Dubrovački dnevnik br. 104

ZBOG ZAOKRUŽIVANJA

NARASLE CIJENE, neki kafići i restorani već imaju dvojne cjenike stranica 8

DUBROVNIK želi ići ukorak s modernim industrijama, provjerili smo kako teku planovi stranica 18

NEMA VIŠE RUSKIH

LUKSUZNIH IGRAČAKA , ovog ljeta je 30 posto manje jahti u Dubrovniku stranica 22

FOTO :

GORAN MRATINOVIĆ

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački

Uvodnik

Nakladnik Dubrovački dnevnik j.d.o.o.

Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik oib 84019117288

Glavna urednica Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

Zamjenica glavne urednice Ivona Butjer Mratinović

Urednik Maro Marušić

Redakcija Aida Čakić Nikša Klečak Petra Srebrović

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Fotograf Goran Mratinović Željko Tutnjević

Kolumnisti Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

Grafička priprema Dario Kovač Nene Mojaš (Festivus)

Dizajn Studio Hrvatin & Studio Mater

Marketing

Nikoleta Zec Emanuela Jušić

020/642-460 099 493 6200 marketing@dubrovackidnevnik.hr

Mali oglasi oglasi@dubrovackidnevnik.hr

WHO – svjetski zdravstveni zajebanti

USvjetskoj zdravstvenoj organizaciji rade najveći svjetski zajebanti. Da biste tamo dobili posao nije važno poznajete li ljudsku anatomiju i njezinu sklonost ka dobivanju boleština, nije uopće bitno jeste li čuli za imunitet i interesira li vas genetika, što vam u životu predstavljaju velike boginje i male dječje gliste… ono što će vas katapultirati na željeno radno mjesto u WHO -u jest koliko ste nalik Remiju Gaillardu.

Veliki francuski prankster svakojakih se genijalija dosjetio, recimo kada na pitoresknoj plaži glumi iskrcavanje marinaca na Normandiju dok zapaljeni turisti zovu hitnu psihijatrijsku pomoć. Još je luđe kada se obučen u hrvačku opremu baci na kupača koji se mirno sunča. Inače, njegovi sportski skečevi posebno su spektakularni. Ono kada glumi vaterpolista, pa puca Mikasom po ribarskim mrežama ili kada se u tramvaju vješa po ručama obučen poput rumunjskog gimnastičara na olimpijskim igrama. Ili pak izvođenje slobodnjaka prema

otvorenim vratima policijskog kombija. A što tek reći za pisanje kazne prometnim plavcima za nepropisno parkiranje?

Međutim čak i veliki, najveći Remi Gaillard sa svojim veličanstvenim zajebancijama mala je beba za čelnike Svjetske zdravstvene organizacije. Sjetit ćete se prije dvije godine jedne bolesti, zvala se korona, a bila je ustvari prehlada na steroidima koja svakodnevno odlazi u teretanu. Za čovjeka koji iti malo pazi na imunitet puno je opasnije naletjeti na skrivenu kameru Remija Gaillarda, nego na virus korone, pa opet Svjetska zdravstvena organizacija zazivala je strogi lockdown, nošenje maski i svakakve druge mjere.

Kritičari (njih, nažalost, malen broj) upozoravali su da će takvo ponašanje donijeti puno više štete, nego koristi. Zatvaranje gospodarstva i tiskanje novca proizvest će inflaciju i recesiju, srednji sloj ponovno će se vratiti u dobri, stari siromašni stalež, milijunima ljudi će se srozati kvaliteta

Piše Maro Marušić

života, a zbog raznih mjera pacijenti u bolnicama neće imati adekvatnu skrb u liječenju raznih drugih poremećaja. Zbog svega nabrojenog abnormalno će porast broj mentalno oboljelih, depresija i anksioznost raširit će se poput tigrastih komaraca. Drugim riječima, da bismo za koji mjesec produžili živote staraca koji su već jednom nogom u grobu, poubijat ćemo mlade generacije.

Svjetska zdravstvena organizacija trubila je kako je svaki život važan, moramo se obračunati s koronom, ona je prioritet, bit će para i serotonina, samo neka sve ovo prođe, strpimo se malkice. I eto, dvije godine smo trpjeli, a posljedice ćemo osjećati desetljećima, na ovaj ili onaj način, ako priča uostalom ikad završi. Na kraju krajeva, da nije bilo lockdowna i svih drugih sranja, možda ne bi bilo ni rata u Ukrajini. Putin se u posljednje dvije godine toliko isparanoizirao i odvojio od svijeta da je sigurno to jednim dijelom (teško je reći koliko točno) doprinijelo suludoj agresiji.

Svijet se tako u samo dvije godine od popriličnog blagostanja sunovratio u bezdan iz kojeg se ne vidi izlaz. Svi se boje sljedeće zime, još veće inflacije, cijena energenata. Za to vrijeme - kakvi kraljevi! – čelnici Svjetske zdravstvene organizacije šalju dramatično priopćenje u kojem ističu kako su se depresija i anksioznost samo u prvoj godini pandemije povećali za nevjerojatnih 25 posto. Remi Gaillard čita priopćenje i plače od smijeha. Ne bi se ni on dosjetio ovakve genijalne zajebancije.

To je otprilike isto kao kada bi se silovatelj borio za prava silovanih žena ili kada bi Putin davao podršku ukrajinskim majkama koje su u ratu izgubile dijete. Svjetska zdravstvena organizacija izravno je pridonijela ogromnom broju novooboljelih od depresije i anksioznosti da bi nakon svega slala dramatično priopćenje o posljedicama svojih činova.

Da sam ja Remi Gaillard, uručio bih prvom čovjeku WHO -a Tedrosu Ghebreyesusu Nobelovu nagradu za

medicinu napisanu na dječjem papiru fluorescentnim flomasterom. Ako zatvoriš ljude i zabraniš im raditi, živjeti, putovati, dobit ćeš mentalne bolesnike. Kakvo genijalno otkriće, viđali smo ih već u slavnoj povijesti medicine, kao onomad kada je Antonio Egaz Moniz dobio Nobelovu nagradu za lobotomiju. Spizdiš čovjeku mozak i dobiješ Nobelovu nagradu, pa što onda koronaši ne bi dobili nekoliko vrhunskih priznanja, jer su oni ljudima uništili, ne samo mozak, nego i tijelo, poslove, bankovne račune... Naravno, mediji i novinari koji sada kukaju i leleče oko inflacije i životnih troškova trebaju istovremeno dobiti Nobelovu nagradu za književnost. Još prije samo dvije godine pisali su fikciju o dobrobiti lockdowna i (ne)kihanja u tenisku lopticu, a sada se zgražaju do čega je dovelo njihovo zagovaranje.

itav ovaj planet jedna je ogromna psihijatrija. Što prije čovjek shvati i pomiri se s tim ima bolji i kvalitetniji život unatoč svim bolesnicima uokolo.

Č

dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački

Vraćamo se u normalu, Dubrovnik je prešao milijun noćenja!

Cilj je što više se približiti brojkama iz turistički rekordne 2019. godine, a čini se kako je Dubrovnik na dobrom putu

Piše Ivona Butjer Mratinović foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista e-Visitor, u Dubrovniku je od početka godine do 25. lipnja ostvareno 1 029 182 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od čak 411 posto!

Početkom tjedna u Dubrovniku je boravilo 18 237 turista, što je 154 posto više nego lani u

„Korak po korak vraćamo se u ‘normalu’ pritom vodeći računa o održivosti i podizanju kvalitete usluge u našem Gradu. Drago mi je što naše, sada već dugogodišnje sustavne i sveobuhvatne napore prepoznaje i svjetska turistička struka. Naš Grad postaje primjer održivosti,“ naveo je Franković

Kako navode iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika, u istom razdoblju ostvareno je 324 117 dolazaka, što je porast od 415 posto u odnosu na isto razdoblje lani.  Pri tome su strani turisti ostvarili 289 745 dolazaka (595 posto više nego 2021. i 944 783 noćenja (526 posto više nego 2021. godine), dok su domaći turisti ostvarili 34 372 dolaska (62 posto više) i 84 399 noćenja (67 posto više).

U spomenutom razdoblju najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD -a, Njemačke, Hrvatske, Francuske, Irske, BiH, Nizozemske, Španjolske i Poljske.  U odnosu na rekordnu 2019. godinu, riječ je o 63 posto ostvarenog turističkog prometa.

Razloga za zadovoljstvo posebno imaju hoteli, što pokazuju brojke Turističke zajednice grada Dubrovnika. Prema vrstama smještaja, u hotelima je ostvareno 169 049 dolazaka (441 posto više nego u istom razdoblju 2021.), a u privatnom smještaju 92 592 dolazaka (375 posto više). U hotelima je ostvareno 579 848 noćenja (porast od 493 posto), a u privatnom smještaju 334 769 noćenja (porast od 349 posto).

Nakon pandemijske stanke, gradske ulice su ponovno pune

istom razdoblju, ali i 83 posto od turističkog prometa na isti dan 2019. godine. Najbrojniji gosti su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Hrvatske, Njemačke, Irske, Francuske, Norveške, Finske, Španjolske i Poljske.

“Nešto kasnije nego u pretpandemijskim godinama, ali ipak značajno ranije nego prethodne godine, Dubrovnik je 24. lipnja ostvario milijunto noćenje. Napori koje je u uspješno odvijanje sezone uložila cijela turistička operativa, uključujući Turističku zajednicu grada Dubrovnika, nam se sada pomalo vraćaju dobrim rezultatima i Grad kao i cjelokupno poslovanje se postupno vraćaju u normalu,” izjavio je novi direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miroslav Drašković za Dubrovački dnevnik.

Kako kaže, radit će i dalje na tome da nastavak sezone protekne jednako uspješno i da se ostvare postavljeni ciljevi ove godine, a najvažniji je približiti se što više rezultatima turističke rekordne 2019. godine.

Na odlične turističke rezultate se osvrnuo i gradonačelnik Mato Franković u objavi na društvenim mrežama.

„Korak po korak vraćamo se u ‘normalu’ pritom vodeći računa o održivosti i podizanju kvalitete usluge u našem Gradu. Drago mi je što naše, sada već dugogodišnje sustavne i sveobuhvatne napore prepoznaje i svjetska turistička struka. Naš Grad postaje primjer održivosti,“ naveo je Franković osvrnuvši se i na sve korake koji su poduzeti u svrhu vraćanja turista nakon pandemijske stanke, ali i mjere koje su poduzete u svrhu podizanja kvalitete samog turističkog proizvoda.

„Međunarodne direktne linije s SAD -om, svakodnevne linije s KLM -om prema Amsterdamu i povezanost s više od 60 svjetskih odredišta dokaz su kako znamo upravljati svojom destinacijom. Mjere koje razvijamo putem projekta RTC te suradnja s CLIA-om kao i implementacija rješenja pametnog grada poput Bus web shopa, DuPassa, Smart City parkinga, predviđanja broja posjetitelja u povijesnoj jezgri putem Dubrovnik Visitorsa već imaju sasvim vidljive rezultate, što nam omogućuje mjerljiv pomak prema održivijem i odgovornijem turizmu, a čime mijenjamo i paradigmu turizma koji se događa,“ zaključio je Franković.

Zbog svega spomenutog, razlog za zadovoljstvo imaju svi dionici u turizmu, uz nadu kako se neće događati nikakve nepredviđene situacije koje su ih u prethodne dvije godine, ali i početkom ove, doslovno bacile na koljena, zbog čega je sada bitnije nego ikada prije nadoknaditi izgubljeno.

“Nešto kasnije nego u pretpandemijskim godinama, ali ipak značajno ranije nego prethodne godine, Dubrovnik je 24. lipnja ostvario milijunto noćenje. Napori koje je u uspješno odvijanje sezone uložila cijela turistička operativa, uključujući Turističku zajednicu grada Dubrovnika, nam se sada pomalo vraćaju dobrim rezultatima i Grad kao i cjelokupno poslovanje se postupno vraćaju u normalu,” izjavio je Drašković

dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

Dubrovnik je i ove godine najatraktivniji Britancima

Pretovarna zona na Pločama nužna je za žitelje i poduzetnike unutar gradskih mira zbog opskrbe robom, ali je ujedno i estetski neprikladno rješenje. Svega 100 metara od povijesne jezgre, na prostoru nekadašnjeg Tabora, nalazi se ne baš najljepša razglednica pretrpanih karića, dostavnih vozila, paleta, dasaka, ali i smeća. Na istom se prostoru nalazi i mala fontana koju su i stari Dubrovčani zvali ‘Međed’, a na koju su pomalo zaboravili jer je sada zakriljena karićima, paletama i daskama. Dubrovački dnevnik je više puta povukao pitanje pretovarne zone, posljednji put prije dva tjedna, nakon više žalbi od strane čitatelja ka-

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački

ko ona, u obimu i verziji u kojoj se sada nalazi, nije najbolje rješenje, a posebno ne tijekom turističke sezone. Stoga smo Gradu Dubrovniku poslali upit u kojem su odgovorili kako je u planu uređenje prostora, u koje se prošlog četvrtka i krenulo.

Kako su izvijestili iz Grada Dubrovnika, izrađen je glavni projekt hortikulturne revitalizacije i ozelenjivanja u svrhu uređenja postojećeg stanja, kojim je predviđeno razdvajanje

PRVA FAZA RADOVA ĆE BITI GOTOVA KROZ NEKOLIKO DANA , U PLANU I DRUGA

varne zone i javne površine. Planirano uređenje podrazumijeva uklanjanje građevinskog i ambalažnog otpada, pokretnih i nepokretnih stvari unutar paravana kao i samih paravana te formiranje zelenog pojasa u gradskoj sredini sadnjom Laurus nobilis i Pittosporum tobira “Nanum“. U planu je i konceptualna podjela javne površine na prihvatno-pretovarnu zonu i otvaranje javne površine, fontane „Međed“ koja ima svojstvo kulturnog dobra i javnog gradskog WC-a građanstvu i turistima. Kontejneri miješanog komunalnog otpada će se postaviti na rub čestice, uz potporni zid prema Gimnaziji Dubrovnik, dok će se zadržati autobusna čekaonica i pješački prijelaz Ulicom Frana Supila, paralelan s cestom.

„Trenutno se javna površina – plato koristi kao pristupni plato prema javnom WC-u, autobusno stajalište s pripadajućom čekaonicom, prihvatno-odlagališna površina koju zauzimaju manja motorizirana i ne motorizirana sredstva prijevoza roba u samu gradsku jezgru (parkirališni i manevarski prostor) te se dio koristi i kao odlagalište otpada, a trenutno je ograđen plastičnim paravanima na metalnoj potkonstrukciji. Pristup prema javnom WC-u je većim dijelom onemogućen prolazom između plastičnih paravana i potpornog zida prema Gimnaziji Dubrovnik,“ tvrde iz Grada Dubrovnika.

Kako su naveli, prva faza radova trebala bi trajati desetak dana, dok će se u drugoj fazi projekta pristupiti trajnom rješenju problematike pretovarne zone.

„Ispod platoa i u podzidima postojećeg parka smjestit će se svi sadržaji koji se trenutno obavljaju na samom platou - utovar i pretovar roba, spremišni prostori, odlaganje otpada i parking za elektro vučna vozila). Plato će se urediti kao trg dostupan javnosti uz otvaranje

pristupa fontani Međed i javnim sanitarnim prostorima. U cjelokupni proces bit će uključeni i konzervatori zbog očuvanja autentičnosti prostora, a u konačnici realizacijom projekta stvorit će se potrebni preduvjeti za potpunu zabranu prometovanja dostavnih vozila unutar povijesne jezgre. Plan je ovaj projekt financirati kroz europske fondove iz programa Konkurentnost i kohezija,“ tvrde iz Grada Dubrovnika.

NAKON PRVOTNIH NEGODOVANJA , POSTIGNUT DOGOVOR

Koncesije na području pretovarne zone imaju dva koncesionara, a kada su krenuli radovi, započela su negodovanja. Kako je tada kazao Božo Pulić, jedan od koncesionara, radovi su krenuli naglo, u ranim jutarnjim satima, a oni nisu dostavili robu u Grad. Zbog tog ih je poteza Grad Dubrovnik sankcionirao novčanom kaznom, podsjetivši ih na ugovorne obveze koje imaju oko dostavljanja robe. Kako je tada istaknuo Pulić, nisu se složili oko smanjenja obima postojeće pretovarne zone.

„Prema onome što je predviđeno po nacrtu, ne može stati ni sva oprema. Oni hoće u bocu od litre staviti dvije litre vode. Ako nam se ukida pretovarna zona, gdje ćemo raditi?,“ kazao je tada koncesionar.

No, uskoro je uslijedio sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem te je postignut privremeni dogovor, na dobrobit Grada i njegovih građana. Koncesionari su pokazali dobru volju jer, kako je istaknuo Pulić, ‘bolje je 10 godina pregovarati nego jedan dan ratovati’. Grad je naposljetku krenuo s radovima početkom ovog tjedna, a koncesionari redovito isporučuju robu u Grad. Ono što je najvažnije, prostor u neposrednoj blizini Grada nakon dugo godina će napokon dobiti primjeren izgled.

Uređenje podrazumijeva uklanjanje građevinskog i ambalažnog otpada, pokretnih i nepokretnih stvari unutar paravana kao i samih paravana te formiranje zelenog pojasa u gradskoj sredini sadnjom Laurus nobilis i Pittosporum tobira “Nanum“. U planu je i konceptualna podjela javne površine na prihvatno-pretovarnu zonu i otvaranje javne površine, fontane „Međed“ koja ima svojstvo kulturnog dobra i javnog gradskog WC-a građanstvu i turistima. U drugoj fazi, ispod platoa i u podzidima postojećeg parka smjestit će se svi sadržaji koji se trenutno obavljaju na samom platou - utovar i pretovar roba, spremišni prostori, odlaganje otpada i parking za elektro vučna vozila. Plato će se urediti kao trg dostupan javnosti uz otvaranje pristupa fontani Međed i javnim sanitarnim prostorima.

Ovog tjedna su krenuli radovi uređenja

Zbog zaokruživanja na euro narasle cijene, neki kafići i restorani već imaju dvojne cjenike

Provjerili smo kako se Dubrovčani pripremaju na obvezu iskazivanja cijena u eurima i kunama

S prvim danom siječnja Hrvatska će ući u eurozonu, a euro će postati službena valuta te će cijene morati biti u njoj iskazane. Kuna će se moći koristiti do sredine tog mjeseca. Proces prilagodbe kreće od 5. siječnja, kad će uslijediti obveza iskazivanja dvojnog iskazivanja cijena; u kunama i u eurima.

Kako je navedeno na stranicama Hrvatske narodne banke, dvojno iskazivanje cijena bit će ključna mjera za zaštitu potrošača u po-

stupku uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od otprilike pet mjeseci prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura.

Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima cijene po-

„Već dugo vremena postoji najava o obvezi uvođenja dvojnih cijena odnosno isticanju postojećih cijena i u eurima te smo znali kako nas to u budućnosti čeka. Stoga smo dvojno iskazivanje uveli već sada, radi troškova koji nas čekaju u budućnosti, a i kako ne bismo morali mijenjati cjenike. Znamo koji je srednji tečaj eura. A i lakše je turistima ovako,“ govori nam ugostitelj koji je već uveo dvojne cijene

Piše IVONA BUTJER MRATINOVIĆ

foto GRGO JELAVIĆ/PIXSELL, DAMIR

SPEHAR/PIXSELL

jedinih proizvoda i ukupan iznos računa bili iskazani u objema valutama. Tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja cijena na cjenicima se neće smjeti nalaziti suvišne informacije koje bi mogle zbuniti potrošača. Tako će se, primjerice, na etiketama u trgovinama osim cijene u kunama i eurima, smjeti nalaziti još samo fiksni tečaj konverzije (u punom brojčanom iznosu, dakle sa svih šest znamenki) kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate.

kalkulirali izdatke kako ne bismo početkom sljedeće godine opet mijenjati cjenike,“ izjavila je Farčić.

Govoreći o samom procesu uvođenja dvojnog iskazivanja cijena, predsjednica Ceha ugostitelja tvrdi kako su se detalji komunicirali navrijeme i kako bi svatko trebao biti spreman za nova pravila jer je bilo dovoljno vremena za pripremu. No, kritiku upućuje prema bankama.

Neki ugostiteljski objekti na području Dubrovnika već su počeli iskazivati dvojne cijene u svojim cjenicima. Obveza uvođenja cijena će se uvesti u posezoni pa je mnogim ugostiteljima vjerojatno bilo jednostavnije o tome razmišljati prije same sezone, kako u srcu iste ne bi trebali mijenjati cjenike.

Kako nam govori predsjednica Ceha ugostitelja udruženja obrtnika Dubrovnik i Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikolina Farčić, onima koji imaju digitalne cjenike i QR kodove je nešto jednostavnije, jer oni trebaju promijeniti cijenu u sustavu, dok oni koji nude papirnate cjenike moraju ići u printanja većeg broja cjenika. Pred ugostiteljima je i odluka hoće li cijene ‘zaokruživati’ prema euru ili prema kunama. „Oni koji su već počeli iskazivati dvojne cijene uglavnom se drže eura i prema njemu zaokružuju. Ako bi to radili prema kunama, onda bi cijene bile čudne. Primjerice ako kava košta 10 kuna, u novom cjeniku bi to bilo 1,33 euro pa se radije zaokružuje po euru, a ne po kunama. Također, oni koji imaju tiskane cjenike, razmišljat će o tome da te cijene iskazane u eurima i zadrže kako ih ne bi morali ponovno mijenjati i zaokruživati po zadanom tečaju,“ izjavila je Farčić.

Spomenuto zaokruživanje dovelo je i do rasta cijene usluga u ugostiteljskim objektima, no Farčić napominje kako to nije jedini razlog.

„Koliko sam upoznata, došlo je do poskupljenja, ali ne samo zbog zaokruživanja na euro, nego i zbog poskupljenja energenata, a posljedično transporta i svih artikala koji se nabavljaju. Stoga je i po pitanju cijena ostavljena nekakva ‘buffer zona’ jer ne znamo što nas čeka najesen. I prije početka sezone smo

„Banke nas pozivaju da se osiguramo za eure, kao da je to nešto što kod njih nećemo imati na raspolaganju. Kada tražimo sitni novac, oni se iščuđavaju kao da tražimo pecivo. Banke su također institucije koje bi prve trebale biti spremne na uvođenje nove valute,“ poručila je Farčić.

‘MISLIMO O TROŠKOVIMA KOJI NAS ČEKAJU U BUDUĆNOSTI’

Jedan od dubrovačkih ugostitelja koji je već uveo dvojno isticanje cijena, a koji je htio ostati anoniman, govori o svojim razlozima ranijeg uvođenja.

„Već dugo vremena postoji najava o obvezi uvođenja dvojnih cijena odnosno isticanju postojećih cijena i u eurima te smo znali kako nas to u budućnosti čeka. Stoga smo dvojno iskazivanje uveli već sada, radi troškova koji nas čekaju u budućnosti, a i kako ne bismo morali mijenjati cjenike. Znamo koji je srednji tečaj eura. A i lakše je turistima ovako,“ govori nam ugostitelj.

Predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik Zlatko Begušić smatra kako se radi o promjenama operativnog karaktera koje bi u Dubrovniku trebale proći bez većih problema jer se cijene odavno komuniciraju i u eurima.

„Zadan je tečaj u smislu konverzacije tako da se sve djelatnosti, pa i ona ugostiteljska, pripremaju za dvojno iskazivanje cijena i prelazak na euro. Neki će već mijenjati cjenike te odlučiti hoće li im referentna valuta biti kuna ili euro. Mišljenja sam kako tu neće biti previše problema. Stvar je operativnog karaktera, već je odavno odlučeno kako želimo u eurozonu, a s obzirom na to kako smo turistička zemlja, već odavno komuniciramo svoje cijene u raznim valutama,“ kaže Begušić podsjećajući na to kako se tu radi ponajviše upravo o eurima.

„Oni koji su već počeli iskazivati dvojne cijene uglavnom se drže eura i prema njemu zaokružuju. Ako bi to radili prema kunama, onda bi cijene bile čudne. Primjerice, ako kava košta 10 kuna, u novom cjeniku bi to bilo 1,33 euro pa se radije zaokružuje po euru, a ne po kunama. Također, oni koji imaju tiskane cjenike, razmišljat će o tome da te cijene iskazane u eurima i zadrže kako ih ne bi morali ponovno mijenjati i zaokruživati po zadanom tečaju,“ izjavila je Farčić

dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

DOŠLO JE DO POSKUPLJENJA, ALI NE SAMO ZBOG ZAOKRUŽIVANJA NA EURO

ODLUKOM OPĆINSKOG

SUDA Grad

Dubrovnik postaje vlasnik parka na Babinom kuku

Grad Dubrovnik preuzima vlasništvo nad parkom na Babinom kuku. Naime, Općinski sud u Dubrovniku presudio je u korist Grada utvrdivši da je vlasnik parka na Babinom kuku površine 16.943 metra kvadratna.

U pravnoj stvari radi utvrđenja i uknjižbe tužitelja Grada Dubrovnika protiv tuženika Valamar Riviera d.d., Općinski sud je dana 21. lipnja presudio da je tuženik Valamar Riviera d.d. Poreč dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist Grada Dubrovnika na dijelu navedene nekretnine koja čini novoformiranu česticu 1575 k.o. Gruž. Presudom se također Valamaru nalaže istovremeno brisanje svog prava vlasništva.

Iz dokaza provedenih tijekom postupka utvrđeno je da je predmetni park napravljen u vrijeme izgradnje hotelsko-turističkog centra na Babinom kuku, da do danas nije mijenjao svoju namjenu te da je ostao pristupačan svim osobama. Sud smatra da je time pravni prednik tuženika izvršio svoje obveze iz Ugovora o davanju zemljišta na korištenje pa je stoga predmetna nekretnina postala i ostala javni park, odnosno danas vlasništvo Grada Dubrovnika.

Ukupno je u istom parničnom postupku Grad Dubrovnik utvrdio pravo vlasništva nad 19.943 metra kvadratna zemljišta na Babinom kuku. Protiv ove presude stranke mogu uložili žalbu u roku od 15 dana.

Ministarstvo potvrdilo usvajanje ustanove koja će upravljati domovima umirovljenika

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske odgovorilo je na zahtjev Grada Dubrovnika te je Rješenjem utvrdilo da je Odluka o osnivanju javne ustanove socijalne skrbi Dom za starije osobe Ragusa u skladu sa Zakonom o ustanovama, Zakonom o socijalnoj skrbi i drugim posebnim propisima.

Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je na

svojoj 11. sjednici održanoj 9. svibnja 2022. donijelo Odluku o osnivanju navedene ustanove kao javne ustanove za pružanje socijalnih usluga. Ustanova Dom za starije osobe Ragusa upravljat će novim domovima za starije i nemoćne osobe - Domom umirovljenika koji se gradi u Gružu na mjestu bivšeg hotela Gruž te budućim Domom za starije i nemoćne koji će se graditi pored Opće bolnice Dubrovnik.

Rekonstrukcijom i uređenjem doma hotelskog tipa u Gružu, prvim novim domom za starije koji se u Dubrovniku radi nakon 51 godinu, i izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice većinom će se zadovoljiti potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika, što je jedna od najvažnijih mjera ove gradske uprave usmjerenih na podizanje kvalitete života i skrbi za sugrađane treće životne dobi.

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK 10 Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

DOM ZA STARIJE OSOBE RAGUSA

Gradonačelnik

Franković sudjelovao u emisiji o turizmu na europskoj

ARTE TV

Završeno

pobijanje pilota na Lapadskoj obali, kreće proizvodnja elemenata obalnog zida

Na gradilištu Lapadske obale u petak, 24. lipnja u cijelosti je završen posao pobijana pilota i to betoniranjem posljednjeg, 131. pilota. Uz izgradnju i postavljanje obalnog zida, upravo je pobijanje pilota od betona i armaturnog čelika najzahtjevniji dio investicije u cijelosti financirane europskim i nacionalnim sredstvima. Početkom idućeg tjed -

na započet će nova faza radova – proizvodnja segmenata obalnog zida na privremenom gradilišnog pogonu ispred Kazbeka. U međuvremenu, tijekom ovog tjedna, a uvažavajući kretanja na tržištu čelika, očekuje se isporuka armature potrebne za proizvodnju navedenih elemenata obalnog zida. Početak ugradnje tako proizvedenih armirnobetonskih

segmenata zida, ukoliko ne bude nepredviđenih zastoja u isporuci materijala, planiran je u drugoj polovici srpnja. Unatoč manjim zastojima uzrokovanih nepredvidljivim kretanjima na tržištima materijala dinamika izvođenja radova na projektu Lapadske obale nije ugrožena i projekt napreduje sukladno planovima investitora i izvođača radova.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković na poziv televizijske kuće ARTE gostovao je ovog tjedna u Parizu u emisiji „27“.

Pred višemilijunskim auditorijem, popularanog i iznimno gledanog programa francusko-njemačke produkcije gradonačelnik Franković je podijelio iskustva Dubrovnika koji se 2017. godine nalazio na listi gradova koje treba izbjegavati, te istaknuo kako je to danas Grad primjer koji se razvija održivim smjerom koristeći suvremene alate prema odgovornijem turizmu i lokalnom razvoju. roškove puta, smještaja i gostovanja u programu emisije gradonačelniku Frankoviću snosi kanal ARTE.

Grad Dubrovnik proveo je radove na izgradnji i uređenju nogostupa za potrebe novog  pješačkog prijelaza sa semaforima na državnoj cesti na Nuncijati. Naime, novi pješački prijelaz smjestit će se istočno od postojećeg ulaza u naselje Nuncijata kod spoja državne ceste D8 i Ulice Đura Basaričeka.

Grad Dubrovnik izgradio je nogostup, potporni zid i izveo prilagodbu skalina s južne strane državne ceste D8 te izgradio nogostup na sjevernoj strani cesteod budućeg semaforiziranog pješačkog prijelaza do postojećeg autobusnog stajališta. Ukupno je izvedeno oko 50 metara nogostupa, a vrijednost izvedenih radova iznosi 130 tisuća kuna s PDV-om.

Dubrovački dnevniK petak, 1. srpnja 2022. Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Završeni radovi na uređenju nogostupa uz budući semaforizirani pješački prijelaz na Nuncijati

Vijećnici usvojili prve izmjene i dopune proračuna Dubrovačkoneretvanske županije

Uvodno obrazlažući ovaj rebelans, župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako se proračun prilagođava svim potrebama županije, njenih područja i ustanova te kako je riječ o dobrom dokumentu

Deveta sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije održana je u ponedjeljak u velikoj vijećnici. Na sjednici je prisegnuo novi vijećnik Frano Vlašić koji je u Skupštini zamijenio Blaža Peza koji je mandat stavio u mirovanje. Vijećnici Županijske skupštine izglasali su prve izmjene i dopune proračuna, kao i izvješće o izvršenju proračuna za 2021. godinu. Uvodno obrazlažući ovaj rebelans, župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako se proračun prilagođava svim potrebama županije, njenih područja i ustanova te kako je riječ o dobrom dokumentu. ‘Ovim izmjenama i dopunama uvrstili smo vrlo važne projekte u svoj proračun, poput rekonstrukcije lifta u Termoterapiji, osvjetljenja heliodroma u Janjini, ali i brojne druge jako važne investicije’, naglasio je župan. Većinom glasova usvojene su i izmjene i dopu-

ne proračuna Županijske uprave za ceste. Jednoglasno su usvojena izvješća o radu Zavoda za javno zdravstvo-Odjela za mentalno zdravlje te Izvješće o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Vijećnici Županijske skupštine dali su suglasnost za zaduženje Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik za potrebe provođenje projekta Regionalnog centra kompetentnosti te Županijskoj lučkoj upravi Vela Luka za provođenje projekta Pomorsko-putničkog terminala Vela Luka. Usvojena je i Odluka o izmjeni Statuta Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen, kao i Odluka o osnivanju Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije kojom se ne osniva nova uprava, nego se usklađuju lučka područja što podrazumijeva izmjenu izvorne odluke o osnivanju.

‘Ovim izmjenama i dopunama uvrstili smo vrlo važne projekte u svoj proračun, poput rekonstrukcije lifta u Termoterapiji, osvjetljenja heliodroma u Janjini, ali i brojne druge jako važne investicije’, naglasio je župan.

Dobroslavić predstavio rebalans

Frano Vlašić je zamijenio Blaža Peza u vijećničkim klupama

utijavanje na hladno

Toplinski udar

Toplinski valovi koji nas zapljuskuju, uzrokuju brojne zdravstvene probleme, čak i u mlađih ljudi, zato doktori upozoravaju na dodatan oprez, uzimanje više tekućine, držanje hlada, a za one koji to mogu, ostanak u kući u rashlađenom prostoru. Sve to savjetuje se kako hitna ne bi morala svako malo intervenirati. Ljudima se pomuti u glavi, često pričaju besmislice i to je zapravo sasvim normalno i očekivano po ovakvim visokim temperaturama. I zato nemojte ozbiljno shvatiti ništa što naši političari govore ovih dana. Sve je to od toplinskog vala iliti udara. U takvim uvjetima posve je logično Matovo opravdavanje bespravne gradnje terase splitskog kandidata za gradonačelnika Đogaša. Kako bi rekli Englezi, stavio je na krivog konja. Tko zna zašto mu se činio perspektivnim. Nek vam ne padne na pamet preskočiti na susjedov ravan krov, ograditi ga i posaditi biljke, staviti tendu i proglasiti to svojom terasom. To u Gradu ne prolazi.

problema sa spavanjem, zbog čega bi im ovaj stručnjak za spavanje dobro došao. Gubitak izbora zapravo je neka vrsta odskočne daske, barem se to uspješno primijenilo u slučaju Filipović. Kako god, bio je to težak visoko-toplinski tjedan za sve pa onda i za našeg Mata, koji je u normalnim okolnostima uvijek stao i stajao uz civilizacijske vrijednosti, poštujući sve svoje građane, jednako kao i sve vrijednosti hrvatske države na koje smo prisegnuli Ustavom, ali i ulaskom u Uniju pa tako i antifašizam. I ne, nije se tu ništa promijenilo, nego je stvar u prokletom toplinskom udaru koji dođe i hvala dragom Bogu i prođe.

tičara koji im povremeno daju nadu, ali rješenje je samo misaona imenica. Kažem vam, meteorolozi i prokleta vrućina krivi su za sve.

USAD-u

je to samo figurativno rekao, što zbog nesnosne vrućine i toplinskog udara, što zbog obveze prema stranci, koja podupire Đogaša, ali i zato što to ni nije njegov, nego splitski problem. Đogaš je onaj kandidat koji nije u HDZ-u, ali ga podupire HDZ, poglavito vrh stranke, dok on sam ne podupire HDZ, zbog čega je na plakatima zatajio ikakvu vezu s tom strankom, jednako kao što se u svojim izjavama maksimalno ograđuje od HDZ-a. Vrag me odnio ako to ne izgleda kao da je u Splitu HDZ otišao u ilegalu i đe ćeš onda glasati za stranku u ilegali. Ipak, nisu male šanse da nam Đogaš završi kao ministar u Vladi, baš kao i Filipović. Možda se zato Beroš prekomjerno znoji u zadnje vrijeme. Moguće je kako neki ministri imaju

Mato

Zato vrijeme sličan problem, ali s obrnutom reakcijom, događa se i našem Zokiju koji je u Španjolskoj na NATO samitu potpuno zanijemio. Dok je Biden sa svojima u pozadini ‘lomio’ Erdogana, Zokija nije trebalo ‘lomiti’, on je uživao na večerama i druženjima sa svjetskim državnicima, ali i sa španjolskim kraljevskim parom. Đe ćeš bolje, vrućina i dobra hrana nikako nisu vrijeme za bavljenje Hrvatima u BiH. To je ostavljeno dreci za kućnu upotrebu. Zato je, u nas doma, ministar Radman objašnjavao novinarima kako je on napisao sve što bi Zoki trebao na samitu govoriti, ali nema pojma što će ovaj stvarno izgovoriti. Pohvalna je ta Radmanova lucidnost. Možete li, čak i pod pritiskom najgoreg toplinskog udara, zamisliti kako Zoki izgovara ono što mu Radman napiše? Srećom po Fince i Dance, Zoki je posve drugačiji lik među gomilom svjetskih faca nego na domaćoj show sceni. Mio i tih! Na kruh ga možeš namazati. Što se tiče problema koji imaju Hrvati u BiH, e to će bildati kad se vrati doma. Ako tko, oni su navikli na vratolomije naših poli-

su ukinuli prava žena na slobodno odlučivanje. Trenutno se to odnosi na prekid trudnoće, ali pravo na slobodno odlučivanje, ma koliko i kako ga se tumačilo, i ma koliko je to pitanje za svaku ženu teško, stresno i bolno, spada u osnovno ljudsko pravo. U Europi su sve glasniji konzervativci s istim takvim zahtjevom. Situacija u Poljskoj je kudikamo gora, a naši Batarelo i Markićka već marširaju u tom smjeru. Ne marširaju oni za boljom edukacijom i boljim zdravstvenim sustavom, nego samo i isključivo za zabranom koju oni smatraju primjerenom. Ne zaboravimo kako zabrane koje dokidaju ljudska prava u bilo kojem obliku vode samo i isključivo u diktaturu. Tu nema nešto između. Sve u svemu ljudska prava i sloboda svakog pojedinca i dalje su, naravno, zagarantirana svima, osim ženama. Nastavi li se taj trend možda američki Vrhovni sud, kojega je Trump napunio svojim istomišljenicima, ukine i pravo glasa ženama. Od toga do inkvizicije i spaljivanja vještica uopće nije daleko, kako se iz današnje perspektive čini. Dečki bi zatvorili krug i vratili se na početne postavke. Mislili smo da je rat u Europi nemoguć u 21.stoljeću, jednako kao i blagodat grijanja plinom ili strujom. Stvari se naglo mijenjaju, a ljudska prava uvijek u teškim vremenima postaju opasna smetnja. Naravno, uvijek i najprije stradaju ženska prava. Ali, dečki dragi, poslije ženskih, stradavaju i sva ostala ljudska prava pa onda to i vas toka. Nemojte to nikad smetnuti s uma. Živjele ‘’vještice’’! Eto vas.

Piše Vjera Šuman

MARKO MILJANIĆ, TURISTIČKI I EKONOMSKI STRUČNJAK

„Od turizma direktno ili indirektno živi 90 posto Dubrovnika”

Održivi turizam, specifičnosti dubrovačkog kraja, nedostatak kadra i izazovi koje donosi turizam budućnosti teme su koje donosi svaka sezona, bila ona pandemijska ili rekordna

Turistički i ekonomski stručnjak, profesor na Sveučilištu Libertas i nekadašnji pročelnik UO za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić, podijelio je s nama razmišljanja o trendovima i izazovima u turizmu i perspektivi Dubrovnika kao održive destinacije.

Posljednje dvije godine obilježio je koronavirus i pandemija. Sektor koji je pretrpio najveći udarac je svakako turistički. Dubrovnik je grad čiji žitelji direktno i indirektno žive upravo od turizma. Je li se kroz ove dvije godine i

sada kada se stvari vraćaju u ‘staro normalno’ turizam pokazao kao održivi sektor ili kao grana koja je izrazito krhka?

Već godinama, i u teoriji, i u praksi kola jedna izreka kako je turizam ‘industrija na staklenim nogama’. Ono što nam je pokazala pandemija je upravo to da turizam danas imamo, a sutra možda nemamo. To treba gledati u kontekstu turističkog putovanja, turizam spada u sferu sekundarnih potreba. Svijet je prvo zadovoljavao egzistencijalnu potrebe za zdravljem, a tek onda se može razmišljati o putovanjima i dokolici. U situacijama potpu-

Piše: Petra Srebrović foto GORAN MRATINOVIĆ

petak, 1. srpnja 2022.

nog zastoja turističkih putovanja, kada je potražnja svedena na nulu, postavlja se pitanje čime ćemo se baviti? Mi u Dubrovniku nemamo proizvodnje niti industrije, što je u turističkom smislu dobro, jer se možemo hvaliti čistim zrakom, morem i gradom kakvog imamo. Imamo prirodne i društvene resurse, a ono što moramo raditi jest produljivati turistički boravak, baviti se održivošću u smislu fizičkog primitka gostiju, odnosno izmicati te goste u ostale dijelove grada, stvaranjem ponude, primjerice u Gornja sela ili Elafite.

U Dubrovniku se često govori o održivom turizmu, hoće li to postati tek jedna fraza koja se ponavlja, a ne znači puno? Što za vas uopće znači održivi turizam?

Potencijal imamo. Međutim, grad je fizički ograničen, može rasti u fizičkom kapacitetu unutar privatnih objekata, no moramo uvoditi neka ograničenja u javnim prostorima kako bi turistima bilo ugodnije, a građanima sve skupa podnošljivije. Ima mnogo područja koje možemo razvijati, etno turizam, eko turizam, općenito ruralni turizam. Ono što uvijek zagovaram kroz svoju karijeru jest da, ako govorimo o ‘etno, eko i ruralnome’, govorimo o proizvodnji, a ne govorimo samo o turizmu. Sve se uvijek vrti oko turizma, pa to bude –‘imam sto kreveta i dvije koze’, ali paradigma treba biti – ‘imam sto koza i dva kreveta’.

Jesmo li onda grad održivog turizma ili to tek trebamo postati?

Idemo u dobrom smjeru. Prije nekoliko godina razmišljalo se samo o brojkama i fizičkim pokazateljima koji su bili nešto s čime se može pohvaliti i gradska uprava. Zbog nekih napisa u svjetskim medijima došlo je do trenutka kada je trebalo prelomiti. Posegnuli smo za mjerama koje su možda naočigled smiješne, kao što je postavljanje konopa na ulazu s Pila, ali ta mala mjera doprinijela je održivosti tijeka turista na ulazu u povijesnu jezgru. Grad je uveo i ograničenje broja kruzera, bolje su službe organizirane, ‘dispatch’ je bolji od Gruža prema Gradu, ekipirani su prometno i komunalno redarstvo, idemo prema održivom turizmu. To je nešto što se gradi svake godine iz sezone u sezonu, proces koji je beskonačan.

Spomenuli ste kako se nekada ranije turistički uspjeh mjerio isključivo, ili makar u najvećem dijelu, po brojkama dolazaka i noćenja. Što se sada promijenilo, kako mjeriti turistički uspjeh i jesmo li destinacija koja se može pohvaliti uspjehom?

Kvaliteta je nešto što stoji nasuprot brojkama, takozvana ‘value for money’ (op.a. vrijednost za novac). Međutim, cijene kakve imamo su relativ-

no konkurentne, neke druge destinacije na Mediteranu koje uvjetno rečeno imaju konkurentnije cijene, ne mogu ponuditi sve ono što nudi Dubrovnik. Mi se ne želimo niti trebamo uspoređivati i natjecati s turističkom resortima koji možda jesu jeftini i imaju ‘sve’ i to je nekad zanimljivo, ali Dubrovnik je postojao i prije GOT-a i raznih drugih atributa koji su nas doveli na svjetsku kartu. Postojat će i kad se zaboravi na GOT i slične proizvode. Ovdje svakako želim istaknuti da sam zagovornik filmskih produkcija i da je to smjer u kojem grad treba ići poglavito u vansezonskim mjesecima.

Kada govorimo o vrijednosti za novac, ima li Dubrovnik za ponuditi tu vrijednost? Nudimo li kvalitetan turistički sadržaj i što nas ističe kvalitetom u odnosu na druge destinacije? Očigledno je da imamo vrijednost i kvalitetu za ponuditi. Kada je Institut za turizam istraživao na području Dubrovnika, rezultat je pokazao kako je prva motivacija svih gostiju za dolazak - sunce i more, ta paradigma i danas vrijedi. Međutim, sve je manje onoga što nam gosti zamjeraju. Zamjerali su nam gužvu kao naslijeđe iz prijašnjih godina. Ostala mi je u sjećanju jedna zgoda prije 15 godina kada sam išao na Lokrum. Gošća koja je tada plaćala kartu tek nekoliko eura bila je zabrinuta je li izgubila vrijeme i hoće li na Lokrumu imati nešto za vidjeti, jer je cijena mala. Tako da, cijena nekada mora dati na ekskluzivnosti i dostupnosti. Gradske zidine su podignule cijenu,

„Čast poslodavcima koji ljude zadržavaju preko zime i ne otpuštaju, idu u minus s radnim satima, pa to nadoknađuju tijekom sezone. No s druge strane, imamo one koji zapošljavaju pet mjeseci i 29 dana kako ne bi posloprimac ostvario pravo na godišnji odmor. To je dovelo do današnje situacije kada nedostaje kadra i kada poslodavci kažu – ‘pošalji mi bilo koga’. Kada to kaže hotel s četiri ili pet zvjezdica, onda imamo problem’’

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački

fizički se promet smanjio nekoliko postotaka, a upravo je to bila želja, i Grada, i DPDS-a, smanjiti fizičku opterećenost Zidina, a u isto vrijeme to nije smanjilo prihode nego je čak povećalo prihode za 15 ili 20 posto. U održivosti nekada treba ići na nepopularne mjere kao što je povećanje cijena, ali dok ima potražnje, to je opravdano. U posljednje se vrijeme u neformalnim razgovorima može čuti kako se s pandemijom dogodio trenutak da su u Dubrovnik počeli dolaziti turisti koji ga u nekim ‘normalnim’ vremenima nikada ne bi vidjeli. Imali smo jedno vrijeme umanjene cijene smještaja i turističkih usluga, pa se neko vrijeme nije putovalo. Sada se u dijelu turističkih krugova može čuti kako su nam došli gosti niže platežne moći i manji potrošači. Primjećujete li vi to?

To je mit, možda čak i alibi koji koriste određeni subjekti u turizmu. Kada je korona krenula neki doajeni dubrovačkog turizma su govorili kako se ne trebaju smanjivati cijene. Ali kako da netko uvjetuje privatnicima na tržištu da ne smanjuju cijene, ako će im popunjenost biti nula? Ako smanje cijene za 30 posto, bit će popunjeni cijelo ljeto - što će čovjek odabrati? Uvijek se odabire što osoba smatra sebi lukrativnijim. Priča o tome da se cijene ne smanjuju drži vodu, ali to je priča za ‘sretne godine’ kada je potražnja tolika da se cijene mogu višestruko podizati. Okolnosti su se promijenile i ako se mi ne prilagodimo, gosti će otići negdje drugo. Moramo shvatiti da korona nije samo nas pogodila, naši gosti velikim dijelom dolaze iz zemalja koje su turistički razvijene, a ako oni kod sebe nemaju prihoda, znači da neće ni kod nas odrađivati rashode u turističke svrhe.

Cjelogodišnji turizam, imamo li što ponuditi zimi kao destinacija - na prvom mjestu sunca i mora?

Ako poduzetnici nemaju potražnju 365 dana u godini onda oni neće raditi cijele godine jer ne žele imati fiksne troškove zaposlenih za razdoblje kada ne rade. Čast poslodavcima koji ljude zadržavaju preko zime i ne otpuštaju, idu u minus s radnim satima, pa to nadoknađuju tijekom sezone. No s druge strane, imamo one koji zapošljavaju pet mjeseci i 29 dana kako ne bi posloprimac ostvario pravo na godišnji odmor. To je dovelo do današnje situacije kada nedostaje kadra i kada poslodavci kažu – ‘pošalji mi bilo koga’. Kada to kaže hotel s četiri ili pet zvjezdica, onda imamo problem. U turizmu nije lako raditi, danas svatko misli da može biti konobar. Može biti fizički prisutna osoba, ali ne može biti dobar konobar jer nema manire, ne zna prodati skuplju bocu, prezentirati vinske karte i druge stvari koje se uče. Me-

ne zaista užasava činjenica što se svake godine upisuje sve manje konobara, a radi se o časnom i relativno dobro plaćenom poslu.

Kada ste se osvrnuli na mlade, profesor ste na Sveučilištu Libertas, predajete ekonomsku i turističku grupu kolegija, kako naši mladi danas vide turizam?

Profil studenata koji su na Sveučilištu Libertas je vrlo zanimljiv, od mladih ljudi koji se tek pronalaze do onih koji čvrsto rade i to je dobro jer uče ono najbitnije. Kada sam sa 16 godina počeo raditi čistio sam plažu i raspoređivao ležaljke, nisam očekivao da ću odmah biti direktor, niti se to može očekivati. Ono što je bitno jest učiti mlade ljude da sve trebaju steći svojim radom, jer ako sve dobiju, onda to neće znati cijeniti. Vratit ćemo se na cjelogodišnji turizam. Mislite li da je to očekivanje realno za Dubrovnik? Realno je za očekivati, međutim, mi smo razvikana avio-destinacija i imamo problem s letovima. Ne upirući prstom ni u koga, ipak često imamo loše vremenske uvjete na zračnoj luci i nemogućnost slijetanja. Kroz priču s autocestom i Pelješkim mostom nadam se da će se to djelomično popraviti. Potražnja zimi definitivno postoji, ali činjenica je da dosta te potražnje ne želi doći zbog zimskih redova letenja i presjedanja. Da preslikamo sada situaciju iz 2018. ili 2019. godine kada smo imali ogroman pritisak tijekom visoke sezone, imali bismo u zimskom periodu preko 10 direktnih letova, a to se odmah vidi na bookingu. Hotelijerima je do 31. listopada popunjenost odlična, dok 1. studenog nemaju potražnje i mogu samo razmišljati o zatvaranju. Nije to stvar cijene, pa i vrijeme je odlično, mi sezonu po tim parametrima možemo produžiti, no problem su letovi i prometna nepovezanost. Kada ljudi znaju kako

„Ono što uvijek zagovaram kroz svoju karijeru jest da, ako govorimo o ‘etno, eko i ruralnome’, govorimo o proizvodnji, a ne govorimo samo o turizmu. Sve se uvijek vrti oko turizma, pa to bude – ‘imam sto kreveta i dvije koze’, ali paradigma treba biti – ‘imam sto ovaca i dva kreveta’“

petak, 1. srpnja 2022.

postoji velika šansa da neće sletjeti u Dubrovnik nego u Split, pa se voziti autobusom, oni biraju druge destinacije. Da zaključimo, može se razvijati cjelogodišnji turizam, ali je pitanje pod kojim uvjetima, odnosno trebaju se zadovoljiti vanjski faktori.

U turizmu evidentno nedostaje kadra, to je sada već svima jasno. Događa li se pad kvalitete turističke usluge zbog nedostatka kadra, ili barem kvalitetnog, profesionalnog i educiranog kadra. S obzirom na to kako smo poznati, među ostalim, i po izrazito uslužnim, pristojnim i srdačnim ljudima, događa li nam se pad kvalitete i može li nam to utjecati na zadovoljstvo gostiju?

Pretpostavljam da bilo koji poslodavac u privatnom sektoru dobro razmišlja zašto je posloprimca zaposlio i da kontrolira njegov rad. On to prvenstveno radi zbog sebe, a ne zbog destinacije. Često volim reći da destinaciju ocrtava svaki pojedinac, subjekt na tržištu. Mislim da su hotelski objekti dobro ekipirani, u razgovoru s direktorima u Dubrovniku čujem da nemaju većih problema s pronalaskom radnika. Ključ je sve raditi na vrijeme, već 1. studenog treba izaći na tržište i tražiti ljude za iduću sezonu, taj ‘head hunting’ ne radi se u travnju, tik pred otvaranje. Pitanje je tko je tada ostao na tržištu i zbog čega. Kada pronađete kvalitetan kadar koji je ambiciozan, u tom slučaju ćete imati dobrog zaposlenika.

Još od početka godine rade se projekcije u odnosu na 2019. godinu, s popuštanjem mjera i dolaskom prvo predsezone, a sada i sezone govori se o brojkama uspješnosti, dolazaka i noćenja u odnosu na tu rekordnu godinu. Je li malo pretenciozno uspoređivati se isključivo s najboljom godinom u turizmu i trebamo li možda ‘stati na loptu’ i povući usporedbu i s nekom drugom, primjerice 2018. godinom? U 2019. bilo je puno stvari koje možda nisu valjale, a 2020. se dogodio potpuni reset. Volim reći da se ne treba više uspoređivati s 2019. godinom jer počinjemo ispočetka. Mi nažalost na tržištu imamo stalno neke nove situacije, sada imamo bojazan zbog rata u Ukrajini. U situaciji geopolitičke nestabilnosti mora se ići dan za danom, planirati kao da će biti sve savršeno, ali raditi da se izvuče maksimum. Prostor unutar povijesne gradske jezgre fizički ima svoje granice, osobno smatram da broj od 18 tisuća noćenja je maksimalan broj za stanje u javnom prostoru, no ako disperziramo od Brsečina do Dupca uključujući Elafite imamo prostora za primiti 40 tisuća noćenja svakodnevno. Nemojmo se u svemu uspoređivati s 2019. godinom, dobro se usporediti samo zbog prihoda i prometa. Međutim, zbog aktualne inflacije i stanja na tržištu sve što se ostvari je dobro.

S dolaskom sezone uvijek se aktualizira pitanje buke, glazbe, šušura, uvijek se čuju oni kojima sve to smeta, turisti koji pjevaju ili glasno pričaju pod prozorima, glazba iz ugostiteljskih objekata i slično. Jesmo li konzervativna sredina ili je to manjina koja negoduje? Vidite li Dubrovnik kao sredinu koja prihvaća turizam u svim svojim vrlinama i manama? Trebamo razdijeliti dvije stvari, buku iz aspekta gosta i buku iz aspekta rezidenata, pogotovo stanovnika unutar Zidina. Ako živite u povijesnoj jezgri naravno da nije uvijek ugodno, pogotovo ako buka prelazi neke normalne granice. Ali turizam nije industrija spavanja, turizam je industrija provoda. Turistički proizvod čine i klubovi koji puštaju malo jaču glazbu. Mislim da se njima mora dopustiti rad. Ljudi koji vrlo vjerojatno na neki način žive od turizma, a žale se na buku, trebaju se malo suzdržati od negativnih komentara. Smatram da imamo dobru ponudu i s druge strane ljude kojima to smeta, i ja ih razumijem nije uvijek lako, ali trebaju i oni to prihvatiti, jer sigurno žive od turizma - na ovaj ili onaj način. Iako nikada nije napravljena satelitska bilanca turizma u Dubrovniku, da se vidi koliko se stvarno u turizmu radi, troši i zarađuje, mogu bez ustručavanja reći da direktno ili indirektno 90 posto Dubrovnika živi od turizma.

„Da preslikamo sada situaciju iz 2018. ili 2019. godine kada smo imali ogroman pritisak tijekom visoke sezone, imali bismo u zimskom periodu preko 10 direktnih letova, a to se odmah vidi na bookingu. Mi sezonu možemo produžiti, no problem su letovi i prometna nepovezanost“

„Ljudi koji vrlo vjerojatno na neki način žive od turizma, a žale se na buku, trebaju se malo suzdržati od negativnih komentara. Mogu bez ustručavanja reći da direktno ili indirektno 90 posto Dubrovnika živi od turizma“

Zbog svoje slavne povijesti i autentičnog izgleda te očuvanih srednjovjekovnih zidina, Dubrovnik privlači brojne filmske producente.

Piše: Petra Srebrović foto Grgo Jelavić/PIXSELL

Snimanje serije ‘Igra prijestolja’ odjeknulo je u cijelom svijetu, pa je Dubrovnik mnogim turistima postao ‘King’s Landing’, a grad je tako dobio još jednu publiku koja i danas dolazi vidjeti grad koji je poslužio kao kulisa snimanja ove planetarno popularne serije.

Dubrovnik je bez sumnje jedna od najatraktivnijih lokacija za filmska snimanja sa stalnim i izraženim interesom inozemnih produkcija, a osim toga Grad ima izvrsnu bazu filmskih profesionalaca koji su se dokazali kroz proteklo desetljeće kao iznimno kvalitetni kadrovi. Posebno se ističe Embassy Film kao snažna produkcijska kuća koja je zaslužna za snimanje serije Game of Thrones i čija je baza upravo u Dubrovniku.

IAKO JE NAJPOPULARNIJI, ‘GOT’ NIJE JEDINI

Najpoznatija serija koja se posljednjih godina snimala u Dubrovniku zasigurno je Igra prijestolja (Game of Thrones), u kojoj je grad dobio ulogu Kraljeva grudobrana (King’s Landing). Iako je planetarno poznata i popularna, a Dubrovniku je donijela i jedan novi vid prepoznatljivosti, serija ‘GOT’ ipak nije jedina popularna serija koja se snimala na jugu Hrvatske. Tu je i ‘Borgia’, europska serija koja gledatelje vraća u Renesansu, točnije u vrijeme uspona pape Aleksandra VI. U Dubrovniku je snimana i serija ‘Nestali’ s Ashley Judd u glavnoj ulozi, a 1990. i američki film o superjunaku Kapetanu Americi u kojem je Dubrovnik bio dom glavnog negativca.

Također, Biser Jadrana bio je kulisa britanskog filma ‘Tajna invazija’ (1964.), a radnja je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata. BBC je u Dubrovniku snimio mini seriju ‘Casanova’ i ‘Three Men in a Boat’. Često je kadrove za svoje filmove u Dubrovniku snimao i Orson Welles, a u njegovoj okolici i

ostatku Hrvatske snimane su borbe kauboja i Indijanaca u serijalu Winnetou. Na jugu Hrvatske snimao se i film ‘Nepodnošljiva težina golemog talenta’ s Nicolasom Cageom i Pedrom Pascalom u glavnim ulogama.

Grad Dubrovnik pripremio je projektni okvir ‘Televizijski i filmski studijski kompleks i game-development centar DUBROVNIK’. Zamišljen je kao poduzetnički inkubator, vrhunski opremljen i specijaliziran za razvoj video igara i profesionalizaciju filmskih snimanja

Snimanje serije ‘Igra prijestolja’ odjeknulo je u cijelom svijetu, pa je Dubrovnik mnogim turistima postao ‘King’s Landing’, a grad je tako dobio još jednu publiku koja i danas dolazi vidjeti grad koji je poslužio kao kulisa snimanja ove planetarno popularne serije.

dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

Veliki potencijal za filmska snimanja i razvoj kulture općenito ima prostor TUP-a u Gružu, zbog čega je u pripremi projekt za novi europski Bauhaus. Jedan dio kompleksa TUP bi tako u budućnosti predstavljao multifunkcionalni prostor s mogućnošću snimanja manje zahtjevnih produkcija

Kako Dubrovnik ne bi bio brendiran isključivo kao destinacija popularna zbog svoje kulture i povijesnog značaja, u Gradu se često spominje kako bi Dubrovnik trebao iskoristiti nove trendove te se nametnuti kao grad modernih, kreativnih i tehnološki suvremenih industrija.

„Filmska snimanja u gradu velika su promocija Dubrovnika. Planetarno popularna serija ‘Ga-

me of Thrones’ pokazala je što to znači za broj gostiju koji dolaze u Dubrovnik. Dobru promociju svakako očekujemo i od novijih filmova, poput onoga s Nicolasom Cageom i siguran sam da će to još više značiti za vidljivost Dubrovnika, čija su glavna tržišta Velika Britanija i SAD Mi se svakako nastavljamo razvijati u tom smjeru. Imamo u planu gradnju filmskog studija koji će doprinijeti da još više filmskih produkcija izabere Dubrovnik za mjesto snimanja“, rekao nam je gradonačelnik Mato Franković.

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački

AMBICIOZNI PROJEKTI U PLANU

Film ‘Nepodnošljiva težina golemog talenta’ je u Hrvatskoj sniman u listopadu 2020. godine, i to na nekoliko lokacija: Dubrovnik, Cavtat, Konavle, Popovica, Trsteno i zračna luka Čilipi. Filmska ekipa u Hrvatskoj je imala 15 dana, a na setu je radilo 337 filmskih djelatnika. Među njima je bilo i 87 filmskih djelatnika, 16 pripravnika i 198 statista iz Hrvatske.

Visokobudžetna serija ‘Obitelj Borgia’ snimala se u Dubrovniku. Jedna je to od najcjenjenijih i najgledanijih serija u svijetu, o jednoj od najzloglasnijih obitelji u povijesti. Radi se o kontroverznoj seriji koja je uzburkala duhove, posebno među crkvenim redovima.

Kako je Dubrovnik posljednjih godina sve popularnije odredište za snimanja, upitali smo Grad Dubrovnik koji su daljnji planovi za razvoj filmske industrije u Dubrovniku.

„Na poziv Ministarstva regionalnog razvoja Republike Hrvatske i županijske razvojne agencije DUNEA, Grad Dubrovnik pripremio je projektni okvir ‘Televizijski i filmski studijski kompleks i game-development centar DUBROVNIK’. Zamišljen je kao poduzetnički inkubator, vrhunski opremljen i specijaliziran za razvoj video igara i profesionalizaciju filmskih snimanja u kojem bi djelovale tvrtke tog profila, a Dubrovnik učinili dodatno prepoznatljivim na gamerskoj i filmskoj svjetskoj sceni“, odgovaraju iz gradske uprave.

Pojašnjavaju kako bi se ovim projektom trebao uspostaviti specijalizirani poduzetnički inkubator koji će doprinijeti razvoju kreativne industrije na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije s težištem na audiovizualnoj i IT industriji.

„Time će se doprinijeti jačanju konkurentnosti navedenog sektora gospodarstva i povećanju zaposlenosti.  Kompleks bi omogućio najam prostora, audiovizualne opreme i timova. U kompleksu se planiraju prostorije za gostujuće timove/stručnjake, coworking uredi/prostori za game-development start“, specificiraju iz gradske uprave.

Riječ je o strukturi koja je prije svega namijenjena razvoju kreativnih industrija, a uključivala bi i filmska snimanja malog obima u dijelovima koji se ne mogu raditi na vanjskim lokacijama.

„Realizacijom ovakvog projekta pružila bi se prilika mladim kreativcima i IT stručnjacima s našeg područja za daljnji razvoj i napredak u ostvarenju poslovnih ideja. Prema dostupnim informacijama od strane regionalne agencije DUNEA, realizacija ovog dugoročnog projekta ovisit će o nizu faktora, posebno međusektorskoj suradnji ministarstava, te krajnjim preporukama Europske komisije“, kažu iz gradske uprave.

Također, veliki potencijal za filmska snimanja i razvoj kulture općenito ima prostor TUP-a u Gružu, zbog čega je u pripremi projekt za novi europski Bauhaus, čiji je glavni element obnova kulturne baštine. „Jedan dio kompleksa TUP bi tako u budućnosti predstavljao multifunkcionalni prostor s mogućnošću snimanja manje zahtjevnih produkcija“, pojašnjavaju buduće planove iz Grada Dubrovnika.

Četvrta sezona popularne američke serije ‘Jack Ryan’ snimana je u veljači ove godine u Dubrovniku. U Gradu su tada bile brojne filmske zvijezde među kojima John Krasinski, Michael Pena, Michael Kelly, a supruga Krasinskog je posjetila i slavna glumica Emily Blunt.

Dubrovački dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

POTAKNUTI RAZVOJ KREATIVNIH INDUSTRIJA

Nema više ruskih luksuznih igračaka, ovog ljeta je 30 posto manje jahti u Dubrovniku

Bez obzira na to što će ove godine izostati luksuzne jahte ruskih oligarha koji su obožavali našu obalu, 300 posto više dolazaka kruzera pozitivno će se odrazit na prihod

Nakon što je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu, Zapad je nametnuo sankcije kao odgovor na agresiju. One se odnose i na ruske oligarhe, grupu moćnika koji su se počeli financijski isticati nakon pada Sovjetskog saveza, a tiču se i zapljena njihove basnoslovne imovine. Bogati su Rusi veliki ljubitelji luksuznih, skupocjenih jahti, a sada su one predmet zapljena. Stoga su ih vlasnici uglavnom prebacivali na Maldive, Tursku ili Izrael te ostale države koje nemaju sporazume s SAD-om koji se tiču zapljene jahti.

No, te su iste jahte prije ruske invazije na Ukrajinu plijenile pozornost u dubrovačkom akvatoriju. Njihov broj je gotovo nemoguće pobrojati. Tu su tako svoja sidra bacale ‘Anna’ Dmitrija Ribolovleva, ‘Galactica Super Nova’ Vagita Yusufovicha Alekperova, ‘Ocean Victory’ Viktora Rashnikova, ‘Clio’ i ‘Sputnik’ Olega Deripaske, ‘A’ Andreja Meljničenka, u više navrata i ‘Scheherazade’ koja se pripisuje Vladimiru Putinu, ali

RUSKE JAHTE SAD SU U TURSKOJ , NA MALDIVIMA , PA I CRNOJ GORI

Butjer

Ovih dana se ispred Lokruma mogla vidjeti ‘DreAMboat’, jahta milijunaša Arthura Blanka

‘Tango’ je jedna od jahti koje su u dubrovačkom akvatoriju bile svakodnevan prizor

i Abramovičeve ‘Solaris’ i ‘Eclipse’ te Vekselberov ‘Tango’, jahte koje su postale svakodnevni prizor u dubrovačkom akvatoriju tijekom ljetnih mjeseci. Inače, jahte ‘ Scheherazade’, ‘A’ i ‘Tango’ su zaplijenjene. ‘Anna’ se u trenutku pisanja ovog napisa nalazila u Turskoj, kao i ‘Clio’ te Abramovičeve jahte. ‘Ocean Victory’ je na Maldivima, a ‘Galactica Super Nova’ nam je blizu –u Tivtu, ali u Hrvatsku ne svraća. Dubrovački dnevnik upitao je predsjednika Uprave Luke Dubrovnik Željka Raguža kako su sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu utjecale na broj jahti koje se sada mogu vidjeti u dubrovačkom akvatoriju.

„Ove godine imamo 30 posto manje jahti nego lani, a pretpostavka je kako je razlog rat u Ukrajini. Također vrijedi naglasiti kako ruski oligarsi nisu plovili samo pod rukom zastavom, nego i pod zastavama Engleske, Paname i slično,“ izjavio je Raguž. No, premda je jahti manje, više je kruzera u odnosu na lani, kada su oni u velikom dijelu izostajali zbog pandemije.

„Imamo 300-postotno povećanje kruzera u odnosu na lani, a oni su najveći generatori naših prihoda. Uz tu činjenicu i bez obzira na to što bilježimo 30 posto jahti manje, godinu ćemo završiti u debeloj dobiti,“ kaže Raguž.

U PANDEMIJI RASLI PRIHODI OD JAHTI

Ipak, zanimljivo je to kako je u pandemijskom razdoblju Dubrovnik bilježio porast prihoda od jahti.

„Imali smo vrlo povoljnu epidemiološku situaciju, dok su naše konkurentske mediteranske zemlje bile u ‘crvenome’. Dubrovnik i općenito Hrvatska su tada bili prepoznati kao sigurna oa-

za. U pretpandemijskom su razdoblju one ostajale u prosjeku od dva do tri dana, a taj se prosjek povećao na osam do 10 dana u pandemijskim godinama, što je onda utjecalo i na same prihode Luke Dubrovnik koji se ostvaruju od jahti,“ objašnjava Raguž.

Uz trošak priveza i odveza, Luka Dubrovnik prihod od jahti generira i kroz preuzimanje otpada, kroz opskrbu strujom i vodom, no jahte ipak čine manji dio tih prihoda u odnosu na kruzere pa se pad njihovih dolazaka ne bi trebao snažnije osjetiti na prihodima Luke. No, nisu svi bili bez zamjerki na jahte ruskih oligarha koje su pristizale u Dubrovnik i okolicu. Postojale su kritike na činjenicu kako milijarderi, poput Romana Abramoviča, uopće ne plaćaju sidrenje svojih jahti u dubrovačkom akvatoriju. „To nema veze s Lukom. Oni su uvijek plaćali kad bi došli ovdje na privezište, a plaćanje sidrenja regulira država. Kad su na pučini, očito ne plaćaju, no to nema nikakve logike jer znam kako u stranim morima moraju plaćati, gdje god se nalazili. Zašto je kod nas drugačije i zašto se to ne mijenja, meni osobno nije baš jasno i nema mi logike. S pravom javnost to kritizira. Ne vjerujem kako oni s jahtama koje koštaju desetke milijuna eura izbjegavaju platiti nešto što košta tisuću ili pet tisuća eura,“ mišljenja je Raguž. Iako su ruske jahte izostale, neke druge se mogu vidjeti ovog ljeta. Tako su i ovih dana plijenile poglede ispred Lokruma, a među njima se mogla vidjeti i ‘DreAMboat’, jahta milijunaša Arthura Blanka, kao i Calex, u vlasništvu američkog bogataša Davida Wilsona. Stoga Dubrovnik i dalje ostaje primamljivo odredište za ljubitelje luksuza i njihove skupocjene ‘igračke’.

Inače, jahte ‘Scheherazade’, ‘A’ i ‘Tango’ su zaplijenjene. ‘Anna’ se u trenutku pisanja ovog napisa nalazila u Turskoj, kao i ‘Clio’, ‘Solaris’ i ‘Eclipse’. ‘Ocean Victory’ je na Maldivima, a ‘Galactica Super Nova’ nam je blizu – u Tivtu, ali u Hrvatsku ne svraća

Uz trošak priveza i odveza, Luka Dubrovnik prihod od jahti generira i kroz preuzimanje otpada, kroz opskrbu strujom i vodom, no jahte ipak čine manji dio tih prihoda u odnosu na kruzere pa se pad njihovih dolazaka ne bi trebao snažnije osjetiti na prihodima Luke.

dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

Meštar Hendić: Ako žele raditi, danas meštri mogu imati primanja kao liječnici

Hrvatskoj nedostaje radnika svih vrsta, pa tako i obrtnika. Većina mladih ne žele se baviti fizičkim radom, sanjaju o misaonim poslovima ili pak državnoj službi. Miho Hendić je dubrovački obrtnik koji je svoj posao istinski zavolio dok je stjecao znanje o njemu

Piše Aida Čakić foto Goran Mratinović

’Mogao sam davno otići u mirovinu. Bio sam četiri godine u vojsci i mnogi su mi savjetovali da to iskoristim, ali nisam htio. Da sam pošao u mirovinu vjerojatno ne bih bio ovako zdrav, možda bih počeo piti, igrati kladionicu i slično, a ovako imam svoj đir i nemam nikakvih problema. Sve dok je tako, radit ću i svoje znanje prenositi na mlađe koji to žele’’, priča meštar.

Obrtnicima nikad nije bilo lako. Nedostatak radne snage, ugovorene obveze, visoki troškovi poput režija i materijala za njihov rad, pitanje ekonomske isplativosti kao i brojne druge nedaće godinama ih prate. Razvoj novih tehnologija donio je razne dobrobiti, ali i ugasio mnoga zanimanja. Oni koji su ostali raditi, čini se kako to doista rade iz zadovoljstva. Jedan od takvih je i Miho Hendić kojemu je nedavno dodijeljeno najveće priznanje Hrvatske obrtničke komore ‘Zlatne ruke’.

Da Miho Hendić doista ima ‘zlatne ruke’ uvjerili smo se na licu mjesta, u njegovom radnom prostoru i gdje je prije više od 30 godina osnovao obrt za popravak mjernih uređaja. Pojašnjava nam kako se točno zove njegovo zanimanje. Prije su meštre poput njega zvali vagarima, a zapravo je službeni naziv tehničar za mjerne uređaje. No, u Gradu, ali i cijeloj županiji svi ga znaju i zovu kao meštra Hendića pa je tako i nazvao svoj obrt.

- Kad sam odlučio pokrenuti svoj samostalni posao razmišljao sam kako ću dati ime firmi. Išao sam Stradunom i ljudi su mi se javljali – ‘adio meštre’, ‘đe si meštre Hendiću?’ i onda sam zaključio pa zašto bih izmišljao neka posebna imena kad me svi znaju kao meštra Hendića i tako sam na kraju i nazvao svoj obrt. Drago mi je zbog toga, to je bio pun pogodak! – prisjeća se Hendić koji popravlja, servisira i priprema vage za ovjeru. Osim vagama, meštar je i za strojeve za mljevenje mesa, salamoreznice i sličnu opremu, a radi i servis fiskalnih kasa. Ukratko, meštar Hendić popravlja sve što je jednoj bu-

tizi potrebno za rad.

VAGE SU POSVUDA

Kaže kako ne postoji mjesta gdje nema vage.

- Kad se rodite, prvo vas operu pa vas odmah izmjere. Vage moraju biti u rodilištu, trgovini, zlatari, pekari, mesnici, tržnici, hotelima... Svake dvije godine vaga se mora zakonski provjeravati, tako nalaže inspekcija. To je zakonska obveza i dobro je što je tako jer tko bi inače donio vagu na popravak? Ako vaga nije baždarena može vam doći inspekcija i naplatiti veliku kaznu – govori meštar. Omiljene su mu već spomenute vage iz rodilišta.

- One su mi posebno drage jer se tad lijepo obučem u doktora i onda na licu mjesta naštimam vagu. One bi se poremetile da ih se donose na servis jer su jako osjetljive. Inače većinom radim na licu mjesta jer mi je lakše negdje doći i popraviti vagu, nego da je klijent šalje. Postoji mogućnost da se poremeti u dolasku ili povratku. Ovako izbjegnemo dodatni trošak – opisuje Hendić.

Prisjetio se kako se počeo baviti ovim danas rijetkim zanimanjem. Budući da je rodom iz Konavala, iz Dubravke, kao srednjoškolac je boravio kod pokojnog dunda u Gradu koji je bio meštar za vage u bivšem poduzeću Budućnost. - Kako sam stajao u njega, pomagao sam mu kada sam imao slobodnog vremena. Tako sam i zavolio ovaj posao. Moje prvo radno mjesto je bilo ono kućnog meštra u robnoj kući, a kasnije sam došao raditi s dundom jer se u to doba spojilo pet trgovačkih društava iz Dubrovnika, Agrum, Budućnost, Minčeta, Rudine i Srđ, koji su postali jedno i tako se povisio broj vaga pa su tražili još jednog djelatnika. Imao sam iskustva, završio tehničku školu i to je bio uvjet da dobijem posao. Radio sam s dundom sve dok on nije pošao u mirovinu, a onda sam nastavio sam. Međutim, došao je rat, na položaju sam proveo 50 mjeseci, ponekad bih došao doma i radio jer je ljudima trebao popravak pa se opet vratio u vojsku. Nakon rata sam otvorio samostalno obrt. Dubrovkinja mi je omogućila da kupim ovaj prostor i tu sam naslijedio opremu koja nije bila jeftina. Uzeo sam kredit, uskladio se sa zakonom i tako sam počeo raditi – prisjetio se meštar Hendić. S ljubavlju govori o svojim utezima i vrijednoj opremi koju ima.

PRECIZNOST JE NAJVAŽNIJA

- Kako se tehnologija usavršava, tako sam i ja mijenjao utege. Imam ih raznih, od onih za građevinske vage od 20 kilograma, koji zajedno imaju preko dvije tone, pa do preciznih za laboratorije u bolnicama. Ne mogu biti sretniji kad vidim da je ova vaga na nuli! Kad stavim na nju pola kilograma, onda ona to pokaže. Ako nije točna, popravim je. To je ta preciznost – objašnjava meštar Hendić s osmijehom na licu. Pitamo ga je li tako precizan i pedantan i oko drugih stvari u životu.

- Pa mogu reći da jesam. Možda sam nekad dosadan, ali što ću kad sam takav. Malo sam konzervativan i gledam kako stvari stoje, nema u mene ‘lako ćemo’. Stara njemačka izreka kaže: Povjerenje je dobro, ali kontrola još bolja – decidirano će meštar.

Posebno hvali dubrovačke mesare koji su prema njegovom mišljenju najpošteniji.

- Svima se može dogoditi neka greška, ali ona namjerna nije dobra. Na latinskom jeziku iz doba Dubrovačke Republike u Sponzi piše: „Moji utezi sprječavaju varati i biti prevareni, a mene dok važem robu, važe sami Bog“. To znači da je na pojedincu hoće li varati prilikom vaganja –stav je meštra Hendića.

Inače, mnogo vremena provodi na terenu jer ne popravlja samo vage u Dubrovniku nego ide

Da Miho Hendić doista ima ‘zlatne ruke’ uvjerili smo se na licu mjesta, u njegovom radnom prostoru i gdje je prije više od 30 godina osnovao obrt za popravak mjernih uređaja. Pojašnjava nam kako se točno zove njegovo zanimanje. Prije su meštre poput njega zvali vagarima, a zapravo je službeni naziv tehničar za mjerne uređaje. No, u Gradu, ali i cijeloj županiji svi ga znaju i zovu kao meštra Hendić pa je tako i nazvao svoj obrt.

dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

‘’Jedini sam ovlašteni serviser na ovom području. Što ću, kad me zovu moram poći… Moram odraditi posao jer onaj kojemu trebam ne može raditi bez svog glavnog alata. Neku noć me zvao čovjek iz Mokošice, pokvarila mu se salamoreznica, nije imao drugu, a sutra je mora raditi. Odmah sam otišao, to smo napravili za dva sata i on je ujutro normalno radio. Spasio sam ga da ne mora kupovati drugu’’, – priča meštar Hendić koji svoj radni dan započinje u šest sati ujutro.

- Jedini sam ovlašteni serviser na ovom području. Što ću, kad me zovu moram poći… - govori on te dodaje kako je prezauzet. Kaže kako ide popraviti vagu u podne ili ponoć, kad god zazvoni jedan od dva mobitela koja ima. Govori kako su mu potrebna dva jer ne može dopustiti da je nedostupan.

- Moram odraditi posao jer onaj kojemu trebam ne može raditi bez svog glavnog alata. Neku noć me zvao čovjek iz Mokošice, pokvarila mu se salamoreznica, nije imao drugu, a sutra je mora raditi. Odmah sam otišao, to smo napravili za dva sata i on je ujutro normalno radio. Spasio sam ga da ne mora kupovati drugu – priča meštar Hendić koji svoj radni dan započinje u šest sati ujutro.

Govori kako godišnji nikad nije koristio, ali je proputovao cijeli svijet prateći nogometnu reprezentaciju. Tada bi izbivao dva do tri dana iz Grada, ali ubrzo bi se vratio jer njegovi klijenti iz Dubrovnika pa i šire sigurno ne bi mogli izdržati bez njegovih usluga. Prepričava kako ga je dan prije ovog intervjua posao odveo u Velu Luku. Probudio se u 4:00 sata ujutro jer je morao na brod, a vratio se u 21:00 i kada je došao do radnje dočekala su ga trojica za posao oko servisa fiskalnih kasa.

- Napravio sam im to, došao kući i zaspao kao beba. Ne treba mi tableta za spavanje – kroz smijeh govori meštar Hendić.

O mirovini ne razmišlja. Ističe kako će raditi sve dok bude osjećao da može.

O MIROVINI NE RAZMIŠLJA

- Mogao sam davno otići u mirovinu. Bio sam četiri godine u vojsci i mnogi su mi savjetovali da to iskoristim, ali nisam htio. Da sam pošao u mirovinu vjerojatno ne bih bio ovako zdrav, možda bih počeo piti, igrati kladionicu i slično, a ovako imam svoj đir i nemam nikakvih problema. Sve dok je tako, radit ću i svoje znanje prenositi na mlađe koji to žele. Savjete dajem

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački

svima koji dođu kod mene i uputim ih što treba napraviti – priča meštar.

Nije zadovoljan interesom mladih za njegovo zanimanje. Dugo je tražio pomoćnika i nekog tko će naslijediti njegovo posao. Dolazili su vježbenici iz elektrotehničke škole na praksu, ali nisu bili previše zainteresirani.

- Možda kad mladi vide da treba nositi ove utege odustanu jer to nije baš lako. Ako imam vagu od tone to znači da po deset puta moram staviti nekoliko manjih utega pa sve tako dok je ne uštimam. U 30 godina nitko nije došao i rekao da će se baviti ovim poslom. Ne mogu mijenjati ovo naše društvo, ali veliki je problem to što nemamo meštara. Biti meštar, primjerice vodoinstalater, pa to je posao u rangu liječnika. Možda je tom negativnom trendu doprinijela apartmanizacija, život je lakši pa se mladi ne moraju mučiti nego žive od iznajmljivanja –promišlja Hendić.

Govori kako ga ponekad zovu ljudi iz hotela i pitaju može li im preporučiti bilo koga za električara, samo da zna držati ispitivač.

- Kad bih ja mogao nešto promijeniti onda bih vratio da se u školu ide tri, a na praksu dva dana. Tako je bilo prije i onda smo imali vrhunske meštre. Nisam mjerodavan za govoriti, ali potrebna je reforma koja će promijeniti obrazovanje i privući mlade da se bave tehničkim zanimanjima. Nekad je bio pojam biti kućni meštar u hotelu, za taj posao se tražila veza. Ne znam što će se dogoditi ako se ovaj negativni trend nastavi. Najvažnije je zavoljeti posao, a ja sam ga s vremenom zavolio i do danas je ostalo tako – zadovoljno govori.

Konačno je na miru i po pitanju nasljednika svoga posla. Naime, ponosno govori kako je ‘riješio’ taj problem pa će posao oko mehaničkih vaga, salamoreznica i još nekih detalja preuzetni njegov zet, a sin od prvog rođaka koji završava Elektrotehniku u Zagrebu bavit će se elektronskim vagama.

POSAO OSTAJE U OBITELJI

- Sve će ostati u obitelji. Vjerujem kako će se njih dvojica lijepo uklopiti, a ja ću pripomoći dok god budem mogao raditi. Dobro je što će oni naslijediti ovu vrijednu opremu jer da netko ide iz početka trebalo bi mu dosta novaca.

Priča nam kako je njegov sin počeo raditi s njim, no nije dugo izdržao.

- On se dosta dobro kuži u ovaj posao, ali smetalo ga je što imam brojna dugovanja. Kad je vidio da mi pojedinci ne plaćaju, a voze Mercedesa i godinama ne vraćaju novce, nije više mogao izdržati. Osnovao je građevinsku firmu koju uspješno vode inženjeri i imaju kvalitetne meštre. Nije mi žao što se ne bavi ovim poslom.

posvuda, od Korčule, Brača, Hvara, Makarske, Neretve…

‘’Nikad nisam bio blokiran, dovoljno je moje ime otvoriti u Poreznoj upravi i vidjeti da su mi svi računi čisti. Tko hoće, može raditi pošteno, uvijek ima posla. Oni koji ne žele raditi, uvijek se žale da im nešto smeta, pričaju kako im je kriv Tito, Tuđman, ovaj, onaj… Ma kad imaš posao i kad radiš nemaš vremena razmišljati o svemu tome. Jednostavno radiš ono što znaš i što voliš’’.

Danas je stanje po pitanju dugovanja nešto bolje, a i ja sam drugačiji, ne radim onima koji mi ne plate – govori. Meštar Hendić se ne žali po pitanju financijske strane svoga posla.

- Zadovoljan sam svojim poslom i primanjima, a najsretniji sam kad nešto popravim. Posebno mi je drago kad netko kaže da se nešto ne isplati popravljati, a na kraju se ipak ispostavi da sam ja bio u pravu. Sretan sam kad mi je stranka zadovoljna. Ako će raditi, danas meštri mogu imati primanja kao liječnici. Kad vam primjerice pukne cijev u kući, zovete meštra i ne pitate za cijenu. To može koštati sto ili tisuću kuna. Dat ćete mu koliko treba bez obzira na sve, jer ne možete bez toga – smatra Hendić. Govori kako mu priznanja i nagrade mnogo znače, a najdraži mu je poklon slika od jedne gospođe kojoj je popravio vagu.

- Ona je bila bolesna i morala se stalno mjeriti,

a imala je staru vagu koja se pokvarila. Nakon što sam je popravio nisam htio ništa naplatiti, ona me pitala kako se zovem. Rekao sam da sam Miho i tada mi je kazala kako sam od Boga poslan da popravljam vage jer sveti Miho drži vagu i važe duše. Donijela mi je i poklonila sliku iz Međugorja s tim prizorom koja mi od tada visi uokvirena na zidu. Kruna karijere mu je priznanje Hrvatske gospodarske komore ‘Zlatne ruke’.

- Ljudi su to prepoznali pa su me nagradili. Nikad nisam bio blokiran, dovoljno je moje ime otvoriti u Poreznoj upravi i vidjeti da su mi svi računi čisti. Tko hoće, može raditi pošteno, uvijek ima posla. Oni koji ne žele raditi, uvijek se žale da im nešto smeta, pričaju kako im je kriv Tito, Tuđman, ovaj, onaj… Ma kad imaš posao i kad radiš nemaš vremena razmišljati o svemu tome. Jednostavno radiš ono što znaš i što voliš – zaključio je za Dubrovački dnevnik meštar Hendić.

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Slađana i Iva - i iz slike se vidi da se pozirati uživa

Maro, Vedran, Marija i Dominik - lijepo je s prijateljima biti, u dragom društvu i kavu popiti

Jakša, Dženan i Dubo - tri šarmera iz Lapada na Adriaticu se vole okupati katkada

Marin, Marina i Milo - u spenzu se zajedno uputilo

Đurđa i Marija - i u šetnji elegancija

Tonko, Ekrem, Ines, Vinko i Tyra - u Atelieru Pulitika, UGD, se 18. LPFT izložbom slika otvara

Dubrovnik

Dubrovački dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Ana Rucner i Policijska klapa sveti Mihovil - na Srđu je lijepo bilo, s glazbom u prvi sunčani ljetni dan se “uplovilo”

Marin I Marija - nema s njima šale, svirkom prolaznike ispred crkve Male Braće razgale

Ljubica, Jelka, Drago, Suzana i LovorkaEkonomska i trgovačka škola svoje umirovljenike voli i poštuje i sastanku s njima se cijeli kolektiv raduje

Sunčana, Andrea, Ira, Lady, Marko, Iva i Sandra - prijateljice su izašle i u toplu večer uoči rođendana

Mato i Lile - predvečernje lapadske šetnje su im ponajviše mile

Jedan od posljednjih klasičnih putničkih brodova posjetio nas je kao francuski kruzer ‘’MERMOZ’’ i ciparski ‘’SERENADE’’

Građen je kao francuski lajner ‘’JEAN MERMOZ’’ za plovidbu prema svojim kolonijama

U brodogradilištu Chantieres de l’Atlantique u St. Nazaireu 1956. godine izgrađen je JEAN MERMOZ kao francuski putničko - teretni lajner od 12460 bruto tona za plovidbu prema svojim afričkim kolonijama. Brod je dobio ime po poznatom francuskom avio pilotu Jeanu Mermozu. Naručitelj broda, brodarska kompanija Fabre Line odmah ga je uposlila na liniji iz Marseillesa preko gradova Casablance (Maroko), Dakra (Senegal), Conakry (Guinea), Monrovia (Liberia), Abidjan (Ivory Coast), Te -

ma (Ghana), Lomé (Togo), Cotonau (Benin), Lagos (Nigeria), Duala ( Cameroon), Libervillea (Gabon), Port Gentil (Gabon) do Point Noirea (Congo). Bio je dug 162, širok 20 metra, mogao je u tri razreda primiti 750 putnika i 200 članova posade te i nešto tereta u brodskim skladištima. Dva dizel Pennhoet - Burmeister & Wain brodska motora ukupne snage 10600 KS preko dvije propele omogućavali su mu brzinu od 17 čvorova. Bio je to ujedno i posljednji putnički brod izgrađen u programu poslijeratne obnove u Drugom svjetskom ratu teško stradale francuske flote. Kada su jedna za drugom afričke kolonije postajale samostalne, posla je bilo sve manje pa je JEAN MERMOZ sve češće počeo ploviti na krstarenjima, a od 1965. pod operatorom Nouvelle Cie des Paquebots.

KOMPLETNO PREUREĐEN U KRUZER Na koncu je 1969. u Genovi kompletno preuređen, ima 13804 bruto tona te od sljedeće godine pod novim skraćenim imenom MERMOZ plovi isključivo na kružnim putovanjima pod novim vlasnikom Paquet Cruises. Godi -

Putničko – teretni lajner

Piše Ivo Batričević foto privatni arhiv

Mermoz je posljednji put prije rata došao 1989., a ponovno se vratio 1997.

Godine 1999. prodan je ciparskoj kompaniji Louis Cruise Lines koja mu daje novo ime SERENADE.

ne 1993. ga kupuje Costa Cruises, ali i dalje plovi pod Paquet brendom za francusko tržište, a dolaskom Coste pod vlasništvo Carnival Cruise Line, zbog starosti ga stavljaju u raspremu. Godine 1999. prodan je ciparskoj kompaniji Louis Cruise Lines koja mu daje novo ime SERENADE . U vrijeme ekspanzije modernih mega kruzera kada tržište nije bilo naklonjeno vetera-

nima, brod plovi na različitim rutama, uglavnom na kraćim kružnim putovanjima između Cipra i brojnih grčkih otoka te Bliskog istoka. Od listopada 2004. je u raspremi u zaljevu Eleusis pored luke Pirej u Grčkoj. Od sredine lipnja 2005. ponovo plovi na kratkim krstarenjima između grčkih otoka i Egipta. Početkom 2008. SERENADE je prodana da bi 14. lipnja pod imenom SERENA bila nasukana na plaže indijskog rezališta brodova Alang. Tu je uskoro izrezana te je završila u hrpi staroga željeza i istopljena u visokim pećima indijskih čeličana.

PRVI PUT DOŠAO SEDAMDESETIH

MERMOZ je do Domovinskog rata posjetio Dubrovnik ukupno 16 puta, uglavnom u predsezoni i posezoni. Prvi put uplovljava u luku Gruž 7. srpnja 1973., a posljednji put 22. rujna 1989. Nakon rata ponovo se vraća dana 9. rujna, 1. listopada i 4. listopada 1997. U programu iz 1982. godine navodi se itinerer 12dnevnog putovanja s polaskom 5. srpnja iz Toulona tičući luke: Livorno, Dubrovnik, Hvar, Venecija, Itea i Napulj. Star, ali još upotrebljiv MERMOZ pod novim vlasnikom i imenom SERENADE teško je odolijevao konkurenciji i kao jedan od posljednjih klasičnih putničkih brodova bio je sve bliži svome kraju. Ciparska brodarska kompanija Louis Cruise Line nas je obradovala te je 15. listopada 2006. oko 15:00 sati SERENADE doplovila na sidrište pored Dakse. S oko 500 putnika otplovila je oko 20:00 sati prema Veneciji i nikad se više nije vratila.

petak, 1. srpnja 2022. Priče o moru i brodovima

Serenade (Louis Cruise Line) uplovio je u Gruž 15. listopada 2006.

Mermoz (Paquet Cruises) prvi put je uplovio u luku Gruž 7. srpnja 1973.

Ovo je najbolji savjet u životu do kojeg sam došao

Novinar i pisac Tomislav Birtić pitao je Mara Marušića da mu napiše tekst o najboljem savjetu do kojeg je došao u životu. Tekst je objavljen u knjizi Inspiriraj se, gdje brojne poznate i manje poznate osobe pišu o svojim životnim inspiracijama

Zapošljavaš se u novinama za pet tisuća kuna. Prošlo je pet godina i pet inflacija, a tebi je plaća i dalje pet tisuća kuna. Cijene su u međuvremenu peterostruko narasle. Prošlo je novih pet godina i još pet inflacija, a tebi je plaća sada pet tisuća i 100 kuna. Cijene su u međuvremenu još nekolikostruko narasle. U podstanarskom stanu kojeg jedva plaćate ti i Slatka dolaze ti slike onog stručnjaka koji ti je dao nesebičan savjet da slijediš intuiciju i sve će se riješiti

Što je to život, koja mu je definicija? Život je, ukratko, savjet. Siguran sam da će jednog dana, ako NASA pronađe vanzemaljski život, prvo što će mali zeleni reći biti neki savjet:

-Niste normalni što ste učinili od planeta!

-Kako to mislite?

-Pa niste trebali dopustiti da Despacito ima najviše pregleda na YouTubeu.

Doslovno, u samom trenutku rađanja, prvo s čim se susretnete na planetu Zemlja je savjet:

-Držite ga ovako! – pokazuje babica majci dok ona ćompavo hita vas koji plačete – Ne, ne ovako… Od najranijih nogu okruženi ste savjetima kao Messi obrambenim igračima. Otprilike 95 posto riječi koje vam roditelji upute u prvih sedam godina života je neka vrsta savjeta. Vi lupate tenisku lopticu u zid, a mater vam govori.

-Pusti to, šta će ti to?

Možda ću, majko, biti Đoković kad odrastem, prolazi vam kroz glavu, ali šutite, jer se majčinom savjetu nikad ne suprotstavlja. Ili visite na kompjuteru, a otac vam savjetuje.

-Pusti to, šta će ti to?

Možda ću, tajo, biti Zuckerberg kad odrastem, prolazi vam kroz glavu, ali šutite, jer se tajinom savjetu nikad ne suprotstavlja. Onda ste gladni, najradije biste pojeli deset jaja na oko za ručak, ali stiže novi savjet:

-Danas si već jeo jaja – govori brižna mama – Pretvorit ćeš se u kokoš.

Školski savjeti

Onda krećete u školu. Roditelji svaki dan pitaju kako vam je bilo u školi i koji vam je najdraži predmet?

-Tjelesni – odgovarate skroz logično, ali roditelji vas savjetuju da ima i važnijih predmeta od tjelesnog. Zovu se hrvatski i matematika. Onda ulazite u nježne pubertetske godine, pišo vam je, naravno, pun. I doslovno, i škole. Gradivo se, jasno, gomila kao dugovi u koroni.

-Ako ne budeš učio, kopat ćeš kanale – stiže novi savjet.

Eto vas u srednjoj školi, a roditelji već propitkuju koji ćete fakultet upisati i što ćete biti kad odrastete. Vi imate 15 godina i smatrate da nikad nećete odrasti, pa samim tim i ne razmišljate što ćete biti. Zato su oni tu, da vas savjetuju čime ćete se baviti. Ukratko, većina generacije je mogla birati između dva savjeta. Svećenik ili doktor. Kad već spominjemo svećenstvo i oni su tu da udijele koji savjet. Govore vam u crkvi i na vjeronauku da kada jednom odrastete morate biti dobri i nevini kao djeca, jer jedino ćete tako u kraljevstvo nebesko. Vama nije jasno zašto spominju dječju dobrotu kad vi dječica još od vrtića zajebavate koga

Piše Maro Marušić

petak, 1. srpnja 2022.

I eto te sada, nakon pola životnog puta i milijun savjeta, sa ženom i djetetom u podstanarskom stanu s minimalnom plaćom. Koliko si samo savjeta besplatno dobio u četrdeset godina života, a na kraju nisi postao ni predsjednik kućnog savjeta, kamoli što više. Imaš petnaest kila viška koje liječiš na kauču s vinom i čokoladom, i tupo buljiš u zaslon mobitela dok mali kraj tebe već dva sata gleda crtane

kod stignete, od debelog Mata, preko klempavog Nika, do ćoravog Filipa. Ako je netko zao na ovom svijetu, onda su to djeca, to ste već do sada naučili. Na vjeronauku doslovno dobivate praktične savjete kako kupiti kartu za dobro mjesto na nebeskim pašnjacima. Sedam smrtnih grijeha, deset božjih zapovijedi, blaženstva ova, blaženstva ona, sve je to lijepo, divno i krasno, samo kako vam don Branko može govoriti da je smrtni grijeh neumjerenost u jelu i piću kad on ima 140 kilograma. Eto vas na kraju gimnazije, jedva ste se provukli neprekidno padajući na deset dana i dva mjeseca, smiješi vam se kopanje kanala, ali iako znate budućnost, uprava škole organizirala je predavanja stručnjaka koji će vas – a što drugo? –posavjetovati koji fakultet upisati. Njihov glavni zaključak je da slijedite svoje snove, nije bitno o kojoj se profesiji radi, jedino je važno da ju volite. Slušajte instinkt i sve će doći na svoje mjesto. Evo konačno nekakvog savjeta koji zvuči skroz logično. Jedino s čime se nisi mučio u gimnaziji bile su školske zadaće – imao si debelu dvicu – pa kad već voliš piskarati što ne bi slijedio snove i upisao novinarstvo?

Pet tisuća kuna

Eto te sad na faksu u Zagrebu, super ti je. FIFA, Championship Manager, ženskice, kud ćeš bolje? Jedna mala ti je baš drama, hodate već pola godine, i jedan dan - slijedeći snove od prvog trenutka kada si ju vidio – napokon je dovedeš u svoj ćumez od stana. Nakon seksa, ona zaspi, ti si sav u blaženom stanju, pališ FIFA-u i osjećaš se kao Fabio Grosso nakon ONOG penala. Sad ćeš uzet Ascoli i natamburat Juventusa na profesionalnom levelu – spojilo se nebo s zemljom, Stankoviću, rekao bi ne treba napominjati tko – eto tako se osjećaš. Prvu utakmicu si odigrao neriješeno, u uzvratu vodiš, a evo ti nje, budi se. Otvara oči i odmah - savjet. -Šta će ti ta FIFA, zašto to igraš?

Uskoro će, jasno, postati bivša, pa će doći sljedeća, pa će i ona postati bivša, pa još jedna, i još jedna, i sve tako ukrug, dok ne upoznaš onu slatkicu koja nema ništa protiv toga da gubiš noći vodeći Marsoniju prema finalu Lige prvaka. Napokon si u ozbiljnoj vezi, lijepo ti je, pa si čak i završio fakultet. Zapošljavaš se u novinama za pet tisuća kuna. Prošlo je pet godina i pet inflacija, a tebi je plaća i dalje pet tisuća kuna. Cijene su u međuvremenu peterostruko narasle. Prošlo je novih pet godina i još pet inflacija, a tebi je plaća sada pet tisuća i 100 kuna. Cijene su u međuvremenu još nekolikostruko narasle. U podstanarskom stanu kojeg jedva plaćate ti i Slatka dolaze ti slike onog stručnjaka koji ti je dao nesebičan savjet da slijediš intuiciju i sve će se riješiti.

-Jebem i tebe i snove – govoriš zidu dok otpuhuješ dim cigara i sjećaš se kako ti je majka često objašnjavala - Govorim li ja zidu? Deset godina je prošlo, a imaš nula kuna ušteđevine. Jedino što si uspio nagomilati u tih deset godina sjedanja pred laptopom su kilogrami. Imaš ih skoro kao don Branko. Odlučuješ se malo dovesti u red. Surfaš netom sve dok ne naletiš na – jasno – savjete. Svi savjetuju da se baviš vježbanjem. Što bi sad tvoji rekli koji su te savjetovali da se baviš hrvatskim i matematikom, a ne tjelesnim? Piše neki fitness trener da treba minimalizirati ugljikohidrate i povećati proteine. Za doručak savjetuje kajganu od čak pet jaja.

Kad će više dijete?

-Moja majka bi te strijeljala – prolazi ti kroz glavu dok dalje nastavljaš potragu za savjetima. Drugi fitness trener nikako ne preporučuje smanjivanje ugljikohidrata, jer prema njegovoj teoriji, manjak zloglasnih namirnica, može uzrokovati depresiju. Nisi ni krenuo s vježbanjem, a već si se umorio od kontradiktornih savjeta. Da se smiriš odlaziš u đir, i sretneš onog debelog Mata kojeg ste zajebavali, ali sad je mršaviji od tebe. Kako mu je uspjelo?

-Priroda, moj stari, samo priroda. Ništa industrijska hrana, sve prirodno. Priroda je lijek – savjetovao ti je debeli, pardon mršavi, Mato. Dok se vraćaš kući ubode te osa. U ormariću kupaone tražiš onaj Synopen što si davno kupio kada su te satrali komarci. Odjednom se tvoj odraz u ogledalu zatrese kao stativa na đojstiku Playstationa. Potres.

-Moj Mato, i ova priroda izvodi svakakve pizdarije, nije ni ona savršena – govoriš usranom sebi. Evo napokon sunčanog vikenda. Ti i djevojka šetate, srećete poznanike, a oni vam jasno, daju savjete

-Kad će više dijete? Imate vi godina.

-Imamo godina, ali nemamo stan – govoriš im, pa stižu novi savjeti.

-Ma ajde, sve se riješi, samo treba krenut. I eto te sada, nakon pola životnog puta i milijun savjeta, sa ženom i djetetom u podstanarskom stanu s minimalnom plaćom. Koliko si samo savjeta besplatno dobio u četrdeset godina života, a na kraju nisi postao ni predsjednik kućnog savjeta, kamoli što više. Imaš petnaest kila viška koje liječiš na kauču s vinom i čokoladom, i tupo buljiš u zaslon mobitela dok mali kraj tebe već dva sata gleda crtane. Nesvjesno ga kreneš savjetovati, to se u psihologiji zove naučeno ponašanje:

-Zašto moraš… - ali odmah brzo zastaneš.

-Što, tata?

-Ništa, sine – nasmiješ se slatko, i u sebi kažeš –Ma jebeš savjete!

Ljudi među nama

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački

prilozi

DJEČJI DOM MASLINA

- Katija Pilaš, u sjećanje na pok. Sofiju Galov, umjesto cvijeća prilaže 200,00 kn. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj:HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax:312 218 ili na mail: dom.maslina@outlook.com

DVA SKALINA DUBROVNIK

U spomen na Toma Saltarića, 300 kuna prilaže rodica Nada Popović i Ivana Radulović;

U spomen na pok. Stijepa Bradaša, obitelj Nenadić prilaže 250 kuna;

U sjećanje na pok. Iva i Stanu Blažević 300 kuna prilaže Luka Skaramuca; Ante Živković donacija 150 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna;

Davor Pujo donacija 200 kuna; Mila Kuludrović donacija 400 kuna; Obitelj Anke i Balda Mojaš donacija 120,00 kuna; Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227 ( ranim danom od 9:00 – 17:00)

DOMUS CHRISTI

Elena Krile prilaže 400,00 kn u spomen na dragu tetu Maru Mišeta Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonu

UDRUGA SLIJEPIH

U spomen na pok.Bogoslavu ( Bogu ) Bulum,umjesto cvijeća obitelji Bulum i

Milanović prilažu 500,00 kuna. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

UdruGA za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije

-Umjesto vjenca za pokojnog Tomislava Prce 300 kn uplaćuje Andreja Jakšić sa obitelji

Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594

kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 0914753582 ili putem maila downdnz@gmail.com Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima!

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I UNAPRIJEĐENJE ZDRAVLJA

Sa našom karticom Fizikalne terapije ostvarite značajne popuste i na brojne druge preglede i zahvate u POLIKLINICI MARIN MED.

Na odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjuje se program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo. Osigurana je kompletna i kvalitetna fizikalna terapija u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsuvremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima. Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno

učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o problemima i tegobama.

Razni programi uobličeni su u pakete, a uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta.

Nazovite nas i raspitajte se o pogodnostima koje imamo za naše pacijente!

Za više informacija posjetite Instagram, Facebook ili web stranicu Poliklinike Marin Med ili nas nazovite Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505

Poliklinika Marin Med dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik www. marin-med.com email: info@marin-med.com

humanitarni

petak, 1. srpnja 2022. Dubrovački dnevniK

AUTO / MOTO

Prodajem unutarnji motor Volvo 2 cilindra. Snaga motora 18/24 konjske snage. U odličnom stanju. Kontakt: 095 530 1815

Prodajem automobil RenaultLaguna bijele boje proizveden 2002. g. Garažiran, prešao 56 000 km. Snaga motora 1835 kV. Registriran do 1. travnja 2023. g. Kontakt: 098 564 765

Prodajem automobil Renault-Laguna bijele boje. Garažiran, prešao 56 000 km, registriran. Kontakt: 098 564 765

Prodajem ili mijenjam Yamahu XC 600, 2002. godište. Registrirana u 9 mjesecu. Prešla 38 ooo km. Kontakt: 092 350 3962

Prodajem old timer Opel Manta. Godina proizvodnje 1977. Kontakt: 091 151 7650

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljuje se stan u Cavtatu sa tri sobe, dva kupatila, kuhinjom i blagavaonicom.Pogodan za radnike.

Za sve informacije javite se na kontakt broj:098 662714

PLOVILA

Prodajem rezervoar za barku 12 litara malo korišten kao novo. Cijena 300 kuna. Mob:098860796

Prodajem skalicu za barku u dobrom očuvanom stanju. Cijena 700 kuna. Mob:098860796

Prodaje se malo korišten vanbrodski motor kratke osovine Suzuki 2 KS, za gumenjak, povoljno 3000 kn. 098 1849 730

Prodajem Vespu 150 oldtimer 90 godište, potpuno ispravna i očuvana 8000 kn, električnu trokolicu dvosjed 20 godište, kao nova a domet joj je 40 km. Pogodna je za priobalje a posebno za otoke, 9000 kn te brodicu gliser

SUN CRUISER 33, 9,80 m a više detalja na Njuškalu pod oglasom: 35208775. Više informacija na broju: 091/3569711

Tražim vez za gliser Gruž rijeka... 0911927270

Prodaja / KUPNJA NEKRETNINA

Prodajemo stan na Pločama, Lazarina ulica od 65m2 korisne površine sa korištenjem vrta od 50m2 s pogledom na Stari grad, za 300.000 eur-a. Molimo zvati na broj mobitela 0994755516

Prodajem oranicu u Katunima kod Šestanovca tik uz Radobiljsku cestu. Katastarska čestica 1722. Cijena 300 000 eura. Kontakt: 091 901 9476

Kupujem garažu u Šipćinama. Mob: 095-530-4659

Kupujem garažu u ulicama Petra Krešimira IV ili Frana Supila na Pločama. Tel: 095530-4659

Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sasto -

ji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob: 0989824076

Gruž, trosobni stan, 70 m2, za adaptaciju, blizu škole189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

STAN- LAPAD 50 m2 dvije sobe + DB, 169.900 E fiksno, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

STAN - NUNCIJATA 77 m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 182.500 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

STAN od 22 m2 u gruškim neboderima na 8 katu, 68.800 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 . Encert C

OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E. ALAVIJANEKRETNINE 098288254.Encert B

Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17098 676 009

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka.Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 092 420 8459

KUPNJA I PRODAJA RAZNO

Prodajem grob na katoličkom groblju na Boninovu. Kontakt: 098 960 9880

Prodajem kozje mlijeko. Kontakt: 099 835 7981

Prodaje se kvalitetan šator za 2 osobe. Cijena po dogovoru. Kontakt: 099 857 1306

Prodajem veću količinu ženskih crnih najlonki. Idealno za preprodaju. Kontakt: 091 622 4049

Mali oglasi

Prodajem potpuno nov mobitel Xiaomi Note 11 pro. Kontakt: 098 812 431

Kupujem dobro očuvan rabljeni frižider s većim zamrzivačem. Potrebne dimenzije: 150/160 visina. Kontakt: 0914448020

Prodajem dječje muške i ženske, jednodijelne i dvodijelne kupaće kostime. Cijena po dogovoru. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem patosnice za kupatilo u roza, crvenoj i smeđoj boji. Kontakt: 091 622 4049

Prodajem modne lutke i štendere za butik,krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Prodajem gitaru za početnike marke Singer. Kontakt: 097 698 9631

Prodajem modne lutke i štendere za butik, krojačice ili KUD-ove. Mob.:0958090993

Prodajem traktor Solo te 3 demižane po 50 L. Sve u super odličnom stanju. Kontakt: 098 728 553

Kupujem podne i kamene ploče. Kontakt: 099 392 2800

Prodajem traktor Solo, te 3 demižane po 50L. Sve u super odličnom stanju. Mob: 098725553

Prodajem novu originalnu zimsku tendu za Adriatic 7.90 za 500 kn, kao i inox preklopnu skalicu 2+2 za 500 kn. Mob:0913905107

Povoljno prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

Prodajem kožnu garnituru tamno crvene boje, dvosjed u trosjed u odličnom stanju. Cijena 3500kn. Mob:0917214606

OSOBNI ODNOSI

Tražim žensku osobu za prijateljstvo i mogući brak, od 50 godina pa na više. kontakt: 091 585 5001

PONUDA I POTRAŽNJA POSLOVA

Traži se dobrovoljac knjigovođa u mirovini za neprofitabilnu zakladu sa duhovno-kulturnom funkcijom “sv. Vlaho” Koločep. Kontakt: 091 784 3457

USLUGE RAZNO

Izrada, servis i montaža rolete, komarice, tende, rolo i trakaste zavjese.Završni radovi u graditeljstvu. Kontakt: 099 598 2553

Orezujem  masline , agrume, uredenje vrtova, dardina, okucnica, kosnja trave mob 0916143946

Uređujem đardine unutar grada i dajem stručne savjete za poljoprivredu (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje, zaštita palmi od štetočina). Diplomirani inžinjer agronomije. Kontakt: 098 9581 993

Zaštita od sunca, izrada i montaza roleta, komarica, trakasti zavijesa, venecijanera, rolo zavijesa, sve informacije na 0911472794 . Mokošica.

Uredujem vrtove , dardine, okucnice, kosnja trave i sl. Mob: 091 6143 946

Dvije osobe traže posao čišćenja apartmana i stanova. Mob: 098 137 1100

Tim iskusnih meštara nudi pomoć u Vašoj kući, apartmanu. Vršimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i po -

pravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Građevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaža i demontaža namještaja. 098 765 460

KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige, brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone, kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob: 091 7285208.

DEŽURNE LJEKARNE

“KOD ZVONIKA” 27.6.- 3.7.2022. “GRUŽ” 4.7. - 10.7.2022.

preminuli

FERDO TUZLAK (1945)

VUKO TRIPKOVIĆ (1954)

ANKA OBRADOVIĆ (1935)

LUTVIJA KADIĆ (1948)

IVKA DRAGIĆ (1955)

DARKO MIHOVIĆ (1971)

BOŽIDAR MAŠKARIĆ (1954)

VLADIMIR PUHIERA (1953)

AHMET DREKOVIĆ (1937)

TEREZIJA FARAC (1932)

KATICA BAČAN (1927)

dnevniK petak, 1. srpnja 2022.

Grad Dubrovnik nastavlja aktivnosti s ciljem zbrinjavanja, pružanja zdravstvene skrbi i konačnog udomljavanja svih životinja iz neodobrenog objekta za smještaj životinja na području Žarkovice. U suradnji sa Sanitatom Dubrovnik, veterinarskim ambulantama i tri udruge - Udruge Pobjede, Skloništa Prijatelji Čakovec i udruge Prijatelji životinja, pokrenuta je žurna akcija zbrinjavanja. Trenutno više od 200 pasa sa Žarkovice treba adekvatnu skrb i sigurnost doma, zbog čega je pokrenuta kampanja za udomljavanje “Adopt Žarkovica”. Sve životinje su fotografirane i uz sve informacije i opis, objavljene na

web-stranici www.adopt-zarkovica.eu te na stranicama na Facebooku Adopt Zarkovica Dogs i Instagramu AdoptZarkovica.

Svi zainteresirani mogu pomoći i privremenim smještajem, tj. pružanjem privremenog doma. U podacima svakog psa navedena je lokacija, jer su neki već u registriranom skloništu, ili putem skloništa privremeno udomljeni. Udomljavanjem tih pasa oslobađa se mjesto kod privremenih udomitelja ili u skloništu, za prihvat novih pasa u potrebi. Sve informacije o psima na www.adopt-zarkovica.eu dostupne su i na engleskom i njemačkom jeziku.

ONI TREBAJU DOM I VAŠU LJUBAV