Dubrovački dnevnik petkom br. 82

NAKLADNIK

Dubrovački dnevnik j.d.o.o. Kardinala Stepinca 52 Dubrovnik OIB: 84019117288

GLAVNA UREDNICA

Lucija Komaić urednica@dubrovackidnevnik.hr

ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE

Ivona Butjer Mratinović

UREDNIK

Maro Marušić

REDAKCIJA

020/642-462 redakcija@dubrovackidnevnik.hr

Aida Čakić Petra Srebrović Maro Marušić Nikša Klečak

FOTOGRAFI

Goran Mratinović Željko Tutnjević

KOLUMNISTI

Maro Marušić Vjera Šuman Ivo Batričević

GRAFIČKI PRIJELOM

Dario Kovač, Nene Mojaš / festivus.hr

MARKETING

Nikoleta Zec 020/642-460 marketing@dubrovackidnevnik.hr

MALI OGLASI

oglasi@dubrovackidnevnik.hr

Uvodnik

Jebote, kol’ko nas nema!

Uposljednjih deset godina Hrvatska je izgubila 400 tisuća stanovnika. Točnije rečeno 10 posto. To je kao da su Kina ili Indija izgubile stotinu milijuna ljudi, eto takvi su razmjeri demografske katastrofe. Ali ima i dobrih vijesti. U isto vrijeme dok Hrvatska gubi stanovnike, raste broj branitelja. Uskoro će se dogoditi da će Lijepa naša, kao prva država u historiji, imati više branitelja nego stanovništva. Brojne znanosti neće moći objasniti te nevjerojatne rezultate. Prvo matematika. Kako je moguće da neka zemlja ima više branitelja, nego što sveukupno ima ljudi? Statistika će matematici odgovoriti da ne zna, ali da je to istina. Onda će doći filozofija i pitati zašto se branitelji zovu branitelji? Naime, definicija branitelja jest da on brani neku državu od nekog agresora. Pod neku državu primarno spada neki narod, ali ako neka država uopće nema nekog naroda, kao u našem slučaju Hrvatska, koga točno hrvatski branitelj brani? Neretvu, sunce i smokve, kamen i vino? Samog sebe? Onda se on ne bi trebao zvati branitelj, nego samobranitelj ili u najboljem slučaju smokvobranitelj. Doduše, ne biste vjerovali, ali u Hrvatskoj osim branitelja ima čak nešto i civilnog

stanovništva. Ne puno, riječ je o samo dvije skupine koje nisu napustile zemlju. To su uhljebi i privatni iznajmljivači. Šarena ekipica branitelja, uhljeba i privatnih iznajmljivača tumaraju pustom Hrvatskom gledajući utakmice nogometne i rukometne reprezentacije, zajedno slaveći njihove uspjehe i tugujući zbog francuskih poraza. Na prvi pogled oni su prijatelji, dok gledaju tekme, skupa pjevaju - kol’ko nas nema, jebote kol’ko nas nema, kol’ko nas neeeemaaaa, jebote kol’ko nas nema – ali ispod mirne površine hrvatskog vulkana lava ne spava i samo je pitanje dana kada će se branitelji i uhljebi okrenuti protiv privatnih iznajmljivača. Pošto nikoga više u državi nema da ga se cucla, morat će se uvesti porez na nekretnine i doći će do krvavog građanskog rata. Naravno, privatni iznajmljivači neće imati šanse, jebote koliko god ih ima diljem jadranske obale, bit će ih premalo nasuprot braniteljima i uhljebima. Ovi potonji - gladni poreza, povlastica, božićnica, regresa i 13. plaća - krenut će preko brda prema obali, a privatni iznajmljivači zabarikadirat će se u gradske zidine i srednjovjekovne bedeme, te će pokušat obraniti svoj teško stečeni Airbnb kruh. Scena je poznata svakome tko je ikad razmišljao o pisanju filmskog sce-

MARO MARUŠIĆ Sanjin Strukić/PIXSELL

narija. Uhljebi i branitelji spuštat će se s katapultima i konjima ka zidinama i pjevati: Bježite ljudi, bjež’te iz grada, stiže ekipa pijana, bježite ljudi dok postoji nada, jer ovdje cucla Hrvatska… Onda će iz grada u svijet pred pijanim sisavcima pobjeći i privatni iznajmljivači, pa će na sljedećem popisu biti još 400 tisuća stanovnika manje. Svećenici će plakati jer nestaje Hrvatska, iako su oni sada jedini koji se bave iznajmljivanjem apartmana bez da plaćaju porez. Upregnut će sve snage, čak će zabraniti pedofiliju u svojim redovima, jer klasični seks dvije odrasle osobe, tako barem pokazuju istraživanja, daje puno više trudnoća nego onaj s dječicom. Na vjeronauku će mladima, umjesto Ben Hura i Deset božjih zapovijedi, prikazivat porniće, a kardinal će čak promijeniti i kraj svete mise.

-Jebite se u miru – reći će on.

-Bogu hvala – neće odgovoriti nitko, jer će crkve biti prazne.

Uvodnik

Ono malo mladih što živi u Hrvatskoj, seks bez kondoma će doživljavati kao adrenalinski sport. Tu generaciju budućnosti neće paliti bungee jumping, skok s padobranom i slične budalaštine, njima će ultimativna ludost, krajnji ruski rulet, biti sex without Durex. Samo oni najhrabriji međusobno će se prasnuti bez da peru noge u bječvama, a onda će sa strahom i zebnjom isčekivati mjesečnicu. Trudnoća u Hrvatskoj, zbog visokih troškova, još od davnih dana znači smrt kako za roditelje, tako i za bebu.

Mislite da pretjerujem? Pa evo, primjerice u Dubrovniku, ako niste bili te sreće da naslijedite nekretninu od babe, za nekakav dvosoban stan od 60 kvadrata, dat ćete oko 200 tisuća eura što je milijun i pol kuna. U isto vrijeme prosječna plaća u najjužnijoj županiji jest 6500 kuna što znači da će vam za stan trebati točno 230 mjeseci rada, odnosno skoro 20 godina bez da usput potrošite iti jednu jedinu ku-

nu. Drugim riječima, ako oni istočnjaci lažu u vezi reinkarnacije, nema šanse da otplatite stan. Mislim u jednom životu. No čak i ako reinkarnacija postoji nisam siguran da bi vam banka dala kredit koji ćete otplaćivati i u sljedećem životu. U Hrvatskoj, bez nasljedstva, jedino beskućnici mogu imati djecu. A onda dođe korona, pa ih svuda zajebavaju da ostanu doma, hahahhahahha.

Točno 30 godina od priznavanja mlade, demokratske države, Hrvatska ima jednu jedinu šansu da preživi. Ako se iz proračuna i dalje misle isplaćivati svakakve budalaštine, jedina nada su (i)migranti. Prvi susjed se više neće prezivati Banac, nego će to biti neki Ganac, ili bilo koji drugi stranac.

Dobrodošli u Hrvatsku 21. stoljeća, zemlju branitelja, uhljeba i svećenika za koje rade Mame Biram Diouf i Muhamed Ali. Nema tu Ali.

Ili-ili.

Aktualno

DOBRODOŠAO BISKUPE!

Korona smanjila broj gostiju na ređenju novog biskupa, ali nije umanjila veliki značaj

IZ NEFORMALNIH RAZGOVORA I

NESLUŽBENIH IZVORA može se čuti kako je ređenje bilo planirano u nešto većem i svečanijem formatu no što će se u konačnici dogoditi, a pritom se prvenstveno misli na broj uzvanika. Naravno, epidemiološke mjere su promijenile puno detalja oko same svečanosti i u srijedu, u trenutku pisanja ovog napisa, svi još uvijek nisu bili poznati

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ DUBROVAČKA BISKUPIJA

Apostolska nuncijatura u RH krajem studenog je objavila kako je papa Franjo imenovao Roka Glasnovića dubrovačkim biskupom. Ređenje će se održati 22. siječnja u Katedrali, a na mjestu dubrovačkog biskupa Glasnović je zamijenio Matu Uzinića, sadašnjeg nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije. U srijedu je ususret ređenju u Katedrali upriličeno euharistijsko klanjanje. Iz neformalnih razgovora i neslužbenih izvora može se čuti kako je ređenje bilo planirano u nešto većem i svečanijem formatu no što će se u konač-

nici dogoditi, a pritom se prvenstveno misli na broj uzvanika. Naravno, epidemiološke mjere su promijenile puno detalja oko same svečanosti i u srijedu, u trenutku pisanja ovog napisa, svi još uvijek nisu bili poznati. No, bez obzira na epidemiju, a kako su nam objasnili iz Dubrovačke biskupije, prema Zakoniku kanonskog prava, biskupsko ređenje mora se organizirati u roku od tri mjeseca od trenutka imenovanja. Iz tog se razloga odmah nakon imenovanja pristupilo organizaciji.

KAKO ĆE IZGLEDATI REĐENJE

Ono što jest poznato je kako će izgledati samo ređenje, koje bi trebalo trajati oko

...

TKO JE NOVI BISKUP?

Roko Glasnović rođen je u Šibeniku gdje je završio osnovnu i srednju Tehničku školu. Studirao je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, a potom i pastoralnu teologiju na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu. Za svećenika Šibenske biskupije je zaređen 2005. godine u kojoj je obnašao brojne funkcije. Dana 30. studenoga 2021. imenovan je dubrovačkim biskupom.

„Dubrovačka Crkva molila je i čekala imenovanje novoga biskupa. Sigurno niste očekivali mene. No, ipak ću se usuditi reći da se ovim imenovanjem, ovom službom, vraćam kući. Kad je pokojni djed govorio da ide na hodočašće u Dubrovnik sv. Vlahu, kojega su osjećali kao svoga zaštitnika, pitao sam se gdje je Dubrovnik i tko je to sv. Vlaho. Podsjećao nas je tada da su naši preci došli u Janjevo iz Dubrovnika i okolice,“ kazao je novi biskup Glasnović u svom pozdravu.

dvije ure, što su nam opisali iz Dubrovačke biskupije. „Biskupsko ređenje novog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića bit će u subotu, 22. siječnja na euharistijskom slavlju koje počinje u 10:30 u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Glavni zareditelj je mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski, u zajedništvu s mons. Matom Uzinićem, nadbiskupom koa-

djutorom riječkim i mons. Tomislavom Rogićem, biskupom šibenskim. Očekuje se dolazak i drugih biskupa i nadbiskupa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i šire,“ odgovorili su iz Biskupije.

U njihovom odgovoru stoji kako će prezbiteri pratitelji imenovanog biskupa biti: biskupov brat don Franjo Glasnović, župnik župe Našašća sv. Križa, Vodice i don Marijan Kosić, župnik

Aktualno

župe sv. Marije Velike, Cres. „Samo obred biskupskog ređenja počinje nakon navještaja evanđelja u misi. Obred se sastoji od pjevanja himna Duhu Svetomu, predstavljanja izabranika s čitanjem apostolskog naloga odnosno papinske bule kojom je imenovan novi biskupa nakon čega slijedi homilija biskupa zareditelja. Nakon homilije nastavlja se obred ređenja s obećanjima izabranog biskupa, pjevanjem litanijskih prošnji, polaganjem ruku i molitvom ređenja, mazanjem glave ređenika i predajom Evanđelistara i znamenja.

Dok novozaređeni biskup preuzima predvođenje mise pjevat će se pjesma ‚Pod barjakom sv. Vlaha’ napisana u prigodi ređenja biskupa Glasnovića nadahnuta njegovim geslom ‚Vjera, nada i ljubav’. Riječi pjesme na -

pisao je don Ante Mateljan, a uglazbio ih je mons. Šime Marović,“ opisuju iz Biskupije.

Potom će uslijediti euharistijski dio mise.

„Nakon popričesne molitve, počinju pozdravni govori te se potom pjeva himan ‚Tebe, Boga hvalimo’. U međuvremenu novozaređeni biskup uzima mitru i štap te u pratnji dvojice biskupa suzareditelja ide kroz crkvu i svima dijeli blagoslov. Nakon što se himan završi, zaređeni biskup će se kratko obratiti narodu te će se otpjevati himan sv. Vlahu. Misno slavlje završava svečanim blagoslovom novozaređenog biskupa,“ najavljuju iz Biskupije.

Dodaju i kako liturgijsko pjevanje predvode Katedralni mješoviti zbor i Mješoviti zbor župe Svetog Križa. Dirigent je prof. Maja Marušić, orguljska

pratnja Darko Kristović. Liturgijsku asistenciju čine bogoslovi Dubrovačke biskupije i bogoslovi Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu, a ceremonijar je katedralni župnik don Marin Lučić.

SVEČANI RUČAK UZ

COVID POTVRDE Nakon svečanosti, trebao bi biti upriličen i ručak za uzvanike, no kako su nam potvrdili iz Biskupije, zbog pogoršanja epidemiološke situacije, organizacija je više puta mijenjana, a više puta se pozivalo vjernike koji su planirali doći organizirano da to odgode, čime je broj gostiju značajno smanjen.

„U organizaciji Dubrovačke biskupije smješteno je 60 gostiju u hotelu Lacroma. Koliko nam je poznato, većina planiranih organiziranih dolazak je otkazana, a oni koji dolaze samostalno su se or-

ganizirali. Nakon donošenja nove Odluke o nužnim epidemiološkim mjerama i preporukama u komunikaciji s nadležnim stožerom organizacija je dodatno izmijenjena kako bismo maksimalno smanjili mogućnost prijenosa Covid-19. Nije isključeno da će do samog ređenja biti još izmjena,“ odgovorili su u srijedu iz Biskupije.

Kako su nam potvrdili, u hotelu Lacroma planiran je ručak za dvjesto ljudi, uz covid potvrde, odvojenih u dvije zasebne dvorane, kako bi se, u skladu s važećom odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama i preporukama, maksimalno smanjili mogućnost prijenosa Covid-19. Na sličan način organiziran je i ručak za rodbinu u hotelu President. O svim detaljima obaviješten je i nadležni Stožer, od kojeg je i službeno zatražena suglasnost, tvrde iz Biskupije.

...

ĆE OSTATI ZAPAMĆEN… „Želim zahvaliti i msgr. Roku Glasnoviću što je prihvatio ovaj poziv. Nije lako biti biskup i nije lako se odazvati. Ja mu se zahvaljujem što baš zato što to nije lako, što je rekao svoj ‘evo me’ i odlučio napustiti svoju biskupiju i svoje ljude s kojima je dosad dijelio svakodnevicu i koji su mu bili povjereni da bi na neki način poput Abrahama otišao u nepoznato, došao ovdje i u Dubrovačkoj biskupiji bio biskup,“ kazao je, između ostalog, donedavni dubrovački biskup Mate Uzinić u svojoj dobrodošlici Glasnoviću. Uzinić je poznat po svojim stavovima koji su ponekad nešto otvoreniji od onih kakve Crkva običava zastupati. Tako je, među ostalim, otvoreno i vrlo oštro osuđivao pedofiliju u crkvenim redovima, a od homoseksualaca je zatražio oprost jer ‘još uvijek ima katolika koji misle da služe Kristu dok ih vrijeđaju’.

MATE

Novi dubrovački biskup Roko Glasnović

Vijesti

NAJVAŽNIJI DIO PRISTUPNIH CESTA

NA GRADILIŠTE KRAJ STONA STIGLA GIGANTSKA DIZALICA, STIŽU I SEGMENTI MOSTA

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Usrijedu je brodom na gradilište Pelješkog mosta stigla dizalica Manitowoc kapaciteta 750 tona na operativnu obalu budućeg mosta Ston.

Iz Hrvatskih cesta za Dubro-

vački dnevnik su precizirali kako se dizalica Manitowoc koristi za podizanje i montažu šest segmenata čelične rasponske konstrukcije mosta Ston koji će biti dug 485 metara koji spaja direktno dva tunela na stonskoj obilaznici. Izgradnja mosta bit će i završni dio izgradnje pristupnih cesta za Pelješki most.

„Po iskrcaju dizalice i pot -

porne skele za pridržavanje segmenata konstrukcije do okrupnjavanja-zavarivanja, ista se vraća u Split po prva dva segmenta te ih doprema na gradilište početkom idućeg tjedna. U prvoj isporuci nalazi se ujedno i najduži segment mosta, segment A dug 93 metra i težak 330 tona”, naveli su iz Hrvatskih cesta. Inače, sveukupno su planirane tri isporuke segmenata, a sama montaža završila bi do kraja ožujka nakon čega slijedi betoniranje kolničke ploče, ujedno i najduljih radova na mostu.

Nadzorni inženjer Hrvatskih

cesta Davor Perić kazao je kako završetak radova na stonskoj obilaznici ne uvjetuje puštanje u promet mosta Pelješac s pristupnim cestama.

„Tamo se radovi odvijaju po planiranoj dinamici, očekujemo završetak do kraja lipnja ove godine. U tom trenu bilo bi završeno prvih deset kilometara stonske obilaznice što bi za puštanje u promet bilo 24 od ukupnih 32 kilometra’’, pojasnio je Perić. Svečano otvaranje, kazao je Perić, može se očekivati po završetku pristupnih cesta. A to bi bilo do kraja lipnja ove godine.

MOST ĆE BITI dug 485 metara i spajat će direktno dva tunela na stonskoj obilaznici

Vijesti

JADRANA I MEDITERANA’

DUBROVNIK OSJEĆA POSLJEDICE

NEGATIVNIH DEMOGRAFSKIH

Potrebna nam je sveobuhvatna populacijska politika na nacionalnoj

AIDA ČAKIĆ GORAN MRATINOVIĆ

Dubrovačko – neretvanska županija po rezultatima popisa stanovništva ima 115.862 stanovnika. U najvećem gradu u Županiji i njenom središtu Dubrovniku živi 41.671 stanovnik. Brojke su to koje ne pokazuju dramatičan pad kao i pojedinim krajevima Hrvatske, primjerice u Slavoniji, no brojni se slažu kako takav demografski trend nije dovoljan. Nastavnica na studiju Povijest Jadrana i Meditarana Sveučilišta u Dubrovniku, doc. dr. sc. Irena Ipšić, za Dubrovački dnevnik je komentirala rezultate popisa. Ona smatra kako su podaci očekivani jer su prije dvije godine procjene pokazale da je Hrvatska pala ispod četiri milijuna.

PODACI SU

ZABRINJAVAJUĆI

- Premda se Hrvatska još od devedesetih godina 20. stoljeća bori s negativnim prirodnim prirastom i narušenom dobnom strukturom

stanovništva, ovako izražen pad broja stanovnika je rezultat masovnog iseljavanja iz mnogih dijelova kontinentalne Hrvatske. Do prije nešto više od desetak godina imali smo pozitivnu migracijsku bilancu i to je donekle usporavalo ubrzan pad broja stanovnika uzrokovanog negativnim prirodnim prirastom. No, s ovako izraženom emigracijom može se reći da su podaci više nego zabrinjavajući – smatra Ipšić te dodaje kako su oni izravna posljedica dugogodišnjeg ignoriranja ove problematike.

Ipšić dodaje da najviše zabrinjava činjenica da Hrvatska još uvijek nema sveobuhvatnu nacionalnu populacijsku politiku, koja bi dala nadu da će se ovaj problem riješiti, a ne još više produbiti u budućnosti. - Sustavnu populacijsku politiku ne čini jedna mjera, koja pokriva samo jednu skupinu stanovnika, poput primjerice nedavno predstavljene mjere o dvjesto tisuća kuna za povratnike. Takva mjera možda i ne bi bila loša da je ona dio velikog paketa populacijskih mjera. Ovako,

kod onih na koje se odnosi izaziva podsmijeh, a kod onih koji su ostali izaziva ljutnju i razočaranje upravo zbog toga što su odlučili ostati, a ne otići. Dobra populacijska politika istovremeno vodi računa o svim kategorijama stanovništva – djeci, mladima, roditeljima, umirovljenicima, iseljenicima i doseljenicima. Tek tada će se moći reći da imamo mjere koje će utjecati na zaustavljanja negativnih demografskih kretanja – komentirala je Irena Ipšić.

Iako na jugu nije došlo do značajnijeg iseljavanja, Ipšić smatra kako bi trebalo nastaviti promišljati o populacijskim mjerama.

- To ne znači da se na ovome području ne osjećaju posljedice negativnih demografskih kretanja. Veliki problem Dubrovnika je nedostatak radne snage i to već dugi niz godina. Jedno od rješenja ovog problema je i poticanje doseljavanja na dubrovačko područje, odnosno imigracija, što je prepoznala i Demografska razvojna strategija Grada Dubrovnika –naznačila je te ukazala na važnost imigracijske politike.

REPUBLIKA JE IMALA PROMIŠLJENU IMIGRACIJSKU POLITIKU -Hoće li ona biti stihijska s čijim posljedicama ćemo se suočavati za deset ili dvadeset godina, ili planska, koja bi, pored problema radne snage, mogla pozitivno utjecati i na druga negativna demografska kretanja? Poznato je dosta pozitivnih primjera imigracijske politike, i takve bi primjere trebalo slijediti. Uostalom, pomno promišljenu imigracijsku politiku svojevremeno je imala i Dubrovačka Republika, otvorena za strance koji su mogli pridonijeti očuvanju njezinih društvenih struktura i gospodarskog napretka – istaknula je Ipšić te dodala kako jedino sustavna populacijska politika i set različitih sveobuhvatnih mjera donesenih na nacionalnoj razini, mogu zaustaviti ovakve negativne trendove.

Naznačila je kako u tome političke vlasti imaju ključnu ulogu.

-Za populacijske mjere treba osigurati sredstva, koja s obzirom na razmjere problema, moraju biti velika. Pored izdašnih sredstava, treba osigurati i socijalnu stabilnost. U državi u kojoj vlada klijentelističko ozračje niti jedna populacijska mjera neće polučiti željeni rezultat i to prije svega treba osvijestiti. Već dvadeset godina slušamo pesimistične projekcije i vapaje demografa o de-

DUBROVAČKA

mografskom stanju i posljedicama negativnih demografskih kretanja,

no politika nije adekvatno reagirala na te vapaje. Zašto? Odgovor se možda krije u tome što rezultati nisu vidljivi odmah i za njih treba čekati najmanje desetak godina – mišljenja je Irena Ipšić dodavši kako je za ovakva pitanja potreban politički konsenzus.

- Svako politikanstvo i osobne političke aspiracije treba staviti po strani. Ostaje nam vjerovati da će politika početi promišljati po takvom modelu te da će ova problematika dobiti oznaku prioritetne sve dok ne budu vidljivi prvi rezultati.

DUBROVNIK IMA RAZVOJNU

DEMOGRAFSKU

STRATEGIJU

Gradski Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 2019. godine dao je izraditi Razvojnu demografsku strategiju Dubrovnika koja je dovršena i us-

vojena na sjednici Gradskog vijeća krajem 2020. godine. Strategiju je predstavio profesor Stjepan Šterc istaknuvši tako problematiku trenutne demografske slike Dubrovnika kao i postojeće potencijale dubrovačkog kraja i stanovništva. Šterc je tada ukazao koliko su značajni poticaj poput financijskih, stambenih, komunalnih i pravnih, a koji za cilj u konačnici imaju povećanje kvalitete života građana. Iako je demografska slika Dubrovnika relativno povoljnija, od iste na razini cijele Hrvatske, Šterc smatra kako je najvažnije u sljedećem razdoblju poticajne mjere usmjeriti prema povećanju rodnosti i anulirati prirodni pad ukupnog stanovništva provodeći istodobno plansku demografsku politiku temeljenu primarno na revitalizacijskim modelima.

Iz Grada Dubrovnika naveli su koje su to demografske mjere koje provode.

„U Mjere socijalnog programa za 2021. godinu uvršten je čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih poboljšanju demografske slike Grada, a područje skrbi o djeci mladima strategijski je prioritet djelovanja“, poručili su iz Grada. Naveli su kako je projekt „Dar za novorođeno dijete“ važna mjera populacijske politike Grada Dubrovnika te kao takva ima svoje mjesto u proračunu od 2004. godine. Dodaju i ostale mjere poput subvencioniranja cijena u javnim i privatnim dječjim vrtićima kao i program predškolskog odgoja za djecu s teškoćama u razvoju. Osim toga, u mjere populacijske politike Grad ubraja i subvencije za podstanarstvo mladim obiteljima i samcima, kao i osobama slabijeg materijalnog statusa. Uvedena je mjera dodjele obrazovnih materijala svim učenicima osnovnih škola kojima je osnivač Grad Dubrovnik i produženi boravak u školama.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

PRIMAT ĆE 260 POLAZNIKA

Ovako bi trebao izgledati novi vrtić u Komolcu

Grad Dubrovnik nastavlja ciklus kapitalnih investicija u sustav predškolskog i školskog obrazovanja. U sklopu razvoja obrazovne infrastrukture, izrađeno je idejno rješenje za izgradnju budućeg vrtića u naselju Komolac. Budući vrtić na tri etaže primat će ukupno 260 polaznika te je u potpunosti osmišljen prema pedagoškim standardima predškolskog odgoja i naobrazbe. Prema idejnom rješenju arhitektonskog studija TLO d.o.o., predviđeni su unutarnji i vanjski kapaciteti za smještaj četiri jasličke i devet vrtićkih grupa, a zgrada će biti opremljena svim potrebnim sadržajima za adekvatan odgoj i razvoj. Također, planirana je i izgradnja višenamjenske dvorane u prizemlju objekta gdje će se organizirati razni oblici tjelesne nastave i zdravstvene kulture, stvaralačke igre i priredbe. Osim dvorane i jedinice za boravak djece, u prizemlju će se nalaziti uredski i pomoćni prostori za osoblje te kuhinjski pogon.

IZNIMNO VAŽAN PROJEKT

Osim igrališta, od vanjskih prostora planira se izgradnja pristupnih puteva, slobodnih površina, gospodarskog dvorišta te parkirališta. Idejno rješenje obuhvatilo je i cjelovito krajobrazno i hortikulturno uređenje, uz maksimalno zadržavanje postojećeg zelenila. Podsjetimo, Grad Dubrovnik je u posljednje četiri godine u dječje vrtiće i osnovne škole ukupno uložio više od 200 milijuna kuna. Vrtić ‘Palčica’ dograđen je dodatnom zgradom, a u

vrtiću ‘Mala kuća’ izvršena je adaptacija postojeće zgrade te je otvoren novi dio vrtića u Zatonu. Među planiranim investicijama, uz Komolac ističe se dogradnja i nadogradnja vrtića Pčelica, za koju je već ishođena građevinska dozvola. Uz kontinuirani infrastrukturni razvoj, prioritet u ovom segmentu je i ostvarenje pedagoškog standarda svakog vrtića i stvaranje uvjeta koji će omogućiti svakom djetetu brz i efikasan upis u vrtić ili jaslice.

Izrađeno idejno rješenje suvremenog javnog WC-a u gradskoj jezgri

Idejni projekt novog javnog WC-a unutar povijesne jezgre prezentiran je prošloga petka gradonačelniku Grada Dubrovnika Matu Frankoviću, pročelnici Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivani Brnin te članovima uprave Čistoće Marku Ivekoviću i Tomislavu Tabaku. Idejno rješenje predstavile su projektantice Lea Đurović Ruso i Petra Matić iz arhitektonskog ureda Proto-arch d.o.o. Prvi javni sanitarni čvor unutar zi-

dina planira se realizirati u prostoru koji se nalazi na križanju ulica Između polača i Marojice Kaboge, u prizemlju zgrade ukupne površine 123,80 m2. Prostor je u vlasništvu UTD Raguse te bi ga u narednom razdoblju Čistoća uzela u najam, a korisnicima će biti dostupan 24 sata dnevno. Predmetni prostor sadržavat će muški i ženski sanitarni čvor, kabinu za osobe s invaliditetom, prostoriju za njegu djece, prostoriju za djelatnike te uslužnu garderobu za

privremenu pohranu prtljage. Svakom aspektu uređenja pristupilo se detaljno i s pažnjom s obzirom na osjetljivost lokacije u samoj gradskoj jezgri koja je pod UNESCO-vom zaštitom. Ulaskom u reprezentativni ulazni prostor htjelo se dati značaj ovakvom sadržaju s obzirom na lokaciju i okolinu u kojoj je smješten. Ulogu u oblikovanju imala je suvremena reinterpretacija akvedukata renesansnog vodovoda, ali i popločenja starih portuna te

impozantnih ulaza u stare dubrovačke palače. Sanitarni čvor imao bi i edukativni sadržaj u kojem bi se posjetitelje informiralo i educiralo o povijesnoj važnosti dubrovačkog vodovoda i sustava javne kanalizacije, jednog od prvih u Europi. Očekivano je kako će radovi početi krajem ove godine te bi sukladno tome novi WC bio spreman za korisnike u ljetnoj sezoni 2023. godini čime će se riješiti iznimno važan komunalni problem područja unutar zidina.

Tjedan u retrovizoru Grada Dubrovnika

Gradonačelnik Franković u Saboru pitao ministra Butkovića o brodskoj liniji za Elafite

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ujedno i jedini saborski zastupnik s područja Dubrovnika, na Aktualnom prijepodnevu ove srijede iskoristio je mogućnost postavljanja zastupničkih pitanja te je upitao ministra, koji obnaša i funkciju predsjednika skupštine Jadrolinije, kada stanovnici Elafita mogu očekivati zamjenu broda Postira sigurnim i adekvatnim plovilom. - „Na brodskoj liniji 807 Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ prometuje brod Postira. Navedeni brod proizveden je 1963. godine te je unatoč redovnom održavan-

ju njegovo stanje danas takvo da bi nastavak prometovanja ovog broda na liniji 807 predstavljao ozbiljnu životnu ugrozu kako za posadu tako i za sve putnika na navedenom plovilu. Naime, 25. listopada 2021. godine zbog dotrajalosti plovilo je imalo pomorsku nezgodu, srećom bez posljedica za ljudske živote, te su svi bili uvjereni kako se nakon toga navedeno plovilo više neće vratiti u plovidbu na liniji 807. Međutim, navedeno plovilo se nakon remonta vratilo te ponovno vrši prijevoz na navedenoj liniji“, naveo je gradonačelnik Franković. Podsjetio je ministra Butkovića i na obećanja Uprave Jadrolinije

o nabavi novijeg plovila. - „U zadnjih 20 godina promijenilo se više predsjednika Uprava Jadrolinije, otprilike jednaki broj je bio i obećanja kako će elafitski otoci dobiti novije plovilo, radili su se nacrti, prezentirali javnosti no, do današnjeg dana od toga svega nije se dogodilo ništa. Želim napomenuti kako se radi o iznimno isplativoj liniji koja najmanje 6 mjeseci u godini radi s punim kapacitetom. Stoga je još nerazumnija dugogodišnja ogluha Uprave Jadrolinija na probleme stanovnika Elafita, ali istovremeno i ignoriranje sigurnosnih aspekata plovidbe brodom Postira, gdje se gotovo svakodnevno

u potencijalnu opasnost dovode posada i putnici.

Poštovani gospodine ministre, stanovnici Elafita nikad nisu tražili najnovije plovilo, na tržištu rabljenih plovila postoji cijeli niz plovila koji udovoljavaju potrebama linije 807. Slijedom navedenog, kao predsjednik skupštine Jadrolinija molim Vas da pozovete na odgovornost predsjednika Uprave te zatražite odgovore u kojem vremenskom roku se može očekivati zamjena broda Postira novijim plovilom, adekvatnim za svakodnevno putovanje na Elafite i s Elafita prema gradu Dubrovniku“, kazao je gradonačelnik u svom obraćanju u Hrvatskom saboru.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je telegram sućuti obitelji Davora Gjivoja, uglednog turističkog stručnjaka i istaknutog predstavnika iseljeničke zajednice u SAD-u koji je preminuo ovoga tjedna. Tekst sućuti prenosimo u nastavku: ‚’Poštovana obitelji, s tugom smo primili vijest o odlasku gospara Davora i dozvolite da Vam u ovim teškim trenucima, u svoje osobno ime i u ime Grada Dubrovnika, izrazim duboku i iskrenu sućut. Gospar Davor zauvijek je rodni i voljeni Dubrovnik zadužio

svojim brojnim profesionalnim zaslugama i s pravom ga zovemo ocem suvremenog dubrovačkog turizma. Njegov doprinos po mnogočemu je bio inovativan i revolucionaran, a između ostalog, očituje se u razvoju Atlasa, realizaciji ideje dubrovačke žičare, a kasnije i u privlačenju vodećih svjetskih hotelskih grupacija u Dubrovnik. Upravo za značajan doprinos u razvoju turističkog gospodarstva i promociji Dubrovnika u svijetu Grad Dubrovnik dodijelio mu je nagradu za životno djelo. Iako je svoju poslovnu i akademsku karijeru nastavio stvarati u Sjedinjenim Američkim Državama, srcem nikada nije

napustio svoj rodni grad, uvijek mu se rado vraćao i uživao u njegovim čarima. Dubrovniku je nastavio pomagati svojim stručnim angažmanom, ali i kao

istaknuti predstavnik i počasni predsjednik Kluba Dubrovčana u New Yorku.

Hvala mu na svemu. Njegov Grad će ga uvijek pamtiti.’’

Vijesti

VELIKA OČEKIVANJA ZA SEZONU

GRAD DUBROVNIK: U prvom dijelu siječnja Dubrovnik dosegnuo 80 posto noćenja rekordne 2019. godine

VIJEĆNIK Maro

Kristić prozvao je Grad i turističke zajednice zbog nedostatka međunarodnih letova

Dubrovnik se ne može pohvaliti redom letenja u siječnju i veljači, s obzirom na to kako je povezan uglavnom samo sa Zagrebom i nema direktnih letova za međunarodne destinacije. Zbog toga je reagirao gradski vijećnik MOST-a Maro Kristić te zbog navedenog prozvao Grad Dubrovnik i turističke zajednice. Na ova prozivanja odgovorili su iz Grada Dubrovnika te tvrde kako u nikakvom slučaju sadašnja situacija ne odgovara katastrofičnim projekcijama. ‚’Službene brojke informacijskog sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice najbolje demantiraju vijećnika Kristića. Naime, samo u razdoblju od 1. siječnja do 16. siječnja 2022. godine Dubrovnik je zabilježio 15.892 noćenja s indeksom 347 u odnosu na 2021., dok u odnosu na 2019. godinu indeks iznosi 79. To znači da smo samo u promatranom razdoblju ostvarili gotovo 80 posto noćenja zabilježenih u prvoj polovici siječnja rekordne 2019. godine. Najviše noćenja ostvarili su posjetite-

lji iz Hrvatske, BiH, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke, a slijede ih gosti iz Srbije, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Slovenije i Crne Gore. Takav rezultat utoliko je bolji kada se u obzir uzme trenutna epidemiološka situacija na globalnoj razini. Nadalje, u veljači započinje snimanje jedne vrlo uspješne filmske produkcije zbog koje ćemo zabilježiti još dodatan porast broja noćenja’, poručuju iz Grada Dubrovnika.

Podsjetili su kako je protekla sezona donijela reaktivaciju tržišta i pokretanje gospodarstva te kako se to nije dogodilo samo po sebi.

‚’Ona je rezultat kontinuiranih napora svih dionika, uključujući Turističku zajednicu grada Dubrovni-

...

Ljetni red letenja u Dubrovačkoj zračnoj luci počinje već krajem ožujka, a najave za nadolazeću sezonu u svim segmentima su više nego dobre. Dubrovnik će tijekom sezone biti povezan s preko 80 odredišta i to putem 48 stranih i domaćih kompanija i s pravom se očekuje 80 posto rezultata iz po svemu rekordne 2019.’’, poručili su iz Grada Dubrovnika.

ka i Zračnu luku Dubrovnik. Isti se ogledaju u promotivnim aktivnostima na ključnim emitivnim tržištima, ali su, još važnije, i posljedica umješnosti u upravljanju destinacijom’’, kažu iz Grada te podsjećaju kako je prošlogodišnje, prve uspješne pandemijske, sezone uspostavljen veliki broj novih i „starih“ direktnih letova. ‚’Nakon više od tri desetljeća uveden je direktni let Amsterdam-Dubrovnik. Značaj Amsterdama za Dubrovnik je iznimno važan jer je glavno čvorište za Deltu Airlines. Upravo ta kompanija, kao i United Airlines, prošle godine su s po četiri direktna leta tjedno prometovale na liniji New York-Dubrovnik. Također, osigurana je i izravna veza s Rusijom odnosno Moskvom. Ljetni red letenja u Dubrovačkoj zračnoj luci počinje već krajem ožujka, a najave za nadolazeću sezonu u svim segmentima su više nego dobre. Dubrovnik će tijekom sezone biti povezan s preko 80 odrediš-

ta i to putem 48 stranih i domaćih kompanija i s pravom se očekuje 80 posto rezultata iz po svemu rekordne 2019.’’, poručili su iz Grada Dubrovnika.

Navode kako u suradnji s Turističkim vijećem kontinuirano strateški promišljaju promociju Grada. Vijećniku Kristiću poručili su kako je upravo on prije godinu dana prozivao Turističku zajednicu i gradsku upravu za marketinške aktivnosti koje su provodili na tržištu Sjedinjenih Američkih Država s pitanjem zašto to rade ako nema aktivnih letova s tog tržišta. ‚’Samo dva dana kasnije započeli su direktni letovi iz SAD-a prema Dubrovniku’’, zaključuju iz Grada Dubrovnika.

S obzirom na važnost segmenta avio letova za cjelokupno dubrovačko gospodarstvo nadamo se budućoj konstruktivnoj raspravi na ovu temu. Nju svakako treba poticati i to je ono što dubrovačka javnost zaslužuje.

Vijesti

Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, u suradnji s Općinom Dubrovačko primorje, završila je projekt obnove 60 komunalnih ve-

zova u Slanomu. Riječ je o iznimno značajnom projektu za stanovnike Dubrovačkog primorja, posebno s obzirom na to da su se, ovom investicijom, uvelike poboljšali uvjeti

na samim vezovima. Vrijednost radova je milijun i 250 tisuća kuna, a financirani su sredstvima Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije i Općine Dubrovač-

ko primorje. Podsjetimo, Dubrovačko-neretvanska županija, putem svojih lučkih uprava radi na projektima realizacije komunalnih lučica i vezova na svom području. Prošle godine završena je realizacija komunalne lučice Porto Uš u Korčuli, a u tijeku je i izgradnja komunalnog dijela luke u Račišću, kao i lučice Drače.

U sljedeće četiri godine jedan od prioriteta je izgradnja novih 1500 komunalnih vezova namijenjenih stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije.

UPalači Ranjina ovoga utorka potpisan je Sporazum o partnerstvu za uspostavu Centra zaštite i očuvanja slatkovodnih kornjača, riječne (Mauremys rivulata) i barske kornjače (Emys orbicularis), u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sporazum su potpisali župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, ravnateljica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić, načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-nere-

tvanske županije Marijana Miljas Đuračić. Centar je zamišljen kao mjesto na kojem će se, na interaktivan način, prezentirati sve prirodne vrijednosti i pripadajuće bioraznolikosti, namijenjene edukaciji lokalnog stanovništva i posjetitelja, ljubiteljima prirode, odnosno stručnoj i znanstvenoj javnosti. Lokacija budućeg centra je u naselju Majkovi u Općini Dubrovačko primorje. Naime, Majkovi i Prljevići značajna su kao staništa strogo zaštićene vrste riječne kornjače, a ujedno i dio europske ekološke mreže Natura 2000. Riječna kornjača unutar Republike Hrvatske ras-

prostranjena je jedino u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sa stabilnim populacijama u Kona-

Vijesti

ZABRINJAVAJUĆI TREND

SVE JE VIŠE MLADIH KOJI UZIMAJU KANABIS I AMFETAMINE, u doticaju i osnovnoškolska djeca!

„Radi se o drogama koje su lakše dostupne i jeftinije, ali nimalo bezazlene. Tijekom kriminalističkih obrada kaznenih djela iz oblasti zlouporabe droga maloljetnici se najčešće pojavljuju kao konzumenti, odnosno krajnji korisnici,“ tvrde iz policije

Nedavna rekordna zapljena 220 kilograma heroina veliki je uspjeh Policijske uprave dubrovač -

ko-neretvanske. Kako je tada rečeno na konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni rezultati akcije, zapljenom je spašeno oko 110 lju -

dskih života. Kako smo tada neslužbeno doznali i o čemu je Dubrovački dnevnik već pisao, heroin koji je stigao u Luku Ploče iz Iraka je bio namijenjen zapadnoeuropskim zemljama, u prvom redu pripadnicima islamske zajednice koji se bave kriminalnim aktivnostima. Kod njih je heroin iznimno popularan, dok u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe, to nije slučaj. Nije to slučaj ni s Dubrovnikom u kojem su, barem kako nam kažu iz neslužbenih izvora, uz marihuanu najpopularniji amfetamini i kokain. Posebno zabrinjava i doticaj maloljetnika s drogama. Naime, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je prije tri mjeseca zaplijenila marihuanu i amfetamine koje su pronašli pretragom obiteljske kuće u Župi dubrovačkoj. Tada je utvrđeno kako postoji osnovana sumnja da je mladić u dobi od 23 godine

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ FLORENTIA BUCKINGHAM/PIXABAY, MURR PHOTO/PIXABAY, GORAN MRATINOVIĆ, PU DN

Sve više mladih konzumira drogu

...

Policijska uprava dubrovačkoneretvanska je prije tri mjeseca zaplijenila marihuanu i amfetamine koje su pronašli pretragom obiteljske kuće u Župi dubrovačkoj. Tada je utvrđeno kako postoji osnovana sumnja da je mladić u dobi od 23 godine nabavio gotovo kilogram kokaina, od čega je 660 grama zadržao za sebe, a 250 dao maloljetniku da u njegovo ime obavlja preprodaju. Dubrovački dnevnik doznaje kako postoje izdvojeni slučajevi u kojima se maloljetnici koji idu u više razrede osnovne škole dovode u vezu s marihuanom i amfetaminima. Nije to čest slučaj, ali ih je, prema neslužbenim informacijama, bilo i na našem području.

nabavio gotovo kilogram kokaina, od čega je 660 grama zadržao za sebe, a 250

dao maloljetniku da u njegovo ime obavlja preprodaju. Dubrovački dnevnik doznaje kako postoje izdvojeni slučajevi u kojima se maloljetnici koji idu u više razrede osnovne škole dovode u vezu s marihuanom i amfetaminima. Nije to čest slučaj, ali ih je, prema neslužbenim informacijama, bilo i na našem području.

NAJČEŠĆE SE UZIMAJU

KANABIS I AMFETAMINI „Mladi se često pokušavaju socijalno uključivati i pripadati neformalnim grupama, svojim ponašanjem pokazati koliko su odani, prihvaćati sve što se u grupi radi: pijenje alkohola, najčešće se uzimaju kanabinoidi, a i uporaba amfetamina u većem je porastu. Postotak mladih koji konzumiraju drogu sve je veći, zabrinjava progresiv -

Vijesti

ni porast sve mlađih konzumenata, posebno zabrinjava činjenica što je očekivani prelazak s kanabinoida na jača sredstva ovisnosti postao kraći, a uporaba takvih droga sve češća. To je postao način zabave, gotovo da je nemoguće zabaviti se ako se ‚nešto’ ne uzme. Dostupnost nekad skupog i samo bogatima mogućeg kokaina postala je lako ostvariva,“ govori Vesna Raguž Staničić, prof. klinički psiholog u Općoj bolnici Dubrovnik.

Psihologinja naglašava kako je posebno zabrinjavajuće što je uporaba droga kod maloljetnika u današnje vrijeme postalo nešto što je na neki način opće prihvatljivo i od čega se ne radi pretjerano velika stvar.

„Učestalost ovakvih pojava učinila je da društvo u cje -

lini, posebno mlade generacije, na ovakvu pojavu više ne reagiraju krajnje negativno, ona se lagano uvukla i udomaćila, postala je gotovo društveno prihvatljiva. U zanosu zabave i imperativa za opuštanjem uz pomoć neke droge, nitko ne razmišlja o mogućim posljedicama, koje stižu ponekad vrlo brzo i neočekivano, s brojnim psihičkim tegobama. U novonastaloj situaciji, s problemom ispred njih, mladi se ovisnici moraju suočiti, baš kao i njihovi roditelji. Problemi se vrlo često šire na aspekt škole: uz izostajanje s nastave, pad školskog uspjeha, daljnju promjenu cjelokupnog ponašanja, u ko -

Nastavak na sljedećoj stranici

Vesna Raguž Staničić

me se izdvaja sve češće izbivanje iz kuće, sve više izbjegavanja kontakata s ukućanima i povlačenje,“ tvrdi Raguž Staničić.

Ponašanje izvan kuće, naglašava ona, često je popraćeno neovlaštenom nabavom droge, s mogućim daljnjim razvojem u smjeru neovlaštene prodaje, što sve skupa vrlo brzo može poprimiti odličje kriminalnog ponašanja.

PANDEMIJA DODATNO POGORŠALA

SITUACIJU

Prema njenim riječima, uv-

Vijesti

jeti koje je sa sobom donijela pandemija pogotovo doprinose ovom negativnom trendu te su ubrzali proces sve većeg otuđenja među ljudima. Najviše zabrinjava situacija unutar obitelji, gdje roditelji sve manje vremena imaju za djecu, koja se u adolescenciji, potaknuta brojnim motivima, okreću u lošem smjeru, posežu za raznim vrstama droge, kao i alkohola, da bi se osjećala bolje. Psihologinja upozorava kako kod problema maloljetničke konzumacije ili preprodaje droge, upravo njihovi roditelji igraju naj -

važniju ulogu. „Kada je roditeljima moguće najranije prepoznati problem ovisnosti kod svog djeteta? Jasno je da je važno da problem bude prepoznat što ranije. Svaka promjena u ponašanju djeteta trebala bi okupirati pažnju roditelja i dovesti do posvećivanja dovoljno vremena za eventualno razotkrivanje pravog problema. Kada se posumnja da dijete ima jedan od gore navedenih problema, neophodno je primjereno suočavanje s istim, nikako zanemarivanje ili očekivanje da će se stvari same riješiti. Po -

trebno je javiti se stručnoj osobi i ne očekivati da će se navedeni problem riješiti brzo, lako i jednostavno. Problem ovisnosti o drogi ozbiljan je problem i tako ga treba tretirati,“ upozorava Raguž Staničić koja savjetuje roditeljima kako mogu pomoći svojoj djeci koja su bila ili jesu u doticaju s drogom odnosno kako spriječiti takve scenarije.

„Važna stavka u cijeloj priči, a koja prethodi gore navedenoj pojavi i odnosi se na period ranog odrastanja ovih mladih ljudi, upravo je uloga rodite-

Amfetamini koji su zaplijenjeni u Župi, dio trebao ‚dilati’ maloljetnik

lja, za koje smo prethodno napomenuli kako, pritisnuti zahtjevima posla koji obavljaju, nemaju dovoljno vremena za svoju djecu. Upravo taj momenat treba razmotriti: malo vremena sa svojom djecom treba što kvalitetnije i sadržajnije ispuniti, s djecom se mora razgovarati. Upravo se tada stvara bitan kontakt koji, kao takav, izgrađuje platformu za buduću komunikaciju, povjerenje, razmjenu emocija i svega što djetetu daje osjećaj sigurnosti, pripadanja, ljubavi i sve ono što kasnije neće trebati tražiti u nekim neformalnim grupama, jer to već ima u svojoj obitelji. Dovoljna će mu biti druženja i zabave, koje ne zahtijevaju ‚pomoćna sredstva’ u vidu droge ili alkohola, zabave kojih će se sjećati i koje će biti dio odrastanja i sazrijevanja,“ savjetuje Raguž Staničić naglasivši kako je u današnje vrijeme uloga roditelja puno zahtjevnija, nego što je to bilo prije tridesetak godina. „Uloga je to za koju nas nitko ne priprema, a koja je najvažnija od svih uloga koje tijekom života obnašamo,“ napominje.

MALOLJETNICI SU ČEŠĆE KONZUMENTI NEGO ‚DILERI’

Iako roditelji igraju glavnu ulogu u odgoju djece koji ih formira kao ličnosti, odgovornost je na cjelokupnom društvu; od škole, preko trendova koje mladi prate na filmovima, društvenim mrežama, u medijima, pa do odgovornih institucija, u prvom redu policije. Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske naglašavaju kako velike napore

...

mladih koji konzumiraju drogu sve je veći, zabrinjava progresivni porast sve mlađih konzumenata, posebno zabrinjava činjenica što je očekivani prelazak s kanabinoida na jača sredstva ovisnosti postao kraći, a uporaba takvih droga sve češća. To je postao način zabave, gotovo da je nemoguće zabaviti ako se ‚nešto’ ne uzme.  Dostupnost nekad skupog i samo bogatima mogućeg, kokaina, postala je lako ostvariva,“ govori Raguž Staničić

Vijesti

ulažu u prevenciju svih oblika kriminaliteta. A kada je u pitanju zlouporaba droga, navode kako je izuzetno važno da mladi u dobi kada polako počinju druženja u kojima imaju potrebu dokazivati se većim i zrelijim nego što jesu, imaju znanja o štetnosti droge i kazneno pravnim sankcijama kojima mogu biti izloženi zbog zlouporabe droge.

„ Upravo iz tog razloga, polici-

ja već godinama provodi projekt Zdrav za 5, unutar kojeg se djeci viših razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole pojašnjava štetnost konzumacije droge, ali i alkohola, cigareta, kao i štetnosti igara na sreću koje predstavljaju sve veći problem u današnjem društvu. Ova predavanja se provode u suradnji sa stručnim službama škola i tijekom godine se obiđe većina škola na području naše Županije. Posebno je važno istaknuti da su ovim predavanjima obuhvaćeni i roditelji koji često nisu informirani o novim trendovima kada su u pitanu ovisnosti. Tijekom predavanja roditelji dobiju važne informacije o novim pojavnim oblicima ovisnosti, na što obratiti pozornost i kako pomoći svom djetetu,“ navode iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Na upit koje droge najčešće konzumiraju maloljetnici, iz PU DN odgovaraju kako su to marihuana i amfetamini. „Radi se o drogama koje su lakše dostupne i jeftinije, ali nimalo bezazlene. Tijekom kriminalističkih obrada kaznenih djela iz oblasti zlouporabe droga maloljetnici se najčešće pojavljuju kao konzumenti, odnosno krajnji korisnici, što najčešće podliježe prekršajnoj, a vrlo rijetko kaznenoj odgovornosti,“ odgovorili su iz policije. No, kako bi mladi, ali i cjelokupna zajednica bili sigurni, drogu je potrebno maknuti s ulica i učiniti je njima nedostupnijom. Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske navode kako je fokus njihovog Odjela kriminaliteta uhva-

titi i procesuirati osobe koje se bave nabavom, prodajom i proizvodnjom droge.

„Zbog toga smo samo u posljednjih pet godina kazneno prijavili gotovo 800 osoba, a osim toga s ulice smo u posljednjih godina zaplijenili 767 kilograma kokaina, preko 300 kilograma heroina i oko 2,5 tone marihuane,“ navode iz policije.

ODGOVORNOST

JE NA ČITAVOJ ZAJEDNICI

Vrijedi spomenuti i to kako nije jedina odgovornost na policiji. Važnu ulogu ima čitava zajednica koja sudjeluje u odgoju djece i mladih te im i svojim ponašanjem u tom procesu može dati loš primjer.

„Izuzetno je važno istaknuti da problem droge nije problem policije, već je to društveni problem u čije se rješavanje mora uključiti cijela društvena zajednica, roditelji i mediji. Droga je pojava koja je među mladima danas gotovo prihvatljiva i to su stavovi koje kao društvo moramo mijenjati. Zaključno, policija očito veliki napore ulaže i u ranu prevenciju i u procesuiranje osoba koje se bave zlouporabom droge, ali ako želimo biti uspješni u toj borbi važno je da na tom problemu, osim policije, rade i ostali dionici društva,“ zaključuju iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Iz toga proizlazi najvažnije pitanje – što kao pojedinci i društvo možemo napraviti kako bi se zaštitili oni najranjiviji, u vremenu kad droga sve više postaje svakodnevna pojava i od čega se sve manje radi ‚bauk’? A bauk zapravo jest.

„Postotak

petkom

Slučaj iz 2008. godine

SLUČAJ MATEJA PERIŠA podsjeća potragu ikad zabilježenu u je pronađena u raspadnutom

U TO VRIJEME POTRAGA JE BILA, prisjetio se umirovljeni policijski službenik Ante Židić, jako opsežna i puno je koštala. Bilo je angažirano mnogo ljudi, od interventne policije, temeljne i specijalne, bili su tu i ronioci, HGSS... Pretraživalo se cijelo

AIDA ČAKIĆ PIXSELL

Slučaj nestalog Mateja Periša za kojim se traga dvadesetak dana u Beogradu mnoge je podsjetio na kobni nestanak mlade Australke Britt Lapthorne. Dvadesetogodišnjakinja je iz Melbournea u Dubrovnik je doputovala 17. rujna 2008. godine i odsjela je u apartmanu na Babinom kuku. Istog dana je otišla u obilazak grada, nakon čega se nije vratila i izgubio joj se svaki trag. Posljednji put je viđena u noći na 18. rujna u

klubu ‚Fuego’ na Pilama, a njezin nestanak prijavio je vlasnik apartmana. Njezina obitelj i prijatelji, odmah nakon nestanka, tražili su je putem društvenih mreža, no bezuspješno. Tijelo nesretne djevojke pronašli su 18 dana nakon nestanka, u moru na predjelu Boninova. Bilo je u raspadnutom stanju. Policija je nakon pronalaska tijela naredila obdukciju, koja je pokazala kako Britt nije umrla nasilnom smrću, iako njezina obitelj tvrdi upravo suprotno. Ogorčeni otac i majka teško su se nosili s rezultati -

ma istrage i godinama nakon nestanka smatrali su kako slučaj nije riješen te da postoje ljudi koji znaju što se točno dogodilo s njihovom kćeri te večeri u Dubrovniku.

POSAO SE ODRADIO

DOBRO, NEUGODNOSTI Slučaja ke dić lj ta brovačko je ge tadašnji vao slučaju on i zadužen australskom dijima. benik rovini.ubrzao vljenju ga razmišljati. odradio svemu neugodnosti jek ko bio nakon kako ziti zao nik jela

područje Dubrovnika, Mokošica, Osojnik, Srđ...

DOSSIER LAPTHORNE

Britt Lapthorne je iz Melbournea u Dubrovnik doputovala 17. rujna 2008. godine i odsjela je u apartmanu na Babinom kuku. Istog dana je otišla u obilazak grada, nakon čega se nije vratila i izgubio joj se svaki trag

Slučaj iz 2008. godine

podsjeća na najopsežniju u Dubrovniku: Australka raspadnutom stanju

DOBRO, ALI BILO JE NEUGODNOSTI

Slučaja nestale Australke dobro se sjeća Ante Židić koji je tada bio voditelj Odjela općeg kriminaliteta u Policijskoj upravi Dubrovačko - neretvanskoj te je bio nadležan za potrage i razbojništva. Židića je tadašnji načelnik imenovao kao voditelja potrage u slučaju Britt Lapthorne te je on bio nositelj cijelog posla organizacije tima, a bio je zadužen za komunikaciju s australskom policijom i medijima. Ovaj policijski službenik već odavno je u mirovini.

- Slučaj nestale djevojke ubrzao je odluku o umirovljenju jer sam nakon njega intenzivno o tome počeo razmišljati. Taj posao sam odradio dobro, ali usprkos svemu doživio sam brojne neugodnosti pa onda čovjek jednostavno shvati kako se to ne isplati. To mi je bio najteži slučaj u karijeri i nakon njega sam zaključio kako više ne trebam prolaziti takve procedure - kazao je za Dubrovački dnevnik umirovljeni voditelj Odjela općeg kriminaliteta An-

te Židić.

Obitelj se teško nosila s rezultatima istrage. Godinama nakon nestanka smatrali su kako slučaj nije riješen te da postoje ljudi koji znaju što se točno dogodilo s njihovom kćeri te večeri u Dubrovniku

Njega je slučaj Mateja Periša koji je nestao u Beogradu podsjetio na dubrovački nestanak Britt Lapthorne, iako ističe kako su situacije različite.

- Ne znam točne informacije, ali prema snimkama koje sam vidio u medijima, čovjek može zaključiti ka -

ko nešto nije u redu, kada vidi nekoga da zimi trči ulicom u kasno doba bez jakne. Sve to ukazuje kako situacija nije bila ok. On je očito bio pod stimulansima ili je bježao od nekoga, a uz to nije išao na pješački prijelaz ili nogostup. Još jednom naglašavam kako ne znam detalje, to znaju oni

što su uključeni u potragusmatra Židić.

Komentirao je i odnos medija prema ovom slučaju.

- Istraga se ne može voditi tako što se paralelno s tim

Nastavak na sljedećoj stranici

informacije puštaju u medije jer se to može tumačiti na razne načine, a i situacija se može nenadano okrenuti. Ljudi koji vode potragu sigurno su razgovarali s brojnim akterima ovog slučaja i s tim informacijama ne idu vani - kazao je Židić. Dok je trajala potraga za Australkom u Dubrovniku policija se suočavala s brojnim otegotnim okolnostima. Naime, novinari australske televizije Channel 7, snimili su godinu dana nakon tragedije dokumentarac u kojem su prikazali na svoj način mogući scenarij nestanka i smrti Britt Lapthorne.

OSTAO JE GORAK

OKUS - Ostao je gorak okus zato što su nas mediji ‚razapeli’, a i roditelji su smatrali kako nismo dovoljno napravili. Potraga je bila jako op -

petkom

Slučaj iz 2008. godine

sežna, i hrvatska, i australska policija su dokazale kako nije bilo tragova nasilne

smrti. No, to sve nije rezultirali onako kako su zamislili njezini roditelji i oni nisu bili s tim zadovoljni. Australska policija, predstavništvo iz Beograda i čovjek koji je cijelo vrijeme bio s nama, rekli su kako smo korektno radili. Oni su svaki dan bili na brifinzima s nama i pratili su sve što radimo. Rekli su kako je to ok, čak su mi i nekakvu nagradu dali za taj rad. No, struka prizna rad, međutim rezultati nisu bili onakvi kakve su roditelji očekivali - pojasnio je umirovljeni policijski službenik Ante Židić. U to vrijeme potraga je bila, prisjeća se on, jako opsežna i puno je koštala. Bilo je angažirano mnogo ljudi, od interventne policije, temeljne i specijalne, bili su tu ronioci, HGSS... Pretraživa -

lo se cijelo područje Dubrovnika, Mokošica, Osojnik, Srđ... Gledalo se sve - od strujanja i temperature mora, pretraživao teren, bili su uključeni i ronioci koji su više puta pretražili podmorje. Što se tiče tehnologije, navodi Židić, išlo se u korak s vremenom. Prema njegovim riječima policija je provjeravala sve mobitele koji su u to vrijeme bili na Pilama. Praktički su dobili sve izliste ljudi koji su tada prošli preko Pila i onda su provjeravali jesu li imali vezu s Britt. Policija je rekonstruirala i njezino kretanje dan prije nestanka, odlazak u DOC, kupovinu u Lapadu... Sve to bilo je zabilježeno na videokamerama. Provjeravali su i društvo koje je bilo s njom, no oni su se jako brzo ra -

Britt je posljednji put viđena u noći na 18. rujna u klubu ‚Fuego’ na Pilama

Bacanjem bijelih latica u more na mjestu gdje je pronađeno tijelo Britt Lapthorne, od nje oprostili otac, brat i dečko

zišli na sve strane svijeta pa smo ih tražili preko FBI i In -

Slučaj iz 2008. godine

terpola s ciljem obavljanja razgovora.

- Nikad nije odrađen toliki posao oko pretrage u Du -

brovniku i okolici. Bilo je 18 punih registratora dokumentacije, preko 800 ljudi iz Dubrovnika smo saslušali i ispitali. Jedino smo imali problema s nadzornim kamerama jer to područje nije bilo pokriveno, a jedna na Pilama nije radila tako da putem kamera nismo mogli previše toga dokazati i utvrditi što se dogodilo. To je ostalo nedorečeno. Potraga je trajala sve dok se nakon nekog vremena nije javio čovjek koji je ribario kod Boninova. On je pronašao ostatke tijela te je utvrđeno kako je riječ o nestaloj Britt Lapthorne - prisjetio se za Dubrovački dnevnik bivši voditelj Odjela općeg kriminaliteta u Policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj Ante Židić.

Najopsežnija potraga trajala je sve dok se nakon nekog vremena nije javio čovjek koji je ribario kod Boninova i koji je pronašao ostatke tijela

Vijesti

SRBI SVOJATAJU HRVATSKU KULTURNU BAŠTINU

„Laž i krađa svojstvo su ljudi ‚ NAHVAO’ koje je Držić davno raskrinkao’’

PETRA SREBROVIĆ GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

URepublici Srbiji 23. prosinca donesen je ‚Zakon o kulturnom nasleđu Republike Srbije’ koji je najviše zainteresirao i naljutio Hrvate, a značajne tenzije izazvao je u Dubrovniku.

ČUVALI BI HRVATSKU KULTURU ZA BUDUĆE SRPSKE GENERACIJE

Cilj ovoga zakona jest, kako piše u članku dva, „uspostavljanje pravno uređenog i organizovanog sistema zaštite i očuvanja kulturnog nasleđa, njegove identifikacije, proučavana, vrednovanja, kategorisanja i korišćenja“. Članak tri pretpostavlja kako se „kulturno nasleđe mora čuvati i štititi za buduće generacije“.

Na prvu to izgleda kao uobičajen zakon u domeni kulture, naslijeđa i očuvanja baštine, no ono što je u ovom Zakonu sporno, a s

punim pravom valja reći i apsurdno jest članak 23. stavak četiri zakona koji pod „staru i bibliotetsku građu“ podrazumijeva i „izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju, i srpskoj, i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom“. Upravo ovaj stavak zgrozio je hrvatsku javnost, pa su se o ovom pitanju oglasili od Ministarstva kulture i medija do gradonačelnika Dubrovnika, župana Dubrovačko - neretvanske županije, saborskih zastupnika, povjesničara, književnika i brojnih drugih. Ministarstvo kulture i medija zajedno s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske već je reagiralo te su javno istaknuli kako je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo posezanje za tuđom kulturnom baštinom te upozorili da nedavno doneseni Zakon o kulturnom nasljedstvu Republike Srbije nije u duhu europskih vrijednosti. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Beogradu je u komunikaciji sa srpskom stranom radi prenošenja hrvats-

kih stavova i pogleda na Zakon. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, uz stručnu potporu Ministarstva kulture i medija, te posebno stručnjaka jezikoslovaca i povjesničara književnosti uložit će prosvjed i inzistirati da se revidiraju neprihvatljive zakonske odredbe tog zakona“, odgovorili su iz Ministarstva za Dubrovački dnevnik na temu usvojenog srpskog Zakona.

ZAŠTO BAŠ 1867.?

„Ne postoji nikakva dvojna pripadnost dubrovačke renesansne (Držić) i barokne književnosti (Gundulić) već je to isključivo hrvatska književnost. Srpska književnost nema pisanih djela na svom narodnom jeziku do pojave Dositeja Obradovića, a taj nedostatak žele popuniti prisvajanjem Držića i Gundulića, odnosno dijela naše književnosti koja je umjetnički put na svom, hrvatskom jeziku počela s Juditom Marka Marulića 1501. godine. Spominjanje 1867. godine odnosi se na godinu službenog prihvaćanja pravopisa

Članak 23. stavak četiri ‚Zakona o kulturnom nasleđu’ pod „staru i bibliotetsku građu“ podrazumijeva i „izdanja dubrovačke književnosti, koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom“, zbog čega su Hrvati oštro reagirali, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u suradnji s Ministarstvom kulture i medija ulaže prosvjed Republici Srbiji.

Vuka Karadžićevog, što može dovesti do potencijalnog negiranja hrvatskog identiteta brojnih pisaca, jer su po Vukovoj jednadžbi svi štokavci Srbi“, odgovorili su nam iz Ministarstva kulture. Naime, Vuk Stefanović Karadžić bio je najveći reformator srpskog jezika i jezikoslovac koji je započeo standardizaciju srpsko-

SKANDALOZNIM ZAKONOM dubrovačke književnike Marina Držića i Marina Getaldića Srbi, u nedostatku vlastitih iz tog vremena, predstavljaju književnicima srpske kulturne baštine

ga jezika u 19. stoljeću. Ovaj srpski filolog i reformator pokušavao je utjecati na hrvatski književni jezik te je nastojao protegnuti srpski jezik i srpsko ime na hrvatski jezični prostor. Njegovim stavovima tada se suprotstavio Vjekoslav Babukić.

Karadžić se pri standardizaciji srpskog jezika služio hrvatskim izvorima, što je tijekom četrdesetih godina 19. stoljeća uzrokovalo brojne jezične polemike o pripadnosti štokavice. Karadžić je uspio reformirati srpski jezik, ali treba se zapitati na čijim je temeljima to ostvario, složit će se brojni povjesničari književnosti i jezika.

Karadžić je i dubrovački govor smatrao sastavnim dijelom srpskog jezika pa ga je tako i nazivao „govorom naroda našega“ misleći na srpski govor i Srbe kao narod. Zbog toga je godina 1867. problematična jer Karadžić prisvaja novoštokavštinu kao temelj srpskog jezika, a svoju teoriju objavio je i u brošuri pod nazivom ‚Srbi svi i svuda’ u kojoj sve ljude koji pripadaju štokavskom govornom području jednostavno proglašava Srbima. Kako je štokavica prisutna u Dubrovniku još od Gundulićeva vremena, ova ideologija tako obuhvaća i dubrovačko područje, pa Gundulić i Držić kao najveći, ali i brojni drugi umjetnici na ovaj način i ovim ‚Zakonom o kulturnom nasleđu’ postaju Srpska kulturna baština i ono što bi Srbi htjeli prenositi svojim budućim generacijama kao njihovo.

OŠTRE REAKCIJE

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, rođena Dubrovkinja, zakon je nazvala skandaloznim.

“To je ta mitomanija i potreba da se svojata hrvatska kulturna baština, to je neprihvatljivo i stručno neutemeljeno. Unijeli su u zakon odred-

be po kojima dubrovačka književnost prije 1867. ima kao dvostruku pripadnost i hrvatsku i srpsku što je potpuna besmislica. Očekujemo da se od takvog zakonskog rješenja odustane i da jednom zauvijek prestanu posezati, i za našim teritorijem, i za našom kulturnom baštinom”, rekla je.

Sporni Zakon komentirao je i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

“To je nova uvreda Dubrovniku i županiji od strane srpske vlasti. Tim zakonom oni svojataju dubrovačke književnike i potvrđuju da velikosrpski projekt nije zamro ni kod ove vlasti u Srbiji. Taj projekt poseže za hrvatskim prostorima, u ovom slučaju za Dubrovnikom. Oni su s njim prije 30 godina razarali povijesnu jezgru, zapalili i opljačkali Konavle, Župu dubrovačku i Primorje te nanijeli puno zla cijelom prostoru bivše Jugoslavije”, rekao je Dobroslavić.

Poručio je Vladi Srbije da se “okani ćorava posla i prestane posezati za tuđim kulturnim blagom i teritorijem jer im to neće uspjeti”. Dodao je i kako Dubrovčani mogu biti mirni jer neće dopustiti da Vučić stavlja prste na ovo područje Hrvatske i naglasio kako će Vlada učiniti sve da očuva kulturno blago Dubrovnika.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković podsjetio je na teze koje su se svojevremeno mogle čuti u brojnim medijima u Srbiji koji su ugošćivali srpskog pseudopovjesničara i publicista Jovana I. Deretića čije su kontroverzne izjave i danas aktualne. Deretić u širokom opusu svojih teza ‚alternativne povijesti Srba’ ima i one kako je Isus propovijedao na srpskom, kako je 10 Božjih zapovijedi napisano na srpskom jeziku, kao i da je aramejski jezik zapravo srpski.

„U prošlosti smo svjedočili da su Srbi i Isusa proglasili Srbinom, svo-

Vijesti

jedobno su s najvećih akademskih razina svojatali i Aleksandra Makedonskog te su držali predavanja o tome kako su Srbi ratovali s Atlantidom, osnovali Babilon i slično. Držić i Gundulić su samo jedan mali kotačić u velebnom stroju s njihovim glupostima, tako da se ne trebamo oko toga posebno uzrujavati“, poručio je gradonačelnik. Dom Marina Držića u Dubrovniku reagirao je na izglasani Zakon. „Dom Marina Držića smatra neprihvatljivim i neutemeljenim Zakon o kulturnom nasljedstvu Republike Srbije i njegov članak 23. koji ističe dvojnu pripadnost dubrovačke književnosti. Opetovano svojatanje hrvatske kulturne baštine nastavak je skandalozne prakse čiji je izdanak uvrštavanje drama Marina Držića u ediciju „Deset vekova srpske književnosti“ u nakladi Matice srpske iz Novog Sada. Prisvajanje hrvatskih književni-

ka u pokušaju popunjavanja rupa srpske književnosti koja nema pisanih djela na svom narodnom jeziku do pojave Dositeja Obradovića u drugoj polovici 18. stoljeća, navodi nas na pitanje koliko su u Srbiji pažljivo pročitali i shvatili poruke Marina Držića. Laž i krađa svojstvo su ljudi „nahvao“ koje je Držić davno raskrinkao kao one koji srce ne nose prid očima već im se ono maškarava. Zakon kojim pokušavaju proglasiti dubrovačku književnost i srpskom smatramo upravo time – maškaravanjem istine. A istina koja svakoga može pogledati u oči je kako je Marin Držić najveći hrvatski komediograf i jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca uopće. Dom Marina Držića, kao nacionalni referentni centar za pružanje svih informacija o njegovom životu i radu, sustavno radi na brendiranju lika i djela Marina Držića“, istaknuli su.

Intervju

IVONA BUTJER MRATINOVIĆ DAVORIN VIŠNJIĆ/PIXSELL, TOMISLAV MILETIĆ/PIXSELL, BORIS SĆITAR/PIXSELL

Uskoro ulazimo u treću godinu pandemije, COVID krize i poseb nih režima koji su pro mijenili živote građana na svim poljima. U protekle dvije godine građani su u medijskom prosto ru uglavnom slušali, gledali i či tali o rekordima novozaraženih, crnim prognozama i zastrašu jućim svjedočanstvima koji su, po svemu sudeći, izazvali strah i paniku kod najvećeg dijela građana; kako od samog viru sa, tako i od nuspojava cjepiva protiv COVIDA-19. No, postoje i oni koji su sve vrije me pokušavali dodati do zu optimizma u cije lu situaciju koja nije sasvim bezazlena, ali nije ni apokaliptična. Jer brojke su

pokazale kako ni virus, ni cjepivo za najveći broj ljudi nisu kobni. Jedan od onih koji ustrajno ukazuju na tu činjenicu je i prof. dr. sc. Gordan Lauc. Kao znanstvenik s ogromnim iskustvom u polju epidemioloških istraživanja, ali i nekadašnji član Znanst-

za Dubrovački dnevnik iznosi što se kod upravljanja pandemijom moglo i trebalo bolje napraviti, zašto smatra kako su COVID potvrde štetne, o prvom valu omikrona u Hrvatskoj, kao i predviđanja oko daljnjeg kretanja pandemije.

rektor CDC-a je izjavio kako postojeća cjepiva više ne štite od transmisije. Koja bi bila vaša vizija daljnjeg upravljanja pandemijom?

Znanost uvijek ide ispred struke i to nije iznenađujuće. Ja sam znanstvenik s velikim iskustvom u području epidemioloških istraživanja i mogu dobro procijeniti koja istraživanja su dobro dizajnirana i otkrivaju stvarno stanje. Nažalost u ovoj pandemiji je bilo jako puno loših, često čak i „naručenih“ istraživanja koja su davala potpuno pogrešne rezultate. Moje iskustvo mi omogućuje da razlikujem dobra od loših istraživanja i zato se često dogodilo da ono što ja govorim tek nakon nekoliko mjeseci postane „službeni stav“ struke. Kada smo na temelju prvih ozbiljnih studija vidjeli da se i cijepljeni vrlo često mogu zaraziti, bilo je potpuno jasno da su covid-potvrde beskorisne, a u sustavu zdravstva i socijalne skrbi iznimno

GORDAN LAUC:

Covid-potvrde treba nedvojbeno odmah ukinuti, jer su beskorisne i štetne. Vidimo da takve odluke već najavljuju u nekim drugim zemljama. O tome koga i kada testirati na koje viruse treba odlučivati ovisno o trenutnoj situaciji. Mislim da su brzi testovi idealno rješenje i da takvi testovi za sve najčešće viruse i bakterije trebaju biti dostupni u svim ordinacijama obiteljske medicine i ljekarnama.

Intervju

testirali cijepljene zdravstvene djelatnike, već smo testove „rasipali“ na zaposlenike i korisnike u javnim i državnim služba-

ma je rezultiralo velikim brojem intrahospitalnih infekcija i smrti koje se ne bi dogodile da nismo uveli covid-potvrde. Nažalost lo-

bisti industrije pandemije su nadjačali znanost i jako štetne covid-potvrde su uvedene i u Hrvatskoj.

Situacija se dodatno promijenila sa širenjem omikron varijante protiv koje su cjepiva još manje učinkovita, a rizik za teški oblik bolesti je puno manji. Koliko vidimo, Hrvatska već polako ulazi u silaznu fazu omikron vala i nadam se da ćemo uskoro pratiti primjere nekih drugih zemalja i ukinuti sve mjere.

Gdje Hrvatska ustvari kaska za ostalim zemljama koje su se pokazale uspješnijima u upravljanju pandemijom? Koje su to najčešće greške? Hrvatska je zapravo jako dobro upravljala pandemijom. Ako izuzmemo ovaj zadnji val koji tek treba analizirati, korigirano

na BDP naš broj umrlih je među najnižima u Europi. Generalno je bogatstvo zemlje, a time i kvaliteta zdravstvenog sustava bilo najbolji prediktor broja umrlih. To nije začuđujuće, jer od bilo koje bolesti imate bolje šanse izliječiti se u bogatoj Švicarskoj, nego u Hrvatskoj.

Ono što je posebno značajno je da smo malu smrtnost od covida postigli uz najblaže „mjere“ u Europskoj uniji. Upravo te blage mjere omogućile su da se velik broj ljudi polagano imunizira malim količinama virusa izvan sezone koja je za virus pogodna i onda smo u periodima kad su drugi imali ogromne brojeve

Nastavak na sljedećoj stranici

AKO CJEPIVA NE ŠTITE DOVOLJNO OD ŠIRENJA ZARAZE, POVLAČI SE PITANJE SVRHE COVID POTVRDA, NA ŠTO STE TAKOĐER UPOZORAVALI. KAKAV JE VAŠ STAV, BI LI IH TREBALO SASVIM UKINUTI ILI BI TREBALO TESTIRATI I CIJEPLJENE I NECIJEPLJENE OSOBE U ODREĐENIM SITUACIJAMA?

...

Gordan Lauc

bolesnih mi imali znatno manje bolesnih i umrlih. S druge strane, izostanak strogih mjera smanjio je „kolateralne žrtve“ pandemije, tj. propuštene rutinske preglede, dijagnostiku karcinoma, psihičke traume, daljnje osiromašenje društva. Mislim da smo napravili dvije velike pogreške. Prva je bila zatvaranje restorana, kafića i sporta u jesen 2020., kada je već bilo jasno da smo prešli vrh tog vala širenja zaraze. Druga pogreška je bila uvođenje covid-potvrda.

Da smo doslovno sve mjere ukinuli u proljeće 2021. godine i jednostavno prestali s masovnim testiranjima zdravih ljudi, sada bi nam svima bilo puno bolje. Imali bismo nešto malo više bolesnih ljudi u periodima između velikih valova pande-

petkom Intervju

mije, a manje u periodima vršnog opterećenja. Broj teško bo-

...

Mislim da će omikron prisiliti i najzagriženije pobornike strogih mjera da promijene pristup. Nema nikakvog smisla imati mjere, prisiljavati ljude na cijepljenje i izazivati podijele u društvu da bismo nekoga zaštitili od nekoliko dana blagih simptoma prehlade. Nažalost velik broj političara, znanstvenika i stručnjaka uložio je značajan osobni autoritet u nametanje svih tih mjera i sada je jako teško promijeniti priču. Srećom Hrvatska je tu bila vrlo umjerena i vjerujem da ćemo mi vrlo brzo proglasiti kraj pandemije.

lesnih i umrlih bi bio vrlo sličan, a bili bismo kao zemlja i kao društvo u puno boljoj situaciji.

Pred brojnim građanima je sada osobna odluka oko primanja ‚booster’ doze. Kome biste je savjetovali, a tko bi je mogao i preskočiti? Mislim da na to pitanje nitko nema odgovor, jer još nemamo ozbiljne analize učinkovitosti cjepiva protiv omikrona, kao niti procjene rizika teškog oblika bolesti kod cijepljenih i necijepljenih. Prvi rezultati su dosta kontradiktorni i mislim da treba malo sačekati prije odluke o cijepljenju.

Nakon što je i u Hrvatsku stigao omikron, zabilježeni su brojni slučajevi reinfekcija. Pacijenti koji su prije samo dva mjeseca bili COVID pozitivni, ponovno su zaraženi, prvo delta sojem, a sada omikronom. Ako nji-

hova antitijela stečena prebolijevanjem delta varijante ne djeluju protiv omikrona, koliko je za očekivati da će djelovati antitijela stečena cijepljenjem?

Prema dosadašnjim analizama, prebolijevanje prethodnih varijanti bolje štiti protiv infekcije omikronom od cijepljenja, no i oni koji su preboljeli mogu se opet zaraziti i razviti simptome. To nije iznenađujuće, jer se slično ponašaju i drugi koronavirusi. Vrlo često ih imamo u nosu, a kad nam popusti imunitet razvijemo simptome. To je ono što nazivamo prehlada. Mislim da je s omikronom SARS-CoV-2 postao peti koronavirus koji uzrokuje prehladu kod čovjeka.

Rekordne brojke zaraženih u europskim državama koje je sa sobom donio omikron ne prati i rekordan broj hospitalizacija. Je li uzrok to što

JE

OMIKRON KRAJ PANDEMIJE ODNOSNO POČETAK TRETIRANJA OVE BOLESTI KAO ŠTO JE TO GRIPA ILI NEKA DRUGA SEZONSKA BOLEST? KAKVA SU VAŠA PREDVIĐANJA?

Prebolijevanje prethodnih varijanti bolje štiti protiv infekcije omikronom od cijepljenja

je omikron, prema dosad dostupnim informacijama, blaži od prethodnih sojeva ili zbog cjepiva koje štiti od hospitalizacija?

Mislim da se radi o kombinaciji cijepljenja, prethodnog prebolijevanja i blažeg virusa.

Pandemija je sa sobom donijela veliki polaritet u samom društvu. Dva suprotna tabora popularno se nazivaju provakserima i antivakserima. No, nekako se stječe dojam kako se samo radi o dva tabora ljudi koji su ispunjeni ogromnim strahom; jedni se jako plaše COVIDA-19, drugi cjepiva, premda su i virus, i cjepivo bezopasni za najveći broj ljudi. Što je, po vama, veći rizik? Nažalost društvo se potpuno bespotrebno jako polariziralo. Cjepivo protiv COVID-19 je trebalo biti trijumf znanosti i medicine koji je trebao zaustaviti pandemiju. Znanost i medicina su doista trijumfirali i razvili su cjepivo koje u velikoj mjeri smanjuje rizik teškog oblika bolesti. Nažalost u igru se uplela korporativna pohlepa i to cjepivo koje je bilo spasonosno za one kojima prijeti težak rizik bolesti su počeli nametati mladima, zdravima i onima koji su prethodno preboljeli COVID-19. Tim kategorijama prijeti vrlo mali rizik bolesti i razlozi za njihovo prisiljavanje na cijepljenje su isključivo komercijalni, a ne medicinski. U isto vrijeme masovno cijepljenje mladih i zdravih stvorilo je preduvjete za širenje varijante poput omikrona koja zaobilazi imunitet stečen cijepljenjem.

S druge strane strah od cjepiva je također pretjeran. Iako nema dvojbe da postoji određeni rizik dosta ozbiljnih komplikacija poput miokarditisa, taj rizik je ipak jako mali i ljudi ne se trebaju toliko bojati cjepiva. Za one kojima je prije-

tio značajan rizik teškog oblika bolesti, cijepljenje je bila jako pametna odluka.

Uveli ste izraz ‚pandemijski marketing’, kažete kako je njegov glavni cilj širenje panike. I ljudi su zbilja u panici, i od bolesti, i od cjepiva. Dobar dio privatnog sektora je na koljenima, turistička kretanja koja donose najviše novca su bitno smanjena, manji je i priljev javnog novca. Tko onda ima korist od, kako kažete, pandemijskog marketinga?

U ovoj pandemiji izrasla je ogromna industrija pandemije. Na testovima su zarađene stotine milijardi eura, na cjepivima još nekoliko desetaka milijardi. Tu su još maske, zaštitna oprema, dezinficijensi. Puno su zaradili i tehnološki divovi. Svima njima je u interesu da se ovakav model funkcioniranja društva zadrži još neko vrijeme. Primjerice u Hrvatskoj danas plaćamo između 10 i 15 milijuna kuna dnevno za PCR i antigenske testove. Ljudi koji na razini države odlučuju o tome koliko će-

mo i koga testirati, rade, ili čak vode institucije koje prodaju te testove. Naravno da njima nije u interesu da prestanemo testirati, jer onda oni ostaju bez prihoda od prodaje testova.

O vašoj tvrtki Genos u javnosti se govori kao i o predvodniku inovacija. Među njima se tako govorilo i o testu koji određuje biološku dob, potom testu za određivanje rizika od dijabetesa... Na koje ste inovacije ponosni i na čemu trenutno radite?

Genos ove godine obilježava 15 godina postojanja. U tih 15 godina smo od male firme narasli na preko 50 ljudi, a u razvoju i analizi glikanskih biomarkera smo vodeći u svijetu. U Hrvatskoj se ne čuje puno o nama, jer uglavnom poslujemo na međunarodnom tržištu, a naši su klijenti vodeća sveučilišta poput Harvarda, Hopkinsa, Oxforda, Cambrigea. Imamo obećavajuće biomarkere za predikciju dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, no oni su još u fazi razvoja. Ono što smo komercijalizirali je

naš test GlycanAge biološke dobi koji više od stotinu klinika u svijetu koristi kako bi svojim klijentima pokazali da njihove intervencije za poboljšanje općeg zdravstvenog stanja organizma doista imaju nekakav značajan efekt.

O očuvanju zdravlja posebno se govori u vremenu pandemije kad je virus udarna tema u javnosti. Svima je poznato kako za dobro zdravlje treba boraviti na svježem zraku, paziti na zdravu prehranu, uvesti tjelovježbu, naučiti se nositi sa stresom. Što je po vama još važno, a o čemu se možda u javnosti ne govori dovoljno? Medicina je previše fokusirana na liječenje bolesti, a očuvanje zdravlja je potpuno zanemareno. Svi znamo da je važno izgubiti višak kilograma, umjereno i zdravo se hraniti, umjereno vježbati i ne biti pod prevelikim stresom. Nažalost to nije lagano i većina nas o tome počne misliti tek kada se razbolimo. Mislim da je jako važno u što ranijoj životnoj dobi uvoditi zdrave životne navike.

Sve preduvjete za sreću imamo!

Digla se frka zbog brzinske obnove zgrade u kojoj živi Plenkijev šef kabineta Frka - Petešić. Gospodin Frka pri tom je objasnio kako mu je bilo iznimno teško i traumatično, seliti se iz jednog dijela stana u drugi, dok je trajala obnova. Pokazao je tankoćutnost i razumijevanje, dostojno Zokija kad je u Gunji, poplavljenima objašnjavao da ih razumije jer je i njemu pukla cijev u kupaonici pa se nije dva dana mogao tuširati. Inače, zgradu u kojoj stanuje gospodin Frka obnavljali su sami suvlasnici, doista vrlo brzo iz nekoliko razloga. Prvi je taj što su imali sreću da je jedan od njih sposoban građevinski poduzetnik koji zna gdje i kako pripremiti papirologiju i ima čime i s kime izvršiti potrebne zahvate konstruktivne obnove. Drugi razlog je što su suvlasnici dobrostojeći ljudi koji su digli kredit i financirali projekt bez i jedne lipe pomoći od države. Vlasnik stana, u kojem stanjuje Frka, je Fond državne imovine pa su valjda mrvicu pomogli ubrzanju poslovično spore i nezainteresirane birokracije. I to je nažalost jedini svijetli primjer u Zagrebu, na što je genijalni ministar Horvat predložio i drugima u gradu, tako i onima iz kontejnera po Banovini da ‚prepišu’ takav model.(!?) Prema Horvatu, jednako kao i ostalim odgovornima za obnovu, ispada da je najteži posao koji traje dulje od godine dana priprema papirologije. Kao da su Horvat i društvo iz tamo neke ‚Nizozemske’ pa nemaju pojma kako funkcionira hrvatska birokracija, tko je odgovoran za pretjeranu reguliranost svega i svačega i na koncu konca, tko je šef toj istoj birokraciji. Možda bi sve bilo jednostavnije da se Horvat vrati u tu svoju ‚Nizozemsku’.

Umeđuvremenu nacija razbija glavu o ‚salama demontiranju države’. Dok su jedni uvjereni kako se radi o fetama parizera Slavonci su skloniji kulen demontaži. Kako god Plenki je uvjeren da netko reže fetu po fetu kao salamu u pokušaju

demontiranja svih najvažnijih institucija države poput Uskoka, Ustavnog suda, državne dalekovidnice, HNB-a,Vrhovnog suda, sudstva, Sveučilišta i tako redom sve valjda do Horvata. Ne želi prokazati ‚feto-rezače’ nego traži od novinara nek’ ih sami detektiraju. Dakle, treba se fokusirati na one kojima je još mastan brk od parizera i/ili kulena pa će odmah biti jasno tko to kaže da Uskok ne radi sjajno svoj posao, tko ima primjedbe na naše sudstvo i Pravosuđe koji su fantastični i tako pomalo pronaći sve redom. Mala je opasnost da se netko prikrije rezanjem jegera ili zimske, ali nećeš razbojniče. Već na aktualnom satu bilo je jasno da je tu upetljana i oporba, ali ruku na srce oporba ionako samo prepisuje novinske naslove jer sami nit znaju, nit imaju ideje, a kamoli prijedloge kako išta od onog što kritiziraju bolje napraviti. I dok je tako Plenki može svaki tjedan smišljati neko novo skriveno značenje za urnebesnu zabavu nacije. Ono kao, pronađi miša među mačkama. Kako bilo, svaka dobra zabava uključuje i puno smijeha, a znamo da su najsretniji ljudi oni koji se puno smiju. Dakle preduvjete za sreću imamo. Što bi još htjeli?

Sam Bog zna ima li sve to ikakve veze s odlaskom gotovo četiristo tisuća ljudi u posljednjih deset godina iz Lijepe naše. Oni su, prema tumačenju politike s oba zagrebačka brda, otišli jer nam se ulaskom u Europu otvorilo europsko tržište rada. Fluktuacija stanovništva diljem Europe nije neka novost. Ljudi traže bolje uvjete, bolje poslovne prilike i mijenjaju mjesta boravišta što je sasvim normalno. Ali četiristo tisuća? Među razlozima koje navode i oni u Njemačkoj, i brojni Hrvati u Irskoj, su prije svega uređeni sustav, poštovanje prema radniku, minimalna birokracija, neznatna korupcija, zapošljavanje samo na osnovu sposobnosti uz potpuno nepoznavanje pojma veze i podobnost. Uz to i pri-

hod, od kojeg se živi bez stresa jer se podmiruju računi i sve potrebe, i još se može staviti na stranu. Sve to sasvim jednostavno bez dozvoljenog ili nedozvoljenog minusa i ne daj Bože kredita. I da, sam Bog zna zašto, spominju pozitivnu društvenu klimu bez prozivanja ustaša, četnika, naših i vaših, i ovih ili onih neprijatelja. I za razliku od nekadašnjih gastarbajtera, ne odriču se svega da bi poslali doma i tamo sagradili kuće. Ma kakvi. Bahato uživaju s cijelom obitelji i sasvim opušteno odlaze na ručkove po restoranima. Sram ih i stid bilo. Istina, i njih zabrinjavaju poskupljenja energije, inflacija i sve ono što sve više boli nas, ali vjeruju da će države u kojima žive to riješiti na najbolji mogući način. Čuj to. Tek otišli, a već vjeruju novoj državi.

Za to vrijeme Omikron se širi, posebno u južnim županijama, ali svi se nadamo da će s njim i završiti. Jedino malo nervira situacija s rukometnom reprezentacijom. Svaki dan netko pozitivan. Sretna je ili nesretna okolnost što Mađari, ma kakvi bili, svakodnevno testiraju pa je tako i relativno brzo izoliranje zaraženih. Kako stvari stoje, svi koji igraju rukomet mogu se nadati pozivu u repku. Za razliku od one sulude situacije s Đokovićem ovdje je to ipak drugačije. Ne spadam u antivaksere, štoviše tri puta sam se cijepila, ali ono što se radilo njemu opako podsjeća na fašizam. Mogli su najnormalnije provoditi svakodnevna testiranja i riješiti problem. Cijepljeni ionako mogu biti zaraženi s ili bez simptoma i doista cijela ta priča previše zaudara da bi se mogla tako progutat’. Cijepljenje, sasvim sigurno, smanjuje opasnost od hospitalizacije, imajte u vidu da je doktorica Betica i cijela ekipa liječnika i sestara na rubu snaga. Posebno kad u intenzivnoj gledaju kako se muče oni koji, da su se cijepili, te muke ne bi prolazili. Čuvajte sebe i svoje, još ovo malo zime pa će se lakše disati. Eto vas.

Piše: VJERA ŠUMAN

INSPIRACIJO, IME TI JE JOHN

Kultura

pozadinsku

kova i ćele na tjemenu koja se svakim danom sve više širi kao skakavci Starim zavjetom. Deja vu! Pa gdje li sam ga već vidio? Profesor na zamjeni dogegao se do stola i spustio teški dnevnik, a kada se okrenuo prema nama, iz utrobe mi je pobjeglo:

Siječanj u Dubrovniku idealan je za šetnje – praznina i tišina unedogled mame korake. Bauljam posvuda, zna mi se čak dogoditi da neku uličicu prođem po

prvi put. Bude mi lijepo i meditativno osim ako ne šetam kraj zgrade Gimnazije. Tamo me često strefi grč u želucu, traume iz podsvjesnog ambisa žele iskočiti vani, kao nekoć djeca nakon popodnevnog kućnog reda. Nikad nisam volio tu prokletu školu, jednu od najvećih grešaka u

mom životu. No zadnji put kraj stršeće zgradurine Habsburške monarhije zahvatili su me pozitivni osjećaji, skoro spokojni. U mislima mi se pojavila kristalno čista slika našeg razreda na trećem katu skroz istočno kako čekamo hoćemo li imati sat iz kemije. Profesorica nam se razboljela od južine, pa se nadamo da je nitko neće mijenjati. Ali Nada je stara kuja, skoro uvijek zajebe.

DEJA VU!

Otvaraju se vrata učionice, i ulazi On. Muškarac u pedesetim godinama, tamnih br -

Ba-da-ba-da-ba-be bop bop bodda bope Bop ba bodda bope Be bop ba bodda bope Bop ba bodda

Od tada pa sve do dana današnjeg naš će profesor periodnog sustava nositi nadimak Scatman (u međuvremenu će svi učenici zaboraviti njegovo pravo ime). Sredina je devedesetih godina prošlog stoljeća, radijske i televizijske postaje poharao je hit dvojnika našeg profesora kemije, ali nije im zajednički samo izgled, nego i životni put – nitko ne zna odakle su se pojavili, jedino je poznato gdje su sad – jedan je dospio na vrh dubrovačke gimnazije skroz istočno, a drugi na vrh glazbenih ljestvica, s tim da je skroz istočno prodao milijune i milijune primjeraka postavši u Japanu jedan od najvažnijih bogova zajedno s Budom, Konfučijem i Hide-

MARO MARUŠIĆ

Kultura

toshijem Nakatom. Međutim, unatoč kolosalnom uspjehu ne samo na istočnom frontu, taj nadimak bio je posprdan, baš kao i naš stav prema velikom hitu i izvođaču. Čuj I’m scatman! Nitko živ pojma nije imao što znači taj blesavi izraz, naš engleski bio je na smiješnoj razini, a nije bilo ni sveznajućeg Googlea da nam pomogne. Jedan moj pri kaš, potpomognut inteligen cijom THC-a, dao je najlo gičnije objašnjenje – „To ima neke veze s mačkama“. Pa da, scat – cat, kako se toga sami nismo dosjetili? Scat man John, upravo kao i naš profesor pleme nitih plinova, izgledali su baš tako – kao izgubljeni pedesetogodišnji samotn jaci okruženi mačkama. Nitko ih u životu nije ozbiljno shvaćao pa su se povukli u osa mu svojih staništa i sve što ih veseli je Whiskas. Tako će dočekati smrt. Okruženi maca ma kao zabora vljeni Hugh Hef neri za siromaš ne.

ZAPEĆAK

POVIJESTI

Zaborav su i jedan i drugi doži vjeli čak i puno pri je nego sam mislio. Scat man John nikad nije

ponovio uspjeh velikog hita, a naš Scatman iz kemije postat će i ostati jedan od rijetkih profesora u povijesti škole koji na tom radnom mjestu nije dočekao penziju. U svega nekoliko godina dva će Scatmana s vrha gimnazije i glazbenih ljestvica potonuti u zapećak povijesti (krajem devedesetih samo će rijetki čuti da je

sve do danas, ponekad bih na trash zabavama s muzikom osamdesetih i devedesetih čuo veliki hit, sjetio se starog profesura, nasmijao se i istog trena zaboravio čitavu priču. I tako iznova & nanovo sve do prije neki dan kada sam se šetao preko Ploča. Pa moj Maro, je li nakon 25 godina napokon došlo vrijeme

...

John se nećka u vezi čudnog muzičkog hibrida, ne treba mu još jedno izrugivanje u životu, ali naposljetku ipak pristaje. Svog najvećeg neprijatelja dat će svijetu, ogolit će ga do srži, a onda ga umotati neobičnim ruhom. Što je, uostalom, umjetnost, ako ne prostitucija ega?

Paul Larkin na svijet je stigao 1942. u Kaliforniji. Iako rođen na lokaciji najbolje svjetske klime, život mu od najranije dobi nije bio jednostavan. Mali John je mucao i bio neprekidna meta zezanja svojih vršnjaka. -Stalno sam trpio uvrede, izluđivale su me. Jednog poslijepodneva dva dječaka iz susjedstva maltretirali su me imitirajući moje mucanje. Čekao sam sljedeći dan. Oni

Nastavak na sljedećoj stranici

Intervju

su to zaboravili, ali ja nisam. Kada sam ih ugledao, zaletio sam se prema njima. Ljutnja je bila tolika da bih ih ubio da me otac nije zaustavio – ispričat će kasnije John u jednom intervjuu. Pun nesigurnosti i s kroničnim manjkom samopouzdanja utjehu je našao u sviranju klavira i jazzu. Ponekad bi u sigurnosti doma svoga zapjevao na klavirsku pratnju. Preferirao je takozvano scat pjevanje, a uzor su mu bili Louis Armstrong i Ella Fitzgerald. U scat pjevanju, najkraće rečeno, izvođač improvizira melodiju i ritam upotrebljavajući svoj glas kao instrument. U osamdesetima je John bio nepoznati jazz pijanist koji je za kruh zarađivao sviranjem na svakakvim gažama, od onih u klubovima preko fensi resto-

...

Numera Scatman poharala je top ljestvice svih dijelova planeta i postala jedna od najpopularnijih pjesama devedesetih godina prodavši se u milijunima kopija. Popularnost Scatman Johna bila je golema, čak ga je i Cocacola zalijepila na svoju limenku, a sve zbog pjesme koja govori o mucanju, a izvodi je čovjek koji muca

rana pa sve do kruzera gdje bi katkad u repertoar znao uvrstiti i scat pjevanje koje je imalo odličnu prođu među publikom. Istovremeno objavljuje svoj prvi album, koji nije imao značajnijeg odjeka.

PRESELJENJE U BERLIN

Početkom devedesetih, nakon pada Zida, seli se u Berlin. Ima tada 50 godina i odlučan je zadnji put pokušati oživjeti svoju karijeru. U Njemačkoj svira po hotelskim zabavama i upoznaje agenta koji mu predlaže da scat pjevanje iskombinira s dance muzikom koja je tada u Europi bila na vrhuncu popularnosti. John se nećka u vezi čudnog muzičkog hibri-

da, ne treba mu još jedno izrugivanje u životu, ali naposljetku ipak pristaje. Svog najvećeg neprijatelja dat će svijetu, ogolit će ga do srži, a onda ga umotati neobičnim ruhom. Što je, uostalom, umjetnost, ako ne prostitucija ega? Naposljetku, nakon pola stoljeća od rođenja, zvijezda je rođena! Numera Scatman poharala je top ljestvice svih dijelova planeta i postala jedna od najpopularnijih pjesama devedesetih godina prodavši se u milijunima kopija. Popularnost Scatman Johna bila je golema, čak ga je i Coca-cola zalijepila na svoju limenku, a sve zbog pjesme koja govori o mucanju, a izvodi je čovjek koji muca. -Moja najveća mana posta-

la je moja prednost – rekao je John nakon svjetskog uspjeha, pa potom dodao – Ni danas ne volim što mucam, ali sam prihvatio. Dok sam svirao jazz uništavalo me je mucanje i kontroliralo život. Bio sam žrtva svoga stanja. Danas više nisam. Čitav scenarij odigrao se brutalno brzo. Nakratko se pojavio na zvjezdanom nebu, a onda se ugasio poput meteora. Ali kemija Scatmana i dalje živi u gimnazijskim profesorima plemenitih metala, u srcima ljudi koji se i sami nose s problemima poput mucanja, na middle age zabavama gdje se skupljaju propali ljubitelji mačaka, i u glavama šetača gluhog doba noći koji bauljaju praznim ulicama.

Spot na YouTubeu ima stotine milijuna pregleda

petkom

Dubrovnik by Željko Tutnjević za Dubrovački dnevnik

Dragana i Hamida - nema dana u kojem se iskreno prijateljstvo gubi iz vida

Stjepan, Karmen i Anita - sinova i braće na slici nema, veliki su već, prijatelji su im zanimljivija „tema”

Katija i Pere - jedva čekaju da sezona brodova JU rezervat Lokrum krene i na najdražem otoku zaplivaju

Ivana i Tanja - uživaju u druženju u Gradske ugodnom okruženju

Picula i Katava - nakon 30 godina se opet vidjeti radost je bila prava

Antonela i Petar - kad siječanjsko sunce grije ne smeta baš nikakav vjetar

Ivana i Bruno - kulturna događanja u Gradu posjećuju i vole puno

Suada i Mirso - na lapadskoj šetnici gusta se u laganoj šetnjici

Nicol i Lena - slavljenica i prijateljica, nezaboravan je bio dan kad je proslavljen 11. rođendan

Ena i Vlaho - oboje su i elegantni i šarmantni

Neno, Oliver, Tajana i Iris - kapetan i slikar ne krije da su mu kćer i unučad na otvaranju izložbe slika La mer bile osobe najmilije

Mateo, Vinko i Vlaho - katkad Uvalom šetaju i na Neptunu ulov sportskih ribolovaca pogledaju

Renata i Dado - zajedno od Belvedera do Babinog Kuka prođiraju rado

Sanja i Ibrica - milo im se bilo i osobno upoznati i u veselju proćaskati

Crna kronika

PRVA MEGAJAHTA U 2022.

Uplovila jahta bivšeg jedna od najluksuznijih

Andrew Winch Designs.

GORAN MRATINOVIĆ/DD

Luksuzna ‚Al Mirqab’ u vlasništvu bivšeg premijera Katara, Hamad bin Jassim bin Jaber Al Thania, prva je megajahta koja je u 2022. , odnosno ove sri-

jede uplovila u dubrovački akvatorij. ‚Al Mirqab’ jedna je od najvećih i najluksuznijih jahti svijeta.

Ovo nije prvi put da jahta katarskog političara plijeni poglede u dubrovačkom akvatoriju. Jahtu od 113 metara izgradilo je poznato njemačko brodogradilište Peters Schiffbau,

smješteno u Steinburgu u Njemačkoj. Tijekom izgradnje jahta se zvala Project May. Zadivljujuću vanjštinu jahte dizajnirao je cijenjeni dizajner Tim Heywood, a raskošno uređen interijer ima obilježje klase i elegancije koju su zaljubljenici u jahte povezivali s dizajnerskim studijom svjetske klase

Al Mirqab nije samo jahta koja svojom ljepotom oduzima dah, ona može postići brzinu krstarenja od 21 čvora i čak 23 čvora kada ide ravno. Do 60 gostiju može se luksuzno smjestiti na jahti zajedno s isto toliko članova posade. Gostima je zajamčena apsolutna udobnost uz značajku stabilizatora na sidru koja čini čamac stabilnim pri niskoj brzini, čak i u najtežim vodama. Sadržaji uključuju kino, barove, ba-

AL MIRQAB je duga 113 metara i može primiti do 60 gostiju s ito toliko članova posade

Crna kronika

bivšeg premijera Katara, najluksuznijih na svijetu

zen, jacuzzi i platformu za helikoptere.

Al Mirqab je osvojio slavnu nagradu ‚Motorna jahta godine’ 2009.

Hamad bin Jassim bin Jaber Al

Thani poznat je po svojim naporima u rješavanju političkih sukoba na Bliskom istoku i u Africi više od dva desetljeća. Obnašao je dužnost premijera Katara između travnja 2007.

i lipnja 2013. Prije ove pozicije, Hamadove titule u karijeri uključivale su funkciju zamjenika premijera, ministra vanjskih poslova i općinskih poslova. Hamad bin Jassim bin Ja-

ber Al Thani rođen je u Dohi u Kataru 1959. godine. Nakon što je njegov prvi brak završio 1996., Hamad se oženio kćerkom bivšeg ministra obrazovanja. Otac je 15 djece.

Priče o moru i brodovima

U Dubrovnik je dolazio i jedan od najljepših kruzera na svijetu, TSS “LEONARDO DA VINCI“

ma plovio s brodom iste brodarske kompanije CRISTOFORO COLOMBO.

ali zato nisu dugo sjedili skrštenih ruku.

ODUSTALI OD POGONA NA

Parni turbinaš ANDREA DORIA (TSS - turbine steam ship) od 29191

BRT-a i duljine 217 metara bio je ikona talijanskog nacionalnog ponosa. Bio je najveći, najbrži i najsigurniji od svih tadašnjih talijanskih brodova. Porinut 16. lipnja 1951. godine u brodogradilištu Ansaldo u Genovi, mogao je prevesti 1055 putnika brzinom od 23 čvora. Nakon tri godine i pet mjeseci svojih linijskih prekooceanskih plovidbi nije bio dobre sreće jer je potonuo 26. srpnja 1956. nakon sudara s linijskim brodom STOCKHOLM na prilazima prema New Yorku. Gubitak ANDREA DORIE Talijani su doista teško primili,

NUKLEARNO GORIVO Kao zamjenu su odmah u istom brodogradilištu naručili izgradnju sličnog, nešto većeg, još atraktivnijeg broda, koji je dobio ime LEONARDO DA VINCI. Građen kao treći iz ove serije brodova, LEONARDO je bio zamišljen i kao prvi na svijetu koji bi za pogon koristio nuklearno gorivo. Ipak se zbog brojnih tehnoloških komplikacija tijekom gradnje odustalo od ove zamisli, što je prouzročilo kašnjenje u isporuci, pa je brod zaplovio prema New Yorku tek u srpnju 1960.

Kuma broda na samom porinuću broda 7. prosinca 1958 je bila Carla Gronchi supruga Giovannia Gronchi, predsjednika Republike Italije. LEONARDO DA VINCI je bio nešto dulji i veći od svojih prethodnika. Imao je 33340 bruto tona, bio dug 233 metara, a u svojim je klimatiziranim komfornim kabinama

mogao prihvatiti 1326 putnika. Četiri parne turbine Ansaldo ukupne snage 38792 kilovata preko dvije propele su mu omogućavale putnu brzinu od 23 čvora. Preko Atlantika je na istim ruta-

Poput ANDREA DORIE i LEONARDO DA VINCI je imao dosta problema sa stabilitetom te mu je dodatno ugrađeno oko 3 tisuće tona čelika. Zato je, unatoč ponosu svojih graditelja i cijele nacije, bio neekonomičan u eksploataciji jer je povećana

Piše: IVO BATRIČEVIĆ

MISTERIOZAN POŽAR NA BRODU bio je i njegov kraj, a izgradnja je krenula nakon što je u sudaru potonuo brod ANDREA DORIA, prethodni miljenik talijanske nacije

PONOS NACIJE I GRADITELJA

Priče o moru i brodovima

težina broda iziskivala i daleko veću potrošnju goriva.

DOLASCI U DUBROVNIK

LEONARDO DA VINCI je 15. veljače 1963. po cijeni od

1495 USD po osobi poduzeo 51 dnevno kružno putovanje s itinererom: New York, Lisabon, Palma, Palermo, Iraklion, Aleksandria, Larnaca, Beirut, Haifa, Istanbul, Yalta, Varna, Pirej, Dubrovnik, Mes-

sina, Napulj, Genova, Cannes, Barcelona, Casablanca, Tenerife, New York. U prospektu njegove brodarske kompanije Italian Line tiskane koncem 1963. objavljen je red plovidbe za sljedeću

1964. godinu s itinererom: New York, Boston, Halifax, Azorski otoci, Casablanca, Lisabon, Gibraltar, Palma de Mallorca, Barcelona, Napulj, Cannes, Genova, Palermo, Messina, Patras, Dubrovnik, Venecija i Trst.

LEONARDO DA VINCI i brod iste brodarske kompanije CRISTOFORO COLOMBO plovili su preko Atlantika kao linijski brodovi do 1965. i povremeno kao kruzeri, kada su ih zamijenili još veći i bolji MICHELANGELO i RAFFAELLO. Međutim, svi oni su početkom 1970-tih godina zbog primata avio prijevoza putnika preko Atlantika povučeni iz prekooceanske linijske plovidbe.

Leonardo da Vinci iz novinskog članaka

Nastavak na sljedećoj stranici

Leonardo da Vinci dolazio je u Dubrovnik na svojim kružnim putovanjima pedesetih i šezdesetih

Crna kronika Priče o moru i brodovima

ČETIRI DANA GORJELO LEONARDO DA VINCI mijenja boju trupa iz crne u bijelu te plovi na kružnim putovanjima uglavnom po Zapadnom Sredozemlju i povremeno po Karibima, Sjevernoj i Južnoj Americi.

Brodarska kompanija Italian Line ga stavlja u raspremu 1976. godine. Sljedeću godinu plovi za ogranak matične kompanije Italian Line Cruises u najmu poznate brodarske kompanije Linea C (kasnije Costa Cruises), odlazi na Bahame na

veoma kratkim putovanjima. Tekstu prilažem i unikatnu brodsku razglednicu na kojoj je u najmu brodarske kompanije Linea C iz osobne kolekcije. Bio je to neuspješan pokušaj da se revitalizira stari neekonomični brod pa je iste godi -

ne vraćen u Italiju na mrtvi vez u luci La Spezia. Misteriozni požar 4. srpnja 1980. koji je trajao puna četiri dana potpuno je uništio brod koji je ostao plutati vidno nagnut. Biva ispravljen i otegljen u obližnje rezalište brodova te je prodan za milijun dolara. I tako je jedan od najelegantnijih i najljepših svjetskih lajnera/ kruzera 1982. godine završio u hrpi starog željeza.

Leonardo da Vinci u najmu kompanije Linea C (kasnije Costa Cruises)

Leonardo da Vinci pred Lozicom

Bolesnici koji se suočavaju sa tzv. post-Covid 19 sindromom najčešće se žale na kronični umor, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima te mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, teže disanje, osipe a ponekad i gubitak kose. Tretmani udisanja čistog kisika pod povišenim tlakom u barokomori osim otklanjanja ili skraćivanja post Covid sindroma imaju i druge dokazane brojne benefite;

• U prisustvu kisika pojačava se imuni odgovor stanica

• Difuzno je povećana razina kisika u stanicama na račun fizički otopljenog kisika u plazmi

• Uvećana je opća obrambena sposobnost organizma

• Poboljšano je djelovanje pojedinih lijekova

• Povoljan je utjecaj na jačanje imuniteta

• Snažan je antiedematozni učinak u tkivima

• Povećana je razina antioksidacijske obrane organizma

• Poboljšano je stanje organizma tijekom i poslije radioterapije

• Ometeno je stvaranje toksičnih metabolita u organizmu

Poliklinika Marin Med, dr.Ante Starčevića 45 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 400 500 +385(0)20 400 505 www. marin-med.com email: info@marin-med.com

U frizerskom salonu ‘Studio ćete vrhunsku uslugu uz

Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je frizerski salon ‘Studio Marcela’ gdje smo se uvjerili u vrhunsku uslugu. Isprobali smo popularne Marcela valove o kojima se priča i u Dubrovniku i Zagrebu, a raspitali smo se i koje još tretmane nudi ‘Studio Marcela’ uz koje ćete izgled i zdravlje svoje kose dovesti do savršenstva

NIKOLETA ZEC GORAN MRATINOVIĆ

Biti kreativan i moderan te poštivati želje klijenta je moto lanca frizerskih salona Studio Marcela. Mi bismo dodali topao odnos s klijentima, kvalitetna usluga, ali i iznenađujuće pristupačne cijene su nešto što će zasigurno potaknuti mnoge da posjete i isprobaju uslugu. Ekipa Dubrovačkog dnevnika posjetila je Studio Marcela smješten u hotelu

Rixos Premium Dubrovnik kako bismo se i sami uvjerili u kvalitetu usluge. Lagani valovi praktični su za svaku prigodu te su super varijanta za dnevni look, ali i za večernje izlaske. Uvažili smo savjet vlasnice lanca frizerskih salona Studio Marcela, Jadranke Pezo i isprobali popularne Marcela valove. Pranje kose profesionalnim preparatima Silky Technobasic, masaža vlasišta i feniranje na valove trajalo je punih 35 minuta. Obzirom na dužinu i gustoću kose, ovo je bilo jako brzo. Frizura je uistinu postojana, kosa mekana, a Marcela valovi prekrasni! Cijena za navedenu fen frizuru je iznimno pristupačna i iznosi od 100 do 140 kuna ovisno o dužini kose. Ako dolazite autom na frizuru, park-

ing u garaži hotela Rixos Premium Dubrovnik je besplatan za sve klijentice salona.

‘Studio Marcela’ dobit pristupačne cijene

FRIZER TO GO’ SMANJITE STRES I UŠTEDITE VRIJEME ZA NAJVAŽNIJE PRIGODE

STUDIO MARCELA IMA I USLUGU ‘FRIZER TO GO’. USLUGA UKLJUČUJE ODLAZAK FRIZERA I VIZAŽISTA NA ŽELJENU ADRESU, KOJI U VAŠEM DOMU ILI HOTELU ODRAĐUJU POSAO KOJI BI INAČE ODRADILI U SALONU. „S OBZIROM

Doznajemo kako su klijentice jako zadovoljne uslugom, ambijentom i djelatnicama, koje vrlo često nesebično dijele korisne savjete o kvalitetnoj njezi kose. „Komunikacija s frizerom je ključna u ispunjavanju želja klijenta, a mi se toga baš pridržavamo,“ istaknula je Pezo.

Poznato je i kako u Zagrebu mnoge klijentice posjećuju Studio Marcela isključivo

zbog toga što rade vrhunske moderne tehnike pramenova. „Radi se o vrlo kompleksnoj, složenoj tehnici. Izuzetno je važno pogoditi pravu nijansu plavih pramenova kako bi klijentica dobila ono što želi i što joj pristaje. Za to je potrebno znanje i iskustvo. Blagi i suptilni pramenovi stvaraju osjećaj volumena i gustoće te tako kosi daju posebni štih,“ ističe Jadranka. Cijena usluge pramenovi, preljev i fen frizura duge kose iznosi 499 kuna.

Bojanje ili koloriranje kose je također iznimno tražena usluga, otkriva nam Jadranka. „Njome osvježavamo kosu, prekrivamo nedostatke, a kosa postaje glatka, življa, punija,“ dodaje. Cijena za bojanje ili preljev i fen frizuru duge kose iznosi 339 kuna.

Svestrana i poduzetna, a uvijek nasmijana i vesela Jadranka Pezo, već godinama otkriva nove trendove stiliziranja kose u svojoj kolumni u časopisu Story vjenčanja. Otkrila nam je što je ove godine u trendu i s kakvom frizurom buduće mladenke

neće pogriješiti. „Savršena ravnoteža između elegantnog i ležernog, a u velikom stilu se vraćaju punđe. Lijepa kosa je ponaprije njegovana i zdrava, a najljepše vjenčane frizure su one najjednostavnije!,“ zaključuje vlasnica lanca frizerskih salona ‘Studio Marcela’.

Humanitarni prilozi

DOMUS CHRISTI

U spomen na dragog i nezaboravnog dunda Andra Sutić, umjesto cvijeća 300,00 kn. prilaže obitelj Gordane i Zvonka Hrdalo.

Prlenda Mato , pomoć Domu uplata 300,00 kn.

U spomen na dragu Ljubu, obitelj Stanke Bogdanović uplaćuje 500,00 kn. Umjesto cvijeća za pok.Iva Jelavić prilažu Srđana ,Ruđer i Kate 300,00 kn.

Korisnici i djelatnici Doma zahvaljuju na poklonima.

UDRUGU SLIJEPIH DAROVALI SU:

Donacija 100,00 kuna Udruzi slijepih za Svetu Luciju-FA Linđo od Dubravka Sarić. Donacija 100,00 kuna Udruzi slijepih

za Svetu Luciju-FA Linđo od Vlaho Kljunak.

U spomen na pok.Blasiju Gozze Bassegli , njezini kolege iz razreda , maturanti Ekonomske škole Dubrovnik iz 1959.g.prilažu 650,00 kuna u znak trajnog sjećanja. Udruga najtoplije zahvaljuje darovateljima. Žiro račun za uplatu: IBAN HR502407000-1100021348

DVA SKALINA

U spomen našem dragom rođaku Tomislavu Čagalj, umjesto cvijeća 300 kuna prilažu Marija i Mladen Grbić iz Privlake kod Zadra; Umjesto vijenca u spomen na pok. Maria Kralja, 300 kuna prilažu obitelji: Novak i Bustruc iz Njemačke;

U spomen dragom rođaku Nikici Marketu, umjesto cvijeća 200 kuna prilažu Nike i Robert Mioč, te Maris Mioč - Vojvoda s obitelji; U spomen na dragog Branka Vuković, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Mirjana Tkalec; Niko Obradović donacija 200 kuna; Obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna;

Davor Pujo donacija 400 kuna; Drana Filipović donacija 200 kuna; Mira Lončarić donacija 400 kuna.

Djeca i roditelji od srca se zahvaljuju na donacijama.

IBAN: HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na: Mob: 095/368-9227

Mali oglasi

AUTO - MOTO

ll 7000 EUR, 2015. god, prešao 285.000 km, uredno održavan, moguća zamjena za Yamahu TMAX u zamjeni cijena veca info na 0976992281, 0958654587

ll Prodajem Golf IV, 2001 godina. 1,4 benzin. 55kw. Registriran do 01/2023. Redovito servisiran, klima, dobre gume,krovni nosač. Cijena 11000 kuna.

ll Prodajem dijelove za Mazdu 323 F. Kontakt: 0989231116

ll Prodajem BMW e.46 2000g benzin plin 16000.kuna, istekla registracija na mob 0955106792.

ll Prodajem Touran 1.6 tdi , 2016god, 110ks, 146000km , reg do 12,2021 u odličnom stanju sa puno opreme , sve informacije na Mob : 098 804 829

ll Prodajem VW Golf IV. 2003 godina. 1.6 benzin. Registriran do 05/2022. Servisiran redovito. Cijena 12000 kn. Mob:0917941237 ( viber). Telefon: 020 612 672

ll Seat Ibiza 2002g, registriran do 4/22, benzinac, odlicna klima. Malo vozen, 139 000km. Sasvim novi akumulator. Neostecen, drugi vlasnik. 12000 kn. Mob:098703069

2003. god. Cijena 2.600 kuna.Mob: 098 345 606 -

MA, god.proizvodnje 2009. s prijeđenih 220.000 km, 1,9 Diesel, ispravan, registri ran u dobrom stanju. Cijena orijentaciono 15.000 kn . Tel 098/344-611

ll Prodajem Passat karavan 2.0 TDI DSG 110 KW, 2015., 121 000km, Godina, registriran do 4.mj/2022., u odličnom stanju, full oprema. Kontakt: 095 536 4013

ll Prodajem Oldtimer Volvo 340 GL, 87. Godište, registriran do 9/2022. Cijena 12 000 kn. Kontakt: 098 172 5318

PLOVILA

ll Prodajem brodsku kopču. ZF 2.47/2.36 nekorištena. Cijena 2000 kuna. MOB:098285038

IZNAJMLJIVANJE

ll Iznajmljuje se magazin u Župi od 30m2 zajedno sa zemljištem od 400m2. Zemljište ima tekuću vodu. Cijena 1000 kn. Mob:0989824076

ll Iznajmljujem garsonjeru na duže vrijeme na području Gruža, kompletno uređena. Kontakt: 098338620

ll Iznajmljujem manji stan ljepše opremljen sa parkingom preko cijele godine u Mokošici, za samce. Kontakt 020 419 574

ll Iznajmljujem manji stan u Gružu preko cijele godine, za samce. Kontakt: 020 419 574

PRODAJA / KUPNJA NEKRETNINA

ll Prodaje se građevinsko zemljište u Župi Dubrovačkoj – Lazine. Zemljište se sastoji od 3 spojene parcele i ima 984m2. Cijena 125000 eura. Mob:0989824076

ll Prodaje se ili iznajmljuje veliki kompleks zemljišta u Šumetu. Kontakt: 091 585 5001

ll Mokošica - Naš dom, stan 75 m2, tri sobe + DB, veliki balkon, šupa, e-certifikat A, 189.000 €. Angelus nekretnine - ured Dubrovnik - 098 676 009

ll STAN - NUNCIJATA 77m2 dvije sobe + DB, prekrasan pogled na more. 188.650 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll LAPAD KUĆA – 220 M2 i 151 M2 okućnice + 2 parkinga,468.000 E.ALAVIJA NEKRETNINE 098288254 Encert C.

ll STARI GRAD – ODLIČNA INVESTICIJA , KUĆA 4 etaže 68 M2 sve kompletno obnovljeno 2019 god. 336.600 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert D

ll OBOD/CAVTAT – Stan 137 m2, 3 sobe + DB, 219.200 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll SLANO – kuća izgrađena 2018 godine, 288 m2 na 505 m2 zem ,6 parkinga i 5 stanova/apartmana. 449.856 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert B

ll ILIJINA GLAVICA na zemljištu ukupne površine 771 m2,smještena je kuća bruto tlocrtne površine od 115 m2 uz nadstrešnicu površine 13 m2 i bazen površine 28 m2. 685.300 E ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert C

ll GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE - 359 m2 u Mandaljeni s pravomoćnom građevinskom dozvolom,gradnja odmah. 128.881 E, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254.

ll ATLANT CENTAR, iznajmljuje se poslovni prostor 53 m2 novouređen, 6000 kn + PDV, ALAVIJA NEKRETNINE 098288254. Encert A

ll MLINI TRGOVIŠTE,stambeno poslovni objekt površine 350 m2 novouređen (moguće otvoriti restoran).638.400E.ALAVIJANEKRETNINE098288254. Encert B

Mali oglasi

ll Prodaje se stan na Pločama, korisne površine 52 m2 - 240.000 € (za adaptaciju). Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009

ll Za poznatog kupca tražimo manji studio apartman ili sobu s banjom u staroj gradskoj jezgri. Kontakt: Angelus nekretnine, Vukovarska 17 - 098 676 009.

ll GRAĐEVINSKA ZEMLJIŠTA

Prodaje se građevinsko zemljište koje se sastoji od tri spojene parcele površine 984 m2 u Lazinama - Župa Dubrovačka. Cijena 125 000 eura. Kontakt telefon 0989824076.

ll Prodajem namješten stan u Solinama, 77m2 sa parkingom i terasom od 24m2. Cijena 2300 e7m2. Kontakt: 091 9577 843

PRODAJA RAZNO

ll Prodajem ovčji gnoj. Vreća 25 kn sa dostavom, a 22kn vreća bez dostave. Kontakt: 099 681 5456

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366 481

ll Kupujem podne kamene ploče. Kontakt: 0993922800

ll Prodajem ovčji i kozji gnoj s dostavom. Kontakt: 099 835 7981

ll Tim iskusnih mestara nudi pomoc u Vasoj kući, apartmanu. Vrsimo sitne popravke, renoviranja stambenih objekata (skidanje boje i popravci drvenih prozora, persijana, vrata, te pituravanje istih, Gradevinski radovi, elektroinstalacije, vodoinstalacije, gipsarski, keramicarski i soboslikarski radovi, postavljanje podova-laminati, montaza i demontaza namjestaja. Kontakt:098 765 460

ll KAMENOKLESAR- Izrada grobnica,spomenika,nadgrobne vaze - kamenice,nadgrobne knjige,brončana galanterija,slike od porculana,klesanje slova na spomeniku,klupice,skalini,kolone,kamene ograde, dostava i montaža kamena. Mob:091 7285208

ll Pomoć pri učenju, rješavanju domaćih zadataka, čuvanje, bilo kakav dodatni posao. Mob:0917864666

ll Umirovljenik 67 godina, uredan, odgovoran, pouzdan, traži posao u kućanstvu ili skrbi o starijoj osobi do max 8 sati dnevno. Mob:0919593283 zvati od 09 do 14 sati.

DEŽURNA LJEKARNA

GRUŽ” od 17.1. do 23.1.2022.

OD ZVONIKA” od 10.1. do 16.1.2022.

PREMINULI

TOMISLAV ČAGALJ (1958)

VICA ŠVARC (1941)

ANTE SOLDIĆ(1939)

MARIO KRALJ (1973)

ADELA CVETKOVIĆ (1932)

DRAGO KRALJ (1937)

HAMDIJA SINANOVIĆ (1928)

PAVE GLAVIĆ (1944)

ll Prodajem namještenu montažnu kućicu sa slike, 24m2 (2 sobe, kuhinja,WC, klima). Mob: 091/543-0029

ll Prodajem ½ groba na katoličkom groblju Boninovo. Mob:098427409 Prodajem blok kuhinju. Mob:0989439498

ll • Prodajem domaće i strane CD-ove. Kontakt: 095 522 4611

ll Prodajem med i maslinovo ulje povoljno. Kontakt: 020 426 049 ili 091 9366

481

USLUGE RAZNO

ll Zaštita od sunca ,izrada i montaza roleta ,komarica ,trakasti zavijesa ,venecijanera ,rolo zavijesa ,sve informacije .na 0911472794 .Mokošica.

ll Uređujem vrtove, đardine, okućnice, orezivanje voćki, košnja, gnojidba, okopavanje. Mob:0916143946

BRANKO VUKOVIĆ (1951)

MARIJA BATKOVIĆ (1941)

KATICA PULJIZEVIĆ (1943)

JASNA LUČIĆ (1930)

MATO BOGDANOVIĆ (1953)

MATO SKARAMUCA (1927)

JOZO FILIPOVIĆ (1937)

FRANICA BARKIĐIJA (1950)

MAGDALENA BEČIĆ (1930)

SEAD BURZIĆ (1949)

MILJENKO PERICA (1941)

NIKŠA JAPUNČIĆ (1956)

MARKO MITROVIĆ (1934)

Zadnja

‚TATA JE TATA’ I EKIPA ŠKERAC

POKLON BON POŠAO

U PRAVE RUKE!

Uorganizaciji Udruge ‚Tata je tata’ održan je tratamenat u Esperanza Bar u Uvali Lapad te primopredaja poklon bona od 15 tisuća kuna kojega im je uručila dubrovačka ekipa ‚Škerac’ koja je nastupila u RTL-ovom showu ‚Tri, dva, jedan - ho, ho, ho!’ Pobjednica showa Ivana Bačić i njezina Škerac ekipa Karloti i Zoran osvojeni iznos povjerili su

Tatama za humanitarne svrhe. Bon od Prime kojega su dobili planiraju podijeliti na više obitelji.

- Gledat ćemo da to podijelimo na obitelji kojima je jako potrebno, imamo nekoliko njih u opticaju. Možemo garantirati da će svaka pomoć ići u prave ruke - najavio je Ivica Hajdić iz Udruge ‚Tata je tata’ koja pomaže potrebite obitelji diljem Hrvatske.