradnje protupožarnih prometnica putem kojih se olakšava do-

- Davno sam pitao čovjeka kojemu je to struka zašto su ljudi uvijek iznenađeni s ekstremno visokim temperaturama jer to nisu podaci koji su po prvi put zabilježeni. On mi je odgovorio kako je istina da su ekstremni uvjeti postojali, no problem je u tome što se događaju sve češće i češće u zadnje vrijeme. I doista je tako, prije smo ih bilježili u zadnjih 30, a sad u svakih 10 godina

Dubrovački dnevniK petak, 9. rujna 2022.

Motrilica Ilijin vrh

Vukić i Jasak

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački

po uspjelo i vidljivo je kako su se stabla podigla. Navodi da se najviše pošumljavalo poslije rata, na području od Topolog do Slanog.

Kada se govori o cijeni pošumljavanja, podaci iz Šumarije govore kako jedna sadnica iznosi od tri do šest kuna, a na području jednog hektara unosi se oko 1500 sadnica što je ukupna vrijednost oko 10-ak tisuća kuna, uz plaćeni rad onih koji obavljaju pošumljavanje.

- Zelenih površina nikad nije previše. Na našem području ne smijemo unositi neke kulture koje tamo ne pripadaju. Najviše forsiramo pinjol i čempres, dok se alepski bor izbjegava jer on brzo gori i širi požar. Ponekad se unese jasen, ali on ne ide na kamenjar. Inače, listopadne vrste su uzaludne iako ljudi koji ne poznaju struku često pitaju zašto ih nemamo. Razlozi su jasni, a to je da im treba dublje tlo i zasjena – pojašnjava Ivan Jasak.

Osvrnuo se i na mit o pretvaranju opožarenog zemljišta u građevinsku zonu.

- Građevinska područja nemaju veze s požarima, a

‘’Zelenih površina nikad nije previše. Na našem području ne smijemo unositi neke kulture koje tamo ne pripadaju. Najviše forsiramo pinjol i čempres, dok se alepski bor izbjegava jer on brzo gori i širi požar’’, pojašnjava Ivan Jasak.

– kazao je Jasak dodavši kako je ova godina bila izrazito sušna.

Revirnik Hrvatskih šuma ispunjava zakonom pripisan obrazac o šumskom požaru koji sadrži podatke poput mjesta nastanka požara, tko ga je dojavio, koliko je šteta nastala na drvnoj masi i ostale detalje. Jasak je primjerice za požar kod Slanog procijenio kako je šteta na drvnoj masi iznosila 36 milijuna kuna, dok je onaj na Srđu procijenjen na 20 tisuća kuna. Velika razlika između vrijednosti ta dva požara je u zemljištu koje je na Srđu neobraslo i dijelom je privatno vlasništvo.

POŠUMLJAVANJE

MORA BITI PLANSKI

Što se tiče pošumljavanja, djelatnici Šumarije Dubrovnik ističu kako je ono složeno budući da se ne može bilo kad i bilo gdje saditi što ljudima padne na pamet nego postoje jasni propisi. Zanimljivo je kako i priroda učini svoje pa se šuma sama obnovi. Upravitelj Vukić prisjetio se davnog pošumljavanja Srđa, ispod tvrđave. Naime, tu su je Šumarski institut Jastrebarsko u suradnji s Hrvatskim šumama uvezao talijanske skupe sadnice.

- Danas kad gledam taj dio i dio koji se nije pošumljavao, nego je bio prepušten prirodnoj obnovi, zaključujem kako su isti – kazao je. Šumarija je pošumljavala područje kod Nuncijate, usku parcelu od hotela Adria do vrha Srđa te jednu površinu na Žarkovici. Sve to je, dodaje Vukić, lije-

Pošumljene površine u Dubrovačkom primorju

Upravitelj Šumarije Dubrovnik Ivan Vukić

što se nekad provlači kao stav javnosti u smislu da se opožareno područje pretvara u građevinsko. Postoje prostorni planovi i pripadajući UPU-i kao i zakonske procedure pa se ne može tek tako širiti područje gradnje. Priče da neki ljudi namjerno pale šume da bi se tu nešto gradilo nisu istinite. Zakon je jasan, a on govori kako se opožarena površina ne može pretvoriti u građevinsku ako nije prethodno građevinska zona – pojasnio je revirnik Šumarije Dubrovnik Ivan Jasak.

U GRADU SU PROBLEM GRADNJA I VANDALIZAM

Iz Vrtlara, koji se brine za zelenilo na dubrovačkom području, ističu kako je na javnim površinama grada Dubrovnika broj stabala stabilan, odnosno za svako uklonjeno stablo radi se zamjenska sadnja.

- Nažalost, postoje situacije u kojima nismo u mogućnosti posaditi novo stablo, jer je uklonjeno raslo na mjestu gdje više nije moguće saditi (nogostupi, blizina ogradnog zida, objekta i slično). U tim slučajevima trudimo se izvršiti sadnju na što bližoj mogućoj lokaciji. Postoje parkovi koji zahtijevaju potpunu rekonstrukciju kao primjerice Park Gradac u kojima također ne možemo raditi zamjenske sadnje dok se ne pristupi planskoj sadnji, odnosno sadnji prema projektu cjelokupnog uređenja parka, pojasnila je direktorica Vrtlara Alma Majstorović.

Što se tiče izbora biljnih vrsta, Vrtlar sadi isključivo zavičajne vrste i vrste koje su dobro prilagođene našem podneblju poput masline, murve, česvine, košćele, ljute naranče, čempresa i sličnih. I oni imaju problema s površinama koje

su u privatnom vlasništvu.

- Puno veći problem primjećujemo na površinama koje su u privatnom vlasništvu. Prekomjernom gradnjom, kojoj svjedočimo u posljednjim desetljećima, smanjuju se zelene površine, a time i prostori prikladni za rast stabala. Postojeća stabla su pod stalnom ugrozom gradnje, prilikom koje dolazi do uklanjanja stabala, a nakon gradnje se ne nadomještaju novim. Betoniranjem i asfaltiranjem do samog pridanka stabla, iskopima u zoni korijena stablo se oštećuje, narušava se vodo-zračni režim i vitalitet stabla opada što dovodi do njegovog odumiranja. Nažalost, svjedoci smo i vandalizma na stablima - lomu grana, bušenju debla, rezidbi krošnje zbog otvaranja vizura, postavljanju različitih predmeta na stablo i slično - navela je Majstorović.

Posebno je naglasila kako je potrebno saditi nova stabla, ali i čuvati postojeća.

- Stablu su potrebna desetljeća kako bi naraslo i počelo pružati klimatske, ekološke, socijalne, estetske i ekonomske prednosti. Veliki broj naših građana zna cijeniti blagodati koje u urbanoj sredini pruža zelenilo i većina građana se uglavnom zalaže za očuvanje stabala, međutim potrebno je stalno raditi na podizanju svijesti o važnosti stabala u urbanom prostoru - zaključila je za Dubrovački dnevnik direktorica Vrtlara Alma Majstorović.

Šumarija Dubrovnik vodi evidenciju o požarima od Konavala do granice s BiH u Neumu, a pod njihovom kontrolom su i Elafiti, otok Mljet te područje do Orebića. Oni su zaduženi za praćenje požara koji su isključivo na državnim zemljištima ili su ih dotaknuli. Ove ljetne sezone zabilježili su tri veća požara tako da je prema njihovoj evidenciji opožareno skoro 600 hektara šume na području Šumarije Dubrovnik.

petak, 9. rujna 2022.

Opožarena površina u blizini Gornjih sela

Revirnik Šumarije Dubrovnik Ivan Jasak

SKRIVENI BISER ŽUPANIJE

Pelješki most je ‘ukrao’ više od 80 posto prometa iz Trpnja, ali to možda uopće nije loše

Je li ova općina gubitaš ili se pak sada mogu u potpunosti okrenuti razvoju održivog turizma? Što se dogodi kad ti život da limune - saznali smo u Trpnju

Iako je smješten na Poluotoku Pelješcu, po svemu je Trpanj otočnog karaktera. More i morska obala u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi, pa je tako važan faktor općine trajektna luka koja je ove godine u potpunosti obnovljena.

Skrivene uvale, plaže do kojih se dolazi romantičnim puteljcima kroz zelenilo, netaknuta priroda, dom ribara i pomoraca, vinogradi i maslinici, život koji se diše punim plućima uz zvuk mora i miris soli u zraku – sve je to Općina Trpanj, skriveni biser Dubrovačko-neretvanske županije.

Plaža Divna zaista opravdava svoj naziv. Već godinama je na listama najljepših plaža na svijetu, a ova pješčano-šljunčana ljepotica nala-

zi se na sjevernoj obali Pelješca, u Općini Trpanj. Uz brežuljke obrasle borovima i kristalno čisto more ne čudi što je smještaj u blizini ove plaže potrebno tražiti mjesecima ranije, čak i u kampu pored plaže.

Uvala Blace poznata je po ljekovitom blatu, putevi ljekovitog bilja i putevi maslinovog ulja ruta su za ljubitelje prirode, brdske staze Viter, Lozica, Paškalov put i Miloševica su za one avanturističkog duha, a brojni restorani

Piše Petra Srebrović foto Petra Srebrović, Općina Trpanj

koji serviraju netom ulovljenu ribu uz domaće maslinovo ulje i vino, poslastica su za hedoniste. Brojne su prednosti i posebnosti boravka na Pelješcu uz sve ono što nudi ruralni turizam. Nakon otvaranja Pelješkog mosta sigurno će i ovaj jadranski poluotok procvjetati turistički, no neće svim mjestima Pelješki most donijeti isključivo uspjeh, nekima će uzeti ‘dio kolača’, a jedan od takvih je i Trpanj.

ZNAČAJAN PAD PROMETA KROZ

TRAJEKTNU LUKU

Iako je smješten na Poluotoku Pelješcu, po svemu je Trpanj otočnog karaktera. More i morska obala u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi pa je tako važan faktor općine trajektna luka koja je ove godine u potpunosti obnovljena. Riječ je o projektu vrijednom više od 17 mi -

lijuna kuna, a njegovom realizacijom Trpanj je dobio modernu luku s uređenim parkiralištem i dodatnim sadržajima, među kojima je i novo istezalište za barke za lokalno stanovništvo. Trpanj je sve do ove sezone bio spona između sjevera i juga Hrvatske, a bez ulaska u BIH, odnosno prelaska granice u Neumu. Mnogi su zbog toga za putovanje birali trajekt Mljet koji je plovio na relaciji Ploče-Trpanj, koji je uvijek bio ‘dupkom pun’, a promet kroz Trpanj nerijetko zakrčen. No, kako je Pelješki most značajno utjecao na promet kroz Trpanj i trajekt, iz Jadrolinije su odmah početkom kolovoza odlučili trajekt Mljet poslati u Pelješki kanal, na relaciju Dominče-Orebić, a u Ploče, odnosno Trpanj dovesti trajekt Sveti Krševan, koji je nešto manjeg kapaciteta.

Jasno je kako se putnicima koji su kroz Trpanj do sada bili samo ‘u tranzitu’ više ne isplati plaćati trajektne karte, već im je isplativije putovati Pelješkim mostom, a Jadrolinija nam je ustupila recentne podatke.

„Broj prevezenih putnika i vozila na liniji Ploče – Trpanj, od otvorenja Pelješkog mosta je očekivano niži te je u usporedbi s kolovozom 2019. godine, ove godine u istom mjesecu prevezeno 17,3 posto vozila i 18,6 posto putnika“, otkrivaju iz Jadrolinije.

U srpnju 2019. godine je na ovoj liniji prevezeno 81.733 putnika i 28.321 vozila, dok je ove godine prevezeno 77.741 putnika i 27.146 vozila, što je 95 posto putnika, odnosno 95,9 posto vozila u odnosu na 2019. godinu. Dakle, srpanj je bio u rangu rekordne 2019. godine, a kolovoz je ‘debelo podbacio, promet se smanjio za više od 80 posto, a jedina razlika jest što je tik pred kolovoz otvoren Pelješki most.

Broj prevezenih putnika i vozila na liniji Ploče – Trpanj, od otvorenja Pelješkog mosta je očekivano niži te je u usporedbi s kolovozom 2019. godine, ove godine u istom mjesecu prevezeno 17,3 posto vozila i 18,6 posto putnika – podaci su Jadrolinije.

Za trajekt reda nema, ali za domaće povrće se strpljivo čeka

Na cesti prema trajektnoj luci donedavno su bile velike gužve, ona je sad prazna

Veliki broj vozila na malom području Općine i prometni kolapsi koji su se nerijetko događali, svakako nisu vid održivog turizma, a upravo otvorenje Pelješkog mosta može biti dobra prilika za razvoj Općine u smjeru koji je propisan Strategijom razvoja turizma.

Promet na trajektu je 80 posto manji nakon otvaranja Pelješkog mosta

Inače, Trpanj je jedan od gradova koji je velikim dijelom naslonjen na turizam, a teži se održivom turizmu. Veliki broj vozila na malom području Općine i prometni kolapsi koji su se nerijetko događali, svakako nisu vid održivog turizma, a upravo otvorenje Pelješkog mosta može biti dobra prilika za razvoj Općine u smjeru koji je propisan Strategijom razvoja turizma.

„Koncepcija održivog razvoja Općine Trpanj promovira kontrolirani rast i razvoj uz mak-

Trpanj je poznat po auto kampovima, a posebno je popularna plaža pored kampa Vrila

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački

simalno očuvanje i racionalno korištenje resursa. Time se ostvaruje dugoročni ekonomski i društveni razvoj. Razvoj koji bi u dužem periodu posljedično znatno narušio ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima održivosti. Inicijativa za održivi razvoj treba stići iz lokalnih zajednica koje moraju shvatiti da u turizmu ekonomsku korist donosi ekološka odgovornost. Primjena koncepcije moguća je, dakle, isključivo na inicijativu lokalne uprave i samouprave, uz suglasnost ključnih nositelja turističke ponude, ali i gospodarskih subjekata drugih grana gospodarstva te podršku lokalnog stanovništva“, stoji u Strategiji razvoja turizma Općine Trpanj.

Nažalost, kao i u cijeloj Hrvatskoj, i Trpanj bilježi pad broja stanovnika, pa je tako najnoviji popis stanovništva iz 2021. godine pokazao kako u Trpnju živi 687 stanovnika, dok je 2001. u Trpnju bilo 871, a 2011. godine 721 stanovnika. Zanimljivo, 1981. Trpanj je imao čak 1047 stanovnika.

STANOVNICIMA TREBA

TRAJEKT,

A TURISTIMA

MOŽE BITI DODATNA ATRAKCIJA

Unatoč padu broja stanovnika, onima koji su ostali trajekt je od vitalne važnosti, što u razgovoru za Dubrovački dnevnik naglašava i načelnik Općine Trpanj Jakša Franković. „Otvaranjem Pelješkog mosta značajno je smanjen promet ‘gostiju u tranzitu kroz mjesto’. U posljednje vrijeme (zadnjih desetak dana) primjetno je povećanje broja vozila i

PRILIKA ZA ISTINSKI ODRŽIVI RAZVOJ

petak, 9. rujna 2022.

putnika kroz trajektnu luku Trpanj u odnosu na period nakon otvaranja mosta“, otkriva Franković, što jasno govori o tome kako ipak treba uzeti u obzir atraktivnost mosta i ‘boom’ efekt prvih nekoliko tjedana od otvorenja, nakon čega je za očekivati da će se makar manji dio prometa vratiti u Trpanj, odnosno trajektnu luku.

„Važno je za napomenuti da je otočanima trajekt potreban za obavljanje životno važnih obveza na kopnu kao što su školovanje djece, posao, zdravstvena skrb, korištenje raznih usluga, kupnja namirnica i slično, dok je turistima trajekt dio putovanja i dodatna atrakcija obiteljima na ljetovanju“, ističe važnost trajekta Franković.

TURISTIČKI PODACI GOVORE KAKO JE SEZONA ODLIČNA

Kako su nam dostavili podatke iz Turističke zajednice Općine Trpanj, prema evidenciji sustava E-visitor od početka ove godine do 1. rujna ostvareno je 15.189 dolazaka i 121.160 noćenja. U istom razdoblju prošle godine ostvareno je 12.804 dolazaka i 110.013 noćenja što je 18.63 posto više dolazaka i 10,13 posto više noćenja ove godine, u odnosu na prošlu. Kada se povuče usporedba s istim periodom u 2019. godini rezultati su nešto lošiji, no tako je i u cijeloj Hrvatskoj, izuzev Istre. Iako je sezona bolja od prvotnih očekivanja, nisu se postigle brojke kao iz 2019. godine, a to se može pripisati nešto lošijem početku sezone zbog bojazni povezanih uz rat u Ukrajini, ali i pandemije koronavirusa.

U 2019. godini tako je u Trpnju ostvareno 12 posto više dolazaka i 9 posto više noćenja nego ove godine.

Plaža Divna je često na listama najljepših plaža svijeta

KAD TI ŽIVOT DA LIMUNE...

Ove brojke pokazuju kako Trpanj za sada nije izgubio ništa osim ‘tranzitnih putnika’; noćenja i dolazaka onih koji pelješki biser biraju za odmor ne manjka, dapače, rezultati ove sezone pokazuju kako turisti itekako prepoznaju ljepote mirnog kraja uz more. Iako se broj dolazaka i noćenja nije smanjio zbog Pelješkog mosta, za očekivati je da će prihodi pojedinim poslovnim subjektima pasti, a poglavito onima koji su u neposrednoj blizini trajektne luke, od butiga do suvenirnica, kafića i restorana...

Ipak, treba imati na umu kako nikada nije ispravno turistički uspjeh destinacije mjeriti isključivo po brojkama. Poglavito u kontekstu održivog turizma, valja razmišljati o kvaliteti boravka gostiju, a u isto vrijeme ‘pomiriti’ to uz suživot domicilnog stanovništva. Nestanak prometnih gužvi svakako je jedan dobar korak naprijed ka boljoj kvaliteti turističkog boravka, ali i života lokalnog stanovništva.

„Teško je bez pravih parametara procijeniti  financijski efekt smanjenja prihoda poslovnih subjekata u blizini trajektne luke. Za efekt mosta na njihovo poslovanje znalo se već duže vrijeme,  tako da su pojedini poduzetnici prilagodili svoju  ponudu novim okolnostima“, pojašnjava načelnik Franković i dodaje kako povećanje broja dolazaka i broja noćenja gostiju na području općine Trpanj u odnosu na 2021. godinu daje prostora svim sudionicima u turizmu da kompenziraju moguće negativne financijske učinke zbog smanjenja tranzitnih gostiju u luci Trpanj.

TRPANJ UČINI LIMUNADU.

Unatoč smanjenom broju ‘gostiju u tranzitu kroz mjesto’ broj noćenja i dolazaka je skoro u rangu 2019. godine.

Od početka kolovoza Sveti

Krševan povezuje Ploče i Trpanj

Crnogorski turizam teški je šaneraj, ali ima dušu za razliku od Dubrovnika

Infrastruktura u Crnoj Gori je užasna, promet je totalni kaos, obala je uništena bespravnom gradnjom, ali život domaćeg stanovništva unatoč turizmu još uvijek kola ulicama

Piše: Maro Marušić foto Maro Marušić

Ovo ljeto uspio sam uhvatiti svega par slobodnih dana. Cilj je jasan – izventati malo glavu od svakodnevice. Sjedam na motor i odlazim u Crnu Goru, ali okolnim putem, preko Trebinja. Jeza me hvata od magistrale po bokokotorskom zaljevu – sve je naseljeno, brzina je ograničena na 50, a policije ima kao u ondašnjoj Istočnoj Njemačkoj. Nikad nisam prošao tim putem, a da nisam platio kaznu. Stoga idem preko Podgorice. Put je duži, ali bolji za voziti. Stižem na granični prijelaz Ilino brdo. Gužva je ogromna, ali to je normalno skroz, jer je kolovoz. Prestižem s motorom čitavu kolonu, nadrkani vozači spominju mi majku, nitko nema kapi empatije za čovjeka na uzavrelom asfaltu koji je u dugim gaćama, debeloj jakni i škapinima. Policijski službenik iz granične kućice pita me gdje ću – mrzim kada me to pitaju – pa mu odgovaram da idem na skijanje. Mjesto na kojem mu dajem dokumente je na nizbrdici, pa sam ugasio motor i ostavio ga u brzini da se ne miče.

Vraća mi osobnu i prometnu, krenem upalit motor, ali neće. Koji mu je, mamicu mu? Policajcu se smiješak razlije licem, kao da mi govori eto ti to tvoje skijanje. Naravno, nešto je s akumulatorom. Sreća da smo na nizbrdici, pa ću ga probati upaliti na guranje. Nekako uspijevam, ali ovo nikako nije dobar znak. Zašto motor nije htio upaliti, a nije bio hladan? Pokušavam se sjetiti koliko mi je akumulator star i kada sam ga zadnji put pro-

Usporedba našeg grada sa susjedstvom

petak, 9. rujna 2022.

mijenio. Ali ne mogu. Kako god, stat ću u Nikšiću i kupiti novi. Stižem do nekakve butige autodijelova i molim se bogovima iz manastira Ostrog da imaju akumulator koji mi paše.

OPROSTI, ALI DOLAZE GOSTI

Prije nego što uđem u dućan pokušavam opet upaliti motor. Neće ni makac, mrtav skroz, kao skijaška žičara u kolovoz. Naravno da nemaju akumulator koji meni treba. Odmah mi na pamet pada samoubojstvo, tako meni utješno mozak reagira u stresnim situacijama. Pičku materinu, što ću sad? Ovaj nema akumulator, a kako da ga nađem sad u ovom jebenom Nikšiću kad mi motor neće da upali? Znoj mi od muke i vrućine s čela kapa po rebatinkama i debelim cipelama dok se mozak zabavlja s pitanjem hoću li se okačit na onu tamo palu ili na neko pogodno drvo? Ili možda da ovom prodavaču spomenem majku četničku, pa neka mi s akumulatorom od kamiona razbije sljepoočnicu.

-Slušaj, poslat ću ja sad jednog tu iz susjedstva da ti kupi akumulator! – govori mi, a ja ne mogu vjerovat što čujem.

U Dubrovniku, u kolovozu mjesecu, da sa samrtne postelje upitaš člana obitelji da ti ode u ljekarnu, rekao bi ti ‘oprosti, ali dolaze gosti’. Za dvadese-

tak minuta evo ovoga susjeda s novim akumulatorom. Nemam riječi da mu zahvalim, pa mu tutnem koji eurić za Nikšićku. Čovjek je odvojio vrijeme i energiju da pomogne nekom idiotu iz strane zemlje koji ide na put, a pojma nema ni u kakvom mu je stanju akumulator, ni je li uopće ima ulja u motoru. Napokon palim GSR-a i krećem dalje. Stižem do Podgorice i stajem sa strane, pokraj neke pekare kako bih na Google Mapsu provjerio kojim putem dalje prema moru. Sad kad imam novi akumulator opušteno gasim motor. No opet neće da upali. Instant padam u depresiju, pa je li se ovo može ikome drugome dogoditi osim meni? Imam svega par dana slobodno i sad će mi ovaj debilni motor sve pokvarit. Kakva kurčeva (ne)sreća. Napokon mi je jasno što se događa –akumulator se ne puni za vrijeme vožnje. Kako da sad nađem nekog meštra u ovoj pustopoljini?

BUDISTIČKI REDOVNIK

Ulijećem u pekaru i odmah prvom liku do sebe počnem repat svoje jade kao da sam Eminem koji se žali na svoj brak s Kim. Čovjek je programer koji se vraća s posla, stao samo kupiti kruh, pa ide doma na ručak. U hipu mijenja čitav svoj poslijepodnevni plan i govori mi da zna gdje je servis Suzukija u Podgorici i da će me odvest. Ja opet ne mogu vjerovati što se događa. U Dubrovniku, u kolovozu mjesecu, da sa samrtne postelje u termalnoj fazi zamoliš člana obitelji da ode po morfij, rekao bi ti: ‘Sori, ali raspored mi gori’! U Suzukiju nemaju vremena da se bakćaju s motorom. Ali zato znaju tko bi mogao. Daju mi kontakt jednog bajkera i čim mu objasnim svoju situaciju, ovaj – pun suosjećanja kao da je budistički redovnik - već organizira čitavu operaciju. Skupit će mi motor i doteglit ga u servis. Nakon dva sata kvar je otklonjen. Otišao je regler, zato se akumulator nije punio.

Nastavljam prema Sutomoru gdje sam uzeo sobu za 50 eura s bazenom, iako sam do maloprije bio siguran da je čitav put propao i da ću slobodne dane provesti u dosadnoj Podgorici. Putem razmišljam kako nema šanse da bi mi igdje

Dogegao sam se do one zloglasne ceste kraj mora. Prometne gužve kroz Župu kamilica su za ovaj kaos. Infrastruktura u primorskoj Crnoj Gori je potpuni užas. Prekrasna obala uništena je bespravnom gradnjom, prostorni planovi su dokumenti koje nitko ne obada – sve je to jedna beskrajna favela bez početka i kraja

Crnogorska obala je prekrasna, ali je uništena prekomjernim betoniranjem

Crnogorci su u rekordnom roku otklonili kvar na motoru

Stižem do Podgorice i stajem sa strane, pokraj neke pekare kako bih na Google Mapsu provjerio kojim putem dalje prema moru. Sad kad imam novi akumulator opušteno gasim motor. No opet neće da upali. Instant padam u depresiju, pa je li se ovo može ikome drugome dogoditi osim meni? Imam svega par dana slobodno i sad će mi ovaj debilni motor sve pokvarit

u Hrvatskoj ovako pomogli, nikad im ovo neću zaboravit. Ljudi su u Lijepoj našoj previše zaokupljeni zgrtanjem para da bi se bavili empatijom. Na kraju krajeva, više uopće nema ni meštara za motore, nema doslovno ničega, osim apartmana, restorana i raznih tura. Dogegao sam se do one zloglasne ceste kraj mora. Prometne gužve kroz Župu kamilica su za ovaj kaos. Infrastruktura u primorskoj Crnoj Gori je potpuni užas. Prekrasna obala uništena je bespravnom gradnjom, prostorni planovi su dokumenti koje nitko ne obada, ako netko pazi na GUP znači da je glup – sve je to jedna beskrajna favela bez početka i kraja. Nakon ovakvog iscrpljujućeg dana ne da mi se razmišljat o teškim temama, pa odlazim u noćni život.

AUTENTIČNI SELJAKLUK

Na plaži u Sutomoru načičkalo se pregršt klubova, beach barova i sličnih objekata. Odsvuda trešti razna muzika – negdje techno, negdje rock, tamo iza narodnjaci, ima i onog gadnog trapa. Teški šaneraj, ali najluđe je što ima više duše nego ijedno mjesto u Dubrovniku. Unatoč seljakluku, autentično je. Ono što je ogromna razlika između našeg grada i Crne Gore jest da su brojni lokalci vani. Smiju se, plešu, čavrljaju... Kod nas domaćeg čovjeka ne možeš srest ni u gradu, ni u Uvali Lapad. Tamo život lokalnog stanovništva s turizmom nije stao, nije tolika trka za lovom kao kod nas. Naći će vremena za kupanje, za izlazak, za sve one sitne radosti koje smo mi žrtvovali u bjesomučnoj pohlepi za zaradom. Jest, istina, uništili su obalu prekomjer-

nom gradnjom, infrastruktura im je grozna, ali život i dalje kola ulicama. Možda je to čak i dobro, jer su daleko od nekog elitnog turizma, pa im cijene ne rastu vrtoglavim tempom kao kod nas. Na kraju krajeva, koliko god zarađuješ u Dubrovniku sve ti je skupo, pa je to sigurno jedan od većih razloga zašto je zamro svaki život uključujući noćni.

Sutradan bauljam ulicama tražeći pogodno mjesto za večeru. S terase jednog restorana čuje se gitara. Lik svira Bajagu. Potraga je gotova, čini se sjajno mjesto. Cijene su, jasno, znatno povoljnije nego kod nas. Trusim gemište dok ovaj svira Usne vrele višnje. Koji ludi moment za memoriju – djevojka iz Hrvaca u Sutomoru – ne želim da osjećaj ode s krajem pjesme, pa mu govorim da ju odsvira još jednom. On začudo pristaje, to je ta duša koja još uvijek postoji u Crnoj Gori. Možeš misliti što bi ti neki bend u Dubrovniku koji svira turistima udovoljavao glazbenim željama. Oni su tu, kako bi rekli Kud Idijoti, samo zbog para.

Usne vrele višnje su mi obezvrijedile logiku i nagonile na blud, pa naručujem još jednu. Stiže i gazda lokala koji odlazi od stola do stola i javlja se gostima. Pita me odakle sam, kažem iz Dubrovnika. Neka mu sjeta prekrije izborano lice.

-Bio sam na Cetinju one godine i prosvjedovao protiv granatiranja – kratko reče, a ja ne mogu ubrat želi li nastaviti priču ili ne.

Lik na gitari podiže vokal: …pa iako me proklela razorila mi dom još volim malu beštiju dragu srcu mom…

Smještaj s bazenom u Crnoj Gori u špici sezone dođe 50 eura

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Paul i Slavica - nisu baš jako razočarani bili što avione u niskom letu nisu ni vidili, niti snimili

Mara i Anamarija - u Portu im je zanimljivo raditi, s turistima iz cijelog Svijeta “na 100 jezika” svakodnevno govoriti

I inokorespondenti COUO, maturanti ratne generacije 1991/92, su se veselili i na proslavi 3 desetljeća od mature družili - Laura Zoranić, Dario Borovina, Marijana Radičević, Frano Težulat, Darko Vasiljević, Maja Kirigin, Nikolina Staničić, Kristina Šljuka, Ana Đivanović, Davor Bender, Ivana Balić, Majda Butigan, Jelica Ramadan, Tajana Martić, Kate Šutalo Cvjetković, razrednik prof. Jozo Serdarević, Maro Njirić, Ivona Boroje i Anita Mišetić

U Sunset Beachu ispisaše još jednu obljetničku priču. I bivši maturanti 4 b, COUO, ekonomisti Vedran Ivanković, Nikolina Lončarica, Sonja Majer, Stijepo Ruščić, Dubravka Matić, Kristijan Vrbanić, Hrvoje Grčić, Mihaela Tvrdiša i Nikola Butigan su se družili na proslavi 30. obljetnice. Sa sva tri razreda slavila je i njihova samozatajna profesorica Suzana Đurđević, kojoj su bili prvi učenici

Diana i Marina - sretniji je sretan dan kad se i lijepo cvijeće dobije za rođendan

Alma i Sejo - tata se razveselio što je, nakon, i pored kćeri, “na red” za objavljivanje slike u tiskanom DD dospio

Dubrovački dnevniK petak, 9. rujna 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Semir i Saša - dokazalo se da iskreno prijateljstvo “rođeno” iz nevolje u život skromnih ljudi donosi radost i mir

Jadranka i Mirela - dočekala se lijepa prilika za zajedno poći vanka

Ivana, Ivano, Mateo, Domagoj i Marija - u školi u Gabrilima samo dobre i vrijedne djece ima

Slave i Milica - nema veselja bez društva i druženja pravih prijateljica

Marija Miloslavić, Ana Vukojević, Pepo Deranja, Ivica Klečak, Dragan Mišković, Nikša Vidak, Antun Medo, Ivana Gudelj, Kate Vidoš, Katarina Čolaku, Tanja Ikanović, Tea Gjaja, Marijana Gavranić, Jela Krmek, Nikolina Gale, Marijana Vidović i Nike Raguž su se okupili, 30 godina mature 4 a COUO, smjer ekonomisti, proslavili

Antonio, Marija, Božo, Ružica i Mari - na Gruškoj noći nije bilo teško dječicu razveseliti, šećernu vatu im kupiti

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački

Ostalo je zabilježeno i u kartolini Antuna Zaga

Piše Ivo Batričević foto PRIVATNI ARHIV

Bio je to susret dva gorostasa, parobroda “CALGARIC” i putničkog zračnog broda

“GRAF ZEPPELIN”

Taj dan u ožujku 1929. godine bio je posebno uzbudljiv u društvenom životu Grada

Na poleđini originalne razglednice putničkog kruzera CALGARIC, koju je dobio prigodom posjete brodu, naš sugrađanin (danas pok.) gospar Antun Zago je zapisao: “Dubrovnik 27. ožujka 1929.

u 4 sata (16:00 sati) bio sam na brodu i s njega vidio GRAF ZEPPELINA koji je preletio Dubrovnik, ali polako (samo s jednim motorom)”.

Očito je taj dan bio posebno uzbudljiv u druš-

Brod CALGARIC je izgrađen za brodarsku kompaniju Pacific Steam Navigation kao novogradnja broj 442, ali pod imenom ORCA, a kompletiran je u brodogradilištu Harland & Wolff u Belfastu svibnja 1918.

CALGARIC (kartolina gosp. Antun Zaga)

petak, 9. rujna 2022.

Grdosija od 237 metara, nazvana imenom GRAF

ZEPPELIN, poznata je kao do tada najveći proizvedeni zračni brod na svijetu punjenim lako zapaljivim vodikom

tvenom životu Grada jer su dolazak tako velikog transatlantika i prelet cepelina u istom danu morali u to vrijeme doista predstavljati prvorazrednu senzaciju. Ovaj je nesvakidašnji događaj zabilježio i lokalni tjednik “Narodna svijest” u vijesti koja potvrđuje posjetu broda CALGARIC i prvi povijesni prelet Zeppelina registracije LZ-127 preko Grada iz pravca jugoistoka.

UŽITAK U LETU

Grdosija od 237 metara, nazvana imenom GRAF

ZEPPELIN, poznata je kao do tada najveći proizvedeni zračni brod na svijetu punjenim lako zapaljivim vodikom. Kasnije se pokazalo da je GRAF ZEPPELIN bio najuspješniji od svih 130 ukupno proizvedenih cepelina. Na putovanju prema Dubrovniku Cepelin LZ-127 je krenuo s 41 članom posade i 25 putnika krenuvši iz Friedrichshafena u Egipat. S Bodenskog jezera je poletio 25. ožujka, potom je preletio Basel i dolinu Rhone prema Marseilleu pa preko Korzike, Rima, Napulja, Caprija, Krete, Cipra, Tel Aviva, Jeruzalema i Mrtvog mora stigao u Kairo. Inače, kratica iz naziva Zeppelin LZ-127 znači Luftschiff Zeppelin. Na povratku je letio preko Egejskog mora i Atene, Dubrovnika i Zagreba prema Beču i Friedrichshafenu, gdje je stigao nakon četiri dana i ukupno osam tisuća kilometara. Među putnicima je bio i

Calgaric 27. ožujka 1929. u 16 sati slikan iz cepelina

predsjednik njemačkog Reichstaga Paul Loebe, kao i pripadnici ondašnjeg plemstva koji su imali neopisivi užitak u letu.

GRAF ZEPPELIN je poduzeo više povijesnih letova te je u kolovozu 1929. krenuo na put oko svijeta koji je trajao tri sedmice.

dnevniK

Priče o moru i brodovima

CALGARIC (kartolina gosp. Antun Zaga)

Početkom 1921. je ponovo preuređen u istom brodogradilištu. Pune dvije godine trajala je njegova rekonstrukcija u putnički brod- lajner, što mu je i bila originalna namjena koja zbog ratnih prilika nije odmah mogla biti ostvarena.

SS CALGARIC

Brod CALGARIC je izgrađen za brodarsku kompaniju Pacific Steam Navigation kao novogradnja broj 442, ali pod imenom ORCA, a kompletiran je u brodogradilištu Harland & Wolff u Belfastu svibnja 1918. Bilo je dosta problema u njegovoj izgradnji jer je kobilica bila položena još 1914., na samom početku Prvog svjetskog rata. Svi su radovi na njemu odmah obustavljeni do konca 1916. Dovršen je konačno, ali kao trgovački brod od 18960 bruto tona bez mogućnosti prijevoza putnika. Međutim, već početkom 1921. je ponovo preuređen u istom brodogradilištu. Pune dvije godine trajala je njegova rekonstrukcija u putnički brod- lajner, što mu je i bila originalna namjena koja zbog ratnih prilika nije odmah mogla biti ostvarena. Od tada ima 16063 bruto tona, dug je 167, širok 20 metara, a dvije Henderson parne turbine trostruke ekspanzije, ukupne snage 11900 konjskih snaga preko tri propele su mu omogućavale brzinu od 15 čvorova. Odmah je prodan brodaru Royal Mail Steam Packet za kojega je početkom 1923. zaplovio na prvo putovanje iz Hamburga preko Southamptona do New Yorka. U veljači 1927. je ponovo prodan, ovaj put poznatom brodaru White Star Line-u koji mu daje i novo ime CALGARIC. Preuređen za smještaj 290 putnika u prvom, 550 u turističkom i 330 u trećem razredu, a za novog vlasnika je zaplovio 4. svibnja 1927. na liniji Liverpool-Quebec-Montreal. Povremeno plovi za Kanadu iz Londona, a nerijetko je i na kružnim putovanjima Baltikom i Sredozemljem.

Lokalni tjednik “Narodna svijest” objavio je vijest da nas je na kružnom putovanju posjetio kruzer CALGARIC koji je krenuo iz New Yorka 15. veljače 1930. tičući luke: Funchal, Casablanca, Cadiz, Malaga, Gibraltar, Alžir, Tunis, La Valletta, Pirej, Istanbul, Haiffa, Port Said, Aleksandrija, Krf, Dubrovnik, Venecija, Messina, Napulj, Monte Carlo, Nice i Southampton. Očito da se novi posao nije najbolje razvijao pa je 1930. raspremljen u Milford Havenu gdje na mrtvom vezu, ali kao pričuva i u plovnom stanju, ostaje pune tri godine.

Nakratko ljeti 1933. opet za White Star plovi između Liverpoola i Montreala, ali je na jesen ponovo usidren. Početkom sljedeće godine, nakon spajanja dva velika brodara, CALGARIC je u floti Cunard-White Star Linea. Brzo se uvidjelo da na samo 16 godina star brod više nitko nije ozbiljno računao pa je odmah ponuđen na prodaju. Kako zainteresiranih kupaca nije bilo, CALGARIC je u prosincu 1934. napustio Milford Haven i na sam Božić bacio sidro u svojoj posljednjoj luci Inverkeithing.

Tu je tijekom 1936., prodan za 31 tisuću GBP, i razrezan u staro željezo u rezalištu brodova Rosyth u Škotskoj. Očito ne baš sretni brod, CALGARIC je na svojim rijetkim kružnim putovanjima doplovio i do Dubrovnika, što je gosp. Zago za posjete samom brodu marljivo i zabilježio. Priložena razglednica je preslika originala kojeg je tom sretnom prigodom dobio na brodu i koju je s toliko ljubavi sačuvao do kraja života.

KRAJ NAKON SAMO 16 GODINA

Na fotografiji koja je slikana s GRAF ZEPPELINA prema Dubrovniku vidi se parobrod CALGARIC na sidrištu pored otoka Lokruma 27. ožujka 1929.

32 Priče o moru i brodovima petak, 9. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

Amerikanac posudio 230 tisuća kuna koje nikada nije vratio

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik 24-godišnji državljanin SAD-a osumnjičen je za kazneno djelo prijevare.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, krajem svibnja ove godine, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koriste, s 56-godišnjakom potpisao ugovor o pozajmici, lažno ga uvjeravajući da je zajam potreban njegovom trgovačkom društvu za rješavanje nastalih financijskih problema.  Osumnjičeni je pozajmio 230 tisuća kuna uz obećanje da će novac, uz kamatu, vratiti u lipnju ove godine. S obzirom na to kako novac do danas nije vratio, oštećeni je shvatio da je prevaren te je cijeli slučaj prijavio policiji. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, stoji u njihovom priopćenju.

‘MALI’ PODUZETNIK

Pretres u Zatonu, u obiteljskoj kući pronađena ‘trava’ i 35 tisuća kuna od dilanja

Temeljem naredbe Općinskog suda u Dubrovniku policijski službenici Službe kriminaliteta droga Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, tijekom poslijepodnevnih sati 5. rujna, proveli su pretragu kuće u Zatonu.

Kuću koristi 29-godišnjak, a pretragom je pronađeno gotovo 35 tisuća kuna u raznim valutama, manja koli -

čina marihuane i digitalna vaga. Provedenim kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je droga bila namijenjena daljoj prodaji, a da pronađeni novac potječe od prodaje droge. Sve pronađeno je uz potvrdu oduzeto, a osumnjičeni je kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački

humanitarni prilozi

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

U spomen na voljenu Klaru Sonju Trojković umjesto cvijeća 500 kuna za potrebe udruge Karla i Božica Dundić.

Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima.

Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su:

- Dina Jakovljević i Stijepo Musladin s obitelji, u spomen na dragog dunda Milana Lukovića, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn;

- Bivši suigrači:Davor, Ćićo, Pero, Lukša, Pavo, Cvijeto, Luko Vez., Boro, Ivica, Veselin, Goran, Božo, Luko Vul. i Željko, u spomen na preminulog Željka Vukčevića prilažu 1.400,00 kn;

- Susjedi iz ulaza, u spomen na dragog Željka Vukčevića, umjesto cvijeća prilažu 1.000,00 kn;

- Mira Tošović, umjesto cvijeća dragoj prijateljici Veri Novaković, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn;

- Davor, Nikša i Pero s obiteljima, u spomen na dragog pok. Ivicu Majić, umjesto cvijeća prilažu 300,00 kn;

- Malonogometno humanitarno druženje „Rutovići Open 2022“, ekipe:Mane Hastra, Evo nas opet, R.U.Palace, Piplsi, Ponton i TNT,

donacija Domu Maslina 2.100,00 kn; - Ana Vuletić Sušić, dar djeci Doma 2.770,00 kn;

- Zlatko Ban, dar djeci Doma 500,00 kn.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima!

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Ovaj tjedan našim korisnicima svojim novčanim darovima pomogli su: -Željana, donacijom od 100 kn te Anica donacijom od 100 kn za Ukrajinu.

Samo dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala na Vašoj Ljubavi! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DVA SKALINA

Umjesto cvijeća dragoj teti Sonji ( Klari) Trojković, 300 kuna prilaže obitelj Miljas;U spomen na pok. Milana Lukovića, 200 kuna prilažu obitelji Tutman i Vlahušić; U spomen na pok. Željka Vukčevića, 200 kuna prilažu obitelji Tutman i Vlahušić;

U spomen na pok. Željka Miškovića, 200 kuna prilaže Monika Paviša s obitelji; U sjećanje na dragog prijatelja gospara Vladimira Bora, umjesto cvijeća, 500 kuna prilažu obitelji Viđen i Matajčić; U spomen dragom Ivu Majiću, umjesto cvijeća, 200 kuna prilažu Jasenka i Zlatko; U spomen na Iva Majića, 300 kuna prilažu Klara i Ante;

U sjećanje na našeg dragog prijatelja Iva Majića, 1400 kuna prilažu njegovi prijatelji: Zrinka Arbulić, Tiho i Ivanka Leto, Robo i Jelena Zvono; Pavo i Ana martinović; Umjesto cvijeća za pok. Iva Majića, 400 kuna prilažu obitelji Matka i Pera Garvan; Umjesto cvijeća za pok. Iva Majića, 400 kuna prilažu obitelji Mlinarić i Bartulović; Umjesto cvijeća za pok. Iva Majića, 300 kuna prilaže Davor Bjelokosić; Umjesto cvijeća za pok. Ivicu (Iva) Majića, 500 kuna prilažu obitelji Asturić i Bruer; U spomen na gđu. Natašu Petričević, 200 kuna prilaže obitelj Mašanović; Maja Sršen donacija 100 kuna;

Iskrena sućut obiteljima i prijateljima preminulih. Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 (radnim danom od 9:00 –17:00)

PROČITAJTE - MOŽDA DONESETE VAŽNU ODLUKU!

BAROKOMORA - NEVJEROJATNA MOĆ ČISTOG KISIKA

Terapija kisikom jedan je od najmoćnijih i 100% prirodnih načina za smanjenje upale, ubrzanje zacjeljivanja rana i optimizaciju tjelesnih i mentalnih performansi.

Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori imaju brojne dokazane benefite na opće zdravlje organizma:

• Jedina poznata terapija za otklanjanje i(li) skraćivanje post Covid sindroma

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

INFORMIRAJTE SE O NEVJEROJATNOJ MOĆI TRETMANA U BAROKOMORI NA OPĆE ZDRAVLJE

ORGANIZMA!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite

Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45, Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

Prodajem motor KTM DUKE 690 III ,prešao samo13500 km ,garažiran, nove gume i akumulator ,dodatna oprema štitnici vilica,vizir,držać mobitela i usb utićnica,potrošnja 3,5 lit.Savršen prigradski motor .Cijena 5800 eura Kontakt telefon 091 560 3810.

Prodajem automobil Peugeot Partner, zatvorena karoserija u izvrsnom stanju. Godina proizvodnje 2010. Informacije na tel. 098/344-611

Prodajem automobil Peugeot Partner, zatvorena karoserija, motor neispravan. Registriran do 23.5.2023 Godina proizvodnje 2006. Informacije na tel. 098/344-611

Kupujem polovni ali ispravan motor za Peugeot Partner. Informacije na tel. 098/344-611

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem sobe u Župi dubrovačkoj, s koristenjem banje ,kuhinje i dnevnog boravka. Mob.0922858452

PLOVILA

Prodaje se barka Betina 4,90 mtr. sa vanbrodskim motorom Honda 8 KS, u dobrom stanju i malo korištena. Cijena 35 000 kuna, Kontakt tel. 091 35 03 966.

Prodajem električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 45 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke. Više informacija na broju: 091/3569711

Prodajem pasaru, kvarner plastika, 4.5 metara, registrirana, ljetna i zimska tenda, nova vesla. Sve za 1400 eura. Kontakt: 098 651 847.

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajem četverosobni stan u prizemlju kuće na Nuncijati s garažom, taracom, vrtom i dva magazina. Kontakt 098/9627234

Prodajem građevinsko zemljište na otoku Koločepu površine cca 700m2. Parcela se nalazi u Gornjem Čelu u blizini plaže te gleda na jugoistok. Za više informacija nazovite 0981886380.

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt mobitel: 095-530-4659

Građevinsko zemljište 3000m2 komercijalne namjene sa pristupnim putem prodajem. Mob 0916143946

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

KAMENOKLESAR - Izrada grob-

petak, 9. rujna 2022. Dubrovački dnevniK

nica, spomenika, nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

Traži se stan na području grada za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od 10 godina. Smještaj tražimo na duži period zbog škole i posla. (Gruž, Lapad prednost) uži dio grada. 0994580475

Prodajem dva pašnjaka, katastarske čestice 1720 i 3876 u Katunima kod Šestanovca. kontakt: 091 901 94 76

Prodaje se poljoprivredno zemljište 9100 m2 k.o. Trsteno na putu Orašac - Kliševo, pristup asfalt, podobno za poljoprivredu ili parkiranje građevinskih strojeva. Tel. 098-285-505

Prodaje se maslenik - vočnjak 9800 m2 sa građevinskim objektom 78 m2, solarna struja 10kw, voda bušotina, ograđeno, pristup asfalt, k.o. Orašac lokacija između Orašca i Gromače. Tel. 098-285-502

Prodaje se stan (Cavtat-Mečajac) površine 85 m2 u obiteljskoj kući-prizemlje, s okućnicom i zatvorenom garažom. U blizini trgovina, škola, ambu-

lanta. Cijena po dogovoru, Za info zvati na 098/850-820 od 19-20 h.

Građevinsko zemljište komercijalne namjene u neposrednoj blizini zračne luke, površine 3000m2 namjena predvideno K1, K2 parcela je dosta ravna i kvadratnog oblika sa pristupnim putem m 0916143946

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/160-1894

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095-530-4659

Prodaje se građevinsko zemlji-

AUTO / MOTO

Dubrovački dnevniK petak, 9. rujna 2022. Mali oglasi 39

Mali oglasi

šte u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:098 9824 076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole - 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

Mokošica, dvosobni obiteljski stan s odličnom rasporedom (za adaptaciju) - 63,50 m2 - 146.900,00 € Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se

poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem badanj za grožđe. 2000 litara. Jednak i u vrhu i u dnu. Broj 020 491 204 i 098 95 95 949

Prodajem dječja kolica, u jako dobrom stanju, potpuno opremljena. Tel: 020/422-085

Kupujem podne kamene ploče. Mob: 099/392-2800

USLUGE RAZNO

Trazimo spremacicu tijekom cijele godine. Opis posla: čišćenje apartmana, stana i odrzavanje okucnice. Za vise informacija zazovite na broj: 099/2123759

nica,spomenika, nadgrobne vaze - kamenice, nadgrobne knjige, brončana galanterija, slike od porculana, klesanje slova na spomeniku, klupice, skalini, kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. mob: 091 7285208.

Uređujem vrtove dardine okucnice, kosnja trave, pilanje, navrtanje 0916143946

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavjesa, sve inf.na 0911472794 Mokošica.

DEŽURNE LJEKARNE

LJEKARNA ”KOD ZVONIKA” 04.09. - 10-09.

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Kućni meštar - Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera - vodokotlića - sanitarija, persijanevrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

KAMENOKLESAR- Izrada grob-

LJEKARNA ”GRUŽ “ 11.09. - 17.09.

preminuli

Mirko Kitin (1950.)

Bogomil Cezarović (1931.)

Slavica Letica (1950.)

Ljiljana Šuta (1962.)

Natalija Petričević (1931.)

Ivica Majić (1969.)

Velda Marević (1958.)

Emira Malkić (1950.)

Mato Matić (1954.)

Dinamično

radno mjesto

Dubrovački dnevnik traži Voditelja prodaje (m/ž), postoji mogućnost da si to ti!

Dubrovački dnevnik traži Voditelja prodaje, proaktivnu osobu s iskustvom u vođenju prodaje koja će biti odgovorna za upravljanje i organiziranje prodaje oglasnog prostora u tiskanom i internetskom izdanju Dubrovačkog dnevnika.

Ključne odgovornosti: ☞ ostvarivanje planova prodaje ☞ povećanje prodajne mreže u

Dubrovniku i ostatku Županije ☞ vođenje pregovora i pronalazak novih klijenata

☞ praćenje i analiza kretanja na tržištu s ciljem provođenja odgovarajućih prodajnih strategija

Uvjeti

☞ višegodišnje iskustvo u prodaji ☞ iskustvo u rukovođenju ☞ dobro znanje hrvatskog i en -

gleskog jezika ☞ izražene komunikacijske i prezentacijske vještine

Rok za prijavu: 15. rujna 2022. Ako ste zainteresirani za dinamično radno okruženje koje će vas poticati na daljnji razvoj, pošaljite nam svoj CV s punim povjerenjem na mail urednica@dubrovackidnevnik.hr ili oglasi@dubrovackidnevnik.hr