Dubrovački dnevnik br. 105

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec Emanuela Jušić 020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Kvaka 22

Upravo prolazim kroz drugi tjedan borbe s koronom. Osjećam se kao da me danima žvakao tiranosaur, a onda ispljunuo kao picu od košćele. Umor je velik k’o Jahorina planina, više energije ima njemačka tvornica nakon zavrnuća ruskog plina, nego moja malenkost. Ukratko, svaki atom svoju politiku vodi, a vrućina svakako ne pomaže. Neka ti, to si i zaslužio, dio vas se naslađuje mojim jadima, jer sam od samih početaka korona krize kritički pisao o mjerama i lokcdownu.

Tu dolazimo do kvake 22. Jesam li se ja ovako opako razbolio upravo zbog mjera koje su me trebale štititi od korone? Odgovor je potvrdan. Da svijet nije stao i da je sve bilo po starom moj bi imunitet bio znatno otpor-

niji. Ovako, nakon dvije godine maltretiranja i stresiranja, tijelo bi mi se raspalo i od prehlade. Korona trenutno opet hara Europom. I kada završi ovaj val, počet će sljedeći. Pa sljedeći. Što je čovjek opušteniji u životu, lakše se nosi s bolešću, što je više pod stresom, imunitet puca, a upravo su mjere protiv korone opasnije po čovjekovo zdravlje, nego sama bolest.

Uzmimo samo inflaciju kao primjer. Cijene na tržnicama podivljale su, pa će mnogi kupiti voće, povrće i ribu u supermarketu gdje je kvaliteta puno gora. Znači korona mjere su dovele do inflacije, pa ljudi štede na zdravlju i tako su podložniji bolesti. Recimo kozice su prvo koštale 50 kuna, pa onda 60, pa 70, pa sam ih prestao kupovat (možda su danas došle i do

Piše Maro Marušić FOTO: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

100 kuna). Također, putovanja su dobra za opuštanje i vraćanje ravnoteže, ali u ove zadnje dvije godine jedina živa bića koja su normalno putovala bile su lastavice, čiope i rode. Ašto tek reći za rast cijena nekretnina. U Dubrovniku su se prosječne cijene približile granici od 4 tisuće eura po kvadratu. Tako se jedan svježe renovirani mali stanić od 44 kvadrata prodaje za 175 tisuća eura. Bez reinkarnacije je nemoguće isplatiti kredit za kupnju stana u samo jednom životu. Doduše cijene građevinskog materijala u posljednje su se vrijeme počele spuštati, samo vjerojatno to neće imati nikakvog utjecaja na tržište nekretnina.

Sreća da nam je turistička sezona dobra. Daleko je to od 2019. go -

dine, ali ljudi će preživjeti i to je odlično u čitavom moru loših vijesti. No, svi koji rade u turizmu umorit će se kao nikad. Teško je bilo predvidjeti što će se događati, pa rijetki imaju dovoljan broj radnika. Čak se otkazuju i brojni letovi, jer nema dovoljno osoblja. Prije neki dan sam upoznao gošće koje su u Dubrovnik došle samo zato jer im je odgođen let za Italiju. Lijepo su došle spremne s koferima na aerodrom, a tek su im tamo kazali da se njihov let za Čizmu otkazuje. Ili ćete u Dubrovnik ili kući, rekli su im. To je također sve posljedica korona mjera. Kompanije su davale otkaze i sada kada se posao vratio, nisu uspjele naći dovoljan broj zaposlenika u kratkom vremenu. Oni koji rade raspadaju se od posla. Nije to

slučaj samo na aerodromima i u aviokompanijama, nego u svim branšama vezanim uz turizam.

Nažalost i poslodavci su krivi za manjak radne snage. Prije neki dan sam sreo jednog sjajnog domaćeg kuhara koji je napustio struku, jer ne može više podnijeti stres i ogromnu količinu posla. Dok sam bio mlađi, gurao sam, ali više ne mogu, razboljet ću se, dobit rak, rekao mi je. Karijeru je nastavio u javnom sektoru. Plaća je mala, ali se ne ubija od posla i ima slobodan vikend. Svatko se u ovim teškim vremenima bori na svoj neki način. Proći će i ovo, sve prođe. Sretno nam svima bilo, s odmakom čovjek shvati da ništa nije vrijedno velike brige. Ionako se ništa ne može promijeniti.

dnevniK petak, 8. srpnja 2022.

Kriza

Koliko smo osiromašili zbog inflacije i što nas još čeka?

Ekonomski stručnjaci sa Sveučilišta u Dubrovniku Ivan Jelčić i Nebojša Stojčić iznose svoje stavove o aktualnim trendovima u gospodarstvu. Dubrovački radnici pričaju kako žive uz nove cijene i poskupljenja

Piše Petra Srebrović foto Slaven Branislav Babić/PIXSELL, Goran Mratinović/DD

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u svibnju ove godine porasle su u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 10,8 posto, objavio je to Državni zavod za statistiku, što je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke. ‘Prešišali’ smo tako i recesijsku 2008. godinu.

Nije tajna kako su hrvatske plaće (barem za veliki dio Hrvata) nedovoljne za život bez minusa, kredita koji su uzeti za kratkoročne, a ne dugoročne potrebe, kartica na rate i drugih dužničkih nevolja. Već neko vrijeme plaće rastu, ali poskupljenja su uvijek brža. Iako je u posljednjih nekoliko godina minimalac značajno porastao, još uvijek niti minimalna, a ni prosječna plaća nisu dostatne za ‘miran’ život, a taj problem je još vidljiviji u Dubrovniku. U gradu gdje su cijene ‘kvadrata’ formirane prema platežnoj moći dobrostojećeg Engleza, Nijemca ili Austrijanca ili su pak formirane prema modelu ‘u XY godina iznajmljivanjem ćeš isplatiti investiciju’, troškovi stanovanja su ogromni. Prosječna dubrovačka obitelj o kupnji nekretnine može samo sanjati, a oni koji rade „samo“ za plaću, bez bakšiša i koje kune ‘sa strane’ od turizma, jedva sklapaju kraj s krajem. Živi se od prvoga do prvoga, a inflacija je ovu situaciju dodatno pogoršala. S televizije, novina i portala vrište vijesti – siromašniji smo za 10 posto!

I zaista, jedan odlazak u butigu, na pjacu ili benzinsku stanicu i sve je jasno – siromašni -

ji smo, a možda čak i za više od 10 posto. Jer mnoge su osnovne stvari poskupile još i više, a Hrvatima, pa tako i Dubrovčanima, prema recentnim istraživanjima, više od polovice kućnog budžeta odlazi na one najosnovnije stvari, malo je prostora u budžetima za bilo što osim egzistencijalnog.

DA, SIROMAŠNIJI SMO

Izraz inflacija se koristi kako bi se pojasnio rast cijena, no zapravo se radi o smanjivanju vrijednosti novca. U trenutku povećane inflacije, smanjuje se kupovna moć pojedinca, što jednostavnijim rječnikom znači da za istu količinu novca tada možemo kupiti manje usluga ili dobara.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u svibnju ove godine porasle su u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 10,8 posto, objavio je to Državni zavod za statistiku, što je najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke, ‘prešišali’ smo tako i recesijsku 2008. godinu. Iako država mjeri stopu inflacije, ona ipak nije jednaka za svakoga pojedinca. Primjerice, iako je poskupljenje goriva jedno od najvećih,

ne koriste svi automobile, pa ovo poskupljenje neće direktno utjecati na svakog pojedinca jednako. Hoteli i restorani svoje usluge su poskupili u prosjeku za 12 posto, no to također neće utjecati na većinu Hrvata, s obzirom na to da se budžeti troše uglavnom na egzistencijalne, osnovne potrebe. Međutim, hrana i bezalkoholna pića su zabilježila rast cijena od 15,2 posto, slijedi redovito održavanje kućanstva sa skokom od 11,7 posto, pa kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva s rastom od 9,2 posto. Jasno je kako su najveće stope poskupljenja zabilježene upravo tamo gdje, u velikoj mjeri, odlazi budžet stanovnika Hrvatske.

‘ DIO POSKUPLJENJA JE LOV U MUTNOM ’

Je li trenutna stopa inflacije zaista posljedica isključivo geopolitičkih i zdravstvenih kriza, odnosno rata u Ukrajini i pandemije koronavirusa ili je jedan dio poskupljenja ‘lov u mutnom’, odnosno neopravdano podizanje cijena jer se poskupljenja ionako očekuju – pitamo ekonomske stručnjake Ivana Jelčića i Nebojšu Stojčića.

„Trenutna inflacija posljedica je kombinacije niza činitelja na strani ponude i potražnje uzrokovanih, i ratom u Ukrajini, i pandemijom, ali i poremećajima u svjetskim dobavnim lancima koji traju već nekoliko godina. S obzirom na to da takvo stanje traje već neko vrijeme na inflaciju utjecaj imaju i očekivanja. U takvim uvjetima zasigurno ima i onih koji nastoje iskoristiti situaciju za podizanje cijena u rasponu koji nužno nema uporište u svim gore navedenim razlozima“, govori nam Stojčić.

Da „ima istine“, i u jednom, i u drugome, smatra Jelčić.

„Jedan dio porasta cijena je svakako opravdan trenutnim globalnim situacijama, ali jedan dio jest ‘lov u mutnom’, neki pokušavaju podići cijene malo nerealno, s idejom – ako nešto poskupi malo, zašto ne bi još i više“, otvoreno će Jelčić i dodaje kako je teško govoriti koliki je postotak realnih poskupljenja zbog vanjskih faktora, a koji je dio dizanje cijena bez nekog opravdanog razloga.

„Poskupile su stvari koje su nužne, dnevne i potrošne, u ekonomiji ih zovemo neelastični proizvodi, odnosno proizvodi koji će svakom

Stojčić smatra kako će jednom kad inflacija spadne na niže razine zasigurno doći do korekcije dijela cijena kao što je to bio slučaj i sa svim prethodnim inflacijama. „Hoće li se te cijene vratiti na razine od prije nekoliko mjeseci ili godina teško je reći i ovisit će od pojedinih kategorija proizvoda“, govori.

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

„Poskupile su stvari koje su nužne, dnevne i potrošne, u ekonomiji ih zovemo neelastični proizvodi, odnosno proizvodi koji će svakom trenutku, koliko god da poskupe, ljudi i dalje koristiti. Iako će ih možda koristiti manje, neće nikada potrošnja pasti za onoliko posto koliko taj proizvod poskupi“, objašnjava Jelčić.

trenutku, koliko god da poskupe, ljudi i dalje koristiti. Iako će ih možda koristiti manje, neće nikada potrošnja pasti za onoliko posto koliko taj proizvod poskupi“, objašnjava Jelčić kako onda proizvođači imaju profit.

„Vidimo da neke stvari koje bi možda trebale poskupiti, ne poskupljuju, kao televizije i kompjuteri. Oni ne poskupljuju jer se proizvođačima to ne isplati kada znaju da bi im pala potražnja, s obzirom na to da te stvari ne spadaju u neelastične proizvode“, govori i apostrofira kako se inflacija u Hrvatskoj događa upravo na neelastičnim proizvodima, poput mlijeka, ulja, kruha i goriva.

„Upravo iz razloga što sa svakim poskupljenjem proizvođači i prodavači imaju benefit i zarađuju više, mislim da nema neke perspektive da možemo očekivati kako će se cijene namirnica vratiti na staru razinu“, govori nam Jelčić.

Stojčić pak smatra kako će jednom kad inflacija spadne na niže razine zasigurno doći do korekcije dijela cijena kao što je to bio slučaj i sa svim prethodnim inflacijama.

„Hoće li se te cijene vratiti na razine od prije nekoliko mjeseci ili godina teško je reći i ovisit će od pojedinih kategorija proizvoda“, govori Stojčić.

A ŠTO JE S PLAĆAMA?

Je li realno očekivati da plaće prate povećanje cijena, tj. stopu inflacije, odnosno da i plaće rastu – pitamo naše ekonomske stručnjake.

Iako na početku Jelčić ističe kako je ‘rast plaća uz stopu inflacije moguć u jednom smislu’, naglašava kako je pitanje hoće li se to dogoditi. „Već godinama vidimo da se poslodavci trude plaćati što je manje moguće. Posljednjih godina, ponajviše u privatnom sektoru, vidimo nedostatak radne snage, a taj nedostatak se rješava uvozom radnika iz inozemstva, onih ljudi koji su spremni raditi za manje novce. Tako da, jedan dio poslodavaca neće htjeti podizati plaće nego će zapošljavati ljude koji će biti spremni raditi za manje plaće. Država će možda imati malo veći senzibilitet i pokušat će povećavati plaće“, govori Jelčić.

„Veliki dio ljudi može očekivati da će im u budućnosti biti lošije. Ako radite za plaću, bit će vam lošije, možda ne katastrofalno, ali moći ćete si priuštiti manje nego što ste mogli prije“, poručuje Jelčić.

Stojčić apostrofira kako je ‘inflacija ekonomski fenomen kojem se malo tko raduje, posebice kada se radi o dvoznamenkastim stopama’.

„S aspekta stanovništva, ona dovodi do smanjenja bogatstva pa je stoga, u pravilu, prate i pozivi za usklađivanje na strani plaća. Kratkoročno, i sa strane onih koji inflacijom gube, takav potez se može učiniti smislenim“, govori, no dodaje kako to onda u ‘slučajevima duljih razdoblja

inflacije ima potencijal gurnuti gospodarstvo u inflatornu spiralu’.

NAZIRE LI SE KRAJ?

Jelčić nam objašnjava kako je teško i nezahvalno raditi projekcije kraja inflacije jer se cjelokupna inflacija događa i jednim dijelom jer svi pokušavaju ‘loviti u mutnom’ i podizati cijene na neku osobno prihvatljivu razinu.

„Uvijek se može pronaći izgovor, bila to pandemija koronavirusa, rat ili nešto treće. Država će pokušati intervenirati mjerama monetarne i fiskalne politike kako bi smanjila inflaciju, ali više-manje svako buduće smanjenje inflacije će vjerojatno ići na uštrb zaposlenih ljudi. Inflacija će se pokušati boriti time da se poveća nezaposlenost, kako bi se smanjio novac koji ljudi imaju. Kada se bude smanjivala inflacija opet će postojati dio ljudi kojima će biti lošije nego što je sada“, zaključuje Jelčić. „Iz dosadašnjih istupa svjetskih središnjih banaka izgledno je da se i ovaj put namjeravaju boriti protiv inflacije konvencionalnim alatima poput podizanja kamatnih stopa odnosno suzbijanja potražnje“, govori Stojčić.

Hrvatske plaće poskupljenja ne prate u stopu, a pogotovo ne ova inflacijska. Razgovarali smo s radnicima koji su željeli ostati anonimni, i poslušali smo njihovu ‘stranu priče’.

‘KAD

PROĐE 20. U MJESECU PLAČEM’

„Nažalost, moja plaća ne raste s troškovima svega što je poskupilo. Radno mjesto mi je takvo da nemam bakšiša, pa kad prođe 20. u mjesecu sjednem i plačem. Plaća mi iznosi nešto više od 5600 kuna, radim na odgovornom mjestu, preko ruka mi prođu velike svote novca, odgovorna sam za brojne klijente u firmi, i iz mjeseca u mjesec sam sve manje motivirana. Dok platim stan, režije i još poneke tekuće troškove, od plaće mi ne ostane ništa. Partner radi u IT industriji, njegova plaća je nešto bolja, no kako nije visoko pozicioniran, nije ni kod njega bajno. Ali srećom možemo preživjeti. Imamo minus 5 tisuća kuna i toga se već mjesecima ne uspijevamo riješiti. Od moje plaće jednostavno ne ostane ništa, a od njegove onda moramo živjeti, jesti, točiti gorivo... O ušteđevini ne moram ni govoriti, možda jednom kad uspijemo pokriti minus počnemo razmišljati o štednji, ali čini mi se kako će to biti u nekoj drugoj državi“, iskreno će, ali i pomalo razočarano, naša sugovornica.

‘I PEKARA MI JE POSTALA LUKSUZ’

Javni sektor je najavio traženje povećanja plaća. Sindikalisti za sada ne žele otkriti koliko će povećanje osnovice tražiti od Vlade za ovu godinu, ali spominje se rješenje u vidu dogovora da rast plaća prati i rast stopa inflacije.

„Jedan dio porasta cijena je svakako opravdan trenutnim globalnim situacijama, ali jedan dio jest ‘lov u mutnom’, neki pokušavaju podići cijene malo nerealno, s idejom –ako nešto poskupi malo, zašto ne bi još i više“, govori Jelčić.

„Nisu svi koji rade u državnim firmama uhljebi, kako nas popularno nazivaju posljednjih godina. Volio bih kada bi svi ti ‘imenodavci’ probali barem jedan naš radni dan. Nitko nas ne pita kakvo je vanka vrijeme, a 12 sati smjene moramo odraditi i kada prži asfalt pa se jedva diše, i kada lije kiša i puše bura. Rukujemo oružjem, a to se na plaćama ne vidi. I do sada mi je s plaćom marenda na poslu bila luksuz, pa sam jeo po pekarama. A što sada, s ovim nenormalnim rastom cijena? Sve je strašno poskupilo pa mi je i ta pekara postala luksuz. Ja sam obični mali čovjek, kojem je i do sada registracija auta bila financijski problem, a svaka radost kao vjenčanje, krštenje, rođendan... sada umjesto radosti, postaje briga. Poslodavac kao i većina drugih, uzmi sebi, a tebi što Bog da“, zaključuje naš sugovornik.

‘NE TREBA SE BOJATI POSLA’ Ipak, nije sve ni tako crno, ima onih koji su (i više nego) zadovoljni. Razgovarali smo s jednim rad-

nikom u turizmu, točnije u ugostiteljstvu. Već nekoliko godina je konobar, a posljednje tri našao je stabilan posao i poslodavca s kojim se dobro slaže, na obostrano zadovoljstvo.

„Plaća je odlična! A još uz to bude i bakšiša, ljeti pogotovo. Onaj koji hoće, može dobro uštedjeti kroz ljeto, ma ne mora se plaća niti dirati! Samo se treba zasukati rukave, a ne se bojati posla. Ja ne radim za stolicom i cijeli dan pod klimom, puno sam na nogama, nekad imam i žuljeve, nije lako, ali zato u slobodno vrijeme uživam, imam dovoljno za lijep život, ništa mi ne fali. Ljeti radim ‘tuta forca’, a zimi laganije, dođe godišnji pa malo putujem, punim baterije za novu sezonu. Doduše još sam podstanar, tu plaćam dosta skupo stan, ali zadovoljan sam dok ga mogu platiti, još malo da se ova situacija s koronom i krizom popravi pa ću valjda i kupiti stan konačno. A radit ću dok me noge i ruke služe! U ovom poslu uživam, valjda mi zato i tako dobro ide“, kaže ovaj dubrovački konobar.

petak, 8. srpnja 2022.

Ivan Jelčić, ekonomski stručnjak i predavač na Sveučilištu u Dubrovniku

Nebojša Stojčić, ekonomski stručnjak i prorektor je za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

PUT KOJI ZA MOKOŠICU ŽIVOT ZNAČI

O cesti Tamarić se govori već 15 godina, a sad bi konačno trebala u realizaciju

Projektom će se osigurati prometno rasterećenje Mokošice, veći broj parkirnih mjesta u Ulici Bartola Kašića, ali i uredno prometovanje do osnovne škole

Provođenjem postupka izvlaštenja ispunjeni su svi preduvjeti za raspisivanje javne nabave za izvođenje radova na izgradnji spojne ceste Tamarić koja će spajati Osnovnu školu Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, izvijestili su iz Grada Dubrovnika.

U predmetnom postupku Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove Dubrovačko-neretvanske županije donio je rješenja prema kojima su pravomoćno izvlaštene sve nekretnine koje ulaze u trasu nove ceste Tamarić. Grad Dubrovnik je, kao korisnik izvlaštenja, na ime naknade vlasnicima izvlaštenih nekretnina isplatio ukupno  9.091,752,47 kuna,  dok je za naknade za usluge vještačenja isplaćeno ukupno 203.527,93 kuna. Za

projekt Tamarić dosad su isplaćena ukupna sredstva u iznosu od 9.295.280,40 kuna.

Nova prometnica planira se kao dvosmjerna s obostranim nogostupom i ukupnom pripadajućom infrastrukturom unutar trupa prometnice. Ukupna duljina zahvata iznosi 895 metara od čega 275 metara otpada na križanje na nerazvrstanoj cesti Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, a 620 metara na novu spojnu prometnicu. Formirat će se odvojene trake za lijeve i desne skretače s nogostupom uz sjeverni rub kolnika, a predviđena je i izgradnja prijelaza preko potoka Tamarić na spojnoj cesti.

Izgradnjom spojne ceste povećat će se funkcionalnost cestovne mreže Nove Mokošice i

Piše Ivona Butjer Mratinović, GD

rasteretiti postojeće križanje s bivšom županijskom cestom. Zahvat uvelike rješava i dugogodišnji prometni problem roditelja čija djeca pohađaju nastavu u OŠ Mokošica jer će se izgradnjom ove ceste osigurati i uredno prometovanje do škole.

Gradonačelnik Mato Franković ovu je cestu spominjao kao ključnu, ne samo u kontekstu Ulice Bartola Kašića, nego i u kontekstu cijele Mokošice. Ona bi trebala donekle ublažiti prometnu opterećenost tog dijela, a dobra je vijest i za roditelje čija djeca idu u Osnovnu školu Mokošica.

Značaj naglašava i sam Blaž Pezo koji je kao bivši predsjednik tog gradskog kotara, bivši gradski vijećnik i konačno stanovnik Mokošice u Gradskom vijeću često povlačio pitanje izgradnje ceste Tamarić.

„O toj cesti slušamo još od vremena Dubravke Šuice, dakle nekih 15-ak godina se ona spominje kao prioritet, ali nije izgrađena. Tada se ona spominjala, najavljivao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, ali je u svom mandatu nije realizirao, no to će se dogoditi u mandatu sadašnjeg gradonačelnika Mata Frankovića,“ najavljuje Pezo.

Podsjeća kako se u Ulici Bartola Kašića re -

dovno događaju prometni zastoji, no kako će s izgradnjom ceste Tamarić tome doći kraj.

„Inzistirali smo na toj cesti kao jednoj od mogućnosti za dovođenje djece u školu. Ona je posebno važna za roditelje čija djeca pohađaju niže razrede osnovne škole, a koju dovoze na nastavu. Pogotovo u zimskim uvjetima, u slijepoj ulici koja vodi do škole su se događali veliki prometni zastoji, no to će s novom cestom biti riješeno,“ kaže Pezo.

No, benefite bi zapravo trebali osjetiti svi stanovnici najvećeg gradskog naselja.

„Ona ujedno znači i sigurniji ulaz i izlaz iz Mokošice. Važna je i zbog sigurnosne komponente jer omogućuje lakši prolazak hitnih službi kroz Mokošicu. Drugačije će se urediti promet što će značiti prometno rasterećenje Mokošice, ali i veći broj parkirnih mjesta u Ulici Bartola Kašića,“ govori Pezo.

S obzirom da procijenjena vrijednost ove važne investicije u cestovnu infrastrukturu iznosi 25 milijuna kuna, Grad Dubrovnik planira se javiti na jedan od predstojećih natječaja za financiranje navedenog projekta sredstvima iz fondova Europske unije. Nakon zatvaranja financijske konstrukcije, moći će se krenuti u radove na cesti koja za Mokošicu život znači.

„Ona ujedno znači i sigurniji ulaz i izlaz iz Mokošice. Važna je i zbog sigurnosne komponente jer omogućuje lakši prolazak hitnih službi kroz Mokošicu. Drugačije će se urediti promet što će značiti prometno rasterećenje Mokošice, ali i veći broj parkirnih mjesta u Ulici Bartola Kašića,“ govori Blaž Pezo

petak, 8. srpnja 2022.

Gradu Dubrovniku petica za transparentnost

proračuna

šestu godinu zaredom

Grad Dubrovnik ponovno je dobitnik je najviše ocjene (5) za razinu proračunske transparentnosti koju dodjeljuje Institut za javne financije čime se svrstava među najtransparentnije gradove u Hrvatskoj. „Petica“ za transparentnost Gradu Dubrovniku dodijeljena je šestu godinu zaredom.

Institut za javne financije iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost svih 576 županija, gradova i općina, a posljednje izvješće donosi rezultate istraživanja provedenog u studenom i prosincu 2021. te u razdoblju od veljače do travnja 2022. godine.

Prema definiciji Instituta za javne financije proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. U ovom se istraživanju proračunska transparentnost mjeri brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama lokalnih jedinica, a to su Izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2020., Izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2021., Prijedlog proračuna za 2022., Izglasani proračun za 2022. i Proračunski vodič za građane za 2022. godinu.

Uz navedene dokumente, Grad Dubrovnik dodatno je unaprijedio transparentnost i otvorenost rada lokalne javne uprave implementacijom sustava Otvoreni grad. Građanima se tako na jednom mjestu omogućuje uvid u dnevno financijsko poslovanje Grada Dubrovnika kroz prikaz plaćenih računa, pristup digitalnim obrascima, on-line podnošenje zahtjeva te pokretanje upravnih i drugih postupaka, ali u konačnici, omogućuje im se i u sudjelovanje u samom upravljanu gradom i donošenju odluka kroz dio sustava „Vox Populi – Građani upravljaju Gradom“.

Gradska uprava o Žarkovici: Dosad je zbrinut 71 pas, odvezeno je 10 kamiona

glomaznog otpada

Od trenutka preuzimanja zakonske obveze za zbrinjavanje pasa s područja ilegalnog azila Žarkovica, a po nalogu državnog inspektorata, Grad Dubrovnik u suradnji s udrugom Prijatelji životinja i njenim predsjednikom Lukom Omanom, udrugom Pobjeda, voditeljicom Azila iz Čakovca Aleksandrom Hampamer  te ugovornim sklonišnim Animalis Centrum napravio je sljedeće: - svi psi su evidentirani i fotografirani - do sada je zbrinut 71 pas - najprije su zbrinute najbolesnije i ozlijeđene ži-

votinje, od kojih su nažalost tri psa uginula od posljedica bolesti - za sve pse napravljeni su zdravstveni kartoni - 40% pasa nije označeno mikročipom - 50% pasa nije kastrirano - psi u težem zdravstvenom stanju kontinuirano se liječe - izrađena je trojezična web stranica Adopt Žarkovica na kojoj se mogu vidjeti psi kao i kratki opis o svakom psu - Sanitat je osigurao: hranu, veterinarsku skrb za životinje, lijekove, povodce, brnjice, deset transportnih kaveza, pripremu pasa za tran -

sport,dva paviljona za volontere i djelatnice gdje se vrši obrada pasa - osigurano je 20 ograda od kojih su izgrađeni boksevi za odvajanje pasa za transport te se danas prevozi materijal za još 10 bokseva - Čistoća Dubrovnik s područja je odvezla ukupno deset kamiona glomaznog otpada - na ovom projektu angažirane su dvije djelatnice kao i povremeni djelatnici komunalnih društava - planira se angažirati još četiri osobe na razdoblje do završetka udomljavanja svih pasa sa Žarkovice

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Komunalno

redarstvo utvrdilo 97 kršenja Odluke o zaustavljanju i parkiranju

na Pilama, kazne ‘teške’ više od pola milijuna kuna

Odsjek komunalnog redarstva Grada Dubrovnika u vremenskom periodu od 20. lipnja do 5. srpnja 2022. godine iza 21 sat utvrdio je 97 počinjenja prekršaja iz članka 2. stavka 1. Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, odnosno zbog zaustavljanja i parkiranja vozila na predjelu Pila radi ukrcaja-iskrcaja putnika.

Od sveukupnog broja prekršaja, počinjenih kombi vozilima, 31 prekršaj odnosi se na trgovačka društva za što je propisana novčana kazna od 10 tisuća kuna za pravnu osobu i 2.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobu. Na obrte se odnosi 25 prekršaja s propisanom kaznom u iznosu 5.000 kuna, dok su 41 prekršaj počinile fizičke osobe za što je Odlukom propisana novčana kazna od 2.000 kuna. Ukupna vrijednost propisanih novčanih kazni iznosi 579 tisuća kuna.

Izrađuje se projekt za novi vrtić u Gospinom polju kapaciteta 122 djece

Gradonačelnik Grada

Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i suradnici održali su u utorak radni sastanak s ravnateljicom Dječjeg vrtića Pčelica Dijanom Brkić i ravnateljicom Dječjih vrtića Dubrovnik Franicom Lasić koja je sudjelovala putem video poziva. Teme sastanka bile su osiguravanje novih kapaciteta za nadolazeću pedagošku godinu te adaptacija postojećih i izgradnja novih objekata za obavljanje djelatnosti predškolskog odgoja.

Grad Dubrovnik izradio je idejni projekt za vrtić u prostoru Biskupskog dvora u Gospinom polju koji će primati 122 jasličke i vrtićke djece, čime će se dugoročno riješiti problem nedostatka kapaciteta u Dječjim vrtićima Dubrovnik. Zgrada na četiri etaže, bruto građevinske površine 1147 kvadratnih metara, s oko 100 kvadratnih

metara otvorenog prostora, primit će ukupno sedam skupina od čega šest vrtićkih i jednu jasličku. Osigurana su financijska sredstva za izradu glavnog projekta koji se očekuje do 1. listopada nakon čega će se provesti javna nabava i započeti radovi, a novi vrtić trebao bi 1. rujna 2023. otvoriti vrata za male polaznike.

Ravnateljice su izvijestile gradonačelnika Frankovića kako se trenutno na listi čekanja za upis u vrtić nalazi 82 djece s 80 bodova i više, koja udovoljavaju svim propisanim uvjetima za upis i kojima su oba roditelja zaposlena. Naime, Dječjim vrtićima pod ingerencijom Grada Dubrovnika pristiglo je ukupno 420 zahtjeva za upis u novu pedagošku godinu 2022./2023. godinu. Dječjem vrtiću Pčelica predan je 131 zahtjev, dok su Dječji vrtići Dubrovnik zaprimili 289 prijava.

Gradonačelnik Franković

turizma

Novinar francuskog financijskog dnevnika Les Echos sa sjedištem u Parizu, Frank Niedercorn, razgovarao je u ponedjeljak s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem na temu turizma, a ovom ga je prilikom gradonačelnik upoznao s mjerama koje je Grad Dubrovnik proveo u proteklom razdoblju s ciljem smanjenja utjecaja prekomjernog turizma na život građana. Istaknuo je mjere usmjerena prema posjetiteljima s cruisera, dnevnim posjetiteljima i onima koji u Dubrovniku borave više dana, gdje je kao jednu od najnovijih istaknuo uvođenje Dubrovnik passa. Gradonačelnik Franković ujedno je izrazio zadovoljstvo trenutačnim brojem posjetitelja koji se kreću u rasponu od 70 do 80 posto brojki iz 2019. godine.

Razgovarali su i o budućim investicijama poput one u cruise terminal u Luci Dubrovnik, ali i novim industrijama komplementarnim turizmu, poput IT i filmskog sektora, a koje Dubrovnik namjerava razvijati na svom području. O turističkim temama i uspješnom provođenju mjera gradonačelnik Franković razgovarao je u ponedjeljak i s dopisnicom Bloomberg News, vodeće svjetske financijske novinske organizacije, Jasminom Kuzmanović. Dotakli su se i tema uvođenja eura te ulasku Hrvatske u Schengen.

‘’Schengen će našim građanima i turistima olakšati putovanja, a euro je sjajna stvar za Hrvatsku, posebno za nas koji smo turistički grad’’, kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Proteklih dana gradonačelnik Franković dao je intervjue i za belgijski Het Laatste Nieuws, koji će Dubrovnik predstaviti u nizu članaka u kojima će pisati o najpoznatijim europskim turističkim odredištima te za časopis British Airwaysa High-Life, koji će biti objavljen u reportaži o Hrvatskoj u sklopu serije reportaža o postpandemijskom oporavku turizma. Het Laatste Nieuw, najprodavanije su belgijske novine s oko 2,3 milijuna čitatelja dok High-Life doseže 5,8 milijuna članova Executive Cluba mjesečno u digitalnom formatu i 35 tisuća odabranih primatelja.

Dubrovački dnevniK petak, 8. srpnja 2022.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

dao niz intervjua na temu održivog

Jelka Tepšić i Mato Franković

Cebalo primio učenike koji su ostvarili iznimne uspjehe na državnim natjecanjima

Prijem za učenice i učenike koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnim školskim sportskim natjecanjima upriličen je u srijedu u Studentskom domu. ‘Svi vi pravi ste primjer da se rad i trud uistinu isplate. Sama

činjenica da imamo čak 122 učenika koji su, u svojim školskim sportskim kolektivima imali izvrsne rezultate, dovoljno govori sama za sebe. Uz čestitke vama, koristim ovu priliku kako bi čestitao vašim trenerima, ali i vašim obiteljima’,

naglasio je ovom prilikom zamjenik župana Joško Cebalo. Učenici s područja Dubrovačko-neretvanske županije na državnim školskim sportskim natjecanjima ostvarili su jedno treće, šest drugih te četiri prva mjesta.

I ove godine Dubrovačko-neretvanskoj županiji dodijeljena je najviša ocjena za proračunsku transparentnost. Institut za javne financije predstavio je rezultate sveobuhvatnog istraživanja transparentnosti proračuna županija, gradova i općina. Kao i u dosadašnjim istraživanjima, županije su se pokazale kao najtransparentnije jedinice, a drugu godinu zaredom prosjek svih županija je 5,0. To znači da su sve županije objavile svih pet proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama.

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

Dubrovačkoneretvanskoj županiji i ove godine najviša ocjena za proračunsku transparentnost

Niđe pojasa za spašavanje

Ministar financija obrazložio je svoju ostavku na Twitteru ovim riječima: “Javnost s pravom očekuje da se Vlada vodi ispravno, kompetentno i ozbiljno. Shvaćam da je ovo možda moj posljednji ministarski posao, ali vjerujem da se za te standarde vrijedi boriti i zato podnosim ostavku“. Ne, ne nisu to riječi našeg ministra Marića već Britanskog ministra financija koji je ostavku podnio upravo isti dan kad i naš, sad već bivši, Marić. Toliko godina vježbanja demokracije koje u nogama ima Velika Britanija, naučila je njihove dužnosnike jasnom i otvorenom komuniciranju sa svojim poslodavcima, što upravo i jedino jesu njihovi birači, građani Velike Britanije. Nije da nema muljanja, mita, korupcije i afera svih vrsta, ali nikad ne prolaze samo tako bez ikakvog obrazloženja i/ili sankcija. Jednako kao što, kad se nekog uhvati s prstima u pekmezu, nema rasprave o tome treba li taj i takav ministar otići. Ako ni zbog čega drugoga, onda zato što je dozvolio da ga ‘uhvate’.

Umalenoj Hrvatskoj koja tek uči abecedu demokracije to nije tako i dugo neće ni biti. Zato je sasvim normalno da, po nekima najuspješniji ministar u Vladi, ode bez suvislog obrazloženja. Kriteriji uspješnosti jesu smanjenje deficita i relativno dobro balansiranje financija, ali oni ionako nisu u rukama ministra već u rukama politike. Jednako kao što reforme nisu stvar pojedinog ministra, nego političke volje i procjene Vlade, ove, kao i svih prijašnjih. I tu dolazimo do političkih odluka koje se oblikuju kroz političku volju, sposobnost i ciljeve vladajuće stranke i njenih čelnika.

Uovim vremenima, kad je zbog recesije izazvane ratnim događanjem u Ukrajini i krizom energenata teško i gotovo nemoguće ostvariti zacrtane fiskalne ciljeve, ma tko god bio ministar financija, teško može išta ozbiljno učiniti s brodom koji tone, posebno ne u okvirima vječno odabrane politike statusa Quo ili popularno - ne talasaj. Niđe pojasa za spašavanje!

Ne talasaj znači, ne diraj zdravstvo osim malo kozmetički, ne reformiraj Pravosuđe, osim deklarativno, prosvjeta je u problemima, ali nije to od neki dan pa je bolje pustiti. Ne diraj preveliku i nepotrebnu administraciju koja koči gospodarstvo jer to su nam pouzdani glasači. Mirovine tako i tako nemaš odakle. I zato ne tugujte za Marićem jer kakve veze ima zna li ovaj novi ministar Primorac više ili manje od Marića. Baš nikakve.

Davno

i toliko daleko je vrijeme kad su učenici, ali i roditelji imali poštovanja i respekt prema profesorima. Tada nikom nisu trebale instrukcije zbog pretrpanih programa većinom nepotrebnim gradivom, zbog čega se sve gradivo stiglo temeljito obraditi. Nijednom roditelju nije bilo na kraj pameti napadati profesore zbog loše ocjene njihovog djeteta. Sada su se stvari potpuno promijenile i gotovo svaki profesor, svaki učitelj satima može pričati o stalnim pritiscima roditelja, ali i vlastitih ravnatelja. O bezobrazlucima učenika i napadima koje gotovo svakodnevno trpe, uvijek uz podršku i razumijevanje njihovih ambicioznih, ali odgojno nezainteresiranih roditelja. Potplaćeni profesori gube volju voditi bitke i popuštaju nemogućim pritiscima. Nigdje na svijetu nema toliko odlikaša kao u Hrvatskoj u kojoj se svaka ocjena ispod petice tretira neuspjehom. Ispada kako su mali Hrvati lumeni, i za prirodne, i za društvene znanosti, jednako kao i za umjetničke predmete. Stvaramo djecu sa psihičkim poteškoćama zbog stresa i nevjerojatnog pritiska na petice iz svih predmeta. Sve više gradiva koje se utrpava u programe tjera na bubanje dok je razumijevanje onog naučenog kao i razmišljanje i zaključivanje u rubrici pod manje važno ako ne i nevažno. Nitko se u to ne želi petljati. Ne talasaj!

Prije

nekih desetak godina, ođe u Gradu, otac je došao s bejzbol palicom napasti ravnateljicu i profesoricu koja je dala jedinicu njegovom lijenom potom-

ku. Mislite da je zvana policija, prosvjetna inspekcija? Ravnateljica je sve zataškala jer nije baš dobro da škola ‘uđe’ među one problematične pa je radije ‘blago uvjerila’ profesoricu da izmijeni jedinicu u neku trojčicu. I što? Ništa, profesorica je danima ispirala gorak okus nemoći, ali pomirila se nečim što se svakodnevno i redovno događa u hrvatskim školama. I to znaju, i profesori, i ravnatelji, i sindikati, i prosvjetna inspekcija, i ministar, i svi njegovi suradnici. I svi se slažu kako to nije dobro. I onda sve dalje po starom. Ali barem znamo, eto, kako to nije dobro. Kad pritisak napravi jedna jednako tako ambiciozna mama, koja je pritom i sveučilišna profesorica, stvari izgledaju još i gore nego obično. Posebno kad je ta mama ‘prva dama Hrvatske’, supruga predsjednika koji svojom ‘bejzbol palicom’ udara sve redom, bez zadrške, i kad je u pravu, i kad nije. Pa je rukovođen drugačijim kriterijima branio mamu jer je mama, a napao sve ostale jer su mu to ‘metnuli’. Ha, vjerojatno i jesu jer o drugim takvim pritiscima se šuti pa i kad se radi o poznatim osobama s pozicija moći, kojih je itekako bilo u pritiscima na profesore. Sve to nimalo ne mijenja poraznu činjenicu koju nikakva Prosvjetna inspekcija neće i ne može promijeniti. Prosvjetni sustav je nakaradan i neodrživ i neće ga promijeniti udaranje po ‘prvoj dami’ koja je navikla živjeti u sustavu koji tako funkcionira i kojeg je i naš predsjednik stvarao i podržavao, bez imalo volje za promjenom. I zato svakodnevno svjedočimo nepristojnim ispadima, ne talasanju uz povremene brutalne napade bejzbol palicama. Jedina stvarna žrtva nakaradnog sustava, koji podržavamo svi nečinjenjem, su klinci, uključujući i predsjednikovog sina, ni krivog, ni dužnog obješenog na stup srama zbog ‘viših’ interesa. I na Pantovčaku, i u Banskim dvorima. Kakve su šanse da ti klinci jednog dana doista promijene ovu kloaku u kojoj smo zapeli? Eto vas.

Piše Vjera Šuman

DOC. DR. SC. SANDI TEŠANOVIĆ:

Ljubav se donekle može objasniti i hormonima, a odgovorni su i za seks, začeće i dobro raspoloženje

Malo je onih koji barem jednom nisu posjetili ordinaciju doktorice Sandi Tešanović. Uvijek susretljiva, dobro raspoložena i puna razumijevanja i strpljenja za svoje pacijente, doc. dr. sc. Sandi Tešanović je specijalist interne medicine i subspecijalist endokrinologije i dijabetologije. Već šestu godinu uspješno vodi svoju polikliniku Hygea. Za Dubrovački dnevnik govori o svom poslu, ali i o hormonima – zašto su važni, kako na nas djeluju, što treba raditi kako bi se očuvao balans i poručuje – ljubav se donekle može objasniti i hormonima

foto GORAN MRATINOVIĆ

Puno ljudi jednom godišnje vadi krv te se analizira njihova krvna slika. No, to nije slučaj s hormonalnom slikom koju možda ne treba kontrolirati toliko često, no postoji nemali broj ljudi koji dođu do svoje 30, 40, 50 godine, a da nikada u životu nisu pregledali hormone. Ne postoji indikacija za rutinske kontrole hormona, osim određenih tijekom trudnoće i novorođenčadi. Hormoni su vezani uz naše funkcije u organizmu. Ako čovjek normalno funkcionira, ima normalan apetit, stolicu, mokrenje, osjeća se dobro, normalne je tjelesne težine, ako nema povećane vrijednosti tlaka, šećera u krvi, ima normalne spolne funkcije koje su karakteristične za dob u kojoj se nalazi, uglavnom nema razloga za brigu. Ako to nije tako, onda je potrebno tražiti pomoć endokrinologa. Mislim kako su u toj priči najvažniji obiteljski liječnici. To je osoba kojoj se pacijent prvi javi, a koja ga onda dalje upućuje na obrade koje bi on trebao napraviti, što eventualno uključuje i posjet endokrinologu.

Na koji se način hormonalni poremećaji mogu ogledati na osobi i unutar nje? Na što sve utječu?

Postoji niz hormona u ljudskom organizmu. Poremećaj lučenja svakog od njih stvara posebnu kliničku sliku. ‘Kraljica’, dirigent svih hormona koji

njima upravlja jest hipofiza, žlijezda koja se nalazi u mozgu. Tu se luče nadređeni hormoni svih izvršnih žlijezda u organizmu; štitne žlijezde, nadbubrežnih žlijezda, spolnih žlijezda... Osim toga ona luči hormon rasta, prolaktin, oksitocin, antidiuretski hormon, paratireoidne žlijezde luče parat hormon, gušterača inzulin i glukagon, a masno tkivo koje danas smatramo endokrinim organom luči niz različitih hormona. Klinička slika ovisi o žlijezdi koja je involvirana, kakva je vrsta bolesti i stoga se sve te slike jako razlikuju. Primjerice, ako imamo hiperfunkciju nadbubrežnih žlijezda, luče se povećane razine kortizola, onda ćemo dobiti karakterističnu sliku debljanja abdominalnog tipa, ljubičastih strija, visokih vrijednosti arterijskog tlaka, atrofičnih ruku i nogu... Kod smanjenih razina kortizola, osoba će biti blijeda, hipotonična, imat će poremećaj elektrolita, povraćanje, proljeve i slično. Potom, kod šećerne bolesti kad koje postoji deficit inzulina, klinička slika uključuje nagli gubitak težine, žeđ, učestalo mokrenje, pojačan interes za hranom, visoke vrijednosti šećera u krvi. Kod bolesti paratireoidnih žlijezda koje luče puno parathormona, imat ćemo pojavu bubrežnih kamenaca, visokih vrijednosti arterijskog tlaka itd. Bolesti štitnjače su dosta česte - od upala, nodusa u štitnjači do ubrzane i usporene aktivnosti. To su nekada karakteristične,

Piše: Ivona Butjer Mratinović

a nekada i manje karakteristične kliničke slike. Tako da ustvari svaka žlijezda i hormon regulira posebnu funkciju u našem organizmu i u tom smislu će utjecati na osobu s kojom živi. Ljudi su danas dosta informirani, u tome najveću ulogu imaju mediji, ali važno je iz te šume različitih informacija, točnih i netočnih, kontaktirati svog liječnika kako bi se osoba mogla uputiti dalje.

No, ako bi se kontrola hormona radila češće, bi li onda to preveniralo neka stanja i bolesti uzrokovane hormonalnim disbalansima i prije nego što do simptoma bolesti dođe?

Bolest je uvijek lakše prepoznati ako je ona manifestna, no za jednu finiju dijagnostiku i eventualnu prevenciju potrebno je imati dosta znanja i kliničkog iskustva. Ako osoba osjeća bilo kakve poteškoće, svakako bi se trebala obratiti liječniku.

Imate zaista bogato iskustvo, a i znanje. S kojim problemima se najčešće susreću vaši pacijenti u kontekstu hormona?

Danas su razlozi zbog kojih pacijenti dolaze endokrinologu brojni.Tu ubrajamo pretilost, inzulinsku rezistenciju, neredovite menstrualne cikluse, dlakavost, akne, poremećaj rada štitnjače, nemogućnost začeća, povišene razine šećera, masnoća u krvi, porast arterijskog tlaka, osteoporozu… Bolesti hipofize i nadbubrega nisu masovne, ali na njih treba misliti. Među nama su i treba ih prepoznati i liječiti. Uglavnom dominiraju bolesti štitnjače, posebno u post Covid vremenu, pandemija debljine i dijabetesa.

Prema relevantnim pokazateljima, i bolesti štitnjače, ali i dijabetes su u porastu. Što je dovelo do toga? Je li možda današnji stil života?

On svakako doprinosi razvoju šećerne bolesti i komplikacija koje ona nosi. Današnji stil života jest stresan tako da je to svakako okidač nastanka bolesti. Važnu ulogu imaju naslijeđe, debljina, nezdrava prehrana i pridružene bolesti. Ljudi su danas o svemu puno više informirani, mediji danas više upozoravaju na endokrinološke probleme i bolesti, ali i na načine prevencije.

Hormonalni disbalans se liječi specifičnom terapijom, no postoji li nešto što bi osoba mogla napraviti sama za sebe kod određenih endokrinoloških problema? Postoji niz suplemenata koji su pogodni za različita stanja. Npr. selen i cink u bolestima štitnjače. D vitamin je važan u mnogim funkcijama organizma i predmet je stalnog istraživanja. Nadalje, kad u obitelji postoji sklonost dijabetesu, savjetuje se osobama koje su pretile, a još nisu razvile dijabetes, da paze na tjelesnu težinu i da izbjegavaju hranu koja bi mogla izazvati naglo lučenje inzulina. Dakle, ne jesti čokoladu, zaslađene sokove i druge koncentrirane ugljikohidrate. Poštujmo naš organizam. Može se puno napraviti – ako ne spriječiti, onda barem odgoditi pojavu bolesti, što nipošto nije zanemarivo.

Jasno je kako stres nepovoljno utječe na ljudski organizam. No, stres nije nešto što se mo-

MEDITERANSKA DIJETA

‘’Ljudi tu znaju upasti u zamku tzv. čudotvornih brzih dijeta i specijalnih pripravaka. One imaju svoje učinke, neke su bolje, neke lošije, no kad se gleda dugoročno na zdravlje čovjeka, a pri tom prvenstveno mislim na ukupni metabolizam, kardiovaskularni sustav i životni vijek, a sve u skladu s kontroliranim kliničkim ispitivanjima, onda je najučinkovitija i najbolja mediteranska dijeta. Ona uključuje sve vrste namirnica, ali u pravilnim omjerima i količinama. Umjerenost u jelu i piću je ključna.’’

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

že vidjeti ili opipati, ne postoje često vidljivi pokazatelji kako je nečije zdravlje, barem ono fizičko, uništeno stresom. Kako stres ustvari utječe na hormone?

Stres izaziva lučenje nekih hormona - npr... kad prelazite cestu, a neko vozilo naglo zakoči i vi se prestrašite, u vašem organizmu se u sekundi luče ogromne količine adrenalina i noradrenalina, kortizola...Vi ste uznemireni, tahikardni, preznojeni… Eto, tako djeluje stres. Uz to, kontinuirana napetost, stresan život, brzina, uz genetsku podlogu dovode do niza metaboličkih poremećaja na staničnom, odnosno molekularnom nivou i do razvoja različitih bolesti primjerice ulkusne bolesti, ulceroznog kolitisa, arterijske hipertenzije, šećerne bolesti tip 1, hipertireoze, malignih bolesti...

Kad se govori o liječenju, puno ljudi je skeptično prema hormonalnoj terapiji. Zašto se to događa?

Događa se, premda ne postoji opravdan razlog. Posebno su skeptične mlade djevojke kad je u pitanju uzimanje različitih oralnih kontraceptiva. Kod liječenja policističnih jajnika, hirzutizma i sl.. Ti su kontraceptivi jako potrebni kako bi se sačuvala rezerva jajnika i kako bi menstrualni ciklus bio redovan. Međutim, kod žena ima otpora i bojazni kako će dobiti na težini, kako će se poremetiti njihova prirodna homeostaza, kako neće moći zatrudnjeti... No, uz malo vremena, truda i obrazloženja, smatram kako ih je moguće uvjeriti da krenu s terapijom koja im je neko određeno vrijeme potrebna.

Koliko je endokrinologija u posljednje vrijeme napredovala?

Smatram kako se endokrinologija iznimno razvila u posljednje vrijeme i što je najvažnije, smatram kako se nova znanja provode u djelo. Danas se puno toga zna i puno toga se može. Spomenula bih svakako ‘in vitro’ postupke u ginekološkoj endokrinologiji koji su sjajni. Iako ginekologija nije moja struka, što se tiče hormonskog statusa i pripreme žene za trudnoću sam svakako involvirana. Terapija na području dijabetesa, posebno tipa 2, je jako uznapredovala. U Hrvatskoj i u svijetu danas se koristi niz lijekova koji se mogu primijeniti za različite tipove bolesti, što prije nije bilo moguće. Tada smo praktički bili nemoćni, a sada imamo niz lijekova koje pomažu osobama u dobroj regulaciji, pomažu im i smršavjeti te, konačno, imati poboljšan zdravstveni status. Što se tiče inzulinske terapije, prije su u primjeni bili svinjski ili goveđi inzulini. Danas je došlo do razvoja toliko savršenih inzulina koji su se iznimno približili osobinama humanog inzulina. Život se mladim dijabetičarima može olakšati i primje-

nom putem inzulinskih pumpi, a za samokontrolu šećera, postoje senzori koji kontinuirano mjere razine šećera u krvi i tako olakšavaju život pacijentima, ali im svakako i omogućuju bolju regulaciju bolesti. Mislim kako je sve to zaista revolucionarni napredak u odnosu na razdoblje pred 30-ak godina i više. Dosta ljudi koji imaju novonastalu šećernu bolest dolazi kod mene i svjedok sam njihovih tuga, suza i očaja. Teško je, ali uz ovakve načine liječenja i samokontrole oni se nimalo ne razlikuju od svojih vršnjaka koji nemaju šećernu bolest.

Je li šećerna bolest zaista u tolikom porastu u odnosu na prije, što pokazuju istraživanja, ili se danas ljudi jednostavno više kontroliraju? Mislim kako ima istine i u jednom, i u drugom. S jedne strane postoji porast, a s druge strane se on čini znatnijim jer se ljudi danas više kontroliraju. Ljudi su sve više pretili, hrana je sve nezdravija, rafinirane proizvode svi konzumiramo i nemoćni smo zbog nemilosrdnog životnog tempa u kojem strahovito puno radimo. Stoga nemamo vremena svaki dan pripremati domaću zdravu hranu i jesti u podne. Jede se svakakva hrana, jede se fast food i jede se usputno. To je jedan od razloga zbog kojih je šećerna bolest, posebno tipa 2, u naglom porastu i očekuje se kako će u budućnosti te vrijednosti dodatno rasti.

A i danas se o pretilosti napokon govori kao o bolesti, a ne kao o nečemu što je neki estetski problem.

Primjećujem kako se ljudi danas drugačije odnose prema svojoj težini. Često idu na tjelovježbu, trude se i općenito je danas veća svijest o tome koliko je značajno imati optimalnu tjelesnu težinu. No, svakako bih dodala kako u više od 80 po-

‘’Primjećujem kako se ljudi danas drugačije odnose prema svojoj težini. Često idu na tjelovježbu, trude se i općenito je danas veća svijest o tome koliko je značajno imati optimalnu tjelesnu težinu. No, svakako bih dodala kako u više od 80 posto slučajeva prehrana doprinosi razvoju pretilosti, a potrebno je itekako se potruditi kako bi se smršavjelo.’’

petak, 8. srpnja 2022.

sto slučajeva prehrana doprinosi razvoju pretilosti, a potrebno je itekako se potruditi kako bi se smršavjelo. Ljudi tu znaju upasti u zamku tzv. čudotvornih brzih dijeta i specijalnih pripravaka. One imaju svoje učinke, neke su bolje, neke lošije, no kad se gleda dugoročno na zdravlje čovjeka, a pri tom prvenstveno mislim na ukupni metabolizam, kardiovaskularni sustav i životni vijek, a sve u skladu s kontroliranim kliničkim ispitivanjima, onda je najučinkovitija i najbolja mediteranska dijeta. Ona uključuje sve vrste namirnica, ali u pravilnim omjerima i količinama. Umjerenost u jelu i piću je ključna.

Čini se kako smo se prema tome rodili na najboljem mogućem dijelu svijeta. Jesmo, no prema studijama koje su rađene za naše podneblje, čini se kako ne zaostajemo baš puno u odnosu na ljude u unutrašnjosti naše zemlje.

Koje pretrage odnosno uvođenje kojih zdravih navika biste savjetovali ženama koje planiraju trudnoću i trudnicama?

Svakako bih savjetovala da reguliraju svoju težinu jer je začeće jednostavnije, kao i tijek trudnoće, ali i sam porod. U periodu trudnoće pooštreni su kriteriji što se tiče vrijednosti šećera u krvi i vrijednosti TSH. Zato se radi rutinske kontrole trudnica u pojedinim razdobljima trudnoće kako bi njihove vrijednost bile idealne. Važna je

zdrava i raznolika prehrana i tjelesna aktivnost, nadoknada folne kiseline i vitamina D.

Radili ste u Općoj bolnici Dubrovnik, nakon čega ste pokrenuli vlastitu polikliniku Hygea koju danas posjećuju mnogi i koja uspješno posluje. U čemu je temeljna razlika?

Sad se, u ovom okruženju i na ovaj način na koji radim, mogu više posvetiti pacijentima i uživati u poslu. To je najvažnije. Mislim kako je to ljudima potrebno, posebno u ovoj grani interne medicine. Imam izvrsnu suradnju s kolegama različitih struka u Dubrovniku i na Klinici u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku. Jedino što nedostaje je kontinuirano praćenje hospitaliziranih pacijenata, ali u endokrinologiji i dijabetologiji oni nisu česti.

Zašto je za vas endokrinologija posebna? Meni je jako zanimljiva, čudesna i intrigantna. Bit je u nevidljivom, kako stoji u ‘Malom Princu’. Kako ja uvijek kažem studentima kojima predajem, hormoni su ljubav, odgovorni za seks, začeće, porod, dojenje, dobro raspoloženje i još mnogo toga – odgovorni za život i nastavak života!

Što je ljubav? Kako je kemijski objasniti?

Sve je to velika nepoznanica, dijelom su zaslužni peptidi, hormoni koji se luče iz hipotalamusa, a ne iz srca. Ipak, to je stvar istraživača da nam objasne, a naše je da ljubav osjećamo, razvijamo i širimo dalje.

‘’Danas su razlozi zbog kojih pacijenti dolaze endokrinologu brojni.Tu ubrajamo pretilost, inzulinsku rezistenciju, neredovite menstrualne cikluse, dlakavost, akne, poremećaj rada štitnjače, nemogućnost začeća, povišene razine šećera, masnoća u krvi, porast arterijskog tlaka, osteoporozu… Bolesti hipofize i nadbubrega nisu masovne, ali na njih treba misliti. Među nama su i treba ih prepoznati i liječiti. Uglavnom dominiraju bolesti štitnjače, posebno u post Covid vremenu, pandemija debljine i dijabetesa.’’

Kroz Dubrovnik ljeti prođe jedna cijela Hrvatska, a teških kaznenih djela gotovo da i nema

Dubrovnik u ljetnoj polovici godine postaje grad kroz koji prođe više milijuna ljudi. Ipak, on i dalje ostaje sigurna oaza, a upravo je sigurnost jedan od njegovih najvećih atributa. No to nije slučajnost. Iza te činjenice stoji rad i zalaganje Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a više o njihovim naporima koji se ulažu da Dubrovnik i ostane jedna od najsigurnijih svjetskih destinacija, razgovarali smo s načelnikom PU DN Ivanom Pavličevićem

Piše Ivona Butjer Mratinović foto Goran mratinović

Sezona je posebno izazovno razdoblje jer, po našim procjenama, u to vrijeme kroz Dubrovnik prođe oko 4,5 milijuna ljudi, što je više ljudi nego je stanovnika u cijeloj Lijepoj našoj. Želite da se svi ti ljudi osjećaju ugodno i sigurno, uz prioritet da vaši sugrađani ne osjete teret gužvi ili da im se ne naruši osjećaj sigurnosti.

Tijekom turističke sezone broj ljudi koji borave u Dubrovniku se višestruko povećava, no i dalje slovimo za jednu od najsigurnijih svjetskih destinacija. Nakon ‘lockdowna’ i godina koje je obilježila pandemija, turizam se vraća. Kakvo je sigurnosno stanje?

Sigurnosno stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je i prije pandemije i za vrijeme pandemije, koja je za nas bila jedan sasvim novi izazov, bilo vrlo zadovoljavajuće. Imamo izuzetno malu stopu kriminaliteta, narušavanja javnog reda i mira u većem opsegu se vrlo rijetko događaju, a težih oblika kaznenih djela gotovo i nemamo.

Upravo su to parametri sigurnosti koji govore u prilog činjenici da imamo siguran grad i županiju u kojem se građani osjećaju ugodno i opušteno, a turisti nas, osim zbog prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti, upravo zbog sigurnosti često biraju kao turističku destinaciju.

Koliko je zahtjevno održavati Dubrovnik destinacijom toliko sigurnom za sugrađane i goste koji, recimo, mogu šetati ulicama i u sitne sate, bez straha da će im se dogoditi neko teško kazneno djelo?

Sigurnost gradova nije nešto što se događa samo od sebe. Policija pomno prati sve sigurnosno interesantne događaje, analizira ih i donosi odluku o tome gdje, kada i kako treba djelovati. Veliki naglasak stavljamo na prevenciju, koja je posljednjih godina strateški odabir ne samo ove Policijske uprave nego i Ministarstva unutarnjih poslova u cjelini. U su-

štini našeg rada je prevenirati protupravna ponašanja i djelovati da do posljedice uopće ne dođe, a nužnost za sankcioniranjem svesti na najmanju moguću mjeru.

Na što poseban naglasak stavljate u sezoni i koje su to intervencije na koje se najčešće izlazi?

Sezona je posebno izazovno razdoblje jer, po našim procjenama, u to vrijeme kroz Dubrovnik prođe oko 4,5 milijuna ljudi, što je više ljudi nego je stanovnika u cijeloj Lijepoj našoj. Želite da se svi ti ljudi osjećaju ugodno i sigurno, uz prioritet da vaši sugrađani ne osjete teret gužvi ili da im se ne naruši osjećaj sigurnosti.

Naglasak stavljamo na protočnost ljudi u cestovnom prometu, kako na graničnim prijelazima tako i u svakodnevnom prometu, osiguranje javnog reda na mjestima na kojima se okuplja veći broj građana i prevenciju kaznenih djela.

Ono na što se lokalno stanovništvo najčešće žali tijekom ljeta jest narušavanje javnog reda i mira u ranim jutarnjim satima, a tome više ne svjedočimo samo unutar zidina, nego i po drugim frekventnim dijelovima grada. Primjerice po Lapadu. Koliko često ljeti zaprimate dojave o glasnoj muzici iz apartmana, buci na ulicama i namjeravate li pojačati kontrole?

Dubrovnik je, u gospodarskom smislu, turistički grad. Od prihoda turizma živi veći dio naših sugrađana jer se bave turističkom djelatnošću, a to je rezultiralo velikim brojem

ugostiteljskih i smještajnih objekata. Većina njih je smještena u staroj gradskoj jezgri ili na užem gradskom području.

O vremenu rada ugostiteljskih objekata, kao i razini buke koja se u tim objektima reproducira ne odlučuje policija, naš je zadatak da se ti propisani gabariti ne prekorače, odnosno da se poštuju odluke Grada Dubrovnika koje reguliraju to područje i zakonom propisani uvjeti o načinu rada takvih objekata.

Policija izlazi na svaku dojavu te se, u skladu s utvrđenim okolnostima, poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje. Na mjestima na kojima se najčešće događaju takve dojave, policija je kontinuirano prisutna i na taj način nastoji prevencijom riješiti problem. Naravno, ne možemo prevenirati svaki događaj i biti na svakom mjestu u svako vrijeme, ali držim da broj takvih dojava građana i nije velik kada uzmemo u obzir broj turista koji posjećuje naš grad.

Građani još, vrlo često, upozoravaju i na glisiranje u za to nedozvoljenim područjima. Naši čitatelji su se tako žalili na glisiranja u Uvali Lapad, u blizini Dakse, a i na Palaceu su prilično česta pojava.

Nadzor sigurnosti pomorskog prometa je u cijelosti u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, dok je zadatak pomorske policije zaštita državne granice na moru. Međutim, kada pomorska policija uoči prekršaj na moru, u skladu sa svojim ovlastima kaznit će prekršitelje. Tijekom lipnja imali smo 179 takvih postupanja.

Zbog blizine granice i uopće njegovog geostrateškog položaja, područje nadležnosti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske se često spominje i u kontekstu zapljene droga. Kad se radi o toj temi, kako biste procijenili sigurnost tog područja, pa kao i destinacije? Koliko je lako odnosno teško turistima nabaviti drogu na ulici?

Ova Policijska uprava je i izvan granica Republike Hrvatske postala poznata po količini i vrsti zaplijenjene droge,

ali ovdje moram istaknuti da se u svim tim slučajevima nije radilo o drogi koja je bila namijenjena dubrovačkom tržištu, pa čak niti  hrvatskom nego se radilo o drogi koja je bila namijenjena zapadnoeuropskom tržištu, a Hrvatska je pri tom bila samo tranzitna ruta.

Kriminalistička istraživanja koja smo provodili i koja su rezultirala ovako velikim zapljenama su vrlo zahtjevna i u njih su uključeni kolege iz Ravnateljstva policije i iz policija susjednih zemalja. Radi se o koordiniranom radu koji je rezultirao dobrim rezultatima, pri čemu naše najveće zadovoljstvo predstavlja činjenica da ta droga nije došla na ulicu.

Ocjenjujem da je stanje vezano uz problematiku droga stabilno i nema govora o tzv. „otvorenoj narko sceni“ , a niti značajnije proizvodnje droga osim uzgoja konoplje tipa droga marihuana. Stoga je važno i nužno održati visoku razinu aktivnosti policije u odori u tzv. „uličnoj redukciji“, odnosno na suzbijanju prekršaja posjeda droge za tzv. „osobnu uporabu“.

Sezona je i vrijeme kad se više izlazi vanka i u provode. Kako ste zadovoljni situacijom oko sigurnosti u prometu, što se sve radi u polju poruke lokalnom stanovništvu, ali i turistima da pijani ne sjedaju za volan?

Po tom pitanju smo neumorni. Više puta sam ponovio da je sigurnost u prometu jedan od prioriteta u radu ove Policijske uprave, jer držim da je i jedna smrtno stradala osoba u prometu previše.

U tom smislu veliki naglasak stavljamo na brojne preventivne aktivnosti. Primjerice, kontinuirano podsjećamo sudionike u prometu da ne sjedaju za volan pod utjecajem alkohola, da prilagode brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, da ne koriste mobitel za vrijeme vožnje te da se vežu sigurnosnim pojasom, a naše preventivno-represivne akcije medijski se najavljuju. Dodatno, na tjed-

Imamo izuzetno malu stopu kriminaliteta, narušavanja javnog reda i mira u većem opsegu se vrlo rijetko događaju, a težih oblika kaznenih djela gotovo i nemamo. Upravo su to parametri sigurnosti koji govore u prilog činjenici da imamo siguran grad i županiju u kojem se građani osjećaju ugodno i opušteno, a turisti nas, osim zbog prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti, upravo zbog sigurnosti često biraju kao turističku destinaciju.

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

Paradoksalna je činjenica da je povećanjem gužvi manja mogućnost teških prometnih nesreća jer su one najčešće rezultat prebrze vožnje, međutim broj prometnih nesreća s materijalnom štetom se u takvim uvjetima povećava.

noj bazi objavljujemo prometnu statistiku kao i broj poduzetih mjera u prometu, ali i visinu kazni za najteže prometne prekršaje koje evidentiramo.

Upravo na taj način želimo doprijeti do svijesti vozača o važnosti pridržavanja prometnih propisa kao osnovnom preduvjetu sigurnosti u prometu. Osim toga, naši prometni stručnjaci često sudjeluju u radijskim i televizijskim emisijama u kojima govore o posljedicama vožnje pod utjecajem alkohola. Iako možemo biti zadovoljni stanjem sigurnosti u prometu, naše zadovoljstvo će biti potpuno tek onda kada ne budemo imali smrtno stradalih osoba u prometu.

Uz turistička kretanja i veći broj stanovnika koji borave u Dubrovniku, posljedično se pojačava i sam promet. Više je motociklista koji su u prometu posebno ranjiva skupina, više je taksi vozila i uopće gužvi, a u takvoj situaciji su i nesreće izglednije. Koje napore ulažete kako bi se doskočilo tom problemu?

Paradoksalna je činjenica da je povećanjem gužvi manja mogućnost teških prometnih nesreća jer su one najčešće rezultat prebrze vožnje, međutim broj prometnih nesreća s materijalnom štetom se u takvim uvjetima povećava.

Motociklisti, kao posebno ranjiva skupina sudionika u prometu su u fokusu našeg preventivnog djelovanja. Dolaskom ljepšeg vremena i njihovim izlaskom na ceste policija u cijeloj Hrvatskoj provodi posebnu kampanju koja je usmjerena na njihovu sigurnost.

Gužve su problem na koji mi kao policija imamo vrlo malo utjecaja budući prometna infrastruktura nije u našoj nadležnosti, ali u uvjetima većeg opterećenja na cestama, nastojimo preusmjeravanjem prometa smanjiti gužve.

U posljednje vrijeme, dubrovačka javnost je bila iznenađena izvanrednim inspekcijskim nadzorom koje je

obavljeno u sklopu kriminalističkog istraživanja na Žarkovici koju su nerijetko posjećivali i turisti. Radi se o jednoj vrlo osjetljivoj temi jer se ujedno radi i o osobama koje su, bez obzira na sve što se na kraju dogodilo, rješavale problem nezbrinutih pasa na ovom području. Što možete reći o tom slučaju? Što sada slijedi?

Radi se o pitanju koje je izazvalo veliki medijski interes. Što se policije tiče, samo ću kazati da smo u tom slučaju postupali po prijavi volontera koji su bili neposredno upoznati sa situacijom. Postupajući po zaprimljenim dojavama, provedeno je višemjesečno kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo podnošenjem kaznene prijave protiv tri osobe za koje je utvrđena odgovornost navedena u zaprimljenim prijavama.

Kriminalističko istraživanje je provedeno u koordinaciji s Državnim inspektoratom, veterinarskom inspekcijom i državnim odvjetništvom. Detalji kriminalističkog istraživanja su objavljeni u našim službenim priopćenjima i time je ovaj slučaj za nas zaključen.

Gotovo sve segmente naše zbilje pogodio je problem nedostatka radne snage. Kakva je situacija s ljudstvom u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj tijekom turističke sezone?

Nedostatan broj radne snage je postao problem u cijeloj Hrvatskoj i policija u tome nije pošteđena niti je izuzetak. No, to nije opravdanje da mi nešto ne napravimo kako treba. I dalje tvrdim da se građani ne smiju ni u jednom segmentu svoga života osjećati zakinuto. Dakle, nas ima dovoljno za odraditi bilo koju zadaću koja se pred nas postavi. Iskoristit ću ovo vaše pitanje da naše mlađe sugrađane podsjetim kako su u tijeku prijave za upis u Program srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje policajac/policajka, ali i upisi u 3. razred srednje policijske škole. Pozivam sve zainteresirane da se pridruže našem timu i za svoj životni put odaberu ovo časno zanimanje.

Ocjenjujem da je stanje vezano uz problematiku droga stabilno i nema govora o tzv. „otvorenoj narko sceni“ , a niti značajnije proizvodnje droga osim uzgoja konoplje tipa droga marihuana. Stoga je važno i nužno održati visoku razinu aktivnosti policije u odori u tzv. „uličnoj redukciji“, odnosno na suzbijanju prekršaja posjeda droge za tzv. „osobnu uporabu“.

Na dubrovačkom području nedostaje

500 do 700 stanova

Postaje li Dubrovnik „premalen“ grad za potrebe svojih građana i na koji način doskočiti ovom problemu pitali smo Mata Alaviju, predsjednika Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Županijske komore Dubrovnik i vlasnika agencije Alavija nekretnine d.o.o.

Ponuda definitivno ne prati potražnju, po mojoj procjeni na području Dubrovnika i okolice nedostaje trenutno između 500 i 700 stanova prvenstveno novogradnje, veličine od 30 do 90 kvadratnih metara, prosječne cijene između 2500 do 3700 eura po kvadratnom metru. Takve nekretnine su najtraženije, za obiteljsko stanovanje ili kao investicija

Apartmanizacija, poskupljenja energenata i građevinskog materijala, globalna pandemija i koronakriza, promjene kamatnih stopa, rat u Ukrajini, ulazak u eurozonu… okolnosti su koje izrazito utječu na kretanja na tržištu nekretnina, koje je i inače znatno nepredvidljivo i dinamično. Već dugi niz godina cijene rastu ili stagniraju, dok standard života nažalost ne prati taj trend. Uz primarnu ljudsku potrebu za domom, nekretnine su uvijek popularna investicija, a posebno je to izraže-

no u gradu koji gotovo pa isključivo živi od turizma. Postaje li Dubrovnik „premalen“ grad za potrebe svojih građana i na koji način doskočiti ovom problemu pitali smo Mata Alaviju, predsjednika Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Županijske komore Dubrovnik i vlasnika agencije Alavija nekretnine d.o.o.

Po vašoj procjeni nedostaje li i koliko stanova u Dubrovniku?

Mato Alavija, predsjednik Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Županijske komore Dubrovnik i vlasnik agencije Alavija nekretnine d.o.o.

MATO ALAVIJA:

Svakako, i to već dulje vrijeme. Ponuda definitivno ne prati potražnju, po mojoj procjeni na području Dubrovnika i okolice nedostaje trenutno između 500 i 700 stanova prvenstveno novogradnje, veličine od 30 do 90 kvadratnih metara, prosječne cijene između 2500 do 3700 eura po kvadratnom metru. Takve nekretnine su najtraženije, za obiteljsko stanovanje ili kao investicija.

Trenutna gradnja u Dubrovniku svodi se na male zgrade od šest do 12 stanova što je kap u moru prema ovim potrebama.

Kakva su kretanja cijena, ima li tu većih oscilacija?

Upravo ovaj deficit uzrokuje trenutne cijene, koje su visoke, a negativan trend će se nastaviti sve dok se ne otvore nove građevne zone. Vidimo i na primjeru Zagreba koji je velegrad da se slična situacija događa i tamo, dok se prije nekoliko godina puno više gradilo cijene su bile pristupačne za sve, slično je i kod nas.

Kad kažem nove građevne zone, pritom ne mislim na ove gore navedene zgrade od 6 do 12 stanova, nego na „ozbiljnu“ gradnju većih zgrada koje će istovremeno biti uklopljene u prostor i vizuru grada, a svi znamo da to nije uvijek slučaj. Posljedično, ljudi zaziru od gradnje zbog bojazni da će se prostor trajno narušiti što je razumljivo. Međutim, potrebe postoje i razvoj je neminovan, ali ključna je odgovornost vlasti, investitora, urbanista i arhitekata da prostor koji se kreira i gradi bude promišljen i istovremeno životan.

Arhitekt Krunoslav Ivanišin je na ovu temu jednom sažeto rekao – gradnja u Dubrovniku nije prekomjerna nego ružna, složio bih se s tom konstatacijom u potpunosti.

U budućnosti nas zasigurno očekuje širenje grada, a uz ograničenja zbog geografskog položaja, to će zasigurno biti prema Pobrežju i Gornjim selima.

Imaju li investitori u ovim vremenima interes za graditi s obzirom na cijene materijala koje svakodnevno rastu?

To je dobro pitanje, a moj je odgovor će možda zvučati kao klišej ali je istina – vrijeme je najskuplje. Velika je razlika čekate li građevinsku dozvolu šest mjeseci, 12 mjeseci ili 24 mjeseca, na to dodajte i vrijeme za gradnju određene građevine i nije teško zaključiti što u cijelom procesu najviše stoji.

Brzina postupanja interes je svih aktera u procesu gradnje, grad ili općina zbog prihoda od komunalnog doprinosa i drugih naknada, investitor zbog brzog povrata kapitala i dobiti i krajnji korisnik, zbog predvidivosti troškova koje će platiti.

Sjetite se samo neizvjesnog razdoblja korone, početka pandemije u 2020. godini. Paralizirane su brojne gospodarske djelatnosti što je prouzrokovalo enormne gubitke, a građevinske tvrtke nastavile su raditi.

Što je više utjecalo na trgovinu nekretninama, rat u Ukrajini ili korona?

Rat je pogotovo prvih 15 dana paralizirao ljude jer nitko to nije očekivao i zavladao je veliki strah. Tako je bilo i u početku korone što je prirodno, jer u vremenima ugroze čovjekova je fokusiran na zadovoljenje primarnih potreba, u ovo slučaju potrebe za sigurnošću i zdravljem. Kako vrijeme odmiče, ljudi su se opet opustili i ponovno raste interes za kupnjom i prodajom nekretnina. Međutim, niti korona niti rat, koji nažalost još traju, nisu utjecali na pad cijena nekretnina, što je možda bilo očekivano od mnogih.

Kao što sam već rekao, sve dok je deficit nekretnina cijene neće padat i držat će se u ovim okvirima koji su sada.

Koja je onda prosječna cijena nekretnina u Dubrovniku? Svaka nekretnina ima svoju cijenu i svaka nekretnina je drukčija od one druge.

Uzmimo za primjer novu zgradu. Materijali isti, ali različiti pogled, strane svijeta, veličina stana,… kada stanari usele i opreme stan, neki kvalitetno neki manje kvalitetno, možemo u istoj zgradi govorit u razlici u cijeni po metru kvadratnom i do 500 eura.

Ja kao posrednik nisam sklon razmetanju brojevima i definiranju cijena napamet, treba obići svaku pojedinu nekretninu kako bi se njena vrijednost realno utvrdila.

Kako vi vidite trgovinu nekretnina u budućnosti u Dubrovniku?

Cijene neće puno varirati za razliku od sadašnjih, nakon ovih poskupljenja koja su se dogodila mišljenja sam čak da će i malo pasti, pogotovo tijekom jeseni i zime. Očekivan je i rast kamata na bankama tako da će sve to doprinijeti maloj korekciji prema dole, ali to neće dugo trajati. Onaj tko planira prodati nekretninu, mislim da je do jeseni idealan trenutak.

Cijene neće puno varirati za razliku od sadašnjih, nakon ovih poskupljenja koja su se dogodila mišljenja sam čak da će i malo pasti, pogotovo tijekom jeseni i zime. Očekivan je i rast kamata na bankama tako da će sve to doprinijeti maloj korekciji prema dole, ali to neće dugo trajati. Onaj tko planira prodati nekretninu, mislim da je do jeseni idealan trenutak

dnevniK petak, 8. srpnja 2022.

ACI Marina Dubrovnik zablistala u novom ruhu, gosti oduševljeni, Ajduković: ‘Imamo najveći potencijal, samo trebamo ulagati’

Sezona je za ACI Marinu Dubrovnik počela fantastično, a tu su i ulaganja. Tako je izgrađen obalni zid koji osigurava čak 230 metara nove obale za uplovljavanje i prihvat četiri do pet metara dužih plovila nego dosad. Uz to, u cijeloj je marini provedena i rekonstrukcija infrastrukture

Povodom Dana ACI-ja i 39. obljetnice poslovanja tvrtke, u jednoj od najvažnijih hrvatskih marina koja ove godine goste dočekuje u novom ruhu, ACI marini Dubrovnik, održano je prigodno okupljanje.

Kako su tom prilikom naglasili iz ACI Marine Dubrovnik, u izvrsnost infrastrukture i usluge ACI marine Dubrovnik, u proteklom je razdoblju uloženo ukupno oko 35 milijuna kuna te su provedeni sveobuhvatni radovi na kompletnoj rekonstrukciji marine. U sklopu projekta je izgrađen obalni zid koji osigurava čak 230 metara nove obale za uplovljavanje i prihvat četiri do pet metara dužih plovila nego dosad. Uz to, u cijeloj je marini provedena i rekonstrukcija infrastrukture, što obuhvaća rekonstrukciju vodovoda i odvodnje, elektromrežu i instalacije te rasvjetu.

MARINA UŠLA U ‘NOVO STOLJEĆE’

Direktor ACI marine Dubrovnik Leo Ajduković kazao je kako je projektom napravljen ogroman iskorak.

„Sezona je počela odlično. Ne bih rekao ‘izvan svih očekivanja’, ali je definitivno krenula u pravom smjeru. Nadam se kako će ona biti puno bolja nego prošle godine. Turisti su iznenađeni novim izgledom dijela Marine. Tu prvi svega govorimo o investicijama u vidu kojih smo napravili jedan ogroman iskorak za ulazak ove Marine u ‘novo stoljeće’ i njeno proširenje,“ izjavio je Ajduković dodavši kako će ACI marina Dubrovnik biti na ponos cijelom Gradu. Kazao je i konkretne primjere na kojima će gosti osjetiti uvedena poboljšanja. „Prije smo imali problema sa strujom kojih više

nema. Problem je postojao jer je trafostanica bila limitirane snage. Kad bi došli veliki brodovi, uzeli bi veliku količinu struje i došlo bi do izbacivanja sustava. S ovim projektom se to više neće događati. Naravno kako moramo spomenuti kako smo imali vodovodne cijevi stare 30 ili 40 godina, a sada smo ugradili oko sedam kilometara cijevi. Također, 25 kilometara žice za struju smo proveli kroz Marinu kako bi ona napokon mogla početi funkcionirati kako treba,“ istaknuo je Ajduković.

TURISTIČKE NAJAVE SU FANTASTIČNE  Govoreći o turističkim brojkama, direktor ACI marine Dubrovnik smatra kako sezona ide u pravom smjeru. „Nama je 2020. bila pristojna godina. Jedino je de facto nautički turizam preživio, nažalost svih ostalih grana koje su bile u teškoj situaciji. Prošla godina je bila nešto bolja od 2020. godine, a ova će biti bolja od obje. Ne bih komparirao ovu godinu s 2019., ali mogu reći kako smo već sad u financijskom smislu bolji nego lani. Najave su fantastične, za srpanj i kolovoz se ne može naći slobodan brod, ne može se naći slobodan katamaran… Idemo u pravom smjeru, ali teško je na početku sezone davati točne brojke,“ istaknuo je Ajduković dodavši kako je ACI marina najljepša, a i kako ima najveći potencijal u odnosu na sve ostale marine na Mediteranu. „Ali treba ulagati u uslugu. Nije to više samo pitanje brojki. Trebamo nešto ponuditi kako bismo nešto uzeli i mislim kako je to definicija našeg uspjeha u budućnosti,“ izjavio je direktor ACI marine Dubrovnik.

„Najave su fantastične, za srpanj i kolovoz se ne može naći slobodan brod, ne može se naći slobodan katamaran… Idemo u pravom smjeru, ali teško je na početku sezone davati točne brojke,“ istaknuo je Ajduković dodavši kako je ACI marina najljepša, a i kako ima najveći potencijal u odnosu na sve ostale marine na Mediteranu. „Ali treba ulagati u uslugu. Nije to više samo pitanje brojki. Trebamo nešto ponuditi kako bismo nešto uzeli i mislim kako je to definicija našeg uspjeha u budućnosti,“ izjavio je direktor ACI marine Dubrovnik.

I gosti za ACI marinu Dubrovnik imaju samo riječi hvale. „Infrastruktura mi se sviđa. Ljudi koji rade u Marini su jako uslužni, ljubazni i pomažu oko svega što je potrebno. Dobra je voda, kao i struja, nema nikakvih problema. Ovo je prvi put u mom životu da vidim marinu s bazenom, a tu su i odlični restorani. Praktički mi siđemo s palube i uđemo u bazen,“ kroz smijeh govori Jeronime Guimbaud iz Francuske

GOSTI ODUŠEVLJENI: ‘MARINA JE SJAJNA, LJUDI SU LJUBAZNI’

U protekle dvije godine nautika se pokazala najotpornijim oblikom turizma te jednom od ključnih uzdanica, ne samo turističke, nego i cjelokupne nacionalne konkurentnosti Republike Hrvatske. ACI marina Dubrovnik započela je sezonu s odličnim rezultatima, a u njoj sada borave brojni nautičari.

Razgovarali smo sa supružnicima Gorman, koje možemo s pravom nazvati svjetskim putnicima. Njihov brod zove se ‘Haaard Life’, a oni uz smijeh dodaju kako im je ‘baš takav život’.

“Naš brod je u ACI marini sada već pet godina,  a ovo je toliko prekrasno mjesto. Putovali smo južnim Mediteranom, od Španjolske do Grčke i u putu nazad pomislili kako ćemo opet doći u naš najdraži grad - Dubrovnik i ACI marinu. Ovdje je fantastično!”, s oduševljenjem nam govori John Gorman, a njegova supruga Diane dodaje kako iz ACI marine nemaju namjeru otići.  Hrvatska obala im je najdraža za plovidbu, a za razlog osim ljepota, dodaju kako je i za brod zbog vjetrova ‘zgodno’ putovati između otoka i obale. “U ACI marini je uvijek bilo izvrsno, ali reći ću kako ovoga puta imamo zaista sjajnu opskrbu električnom energijom, to nam je svakako veliki dodatni plus. No i prije ulaganja dolazili smo u Marinu jer smo se tu osjećali odlično. Ljudi su prekrasni, prijateljski su nastrojeni i uvijek spremni pomo-

ći, to nam mnogo znači kada su svi toliko dragi”, kaže Diane Gorman.

John nam dodaje kako su mornari profesionalni i ‘na razini zadatka’, a zaključuje kako i vrijeme koje je u Dubrovniku prekrasno daje svoju čar, uz odličnu hranu.

Jedan od nautičara koji je trenutno u Marini je i Jeronime Guimbaud iz Francuske koji je u Dubrovniku po prvi put, a u Hrvatskoj će ostati sve do kraja rujna.

„Došli smo prošlog tjedna. Volimo ovaj grad i ovu zemlju. Ljudi su prekrasni, simpatični i osjećamo se dobrodošlo,“ izjavio je Guimbaud na čijem je brodu četvero putnika i troje članova posade, a brod posjećuju i njegovi prijatelji. Koliko je oduševljen Dubrovnikom i ACI marinom govori činjenica kako nam je kazao da razmišlja o kupovini kuće u Dubrovniku kako bi kroz cijelu godinu mogao uživati i svim ljepotama grada.

Za ACI marinu Dubrovnik ima samo riječi hvale. „Infrastruktura mi se sviđa. Ljudi koji rade u Marini su jako uslužni, ljubazni i pomažu oko svega što je potrebno. Dobra je voda, kao i struja, nema nikakvih problema. Ovo je prvi put u mom životu da vidim marinu s bazenom, a tu su i odlični restorani. Praktički mi siđemo s palube i uđemo u bazen,“ kroz smijeh govori Guimbaud. Na pitanje hoće li se vratiti, Gumbaud oduševljeno odgovara riječju: naravno! Najbolje to govori o usluzi koju nudi ACI marina Dubrovnik.

petak, 8. srpnja 2022.

Piše Ivona Butjer Mratinović, Petra Srebrović

foto Goran Mratinović

Direktor ACI Marine

Dubrovnik Leo Ajduković

Jeronime Guimbaud, gost iz Francuske

John i Diane Gorman

ACI Marina Dubrovnik u novom ruhu

Tonći Drašković: Nema boljeg gosta od domaćeg gosta

U restoran Eden u Lapadu uvijek su išli oni koji cijene dobru i kvalitetnu hranu. Tonći Drašković je bio vlasnik preko 30 godina, a nedavno je odlučio prestati se baviti ugostiteljstvom i uživati u mirovini. U Eden je utkao puno rada i ljubavi, a novi vlasnici pokušat će nastaviti održavati visoku razinu kvalitete po kojoj je bio prepoznat ovaj dubrovački restoran

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

Kada pričamo o Edenu Tonći Drašković je na miru. Dao mu je svoje najljepše godine života, učinio je od te prilično neatraktivne lokacije kultno mjesto gdje se uvijek dobro jede, a sad je došlo vrijeme da napusti ovaj posao koji je desetljećima predano i naporno gradio. -Rođen sam 1956. godine na Grudi, zaseok Bačev do. To je bitan podatak jer tamo su se rađali veliki ljudi kao što je Luka Korda – govori Drašković kronološki, opisujući doslovno svoje prve korake. U ugostiteljstvu je počeo raditi 1973. godine, u hotelu Astarea u Mlinima, nakon završetka Ugostiteljske škole. Radio je do 1980. godine, a dodaje kako je tada bio i u vojsci. Po povratku iz JNA, Drašković je odlučio s partnerom otvoriti kafe bar Skalin 1981. godine.

Kako je tad bilo biti poduzetnik?

Danas je došlo do toga da imamo previše stolica, na svakom koraku netko nešto nudi. Prije je bilo više kreveta, a manje stolica. Sad je obrnuto.

-Jako teško. Sjećam se da smo trebali imati žirante, potpise za plaćanje poreza... Bilo je posebno teško jer su te smatrali lopovom, a pogotovo one koji su se bavili kafićima. Meni su govorili da nisam normalan što se upuštam u to. Bilo je čak i zabranjeno otvaranje takvih objekata. Jako se teško mogao otvoriti kafe bar jer se smatralo da se tamo događaju krađe, kurvarluk, prostitucija... To je bilo teško vrijeme, krizno, nije bilo kave, Coca Cole, alkoholnih pića...

Niste sanjali da se negdje ubacite u državnu službu? Kako je to danas popularno reći da se ‘uhljebite’. I prije je to bio poželjan put - Ja nikad nisam sanjao da se uhljebim. Mogao

dnevniK petak, 8. srpnja 2022.

sam poći poslije rata u vojnu mirovinu, a to nisam napravio. Je li pametno ili ludo ne znam. Materijalno je ludo jer sam mogao raditi i uzimati mirovinu, ali to nisam želio. Zato sam tek sad odlučio ići u mirovinu. Ljudi inače misle o meni kako nisam dobre glave. Prvo pitanje koje me pitaju kad im kažem da više ne radim je: Jesi li ti normalan? Dao si početkom sezone restoran u najam.

Znači i na početku karijere, ali i na kraju su vas pitali - jesi li ti normalan? - Tako je. Prvo su mi govorili ‘gdje ćeš u privatnike?’, jer sam radio u aperitiv baru hotela Astarea. Skalin je bio u Petilovrijencima broj 6. Tu su bile Porezna uprava i Dubrovačka banka. Bilo je to ‘ludo vrijeme’ kad se jako puno novca trošilo, mladost se zabavljala, to je bilo nešto novo, u trendu... Sjećam se kako su se ljudi čudili kad smo donijeli opremu iz Italije, tad nije bilo reflektora u kafićima nego bi se zavile plave ili crvene sijalice. Radili smo jako dobro tako da mi je to ostalo u dobrom sjećanju.

Naravno da ste radili dobro jer je i tad ugostiteljski objekt u povijesnoj jezgri bio ‘zlatna koka’

-Istina, moglo se dobro zaraditi. Ne znam baš je li danas ugostiteljski objekt u Gradu ‘zlatna kokna’.

Kako nije?

- Ja mislim da je dobra koka, dobar restoran van grada u kojega dolaze naši ljudi jer se tu može raditi cijelu godinu.

Ali kako zaraditi na domaćim gostima? -Uvijek je ista formula. U ugostiteljstvu je najvažnija stvar ne dati čovjeku ono što ni ti kao vlasnik ne bi pojeo. Jednostavno daj gostu ono što bi ti pojeo i nemaš problema.

Zato su kod vas u Edenu mnogi jeli, a među njima i brojni državnici. - Jesu, dolazili su svi političari, predsjednici država i brojni drugi ljudi. Imali smo jako dobar imidž i dobar personal. Ljudi su govorili, ide se ‘u Tonćija’. Nekako ne bih volio da tako ostane jer i bez Tonćija će biti Edena i radit će se. Ja sam zastario za ugostiteljstvo. Danas je to nešto drugo, pojavilo se neko novo ugostiteljstvo. Je li to dobro ili nije, ne znam.

Što vam se ne sviđa u današnjim ugostiteljskim trendovima?

-Pobornik sam toga da hrana bude naša, nacionalna, da se i dalje jede riba, od nje napravljena popara i ostala domaća jela. Najlakše je uzeti i baciti je na roštilj i reći ‘evo ribe sa žara’. Ja sam za tradicionalnu hranu. Čak sam tradicionalan i u drugim odnosima pa su mi ljudi uvijek govorili da sam lokal patriot. Kupovao sam ulje iz grada, pomadoru i patatu iz Konavala... Danas je ugostiteljstvo nešto drugo. Došlo je do toga da imamo previše stolica, na svakom koraku netko nešto nudi. Prije je bilo više kreveta, a manje stolica. Sad je obrnuto.

Jeste li vi mogli pratiti te trendove ili jednostavno niste željeli podilaziti takvim navikama?

-Meni je prije par godina jedan poznati vinar rekao da sam zastarjeli ugostitelj. Kad mi je predlagao da uvedemo vino na čaše, ja sam mu rekao ‘je*o’ ti čovjeka koji ne može popiti bocu vina’. No, takvo vrijeme je prošlo. Rad u ugostiteljstvu je dobar posao. U jednu ruku ti da nekakvu moć koju ne možeš ostvariti u drugim strukama, primjerice nazvati liječnika, novinara, bankara, policajca... Tako je to u ugostiteljstvu - ako si poznat, onda si i priznat.

ALI KAKO ZARADITI NA DOMAĆIM GOSTIMA?

-Uvijek je ista formula. U ugostiteljstvu je najvažnija stvar ne dati čovjeku ono što ni ti kao vlasnik ne bi pojeo. Jednostavno daj gostu ono što bi ti pojeo i nemaš problema.

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

Najviše mi je žao što nisam više vremena provodio sa svojom obitelji. Žena je preuzela sve na sebe, odgojila je troje djece, svi su fakultetski obrazovani, korektni i pošteni ljudi. U to vrijeme stvaranja imidža restorana ja nisam bio previše doma. Ona je bila sama pa mi je znala reći da sam kao pomorac koji je na brodu. Doma sam bio praktički stranac. Nisam mogao sve stići. To je bilo teško, ali u ugostiteljstvu se raditi mora.

Ali ipak ne pada to s neba. Sigurno ste puno radili da bi došli do svega toga.

- Iza toga stoji konstantan rad. Dnevno sam radio po 15 sati. Najviše mi je žao što nisam više vremena provodio sa svojom obitelji. Žena je preuzela sve na sebe, odgojila je troje djece, svi su fakultetski obrazovani, korektni i pošteni ljudi. U to vrijeme stvaranja imidža restorana ja nisam bio previše doma. Ona je bila sama pa mi je znala reći da sam kao pomorac koji je na brodu. Doma sam bio praktički stranac. Nisam mogao sve stići. To je bilo teško, ali u ugostiteljstvu se raditi mora. Ako pojedinac kao ugostitelj bude najbolji gost u restoranu, onda može uzeti ključ i zatvoriti restoran. Vlasnik mora biti najbolji radnik, a ne gost.

Mnogi kritiziraju današnju ugostiteljsku scenu u Dubrovniku pa se stvara imidž kako svi rade loše, podvaljuju gostima smrznutu i nekvalitetnu hranu. Je li to istina?

-Ima lokala koji rade dobro, korektno i pošteno. Ne znam ima li danas varanja, ali dolaze neke druge navike. Ne jede se više naša hrana, ljudi idu na ono japansko, kako se zove…

Sushi?

-Da, sushi pa onda tapasi. Ma ne znam ni kako se to zove, a ne da ih konzumiram! Ali ljudi idu na to. Za mene je sto hiljada puta ljepše pojesti nešto naše, staro, primjerice zelenu menestru, nego najbolji njihov specijalitet. Ipak, došlo je drugo vrijeme i treba se prilagoditi onomu što se traži. Ja sam imao u karti zelenu menestru po narudžbi i nisam nikad doživio da mi je netko naručio. Za mene je to najbolje jelo, pogotovo u zimskom periodu.

Što su ljudi kod vas najradije jeli?

-Najviše su išle ribe i morski plodovi te tatarski biftek. Po njemu smo bili posebno poznati.

I koja je tajna vašeg tatarskog bifteka?

-Tajna je onaj recept koji sam već spomenuo – ne daj gostu ono što sam ne bi pojeo. Biftek mora biti svjež, dobro zamiješan, u njega se stavlja sve što je predviđeno prije sto godina kada su pisali taj recept. Nema, može se bez onoga, može se bez ovoga.

Znači nema eksperimentiranja?

-Ma nema tu priče. Tako je to oduvijek. Danas ima ljudi koji to znaju jest, ima mladosti koja prepoznaje dobre stvari, znaju poštovati hranu. Dubrovnik je bogat grad, ljudi su vodili djecu u restorane pa ona znaju jesti i ponašati se. Nije Dubrovnik bezveze grad.

Ima jedan objekt u povijesnoj jezgri gdje Fili-

pinci prave bureke i turisti to masovno kupuju. Što mislite o tome?

-Ja bih rekao – daj materi dite. Ne podcjenjujem nikoga, ali ne može Filipinac biti kuhar u restoranu koji daje nacionalnu hranu. Našu hranu ne može kuhati Filipinac. Možda ja nisam nikad imao takve radnike. Imam nevjestu Filipinku, nemam ništa protiv te nacije, ali oni u kuhinji mogu biti pomoćno osoblje, ali glavno ne mogu. Je li to dobro ili nije, vrijeme će pokazati.

Kakav ste inače odnos gajili prema svojim radnicima. Ugostitelji muku muče s pronalaskom presonala.

-U mene su ljudi radili po 20-30 godina. Nikad nije bilo nečeg lošeg između nas. Možda da pitate njih rekli bi vam da sam bio težak čovjek, ali ja sebe smatram prijekim i poštenim. Ako to ljudi brzo prihvate, onda se lijepo slažemo. Mislim da sam imao korektan odnos s djelatnicima, a tako sam radio i s gostima.

Jesu li male plaće radnicima u ugostiteljstvu?

-Radnici su dovoljni plaćeni. Dobar konobar nigdje nema ono što ima u Dubrovniku, a to je pojesti, popiti, ima dobru plaću i bakšiš uz to. Dobar konobar može zaraditi plaću jaču od predsjednika države. Radnici su najvažniji jer oni održavaju imidž kojeg stvori vlasnik. Jedan mi je radnik rekao kako je cijenio što je svaki dan jeo s gazdom istu hranu kao i on.

Danas neki ugostitelji voze Mercedese, a ne daju redovite plaće svojim radnicima. -Ja nisam bio takav. Prvo ne znam voziti Mercedes, a drugo više bih volio da moji ljudi voze Mercedes i da ga zarade svojim radom. Vjerujte da se to može, samo treba raditi. U Hrvatskoj nisu problem krađa i lopovluk nego rad i profitabilnost. Nigdje konobar nema višu plaću nego u Hrvatskoj. U državnoj službi čovjek radi sat vremena i dobije plaću od tisuću eura. To je nepojmljivo. U nas je ovladao nerad, ljudi idu u državne službe samo da ne rade.

Vratimo se na Eden. Kako je išao vaš put kronološki?

-Otvorio sam ga 8. veljače 1991. godine. Počelo se raditi, bilo je to fantastično jer je tad bilo jako puno francuskih gostiju koji su dolazili na Babin kuk. Jeli su se jastozi na kile! Ubrzo dolazi rat u Sloveniji, a pred rat kod nas stranci masovno napuštaju državu. Ja sam tad pošao kao dragovoljac u Hrvatsku vojsku. Tamo sam ostao do 1. siječnja 1993. godine. Onda me zvao Tonći Peović koji je bio direktor aerodroma da otvorim ugostiteljski objekt jer su trebali imati šank. To sam radio privatno godinu dana. Kad sam osjetio da se može ponovno

U mene su dolazili svi predsjednici osim Kolinde i Milanovića. Ma to su normalni ljudi kao i svi mi. Skloni su lijepo pojest i popiti, obećati pa ne učiniti i tako to. Bio je jedan zanimljiv političar. Naime, u vrijeme poraća jeli su se prstaci, ali on je rekao ‘nemojte slučajno da to budu na stolu’. Eto, to je dokaz da nisu svi bili ‘daj, najedi se’.

otvoriti restoran, onda sam otvorio Eden 1. travnja 1994. godine. Počeli smo dobro raditi jer je to bilo vrijeme obnove. Naši ljudi su bili željni svega i masovno se dolazilo. Bilo je to vrijeme kada se jako dobro radilo jer je bilo malo lokala. Tad sam govorio ‘daj bože da cimenat dolazi u grad’. Podržavao sam razvoj, gradnju i turizam jer smo od toga živjeli.

Radili ste bez prestanka, sve do početka ovog mjeseca. Je li bilo nekih teških trenutaka?

-Uvijek smo radili dobro i pristojno. Sve dok nije došao jedan dan kada sam u glavi posložio da ne mogu više. Svemu dođe kraj. Ja sam uvijek govorio ako Modrić potpiše još jedan ugovor, a sad je potpisao jedan s 38 godina, neće ga nitko na ulici poštovati.

Znači treba znati kad je dosta.

-Treba znati kad dolazi kraj. Ja sam to osjetio i mislim da sam pogodio pravi moment da se povučem. To je naravno uz sugestiju moje supruge koja je stalno govorila ‘dosta je više’. Eto i ja sam sad odlučio prestati. Zašto? Pa da mi ljudi govore – ‘e jesi lud’.

Rekli ste da je kod vas bilo dosta političara, državnika. Kakav su dojam ostavili na vas?

-Ma to su normalni ljudi kao i svi mi. Skloni su lijepo pojest i popiti, obećati pa ne učiniti i tako to. Bio je jedan zanimljiv političar. Naime, u vrijeme poraća jeli su se prstaci, ali on je rekao ‘nemojte slučajno da to budu na stolu’. Eto, to je dokaz da nisu svi bili ‘daj, najedi se’. U mene su dolazili svi predsjednici osim Kolinde i Milanovića.

Kako ste gradili imidž restorana? Jeste se negdje posebno promovirali?

-Nikad se nisam reklamirao. Čak i kad bi dao nekome donaciju rekao sam da me ne potpisuju. Stvarao sam imidž preko preporuka i tako su ljudi dolazili. Ne postoji loše mjesto za restoran jer u restoran se izlazi, pitaš nekoga gdje ću poći jesti. Nisam imao nikakvu reklamu, samo na ulazu. Jedan moj stari prijatelj je govorio – Eden je kao stara kurva za koju svi znaju.

Zašto ste restoranu dali ime Eden?

-Bila je jedna serija na televiziji ‘Povratak u Eden’. Meni i ženi se jako svidjela glumica i onda je došlo do toga da se restoran nazove Eden, zemaljski vrt. Bilo je puno zelenila i to mu ime odgovara. Pogođeno je u svakom smislu, prepoznatljivo strancu i našem čovjeku. Bio je jedan Bosanac koji je došao sa sportskom ekipom i telefonirao, a netko ga je s druge strane linije pitao gdje je. On mu je rekao ‘evo me kod Edina’. To je jedna zanimljiva anegdota oko našeg imena.

I što će sad biti vaš novi Rajski vrt?

-Restoran će ostati, novi ljudi rade, dogovorio sam najam, ostavljaju kartu koja je bila, borit će se, radit će. Meni je drago da budu i želim im da budu bolji od mene. Ja ću živjeti, posvetiti se svojoj obitelji, malo obići svijeta, smiriti duhove. Idemo živjeti u mirovini i od mirovine.

Meni i dalje nije jasno kako se može zaraditi u turizmu od domaćih gostiju.

-Nema boljeg gosta od domaćeg gosta. Ne postoji bolji gost na svijetu od našega čovjeka kad ima novaca. On najbolje zna jesti, piti, ali i platiti. Našemu čovjeku, ako je dobro, nikad nije skupo. Ne može biti dobro i jeftino, to ne postoji.

Butiga od patkica je izazvala reakcije

Mratinović foto IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

Od korintskih stupova preko tovara i mačaka do penisa, provjerili smo što se nudi u dubrovačkim suvenirnicama

Ekipa Dubrovačkog dnevnika zavirila je u suvenirnice u Gradu. Ponuda je u najmanju ruku zanimljiva. Ali koliko je kvalitetna?

Početkom sezone u Ulici od Puča je otvorena butiga od patkica. U početku je dio Dubrovčana kritizirao taj potez jer kakve veze patkice imaju s Dubrovnikom? Povučeno je pitanje što se uopće gostima nudi po dubrovačkim suvenirnicama, no ustvari se radi o popularnom brendu ‘The Duck House’ koji uspješno posluje diljem Europe. Tako je moguće pronaći gumene figurice patkica

koje imaju lik Al Caponea, Marilyn Monroe, Che Guevare, i uopće poznatih ličnosti i legendi, ali i filmskih likova poput Batmana, zanimanja kao što su policajci ili učiteljice, Kipa Slobode... Kako bismo otkrili kakvi se suveniri nude turistima po dubrovačkim suvenirnicama koji bi ih trebali podsjećati na Dubrovnik kad se vrate doma, posjetili smo ih i provjerili ponudu.

Piše Ivona Butjer

Ekipa Dubrovačkog dnevnika zavirila je u 10-ak suvenirnica od kojih gotovo sve nude isti ili sličan sadržaj. Prednjače klasični suveniri u vidu magnetića, različitih kikara, pepeljara i kutija s natpisom ‘Dubrovnik’, maketica dubrovačkih znamenitosti poput Minčete, ulaza od Pila ili sv. Ivana, ali i suvenira koji prikazuju zvonik, a na kojem je ispisano ‘Dubrovnik’. Doduše, zvonici koji se nude u dubrovačkim suvenirnicama ne izgledaju osobito kao original kojeg oponašaju. Čest je motiv i zaštitnik Grada, sv. Vlaho čiji se lik može vidjeti u gotovo svim suvenirnicama.

Ipak, svetom bi Vlahu bi vjerojatno pozlilo kad bi vidio dio asortimana jedne dubrovačke su venirnice koja je smještena u blizini naše naj poznatije crkve koja nosi njegovo ime. Tako je dan od njih prikazuje Grad, ispisano je Dubrov nik i Croatia, a ukrašen je - korintskim stupo vima. Nudi se i ‘hrvatska’ verzija istog suveni ra – prikazana je karta Hrvatske, uz sat i natpis ‘Croatia’ i korintske stupove kao, valjda, autoh toni hrvatski detalj. Ili ipak ne? Uglavnom, ni je sasvim jasno kome je u suvenir koji bi tre bao prikazivati hrvatsko odnosno dubrovačko naslijeđe palo na pamet umještati i simbol an tičke Grčke.

PIVE IMA KAO DA SMO ČESI, ALI GDJE JE VINO?

U dubrovačkim suvenirnicama je moguće pro naći i motive inspirirane narodnim nošnjama.

Tako se recimo prodaju lutke obučene u narodne nošnje našeg podneblja. Tu su još i velike krigle s motivima piva. Možda to još može proći kao simbol ljeta, odmora i opušteno -

Svetom bi Vlahu bi vjerojatno pozlilo kad bi vidio dio asortimana jedne dubrovačke suvenirnice koja je smještena u blizini naše najpoznatije crkve koja nosi njegovo ime. Tako jedan od njih prikazuje Grad, ispisano je Dubrovnik i Croatia, a ukrašen je - korintskim stupovima. Nudi se i ‘hrvatska’ verzija istog suvenira – prikazana je karta Hrvatske, uz sat i natpis ‘Croatia’ i korintske stupove kao, valjda, autohtoni hrvatski detalj. Ili ipak ne?

petak, 8. srpnja 2022.

SVETI VLAHO TIK DO KORINTSKIH STUPOVA

Lutke u nošnjama našeg kraja, ‘Igra prijestolja’ i piva

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

kako one itekako imaju posebno mjesto u životu Grada. A to su, čini se, prepoznali i turisti. Tako se u suvenirnicama nude brojne majice s napisima poput ‘Dubrovnik Cats’ ili ‘Dubrovnik Cats Family’. Može se kazati kako bi ovo bio suvenir koji pripada Dubrovniku jer su brojne mačke unutar povijesne jezgre nešto što zaista privlači pozornost turista i o čemu pišu u svojim putopisima ili blogovima.

No, sljedeća životinja bi možda mogla naljutiti zagovornike teze kako Dubrovnik nije Dalmacija, koju ipak podupire većina Dubrovčana koji se i narječjem, i povijesno, a neki tvrde i mentalitetom, ipak razlikuju. Naime, dubrovačke suvenirnice obiluju likovima tovara. Osim ako se ne radi o onom tovaru na kojem se vozila Mare Kata do Brgata, on je ipak simbol Dalmacije, posebno šibenskog kraja, pa je količina magarca u dubrovačkim suvenirnicama iznenađujuća. Pogotovo je iznenađujuća jer ne nalazimo, recimo, golubove.

POPAJ UMJESTO PRACATA, IGRA PRIJESTOLJA UMJESTO PRAVE REPUBLIKE

I mace su pronašle svoje mjesto, ali i Popaj

vati kako je ipak vino, od kojih se neka nenadmašne kvalitete proizvode upravo na Pelješcu ili Konavlima, ustvari brend našeg podneblja. Uz dubrovačke suvenire, ili barem one koji izgledaju kao dubrovački, nude se i hrvatski suveniri. Tako se mogu pronaći majice i kape s natpisima ‘Croatia’ i prepoznatljivom hrvatskom šahovnicom, krigle s motivom hrvatskog grba, potom kutijice, pepeljare i magnetići koji, uz motiv povijesne jezgre Dubrovnika, prikazuju zagrebačku katedralu, zadarskog sv. Donata ili šibensku katedralu. Što se tiče majica, svakako prednjači ona koja pripada dresu Luke Modrića s brojem 10. Ona se može vidjeti na ulazima različitih dubrovačkih suvenirnica u svim veličinama, kako za najmlađe, tako i za odrasle.

DUBROVAČKE MACE DOBILE SVOJE

MJESTO,

ALI I TOVARI

Već je pomalo zaboravljen sav kazin koji je nastao oko mačke Anastazije i njene kućice ispred Dvora, no suveniri najbolje pokazuju

U gradskim suvenirnicama prodaju se mornarske majice i haljine, a iznenađuje i lik Popaja koji se može vidjeti u figuricama ili na majicama. Vjerojatno se tu nalazi jer je lik američkog crtača mornar, a Dubrovnik je dao brojne pomorce i mornare. No, nije jasna potreba za animiranim likom pored, recimo, Miha Pracata koji se također mogao lako isprintati na majicu. Brojne suvenirnice također nude i mornarske majice s natpisom ‘Pirates of Dubrovnik’, referirajući se na poznati filmski serijal ‘Pirati s Kariba’.

U dijelu suvenirnica mogu se kupiti figurice u obliku muškog spolnog organa, a na kojima je uglavnom ispisano ‘Croatia’. No, takve se zafrkancije mogu vidjeti diljem mediteranskim zemalja.

I naposljetku, tu su motivi iz ‘Igre prijestolja’ koja se snimala u Dubrovniku. Uz suvenirnice koje su specijalizirane baš za prodaju suvenira iz spomenute serije, nude ih i ostale. Tako se u njima mogu kupiti suveniri poput maketice željeznog prijestolja, kikare s motivom zmaja iz serije, kaleža... Što je zapravo pohvalno jer Dubrovnik jest poznat i zbog snimanja ‘Igre prijestolja’.

No, prvenstveno je poznat jer je nekoć davno egzistirao kao samostalna republika iz koje je ostavljeno bogato nasljeđe o kojem, u suvenirima koje se gostima nude, nema baš puno traga.

Već je pomalo zaboravljen sav kazin koji je nastao oko mačke Anastazije i njene kućice ispred Dvora, no suveniri najbolje pokazuju kako one itekako imaju posebno mjesto u životu Grada. A to su, čini se, prepoznali i turisti. Tako se u suvenirnicama nude brojne majice s napisima poput ‘Dubrovnik Cats’ ili ‘Dubrovnik Cats Family’. Može se kazati kako bi ovo bio suvenir koji pripada Dubrovniku jer su brojne mačke unutar povijesne jezgre nešto što zaista privlači pozornost turista i o čemu pišu u svojim putopisima ili blogovima

petak, 8. srpnja 2022.

Pronađi uljeza – korintski stup

Ništa bez tovara

‘Dubrovnik za 10 tisuća eura može imati dobar festival etno glazbe’

S Emirom Fulurijom pričamo zašto svuda po Hrvatskoj ima pregršt koncerata dok se u Dubrovniku u isto vrijeme broje na kapaljku

Piše Maro Marušić foto Josip Bolonić

Emir Fulurija dubrovački je novinar sa zagre bačkom adresom, član redakcije Sportskih novosti. Osim što se uspješno bavi sportskim novinarstvom, velika strast mu je i glazba. Još prije dvadesetak godina u Klubu mladih Orlando u Staroj bolnici organizirao je ogro man broj koncerata domaćih i stranih alter nativnih izvođača. Posljednjih godina ispro filirao se u žanru etno glazbe (world music). Trenutno organizira koncerte u poznatom za grebačkom klubu Močvara, a na Radio Stu dentu vodi emisiju Izvorišta, posvećenu upra vo etno glazbi.

U posljednje vrijeme u Močvari ste organi zirali brojne koncerte. Jesu li to neka du govanja zbog pandemije ili…?

Kako je za vrijeme pandemije sve stalo glaz benici sada žele maksimalno svirati. Zbog to ga mi dođe puno ponuda koje ne možeš od biti jer su financijski prihvatljive, a riječ je o sjajnim bendovima. Tijekom lipnja se u Za grebu dogodila paradoksalna situacija, bilo je toliko puno koncerata da ih na kraju pu blika jednostavno nije mogla pohoditi u tom obimu, što zbog manjka vremena, što zbog manjka financija. Tu je također jedan od pro blema bila inicijativa Ministarstva kulture pod nazivom ‘Svirati se mora’ gdje su oni davali bespovratna sredstva koje je dio promotora loše iskoristio. Bilo ih je briga kako će orga nizirati neke koncerte kada će ih ionako Mi nistarstvo financijski pokrit.

Nedavno ste u Močvaru doveli sjajan bend

Emir Fulurija, sportski novinar, DJ, organizator koncerata

Dubrovački dnevniK petak, 8. srpnja 2022. Intervju

Black Flower, a ulaz je bio besplatan. Kako to? Močvara zna aplicirati projekte na europske kulturne fondove, a koncerti za koja se dobiju sredstva moraju biti besplatni kako se ne bi dvostruko zarađivalo.

Imali ste organizacijskih problema s tim koncertom?

Bend je na koncert u Zagreb dolazio avionom bez svojih instrumenata. Pošto sviraju na posebnim instrumentima nije ih bilo lako naći. U Hrvatskoj, pa tako ni u Zagrebu, ne postoji agencija za iznajmljivanje instrumenata kao što je to slučaj na Zapadu. Konkretno tražili su klavijature koje zvuče kao starinske orgulje, a oni koji tako nešto imaju u Zagrebu, jednostavno ne žele posuditi. Jedva sam preko raznih prijateljstava uspio doći do jednih klavijatura koje su proizvedene još u Istočnoj Njemačkoj. Tako da je na kra-

ju koncert bio organizacijski jako zahtjevan, ali na greškama se uči, pa se ovako nešto više neće ponoviti (smijeh).

U Zagrebu u lipnju, kako ste i sami kazali, čak je bilo previše koncerata, a istovremeno u Dubrovniku skoro ništa. Zbog čega, je li udaljenost Dubrovnika glavni razlog?

Problem jest što se troškovi povećavaju zbog puta. Ako primjerice bend ide iz Zagreba za Dubrovnik moraš im platiti još jednu ekstra noć. Njima je to day off, pa je uopće pitanje je li im to isplativo za turneju, ali s druge strane nudiš im Dubrovnik. Ako negdje nije loše imati slobodan dan onda je to svakako u Gradu. Drugim riječima organizator koncerta u Dubrovniku mora imati veći budžet nego organizator u Zagrebu.

Koliko veći? Duplo?

Ne bih rekao duplo. Najveće razlika je u tom

‘Orsula je nešto najbolje što se dogodilo Gradu već duže vremena i shvaćam da su Andro Vidak, Antonio Bratoš i ostali željeli podići sve na još veći nivo. Međutim, mislim da je bila greška što su te godine doveli izvođače koji su jednostavno preskupi’

Emir Fulurija nastupa kao

DJ na Porto Etno u Rijeci

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

‘Kako god, Dubrovnik može raditi festivale, a zašto ih nema, to je druga tema. Je li u pitanju manjak publike, ne znam, a opet publika se stvara. Moraš je podučavat’

dodatnom smještaju, ali on ne mora nužno biti skup. Mi u Zagrebu imamo dogovor s hotelom od dvije zvjezdice, iako sigurno zaslužuje tri, i nikad se niti jedan bend nije žalio ni na sobu, ni na prehranu.

Nedavno je u Makarskoj održan world music festival na kojem ste i vi nastupili. Nije ni Makarska blizu Zagreba, a oni opet imaju festival za razliku od našeg grada. U Dubrovniku je teško imati klupski program tijekom cijele godine. Prije, dok sam bio u Klubu mladih Orlando, moglo se nešto slično raditi, jer je bilo klupskih prostora u Splitu i Mostaru, pa su se tako spajali koncerti tri dana zaredom. No s druge strane Grad može imati festivale poput ovoga kojeg ste spomenuli u Makarskoj. Dubrovnik ima veliku komparativnu prednost pred mnogim festivalima u regiji, jer tijekom toplog dijela godine ima odličnu avionsku povezanost s brojnim europskim i svjetskim destinacijama. Naravno, ako ti neki bend koji dolazi avionom traži orgulje kakve su meni tražili, onda ne radiš s tim bendom, jer takve instrumente nećeš naći u Dubrovniku. No, primjerice Maria Mazzotta, vrhunska pjevačica koja je nastupala u Makarskoj, došla je samo s harmonikašem.

Znači, Dubrovnik bi trebao dovoditi izvođače avionom, a ne kombijem, jer se tako automatski smanjuju troškovi? Naravno da nitko ne želi putovati iz Zagreba do Dubrovnika osam sati cestom. Kako god, Dubrovnik može raditi festivale, a zašto ih nema, to je druga tema. Je li u pitanju manjak publike, ne znam, a opet publika se stvara. Moraš je podučavat. Mi smo svojevremeno u Orlandu skoro dvije godine imali barem jedan koncert tjedno. Stvorili smo publiku koja nam je dolazila i koja je bila dovoljna.

Prije pet godina u Parku Orsula održani su spektakularni koncerti world music izvođača poput Bebel Gilberto, Femija Kutija i drugih. Zašto to nije dalje zaživjelo?

I Orlando i Orsula su bili na bazi entuzijazma. Nešto što počiva na entuzijazmu može trajati neko vrijeme, ali neminovno će doći do kraja. Da bi nešto opstalo treba se profesionalizirati. Spomenuli ste ove koncerte na Orsuli. Orsula je nešto najbolje što se dogodilo Gradu već duže vremena i shvaćam da su Andro Vidak, Antonio Bratoš i ostali željeli podići sve na još veći nivo. Međutim, mislim da je bila greška što su te godine doveli izvođače koji su jednostavno preskupi. Možda bi

bilo bolje da su umjesto prvu ligu izvođača doveli prvu b ligu. OK , možda je to i bila ideja da se ode s jednim velikim praskom, to ne znam jer nisam upućen, ali moj je dojam da je preskočen jedan skalin.

Opet ponavljam da neki festival ima mogućnost u Dubrovniku posebno izvan udarnih ljetnih mjeseci, primjerice u proljeće ili jesen. Neki bi planirali svoj godišnji odmor baš zbog nekog festivala. Evo sad Pearl Jam nastupa u Berlinu i Beču i mnogi će Hrvati uzeti godišnji i pohoditi koncert. Ne kažem da Dubrovnik treba dovesti Pearl Jam, ali kvalitetan festival bi također privukao posjetitelje.

Dobro govorite, evo baš nedavno u srpskom Kragujevcu je održan sjajan festival na kojemu je bio i Thievery Corporation, a mnogi su uzeli godišnji i pohodili ga. Womex je najpoznatiji festival world musica i svake se godine krajem listopada održava u nekom drugom gradu, često i u manjim sredinama. Zašto se u budućnosti ne bi mogao održati u Dubrovniku? Taj festival pohode tisuće ljudi iz cijelog svijeta i svake godine dolaze bez obzira gdje se održava.

Dobro, hajdemo se vratiti na organizaciju koncerata u Dubrovniku. Rekli ste da čitav proces treba profesionalizirati, jer entuzijazam ima kraj. Na koji način?

Močvara funkcionira kao udruga i aplicira na razne projekte. Kada dobije novac može organizirati koncerte koji nisu komercijalno isplativi. Sličan model bi se mogao primijeniti i u Dubrovniku. Grad Dubrovnik bi trebao prepoznati tko je ozbiljan u toj priči i podržati ga. Zašto se sada događa status quo s Orsulom i Androm Vidakom, stvarno ne znam. Također ne znam ni je li postoje neke druge inicijative, ipak živim u Zagrebu i nisam dovoljno upoznat sa scenom u Gradu. Također smatram da bi i Dubrovačke ljetne igre, barem što se tiče sfere jazza i world musica, mogle napraviti ozbiljniji iskorak. Čak te koncerte Ljetne igre ne trebaju organizirati kad i uobičajeni program, nego izvan srpnja i kolovoza. Spomenuli ste festival u Makarskoj, to su organizirale cure s entuzijazmom iz folklornog ansambla i na početku nisu dobivale neka sredstva, ali s vremenom Grad Makarska je prepoznao važnost festivala i počeo ga obilnije financirati.

Za koji se novac može organizirati ozbiljan world music festival?

Za desetak tisuća eura može se organizirati

jako dobar festival, za petnaest tisuća još bolji, a za dvadeset tisuća vrhunski. To nisu neki veliki novci, možda bi za Dubrovnik taj iznos porastao za 10-15 posto zbog drugih stvari, ali opet nije riječ o strašnim sredstvima.

Za kraj nam nabrojite najbolje etno albume u posljednje vrijeme? Pa, moj neki izbor u zadnje dvije godine glasi ovako: San Salvador - La Grande Folie

Şatellites – Şatellites Širom - Utekočinjeni prestol preprostih/The Liquified Throne of Simplicity Nemečak - Prokletije Olumo Soundz - U.N. (United Nonsense) L’Alba - A Principiu Monsieur Doumani - Pissourin Sons Of Kemet - Black To The Future BLK JKS - Abantu/Before Humans Natik Awayez – Manbarani Perija - Falan filan

Dubrovački

Black Flower s organizatorom koncerta

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Marija, Ivana, Nikolina i Ivana - noć je zaista ljepši dio dana

Mirjana i Anica - opuste ih ure od kulture

Orsat i Marko - rese ih radna etika i struka, posao je radost, a ne muka

Sara i Vlaho - učenici generacije 2021/22, Ekonomske i trgovačke škole, satove su za nagradu dobili, znanjem i ponašanjem ih zaslužili

Jasna i Barbie - kad vrućina popusti večernji đir opusti

Yulia i Klara - s tarace Gradske pogled na Grad ima dodatnoga čara

Dubrovački dnevniK petak, 8. srpnja 2022.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Noa i Tomi - veseli prilika da je i nasljedniku slatki život radost i struka

Ljerka i Damir - šetnja Stradunom povećava ljubav i donosi dodatni mir

Kate i Nikolina - ukusni sladoled bio im je plan za slatko završiti ljetni dan

Irena i Ivan - još su zaručnici, osvanut će i dan vjenčanja divan

Marina i Ines - ne mogu pogriješiti, znaju čime će se najradije osvježiti

Dubravko i Vinka - ljepota i sklad za noćni izlazak u Grad

Martin i Marija - malo su se vjenčali, Vinko im bio kum, na skromno bračno putovanje pošli na Lokrum

Ivo, Ivana i Srđan - za zadovoljstvo gostiju uživaju raditi i biti nasmijan

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

“MARECHAL JOFFRE“ stigao je 1955., kao još jedan dokaz kako je Grad bio nezaobilazna luka najpoznatijih brodova 20. stoljeća

U Drugom svjetskom ratu plovio je pod imenom USS ROCHAMBEAU. Na svoj prvi ratni raspored na njemu plovi i mladi mornarički poručnik John F. Kennedy

Nesvakidašnji posjetitelj Dubrovnika, na fotografiji usidren između Kaša i Lokruma, francuski je kruzer MARECHAL JOFFRE . Izgrađen je 1931. godine kao lajner u brodogradilištu Societe Provencale de Constructions Navales u La Ciotatu za francusku brodarsku kompaniju Messageries Maritimes. Zajedno s brodom blizancem JEAN LAMBORDE održavao je redovnu putničko-teretnu prugu prema francuskim kolonijalnim posjedima u Indijskom oceanu, Indokini i Dalekom Istoku.

Oba broda su imali po 11680 bruto registarskih tona, bili su dugi 143, široki 19,4 metara, a dva dizel Burmeister & Wain motora su im preko dvije propele omogućavala brzinu od 16 čvorova. Mogli su ukrcati 135 putnika u prvom, 92 u drugom te 74 putnika u trećem putničkom razredu, a u svojim malim skladištima mogli su ukrcati nešto tereta i pošte. MARECHAL JOFFRE je rekonstruiran 1937., od kada ima 12063 BRT-a te plovi brzinom od 19 čvorova.

RATNI DANI

Početak Drugog svjetskog rata MARECHAL JOFFRE dočekuje na Filipinima, gdje ga nakon okupacije Francuske, japanskog napada na Pearl Harbour i ulaska Sjedinjenih Američkih Država u rat preuzima US Navy i odmah upućuje na preuređenje u San Francisco. Od travnja 1942. sljedeće tri godine plovi pod imenom USS ROCHAMBEAU i oznakom ( AP -63). Kao transportni brod za prijevoz 303 vojnika služi na Dalekom Istoku, sudjelujući u brojnim ratnim operacijama, između ostalih i u bitki za Guadalcanal.

Francuski lajner, u nas stigao kao kruzer

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Marechal Joffre

Zajedno s brodom blizancem JEAN LAMBORDE održavao je redovnu putničkoteretnu prugu prema francuskim kolonijalnim posjedima u Indijskom oceanu, Indokini i Dalekom Istoku.

Zanimljiva je plovidba od 9. do 27. travnja 1943. iz San Francisca do Nove Kaledonije i Novih Hebrida, kada je na njegovim paluba-

ma medu brojnim regrutima na svoj prvi ratni raspored u bazu Esprito Santo zaplovio i mladi mornarički poručnik John F. Kennedy, kasnije američki predsjednik.

POVRATAK NA STARO

USS ROCHAMBEAU je otpušten iz ratne mornarice u ožujku 1945. te vraćen slobodnoj Francuskoj. Pod starim imenom MARECHAL JOFFRE sve do 1951. plovi između Europe i Sjeverne Amerike vraćajući nakon rata kućama demobilizirane američke vojnike. Kompletno preuređen ponovo je na starim plovidbenim rutama prema Dalekom istoku. Početkom 1960.godine je raspremljen i u japanskoj Osaki izrezan u staro željezo.

Vrlo je rijetko MARECHAL JOFFRE plovio na kružnim putovanjima. Zato je priložena fotografija doista rijedak dokument koji svjedoči kako je tako doplovio i do Dubrovnika. Usidrio je ispod gradskih mira 30. ožujka 1955., a s njim su doputovala i 194 putnika. Sljedećeg dana u 7:00 ujutro MARECHAL JOFFRE je usidrio ispred Splitske luke. Neuobičajeno i izvan svojih redovnih plovidbenih puteva, kao još jedan dokaz da je Grad bio nezaobilazna luka većine najpoznatijih putničkih brodova 20. stoljeća.

Dubrovački dnevniK petak, 8. srpnja 2022. Priče o moru i brodovima

Marechal Joffre

Marechal Joffre je izvorno imao dva dimnjaka

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački

Himnu slobodi recitirat će ukrajinske umjetnice, sve je spremno za otvaranje Igara

„Aida Bukvić, redateljica otvaranja, povjerila je izgovaranje poznatih Gundulićevih stihova dvjema ukrajinskim mladim umjetnicama i glumicama i nadam se da će ta gesta obilježiti ove Igre i naše uzimanje slobode u svojoj punini”, kazala je Ruždjak Podolski

Ovogodišnje 73. Dubrovačke ljetne igre, otvorit će se u nedjelju, 10. srpnja u 21 sat ispred crkve sv. Vlaha podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi. Ususret Igrama u srijedu je održana konferencija za medije u atriju palače Sponza. O nadolazećem festivalskom izdanju govorile su opunomoćenica ravnateljice Paulina Njirić i intendantica Dora Ruždjak Podolski, uz sudjelovanje gradonačelnika Mata Frankovića te pročelnice Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine, Žakline Marević. Gradonačelnik je uvodno kazao kako su protekle godine bile prepune izazove, ali kako su unatoč svemu tome Dubrovačke ljetne igre uspješno odgovorile na svaki taj izazov, našle kombinaciju onoga što lokalna, ali i međunarodna publika žele.

“Dubrovačke ljetne igre kao jedan od najdugovječnijih festivala u Europi uspješno idu dalje i vjerujem da će, kao što je to uvijek do sada bilo, brojni naši sugrađani pronaći puno primjedbi, jer nas primjedbe čine boljima u budućnosti i uvijek je potrebno dodatno se ispravljati i težiti ka boljemu. Dok god naši sugrađani komentiraju, to znači da žive s Igrama. U našem Gradu ljetni period predstavlja dio prije početka Igara, za vrijeme Igara, ali i kada povlačimo crtu i zaključujemo koliko

smo uspješni bili u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Puno izazova je i u ovoj godini, ali vjerujem da ćemo uspjeti na sve to skupa odgovoriti”, rekao Franković, nakon čega je Marević kazala nešto više o programu. “Otvaranje dramskog programa s Hamletom je zasigurno nešto za što će se tražiti karta više, a program je kao i uvijek prebogat. Svakako je za pohvaliti povratak Pogorelića, u čemu će svi ljubitelji glazbe uživati, kao i baletu koji je uvršten u program. Želim istaknuti kako ni ove godine nije zanemarena najmlađa publika”, kazala je Marević.  Intendantica Ruždjak Podolski kazala je ka -

„U našem Gradu ljetni period predstavlja dio prije početka Igara, za vrijeme Igara, ali i kada povlačimo crtu i zaključujemo koliko smo uspješni bili u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Puno izazova je i u ovoj godini, ali vjerujem da ćemo uspjeti na sve to skupa odgovoriti”, rekao Franković

Piše Petra Srebrović

petak, 8. srpnja 2022.

„Samo ću reći da sam iznimno ponosna ove godine jer imamo vlastite dramske produkcije, a to nije uopće mala stvar, pogotovo kada se uzme u obzir koliko ljudi sudjeluje u tim dramskim produkcijama. To su zaista veliki projekti koji uistinu pokušavaju hodati uzduž i poprijeko s ovim Gradom i njegovim ambijentom i pratiti ovaj kamen u stopu i inspirirati se iz njega”, istaknula je Ruždjak Podolski

ko je važno što se ove godine Igre vraćaju na staro nakon dvije godine.

„Događanja ima puno i ne bih izdvajala niti jedno partikularno. Samo ću reći da sam iznimno ponosna ove godine jer imamo vlastite dramske produkcije, a to nije uopće mala stvar, pogotovo kada se uzme u obzir koliko ljudi sudjeluje u tim dramskim produkcijama. To su zaista veliki projekti koji uistinu pokušavaju hodati uzduž i poprijeko s ovim Gradom i njegovim ambijentom i pratiti ovaj kamen u stopu i inspirirati se iz njega”, istaknula je Ruždjak Podolski. Neizostavan i važan dio festivalskog programa je i onaj namijenjen najmlađoj publici, a ovoljetne Igre s veseljem najavljuju prave programske poslastice: jednu od rijetkih predstava u Hrvatskoj namijenjenu djeci mlađoj od dvije godine - Priču o kotaču, te za nešto stariji urast razigranu i interaktivnu Kraljevnu na zrnu graška. Vrhunac dječjeg programa smješten je na tvrđavu Lovrjenac, gdje će premijerno biti postavljeno glazbeno-scensko djelo Čudesna šuma.

“Naša glavna misija jest da ova djeca sada koja posjećuju programe za djecu, za 20 godina postanu pravom festivalskom publikom i to je nešto što je važno za naše programske odrednice”, izjavila je Ruždjak Podolski.

Režija ceremonije otvaranja festivala pripala je Aidi Bukvić i to prema scenariju kojeg potpisuje zajedno s dramaturginjom Marijanom Fumić.

“Za kraj bih dodala da Libertas koji tako ponosno stoji na bandijeri toliki dugi niz godina, a to je moto koji je možda i najljepši moto jednog festivala i kulturne manifestacije u svijetu, ove godine dolazi do posebnog propitkivanja - što je Libertas i što je sloboda. Živimo u vremenima koja su nepredvidiva, kada ne znamo što nas čeka, ali i ove godine ćemo to važno pitanje slobode propitkivati i simbolično u otvaranju ćemo se posvetiti toj temi. Aida Bukvić, redateljica otvaranja, povjerila je izgovaranje poznatih Gundulićevih stihova dvjema ukrajinskim mladim umjetnicama i glumicama i nadam se da će ta gesta obilježiti ove Igre i naše uzimanje slobode u svojoj punini”, kazala je Ruždjak Podolski.  “Kada smo tu znači da smo spremni, sve je onako kako treba biti. Ja bih se zahvalila svim sponzorima koji nas godinama prate. Niti jedan od njih u ove dvije pandemijske godine nije odustao od nas, ali zahvaljujem se svim odjelima Grada koji rade uz nas. Mi im samo kažemo što nam treba, a oni nam otvore vrata”, rekla je za kraj opunomoćenica ravnateljice Paulina Njirić.

Caritas Dubrovačke

biskupije:

- U sjećanje na dragu Klaru Pasqualicchio, umjesto vijenca platila obitelj D.Švarc - 200 kn

Samo Dijeljenjem, naša Ljubav postaje djelotvorna! Hvala od srca na vašim donacijama potrebitima! Tekst za objavu molimo slati na: karitativni.rad.caritas@db.hr Sve info na: https://caritas.db.hr IBAN: HR8024070001100367971 OTP banka

DJEČJI DOM MASLINA

- Stanari zgrade I. Meštrovića 3, u spomen na Ahmeta Meta Drekovića, umjesto cvijeća prilažu 570,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA

SKALINA

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

prilozi

DUBROVNIK

U spomen na pok. Darka Mihovića, 200 kuna prilažu Olga i Ratko; U spomen na dunda Iza, tatu naše Jasminke, 350 kuna prilažu prijateljice iz Vinogradarske; Mario Kraljević donacija 500 kuna; Nikolina Kraljević donacija 500 kuna; Marina Sršen donacija 500 kuna; BOBAN D.O.O donacija 1.500 kuna; Ante Živković donacija 100 kuna; HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA I MEDICINSKIH TEHNIČARA donacija 300 kuna; Maja Sršen donacija 100 kuna; Dubravka Vidaković Erdeljić donacija 600 kuna.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036

Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:

Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00)

DOMUS CHRISTI

Elena Krile prilaže 400,00 kn u spomen na dragu tetu Maru Mišeta Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

-Umjesto cvijeća rođaku Vladu, 200.00 kn prilažu Niko i Brigita sa obitelji.

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge

IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com. Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I

Sa našom karticom Fizikalne terapije ostvarite značajne popuste i na brojne druge preglede i zahvate u POLIKLINICI MARIN MED.

Na odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo. Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima. Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno

UNAPRIJEĐENJE ZDRAVLJA

učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

humanitarni

petak, 8. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem automobil VW T3, bio je u ratu, vozio teritorijalnu obranu i specijalnu policiju u gradu Dubrovniku. Godina proizvodnje 1990., registriran godinu dana. Cijena povoljna. Kontakti: 098 9595 949, 020 791 204

Prodajem dvije kacige za skuter, očuvane, svaka po 200 kn. Kontakt: 098 953 7432

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujem manji jednosoban stan u Gružu za jednog ili dva radnika (muške osobe) Tel. 020/419-574

PLOVILA

Prodajem čelični nosač za brodski motor 100kn. Kontakt: 098 953 7432

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Kupujem garažu na predjelu Ploče u ulicama Petra Krešimira IV i Frana Supila. Kontakt: 095-530-4659

Kupujem garažu u Šipćinama. Kontakt: 095-530-4659

Dajem u najam ili prodajem veći kompleks pašnjaka. Vrlo povoljno. Mob : 091/585-5001

Oranica u Konavlima, 4 175 kvadratnih metara, put do parcele 50 metara, struja, voda i telefon, 13 eura po metru kvadratnom. Mob: 091/1601894

Prodaje se stan u Cavtatu, nalazi se u sklopu obiteljske kuće. Stan ima 85 metara kvadratnih, zajedno sa zatvorenom garažom i okućni -

Prodajem Vespu 150 oldtimer 90 godište, potpuno ispravna i očuvana 8000 kn, električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 40 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke, 9000 kn te brodicu gliser SUN CRUISER 33, 9,80 m a više detalja na Njuškalu pod oglasom: 35208775. Više informacija na broju: 091/3569711

com. Cijena na upit. Zvati između 19:00 i 20:00 sati. Mob: 098/885-0820

Prodajemo stan na Pločama, Lazarina ulica od 65m2 korisne površine sa korištenjem vrta od 50m2 s pogledom na Stari grad, za 300.000 eur-a. Molimo zvati na broj mobitela 0994755516

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Mob: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće

otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem veću količinu ženskih crnih najlonki. Idealno za preprodaju. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem potpuno nov mobitel Xiaomi Note 11 pro. Kontakt: 098 812 431

Prodaje se dječja soba u izvrsnom stanju: kreveti na kat s ladicama za posteljinu, dvokrilni ormar, radni stol s policama za knjige, dodatne police. Očuvano, proizvodnja Alples, svijetla boja drva. Cijena po dogovoru. Kontakt: 419018 / 098 1678196

Mali oglasi

Prodajem dječje muške i ženske, jednodijelne i dvodijelne kupaće kostime. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem patosnice za kupatilo u roza, crvenoj i smeđoj boji. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem modne lutke i štendere za butik,krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Prodajem gitaru za početnike marke Singer.Kontakt: 097 698 9631

Prodajem modne lutke i štendere za butik, krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Kupujem podne i kamene ploče. Kontakt: 099 392 2800

Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

OSOBNI ODNOSI

Povratnik želi upoznati žensku osobu od 45 do 60 godina radi prijateljstva, a možda i više. Mob: 091/160-1894

PONUDA I POTRAŽNJA

POSLOVA

Traži se dobrovoljac knjigovođa u mirovini za neprofitabilnu zakladu sa duhovno-kulturnom funkcijom “sv. Vlaho” Koločep. Kontakt: 091 784 3457

USLUGE RAZNO

Izrada i montaža rolo komarica sve informacije na tel. 091/1472794 .

Uredujem dardine i okucnice. Kosnja trave mob 0916143946

Vršimo kompletnu adaptaciju kupaonica i kuhinja. Izmjena dotrajalih vodoinstalacija, elektroinstalacija, građevinskih radova, odvoz šuta. Mob. 095 921 8664

Meštar sa iskustvom pruža usluge sitnih popravaka, montaža-demontaža -prepravaka , tj. Svega onoga u kućanstvu što ne možete ili nemate vremena učiniti sami. Usluge: zamjena brava-rasvjetnih tijela -utičnica -bojlera -vodokotlića - sanitarija, persijane -vrata (skidanje stare piture-popravci-pituravanje ), sitni zidarski i bravarski poslovi. Mob.098 7654 60

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Uređujem đardine unutar grada i dajem stručne savjete za poljoprivredu (rezidba

agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje, zaštita palmi od štetočina). Diplomirani inžinjer agronomije. Kontakt: 098 9581 993

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794. Mokošica. Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob: 098 137 1100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

”GRUŽ “ 04.07. - 10.07. ”KOD ZVONIKA” 11.07. do 17.07.

preminuli

TOMISLAV PRALAS (1978)

ANĐELKA SEKONDO (1932) PERO LUKŠIĆ (1933) STANKA ASTIĆ (1935)

KLARE PASQUALICCHIO (1952)

IVICA ŠIMUNOVIĆ (1948)

ANTE SRŠEN (1933)

DARKO FLORSCHUTZ (1945)

NIKOLA BENDER (1952)

PAVE ŠILJEŽAR (1938)

TITO PETKOVIĆ (1932)

MIROSLAV ŠIMIĆ (1935)

ANA GRGIĆ (1948)

ANE MARGARETIĆ (1926)

IZET ĆATOVIĆ (1953)

MARKO RADIŠ (1933)

ANTE MEDVIDOVIĆ (1934)