275 broj bibliografske jedinice
nesvjesno, podliježu svome moćnom instrumentariju te žele djelovati na svijest žena. Kroz rodovsku obitelj i rubrike, pisana riječ otvara vrata ženama u svijet koji je za njih do tada bio nepoznat ili pak poznat, ali nedodirljiv mnogima. Svim ženskim časopisima zajednički je vizualni identitet, fotografija, reklame, pisana riječ. Vremenom je u časopisima za žene nametnuta percepcija idealnoga profila žene kojemu su težili svi izdavači zbog vlastita opstanka, velikoga tiraža i dobre zarade. Iz nalaza vidljivo je da se ni jedan od njih nije usudio oštro kritizirati društvenu nejednakost i rodnu ulogu žene. Analizom pisane riječi brojeva ženskih časopisa, može se zaključiti da postoji skrivena cenzura jer se patrijarhalni odgoj, tradicija i kultura naroda nije dala lako slomiti, kako hrvatskih, tako i austrijskih i mađarskih časopisa koji su izlazili i čitali na ovim prostorima. Prešutno je vidljiv i utjecaj političke cenzure.
Literatura Anketa za učiteljice i majke. // Hrvatica 4, 1(1939), str. 151. Bauer, Thomas A. Medijska etika kao pitanje komunikacijske kulture. // Medijska pismenost i civilno društvo : zbornik / uredila Nada Zgrabljić Rotar. Sarajevo: Mediacentar. 2005., 45-77. Brak i penzije za domaćice. // Praktična žena 362, (15)1970., str. 11. Časopis. //Hrvatska enciklopedija, Sv. 2. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2000. Str. 653. Čizmić-Horvat, Marina. Ženski listovi u hrvatskom novinstvu. // Riječ 11, 2(2005), 101107. Die Frau und Mutter, 6(1937). Društveni rad naših žena. // Hrvatica 2, 1(1939), str. 52. Fruk, Marina. Pisma čitatelja, Riječ 1 (7)2001, 17-24. Horvat, Lea. Neka proturječja u slici obitelji u 1960-ima: jugoslavenski časopisi Bazar i Svijet. // Kako će to biti divno! /urednice Anita Dremel, Lada Čale Feldman, Lidija Dujić, Rada Borić, Sandra Prlenda, Maša Grdešić, Renata Jambrešić Kirin. Zagreb: Centar za ženskestudije, 2015. 155-165.
ZUBAC
95