Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2020./1-2 by Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema

UDK 02 ISSN 1331-145X (2020) OSIJEK GODINA XXIV. BROJ 1-2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

Godina / Year XXIV (2020). Broj / No. 1-2

OSIJEK, 2021.

IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308 ZA IZDAVAČA Marija Čačić / Centar za kulturu Čepin UREDNIŠTVO Tihomir Dunđerović / Osnovna škola Bilje Ljiljana Krpeljević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Srđan Lukačević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Svjetlana Mokriš / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Iva Pezer / Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Silvija Šokić / Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice Ivana Turk / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Marina Vinaj / Muzej Slavonije Osijek IZRADA KAZALA / KLASIFIKACIJA RADOVA Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek GOST UREDNIK / JEZIČNO UREDIO Siniša Petković / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

GLAVNA UREDNICA / GRAFIČKA PRIPREMA Merien Hadrović / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

Uvodna riječ Poštovani čitatelji, pred Vama je novi broj, odnosno dvobroj za godinu 24 (2020) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Izazovna i nepredvidiva godina, kakva je prethodna bila, stavila je pred knjižničarsku struku nove izazove i donekle preoblikovala pojedine načine poslovanja. Osim brojnim radovima koje je Uredništvo zaprimilo, velikim dijelom nastalim u vrijeme lockdowna u prvoj polovini 2020., kolegice i kolege diljem zemlje brojnim su aktivnostima i uvođenjem novih načina poslovanja dokazali da su spremno i organizirano prihvatili izazove i prepreke u izazovnom okruženju. U prvoj rubrici recenziranih radova kolegica Aleksandra Moslavac iz Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci donosi stručni rad pod nazivom Primjena neprofitnog marketinga i strateško planiranje u visokoškolskoj knjižnici, a prati ga istraživanje kolegice Anite Marin iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice pod nazivom Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga kao izvor podataka o tiskarstvu i nakladništvu u Hrvatskoj : analiza knjiga objavljenih od 1900. do 1909. godine. Kolegica Irena Kiss iz Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu iz Pule predstavila je istraživanje Utjecaj knjižnice na komunikacijske trendove i medijsku pismenost,dok je kolegica Kristina Čunović iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac u svom radu prikazala Razvoj Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ na načelima ekološke održivosti. Potom slijedi rad kolegicâ Marije Kretić Nađ i Danice Bukna iz Gradske knjižnice Beli Manastir u Prilogu za povijest Gradske knjižnice Beli Manastir te još jedan rad iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu pod nazivom Knjižnica izvan okvira kolegice Lidije Šajatović. Kolegice iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku, Kristina Kiš i Bernardica Plašćak, u svom su radu iznijele rezultate istraživanja Kompetencije informacijske pismenosti od škole do fakulteta, a kolega Silvio Lebinac iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u svom radu upoznaje nas s DIKW hijerarhija

okvir

istraživanja

informacije.

Kolegice Mirjana

Kotromanović, Monika

Čuljak i Dajana Horvat iz Gradske knjižnice i čitaonice u Virovitici odraz 2020. godine prikazale su u radu Društvene mreže kao most između stvarnog i virtualnog u doba pandemije, dok je kolegica Lana Šuster prikazala Međuknjižničnu posudbu na primjeru knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku. U rubrici O slavonsko-baranjskim knjižnicama kolega Siniša Petković iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u svom je prilogu obilježio četvrt stoljeća od osnutka Austrijske Čitaonice pri Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. U rubrici Putevima svjetskih knjižnica kolega Marko Borojević iz Centra za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark” Osijek i OŠ “Bijelo Brdo” te kolegica Ljiljana Šakić iz OŠ „Mladost“ Osijek iznijeli su svoj doživljaj sudjelovanja na ERASMUS+ projektu pod nazivom „Five senses – five ways to explore“.

Rubrika Vijesti iz knjižnica donosi pregled organiziranih knjižničnih aktivnosti, usluga i novih načina poslovanja potaknutih pojavom pandemije SARS-COV-2 virusa. U rubrici Ocjene i prikazi kolegica Andreja Grošelj donosi prikaz knjige Knjižnična arhitektura autorica Tatjane Aparac-Jelušić i Sanjice Faletar Tanacković u izdanju Naklade Ljevak, a kolegica Ljiljana Krpeljević donosi prikaz knjige Dok pakiram svoju biblioteku autora Alberta Manguela u izdanju Frakture. Novi broj časopisa Knjižničarstvo – godina 25(2021), broj 1 u pripremi je te će biti objavljen u ljeto 2021. Rok je za predaju radova 05. travnja 2021., dok priloge za rubrike Vijesti iz knjižnica, Ocjene i prikazi te Osobne vijesti možete slati na adresu Uredništva do 31. svibnja 2021. Zahvaljujemo Vam na suradnji i pozivamo Vas da svojim člancima i prilozima pridonesete kontinuiranom radu Časopisa. Uredništvo

ČLANCI

PRIMJENA NEPROFITNOG MARKETINGA I STRATEŠKO PLANIRANJE U VISOKOŠKOLSKOJ KNJIŽNICI Implementation od non-profit marketing and strategic planning in a higher education library Aleksandra Moslavac Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci amoslavac@ffri.hr

Broj bibliografske jedinice

364

UDK / UDC 027.7:33(497.561Rijeka) Stručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 13.01.2020.

Sažetak Rad razmatra mogućnosti primjene neprofitnog marketinga u visokoškolskoj knjižnici te implementiranje dobivenih rezultata u strateški plan knjižnice, s ciljem povećanja kvalitete knjižnične usluge i učinkovitog pozicioniranja knjižnice u okviru matične institucije. Metodološki pristup temelji se na sažetoj deskriptivnoj analizi marketinške teorije te na primjeru praktične primjene marketinškog alata – SWOT analize u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U Knjižnici je provedena situacijska analiza SWOT matricom, koja je oblikovana na osnovi stavova korisnika prikupljenih anketom, nakon čega su doneseni zaključci o tome koje su snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje za poslovanje Knjižnice. Mješovitim metodološkim pristupom, odnosno kombinacijom primjene marketinške metode i kvalitativnog istraživanja, dobiveni su rezultati koji su ukazali na moguće razvojne pravce Knjižnice i segmente poslovanja koja bi trebalo obuhvatiti strateškim planiranjem. Ključne riječi: kvaliteta knjižnične usluge, marketing, strateško planiranje, SWOT analiza, visokoškolske knjižnice Summary The paper discusses the possibilities of applying nonprofit marketing in a higher education library and applying the results obtained by the strategic plan of the library, all with the aim of increasing the quality of library services and efficient positioning of the library in the parent institution. The methodological approach is based on a concise

MOSLAVAC 9

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

descriptive analysis of marketing theory and an example of the practical application of a marketing tool - SWOT analysis in the Library of the Faculty of Humanities and Social Studies, University of Rijeka. Situational analysis was conducted in the Library using SWOT matrix, which was formed on the basis of users' views collected by the survey, after which conclusions were drawn about the strengths, weaknesses, opportunities and threats to the Library's operations. A mixed methodological approach, and a combination of application of the marketing method and qualitative research, indicated both the possible development directions of the Library and areas that should be included by strategic planning. Key words: library service quality, marketing, strategic planning, SWOT analysis, higher education libraries Uvod Ovaj rad razmatra mogućnosti primjene neprofitnog marketinga i marketinških alata u visokoškolskoj knjižnici, s ciljem analize poslovnog procesa, utvrđivanja elemenata za unapređenje knjižnične usluge, identificiranja područja knjižničnog poslovanja koje je potrebno obuhvatiti strateškim planom i povećanjem kvalitete knjižnice u konačnici. Obilježje visokoškolskih knjižnica je da djeluju unutar institucija pa strateško planiranje i unapređenje poslovnog procesa često nije u potpunosti u izravnoj domeni same knjižnice i njezina vodstva, već se usuglašava s upravom visokoškolske ustanove i usklađuje s organizacijskom kulturom, misijom i vizijom matične institucije. S druge strane, zbog novih smjerova u obrazovnim procesima, znanstvenoj komunikaciji i diseminaciji informacija, očekivanja matične institucije i korisnika prema visokoškolskim knjižnicama ubrzano se mijenjaju i usmjeravaju prema novim uslugama, što zahtijeva osuvremenjivanje i prilagodbu knjižničnog poslovanja i primjenu novih strategija pri planiranju i realizaciji ciljeva. Kako je prema jednom od vodećih teoretičara marketinga P. Kotleru, marketinška znanost koncipirana na određivanju i zadovoljenju potreba i želja ciljanih tržišta,1 jedan od odgovora na pitanje kako konvergirati tradicionalnu i suvremenu ulogu visokoškolske knjižnice, možda može biti primjena marketinških metoda i alata. Suvremena znanost, sustav visokog školstva, nove tehnologije i okruženje

Kotler, Philip. Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola = Marketing management: analysis, planning, implementation, and control. Zagreb: Informator, 1994. Str. 19 1

MOSLAVAC 10

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

postmodernog informacijskog društva zasigurno utječu na transformaciju visokoškolske knjižnice, a fokusiranjem na marketing knjižnica može ostvariti repozicioniranje u instituciji, inicirati vidljivost, preoblikovati ciljeve2 te povećati svijest o važnosti korištenja knjižničnih resursa i unaprijediti uslugu među ciljanim skupinama i ukupnoj populaciji korisnika.3 Primjena marketinga i afirmacija knjižnične djelatnosti u dinamičnom akademskom okruženju osobito je značajna u današnje vrijeme, kada pokazatelji poput broja upisanih korisnika, posuđene knjižnične građe ili informacijskih upita4 upućuju na opadanje korištenja knjižničnih resursa i usluga, a uloga visokoškolske knjižnice u visokom obrazovanju učestalo se preispituje i počinje se smatrati sve manje važnom. U kontekstu primjene marketinga u visokoškolskoj knjižnici, u radu će se razmotriti teorijski okvir marketinga i specifičnosti neprofitnog marketinga, a polazište za razmatranje primjene u praksi bit će istraživanje i situacijska analiza provedena upotrebom marketinškog alata SWOT analize u Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Istraživanjem se evaluiralo trenutno stanje na osnovi informacija dobivenih iz neposrednog okruženja, odnosno korisnika Knjižnice, s ciljem dobivanja smjernica za izradu strateškog plana te unapređenje poslovnog procesa i kvalitete knjižnične usluge. Neprofitni marketing i strateško planiranje u visokoškolskim knjižnicama Marketinške strategije predstavljaju suvremeni pristup pri zagovaranju i promoviranju poslovnog rezultata i dok je marketing poslovnih subjekata u profitnom sektoru usmjeren na maksimizaciju profita, odnosno kvantitetu prodanih proizvoda ili usluga, primjena marketinga u neprofitnim organizacijama, poput visokoškolskih knjižnica, ima različito definiranu ulogu i pretežno je orijentirana na ostvarivanje

Usp. Shapiro, Steven D. Engaging a wider community: the academic library as a center for creativity, discovery, and collaboration // New Review of Academic Librarianship 22, 1(2016), str. 29. DOI: https://doi.org/10.1080/13614533.2015.1087412 (2019-05-10) 3 Usp. Smith, Debbie A. Strategic marketing of library resources and services // College & Undergraduate libraries 18, 4(2011), str. 334. DOI: https://doi.org/10.1080/10691316.2011.624937 (2019-05-10) 4 Posljednjih godina neki od statističkih pokazatelja ukazuju na opadanje korištenja knjižničnih usluga u visokoškolskim knjižnicama. Primjerice, broj upisanih korisnika Knjižnice Filozofskog fakulteta u Rijeci 2019. g. iznosio je 458, dok je 2015. g. taj broj iznosio 559 korisnika. Nadalje, u 2019. g. broj posudbi knjižnične građe izvan Knjižnice iznosio je 13 609, dok je 2015. g. taj broj iznosio 21 668. Broj posjeta korisnika u 2019. godini iznosio je 12 945 korisnika, dok je 2015. g. taj broj iznosio 20 482. Prema statistici programa Crolist, broj pretraživanja online kataloga u 2019. g. iznosio je 166 304, dok je 2015. g. bilo 281 234 posjeta online katalogu. Statistika online Skupnog kataloga Riječkog Sveučilišta u 2019. g. bilježi 84 534 posjeta, dok je 2015. g. taj broj iznosio 121 609. 2

MOSLAVAC 11

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

kvalitativnih ciljeva s naglašenom nematerijalnom komponentom5. U tome smislu, može se reći da je temeljno načelo profitnih organizacija ostvarivanje ciljeva u smislu naplate proizvoda ili usluge, dok su načela djelovanja u neprofitnom sektoru utemeljena na orijentaciji prema dioniku, pa se tako uz pojam neprofitnosti stavlja naglasak na zadovoljavanje potreba šire interesne skupine i oprečnost realizaciji dobiti,6 što je u potpunosti u skladu s poslanjem visokoškolskih knjižnica. Zbog uobičajenog poimanja marketinga kao djelatnosti promocije i oglašavanja s ciljem povećanja prodaje proizvoda i proaktivnog djelovanja na kupce, u hrvatskim neprofitnim institucijama, pa tako i u visokoškolskim knjižnicama, marketinške strategije smatrale su se nedovoljno učinkovitima i počinju se koristiti tek osamdesetih godina prošloga stoljeća, što je tri desetljeća kasnije od početka primjene u profitnom sektoru.7 Nadalje, jedna od osnovnih značajka marketinškog svjetonazora u javnom neprofitnom sektoru je usmjeravanje težišta prema klijentu/korisniku,8 s ciljem upoznavanja i razumijevanja korisničkih potreba te dobivanja povratne informacije o korisničkom očekivanju, što je Meler definirao kao „izraženo interaktivno djelovanje u odnosu na okruženje“ 9. Temeljem toga proizlazi zaključak da se marketinški koncept u visokoškolskim knjižnicama najučinkovitije može primijeniti na području usmjerenosti na korisnika i analize korisničkih potreba, s ciljem pronalaženja elemenata knjižnične usluge koji ne zadovoljavaju korisnička očekivanja te otklanjanju nedostataka. No, iako je konstruktivna komunikacija s korisnicima važan preduvjet za uspješno poslovanje visokoškolske knjižnice, s druge strane, vrlo je važna suradnja s matičnom institucijom i pozicioniranje knjižnice u okviru institucijske strukture, počevši od usklađivanja strateških planova i ciljeva. Većina aktivnosti visokoškolskih institucija i pripadajućih knjižnica, imaju ishodište u strateškom planiranju, međutim, dok se odluke o strateškim ciljevima važnima za matičnu instituciju najčešće donose na razini sveučilišta, ciljevi koji se ostvaruju knjižničnom djelatnošću najčešće su ciljevi planirani i provedivi na operativnoj razini u

Meler, Marcel. Neprofitni marketing. Osijek: Ekonomski fakultet, 2003. Str. 311. Nikša… [et al.]. Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija. Zagreb: Školska knjiga; Institut za inovacije, 2013. Str. 31. 7 Pavičić, Jurica ; Alfirević, Nikša ; Aleksić, Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia, 2006. Str. 67. 8 Kotler, Philip ; Lee, Nancy. Marketing u javnom sektoru : put do bolje izvedbe. Zagreb: Mate; Zagrebačka škola ekonomije i managementa, 2007. Str. 16. 9 Usp. Meler, Meler. Nav. dj., str. 47. 5

6Alfirević,

MOSLAVAC 12

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

okviru knjižnične usluge. U knjižnicama je pri provedbi planiranja fokus najčešće usmjeren na korisnike, knjižničnu uslugu i knjižnične fondove te se često radi o obliku preraspodjele postojećih resursa na duge staze,10 a planiranje rijetko kada obuhvaća druga područja, poput osiguranja materijalnih i kadrovskih resursa, revidiranja poslovnog procesa, znanstvenoistraživački rad, integraciju s drugim ustanovama i slična pitanja o kojima najčešće odlučuje uprava matične institucije i sveučilište. Stoga je za učinkovito funkcioniranje, vidljivost i evaluaciju djelovanja visokoškolske knjižnice u okviru matične institucije, prilikom strateškog planiranja iznimno važno uskladiti se s ciljevima koje navodi matična institucija, kako bi se relevantno potkrijepila opravdanost potrebe za knjižnicom u visokoškolskoj instituciji. Sljedeći koraci koji proizlaze iz procesa strateškog planiranja su definiranje misije i vizije, no kako u neprofitnim organizacijama ostvareni poslovni rezultati nisu vidljivi u materijalnom obliku, nego u stupnju realizacije misije i ciljeva na područjima u kojima organizacija ostvaruje svoje djelovanje,11 misije i vizije neprofitnih organizacija orijentirane su na unapređenje društva kao cjeline, a ne isključivo vlastitog napretka. Slijedom toga, visokoškolske knjižnice oblikuju misiju i viziju koje su u skladu s načelima politike i navedenim ciljevima nadređene organizacije, uvažavajući pritom obrazovni i znanstveni rad kao primarnu djelatnost, no istovremeno naglašavajući sve specifičnosti knjižnične djelatnosti u okviru matične ustanove. Uz definiranje misije i vizije u procesu strateškog planiranja provodi se i situacijska analiza, odnosno analitičko ispitivanje segmenata poslovanja koje se želi unaprijediti marketinškom aktivnošću. Ranije je navedeno da se u visokoškolskim knjižnicama primarno analiziraju područja rada koja se odnose na korisnike, što prema teoriji marketinga neprofitnih organizacija pripada specifičnim područjima situacijske analize kojima se razmatra odnos korisnika i okruženja, odnosno utvrđuju potrebe i zadovoljstvo korisnika.12 Zadovoljstvo korisnika može utjecati na buduće potrebe za financiranjem, pospješiti operativnu učinkovitost i unaprijediti mjerila za poboljšanje izvedbe usluge,13

Usp. Nitecki, Danuta A….[et al.]. Evaluating a Future Search Conference for an academic library 's strategic planning // Library Leadership & Management 27, 3(2013), str. 4. Dostupno i na: https://journals.tdl.org/llm/index.php/llm/article/view/7021/6234 (2019-05-05) 11 Usp. Pavičić, Jurica. Ishodišne determinante strateškog pristupa marketingu neprofitnih organizacija: teorijska razrada. // Ekonomski pregled 52, 1-2(2001), str. 102. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/28704 (2019-05-08) 12 Usporedi Pavičić, Jurica ; Alfirević, Nikša ; Aleksić, Ljiljana. Nav. dj., str. 50-51. 13 Kotler, Philip ; Lee, Nancy. Nav. dj., str. 170-173. 10

MOSLAVAC 13

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

a naročito je važno u akademskom okruženju, gdje zadovoljstvo specifične populacije korisnika, koju osim studenata čine i znanstvenici, može biti ključno pri vrednovanju institucije u postupku reakreditacije. Nadalje, situacijska analiza provodi se eksterno ili interno, pa se ovisno o rasponu i području analize primjenjuju odgovarajući alati poput SWOT, TOWS, PEST i benchmarking metoda. SWOT je jednostavna i često korištena metoda

koja

temelji

slabosti/Weaknesses,

matrici

četiri

mogućnosti/Opportunities,

kategorije

(snage/Strenghts,

prijetnje/Threaths),

koje

razvrstavaju navodi koje je potrebno analizirati, što daje uvid u snage i slabosti analiziranog područja i upućuje na mogućnosti i prijetnje. Metoda se može koristiti za razmatranje unutarnjeg stanja (ŠTO se želi i može učiniti) i utvrđivanja očekivanja okoline (što drugi OČEKUJU od nas da učinimo)14 te je zbog navedenih značajki i jednostavnosti primjene upravo ova metoda korištena u provedenom istraživanju. Teorijske značajke SWOT metode Počeci primjene SWOT metode datiraju u sedamdesete godine prošloga stoljeća, a kako u prošlosti tako i danas, metoda se najčešće koristila u organizacijama koje djeluju na tržištu te se stoga i najviše primjera kojima se opisuje provođenje ove analize odnosi na rad poduzeća i komercijalnih poslovnih organizacija. Međutim, u marketinškoj teoriji navodi se niz prednosti SWOT analize zbog kojih je ona višestruko primjenjiva na mnogobrojna druga područja, a najčešće se ističe jednostavnost postupka bez upotrebe statističkih i matematičkih metoda i široki raspon primjene, od analiziranja i vrednovanja svakodnevnih aktivnosti do izrade složenih analitičkih planskih dokumenata. Prema Kotleru, SWOT analiza je evaluacijski i istovremeno dijagnostički instrument, putem kojega se prikupljanjem podataka i provedbom analize ustanovljuje uspješnost organizacijske izvedbe, trenutno stanje unutarnjih i vanjskih silnica i utvrđuju snage koje je potrebno dodatno maksimizirati te slabosti koje treba minimizirati.15 Kopal i Korkut SWOT navode kao jednu od tehnika poslovne analize koja se koristi za procjenjivanje odnosa unutarnjih sposobnosti organizacije (snage, slabosti) i vanjskih mogućnosti (mogućnosti, prijetnje), a kako SWOT matrica ne prikazuje veze između vanjskih i unutarnjih čimbenika, dodatno se može primijeniti TOWS matrica, koja prikazuje odnose Kopal, Robert ; Korkut, Darija. Kompetitivna analiza 1 : poslovne i ekspertne kvantitativne analitičke tehnike. Zagreb: Comminus; Visoko učilište Effectus - visoka škola za financije i pravo, 2011. Str. 206. 15 Kotler, Philip ; Lee, Nancy. Nav. dj., str. 281. 14

MOSLAVAC 14

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

unutarnjih i vanjskih elementa na osnovi kojih se stvara poslovna strategija koja će eliminirati slabosti i biti izgrađena na snagama.16 Osmanagić-Bedenik navodi da se analizom postojećeg stanja definiraju potencijali organizacije, odnosno profili snaga i slabosti. Pri utvrđivanju potencijala identificiraju se prilike i opasnosti u okruženju te se dolazi do podataka o snazi/energiji organizacije, a na temelju sučeljavanja unutarnjih snaga i slabosti te prilika i opasnosti iz okruženja oblikuje se strategija.17 U teoretskim razmatranjima SWOT metode, kao nedostatak se najčešće navodi činjenica da ne nudi cjelovita rješenja i nije dovoljno učinkovita jer prvenstveno prikazuje inicijalno stanje. Provedba metodologije također se spominje kao nedostatak, s obzirom na to da nakon izvršene analize mnogim istraživačima nije jasno što napraviti s prikupljenim podacima, kako otkloniti slabosti i unaprijediti snage, ublažiti prijetnje i iskoristiti mogućnosti. Nadalje, prema Johnson, prijepor kod primjene ove metode predstavlja i pitanje objektivnosti, a kao razlog navodi se argument da su gotovo uvijek prisutna financijska i fizička ograničenja koja se u provedbi analize tumače kao slabosti, koje se stoga puno učestalije uočavaju od postojećih snaga. Osim toga, prosuđivanje navoda za kategoriju prijetnji također zahtijeva objektivnost, jer utvrđene prijetnje ne bi se smjele kategorizirati kao prijetnje, ako su pod kategorijom mogućnosti navedene situacije kojima su navedene prijetnje rješive.18 Kako bi SWOT analiza bila svrsishodna i identificirala sve relevantne čimbenike koji će se uključiti u strateški plan, kod primjene bi trebalo uzeti u obzir i pozitivne i negativne metodološke značajke. No i sama činjenica da u visokoškolskim knjižnicama SWOT analiza može pružiti smjernice o tome kako komunicirati s korisnicima o vrijednostima knjižničnih resursa na temelju njihova iskustva te pronaći i omogućiti istraživanje neiskorištenih niša za napredak knjižnice,19 dovoljan je argument za primjenu ove metode.

Kopal, Robert ; Korkut, Darija. Nav. dj., str. 206. Osmanagić-Bedenik, Nidžara. Potencijali poduzeća : analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju poduzeća. Zagreb: Alinea, 1993. Str. 58. 18 Usp. Johnson, Heather. Strategic planning for modern libraries // Library Management 15, 1(1994), str. 9. DOI: https://doi.org/10.1108/01435129410049007 (2019-05-08) 19 Usp. Smith, Debbie A. Nav. dj., str. 340. 16 17

MOSLAVAC 15

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Pregled prethodnih istraživanja Mnoge se hrvatske knjižnice služe marketingom kako bi povećale produktivnost u smislu promicanja aktivnosti koje provode i kvalitetnije komunikacije s korisnicima i ostalom javnošću, međutim, u slučaju visokoškolskih knjižnica ne može se govoriti o širokoj primjeni marketinških strategija. Marketingom se u velikom broju slučajeva koriste narodne knjižnice, a prema pregledu prethodnih istraživanja, pronalazimo brojne radove koji su ovu temu razmatrali s teorijskog polazišta, analizirajući razne marketinške metode i mogućnosti njihove primjene u knjižnicama, dok u manjem broju nalazimo radove koji argumentirano prikazuju metodologiju koja je primijenjena i rezultate koji su ostvareni. Cjeloviti pregled prethodnih istraživanja gotovo je nemoguće prikazati, s obzirom na to da je marketing dinamično područje i poslovna filozofija koja se temelji na marketing mixu20 različitom za svaku knjižnicu te da su istraživanjima obuhvaćena mnoga područja, od strateškog planiranja, istraživanja korisnika i usluga, odnosa knjižnica s javnošću, upravljanja ljudskim potencijalima i menadžmenta do provedbe projekata. Primjena marketinga u knjižnicama tematski je obrađivana u monografskim publikacijama u kojima se razmatra važnost odnosa knjižnica i društva, odnosno ukazuje na važnost publiciteta knjižnica (Kobaš, 198521), zatim se raspravlja o ulozi marketinga kao integralnog dijela provođenja strategija u knjižnicama na mikro i makro razinama (Župan, 200122). U poslijediplomskim radovima marketing u knjižnicama prezentirao se kroz prizmu kulturnog utjecaja na unapređenje knjižnične usluge (Aleksić, 200123), unapređenje marketinga u visokoškolskim knjižnicama primjenom benchmarkinga

Marketing mix u marketinškoj teoriji predstavlja kombinaciju elemenata kojima se ciljano djeluje na tržište, a poznat je i kao model 4P: proizvod (product), prodajna cijena (price), distribucija i prodaja (place) i promocija (promotion). Suvremena teorija koncept 4P nadopunjuje s elementima: ljudi (people), proces pružanja usluga (process), fizičko okruženje (physical environment), pa se ovako osuvremenjeni marketing mix model naziva 7P. Prema Kotleru marketing mix je „skup marketinških instrumenata što tvrtka koristi da bi postigla svoje marketinške ciljeve na ciljanom tržištu“ [Kotler, Philip. Nav. dj., str. 82]. Snježana Može u svome radu iz 1992. godine marketing mix u knjižnicama definira kao „marketinški program koji se temelji na interesima i navikama korisnika koje su važne pri planiranju i uvođenju inovacija“, odnosno „konkretnu strategiju optimalne prilagodbe potrebama korisnika.“ [Može, Snježana. Strategija marketinga i marketinški program narodnih knjižnica // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 35, 3/4(1992), str. 60]. 21 Usp. Kobaš, Pavo. Marketing u bibliotečno-informacijskoj djelatnosti. Orašje: Vlastita naklada, 1985. 22 Usp. Župan, Vesna. Marketing u bibliotekama. Beograd: Svet knjige, 2001. 23 Usp. Aleksić, Ljiljana. Strateški marketing u funkciji unapređenja knjižnične djelatnosti Hrvatske : magistarski rad. Zagreb: Vlastita naklada, 2001. 20

MOSLAVAC 16

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

(Udiljak Bugarinovski, 201124) te marketingom knjige i knjižnice (Tufekčić, 201825). O marketingu u knjižnicama izlagalo se na stručnim skupovima i okruglim stolovima (Sabolović-Krajina, 200226; 200627), isticala se važnost primjene marketinga kod promicanja knjižničnih elektroničkih usluga (Šegota-Novak i Silić, 199828), prezentirala se mogućnost korištenja web stranice kao marketinškog alata (Lazzarich 200329), a razmatrala se i primjena marketinga u javnom zagovaranju pri isticanju uloge knjižnica u društvu te poslovanju knjižnica na principima tržišnog pristupa (Bačić, 199930; Balog, 201031, 201832). Uloga, značaj i primjena marketinga u raznim područjima knjižničnog poslovanja tema je i brojnih drugih stručnih i znanstvenih radova (Može, 199233; Katalenac, 200034; Ivanović 200235; Sečić, 200236; Mihanović, Pavičić i Alfirević, 201137; Dukić i Sopka 201338; Vrana, 201339, Majstorović, Čelić-Tica i Leščić, 201340). Usp. Udiljak Bugarinovski, Zrinka. Benchmarking u funkciji unaprjeđenja marketinga u visokoškolskim knjižnicama: specijalistički poslijediplomski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, 2011. 25 Usp. Tufekčić, Anita. Marketing knjige u funkciji razvoja kulture suvremenog hrvatskog društva : doktorska disertacija. Osijek: Sveučiliste Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Doktorska škola, 2018. 26 Usp. Sabolović-Krajina, Dijana. Marketing u knjižnicama // 20. Skupština knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja Garešnica, 24. svibnja 2002. Garešnica: Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, 2002. 27 Usp. Sabolović-Krajina, Dijana. Okrugli stol „Management i marketing u narodnim knjižnicama“ // Narodne knjižnice u novoj Europi 5: utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemljama: zbornik radova / Nebesny, Tatjana (ur.). Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2003. 28 Usp. Šegota-Novak, Marija ; Silić, Andreja. Budućnost knjižničnoga marketinga ili kako se pripremiti za 3. tisućljeće // Godišnjak Gradske knjižnice i čitaonice "Metel Ožegović" Varaždin 2(1998), str. 24-28. 29 Usp. Lazzarich, Lea. Koliko mrežne stranice knjižnica mogu pomoći ili odmoći u promidžbi // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3-4(2003), str. 119-124. 30 Usp. Bačić, Edita. Tržišni pristup knjižničarstvu i važnost javnog zagovaranja za knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 6(1999[i.e. 2001]), str. 90-96. 31 Usp. Balog, Antal. Poslovanje knjižnica u zadaći prikupljanja sredstava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3-4(2010), str. 42-65. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/80505 (2019-05-10) 32 Usp. Balog, Antal. Upravljanje knjižnicama kao poslovna funkcija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 73-97. 33 Usp. Može, Snježana. Strategija marketinga i marketinški program narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35, 3/4(1992), str. 51-70. 34 Usp. Katalenac, Dragutin : Mogućnosti primjene benchmarkinga u upravljanju knjižnicama // Knjižničarstvo 1/2, 4(2000<i.e. 2002>), str. 29-45. 35 Usp. Ivanović, Marija. Prepoznavanje knjižničnoga marketinga. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 34(2002), str. 105-116. 36 Usp. Sečić, Dora. Upravljanje u hrvatskim knjižnicama: prilog raspravi o nekim suvremenim problemima. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3-4(2002), str. 39-50. 37 Usp. Mihanović, Zoran ; Pavičić, Jurica ; Alfirević, Nikša. Marketing i menadžment u knjižnicama: primjer dobre prakse posebnih događanja u Gradskoj knjižnici Zadar. // Svezak – Časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 13(2011), str. 10-13. 38 Usp. Dukić, Gordana ; Sopka, Iva. Upravljanje marketingom male knjižnice. // Knjižničarstvo 17, 1(2013), str. 9-33. 39 Usp. Vrana, Radovan ; Kovačević, Jasna. Percepcija korisnika o knjižnici i knjižničnim uslugama kao temelj poslovne strategije knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56, 3(2013), str. 23-46. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/115193 (2019-05-10) 40 Usp. Majstorović, Zagorka ; Čelić-Tica, Veronika ; Leščić, Jelica. Nav. dj. 24

MOSLAVAC 17

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Metodologija istraživanja i SWOT analiza Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Praktična primjena marketinškog alata SWOT analize i implementacija dobivenih rezultata u strateški plan visokoškolske knjižnice predstavljena je na primjeru Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U Knjižnici je provedeno istraživanje koje je imalo za svrhu ispitati mogućnosti korištenja metoda neprofitnog marketinga za unapređenje poslovanja Knjižnice, a temeljilo se na metodologiji mješovitog istraživačkog pristupa kojim je kombiniran kvalitativan i kvantitativan pristup. Predmet istraživanja bili su segmenti knjižnične usluge koji se tiču interakcije korisnika s knjižničnim uslugama te korisničko zadovoljstvo tim uslugama. Krajnji cilj bio je prikupiti podatke i korisničke stavove o snagama, slabostima, mogućnostima i prijetnjama za knjižnično poslovanje te dobiti informacije na temelju kojih će se donijeti zaključci na osnovi kojih će se oblikovati strateški plan Knjižnice. Inovativnost rada očituje se u mješovitom metodološkom pristupu, odnosno kombinaciji primjene marketinške metode i kvalitativnog istraživanja, budući da se izradi SWOT matrice pristupilo na temelju stavova korisnika prikupljenih anketom. Anketa je koncipirana tako da su pitanja u anketnom upitniku oblikovana prateći kategorije SWOT matrice, nakon čega su doneseni zaključci o tome koje su snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje za poslovanje Knjižnice te su na osnovi tih zaključaka oblikovane smjernice za izradu strateškog plana. Anketni upitnik u tiskanom izdanju ponuđen je korisnicima pri dolasku u Knjižnicu, dok se online upitniku moglo pristupiti putem web stranice Knjižnice. Anketiranje se provodilo od 18. ožujka do 15. travnja 2019. godine, a odazvalo se 245 korisnika, što je predstavljalo 15% populacije aktivnih posuđivača s registriranom posudbom unazad godine dana te 11% od ukupnog broja aktivnih korisnika Knjižnice.41 Ovi korisnici činili su probabilistički prigodni uzorak, s obzirom na to da se u istraživanju nisu uzimali u obzir kriteriji matematičke vjerojatnosti nego se upitnik ponudio svim korisnicima koji su bili voljni ispuniti anketu. Anketni upitnik sastojao se od uvodnog pitanja o pripadnosti korisničkoj skupini, dvanaest pitanja zatvorenog tipa, dva pitanja otvorenog tipa i zaključnog pitanja kojim se sugeriralo da korisnici proizvoljno iznesu stav o bilo kojem području poslovanja Knjižnice. Prikupljeni odgovori obrađeni su Prema programskom sustavu Crolist, broj aktivnih posuđivača s registriranom posudbom unazad godine dana, na dan 15. travnja 2019. godine, iznosio je 1624 korisnika, dok je broj aktivnih korisnika iznosio 2696. 41

MOSLAVAC 18

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

jednostavnom deskriptivnom statističkom metodom, odnosno rangiranjem na osnovi prosječnih vrijednosti te nakon toga grupirani u kategorije temeljem kojih je formirana SWOT matrica. Interpretacija rezultata Od ukupno 245 korisnika koji su sudjelovali u istraživanju 46 % (N=113) studenti su preddiplomskih studija, 33 % (N=80) studenti diplomskih, 2 % (N=5) studenti poslijediplomskih studija, 3 % (N=8) polaznici Centara i Škola, 12 % (N=30) pripadnici znanstveno-nastavnog osoblja i 4 % (N=9) korisnici zaposleni u stručnim službama na Fakultetu. Prvi dio upitnika, sastojao se od dvanaest pitanja zatvorenog tipa koji su prema SWOT matrici predstavljali kategorije SNAGA i SLABOSTI, a kao prednosti (SNAGE) i nedostatke (SLABOSTI) knjižničnog poslovanja korisnici su naveli sljedeće (slika 1.):

Prostor Knjižnice Čitaonica Informatička opremljenost Knjižnice Online katalog Web stranica Prava i obveze korisnika (uvjeti posudbe, zakasnina) Edukacija korisnika Komunikacija s korisnicima Dostupnost potrebne literature (naslovi u Knjižnici) Količina potrebne literature (broj primjeraka)

Radno vrijeme Stručne kompetencije djelatnika Knjižnice 0 Nedostatak

100

150

200

250

Prednost

Slika 1. Snage i slabosti poslovanja Knjižnice prema korisničkom mišljenju

U naredna dva pitanja otvorenog tipa, koji su prema SWOT matrici predstavljali kategorije MOGUĆNOSTI i PRIJETNJE, korisnici su izrazili mišljenje o tome koje su neiskorištene mogućnosti Knjižnice i što bi prema njihovom mišljenju moglo pomoći u daljnjem razvoju (MOGUĆNOSTI) te koji čimbenici predstavljaju ograničenja zbog kojih Knjižnica ne može realizirati svoj puni kapacitet (PRIJETNJE). Nakon prikupljenih

MOSLAVAC 19

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

odgovora pristupilo se izradi SWOT matrice (slika 2.), a kako bi se uvažio kriterij objektivnosti, u kategorijama SNAGE i SLABOSTI navodi korisnika uneseni su u poretku od višeg prema nižem postotku odabranih navoda, dok su u kategorijama MOGUĆNOSTI i PRIJETNJE navodi prikazani prema učestalosti pojavljivanja u odgovorima korisnika od veće prema manjoj.

Slika 2. SWOT matrica prikupljenih korisničkih mišljenja o poslovanju Knjižnice

MOSLAVAC 20

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

Analizirajući rezultate objedinjene SWOT matricom možemo zaključiti da korisnici za veći dio poslovanja Knjižnice koje se tiče rada s korisnicima smatraju da se radi o prednostima, dok kao slabost većinom navode nedovoljnu količinu i dostupnost literature. Uočava se ujednačenost i podudaranje stavova navedenih u kategorijama pozitivnog predznaka SNAGE i MOGUĆNOSTI, dok s druge strane, kategorije SLABOSTI i PRIJETNJE sadrže navode koji bi prema mišljenjima korisnika mogli biti subverzivni za poslovanje Knjižnice. Tako se primjerice čitaonica, koju su korisnici okarakterizirali kao prednost, odnosno snagu Knjižnice, također nalazi i u kategorijama MOGUĆNOSTI i PRIJETNJE, iz čega zaključujemo da problem čitaonice dio korisnika vidi kao priliku da se Knjižnica razvija, dok drugi dio korisnika neadekvatnu čitaonicu smatra prijetnjom razvoju Knjižnice, a iz svega je evidentno da je pitanje primjerene čitaonice za korisnike vrlo značajno. Nakon pitanja čitaonice, sljedeća tema koju korisnici naglašavaju je količina i dostupnost potrebne literature, pa premda korisnici stanje s literaturom većinom navode kao slabost i prijetnju, dio korisnika kao opciju za umanjenje ovog problema, u kategoriji MOGUĆNOSTI navodi nabavu većeg broja primjeraka i naslova u knjižničnom fondu. Nadalje, kategorija MOGUĆNOSTI donosi sugestije korisnika koje su vrlo važne za Knjižnicu, tim više što je dio prijedloga moguće uvažiti i provesti trenutno i bez većih ulaganja, poput bolje suradnje korisnika i Knjižnice, organizacije Dana otvorenih vrata ili smanjenja iznosa zakasnine. Prostora za napredak ima i u mogućnosti da se pribavi veći broj računala za rad, što bi se moglo ostvariti preraspodjelom postojećih informatičkih resursa na Fakultetu. Zahtjev korisnika za digitaliziranom građom rezultirao je idejom da Knjižnica uspostavi e-profil na sustavu za e-učenje Merlin, gdje bi se u otvorenom pristupu korisnicima mogla ponuditi postojeća digitalizirana građa i e-građa koja je javno dostupna i potrebna za studijski rad. Korisnost provedbe ove ideje je višestruka, jer putem platforme za e-učenje, koja je dostupna svim studentima, Knjižnica potencijalno može povećati broj korisnika, a osim toga sustav bi se mogao koristiti za informiranje i edukaciju korisnika. Kategorija PRIJETNJE donosi elemente koje korisnici vide kao prijetnju za poslovanje, a odnosi se na područja poslovanja koja treba analitički razmotriti i utvrditi u kojoj mjeri je moguće provesti promjene s obzirom na postojeće mogućnosti i okvire zadane strategijom i ciljevima matične institucije. Ono što Knjižnica može poduzeti je

MOSLAVAC 21

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

uzeti u obzir sve navode korisnika kao smjernice temeljem kojih će se u strateškom planu Knjižnice utvrditi konkretni pravci djelovanja i na osnovi kojih će se definirati provedivi ciljevi. Neke od prijetnji preklapaju se s mogućnostima i rješive su u slučaju da se od strane Fakulteta osiguraju dodatna financijska sredstva (npr. već spomenuti problem nedostatne literature, odnosno planska izgradnja knjižničnog fonda), dok otklanjanje drugih prijetnji zahtijeva kompleksne zahvate, poput prostornih kod pitanja čitaonice. Malo je vjerojatno da će Knjižnica uspjeti riješiti problem male zainteresiranosti za knjigu i čitanje, ali korištenje marketinških strategija koje bi se bazirale na tome problemu možda bi također rezultiralo pozitivnim pomacima. Nedovoljne financije i nedostatak ljudskih resursa korisnici su također prepoznali kao prijetnju za poslovanje, što je također argument u aktivnostima zagovaranja Knjižnice pred upravom Fakulteta. Ovom istraživanju pristupilo se s namjerom da se dobiveni rezultati implementiraju u strategiju i utvrde ključni koraci koje je potrebno provesti za napredak Knjižnice, a situacijskom analizom i SWOT matricom identificirani su upravo oni segmenti na koje se treba usmjeriti u daljnjem poslovanju i na temelju kojih se može definirati provedba strategije. Kako je smisao SWOT analize u tome da se utvrđene snage i dalje unapređuju, a slabosti nastoje umanjiti korištenjem mogućnosti i izbjegavanjem prepoznatih prijetnji, većina aktivnosti koje će uslijediti u praksi nakon ove analize bit će usmjerena na rješavanje uočenih nedostataka u poslovanju i mogućnosti njihova otklanjanja. Zaključno Nakon kratkog početnog razmatranja teorijskih odrednica marketinške znanosti i navedenog primjera korištenja SWOT analize iz prakse, možemo zaključiti da primjena marketinga u visokoškolskim knjižnicama pruža značajan prostor za napredak u smislu sustavnog analiziranja stanja, efikasnijeg definiranja ostvarivih ciljeva i procjene mogućih ishoda knjižničnog poslovanja. K tomu, marketing je identificiran kao ključan element pri planiranju strategije koja se temelji na uvažavanju korisničkog gledišta i odgovornom korištenju resursa, što vodi prema promociji knjižničnih usluga te daje mogućnost za daljnji napredak u suradnji knjižnice s korisnicima i matičnom institucijom. Marketinškim pristupom visokoškolske knjižnice mogu postići neke prednosti kako bi se respektirale kao vjerodostojan resurs potpore nastavno-znanstvenom procesu, što je osobito važno u

MOSLAVAC 22

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

reakreditacijskim procesima kojima se evaluira kvaliteta. Upravo na području kvalitete postoje mogućnosti za promicanje knjižničnog poslovanja, jer prema važećim kriterijima reakreditacije visokoškolska knjižnica svedena je na element potpore studentskom radu, a kao polazište vrednovanja uzima stanje knjižničnog fonda, dostupnost literature i informacijskih sadržaja, kao i smještajni kapaciteti za studijski rad. Nažalost, pri tome se ne uvažava u cijelosti značajan korpus znanstveno-istraživačkih, informacijskokomunikacijskih, edukativnih i poticajno-razvojnih karakteristika i kapaciteta knjižnice. Nadalje, visokoškolske knjižnice rijetko se spominju u okviru misija i strategija sveučilišta i matičnih institucija, ne donose financijski profit, nisu izravno uključene u nastavne procese, iz čega proizlazi da su nedovoljno utjecajne kao partner u odlučivanju. Unatoč ovim nepovoljnim okolnostima, od visokoškolskih knjižnica i dalje se očekuje da budu aktivni pokretači intelektualnih i kreativnih postignuća svojih korisnika te da, iako često ne odlučuju o vlastitoj sudbini, unapređuju ili barem održavaju zadovoljavajuću kvalitetu usluge. Marketing bi u ovome slučaju mogao biti alternativni pravac kojim knjižnica može ukazivati na stvarne kompetencije i kapacitete koje posjeduje te potaknuti na aktivnu inicijativu za osiguravanje adekvatne potpore od strane matične institucije i knjižničnog sustava, dok primjenom marketinških alata može istražiti vlastite razvojne mogućnosti i ostvariti pomak prema kvalitetnijoj knjižničnoj usluzi. Možemo zaključiti tvrdnjom autorice Smith, da u marketinškom kontekstu visokoškolska knjižnica treba težiti da postane brand sa specifičnim proizvodima koji se razvijaju kako bi zadovoljili potrebe klijenata/korisnika42 te u tome smislu možemo pridodati da korištenje marketinških metoda i strateško planiranje treba postati univerzalno prihvaćena praksa u promicanju i zagovaranju knjižnične djelatnosti u visokoškolskom sustavu. Literatura Aleksić, Ljiljana. Strateški marketing u funkciji unapređenja knjižnične djelatnosti Hrvatske: magistarski rad. Zagreb: Vlastita naklada, 2001. Alfirević, Nikša… [et al.]. Osnove marketinga i menadžmenta neprofitnih organizacija. Zagreb: Školska knjiga; Institut za inovacije, 2013. Bačić, Edita. Tržišni pristup knjižničarstvu i važnost javnog zagovaranja za knjižnice. // Glasnik Društva bibliotekara Split 6(1999[i.e. 2001]), 90-96.

Usp. Smith, Debbie A. Nav. dj., str. 333

MOSLAVAC 23

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Balog, Antal. Poslovanje knjižnica u zadaći prikupljanja sredstava. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3-4(2010), str. 42-65. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/80505 (2019-05-10) Balog, Antal. Upravljanje knjižnicama kao poslovna funkcija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 73-97. Dukić, Gordana ; Sopka, Iva. Upravljanje marketingom male knjižnice. // Knjižničarstvo 17, 1(2013), str. 9-33. Ivanović, Marija. Prepoznavanje knjižničnoga marketinga. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3-4(2002), str. 105-116. Johnson, Heather. Strategic planning for modern libraries. // Library Management 15, 1(1994), str. 7-18. DOI: https://doi.org/10.1108/01435129410049007 (2019-05-01) Katalenac, Dragutin. Mogućnosti primjene benchmarkinga u upravljanju knjižnicama. // Knjižničarstvo 1/2, 4(2000<i.e. 2002>), str. 29-45. Kobaš, Pavo. Marketing u bibliotečno-informacijskoj djelatnosti. Orašje: Vlastita naklada, 1985. Kotler, Philip. Upravljanje marketingom: analiza, planiranje, primjena i kontrola = Marketing management: analysis, planning, implementation, and control. Zagreb: Informator, 1994. Kotler, Philip ; Lee, Nancy. Marketing u javnom sektoru: put do bolje izvedbe. Zagreb: Mate; Zagrebačka škola ekonomije i managementa, 2007. Kopal, Robert ; Korkut, Darija. Kompetitivna analiza 1: poslovne i ekspertne kvantitativne analitičke tehnike. Zagreb: Comminus; Visoko učilište Effectus - visoka škola za financije i pravo, 2011. Lazzarich, Lea. Koliko mrežne stranice knjižnica mogu pomoći ili odmoći u promidžbi. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3-4(2003), str. 119-124. Majstorović, Zagorka ; Čelić-Tica, Veronika ; Leščić, Jelica. Strategijski plan razvoja knjižnica: s posebnim osvrtom na zadaće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 1-2(2013), str. 35-70. Dostupno i na: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/182/177 (2019-05-01) Meler, Marcel. Neprofitni marketing. Osijek: Ekonomski fakultet, 2003. Mihanović, Zoran ; Pavičić, Jurica ; Alfirević, Nikša. Marketing i menadžment u knjižnicama: primjer dobre prakse posebnih događanja u Gradskoj knjižnici Zadar. // Svezak – Časopis Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 13(2011), str. 10-13. Može, Snježana. Strategija marketinga i marketinški program narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35, 3-4(1992), str. 51-70. Nitecki, Danuta A….[et al.]. Evaluating a Future Search Conference for an academic library 's strategic planning. // Library Leadership & Management 27, 3(2013), str. 1-21. Dostupno i na: https://journals.tdl.org/llm/index.php/llm/article/view/ 7021/6234 (2019-05-05)

MOSLAVAC 24

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

364

Osmanagić-Bedenik, Nidžara. Potencijali poduzeća: analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju poduzeća. Zagreb: Alinea, 1993. Pavičić, J. Ishodišne determinante strateškog pristupa marketingu neprofitnih organizacija: teorijska razrada. // Ekonomski pregled 52, 1-2(2001), str. 101-124. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/28704 (2019-05-08) Pavičić, Jurica ; Alfirević, Nikša ; Aleksić, Ljiljana. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti. Zagreb: Masmedia, 2006. Sabolović-Krajina, Dijana. Marketing u knjižnicama. // 20. Skupština knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Garešnica: Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, 2002. Sabolović-Krajina, Dijana. Okrugli stol „Management i marketing u narodnim knjižnicama“. // Narodne knjižnice u novoj Europi 5: utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemljama: zbornik radova / Nebesny, Tatjana (ur.). Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2003. Saunders, Laura. Room for improvement: priorities in academic libraries’ strategic plans. // Journal of Library Administration 56, 1(2016), str. 1-16. DOI: https://doi.org/10.1080/01930826.2015.1105029 (2019-05-10) Sečić, Dora. Upravljanje u hrvatskim knjižnicama: prilog raspravi o nekim suvremenim problemima. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 3-4(2002), str. 39-50. Shapiro, Steven D. Engaging a wider community: the academic library as a center for creativity, discovery, and collaboration. // New Review of Academic Librarianship 22, 1(2016), str. 24-42. DOI: https://doi.org/10.1080/13614533.2015.1087412 (2019-05-10) Smith, Debbie A. Strategic marketing of library resources and services. // College & Undergraduate libraries 18, 4(2011), str. 333-349. DOI: https://doi.org/10.1080/10691316.2011.624937 (2019-05-10) Šegota-Novak, Marija ; Silić, Andreja. Budućnost knjižničnoga marketinga ili kako se pripremiti za 3. tisućljeće. // Godišnjak Gradske knjižnice i čitaonice "Metel Ožegović" Varaždin, 2(1998), 24-28. Tufekčić, Anita. Marketing knjige u funkciji razvoja kulture suvremenog hrvatskog društva: doktorska disertacija. Osijek: Sveučiliste Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Doktorska škola, 2018. Udiljak Bugarinovski, Zrinka. Benchmarking u funkciji unaprjeđenja marketinga u visokoškolskim knjižnicama: specijalistički poslijediplomski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet, 2011. Vrana, R.; J. Kovačević. Percepcija korisnika o knjižnici i knjižničnim uslugama kao temelj poslovne strategije knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3(2013), str. 23-46. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/115193 (2019-05-10). Župan, Vesna. Marketing u bibliotekama. Beograd: Svet knjige, 2001.

MOSLAVAC 25

364

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

PRILOG: Anketni upitnik (tiskana verzija). Osjenčana područja naknadno su dodana i predstavljaju kategorije SWOT matrice na kojima se temeljila analiza

MOSLAVAC 26

HRVATSKA RETROSPEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA KNJIGA KAO IZVOR PODATAKA O TISKARSTVU I NAKLADNIŠTVU U HRVATSKOJ: ANALIZA KNJIGA OBJAVLJENIH OD 1900. DO 1909. GODINE Croatian retrospective bibliography of books as source of information on printing in Croatia : analysis of books published from 1900 to 1909 Anita Marin Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu amarin@nsk.hr

Broj bibliografske jedinice

365

UDK / UDC 015(497.5) Istraživanje / Research paper Primljeno/ Received: 26.02.2020.

Sažetak Izrada Hrvatske nacionalne bibliografije proizlazi iz zakonske obaveze i jedinstvene uloge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga, kao dio hrvatske nacionalne bibliografije, sabire, vrednuje, odabire, sadržajno analizira i opisuje tiskane hrvatske knjige po jezičnom, nacionalnom, teritorijalnom i predmetnom načelu, od početka tiska (1483.) do granice s tekućom bibliografijom knjiga (1990). Knjige u elektroničkoj retrospektivnoj bibliografiji okupljene su u višegodišnje sveske, počevši od 1835. do 1990. godine, a uz njih se navode i kazala autora, naslova, nakladnika i predmeta. Kazalo nakladnika iz sveska koji obuhvaća razdoblje od 1900. do 1909. godine polazište je za analizu podataka o nakladništvu i tiskarstvu prve dekade 20. stoljeća. Cilj je utvrditi broj nakladnika koji je djelovao u tom razdoblju, opseg i vrste njihove nakladničke djelatnosti. U drugom dijelu rada, povezivanjem istraživanja povijesti nakladništva i rada na izradi normativne baze nakladnika, prikazat će se proces utvrđivanja jedinstvenog oblika i varijantnih oblika imena nakladnika koji se koriste u normativnoj bazi nakladnika digitalne knjižnice. Pri utvrđivanju jedinstvenog oblika prednost se daje nacionalnom obliku imena, zbog čega će se kao izvori koristiti i knjige ili članci o povijesti knjige, tiskarstva i nakladništva. Ključne riječi: nakladnik, tiskar, Hrvatska retrospektivna bibliografija, povijest nakladništva, normiranje Summary The creation of the Croatian National Bibliography derives from the legal obligation and the unique role of the National and University Library in Zagreb. Croatian retrospective bibliography of books collects, evaluates, selects, analyzes and describes

MARIN 27

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

printed Croatian books on the basis of the language, national, territorial and subject principle from the beginning of the printing (1483) to the boundary with the current bibliography of books (1990). The books in the retrospective bibliography were gathered into multiannual volumes, starting from 1835 until 1990, along with the index of authors, titles, publishers and subjects. The index of publishers from the volume covering the period from 1900 to 1909 is the starting point for analysis of publishing and printing data for the first decade of the 20th century. The aim is to determine the number of publishers who worked in that period, scope and types of their publishing activities. In the second part of the paper, by linking the research on the history of publishing and work on the development of publishers' normative, the research will be presented on determining the unique form and variant forms of publisher names used in the normative database of digital library publishers. In determining the unique form, the national form of the name is preferred, which is why books and articles on the history of books, printing and publishing will be used as sources. Keywords: publisher, printer, Croatian retrospective bibliography, history of publishing, standardization Uvod Bibliografija (grč. to biblion = knjiga + gráfein = pisati) je stručno-znanstvena djelatnost koja obuhvaća istraživanje, sabiranje, odabiranje, opisivanje, vrednovanje, klasificiranje i objelodanjivanje knjižne, a u novije vrijeme i neknjižne građe (zvučni zapisi, filmovi, mikrofilmovi, videokasete, magnetski i optički diskovi itd.), sa svrhom da omogući korisnicima brzo pronalaženje bibliografskih podataka koji su im potrebni za znanstveni ili stručni rad ili za koju drugu svrhu.1 Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga (HRB)2 prema definiciji je popis hrvatskih knjiga prema jezičnom, nacionalnom, teritorijalnom i predmetnom načelu, od početka tiska (1483.) do razdjelnice s tekućom bibliografijom knjiga (1990.). U bibliografiju se uvrštavaju djela hrvatskih autora (Hrvati po nacionalnosti i opredjeljenju, osobe koje svojim dužim djelovanjem u domovini ili inozemstvu bitno doprinose hrvatskoj kulturi), hrvatskih nakladnika (nakladnici koji su djelovali u Republici Hrvatskoj ili hrvatski nakladnici u inozemstvu), publikacije objavljene na hrvatskom jeziku (bez obzira na nacionalnost i državljanstvo autora, mjesto izdavanja ili tiskanja publikacije), te djela o Hrvatskoj, Hrvatima i hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj baštini. Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila je do danas 25 tiskanih knjiga Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835-1940.3 Godine 2016. ta je bibliografija digitalizirana i nalazi se u digitalnom repozitoriju (http://digitalna.nsk.hr/), a 2017.

Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija online. Hrvatska enciklopedija, cop. 2020. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7459 (2020-08-10) 2 U daljnjem tekstu koristi se skraćenica HRB. 3 Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835 - 1940. : sv. 1-25 / [glavni urednik Petar Rogulja]. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1982-1999. 1

MARIN 28

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

izašlo je izvorno digitalno Kumulativno kazalo sporednih bibliografskih jedinica4, gdje su na jednom mjestu iz svih pojedinačnih svezaka okupljene uputnice s neusvojenih na usvojene nazive za sve suautore, urednike, pisce predgovora, pogovora, promijenjene oblike imena autora, pseudonime, inicijale, promjene stvarnih naslova, osobe kojima su prigodnice posvećene i za analitičke bibliografske jedinice. Uz Hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga, na adresi http://bibliografije.nsk.hr/ nalaze se i elektroničke hrvatske nacionalne bibliografije po nizovima: Niz A - knjige, Niz B - članci, Niz C - serijske publikacije i CIP - knjige u tisku. Retrospektivna bibliografija u elektroničkom obliku podijeljena je na razdoblja u rasponu od 10 godina, i to počevši od 1835. do zaključno s 1992. U tiskanoj Građi za HRB, osim standardnog pojma knjiga uvrštene su i rubne publikacije kao npr. brošure koje danas najvećim dijelom spadaju u sitni tisak, grafičke mape, katalozi umjetničkih izložbi, note, zemljopisne karte, atlasi, turistički vodiči, kao i autografirani rukopisi, najčešće fakultetski udžbenici (skripte). Tradicionalno se u retrospektivnu bibliografiju knjiga uvrštavaju i kalendari, almanasi, godišnja izvješća raznih ustanova i sl., koji su se u vrijeme koje pokriva bibliografija smatrali knjigama. U elektroničkom se izdanju odustalo od uvrštavanja takvih publikacija u bibliografiju knjiga jer se one danas smatraju serijskim publikacijama. Izuzetak su publikacije čiji su zapisi dio kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice jer spadaju u Dopune Građe za Hrvatsku retrospektivnu bibliografiju.5 Kroz svaki višegodišnji svezak elektroničke retrospektivne bibliografije može se kretati prema prezimenu autora, naslovu djela, nakladniku i predmetu, ukoliko je publikacija sadržajno obrađena. Podaci o knjigama uvezeni su iz kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice gdje se nalaze bibliografski podaci za cjelokupan fond knjižnice. Bibliografski podaci za pojedine knjige su vrlo oskudni. S vremenom, kako se zapisi u katalogu budu nadopunjavali, periodičkim agregiranjem će se uvesti novi podaci u elektroničku bibliografiju kako bi ona bila što potpunija i preciznija. Istraživanje o tiskarstvu i nakladništvu u Hrvatskoj u razdoblju od 1900. do 1909. godine Cilj istraživanja Kao što je već spomenuto u uvodu jedan od kriterija za uvrštavanje knjiga u HRB je i taj da je riječ o hrvatskom nakladniku/tiskaru bilo da je on djelovao na području Republike Hrvatske ili je on hrvatski nakladnik/tiskar u inozemstvu. Analizirajući kazalo nakladnika elektroničke retrospektivne bibliografije knjiga u razdoblju od 1900. do 1909. godine (v. sliku 1.), utvrdit će se broj nakladnika/tiskara koji su djelovali u prvom desetljeću 20. stoljeća te opseg i vrste njihove nakladničke djelatnosti. Početak 20. st. obilježava porast raznih znanstvenih postignuća, sve veća industrijalizacija, povećanje Kumulativno kazalo sporednih bibliografskih jedinica : knj. 26. URL: http://digitalna.nsk.hr/?object=view&id=21151 (2020-08-27) 5 Harni, Slavko. Predgovor. // Hrvatska retrospektivna bibliografija [Elektronička građa] : sv. HRB 01 za godine od 1835. do 1849. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, cop. 2017. URL: http://bibliografije.nsk.hr/hrb/HRB01/index.html (2020-08-26) 4

MARIN 29

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

stanovnika u gradovima, širenje pismenosti, razvoj javnih škola što je u konačnici rezultiralo i povećanom nakladničkom djelatnošću. U tom periodu su hrvatski teritoriji bili pod Austro-Ugarskom monarhijom no značajnije se počinje buditi nacionalna svijest i nastojanja oko ujedinjenja hrvatskih teritorija.

Slika 1. Elektronička hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga

U drugom dijelu rada, povezivanjem istraživanja povijesti nakladništva i rada na izradi normativne baze nakladnika u digitalnoj knjižnici, prikazat će se proces utvrđivanja jedinstvenog oblika i varijantnih oblika imena nakladnika. Pri utvrđivanju jedinstvenog oblika prednost se daje nacionalnom obliku imena, zbog čega se kao izvori koriste i knjige ili članci o povijesti knjige, tiskarstva i nakladništva. Uzorak Za istraživanje je uzeto kazalo nakladnika sveska kronološki podijeljenog od 1900. do 1909. godine elektroničke retrospektivne bibliografije knjiga.6 U kazalu se nalazi 1227 različitih oblika imena nakladnika. Budući da nakladnici i tiskari nisu normirani u knjižničnom sustavu, prikupljanje i obrada podataka kroz kazalo radila se „ručno“ da bi se za svakog pojedinačnog nakladnika/tiskara utvrdili svi različiti oblici imena koje je trebalo svesti pod jedan usvojeni oblik, kako bi se u konačnici došlo do podataka o nakladničkoj produkciji svakog od njih. Metoda i opis postupka Podaci iz kazala nakladnika temelj su za istraživanje o povijesti nakladništva i tiskarstva. U kazalu se nalaze svi varijantni oblici naziva nakladnika/tiskara izvučeni iz bibliografije koje je potrebno svesti pod jedinstveni normirani oblik imena što nije Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga : svezak HRB 07 za godine od 1900. do 1909. URL: http://bibliografije.nsk.hr/hrb/HRB07/index.html (2020-08-10) 6

MARIN 30

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

moguće drugačije napraviti nego „ručno“ prikupljajući te podatke kretanjem po kazalu i grupirajući ih na jednom mjestu. U elektroničku retrospektivnu bibliografiju knjiga nisu unesene sve knjige objavljene u tom razdoblju, već samo one koje se nalaze u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Agregacija podataka iz kataloga provodi se periodički u određenim vremenskim intervalima, kako bi bibliografija sa svakim novim prikupljanjem bila točnija i potpunija.

Slika 2. Kazalo nakladnika u elektroničkoj retrospektivnoj bibliografiji

MARIN 31

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Pored imena nakladnika nalazi se broj jedinice bibliografske građe (v. sliku 2.). Klikom na taj broj dobije se jedinica u bibliografiji odakle možemo, ukoliko želimo, automatski otići i u elektronički katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (v. sliku 3.).

Slika 3. Elektronički katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Rezultati istraživanja i rasprava Mjesta izdavanja knjiga (Hrvatska) Prema popisu stanovništva iz 1910. godine na području Kraljevstva Hrvatske i Slavonije bilo je ukupno 2 621 954 stanovnika, od toga govornika hrvatskog jezika 1 638 354 (62.5%), srpskog jezika 644 955 (24.6%), njemačkog jezika 134 078 (5%) i mađarskog jezika 105 948 (4.1%), dok je ostalih bilo 98 619 (3.8%)7. Od 4 702 knjige iz istraživanog razdoblja (1900.-1909.) koje spadaju pod zbirku croatica i nalaze se u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice 3 656 ih je na hrvatskom jeziku, 384 na talijanskom, 359 na njemačkom, 75 na madžarskom, 59 na srpskom, a na ostalim jezicima 169 knjiga.

Popis žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb : Kr. zemaljski statistički ured, 1914. Str. 51. 7

MARIN 32

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

Popisom je također utvrđeno da je početak 20. stoljeća vrijeme kada je stanovništvo bilo izrazito mlado, od 0 do 15 godina bilo je 37,5% stanovništva, od 16 do 59 54,5%, dok je starijih od 60 godina bilo samo 7, 9%.8 Većina stanovništva živjela je u seoskim sredinama čija je preobrazba u urbanizirane zajednice tekla vrlo sporo. Upravnih općina i gradova s više od 10 000 stanovnika bilo je 32 odnosno 5,7%.9 Najveći gradovi s okružjem bili su Zagreb sa 121 363, Rijeka, koja je u potpunosti bila pripojena Madžarskoj, s 97 029, Pula s 89 428, Čakovec s 88 623, Split s 64 414, Zadar s 64 486, Osijek s 65 430, Koprivnica s 57 135 stanovnika i drugi.10 Godine 1900. Zagreb je imao 98 322 stanovnika, dok je deset godina poslije imao već 121 363, ili apsolutni porast od 23 041, odnosno 23,4%.11 Grad je rastao poprilično brzo, privlačeći stanovnike iz svih krajeva gdje je najveći broj radio u industriji (6 470). Godine 1910. tek trećina stanovništva (33,76%) bila je autohtonog porijekla, te je, što je u ukupnoj populaciji bio obrnut slučaj, u gradu bilo manje žena nego muškaraca.12 To je i vrijeme kada se Zagreb teritorijalno gotovo udvostručio pripajanjem okolnih sela (općina s površinom od svega 33,27 km na 64,37 km2), ali broj žitelja u njima nije znatnije utjecao na porast ukupnog broja stanovnika, nego samo na određenu promjenu socijalne stratifikacije grada (jer se radilo pretežno o poljoprivrednom stanovništvu). Ukupan broj ljudi koji su se doselili u grad iz drugih područja u razdoblju od 1881. do 1910. iznosio je 35,30% i više nikada, ni u jednom popisnom razdoblju, ta migracija nije bila toliko velika.13 Stoga ne čudi da je u Zagrebu, kao administrativnom središtu i najnaseljenijem gradu, djelovao i najveći broj izdavača i tiskara, koji su u tom desetogodišnjem razdoblju objavili 854 knjige. Zatim slijede dalmatinski gradovi, koji su u to vrijeme bili u Kraljevini Dalmaciji koja je bila sastavni dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, no našla se u austrijskom dijelu monarhije za razliku od potonjih (Hrvatske i Slavonije) koji su bili u ugarskoj polovici. Središnja upravna i izvršna vlast Dalmacije bila je u Zadru14 gdje se nalazio Zemaljski odbor koji se sastojao od 4 prisjednika i 4 zamjenika, čiji su se poslovi odnosili na upravljanje pokrajinskom imovinom, zakladama i zavodima, nadgledanje rada činovnika, zapošljavanje u zakladama i zavodima, predlaganje dodjela stipendija i mirovina.15 Sam grad Zadar, prema popisu stanovništva iz 1910. godine, imao je 18 077 stanovnika, da bi taj broj na sljedećem popisu, 1921. godine, pao na 15 804.16 Nakon završetka Prvog svjetskog rata Zadar je prepušten Kraljevini Italiji, kada se

Isto, str. 43. Isto, str. 39. 10 Korenčić, Mirko. Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1979. Str. 90-91. 11 Isto, str. 91. 12 Laušić, Ante. Stanovništvo Zagreba i okolice od 1880. do 1980. // Migracijske teme 3, 1(1987), str. 1929. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=189794 (2020-08-27) 13 Isto. 14 Tal. Imperial Regio Governo della Dalmazia 15 Dalmatinski sabor. // Hrvatska enciklopedija online. Hrvatska enciklopedija, cop. 2020. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13759 (2020-08-10) 16 Korenčić, Mirko. Nav. dj., str. 758. 8 9

MARIN 33

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

nastavila migracija, posebno hrvatskog stanovništva, te stagnacija i nazadovanje u odnosu na druge priobalne gradove. U istraživanom razdoblju u Zadru je objavljena 181 knjiga, u Splitu 99 i u Dubrovniku 72. U Rijeci i Varaždinu objavljen je isti broj publikacija, njih 33, zatim slijedi Pula s 22, Osijek i Sisak s 20, te Šibenik i Karlovac s 15. U ostalim gradovima diljem današnje Hrvatske objavljeno je 96 knjiga (v. sliku 4).

Slika 4. Mjesta izdavanja knjiga (Hrvatska)

Usporedimo li podatke za grad Osijek iz ovog analiziranog uzorka s Osječkom bibliografijom Marije Malbaše17 vidjet ćemo da je u tom periodu objavljeno znatno više publikacija, njih 372. Uzrok tom nesrazmjeru je što se u elektroničku kronološku bibliografiju pobiru podaci iz kataloga NSK u kojem se nalazi manji broj bibliografskih jedinica iz fonda knjižnice popisan na listićnom katalogu, a i u tome što se pobiru podaci samo iz polja za nakladnike a ne i za tiskare. Mjesta izdavanja knjiga (inozemstvo) Hrvatska je u to vrijeme bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije,18 djela hrvatskih autora i na hrvatskom jeziku objavljivana su kod nakladnika i tiskara širom tog područja, a najviše je knjiga objavljeno u Sarajevu (98) i Budimpešti (62). U glavnom gradu Monarhije, Beču, izlazile su razne službene publikacije i školski udžbenici koje nalazimo i među 57 knjiga objavljenih na početku 20. stojeća. Zatim slijede Beograd (40), Novi Sad (33), Subotica (32), Mostar (31), Trst (28) i Berlin (21). U gradovima na tromeđi Austrije, Slovačke i Mađarske, austrijskom Željeznu i madžarskom Györu, gdje se nalazi brojna i Malbaša, Marija. Osječka bibliografija : tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku : (1742-1944). Osijek : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad, 1981. 18 Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima iz kuće Habsburg. U njoj su živjeli Nijemci, Talijani, Furlani, Ladini, Hrvati, Mađari, Bošnjaci, Poljaci, Rumunji, Rusini, Slovaci, Česi, Srbi, Slovenci, Ukrajinci i drugi narodi. 17

MARIN 34

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

kulturno jaka hrvatska zajednica nazvana po toj pokrajini Gradišćanskim Hrvatima,19 objavljeno je 19, odnosno 15 knjiga. Na ostale gradove otpada 184 knjige (v. sliku 5). Što se tiče drugih kontinenata, jedino na prostoru Sjeverne Amerike, točnije Sjedinjenih Američkih Država, objavljene su knjige, njih ukupno 16, koje po danim kriterijima spadaju pod hrvatsku bibliografiju, i to u gradovima Pittsburg (6), New York (6), Chicago (2), San Francisco (1) i Philadelphia (1).

Slika 5. Mjesta izdavanja knjiga (inozemstvo)

Sveukupno se u kronološkoj bibliografiji nalazi 2 736 bibliografskih jedinica. Od toga je u Hrvatskoj objavljeno 1460, u inozemstvu 620, a na preostalih 656 publikacija nije utvrđeno mjesto izdavanja publikacije. Jezici publikacija objavljenih u inozemstvu Analizirajući jezike 620 knjiga objavljenih u inozemstvu došlo se do podatka da je najviše knjiga objavljeno na hrvatskom (304), njemačkom (101), srpskom (68), madžarskom (48), talijanskom (47), francuskom (14), češkom (10) i slovenskom (9), a na ostalim jezicima njih 19.

Pripadnici hrvatske nacionalne manjine koji žive u austrijskoj pokrajini Gradišće (Burgenland); u širem smislu naziv obuhvaća i Hrvate na susjednim područjima zapadne Madžarske i južne Slovačke (okolica Bratislave), donjoaustrijske Hrvate (uglavnom germanizirani) te moravske Hrvate, koji su nakon 1948. bili raseljeni. 19

MARIN 35

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Slika 6. Jezici publikacija objavljenih u inozemstvu

Godine izdanja publikacija U kronološkoj bibliografiji najviše se nazali popisano knjiga iz 1918. godine i to 345, a najmanje 1901. godine 216. Na grafikonu (v. slika 7) su vidljivi brojčani podaci o broju bibliografskih jedinica po godinama izdanja.

Slika 7. Broj publikacija po godini izdanja

Analiza izdavača Najveći broj publikacija nema otisnut podatak o izdavaču na svojim preliminarnim stranicama.

MARIN 36

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

Kako je Zagreb grad s najvećom nakladničkom produkcijom, logično je da su i najproduktivniji nakladnici iz Zagreba. Dionička tiskara, nakladna tiskara iz Zagreba, objavila je 75 publikacija u tom razdoblju. Djelovala je od prosinca 1871. do 1919. godine na više lokacija, te je bila najmodernija tiskara toga doba na ovim područjima. Prilikom obnove 1904. prva je uvela rotacijski tisak i strojeve za slaganje monotype, a 1919. preuzela je Hrvatski štamparski zavod.20 Uz brojne knjige koje je objavljivala, bila je i nakladnik više serijskih publikacija: Obzora (jutarnje i popodnevno izdanje), Prijatelja naroda, Ilustrovanog lista (prvih hrvatskih ilustriranih novina koje sustavno objavljuju fotoreportaže) i drugih. Nakon Dioničke tiskare slijedi poznati zagrebački nakladnik i tiskar Stjepan Kugli, koji je objavio 68 publikacija. Stjepan Kugli najprije je radio u Knjižari L. Hartmana, koju je nakon njegove smrti 1881. kupio zajedno s Albertom Deutschem. Osuvremenili su tiskaru, od 1895. bavili su se i prodajom papira na veliko, da bi godinu poslije knjižaru i tiskaru preselili u Ilicu 30, gdje su 1900. otvorili knjigovežnicu, utemeljivši jedan od prvih tiskarsko-knjižarskih zavoda u hrvatskim zemljama. Knjižara je djelovala sve do 1945. godine kada je konfiscirana.21 Djelatnost im je obuhvaćala i posudbenu knjižnicu, antikvarijat, prodaju glazbala i umjetnina. Uz brojne knjige i nakladničke cjeline, izdavali su i razne serijske publikacije: kalendare, novine i časopise. Od 68 publikacija iz ovog istraživanog dijela elektroničke bibliografije, najviše ih je objavljeno iz područja književnosti (29), većinom izašlih u dva nakladnička niza, Hrvatskoj biblioteci i Hrvatskoj kazalištnoj biblioteci, zatim slijede školski udžbenici (9) te knjige iz područja povijesti (7), gospodarstva (5), filologije i prava (4), geografije (3), igre i razonode, slikovnice, etike i politike (1) te 3 različita izdanja Nove zagrebačke kuharice Marije Kumičić. Kraljevska hrvatsko-slavensko-dalmatinska zemaljska vlada sa sjedištem u Zagrebu bila je nakladnik 65 publikacija, uglavnom školskih udžbenika. Matica hrvatska, jedan od najvećih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj, utemeljena 1842. godine, sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak,22 izdala je 50 knjiga. Zatim slijede: Prva hrvatska radnička tiskara (33), Nakladna tiskara Antuna Scholza (30), Kraljevska zemaljska tiskara (30), Srpska štamparija (26) i drugi. Na sjeveru Hrvatske, u Varaždinu, najveći broj knjiga, njih 39, objavila je Knjigotiskara J. B. Stiflera, koju je kao knjižaru i papirnicu utemeljio Ivan Krstitelj Stifler 1870. godine. Nakon smrti utemeljitelja knjižaru vodi njegova žena, a zatim austrijski doseljenik Gustav Kleinberger, koji je 1882. godine proširio posao i na ručnu tiskaru. Pod imenom J. B. Stifler knjižara/tiskarnica je djelovala sve do 1946. godine, iako je u

Dionička tiskara. // Hrvatska enciklopedija online. Hrvatska enciklopedija, cop. 2020. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=15292 (2020-08-10) 21 Kugli, nakladnička, knjižarska i tiskarska obitelj (XIX–XX. st.). // Hrvatski biografski leksikon online, cop. 2009-2020. URL: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10870 (2020-08-27) 22 O Matici Hrvatskoj. URL: http://www.matica.hr/omatici (2020-08-10) 20

MARIN 37

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

međuvremenu mijenjala vlasnike.23 Od 39 knjiga tri su na njemačkom jeziku, a 11 knjiga su izvještaji Viničke i Varaždinske županijske štedionice koji po današnjim kriterijima ne bi bili uvršteni u bibliografiju. Arheološki muzej iz Splita objavio je 18 knjiga. Ta najstarija muzejska ustanova u Hrvatskoj, osnovana 1820. godine24 dekretom Dalmatinske vlade u Zadru,25 od 1878. izdaje časopis Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (prvotno pod nazivom Bullettino di archeologia e storia dalmata) čiji su suplementi popisani kao monografske publikacije i nalaze se u bibliografiji. Zatim slijedi Narodna tiskara s 10 publikacija. U Dubrovniku Srpska dubrovačka štamparija Antuna Pasarića, utemeljena 1894. godine, objavila je 8 knjiga od kojih su 6 posebni otisci na hrvatskom jeziku (Iz prošlosti srpske oblasti Neretljanske Ljubomira Ner. Vlačića, Dubrovčani su Srbi! Vice Adamovića, O porijeklu Branka Radičevića i njegovoj pojeziji Lazara T. Perovića i Anedokti [Anegdoti] i mudre izreke u 3 sveska). Jedna je knjiga na talijanskom pretiskana prema izdanju iz 1595. godine (La storia di Ragusa / Serafino Razzi), dok je preostala knjiga (Povjest dubrovačke republike Johanna Christiana von Engela) prijevod s njemačkog na hrvatski. Zanimljivo je da su sve publikacije objavljene 1903. godine, osim Anegdota kojima je prvi svezak izašao 1901. a druga dva 1902. godine. Najviše knjiga u Rijeci, njih pet, izdala je Riečka (Riječka) dionička tiskara: dvije anonimne, Glasovi strane štampe o pokretu u Hrvatskoj godine 1903. (1903.) i Otvoreno pismo velečastnom gospodinu Juraju Tomcu, narodnom zastupniku na Hrvatskom saboru u Zagrebu (1905.), dvije knjige grobničkog publicista Tome Čargonje, Iskrena i prijateljska rieč poglavicam grobničkoga Izraela a za promišljanje i ravnanje svemu puku (1904.) i Poslanica gazitelju zakona, prava i čovječnosti presvietlom gospodinu dr Vinku baronu Zmajiću kr. kotarskom predstojniku na Sušaku (1907.) te jedan književni roman francuske autorice ruskog porijekla Sophie Segur-Rastopčin Gostionica "K Anđelu čuvaru" (1903.). Tiskara Narodnog lista iz Zadra imala je važnu ulogu u širenju knjige i u zaštiti interesa hrvatskoga naroda u Dalmaciji. Bila je opskrbljena svakovrsnim slovima i ukrasima, strojevima za tiskanje, pregibanje, šivanje, rezanje … tako da su neki poslovi mogli biti dovršeni istoga dana kad bi bila narudžba.26 Osim istoimenih novina, tiskale su se i druge vrste publikacija, a u istraživanom razdoblju tiskano je 13 knjiga. Sljedeći je zadarski nakladnik Pravoslavni bogoslovni zavod s 10 publikacija, i to samo zbog toga što se u bibliografiji nalaze nepopisana godišta (XII-XXI) Izvještaja o Pravoslavnom bogoslovskom zavodu u Zadru, koja u ranijoj tiskanoj inačici nisu pronađena i popisana,27 zatim Katolička hrvatska tiskarna, koja uz tiskaru Narodnog lista zauzima važno mjesto Lončarić, Magdalena. Tiskarstvo u Varaždinu : 1586. - 1946. : Gradski muzej Varaždin, Povijesni odjel, svibanj - lipanj 2007. Varaždin : TIVA : Gradski muzej Varaždin, 2007. Str. 31. 24 Poticaj za njegov osnutak bio je dolazak cara Franje I. u Dalmaciju 1818. g., kada je posjetio Split i solinske spomenike. 25 Arheološki muzej u Splitu. URL: http://www.armus.hr/muzej/povijest-muzeja/arheoloski-muzej-usplitu (2020-08-10) 26 Galić, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1979. Str. 56. 27 Danas se izvještaji ne popisuju kao monografske već kao serijske publikacije. 23

MARIN 38

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

ne samo u povijesti zadarskog tiskarstva već i u širem povijesnom i kulturnom kontekstu kroz skoro pola stoljeća (od 1883 do 1930. godine),28 u kojoj je objavljeno 8 knjiga. U Osječkoj biliografiji29 mogu se dobiti potpuniji podaci za grad Osijek gdje se vidi da je najviše knjiga objavio ili tiskao Dragutin Laubner (104), Julije Pfeiffer (96), Prva hrvatska dionička tiskara (90), te Ljudevit Szekler (27). Prema rezultatima istraživanja, u Zagrebu je djelovalo najviše izdavača, bilo da su to korporativna tijela ili osobe, njih 130, u Splitu 46, Zadru 34, Dubrovniku 33, Rijeci 20, Puli 14, Osijeku 13, Karlovcu 8, Šibeniku 7, dok je u ostalim gradovima djelovalo još 38 izdavača. (v. sliku 6).

Slika 8. Izdavači po gradovima u Hrvatskoj

Doći do željenih podataka o nakladništvu u navedenom razdoblju nije bio nimalo lak zadatak. Na publikacijama se nalaze različiti oblici imena nakladnika/tiskara, stoga, kako bi se utvrdilo što je sve određeni nakladnik objavio u tom razdoblju, bilo je potrebno sve oblike naziva nakladnika/tiskara svesti pod jedan usvojeni oblik imena i u konačnici dobiti uvid u njegovu nakladničku produkciju. Ilustrirat ću to primjerom zagrebačkog nakladnika Stjepana Kuglija, za kojeg se u kazalu nalazi 45 neusvojenih oblika njegova imena uz koje ide broj pripadajuće jedinice u bibliografiji (primjer 1.).

28 29

Isto. Malbaša, Marija. Nav. dj.

MARIN 39

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Primjer 1.: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45.

F. Župan (St. Kugli) HRB07-02263 HRB07-02261 Knjižara L. Hartman (St. Kugli) HRB07-00342 Knjižara L. Hartman (Stj. Kugli) HRB07-03787 HRB07-00367 Knjižara L. Hartmana (Kugli i Deutsch) HRB07-04071 Knjižara L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-01978 HRB07-00936 HRB07-01979 HRB0701793 HRB07-02762 Knjižara Lav. Hartman (Kugli i Deutsch) HRB07-00120 HRB07-01982 Knjižarnica L. Hartmana (Kugli i Deutsch) HRB07-02167 Komisionalna naklada knjižare L. Hartmana (Stjep. Kugli) HRB07-01975 Kr. sveuč. knjižara (St. Kugli) HRB07-00448 L. Hartman HRB07-04065 HRB07-00358 L. Hartman (Kugli i Deutch) HRB07-01333 L. Hartman (Kugli i Deutsch) HRB07-01864 HRB07-01976 L. Hartman (S. Kugli) HRB07-00717 HRB07-01974 HRB07-01972 HRB07-03752 L. Hartman (St. Kugli)) HRB07-00366 L. Hartman (St. Kugli) HRB07-03105 HRB07-01980 L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-03091 L. Hartmann (Kugli i Deutsch) HRB07-01940 nakl. Knjižare L. Hartmana HRB07-02456 nakl. knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch) HRB07-01970 nakl. Knjižare L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-02752 nakl. Knjižare L. Hartmana (Stj. Kugli) HRB07-03371 HRB07-00180 nakl. Knjižare L. Hartmana, (St. Kugli) HRB07-03467 nakl. Tiskare Lav. Hartmana HRB07-01429 naklada knjižare L. Hartmana (Stj. Kugli) HRB07-01665 Tisak i nakl. Knjižara L. Hartman (Stj. Kugli) HRB07-03471 Tisak i nakl. Knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch) HRB07-00751 HRB07-01207 tisak i nakl. Knjižare L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-01674 Tisak i nakl. Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) HRB07-01977 tisak i nakl. L. Hartman HRB07-00008 Tisak i nakl. L. Hartman HRB07-02902 HRB07-00176 HRB07-02250 tisak i nakl. L. Hartman (St. Kugli) HRB07-00288 Tisak i nakl. Sveuč. Knjižara Fr. Župana (St. Kugli) HRB07-03750 tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-01865 HRB07-02626 tisak i naklada Knjižare L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-02635 Tisak i naklada knjižare L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-03128 Tisak i naklada Knjižare L. Hartmana (St. Kugli) HRB07-03585 HRB07-02170 Tisak i naklada Knjižare L. Hartmana (Stj. Kugli) HRB07-01612 HRB07-01410 tisak i naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) HRB07-01025 HRB07-01946 HRB07-02763 tisak i naklada Knjižare St. Kugli HRB07-02634 Tisak i naklada Kr. sveuč. knjižare F. Župana (St. Kugli) HRB07-02882 tisak i naklada Kralj. sveučilištne knjižare Fr. Župana HRB07-03482 Tisak i naklada Kraljevske sveučilišne knjižare Franje Župana (St. Kugli) HRB07-01338 Tisak i naklada L. Hartman HRB07-01396 HRB07-01026 Tisak i naklada L. Hartmana HRB07-01807 tisak i naklada Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch) HRB07-03871

MARIN 40

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

Da bi se došlo do relevantnih istraživanih informacija, potrebno je znati nešto i o samoj povijesti pojedinog nakladnika/tiskara. Tako je za navedenog nakladnika važno istaknuti da je djelovao od 1881. do 1902. godine pod imenom Knjižara Lavoslava Hartmana (Kugli i Deutsch). Kao što je već navedeno, te 1881. knjižaru je Hartman prodao svojim pomoćnicima Stjepanu Kugliju i Albertu Deutschu. Deutsch istupa 1902. iz knjižarskog posla pa se na publikacijama navodi samo Knjižara Lavoslava Hartmana (St. Kugli). Takva povijesna znanja su nam važna i prilikom datiranja publikacija, jer moramo barem okvirno smjestiti knjigu u vremenski kontekst. Ako godina nije otisnuta na knjizi, a nalazi se otisnut podatak Knjižara Lavoslava Hartmana (St. Kugli), sasvim sigurno znamo da knjiga nije starija od 1902. godine. Kugli 1903. kupuje knjižaru Roberta Ferdinanda Auera tj. bivšu knjižaru Franje Župana (Franza Suppana), utemeljenu još davne 1808. godine. Kako bi se naglasila važnost te kulturne akvizicije, nakladnik u impresumu navodi „kobasicu“ od naziva Tisak i naklada Kraljevske sveučilištne knjižare Fr. Župana, Knjižare L. Hartmana (St. Kugli) ili pak Naklada Kraljevske sveučilišne knjižare Franje Župana Knjižare Jugoslavenske akademije L. Hartmana (Stj. Kugli). Tek od 1916. na knjigama se nalazi samo podatak da je izdavač Knjižara St. Kugli. Znači, u tom desetogodišnjem razdoblju Kuglijeva knjižara je, osim brojnih leksičkih različitosti u imenu i skraćenicama, formalno tri puta promijenila ime.30 Normativni podaci za nakladnike i tiskare u sustavu digitalne knjižnice Bibliografske jedinice u 25 tiskanih knjiga Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju rađene su prema tzv. Pruskim instrukcijama31 gdje su poredane po imenu autora, dok se za odrednicu anonimnih djela koja bi po Pravilniku i priručniku za izradu abecednih kataloga Eve Verone32 dobila formalnu ili korporativnu odrednicu uzima glavna imenica (substantivum regens).33 Što se tiče skupine izdavanja, proizvodnje, raspačavanja itd. glavni izvor podataka je naslovna stranica, a podaci s drugih preliminarnih stranica se stavljaju u različite vrste zagrada kojima se precizno naznačuje mjesto izvora podataka. Danas se građa iz tog niza i dopune unose u katalog po međunarodnom standardnom bibliografskom opisu (ISBD) i spomenutom pravilniku, i tako opisane bibliografske jedinice se povlače u kronološku bibliografiju. Za razliku od klasičnog kataloga u digitalnoj knjižnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice stvaraju se povezani zapisi za nakladnike, tiskare i gradove. Zapise za gradove izrađuje kartografska zbirka NSK, tako da se oni povlače iz knjižničnog kataloga i nadopunjuju kordinatama, dok se zapisi za nakladnike i tiskare izrađuju u sustavu digitalne knjižnice. Majhut, Berislav. Datiranje Kuglijevih izdanja. // Osmišljavanja : zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela / priredio Vinko Brešić. Zagreb : Filozofski fakultet, 2006. Str. 181-197. URL: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=342256 (2020-08-27) 31 Instruktionen für die alphabetischen Kataloge der Preussischen Bibliotheken und für den Preußischen Gesamtkatalog vom 10. Mai 1899. Berlin : Asher, 1899. 32 Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga : odrednice i redalice. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, 1970. 33 Vidi: Harni, Slavko. Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940 : struktura, geneza i kulturno-povijesno značenje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 3-4(2004), str. 86-104. 30

MARIN 41

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Na slici 9. primjer je za zapis Knjižare Lavoslava Hartmanna (Kugli i Deutsch) iz digitalne knjižnice, gdje je vidljivo kako se na jednom mjestu mogu dobiti podaci o svim publikacijama kojima je on nakladnik i u kojima je tiskar.

Slika 9. Zapis za Knjižaru Lavoslava Hartmanna (Kugli i Deutsch)

Na slici 10. normativni je zapis za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu. Uz metapodatke moguće je priložiti i sliku osobe ili ustanove, a zapisu su dodijeljeni i međunarodni identifikatori ISNI (International Standard Name Identifier (ISO 27729))34 i VIAF (Virtual International Authority File).35

34 35

International Standard Name Identifier (ISNI). URL: http://www.isni.org/ (2020-08-10) Virtual International Authority File. URL: https://viaf.org/ (2020-08-10)

MARIN 42

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

Slika 10. Normativni zapis za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

Slika 11. Povezani objekti uz normativni zapis za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

MARIN 43

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Normiranjem podataka iz polja 260 formata MARC21, koji se koristi u NSK, (mjesto izdavanja, nakladnik, godina, mjesto tiskanja, tiskar), podaci se okrupnjuju na jednom mjestu, tako da se na lak način može doći do informacija o tome što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dostavila u digitalni repozitorij, kojim je publikacijama nakladnik, odnosno tiskar, kada je sudjelovala kao suradnik a kada kao korporativni autor, te u kojim publikacijama se pojavljuje kao predmet (v. sliku 11). Također je moguće u svakom trenutku dobiti i podatke o povezanim konceptima, o ustanovi (Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu) kao nositelju određenih digitalizacijskih projekata (npr. Digitalizacija hrvatske rukopisne građe u inozemnim ustanovama, Prošlost i sadašnjost Krke i dr.) i o ustanovi imatelju građe (npr. Ostavština Miroslava Krleže, Digitalna zbirka Zriniana i dr.) (v. sliku 12).

Slika 12. Povezani koncepti uz normativni zapis za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu

U katalogu NSK se nalazi normativni zapis za Knjižaru Stjepana Kuglija (primjer 2.) ali ga je moguće povezati samo s autorstvom (korporativno tijelo) ali ne i s podatkom o nakladniku i tiskaru.

MARIN 44

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

Primjer 2. Zapis za korporativnog autora LDR 00000cz^â2200133n^^4500 001 000407009 003 HR-ZaNSK 005 20200612143719.0 008 051207ndâzznnaabn^^^^^^^^^^|aâna^^^^^^ 035 |9 (HR-ZaNSK)416474 035 |9 (HR-ZaNSK)251207058 035 |a (HR-ZaNSK)000407009 040 |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak |f nskps 065 |a 655 |c grafička industrija, tiskarstvo, izdavaštvo i knjižarstvo |2 udc 065 |a 061 |c korporativna tijela |2 udc 1102 |a Kugli, St., knjižara (Zagreb) 4102 |a Knjižara St. Kugli (Zagreb) 4102 |a Knjižara Stjepan Kugli (Zagreb) 4102 |a Kugli, Stj., Knjižara Kraljevskoga sveučilišta i Jugoslavenske akademije (Zagreb) 4102 |a Stj. Kugli, Knjižara Kraljevskoga sveučilišta i Jugoslavenske akademije (Zagreb) 5102 |w a |a Hartman, L., knjižara (Zagreb) 663 |a Raniji naziv: |b Hartman, L., knjižara (Zagreb). 667 |a Odrednica prema PPIAK-u, čl. 167/7. 670 |a Ilustrovani katalog učila : za osnovne škole i zabavišta : sa cjenikom : na skladištu u knjižari St. Kugli, Zagreb. Zagreb : tisak i nakl. S. Kugli, [19--.]. 670 |a Popis knjiga strane književnosti. Zagreb : Stj. Kugli, Knjižara Kraljevskoga sveučilišta i Jugoslavenske akademije, [192-]- . 670 |a Nazdravičar : napitnice i govori u prostom i vezanom slogu, besjede šaljive i ozbiljne za sve prigode i javne svetkovine / sakupio jih Andrija Šimunović. Zagreb ; Knjižara L. Hartmana (St. Kugli), [1905]. |b Str. [3]-5: Predgovor / Nakladnik [Knjižara Lavoslava Hartmana]. 670 |a Hrvatska enciklopedija online [citirano: 4. 4. 2019.] |b Hartman, Lavoslav 678 1|a Počeci Knjižare sežu u 1856. godinu, kada Lavoslav (Leopold) Hartman preuzima Gajevu knjižaru (ranije Kraljevska sveučilišna knjižara Franje Suppana) i osniva Knjižaru Lavoslava Hartmana. 1881. prodaje knjižaru Stjepanu Kugliju i Albertu Deutschu koji su joj proširili naziv u Knjižara Lavoslava Hartmana (Kugli i Deutsch). Kasnije knjižara mijenja naziv u Knjižara St. Kugli. (Godina promjene naziva nije utvrđena.) 856 |u http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24498 |y Hrvatska enciklopedija online (Hartman, Lavoslav) 998 |i 0512MIM |p tvro1904 COR |a Knjižara Stjepan Kugli (Zagreb)$$010

Stručnjaci iz Zbirke zemljovida i atlasa NSK izrađuju normativne zapise za geografska imena, kako u programu Aleph za elektronički knjižnični katalog, tako i za digitalni repozitorij, gdje se uz standardne podatke iz kataloga (usvojeni oblik geografskog imena uz sve njegove neusvojene oblike i pripadajući link na Google kartu) bilježe i koordinate (najistočnija dužina, najjužnija širina, najsjevernija širina, najzapadnija dužina). U elektroničkoj retrospektivnoj bibliografiji grad Željezno navodi se u sljedećim oblicima: Željezno, Eisenstadt, Kismarton, Železno, U Železni, U Kismartonu, U Zseleznu, U Železni. Kada bi se podaci iz polja 260 formata MARC21 o mjestu izdanja i mjestu tiskanja mogli preuzimati iz normativne baze, gdje su svi ti nazivi svedeni pod

MARIN 45

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

U katalogu se nalazi zapis za grad Željezno (primjer 3.). U digitalnoj zbirci još nije izrađen zapis za taj grad jer nije bilo potrebe za njim, no na primjeru zapisa za grad Zagreb ilustrirat ćemo kako se lako dolazi do željenih statističkih podataka kada su geografski podaci normirani (v. sliku 13.).

MARIN 46

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

Slika 13. Normativni zapis za grad Zagreb

Kao kod primjera za korporativnog autora, i iz normativnog zapisa za grad Zagreb odmah se mogu iščitati podaci o povezanim objektima (mjestu izdavanja, mjestu tiskanja i gradu kao predmetu) i konceptima (mjestu rođenja ili smrti pojedinog autora ili sjedištu nekog korporativnog tijela) (v. sliku 14).

Slika 14. Povezani koncepti uz normativni zapis za grad Zagreb

MARIN 47

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Da su podaci u polju 260 formata MARC21 (podaci o izdavanju, proizvodnji, raspačavanju itd.) normirani do informacija o povijesti nakladništva došli bi na puno jednostavniji način. Na primjeru digitalne knjižnice, kao relativno nove usluge NSK, u kojoj se nalazi znatno manje publikacija nego u katalogu, vidljivo je kako se povijest nakladništva i tiskarstva može lako iščitati iz sustava. Iako je rad na normiranju podataka o gradovima i izdavačima/tiskarima u digitalnoj knjižnici na samim počecima, vidljive su prednosti takvog rada. Budućnost elektroničkog knjižničnog kataloga, također, se vidi u što većem broju normiranih podataka u bibliografskom zapisu, što bi u konačnici omogućilo okupljanje podataka u tematske skupine, njihovu usporedbu i usustavljivanje. Povezivanjem različitih informacija iz različitih izvora i stvaranjem odnosa među njima dobiva se novi bogatiji skup podataka, koji nas vodi do globalne mreže znanja gdje bi se povećala vidljivost podataka i pretraživost na webu uz mogućnost povezivanja i uključivanja s drugim izvorima. Povezivanjem u skupove podataka stvaraju se mogućnosti za složenija istraživanja, veće mogućnosti korištenja podataka i njegovo stalno poboljšavanje te u konačnici do iskazivanja podataka na semantičkom webu kojeg zanimaju odnosi među elementima i njihovim svojstvima, davanjem značenja podacima razumljivim računalima. Zaključak Elektronička retrospektivna bibliografija knjiga, vremenski podijeljena na razdoblja od deset godina, nastala je agregiranjem podataka iz kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Analizirajući kazalo nakladnika bibliografije knjiga u razdoblju od 1900. do 1909. došlo se do podataka da je u tom periodu objavljeno 2 736 publikacije, od toga 1460 knjiga u Hrvatskoj, 620 u inozemstvu koje su pretežno bile na hrvatskom, njemačkom, srpskom i mađarskom jeziku, a na 656 knjiga se ne nalazi podatak o mjestu izdanja. Najviše je knjiga objavljeno u gradu Zagrebu, gdje i djelovao najveći broj nakladnika, njih 130. Zatim slijede primorski gradovi Zadar, Split i Rijeka. Od inozemnih gradova najviše je knjiga objavljeno u Sarajevu, Budimpešti, Beču i Beogradu što proizlazi iz toga što je Hrvatska u to vrijeme bila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Važno je reći da ovo nije kompletna slika nakladničke produkcije u tom vremenskom rasponu već su analizirani podaci iz kronološke elektroničke bibliografije koja nije potpuna. Uspoređujući rad u bibliografskom središtu i u digitalnoj knjižnici istaknuta je prednost normiranja podataka o mjestu izdanja, nakladniku, tiskaru… čime se na jednostavniji način mogu iščitavati podaci iz kataloga i koristiti u razne svrhe. Stoga je na Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, odnosno stručnjacima u bibliografskom središtu, odluka o radu na tim podacima, a na informatičarima je zadatak da prilagode informacijsku infrastrukturu u skladu s tom odlukom. Stvaranje takvih povezanih podataka trebao bi postati standardni dio svakodnevnog knjižničnog radnog procesa uz koordinaciju tijela odgovornog za praćenje knjižničnih normi.

MARIN 48

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

365

Literatura Arheološki muzej u Splitu. URL: http://www.armus.hr/muzej/povijest-muzeja/arheoloskimuzej-u-splitu (2020-08-10) Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija online. Hrvatska enciklopedija, cop. 2020. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7459 (2020-08-10) Dalmatinski sabor. // Hrvatska enciklopedija online. Hrvatska enciklopedija, cop. 2020. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13759 (2020-08-10) Dionička tiskara. // Hrvatska enciklopedija online. Hrvatska enciklopedija, cop. 2020. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=15292 (2020-08-10) Galić, Pavao. Povijest zadarskih tiskara. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1979. Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835 - 1940. : sv. 1-25. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1982-1999. Harni, Slavko. Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940 : struktura, geneza i kulturno-povijesno značenje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 3-4(2004), str. 86104. Harni, Slavko. Predgovor. // Hrvatska retrospektivna bibliografija [Elektronička građa] : sv. HRB 01 za godine od 1835. do 1849. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, cop. 2017. URL: http://bibliografije.nsk.hr/hrb/HRB01/index.html (2020-08-26) Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga : svezak HRB 07 za godine od 1900. do 1909. URL: http://bibliografije.nsk.hr/hrb/HRB07/index.html (2020-08-10) Instruktionen für die alphabetischen Kataloge der Preussischen Bibliotheken und für den Preußischen Gesamtkatalog vom 10. Mai 1899. Berlin : Asher, 1899. International Standard Name Identifier (ISNI). URL: http://www.isni.org/ (2020-08-10) Korenčić, Mirko. Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1979. Kugli, nakladnička, knjižarska i tiskarska obitelj (XIX–XX. st.). // Hrvatski biografski leksikon online. Hrvatski biografski leksikon, cop. 2009-2020. URL: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=10870 (2020-08-27) Kumulativno kazalo sporednih bibliografskih jedinica : knj. 26. URL: http://digitalna.nsk.hr/?object=view&id=21151 (2020-08-27) Laušić, Ante. Stanovništvo Zagreba i okolice od 1880. do 1980. // Migracijske teme 3, 1(1987), str. 19-29, URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=189794 (202008-27) Lončarić, Magdalena. Tiskarstvo u Varaždinu : 1586. - 1946. : Gradski muzej Varaždin, Povijesni odjel, svibanj - lipanj 2007. Varaždin : TIVA : Gradski muzej Varaždin, 2007.

MARIN 49

365

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Majhut, Berislav. Datiranje Kuglijevih izdanja. // Osmišljavanja : zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela / priredio Vinko Brešić. Zagreb : Filozofski fakultet, 2006. Str. 181197. URL: http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=342256 (2020-08-27) Malbaša, Marija. Osječka bibliografija : tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku : (1742-1944). Osijek : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad, 1981. O Matici Hrvatskoj. URL: http://www.matica.hr/omatici (2020-08-10) Popis žiteljstva od 31. prosinca 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb : Kr. zemaljski statistički ured, 1914. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga : odrednice i redalice. Zagreb : Društvo bibliotekara Hrvatske, 1970. Virtual International Authority File. URL: https://viaf.org/ (2020-08-10)

MARIN 50

UTJECAJ KNJIŽNICE NA KOMUNIKACIJSKE TRENDOVE I MEDIJSKU PISMENOST The impact of the library on communication trends and media literacy Irena Kiss Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula irena.kiss13@gmail.com UDK / UDC 374:316.77 02:316.77 Istraživanje / Research paper Primljeno/ Received: 19.04.2020.

Broj bibliografske jedinice

366

Sažetak Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva kontinuirani proces pripreme za zanimanja koja proizlaze iz zahtjeva tehnološkog razvoja i konkretnih potreba društva. Uz rad čini područje u kojem prosuđivanje nekih čovjekovih karakteristika ima veliko značenje ne samo u životu pojedinca, već i za cijelo društvo. Pored zahtjeva u pogledu motivacije i spremnosti pojedinca za cjeloživotno obrazovanje, u obzir se uzimaju tendencije komunikacijskih i gospodarskih promjena, zahtjevi tržišta radne snage, trend zastarijevanja stečenih znanja i vještina te medijski odgoj. Stavovi o aktualnim komunikacijskim trendovima, tema je istraživanja provedenog među 142 ispitanika završnih razreda srednje strukovne škole i polaznika programa prekvalifikacije u izobrazbi odraslih. Rezultati istraživanja ukazali su na znatno manji udio klasičnih oblika u odnosu na dinamičniju mrežnu komunikaciju, te na posljedice brze razmjene informacija u smislu otežanog verbalnog izričaja. Dolazi se do zaključka da svaka razvojna faza društva i pojedinca za knjižničare i knjižnice predstavlja novi izazov. Ključne riječi: cjeloživotno obrazovanje, tržište rada, medijski odgoj, komunikacijski trendovi, knjižnice

KISS 51

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Summary Lifelong education means a permanent process that prepares for professions, which result from requirements of the tehnological development and concrete needs of a society. Along with labor it makes a field in which forming a judgement about some human characteristics has a great meaning not only in the life of an individual but also for the whole society. Besides requirements in regard of motivation and capabilities of a person for a Lifelong Learning, tendencies of communication and economic changes and requirements of labour market, trend obsolescence of knowledge and ability, media education, are taken into consideration. Attitudes on current communication trends is the topic of a survey conducted among 142 final-year high school graduates and adult education retraining program participants. The results of the research pointed to a significantly lower proportion of classical forms compared to more dynamic net communication, and to the consequences of rapid information exchange in terms of difficult verbal expression. It is concluded that each developmental phase of society and the individual represents a new challenge for librarians and libraries. Key words: lifelong learning, labour market, media education, communication trends, libraries Uvod Cjeloživotno obrazovanje, odnosno LLL – Lifelong Learning može se definirati kao kontinuirana aktivnost učenja u cilju stjecanja novih i nadopune starih znanja i sposobnosti usmjerenih osobnom, društvenom i poslovnom napretku.1 Ono podrazumijeva uvažavanje kako formalnog, tako i neformalnih i informalnih oblika2 usvajanja znanja koja se zbivaju spontano i neprekidno, na radnom mjestu, unutar obitelji, u krugu prijatelja… Riječ je o stjecanju i produbljivanju interesa i sposobnosti čiji je rezultat olakšanje aktivnog sudjelovanja u različitim područjima društvenog života te poboljšanje osobne kvalitete življenja, za što je potrebna i medijska pismenost.

1 2

Usp. Deklaracija o znanju. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2002. Usp. Andrilović, Vlado… [et al.]. Andragogija. Zagreb: Školska knjiga, 1985.

KISS 52

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

366

S obzirom na tendencije da se organizirano zadovoljavaju potrebe obrazovanja u području slobodnog vremena, obrazovanje širi svoje programe i metode. Ono je potaknuto interesima pojedinca za različitim sadržajima u različitim životnim dobima, a pojavljuju se organizirani i “spontani” oblici učenja.3 Nerijetko su vezani uz tehnologiju, ali i uz građu koju čitamo, na koju nailazimo ili se zaustavljamo u knjižničarskim hodnicima. Da bismo shvatili što nas zanima, trebamo primijetiti, upoznati, doživjeti,... Prekretnicu djelovanja Europske Unije po pitanju cjeloživotnog obrazovanja označilo je zasjedanje Europskog vijeća u Lisabonu 2000. godine.4 Osnovne poruke zasjedanja čine strukturni okvir primjene cjeloživotnog obrazovanja, a odnose se na: jamstvo potpunoga i kontinuiranog pristupa učenju, povećanje ulaganja u ljudske resurse, razvijanje novih metoda poučavanja te uvjeta potrebnih za postizanje kontinuiteta u doživotnom i općem učenju, pronalaženja načina razumijevanja i vrednovanja rezultata, što se posebno odnosi na neformalno i informalno obrazovanje, osiguravanje jednostavnog pristupa kvalitetnim informacijama vezanim uz stjecanje obrazovanja u cijeloj Europi i tijekom cijelog života, osiguravanje

mogućnosti

cjeloživotnog

učenja

pomoć

ICT-a

(informacijsko-

komunikacijske tehnologije). Njegova upotreba svakom pojedincu pruža priliku da postane aktivnim sudionikom obrazovnog procesa.5 Utjecajem medija i naglim razvojem društvenih mreža, pojavile su se potrebe za novim pristupima obrazovanju, učenju i pronalaženju informacija, koje su došle do izražaja i zbog turbulentnih ekonomskih i socijalnih promjena. Jedan od bitnih pokretača jesu i demografske promjene jer populacija u razvijenim dijelovima svijeta postaje sve starija6, što pred obrazovanje i knjižničarstvo postavlja zahtjev fleksibilnosti i individualizacije. Mogućnosti inovacija, kao i metode učenja i poučavanja povećavaju se, a uloga edukatora i knjižničara mijenja. Sve više do izražaja dolaze neformalno i informalno obrazovanje, pri čemu neformalna komponenta potiče osobni razvoj pojedinca, prepoznavanje njegovih novih

Cifrić, Ivan. Obrazovanje odraslih - sve zanimljivije i kompleksnije područje obrazovanja i istraživanja. //Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 139, 3(1998), str. 393-395. 4 Memorandum o cjeloživotnom učenju, Bruxelles 2000. URL: http://www.mashtgov.net/advCms/documents/ Memorandum_o_cjelo_ivotnom_u_enju.pdf (20-02-2012) 5 Usp. Kiss, Irena. Andragogija u funkciji osobnog razvoja. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo, 2012. 6 Usp. Wertheimer-Baletić, Alica. Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate d.o.o., 1999. 3

KISS 53

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

interesa te u konačnici povećava zapošljivost. S gospodarskog stajališta promiče zapošljavanje, ali i aktivno građanstvo i demokraciju. Posebna pozornost posvećuje se onim skupinama kojima je, zbog zaostajanja u obrazovanju uzrokovanog osobnim, društvenim ili ekonomskim okolnostima, potrebna dodatna potpora. Radi se o ljudima s nižim temeljnim vještinama, posebno s nižom pismenošću, koji nerijetko prijevremeno napuštaju školu ili su dugotrajno nezaposleni te starijim osobama koje teže prate promjene. Kada je riječ o navedenim skupinama, ponovno se vraćamo na knjižnice, mjesta na kojima je moguće naći literaturu, informacije, ideje, ali i svojevrsnu utjehu i duševni mir. Potrebno je naglasiti i da je u vrijeme brzih tehnoloških promjena nezaobilazan dio svake gospodarske politike i restrukturiranje gospodarstva, zbog čega i obrazovni i knjižničarski sustav moraju biti fleksibilni u pogledu ponude dodatnih mogućnosti pronalaska informacija. To znači da se pred nastavnike i knjižničare stavlja novi izazov. U gotovo svim zemljama znakovito je porasla i svijest o ključnoj ulozi kontinuiranog obrazovanja odraslih. Pri tome, veliki izazov još uvijek predstavljaju procesi opismenjavanja i usvajanja osnovnih ključnih kompetencija, samim tim i uloge knjižnica. S druge je strane nezaobilazan i sve prisutniji virtualni svijet u kojem izostaje izravna osobna komponenta. Postao je dio svakodnevne stvarnosti i sa sobom donio brojne nedostatke, ali i prednosti u smislu brzine razmjene informacija, protočnosti i frekventnosti. Njegova je upotreba neizbježna, i niti je moguće niti uputno ići unatrag. Potrebno je naći pravu mjeru, i pri tome ne prevariti sebe, no sebe je najlakše prevariti. Suvremeno društvo nezamislivo je bez medija masovnih komunikacija koji bilježe trend eksponencijalnog rasta, zbog čega im je neizbježno posvetiti posebnu pozornost. Razlog tome je i njihov veliki socijalizacijski potencijal. Uočljivo je da svaki novi naraštaj odrasta u okolini koja je bogatija medijima i pripadajućim sadržajima zbog čega se mijenja i percepcija i potencijal njihovog utjecaja. Ono na čemu se mora intenzivnije raditi jesu medijska pismenost i kultura, odnosno selektivno biranje sadržaja, propitivanje i dokučivanje značenja pročitanog, razlikovanje fikcije i stvarnosti, kao i prepoznavanje njihovih pozitivnih i negativnih značajki.

KISS 54

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

366

U slučaju pasivnosti okoline, u prvom redu obitelji, obrazovnih i ostalih javnih ustanova, među kojima su i knjižnice, uloga medija postaje sve veća. Iako nije uvijek jasno vidljiv jer ne djeluje odmah, njihov utjecaj ne mora nužno biti negativan. Razmišljanja i stavovi koje osoba susreće u najbližem okružju mogu biti usputni pritisak na sadržaje koje nalazi na mreži te potencirati njihovo značenje.7 Gledatelji ili slušatelji u većini slučajeva neće pasivno prihvatiti sve što im određeni komunikator predoči, ali za ispravno tumačenje neophodan je odgovarajući medijski odgoj koji će pojedincu omogućiti kritički osvrt i ujedno pružiti uvid u posljedice nepromišljene upotrebe društvenih mreža. Istraživanje „Utjecaj društvenih mreža na razvoj komunikacije“ Problem i cilj istraživanja Komunikacija je mnogo više od razmjene riječi, misli i ideja, od jednostavnog informiranja. Obuhvaća međusobno razumijevanje, empatiju, izravno je uvjetovana osjećajima, stavovima i ponašanjima. Kada je riječ o odgojnoj komunikaciji, razlikujemo nekoliko tipičnih odnosa i okruženja u kojima se ona odvija. Ako se promatra obiteljsko ozračje, uviđa se da na odgoj ne utječe samo izravna komunikacija roditelj – dijete, već i odnos između ostalih članova obitelji i okoline u koju navedeni komunikatori nisu izravno uključeni. To su obrazovni, sportski i kulturni centri i jako utjecajne, iako nerijetko samozatajne – knjižnice. Cjelovit odgojno-obrazovni proces obuhvaća sve smjerove i interakcijske razine, a uvjetovan je i aktualnim komunikacijskim oblicima koji su polazna tema rada. Problem istraživanja „Utjecaj društvenih mreža na razvoj komunikacije“ odnosi se na potrebu promicanja medijske pismenosti i kulture sa svrhom osvještavanja odraza istih na obrazovnu, poslovnu i privatnu interakciju. Cilj je rada kritički osvrt na utjecaj medija s jedne, i važnost prohodne, nedvosmislene i u što većoj mjeri izravne komunikacije s druge strane.

Usp. Bratanić, Marija. Mikropedagogija : interakcijsko - komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga, 1990. 7

KISS 55

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Struktura ispitanika i metode istraživanja Uloga medija i društvenih mreža na način, intenzitet i kvalitetu komunikacije, kao i stavovi o aktualnim trendovima, tema su istraživanja „Utjecaj društvenih mreža na razvoj komunikacije“, usmjerenog učenicima i odraslim polaznicima programa ekonomskih i turističkih usmjerenja unutar formalnih oblika obrazovanja, u dobi od 18-29 godina. U njegovoj provedbi sudjelovale su 142 osobe, među kojima su polaznici programa prekvalifikacije i doškolovanja u izobrazbi odraslih na Otvorenom učilištu Diopter u Puli (29%) i učenici završnih razreda Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula (71%). Istraživanje je provedeno tijekom 2018. i 2019. godine. Pored strukovne, ujednačena je i spolna struktura anketiranih osoba pa je obuhvaćeno 49% muških i 51% ženskih ispitanika. Podaci obrađeni Excel programskom potporom objašnjeni su kombinacijom komparativne, deskriptivne i empirijske metode. Rezultati istraživanja Osobni kontakt i živa riječ presudni su elementi razvoja pojedinca. Tijekom njega, interakcijom, ovladavamo jezikom usvajajući pojmove, razumijevajući pojave i doživljavajući odnose unutar određenih komunikacijskih situacija. Međutim, živo iskustvo, odnosno stvarni kontekst presudan je za stvaranje pravog značenja, a ono je određeno (pod)svjesnim asocijativnim vezama između sadržaja komunikacije i odnosa prihvaćenih u neposrednom okružju. Povećanjem iskustva učvršćuju se asocijativne veze i širi polje značenja, što postupno dovodi do stvaranja smislenosti, razumijevanja, i u konačnici empatije. Iako navedeno zvuči logično i općeprihvaćeno, stavovi ispitanika o komunikacijskim trendovima, društvenim medijima, ulozi upotrebe skraćenih oblika na razvoj verbalnog izričaja pojedinca, kao i odnos klasičnog čitanja i pisanja i upotrebe interneta nešto su drugačiji, a prikazani su u apsolutnim iznosima u narednim grafikonima. Veliki udio ispitanika, njih 66% smatra virtualni svijet bitnim ili uglavnom bitnim čimbenikom uspostavljanja i njegovanja komunikacije i međuljudskih odnosa, a tek 16% potpuno nebitnim. Samo 18% ispitanika prihvaća online komunikaciju u rijetkim slučajevima, iz čega se može zaključiti da ipak preferiraju klasične, izravne oblike. Radi se o

KISS 56

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

366

Smatrate li virtualni svijet bitnim čimbenikom uspostavljanja i njegovanja komunikacije i međuljudskih odnosa? 80 70

Broj ispitanika

60 50 40 30 20 10 0 Da

Rijetko

Uglavnom

Grafikon 1. Stavovi ispitanika o virtualnom svijetu kao bitnom čimbeniku uspostavljanja i njegovanja komunikacije i međuljudskih odnosa

mladim osobama (od 18 do 29 godina), zbog čega odgovore ne možemo podijeliti prema dobnom kriteriju. Kada je riječ o odnosu između stavova ženskog i muškog segmenta ispitanika, iako razlika nije znatno izražena, tezu o važnosti virtualnog svijeta u navedenom uzorku u većem su broju podržale žene. Promatrajući spolnu strukturu istraživanja, odgovori na pitanje o vremenu provedenom čitajući, pokazali su da kod klasičnog dužeg dnevnog čitanja za nijansu prednjače muškarci, a kod kraćeg žene. Zajedničko većini ispitanika jest sve manja zastupljenost navedene aktivnosti. Što je razlog? Najčešći odgovori jesu nedostatak vremena i ubrzani tempo života. No, odluka o osobnom razvoju, radu na sebi i, generalno, bilo kojoj vrsti obrazovanja ovisi i o mogućnostima pojedinca, pruženim prilikama, koristima koje iz toga proizlaze i stavu prema sebi. Također, ne smije se izostaviti ni mogućnost pravovremene opskrbe knjižničnom građom i informacijama o istoj, kao i dostupnost knjižnica i njihovih usluga. Većina ispitanika, čak 99% komunicira s prijateljima i poznanicima putem društvenih mreža. U neformalnom razgovoru, kao razlog njihove upotrebe često se navodi nemogućnost sudjelovanja u društvenim zbivanjima bez upotrebe istih, kao i neophodnost praćenja trendova iz poslovnih razloga.

KISS 57

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Smatrate li virtualni svijet bitnim čimbenikom uspostavljanja i njegovanja komunikacije i međuljudskih odnosa? 40 35

Broj ispitanika

30 25 20 15 10 5 0 M

Ž Da

Ž Ne

Ž Rijetko

Ž Uglavnom

Grafikon 2.: Stavovi muškaraca i žena o virtualnom svijetu kao bitnom čimbeniku uspostavljanja i njegovanja komunikacije i međuljudskih odnosa

Međutim, tek oblikovanjem slike u svijesti pojedinca možemo biti sigurni da određeni pojam, pojava ili odnos imaju približno isto značenje i za njega i za okolinu te da će ga u svom socijalnom okruženju pravilno koristiti. Zbog toga je jedan od osnovnih preduvjeta zdrave komunikacije njegovanje osobnog kontakta i formiranje pozitivnog stava prema okolini. Iako gotovo svi ispitanici koriste društvene mreže, virtualni svijet kao bitan čimbenik uspostavljanja i njegovanja komunikacije i međuljudskih odnosa doživljava tek 65% ispitanika, među kojima žene imaju blago veći udio od 52%. Još uvijek je aktualna i klasična komunikacija, što podrazumijeva klasični razgovor, pisanje i čitanje. Pitanje koje se često provlači upravo kroz medije usmjereno je na komunikaciju bez njihove upotrebe. 51% ispitanika smatra da bi se još uvijek moglo vratiti samo na osobnu komunikaciju, a 37% ne isključuje navedenu mogućnost, iako su svjesni poteškoća. Samo 12% ispitanika ne bi moglo komunicirati bez upotrebe medija, što znači da postoji relativno dobro razvijena svijest o prednostima i dobrobitima osobnog kontakta.

KISS 58

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Smatrate li virtualni svijet bitnim čimbenikom uspostavljanja i njegovanja komunikacije i međuljudskih odnosa? 80 70

Naslov osi

60 50 40 30 20 10 0 Da

Ne Ne

Rijetko

Uglavnom

Komunicirate li s prijateljima i poznanicima putem društvenih mreža?

Grafikon 3. Stavovi o virtualnom svijetu u odnosu na intenzitet komunikacije s prijateljima i poznanicima putem društvenih mreža

U stvarnim životnim situacijama pojedinca trajno se razvijaju orijentiranost interpersonalnoj komunikaciji, koja predstavlja i bitan dio razvoja i obrazovanja pojedinca. To su procesi koji mogu biti znakovito različiti u prelascima iz jedne životne faze u drugu, a načini su za njihov poticaj mnogobrojni i specifični, zbog čega se je pojedinim skupinama osoba potrebno kontinuirano prilagođavati.

Broj ispitanika

Biste li se mogli naviknuti isključivo na komunikaciju bez uporabe medija? 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Da

Teško

Grafikon 4. Stavovi ispitanika o komunikaciji bez upotrebe medija

KISS 59

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Ne može se opovrgnuti činjenica da sve veći utjecaj poprimaju mogućnosti virtualne komunikacije, uglavnom zbog svoje dostupnosti. Pozitivna strana leži u mogućnosti individualizacije

svakog

programa,

čime

povećava

stupanj

razumijevanja

zainteresiranosti pojedinca. Osnovni je preduvjet i pravovremeno pronaći prave informacije i kvalitetnu knjižničnu građu. Međutim, nakon zadovoljenih preduvjeta, individualizacije i pronalaska literature, pojavljuje se problem komunikacije. Naredni grafikon ukazuje na činjenicu da visoki postotak ispitanika, ukupno 90%, koristi emotikone u komunikaciji, od čega 42% muškaraca i 48% žena. Visoki udio pozitivnih odgovora pojavljuje se i kod pitanja o teškoćama prilikom formiranja verbalnog izričaja.

Koristite li emotikone? 80 70

Broj ispitanika

60 50 40

30 20 10 0 -10 -20

Ž Ne

Ž Povremeno

Grafikon 5. Upotreba emotikona

Velik udio ispitanika (72%) primijetio je da se lakše izražava emotikonima, što je jedan od početnih pokazatelja smetnji pri verbalnom izričaju. Postavlja se pitanje je li moguće zadržati, ili čak pojačati kvalitetu verbalne komunikacije, bilo pisane ili usmene, bezobzira na mogućnosti koje nam pruža virtualno slikovno izražavanje. Za navedeno je opet potrebna pomoć trećih osoba. Grafikoni 5 i 6 povezani su i jasno pokazuju da se pojačana upotreba slikovnog rječnika odražava na gubitak vještine pisane komunikacije.

KISS 60

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

366

Je li Vam lakše izražavanje misli/stavova/ osjećaja emotikonima nego verbalno? 90 80

Broj ispitanika

70 60

50 40 30 20 10

0 Često

Povremeno

Grafikon 6. Utjecaj upotrebe emotikona na verbalni izričaj ispitanika

Pokazatelj neznatne upotrebe pisane riječi u međusobnoj komunikaciji jesu i odgovori na pitanje o dopisivanju. Najveći dio ispitanika ne se sjeća kada (64%) ili nisu nikada napisali pismo (22%). Na prvi pogled, radi se o logičnom slijedu događaja, ali ako dublje promislimo, ne možemo izbjeći pitanje je li nas brzina i stalna dostupnost na neki način i udaljila?

Broj ispitanika

Kada ste posljednji put napisali pismo? 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 Ne sjećam se

Nedavno

Nikada

Grafikon 7. Uporaba klasične pisane riječi u komunikaciji

KISS 61

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

U skladu s prethodnim rezultatima, samo 14% ispitanika (6% muškaraca i 8% žena) se sjeća kada su posljednji put napisali pismo u klasičnom obliku. Odgovori muškaraca i žena u svim segmentima približno su jednaki i ne pokazuju značajne razlike. Koliko se zaista čita, pitanje je o kome se nerijetko raspravlja, bilo da se radi o privatnom ili profesionalnom životnom segmentu. Provedeno istraživanje pokazalo je da većina ispitanika čita kraće od sat vremena dnevno, što je vidljivo u narednom grafikonu. Postavlja se pitanje hoće li i kojim intenzitetom primijećeni trendovi napredovati i koje će negativne i pozitivne konotacije iz njih proizaći. Komunikacija je nedvojbeno postala protočnija i frekventnija, ali ostaje otvoreno pitanje njene kvalitete. U svakom slučaju, radi se o području čiji će se utjecaj zbog sveprisutnosti i izravnog utjecaja na živote ljudi i dalje intenzivno pratiti i izravno utjecati na način organizacije i rada knjižnica.

Koliko vremena dnevno provodite čitajući? 140

Broj ispitanika

120 100 80 60 40 20 0 Do 3 sata

Kraće od sat vremena

Uglavnom duže od 3 sata

Vrijeme

Grafikon 8. Vrijeme koje ispitanici provode čitajući

Zaključak Upotreba je masovnih medija u cjeloživotnom obrazovanju nužna zbog sve bržeg zastarijevanja znanja koje se može spriječiti intenziviranjem školovanja, ali i poticanjem čitanja, izvannastavnih i izvanškolskih događanja. Opravdanost navedenih aktivnosti nalazi se u nužnosti postizanja gospodarske konkurentnosti za koju je presudna kvaliteta rada, a koja zahtijeva sve veći broj informacija. Dolazi do intelektualizacije proizvodnje i rasta broja

KISS 62

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

366

radnika čiji poslovi iziskuju multiprofesionalnu osposobljenost, u prvom redu informacijsku. Također, promatrajući višegodišnje kretanje radnog sektora, sve se znakovitije uočava trend razvoja uslužnih zanimanja. U razvijenijim zemljama otprilike dvije trećine radno sposobnog stanovništva radi u uslužnom sektoru, a većina najbrže rastućih i najrazvijenijih poduzeća jesu ona temeljena na znanju čiji su zaposlenici visokoobrazovani stručnjaci. Posao im je rješavanje problema klijenata pružanjem stručnih savjeta (financijskih, menedžerskih, pravnih), s ciljem unapjređenja posla klijenta (softver koji izvršava zadatak, unaprjeđenje prodaje ili veća učinkovitost), pri čemu su glavni resursi njihova rada znanje, kreativnost, inteligencija u pronalaženju rješenja. Isti trend primijećen je u zemljama u razvoju, među kojima je i Republika Hrvatska. 8 U strukturi svjetske razmjene u posljednjih dvadeset godina dvadesetog stoljeća uočava se i preokret u korist visokih tehnologija temeljenih na znanju. Društvo koje obiluje stručnjacima i obrazovanim ljudima lakše prihvaća promjene i brže reagira, što ga čini konkurentnijim u međunarodnim odnosima. Visokorazvijene zemlje imaju veći indeks obrazovanosti stanovništva i ostvaruju brži gospodarski razvoj od srednje i nedovoljno razvijenih. Osim toga, inovativni ambijent značajan je pokretač gospodarskog razvoja, a pretpostavlja korištenje svih tipova znanja i vještina u svim vrstama aktivnosti. Navedeno ukazuje na to da se intenzivno mijenja i uloga knjižnica, a njihov djelokrug značajno širi. Zbog navedenih trendova, globalna se ekonomija zasniva na specijaliziranim znanjima, prije svega na vještini povezivanja i identifikaciji problema. U turbulentnoj i neizvjesnoj okolini, uz sve brže i radikalnije promjene koje zahtijevaju pravovremeno i kvalitetno obrazovanje, trend zastarijevanja znanja uvjetuje praćenje aktualnih tijekova, a za to je potrebna pravovremena i kvalitetna informiranost. Svakako je opet potrebno skrenuti pozornost na knjižnice. Provedeno istraživanje ukazalo je na sve manji udio klasičnih oblika komunikacije u odnosu na dinamičnije mrežne trendove, kao i posljedice brze razmjene informacija u smislu otežanog verbalnog izričaja. Odgovori ispitanika odražavaju veliku zastupljenost virtualnog svijeta, koji zbog svoje praktičnosti i brzine postaje nezamjenjiv i sveprisutan. Ipak, još uvijek

Usp. Wertheimer-Baletić, Alica. Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate d.o.o., 1999.

KISS 63

366

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

postoji svijest o rastućem komunikacijskom problemu kao njegovoj izravnoj posljedici, zahvaljujući kojoj se možemo posvetiti njegovanju uloge knjižnice. Radi se o mjestu gdje je moguće pronaći kombinaciju digitalne i klasične građe i usmjeriti korisnike prema oblicima informalnog obrazovanja, koji su možda sporiji, ali obećavaju kvalitetu. Također, to su mjesta gdje se može i mora kontinuirano raditi na podizanju svijesti o medijskom odgoju i ujedno promicati medijska pismenost. Literatura Andrilović, Vlado… [et al.]. Andragogija. Zagreb: Školska knjiga, 1985. Bratanić, Marija. Mikropedagogija : interakcijsko - komunikacijski aspekt odgoja. Zagreb: Školska knjiga, 1990. Cifrić, Ivan. Obrazovanje odraslih - sve zanimljivije i kompleksnije područje obrazovanja i istraživanja. Zagreb: Napredak, Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, vol. 139, br. 3. Deklaracija o znanju. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2002. König, Eckart ; Zedler, Peter. Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa, 2001. Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja. Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja, 2006-2007. Kiss, Irena. Andragogija u funkciji osobnog razvoja. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo, 2012. Memorandum o cjeloživotnom učenju, Bruxelles 2000. URL: http://www.masht-gov.net /advCms/documents /Memorandum_o_cjelo_ivotnom_u_enju.pdf (20-02-2012) Petričević, Dušan. Cjeloživotno obrazovanje. Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško - književni zbor, 1999. Preporuka o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje - europski referentni okvir. Europski parlament i Vijeće Europske unije. Metodika, Vol.11 No.20, lipanj 2010. Tunjić, Niko. Formalno i neformalno cjeloživotno obrazovanje - imperativ učinkovitosti odgojnog rada u Europi. Iskustva i problemi u primjeni programa neformalnog obrazovanja. Šibenik: Zbornik radova 4. međunarodne konferencije: Neformalno obrazovanje i informalno učenje. Hrvatsko andragoško društvo, 2009. Wertheimer-Baletić, Alica. Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate d.o.o., 1999.

KISS 64

RAZVOJ GRADSKE KNJIŽNICE „IVAN GORAN KOVAČIĆ“ NA NAČELIMA EKOLOŠKE ODRŽIVOSTI Development of the Public Library „Ivan Goran Kovačić“ on the Principles of Ecological Sustainability Kristina Čunović Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac kristina@gkka.hr

Broj bibliografske jedinice

367

UDK / UDC 027.52(497.529):502 Stručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 20.04.2020.

Sažetak Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac središnja je knjižnica Karlovačke županije. Svoju „zelenu priču“ počela je daleke 1976. godine, kada je knjižnica sagrađena kao prva namjenski projektirana zgrada knjižnice u RH, ali i široj regiji. Zelena priča nastavlja se 2007. dogradnjom potpuno energetski učinkovite zgrade koja dobiva i „zeleni krov“; mjesto okupljanja i organiziranja brojnih eko-događanja. I na kraju, zelenu priču zaokružuje 2019. godine energetskom obnovom zgrade Knjižnice izgrađene 1976. godine. Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ kroz svojih šest odjela, sedam službi (između ostalog bibliobusna služba s dva vozila), jednu knjižničnu stanicu, uspijeva zadovoljiti potrebe brojnih članova i korisnika koji posjete godišnje više od osamsto događanja. Energetski učinkovita zgrada Knjižnice, zelene oaze u prostoru, kvalitetna zelena literatura, brojna eko-događanja unaprijedila su stanje u lokalnoj zajednici, a posebice popravile kvalitetu boravka u knjižnici za korisnike i djelatnike. U članku se kroz studiju slučaja sagledavaju svi važniji aspekti održivosti knjižnice, uzimajući kao jedinicu analize Gradsku knjižnicu „Ivan Goran Kovačić“. Zelena gradnja zgrade pridonosi zaštiti okoliša i jačanju svijesti o održivom društvu. Pojam „zelena knjižnica“ u radu se upotrebljava kao ideja da objekti knjižnica mogu biti društveni objekti energetske samoodrživosti, kao i mjesta inovativnih ideja za poticanje zelene pismenosti. Ključne riječi: narodna knjižnica, održiva knjižnica, ekološki održiva zgrada

ČUNOVIĆ 65

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Abstract The Public Library „Ivan Goran Kovačić“ in Karlovac is the central library of Croatia's Karlovac County. Library started its green story way back in 1976 when the Karlovac Public library was built as the first building originally designed as a library building in Croatia, as well as the broader region. The green story continues in 2007 with the addition of a completely energy-efficient building featuring the green roof - a green oasis on its roof, a place where people come together and numerous eco events are organized. And in 2019 green story came into its own with the energy renovation project of the library building built in 1976. Public Library „Ivan Goran Kovačić“ manages to satisfy the needs of numerous members and visitors to over 800 events with its 6 departments, 7 services (including a library bus service with two vehicles) and 1 library stand. The energy-efficient library building, green oases in the library spaces, quality green literature and many eco events contributed to improvements in the local community, and especially improved the quality of time spent at the Public Library "Ivan Goran Kovačić" for both its visitors and its employees. We hope that we have managed to bring our green story closer to you through our essay, while also describing our plans for our green library's sustainability through alternative models of project financing for renewable energy sources that include the public. Throughout the case study, the article explores all important aspects of the sustainability of the library, taking as its unit of analysis the Ivan Goran Kovačić Public Library. The green construction of the library building contributes to protecting the environment and raising awareness of a sustainable society. The term "green library" is used in the paper to refer to the idea that library facilities can be social objects of energy self-sustainability as well as places of innovative ideas to foster green literacy. Key words: public library, sustainable library, environmentally sustainable building Uvod Ekologiju i knjižničarstvo povezuju zelene knjižnice. Nekoliko je načina na koji knjižnice mogu pridonijeti očuvanju okoliša i održivosti općenito. Način kojim je to moguće postići jest izgradnja knjižnične zgrade u skladu s načelima zelene gradnje te uvođenje zelenog poslovanja i zelenih knjižničnih usluga za korisnike. Pojam „održivost“ nosivi je pojam koncepta održivog razvoja. Devedesetih godina 20. stoljeća održivi je

ČUNOVIĆ 66

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

367

razvoj nešto jasnije definiran kao „proces unapređenja kvalitete življenja koji se odvija u okvirima nosivog kapaciteta eko-sustava“.1 Globalna razina daje ekonomski i politički okvir te stvara institucionalne pretpostavke za ostvarivanje koncepta održivog razvoja. Provedba u smislu materijalizacije institucionalnih pretpostavki, tj. praktično djelovanje, započinje na mikrorazini, u organizacijama. U tom kontekstu uloga organizacije od osobitog je značenja.2 Mikrorazina optimalan je okvir za materijalizaciju načela koncepta održivog razvoja, upravljanje procesima, komuniciranje s javnostima, razvijanje novog sustava vrijednosti u kojem odnos prema okolišu zauzima značajno mjesto. Iako se organizacijski, tehnološki i mnogim drugim vidovima ljudski životi neprestano mijenjaju, održivost ukupnog života, ljudi i svih živih bića, koji se prenosi s generacije na generaciju, ostaje trajni cilj svih institucionalnih i pojedinačnih aktera današnjeg svijeta. Knjižnice već imaju ključnu ulogu u čuvanju i zaštiti pisane baštine neprocjenjive vrijednosti, u svim oblicima, za buduće generacije. Kultura osnažuje lokalne zajednice i podupire uključiv i održiv razvoj gradova. Knjižnice su u svojoj biti održive institucije jer dijele resurse s lokalnom i međunarodnom zajednicom te pružaju pristup informacijama svima bezobzira na njihovu rasu, nacionalnost, dob, spol, religiju, jezik, invaliditet, ekonomski i radni status te obrazovanje. Narodne knjižnice često su i primjer dobre zelene prakse u svojoj zajednici te educiranja svojih korisnika o mogućnostima integriranja održivih izbora u svakodnevni život, povezujući tradicionalnu ulogu knjižnice kao informacijskog, obrazovnog i kulturnog središta zajednicâ s globalnim naporima za okretanjem smjera prema održivom razvoju. Izraz zelena knjižnica višeznačan je te uključuje različite sastavnice djelovanja knjižnica u smjeru održivog razvoja, poput izgradnje zelenih knjižničnih zgrada ili renoviranja postojećih, poticanja svakodnevnog zelenog djelovanja i prakse, razvoja zelenih programa i službi, primjene zelenih informacijskih sustava, stvaranja zelenih zbirki...3

Caring for the Earth: a strategy for sustainable life. Gland, Švicarska, UN, IUCN i WWF, 1991. URL: https://portals.iucn.org/library/efiles/documents/cfe-003.pdf (2020-04-07) 2 Usp. Drljača, Miroslav. Koncept održivog razvoja i sustav upravljanja. // Međunarodni skup Nedelja kvaliteta, Kvalitet i izvrsnost, Vol 1, Br. 1-2, FQCE-Fondacija za kulturu kvaliteta i izvrsnost, Beograd, 2012. Str. 20-26. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/580157.Koncept_odrivog_razvoja_i_sustav_upravljanja.pdf (2020-04-07) 3 Kurbanoglu, Serap; Boustany, Joumana. From green libraries to green information literacy. // Communications in Computer and Information Science 492(2014), str. 54-56. URL: https://www.researchgate.net/publication/284731109_From_Green_Libraries_to_Green_Information_Lit eracy (2020-04-07) 1

ČUNOVIĆ 67

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Povijesni temelji održivosti Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac središnja je knjižnica Karlovačke županije. Tijekom vremena promijenila je više lokacija, sve do konačnog preseljenja 1976. godine u novu, prvu namjenski projektiranu zgradu za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Već tada, raspored, namjena i uređenje knjižničnih interijera sugeriraju postojanje potrebe i želje da knjižnica postane poveznicom lokalne zajednice. Suradnjom s ostalim ustanovama, kao i udrugama civilnog društva, knjižnica predstavlja bitan društveni kapital.4 Knjižnica je već na početku zajedno s lokalnom samoupravom, Skupštinom općine Karlovac, iznalazila načine kako prikupiti financijska sredstva za izgradnju knjižnične zgrade. O velikom interesu za sudbinu knjižnice svjedoče brojni novinski članci koji 70tih godina prate razvoj događanja oko izgradnje nove zgrade knjižnice.5 Rasprave o izboru mjesta za lokaciju nove zgrade knjižnice vođene su kontinuirano tijekom 1970. i 1971. godine, kada je održana i javna rasprava sa zainteresiranom javnošću i stručnjacima s područja građevinarstva i arhitekture na kojem su izneseni prijedlozi mogućih lokacija za novu zgradu knjižnice među kojima je Novi centar koji je bio u nastajanju, a koji je kasnije i prihvaćen.6 Nova karlovačka knjižnica za građane otvorena je 1976. godine. Sagrađena zgrada ima četiri etaže (svaka površine 400 m2), građena je od betona koji nije obrađen, već je ostavljen njegov prirodni izgled, ostakljena kaljenim i izopan staklom, dok su podovi prekriveni keramičkim pločicama. Useljenjem u novu zgradu porasla je nabava knjiga, povećan je broj upisanih članova i programa. Knjižnica je postala središnje mjesto okupljanja i kulturnih događanja u gradu. Sve je više postajala središte građanskog angažmana zbog njene središnje uloge u prevladavanju podjela među ljudima i omogućavanja interakcije u javnom prostoru. U tom vidu knjižnica se može sagledati kao partner u služenju javnim interesima, građansko informacijsko središte, javni forum, a preko stvaranja partnerstva sa zajednicom i javnih programa prostor je knjižnice sve više postajao prostorom zajednice.

Bišćan, Frida ; Mavretić, Željko ; Milovčić, Jasmina. Knjižnica u medijima – mediji u knjižnici. // Narodne knjižnice kao treći prostor : zbornik radova / 9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj ; [urednice Dunja Marija Gabriel, Jelica Leščić]. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2015. Str. 295. 5 Usp. Eleta, Nada. 1945.-1976. // Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić"-Karlovac : 1838.-2008. : prilozi za povjesnicu / urednica Frida Bišćan. Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", 2008. Str. 83-85. 6 Usp. Bišćan, Frida. Suvremeni knjižnični prostori – od ideje do realizacije zgrade Gradske knjižnice u Karlovcu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 2-3(2017), str. 181-182. URL: http://www.hkdrustvo.hr/vbh_arhiva/vbh_2017_2-3/VBH_2017-2-3_175-191.pdf (2020-04-04) 4

ČUNOVIĆ 68

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

367

Ekološki održiva zgrada karlovačke knjižnice Karlovačka zelena priča nastala je u sinergiji strategijskih odrednica ustanove i suradnje s lokalnom zajednicom.7 Knjižnica svoju zelenu priču provodi u suradnji s ustanovama, udrugama, pojedincima koji se bave različitim područjima ekologije ili svojim djelovanjem u zajednici pridonose zaštiti okoliša i jačanju svijesti o održivom društvu. Karlovačku zelenu priču omogućila je namjenski projektirana i izgrađena arhitektura knjižnične zgrada Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“. Izvorni projekt nije realiziran u potpunosti, nego djelomično, no 2003. godine Grad Karlovac donosi odluku o nastavku gradnje i 2007. otvara se dograđeni dio koji je energetski učinkovit te dobiva „zeleni krov“, zelenu oazu na svom krovu, mjesto okupljanja i organiziranja brojnih ekodogađanja. Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ smještena je Karlovcu na lokaciji Ljudevita Šestića 1. Zgrada Gradske knjižnice sastoji se od dva dijela: stari dio zgrade knjižnice, izgrađen 1976. godine i novi dio, izgrađen 2007. godine.8 Zgrada Gradske knjižnice izvedena je kao slobodnostojeća građevina na gotovo ravnom terenu, tlocrtne površine razvedenog oblika. Krov je ravan. Etaže su međusobno povezane grijanim stubištem. Između novog i starog dijela zgrade postoji topla veza. Građevinska bruto površina starog dijela zgrade iznosi 1720,98 m², a nakon sanacije i energetske obnove iznosi 1766,48 m². Dograđeni dio knjižnice (2000 m² na dvije etaže) izgrađen je i svečano otvoren povodom nacionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2007. Novi je dio knjižnice, u skladu sa starim, modernog arhitektonskog oblika i vedrih boja, a oba su kvalitetno povezana u jedinstven prostor.

Milovčić, Jasmina ; Vine, Gabrijela. Karlovačka zelena priča. // Inovativna knjižnica u službi lokalne zajednice : zbornik radova / 17. okrugli stol Slobodan pristup informacijama [Zagreb, 8. prosinca 2017.] ; uredile Davorka Pšenica i Annemari Štimac. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2017. Str. 143. 8 U trideset godina društveni i tehnološki razvitak utjecao je i na razvoj knjižničarske struke, pa je bilo potrebno uskladiti prvobitni projekt i prostor s novim potrebama suvremene knjižnice. U dogovoru s nositeljima autorskog prava, Arhitektonskim fakultetom iz Zagreba, dogovaraju se manje izmjene projekta arhitekta Vodičke. 7

ČUNOVIĆ 69

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Slika 1. Idejno rješenje za dogradnju Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“

Zgrada karlovačke knjižnice ispunjava nekoliko ključnih kriterija zelenih knjižnica: lokacija knjižnice dostupna je javnim prijevozom ili pješice; zgrada je izgrađena od neštetnih i izdržljivih materijala; uzima se u obzir energetska učinkovitost i štednja energije u sustavu osvjetljenja, grijanja i hlađenja; brine se o iskorištavanju prirodne svjetlosti; odabran je izdržljiv namještaj načinjen od prirodnih materijala; izgrađen je zeleni krov te je postavljeno puno živih biljaka u unutrašnjim prostorima.9 Glavni ulaz Knjižnice nalazi se na južnoj strani i gleda na travnatu površinu koja vizualno „ulazi“ u knjižnicu zelenim podom koji teče kroz prostor prizemlja. Suvremeno dizajniran

Usp. Sahavirta, Harri. Set the Wheels in Motion – Clarifying “green library” as a Goal for Action. Predstavljeno na IFLA WLIC: Libraries: dialogue for change, Session 166 – Libraries and Sustainability: Examples, Supporters, Educators - IFLA & Environment, Sustainability and Libraries Special Interest Group (ENSULIB), Atena, 2019. Str. 6. URL: http://library.ifla.org/2568/1/166-sahavirta-en.pdf (202004-08) 9

ČUNOVIĆ 70

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

367

namještaj (police i stolovi) izrađen je u drvetu (svijetla bukovina) čija toplina dodatno oplemenjuje prostor.10 Tijekom 2019. godine završen je projekt energetske obnove starog dijela zgrade Knjižnice. Naime, 70-tih godina 20. stoljeća vodstvo Karlovca odabralo je ideju Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba čiji su profesori Mladen Vodička i Dražen Juračić napravili projekt za tada najmoderniju zgradu knjižnice u ovoj regiji. Projekt obnove sufinancirala je Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj (Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”), Ministarstvo graditeljstva RH i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo regionalnog razvoja i Grad Karlovac. Cilj je projekta smanjenje potrošnje energije u starom dijelu karlovačke knjižnice korištenjem mjera energetske učinkovitosti. Ovim projektom karlovačka knjižnica postala je energetski održiva zgrada. Zgrada Gradske knjižnice izvedena je kao slobodnostojeća građevina sa sljedećim etažama: poluukopani podrum + prizemlje + dva kata, tlocrtne površine razvedenog oblika. Tlocrtna veličina predmetnog dijela građevine je 34,66 x 15,17 m. Neto korisna površina predmetnog dijela Gradske knjižnice iznosi 1524,77 m2. Građevinska bruto površina postojećeg predmetnog dijela zgrade iznosi 1720,98 m2, a nakon sanacije i energetske obnove iznosi 1766,48 m2. 11 Energetska obnova Knjižnice kao zgrade javne namjene unaprijedila je energetski razred građevine od E na B kategoriju, smanjila emisiju CO2 za 97,27% i omogućila godišnju energetsku uštedu od 193.330,00 kWh/god. Projekt je unaprijedio stanje u lokalnoj zajednici, a posebice popravio kvalitetu boravka u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” Karlovac za korisnike i djelatnike.

Bišćan, Frida. Suvremeni knjižnični prostori – od ideje do realizacije zgrade Gradske knjižnice u Karlovcu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 2-3(2017), str. 187. URL: http://www.hkdrustvo.hr/vbh_arhiva/vbh_2017_2-3/VBH_2017-2-3_175-191.pdf (2020-4-4) 11 Arhiva Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, Izvješće o provedenom energetskom pregledu postojeće zgrade nakon obnove u svrhu izrade energetskog certifikata. Zagreb : KEINDL BAU j.d.o.o., 2019. Str. 5 10

ČUNOVIĆ 71

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Slika 2. Zgrada karlovačke knjižnice prije i nakon energetske obnove

Nakon energetske obnove zgrade knjižnice provedeno je informiranje korisnika i djelatnika u smislu racionalnog upravljanja energijom, kako bi se osigurala kontinuirana briga o učinkovitosti potrošnje energije i vode; redovno se prati potrošnja energenata i tople vode, otpočelo se s nabavom uređaja A energetskog razreda; isključuju se elektronički uređaji koji se ne koriste u duljem vremenskom periodu (isključuju se iz režima pripravnosti za rad). Karlovačka knjižnica i prije je u fokus svoga rada stavljala učinke klimatskih promjena na knjižnicu (prilagodba uvjeta skladištenja i očuvanja građe, provjetravanje zgrada, učinak na knjižnične financije i upravljanje...), primjenu ekološki prihvatljive prakse (kontrola ispisa, recikliranje papira i sl.), predlaganje različitih mjera koje su prijateljske za okoliš (recikliranje zastarjelih dokumenata, korištenje biorazgradivih materijala i sl.), razvoj knjižničnih izvora i službi povezanih s održivošću (razvijanje zbirki o okolišnim temama, promocija zelene literature...) te povećanje svijesti i senzibiliteta knjižničara za okolišne probleme (organizacija edukacija...). Svijest o štednji energije prepoznatljiva je na svakom koraku, a istovremeno sve više prodire u svijest ljudi kao nužna svakodnevna potreba.

ČUNOVIĆ 72

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

367

Ekološki održivi informacijski izvori i programi Karlovačka knjižnica, kao najstarija ustanova u kulturi Grada Karlovca, strateški se odredila s ciljem da pokreće promjene i inovacije. Knjižnica koja godišnje organizira preko 800 događanja, posjeti je više od 140.000 korisnika, svojim djelovanjem nastoji ekološki utjecati na zajednicu i educirati javnost o zaštiti okoliša.12 Slušajući potrebe stanovnika grada Karlovca i Karlovačke županije, kao i globalnih trendova, karlovačka knjižnica uključuje se 2015. u projekt Zelene knjižnice kroz ciklus predavanja pod nazivom "Pričamo zeleno".13 Iste godine otvorena je Zelena knjižnica energetske efikasnosti (ZeeK) čime se knjižnica pridružuje knjižnicama koje u sklopu redovne djelatnosti educiraju javnost o zaštiti okoliša i održivome društvu. Radi se o policama koje na jednom mjestu okupljaju sve stručne publikacije i brošure o energetskoj efikasnosti u Hrvatskoj, a čini ih dostupnima u fizičkom obliku, svim zainteresiranima za povećanje energetske efikasnosti kroz primjenu energetski efikasnih mjera kao i obnovljivih izvora energije. Cilj otvaranja ZeeK bio je učiniti stručne publikacije dostupnijima stručnjacima, pripadnicima akademske zajednice, studentima, učenicima i građanima te i na taj način potaknuti povećanje odgovornog ponašanja pri upotrebi energije kroz primjenu energetski učinkovitih mjera, kao i obnovljivih izvora energije.14 Suradnjom s odgojno-obrazovnim ustanovama, raznim udrugama i lokalnom zajednicom, Knjižnica organizira cikluse predavanja kako bi se istaknula važnost zaštite okoliša i podigla svijest o važnosti provedbe UN-ove "2030 Agende održivog razvoja" kroz realizaciju ciljeva vezanih uz održivi razvoj, zaštitu okoliša, bolju i zdraviju hranu, održivu poljoprivredu, očuvanje vode, šuma i zraka te biološku raznolikost. Karlovačka zelena priča traje već 5 godina i namijenjena je svim dobnim skupinama korisnika. „Zelene informacije“ korisnici i zainteresirani građani dobivaju na predavanjima u sklopu ciklusa „Pričamo zeleno“ koje Knjižnica organizira na „zelenom krovu“, a predavači su ugledni karlovački znanstvenici (dr. sc. Stribor Marković, dr. sc. Antun Alegro…). Uz predavanja i radionice knjižnica organizira i projekcije dokumentarnih filmova. Film kao medij sastavni je dio naše kulture i ima veliki utjecaj u suvremenom društvu, a njime se često

Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ : izvješće za 2018. godinu. Karlovac, 2019. URL: http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/2019/12/IZVJE%C5%A0%C4%86E-ZA-2018.-GKKAkona%C4%8Dno-potpisano.pdf (2020-04-14) 13 Zelena knjižnica. O projektu. URL: http://zk.dbi.hr/o-projetku/ (2020-04-14) 14 Zelena knjižnica energetske efikasnosti. URL: http://www.enu.fzoeu.hr/info-edu/zelena-ee-knjiznica (2020-04-09) 12

ČUNOVIĆ 73

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

najbolje prenose emocije i poruke. Knjižnica nekoliko godina podržava akciju „Pokrenimo zelene knjižnice“ u organizaciji Radne skupine za zelene knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva sa svrhom edukacije javnosti i širenja svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša kroz projekcije dokumentarnih filmova. Na „zelenom krovu“ Knjižnice održane su i brojne aktivnosti s ekološkim sadržajima za djecu, tako da se ekološka svijest djece razvija uz praktičan rad. Osim niza edukativno-kreativnih radionica provedenih s djecom vrtićke dobi na teme poput kompostiranja, sjemenarstva, sadnje biljaka, postupanja s otpadom, ispred zgrade Knjižnice s djecom je uređen okoliš. Nadalje, kako bismo potakli kritičko promišljanje o zelenoj gradnji, Knjižnica surađuje s Mješovitom industrijsko-obrtničkom školom čiji učenici, u sklopu praktikuma tehničkih kolegija, uče o specifičnostima izgradnje i održavanja „zelenog krova“. U prosincu 2017. godine osmišljena je knjižnična polica na kojoj je izdvojena literatura vezana uz zdrav život, ekologiju i zaštitu okoliša te općenito očuvanju ljudskog zdravlja kroz nove načine proizvodnje hrane, osobnu higijenu i suživot s prirodom i drugim živim bićima. Tijekom 2018. i 2019. godine Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac i udruga Paviljon Katzler 1897. provode ciklus pripovijedanja za odrasle “U društvu ugodnom… pričamo zeleno!”. Okosnica ciklusa pripovijedanja autorski su uradci Karlovčanke Biserke Schmuck. Priče su to koje potiču na promišljanje o različitim temama, podsjećaju na zaboravljene vrijednosti i moralno prosuđivanje te povećavaju individualnu odgovornost koja se vezuje uz ekologiju i boljitak svijeta u kojem živimo. Teme od kojih su satkani ovi autorski zapisi simbolika su biljaka i životinja, boja i različitih elemenata iz prirode, opisi mjesta i ljudi te vješto utkana povijest lokalnog okruženja. Program je namijenjen odraslim osobama, osobama starije životne dobi, osobama slabog ili oštećenog vida i svima koji vole slušati priče koje su prožete “zelenim” temama. Program se provodio u svim narodnim knjižnicama Karlovačke županije tijekom 2018. i 2019. godine, a provedbu 2019. godine financijski podržava i Ministarstvo kulture RH. Dokaz da karlovačka knjižnica sustavno promiče zelene knjižnice je Strateški plan Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ za razdoblje od 2016. – 2020. u kojem je navedeno pod opći cilj Knjižnica pokretač promjena i inovacija. Prvi je specifičan cilj ekološki utjecati na zajednicu u kojoj knjižnica radi. „Kao zelena knjižnica radit će se na ekološkom osvješćivanju zaposlenika i korisnika te cjelokupne zajednice na način da se:

ČUNOVIĆ 74

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

367

provede rekonstrukcija i opremanje postojeće zgrade Knjižnice u energetski učinkoviti prostor;

implementira organizacijska kultura koja primjenjuje koncept održivog razvitka uz brigu o utjecaju na okoliš;

provode "zeleni" projekti i programi, stručna predavanja, tribina; odabir i nabava knjižnične građe iz područja održivog razvoja i zaštite okoliša.15

Načelo održivosti u uvođenju novih knjižničnih usluga Održivost se može definirati na više načina, ali se u njezinoj srži traži zdravija ravnoteža okoliša, gospodarstva i jednakosti. Upućivanje korisnika na e-usluge, pomaže nam da postignemo ove ciljeve jer bilo što što se radi u oblaku ili virtualnom okruženju može se smatrati „zelenim“ jer se ne troše energenti za putovanja ili papir kao potrošni materijal. Knjižnice i knjižničari troše puno papira i puno energije da bi samo postojali od održavanja fizičke zgrade, do napajanja mrežnih računalnih tehnologija potrebnih za podršku rastućih elektroničkih resursa. S obzirom na pojavu energetski učinkovitijih računala, uređaja i poslužitelja i boljeg prihvaćanja metoda koje štede energiju, poput stavljanja računala u stanje mirovanja nakon nekoliko minuta neaktivnosti, virtualne usluge smatraju se više održivim16. Elektronički izvori informacija, bilo gdje smješteni, dostupniji su većem broju korisnika nego što može biti papirnata knjiga ili članak te ih čini trajnijim i održivijim od tiskanih. „U kontekstu Agende Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (International Federation of Library Associations and Institutions - IFLA) vjeruje da omogućavanje pristupa informacijama i znanju svima, uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), doprinosi održivom razvoju i kvaliteti života.“17 Preokret u nakladništvu u digitalnom okruženju i velika prodaja elektroničke knjige, motivirala je karlovačku knjižnice da prihvati izazov uvođenja elektroničke knjige

Wiliams, Beth Filar; Koester, Annabelle. No money, no travel, no problem. // The green library : the challenge of environmental sustainability = Die gruene Bibliothek : oekologische Nachhaltigkeit in der Praxis / edited Petra Hauke, Karen Latimer and Klaus Urlich Werner. Berlin : De Gruyter Saur, cop. 2013. Str. 374. 17 Pristup i mogućnost svima : kako knjižnice doprinose ostvarivanju Agende Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030. / [prijevod s engleskog Ivana Faletar Horvatić ; stručna redakcija prijevoda Sanjica Faletar Tanacković]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2018. (Elektronička izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, ISSN 1846-5447 ; knj. 7). URL: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/3245 (202004-08) 16

ČUNOVIĆ 75

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

u svoje usluge, kako bi odgovorila na današnje, ali i buduće tehnološke zahtjeve. Uvođenjem posudbe e-knjige, Knjižnica ispunjava jedan od specifičnih ciljeva svog Strateškog plana, a to je ekološki utjecati na zajednicu u kojoj knjižnica radi. Naime, proces dolaska papirnate knjige u ruke čitatelja uključuje potrošnju sirovina, proizvodnju papira, tiskanje, otpremu, transport i odlaganje.18 Najveći dio ekološkog otpada nastaje u proizvodnji papirnate i elektroničke knjige, dakle, prije nego što knjiga uopće dođe do čitateljske publike. Kombinacija nekih statistika ukazuje na to da će korisnik iPada koji pročita 33 e-knjige nadoknaditi ukupni „ugljični otisak“ svog uređaja.19 Korisnicima Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” od ožujka 2020. godine dostupna je usluga korištenja e-knjižnice na mobilnim uređajima i tabletima putem aplikacije ZaKi Book, prve hrvatske knjižnične aplikacije za e-knjige.20 Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” kao jedna od korisnica unutar knjižnično-informacijskog sustava ZaKi, platformu posudbe e-knjige ponudila je svojim članovima kao dodatnu, novu uslugu nadajući se da će nova usluga pridonijeti popularizaciji i poticanju čitanja knjiga u virtualnom okruženju. Također, nova usluga posudbe elektroničkih knjiga od velikog je značenja za sve osobe s posebnim potrebama. Pristup elektroničkim izvorima informacija putem energetski učinkovitijih uređaja također može doprinijeti uštedama energije i okoliša. Mrežni katalog knjižničnog sustava ZaKi https://katalog.gkka.hr/ nudi korisnicima mogućnost pretraživanja prema bilo kojoj riječi unutar kataložnog zapisa, naslovu, autoru, predmetnoj odrednici ili klasifikacijskoj oznaci te lociranje i provjeru dostupnosti jedinice građe u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“. Katalog također nudi mogućnost pristupa personaliziranim korisničkim stranicama – nakon izdavanja PIN-a prilikom osobnog posjeta knjižnici, član može u bilo kojem trenutku (uz mogućnost pristupa internetu) pristupiti osobnim stranicama unutar U 2008., američka industrija knjiga i novina zajedno rezultirala je sječom 125 milijuna stabala, prema podatcima neprofitne Green Press Initiative (GPI). Papir je odgovoran za gotovo 75 % ugljičnog otiska (tzv. carbon footprint) izdavačke industrije, iako novine već koriste 35-postotni reciklirani sadržaj. Tinta je također problematična zbog ispuštanja toksina u zrak i vodu. Usporedi: Ritch, Emma. The environmental impact of Amazon’s Kindle. Cleantech Group, 2009. Str. 3. URL: https://gatodocs.its.txstate.edu/jcr:4646e321-9a29-41e5-880d-4c5ffe69e03e/thoughts_ereaders.pdf (2020-06-18) 19 Denis, Juliette; Donadio, Allegra; Klein, Katherine. The Environmental Impact of Growing Numbers of Ebooks in Libraries (project paper). Boston: Boston College, 2015. URL: https://www.bc.edu/content/dam/files/schools/cas_sites/envstudies/pdf/Student%20Research/2015% 20project%20paper/paper-2.pdf (2020-06-18) 20 ZaKi je naziv knjižničnog informacijskog sustava koji stoji u pozadini cijelog svakodnevnog rada knjižnice/kataloga, a ZaKi Book je aplikacija za preuzimanje e-knjiga na tabletima, android i IOS uređajima i računalu. Sam razvoj aplikacije ZaKi Book vode Knjižnice grada Zagreba i informatičko poduzeće VIVa Info. 18

ČUNOVIĆ 76

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

367

mrežnog kataloga i produžiti postojeća zaduženja, provjeriti svoje osobne podatke i ostvariti uvid u povijest posudbe.21 Mrežni katalog održiv je po svojoj prirodi jer korisnicima štedi vrijeme, smanjuje otpad i energiju, štedi novac za transport do knjižnice i omogućava pravedniji pristup svima. Budućnost i ekološka održivost zgrade knjižnice Snažan razvoj obnovljivih izvora energije u brojnim europskim zemljama temelji se upravo na aktivnom uključenju građana. Alternativni modeli financiranja projekata obnovljivih izvora energije, među kojima su grupno financiranje i energetske zadruge, ključni su instrumenti koji omogućavaju taj proces. Jedan od planova u budućnosti Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ jest izgraditi sunčanu elektranu za proizvodnju električne energije koja bi se trošila prvenstveno za vlastite potrebe. Na krovište površine oko 400 m2 na metalnu potkonstrukciju moglo bi se ugraditi 66 fotonaponskih modula za snagu elektrane 20,13 kWp. Sunčana elektrana ne bi zahtijevala gotovo nikakvo održavanje, a energija bi se proizvodila bez stvaranja buke i onečišćenja. Vrijednost investicije potrebne za instalaciju i pokretanje elektrane financirali bi kreditori-građani po modelu mikro zajma. Putem platforme za skupno ulaganje mogao bi se prikupiti iznos investicije za samu elektranu.22 Ovakvim ulaganjem građani ulažu u održive projekte s pozitivnim utjecajem na društvo i okoliš te potiču razvoj lokalnih zajednica. Građani investitori ostvaruju povrat na uložena sredstva prema dogovorenim uvjetima, a korisnici projekta dolaze do sredstava za investiranje u obnovljive izvore energije čime ostvaruju uštede u električnoj energiji i smanjuju emisije CO2 u okoliš, dok svi zajedno potiču razvoj zelene i održive ekonomije.

Faletar Horvatić, Ivana ; Radenović, Ivana ; Sviben, Zdenka. Usluga e-građani u Knjižnicama grada Zagreba. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 1(2017), str. 139. URL: https://hrcak.srce.hr/file/278664 (2020-4-8) 22 Primjer uspješno realizirane sunčane elektrane putem kampanje grupnog ulaganja po modelu mikro zajmova, financirana je sunčana elektrana na krovu Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima. Model ulaganja u projekt funkcionira na principu mikro zajmova. Građani ulagači uložili su novce u projekt davanjem zajma Zelenoj energetskoj zadruzi, na period od 10 godina, s kamatom od 3% godišnje. Ugradnjom fotonaponske elektrane snage 30 kW knjižnici se dugoročno omogućava samoodrživost u energetskom pogledu, racionalizacija sredstava i optimizacija lokalnih energetskih sustava. Opširnije: https://zezinvest.community/krizevacki-suncani-krovovi-gradska-knjiznica-franjo-markovic/ (2020-0417) 21

ČUNOVIĆ 77

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Zaključak Narodne knjižnice pružaju niz različitih usluga, kako unutar knjižnične zgrade, tako i virtualno. Knjižnice imaju ključnu ulogu u obnovi građanskog duha, pružaju ne samo informacije, nego i širu mogućnost za dijalog i raspravu te potiču društveni kapital osiguravajući prostor i usluge. Ako je k tome zgrada knjižnice energetski učinkovita može unaprijediti i kvalitetu boravka u knjižnici i korisnicima i djelatnicima. Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, središnja knjižnica Karlovačke županije, primjer je energetski učinkovite zgrade koja je svoju „zelenu priču“ počela daleke 1976., kada je prvi put u Hrvatskoj sagrađena namjenski projektirana zgrada knjižnice. U radu se nastojalo pokazati, na primjeru karlovačke knjižnice, kako objekti knjižnica mogu biti društveni objekti energetske samoodrživosti, kao i mjesta inovativnih ideja za poticanje zelene pismenosti. Također, nastojalo se istaknuti da je izgradnja i razvoj zelene zgrade knjižnice tek prvi korak k osiguravanju integrirane održivosti. Potrebne su i druge, dugoročne sastavnice, poput razumijevanja koncepta održivog razvoja i stalna angažiranost djelatnika u smjeru održivosti organizacije, razvijanje inovativnih usluga i upotreba novih tehnologija, poticanje suradnje s udrugama i ustanovama u zajednici, osiguravajući dugoročan razvoj održivih knjižničnih usluga čak i u teškim ekonomskim vremenima. U današnjem vremenu digitalne tehnologije, knjižničari će morati još više težiti izvrsnosti u pružanju usluga korisnicima i općenito služenju zajednici, stoga će biti nužno stjecati nove kompetencije u smjeru „održivog razmišljanja“ koje potiče partnerstvo, poboljšava socijalnu jednakost i ekonomsku vitalnost, poboljšava kvalitetu okoliša, povećava prihod i donosi vrijednost knjižnici. Literatura Izvori, Arhiva Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac: Izvješće o provedenom energetskom pregledu postojeće zgrade nakon obnove u svrhu izrade energetskog certifikata. Zagreb : KEINDL BAU j.d.o.o., 2019. Aldrich, Rebekkah S.; Benton, Susan; Schaper, Louse; Scherer, Jeffrey A. Sustainable thinking. // The green library : the challenge of environmental sustainability = Die gruene Bibliothek : oekologische Nachhaltigkeit in der Praxis / edited Petra Hauke, Karen Latimer and Klaus Urlich Werner. Berlin : De Gruyter Saur, cop. 2013. Str. 15-37. Bišćan, Frida. Suvremeni knjižnični prostori – od ideje do realizacije zgrade Gradske knjižnice u Karlovcu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 2-3(2017), str.175-191. URL:

ČUNOVIĆ 78

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

367

http://www.hkdrustvo.hr/vbh_arhiva/vbh_2017_2-3/VBH_2017-2-3_175-191.pdf (2020-0404) Bišćan, Frida; Mavretić, Željko; Milovčić, Jasmina. Knjižnica u medijima – mediji u knjižnici. // Narodne knjižnice kao treći prostor : zbornik radova / 9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj ; [urednice Dunja Marija Gabriel, Jelica Leščić]. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2015. Str. 293-299. Caring for the Earth: a strategy for sustainable life. Gland, Švicarska, UN, IUCN i WWF, 1991. URL: https://portals.iucn.org/library/efiles/documents/cfe-003.pdf (2020-04-07) Denis, Juliette; Donadio, Allegra; Klein, Katherine. The Environmental Impact of Growing Numbers of E-books in Libraries (project paper). Boston: Boston College, 2015. URL: https://www.bc.edu/content/dam/files/schools/cas_sites/envstudies/pdf/Student%20Researc h/2015%20project%20paper/paper-2.pdf (2020-06-18) Drljača, Miroslav. Koncept održivog razvoja i sustav upravljanja. // Međunarodni skup Nedelja kvaliteta, Kvalitet i izvrsnost, Vol 1, Br. 1-2, FQCE-Fondacija za kulturu kvaliteta i izvrsnost, Beograd, 2012. Str. 20-26. URL: https://bib.irb.hr/datoteka/580157.Koncept_odrivog_razvoja_i_sustav_upravljanja.pdf (202004-07) Eleta, Nada. 1945.-1976. // Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić"-Karlovac : 1838.-2008. : prilozi za povjesnicu / urednica Frida Bišćan. Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", 2008. Str. 81-92. Faletar Horvatić, Ivana; Radenović, Ivana; Sviben, Zdenka. Usluga e-građani u Knjižnicama grada Zagreba. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 1(2017), str. 135-154. URL: https://hrcak.srce.hr/file/278664 (2020-04-08) Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ : izvješće za 2018. godinu. Karlovac, 2019. URL: http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/2019/12/IZVJE%C5%A0%C4%86E-ZA-2018.-GKKAkona%C4%8Dno-potpisano.pdf (2020- 4-14) IFLA Statement on Libraries and Development. IFLA, 2002. URL: https://www.ifla.org/publications/statement-on-libraries-and-sustainable-development (20204-10) Kurbanoglu, Serap ; Boustany, Joumana. From green libraries to green information literacy. // Communications in Computer and Information Science 492(2014) – Conference ECIL. Str. 47-58. URL: https://www.researchgate.net/publication/284731109_From_Green_Libraries_to_Green_Infor mation_Literacy (2020-04-07) Milovčić, Jasmina; Vine, Gabrijela. Karlovačka zelena priča. // Inovativna knjižnica u službi lokalne zajednice : zbornik radova / 17. okrugli stol Slobodan pristup informacijama [Zagreb, 8. prosinca 2017.] ; uredile Davorka Pšenica i Annemari Štimac. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2017. Str. 143-147. Pristup i mogućnost svima : kako knjižnice doprinose ostvarivanju Agende Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030. / [prijevod s engleskog Ivana Faletar Horvatić ; stručna redakcija prijevoda Sanjica Faletar Tanacković]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2018.

ČUNOVIĆ 79

367

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

(Elektronička izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, ISSN 1846-5447 ; knj. 7). URL: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/3245 (2020-04-07) Ritch, Emma. The environmental impact of Amazon’s Kindle. Cleantech Group, 2009. Str. 3-8. URL: https://gato-docs.its.txstate.edu/jcr:4646e321-9a29-41e5-880d4c5ffe69e03e/thoughts_ereaders.pdf (2020-06-18) Sahavirta, Harri. Set the Wheels in Motion – Clarifying “green library” as a Goal for Action. // IFLA WLIC: Libraries: dialogue for change, Session 166 – Libraries and Sustainability: Examples, Supporters, Educators - IFLA & Environment, Sustainability and Libraries Special Interest Group (ENSULIB), Atena, 2019. Str. 1-8. URL: http://library.ifla.org/2568/1/166-sahavirta-en.pdf (2020-04-08) Strateški plan Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ za razdoblje od 2016. – 2020. Karlovac : Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“, 2016. URL: http://www.gkka.hr/wpcontent/uploads/2015/01/STRATEGIJA-GKKA-2016_2020.pdf (2020-04-08) Wiliams, Beth Filar; Koester, Annabelle. No money, no travel, no problem. // The green library : the challenge of environmental sustainability = Die gruene Bibliothek : oekologische Nachhaltigkeit in der Praxis / edited Petra Hauke, Karen Latimer and Klaus Urlich Werner. Berlin : De Gruyter Saur, cop. 2013. Str. 373-380.

ČUNOVIĆ 80

PRILOG ZA POVIJEST GRADSKE KNJIŽNICE BELI MANASTIR Paper on the history of the Beli Manastir public library Marija Kretić Nađ Gradska knjižnica Beli Manastir gradska.knjiznica.bm@os.t-com.hr Danica Bukna Gradska knjižnica Beli Manastir gradska.knjiznica.bm@os.t-com.hr

Broj bibliografske jedinice

368

UDK / UDC 027.52(497.543Beli Manastir) Stručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 11.05.2020..

Sažetak Iako tradicija narodnih knjižnica i čitaonica u Hrvatskoj na području Baranje datira još iz 19. stoljeća, njihova je povijest neispisano područje. Arhivsko se gradivo prilikom statusnih promjena, spajanja knjižnica ili njihova zatvaranja nije predavalo u nadležni arhiv te je povijesni razvoj knjižničarstva teško pratiti zbog nedostatka izvornih povijesnih dokumenata. U Belom Manastiru Narodno sveučilište „29. novembar“ od 1962. godine organizira mrežu knjižnica na području Baranje. Knjižnična mreža prestala je s radom u vrijeme Domovinskog rata. Godine 2001. Gradska knjižnica Beli Manastir izdvojena je iz sastava Pučkog otvorenog učilišta Beli Manastir te nastavlja svoj rad kao samostalna ustanova. Pučko otvoreno učilište, koje je bilo sljednik Narodnog sveučilišta „29. novembar“, 2004. godine prestaje s radom, a sudbina je arhivskog gradiva nepoznata. Ovaj se rad temelji na nekolicini u Knjižnici sačuvanih planova i programa rada i godišnjih izvješća te predstavlja rad knjižnice do osamostaljenja 2001. godine. Ključne riječi: kultura, knjižničarstvo, knjižnica, Beli Manastir Abstract Even though the tradition of public libraries and reading rooms in Baranja, Croatia dates all the way back to the 19th century, their history is mostly unknown. The archival material has not been transferred to the regional archive during changes of its

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 81

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

status, when combining or closing public libraries and therefore it is difficult to trace the historical development due to the lack of preserved historical documents. The Community College “29. novembar” has organised a network of libraries in the region of Baranja since 1962. During the Croatian War of Independence in the 90s this network ceased to work. In the year 2001 The public library of Beli Manastir has been separated from the Public Community College Beli Manastir and since then continues its work as a separate and independent institution. The Public Community College, which was the legal successor of the Community College “29. novembar”, closes its doors in 2004 and unfortunately it is unclear what became of its archives. This paper is based on a few preserved on the plans, agendas and annual reports which represent the libraries work until 2001. Key words: culture, librarianship, library, Beli Manastir Knjižnična mreža Baranje Razvoj narodnog knjižničarstva u Baranji povezuje se s razvojem građanskog društva u drugoj polovici 19. stoljeća i osnivanjem škola u manjim sredinama gdje učitelji postaju nositeljima obrazovnog i kulturnog razvoja, a knjiga postaje dostupna širem krugu ljudi. O počecima osnivanja knjižnica i pružanja knjižničnih usluga na području Baranje nema sačuvanih izvornih povijesnih dokumenata. U članku „Razvoj kulturnih djelatnosti na „Belju“ u 20. stoljeću“ Ivan Pašić razvoj narodnog knjižničarstva dijeli u četiri razdoblja: „Prvo razdoblje počinje osnivanjem narodnih biblioteka do prvog svjetskog rata. Drugo razdoblje predstavlja period od prvog svjetskog rata, period Kraljevine Jugoslavije do drugog svjetskog rata 1941. godine. Treće razdoblje je period okupacije Baranje, tj. ratni period 1941-1954. godine. Četvrti je period poslijeratne obnove i daljnji razvoj narodnih biblioteka u Baranji i „Belju“ do danas.“1 Citirani je članak pisan osamdesetih godina prošlog stoljeća te se periodizacija odnosi na razdoblje do 1986. godine. U članku se donosi i tablica koja prikazuje godine osnivanja narodnih knjižnica u naseljima Baranje, a prema njoj 1869. godine knjižnica je osnovana u Zmajevcu, 1871. u Dardi i Popovcu, 1873. u Čemincu, 1876. u Bilju, 1878. u Belom Manastiru, 1880. u Suzi, 1884. u Kneževim Vinogradima i Kopačevu, 1886. Vardarcu, 1890. Batini, 1894. Duboševici, Topolju i Kotlini, 1896. Petlovcu, 1897. Lugu, 1898. 1Pašić,

Ivan. Razvoj kulturnih djelatnosti na „Belju“ u 20. stoljeću. // Tri stoljeća Belja / uredio Dušan Čalić. Osijek : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, 1986. Str. 764.

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 82

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

Branjinom Vrhu, Dražu, Gajiću i Kamencu, 1903. Karancu, 1904. Podolju, 1909. Luču, 1910. Jagodnjaku2. Osim godina osnivanja, o tim se knjižnicama ne zna gotovo ništa, a malo je vjerojatno i da su postojale knjige inventara ili da se vodila evidencija članstva i posudbe. Nakon Drugog svjetskog rata uslijedili su pokušaji formiranja knjižnica u svim sindikalnim organizacijama i podružnicama Poljoprivredno-industrijskog kombinata „Belje“, a osnivanjem Narodnog sveučilišta općine Beli Manastir knjižnice Baranje jesu objedinjene. U Izvještaju i programskoj or(i)jentaciji Narodnog sveučilišta Beli Manastir u razvoju aktualnih pitanja u oblasti kulture u 1973. do 1975. godine Općinskog komiteta SKH Beli Manastir, Komisije za prosvjetu, kulturu, obrazovanje i informiranje spominje se 1968. godina kao godina u kojoj je odlukom Općeg sabora o kulturi Općine Beli Manastir izvršena integracija postojećih knjižnica u Baranji te je stvorena matična knjižnica u Belom Manastiru. Objedinjavanje nije bilo bez poteškoća, o čemu svjedoče riječi: „Do integracije knjižnica i njihova početka rada pri Narodnom sveučilištu Beli Manastir, neke su knjižnice imale namještaj (Topolje), a neke i fond knjiga od 3.000 komada (Branjin Vrh). Poslije integracije namještaja i knjiga više nije bilo. U ranijim izvještajima o tome je bilo izmedju ostalog napisano: „Ukrasti knjigu nije sramota, ali ukrasti čitav knjižni fond je pravi zločin.“ Poslije integracije svaka knjiga je uvedena u knjigu inventara, za nju je zadužen knjižničar a nestanak knjiga više ne postoji.“3 Knjižnična mreža Baranje nije bila statična, područne su se knjižnice tijekom godina otvarale ili zatvarale sukladno financijskim mogućnostima. Godine 1972. mrežu knjižnica i čitaonica u Baranji činile su narodne knjižnice u Belom Manastiru, Dardi, Popovcu, Batini, Zmajevcu, Kneževim Vinogradima, Kopačevu, Jagodnjaku, Bilju, Torjancima i Novom Nevesinju te je izvršena procjena prema kojoj je 45,8% stanovnika Baranje imalo pristup knjigama.4 Prijedlog širenja mreže knjižnica u 1973. godini bio je otvaranje knjižnica u mjestima Lug, Čeminac, Kneževo i Draž uz istovremeno zatvaranje u Torjancima i Novom Nevesinju, 1974. godine knjižnice trebale su se otvoriti u Novom Bezdanu, Baranjskom Petrovom Selu i Petlovcu, a 1975. u Duboševici i Kotlini. Belomanastirska je Knjižnica sedamdesetih godina prošlog stoljeća djelovala kao sastavni dio Narodnog sveučilišta „29. novembar“ i bila je matična knjižnica područnim Usp. Pašić, Ivan. Isto. Hrvatska (dalje:HR), Gradska knjižnica Beli Manastir (dalje: GKBM), Općinski komitet SKH Beli Manastir, Komisija za prosvjetu, kulturu, obrazovanje i informiranje, Izvještaj i programska or(i)jentacija Narodnog sveučilišta Beli Manastir u razvoju aktualnih pitanja u oblasti kulture u 1973. do 1975. godine. Str. 7. 4 Usp. Isto, str. 5. 2 3

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 83

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

knjižnicama koje su se nalazile u baranjskim mjestima. Knjižnica je bila smještena u prizemlju zgrade, u kojoj se nalazi i danas, a imala je čitaonicu od 86,7 m², posudbeni odjel sa 48,7 m², odjel za obradu sa 20,50 m² i skladište sa 11,7 m². Dužina polica na kojima je bila smještena knjižnična građa iznosila je 342 dužna metra. Knjižnica je redovno pisala planove i programe rada i godišnja izvješća o radu prema kojima se može pratiti poslovanje i problematika knjižničnog poslovanja. Osnovni problem s kojim se Knjižnica susretala bio je problem nedovoljnog prostora, pa već u izvješću za 1976. godinu čitamo: „Rad matične knjižnice odvija se pod otežanim uvjetima prvenstveno zbog skučenosti prostora jer je u prostoriji knjižnice smješteno preko 25000 svezaka knjiga a kapaciteti raspoloživog prostora i polica davno su prevazidjeni. Petogodišnjim planom razvoja od 1971 do 1976. godine predvidjeno je adaptacija prostorije čitaonice u posudbeni odjel sa prostorom za studijski rad a prostorija sadašnjeg posudbenog odjela imali bi se preurediti u pionirski odjel, za mjesto najmladjim čitaocima i time bi se udovoljilo osnovnom zadatku knjižnice da se u posebno dečjem odjelu omogući sticanje čitalačkih navika najmladjem uzrastu. Plan se nije mogao realizirati zbog nedostatka financijskih sredstava koja su nedostatna i za redovne djelatnosti pa se nemogu poduzimati neki veći investicioni zahvati. Stanovišta smo da je dečji odjel neophodan za tako razvijenu knjižnicu u središtu općine i da je društvena obaveza da se ono organizira kao metodski rad u njemu tako i materijalna egzistencija budući da se upravo djeca najbrojniji korisnici knjiga.“5 Tijekom godina knjižni fond se upotpunjavao te je belomanastirska Knjižnica 1985. godine imala 31.425 svezaka knjiga, a prostor i broj polica ostali su nepromijenjeni te su knjige na policama bile poslagane u dva reda.6 Područne knjižnice, ovisno o veličini fonda i potrebama korisnika, bile su otvorene od četiri do deset sati tjedno. Smještaj, opremanje i ulaganja u područne knjižnice većinom je prema izvješćima bilo nezadovoljavajuće, „Mjesne zajednice ne vode računa o ovim ustanovama i ne dotiraju rad u njima. Prilazi knjižnicama, prolazi i nusprostorije nedopustivo su zapuštene i neprikladne za obavljanje redovnog rada.“ 7, uz rijetke izuzetke, na primjer u područnoj knjižnici Šećerana koja je osnovana i namijenjena za potrebe radnika Tvornice šećera „Smještena je u društvenoj zgradi, HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnice i čitaonice za 1976. godinu. „29. novembar“ Beli Manastir, Beli Manastir 15.01.1977. Str. 1. 6 Usp. HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica Baranje za 1985. godinu. Str. 1. 7 HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnice i čitaonice za 1976. godinu. „29. novembar“ Beli Manastir, Beli Manastir 15.01.1977. Str. 7. 5

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 84

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

dobro opremljena i sadrži dobar fond knjiga koji se često dopunjuje. (…) U 1976. godini radna organizacija je nabavila knjige u vrijednosti od 10.000 dinara, jedan dio od tih sredstava čini i članarina za 1976. g.“8 Područne knjižnice knjižničari sami čiste, grijanja većinom nema, pa „Poneki knjižničari u zimskim mjesecima nisu u mogućnosti redovno obavljati svoje poslove upravo zbog problema grijanja i to baš u vrijeme kada seosko stanovništvo ima najviše vremena za korištenje knjiga.“9 te je opći zaključak kako se problemi mogu riješiti „(…) samo u sklopu širih društvenih zahvata, uz pomoć mjesnih zajednica, društveno-političkih organizacija i drugih društvenih činilaca.“10 Knjižni fond i korisnici Izvještaj o radu za 1976. godine donosi ukupan broj knjiga evidentiran krajem godine u matičnoj i područnim knjižnicama. Posebno se iskazuje broj knjiga na hrvatskosrpskom, a posebno na mađarskom jeziku. Ukupno je u Belom Manastiru evidentirano 25.775 knjiga, u Batini 608, Bilju 267, Dardi 7.583, Dražu 394, Jagodnjaku 100, Kneževu 200, Kneževim Vinogradima 261, Kopačevu 763, Lugu 3.343, Novom Bezdanu 604, Šećerani 1.808, Zmajevcu 7.497, Popovcu 700, Baranjskom Petrovom Selu 50, Torjancima 50. Knjižnica je raspolagala s fondom od ukupno 50.003 knjige, od čega su 34.953 bile na hrvatsko-srpskom jeziku, a 15.050 na mađarskom jeziku. Prema broju stanovnika iskazuje se podatak od 0,9 knjiga po stanovniku, ali i opaska: „Obzirom na velik broj korisnika knjiga knjižni fondovi su dotrajali i veliki broj neupotrebljivih knjiga trebalo bi rashodovati kako to nalažu pravila u bibliotekarstvu a vrednije knjige trebalo bi dati na uvezivanje. U tom slučaju knjižni će fond biti toliko umanjen da će pored ovako slabog popunjavanja novim knjigama doći do znatnog umanjena cjelokupnog knjižnog fonda.“11 Broj kupljenih knjiga 1976. godine prema Izvještaju smanjio se u odnosu na knjige kupljene 1975. godine. Dok je 1975. kupljeno ukupno 2.062 knjige u vrijednosti od 88.198 dinara, u 1976. godini kupljeno je 909 knjiga u vrijednosti 60.530 dinara. Knjižnica je 1976. godine na dar dobila građu u vrijednosti 27.154 dinara, odnosno 1.543 knjige. Rashodovano je oko 400 svezaka dotrajalih knjiga. Periodika se nije

Isto, str. 11. Isto, str. 7. 10 Isto, str. 12. 11 Isto, str. 3. 8 9

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 85

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

sustavno prikupljala u knjižnični fond, no korisnici 1976. godine „… su mogli naći 19 naslova novina i raznih ilustriranih časopisa“12 za čitanje u čitaonici. U prijedlozima programa rada i aktivnosti i u završnim izvješćima za svaku godinu izračunava se prosječna cijena knjige, poziva na jugoslavenske standarde za nabavu knjiga u knjižnicama, te se ukazuje na povećanje materijalnih izdataka i smanjenje financijskih prihoda. Izvješće o radu za 1977. godinu uspoređujući sredstva utrošena za kupovinu novih knjiga navodi: „Ovi podaci jasno ukazuju da su sredstva namjenjena za kupovinu novih knjiga više nego minimalna, da broj čitalaca pokazuje stalnu ulaznu tendenciju, da broj knjiga u odnosu na broj članova ni blizu ne zadovoljava minimum standarda koji važe za narodne biblioteke. To dokazuje i podatak da je 1977. godine na području matične knjižnice učlanjeno 5.761 čitalac, a broj nabavljenih knjiga po članu iznosi 0,16, a bilo bi neophodno obezbjediti sredstva za nabavku po 1 knjigu na svakog učlanjenog tekuće godine. Samo tako bi se mogao osigurati kontinuitet obnavljanja fonda, u protivnom on se neminovno smanjuje.“13 Sredstva za kupovinu knjiga Knjižnica je dobivala od SIZ-a za kulturu i osiguravala iz članarina članova Knjižnice tzv. vlastitih prihoda. Knjižni fond se tijekom godina povećavao te je 1991. godine knjižnična mreža Baranje brojala ukupno 77.443 svezaka knjiga, od čega se u belomanastirskoj Knjižnici nalazio 34.981 svezak, u područnoj knjižnici u Batini 1.009 svezaka, u Bilju 1.561 svezak, u Vardarcu 927 svezaka, u Dardi 10.694, u Dražu 749, u Zmajevcu 2.576, u Karancu 1.402, u Kneževu 1.944, u Kopačevu 1.459, u Kotlini 1.846, u Lugu 3.466, u Mecama 1.532, u Novom Bezdanu 1.214, u Popovcu 1.028, u Suzi 2.419, a u knjižničnim stanicama u Domu umirovljenika 222 sveska, „Sutjeska“ 1.303 sveska i Šećerani 3.101 svezak14. Za svaku se godinu u izvješćima iskazuje broj članova Knjižnice i broj pročitanih knjiga. Ukupan broj članova Knjižnice na kraju 1976. godine iznosio je 5.423, a broj pročitanih knjiga bio je 46.043. U Belom Manastiru učlanjene su 2.734 osobe, a pročitano je 23.125 knjiga, u Batini 92 člana pročitalo je 781 knjigu, u Bilju 196 članova pročitalo je 812 knjiga, u Dardi 993 člana pročitala su 13.016 knjiga, u Dražu 44 člana

Isto, str. 5. HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica i čitaonica na području Baranje za 1977. godinu. Str. 2. 14 Usp. HR, GKBM, Izv(i)ještaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1991. godinu. Str. 3. (Izvješće o radu za 1991. godinu pisano je pisaćom mašinom, a slovo j u riječi izvještaj kemijskom je olovkom prekriženo. Prva je to godina u kojoj knjižnica postaje biblioteka, prelazi se na pisanje ekavicom, a u sljedećim će se godinama dokumenti pisati ćiriličnim pismom.) 12 13

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 86

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

pročitala su 162 knjige, u Jagodnjaku 180 članova pročitalo je 1.800 knjiga, u Kneževu 34 člana pročitala su 720 knjiga, u Kneževim Vinogradima 214 članova pročitalo je 925 knjiga, u Kopačevu 112 članova pročitalo je 578 knjiga, u Lugu 146 članova pročitalo je 1.664 knjige, u Novom Bezdanu 86 članova pročitalo je 356 knjiga, u Šećerani 384 člana pročitala su 374 knjiga, a u Zmajevcu 209 članova pročitalo je 1.730 knjiga. Kako su u Knjižnicu najviše bili učlanjeni učenici osnovne i srednje škole, najviše se čitala lektira, ali i „(…) zabavno štivo, naučna fantastika i stručne knjige. Odrasli najviše traže najnovija izdanja zabavne literature, hitove i kriminalne romane, te stručne knjige za profesionalnu orijentaciju.“15 Najveći broj posuđenih knjiga bilježi se u zimskim mjesecima, a godišnja članarina iznosila je 10,50 dinara za odrasle, 5,50 dinara za učenike, studente i vojsku. Godine 1977. u belomanastirsku je Knjižnicu učlanjeno 3.011 članova, godišnja članarina iznosila je 15 dinara za odrasle i 10 dinara za učenike, studente i vojsku, a pročitano je 21.321 svezak knjiga, dok je 1989. godine 2.585 članova pročitalo 22.334 knjiga. Struktura članova u izvješćima se iskazuje u kategorijama: učenici, studenti, radnici, službenici, tehničari, profesori, inženjeri, ekonomisti, privredni radnici, poljoprivrednici, domaćice, penzioneri, a broj posuđenih knjiga po mjesecima. Osim osnovne djelatnosti vezane uz knjižnični fond, matična Knjižnica nastojala je raznim kulturnim aktivnostima pridonositi životu lokalne sredine. Tijekom 1976. godine „(…) obilježena je stogodišnjica rodjenja Ivana Cankara izložbom njegovih djela te predavanje koji je održao prof. dr. Jože Pogačnik sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Održano je i predavanje o Josipu Kozarcu povodom 70-te godišnjice njegove smrti uz angažiranje prof. dr. Ive Bognara iz Osijeka. (…) Prof. Mirko Hunjadi održao je nekoliko književnih susreta u područnim knjižnicama gdje je prikazao svoje Baranjske putopise.“16 Za obilježavanje Mjeseca knjige pripremao se poseban program kulturnih događanja, a „U XII mjesecu knjižnica je bila domaćin VII susreta radnika stvaralaca sa područja SKH.“17 Knjižnica kroz godine koje su uslijedile nije raspolagala značajnim sredstvima za širenje i unapređenje kulturnoga rada, književnih susreta i javnih predavanja te se većinom oslanjala na vlastite resurse neprestano ističući značaj knjige u društvu. U izvješću za 1989. godinu u poglavlju o kulturno-animatorskoj djelatnosti Knjižnica izvještava o organizaciji prodajne izložbe grafike suvremenih hrvatskih slikara HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnice i čitaonice za 1976. godinu. „29. novembar“ Beli Manastir, Beli Manastir 15.01.1977. Str. 4. 16 Isto, str. 5.-6. 17 Isto, str. 6. 15

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 87

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

(Hegedušića, Lackovića, Henc) galerije „Mala“ iz Zagreba, književnim susretima s književnicima Zvonimirom Miličićem, Vesnom Krmpotić i Antom Gardašem, te napominje „I ova godina je protekla u znaku naj teže krize pa je to utjecalo i na broj priredbi za propagiranje knjige i bibliotečnog rada. SIZ za kulturu jedva da je imao financijskog pokrića za najosnovnije potrebe knjižnice (…) Zbog toga su kulturnoanimatorske aktivnosti svedene na najmanju mjeru.“18 Za rad i djelovanje „28. aprila 1977. godine knjižnici je po četvrti puta dodijeljena diploma „Pavao Markovac“ u znak priznanja za rad na širenju i popularizaciji knjige medju radnicima u toku 1976. godine“19. Nesrazmjer između mogućnosti i realnosti, neodgovarajuća financijska potpora i nerazumijevanje programa dugoročnog razvoja potaknut će voditeljicu knjižnice Lauru Merki da u „Planu i programu rada knjižnica Baranje za 1983. godinu“ zaključi: „Po svojim uspjesima ona daleko bolje kotira u regionalnim i republičkim stručnim krugovima nego u vlastitoj sredini.“20 Problematika stručnog kadra Iz sačuvanih planova i programa rada kao i iz izvješća o radu sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća razvidna je želja Knjižnice prvo za osamostaljenjem u samostalnu ustanovu, a potom za uspostavljanjem statusa matičnosti i zapošljavanjem stručnog knjižničnog osoblja. Prema Programu rada i aktivnosti za 1976. knjižnice i čitaonice Narodnog sveučilišta „29. novembar“ Beli Manastir stručne knjižnične poslove u Knjižnici obavljaju četiri zaposlena knjižničara, od čega jedan radi u područnoj knjižnici u Dardi. Knjižnica je imala dva voditelja, jednog u Belom Manastiru i jednog u Dardi, informatora i pomoćnog knjižničara. Administrativne i pomoćne poslove obavljaju radnici Sveučilišta u određenom postotku radnog vremena, tajnik i računovođa 50% radnog vremena, tehnički radnik za poslove dostave pošte 20% radnog vremena, dvije spremačice na puno radno vrijeme, a direktor sudjeluje sa 16,67% ukupnog radnog vremena. „Preračunato u ukupno radno vrijeme u Knjižnici je uposleno 7,37% radnika u stalnom radnom odnosu“21, te se planira ukupno bruto osobni dohodak za 1976. godinu u iznosu od 612.895,75 dinara. Za radna mjesta u Knjižnici izračunavao HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica Općine Beli Manastir za 1989. godinu. Str. 8.-9. HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica i čitaonica na području Baranje za 1977. godinu. Str. 8. 20 HR, GKBM, Plan i programa rada knjižnica Baranje za 1983. godinu. Str. 2. 21 HR, GKBM, Program rada i aktivnosti za 1976. knjižnice i čitaonice Narodnog sveučilišta „29. novembar“ Beli Manastir. Str. 1. 18 19

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 88

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

se ukupan broj radnih sati, ali i broj radnih sati za obavljanje pojedinih poslova. Na primjer, radno mjesto knjižničar-informator u normativima je rada imao 304 radna dana, 27 dana godišnjeg odmora, 1939 radnih sati od kojih primjerice za učlanjivanje građanstva 220 sati, za izdavanje knjiga i prateće informativne poslove 1200 sati, za vođenje kartoteke članova, evidencija o izdanim knjigama i knjige penala 145 sati i sl. U područnim knjižnicama, osim Darde, rade prosvjetni radnici u dopunskom radnom odnosu, a planirana financijska sredstva za njihove plaće iznosila su 130.783,00 dinara. Za potrebe rada Knjižnice ukupno su 1976. godine planirana sredstva u iznosu od 1.021.336,75 dinara, od čega je za kupovinu novih knjiga planirano 60.000,00 dinara. Svaka stavka traženih financijskih sredstava se obrazlaže, pa se tako kod stavke Materijalni troškovi navodi „Sredstva odobrena za materijalne troškove Knjižnice proizlaze primjenom postotka na bruto osobne dohotke uposlenih radnika. Prema članu 17 Minimuma jugoslavenskih standarda za narodne knjižnice, one knjižnice koje opslužuju 50 hiljada stanovnika jednog područja tj. 10% od ukupnog broja stanovnika je učlanjeno u knjižnice, morale bi imati ukupno 21 zaposlenog radnika, 16 stručnih i 5 administrativnih. Budući da je u Matičnoj knjižnici upos(l)ena 1/3 (nešto više od 1/3) od tog broja to se odražava i na osnovicu za obračun materijalnih troškova. To znači da Knjižnica obavlja obimniji posao, nego što se to uzima u obzir kod financiranja te djelatnosti.“22 Problematika i značaj zapošljavanja stručnog osoblja neprestano će se tijekom godina naglašavati: „Medju poteškoće koje prate rad knjižnice spada i personalno pitanje, tj. nedostatak dovoljnog broja stručnih radnika, a taj problem se ponavlja dugi niz godina unazad. Opterećenost radnika u knjižnici godinama se naglašava, ali se nije postiglo u tom pravcu ništa jer nisu osigurana sredstva za tu svrhu financijskim planom SIZ-a za kulturu. Mali broj osoblja ne može primiti na sebe odgovornost zbog ne obavljenih poslova, kao što je katalogizacija, koja se ne radi već dvije godine. (…) Osoblje knjižnice svijesno je posljedica koje proizlaze iz takvog načina rada, ali je nemoćno da riješi to pitanje.“23 Sedamdesetih godina 20. stoljeća Knjižnica je velike nade polagala u donošenje Pravilnika o matičnoj službi na državnoj razini nadajući se kako će na temelju njegovih odredbi riješiti probleme financiranja i probleme neadekvatne brige o područnim knjižnicama. Plan i program rada knjižnica Baranje za 1983. godinu, razlikuje se od 22 23

Isto, str. 2. HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica i čitaonica na području Baranje za 1977. godinu. Str. 4.-5.

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 89

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

dotadašnjih planova i predstavlja više referat neusklađenosti zakonskih propisa s postojećim stanjem, a osim što ističe „Bibliotekarstvo danas općenito karakterizira neadekvatan društveni status, nedostatak koncepcije razvoja i unapredjivanja, materijalna i financijska zapostavljenost, samoupravnu neravnopravnost, sporo uključivanje u sistem dohodovnih odnosa i slobodnu razmjenu rada, nedostatak prostornih kadrovskih i drugih egzistencijalnih izvora, neravnomjerna, neekonomična i neracionalna mreža, slaba tehnička opremljenost, stereotipna metodologija i organizacija rada i sve ono što čini da je bibliotekarstvo u velikom zaostajanju s vremenom, za ukupnim razvojem općim interesima društva“24, naglašava potrebu ulaganja u knjižničarstvo u svim segmentima poslovanja od prostornih uvjeta, obnove knjižnoga fonda i osposobljenosti osoblja do primjene zakonskih i podzakonskih propisa: „Pravilnikom o matičnoj službi (27. IV 1977. godine) jasno su definirani zadaci i poslovi središnjih općinskih knjižnica koje su obavezne preuzeti i vršiti matičnu službu za sve tipove knjižnica na teritoriju općina. Budući da naša knjižnica već vrši jedan dio poslova matične službe ona je obavezna da ozvaniči taj svoj rad u skladu sa Pravilnikom. Matičnom službom morale bi biti obuhvaćene sve školske i druge knjižnice. Jedino smišljenim objedinjavanjem svih knjižnica u jedinstvenu mrežu osigurava njihovo stručno funkcioniranje i pretvaranje u savremene bibliotečno-informativne centre kao dijelove integralnog bibliotečno-informativnog sistema u našoj zemlji.“25 Matična knjižnica u Belom Manastiru redovno je organizirala godišnje sastanke s područnim knjižničarima, na kojima su se razmatrali tekući problemi poslovanja te stručna problematika. Knjižničari belomanastirske Knjižnice prisustvovali su stručnim usavršavanjima i skupštinama društva knjižničara u Hrvatskoj, a kao gosti redovito i u Mađarskoj. Izvješće o radu za 1977. godinu pod odlomkom „Rad u stručnim grupacijama“ navodi: „17. februara Jelena Vukelić prisustvovala seminaru za katalogizatore u Gradskoj knjižnici Osijek. Laura Merki kao član Upravnog odbora Društva bibliotekara Slavonije i Baranje prisustvovala je 7. marta Plenumu društva, a 8. aprila sjednici Upravnog odbora, te 19. aprila Savjetovanju o katalogizaciji u Gradskoj knjižnici Osijek. 25. aprila 1977. godine održan je Plenum DBSB u Pleternici kojem su prisustvovale M. Stojković, J. Vukelić, L. Merki. 2. 3. i 4. maja održana je Godišnja skupština HBD u Splitu kojoj je prisustvovala L. Merki. 23. septembra održan je u Belom 24

HR, GKBM, Plan i programa rada knjižnica Baranje za 1983. godinu. Str. 1. str. 4.

25Isto,

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 90

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

Manastiru Plenum DBSiB uz prisustvo od 42 člana Društva, tajnika SIZ-a za kulturu s područja regija Osijek i Lidija Abramović voditelja Matične službe Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu. Glavna tema Plenuma bila je: pitanje matične službe biblioteka u SR Hrvatskoj.“26 Ratne godine Godina 1991. povijesna je godina u Hrvatskoj, godina početka ratnih sukoba, razaranja, prognaništva, izbjeglištva i okupacije teritorija. Kraj će godine Knjižnica dočekati još u sastavu Narodnog sveučilišta „29. novembar“, ali s novim direktorom i voditeljicom Knjižnice. Dotadašnja voditeljica Knjižnice umirovljena je. U Iz(j)eštaju o radu biblioteke Opštine Beli Manastir za 1991. godinu ratna se događanja ne spominju, kao ni odluke o prestanku radnog odnosa radnicima protjeranim iz Baranje, ali iz Plana i programa rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1992. godinu razvidna je promjena naziva sveučilišta u Narodni univerzitet „Vuk Karadžić“ kao i usmjeravanje nabavne politike knjižnične građe: „Konstantno je u zakašnjenju nabavka školske lektire (posebno knjige štampane ćirilicom), a potpuno je zapostavljena nabavka stručne literature za studente i stručne radnike svih profila. Posebnu pažnju treba posvetiti nabavci literature iz srpske kulture i istorije, koja je u proteklom periodu bila vrlo malo zastupljena, a sada je evidentan sve veći interes za nju.“27 Promjena je vidljiva i u organizaciji kulturnih aktivnosti, pa se u izvješću za 1992. godinu navode književna gostovanja: „Radnici biblioteke organizovali su sledeće manifestacije 1992.: 30. maj – promocija knjige „Baranja od najstarijih vremena do danas“ Stevana Mihaldžića, 2. juli – književno veče pesnika iz Subotice (Slavko Matković, Petar Vukov, Đorđe Kuburić), 22. avgust – promocija knjige „Vukovarski venac smrti“ Branka Svilara, 17. oktobar promocija knjige „Sveti Stefan Štiljanović, svetac i ratnik“ Slobodana Mileusnića“28, ali i u planiranju suradnje „Organizovanje stručnih susreta i saradnje sa drugim bibliotekama (Vukovar, Tenje, Ilok, Knin) i nastavak saradnje sa Narodnom bibliotekom Srbije, Bibliotekom Matice srpske, Bibliotekom grada Beograda i bibliotekom „Karlo Bijelicki“.“29

HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica i čitaonica na području Baranje za 1977. godinu. Str. 6. HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1992. godinu. Str. 1. 28 HR, GKBM, Izveštaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1992. godinu. Str. 5. 29 HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1993. godinu. Str. 2. 26 27

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 91

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Devedesetih godina prestaje aktivnost područnih knjižnica, osim knjižnica u Dardi i Kneževu. Područna knjižnica u Kneževu tih se godina naziva Biblioteka „Srpska reč“, a u izvješću za 1995. godinu navodi 81 učlanjenog člana i 1900 posuđenih knjiga. Iako je iz planova i programa rada belomanastirske Knjižnice devedesetih godina vidljiva nada kako će sredstva za kupovinu knjiga biti osigurana iz Srbije ili barem općinskog proračuna, iz izvješća o radu razvidno je kako se ta nada nije ostvarila: „Nove knjige kupovane su vlastitim prihodima biblioteke (članarina i penali) i donacijom sponzora. Budžet Opštine ni ove godine nije odobravao sredstva za kupovinu knjiga za biblioteke.“30 S druge strane rijeke Drave, u progonstvu „1994. godine novim ustrojem općina za Baranju briga o Knjižnici i kulturnim potrebama pripala je Gradskom poglavarstvu grada Belog Manastira (…)“31. Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir od 1995. godine privremeno će djelovati u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. U Knjižnici su zaposlene dvije osobe, a najviše se radi na prikupljanju i obradi knjižnične građe te su otvorene nove knjige inventara u kojima je do trenutka povratka zabilježeno 4.124 knjige u vrijednosti od 297.653,11 kuna. Knjige na mađarskom jeziku počinju se voditi u posebnoj knjizi inventara. Središnja knjižnica Mađara u RH Od samih su početaka rada knjižnica u Baranji, a što je vidljivo iz najstarijih knjiga inventara knjižne građe, knjige nabavljane kako na tadašnjem hrvatsko-srpskom jeziku, tako i na mađarskom jeziku i pismu. Knjižni fond pojedinih područnih knjižnica, na primjer u Kopačevu, Lugu, Novom Bezdanu i Zmajevcu, sastojao se isključivo od mađarskih knjiga, a prilikom nabave knjiga nastojalo se da u cijeloj mreži knjižnica jedna trećina

knjižnog

fonda

bude

mađarskom

pismu.

Krajem

1979.

godine

belomanastirska je Knjižnica s područnim knjižnicama brojala ukupno 56.998 svezaka knjiga, od čega je 16.809 svezaka bilo na mađarskom jeziku, dok je 1989. godine mreža knjižnica brojala 74.142 sveska, od toga na mađarskom jeziku 19.367 svezaka knjiga. Knjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta „29. novembar“ Beli Manastir svake je godine planirala: „Stručna suradnja s Gradskom bibliotekom iz Mohača višegodišnja je HR, GKBM, Izveštaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1995. godinu. Str. 1. Vukelić, Jelena. Knjižnica i čitaonica Beli Manastir. // Knjižničarstvo: glasnik društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1 , 2(1997), str. XVI-XVIII. URL: http://nova.knjiznicarstvo.com.hr/wpcontent/uploads/2012/06/25_Vukelic_1997_2.pdf (2020-02-10) 30 31

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 92

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

tradicija Knjižnice. Svake godine dolazi do dva susreta izmedju bibliotekara iz Belog Manastira i Mohača.“32, a za 1976. godinu procjenjivalo se da će za suradnju biti potrebno 6.500,00 dinara. I u organizaciji kulturnih aktivnosti vodila se briga o zastupljenosti mađarskih autora, pa tako 1977. godine „28. januara održana je u Čitaonici u Belom Manastiru likovna izložba Mohačkog slikara Kolbe Mihalya. 25. februara održan je u Čitaonici u Belom Manastiru književni susret madjarskih pisaca i učenika srednjih škola koji uče na madjarskom jeziku. 11. oktobra održana je izložba fotomonografije povodom jubilarne godine rodjenja madjarskog pjesnika Ady Endre. (…) 10. decembra u Matičnoj knjižnici boravila je delegacija iz Ministarstva za kulturu NR Madjarske koja je pogledala knjižnicu i upoznala njen rad (…)“33. U izvješćima o radu posebno se iskazuje broj novih knjiga na mađarskom jeziku, a navode se i stručni susreti knjižničara u Mađarskoj na kojima su prisustvovali predstavnici iz belomanastirske Knjižnice. Govoreći o belomanastirskoj Knjižnici, njezinoj povijesti, tradiciji, izgradnji fonda, korisnicima i kulturnoj djelatnosti dokazali smo kako je ona neraskidivo tijekom desetljeća povezivala hrvatsku i mađarsku kulturu, stanovništvo, jezik i pismenost omogućavajući svojim uslugama pristup informacijama, pisanoj riječi i kulturnim sadržajima podjednako svim stanovnicima Baranje. Uvid u stare knjige inventara knjižnične građe dokazuje jedinstvo knjižničnoga fonda, neovisno na kojem je jeziku i pismu jedinica građe tiskana, a uvid u knjige članova dokaz je jedinstvenog pristupa korisnicima. Potvrde o stručnim usavršavanjima te prisustvovanje stručnim skupovima potvrđuju zajedništvo belomanastirskih knjižničara kojima multikulturalnost nikada nije bila barijera. Temeljeći svoj rad na tadašnjem teritorijalnom ustroju, područnim knjižnicama i zakonima s područja knjižničarstva i kulture, belomanastirska se Knjižnica od 70-ih godina prošlog stoljeća smatrala matičnom knjižnicom za područje Baranje. Neprestano se isticala potreba zapošljavanje voditelja matične službe, a kako je tradicionalno organizirala poslovanje i za pripadnike mađarske nacionalne manjine, isticala se i manjinska komponenta. Početkom Domovinskog rata mreža baranjskih knjižnica se urušila, uspostavljena je nova teritorijalna podjela općina i gradova, promijenili su se HR, GKBM, Program rada i aktivnosti za 1976. knjižnice i čitaonice Narodnog sveučilišta „29. novembar“ Beli Manastir. Str. 3. 33 HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica i čitaonica na području Baranje za 1977. godinu. Str. 5. 32

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 93

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

zakoni. Prve tri središnje knjižnice za potrebe narodnosti određene su 1991. godine odlukom Vladinog ureda za nacionalne manjine i Razvojne službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a bile su to Gradska knjižnica Beli Manastir za mađarsku narodnost, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar za češku narodnost i Gradska knjižnica i čitaonica Pula za talijansku narodnost. Danas u Hrvatskoj djeluje devet središnjih knjižnica nacionalnih manjina, od kojih osam djeluje pri narodnim knjižnicama, a jedna pri kulturnom društvu. Ministarstvo kulture financira plaće radnika i osigurava sredstva za materijalne rashode. Iako poštujemo tvrdnju: „Uspostava demokracije u Republici Hrvatskoj dala je snažan poticaj nastojanjima da nacionalne manjine čuvaju svoj nacionalni identitet i da slobodno razvijaju i njeguju svoje kulturne i druge posebnosti, da uspostavljaju čvrste veze s matičnim zemljama i tako aktivno sudjeluju u stvaranju multietničke kulture i tolerancije u našoj zemlji.“34, smatramo kako je sam naziv nezgrapno izabran jer središnje knjižnice stvaraju dojam kako se radi o posebnoj ustanovi što vrlo često uzrokuje pogrešne pretpostavke, tvrdnje i predrasude. Naziv koji naglašava nacionalnu i manjinsku komponentu istodobno je otvorio put političkim špekulacijama, a pojam se multikulturalnosti različito tumači. Pri tome treba naglasiti kako položaj svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj ne dijeli jednak povijesni niti kulturni diskurs. U drugoj polovici devedesetih godina, koje još uvijek obilježava progonstvo i jake emocije, počinju se voditi posebne knjige inventara knjižnične građe na mađarskom jeziku te je u radu zamjetan svojevrstan paralelizam kada se govori o Gradskoj knjižnici i čitaonici Beli Manastir, odnosno o Središnjoj knjižnici Mađara u Republici Hrvatskoj. Početkom 21. stoljeća Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Osijeku zatražit će od Ministarstva kulture Republike Hrvatske da se status Središnje knjižnice Mađara oduzme Gradskoj knjižnici i čitaonici Beli Manastir i prenese na Centar. Uvažavajući stručno mišljenje Županijske matične službe Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i stav Hrvatskog knjižničnog vijeća Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 23. srpnja 2001. godine takav će zahtjev odbiti. Godine povratka i 21. stoljeće Mirna reintegracija označava proces povratka teritorija i stanovništva bez ratnih sukoba i ljudskih žrtava, no sam proces nipošto nije miran ili idiličan. Novi teritorijalni 34Stipčević,

Aleksandar. Uvodna riječ. // Središnje knjižnice nacionalnih manjina: vodič / uredile Liana Diković i Ljiljana Črnjar. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 7.

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 94

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

ustroj Republike Hrvatske podijelio je Baranju na osam općina i Grad Beli Manastir, a Zakon o knjižnicama iz 1997. i pripadajući podzakonski akti propisali su knjižnično poslovanje. Knjižničarstvo je kao struka doživjelo svoj uzlet dok se kultura u Hrvatskoj borila sa ratnim posljedicama, sanacijom štete i burnim emocijama. Objediniti razjedinjeno u Belom Manastiru proces je koji traje. Slijedom povijesnih okolnosti belomanastirska se Knjižnica po povratku našla u sastavu Pučkog otvorenog učilišta Beli Manastir, bez voditelja, bez kataloga, sa nesređenim knjižničnim fondom i teško narušenih međuljudskih odnosa. Gradsko vijeće Grada Belog Manastira dana 29. svibnja 2000. godine temeljem čl. 9. st. 1. i čl. 53. Zakona o knjižnicama (NN, br. 105/97 i 5/98) donosi Odluku o osnivanju Gradske knjižnice Beli Manastir kao javne ustanove u vlasništvu Grada Belog Manastira. Dana 26. rujna 2001. godine Gradska knjižnica Beli Manastir upisana je u registar Trgovačkog suda u Osijeku kao samostalna ustanova. Ustanovu je trebalo ustrojiti, donijeti potrebne pravne akte, propisati način i pravila rada, obnoviti prostor te istodobno uhvatiti korak sa zahtjevima suvremenog knjižničarstva. Knjižnica je iz Pučkog otvorenog učilišta preuzela šest knjižničara i jednog računovođu. Unatoč brojnim poteškoćama s kojima se Knjižnica suočila tijekom godina djelovanja niti u jednom trenutku rad s korisnicima knjižničnih službi i usluga nije bio prekinut. Zaključak Gradska knjižnica Beli Manastir najstarija je kulturna ustanova u gradu Belom Manastiru i Baranji sa godinama neprekinutog i ustrajnog poslovanja. U skladu sa svojim mogućnostima i društvenim okolnostima belomanastirska je Knjižnica kroz godine svoga djelovanja nastojala promicati kulturu čitanja, razvijati pismenost, otvarati područne knjižnice i neprestano ukazivati na potrebe stručnog kadra kao i dobrobit koje cjelokupno društvo može imati od knjižnica. Domovinski rat prekinuo je kontinuitet razvoja knjižničnih službi i usluga na području Baranje, a sve su područne knjižnice belomanastirske Knjižnice nakon rata do današnjih dana ostale zatvorene. Djelujući u ruralnom okruženju koje ima svoje prioritete i tradiciju, belomanastirska je Knjižnica izgradila impresivan fond vodeći računa o potrebama svojih korisnika, ali i o načelima knjižničarske struke.

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 95

368

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Literatura Pašić, Ivan. Razvoj kulturnih djelatnosti na „Belju“ u 20. stoljeću. // Tri stoljeća Belja / uredio Dušan Čalić. Osijek : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, 1986. Str. 764.-768. Stipčević, Aleksandar. Uvodna riječ. // Središnje knjižnice nacionalnih manjina: vodič / uredile Liana Diković i Ljiljana Črnjar. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 7.-8. Diković, Liana; Črnjar, Ljiljana. Uvod. // Središnje knjižnice nacionalnih manjina: vodič / uredile Liana Diković i Ljiljana Črnjar. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 9.-11. Vukelić, Jelena. Knjižnica i čitaonica Beli Manastir. // Knjižničarstvo: glasnik društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1 , 2(1997), str. XVI-XVIII. URL: http://nova.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2012/06/25_Vukelic_1997_2.pdf (2020-02-10) Neobjavljeni izvori Hrvatska (dalje: HR), Gradska knjižnica Beli Manastir, Beli Manastir (dalje: GKBM), Općinski komitet SKH Beli Manastir, Komisija za prosvjetu, kulturu, obrazovanje i informiranje, Izvještaj i programska orijentacija Narodnog sveučilišta Beli Manastir u razvoju aktualnih pitanja u oblasti kulture u 1973. do 1975. godine. HR, GKBM, Program rada i aktivnosti za 1976. knjižnice i čitaonice Narodnog sveučilišta „29. novembar“ Beli Manastir HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnice i čitaonice za 1976. godinu. „29. novembar“ Beli Manastir, Beli Manastir 15.01.1977. HR, GKBM, Prijedlog programa rada i aktivnosti za 1977. Knjižnice i čitaonice Narodnog sveučilišta „29. novembar“ Beli Manastir HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica i čitaonica na području Baranje za 1977. godinu HR, GKBM, Program rada knjižnice i čitaonice “Narodnog sveučilišta 29. novembar“ Beli Manastir za 1978. godinu HR, GKBM, Program rada knjižnice i čitaonice “Narodnog sveučilišta 29. novembar“ Beli Manastir za 1979. godinu HR, GKBM, Izvještaj o radu za 1979. godinu knjižnice i čitaonice Narodnog sveučilišta „29. novembar“ Beli Manastir HR, GKBM, Plan i programa rada knjižnica Baranje za 1983. godinu HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica Baranje za 1985. godinu HR, GKBM, Plan i program rada knjižnica u Baranji za 1986. godinu HR, GKBM, Izvještaj o radu knjižnica Općine Beli Manastir za 1989. godinu HR, GKBM, Izv (j)eštaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1991. godinu

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 96

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

368

HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1992. godinu HR, GKBM, Izveštaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1992. godinu HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1993. godinu HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1994. godinu HR, GKBM, Izveštaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1994. godinu HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1995. godinu HR, GKBM, Izveštaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1995. godinu HR, GKBM, Godišnji izveštaj o radu Biblioteke. Narodni univerzitet „ Vuk Karađić“ Beli Manastir, Biblioteka „Srpska reč“ Kneževo, Kneževo 20.12. 1995. HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1996. godinu HR, GHBM, Izveštaj o radu biblioteka Opštine Beli Manastir za 1996. godinu HR, GKBM, Izveštaj o radu Biblioteke „Srpska reč“ Kneževo za 1996. godinu HR, GKBM, Plan i program rada biblioteka Opštine Beli Manastir za 1997. godinu HR, GKBM, Izvještaj o radu biblioteke Grada Belog Manastira za 1997. Godinu HR, GKBM, Opis pojedinačnih i grupnih poslova i radnih zadataka te normativi rada HR, GKBM, Dopis: Stručno mišljenje Županijske matične službe Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek o dodjeli statusa Središnje knjižnice Mađara u Republici Hrvatskoj, 21.03. 2001. HR, GKBM, Dopis: Dodjela statusa središnje knjižnice Mađara u Republici Hrvatskoj upućen Prosvjetno- kulturnom centru Mađara RH od Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, 23.07.2001. HR, GKBM, Dopis: Preseljenje Središnje knjižnice Mađara upućen Ministarstvu kulture RH od Hrvatskog knjižničnog vijeća, 18.06. 2001. HR, GKBM, Grad Beli Manastir, Gradsko vijeće Grada Belog Manastira, Odluka o osnivanju Gradske knjižnice Beli Manastir, Beli Manastir, 29. 05. 2000.

KRETIĆ NAĐ / BUKNA 97

KNJIŽNICA IZVAN OKVIRA Library outside the box Lidija Šajatović Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac lidija@gkka.hr

Broj bibliografske jedinice

UDK / UDC 027.52(497.5Karlovac) Štručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 02.07.2020.

369

Sažetak Ćilj je rada prikažati sve knjižnicne aktivnosti Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" Karlovac koje se u kontinuitetu odvijaju ižvan maticne žgrade Knjižnice, kada knjižnicari sudjeluju u kulturnim manifestacijama te provode programe koji su u proslosti cesto bili režervirani ža prostor knjižnice. Rad se temelji na promotivnom filmu Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" Karlovac koji je uvrsten u program prvog knjižnicarskog filmskog festivala na 12. savjetovanju ža narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj održanom od 2. do 4. listopada 2019. na Plitvickim ježerima. U radu su prežentirani programi koji su se održali u proljece i ljeto 2019. godine, a to su redom: Knjižnica na plaži, sudjelovanje knjižnice na manifestaciji obilježavanja rođendana grada Karlovca, Proljetne promenade, vježbanje na otvorenom i Trdinov literarni pohod. Održali su se na lokacijama: gradsko kupaliste Foginovo, karlovacka Zviježda, centar grada Karlovca, rijeka Kupa, Štari grad Dubovac i Šveta Gera. Za potrebe rada istraženi su primjeri dobre prakse u Šloveniji. Uloga knjižnica krož vrijeme se mijenja i konstantno redefinira, a knjižnice se svojim uslugama prilagođavaju potrebama drustva i lokalne žajednice. Radom se na jednom mjestu nastoje obuhvatiti usluge karlovacke knjižnice koje bi trebale pridonijeti popularižaciji održavanja knjižnicnih programa i manifestacija na otvorenom. Ključne riječi: Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac, knjižnica na plaži, aktivnosti na otvorenom, kulturne manifestacije, slovenske knjižnice

ŠAJATOVIĆ

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

369

Abstract The aim of this paper is to present all the activities of the Public Library "Ivan Goran Kovacic" Karlovac that take place continuously outside the main building of the library, when librarians participate in cultural events and implement programs that were in the past often reserved for library space. The paper is based on the promotional film of the Public Library "Ivan Goran Kovacic" Karlovac, which was included in the program of the first library film festival at the 12th Ćonference for Public libraries in the Republic of Ćroatia held from 2nd to 4th October 2019 in Plitvice Lakes. The paper presents programs that took place in the spring and summer of 2019 and they are: library on the beach, participation in the city of Karlovac birthday program, Špring promenade, outdoor exercise and Trdin's literary march. They were held at the following locations: Foginovo city beach, Karlovac's Zviježda, Karlovac city center, Kupa river, Old Town Dubovac and Šveta Gera. For the purposes of this paper, examples from Šlovenia library programs were also researched. The role of libraries changes over time and is constantly redefined so libraries must adapt their services to the needs of society and the local community. This paper is trying to present all the services of the Karlovac library which should contribute to the popularižation of library outdoor programs and activities. Keywords: Public library "Ivan Goran Kovacic" Karlovac, library on the beach, outdoor activities, cultural events, libraries in Šlovenia Uvod Kako se tradicionalna uloga knjižnica s vremenom mijenja, mijenja se i nježin pristup organižaciji programa i aktivnosti. Knjižnice se u svom radu požicioniraju kao jedna od kljucnih ižvorista kulture, a potrebe lokalne žajednice poticu nas na fleksibilnost i kreativnost u radu. Uvode se novi modeli rada, opseg poslova kontinuirano raste, a knjižnicno poslovanje postaje inovativno. Mogens Vestergaard, ravnatelj knjižnice Roskilde u Danskoj, žanimljivo istice: "U proslosti biste dosli kao korisnik s upitom ža knjigu ili biste imali određeno pitanje. Knjižnicari u tom slucaju nisu trebali ostvariti nikakav odnos, samo obaviti transakciju kako bi bili sigurni da su korisnici dobili ono sto im je potrebno".1 Knjižnice su bile definirane transakcijskim postupcima, poput posudbe Paraschic, Petra. Modern libraries: Moving from a transactional to a relational library. 2018. URL: https://princh.com/modern-libraries-from-a-transactional-to-a-relational-library/#.W4-eLgžZEZ%Ć5%BE (2020-06-20) 1

ŠAJATOVIĆ

369

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

knjiga ili pružanja pomoci kod korisnickih upita. Danas se poslovanje knjižnica u mnogome ražlikuje; ono je organižirano na nacin da knjižnice postaju polifunkcionalne i multimedijske. Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac, u svoje 182 godine postojanja, bila je i jest jedno od sredista kulturnih događanja u gradu, kao i mjesto promicanja pismenosti, povijesti i kulture. U svom radu kontinuirano nastoji povecati ražinu usluga te nudi brojne sadržaje ža sve dobne strukture. Transformacija knjižnicnih programa proces je koji se namece sam po sebi, a u ovom radu prikažane su aktivnosti prilagođene svim dobnim užrastima koje su se odvijale u lokalnoj žajednici, van prostora knjižnice. Švi programi snimani su, a time je nastao promotivni film "Knjižnica ižvan okvira" 2 koji je uvrsten u program prvog knjižnicarskog filmskog festivala na 12. savjetovanju ža narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj održanog 2019. godine, a koji je poslužio kao inspiracija ža ovaj rad. Dobra praksa na primjeru knjižnica iz Slovenije Buduci da u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovacic" Karlovac djeluje Šredisnja knjižnica Šlovenaca, primjeri dobre prakse provođenja knjižnicnih programa na otvorenom predstavljeni su upravo ža podrucje susjedne Šlovenije. Da bi se ocuvala kulturna ražnolikost drustva te da bi se žadovoljile informacijske i kulturne potrebe nacionalnih manjina, Hrvatska je postupno odgovarala na žahtjeve nacionalnih manjina i otvarala knjižnice ža nacionalne manjine.3 Narodna knjižnica, kao nositelj programa javnih usluga s knjižnicnom građom i uslugama utjece na kvalitetu života pojedinaca i lokalnih žajednica. Doprinosi ražvoju žnanja i kulture, sirenju demokratskog odlucivanja, promicanju pismenosti i drustvenoj toleranciji. Rad knjižnice mora biti planiran i ciljan u odnosu na identificirane potrebe, a tada knjižnica mora djelovati bržo i odgovorno. U nasem radu kljucna je multikulturalna interakcija, kojom se stvaraju uvjeti ža buduce programske sadržaje, prilagođene novim poimanjima knjižnicarstva u drustvu. Opci cilj programa je ražviti svijest o kulturnoj ražnolikosti i multikulturalnosti žajednice, te ostvariti uvjete ža međusobno prožimanje kultura.

Knjižnica ižvan okvira. URL: https://www.youtube.com/watch?v=sEvži8IrZnU (2020-06-20) Lukacevic Šrđan. Multikulturalnost, ravnopravnost i ostvarivanje prava nacionalnih manjina krož knjižnice u Republici Hrvatskoj. // Obražovanje ža rodnu jednakost = Education for gender equality / uredili Macelaru, Marcel Valentin ; Tesija, Julijana. Tenja : Zenska udruga "Ižvor", 2010. Štr. 144-148. 2 3

ŠAJATOVIĆ

100

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

369

Šredisnja knjižnica Šlovenaca jedna je od deset knjižnica nacionalnih manjina, a osnovana je prije dvadeset i sedam godina. Od samih pocetaka rada, javnost je ižražito požitivno ocijenila nježin rad. Objavljeni su mnogi clanci i isjecci iž novina koji govore o aktivnom ukljucivanju slovenske nacionalne manjine u kulturne programe koji su se oduvijek intenživno održavali. Buduci da je Šredisnja knjižnica Šlovenaca smjestena unutar županijske maticne knjižnice ža Karlovacku županiju, to joj daje prednost, s obžirom na redovite i svakodnevne kontakte s maticnom službom te pracenje rada ostalih knjižnica unutar županije, kao i pracenje rada slovenske nacionalne manjine u županiji te na ražini Republike Hrvatske. Tijekom dosadasnjeg rada Šredisnje knjižnice Šlovenaca, doslo je do žnacajnih požitivnih pomaka u ražvoju tog odjela. Što se tice politike nabave knjižnicnog fonda, od pocetnih donacija iž Šlovenije i samog formiranja žbirke doslo je do kontinuiranog osiguravanja financijskih sredstava ža kupnju knjižnicnog fonda. Povežanost narodnih i sredisnjih manjinskih knjižnica neophodna je na svim ražinama poslovanja. Katarina Todorcev Hlaca, govoreci o Štrategiji djelovanja mreže sredisnjih manjinskih knjižnica istice probleme, ali i nacine na koje kvalitetna strategija može utjecati na povecanje vidljivosti i prepožnatljivosti manjinskih knjižnica na lokalnoj i nacionalnoj ražini i do: "U konacnici, pretvaranja manjinskih knjižnica u informacijsko metodicko

srediste

kulturnog

ražvoja

nacionalne

manjine

konceptualnom,

funkcionalnom, organižacijskom, konstruktivnom i tehnoloskom smislu."4 Za kvalitetnu realižaciju svih programa, Šredisnja knjižnica Šlovenaca djeluje u skladu sa Zakonom o knjižnicama u Republici Hrvatskoj, IFLA-inim Šmjernicama ža knjižnicne usluge ža multikulturalne žajednice, istovremeno prateci aktualne standarde, smjernice i preporuke slovenskog Ministarstva kulture te knjižnicarske žajednice Šlovenije. Primjeri dobre prakse provođenja aktivnosti na otvorenom, prikažani su na primjeru pet slovenskih knjižnica: Gradske knjižnice Ljubljana, Knjižnice A. T. Linharta Radovljica, Knjižnice Kopar, Gradske knjižnice Maribor i Šredisnje knjižnice Ćelje. Grad cita ili Grad bere projekt je Gradske knjižnice Ljubljana kojim se promice kvalitetno citanje krož književno stvaralastvo, pisanje i strucna ražmisljanja u podrucju književnosti. 5 Odabirom nacionalnih književnosti svijeta poput romana s podrucja Todorcev Hlaca, Katarina. Štrategija ražvoja sredisnjih knjižnica nacionalnih manjina unutar mreže narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 58, 1-2 (2015), str. 65. 5 Mestna knjižnica Ljubljana. URL: https://www.mklj.si/sežone (2020-06-27) 4

ŠAJATOVIĆ

101

369

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

Šjeverne Amerike, prica iž Ažije ili Južne Amerike, promoviraju se knjiga i citanje. Projekt je žapoceo u sežoni 2011. – 2012. godine, i trebao bi žavrsiti u sežoni 2020. – 2021. kada ce se citati svjetske književnosti. Kako sami inicijatori isticu, svrha je njihovog projekta citanja aktivno suoblikovanje stanja na polju kulture citanja i citateljskih navika stanovnika Ljubljane.6 U ovom književnom projektu mogu sudjelovati svi clanovi Gradske knjižnice Ljubljana stariji od 16 godina koji tijekom trajanja projekta procitaju barem pet naslova s popisa preporucenih knjiga i ispune te posalju obražac ža sudjelovanje. Pobjednika koji se svake godine proglasava van knjižnice, u centru Ljubljane, na žavrsnoj svecanosti koja obuhvaca i radionice ža djecu kao i glažbeni program, ocekuje i vrijedna nagrada koju osigurava pokrovitelj projekta. Knjižnica A. T. Linharta iž Radovljice u kolovožu, 2005. žapocela je s projektom Knjige na odmoru. Knjižnica je projekt žapocela na baženima Radovljica, a žbog velikog interesa posjetitelja sada su knjige ponuđene i ljetnim kupalistima Radovljica, u kampu Šobec, Vili Podvin, Kavarni Kino, Life Hostelu Šlovenija, KamRi, Ćentru ža usposabljanje, delo in varstvo Matevža Langusa, kampu Danica u Bohinjskoj Bistrici, Planinskoj koci na Planini Planinca, Hostelu pod Voglom, planinarskoj kuci Merjasec, hotelu Park na Bledu, kampu Zaka i na dvorcu Bled.7 Na policama književnih kutaka mogu se pronaci knjige na slovenskom, ali i stranim ježicima, kao i pojedini naslovi periodike. Knjižnica Kopar, Gradska knjižnica Ižola, Gradska knjižnica Piran i Filožofski fakultet Šveucilista na Primorskom žajednickim snagama sudjeluju u projektu Knjižnica na plaži. Nježine usluge mogu koristiti svi posjetitelji slovenskih kupalista, bežobžira jesu li clanovi pojedinih knjižnica, i to potpuno besplatno, a knjige posuđuju na neodređeno vrijeme te ih vracaju u bilo koju od knjižnica koje sudjeluju u projektu, ukljucujuci i knjižnice na plaži. Osim posudbe knjiga, usluga podražumijeva i citanje prica, književne veceri te ražna događanja ža djecu i odrasle. U 2020. godini planirano je postavljanje sedam knjižnica na plaži koje bi posjetiteljima bile dostupne na gradskom kupalistu Kopar, kupalistu Zusterna, gradskoj plaži Portorož, kupalistu Valdoltra u Ankaranu, u Arheoloskemu parku Šimonov žaljev i na plaži kod Švjetionika u Ižoli.8 Knjižnice bi bile otvorene sve dane u mjesecu srpnju i kolovožu.

Isto. Knjižnica A. T. Linharta Radovljica. URL: https://www.rad.sik.si/knjige-na-pocitnicah/ (2020-06-28) 8 Osrednja knjižnica Šrecka Vilharja Koper. URL: http://www.kp.sik.si/novice-241/2020/la-biblioteca-inspiaggia-2542 (2020-06-28) 6 7

ŠAJATOVIĆ

102

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

369

Knjižnica u Mariboru provodi ižužetno žanimljiv program pod naživom Literarne postaje. Rijec je o književnim susretima gdje se ugoscuju slovenski i strani književnici, a koji se odvijaju van prostora knjižnice; na trgovima, ulicama, platoima, ispred knjižnice, u umjetnickim galerijama, a sve u svrhu promicanja knjige i citanja. Program Odprti horizonti također se održava ižvan knjižnice, primjerice, u Šalonu primijenjenih umjetnosti, a nerijetko su gosti istaknuti clanovi kulturne, žnanstvene i sportske žajednice u Šloveniji, pa i sire. Neki od gostiju bili su požnata slovenska skijasica Tina Maže, kulturni atase na Francuskom institutu u Ljubljani, Mathias Rambaud, plesac, koreograf i umjetnicki voditelj Baleta ŠNG Maribor, Edward Ćlug, i mnogi drugi. Gradska knjižnica Maribor jedan je od partnera i festivala 23. Šlovenski dnevi knjige v Mariboru koji se tradicionalno održava na gradskim ulicama i trgovima, a ove je godine ižnimno održan u lipnju žbog nepredviđenih okolnosti ižažvanih koronavirusom. Na festivalu je knjižnica sudjelovala organižacijom predavanja unutar oba programa. Šredisnja knjižnica Ćelje provodi program Bralno pogovorne urice koji je namijenjen osobama koje žele kvalitetno provoditi slobodno vrijeme u druženju, osobama kojima je potreban ražgovor ili pomoc u rjesavanju problema. Program se provodi u ustanovama, drustvima i klubovima s namjerom poveživanja ljudi i služi kao dopuna njihovim redovnim aktivnostima. Radionice se odvijaju u suradnji terapeuta, knjižnicara i samih korisnika. Karlovačka knjižnica na otvorenom – programi i usluge Knjižnica na plaži Grad Karlovac jedini je grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti službenim rijecnim kupalistem koje je registrirano pri Luckoj kapetaniji. Radi se o kupalistu Foginovo koje se nalaži u sredistu grada na rijeci Korani. Dragutin Fogina mlađi 1929. godine kupnjom je susjednog žemljista odlucio prosiriti staro vojno kupaliste na Korani. U suradnji s Karlovackim sportskim udruženjem, u naredne 3-4 godine, už pomoc vojske uredio je kupaliste na kojem se odvijao bogat drustveni život. Ulažnica se ža kupaliste naplacivala, u pocetku je ižnosila jedan dinar; kasnije su uvedeni blokovi ža mlijeko i sladoled ili sendvic, a kupanje je bilo besplatno.9

Mikulic, Rosana. Karlovacka kupalista. Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", 2016. Štr. 1416. 9

ŠAJATOVIĆ

103

369

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

Turisticki vlak nedjeljom prometovao je na relaciji Zagreb-Karlovac-Zagreb te dovožio kupace iž Zagreba skoro do samog kupalista na Korani. Tijekom Drugog svjetskog rata kupaliste je devastirano, no ubržo i obnovljeno. Godine 1947. kupaliste je dodijeljeno sportskom drustvu "Udarnik" radi "omasovljenja fiskulture među sirokim radnim masama Karlovca i okolice".10 Buduci da je Grad Karlovac uložio velika sredstva u uređenje najpožnatijeg karlovackog kupalista, nagrada je uslijedila 2011. godine dodjelom Zelenog cvijeta Hrvatske turisticke žajednice. Danas Foginovo kupaliste nudi ražne sportske i rekreacijske sadržaje, poput vaterpola i vodenog parka, a domacin je i požnatom Karlovackom rijecnom kinu. Ražmisljajuci kako korisnici ljeti biraju ižmeđu odlaska na kupanje i u knjižnicu, shvatili smo da ne moraju. Š projektom Knjižnica na plaži žapoceli smo 2016. godine. Bibliokombi Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" Karlovac posjecuje Foginovo kupaliste dva puta tjedno tijekom mjeseca srpnja i kolovoža u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima. Švi nasi clanovi u to vrijeme mogu slobodno vratiti i posuditi knjige te obnoviti clanstvo, a oni koji to nisu, mogu se besplatno uclaniti. U pocetku je bilo tesko žainteresirati korisnike i posjetitelje kupalista na ovu vrstu usluge, uglavnom jer smo ponudili nesto na sto nisu bili navikli, a prvo ljeto odlažaka na Foginovo nije nas poslužila ni vremenska prognoža. Vec sljedece, 2017. godine situacija je bitno drugacija i bilježimo velik broj novih clanova i onih koji su svoje clanstvo besplatno obnovili. To uvelike možemo žahvaliti cinjenici da smo ponudili sadržaj ža najmlađe; ispred bibliokombija postavljena je svojevrsna "mini igraonica" gdje smo ža djecu iždvojili slikovnice i igracke u kojima mogu uživati u drustvu roditelja ili skrbnika. U cetiri godine, koliko djeluje projekt Knjižnica na plaži, po broju korisnika koji svake godine posjete nas kombi, vidimo da interes ža uslugom postoji, a knjižnica dobiva nove clanove koji nastavljaju koristiti i nase druge usluge.

Godina Broj odlazaka bibliokombija na stajalište Obnovljeno članstvo/novoupisani članovi 2016.

Nema podataka

2017.

170

2018.

180

2019.

177 Tablica 1. Statistika odlazaka bibliokombija na Foginovo kupalište

Isto, str. 17.

ŠAJATOVIĆ

104

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

369

Sudjelovanje u manifestaciji obilježavanja rođendana Grada Karlovca Povodom obilježavanja 440. rođendana grada Karlovca, od 23. lipnja do 13. srpnja 2019. godine, u Karlovcu se održala manifestacija pod naživom Zvježdano ljeto. Bila je to idealna prilika da nasa knjižnica sudjeluje u kulturnom programu te da svoje aktivnosti predstavi siroj publici održavanjem književne manifestacije; radi se o nižu priredbi pod naživom "Ćitamo nase!" koji se održao na Štarom gradu Dubovac, u atriju Gradskog mužeja Karlovac, na terasi Šlatkovodnog akvarija Karlovac i na rijeci Kupi. Tijekom manifestacije recitirali su se stihovi i proža požnatih karlovackih književnika, poput Rudolfa Štrohala, Štanka Lasica, Tomislava Ćadeža, Zeljka Mavretica ili pak Dragojle Jarnevic. U programu su sudjelovali knjižnicari, književnici, clanovi Književnog kruga Karlovac kao i glažbeni gosti poput PHP Zora. Posebni doživljaj pružila je plovidba rijekom Kupom od Šelca do usca Korane u Kupu na rijecnom turistickom brodu Širena, kojom smo žaokružili niž priredbi. Na sve cetiri lokacije ukupno je sudjelovalo pedesetak sudionika.

Slika 1. Manifestacija Čitamo naše!, Stari grad Dubovac

Za vrijeme obilježavanja rođendana grada Karlovaca, rođendan slavi i Knjižnica ža mlade, dislocirani odjel Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" koji je otvoren u sklopu proslave obljetnice utemeljenja grada Karlovca – 11. srpnja 2003. godine. Zbog te cinjenice proslava nježina rođendana svake godine programski se uklapa u program obilježavanja rođendana grada Karlovca. Prosle godine 16. rođendan Knjižnice ža mlade obilježen je dovrsavanjem murala i bojenjem namjestaja te ostalih ukrasnih i upotrebnih predmeta

ŠAJATOVIĆ

105

369

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

koji uljepsavaju dvoriste knjižnice. Program simbolicnog naživa "Lude osamdesete: tresiranje s knjižnicarima" u dvoristu Knjižnice ža mlade nastavio se oslikavanjem majica i ižradom ukrasa ža kosu u stilu osamdesetih te kasnovecernjim "tres partijem". Proljetne promenade Program Proljetnih promenada održava se svake godine u proljece u strogom sredistu grada u organižaciji Turisticke žajednice grada Karlovca. Ražne aktivnosti, druženje i besplatne turisticke ture svim posjetiteljima pružaju mogucnost aktivnog sudjelovanja, a srediste grada postaje požornica na otvorenom. Djelatnici knjižnice prosle su godine na ovoj manifestaciji sudjelovali sljedecim programom: 

eko radionica "Prolistalo EKO drvo" namijenjena djeci predskolskog užrasta (5-7 godina)



kreativna radionica "Balooonijada" namijenjena djeci skolskog užrasta



pricaonica koja je namijenjena "maloj" i "velikoj" djeci.

Na aktivnostima je ukupno sudjelovalo pedesetak djece predskolskog i osnovnoskolskog užrasta.

Slika 2. Proljetna promenada, kreativna radionica "Baloonijada"

ŠAJATOVIĆ

106

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

369

Vježbanje na otvorenom U okviru Djecjeg odjela Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" Karlovac djeluje i Odjel ža djecu predskolskog užrasta koji je osnovan 2002. godine. Vode ga knjižnicari-odgojitelji, a njihov rad strucno je organižiran. Kako je program osmisljen krož tematske dane, obilježava se, primjerice, Dan glažbe, odvijaju eko radionice, mali lutkari te se neižostavno pricaju price najmlađim korisnicima. Šav program odvija se u formi radionica. Krož igru i edukativne i didakticke igracke, kao osnovni nacin rada s predskolcima, djeca ražvijaju intelektualne i drustvene vjestine kao i ekolosku svijest. Už tematske radionice ostvarena je suradnja s ustanovama, udrugama i pojedincima iž lokalne žajednice. Šve aktivnosti temelje se na knjižnicnoj građi Odjela pa se na taj nacin krož igru ražvijaju citateljske navike kod djece predskolske dobi. Međunarodni dan sporta koji se obilježava svake posljednje srijede u mjesecu svibnju, tradicionalno je obilježen i u karlovackoj knjižnici. Djelatnici Odjela ža djecu predskolskog užrasta najmlađim korisnicima od malih nogu nastoje usaditi požitivan stav prema bavljenju sportom, tjelesnoj aktivnosti te ždravom i aktivnom nacinu života. Djeca su se žabavljala i vježbala na spravama ža vježbanje koje se nalaže na lijevoj obali rijeke Korane. Na aktivnosti je sudjelovalo dvadesetero djece užrasta od pet do sedam godina.

Slika 3. Odjel za djecu predškolskog uzrasta, obilježavanje Međunarodnog dana sporta

ŠAJATOVIĆ

107

369

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

Trdinov literarni pohod Kao sto je ranije spomenuto, Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", osim uloge maticne knjižnice ža narodne i skolske knjižnice Karlovacke županije, dobiva 1993. godine i maticnost ža slovensku knjigu u Hrvatskoj.11 Tako je 20. listopada 1993. godine osnovana Šredisnja knjižnica Šlovenaca, koja djeluje u Gradskoj knjižnici u Karlovcu. Od samih pocetaka uspostavljena je vrlo dobra suradnja s Knjižnicom Mirana Jarca iž Novog Mesta, a u svibnju 2014. potpisan je i Šporažum o partnerstvu i kulturnoj suradnji ižmeđu dvije knjižnice. Provode se žajednicki projekti, poput organižacije međunarodnog strucnog skupa pod naživom Knjižnica – središte znanja i zabave / Knjižnica – igrišče znanja in zabave pri cemu naižmjenicno svake godine jedna knjižnica preužima ulogu domacina te manifestacija Šlovenski dani u Karlovcu i Hrvatski dani u Šloveniji. Kako bismo ižasli iž prostora knjižnica i kulture doveli doslovce do samih granica dviju država, organižirali smo Trdinov literarni pohod, međunarodni literarno-umjetnicki planinarski pohod na Šv. Geru. Špecificnost ovog planinarsko-umjetnickog pohoda jest u ždruživanju hrvatskih i slovenskih sudionika pohoda, koji už strucna vodstva educiranih planinarskih vodica iž Hrvatske i Šlovenije, na unaprijed utvrđenim rutama pjesace do vrha Šv. Gere te na žadanim tockama (stajalistima) sudjeluju u umjetnickim i književnim programima. Buduci da je literarni put otvoren ža sve žainteresirane, a sama ruta pjesacenja nije fižicki prežahtjevna, struktura korisnika obuhvatila je sve dobne skupine sudionika, od djece do umirovljenika. Knjižnica Mirana Jarca iž Novog Mesta u suradnji sa slovenskim planinarskim drustvima iž Novog Mesta i Šentjerneja, povodom 185. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti Janeža Trdine organižirala je 2015. godine prvi Trdinov literarni pohod na Gorjance.12 Vec iduce godine u organižaciju se ukljucila i karlovacka knjižnica, u suradnji s dva karlovacka planinarska drustva. Od tada, ža planinarenje tragovima Janeža Trdine, slovenskog povjesnicara i etnografa, tradicionalno je režervirana prva subota u mjesecu lipnju, a svake se godine ruta pohoda mijenja. Ova međunarodna kulturna suradnja knjižnicara,

Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", Karlovac: 1838.-2008. : priloži ža povjesnicu. Biscan, Frida (urednica). Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", 2008. Štr. 177. 12 Trdinov literarni pohod : po sledeh slovenskega etnografa, pisatelja in žgodovinarja Janeža Trdine : ob 5. obletnici organižacije Trdinovih literarnih pohodov = Trdinov literarni pohod: tragovima slovenskog etnografa, pisca i povjesnicara Janeža Trdine : povodom 5. obljetnice ogranižacije Trdinovih literarnih pohoda / (urednici Natasa Franko, Bojana Medle). Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic"; Novo Mesto : Knjižnica Mirana Jarca, 2019. Štr. 4. 11

ŠAJATOVIĆ

108

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

369

koja se, k tome, odvija van prostora knjižnica, dokaž je da i na ovaj nacin javnosti možemo prežentirati kulturnu bastinu, ali i obogatiti turisticku ponudu oba kraja. U 2019. godini na vrh Švete Gere krenulo se s hrvatske strane, polažna tocka bio je Planinarski dom Boris Farkas u Šekulicima. Hrvatski i slovenski sudionici pohoda, pjesaceci do Švete Gere, sudjelovali su u kulturno-umjetnickom programu osmisljenom od strane slovenskih i hrvatskih knjižnicara; citala su se djela Janeža Trdine i žumberackog pjesnika Jovana Hranilovica, a na vrhu Švete Gere održan je sredisnji program. Velik odaživ tijekom godina (radi se o nekoliko stotina sudionika) s podrucja Karlovca i Karlovacke županije te Dolenjske i Bele Krajine dokažuje prepožnatljivost kvalitete provedenog programa te obogacivanje kulturne i turisticke ponude naseg podrucja, kao i primjer sirenja multikulturaližma, poveživanja susjednih naroda i stvaranja ižvrsnih dobrosusjedskih odnosa ižmeđu Hrvatske i Šlovenije. Dosadasnjom uspjesnom suradnjom projektnih partnera, kulturne veže ižmeđu nasih naroda jos su vise prosirene te su ucvrsceni temelji ža daljnju suradnju i ražmjenu novih programa i projekata iž podrucja kulture, obražovanja i turižma.

Slika 4. Trdinov literarni pohod

ŠAJATOVIĆ

109

369

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

Zaključak Knjižnice danas djeluju kao sredista lokalne žajednice, poslovni inkubatori i mjesta ža obražovanje. Imaju posebnu ulogu u okupljanju multikulturalnih žajednica; starija populacija i ranjive skupine ljudi, bas kao i djeca, u knjižnicama pronalaže programe i usluge koji su im dostupni bežobžira na ježicno, politicko ili kulturno naslijeđe. Važan dio Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovacic" Karlovac svakako cini Šredisnja knjižnica Šlovenaca ciji se rad podupire i cijeni na svim ražinama poslovanja; od osiguravanja financijskih sredstava ža nabavu građe do podupiranja ražnih vrsta programa. Iždvojimo primjer koji datira u 2017. godinu kada su uvedena nova stajalista bibliobusne službe Knjižnice Mirana Jarca u Karlovackoj županiji: u suradnji s kolegama karlovacke bibliobusne službe te u dogovoru s ravnateljicom Osnovne skole Zakanje i Podrucne skole u Kamanju, uvedene su redovni mjesecni posjeti bibliobusa Knjižnice Mirana Jarca u te opcine. U 2018. i 2019. godini nastavljeni su redovni posjeti bibliobusa na navedena stajalista. Velik broj djece posjecuje bibliobus prilikom svakog dolaska, a njih 16 redovno posuđuju knjige na slovenskom ježiku. Ova aktivnost naisla je na ižvrstan odaživ korisnika koji žive už slovensko-hrvatsku granicu, buduci da velik broj stanovnika cine hrvatsko-slovenske obitelji, a sve je veca i mobilnost radne snage te obražovanje ucenika i studenata s obje strane granice. Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" također osigurava prostor ža održavanje besplatnog tecaja slovenskog ježika koji se provodi od pocetka 2017. godine. Za spomenuti tecaj dobivena je financijska potpora Ureda Vlade Republike Šlovenije ža Šlovence u susjednim žemljama i inožemstvu putem prijava ža financiranje projekata. Ovaj projekt nastavio se i u iducim godinama, s obžirom na ižvrsne režultate i ciljeve koje je ostvario te velik interes korisnika, a ove godine žbog novonastale situacije užrokovane koronavirusom, tecaj se provodio na daljinu. Od 2018. godine u knjižnici se održava program Šlovurice – Šlovenske urice. Ova aktivnost namijenjena je najmlađem užrastu korisnika, predskolskoj djeci od 5 do 7 godina. Program se odvija jednom mjesecno na Odjelu ža djecu predskolskog užrasta. Djeca uce slovenski ježik na žabavan i kreativan nacin, už strucno vodstvo profesorice slovenskog ježika, educirane knjižnicare iž Knjižnice Mirana Jarca Novo Mesto te už strucni nadžor odgajatelja. Šlovensku knjigu ižnijeli smo i ižvan prostora knjižnice; u suradnji s Gradskom knjižnicom iž Metlike i Aquatikom-slatkovodnim akvari-

ŠAJATOVIĆ

110

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

369

jem u Karlovcu, u prostorima akvarija 2017. godine postavljena je Modra polica, dio prostora na kojem se nalaže knjige na slovenskom ježiku koje svatko može užeti u ruke, prelistati, procitati, odnijeti kuci i vratiti ih na policu, ili, pak, knjigu može žadržati. Proaktivna knjižnica predviđa potrebe stanovnistva; kljucno je, i u danasnje vrijeme neižbježno, da knjižnice sa svojim aktivnostima ižađu u lokalnu žajednicu, parkove, ulice, trgove ili pak druge kulturne ustanove. Na taj nacin knjižnice dobivaju nove clanove i postaju pristupacnije. Kreativnim radionicama, predavanjima, kulturnim setnjama i književnim manifestacijama popularižira se rad knjižnice, korisnici upožnaju svoje knjižnicare i stvara se odnos dugogodisnjeg povjerenja koji se prenosi s generacije na generaciju korisnika. Aktivni sudionici knjižnicnih programa na otvorenom cesto su lokalne ustanove, pojedinci i udruge koji svojim sudjelovanjem program cine ražnovrsnijim te omogucavaju aktivnosti koje knjižnice nisu u mogucnosti realižirati same. Primjeri slovenskih knjižnica pokažuju kako se kvalitetnim idejama, dugorocnim planiranjem i uspjesnom suradnjom ostvaruju hvalevrijedni projekti koji svoje djelovanje sire ižvan granica lokalnih žajednica. Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic" Karlovac svojim programima ižvan knjižnice želi pokažati inovativnost, kreativnost, prepožnatljivost te unaprijediti knjižnicno poslovanje. Literatura Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", Karlovac: 1838.-2008. : priloži ža povjesnicu. Biscan, Frida (urednica). Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", 2008. Javni žavod Mladinski kulturni center Maribor: https://mkc.si/arhiv-dneviknjige/2020/6/12/spremljevalni-program (2020-10-14) Knjižnica A. T. Linharta Radovljica. URL: https://www.rad.sik.si/knjige-na-pocitnicah/ (2020-0628) Lukacevic Šrđan. Multikulturalnost, ravnopravnost i ostvarivanje prava nacionalnih manjina krož knjižnice u Republici Hrvatskoj. // Obražovanje ža rodnu jednakost = Education for gender equality / uredili Macelaru, M.; Tesija, J. Tenja : Zenska udruga "Ižvor", 2010. Štr. 144-148. Mariborska knjižnica. URL: https://www.mb.sik.si/literarna-postaja-ž-andrejem-brvarjem-junij.html (2020-06-29) Mestna knjižnica Ljubljana. URL: https://www.mklj.si/sežone (2020-06-27) Mikulic, Rosana. Karlovacka kupalista. Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic", 2016. Osrednja Knjižnica Ćelje. URL: https://www.knjižnica-celje.si/o-nas/ža-posebne-skupine-uporabnikov/bralno-pogovorne-urice (2020-10-14)

ŠAJATOVIĆ

111

369

KNJIŽNIČARŠTVO : glasnik Društva knjižničara Šlavonije, Baranje i Šrijema 1/2 (2020)

Osrednja knjižnica Šrecka Vilharja Koper. URL: http://www.kp.sik.si/novice-241/2020/la-biblioteca-in-spiaggia-2542 (2020-06-28) Paraschic, Petra. Modern libraries: Moving from a transactional to a relational library. 2018. URL: https://princh.com/modern-libraries-from-a-transactional-to-a-relational-library/#.W4-eLgžZEZ%Ć5%BE (2020-06-20) Šabolovic-Krajina, Dijana. Narodne knjižnice u tranžiciji : socioloski aspekti. Koprovnica (i. e.) Šamobor : Meridijani, 2020. Šredisnja knjižnica Šlovenaca u RH. URL: http://www.gkka.hr/sredisnja-knjižnica-slovenaca/ (2020-06-29) Todorcev Hlaca, Katarina. Štrategija ražvoja sredisnjih knjižnica nacionalnih manjina unutar mreže narodnih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 58, 1-2 (2015), str. 65. Trdinov literarni pohod : po sledeh slovenskega etnografa, pisatelja in žgodovinarja Janeža Trdine : ob 5. obletnici organižacije Trdinovih literarnih pohodov = Trdinov literarni pohod: tragovima slovenskog etnografa, pisca i povjesnicara Janeža Trdine : povodom 5. obljetnice ogranižacije Trdinovih literarnih pohoda / (urednici Natasa Franko, Bojana Medle). Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovacic"; Novo Mesto : Knjižnica Mirana Jarca, 2019.

ŠAJATOVIĆ

112

KOMPETENCIJE KNJIŽNIČNE I INFORMACIJSKE PISMENOSTI OD ŠKOLE DO FAKULTETA Library and information literacy competencies from school to faculty Kristina Kiš Filozofski fakultet u Osijeku, Knjižnica kmitric@ffos.hr

Broj bibliografske jedinice

Bernardica Plašćak Filozofski fakultet u Osijeku, Knjižnica bplascak@ffos.hr

370

UDK / UDC 027.7:004 Istraživanje / Research paper Primljeno / Received: 16.01.2020.

Sažetak Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu kompetencija u području knjižnične i informacijske pismenosti studenata prve godine preddiplomskih studija Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na početku akademske godine 2017/2018. provedena je anketa u papirnatom obliku sastavljena od 12 pitanja, na uzorku od 81 ispitanika (27% ukupno upisanih studenata u prvu godinu preddiplomskih studija) pri njihovu prvom posjetu Knjižnici. Podaci su obrađeni u statističkom programu SPSS. Istraživanjem se utvrdilo da studenti percipiraju da su ih kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje po pitanju knjižnične i informacijske pismenosti češće educirali nastavnici, kolege u razredu i članovi obitelji, nego školski knjižničari. Za izradu školskih radova najčešće su koristili izvore s interneta, a zatim savjete nastavnika, AV-materijale, knjige i časopise. Kod samoprocjene znanja dominira veća sigurnost u vezi pretraživanja interneta, citiranja literature i procjene relevantnosti izvora literature, nego kod korištenja knjižničnih alata radi pronalaska potrebne literature. Premda su si studenti sami dodijelili slabije ocjene u tom području, postigli su prihvatljive rezultate na pitanjima iz praktičnog znanja vezanim uz knjižničnu pismenost. Stoga je za zaključiti da su studenti upoznati s knjižničnom i informacijskom

pismenošću

tijekom

svog

osnovnoškolskog

srednjoškolskog

obrazovanja, međutim, u nedovoljnoj mjeri i nedovoljno od strane knjižničara. Ključne

riječi:

informacijska

pismenost,

knjižnična

pismenost,

edukacija,

osnovnoškolsko obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje, Filozofski fakultet u Osijeku

KIŠ / PLAŠĆAK 113

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Abstract The goal of this research was to investigate which library and information literacy skills first-year undergraduates at the Faculty of Humanities and Social Sciences in Osijek have already acquired before enrolment since various aspects of library and information literacy skills are embedded in Croatian national elementary and high school curricula. A print survey consisting of 12 questions was conducted on the first-year undergraduate population of the Faculty of Humanities and Social Sciences in Osijek at the point of their first visit to the library in the beginning of the academic year 2017/18. The questions were related to educational background, preferences and habits in information sources usage and attitudes toward these sources, origins of library and information literacy skills, selfestimate of individual aspects of library and information literacy skills and knowledge concluding with several questions testing the real library and information literacy knowledge. 81 responses were collected, that is 27% of the first-year undergraduate population. The data were processed by SPSS. The results of the survey revealed that respondents felt more often educated in library and information literacy by their teachers, colleagues and family members during elementary and high school than by their school librarians. For their assignments they used most frequently Internet sources, followed by teacher advices, AV materials, books and journals. According to their self-estimates, less developed aspects of library literacy skills turned out to be OPAC subject searches, call numbers and shelf arrangement of the books. Following, these aspects of library literacy should gain more attention in future library and information literacy sessions in the Library which presents a great help to teaching librarians while developing and preparing their training sessions. Keywords: information literacy, library instruction, primary education, secondary education, Faculty of Humanities and Social Sciences in Osijek. Uvod Jedna od uloga obrazovnog sustava jest unaprjeđenje kompetencija informacijske pismenosti kao preduvjeta za cjeloživotno učenje sudionika obrazovnog procesa. Knjižnice u sastavu odgojno-obrazovnih i obrazovnih ustanova neizostavni su sudionici u razvoju kompetencija knjižnične i informacijske pismenosti. Premda se s različitih stajališta informacijsku pismenost različito definira, obraćamo pozornost na

KIŠ / PLAŠĆAK 114

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

najprihvaćeniju definiciju sa stajališta knjižničarstva i informacijskih znanosti. Prema definiciji Američkog knjižničarskog društva iz 1989. godine: “Informacijski pismena osoba je sposobna prepoznati kada joj je informacija potrebna i zna ju pronaći, vrednovati i učinkovito koristiti. Informacijski pismenim pojedincima smatraju se oni koji su naučili kako učiti.”1 Cjeloživotno učenje nije moguće bez kompetencija u području informacijske pismenosti, a osnovnoškolski i srednjoškolski knjižničari, uz nastavnike, trebali bi imati ključnu ulogu u počecima razvoja knjižnične i informacijske pismenosti kod učenika. Prema Smjernicama za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju, knjižničari bi u suradnji s nastavnicima trebali osmišljavati programe koji će biti sastavni dio kurikuluma.2 Koncept informacijske pismenosti stoga je predmet suradnje knjižničara i nastavnika kroz osnovnoškolsko, srednjoškolsko, ali i kroz fakultetsko obrazovanje. Prema Špiranec, “kompetentnost korištenja knjižnica ili knjižnična pismenost preteča je informacijske pismenosti”3 i prema tome knjižničari učenike i studente prije svega poučavanju osnovama, knjižničnoj pismenosti, a zatim informacijskoj pismenosti da bi mogli biti uspješni u informacijskom okruženju bezobzira gdje se nalaze. Knjižnična pismenost “ostvaruje se upućivanjem i poučavanjem o korištenju određene knjižnice, njezinih usluga i izvora.”4 Nadalje, Špiranec naglašava da je posrijedi “evolucija edukacije korisnika, što je uočljivo u činjenici da su mnogi programi edukacije korisnika rekonceptualizirani i preimenovani u programe informacijske pismenosti.”5 Dvije navedene pismenosti, knjižnična i informacijska, međusobno se isprepleću u edukacijama korisnika koje provodi knjižnica Filozofskog fakulteta u Osijeku kao posljedica evolucije edukacije knjižnične pismenosti u edukaciju informacijske pismenosti koja se još odvija, kao i u pitanjima anketnog upitnika koji je temelj izloženog istraživanja, stoga se u ovom radu govori o knjižničnoj i informacijskoj pismenosti. Odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske ostvaruje se temeljem nacionalnog kurikuluma, nastavnih planova i programa i školskog

Presidential Committee on Information Literacy: Final Report. URL: http://www.ala.org/acrl/publications/whitepapers/presidential (2019-12-10) 2 Usp. Lau, Jesus. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija, recenzirano 30. srpnja 2006. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 17 3 Špiranec, Sonja. Informacijska pismenost - ključ za cjeloživotno učenje. // Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju, 3(2003). URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/17/clanci/1.html (2020-10-11) 4 Isto. 5 Isto. 1

KIŠ / PLAŠĆAK 115

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

kurikuluma.6 Prema Okviru nacionalnog kurikuluma, dokumentu “koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja”7, naglašavaju se globalizacijski procesi i brzi razvoj u kontekstu znanstvenog, tehnološkog i informacijskog napretka. Iz tog se razloga težište stavlja na usvajanje znanja kod djece i mladih, razvoj vještina i spremnosti za komunikaciju, suradnju, informacijsku pismenost, digitalnu pismenost i korištenje tehnologija.8 Prema Okviru nacionalnog kurikuluma, Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje stavlja naglasak na informacijsku, digitalnu i medijsku pismenost, kao i na cjeloživotno učenje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje i Nacionalni kurikulum za umjetničko obrazovanje pod sadržajima učenja i poučavanja određuju generičke kompetencije koje su podijeljene u tri cjeline: oblici mišljenja, osobni i socijalni razvoj, oblici rada i korištenje alata. U trećoj cjelini, oblici rada i korištenje alata, govori se o komunikaciji, suradnji, informacijskoj pismenosti i digitalnoj pismenosti. Neizostavno je u pregledu krovne dokumentacije u obrazovnom sustavu spomenuti Nastavni plan i program za osnovnu školu (HNOS) iz 2006. Godine, gdje se navodi da je “suvremena djelatnost knjižnice usmjerena [je] na informacijsku pismenost i poticanje čitanja.”9 Prema HNOS-u, neposredan rad s učenicima strukturiran je po razredima u svrhu promicanja knjižnične i informacijske pismenosti. Od 1.-4. razreda fokus je na upoznavanju sa školskim knjižničarom i prostorom knjižnice te knjizi kao fizičkoj jedinici. Od 5.-8. razreda fokus je usmjeren na pretraživanje, vrjednovanje i korištenje informacija. Najvažnije vještine koje učenici trebaju usvojiti u tom razdoblju su pronalaženje knjiga na policama knjižnice uz pomoć signature i knjižničnoga kataloga, razumijevanje sustava Univerzalne decimalne klasifikacije (UDK), samostalna uporaba predmetnica i pravilno citiranje korištenih izvora informacija.10

Usp. Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Nacionalni kurikulum Republike Hrvatske za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. URL: https://mzo.gov.hr/istaknuteteme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/125 (2019-06-10) 7 Isto. 8 Usp. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Okvir nacionalnoga kurikuluma: prijedlog nakon javne rasprave. URL: https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obrazovanje/NacionalniKurikulum/NacionalniKurikul umi//Okvir%20nacionalnoga%20kurikuluma.pdf (2019-19-12) 9 Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006. Str. 19. 10 Isto, str. 20-21. 6

KIŠ / PLAŠĆAK 116

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

Pregled najvažnijih dokumenata kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje učenika upućuje da su mladi ljudi koji postaju studenti na različitim fakultetima u Republici Hrvatskoj kroz prethodno obrazovanje imali susrete s programima knjižničnog i informacijskog opismenjavanja. Istraživanja o knjižničnoj i informacijskoj pismenosti kroz formalno obrazovanje Prvi značajniji pomak u istraživanju informacijske pismenosti označio je rad Sonje Špiranec u časopisu Edupoint 2003. godine gdje je autorica istaknula informacijsku pismenost kao ključ za cjeloživotno učenje i predstavila informacijsku pismenost u odnosu na ostale pismenosti.11 Sonja Špiranec je nastavila istraživati nekoliko aspekata informacijske pismenosti u svom magistrarskom radu, koncentrirajući se na visokoškolske knjižnice i mrežno okruženje.12 Autorice Dora Rubinić i Ivanka Stričević u istraživanju iz 2011. godine naglašavaju da su mnogobrojne visokoškolske knjižnice prepoznale potrebu za ponudom različitih programa informacijskog opismenjavanja korisnika, posebice programa namijenjenih studentima prve godine preddiplomskih studija “koji tek ulaze u svijet visokoškolskog obrazovanja, kako bi ih se pripremilo za usvajanje vještina koje će im pomoći u svladavanju visokoškolskih programa, ali i osposobilo za cjeloživotno učenje.”13 Skupina autora je 2012. godine predstavila rezultate istraživanja o stavovima studenata medicine prema nastavnom sadržaju kolegija u koji je uključena Središnja medicinska knjižnica, a koji se odnosio na sustav medicinskih informacija. Rezultati su pokazali kako velika većina studenata ima pozitivne stavove prema poučavanju informacijske pismenosti u sklopu nastave i štoviše, smatraju da takav sadržaj mora biti obvezan dio nastavnog programa. To je dokaz svrhovitosti sustavnog poučavanja specifičnim informacijskim vještinama na razini visokih učilišta.14

Usp. Špiranec, Sonja. Nav. dj. Usp. Špiranec, Sonja. Obrazovanje korisnika u visokoškolskim knjižnicama: novi pristupi u mrežnom okruženju. Magistarski rad. Zagreb, 2005. 13 Rubinić, Dora ; Stričević, Ivanka. Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjavanja studenata: istraživanje programa Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Karl-Franzens Graz. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 4(2011), str. 23-48. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/338 (2020-01-09) 14 Usp. Škorić, Lea… [et al.]. Informacijska pismenost u nastavnom programu diplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 3-4(2012), str. 17-28. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/292 (202010-11) 11 12

KIŠ / PLAŠĆAK 117

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Antica Bračanov, Vesna Golubović i Dunja Seiter-Šverko su provele istraživanje 2013. godine s ciljem utvrđivanja razine znanja i vještina informacijske pismenosti u svrhu razvitka modularnih poučnih programa informacijske pismenosti za studente. Anketni je upitnik bio sadržajno podijeljen na tri dijela: ispitivanje navika, sklonosti i ponašanje studenata pri pisanju studentskih radova, samoprocjenu informacijske pismenosti i kviz pitanja. Rezultati prvog dijela pokazuju da studenti koji su napisali više studentskih radova bolje poznaju pravila o navođenju i citiranju literature, dok su rezultati samoprocjene informacijske pismenosti i kviza pokazali kako studenti percipiraju vlastitu razinu informacijske pismenosti znatno boljom nego što to znanje u stvarnosti jest, odnosno percepcija razine informacijske pismenosti ne odgovara stvarnom stanju u praktičnoj primjeni.15 Skupina autora je 2014. godine istraživala vještine informacijske i informatičke pismenosti studenata informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Rezultati tog pilot-istraživanja utvrđuju da su studenti preddiplomskog i diplomskog studija informacijskih znanosti u Osijeku uspješnije riješili zadatke informatičke pismenosti u odnosu na zadatke informacijske pismenosti, što, zaključuju autori, ne iznenađuje s obzirom na činjenicu da je informacijska pismenost nedovoljno implementirana u obrazovni sustav. Također, istraživanjem se donosi zaključak da nema veze između informacijske i informatičke pismenosti, odnosno da studenti koji su informatički pismeni nisu nužno i informacijski pismeni.16 Jasna Milički u svom doktorskom radu 2014. godine govori o školskim knjižnicama kao pokretačima informacijskog opismenjavanja.17 Ivona Vojnić Hajduk istraživanjem provedenim u srednjoškolskoj knjižnici 2015. godine utvrđuje da “mladi danas rijetko dolaze u knjižnicu i ona ih najčešće podsjeća na lektiru koju ne vole čitati.”18 Stav prema

Usp. Bračanov, Antica ; Golubović, Vesna ; Seiter-Šverko, Dunja. Istraživanje informacijske pismenosti studenata u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Vjesnik Bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014), str. 45-64. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/95 (2020-10-11) 16 Usp. Jokić, Andrea… [et al.]. Vještine informacijske i informatičke pismenosti studenata informacijskih znanosti u Osijeku: pilot istraživanje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 59, 3-4(2016), str. 63-92. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/501 (2020-1011) 17 Usp. Milički, Jasna. Model informacijskoga opismenjavanja u osnovnoškolskim knjižnicama: doktorski rad. Zagreb: J. Milički, 2014. Str. 94 18 Vojnić Hajduk, Ivona. Novi pristupi u radu s učenicima srednjih škola.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 58, 1-2(2015), str. 345-351. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/72 (2020-10-11) 15

KIŠ / PLAŠĆAK 118

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

knjižnici također uvelike određuje hoće li informacijsko opismenjavanje biti uspješno ili ne. Baier Jakovac i Hebrang Grgić istraživanjem 2015. godine zaključuju da bi knjižnice trebale biti mjesta na kojima se sustavno provodi informacijsko opismenjavanje, ali da to često u praksi nije tako. Naglašavaju da, radi bolje informacijske pismenosti mladih, treba izrađivati programske aktivnosti kroz suvremenu i zanimljivu tehnologiju, što uglavnom nije moguće zbog ograničenih knjižničnih sredstava.19 Sanda Hasenay 2015. godine istražila je kompetencije informacijske pismenosti korisnika fakultetske knjižnice Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, s naglaskom na stupnju upoznatosti s knjižničnom građom i uslugama. Rezultati su pokazali da su studenti dobro upoznati s uslugama i uvjetima korištenja Knjižnice, a identifikacija slabijih točaka pokazala se korisnima za unapređenje postojećih knjižničnih aktivnosti.20 Helena Markulin i Jelka Petrak 2018. su godine u svom radu predstavile rezultate anketnog ispitivanja o izbornim predmetima ponuđenima studentima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koje je samostalno oblikovala njihova Središnja medicinska knjižnica u svrhu poučavanja informacijske pismenosti. Velika većina studenata, koja je pohađala nastavu jednog od navedenog izbornog predmeta, izrazila je korisnost programa i zadovoljstvo prezentacijom ponuđenog sadržaja.21 Cilj istraživanja Knjižnica Filozofskog fakulteta u Osijeku kontinuirano provodi edukaciju informacijskog opismenjavanja studenata, prvenstveno studenata prve godine različitih studijskih grupa, ali i studenata završne godine preddiplomskih i diplomskih studija u vrijeme pred izradu završnih i diplomskih radova kada su informacijske potrebe intenzivnije izražene. Važno je napomenuti da edukacija nije implementirana u

Usp. Baier Jakovac, Anita ; Hebrang Grgić, Ivana. Informacijska (ne)pismenost: istraživanje mladih korisnika knjižnica u Vukovaru.// Knjižničarstvo: Glasnik Društva knjižničarstva Slavonije i Baranje 29, 12 (2015), str. 27-46. URL: http://nova.knjiznicarstvo.com.hr/2016/03/20/247-baier-jakovac-hebranggrgic/ (2020-10-11) 20 Usp. Hasenay, Sanda. Informacijska pismenost korisnika fakultetske knjižnice. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 8, 2(2015), str. 147-160. URL: https://hrcak.srce.hr/168546 (2020-10-11) 21 Usp. Markulin, Helena ; Petrak, Jelka. Informacijsko opismenjavanje studenata medicine kroz izborne predmete: praksa Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 239-255. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/675 (2020-10-11) 19

KIŠ / PLAŠĆAK 119

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

kurikulum, već je prvenstveno inicijativa djelatnica Knjižnice i rezultat suradnje sa znanstveno-nastavnim i nastavnim osobljem Fakulteta. Radionice su organizirane u trajanju od 90 minuta, u suradnji s nastavnikom u okviru čijeg kolegija je dogovoreno održavanje radionice. U fokus zanimanja knjižničarki, koje su uključene u edukaciju, postavljene su kompetencije studenata u kontekstu knjižnične i informacijske pismenosti. Cilj istraživanja je ustanoviti razinu pojedinačnih aspekata znanja i vještina knjižnične i informacijske pismenosti koje su studenti stekli tijekom svog prethodnog formalnog i neformalnog obrazovanja. Svrha istraživanja je dobivene rezultate koristiti za unapređenje sadržaja radionica knjižnične i informacijske pismenosti koje se redovito provode prvenstveno za studente prve godine preddiplomskih studija na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Metodologija istraživanja Istraživanje je provedeno metodom ankete, a obuhvatilo je studente prve godine preddiplomskih studija Filozofskog fakulteta u Osijeku u listopadu 2017. godine tijekom prva dva tjedna nastave. Uzorak je bio prigodni. Od ukupno 251 upisanog studenta u prvu godinu preddiplomskih studija istraživanju je pristupio 81 ispitanik koji je u navedenom razdoblju posjetio knjižnicu. Anketni upitnik je bio sastavljen od 12 pitanja zatvorenog tipa i sadržajno je bio podijeljen na četiri dijela. Dijelovi anketnog upitnika odnosili su se na socio-demografske podatke, obrasce ponašanja i navike ispitanika, samostalnu procjenu razine vlastite informacijske pismenosti od strane ispitanika te kviz od 5 pitanja s ponuđenim odgovorima kojima je bio cilj na konkretnim zadatcima ispitati razinu knjižnične pismenosti ispitanika. Podaci su obrađeni SPSS programom. Rezultati istraživanja Analizirana je 81 anketa, uz napomenu da su u nekoliko anketa nedostajali odgovori na pojedinačna pitanja. Prva su se dva pitanja odnosila na socio-demografske podatke. Time je utvrđeno da 52% ispitanika dolazi iz Osječko-baranjske županije, 14% ispitanika iz Vukovarsko-srijemske županije te po 10% ispitanika iz Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije. Od 77 ispitanika koji su naveli svoje prethodno srednjoškolsko obrazovanje, 72.7% ispitanika završilo je gimnaziju dok je 27.3% ispitanika završilo strukovnu školu. (Slika 1.)

KIŠ / PLAŠĆAK 120

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

Slika 1. Grafički prikaz strukture ispitanika prema vrsti srednjoškolskog obrazovanja

U Tablici 1. prikazani su rezultati učestalosti korištenja dostupnih knjižnica. Radi se o trećem pitanju anketnog upitnika koje se odnosilo na utvrđivanje obrasca ponašanja ispitanika, odnosno na procjenu učestalosti korištenja različitih vrsta knjižnica prije upisa na Fakultet. Iz Tablice 1. vidljivo je da osnovnoškolsku knjižnicu niti jednom nije posjetilo 6 ispitanika (8.1%), 1-10 puta je posjetilo 20 ispitanika (27.0%), 11-20 puta je posjetilo 29 ispitanika (39.2%), 21-30 puta je posjetilo 14 ispitanika (18.9%), a više od 31 puta osnovnoškolsku knjižnicu posjetilo je 5 ispitanika (6.8%). Srednjoškolsku knjižnicu niti jednom nije posjetilo 4 ispitanika (5.4%), 1-10 puta je posjetilo 22 ispitanika (29.7%), 1120 puta je posjetilo 27 ispitanika (36.5%), 21-30 puta je posjetilo 14 ispitanika (18.9%), a više od 31 puta srednjoškolsku knjižnicu posjetilo je 7 ispitanika (9.5%). Gradsku knjižnicu niti jednom nije posjetilo 15 ispitanika (19.5%), 1-10 puta je posjetilo 27 ispitanika (35.1%), 11-20 puta je posjetilo 15 ispitanika (19.5%), 21-30 puta je posjetilo 9 ispitanika (11.7%), a više od 31 puta gradsku knjižnicu posjetilo je 11 ispitanika (14.3%). Fakultetsku knjižnicu niti jednom nije posjetilo 46 ispitanika (73.0%), 1-10 puta je posjetilo 10 ispitanika (15.9%), 11-20 puta je posjetio 1 ispitanik (1.6%), 21-30 puta je posjetilo 3 ispitanika (4.8%), a više od 31 puta fakultetsku knjižnicu posjetilo je 3 ispitanika (14.8%). (Tablica 1.)

KIŠ / PLAŠĆAK 121

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Osnovnoškols ka knjižnica n 0 puta

Srednjoškols ka knjižnica n

Gradska knjižnica

Fakultetska knjižnica

8.1

5.4

19.5

73.0

1-10 puta

27.0

29.7

35.1

15.9

11-20 puta

39.2

36.5

19.5

1.6

21-30 puta

18.9

11.7

4.8

6.8

9.5

14.3

4.8

74 100.0

100.0

77 100.0

100.0

Više od 31 puta Ukupno:

Tablica 1. Učestalost korištenja dostupnih knjižnica

U Tablici 2. prikazani su rezultati četvrtog pitanja anketnog upitnika, koje je bilo postavljeno u obliku ordinalne skale za mjerenje učestalosti, a od ispitanika se tražilo da ocijene tko ih je sve i koliko često educirao tijekom obrazovanja u vezi pretraživanja i korištenja informacija. Svaku je tvrdnju pratilo pet mogućih odgovora- “nikad”, “rijetko”, “ponekad”, “često”, “uvijek”. Po pitanju učestalosti educiranja od strane osnovnoškolskih knjižničara u vezi pretraživanja i korištenja informacija 22 ispitanika (27.2%) je odgovorilo “nikad”, 19 ispitanika (23.5%) je odgovorilo “rijetko”, 28 ispitanika (34.6%) je odgovorilo “ponekad”, 9 ispitanika (11.1%) je odgovorilo “često” i 3 ispitanika (3.7%) su ocijenila da su ih osnovnoškolski knjižničari educirali “uvijek” po tom pitanju. O učestalosti educiranja od strane srednjoškolskih knjižničara u vezi pretraživanja i korištenja informacija 17 ispitanika (21.0%) je odgovorilo “nikad”, 20 ispitanika (24.7%) je odgovorilo “rijetko”, 21 ispitanik (25.9%) je odgovorilo “ponekad”, 18 ispitanika (22.2%) je odgovorilo “često” i 5 ispitanika (6.2) je ocijenilo da su ih srednjoškolski knjižničari educirali “uvijek” po tom pitanju. O učestalosti educiranja od strane knjižničara gradskih knjižnica u vezi pretraživanja i korištenja informacija 37 ispitanika (46.3%) je odgovorilo “nikad”, 13 ispitanika (16.3%) je odgovorilo “rijetko”, 8 ispitanika (10%) je odgovorilo “ponekad”, 17 ispitanika (21.3%) je odgovorilo “često” i 5 ispitanika (6.2%) je ocijenilo da su ih knjižničari gradskih knjižnica educirali “uvijek” po tom pitanju. Što se tiče nastavnika kao izvora u vezi pretraživanja i korištenja informacija, 5 ispitanika (6.2%) je odgovorilo da ih nastavnici o pretraživanju i korištenju informacija nisu educirali “nikad”, 4 ispitanika (4.9%) je odgovorilo “rijetko”, 21 ispitanik (25.9%) je

KIŠ / PLAŠĆAK 122

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

odgovorilo “ponekad”, 27 ispitanika (33.3%) je odgovorilo “često” i 24 ispitanika (29.6%) je ocijenilo da su ih nastavnici educirali “uvijek” po tom pitanju. Kod kolega kao izvora u vezi pretraživanja i korištenja informacija, 11 ispitanika (13.6%) je odgovorilo da ih kolege o pretraživanju i korištenju informacija nisu educirale “nikad”, 16 ispitanika (19.8%) je odgovorilo “rijetko”, 27 ispitanika (33.3%) je odgovorilo “ponekad”, 21 ispitanik (25.9%) je odgovorio “često” i 6 ispitanika (7.4%) je ocijenilo da su ih kolege educirale “uvijek” po tom pitanju. Što se tiče obitelji kao izvora o pretraživanju i korištenju informacija, 13 ispitanika (16%) je odgovorilo da ih u krugu obitelji o tome nisu educirali “nikad”, 13 ispitanika (16%) je odgovorilo “rijetko”, 29 ispitanika (35.8%) je odgovorilo “ponekad”, 13 ispitanika (16%) je odgovorilo “često” i 13 (16%) ispitanika je ocijenilo da su ih u krugu obitelji educirali “uvijek” po tom pitanju. O učestalosti educiranja samostalno u tiskanim izvorima u vezi pretraživanja i korištenja informacija 10 ispitanika (12.3%) je odgovorilo “nikad”, 13 ispitanika (16%) je odgovorilo “rijetko”, 18 ispitanika (22.2%) je odgovorilo “ponekad”, 23 ispitanika (28.4%) je odgovorilo “često” i 17 ispitanika (21%) je ocijenilo da su se samostalno educirali u tiskanim izvorima “uvijek” po tom pitanju. O učestalosti educiranja samostalno na internetu u vezi pretraživanja i korištenja informacija 4 ispitanika (4.9%) je odgovorilo “nikad”, 4 ispitanika (4.9%) je odgovorilo “rijetko”, 12 ispitanika (14.8%) je odgovorilo “ponekad”, 29 ispitanika (35.8%) je odgovorilo “često” i 32 ispitanika (39.5%) je ocijenilo da su se samostalno educirali na internetu “uvijek” po tom pitanju. (Tablica 2.)

KIŠ / PLAŠĆAK 123

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Tablica 2. Izvori i učestalost educiranja ispitanika

KIŠ / PLAŠĆAK 124

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

U Tablici 3. prikazani su rezultati petog pitanja anketnog upitnika koje se odnosilo na procjenu učestalosti korištenja različitih izvora informacija za potrebe pisanja radova kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. O knjigama kao izvoru informacija, 2 ispitanika (2.5%) su navela da nisu koristili knjige za pisanje radova, 36 ispitanika (45%) je koristilo knjige 1-10 puta godišnje, 25 ispitanika (31.3%) je koristilo knjige 11-20 puta godišnje, 9 ispitanika (11.3%) je koristilo knjige 21-30 puta godišnje, a 8 ispitanika (10%) je procijenilo da je koristilo knjige za pisanje radova više od 31 puta godišnje. O korištenju časopisa za pisanje radova, 32 ispitanika (41%) je navelo da nisu koristili časopise za pisanje radova, 30 ispitanika (38.5%) je koristilo časopise za pisanje radova 1-10 puta godišnje, 11 ispitanika (14.1%) je koristilo 11-20 puta godišnje, 3 ispitanika (3.8%) je koristilo 21-30 puta godišnje, a 2 ispitanika (2.6%) je procijenilo da su koristili časopise više od 31 puta godišnje. Što se tiče korištenja izvora s interneta za pisanje radova svi su ispitanici naveli internet kao izvor informacija, s različitom učestalošću korištenja. 5 ispitanika (6.3%) je koristilo internet 1-10 puta godišnje, 11 ispitanika (13.9%) je koristilo internet 11-20 puta godišnje, 17 ispitanika (21.5%) je koristilo internet 21-30 puta godišnje, a 46 ispitanika (58.2%) je procijenilo da su koristili internet više od 31 puta godišnje. U vezi korištenja audiovizualnih materijala, 10 ispitanika (12.3%) je navelo da nisu koristili AV materijale za pisanje radova, 33 ispitanika (40.7%) je koristilo AV materijale 1-10 puta godišnje, 15 ispitanika (18.5%) je koristilo AV materijale 11-20 puta godišnje, 10 ispitanika (12.3%) je koristilo 21-30 puta godišnje, a 13 ispitanika (16%) je procijenilo da su koristili AV materijale za pisanje radova više od 31 puta godišnje. O nastavnicima kao izvoru informacija za pisanje radova, 3 ispitanika (3.8%) je navelo da im nastavnici nikada nisu bili izvor informacija, 26 ispitanika (32.9%) je navelo da su im nastavnici bili izvor za pisanje radova 1-10 puta godišnje, 19 ispitanika (24.1%) je navelo da su im nastavnici bili izvor 11-20 puta godišnje, 17 ispitanika (21.5%) je navelo da su im nastavnici bili izvor 21-30 puta godišnje, a 14 ispitanika (17.7%) je procijenilo da su im nastavnici bili izvor informacija za pisanje radova više od 31 puta godišnje. (Tablica 3.)

KIŠ / PLAŠĆAK 125

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Knjige n 0 puta 1-10 puta 11-20 puta 21-30 puta Više od 31 puta Ukupno:

Časopisi

Izvori s interneta

AVmaterijali (TV, DVD…)

Nastavnici n

2.5

12.3

3.8

38.5

6.3

40.7

32.9

31.3

14.1

13.9

18.5

24.1

11.3

3.8

21.5

12.3

21.5

2.6

58.2

16.0

17.7

100.0

99.9

100.0

100

Tablica 3. Učestalost korištenja izvora informacija (godišnje)

Slikom 2. prikazani su rezultati šestog pitanja anketnog upitnika koje se odnosilo na samoprocjenu znanja ispitanika o pojedinim aspektima knjižnične i informacijske pismenosti. Pitanje je bilo postavljeno u obliku skale od 1 do 5, odnosno od broja 1 koji označava “ne znam ništa” do broja 5 koji označava “znam mnogo”. Kod samoprocjene znanja ispitanika na ljestvici od 1 do 5 najvišu prosječnu ocjenu dobilo je pretraživanje interneta s ocjenom 4.6, zatim slijedi važnost citiranja korištene literature s prosječnom ocjenom 3.9 te ocjena pouzdanosti, kvalitete i važnosti pronađenih izvora informacija s prosječnom ocjenom 3.5. Svoje znanje o razlikovanju različitih vrsta publikacija (monografske publikacije, referentna građa, serijske publikacije, neknjižna građa) ispitanici su ocijenili s prosječnom ocjenom 2.9. S niskim ocjenama ispitanici su ocijenili svoje znanje o rasporedu knjižnične građe na policama (stručne skupine) s prosječnom ocjenom 2.5, znanje o signaturama, tj. adresama knjiga na policama u knjižnici s prosječnom ocjenom 2.2 te znanje o predmetnicama u knjižničnom katalogu s prosječnom ocjenom 1.7. (Slika 2.)

KIŠ / PLAŠĆAK 126

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

Slika 2. Samoprocjena znanja ispitanika iz različitih područja knjižnične i informacijske pismenosti

U Tablici 4. prikazani se rezultati sedmog anketnog pitanja u kojem se zamolilo ispitanike da ocijene važnost informacija/informacijske pismenosti za privatni, akademski i poslovni aspekt njihovog života. Pitanje je bilo postavljeno u obliku skale. Svaku je tvrdnju pratilo pet mogućih odgovora, od “potpuno nevažno” do “izuzetno važno”. Potpuno nevažnom informacije/informacijsku pismenost u privatnom aspektu smatra 2 ispitanika (2.5%), nevažnom smatra 3 ispitanika (3.8%), niti važnom niti nevažnom smatra 21 ispitanik (26.6%), važnom smatra 40 ispitanika (50.6%), a izuzetnom važnom smatra 13 ispitanika (16.5%). Što se tiče informacije/informacijske pismenosti u akademskom aspektu potpuno nevažnom ju ne smatra niti jedan ispitanik, nevažnom smatra 1 ispitanik (1.3%), niti važnom niti nevažnom smatra 26 ispitanika (32.5%), važnom smatra 52 ispitanika (65%), a izuzetnom važnom smatra 1 ispitanik (1.3%). Informacije/informacijsku pismenost u poslovnom aspektu potpuno nevažnom smatra 1 ispitanik (1.3%), nevažnom smatra 2 ispitanika (2.5%), niti važnom niti nevažnom smatra 5 ispitanika (6.3%), važnom smatra 29 ispitanika (36.7%), a izuzetnom važnom smatra 42 ispitanik (53.2%) (Tablica 4.)

KIŠ / PLAŠĆAK 127

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Privatni

Akademski

Poslovni

aspekt

Potpuno nevažno

2.5

1.3

Nevažno

3.8

1.3

2.5

Niti važno niti nevažno

26.6

32.5

6.3

Važno

50.6

36.7

Izuzetno važno

16.5

1.3

53.2

100

Ukupno:

Tablica 4. Važnost informacijske pismenosti po aspektima

Slikom 3. prikazuju se rezultati pet pitanja s ciljem provjere praktičnog znanja iz knjižnične pismenosti. Ispitanici su najviše znanja pokazali na pitanju o pristupu online knjižničnom katalogu (91.1% točnih odgovora) i na pitanju o procjeni pouzdanosti nekoliko različitih izvora informacija (83.3% točnih odgovora). 67.9 % ispitanika je točno odgovorilo na pitanje u kojem se tražilo prepoznavanje pravilno napisane signature, a 55.8% ispitanika je znalo prepoznati koja vrsta knjižnične građe ne pripada u referentnu zbirku. Ispitanici su dali najmanje točnih odgovora na pitanju gdje su trebali označiti dijelove knjige (27.3% točnih odgovora). (Slika 3.)

Slika 3. Točni odgovori na pitanja iz praktičnog znanja iz knjižnične pismenosti (%)

KIŠ / PLAŠĆAK 128

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

Rasprava Rezultati istraživanja pokazuju da studenti prve godine preddiplomskih studija Filozofskog fakultetu u Osijeku posjeduju određena znanja po pitanju knjižnične i informacijske pismenosti, ali i pokazuju na kojim područjima treba dodatno raditi i usmjeravati pažnju studenata na edukacijama. Iz rezultata istraživanja proizlazi da su studenti tijekom svog prethodnog obrazovanja podjednako koristili usluge osnovnoškolske i srednjoškolske knjižnice, usluge gradske knjižnice su koristili nešto rjeđe, a usluge fakultetske knjižnice, što je i za očekivati, najrjeđe. Kod procjene tko je sve i koliko često educirao studente tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u vezi pretraživanja i korištenja informacija, studenti su naveli da su ih srednjoškolski knjižničari učestalije educirali nego osnovnoškolski knjižničari i knjižničari gradskih knjižnica. Ipak, u usporedbi s učestalošću educiranja samostalno na internetu, educiranja od strane nastavnika i samostalno u tiskanim izvorima, ispitanici su knjižničare naveli kao izvore od kojih su najrjeđe dobivali pomoć u vezi pretraživanja i korištenja informacija. Studenti su se najčešće educirali samostalno na internetu, uz educiranje od strane nastavnika. Kod procjene učestalosti korištenja različitih izvora informacija za potrebe pisanja radova najveći je broj studenata naveo internet kao izvor informacija za pisanje svojih radova, zatim percipiraju nastavnike kao izvor informacija, AV-materijale (TV, DVD…), knjige i najrjeđe, časopise. Kod tog je pitanja važno uočiti da sveukupno 96% studenata percipira nastavnike kao izvor informacija s različitom učestalošću, što znači da studenti u većem broju i s većom učestalošću vide nastavnike kao izvor informacija nego tiskane izvore i AV materijale. Što se tiče samoprocjene znanja studenata o različitim aspektima knjižnične i informacijske pismenosti, rezultati pokazuju u kojim se aspektima navedenih pismenosti studenti osjećaju sigurno, a u kojima nesigurno. Očekivano, osjećaju se najsigurnije u vezi pretraživanja interneta, zatim u vezi citiranja korištene literature i ocjene pouzdanosti, kvalitete i važnosti pronađenih izvora informacija. Nesigurno se osjećaju u vezi svih aspekata knjižnične pismenosti, od razlikovanja različitih vrsta publikacija do znanja o predmetnicama u knjižničnom katalogu.

KIŠ / PLAŠĆAK 129

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Informacijsku pismenost za privatni, akademski i poslovni aspekt studenti u prosjeku ocjenjuju važnom u sva tri aspekta, s većim naglaskom na ono što ih čeka u budućnosti, a to je posao i poslovni aspekt informacijske pismenosti. U bloku pitanja iz praktičnog znanja iz knjižnične pismenosti, posljednjem dijelu anketnog upitnika, studenti su, unatoč tome što su se osjećali nesigurno kod samoprocjene znanja u tom aspektu, postigli prihvatljive rezultate kod prepoznavanja točnih odgovora od niza ponuđenih odgovora u pitanjima. Studenti su postigli najlošije rezultate na pitanju o dijelovima knjige. Zaključak Rezultati ovoga istraživanja ukazuju da su studenti kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje bili poučavani pojedinim aspektima knjižnične i informacijske pismenosti, ali u nedovoljnoj mjeri i nedovoljno od strane knjižničara. Studenti kao svoje edukatore u području informacijske pismenosti prvenstveno vide nastavnike. Premda rezultati istraživanja pokazuju visoku učestalost posjeta osnovnoškolskim, srednjoškolskim i gradskim knjižnicama tijekom obrazovanja, učestalost posjeta knjižnicama ne doprinosi razvijanju knjižnične i informacijske pismenosti. Taj je zaključak ujedno i pokazatelj da je prijeko potrebno ostvariti veću suradnju između nastavnika i knjižničara u sustavu odgoja i obrazovanja radi ostvarenja zajedničkog cilja – razvoja kompetencija informacijske pismenosti kod učenika, budućih studenata na fakultetima. Na fakultetima rad na usavršavanju kompetencija knjižnične i informacijske pismenosti nastavljaju nastavnici i knjižničari visokoškolskih ustanova. Bolja suradnja bi se mogla ostvariti koordiniranijim djelovanjem na zajedničkom cilju. Knjižničari mogu doprinijeti u vidu osiguravanja relevantnih izvora informacija, pripremiti sadržaje, a nastavnici mogu doprinijeti tako da te sadržaje prenesu učenicima i studentima na odgovarajući i njima prihvatljiv način, samostalno ili u suradnji s knjižničarom kao “gostom” na nastavi. Saznanja dobivena ovim istraživanjem dobar su orijentir za knjižničare-edukatore u svrhu unapređenja i prilagodbe radionica knjižnične i informacijske pismenosti stvarnim potrebama studenata, s većim fokusom na pojedinačne aspekte knjižnične pismenosti. Također, buduća periodična istraživanja u svrhu provjere informacijskih

KIŠ / PLAŠĆAK 130

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

potreba studenata su dobrodošla da bi Knjižnica održala korak s promjenjivim korisničkim potrebama. Istraživanja iste tematike na području cijele Hrvatske mogla bi pomoći utvrditi slabe točke postojećih modela knjižničnog i informacijskog opismenjavanja učenika kroz osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanja te studenata kroz visokoškolsko obrazovanje.

Literatura Baier Jakovac, Anita ; Hebrang Grgić, Ivana. Informacijska (ne)pismenost : istraživanje mladih korisnika knjižnica u Vukovaru. // Knjižničarstvo: Glasnik Društva knjižničarstva Slavonije i Baranje 29, 1-2 (2015), str. 27-46. URL: http://nova.knjiznicarstvo.com.hr/2016/03/20/247baier-jakovac-hebrang-grgic/ (2020-10-11) Bračanov, Antica ; Golubović, Vesna ; Seiter-Šverko, Dunja. Istraživanje informacijske pismenosti studenata u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. // Vjesnik Bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014), str. 45-64. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/95 (2020-10-11) Hasenay, Sanda. Informacijska pismenost korisnika fakultetske knjižnice. // Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 8, 2(2015), str. 147-160. URL: https://hrcak.srce.hr/168546 (2020-10-11) Jokić, Andrea… [et al.]. Vještine informacijske i informatičke pismenosti studenata informacijskih znanosti u Osijeku: pilot istraživanje. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 59, 3-4(2016) str. 63-92. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/501 (2020-10-11) Lau, Jesus. Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloživotnom učenju : završna verzija, recenzirano 30. srpnja 2006. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Markulin, Helena ; Petrak, Jelka. Informacijsko opismenjavanje studenata medicine kroz izborne predmete: praksa Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 239-255. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/675 (2020-10-11) Milički, Jasna. Model informacijskoga opismenjavanja u osnovnoškolskim knjižnicama: doktorski rad. Zagreb: J. Milički, 2014. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Okvir nacionalnoga kurikuluma: prijedlog nakon javne rasprave. URL: https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obrazovanje/NacionalniKurikulum/Nacional niKurikulumi//Okvir%20nacionalnoga%20kurikuluma.pdf (2019-12-19) Nastavni plan i program za osnovnu školu. Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006.

KIŠ / PLAŠĆAK 131

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Presidential Committee on Information Literacy: Final Report. URL: http://www.ala.org/acrl/publications/whitepapers/presidential (2019-12-10) Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Nacionalni kurikulum Republike Hrvatske za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. URL: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/125 (2019-0610) Rubinić, Dora ; Stričević, Ivanka. Visokoškolska knjižnica u programima informacijskog opismenjavanja studenata : istraživanje programa Sveučilišne knjižnice Sveučilišta KarlFranzens Graz. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 4(2011), str. 23-48. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=119016 (2020-01-09) Škorić, Lea… [et al.]. Informacijska pismenost u nastavnom programu diplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 55, 3-4(2012), str. 17-28. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/292 (2020-10-11) Špiranec, Sonja. Informacijska pismenost - ključ za cjeloživotno učenje. // Edupoint : časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju, 3(2003). URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/17/clanci/1.html (2020-10-11) Špiranec, Sonja. Obrazovanje korisnika u visokoškolskim knjižnicama: novi pristupi u mrežnom okruženju. Magistarski rad. Zagreb, 2005. Vojnić Hajduk, Ivona. Novi pristupi u radu s učenicima srednjih škola. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 58, 1-2(2015), str. 345-351. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/72 (2020-10-11)

KIŠ / PLAŠĆAK 132

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

Prilog 1. Anketni upitnik korišten u anketi provedenoj među studentima na Filozofskom fakultetu u Osijeku UPITNIK O INFORMACIJSKOJ PISMENOSTI Cilj je upitnika istražiti stvarno stanje usvojenih vještina informacijske pismenosti tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja studenata upisanih na prvu godinu preddiplomskih studija Filozofskog fakulteta u Osijeku (FFOS) u akademskoj godini 2017./18. Rezultati istraživanja poslužit će za unaprjeđenje redovnih radionica informacijskog opismenjavanja Knjižnice FFOS-a. Upitnik se ispunjava anonimno, a sastoji od 12 pitanja. Predviđeno vrijeme potrebno za ispunjavanje je 5-10 minuta. 1. Molimo Vas navedite iz koje županije dolazite: __________________________________________________ - ako ste iz druge države, molimo navedite iz koje : ___________________________________________________________________________________________________ 2. Molimo zaokružite koju ste vrstu srednje škole pohađali: a) gimnazija b) strukovna škola 3. Molimo ocijenite učestalost korištenja različitih vrsta knjižnica prije upisa na fakultet. više od 31 1-10 puta 11-20 puta 21-30 puta KNJIŽNICA 0 puta puta /godišnje /godišnje /godišnje /godišnje Osnovnoškolska knjižnica Srednjoškolska knjižnica Gradska knjižnica Fakultetska/sveučilišna knjižnica 4. Molimo da na skali od 1-5 (1-nikad, 5- uvijek) ocijenite tko Vas je sve educirao tijekom obrazovanja u vezi pretraživanja i korištenja informacija. 1 nikad

EDUKACIJA Osnovnoškolski knjižničari Srednjoškolski knjižničari Knjižničari u gradskoj knjižnici Nastavnici Kolege Obitelj Samostalno u tiskanim izvorima Samostalno na internetu

KIŠ / PLAŠĆAK 133

2 rijetko

3 ponekad

4 često

5 uvijek

370

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

5. Molimo ocijenite učestalost korištenja navedenih izvora informacija za potrebe pisanja radova. više od 31 IZVORI 1-10 puta 11-20 puta 21-30 puta 0 puta puta INFORMACIJA /godišnje /godišnje /godišnje /godišnje Knjige Časopisi Izvori s interneta Audio/vizualni materijali (TV,DVD…) Nastavnici Drugo: (molimo navesti): _________________________________________________________________________________

6. Molimo ocijenite svoje znanje o sljedećim stavkama na skali od 1 do 5 (1 – ne znam ništa, 5-znam mnogo): 1 Razlikovanje različitih vrsta publikacija (monografske publikacije, referentna građa, serijske publikacije (časopisi…), neknjižna građa (CD-i, DVD-i…) Raspored knjižnične građe na policama (stručne skupine) Signature tj. adresa knjige na polici u knjižnici Pretraživanje knjižničnog online kataloga "Predmetnica" u knjižničnom katalogu Pretraživanje Interneta Važnost citiranja korištene literature Ocjena pouzdanosti, kvalitete i važnosti pronađenih izvora informacija

KIŠ / PLAŠĆAK 134

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

370

7. Molimo ocijenite važnost informacija/informacijske pismenosti za sljedeće aspekte Vašeg života:

ASPEKT

potpuno nevažno

nevažno

niti važno niti nevažno

važno

izuzetno važno

Privatni Akademski Poslovni

8. Molimo Vas označite točan odgovor. Dijelovi knjige su: a) hrbat, korice, knjižni blok b) hrbat, listovi, korice c) listovi, korice, knjižni blok 9. Od navedenih, jedna vrsta knjiga ne čini referentnu zbirku. Molimo zaokružite je. a) enciklopedije b) leksikoni c) rječnici d) književna djela e) atlasi 10. Zaokružite izvor informacija koji je prema Vašem mišljenju najpouzdaniji a) Časopis National Geographic b) Enciklopedija c) Wikipedia d) Google Scholar 11. Pristup knjižničnom katalogu je moguć: a) samo u knjižnici b) u knjižnici i od kuće c) samo od kuće 12. Označite odgovarajuću signaturu za djelo "Robinson Crusoe" Daniela Defoa. a) D DEF r b) 821.111(73).09=111 c) ROBINS

KIŠ / PLAŠĆAK 135

DIKW HIJERARHIJA : OKVIR ISTRAŽIVANJA INFORMACIJE The DIKW hierarchy : an information exploration framework Silvio Lebinac Nacionalna i sveučilišna knjižnica slebinac@nsk.hr UDK / UDC 001.102:02 Pregledni rad / Review article Primljeno/ Received: 29.01.2020.

Broj bibliografske jedinice

371

Sažetak Podaci se kao dio svakodnevnog života smatraju samorazumljivima, no iza njih u elektroničkom i digitalnom svijetu kriju se kompleksni odnosi. Podatak definiran kao informacija zapisana u obliku binarnih znamenki daleko je od uobičajene definicije i kao takav svakako je nedostupan neposrednom čovjekovu iskustvu. Tako definirani podaci mogu se promatrati u DIKW hijerarhiji s dvostrukom ulogom jer posreduju između analognog i digitalnog te realnog svijeta. U radu je Sharmino zapažanje da područja informacijske znanosti i upravljanje znanjem govore o DIKW hijerarhiji, ali ne upućuju jedno na drugo razvijeno u dvosmjernu hijerarhiju u DIKW hijerarhiji, tj. uzlaznu kad je u pitanju spoznajna aktivnost, a silaznu hijerarhiju u upravljanu znanjem kad je u pitanju djelovanje. Unaprijed definirana nedostupnost neposrednog iskustva koje slijedi iz odnosa prema podacima kao novom pristupu svijetu inaguiranom informacijskim znanostima, ima posljedice na način stjecanja i kreiranja znanja te određuje ulogu i mjesto informacijske znanosti u društvu koje u svoj temelj postavlja znanje. Ključne riječi: DIKW hijerarhija, podaci, informacija, znanje, iskustvo, stjecanje znanja, kreacija znanja Summary Data is considered self-explanatory as part of daily life, but behind it in the electronic and digital world lies complex relationships. Data defined as information written in binary digits is far from the usual definition and as such is certainly inaccessible to direkta human experience. The data thus defined can be viewed in the DIKW dual role

LEBINAC 136

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

hierarchy as they mediate between analogue and digital and the real world. Sharma's observation is that the fields of information science and knowledge management speak of the DIKW hierarchy but do not refer to one another developed in a two-way hierarchy in the DIKW hierarchy, is ascending when it comes to cognitive activity and a descending hierarchy to knowledge-driven activity. The predefined inaccessibility of the immediate experience that follows from the relationship to data as a new approach to the information science world has implications for the way knowledge is acquired and created, and determines the role and place of information science in a knowledge-based society. Keywords: DIKW hierarchy, data, information, knowledge, experience, knowledge acquisition, knowledge creation Uvod DIKW hijerarhija u ovom se radu eksplicitno ne definira kao ni razine ili koncepti podataka, informacija, znanja i mudrosti od kojih je sam koncept hijerarhije sastavljen. U uvodu je kao i u samom radu cilj naznačiti i potpuno istražiti pojavljivanje DIKW hijerarhije u raznim područjima. Termin informacija razmatra se unutar DIKW hijerarhije kao jednoj od mogućih teorija informacije.1 Informacija se ovdje uobičajeno razmatra u odnosu na podatke, znanje i mudrost kao razine u hijerarhijskom odnosu i vizualno se prikazuju kao piramida ili kao istostranični ili istokračni trokut koji se često naziva piramidom ako prikazuje ovu hijerarhiju.2 Za June Lester i Walace C. Koehler osnovni koncept hijerarhije sastoji se od simbola, podataka, informacija i znanja,3 a mudrost je u njihovu fundamentalnom konceptu izostavljena.4 Ključni problem DIKW hijerarhije koji se razmatra u ovom radu izrekao je Nikhil Sharma. On ističe da informacijska znanost i upravljanje znanjem upućuju na DIKW

Lai Ma razmatra kao temeljne tri teorije informacijske [i knjižnične] znanosti a to su Schanom-Weaverov model, Brookerova interpretaciju Popperovog Svijet 3 i DIKW model. Vidi Lai, Ma. Meaning of information: The assumptions and research consequencees of three fundational LIS theories. // Journal of the American society for information science and technology 63, 4(2012), str. 716. URL: https://researchrepository.ucd.ie/bitstream/10197/6530/4/meanings_preprint.pdf (2020-01-02) 2 Lester, June ; Koehler, Walace C. Jr. Fundamentals of information studies: understanding information and its enviroment. 2. izdanje, New York, 2007. Str. 16. 3 Vidi Lester, June ; Koehler, Walace C. Jr. Nav.dj., str. 17. 4 Razmatraju informaciju u DIKW hijerarhiji u poglavlju naslovljenom fundamentalni koncepti informacije. Lester, June ; Koehler, Walace C. Jr. Nav.dj., str. 16. 1

LEBINAC 137

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

hijerarhiju, ali ne i jedno na drugo5. I Boris Bosančić uočava ovaj problem, ali smatra da se s vremenom ublažio.6 Osim toga prema Sharmi7 i Bosnačić postoje i dvije niti ili traga koji vode do podrijetla hijerarhije, ali i do odvojenog razvoja u svakom području. Iz takve situacije nameće se pitanje: koje bi bile posljedice ako se ova odvojena područja razmotre kao da upućuju jedno na drugo? To je pitanje na koje se u ovom radu nastoji odgovoriti. Podrijetlo DIKW hijerarhije prema Sharmi nalazi se u pjesništvu, konkretno u nekoliko stihova u poemi The Rock, Thomasa Stearns Eliota8. Sharma navodi i stihove9: Gdje je život koji smo izgubili u življenju? Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju? Gdje je znanje koje smo izgubili u informacijama? U citiranim stihovima treba zamijetiti da se ne spominju podaci. Iz ovih često citiranih stihova lako je izgubiti iz vida da se u stihu, koji prethodi, govori o životu izgubljenom u življenju, a ne o životu izgubljenom u mudrosti, kako bi se moglo očekivati. U ovom kontekstu ne treba zaboraviti ni da je i Milan Zeleny iznad mudrosti u hijerarhiju postavio prosvjetljenje10. Silazeći niz hijerarhiju mogao bi se dodati i stih gdje su informacija koje smo izgubili u podacima jer na dnu hijerarhije nedostaju podaci.11 Neki podaci o podrijetlu DIKW hijerarhije prikazani su Tablicom 1. Tablica se oslanja uglavnom na tekst Sharme12 sa sugestijom Bosnačića koji je zapazio da se nakon pjesništva pojavljuje 1969. u knjižničnoj i informacijskoj znanosti13. Hijerarhija u obliku piramide pojavljuje se prvi put 2004. godine u radu Jonathana Haya14. U djelu Wrighta

Vidi Sharma, Nikhil. The origin of the data information knowledge wisdom (DIKW) hierarchy. URL: https://www.researchgate.net/publication/292335202_The_Origin_of_Data_Information_Knowledge_Wis dom_DIKW_Hierarchy (2020-01-03) 6 Vidi Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 2/3 (2017), str. 5. URL: https://hrcak.srce.hr/195861 (2020-01-01) 7 Sharma, Nikhil. Nav.dj. 8 Stihovi su dio početne strofe poeme The Rock koju je napisao Eliot, Thomas Stearns. Vidi Opening stanza from choruses from "The Rock". Stories of the human spirit. URL: http://www.wisdomportal.com/Technology/TSEliot-TheRock.html (2020-01-08) 9 Sharma, Nikhil. Nav.dj. 10 Vidi Zeleny, Milan. Data-information-knowlwdge.wisdom-eglightenment : towards the strategy of sistems integrations, [2007], str. 3. URL: http://www.milanzeleny.com/Files/Content/Madeira%20Zeleny.pdf (2020-01-08) 11 Nedostajanje podataka uočio je Bosančić Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv. Nav.dj., str. 7. 12 Sharma navodi i naslove radove u kojima pojavljuju hijerarhija. Sharma, Nikhil. Nav.dj. 13 Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv. Nav.dj., str. 8. 14 Navedeno prema Williams, David. Models, metaphors and symbols for information and knowledge systems. // Journal of entrepreneurship management and innovation (JEMI), 1, 10(2014), str. 84. URL: http://www.jemi.edu.pl/uploadedFiles/file/allissues/vol10/issue1/JEMI_Vol10_Issue1_2014_Article_3.pdf (2020-01-05) 5

LEBINAC 138

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

Wrightalu Francesa15 mogla bi se veza znanje-činjenice-podaci nazvati K-F-D protohijerarhijom. Zanimljivo je da činjenice i informacije zauzimaju isto mjestu u strukturi, između podataka i znanja. Godina 1829 1934 1969 1979 1982 1987 1987 1989 2004

Autor F. Wright T. S. Eliot R. M. Hayes F. Zappa

Djelo Course of popular lectures The Rock Information science in librarianship*16 Packard Goose The knowledge executive: leadership in an information H. Cleveland society* Management support systems: towards integrated knowledge M. Zeleny management**17 M. Cooley The architecture of bee? R. Ackoff From data to wisdom** The data, information, knowledge, wisdom chain: the J. Hej metaphorical link** Tablica 1. Porijeklo DIKW hijerarhije

S otkrivenim podrijetlom nije ništa jasniji smisao DIKW hijerarhije. Posljednja dva od tri stiha poeme The Rock citirana su kao moto poglavlja Informatizacija i socio-kulturni razvoj u knjizi Obavijest i znanje Miroslava Tuđmana.18 U knjizi Jadranke Lasić-Lazić, J. Znanje o znanju u poglavlju Podatak, informacija, znanje grafički je prikazana DIKV hijerarhija, ali u tekstu koji je opisuje nije izrijekom imenovana. Iako je u tekstu navedena mudrost kao dio hijerarhije, treba zapaziti da se ne spominje u nazivu poglavlja, dok u grafičkom prikazu uključuje bogat sadržaj koji pripada razini mudrosti. Između ostalog, ovdje pripadaju moralne norme. 19 Uobičajenom bi se mogla smatrati DIKW hijerarhija s već navedenim razinama od podataka, informacija, znanja do mudrosti te se u ovom radu

Autor upućuje na vezu znanja, činjenica i podataka. Vidi Schumaker, Robert P. From data to wisdom: The progresion i comutational learnig in tekst mining. // Comunication of the IIMA 1, 11(2011), str. 39. URL: https://scholarworks.lib.csusb.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1155&context=ciima (2020-11-10) 16 Jedna zvjezdica označuje područje informacijske znanosti ili knjižnične i informacijske znanosti 17 Dvije zvjezdice označuju područje upravljanja znanjem 18 Vidi Tuđman, Miroslav. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. Str. 47. 19 Treba uočiti da se i informacija ističe kao dio hijerarhijskog procesa, što bi se trebalo odnositi na sve razine. Vidi. Lasić-Lazić, Jadranka. Znanje o znanju. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1996. Str. 79. 15

LEBINAC 139

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

smatra da DIKW hijerarhiju znanja čine ove četiri razine. Dovoljan je i najjednostavniji mogući grafički prikaz20 kao na Slici 1. MUDROST ZNANJE INFORMACIJE PODACI

Slika 1. DIKW hijerarhija

Andrea Horić na sličan način, tj. bez imenovanja ovog grafičkog oblika govori o DIKW hijerarhiji i hijerarhijskom procesu kojeg je informacija dio. Hijerarhiju također završava znanjem.21 Teme iz DIKW hijerarhije mogu se pronaći i doktorskom radu Sofije Klarin Zadravec u okviru istraživanja granularnosti u organizaciji informacija piramidalnog modela temeljnih koncepata informacijske znanosti – podataka, informacija, znanja i mudrosti. 22 Dijana Machala DIKW hijerarhiju više puta spominje u knjizi Knjižničarske kompetencije kroz interpretacije i ulogu u definiciji i informacije na primjer izrazima „u kontinuum hijerarhijskog modela DIKW 23 ili „s podacima u temelju te mudrosti na vrhu. Kako bi na podacima inicirane Wersigove informacije kao znanja akcije bile točne i ispravne“ smješta također u organizaciju znanja. 24 Ni Boris Badurina ne zaobilazi definiranje informacije u kontekstu DIK (kao najčešće) ili DIKW-hijerarhije, ali i definira koncepte te znanje povezuje s djelovanjem25. Martin Fricke ističe da se DIKW hijerarhija, osim u informacijskoj znanosti, pojavljuje u U ovom radu se ne smatra potrebnim objašnjavati ni zašto se trokut očito pogrešno naziva piramidom (znanja). 21Vidi Horić, Andrea. Informacijski objekti u virtualnom prostoru : o nekim antropologijskim i bibliografskim aspektima virtualizacije // Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / Martić, Alisa (ur.). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. Str. 15-28 URL: https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/akm/article/view/3559 (2020-01-06). 22Vidi Klarin-Zadravec, Sofija. Koncept funkcionalne granularnosti u organizaciji informacija digitalne knjižnice : doktorski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu., Filozofski fakultet, 2012. Str. 52. 23 Machala, Dijana. Knjižničarske kompetencije : pogled na razvoj profesije. Hrvatska sveučilišna naklada ; nacionalna i sveučilišna knjižnica u zagrebu: Zagreb, 2015. Str. 33. 24 Vidi Machala, Dijana. Nav.dj., str. 113-114. 25 Vidi. Badurina, Boris. Što je informacijsko u informacijsko u informacijskom društvu. // Ogledi o informacijskim znanostima : zbornik radova u čast Tatjane Aparac-Jelušić. Uredila Sanjica Faleter Tanacković, Martina Dragija Ivanović. Osijek : Filozofski fakultet ; Zadar : Sveučilište, 2016. Str. 149. 20

LEBINAC 140

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

srodnim disciplinama kao što su teorija sustava, upravljanje informacijama i upravljanje znanjem, knjižnična znanost i dokumentacija. Osobito je zanimljiv stav da je DIKW hijerarhija dio kanona26 informacijske znanosti i navedenih disciplina27. DIKW hijerarhija ili pojedini koncepti pojavljuju se kao dio rječnika u projektnom menadžmentu28 i informacijske potpore projektnom menadžmentu.29 Naime, budući da se DIKW hijerarhija javlja u raznim poljima i granama znanosti koje se bave informacijom, pretpostavlja se da svako polje uzima dio hijerarhije prema svojim svrhama i ciljevima. U radu se više kao metodološki naputak, pokušava uvažiti pozitivna strana Sharmine opaske o tome kako razna područja govore o piramidi, pri čemu jedno područje ne upućuje na drugo. U ovom radu koristi se naziv DIKW hijerarhija jer termin sadrži dozu neutralnosti. Prema Bosančiću termin informacijska piramida uobičajeno se koristi u informacijskoj znanosti a za označavanje istog predmeta (DIKW hijerarhije) piramida znanja je termin koji se češće koristi u upravljanju znanjem te je ova spoznaja bila poticaj za razmišljanje i znatno iskorištena u ovom radu.30 Bosančić pokazuje i smjer razvitka terminologije prema terminu mudrost i terminu piramida, umjesto termina hijerarhija.31 Drugi je razlog taj što Sharma koristi isti termin dok istražuje podrijetlo, a u upotrebu u Hrvatskoj uveo ga je Bosančić u naslovu svog rada. U hrvatskom jeziku ne postoji termin ravnopravan engleskom za označavanje koncepta koji je u ovom radu nazvan DIKW hijerarhija. Nije uobičajen akronim na hrvatskom jeziku PIZM hijerarhija (podaci-informacije-znanjemudrost) kao alternativa engleskom. Uz termin piramida znanja (eng. knowledge pyramid) u engleskom jeziku koristi se i hijerarhija znanja (eng. knowledge hierarchy), informacijska hijerarhija (eng. information hierarchy), data-information-knowledgewisdom hierarchy ili DIKW hierarchy te wisdom hierarchy.32 DIKW hijerarhija smatra se, Za značenje termina kanon vidi Kanon. // Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30217 (2020-01-02) 27 Vidi Frické, Martin. The knowledge pyramid: a critique of the DIKW hierarchy. // Journal of information science, XX, X(2007), str. 2. URL: https://pdfs.semanticscholar.org/79cd/e150afd6552bc83a442622c3a97b9c293ec1.pdf (2020-01-06) 28 Vidi Omazić, Mislav Ante; Baljkas, Stipe. Projektni menadžment. Zagreb : Sinergija nakladništvo d.o.o., 2005. Str. 179. 29 Vidi Šimović, Vladimir; Zovko, Vatroslav; Bobera Dušan. Projektni menadžment i informacijska potpora. Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, 2011. Str. 99. 30 Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv., str. 3. 31 Isto. 32 Vidi Rowley, Jennifer. The wisdom hierarchy: representations of the DIKW hierarchy // Journal of Information Science 2, 33(2007), str. 163. URL: https://www.academia.edu/38656728/The_wisdom_hierarchy_representations_of_the_DIKW_hierarchy 26

LEBINAC 141

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

kako je istaknuto u naslovu, okvirom istraživanja pojma informacije. Glavni nedostatak ovakvog pristupa jest korištenje termina informacija kao naziva razine u DIKW hijerarhiji, što se može primijeniti na naziv svake razine kad se naziv proširuje na cijeli koncept DIKW hijerarhije. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama 33 određuje knjižničarstvo kao granu polja informacijskih i komunikacijskih znanosti u području društvenih znanosti. Organizacija i menadžment grana su polja ekonomije također u području društvenih znanosti. Međutim, polje projektni menadžment pripada u interdisciplinarna područja znanosti, tj. umjetnosti. U grani knjižničarstvo i polju projektni management pokazano je da je moguće pronaći veze uz zadržavanje distance s DIKW hijerarhijom, a kao pretpostavka ovog rada prihvaća se da isti odnos postoji i u polju ekonomija u grani organizacija i menadžment. Ovakva situacija srodnim znanstvenim područjima ne olakšava uviđanje njihove povezanosti u DIKW hijerarhiji kao vjerojatnoj zajedničkoj osnovi na koju se međusobno ne upućuju ni grane ni polja. Elektronički, digitalni i binarni okoliš U ovom odjeljku razmotrit će se dvije definicije podataka koje su izrijekom vezane uz digitalni ili elektronički okoliš. Postoji i definicija podataka koja oznake podataka povezuje sa strojem i ljudima, ali bez naznake kakav bi to bio stroj: „Podatak (eng. data) znakovni prikaz činjenica, pojmova i instrukcija na formalizirani način, a pogodan za komuniciranje, interpretaciju i obradu od strane ljudi ili strojeva.“34 Problem s ovom definicijom jest taj što pretpostavlja obradu podataka od strane ljudi ili strojeva jer podaci u stroju nisu izravno dostupni čovjeku. Okoliš je istodobno elektronički, digitalan i binaran (EDB). Ova svojstva u suvremenoj informacijskokomunikacijskoj tehnologiji (IKT) ne mogu se odvojiti. To konkretno znači da spomen jednog svojstva u cilju funkcionalnosti IKT uključuju i ostala dva.

(2020-01-03) 33 Vidi Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. URL: http://www.rektorskizbor.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Rektorski_zbor/dokumenti/Pravilnik_o_znanstv enim_i_umjetnickim_podrucjima_poljima_i_granama.pdf (2020-01-03) 34 Tuđman, Miroslav. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. Str. 203.

LEBINAC 142

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

Ross Harvey predstavlja definiciju podataka Središta za digitalnu zaštitu (Digital curation centar) u kontekstu zaštite digitalnih sadržaja, uspoređujući paradigmu zaštite analogne i digitalne građe: „Podaci su bilo koja informacija u binarnom digitalnom obliku, a uključuju digitalne objekte i baze podataka.“35 Ovako iskazana izvan konteksta može se tumačiti na barem dva načina. Prvo, da su podaci informacija u digitalnom obliku. Izgleda kao da je binary suvišna riječ, ali ovdje se ustvari tvrdi da su podaci informacija u digitalnom obliku zapisana s pomoću znamenki binarnog sustava brojeva. U ovom radu jasno se želi istaknuti pretpostavka da su podaci kao jedna od razina u DIKW hijerarhiji dio binarnog digitalnog elektroničkog okoliša. Termin elektronički u navedenoj definiciji nije našao mjesta, ali zato sljedeća definicija iz područja arhivistike gotovo objašnjava prethodnu: „U elektroničkom okruženju osnovna informacijska jedinica je podatak koji je samo jedan niz znakova ili bajtova sastavljenih od bitova (0 ili 1). Podaci su zapisani na digitalnim nosačima. Da bi ih se obradilo ili čitalo, neophodno je koristiti tehnološke uređaje.“ 36 Ovdje se izrijekom tvrdi da je u elektroničkom okruženju osnovna informacijska jedinica podatak. Osim toga, podatak je samo jedan niz znakova. Znakovi su bajtovi sastavljeni od bitova, a bitovi su u definiciji navedeni najstrože moguće, tj., zorno, u obliku neimenovanog prikaza u zagradi. Izgledaju kao brojevi, ali su ustvari znamenke. Kompilacijom ovih dviju definicija moglo bi se reći da je podatak informacija u elektroničkom okolišu koja je oblikovana znamenkama binarnog brojevnog sustava. No, digitalni sustav kodiranja ne mora biti binaran, može biti npr. heksadecimalan. Na pitanje zašto je binarni sustav dominantan u IKT, ovaj rad ne može odgovoriti. Problem odnosa podataka i iskustva Podatak je prema definiciji, informacija u elektroničkom okolišu zapisana u obliku binarnih znamenki. Radi li se o digitalizaciji ili o izvornim elektroničkim dokumentima, IKT u svakom slučaju posreduje u odnosu čovjeka i svijeta. IKT u osnovi EDB sustav za kodiranje i interpretaciju podataka, tj. ulaznih i izlaznih veličina (vidi sliku 2: Ulazna i

Harvey, Ross. Preserving digital materials. 2nd edition. Berlin ; Boston: De Gruyter Saur, copp, 2012. Str. 15. 36 Elektronički zapis : priručnik / priredila Catherine Dherent. Zagreb : Uprava arhiva Francuske, 2003. Str. 11. 35

LEBINAC 143

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

izlazna jedinca)37 ili vrijednosti te posreduje u odnosu čovjeka i svijeta. EDB sustav za obradu podataka u osnovi mijenja oblik pojavljivanja iskustva iz analognog u digitalno te u analogno. Gubitak neposrednog analognog iskustva čovjeka instrumentalizacijom simboličke djelatnosti38 s tim povezan ogleda se u svojevrsnoj čežnji za bilo kakvim iskustvom39 ili otkrivanju novih oblika iskustava.

digitalni sustav informacije određene vrste

ulazna jedinica

elektroničkog računala: sustav za obradu

podataka

izlazna jedinica

informacije koje korisnik računala može razumjeti

Slika 2. Ulazna i izlazna jedinica

DIKW hijerarhija može se promatrati kao model informacijskog sustava koji virtualizira podatke te oni postaju dostupni ljudskim osjetilima ili razumijevanju. Podaci su jedini oblik komunikacije koji informacijski sustav ima prema okolišu. Svijet koji je dostupan čovjekovim osjetilima i umu putem IKT stoga je samo virtualan. Podaci u obliku binarnih znamenki, prema definiciji, izravno su dostupni IKT-u i jezik su njihove komunikacije. Stoga, IKT nije samo sredstvo za rad, već je s obzirom na podatke izvor iskustva, način percipiranja iskustva40 te oblik u kojem su iskustva pohranjena41. Na sličan način, kao kod analognog svijeta u kojem su podaci vezani za medij i ovisni o njemu, podaci u obliku elektroničkih binarnih znamenki nisu ovisni42 mediju, ali su im

Slika je napravljena prema opisu sklopovlja izlaznih i ulaznih jedinca u natuknici Računalo. // Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo (2020-01-03) 38 Vidi Tuđman, Miroslav. Prikazalište znanja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2003. Str. 10. 39 Preoblikovana teza Bernsteina u raspravi o antitezi DIKW hijerarhije u kojoj koristi izraz nestašica ili nedostatak podataka jer podatak nema suprotnost. Bernstein, Jay H. The data-information-knovledgewisdom hierarchy and its anthithesis. URL: https://journals.lib.washington.edu/index.php/nasko/article/viewFile/12806/11288, str. 70. (2020-0101) 40 Vidi Tuđman, Miroslav. Prikazalište znanja. Nav.dj., str. 11. 41 Vidi Tuđman, Miroslav. Prikazalište znanja. Nav.dj., str. 12. 42 Gradivo u elektroničkom obliku vezano je za medij ali nije ovisno o njemu. Vidi Stančić, Hrvoje. Arhivsko gradivo u elektroničkom obliku: Mogućnosti zaštite i očuvanja na dulji vremenski rok. // Arhivski vjesnik 49, 1 (2006), str. 109. URL: https://hrcak.srce.hr/6234 (2020-11-13) 37

LEBINAC 144

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

dodijeljene fiksne numeričke vrijednosti43 koje su simbolički zastupnici neposrednih iskustava.

Slika 3. DIKW hijerarhija: sustav za preoblikovanje realnog u virtualne svjetove

Podaci su način oblikovanja iskustva koji se pojavljuje u informacijskim znanostima i zajedno sa informacijskim znanostima. Veza informacijske i komunikacijske znanosti i informacijsko komunikacijske tehnologije jasno je vidljiva ako se govori o velikim podacima i podatkovnoj znanosti koji su mogući samo ako su u EDB obliku. Informacija je oblik u kojem prebivaju podaci kako bi bili dostupni čovjeku. Stoga, koji će se skup podataka oblikovati u virtualni entitet ovisi o svrhama informacijskog sustava koji prikazuju podatke. Virtualni entitet uključuje niz aktivnosti ulaganja energije na konstituiranju i održavanju virtualnog oblika kojim je konstituirana razina (ili koncept) i nikako nije samo djelo stroja. Dakle, DIKW hijerarhija sustav je za preoblikovanje realnog svijeta u virtualni svijet, a prva razina ili koncept virtualnog svijeta jesu podaci koji opisuju oba; realni i virtualni, dok donja granica prolazi između signala i podataka.44 Posredovanje podataka u DIKW hijerarhiji, koji povezuju oba svijeta, zapaženo je u upravljanju znanjem.45 S granicom realnog i virtualnog svijeta povezana je i digitalizacija koja se može definirati kao uzorkovanje46 ili pretvaranje analognog47 elektroničkog signala u digitalni

Vidi Smith, Abby. Why digitize. Council on library and information resources Washington, D.C., 1999. Str. 2. URL: https://www.clir.org/wp-content/uploads/sites/6/pub80.pdf (2020-01-03) 44 Vidi Nurulin, Yury… [at al.]. Role of knowledge in management of innovation. // Resources 2, 8(2019), str. 7. URL: https://www.mdpi.com/2079-9276/8/2/87 (2020-01-03) 45 Vidi Nurulin, Yury… [at al.]. Nav.dj., str. 6. 46 Vidi primjer digitalizacije zvuka prema Negroponteu. Negroponte, Nicholas. Biti digitalan. Zagreb: SysPrint, 2002. Str. 19. 47 Vidi osobito točku 2. u Analogan. // Mulitilingual archival terminology. URL: http://www.ciscra.org/mat/mat/term/4415 (2020-01-13) 43

LEBINAC 145

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

elektronički signal48. Nadalje, s pomoću tako dobivenih bitova može se opisati [znatan] dio tipova i vrsta informacija (glazba, slika, video) 49 realnog svijeta. S ovim bi se mogao povezati i stav koji u interpretaciji prenosi Bosančić u okviru stjecanja znanja pri strojnoj obradi i čovjekovoj recepciji tog procesa:“ „Ono što se također može istaknuti u tom tumačenju, pretpostavljena je jednakost podatka, informacije i znanja u sadržajnom smislu, odnosno dojam, koji naglašava i Liew (2007), da se ovdje uistinu radi o istoj vrsti nečega, što prelazeći s medija na medij, prolazi kroz postupak procesuiranja, poprimajući tek čovjeku uočljive različite oblike.“50 Jednakost u sadržajnom smislu očito je povezana s istom vrstom nečega koje ovaj rad smatra, prema gore opisanoj definiciji, podatkom, a ovisno o mediju u kojem se nalazi i poprima čovjeku uočljive oblike za što se opet može reći da su korisniku vidljivi oblici (vidi Sliku 2). Nadalje, ako se može govoriti o sadržajnom jednačenju podataka, informacija i znanja, Antony Liev smatra da postoji preklapanje koje se pokazuje u zauzimanju različitog prostora u isto vrijeme, naime, podataka u mediju pohrane i znanja u ljudskom umu.51 Nije naodmet napomenuti da se za nešto digitalizirano kaže da je dostupno i u elektroničkom obliku jer u digitalnom obliku nije dostupno čovjeku, već samo IKT. Stoga dostupno u elektroničkom obliku ne isključuje analogni izlazni signal ili način tj., prema slici 2: Ulazna i izlazna jedinica, informacije koji korisnik računala može razumjeti. Digitalizacijom se vidi isto ali je iskustvo posredovano IKT.52 Dvosmjerna hijerarhija u DIKW Za Jennifer Rowley rasprava o DIKW hijerarhiji prvo je u sjeni raspravâ o informacijama potom o znanju.53 Rowley, kao jedna od rijetkih, uviđa nužnost mudrosti u piramidi znanja jer za DIKW hijerarhiju koristi naziv wisdom hijerarhija. U Zelenyja

Vidi Digitalizacija. // Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Digitalizacija (2020-01-05) Negroponte, Nicholas. Nav.dj., str. 19. 50 Navedeno prema Bosančić, Boris. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. // Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 9, 1(2016), str. 48. URL: https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A2007/datastream/FILE0/view (2020-01-01) 51 Vidi Liew, Antony. Understanding data, information, knowledge and their inter-relationships. // Journal of knowledge management practice 2, 8(2007). URL: http://www.tlainc.com/articl134.htm (2020-01-10) 52 Vidi gdje Negroponte opisuje bliskost izvornog slušanja glazbe i digitalne reprodukcije prilagođene ljudskim osjetilima. Negroponte, Nicholas. Nav.dj., str. 19. 53 Odnosi se na područja upravljanja informacijama, informacijskih sustava i upravljanja znanjem. Rowley, Jennifer. Nav.dj., str. 164. 48

49Vidi

LEBINAC 146

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

postoji, izgleda samo progresija54. Na Sharmu i Bosnačića oko pitanja odnosa informacijske znanosti i upravljanja znanjem može se nadovezati Yury Nurulin, Inga Skvortsova, Iosif Tukkel i Marko Torkkeli55 koji dodaju da postoji nerazrješiva veza između obrade informacija i donošenja odluka. Obrada informacija (i pretraživanje s relevantnošću) jest područje informacijskih znanosti, a donošenje odluka (na temelju pretraživanja informacija) jest područje upravljanja znanjem. Odnos ovih područja razradio je Bosančić u radu DIKV hijerarhija: za i protiv. Dvostruku hijerarhiju Bosnačić je naznačio (ali ne i imenovao) u napuštanju prikaza DIKW hijerarhije piramidom u korist metaforičkog i simboličkog stabla znanja.56 Prva, uzlazna hijerarhija u obliku informacijskog soka uspinje se od zemlje podataka u krošnju znanja. Druga, silazna počinje od zraka umnog sunca koje se u obliku značenjskog soka kroz krošnju znanja spušta kroz deblo informacija do zemlje podataka. Tek uzajamni odnos protoka informacija57 u dvije hijerarhije trebao bi omogućiti rast cjelokupnog stabla znanja.58 U neku ruku, moglo bi se reći da se informacijski sok i značenjski sok u elektroničkom digitalnom binarnom sustavu mogu imenovati kao bitovi ili tok bitova (eng. bitstream)59, a to je posljednje na što se mogu reducirati događanja u digitalnom i elektroničkom svijetu binarnih znamenki. Jednostavno povezivanje informacijskog soka s područjem informacijskih znanosti i značenjskog soka s područjem upravljanja znanjem vodi do zaključka da je hijerarhija u DIKW hijerarhiji konceptu dvosmjerna. U informacijskoj znanosti jest uzlazna i spoznajna, a u području upravljanje znanjem odnosi se na donošenje odluka, tj. njihovo djelotvorno provođenje. Na primjeru posudbe knjige može se ilustrirati ovaj odnos. Korisnik traži knjigu, ako nađe informaciju o knjizi, posao za knjižničara ne završava jer do korisnika

Vidi Williams, David. Models, metaphors and symbols for information and knowledge systems. // Journal of entrepreneurship management and innovation (JEMI), 1, 10(2014), str. 81. URL: http://www.jemi.edu.pl/uploadedFiles/file/allissues/vol10/issue1/JEMI_Vol10_Issue1_2014_Article_3.pdf (2020-01-05) 55 Vidi Nurulin, Yury; Skvortsova, Inga; Tukkel, Iosif; Torkkeli, Marko. Role of knowledge in management of innovation. // Resources 2, 8(2019), str. 6. URL: https://www.mdpi.com/2079-9276/8/2/87 (202001-03) 56 Vidi Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv. Nav.dj., str. 20-21. 57 Moj prijevod, original na engleskom …“information as a flow“. Vidi Bosančić, Boris. Information in the knowledge acquisition proces. // Journal of documentation 72, 5(2016), str. 930-960. URL: https://www.academia.edu/28998151/Information_in_the_knowledge_acquisition_process (2020-01-01) 58 Vidi npr. interpretaciju osmoze i fotosinteze u Bosančić, Boris. Information in the knowledge acquisition proces. Nav.dj., str. 23-24. Vidi i str. 27 o dva osnovna supstrata rasta stabla. 59 Vidi Tok bitova. // Multilingual archival terminology, 2016. URL: http://www.ciscra.org/mat/mat/term/4466 (2020-01-10) 54

LEBINAC 147

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

knjiga ne može doći sama, stoga nije cilj samo doći do relevantne informacije, već do podatkom označenog objekta60 i za knjižničara i korisnika.61 Kao potkrjepa dvosmjerne hijerarhije postoji i pojam obrnute piramida znanja koji tvrdi da informacijama prethodi znanje, a podacima informacije62 jer [svima je poznato da] sirovi podaci u stvari i ne postoje.63 Hijerarhija se po definiciji u područjima koja se pozivaju na DIKW hijerarhiju gotovo redovno podrazumijeva kao ulazna.64 U upravljanju znanjem odluke se donose na svim razinama ili konceptima u DIKW hijerarhiji, no provedba, moglo bi se reći, ide silaznom hijerarhijom i sadrži znatne dijelove tacitnih65 znanja. No, ako se odluke donose na nižim razinama, hijerarhija, sama po sebi, govori da se ne može provoditi na višim razinama. Stoga se može zaključiti da prava akcija počinje od mudrosti, a izvršava se među podacima. Možda i dvostruka uloga podataka u DIKW hijerarhiji proizlazi iz dvosmjerne hijerarhije. Na granici sustava DIKW hijerarhija može se promatrati kao sustav za obradu podataka. U uzlaznoj hijerarhiji ključnim se pokazao korak od podataka k informaciji te se postavlja pitanje uopće, kako je taj korak moguć? Odgovor je da se radi o aktu66 koji je vođen svrhama ili u konkretnom slučaju uzlazne hijerarhije spoznajnom aktu kojim se percepcija analognog iskustva kao beskonačnog na razini podataka koji su digitalni čini virtualnim entitetom67. Problem koji ostaje jest odabir podataka ili skup podataka koji opisuju entitet, ali i onih

Prema primjeru knjige na polici ili elektroničke knjige. Zadaća knjižnica je i davanje knjiga na korištenje. 62 Vidi Tuomi, Ilkka. Data is more than knowledge: Implication of the reversed knowledge hierarcy for knovledge management and organizational memory. // Journal of management information systems 3, 16(1999), str. 107-121, str. 8. URL: http://www.meaningprocessing.com/personalPages/tuomi/articles/DataIsMore.pdf (2020-01-05) 63 Vidi Tuomi, Ilkka. Isto, str. 4. 64 U pretraživanju Google-u jednostavno je pronaći grafičke prikaze dvosmjerne hijerarhije. Osobito su instruktivni grafički prikazi DIKW hijerarhije u organizacijama ili poduzećima koji su redovito povezani s menadžmentom. 65 O terminima tactino i s njim povezano eksplicitno znanje vidi dalje u tekstu ili vidi Nonaka, Ikujiro. A dynamic theory of organizational knowledge creation. // Organization science 5, 1(1994), str. 16. URL: http://www.lamsade.dauphine.fr/~giard/Organization_Science_Nonaka94.pdf (2020-01-02) 66 Akt ima više značenja npr. čin, radnja, djelo ali i spis, dokument. Vidi Akt. // Hrvatska enciklopedija, URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1199 (2020-01-25) 67 Akt bi se u elektroničkom okruženju mogao odrediti kao zadani [programirani] način ponašanja računala kojim svojstva prepoznaje i identificira kao entitet. 60 61

LEBINAC 148

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

koji su izostavljeni. Dakle, na DIKW hijerarhiju kao sustav utječu i podaci koji nisu dio virtualnog identiteta entiteta. U tom smislu može se tumačiti i sljedeći citat: „Nemetaforičnim jezikom rečeno, premda se jedino može percipirati kao unaprijed kodirana (u prijenosu) i sa značenjem (ugrađena u strukturu znanja), informacija nas na svoj način informira o onome što dolazi izvan našeg kognitivnog sustava.“68 Ključan dio citata „informacija nas na svoj način informira o onome što dolazi izvan našeg kognitivnog sustava tumači se u ovom radu i kao pozadinski utjecaj neopisanog dijela realnog svijeta na događanja u DIKW hijerarhiji. Neopisani dio svijeta djeluje u sustavu kao tacitno znanje. U ovom radu predmnijeva se da je kognitivni sustav predstavljen DIKW hijerarhijom kao sadržajem ljudskog uma.69 Ključan je skok od podataka k informaciji koji nikako ne može biti rezultat prirodnog kontinuiranog razvoja, već se radi o ljudskom djelovanju, činovima i namjerama, ukratko aktima (spoznajnom i djelotvornim) u odnosu s okolinom koja je s jedna strane realna, a s druge virtualna. Sustav koji se ovdje podrazumijeva otvoren je, tj. okolina utječe na sustav inputima, a sustav na okolinu outputima70, dok je odnos sustava i okoline reguliran povratnom vezom.71 Budući da se radi nelinearnom sustavu72, a nijedan sustav nije u potpunosti linearan73 što na koncu ovisi o broju inputa74, ne može se očekivati da će obrada podataka uvijek rezultirati mudrošću. Dakle, DIKW hijerarhija prikazuje mogućnost75 da se obradom podataka može doći do informacije. Podaci Podaci kad su zapisani, ne mijenjaju se. Svi 'zaključci' koji se u DIKW hijerarhiji 'izvode' iz podataka temelje se na njihovoj postojanosti. Dakle, ne stoji nužno teza da se podaci odnose na prošlost i zastarijevaju, već naprotiv izvedeni akti (informacije, znanje i mudrost) podložni su zastarijevanju, ali različitom brzinom. Na primjer, godina se rođenja kao podatak ne mijena, no informacija o dobi mijenja se svake godine. Podatak, iako je Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv. Nav.dj., str. 21. Prema Bellinger, Gene; Castro, Durval, Mills Anthony. Data, information, knowledge, and wisdom, 2004. URL: http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htm (2020-01-10) 70 Vidi Šimović, Vladimir; Zovko, Vatroslav; Bobera, Dušan. Projektni menadžment i informacijska potpora. Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, 2011. Str. 13. 71 Isto, str. 12. 72 Isto, str. 14. 73 Isto, 15. 74 Isto. 75 O implicitnoj pretpostavci DIKW hijerarhije vidi Rowley, Jennifer. Nav.dj., str. 164. 68 69

LEBINAC 149

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

zapisan u prošlosti i može se mjeriti udaljenost u vremenu od zapisivanja, suvremen je koliko traje sustav u kojem je pohranjen, tj. suvremen dok omogućava spoznajne ili djelotvorne akte. Dakle, godina smrti zatvara sustav jer dob više ne utječe na djelotvorne akte. Na jednostavnom primjeru godine rođenja i dobi te smrti lako je predstaviti ideju, no u stvarnosti odabir i svojstva entiteta koja se opisuju ključna su u vrednovanju podataka. Zanimljivo je zapažanje Jay H. Bernsteina da podaci u DIKW hijerarhiji jedini nemaju suprotan termin te se u istom odjeljku poziva na Frickeov stav da bi podaci uopće bili podaci, moraju biti istiniti ili uopće nisu podaci, iz čega se izvlači [samo] logička mogućnost suprotnog pojma.76 S obzirom na digitalni i elektronički kontekst u kojem DIKW hijerarhija funkcionira, podaci postaju dominantan oblik prikupljanja, zapisivanja i istraživanja te predmet posebne podatkovne znanosti.77 Učenje i kreacija znanja Neizravnom posljedicom razmatranja odnosa podataka i iskustva može se smatrati problem učenja78 i kreacije novog79 znanja koji kao izvor novih iskustava kroz dvosmjernu hijerarhiju uključuje i dvostruku ulogu podataka, a prikazan je DIKW hijerarhijom kao sustavom. Rowley opisuje implicitnu pretpostavku hijerarhije s prijelazom jedne razine ili koncepta u višu razinu ili koncept kao kreaciju koja se može dogoditi80, ali ne nužno, već za to postoji mogućnost. S okvirom DIKW hijerarhije Bosančić predlaže i proces stjecanja znanja kao područje kojim se bavi informacijska znanost.81 Problem kreacije znanja razmatran je u području upravljanja znanjem kroz SECI82 proces i A-C-I-S83 proces koji su u ovom radu uočeni kao poveznica stjecanja znanja i kreacije

Vidi Bernstein, Jay H. Nav.dj., str. 70. Vidi Hong Liu. Philosophical reflection on data. // Procedia Computer Science 30 ( 2014 ), str. 61. URL: https://reader.elsevier.com/reader/sd/pii/S1877050914005584?token=1ECFEC712BE7588FD1E1C653 390B88E4B2CAD6B6CA48B546B4064BE03D531064ECEE8FACB22BA4C48A9AA50179A0DDFC (202001-02) 78 Stjecanje znanja Bosančić razmatra i izvan znanstvenog znanja. Vidi Bosančić, Boris. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Nav.dj., str. 50. 79 Korištenje izraza kreacija i novo su gotovo pleonazam koji ovdje ima za cilj istaknuti ono što je najvažnije u novom znanju a to je da ga prije nije bilo. 80 Vidi Rowley, Jennifer. Nav.dj., str. 164. 81 Bosančić, Boris. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Nav.dj., str. 31. 82 Akronim za spoznajni i društveni model konverzije znanja kroz koji se stvara novo znanje u organizaciji. Vidi Nonaka, Ikujiro; Umemoto Katsuhiro; Senoo Dai. From information precesing to knowlege creation: A paradigm shift in business management. // Technology In Society, 18, 2 (1996) str. 205, 1996. URL: http://www.sietmanagement.fr/wp-content/uploads/2016/04/nonaka-1996.pdf (2020-01-02) 83 Akronim za proces samoprodukcije znanja o KM. Vidi u Zeleny, Milan. Knowledge-information autopoietic cicle: towards the wisdom systems. // International journal of management and decision 76 77

LEBINAC 150

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

znanja. SECI je akronim za proces kojim se opisuje model kreacije znanja organizacije transformacijom tacitnog i eksplicitnog znanja u spirali četiri modusa znanja. Socijalizacija znači konverziju individualnog tacitnog znanja u grupno tacitno znanje u nekom omogućenom komunikativnom području.84 Eksternalizacija je konverzija tacitnog u koncepte, dijagrame, skice, tj. u eksplicitno znanje.85 Kombinacija je povezivanje ili sastavljanje novonastalog eksplicitnog znanja u cjelinu s postojećim znanjem, tj. posebnog eksplicitnog u sustavno znanje. Za ovaj modus može se reći da u vrlo velikoj mjeri sadrži eksplicitne informacija i znanja koji se lako procesuiraju s pomoću IKT.86 Internalizacija je konverzija eksplicitnog operacionalnog znanja, njegovo utjelovljenje u znanje kako nešto učiniti, a proces je olakšan ako je eksplicitno znanje dokumentirano u zvuk, sliku ili video.87 U cijelom procesu ističe se načelni stav da je tacitno znanje pojedinca temelj kreacije organizacijskog znanja,88 s tim da proces konverzije može započeti u bilo kojem modusu. Ovaj proces može se odvijati na individualnom, grupnom, organizacijskom ili međuorganizacijskom nivou.89 Spiralni proces određuje kreaciju novog znanja vjerojatno i kao inovaciju. A-C-I-S proces koncipirao je Milan Zeleny. Ključni problem KM jest fokusiranje na proizvode i usluge, a manje na znanje na kojem se temelji.90 A-C-I-S proces opisuje produkciju91 takvog znanja kao samotvorbenu ili kao proizvodnju samog sebe.92 Prema Zelenyju znanje je ključni pojam u KM. Definirano je kao svrhovito koordinirano djelovanje.93 ACIS je akronim za faze cirkularnog procesa. Artikulacija (znanjeinformacija) efektivno znanje i iskustvo opisuje, zapisuje i čuva u simboličkom obliku94. Kombinacija (informacija-informacija) pretvara jedan simbolički oblik informacije u

makeing 1, 7(2006), str. 3-18. URL: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.334.3208&rep=rep1&type=pdf (2020-01-05) 84 Vidi Nonaka, Ikujiro ; Umemoto Katsuhiro ; Senoo Dai. From information precesing to knowlege creation. Nav.dj., str. 205. 85 Isto. 86 Isto, str. 208. 87 Isto. 88 Isto, str. 209. 89 Isto, str. 209-210. 90 Vidi Zeleny, Milan. Knowledge-information autopoietic cicle: towards the wisdom systems. // International journal of management and decision makeing 1, 7(2006), str. 10. URL: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.334.3208&rep=rep1&type=pdf (2020-01-05) 91 Isto. 92 Isto. 93 Isto, str. 5. 94 Isto, str. 10.

LEBINAC 151

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

drugi prikladniji oblik povezan sa IKT.95 Internalizacija (informacija-znanje) opisuje kako iskoristiti informacije za djelotvorno znanje.96 Socijalizacija (znanje-znanje) nužna je da bi znanje bilo djelotvorno.97 Svim fazama procesa treba upravljati kao sustavom.98 Ovaj mudri sustav omogućava, ne samo da se stvari čine na pravi način (učinkovitost, eng. efficiency), već da se čine prave stvari (djelotvornost, eng. effectiveness) i može odgovoriti na pitanje zašto nešto učiniti.99 Dva opisana procesa u KM; jedan kreacije znanja i vjerojatne inovacije, a drugi samoprodukcije znanja, pokazuju da se KM ne bavi samo upravljanjem zatečenim znanjem, već i kreira nova znanja. Stoga je u svaki od ovih procesa uključeno i učenje kao način stjecanja znanja. Ključno i za razliku od DIKW hijerarhije u SECI i A-C-I-S procesima očita je i jasno istaknuta socijalne komponente na transformaciji, stjecanju znanja i inovacijama u organizacijama. Nije li stoga razina znanja ili koncepta u DIKW hijerarhiji socijalna razina koja je nužna da bi znanja bilo djelotvorno? Iz definicija podataka jasno je da on mora na neki način biti zapisan u elektroničkom sustavu kao informacija u obliku binarnih znamenki. Činom zapisivanja, podaci bi, u slučaju da se radi o oblikovanom analognom zapisu u trenutku zapisivanja, postali eksplicitno znanje.100 No, tek interpretacijom zapisa kroz DIKW hijerarhiju može nastati eksplicitno znanje dostupno čovjeku. Stoga, možda je razina znanja ili koncept koji se koristi u DIKW hijerarhiji u stvari eksplicitno znanje.101 S druge strane, tacitno znanje po definiciji ne može biti zapisao102 ili još nije zapisano. Drugim riječima, postoje znanja kojima izvor nisu podaci103 i mogu se steći mimo sustava koji u DIKW hijerarhiji počinje podacima. Znanja mimo sustava ključna su za SECI proces i za spoznajne i djelotvorne akte

Isto, str. 11. Isto, str. 11. 97 Isto, str. 11. 98 Isto, str. 11. 99 Isto, str. 11. 100 Zapisani na bilo kojem mediju bez obzira je li zapis ovisan o mediju (analogan) ili nije (digitalan). 101 Ideja iz prikaza DIKW hijerarhije. Vidi Pyramid diagram: Five level pyramid model. Example 1. Pyramid Diagram. 5 level pyramid model of information systems types. URL: https://www.conceptdraw.com/HowTo-Guide/five-level-pyramid-model (2020-01-10) 102 „Tacitno znanje ne može biti „uhvaćeno“, „prevedeno“ ili „pretvoreno“, već samo prikazano, manifestirano, u onome što radimo.“ Tsoukas, Haridimos. Do we really understand tacit knowledge?, 2002. URL: https://www.researchgate.net/publication/2528222_Do_We_Really_Understand_Tacit_Knowledge (2020-01-05) 103 Dio realnog svijeta koji se ne može opisati podacima 95 96

LEBINAC 152

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

u konstituiranju razina ili koncepata DIKW hijerarhije. Kroz SECI proces tacitno se znanje preoblikuje u eksplicitno104 u neprekidnoj spirali inovacija. A-C-I-S, kao samotvorbeni ciklus ili krug, podmeće novo znanje kao osnovu za izgradnju novog znanja potrebnog za razvoj teorija KM. No, koji je smisao ovih procesa i krajnji cilj? Ako se u ovim procesima radi o inovacijama, cilj je djelatno znanje koje daje prednost u sadašnjosti. Stoga je tacitno znanje ono koje je nerazdvojni dio pojedinca, grupe ili neke društvene zajednice u kojoj je utjelovljeno na način sustava. U ovom se radu pretpostavlja da je spirala inovacija učenje o djelotvornosti znanja ili znanju za djelovanje, tj. znanju koje unosi promjene u svijet. Čin zapisivanja ili eksplikacije tacitnog znanja jest znanje stvaratelja, ali ne učenika koji tek aktivnim učenjem (učenje je stjecanje novog znanja) na neki način djeluje i na čitatelja ili učenika. Bez kreacije znanja ne može se razumjeti mjesto koje zauzima mudrost u DIKW hijerarhiji kao ni informacijsko društva ili društvo znanja. Naime, društvo bez kreacije novih znanja živjelo bi u prošlosti bez djelâ koja nastaju u sadašnjosti. Stoga s učenjem i kreacijom znanja moguće je zaključiti da su razine DIKW hijerarhije formativni oblici spoznajnih ili djelotvornih akata iz kojih su sa svake razine moguće akcije, ali djelotvornost samog čina samo s uključenjem najviše razine DIKW hijerarhije koja je mudrost čiji je doseg djelovanja na mjestu spoja podataka i realnog svijeta. Komentari i izazovi, rasprava i rezultati U uvodu je naznačeno da se DIKW hijerarhije pojavljuje i u projektnom menadžmentu. Kod Zelenyja znanje je definirano kao svrhovito koordinirana akcija105. Znanje kao svrhovito koordinirane akcija u ovom radu razumije se kao način provođenja projekta u projektnom menadžmentu. Teza je i da je projekt jedan od načina način stjecanja znanja organizacije. Ova se teza može osloniti na SEKI i A-C-I-S proces. Nadalje, definirani su podaci u digitalnom okolišu, a DIKW hijerarhija kao sustav koji posreduje u odnosu čovjeka i njegova svijeta kroz dvosmjernu hijerarhiju koja omogućava djelatan odnos prema realnom svijetu, tako da je čovjek uvijek na granici ukoliko mora donositi odluke. Informacija je tada oblik znanja za djelovanje. U konceptu stabla znanja zapaža se mala nedosljednost, naime značenjski sok koji polazi od zraka umnog sunca uspijeva doći do zemlje podataka, ali informacijski sok 104 105

Primjer za sličan termin je zabilježeno znanje. Vidi Lasić-Lazić, Jadranka. Nav.dj., str. 80. Vidi Zeleny, Milan. Knowledge-information autopoietic cicle: towards the wisdom systems. Nav. dj., str.

LEBINAC 153

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

završava u krošnji stabla znanja, a to je zato što je mudrost koja je u DIKW hijerarhiji njezin sastavni dio u konceptu stabla znanja dematerijalizirana,106 čime je implicitno podržana teza obrnute WKID hijerarhije Ilkka Tuomija i da ustvari nema puta kojim se, polazeći od podataka, može doći dalje od znanja. Bosančić tehničke, prirodne i društvene znanosti zajedno smješta u krošnju drveta znanja, a i prema Hong Liju, teorija velikih podataka predstavlja most između prirodnih i društvenih znanosti,107 a velike podatke postavlja u DIKW kontekst.108 DIKW hijerarhija postala je dio mrežne arhitekture i okvir za mrežno pametno pretraživanje velikih podataka.109 Bosančić iznosi zanimljiv stav da je zadaća DIKW-hijerarhije u simboličkom smislu prikazati odnos primitivnih pojmova, ali sugerira de se u načelu nigdje ne govori što DIKW hijerarhija kao cjelina simbolizira.110 Ako je odnos primitivnih pojmova (pojmovi koji se u aksiomatskom sustavu ne definiraju jer su na istoj kategorijalnoj razini), slijedilo bi da se ostali pojmovi knjižnične i informacijske znanosti izvode iz njih. Ako se radi o znanosti koja ima primitivne pojmove, možda bi se moglo reći da je informacijska znanost našla svoje utemeljenje.111 Stoga se još opreznije možda može reći da se u DIKW hijerarhiji u cjelini radi o prikazu paradigme informacijskih znanosti. Problem je što se razine ili koncepti ne mogu nazvati ni odnosima među pojmovima. Naime, ako postoji pojmovni odnos u hijerarhiji, svaki viši koncept ili razina u hijerarhiji bila bi viši rodni pojam pa bi znanje bilo vrsta mudrosti. Fricke je pokazao da je logički problem indukcije osnovni problem DIKW hijerarhije ili drugim riječima – nije moguć logički uspon hijerarhijom ni od podataka do informacija. Ali obrnuta, WKID hijerarhija omogućava opis opsega

Vidi Bosančić, Boris. Information in the knowledge acquisition proces. Nav.dj., str. 23-24. Vidi Hong, Liu. Philosophical reflection on data. // Procedia computer science 30 ( 2014 ), str. 63. URL: https://reader.elsevier.com/reader/sd/pii/S1877050914005584?token=1ECFEC712BE7588FD1E1C653 390B88E4B2CAD6B6CA48B546B4064BE03D531064ECEE8FACB22BA4C48A9AA50179A0DDFC (202001-02) 108 Vidi Hong, Liu. Nav.dj., str. 64. 109 Vidi Aziyati Yusoff… [et al.]. Predictive analytics for networking big data using knowledge-based reasoning for smart retrieval of data, information, knowledge, and wisdom. // Big data and computational intelligence in networking. Uredili Wo, Yulei… [et al.]. Boca Raton ; London ; New York : CRC Press; Taylor & Francis group, 2018. Str. 212-214. URL: https://books.google.hr/books?id=pGpQDwAAQBAJ&pg=PA224&lpg=PA224&dq=sharma+nikhil+origin& source=bl&ots=yYVsXGgnLM&sig=ACfU3U16R5X1U5MzGGMtyZiAwCXcl_2eUA&hl=hr&sa=X&ved=2ahUK EwjnjZ7To-zmAhVnpIsKHe-ZBbEQ6AEwE3oECAcQAQ#v=onepage&q=dikw&f=false 110 Vidi Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv. Nav.dj., str. 17. 111 Bosančić ne povezuje utemeljenje informacijske u DIKW hijerarhiji znanosti s primitivnim pojmovima. Vidi Bosančić, Boris. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. // Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 9, 1(2016), str. 46. URL: https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A2007/datastream/FILE0/view (2020-01-01) 106 107

LEBINAC 154

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

sadržaja nekog pojma. Tako bi sadržaj informacije bio podatak, sadržaj znanja informacija, sadržaj mudrosti znanje. Stoga slijedi da DIKW hijerarhija ne omogućava logičkom nužnošću formu za neki sadržaj, ali omogućava pridavanje sadržaja formi. Iz razmatranja DIKW hijerarhije može se zaključiti da kreacija znanja nije primarno područje interesa informacijskih znanosti. Chaim Zins područje informacijske znanosti razmatra unutar razina podaci-informacija-znanje112 i tek ponegdje ukazuje na mudrost.113 Ovo zapaža i Bosančić te ističe proces stjecanja znanja kao središnji budući problem informacijske znanosti i zapaža da je potrebna svaka od četiri razine ili koncepta DIKW hijerarhije da se proces stjecanja znanja može razmatrati unutar informacijske znanosti.114 Tuđman smatra da i izvjesnice trebaju biti sadržaj kojim se bavi informacijska znanost115 te ih definira kao znanje za djelovanje116 i time izlazi izvan okvira predmeta informacijskih znanosti pa samim time ne mogu biti percpirane kao predmet informacijskih znanosti, ali smatra da je izvještajno znanje ipak vrsta znanja117, no vrsta znanja za djelovanje. Ipak, odnos prema realnosti DIKW hijerarhije pokazao se kao ključan. Mogućnost djelovanja samo u sadašnjosti i na dijelu realnosti na razini iskustva otvara prostor za uključivanje u raspravu projektnog menadžmenta (i tacitnog znanja) kao područja gdje se znanje može djelotvorno primijeniti u provođenju projekata. Ključno pitanje svih projekata jesu rješavanja pravih problema.118 Mogućnost obrnute DIKW hijerarhije119 jest trenutak koji je nedostajao za razumijevanje smisla koncepta DIKW hijerarhije i time mjesta i uloge podataka u

Na str. 479 postoji poglavlje Data, information, and knowledge. Osim toga, i sam naslov rada je koncept koji ne uključuje razinu mudrosti. Zins, Chaim. Conceptual approaches for defining data, information, and knowledge. // Journal of the American society for information science and technology, 4, 58(2007), str. 479. URL: https://www.researchgate.net/publication/220432993_Conceptual_approaches_for_defining_data_infor mation_and_knowledge (2020-01-05) 113 Uglavnom definira podatke, informacije i znanje. Pomoću tražilice dobiveni se sljedeći rezultati za broj pojavljivanja u tekstu termina data 229, information 383, knowledge 329, wisdom samo 9 puta. Vidi Zins, Chaim. Nav.dj. str. 479-493. 114 Vidi Bosančić, Boris. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Nav.dj., str. 52 115 Vidi Tuđman, Miroslav. Prikazalište znanja. Nav.dj., str. 49. 116 Isto. 117 Vidi Tuđman, Miroslav. Prikazalište znanja. Nav.dj., str. 50. 118 Vidi Zeleny, Milan. Knowledge-information autopoietic cicle: towards the wisdom systems. // International journal of management and decision makeing 1, 7(2006), str. 14. URL: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.334.3208&rep=rep1&type=pdf (2020-01-05) 119 Na stranici 7 pojavljuje se naslov Obrnuta hijerarhija. Tuomi, Ilkka. Data is more than knowledge: Implication of the reversed knowledge hierarcy for knovledge management and organizational memory. // Journal of management information systems 3, 16(1999), str. 107-121, [str. 7]. URL: http://www.meaningprocessing.com/personalPages/tuomi/articles/DataIsMore.pdf (2020-01-05) 112

LEBINAC 155

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

hijerarhiji i u stvari definicije informacije kao znanja za djelovanje. Obrnuta DIKW hijerarhija (tj. WKID) protumačena iz upravljanja znanjem omogućava tvrdnju da se u DIKW hijerarhiji radi i o znanju koje nije isključivo znanstveno, čije su pojavnosti kao djelotvorni akti vidljivi u razinama koje se spuštaju prema podacima, ali i spoznajni akti u uzlaznom kretanju prema mudrosti, npr. pri pretraživanju te je stoga moguće imenovati mudrost informacijskih znanosti kao relevantnost. Relevantnost je, prema Tuđmanu, ključni pojam informacijske znanosti.120 Naime, relevantnost je mjera učinkovitosti komunikacije121 koju u krajnjoj instanci procjenjuje korisnik informacije. Pojam relevantan (eng. relevant) Rowley koristi četiri puta, a relevantnost (eng. relevance) sedam puta u navedenom radu122. Relevantnost informacije razmatra i Lai Ma.123 Ako se iz DIKW hijerarhije može izvući definicija informacije, tada bi to mogao biti dodatan razlog da je ova hijerarhija oprezno označi paradigmom informacijske znanosti. Naime, informacija nije samo teorijski pojam, već uvijek uključuje praktične posljedice koje se najbolje iskazuju pojmom djelo koje prouzrokuje promjene i definira opstanak124. Svaka je DIKW razina kao akt uobličena u koncept i pretpostavka je više razine. Važno je zapaziti da podaci u nekom obliku ostaju trajno pohranjeni na mediju i za razliku od čovjeka ne zaboravljaju se, ali i ne ugrađuju trajno u informacije, stoga se može postaviti pitanje nisu li samo podaci ono što pripada IKT pa slijedi da je informacija označena kao akt interpretacija podatka te je napustila svoju vezanost za medij i ostaje pokretna i djelotvorna, dok ne ispuni svoju svrhu. Nedokazanom pretpostavka smatra se da zapisivanje znanja dohvaća samo mali dio znanja i proizvodi znanja tj. potiče proces učenja. Ovakav stav omogućuje uključivanje odnosa tacitnog i eksplicitnog znanja konstatacijom da je svaka zapisana spoznaja samo dio onoga što se može zapisati. Slično je i u procesu učenja koji se oslanja na iskustvo i spoznajne akt(ivnosti)e. Nadalje, ako se radi o inovacijama onda je i informaciju kao spoznajni akt nemoguće anticipirati već preostaje jedino prepoznati je kad se pojavi, a akt prepoznavanje pripada samo korisniku. Vidi Tuđman, Miroslav. Teorija informacijske znanosti. Zagreb: Informator: Zagreb, 1990. 2. izdanje. Str. VII. 121 Vidi Bosančić, Boris. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Nav.dj., str. 37. 122 Rezultat dobiven pomoću tražilice unutar članka. Rowley, Jennifer. Nav.dj., str. 163-168. 123 Lai, Ma. Is information stil relevant? // Proceedings of the eighth international conference on conceptions of library and information science, Copenhagen, Denmark, 19-22 August, 2013. URL: https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1044632.pdf (2020-01-02) 124 Vidi Hegel, Georg Wilhelm Friedrich. Filosofijska propedeutika. Beograd : Grafos, 1985. str. 17. 120

LEBINAC 156

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

Dodatno je pitanje može li se diskretan sustav zapisa u digitalnom obliku promatrati kao eksplicitno znanje125 i stoga analogiju povezati s tacitnim znanjem prema interpretaciji Ikujira Nonake.126 Dvosmjerna hijerarhija u DIKW hijerarhiji jest korektivni trenutak djelovanja, prvenstveno radi kontakta s realnim svijetom jer znanje ili znanja koja se stječu, ne moraju imati izvor u podacima, već i u dijelovima stvarnosti koji nisu dohvaćeni podacima. Stoga se pretpostavlja da su prijelazi konceptualnih razina u DIKW hijerarhiji akti prema svrhama sustava. Slijedi da nije moguće ni potpuno upravljanje događanjima u realnom svijetu.

Slika 4. DIKW hijerarhija: realni svijet analogija?

Nadalje, ako se pretpostavi da je DIKW hijerarhija sustav za preoblikovanje podataka u virtualne svjetove, tada je pogled iz DIKW hijerarhije prema realnom svijetu na razini podataka digitalan127. Na taj način i s te razine o realnom svijetu može se 'reći' samo da je analogan, tj., nije digitalan.128 Ovaj pogled jednostavno preskače analogni elektronički signal (AEI) (Slika 4.) koji su trajan i kontinuiran predmet uzorkovanja pri digitalizaciji, ali i u radu računala129 te je ovaj tehnički postupak transponiran u terminologiju za opis realnosti.

Vidi Nonaka, Ikujiro. A dynamic theory of organizational knowledge creation. Nav,dj. str. 17. Tumačenje Batesona vidi u Nonaka, Ikujiro. A dynamic theory of organizational knowledge creation. // Organization science 5, 1(1994), str. 16. URL: http://www.lamsade.dauphine.fr/~giard/Organization_Science_Nonaka94.pdf (2020-01-02) 127 U obliku binarnih znamenki. 128 Vidi Sterne, Jonathan. Analog. // Digital keywords : A vocabulary of information society and culture. / uredio Peters, Benjamin. Princeton; Oxford. Princeton university press, 2016. Str. 32. URL: http://culturedigitally.org/wp-content/uploads/2016/07/Peters-2016-Digital-Digital-Keywords-Petersed.pdf (2020-01-15) 129 Mjerenje voltaže pri dodjeljivanju 0 ili 1. Vidi Sterne, Jonathan. Analog. Nav.dj., str. 35. 125 126

LEBINAC 157

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Benjamin Peters smatra da znamenke djeluju u stvarnosti simboličkim računanjem, indeksiranjem realnosti i manipulacijom socijalnim predodžbama.130 DIKW hijerarhija mogla bi se povezati sa simboličkim računanjem i indeksiranjem realnosti, a poveznica s tacitnim znanjem može se naći samo ako je znanje socijalna predodžba. Počevši od podataka kao informacije u obliku binarnih znamenki u okviru dvosmjerne DIKW hijerarhije koja se afirmirala i izvan informacijske znanosti i upravljanja znanjem, informaciju se može tumačiti kao jedan oblik znanja za djelovanje u realnom svijetu. Zaključak Podaci se kao dio svakodnevnog života smatraju samorazumljivima, no iza njih u elektroničkom i digitalnom svijetu kriju se kompleksni odnosi. Podatak definiran kao informacija zapisana u obliku binarnih znamenki, daleko je od uobičajene definicije i svakako je nedostupan neposrednom čovjekovu iskustvu. Tako definirani podaci mogu se promatrati u DIKW hijerarhiji s dvostrukom ulogom jer posreduju između analognog i digitalnog. U radu je Sharmino zapažanje da područja informacijske znanosti i upravljanje znanjem govore o DIKW hijerarhiji, ali ne upućuju jedno na drugo, ovdje je uzeto u obzir u punoj mjeri jer bilo poticaj za otkrivanje dvosmjerne hijerarhije naznačene kod Bosnačića, od kojih je jedna uzlazna kad je u pitanju spoznajna aktivnost, tj. i obrade podataka ili pretraživanje informacija, a silaznu hijerarhiju u upravljanu znanjem kad je u pitanju djelovanje prema odlukama. Za informaciju se tvrdi da je uvijek neki oblik djelovanja, što proizlazi iz razina DIKW hijerarhije koje se jedna prema drugoj ne odnose logički, već je uvijek neki akt u oba smjera hijerarhije, počevši od podataka koji u hijerarhiju dospijevaju iz svijeta tišine tacitnog znanja. Dakle, za informacijske je znanosti možda od interesa imenovati mudrost skrivenu u njoj, koja se u ovom radu tumači kao relevantnost ili mjera učinkovitosti za korisnika jer korisniku je informacija znanje za djelovanje, čiju relevantnost sâm prosuđuje. Unaprijed definirana nedostupnost neposrednog iskustva koje slijedi iz odnosa prema podacima kao novom pristupu svijetu inaguiranom informacijskim znanostima, ima posljedice i na odnos prema analognim

Vidi Peters, Benjamin. Digit. // Digital keywords : A vocabulary of information society and culture. / uredio Peters, Benjamin. Princeton; Oxford : Princeton university press, [2016]. Str. 94. URL: http://culturedigitally.org/wp-content/uploads/2016/07/Peters-2016-Digital-Digital-Keywords-Petersed.pdf (2020-01-15) 130

LEBINAC 158

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

sadržajima te na način kreiranja znanja, njegovu percepciju i dostupnost, što na kraju određuje ulogu i mjesto informacijske znanosti u društvu koje u svoj temelj postavlja znanje. Literatura Akt. // Hrvatska enciklopedija, URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1199 (2020-01-25) Analogan. // Mulitilingual archival terminology. URL: http://www.ciscra.org/mat/mat/term/4415 (2020-01-13) Aziyati Yusoff… [et al.]. Predictive analytics for networking big data using knowledge-based reasoning for smart retrieval of data, information, knowledge, and wisdom. // Big data and computational intelligence in networking. Uredili Wo, Yulei… [et al.]. Boca Raton ; London ; New York : CRC Press; Taylor & Francis group, 2018. Str. 209-225. URL: https://books.google.hr/books?id=pGpQDwAAQBAJ&pg=PA224&lpg=PA224&dq=sharma+nikhi l+origin&source=bl&ots=yYVsXGgnLM&sig=ACfU3U16R5X1U5MzGGMtyZiAwCXcl_2eUA&hl=hr &sa=X&ved=2ahUKEwjnjZ7To-zmAhVnpIsKHeZBbEQ6AEwE3oECAcQAQ#v=onepage&q=dikw&f=false Badurina, Boris. Što je informacijsko u informacijsko u informacijskom društvu. // Ogledi o informacijskim znanostima : zbornik radova u čast Tatjane Aparac-Jelušić. Uredila Sanjica Faleter Tanacković, Martina Dragija Ivanović. Osijek : Filozofski fakultet ; Zadar : Sveučilište, 2016. Bellinger, Gene; Castro, Durval, Mills Anthony. Data, information, knowledge, and wisdom, 2004. URL: http://www.systems-thinking.org/dikw/dikw.htm (2020-01-10) Bernstein, Jay H. The data-information-knowledge-wisdom hierarchy and its antithesis. Str. 6875. URL: https://journals.lib.washington.edu/index.php/nasko/article/viewFile/12806/11288 (2020-01-01) Bosančić, Boris. DIKW – hijerarhija: za i protiv. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 60, 2/3 (2017), str. 1-24. URL: https://hrcak.srce.hr/195861 (2020-01-01) Bosančić, Boris. Information in the knowledge acquisition proces. // Journal of documentation 72, 5(2016), str. 930-960, 1-35. URL: https://www.academia.edu/28998151/Information_in_the_knowledge_acquisition_process (2020-01-01) Bosančić, Boris. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. // Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 9, 1(2016), str. 31-58. URL: https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos%3A2007/datastream/FILE0/view (2020-0101) Digitalizacija. // Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Digitalizacija (2020-01-05) Elektronički zapis : priručnik / priredila Catherine Dherent. Zagreb : Uprava arhiva Francuske, 2003.

LEBINAC 159

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Frické, Martin. The knowledge pyramid: a critique of the DIKW hierarchy. // Journal of information science, XX, X(2007), str. 1-13. URL: https://pdfs.semanticscholar.org/79cd/e150afd6552bc83a442622c3a97b9c293ec1.pdf (202001-06) Hegel, Georg Wilhelm Friedrich. Filosofijska propedeutika. Beograd : Grafos, 1985. Harvey, Ross. Preserving digital materials. 2nd edition. Berlin ; Boston: De Gruyter Saur, copp, 2012. Hey, Jonathan. The data, information, knowledge, wisdom chain: the metaphorical link, 2004. URL: http://www.dataschemata.com/uploads/7/4/8/7/7487334/dikwchain.pdf (2020-01-08) Hong Liu. Philosophical reflection on data. // Procedia Computer Science 30 ( 2014 ), str. 60 – 65. URL: https://reader.elsevier.com/reader/sd/pii/S1877050914005584?token=1ECFEC712BE7588FD 1E1C653390B88E4B2CAD6B6CA48B546B4064BE03D531064ECEE8FACB22BA4C48A9AA5017 9A0DDFC (2020-01-02) Horić, Andrea. Informacijski objekti u virtualnom prostoru : o nekim antropologijskim i bibliografskim aspektima virtualizacije, 2014, str. 15-28. URL: https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/akm/article/view/3559 (2020-01-06) Kanon. // Hrvatska enciklopedija. URL: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30217 (2020-01-02) Klarin-Zadravec, Sofija. Koncept funkcionalne granularnosti u organizaciji informacija digitalne knjižnice : doktorski rad. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet, 2012. Lasić-Lazić, Jadranka. Znanje o znanju. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1996. Lester, June ; Koehler, Walace C. Jr. Fundamentals of information studies: understanding information and its enviroment. 2. izdanje, New York, 2007. Liew, Antony. Understanding data, information, knowledge and their inter-relationships. // Journal of knowledge management practice 2, 8(2007). URL: http://www.tlainc.com/articl134.htm (2020-01-10) Mai, La. Is information stil relevant? // Proceedings of the eighth international conference on conceptions of library and information science, Copenhagen, Denmark, 19-22 August, 2013. URL: https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1044632.pdf (2020-01-02) Ma, Lai. Meaning of information: The assumptions and research consequencees of three fundational LIS theories. // Journal of the American society for information science and technology 63, 4(2012), str. 716–723. URL: https://researchrepository.ucd.ie/bitstream/10197/6530/4/meanings_preprint.pdf (2020-0102) Machala, Dijana. Knjižničarske kompetencije : pogled na razvoj profesije. Hrvatska sveučilišna naklada ; nacionalna i sveučilišna knjižnica u zagrebu: Zagreb, 2015. Negroponte, Nicholas. Biti digitalan. Zagreb : SysPrint, 2002.

LEBINAC 160

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

371

Nonaka, Ikujiro. A dynamic theory of organizational knowledge creation. // Organization science 5, 1(1994), str. 14-37. URL: http://www.lamsade.dauphine.fr/~giard/Organization_Science_Nonaka94.pdf (2020-01-02) Nonaka, Ikujiro ; Umemoto Katsuhiro; Senoo Dai. From information precesing to knowlege creation: A paradigm shift in business management. // Technology In Society, 18, 2 (1996), str. 203-218, 1996. URL: http://www.sietmanagement.fr/wp-content/uploads/2016/04/nonaka1996.pdf (2020-01-02) Nurulin, Yury… [et al.]. Role of knowledge in management of innovation. // Resources 2, 8(2019), str. 1-12. URL: https://www.mdpi.com/2079-9276/8/2/87 (2020-01-03) Omazić, Mislav Ante ; Baljkas, Stipe. Projektni menadžment. Zagreb : Sinergija nakladništvo d.o.o., 2005. Opening stanza from choruses from "The Rock". Stories of the human spirit. URL: http://www.wisdomportal.com/Technology/TSEliot-TheRock.html (2020-01-08) Pyramid diagram: Five level pyramid model. Example 1. Pyramid Diagram. 5 level pyramid model of information systems types. URL: https://www.conceptdraw.com/How-To-Guide/fivelevel-pyramid-model (2020-01-10) Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. URL: http://www.rektorskizbor.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Rektorski_zbor/dokumenti/Pravilnik_o _znanstvenim_i_umjetnickim_podrucjima_poljima_i_granama.pdf (2020-01-03) Računalo. // Wikipedija. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo (2020-01-03) Rowley, Jennifer. The wisdom hierarchy: representations of the DIKW hierarchy. // Journal of information science 2, 33(2007), str. 163-180. URL: https://www.academia.edu/38656728/The_wisdom_hierarchy_representations_of_the_DIKW_h ierarchy (2020-01-03) Sharma, Nikhil. The origin of the data information knowledge wisdom (DIKW) hierarchy. URL: https://www.researchgate.net/publication/292335202_The_Origin_of_Data_Information_Knowl edge_Wisdom_DIKW_Hierarchy (2020-01-03) Schumaker, Robert P. From data to wisdom: The progresion i comutational learnig in tekst mining. // Comunication of the IIMA 1, 11(2011), str. 39-48. URL: https://scholarworks.lib.csusb.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1155&context=ciima (2020-1110) Smith, Abby. Why digitize. Council on library and information resources Washington, D.C., 1999. Str. ii-v, 1-13. URL: https://www.clir.org/wp-content/uploads/sites/6/pub80.pdf (2020-01-03) Šimović, Vladimir ; Zovko, Vatroslav ; Bobera, Dušan. Projektni menadžment i informacijska potpora. Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, 2011. Stančić, Hrvoje. Arhivsko gradivo u elektroničkom obliku: Mogućnosti zaštite i očuvanja na dulji vremenski rok. // Arhivski vjesnik 49, 1 (2006), str. 107-121. URL: https://hrcak.srce.hr/6234 (2020-11-13)

LEBINAC 161

371

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Tok bitova. // Multilingual archival terminology, 2016. URL: http://www.ciscra.org/mat/mat/term/4466 (2020-01-10) Tsoukas, Haridimos. Do we really understand tacit knowledge?, 2002. URL: https://www.researchgate.net/publication/2528222_Do_We_Really_Understand_Tacit_Knowle dge (2020-01-05) Tuđman, Miroslav. Obavijest i znanje : s rječnikom osnovnih pojmova. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 1990. Tuđman, Miroslav. Prikazalište znanja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2003. Tuđman, Miroslav. Teorija informacijske znanosti. Zagreb: Informator: Zagreb, 1990. 2. izdanje. Tuomi, Ilkka. Data is more than knowledge: Implication of the reversed knowledge hierarcy for knovledge management and organizational memory. // Journal of management information systems 3, 16(1999), str. 107-121, [str. 1-22]. URL: http://www.meaningprocessing.com/personalPages/tuomi/articles/DataIsMore.pdf. (2020-0105) Williams, David. Models, metaphors and symbols for information and knowledge systems. // Journal of entrepreneurship management and innovation (JEMI), 1, 10(2014), str. 79-107. URL: http://www.jemi.edu.pl/uploadedFiles/file/allissues/vol10/issue1/JEMI_Vol10_Issue1_2014_Article_3.pdf (2020-01-05) Zeleny, Milan. Data-information-knowlwdge.wisdom-eglightenment : towards the strategy of sistems integrations, [2007, str. 1-9]. URL: http://www.milanzeleny.com/Files/Content/Madeira%20Zeleny.pdf (2020-01-08) Zeleny, Milan. Knowledge-information autopoietic cicle: towards the wisdom systems. // International journal of management and decision makeing 1, 7(2006), str. 3-18. URL: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.334.3208&rep=rep1&type=pdf (2020-01-05) Zins, Chaim. Conceptual approaches for defining data, information, and knowledge. // Journal of the American society for information science and technology, 4, 58(2007), str. 479–493. URL: https://www.researchgate.net/publication/220432993_Conceptual_approaches_for_defining_d ata_information_and_knowledge (2020-01-05)

LEBINAC 162

DRUŠTVENE MREŽE KAO MOST IZMEĐU STVARNOG I VIRTUALNOG U DOBA PANDEMIJE - S PRIMJEROM GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE U VIROVITICI Social networks as a bridge between the real and the virtual in the age of the pandemic - with the example of the Ćity Library of Virovitica Mirjana Kotromanović Gradska knjižnica i citaonica u Virovitici mkotromanovi@yahoo.com Dajana Horvat Gradska knjižnica i citaonica u Virovitici horvat.dajana1909@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

372

Monika Čuljak Gradska knjižnica i citaonica u Virovitici monika.culjak93@gmail.com UDK / UDC 027.52(497.525.2):004 Stručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 01.07.2020.

Sažetak Ćilj je u ovome radu objasniti položaj i funkcioniranje narodnih knjižnica u vrijeme pandemije koronavirusa s naglaskom na Gradsku knjižnicu i citaonicu u Virovitici. Rad se sastoji od uvodnog dijela u kojemu se objasnjavaju teorijske pretpostavke vežane ža narodne knjižnice koje su se i u novonastaloj situaciji uspjesno postavile pred ižažovima. U nastavku je opisan položaj knjižnica na drustvenim mrežama te prednosti koje su drustvene mreže donijele knjižnicama u vrijeme pandemije. Sredisnji dio rada odnosi se na Gradsku knjižnicu i citaonicu u Virovitici. Statisticki podatci na primjeru spomenute knjižnice idu u prilog cinjenici da je veci angažman na drustvenoj mreži Facebook u vrijeme najstrožih propisanih mjera pridonio povecanju broja pratitelja stranice knjižnice, detaljnijem pracenju sadržaja i sudjelovanju u kreiranju istih; u popularižaciji knjižnice opcenito. U žakljucku se promislja o pravcu prema kojemu knjižnice žadržavaju svoju tradicionalnu ulogu, ali pri tome rade i na prosirenju svojega poslovanja u virtualnom svijetu. Iž tog ražloga proveden je kraci online anketni upitnik ciji su režultati prežentirani u žavrsnom dijelu, a upitnik je dodan kao prilog radu.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 163

372

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Ključne riječi: drustvene mreže, Gradska knjižnica i citaonica u Virovitici, koronavirus, narodne knjižnice, pandemija Summary The aim of this paper is to explain the position and functioning of public libraries during the coronavirus pandemic with an emphasis on the Ćity Library of Virovitica. The paper consists of an introductory part, which explains the theoretical assumptions related to public libraries that have successfully faced challenges even in the new situation. The position of libraries on social networks and the advantages that social networks brought to libraries during the pandemic are described below. The central part of the paper refers to the Ćity Library of Virovitica. The statistics on the example of the mentioned library support the fact that greater engagement on the social network Facebook during the strictest prescribed measures contributed to increasing the number of followers of the library page, more detailed monitoring of content and participation in their creation; in popularižing the library in general. The conclusion reflects on the direction in which libraries retain their traditional role, but also work to expand their business in the virtual world. For this reason, a short online survey questionnaire was conducted, the results of which were presented in the final part, and the questionnaire was added as an appendix to the paper. Keywords: social networks, Ćity Library of Virovitica, coronavirus, public libraries, pandemic Uvod Stoljecima su knjižnice smatrane stupovima drustva koje je utemeljeno na ljudskom žnanju. Uloga im je bila pomoci ljudima iskoristiti informacije, steci nove uvide, vjestine i žnanja. Ta uloga ostaje nepromijenjena i danas.1 I nadalje su prisutne u cijelome svijetu, u ražlicitim tipovima drustava i ražlicitim kulturama.

1Usp.

Radovan, Vrana. Položaj knjižnice u umreženom drustvu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, ¾ (2010), str. 241. Ćitirano prema: Ćhoy, Fatt Ćheong. Libraries and librarians – what next? // Library Management 28, 3(2007), str. 26.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 164

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

372

Osiguravaju pristup žnanju, informacijama, cjeloživotnom ucenju i na raspolaganju su svim clanovima žajednice bež obžira na njihovu rasu, nacionalnost, dob, spol, religiju, ježik, invaliditet, ekonomski i radni status te obražovanje. 2 Osim tradicionalne, uloga narodne knjižnice uvelike je osuvremenjena. Narodne knjižnice kao dio globalne informacijske mreže vec gotovo vise od cijelog jednog desetljeca idu ususret s novim promjenama na polju informacijsko – komunikacijske tehnologije. Godina 2020. donosi i nove, ižnenadne promjene, kako u svijetu opcenito tako i u podrucju knjižnicne žnanosti. Promjene užrokovane pojavom virusa ĆOVID-19 postavile su pred cijelu knjižnicarsku žajednicu brojne ižažove. Mijenjaju se nacini pristupa knjižnicnoj građi, bilo da je rijec o fižickoj ili digitalnoj, a korisnici postaju sve aktivniji sudionici u kreiranju knjižnicnih sadržaja. Kljucnu ulogu u cijelome procesu novonastale situacije imali su knjižnicari koji su svojim žnanjem, vjestinama, dobrom organižiranoscu, kreativnoscu te upravljackim sposobnostima pridonijeli u ostvarenju cilja koji je žnacio omogucavanje dostupnosti knjižnicnih sadržaja neovisno o situaciji koja ih je žatekla. Narodne knjižnice na društvenim mrežama Narodne su knjižnice vec dugi niž godina podrska obražovanju, kako formalnom tako i neformalnom, sto i jest njihova primarna žadaca. Prema IFLA-inim Smjernicama3, narodne knjižnice, imaju veliku ulogu u sakupljanju, organižiranju i koristenju informacija te omogucavanju pristupa knjižnicnoj građi. Istice se i vrlo važna drustvena uloga knjižnice koja se manifestira krož žagovaranje jednakih sloboda informiranja i ižražavanja. Ražvojem novih tehnologija, knjižnicna djelatnost siri se iž fižickih prostora knjižnica u virtualni internetski prostor i to koristenjem službenih mrežnih web stranica i drustvenih mreža koje su globalno najrasireniji komunikacijski alat. Putem drustvenih mreža, narodne knjižnice ostvaruju kontakte i s onim osobama koje nisu korisnici knjižnica, a ižvrsne su i ža kreiranje interaktivnih usluga u virtualnom svijetu.4 2Usp. IFLA-ine smjernice ža

narodne knjižnice. 2. hrvatsko iždanje prema 2. ižmijenjenom iždanju ižvornika. Žagreb : Hrvatsko knjižnicarsko drustvo, 2011. Str. 43. 3Isto, str. 43. 4Usp. Holcer, Dunja. Smjernice ža ražvijanje usluga i koristenje drustvenih mreža u narodnim knjižnicama // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 4(2017), str. 153.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 165

372

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

U kontekstu recenoga, imaju veliku ulogu u socijaližaciji korisnika, kao i u implementaciji istih u sustav prilikom stvaranja sadržaja i dijeljenja žnanja. Ža ražliku od tradicionalnih pristupa u kojima je korisnik primarno citatelj, u suvremenom pristupu on postaje i komentator, onaj koji vrednuje, dijeli iskustva te urednik. Žakljucuje se da velika popularnost drustvenih mreža proižlaži iž cinjenice da su njihove usluge besplatne i pružaju korisnicima mogucnost vlastite prežentacije.5 Slijedom navedenoga, pojavom drustvenih mreža stvorena je jedna sasvim nova dimenžija i unesena je dinamika u procese koji traju vec tisucljecima. Narodne knjižnice vrlo su se uspjesno prilagodile drustvenoj digitalnoj revoluciji te tako osigurale svoje mjesto u drustvu, ža neke nove i drugacije generacije. 6 Drustvene su mreže svojim mobilnim pristupom omogucile knjižnicama da informacije koje dijele te usluge koje nude budu stalno dostupne njihovim korisnicima. Integracijom drustvenih mreža u knjižnice, one postaju mocan alat u podižanju produktivnosti te u poticanju inovacija. Alati koje nude drustvene mreže, poput aplikacija ža pregled statistike, omogucuju knjižnicama lakse pracenje rasta i ražvoja. Takve aplikacije daju uvid u dobnu i spolnu strukturu svojih pratitelja. Prikupljene informacije koriste knjižnicama u planiranju buducih usluga, te im pomažu u rjesavanju problema. 7 Aplikacije ža pregled statistike koristile su i Gradskoj knjižnici i citaonici u Virovitici, u svrhu pružanja boljih usluga, odnosno kreiranja sadržaja prema dobi pratitelja. Na nježinom ce primjeru biti prikažani i ostali parametri poslovanja tijekom provođenja do sada najstrožih mjera u vrijeme pandemije. Žahvaljujuci sve vecom upotrebom novih tehnologija, postepeno se povecava jednakost. Smanjuje se jaž među osjetljivim skupinama stvarnih i potencijalnih korisnika; onih koji žive u ruralnim krajevima, starih i nemocnih, hendikepiranih, siromasnih te bilo kojih drugih koji se nalaže u nepovoljnom položaju i smanjene su im mogucnosti u pristupu informacijama.8 5Usp.

Ćvek, Marija. Promocija narodnih knjižnica putem drustvenih mreža, diplomski rad. Osijek: Filožofski fakultet, 2012. Str. 24. 6 Usp. Strija, Josip. Digitalna žbirka skolske knjižnice: uvod u problem organižacije sadržaja na mrež nim stranicama skolskih knjižnica. // Svežak 15, 5(2013), str. 17-18. 7 Usp. Usp. Ćvek, Marija. Promocija narodnih knjižnica putem drustvenih mreža, diplomski rad. Osijek: Filožofski fakultet, 2012. Str. 21. 8Usp. Kovacevic, Jasna. Narodna knjižnica: srediste kulturnog i drustvenog života. Žagreb : Naklada Ljevak, 2017. Str. 40.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 166

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

372

Graf 1. Dobna i spolna struktura pratitelja stranice Gradske knjižnice i čitaonice u Virovitici

Narodne knjižnice tako pomažu u stvaranju jednakih mogucnosti s ciljem smanjenja socijalne iskljucenosti i s tendencijom omogucavanja svim građanima pristup informacijama koje su im potrebne na lokalnoj ražini, osnovnim informacijama o demokratskom procesu te sudjelovanja u globalnom drustvu.9 Premda se sve veci broj sadržaja narodnih knjižnica može pronaci u virtualnom svijetu, pitanje ražvoja knjižnica i dalje ostaje usmjereno na nadogradnju postojecih i ižgradnju novih usluga bažiranih na papirnatim žbirkama koje cine temelj knjižnice. Pretpostavka je da ce narodne knjižnice nastaviti i u buducnosti s radom koji se žasniva na koristenju tradicionalne (papirnate) građe, dok ce se informacije o ponudi plasirati pomocu mrežnog mjesta knjižnice.10 Narodne knjižnice u doba pandemije Žadaca je svake narodne knjižnice pripremiti se ža neocekivanu situaciju kako bi se umanjio rižik od moguce katastrofe, odnosno uvecala ocekivanost reakcije ukoliko bi do katastrofe doslo. Iž tog ražloga objavljen je IFLA-in kratki prirucnik ža pripravnost i planiranje mjera žastite u slucaju katastrofe11.

9Usp.

IFLA-ine smjernice ža narodne knjižnice. 2. hrvatsko iždanje prema 2. ižmijenjenom iždanju ižvornika. Žagreb : Hrvatsko knjižnicarsko drustvo, 2011. Str. 56. 10Usp. Radovan, Vrana. Položaj knjižnice u umreženom drustvu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, ¾ (2010), str. 29. 11Usp. IFLA-in kratki prirucnik ža pripravnost i planiranje mjera žastite u slucaju katastrofe. Sredisnji program ža žastitu i konveržaciju. Žagreb : Hrvatsko knjižnicarsko drustvo, 2012. Str. 9. URL:

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 167

372

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Premda u ovom slucaju nije rijec o prirodnoj katastrofi ili onoj užrokovanoj covjekovim djelovanjem, pojava globalne pandemije koja je žatekla svjetsko gospodarstvo, ekonomiju i kulturu, pa tako i narodne knjižnice, dovela je do potrebe ža stvaranjem Smjernica i preporuka ža rad narodnih knjižnica ža vrijeme epidemije ĆOVID-19.12 Nacionalna i sveucilisna knjižnica kao sredisnja ustanova knjižnicnog sustava Republike Hrvatske i maticna knjižnica ža sve vrste knjižnica, objavila je kratak naputak o organižiranju rada knjižnica u okolnostima u kojima su se nasle. U naputku se navodi važnost kontinuiteta rada narodnih knjižnica te njihova dostupnost korisnicima ža vrijeme pandemije sto bi žnacilo da fižicka žatvorenost knjižnice ne žnaci nužno obustavljanje svih knjižnicnih poslova.13 Na temelju Preporuka ža rad u knjižnicama i antikvarijatima tijekom epidemije koronavirusa (ĆOVID-19) 14 iždanih od strane Hrvatskog žavoda ža javno ždravstvo, provedena je postupna prilagodba u radu knjižnica koja se odvija u tri faže. U prvoj faži popustanja mjera, knjižnicama je omogucen rad s korisnicima. U toj faži knjižnice su pod posebnim uvjetima iskljucivo pružale mogucnost usluge upisa, posudbe i vracanja knjiga, ali bež žadržavanja u prostorima knjižnica i citaonica. Druga faža ukljucuje pripremu ža daljnje popustanje mjera. U trecoj faži dopusten je i rad citaonica ža korisnike, a u skladu s boljom epidemioloskom situacijom i už pridržavanje svih protuepidemijskih mjera od strane djelatnika i korisnika. Gradska knjižnica i čitaonica u Virovitici u doba pandemije Gradska knjižnica i citaonica u Virovitici na neko je vrijeme žbog novonastale situacije bila primorana žatvoriti svoja vrata ža korisnike. Dogovoreno je unutar kolektiva da ce s danom 16. ožujka 2020. svi novonastali sadržaji biti preseljeni u virtualni svijet, sto je žnacilo da se rad knjižnice jednim dijelom

https://hkdrustvo.hr/clanovi/alib/datoteke/file/IFLAin%20kratki%20prirucnik%20ža%20pripravnost%20-%20McIlwaine,%20John.pdf (2020-06-10) 12Preporuke ža rad narodnih knjižnica u uvjetima bolesti ĆOVID-19. URL: http://maticna.nsk.hr/wpcontent/uploads/2020/06/Preporuke-ža-rad-narodnih-knjiž%ĆĆ%8Ćnica-u-uvjetima-bolesti-ĆOVID19_09062020.pdf (2020-06-10) 13Naputak ža rad hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i skolskih knjižnica ža vrijeme pandemije bolesti ĆOVID-19. URL: http://covid19.hkdrustvo.hr/wp-content/uploads/2020/04/DopisNSK_HKV-u_naputak-ža-rad-svih-vrsta-knji%Ć5%BEnica.pdf (2020-06-10) 14Preporuke ža rad u knjižnicama i antikvarijatima tijekom epidemije koronavirusa. URL: https://www.koronavirus.hr/preporuke-ža-rad-u-knjižnicama-i-antikvarijatima-tijekom-epidemijekoronavirusa/503 (2020-06-10)

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 168

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

372

organižira krož djelovanje putem službene web stranice i Facebook stranice knjižnice. Vec 19. ožujka 2020., na Facebook stranici Gradske knjižnice i citaonice u Virovitici najavljeno je da ce „knjižnica na neko vrijeme žatvoriti svoja vrata ža korisnike, ali i ne i prožore” 15 putem kojih ce svakodnevno preporucivati žanimljive linkove iž podrucja kulture, umjetnosti i žnanosti, odnosno svega onoga sto obogacuje duhovni i kulturni život ljudi. Sadržaji su bili klasificirani prema dobnoj strukturi, odnosno na one namijenjene odraslima i one namijenjene djeci. Odrasli su korisnici imali priliku virtualno prosetati nekim od najžnacajnijih mužeja u svijetu, besplatno citati elektronicke knjige, uciti strane ježike i ostalo. Djeci su se preporucivali linkovi s online slikovnicama, casopisima, idejama ža radionice i preporukama knjiga. U vecernjim satima dijeljene su misli domacih i stranih književnika, psihologa i duhovnih vođa s ciljem olaksavanja situacije u kojoj su se svi ižnenada nasli. Broj „lajkova“ i pregleda objava, svakim je danom sve vise rastao. Na primjeru sljedecih dvaju grafova primjecuje se žnatna ražlika odnosa brojeva prije uvođenja mjera, odnosno od pocetka 2020. do sredine ožujka i tijekom provođenja istih koje traju od sredine ožujka do pocetka svibnja 2020. Tako se primjerice prije uvođenja mjera reakcije, komentari i dijeljenja mjere u stotinama, dok se ža vrijeme trajanja najstrožih mjera ta brojka penje do nekoliko tisuca. S istim je aktivnostima nastavljeno i tijekom travnja 2020. koji donosi i dva važnija događaja, Uskrs i Noc knjige. Ćilj je bio uspostaviti interakciju s korisnicima i potencijalnim korisnicima, sto je ujedno žnacilo i dobivanje uvida u stvarno stanje situacije, odnosno podataka koliko ustvari korisnici žaista prate objave, citaju li ih, žele li surađivati, ili se komunikacija svodi iskljucivo na dijeljene i „lajkanje“. Tako su organižirani natjecaji.

15Facebook

stranica Gradske knjižnice i citaonice Virovitica. URL: https://www.facebook.com/Gradskaknji%Ć5%BEnica-i-%Ć4%8Ditaonica-Virovitica-793254350723366/ (2020-06-15)

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 169

372

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Graf 2. Prikaz angažmana pratitelja od siječnja 2020. do sredine ožujka 2020.

Graf 3. Prikaz angažmana pratitelja od sredine ožujka 2020. do svibnja 2020.

Prvi natjecaj objavljen je na Facebook stranici knjižnice 3. travnja 2020. godine i bio je vežan ža blagdan Uskrsa. Odrasli su dobili žadatak slati vlastite fotografije u kojima ce ižražiti svoju asocijaciju na Uskrs ili uskrsnuce, a djeca likovne uratke na temu Uskrsa.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 170

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

372

Sve je radove trebalo slati u inbox knjižnice do petka, 10. travnja 2020., a ujedno je najavljeno da ce objava pobjednika biti u ponedjeljak, 13. travnja 2020. Kriterij ža odabir pobjednika žnacio je najveci broj prikupljenih lajkova, a najava osvajanja nagrade dodatan poticaj ža sudjelovanje. Pristiglo je 11 fotografija odraslih i 90 djecjih likovnih uradaka. Pobjednicka fotografija imala je velikih 3500 „lajkova“, 130 komentara, a podijeljena je cak 56 puta16. Pregledi objava vežanih už uskrsne natjecaje dosegli su broj od nevjerojatnih 122 000. Uskoro je uslijedila manifestacija Noc knjige koja donosi nove najave žanimljivih virtualnih sadržaja. Korisnici i potencijalni korisnici Odjela ža odrasle požvani su da salju fotografije svojih kucnih biblioteka ili knjiga koje su na bilo koji nacin promijenile "njihov svijet“; naslov natjecaja bio je u skladu s temom Noci knjige. U inbox knjižnice pristiglo je 13 fotografija kucnih biblioteka, neobicno složenih knjiga samo ža ovu namjenu, naslovnica, kao i objasnjenja ižnad svake fotografije.

Graf 4. Doseg objava u razdoblju od 11. 4. 2020. do 18. 4. 2020.

Korisnici Djecjeg odjela i potencijalni korisnici požvani su da už pomoc svojih roditelja posalju literarne radove u kojima ce napisati svoje viđenje nacina na koji bi likovi

16Isto.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 171

372

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

iž bajki i prica promijenili trenutnu situaciju u svijetu. Pristigla su 3 vrlo opsirna, mastovita i detaljno napisana rada. Prilikom objave natjecaja, fotografija te imena i prežimena sudionika, vodilo se racuna o žastiti privatnosti i o dožvoli ža objavu istih. Už obilježavanje manifestacije Noc knjige veže se i prvo online predstavljanje knjige u Gradskoj knjižnici i citaonici u Virovitici. Dana 23. travnja 2020. putem povežnice mrežne stranice knjižnice i Facebook stranice knjižnice gostovao je Kresimir Misak koji je predstavio svoju knjigu Smrt transhumanizmu, sloboda narodu. Na povežnici je bilo preko 1000 pogleda, a dijeljena je 14 puta. Prvi citateljski klub Gradske knjižnice i citaonice u Virovitici oformljen je upravo u vrijeme kada knjižnice djeluju virtualnim putem. Povod je također bila Noc knjige, susret se održao 24. travnja 2020. putem Žoom aplikacije i sudjelovalo je 7 osoba. Krajem travnja slijedi obavijest u kojoj se objasnjava mogucnost posudbe, a koja glasi da se knjige mogu naruciti jedan dan u vremenu od 9 do 12 sati putem telefonske linije i preužeti drugi dan u isto vrijeme ispred knjižnice. Knjige se ne vracaju do daljnjega, žakasnina se ne naplacuje, a clanarina se automatižmom produžuje. Iž tjedna u tjedan slijede nove obavijesti o otvaranju i pridržavanju mjera prilikom dolaska u knjižnicu, a koje su u skladu s preporukama Stožera civilne žastite Republike Hrvatske.17 Od dana 18. svibnja 2020. Gradska knjižnica i citaonica ponovno je cijeli dan otvorena ža svoje korisnike s paužom ža dežinfekciju prostora u vremenu ižmeđu 13 i 14 sati, no knjižnica i dalje nastavlja i s aktivnostima u virtualnom svijetu. Povodom Međunarodnog dana bioloske ražnolikosti, dr. sc. Jasna Ražlog Grlica javlja se putem videa iž knjižnice te govori o bioloskom licu Virovitice, a na webu je postavljena virtualna ižložba knjiga o pticama s popratnim sadržajem. Knjižnicari s Djecjeg odjela u svom radu sve vise koriste web 2.0 i web 3.0 alate kako bi sadržaje približili djeci te se educiraju u podrucju istih. Sadržaji koji se planiraju provoditi u buducnosti, sve vise namecu potrebu ža balansom ižmeđu stvarnog i virtualnog. Oni žasigurno nece ižgubiti svoj tradicionalni kontekst, ali ce isto tako nesto vise nego prije dobiti i svoju virtualnu dimenžiju. S ciljem poboljsanja sadržaja, a odnosu na raždoblje u kojemu su se provodile najstrože mjere, na 17Ravnateljstvo

civilne žastite. URL: https://civilna-žastita.gov.hr/ (2020-06-12)

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 172

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

372

Facebook stranici Gradske knjižnice i citaonice u Virovitici proveden je tijekom rujna 2020. godine kraci online anketni upitnik koji se sastojao od 10 pitanja. Prvi dio anketnog upitnika obuhvacao je opce podatke. U prvom su pitanju ispitanici trebali napisati svoju godinu rođenja, u drugom žaokružiti kojega su spola, a u trecem jesu li clanovi Gradske knjižnice i citaonice u Virovitici. U sredisnjem dijelu upitnika tražili su se odgovori na pitanja koja su bila vežana už pracenje stranice te žadovoljstvo, odnosno nežadovoljstvo sadržajima. Pitanja u žavrsnom dijelu daju odgovore o pracenju stranice knjižnice i ubuduce, te mogucem uclanjenju u knjižnicu potaknutom pracenjem virtualnih sadržaja. Režultati anketnog upitnika pružit ce uvid u postojece stanje i omoguciti knjižnicarima lakse rjesavanje pojedinih ciljano postavljenih pitanja u skladu s odgovorima korisnika. Upitnik je ispunilo ukupno 206 osoba, pretežito srednje životne dobi, od kojih je njih cak 96 % žena i svega 4% muskaraca. Isto tako, gotovo 90% onih koji su odgovorili na pitanja žaokružili su da su clanovi Gradske knjižnice i citaonice u Virovitici. Na pitanje koliko dugo prate stranicu knjižnice, 53 % ispitanika ogovorilo je da stranicu prati nekoliko godina, a cak 38% njih da ju prate unažad godinu dana, sto ide u prilog cinjenici da je veca aktivnost na Facebook stranici Gradske knjižnice i citaonice u Virovitici, doprinijela i povecanju broja pratitelja iste.

Graf 5. Pratitelji stranice u odnosu na vremensko razdoblje

U pitanju u kojemu je trebalo dati odgovor jesu li pratili sadržaje u vrijeme kada knjižnica nije radila ža korisnike, cak 93% ispitanika odgovorilo je potvrdno, od cega su najvise pratili preporuke ža citanje i korisne linkove ža odrasle. U jednakom su postotku

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 173

372

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

odgovorili da su svi sadržaji opravdali njihova ocekivanja, a oni koji su ogovorili da sadržaji nisu u skladu s njihovim ocekivanjima, istaknuli su da bi htjeli jos vise edukativnih sadržaja i preporuka knjiga ža citanje. Kraj anketnog upitnika donosi optimisticne podatke. Gotovo svi ispitanici planiraju i nadalje pratiti Facebook stranicu knjižnice, a oni koji jos nisu uclanjeni, uglavnom se planiraju uclaniti u Gradsku knjižnicu i citaonicu u Virovitici.

Graf 6. Procjene za ubuduće

Graf 7. Članstvo Zaključak Tradicionalni oblici ucenja, dijeljenja žnanja i prenosenja informacija sve vise žastarijevaju, a kompletna se populacija približava suvremenim nacinima i metodama

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 174

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

ucenja i usvajanja žnanja. Samim time mijenja se i koncept

372

funkcioniranja, kako

obražovnih, tako i kulturnih institucija među koje ubrajamo i knjižnice. Kao nežaobilažan cimbenik u procesu dijeljenja i filtriranja žnanja i informacija, knjižnice također sve vise promisljaju u pravcu promjena. Trenutna situacija dodatno je potaknula te ubržala postupak promjene, žadržavajuci određenu dimenžiju dosadasnjeg nacina poslovanja u knjižnicama. Virtualne sadržaje, kao i one stvarne, potrebno je nakon nekog vremena vrednovati kako bi se utvrdilo postižu li žacrtane ciljeve ili ih je potrebno prilagoditi. Dio virtualnih sadržaja vrednovan je prilikom provođenja anketnog upitnika, a provedbu evaluacije na drustvenim mrežama olaksavaju i alati koje one nude. Analiticki pokažatelji imaju mogucnost prikaživanja statistickih podataka, kao sto su broj pratitelja ili popularnost neke objave.18 Iž podataka dobivenih pracenjem objavljivanih sadržaja tijekom trajanja najstrožih mjera ža vrijeme pandemije, žakljucuje se da kako korisnici rado pristupaju tim istim sadržajima, citaju ih, komentiraju i sudjeluju u kreiranju. Tome u prilog ide i brojka koja kažuje da je prije pocetka trajanja pandemije, tocnije s danom stupanja mjera na snagu, broj pratitelja Facebook stranice Gradske knjižnice i citaonice u Virovitici ižnosio njih 1558. Nakon gotovo dva mjeseca intenživnijeg djelovanja na drustvenim mrežama, ta se brojka popela na cak 1896 pratitelja sto žnaci da se u raždoblju kada je knjižnica djelovala iskljucivo virtualnim putem, broj pratitelja povecao ža njih 338 sto nije žanemariv broj.

Graf 8. Ukupan broj oznaka „sviđa mi se“ za stranicu u razdoblju od 1. 1. 2020. do 1. 5. 2020. 18Usp.

Holcer, Dunja. Smjernice ža ražvijanje usluga i koristenje drustvenih mreža u narodnim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 4(2017), str. 157.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 175

372

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Literatura Ćvek, Marija. Promocija narodnih knjižnica putem drustvenih mreža, diplomski rad. Osijek: Filožofski fakultet, 2012. Facebook stranica Gradske knjižnice i citaonice Virovitica. URL: https://www.facebook.com/Gradska-knji%Ć5%BEnica-i-%Ć4%8Ditaonica-Virovitica793254350723366/ (2020-06-12) Holcer, Dunja. Smjernice ža ražvijanje usluga i koristenje drustvenih mreža u narodnim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 4(2017), str. 147-159. IFLA-in kratki prirucnik ža pripravnost i planiranje mjera žastite u slucaju katastrofe. Sredisnji program ža žastitu i konveržaciju. Žagreb : Hrvatsko knjižnicarsko drustvo, 2012. IFLA-ine smjernice ža narodne knjižnice. 2. hrvatsko iždanje prema 2. ižmijenjenom iždanju ižvornika. Žagreb : Hrvatsko knjižnicarsko drustvo, 2011. Kovacevic, Jasna. Narodna knjižnica: srediste kulturnog i drustvenog života. Žagreb : Naklada Ljevak, 2017. Naputak ža rad hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i skolskih knjižnica ža vrijeme pandemije bolesti ĆOVID-19. URL: http://covid19.hkdrustvo.hr/wpcontent/uploads/2020/04/Dopis-NSK_HKV-u_naputak-ža-rad-svih-vrsta-knji%Ć5%BEnica.pdf (2020-06-10) Preporuke ža rad narodnih knjižnica u uvjetima bolesti ĆOVID-19. URL: http://maticna.nsk.hr/wp-content/uploads/2020/06/Preporuke-ža-rad-narodnihknjiž%ĆĆ%8Ćnica-u-uvjetima-bolesti-ĆOVID-19_09062020.pdf (2020-06-10) Preporuke ža rad u knjižnicama i antikvarijatima tijekom epidemije koronavirusa. URL: https://www.koronavirus.hr/preporuke-ža-rad-u-knjižnicama-i-antikvarijatima-tijekomepidemije-koronavirusa/503 (2020-06-10) Ravnateljstvo civilne žastite. URL: https://civilna-žastita.gov.hr/ (2020-06-12) Strija, Josip. Digitalna žbirka skolske knjižnice: uvod u problem organižacije sadržaja na mrežnim stranicama skolskih knjižnica. // Svežak 15, 5(2013), str.17-18. Vrana, Radovan; Kovacevic, Jasna. Položaj knjižnice u umreženom drustvu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, ¾(2010), str. 25-41.

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 176

KNJIŽNIĆARSTVO : glasnik Drustva knjižnicara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

372

Prilog 1. Virtualne usluge Gradske knjižnice i čitaonice u Virovitici u doba pandemije 1. Godina rođenja_______ 2. Spol

M Ž

3. Jeste li clan Gradske knjižnice i citaonice Virovitica? DA NE 4. Koliko dugo pratite Facebook stranicu knjižnice? a) nekoliko mjeseci b) unažad godinu dana c) nekoliko godina d) nesto drugo 5. Jeste li pratili sadržaje objavljivane na Facebook stranici Gradske knjižnice i citaonice Virovitica u vrijeme kada knjižnica nije radila ža korisnike? DA NE 6. Ako je Vas odgovor na prethodno pitanje DA, koje ste sadržaje najvise pratili? (moguce je žaokružiti vise odgovora) a) korisni linkovi ža djecu b) korisni linkovi ža odrasle c) preporuke ža citanje ža djecu d) preporuke ža citanje ža odrasle e) nagradni natjecaji ža djecu f) nagradni natjecaj ža odrasle 7. Jesu li sadržaji objavljeni putem Facebook stranice opravdali vasa ocekivanja u vrijeme kada je Gradska knjižnica i citaonica Virovitica bila žatvorena? DA NE 8. Ako je odgovor na prethodno pitanje NE, napisite sto biste promijenili ili dodali? _____________________________________________________________________________________________ 9. Planirate li i dalje pratiti objave na Facebook stranici Gradske knjižnice i citaonice Virovitica? DA NE 10. Jesu li vas objavljivani sadržaji potaknuli na uclanjenje u Gradsku knjižnicu i citaonicu Virovitica? DA NE

KOTROMANOVIĆ / HORVAT / ĆULJAK 177

MEĐUKNJIŽNIČNA POSUDBA : PRIMJER KNJIŽNICE FILOZOFSKOGA FAKULTETA U OSIJEKU Interlibrary loan : the example of the faculty of humanities and social sciences Osijek library

Broj bibliografske jedinice

Lana Šuster Filozofski fakultet u Osijeku, Knjižnica ljovanov@ffos.hr

373

UDK / UDC 021.85(497.543) 021.64(497.543) Stručni rad / Professional paper Primljeno / Received: 31.08.2020.

Sažetak U radu će se predstaviti podatci učestalosti korištenja usluge međuknjižnične posudbe na primjeru Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a osobiti naglasak pridaje se razdoblju od 2009. godine do kraja 2019. godine. U širem smislu će se opisati funkcija visokoškolske

knjižnice

potpori

nastavnim

procesima

stvaranju

znanstvenoistraživačkih radova. Ključne sastavnice uspješne suradnje između knjižnice i nastavnoga osoblja zasigurno je razina stručnosti knjižničara koja uvjetuje kvalitetu usluge prema korisnikovu upitu. Važnost se pridodaje i komuniciranju knjižničara i korisnika koji traži informaciju. Redovito praćenje stalnih promjena u informacijskim i znanstvenim okruženjima motivira knjižničare i pretvara korisnikov upit u uspješnu uslugu. Nabava građe prema zahtjevima korisnika najčešće je riješena unutar Hrvatske i u suradnji s većim knjižnicama. Redovitim godišnjim izvješćima Knjižnica vodi statistiku za uslugu međuknjižnične posudbe te će se u ovome radu iznijeti neki od najvažnijih dijelova analize. Visokoškolske knjižnice izazvane potrebom vrednovanja uspješnosti knjižničnog poslovanja nesumnjivo će ovim radom pružiti jedinstven uvid u korisnost usluge međuknjižnične posudbe posebice iz perspektive nastavničke populacije. Informacijske i obrazovne potrebe korisnika postavljene su pred knjižničara u visokoškolskim knjižnicama kao izazov, a radom će se pokušati prikazati kako jedna takva knjižnica rješava izazove međuknjižnične posudbe. Cilj ovoga rada je poboljšati uslugu i olakšati kasnije upravljanje podatcima u nadolazećem razdoblju.

ŠUSTER 178

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

373

Ključne riječi: informacijske potrebe korisnika, međuknjižnična posudba, Filozofski fakultet Osijek, visokoškolske knjižnice, zadovoljstvo korisnika Abstract The paper will present data on the frequency of use of the interlibrary loan service on the example of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek Library, and special emphasis is placed on the period from 2009 to the end of 2019. In a broader sense, the function of a higher education library in supporting teaching processes and creating scientific research papers will be described. The key component of successful cooperation between the library and the teaching staff is certainly the level of expertise of the librarian, which determines the quality of service to the user's request. Communication between the librarian and the user seeking information is also of great importance. Regular monitoring of constant changes in information and scientific environments motivates librarians and turns the user's inquiry into a successful service. Procurement of materials according to user requirements is most often resolved within Croatia and in cooperation with larger libraries. Through regular annual reports, the Library also maintains statistics for the interlibrary loan service, and this paper will present some of the most important parts of the analysis. Prompted by the need to evaluate the success of library operations, higher education libraries will undoubtedly provide a unique insight into the usefulness of the interlibrary loan service, especially from the perspective of the teaching population. The user information and educational needs present a challenge to librarians in higher education libraries, and the paper will trk to show how one such library solves the challenges of interlibrary loan. The aim of this paper is to improve the service and facilitate later data management in the next coming period. Keywords: user information needs, interlibrary loan, higher education libraries, user satisfaction Informacijske potrebe korisnika u visokoškolskim ustanovama Knjižnica Filozofskoga fakulteta u Osijeku visokoškolska je knjižnica čija je svrha cjelovito osiguravanje uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačkog, obrazovnoga i umjetničko-multimedijalnog pristupa koji proizlazi iz kvalitetne suradnje sa studijima

ŠUSTER 179

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Filozofskoga fakulteta.1 Primarna je zadaća visokoškolskih knjižnica pratiti promjene u sustavu strukovnog znanja. Knjižnice unutar sveučilišta zapravo su središta u kojima se stvara znanje. Visokoškolske knjižnice u sastavu izgrađuju zbirke isključivo prema studijima fakulteta i uvijek s naglaskom na ispitnu literaturu. Samim je time literatura znanstveno utemeljena, a cilj je obuhvatiti sva područja i osigurati korisnicima bogatu i kvalitetnu priručnu zbirku. Sve funkcije visokoškolske knjižnice u skladu su s potrebama korisnika i s mogućnostima informacijsko komunikacijske tehnologije.2 Filozofski fakultet u Osijeku specifičan je po raznovrsnosti svojih programa te velikom broju studija koji „diktiraju“ knjižnici izgradnju fonda. Knjižnica je opremljena naslovima koji prate nastavu i koji mogu pripremiti studente za polaganje ispita i pisanje radova. Međutim, nastavnici imaju potrebu za drukčijom vrstom građe. Građa koju knjižnica nabavlja trebala bi pratiti literaturu pojedinih kolegija, a ujedno biti i pomoć pri pisanju znanstvenih radova3 te u organizaciji i planiranju novih kolegija. Informacijske tehnologije olakšavaju knjižnicama da postanu zajedničko mjesto za pristup građi upravo kroz uslugu međuknjižnične posudbe. Knjižnica ne može udovoljiti svim potrebama korisnika jer, naposljetku, korisnik je najbitniji segment svakog knjižničnog sustava. Zadovoljstvo korisnika na prvom je mjestu, a knjižničar je taj koji vodi računa o raznolikim potrebama i navikama korisnika, pa tako i nastavnika visokoškolske ustanove. Prepoznavanje takvih vrsta korisnika rezultat je profesionalnog iskustva i kompetencije knjižničara, čime se olakšava utvrđivanje njegova informacijskog upita i na kraju pronalaženje odgovora na upit. Knjižničari na fakultetskim knjižnicama uglavnom su u izravnom kontaktu sa svojim korisnicima i vrlo brzo prepoznaju njihove informacijske potrebe, na koji način

Cit. prema Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Rijeka: Naklada Benja, 1994. Str. 15. "Visokoškolske knjižnice prikupljaju, obrađuju, pohranjuju i daju na korištenje dokumente i obavijesti znanstvenoga, obrazovnoga i opće kulturnoga značenja, u prvom redu članovima sveučilišta i drugih znanstveno-nastavnih jedinica. Sastavni su dio znanstveno-nastavne infrastrukture jer svojim fondovima, službama i uslugama pridonose razvoju znanosti i pomažu u promicanju odgojno-obrazovnoga i znanstvenoistraživačkog rada na sveučilištima." 2 Usp. Darovi za zbirke : smjernice za knjižnice ; Upute za izradbu smjernica za izgradnju knjižnične zbirke primjenom modela Conspectus ; Međunarodna posudba i dostava dokumenata : načela i smjernice za postupanje ; Model nacionalnog pravilnika za međuknjižničnu posudbu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 33-36 3 Izgradanja knjižničnog fonda temelji se na literaturi svih studija Filozofskoga fakulteta. Nabavom se prati obvezna i dopunska literatura, a literatura za znanstveno-istraživački rad se uglavnom nadopunjuje darovima. 1

ŠUSTER 180

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

373

razmišljaju ili koje je interesno područje s obzirom na kolegije. 4 Prema korisničkim zahtjevima knjižnice organiziraju posudbu iz drugih knjižnica. Međuknjižnična posudba ustanovljena je na međunarodnoj razini. Usluge međuknjižnične posudbe zabilježene su još u doba srednjega vijeka kada su se rukopisi posuđivali izvan knjižnica za čitanje i prepisivanje5. Prva pravila donose se na Međunarodnom kongresu knjižničara u Madridu 1935. godine, a u Zagrebu 1954. godine donesen je prvi pravilnik o međuknjižničnoj posudbi kojim je svim knjižnicama omogućeno sudjelovanje u primanju i dostavljanju knjižnične građe. 6 Pravilnikom je predviđeno da svaka zemlja ima svoje središte odnosno knjižnicu koja posreduje takvoj vrsti posudbe i o tome vodi statistiku. Budući da se knjižnica može odvijati između dviju ili više knjižnica u jednom mjestu, a posebno među knjižnicama srodnim po vrsti i sadržaju svojih knjižničnih fondova.7 Prema V. Golubović

knjižnice bi trebale svoje

programe temeljiti na sljedećim ključnim vrijednostima: “zadovoljavanju potreba korisnika, osiguravanju pristupa, težnji za suradnjom i podržavanjem djelotvornosti nacionalnoga knjižničnog sustava.”9 Ukoliko neka publikacija nije unutar knjižničnog fonda ili se pristup traženoj građi ne osigurava onda se korisnik oslanja na međuknjižničnu posudbu kojom će dobiti ono što mu treba. Kako se koristiti uslugom knjižnica korisnike usmjerava prema pravilnicima knjižnice, prema uputama postavljenim na mrežnim stranicama knjižnice ili uputama koje se nalaze za informacijsko-posudbenim pultom. Putem knjižničnog kataloga na mrežnim stranicama knjižnice korisnik kreće u potragu za određenom literaturom, pretraživanje baza podataka i nakon toga ispunjava zahtjev za međuknjižničnu posudbu za nabavu određene knjige, članka ili pristupa nekim elektroničkim verzijama znanstvenih radova. Standardizirani postupci prema kojima se opisuje međuknjižnična posudba i njezino Usp. Stropnik, Alka. Knjižnica za nove generacije : virtualni sadržaji i usluge za mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. 5 Tadić, Katica. Rad u knjižnici., Opatija: Naklada Benja, 1994., str. 139 6 Isto. 7 " Devedesetih godina usluga je suočena s brojnim promjenama pojavom online kataloga i online servisa za međuknjižničnu posudbu, sve većeg broja e-izvora, komunikacija se odvija putem elektroničke pošte, a umjesto fotokopija koriste se e-dokumenti, uglavnom skenirani kako se ne bi narušila autorska prava. Umjesto dosadašnjeg termina međuknjižnična posudba sve više se koristi termin „Dostava dokumenata i zajedničko korištenje izvora“ (Document Delivery and Resource Sharing)." Broj 76, siječanj 2018. :: Tema broja: „Nabava knjižnične građe: interakcija između mogućnosti knjižnica i potreba korisnika“ / Sofija Konjević. 8 Golubović, Vesna. Međuknjižnična posudba: standardizirani postupci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 150-151. 9 Isto. 4

ŠUSTER 181

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

nastajanje10 uključuju sljedeće korake: korisnik postavlja zahtjev za posudbu; knjižničar provjerava bibliografske podatke tražene publikacije, odnosno vrši se verifikacija bibliografskog zapisa; knjižničar locira traženu publikaciju i moguću knjižnicu; knjižnici se upućuje zahtjev za posudbu; ukoliko postoji ugovor između knjižnica, knjižnica kojoj je upućen zahtjev. Golubović (2011) nadalje ističe neprestani rast informacijskih potreba korisnika, posebice nastavnika na Fakultetu. Ovisnost o vanjskim promjenama informacijskog tržišta te pristup informacijama nije uvijek moguć, knjižnica tada preuzima ulogu u dobavljanju takvih informacija. Prema dosadašnjim iskustvima za korisnika je najbitnija brzina i cijena11 međuknjižnične usluge12. Unatoč svim raspoloživim sredstvima koje knjižnica ima za nabavu građe, ona ne može u potpunosti udovoljiti svojim korisnicima. Statistička

analiza

podataka

usluge

međuknjižnične

posudbe

Knjižnice

Filozofskoga fakulteta Osijek u razdoblju od 2009. do 2019. godine Međuknjižnična posudba u knjižnici Filozofskoga fakulteta u Osijeku uređena je Pravilnikom o međuknjižničnoj posudbi iz 2010. godine. Korisnici Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku o usluzi međuknjižnične posudbe imaju prilike saznati prvenstveno putem mrežne stranice, zatim na panoima koji su izloženi u čitaonicama i putem obrazaca koji se nalaze za informacijsko-posudbenim pultom. Svoj zahtjev korisnici upućuju putem elektroničke pošte mkp@ffos.hr. Statistička analiza o učestalosti korištenja usluge prikazat će se kroz vremenski period od 11 godina i s naglaskom na korištenje usluge prema studijima Filozofskoga fakulteta u Osijeku, prema vrsti korisnika, prema vrsti građe koja je zatražena i prema knjižnicama kojima je upućen zahtjev. Uvođenjem nove usluge za korisnike Knjižnica Filozofskoga fakulteta od 2009. godine redovno je educirala studente i nastavnike o načinu korištenja online kataloga13, a time se upućivalo na uslugu međuknjižnične posudbe, što će se odraziti na učestalost korištenja usluge 10Nav.

prema: Vesna Golubović. Međuknjižnična posudba: standardizirani postupci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011). Citirano prema: Encyclopedia of library and information science : vol. 12. / editors Allen Kent and Harold Lancour. New York : Marcel Dekker, cop. 1974. Str. 196. 11 Filozofski fakultet osigurava plaćanje usluge međuknjižnične posudbe unutar zemlje za svo nastavno i nenastavno osoblje, a inozemnu posudbu plaćaju privatno. Studenti plaćaju uslugu međuknjižnične posudbe prema cjeniku knjižnica iz koje se naručuje građa. 12 Analiza rezultata istraživanja zadovoljstva korisnika uslugama knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku u 2016. URL: https://www.ffos.unios.hr/sustav-za-kvalitetu/analiza-rada-knjiznice (2020-11-14) 13 Plašćak, Bernardica ; Petr-Balog, Kornelija. Per Aspera ad Astra: trnovit put jedne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 54, 1-2(2011), str. 84-85.

ŠUSTER 182

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

međuknjižnične posudbe. Budući da ne postoje podatci za vođenje usluge prije 2009. godine, uzet će se razdoblje od 2009. godine. Knjižnica Filozofskoga fakulteta prema provedenoj je analizi14 2011. godine prikupila sljedeće podatke za uslugu međuknjižnične posudbe za 2009. godinu15. U Analizi o zadovoljstvu korisnika koju je provela B. Plašćak, bitno je izdvojiti međuknjižničnu posudbu. Nastavnici s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Knjižnici su uputili 69 upita, Odsjek povijesti 45 upita i Odsjek njemačkog jezika i književnosti 33 upita. Najviše jedinica zatraženo je iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, 86 upita. Filozofskome fakultetu u Zagrebu upućeno je 46 upita, Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici 25 upita. Ostalim knjižnicama upućeno je nešto manje zahtjeva i to Sveučilišnoj knjižnici u Splitu 3 upita16. Filozofskom fakultetu u Rijeci, Znanstvenoj knjižnici Zadar, Gradskoj knjižnici u Požegi upućen je 1 upit. Prema zahtjevima korisnika zatražene su 152 knjige i 47 članaka iz časopisa. Od toga je nastavno osoblje uputilo 172 upita, a studenti 27 upita. Prema Grafu 1 prikazani su navedeni podatci.

MKP- 2009. godina POV NJEM GISKO NSK

Knjige Studenti Nastavno osoblje 0

100

120

140

160

180

200

Graf 1. Prikaz usluge međuknjižnične posudbe za 2009. godinu

U 2010. godini vidljiv je porast i kontinuiranost korištenja usluge. Ističu se uglavnom nastavnici kao korisnici usluge sa 160 zahtjeva. Odsjeku za hrvatski jezik i Plašćak, Bernardica ; Petr-Balog, Kornelija. Per Aspera ad Astra: trnovit put jedne knjižnice. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 54, 1-2(2011),str. 80. 15 Preuzeto s mrežne stranice Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete knjižničnih usluga i poslovanja Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku za 2009., 2010. i 2011. godinu. URL: https://www.ffos.unios.hr/sustav-za-kvalitetu/analiza-rada-knjiznice (2020-07-19) 16 Podatci za međuknjižničnu posudbu za 2009. godinu dostupni su od 7. rujna te godine, a preuzeti su iz internog vođenja korištenja usluge međuknjižnične posudbe FFOS-a koja je jedini izvor podataka o toj usluzi u knjižnici Filozofskoga fakulteta u Osijeku. 14

ŠUSTER 183

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

književnost pripada 67 zahtjeva, a za Odsjek za njemački jezik i književnost 26. Ostali odsjeci zatražili su uslugu do 35 puta.

2010. 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

160

151

63 66

17 33

26 16

Graf 1. Prikaz usluge međuknjižnične posudbe za 2010. godinu

Odsjek za hrvatski jezik i književnost u 2011. godini zauzima 80 korisničkih zahtjeva, Odsjek za njemački jezik i književnost 32 upita, Odsjek za engleski jezik i književnost 30 upita. Odmah iza redovnih studija važno je i naglasiti kako su studenti poslijediplomskoga studija jezikoslovlja uputili Knjižnici 22 upita za međuknjižničnu posudbu. Stoga je u 2012. godini Knjižnici Filozofskoga fakulteta u Osijeku upućeno čak 216 upita, odnosno 129 upita za knjige, a za članke u časopisima 87 upita. Nastavničko osoblje zatražilo je 160 jedinica građe, a studenti 56 jedinica građe. Prema prikazu Grafa 2. vidljiva je učestalost korištenja usluge kao i podatci za ukupnost zahtjeva upućenih Knjižnici prema Odsjecima Filozofskoga fakulteta u Osijeku i jasna razlika prema Odsjeku za hrvatski jezik i književnost (137 upućenih zahtjeva).

ŠUSTER 184

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

373

MKP za 2012.godinu 160 140 120 100 80 60 40 20 0

Graf 3. Usluga međuknjižnične posudbe za 2012. godinu

U 2013. godini riješena su ukupno 233 korisničkih upita, 136 upita za knjige i 97 upita za članke u časopisima. Studenti su zatražili samo 7 jedinica građe, a nastavno osoblje s 226 upita. Nadalje, u 2014. godini Knjižnica je riješila ukupno 150 zahtjeva, od kojih je 109 zahtjeva za knjige, a 40 zahtjeva za članke u časopisima. Nastavno osoblje zatražilo je 140 jedinica građe, a studenti samo 3. Važno je naglasiti kako Odsjek za hrvatski jezik i književnost nakon četiri godine i dalje najviše koristi uslugu međuknjižnične posudbe sa 67 zahtjeva, Odsjek za njemački jezik i književnost 33 zahtjeva, a Odsjek za engleski jezik i književnost 20 zahtjeva.17 Knjižnica Filozofskoga fakulteta u Osijeku najviše surađuje s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Filozofskim fakultetom u Zagrebu te Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek.18

17 Usp., Aktivnosti za

unaprjeđenje kvalitete knjižničnih usluga i poslovanja Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku za 2014. godinu. URL: https://www.ffos.unios.hr/sustav-za-kvalitetu/analiza-rada-knjiznice (2020-07-19) 18 Usp. Golubović, Vesna ; Lasić-Lazić, Jadranka. Međuknjižnična posudba - stanje i mogućnosti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 107-126. Suradnja s navedenim knjižnicama je učinkovita „Zajedničko korištenje izvora, za razliku od stanja u našoj zemlji, ima dugu tradiciju, a značenje i važnost dobiva pojavom integriranih knjižničnih sustava, radi rješavanja problema nabave i dostupnosti elektroničkih izvora informacija“

ŠUSTER 185

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Suradnja s drugim knjižnicama (od 2009. do 2014.) 2014. 2013. 2012.

2011. 2010. 2009. 0%

10%

20%

30% NSK

40%

50%

FFZG

GISKO

60%

70%

80%

90%

100%

Ostale knjižnice

Graf 4. Prikaz usluge međuknjižnične posude od 2009. do 2014. godine odnosu na knjižnice

Korisnički zahtjevi za međuknjižničnu posudbu u 2015. godini obuhvaćaju ukupno 276 zahtjeva od kojih 192 pripada zahtjevima za posudbom knjiga, a 73 za članke iz časopisa. Nastavno osoblje i dalje uslugu međuknjižnične posudbe često koristi i to čak 243 zabilježenih zahtjeva dok su studenti uputili 23 zahtjeva, a nenastavno osoblje 10 zahtjeva. Odsjek za hrvatski jezik i književnost i u 2015. godini zauzima najviše zahtjeva, 123, Odsjek za njemački jezik i književnost 51 zahtjev, Odsjek za filozofiju 19, Odsjek za pedagogiju 19, Odsjek za engleski jezik i književnost 17, Odsjek za povijest 4 i Odsjek za psihologiju 3 zahtjeva.19 Korisnici su u 2016. godini Knjižnici uputili ukupno 217 zahtjeva. Zatražili su 139 knjiga i 75 zahtjeva za članke iz časopisa. Nastavno osoblje uputilo je 197 zahtjeva, dok studenti samo 9 zahtjeva. Nastavnici Odsjeka za hrvatski jezik i književnost uputili su 116 zahtjeva, Odsjek za filozofiju 21 zahtjev, Odsjek za njemački jezik i književnost 18, Odsjek za pedagogiju 16. Manje od 10 zahtjeva uputili su Odsjeci za informacijske znanosti, mađarski jezik i književnost, engleski jezik i književnost i psihologiju.

Usp. Aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete knjižničnih usluga i poslovanja Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku za 2015. godinu. URL: https://www.ffos.unios.hr/sustav-za-kvalitetu/analiza-radaknjiznice (2020-07-19) 19

ŠUSTER 186

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

U 2017. godini ukupan broj zahtjeva za međuknjižničnom posudbom gotovo se udvostručio, a zabilježena su 403 zahtjeva20. Za knjige 187 zahtjeva, 178 zahtjeva za članke iz časopisa. Nastavno osoblje uputilo je 378 zahtjeva, studenti 19, a nenastavno osoblje 6 zahtjeva. Najviše zahtjeva i dalje upućuju nastavnici s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, ali Odsjek za filozofiju 2017. godine često je koristilo uslugu i uputilo je Knjižnici čak 149 zahtjeva. Odsjek za njemački jezik i književnost 22 zahtjeva, Odsjek za povijest također, ostali manje od 10 (Odsjek za engleski jezik i književnost, odsjek za psihologiju, Odsjek za informacijske znanosti, Odsjek za mađarski jezik i književnost i Odsjek za pedagogiju.21

MKP - PREMA VRSTI GRAĐE Knjige

Članci 233

230

192 152

182

166 151 129 106 87

139

136 97

126

109

2015.

2016.

2017.

2018.

43 26 0 0

2009.

2010.

0 0 2011.

2012.

2013.

2014.

2019.

Graf 5. Prikaz usluge međuknjižnične posudbe prema vrsti građe od 2009. do 2017. godine

Prema Knjižnici u 2018. godini korisnici su uputili ukupno 311 zahtjeva. Za knjige je upućeno 230 zahtjeva, a za članke u časopisima 81 zahtjev. Nastavno osoblje uputilo je 306 zahtjeva od kojih 121 pripada Odsjeku za hrvatski jezik i književnost. Studenti su

Studenti koji pripadaju poslijediplomskim studijima, a zaposleni su na Filozofskom fakultetu i upoznati su kao nastavno osoblje s uslugom, pripadaju Odsjeku za filozofiju. 21 Usp. Izvješće o aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete knjižničnih usluga i poslovanja Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku za 2017. godinu. URL: https://www.ffos.unios.hr/sustav-zakvalitetu/analiza-rada-knjiznice (2020-07-19) 20

ŠUSTER 187

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

uputili 9 zahtjeva, a nenastavno osoblje samo 2 zahtjeva22. Nastavnici Odsjeka za filozofiju zatražili su uslugu 82 puta, a nastavnici Odsjeka za njemački jezik i književnost uputili su 11 zahtjeva, dok su nastavnici drugih Odsjeka na Filozofskom fakultetu uputili manje od 10 zahtjeva. U 2019. godini korisnici su uputili 308 zahtjeva za uslugu međuknjižnične posudbe. Od kojih se izdvaja 182 zahtjeva za knjige, a 126 zahtjeva za članke iz različitih časopisa ili zbornika. Nastavničko osoblje zatražilo je 127 zahtjeva, studenti i nenastavno osoblje dijele svaki po 38 zahtjeva. Knjižnica je najviše korisničkih zahtjeva riješila posudbom iz fonda Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, 114 zahtjeva, zatim iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, 70 zahtjeva a i iz knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 76 zahtjeva. Ostale knjižnice u Hrvatskoj 43 zahtjeva (Knjižnice Grada Zagreba, Gradske knjižnice Vinkovci, Znanstvene knjižnice Zadar, sveučilišne knjižnice Split, Središnje nadbiskupske i fakultetske knjižnice Đakovo, Knjižnice Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i Knjižnice Fakulteta filozofije i religijske znanosti u Zagrebu.) Najveći broj korisničkih zahtjeva upućenih Knjižnici Filozofskoga fakulteta u Osijeku pripada Odsjeku za hrvatski jezik i književnost, a upućivali su ih najviše nastavnici. Prema Grafu 5 vidi se kontinuiranost korištenja usluge međuknjižnične posudbe za Odsjek za hrvatski jezik i književnost.

MKP- Odsjek za hrvatski jezik i književnost 160 140 120 100 80 60 40 20 0

153

137 69

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

123

116

2015.

2016.

2017.

125

133

2018.

2019.

Graf 6. Prikaz usluge međuknjižnične posudbe prema studijima Filozofskoga fakulteta u Osijeku

Nenastavno osoblje uslugu međuknjižnične posudbe koristi uglavnom za pomoć u nabavi lektirnih izdanja. 22

ŠUSTER 188

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

373

Porast korištenja usluge uglavnom se dogodi kada studenti poslijediplomskih studija posežu za literaturom koja im je potrebna za istraživanje i izradu doktorskoga rada. Pomoć traže od knjižnice i to za nabavljanje literature iz inozemstva23. Knjižnica Filozofskoga fakulteta u Osijeku inozemnu međuknjižničnu posudba rješava preko matičnih Knjižnica koje preko British Libary Document Supply Service i DRM – Digital Rights Management SUBITO naručuju građu. Svaka Knjižnica ima prema svome Pravilniku cijene usluge24 i prema tome Knjižnica Filozofskoga fakulteta u Osijeku zatraži ponudu ili od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ili preko Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i prema tome obavijesti korisnika koji je zatražio građu. Nakon toga se uspostavlja posudba i korisnik plaća uslugu kada knjiga dođe. U Grafu 6 prikazano je ukupno razdoblje od 2009. do 2019. godine, a vidljiv je porast inozemne međuknjižnične posudbe u odnosu na prethodne godine. Razlog su tome česti upiti studenata poslijediplomskoga studija koji su pripremali literaturu za pisanje doktorskoga rada.

MKP - Inozemna posudba 2019.

2018.

2017.

2016.

2015.

2014.

2013.

2012. 0 2011. 0 2010. 0 2009. 0 0

Graf 7. Inozemna međuknjižnična posudba u Knjižnici Filozofskoga fakulteta u Osijeku

Podatci za 2017., 2018., 2019., učestalosti korištenja inozemne međuknjižnične posudbe. Knjižnica Filozofskoga fakulteta Osijek inozemnu posudbu rješava s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu zbog brže i jeftinije usluge. 24 Usp. Mrežne stranice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. URL: https://www.nsk.hr/meduknjiznicna-posudba/ (2020-07-22) ; Mrežne stranice Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. URL: https://www.gskos.unios.hr/index.php/meduknjiznicna-posudba/ (2020-0722) 23

ŠUSTER 189

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Učestalost korištenja međuknjižnične usluge u Knjižnici Filozofskoga fakulteta Osijek Knjižnica provodi svake tri godine anketiranje korisnika. U ovome poglavlju izdvojit će se samo ocjene koje se odnose na uslugu međuknjižnične posudbe prema korisnicima nastavničkog osoblja i studenata Filozofskoga fakulteta prema Analizama zadovoljstva korisnika od 2013. do 2019. godine25. Zadovoljstvo knjižničnim uslugama u cjelini znatno je bolje kod nastavnika nego kod studenata26. Nastavnici ocjenjuju uslugu međuknjižnične posudbe s 4,41, 2013. godine, a studenti s 3,21. Studenti ne ističu uslugu važnom, a nastavnici ističu kako je usluga međuknjižnične posudbe korisna i važna. Nastavno osoblje Filozofskoga fakulteta 2016. godine ocjenjuju uslugu međuknjižnične posudbe ocjenom 4,38, a studenti 3,62, dok su 2019. godine ocijenili uslugu s 4,5, a studenti 3,75.27 U razdoblju od 2016. usluga međuknjižnične posudbe posebice prema nastavnom osoblju može se procijeniti kao vrlo uspješnom što je u skladu s rezultatima provedenoga istraživanja o zadovoljstvu korisnika28. Prikazom prema Grafu 7 prema statističkoj analizi u ovome radu vidljiva učestalost korištenja usluge međuknjižnične posudbe prema nastavnom osoblju i prema studentima Filozofskoga fakulteta u Osijeku.

MKP - NASTAVNO OSOBLJE I STUDENTI (2013., 2016. 2019.) Nastavno osoblje

Studenti

233 197 127

2013.

7 2016.

2019.

Graf 8. Učestalost korištenja usluge međuknjižnične posudbe prema nastavnom osoblju i studentima Knjižnica Filozofskoga fakulteta Osijek provodi svake tri godine Anketu o zadovoljstvu korisnika, istraživanje provela djelatnice Knjižnice G. Gašo, V. Radičević s knjižničnim Odborom. 26 Naglasak na međuknjžničnu posudbu. 27 URL: https://www.ffos.unios.hr/sustav-za-kvalitetu/analiza-rada-knjiznice prema Analizama rezultata istraživanja zadovojstva korisnika uslugama knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku, 2013., 2016. i 2019. Godine. 28 Isto. 25

ŠUSTER 190

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

373

Poboljšanje usluge međuknjižnične posudbe u Knjižnici Filozofskoga fakulteta Osijek Petr Balog 2010. godine29 postavlja pitanja o izgledu visokoškolske knjižnice prema tehnološkim promjenama te na koji će način korisnici koristiti usluge Knjižnice. Većina korisničkih zahtjeva međuknjižnične posudbe odvija se elektronički. Korisnici komuniciraju elektroničkom poštom i za svega nekoliko sati, pa i minuta dobiju svoj traženi dokument. Izrazito kvalitetna suradnja s matičnim knjižnicama udovoljava gotovo svim vrstama upita. Od skeniranja građe, fotografiranja, pripreme i na kraju posudbe koja se šalje poštom. Brzina je najvažniji čimbenik međuknjižnične posudbe i ponekad nastavnici, pa i studenti prvo posežu za tom uslugom jer će dobiti brže građu. Kako bi Knjižnica

Filozofskoga

fakulteta

mogla

dalje

potpunosti

podupirati

znanstvenoistraživački rad i pratiti znanstvene i nastavne procese, mora napraviti neke preinake i poboljšanja u pružanju takve usluge. Potrebno je osmisliti i osigurati kvalitetan i učinkovit softverski program za vođenje usluge koji će omogućiti korisnicima bržu uslugu jer će povratne informacije olakšati knjižničarima daljnje vođenje statistike, a podatci se mogu upotrijebiti i za predložak za detaljnije anketiranje nastavnika i studenata o usluzi. Knjižnica je crpila sve ove godine prikupljajući podatke internim vođenjem usluge30, a od 2018. godine u pripremi su novi načini vođenja usluge kako bi se olakšalo praćenje i unaprjeđenje usluge za što kvalitetniji pristup usluzi. Zaključak Analizom podataka učestalosti korištenja međuknjižnične posudbe ovim su se radom prikupili podatci prema vrsti korisnika koji su koristili uslugu, vrsti građe koja se koristila i za koju svrhu, s kojim se knjižnicama u Hrvatskoj najviše surađivalo i koji je Odsjek najviše koristio uslugu. Nastavno osoblje fakulteta u svakoj je godišnjoj statističkoj analizi upućivalo više zahtjeva, nego studenti i nenastavno osoblje. Odsjek za hrvatski jezik i književnost u svih jedanaest godina uvjerljivo je najviše koristilo uslugu i to najviše skeniranje pojedinih radova unutar časopisa i zbornika, a nerijetko poglavlja u knjigama. Odsjeci za strane jezike, njemački jezik, engleski jezik i mađarski jezik posezali su za Petr Balog, Kornelija. Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama. Osijek : Sveučilište J. J. Strossmayera : Filozofski fakultet, 2010. Str. 31. 30 Međuknjižnična posudba se od 2009. godine do danas vodi rukopisom. Svi podaci su prepisani u Excel tablicu. Studenti na praksi su započeli prepisivanje podataka 2017. godine, a kasnije će se prebaciti u novi program koji će osmisliti studenti 2. godine diplomskoga studija pod mentorstvom doc. dr. sc. T. Jakopeca. 29

ŠUSTER 191

373

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

uslugom nešto manje, a zatim ostali Odsjeci, psihologija, pedagogija, povijest i filozofija. Međuknjižnična posudba se najčešće i najuspješnije dogovarala s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Knjižnicom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek. Ova će se analiza upotrijebiti za poboljšanje i automatizaciju usluge koja će uvelike olakšati djelatnicima Knjižnice vođenje usluge ubuduće. Svrstavanje podataka koji su se dobili u ovoj opsežnijoj analizi potrebni su za više vrsta izvješća koja Uprava fakulteta traži od Knjižnice. Kako bi poboljšala rad Knjižnica, nastoji pronaći što bolji način rada pojedinih usluga pa tako i usluge međuknjižnične posudbe. Prema provedenim Analizama zadovoljstva korisnika, 2013. i 2016. i 2019. godine ranije se došlo do zaključka da je usluga međuknjižnične posudbe iznimno važna većini nastavnog osoblja i studentima poslijediplomskoga studija te da su zadovoljni brzinom usluge. Najveći je problem interni način vođenja usluge s obzirom na svakodnevni broj zahtjeva korisnika. Knjižničar potroši više vremena u svrstavanju zahtjeva, nego na dobavljanje građe. Stoga je potrebno izmijeniti i modernizirati dosadašnji način vođenja usluge i smanjiti broj prepisivanja i bilježenja korištenja usluge, a pokušati dovesti praćenje usluge s jednog mjesta. Ovom će se statističkom analizom nastojati poboljšati i riješiti problem u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti, a u budućnosti će automatizacija usluge međuknjižnične posudbe sigurno olakšati korištenje i vođenje usluge što će se odraziti na sljedeću Anketu o zadovoljstvu korisnika uslugama Knjižnice Filozofskoga fakulteta Osijek u 2021. godini. Literatura Darovi za zbirke : smjernice za knjižnice ; Upute za izradbu smjernica za izgradnju knjižnične zbirke primjenom modela Conspectus ; Međunarodna posudba i dostava dokumenata : načela i smjernice za postupanje ; Model nacionalnog pravilnika za međuknjižničnu posudbu. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Petr Balog, Kornelija. Prema kulturi vrednovanja u visokoškolskim knjižnicama. Osijek: Filozofski fakultet, 2010. Tadić, Katica. Rad u knjižnici. Opatija: Naklada Benja, 1994. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka: Naklada Benja, 1995. Stropnik, Ana. Knjižnice za nove generacije: virtualni sadržaji i usluge za mlade. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2013. Mayer, Marina. Međuknjižnična posudba – što, zašto, kako, pošto? // Kemija u industriji : Časopis kemičara i kemijskih inženjera Hrvatske 57, 7-8(2008), str. 380-382.

ŠUSTER 192

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

373

Van Duinkerken, Wyoma ; Hartnett, Eric ; Algenipo, Emilie. A Library for Libraries : Is the Joint Library Facility becoming an Interlibrary Loan Hub for Libraries? // Journal of Library Loan, Document Delivery & Electronic Reserve 26, 2(2017), str. 79-89. Golubović, Vesna ; Lasić-Lazić, Jadranka. Međuknjižnična posudba: stanje i mogućnosti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 107-126. Golubović, Vesna. Međuknjižnična posudba : standardizirani postupci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 147-164. Hogan, Sean ; Hutson, J. Assessing access services: Building a five-year plan for sustainable assessment. // Journal of Access Services 15, 2-3(2018), str. 80-88. URL: https://doi.org./10.1080/15367967.2018.1479189 (2020-07-14) Konjević, Sofija. Međuknjižnična posudba. // HKD novosti 76(2018). URL: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1454 (2020-11-13) Document Delivery and Resource Sharing (DDRS) Section. URL: https://www.ifla.org/docdel (2020-11-13) Analiza rada Knjižnice Filozofskoga fakulteta. URL: https://www.ffos.unios.hr/sustav-zakvalitetu/analiza-rada-knjiznice (2020-11-13)

ŠUSTER 193

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA

TJEDAN JUBILEJA - ČETVRT STOLJEĆA AUSTRIJSKE ČITAONICE GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK (1995.-2020.) Siniša Petković Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek spetkovic@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

374

2020. godina, godina je u kojoj se navršava 25. obljetnica djelovanja Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Svih tih godina, ona nije bila samo knjižnica za austrijsku nacionalnu manjinu i govornike njemačkoga jezika, nego i svojevrsni kulturni centar za srednjoeuropske integracije. Austrijska čitaonica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek središnja je knjižnica Austrijanaca i jedna od jedanaest središnjih knjižnica nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Za korisnike je otvorena 1995. godine u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Republike Austrije kao odsjek Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek s ciljem osiguravanja dostupnosti knjigama i drugim izvorima informacija na njemačkom jeziku pripadnicima austrijske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te potpore očuvanju, njegovanju i promicanja njihovih kulturnih i nacionalnih vrijednosti.

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA 197

374

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Sustavom austrijskih knjižnica u inozemstvu, tzv. Österreich-Bibliotheken im Ausland, Republika Austrija na svim onim prostorima gdje žive pripadnici austrijske nacionalne manjine vodi o njima brigu na različite načine, osiguravajući zadovoljavanje osnovnih knjižničnih i kulturnih potreba, pri čemu se i pripadnicima drugih naroda predstavljaju osnovne kulturne i duhovne vrijednosti ove zemlje i naroda. Organizaciju i koordinaciju austrijskih knjižnica i čitaonica u inozemstvu vodi Odjel za kulturu Saveznoga ministarstva za Europu, integraciju i međunarodne poslove Republike Austrije, uz potporu lokalnih veleposlanstava i austrijskih kulturnih foruma, a infrastrukturu i osoblje osiguravaju ustanove u kojima su smještene knjižnice. Za sve knjižničare austrijskih knjižnica u inozemstvu svake se godine organiziraju jednotjedni seminari o austrijskoj književnosti i kulturi, a u organizaciji i pod pokroviteljstvom Republike Austrije održavaju se u Beču i okolnim gradovima.

Inicijativa i prvi kontakti za osnivanjem Austrijske čitaonice u Osijeku pojavili su se još 1988. između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Austrijskog kulturnog instituta, no

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA 198

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

374

zbog ratnih zbivanja ostvarivanje projekta započinje tek 1993. godine, a vodio ga je Rektorat Sveučilišta u Osijeku. Nakon završetka uređenja prostora, 1996., prigodom posjeta bivšeg austrijskog ministra vanjskih poslova, dr. Aloisa Mocka Osijeku i Hrvatskoj, upriličeno je svečano otvorenje Austrijske čitaonice u nazočnosti brojnih dužnosnika. Danas Austrijska čitaonica djeluje kao poseban odsjek GISKO-a s ciljem zadovoljavanja knjižničnih potreba austrijske i njemačke nacionalne manjine i upoznavanja većinskog i drugog manjinskog stanovništva s austrijskim kulturnim i duhovnim stvaralaštvom te njihovom povijesti koja je i naša zajednička povijest. Uz osnovnu knjižničnu djelatnost, Austrijska čitaonica organizira i sudjeluje u realizaciji značajnog broja prigodnih događanja koji su bitan čimbenik u promociji njemačkoga jezika i austrijske kulture, povijesti i znanosti, poput Dana austrijske kulture (od 2010.) i obilježavanja Međunarodnoga dana materinskoga jezika (od 2012.). Najvažnija ustanova s kojom Austrijska čitaonica surađuje jest Austrijski kulturni forum iz Zagreba, a programi se ostvaruju u suradnji s mnogim kulturnim, znanstvenim i obrazovnim ustanovama u Osijeku.

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA 199

374

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Austrijska je čitaonica tijekom svojih dvadeset i pet godina postojanja u suradnji s Odsjekom za njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku, Austrijskim kulturnim forumom Zagreb i drugim ustanovama u kulturi grada Osijeka, ali i samostalno organizirala niz događanja, poput izložbi o austrijskoj povijesti, kulturi i književnosti, književnih večeri, susreta s piscima iz Austrije, filmskih projekcija, posjeta osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata s profesorima. Pod pokroviteljstvom Austrijskog kulturnog foruma i Njemačke službe za akademsku razmjenu, u organizaciji Odsjeka za Njemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku, Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u nešto drugačijim, neuobičajenim okolnostima, obilježena je 25. obljetnica. Naime, zbog pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2, četverodnevni program održan je putem mrežne platforme Zoom, dakle, u mrežnom okruženju, što je naišlo na vrlo velik odaziv posjetitelja. Program je trajao u razdoblju od 27. do 30. listopada 2020., a posjetitelji su svakodnevno mogli uživati bogatom programu koji se prvoga dana sastojao od pozdravnog govora i kratkog filma „Virtualno vodstvo kroz Austrijsku čitaonicu Osijek“. Potom je je predstavljena knjiga s Barbarom Rieger i Alainom Barberom „Djeca poezije – austrijski autor i autorice u crnobijelom – Crno-bijele impresije iz bečkih kavana. Barbara Rieger i Alain Barbero tim su iz snova kada se radi o prepričavanju priče putem portreta te vođenju čitatelja kroz uzbudljive putopise. Francuski fotograf i austrijska autorica zajedno su priredili već dvije fotomonografije: Melanž poezije, objavljena 2017. i Djeca poezije 2019. (obje kod nakladnika Kremayr & Scheriauer). Monografije prikazuju suvremene austrijske autorice i autore. U Melanž poezije smješteni su u njihovo "prirodno stanište": kavanu. Rieger i Barbero uspješno time povezuju književnost i kavansku kulturu. U „Djeca poezije“ putovanje vodi u prošlost: Autori rođeni između 1924. i 1994. pričaju o svojem djetinjstvu i o mnogim drugim zgodama i nezgodama. Čitanjem i kratkim filmom s Christianom Kösslerom „Duhovi, smrt i vrag“ – jezivo i neobjašnjivo iz austrijskih Alpa insbruški je autor Christian Kössler predstavio tajnovite, jezive kratke priče i poveo goste u svijet mimo granica zamislivog. U svojim pričama legende o duhovima i vrazima iz austrijskih Alpa prenio je u sadašnjost, otkrio njihovu pozadinu kao i priču nastanka prve zbirke legendi. Gosti su potom imali priliku pogledati filmsko uprizorenje „Grenzgänger“ nastalo u suradnji Felixa Gorbacha i Moritza Neumayra prema istoimenoj priči autora.

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA 200

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

374

Kroz predavanje dr. sc. Daniela Zeca „Egon Schiele i Oskar Kokoschka – prominenti austrijskog ekspresionizma“ gosti su imali priliku upoznati dva velika austrijska slikara moderne Egona Schielea i Oskara Kokoschku. Slikari su to izuzetnih umjetničkih osobnosti i osebujnih biografija, upisani u povijest moderne umjetnosti kao vodeći predstavnici ekspresionizma u Austriji i u Europi. I danas se njihova umjetnička djela ubrajaju u najznačajnije primjere moderne umjetnosti uopće. Obojici je umjetnika ljudski lik, reprezentiran kroz teme akta i portreta, bio polazištem i sredstvom psiholoških interpretacija ostvarenih sugestivnim i agresivnim prizorima te adekvatnim likovnim izražajnim sredstvima. Posljednja večer jubileja obilježena je Diskusijom pod nazivom „Mogućnosti i perspektive mladih autorica i autora u Austriji i Europi“ s Eliasom Hirschlom, Irene Diwiak, Omarom Khirom Alanamom i Barbi Marković. U zanimljivoj diskusiji u prvom planu stoje mogućnosti i perspektive mladih autora današnjice. Troje mladih autora govorilo je o tome kako su se snašli na književnoj sceni njemačkog govornog područja i pred koje ih je izazove dovela pandemija Covida-19.

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA 201

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA

ERASMUS+ PROJEKT „FIVE SENSES – FIVE WAYS TO EXPLORE“ Marko Borojević Centar za odgoj i obrazovanje 'Ivan Štark' Osijek OŠ 'Bijelo Brdo' Bijelo Brdo markoborojevic3@skole.hr Ljiljana Šakić OŠ 'Mladost' Osijek ljiljanasakic@skole.hr

Broj bibliografske jedinice

375

Kako je divno tragati za pričama i fotografijama kroz bespuća sjećanja i foldera sada u vrijeme kada se putovanja, istraživanja i otkrivanja novoga apsolutno ne preporučuju i kada su samo sljedeća dva tjedna ključna. Posebno je sada vrijedno to oživljavanje uspomena na jedno prekrasno iskustvo. Sjajno je vratiti se u taj rujan 2019. godine i pokušati bar približno opisati tih nezaboravnih sedam dana otkrivanja, istraživanja, učenja, povezivanja i uživanja u tome.

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 205

375

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

U sklopu Erasmus+ projekta zamjene mladih pod nazivom „Five senses – Five ways to explore“ posjetili smo litvanski grad Šiaulai u kojem se nalaze naši tadašnji domaćini – Šiauliai County Povilas Višinskis javna knjižnica. Ova najveća knjižnica u sjevernoj Litvi imponira modernim i inovativnim uređenjem, ali svjedočanstva bogate povijesti i umjetničkog izričaja na svakom su koraku. Fond od oko 620.000 publikacija raspoređen je u mnogobrojnim odjelima, od kojih su na nas poseban dojam ostavili dječji odjel i odjel umjetnosti i glazbe. Prosječno 120.000 korisnika ostvari 500.000 posudbi u godini. U sklopu knjižnice nalaze se kino dvorana, restoran, informatičke sobe, robotičke radionice, senzorna soba, a godišnje se održi preko dvjesta događanja. Također, vrlo su aktivni u europskim projektima i u svakom trenutku održava ih se nekoliko istovremeno, a velike pohvale stalno dolaze na račun njihova projektnog menadžera. Teret ovih aktivnosti na svojim leđima osjete 92 zaposlenih, od kojih su 65 knjižničari. Detaljnije informacije o ovoj krasnoj knjižnici udaljene su od Vas samo nekoliko klikova mišem.

Kako su tamo dospjeli učenici i voditelji Centra za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“ iz Osijeka? Priča počinje krajem 2018. godine kada u naš Centar „Ivan Štark“ dolazi Sanela Ravlić iz udruge Kreaktiva i predlaže sudjelovanje u Erasmusovu contact making eventu „All included“ koji je za cilj imao podići svijest o osobama s teškoćama i povezati različite europske organizacije koje rade s djecom s teškoćama. Ravnateljica Centra Edit Lemal s radošću prihvaća ovaj prijedlog i eto kolege Zorana Špoljarića i mene u idiličnom mjestašcu Sepolno Krajenskie na sjeveru Poljske, u siječnju 2019. godine, na genijalnom

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 206

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

375

treningu 'All included'. U tom smo treningu sudjelovali s dvanaest ostalih organizacija koje rade s djecom i mladima s teškoćama, iz dvanaest europskih zemalja. U nama je doista probudio nove načine učenja i otvorio nove mogućnosti za naše učenike koji jednostavno nemaju takve prilike kao njihovi vršnjaci iz redovnih škola. Nakon tri dana učenja osnovnih znanja o funkcioniranju europskih projekata, sljedeća smo tri trebali odabrati partnere te kreirati i prezentirati svoj projekt, naravno koliko je to moguće u trodnevnom radu. Poslije uvodnih riječi o kreiranju vlastita projekta, dobili smo tri minute (!) za šetnju po prostoru i brzi nasumični razgovor sa svim sudionicima iz drugih zemalja te na taj način dobili svoje partnere u projektu. Tijekom toga kratkog vremena najviše smo se povezali s dvjema knjižničarkama iz Litve i jednom učiteljicom engleskog jezika iz Latvije. Jedna od najboljih stvari iz projekta u Litvi jest to da smo toga siječnja u Poljskoj o svim projektnim aktivnostima razgovarali sljedeća tri dana.

Također, tada smo odlučili da je knjižnica iz Šauliaija logičan izbor za domaćina i nositelja projekta jer kao javna knjižnica nemaju 'svoju' upisanu djecu za gostovanje u Erasmus razmjeni, ali su kao domaćini mogli funkcionirati zbog dobre suradnje s lokalnom školom za djecu s teškoćama. Nakon trodnevnog rada završili smo skraćenu verziju projekta koji je kasnije doradio projektni menadžer iz knjižnice Povilas Višinskis te su nas kolegice u ožujku 2019. godine obavijestile o tome kako je projekt predan Europskoj komisiji u Litvi i kako ćemo biti obaviješteni o rezultatima. Ubrzo smo saznali da je projekt prihvaćen uz vrlo visoke ocjene i počeli planirati svoj put na Baltik. Avantura je bila pred nama.

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 207

375

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Projektne aktivnosti koje su se odnosile na rad u knjižnici planirao sam sa svojom dragom kolegicom i mentoricom Ljiljanom Šakić, koja je, kao koautor, sudjelovala i u kreiranju ovoga članka. Bilo je zahtjevno predvidjeti mogućnosti naše djece te način na koji će funkcionirati u novom okruženju i na nepoznatom jeziku, uz puno prevođenja, pomaganja i prilagođavanja sadržaja.

Pripreme su bile detaljne i zahtjevne jer ovaj je daleki put uključivao prvi let u životu avionom naših šestero učenika. Napokon je došao i dan putovanja te smo školskim kombijem krenuli u Budimpeštu, odakle smo letjeli za Rigu u Latviji, od koje je Šauliai u Litvi udaljen dva sata autobusom. Dakle, na odredištu u Šauliaiju u prvom danu projekta našli smo se mi: četiri učenika iz Centra „Ivan Štark“ Osijek, dva učenika OŠ „Bijelo Brdo“ iz Bijelog Brda te kolegica Andreja Majsan i ja kao voditelji; šest učenika i dva voditelja iz Cesis boardning school – rehabilitation center, škole iz grada Cesis u Latviji – kao partneri. Domaćini su nam, uz osoblje knjižnice, bili učenici iz 'Ringuva' special school, lokalne škole za djecu s teškoćama iz Šiauliaija.

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 208

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

375

Same projektne aktivnosti bile su ono što je naše učenike najviše oduševilo. Isplanirana je odlična kombinacija edukativnih radionica u sklopu knjižnice i prekrasnih izleta koji su za cilj imali upoznavanje nove zemlje. Prije samih radionica imali smo detaljan zajednički obilazak knjižnice u kojem smo se dodatno uvjerili u veličinu i opremljenost ustanove. Uživali smo u svim radionicama, no učenicima se posebno svidjela izrada vlastitog ex librisa, gdje su pokazali svoju kreativnost. Oduševljenje je izazvala i radionica robotike u sjajno opremljenoj robotičkoj sobi. Sastavljanje različitih modela i daljinsko upravljanje robotima i vozilima posebno je zainteresiralo muški dio naše ekipe. Radionica senzornog čitanja koja je nedavno postala redovnom aktivnošću Knjižnice, a namijenjena je djeci s autizmom, pokazala nam je koliko truda u svoj rad zbilja ulažu djelatnici Knjižnice. Kino dvorana i restoran također su spadali u omiljene prostore knjižnice u koje smo se rado vraćali. Kako i sam naziv projekta kaže, cilj je bio istraživati i spoznati novi doživljaj svim osjetilima. Tako je i bilo. Radionica izrade čokolade u gradskoj tvornici koja je uspješna i poznata na državnoj razini, svakako je pomogla u tome. Kreativnost se rasplamsala, a rezultati su bili odlični.

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 209

375

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Naravno, ovakve istraživačke aktivnosti morale su uključivati putovanja i izlete. Posjetili smo doista prekrasne destinacije Litve. U blizini našeg grada domaćina, samo na deset minuta vožnje nalazi se prava turistička atrakcija ove zemlje; predivni Hill of crosses. Jedno od najsvetijih mjesta u svijetu trenutno očarava i ispunjava strahopoštovanjem. Tišina na stazama između tisuća i tisuća križeva iz doslovno cijelog svijeta jedna je nova dimenzija doživljaja. Ovo važno hodočasničko mjesto teško je usporediti bilo s čime i tko god bude u mogućnosti posjetiti ga, neće ostati ravnodušan i razočaran. Sjajno iskustvo bio je i posjet gradovima Klaipedi i Palangi. Ovi gradovi na obali Baltičkog mora vrlo su atraktivni i turistički posjećeni pa je ovo bio izlet koji smo nestrpljivo čekali. U Klaipedi poseban dojam na nas ostavio je njihov znameniti Delfinarij, mjesto posebne predanosti i rada ljudi s dupinima, čiji su nas rezultati ostavili bez teksta. Nastup dupina i njihovih trenera izmamio je takav izraz nevjerice i uzbuđenja na lica naših učenika koji nam je samo još jednom potvrdio koliko je opravdan trud uložen u ovaj projekt. Nakon šetnje gradom uputili smo se u obližnju Palangu koja se ističe ogromnom pješčanom baltičkom plažom i svojom najvećom atrakcijom – velikim drvenim pješačkim mostom na obali mora. Most je dugačak preko 400m i pruža fantastičan doživljaj grada i plaže te smo u ovoj šetnji maksimalno usporili i uživali na mostu i plaži, ali i ugodnom i neprevrućem baltičkom suncu.

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 210

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

375

Ovo su samo neke od aktivnosti vrlo bogatog projektnog programa koje su na nas ostavile najveći dojam, a opisivati svaku aktivnost u ovih sedam dana, zauzelo bi previše stranica. Pored svih ovih sjajnih doživljaja, najveći je dojam ostavila svakako predanost i apsolutna posvećenost naših domaćina-djelatnika knjižnice. Pobrinuli su se za svaki detalj i konstantno brinuli da nam ništa ne bi nedostajalo. Od sjajnog smještaja, preko hrane i druženja u slobodno vrijeme izvan satnice projekta, do besprijekorne komunikacije o svim planovima i aktivnostima te izvršavanja istih s ogromnom točnošću i preciznošću, mogli smo se samo zahvaliti te ih pohvaliti ravnatelju. Njihova točnost posebno je ostavila dojam na mene jer je svako petominutno kašnjenje za njih predstavljalo veliko iznenađenje. Strpljenje u planiranju svakog detalja bilo je nevjerojatno. Takva predanost

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 211

375

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

radu podsjetila me na njihove skandinavske susjede preko mora i čini se da apsolutno teže njihovu modelu, iako su i dalje za taj rad višestruko manje plaćeni. U svakom slučaju, velika im hvala i ovom prilikom, a mi ostajemo bogatiji za ovo sjajno iskustvo o kojem i dalje često razgovaramo u svojoj školi i prisjećamo se svih prekrasnih doživljaja koje i dalje osjećamo.

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA 212

VIJESTI IZ KNJIŽNICA

VIRTUALNA REFERENTNA ZBIRKA GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK Tanja Hercog Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek thercog@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

376

Osnovna je zadaća i dužnost informacijskih službi u knjižnici na svaki upit korisnika odgovoriti točnom i provjerenom informacijom. Ponekad je informacija potrebna u trenutku kada korisnik nije u mogućnosti osobno doći u knjižnicu ili je knjižnica zbog nekog razloga fizički nedostupna korisnicima kao što smo svjedočili situaciji u vrijeme karantene zbog pandemije SARS-CoV-2 virusa. Tada je na informacijske upite i potrebe jedino moguće odgovoriti elektroničkim putem. Knjižnica unutar nekoliko godina, dio svojih usluga pruža putem svoje mrežne stranice, ali upućujući velikim dijelom na izvore koji su prvenstveno fizički dostupni u našim prostorima. Budući da je potreba za proširenjem elektroničkih usluga prepoznata i ranije, situacija s pandemijom ubrzala je mnoge planove koji se tiču proširenja naših elektroničkih usluga i organizacije pristupa elektroničkim izvorima, pa tako i objavljivanje Virtualne referentne zbirke Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Naziv zbirke najbolje ćemo definirati, konzultirajući upravo mrežne izvore koje smo u toj zbirci i okupili. Prema definiciji mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije, virtualan znači onaj koji je nastao, koji djeluje uz pomoć računala; računalan, internetski. Hrvatski jezični portal pridjev referentna porijeklom vezuje za glagol referirati se, odnosno pozvati se na što, uputiti/upućivati na što; aludirati. Referentna zbirka, bilo u tiskanom ili virtualnom obliku, omogućava brz i jednostavan pristup osnovnim, jasnim, sažetim i prije svega točnim podatcima iz raznih područja znanosti. Predstavlja polaznu točku svakog istraživanja te je koristan i prije svega lako dostupan izvor informacija, kako korisnicima tako i knjižničarima informatorima. Sačinjavaju je enciklopedije, leksikoni, rječnici, adresari, imenici, bibliografije, gramatike, pravopisi, atlasi, zemljovidi i slično. Pokriva većinu područja znanosti i okuplja izvore gdje se može provjeriti primjerice vaša pismenost, poznavanje gramatike, pronaći pomoć u rješavanju kakve matematičke jednadžbe, pretvoriti farenhajte u celzijuse, provjeriti periodni sustav elemenata,

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 215

376

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

pogledati najnovije zakonske propise, pronaći koju latinsku izreku ili podatke o kojoj poznatoj javnoj osobi. U virtualnoj referentnoj zbirci, nastojalo se okupiti izvore prvenstveno na hrvatskom jeziku, ali radi što bolje pokrivenosti uključeni su i oni s drugih govornih područja, i to najčešće na engleskom jeziku.

Budući da referentna građa stoji na raspolaganju isključivo unutar prostora knjižnica, na ovaj način nastojalo se omogućiti dostupnost relevantnih izvora informacija udaljenim korisnicima i knjižničarima informatorima tijekom 24 sata, preko njihovog osobnog računala, pametnog telefona ili bilo kojeg drugog uređaja s internetskim pristupom. Plan je okupiti i mrežno dostupne elektroničke izvore u virtualnu referentnu zbirku za cijelo Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Virtualnu referentna zbirka GISKO-a je dostupna na URL: https://www.gskos.unios.hr/index.php/virtualnareferentna-zbirka/

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 216

OSVRT NA RAD GRADSKE KNJIŽNICE BELI MANASTIR ZA VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 Marija Kretić Nađ Gradska knjižnica Beli Manastir gradska.knjiznica.bm@os.t-com.hr

Broj bibliografske jedinice

377

Godina 2020. za Gradsku je knjižnicu Beli Manastir počela uobičajeno. Plan i program rada je napisan, proračun je donesen, pojedini su projekti prihvaćeni, drugi ne, prijavili smo sudjelovanje na stručnim skupovima, planirali organiziranje stručnog skupa Prvih dvadeset 21. stoljeća u knjižničarstvu, bili razočarani što se ni ove godine ozbiljno ne pristupa rješavanju problema nedostatka prostora za Knjižnicu. Posve uobičajen početak godine zaokupljen nabavom i obradom knjiga, predškolcima i školarcima, svakodnevnim poslovima i ukradenim slobodnim trenucima u kojima smo izmjenjivali šale na račun nepoznatog virusa koji se počeo širiti u Kini, šišmiša, zaštitnih maski i slično. Početkom ožujka pozornije smo počeli pratiti vijesti, još uvijek se šaleći i odmahujući rukom na novonastalu situaciju. Dana 16. ožujka 2020. godine više nam šale nisu bile smiješne jer Stožer civilne zaštite Grada Belog Manastira donosi odluku prema kojoj se, između ostaloga, ograničava rad Gradske knjižnice Beli Manastir. Stigao je SARS-CoV-2 ili COVID19, popularno nazvan koronavirus. Odredba o Knjižnici u odluci Stožera civilne zaštite Grada Belog Manastira (čiji članovi nisu nužno upoznati s radom knjižnica, knjižničnim poslovanjem i terminologijom) odnosila se na zatvaranje čitaonice (Gradska knjižnica Beli Manastir ima samo čitaonicu dnevnog tiska), a posudba knjiga predviđena je u telefonskom dogovoru s knjižničarima. Sukladno navedenoj odluci Stožera, Knjižnica istog dana donosi Odluku prema kojoj je prilagođeno radno vrijeme s korisnicima, zatvara čitaonicu dnevnog tiska i otkazuje sve kulturne aktivnosti za odrasle kao i edukativne aktivnosti za najmlađe korisnike. Panika i strah od bolesti širila se kako među korisnicima Knjižnice, tako i među knjižničarima koji su, kao i svi ljudi, imali različite reakcije na nepoznato – od onih koji su problem banalizirali do onih koji su predlagali drastične mjere za vraćenu građu. Temeljem Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 19. ožujka 2020. godine obustavljen je rad knjižnica u Republici Hrvatskoj. Neočekivano i nepredvidivo dogodilo se neshvatljivo. Poslovni i privatni životi diljem svijeta promijenili su se do

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 217

377

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

neprepoznatljivosti na, kako se tada činilo, neodređeno vrijeme. Usprkos svoj suvremenoj tehnologiji koja bi trebala olakšati komunikaciju, umreženosti, znanosti i stručnjacima osposobljenim na brze reakcije u nepredviđenim situacijama, zavladala je gotovo potpuna paraliza sustava upotpunjena mukom odgovornih. Odjekivao je jedino glas epidemiologa i brojanje zaraženih, apokaliptični scenarij osrednjih trilera. Obustava rada pojmovno određuje zaustavljanje svih poslova, a Odlukom Stožera civilne zaštite RH organizacija rada izmještena je iz domene poslodavca. Naglašavano je kako samo neophodne djelatnosti trebaju nastaviti s radom te je neprestano ponavljana uzrečica „Budi odgovoran – ostani doma“. Zatvaranjem općina i gradova, zabranom napuštanja mjesta prebivališta i uvođenjem tzv. propusnica, situacija je postajala sve gora. U Gradskoj knjižnici Beli Manastir trećina je knjižničara sa prebivalištem u gradu Belom Manastiru, a dvije trećine iz okolnih općina. Objektivno gledano, u danom trenutku, rad Knjižnice nije bio nužan, Knjižnica nije bila opremljena zaštitnom opremom za zaposlenike, a svoj osnovni posao knjižničari ne mogu raditi od kuće. Stoga će dana 19. ožujka 2020. ravnateljica donijeti odluku o zatvaranju Knjižnice, sve knjižničare na tjedan dana uputiti na godišnji odmor (ostale su raditi spremačica, računovotkinja i ravnateljica), a korisnike obavijestiti o produženom roku povrata knjižnične građe. Nabavom nužne zaštitne opreme, dezinfekcijskih sredstava i mogućnošću izdavanja propusnica daljnji će rad knjižničara Gradske knjižnice Beli Manastir biti organiziran sukladno epidemiološkim preporukama, pa će, držeći se preporučenog socijalnog razmaka, knjižničari obavljati sve dotadašnje knjižničarske poslove osim rada s korisnicima. Završeni su poslovi prethodne revizije i otpisa knjižnične građe, knjižnična se građa pregledala i posložila, intenzivirana je obrada građe, a povećao se i broj objava na društvenim mrežama te priprema online obilježavanja Noći knjige. Patuljak Miško, krpena lutka bradatog patuljka crvene kape, novi je lik dječjeg odjela koji u obliku strip-fotografija na Facebook stranici Knjižnice komunicira s djecom i preporučuje knjige. Dana 1. travnja, nepuna dva tjedna od Odluke Stožera RH, osnivač Knjižnice Grad Beli Manastir, Upravni odjel za gospodarstvo, proračun, financije i društvene djelatnosti, uputio je svim gradskim ustanovama zahtjev za smanjenjem rashodovne strane financijskih planova sa projekcijom do kraja godine. Suluda je situacija u koju nepripremljeni neočekivano uđete s minimumom potrebnih sredstava u prvom godišnjem kvartalu, a za normalizaciju koje je razvidno i očekivano povećanje izvanrednih

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 218

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

377

troškova. Ishitrenim proračunskim smanjivanjima u travnju, određen i ograničen je rad do kraja godine.

Slika 1. Patuljak Miško

Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske od 23. travnja 2020. o mjerama za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti i aktivnosti u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19, kojom se omogućilo i otvaranje knjižnica za korisnike, u skladu sa Smjernicama za rad s građom i korisnicima NSK u Zagrebu, 24. travnja donesena je Odluka o radu Gradske knjižnice Beli Manastir u uvjetima COVID-19. Odlukom je radno vrijeme Knjižnice od ponedjeljka do petka za knjižničare bilo od 7.00 do 14.00, odnosno od 14.00 do 21.00, a za korisnike je Knjižnica bila otvorena od 7.30 do 13.30 te od 14.30 do 20.30 sati. U razdoblju od 13.30 do 14.30 provodila se dezinfekcija knjižničnog prostora. Subotom je Knjižnica za korisnike bila otvorena od 8.00 do 13.00 sati. Prostor posudbenog odjela podijeljen je na način da je stol za povrat građe i naplatu usluga smješten do ulaznih vrata, a posudba građe obavljala se za posudbenim pultom. Vraćene knjige odlagale su se u posebne kutije, a na police su se vraćale i za posudbu bile spremne 72 sata od povrata. Kako bi se osigurali higijenski standardi i socijalna distanca, broj korisnika se ograničio

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 219

377

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

na dvije osobe istodobno u knjižničnom prostoru. Na ulazu u posudbeni odjel smješten je pribor za dezinfekciju ruku, a korisnike se poticalo da unaprijed pripreme popis željenih naslova za posudbu, iste se je moglo rezervirati telefonski ili e-mailom i tako smanjiti vrijeme čekanja. Knjižničari su morali imati zaštitne maske i rukavice, a vrlo brzo kupljena je i zaštitna pregrada od pleksiglasa. Zakasnina se za građu posuđenu do 19. Ožujka, kada je obustavljen rad s korisnicima, nije naplaćivala do 30. lipnja 2020. Starijim osobama i osobama s invaliditetom omogućena je dostava knjiga na kućnu adresu, a knjige su dostavljane zapakirane u plastični omot u dogovorenom terminu. Svi ostali projekti i programi Knjižnice (književni susreti, program predškole, čitanje u Domu za starije sl.) ostali su obustavljeni, a prihvat nove kupljene građe, službene pošte i robe odvijao se u skladu s epidemiološkim preporukama. Sve informacije o radu Knjižnica je redovito objavljivala na Radio Baranji, internetskoj stranici i društvenim mrežama.

Slika 2. Posudbeni odjel u vrijeme COVID-19

Popuštanjem epidemioloških mjera, prilagođavao se i rad u Knjižnici. Od 10. lipnja otvorena je čitaonica dnevnog tiska, ukinuta je tzv. karantena za vraćenu knjižničnu građu, a od 15. lipnja radno je vrijeme Knjižnice usklađeno s redovnim ljetnim radnim

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 220

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

377

vremenom. Epidemioloških mjera dezinfekcije ruku, zaštitnih maski i preporučene socijalne distance nastavili su se pridržavati i korisnici i knjižničari. U novim radnim uvjetima s opustošenim financijskim planom, srpanj i kolovoz provodimo pokušavajući isplanirati ono što se predvidjeti ne može. Smjernice ne postoje. Gradili smo knjižnicu na temeljima otvorenosti, pristupačnosti, topline, humanosti, osmijeha, prepoznatljivosti lokalne dnevne sobe. Stvarali smo knjižnicu čiji knjižničari godinama jednom tjedno posjećuju Dom za stare i nemoćne osobe i čitaju im naglas, knjižničari koji intenzivno rade s djecom, posjećuju vrtiće, osmišljavaju i provode edukativne i kreativne radionice, knjižnicu u kojoj je osoban i ljudski, društveni kontakt značajan i relevantan. U online svijetu, knjigama i uslugama humana je komponenta smanjena, a lokalna je knjižnica nepotrebna jer je mreži svejedno na koju se knjižnicu logirate ili koliko korisnika istovremeno čita istu online publikaciju. Koliko god racionalizacija troškova i online usluge bile popularne, dezinfekcija i maske obvezne, socijalna distanca preporučena, korisnici usluga Gradske knjižnice Beli Manastir vratili su se u Knjižnicu barem do jesenske sezone gripe i mogućeg još nenormalnijeg novog normalnog.

Slika 3. Dječji odjel „novog normalnog“

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 221

KNJIŽNICA FILOZOFSKOGA FAKULTETA U RADU NA DALJINU Lana Šuster Filozofski fakultet u Osijeku, Knjižnica ljovanov@ffos.hr

Broj bibliografske jedinice

378

Knjižnica Filozofskoga fakulteta u Osijeku tijekom pandemije koja je zahvatila cijeli svijet, zadržala je svoje korisnike i usprkos tome što korisnici nisu bili fizički prisutni, komunikacija s knjižnicom se neprestano odvijala. Online uloga Knjižnice nije novost, ona svojim uslugama pomaže u edukaciji samostalnog pretraživanja informacija dostupnim na mrežnim izvorima i zauzima važnu ulogu pri odabiru i filtriranju relevantnih i valjanih informacija u digitalnom svijetu. Knjižnice diljem svijeta počele su se susretati s velikim izazovima, ali zapravo su samo dokazale da normalno funkcioniraju i u kriznim situacijama jer su upravo one glavno središte za informiranje svojih korisnika. Knjižnica Filozofskoga fakulteta je od samoga početka omogućila svojim korisnicima posudbu bez kontakta. Uvela je korisnike u korištenje knjižničnih usluga bez kontakta.

Slika 1. Kratki prikaz prema ograničenom sustavu rada Knjižnice FFOS-a

U ulaznom pretincu knjiznica@ffos.hr odvijao se potpuno nov način studiranja i digitalni boravak u knjižnici. Unatoč propusnicama i promijenjenim akademskim navikama, studenti su pokazali izrazito razumijevanje za nove usluge. Jedinstvene primjerke pojedinih naslova koje bi inače koristili u čitaoničkim prostorima privremeno je zamijenila usluga skeniranja do 20 stranica teksta uz poštivanje zaštite autorskih prava. Skeniranje poglavlja za pisanje seminarskih, završnih pa i diplomskih radova obavljale su

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 222

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

378

sve djelatnice i na taj način je Knjižnica zadržala "otvoreni" pristup svom bogatom fondu koji broji preko 65 000 knjiga. Nova lokacija na kojoj je Knjižnica smještena od lipnja 2019. godine studentima je u načinu rada zapravo prednost jer knjigu mogu preuzeti na otvorenom, i to vrlo brzo bez kontakta.. Knjižnični se život i dalje aktivno odvijao – interaktivnim izložbama kroz suradnju s nastavnicima pojedinih kolegija, pa je tako krajem ožujka predstavljena i prva u nizu virtualnih izložbi. Komunikacija između metodike književnosti i likovne umjetnosti prikazana je studentska izložba Književna keramika u Knjižnici, nastala na temelju Povjestica Augusta Šenoe i bajke Ivane Brlić Mažuranić, pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Jakova Sabljića i učiteljice Mirne Lišnjić, a u virtualni svijet prenesena fotografijom voditeljice knjižnice Lane Šuster.

Slika 2. Prikaz virtualnih izložbi

Knjižnica se kratkim programom pridružila i manifestaciji Noć knjige 2020.. Predstavljene su dvije virtualne izložbe. Prvu- Knjige koje su promijenile svijet – priredile djelatnice Knjižnice izborom naslova poznatih svjetskih autora koji se uklapaju u zadanu temu. Izložba je praćena umjetničkom fotografijom i usmjerena na podupiranje i promoviranje akcije #ostanidoma #sknjigomnisiizlorian. Druga izložba FFOS u "doba korone" – donijela je bilješku o životu i radu Filozofskoga fakulteta u vrijeme pandemije koronavirusa kroz 34 fotografska kolaža Lane Šuster s popratnim tekstom prof. dr. sc. Milice Lukić transformirana u interaktivan videozapis. Knjižnica svakodnevno upućuje i na korisne te prema studijima unaprijed pripremljene poveznice na digitalne sadržaje (Digitalna zbirka Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, Digitalna zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 223

378

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Besplatne elektroničke knjige, suvremena književna djela, ESfera, primjena digitalnih alata koji pomažu u nastavi na daljinu i mnoge druge korisne poveznice).

Slika 3. Izložba fotografija i rad Fakulteta i Knjižnice za vrijeme Covid-19

Knjižnica svakodnevno upućuje i na korisne te prema studijima unaprijed pripremljene poveznice na digitalne sadržaje (Digitalna zbirka Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, Digitalna zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Besplatne elektroničke knjige, suvremena književna djela, ESfera, primjena digitalnih alata koji pomažu u nastavi na daljinu i mnoge druge korisne poveznice). Mnogi svjetski nakladnici omogućili su i probne pristupe mrežnim izdanjima knjiga, časopisa i drugim interaktivnim sadržajima kako bi pružili potporu u ovoj jedinstvenoj situaciji, a studenti su mogli besplatno pristupiti velikom broju cjelovitih tekstova znanstvenih članaka putem Proxy servera koji služi za pristup znanstvenim mrežnim bazama za korisnike koji u trenutku pristupa nisu u IP rasponu CARNeta. Od 4. svibnja Knjižnice FFOS-a je uvela i uslugu brzog povrata knjiga bez zakasnine. Knjižnica Filozofskoga fakulteta i dalje daje prednost, u ovim trenutcima, elektroničkoj komunikaciji ulaznim pretincem, a uvođenjem rezervacije mjesta za rad putem aplikacije Calendly korisnici su se navikli na drukčiji rad. Nema toliko čekanja u prostorima knjižnice, jer studenti preko aplikacije mogu i naručiti građu koju žele proučavati u čitaonicama i to im uvelike olakšava istraživanje. Knjižnica Filozofskoga fakulteta ide u korak s novim prilagodbama i s drukčijim radom prema ograničenjima. Premda je pandemija bolesti Covid-19 natjerala studente na drukčiji pristup svojoj knjižnici, ipak su tražili svoj primjerak pojedinih lektirnih naslova u papirnom obliku i mi smo im to omogućili. Knjižnica svojim djelovanjem u svakoj situaciji nastoji podupirati

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 224

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

378

nastavni, znanstveni i stručni rad svoje matične ustanove, a svojim uslugama biti stručna i znanstvena potpora budućim mladim istraživačima. Neprekidnim praćenjem trendova i savladavanjem novih izazova Knjižnica osigurava kvalitetan pristup informacijama bez obzira na kojem mediju se informacije nalazile.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 225

GISKO U DNEVNOM BORAVKU Katarina Jukić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek katarinam@gskos.hr Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

379

Iako je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek zatvorila svoja vrata i određeno vrijeme bila fizički nedostupna korisnicima, knjižničari su se pobrinuli da različite aktivnosti, usluge i programi budu dostupni, kako korisnicima Knjižnice, tako i svim zainteresiranima. Uz već poznate online usluge poput informacijsko-referalnih usluga Referati, seminari, diplomski radovi,..., Pitajte knjižničara, izložbi, digitaliziranih zbirki, našim smo korisnicima ponudili i neke nove mrežne sadržaje. S obzirom da GISKO već dugi niz godina prati trendove te ima korisničke profile na brojnim društvenim mrežama, Youtube se, kao jedna od njih, predstavila logičnim izborom te se tradicionalan program premetnuo u digitalni. Kako su se mjere i odluke mijenjale iz dana u dan, a Knjižnica ograničavala, a zatim i ukidala svoje usluge gotovo svakodnevno, morali smo reagirati prilično brzo. Tako smo osmislili tri online programa koji će se objavljivati na Youtube kanalu Knjižnice - Vrijeme je za online priču, Susret s autorom te Kreativni kutić. Za sva smo tri programa stvorili vizualne identitete – izradili logotipe, prilagodili tipografiju te odlučili izraditi prepoznatljive naslovne fotografije kako bi se međusobno razlikovali te isticali. Jedna od naših najpopularnijih aktivnosti Vrijeme za priču, kojom potičemo čitanje i razvijamo ljubav prema knjizi dobila je novo ruho u online okruženju. Kako je riječ o dugogodišnjem programu Odjela za rad s djecom i mladima GISKO namijenjenom najmlađim čitateljima, razvila se ideja da ove tjedne radionice prenosimo našim korisnicima i dalje. Aktivnost Vrijeme je za online priču namijenjena je prvenstveno najmlađim korisnicima koji

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 226

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

379

u udobnosti vlastita doma, u vrijeme kada njima najviše odgovara, mogu poslušati priče koje čitaju knjižničarke GISKO.

U skladu s autorskim pravima, na Youtube kanal Knjižnice smo gotovo svakodnevno postavljali video uratke koji su poslužili kao nastavni materijali, ali i kao priča za laku noć. Među objavljenim video uradcima našle su se slikovnice poput „Nije me strah“ autorice Dubravke Pađen Farkaš, „Hrkalo i Drijemalo“ autorice Jelene Pervan ili pak „Priče ispod kreveta“ Antoanete Klobučar te mnoge druge. Ovaj se video serijal pokazao iznimno uspješnim, što dokazuje i statistika, jer se pregledi video uradaka bilježe u stotinama, pa i u tisućama!

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 227

379

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Uz program Vrijeme je za online priču, Knjižnica je u suradnji s autorima pokrenula i program Susret s autorom, koji je također namijenjen mlađoj publici, no u slučaju ovih videozapisa, priče čitaju i pripovijedaju sami autori. Tako je, primjerice, Jasna Horvat zabilježila svoju interpretaciju slikovnice „Alemperkina kazivanja“, Ivana Šojat je ustupila video čitanja slikovnice „Selina i mrakovi“, dok je Margareta Peršić ispripovijedala audiovizualnu priču temeljenu na slikovnici „Srce na štapu“. Ovi su se video uradci također pokazali uspješnima, a nama je posebno drago što su nam autori priskočili u pomoć i ljubazno se odazvali našemu programu.

Posljednji je online program na GISKO Youtube kanalu nastao zajedničkim trudom knjižničarki i volonterki, a predstavlja sukus svih radionica koje su zaustavljene i onemogućene zatvaranjem Knjižnice – Kreativni kutić. Ovim su video uradcima knjižničarke na jednostavan i lak način demonstrirale razne vještine i umijeća, koja korisnici mogu slijediti i reproducirati. Tako su se na popisu kreiranih videozapisa našle simbolične upute – izrada straničnika od papira te narukvica prijateljstva, ali i prigodni tutoriali: izrada uskrsnog zeca i proljetnoga cvijeća od papira. Izradili smo i vrlo „tražene“ upute za izradu nekih radionica popularne dugogodišnje manifestacije GISKO tjedan Harryja Pottera, kao što su čokoladna žaba ili čarobni štapić. U suradnji s Američkim kutkom Osijek, knjižničarke su određene upute snimile i o izradi predmeta 3D olovkama – Harry Potter zvrčku, ali i bijeloga zeca i uskrsne pisanice.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 228

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

379

Bijeli zec izrađen 3D olovkom poslužio je i za nagradnu igru. Naime, Odjel za rad s djecom i mladima tradicionalno organizira Potragu za bijelim zecom, koja se održava na Veliki četvrtak u prostoru knjižnice. U mnoštvu zečeva različitih boja, sudionici Potrage imaju zadatak pronaći onog bijelog, a nalaznika uvijek očekuje nagrada. Kako smo ove godine, naravno, bili spriječeni organizirati potragu uživo, i zeca smo preselili u virtualno okruženje – na tri smo fotografije sakrili zeca, a na Facebook stranici Odjela za rad s djecom i mladima tražili rješenja te nagradu podijelili slučajnim odabirom. S obzirom da Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek redovno održava aktivnosti za svoje korisnike u prostorima Knjižnice, željeli smo i u ovoj, za sve nas, novoj situaciji omogućiti našim korisnicima da nastave sudjelovati u većini aktivnosti na način da smo ih prenijeli u online okruženje i, nadamo se, uljepšali i ispunili dane pričama i kreativnošću.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 229

ORGANIZACIJA RADA STUDIJSKE ČITAONICE GISKO ZA VRIJEME PANDEMIJE UZROKOVANE SARS-CoV-2 VIRUSOM Tanja Hercog Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek thercog@gskos.hr Andrea Sudarević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek andreas@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

380

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske 19. ožujka 2020. godine, zbog velike zaraznosti novog virusa SARS-CoV-2, donio je odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja. Ova odluka odrazila se i na rad Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, pa tako i Studijske čitaonice. Sukladno preporukama, djelatnici Studijske čitaonice obavljali su radne obveze od kuće i započeli sa stvaranjem uvjeta za obavljanje pojedinih usluga u mrežnom okruženju. Tijekom ovoga perioda pružane su informacijsko-referalne usluge u sklopu mrežno dostupne usluge „Referati, seminari, diplomski radovi, ... “ te se vršila redakcija poveznica mrežno dostupne građe u Arhivi odgovorenih pitanja, obavljali su se poslovi vezani uz digitalizaciju zavičajne građe, pripremali materijali za e-izložbe i slično. Na mrežnim stranicama GISKO-a u rubrici E-izvori otvorena je nova podrubrika Virtualna referentna zbirka, te pripremljeni video materijali vezani uz primjenu autorskog prava u knjižnicama, otvoreni pristup informacijama i plagijarizam za podrubriku E-poduka. Nakon ukinute zabrane rada svim uslužnim djelatnostima, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek je ponovno započela s radom 27. travnja 2020. godine. Tada su za korisnike otvoreni Posudbeni odjel za odrasle i Odjel za rad s djecom i mladima u Gornjem gradu, a ogranci i čitaonice (Studijska čitaonica, American Corner, Austrijska čitaonica i čitaonica dnevnog tiska) su ostale zatvorene prema preporukama stožera.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 230

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

380

Zaposlenici Studijske čitaonice su za to vrijeme radili u dvije smjene, između kojih je bila pauza za dezinfekciju prostora, kako bi se smanjio broj susreta i kontakata. Obavljani su svi tekući i periodični poslovi (pregledavanje i ulaganje nove građe, preslagivanje i uvezivanje starih i novih novina – dnevnog tiska, premještanje građe s jedne na drugu lokaciju radi povećanja slobodnog prostora i tako dalje). Osim toga, knjižničari su i dalje bili na raspolaganju svojim korisnicima, nudeći im usluge fotokopiranja (fotokopije su se preuzimale na Posudbenom odjelu za odrasle), skeniranja, te pripremom literature u sklopu usluge „Referati, seminari, diplomski radovi,... “. Čitaonice su za korisnike otvorene 25. svibnja 2020. godine uz posebne upute koje je knjižnica dobila od strane Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koje su izrađene u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prije samog otvaranja čitaonica za korisnike, bilo je potrebno pripremiti i opskrbiti čitaonice za rad prema izdanim smjernicama. Knjižnice su morale utvrditi maksimalan broj istovremenih korisnika u čitaonici s obzirom na kvadraturu i broj mjesta za rad. Prema uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zatvorenim prostorijama smije boraviti 15 osoba na 100m2, sa međusobnom fizičkom distancom od 2m u svim smjerovima. Studijska čitaonica GISKO je prema navedenim uputama utvrdila da može primiti maksimalno 10 korisnika istovremeno.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 231

380

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Prema tome su organizirane radne jedinice i međusobno razdvojene. U Čitaonici je tako osigurano 5 radnih mjesta sa računalom, te 5 radnih mjesta koja podrazumijevaju samo radni stol. Na pult ispred knjižničnih djelatnika su postavljene zaštitne pregrade od pleksiglasa koje odvajaju djelatnike od korisnika, a na ulazu u čitaonice su postavljeni raspršivači s dezinfekcijskim sredstvom i jasno istaknutoj obavijesti o obvezi dezinfekcije ruku. Osim toga, svaki je dan unutar radnog vremena postojala pauza za dezinfekciju prostora u trajanju od pola sata, uz cjelodnevno, redovito prozračivanje prostorija. Na početku, zaštitne maske koje prekrivaju nos i usta nisu bile obavezne, već samo preporuka za njihovo nošenje, kao i zaštitne rukavice. Korisnici koji su planirali dolazak u Knjižnicu morali su voditi računa o svom zdravstvenom stanju, te odustati od dolaska ukoliko imaju povišenu temperaturu ili neke druge simptome koji mogu upućivati na zarazu. Prije dolaska bilo je potrebno rezervirati svoj termin i građu, putem obrasca koji je napravljen pomoću „Google dokumenti“ alata, te postavljen na mrežnu stranicu GISKO-a. Osim toga, termin se mogao rezervirati i putem telefona. Sve ove, ali i ostale upute, osim na mrežnoj stranici, postavljene su i na samom ulazu u Čitaonicu. Korisnik je mogao rezervirati i koristiti najviše

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 232

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

380

5 jedinica knjižnične građe, koja je nakon razduživanja pohranjivana u prethodno pripremljenu sobu za karantenu građe. Nakon 72 sata karantene, građa se mogla ponovno vratiti na policu i biti dostupna za korištenje. Prema dobivenim smjernicama, dnevni tisak nije morao u karantenu, a s obzirom na veličinu prostora, u Čitaonici dnevnih novina istovremeno je moglo biti maksimalno 3 korisnika.

Upute i preporuke su se mijenjale, pa je Čitaonica prilagođavala svoj rad s obzirom na epidemiološku situaciju prateći upute Stožera za civilnu zaštitu. Tako su u jednom trenutku maske za lice postale obavezne u svim zatvorenim prostorijama, kao i mjerenje temperature prilikom ulaska u prostor, koja za boravak nije smjela prelaziti 37,2 stupnja celzijusa. Knjige više nisu morale u karantenu, dok su propisani razmak i maske postala nova svakodnevnica.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 233

380

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

U tim nesvakidašnjim prilikama Knjižnica je nastojala svoj rad prilagoditi situaciji kako bi korisnicima omogućila da i dalje neometano koriste usluge koje ona nudi. Također, stavljeni pred izazov i potaknuti situacijom djelatnici su započeli sa razvijanjem usluga koje se nalaze i koriste u digitalnom okruženju, kako bi u slučaju ponovnog zatvaranja Knjižnica svojim korisnicima mogla ponuditi što više sadržaja.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 234

KNJIŽNIČARKA PREPORUČUJE Jasna Andrišić Gradska knjižnica i čitaonica Belišće jasna.andrisic5@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

381

Kad sam, prije skoro tri godine, odlučila pokrenuti svoju stranicu na Facebook-u, nisam imala velike ambicije. Željela sam imati vlastitu evidenciju o pročitanim knjigama, napisati nekoliko rečenica o njima kako bih znala o kojim knjigama se radi kako ne bih ponovno posegnula za njima. Ah, ta zaboravnost … Nisam uopće razmišljala o tome da će to netko čitati. U svojoj prvoj objavi napisala sam ovo: “Kad sam bila klinka, sanjala sam da ću u svojoj kući imati jednu prostoriju punu knjiga, od poda do stropa. Trebala je to biti soba puna polica s knjigama različitih žanrova, a ja bih sjedila u stolici za ljuljanje i samo čitala i čitala. I tako sam krenula skupljati knjige. Nikad dovoljno knjiga, treba napuniti sve knjigama. I čitala sam ih, naravno, kao sumanuta, sve što god bi mi došlo pod ruku. I usput završila tamo neki fakultet, nikako ne odustajući od čitanja. I onda se zaposlila u knjižnici.

Knjige su se i dalje gomilale, a ja još uvijek nisam imala prostoriju sličnu onoj iz mojih snova pa sam knjige trpala u jednu sobu, pa u drugu, pa u podrum, pa na tavan, pa

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 235

381

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

sam polako shvatila da je moj san zapravo skroz naskroz bezvezan. Ne trebam se okružiti knjigama da bih bila sretna. Knjige treba posuđivati u knjižnici, a samo neke, koje su izuzetno drage i dobre, treba imati kod kuće. I zato danas imam sve manje knjiga, rješavam ih se, ili u antikvarijatu, ili ih donesem u knjižnicu u kojoj radim ili čekam neku priliku da mogu pokloniti nekome knjige. I zato je moja prva objava: čitajte knjige, i ja ih još uvijek puno čitam, obogatit će vas na sto načina, ali kupujte mudro i promislite hoćete li koristiti tu knjigu još koji put. Ako nećete, zato postoje knjižnice, u njima su sobe pune polica od poda do stropa. A možda ima i neka stolica za ljuljanje... ”. Bio je to moj prvi sramežljivi post, napisan u jesen 2017. Čak ni svojim radnim kolegicama nisam ispočetka ništa rekla o svojoj stranici. A onda sam se, malo-pomalo, ohrabrila. Kad bi korisnici dolazili u knjižnicu i tražili preporuku za neku dobru knjigu, sve češće sam im spominjala svoju stranicu.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 236

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

381

Povećavao se i broj mojih pratitelja, što me izuzetno veselilo. Čudan je to osjećaj kad vidiš da stotinu ljudi vidi svaku tvoju napisanu riječ, a još čudnije je kad ta brojka krene rasti i rasti. A kad se popne na 3.300 pratitelja, onda si neizmjerno sretna. Na stranici sam počela i s organiziranjem poklanjanja knjiga. Isprva sam poklanjala vlastite knjige, a onda sam zamolila i neke izdavače da mi u tome pomognu. Neki su se odazvali, neki nisu, a ja sam na svaku poklonjenu knjigu bila jako ponosna. Nakon što bih je ja pročitala, odmah sam je željela pokloniti nekom drugom, jer me to zaista usrećuje. Na taj način poklonila sam pedesetak knjiga i razveselila isto toliko ljudi. Uz knjigu, uvijek pošaljem i još neku sitnicu, nekad je to ručno rađeni straničnik, nekad heklani broš ili druga sitnica koju u slobodno vrijeme izrađujem.

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 237

381

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Vrlo brzo nakon otvaranja Facebook stranice, otvorila sam i istoimeni Instagram profil Knjižničarka preporučuje. Na njemu uglavnom objavljujem samo fotografije knjiga koje čitam i tamo trenutno imam oko 1.300 pratitelja. Fotografije radim sama i želja mi je da se i u njima vidi moja ljubav prema čitanju. Moji osvrti o pročitanim knjigama nisu opširni. Uglavnom je to nekih desetak rečenica u kojima iskreno progovaram o pročitanoj knjizi. Mislim da je to sasvim dovoljno, jer ne želim prepričavati sadržaj i tako nekome umanjiti užitak čitanja. Najviše volim kad mi se jave oni kojima sam preporučila neku knjigu i ona im se svidjela. Baš kao i u knjižnici, kad mi korisnici s velikim osmijehom vrate neku posuđenu knjigu i kažu da im je uljepšala život. Jer, knjige i jesu upravo zato ovdje, da nas učine sretnijim bićima… I, pratite li vi stranicu Knjižničarka preporučuje? Ako ne pratite, što čekate?

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 238

VIRTUALNA SURADNJA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U KREATIVNOJ PRIMJENI IKT NA VIRTUALNIM DANIMA DAROVITIH Irena Bando OŠ Jagode Truhelke Osijek, Knjižnica irena.bando10@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

382

Obilježavanje Dana darovitih u OŠ Jagode Truhelke već petu godinu naglašava značaj kreativnog korištenja IKT-a1 u integraciji s drugim nastavnim predmetima, osobito školskom knjižnicom. Organizator Dana darovitih je Tim za kreativni razvoj i školska knjižnica koji nastoje osvijestiti važnost uporabe IKT-a te mogućnosti njegove učinkovite primjene u svrhu kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja. Također se ističe značaj kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice te njeno povezivanje i integriranje sa različitim predmetima. S obzirom na otežane okolnosti zbog pandemije koronavirusa i isključivo moguće mrežne edukacije i komunikacije, ovaj se događaj uz veliki entuzijazam tima morao realizirati virtualno. Događaju su prethodile aktivnosti koje su se virtualno provodile oko dva mjeseca uključujući pripreme, konzultacije, mrežne sastanke i završnu realizacijuprezentaciju digitalnih uradaka. Završni događaj organiziran je virtualno 7. i 8. svibnja 2020. godine, a sastojao se od prezentacije radova na mrežnoj stranici škole s mogućnošću glasanja učenika za najkvalitetniji rad, od kviza znanja o prezentacijama, proglašenja najboljih radova, kao i objave učenika s najviše osvojenih bodova u kvizu znanja o prezentacijama. Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja web alata i računalnih programa inspiriranih knjigom i čitanjem, glazbom, likovnim izražavanjem, istraživanjem te društvenim mrežama. Na temelju različite suradnje izradili su se originalni digitalni radovi koji su stavljeni u zajedničku mapu radova.2

Informacijske i komunikacijske tehnologije. Virtualna suradnja školske knjižnice. URL: https://sway.office.com/sq8CfFekgZflgYog?ref=Link&loc=play (2020-09-01) 1

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 239

382

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Slika 1. Digitalni plakat Dani darovitih 2020.

Jedan od takvih radova je digitalni plakat o danima darovitih koji je izradila učenica 7. razreda uz mentorstvo učiteljice Informatike. Korišten alat za izradu plakata bio je Postermaker, a prilikom izrade integrirane su Informatika i školska knjižnica.

Slika 2. Slikopjesma Medo se prerano probudio

Slikopjesma Medo se prerano probudio3, digitalna je prezentacija učenika 2. razreda napravljena u programu Prezi. U tom su projektu učenici najprije odlučili koje će riječi iz istoimene pjesme Dobriše Cesarića zamijeniti sa slikama te su ih tražili na internetu. Odabrali su one slike koje su im se najviše svidjele pa su te riječi u prezentaciji zamijenili odabranim slikama. Projekt se realizirao integracijom Hrvatskog jezika, Prirode i društva i Informatike.

Slikopjesma Medo se prerano probudio. URL: https://prezi.com/view/uxuCJSVqh1jfBEH8tpm9/ (202009-01) 3

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 240

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

382

Slika 3. Film She had a dream

Film She had a dream4, je film o sricanju engleskih riječi, a napravila ga je učenica 8. razreda uz mentorstvo učiteljice Engleskog jezika. Film je sniman u Osijeku i Novom Zelandu prilikom posjeta učenice svojoj rodbini, a izrađen je u programu Imovie. Izradom filma integrirani su Engleski jezik, Geografija, Informatika i dramska umjetnost.

Slika 4. Virtualna galerija Virtualni susret sa snježnom kraljicom

Virtualna galerija Virtualni susret sa Snježnom kraljicom5, digitalni je uradak realiziran integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura) s Likovnom kulturom, Informatikom i školskom knjižnicom. Projekt je proveden s učenicima 2. razreda povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja), a odvijao se

Film She had a dream. URL: https://mail.google.com/mail/u/0/#inbox/FMfcgxwHMsSwSPjGgrTLPGntBWfDsSvV?projector=1&messa gePartId=0.1 (2020-09-01) 5 Virtualna galerija Virtualni susret sa Snježnom kraljicom. URL: https://www.emaze.com/@AOZTOCFIQ/virtualni-susret-snjene-kraljice-i2c?autoplay&hidebuttons&kun0%7CPbrnivvbmxzpTlyczxmlwmlv1n0pAptonmzgruojTfxmldnC%7C0nuk (2020-09-01) 4

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 241

382

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

isključivo mrežno. Od školske knjižničarke učenici su dobili poveznice i upute za gledanje animiranog filma Snježna kraljica sa zadatkom ilustriranja najljepših scena iz filma te zapisivanja utisaka o filmu. Njihova učiteljica radove je prikupila i obradila, a od učeničkih ilustracija učiteljica Informatike izradila je e-slikovnicu u programu Emaze.

Slika 5. E-slikovnica Gledam i zamišljam

Još jedan digitalni uradak koji je također bio inspiriran animiranim filmom Snježna kraljica je e-slikovnica Gledam i zamišljam6, koji su napravile učenice 6. razreda pod mentorstvom učiteljice Informatike u programu Bookcreator. Projekt je realiziran u 2. razredu integracijom Hrvatskog jezika (medijska kultura), Likovne kulture, Informatike i školske knjižnice povodom obilježavanja Međunarodnog dana dječje knjige (2. travnja).

Slika 6. Interaktivni digitalni plakat Svjetski dan knjige i autorskih prava E-slikovnica Gledam i zamišljam. URL: https://read.bookcreator.com/dHdWE4reoFeFEwI1f9kzPJlGGjo2/qjoaYkaMS7agc8CzTFB-0g (2020-0901) 6

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 242

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

382

Interaktivni digitalni plakat o Svjeskom danu knjige i autorskim pravima7 napravljen je u integraciji školske knjižnice i Informatike. Plakat sadrži multimedijske sadržaje učenja kroz igru, a izrađen je u vrijeme nastave na daljinu s ciljem osvještavanja važnosti čitanja i poštivanje zaštite autorskih prava. Napravila ga je školska knjižničarka u programu Piktochart.

Slika 7. Video Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov

Video uradak Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov8 rezultat je virtualne suradnje učiteljice produženog boravka i nekolicine učenika koji su prema video tutorialu i TikTok aplikacije uvježbali otplesali poznati ples Foot Shake zajedno sa svojim ukućanima. Kada su snimili ples poslali su ga učiteljici koja je snimke uredila u VivaVideo aplikaciji. Za konačnu prezentaciju korištene su još i sljedeće aplikacije: Bitmoji, piZap i Video Sound Editor. Za realizaciju ovog projekta integrirala se Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Engleski jezik i Informatika.

Interaktivni digitalni plakat Svjetski dan knjige i autorskih prava. URL: https://create.piktochart.com/output/46020461-svjetski-dan-knjige-i-autorskih-prava (2020-09-01) 8 Video Produženi boravak (k)od kuće-TikTok Oh Nanana plesni izazov. URL: https://drive.google.com/file/d/1mhSP_HgyZ2336J177lLw24NGRbNX9hIm/view (2020-09-01) 7

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 243

382

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Slika 8. Multimedijska prezentacija 3d crtanje

Multimedijska prezentacija 3d crtanje9 proizišla je iz radionice 3d crtanja koja se realizirala u organizaciji knjižnice naše škole i American cornera Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Sudjelovali su učenici 2. razreda koji su crtali pomoću 3d olovaka koje su punili raznobojnim silikonskim punjenjima oblikujući svoje 3d crteže. Ova se radionica realizirala integracijom Likovne kulture, Informatike i kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice. Prezentaciju radova napravio je učitelj informatike koristeći pri tome program Windows Movie Maker.

Slika 9. Virtualna galerija My favourites

Virtualna galerija učeničkih radova My favourites10 proizišla je iz projekta 3. razreda pod vodstvom učiteljice Engleskog jezika, koja je zadala učenicima izraditi poster na temu „My favourites". Njihovi radovi prikazuju što učenici najviše vole.

Multimedijska prezentacija 3d crtanje. URL: https://drive.google.com/file/d/1n0zJrURTGI037DI_TD5sYKLGCQxCCbRo/view (2020-09-01) 10 Virtualna galerija učeničkih radova My favourites. URL: https://spark.adobe.com/page/FNZ94ExFYQksi/ (2020-09-01) 9

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 244

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

382

Galerija je izrađena pomoću aplikacije Spark Adobe.

Slika 10. Video glazbeni uradak JagODA radosti

Ovaj video uradak11 proizišao je iz ideje osmišljavanja online izvedbe poznate melodije L. van Beethovena „Oda radosti". Virtualno povezivanje međupredmetnih sadržaja omogućilo je povezivanje više nastavnih predmeta (Glazbena kultura i Informatika) te međupredmetnih tema (Građanski odgoj i Uporaba IKT). Projektom su koordinirali školski pedagog i učiteljica Glazbene kulture, a vodila ga je školska knjižničarka. Za glazbenu produkciju bio je angažiran vanjski suradnik - glazbeni producent. Video glazbeni uradak napravljen je u programu za glazbenu produkciju DaVinci Resolve.

Slika 11. Multimedijska prezentacija Moja mandala inspirirana zlatovezom

Video glazbeni uradak JagODA radosti. URL: http://tiny.cc/JagODA (2020-09-01)

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 245

382

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

Projekt Moja mandala inspirirana zlatovezom12 realiziran je u sklopu međunarodnog KA2 projekta Transforming Fablas into Steamlabs. Prvo su se održale radionice inspirirane zlatovezom koje su se provodile s 3. razredom i gostima-partnerima iz inozemstva. Radionica se održala integrativnim povezivanjem školske knjižnice, razredne nastave, matematike i informatike, a surađivale su školska knjižničarka, učiteljica razredne nastave i učiteljica matematike i informatike. Radionica se sastojala od kulturološkog djela upoznavanja zlatoveza, konstruiranja mandale u programu Staedtler i likovne radionice konturnog crtanja. Prezentaciju o tome u programu Powtoon napravio je učenik 7. razreda za vrijeme nastave na daljinu, pod mentorstvom učiteljice Informatike. Za realizaciju projekta korišteni su programi: Staedtler (konstrukcija mandale), Movie Maker (prezentacija zlatoveza) i Powtoon (izrada prezentacije).

Slika 12. Radijska snimka Bitka za Midway

Radijska snimka „Bitka za Midway“13 digitalni je učenički uradak nastao na satu Povijesti za vrijeme nastave na daljinu, gdje je zadatak bio snimiti radijsko javljanje vezano za jednu od velikih bitaka Drugog svjetskog rata. Radijsku snimku realizirali su učenici 8. razreda pod mentorstvom učitelja Povijesti. Za provedbu je korišten mobitel (snimanje glasa) i program Imovie (montaža glasova).

Multimedijska prezentacija Moja mandala inspirirana zlatovezom. URL: https://www.powtoon.com/c/faQH2WwUO3v/1/m (2020-09-01) 13Radijska snimka Bitka za Midway. URL: https://mail.google.com/mail/u/0/#inbox/KtbxLxgGFqNTCbwqfTDWJFmHgPfrlcHKrg?projector=1 (2020-09-01) 12

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 246

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

382

Slika 13. Video Abeceda

Video „Abeceda“14 proizišao je iz integracije Glazbene kulture i Hrvatskog jezika, a realiziran je s učenicima prvih razreda-skupine produženog boravka za vrijeme trajanja nastave na daljinu. Ideju su realizirale učiteljice produženog boravka, a video je izrađen u programu FilmoraGo. Za evaluaciju radova izrađene su ankete s mogućnošću glasovanja za najbolji digitalni uradak te pružena mogućnost sudjelovanja u kvizu znanja o prezentacijama pa je u cjelokupnoj organizaciji Virtualnih dana darovitih sudjelovalo 315 učenika(66%), anketi za glasanje za najbolji rad je pristupilo 123 učenika(26%), a 37(8%) učenika je sudjelovalo u rješavanju kviza znanja o prezentacijama. Na temelju rezultata glasanja učenika najbolje ocijenjen rad bio je Video TikTok Oh Nanana plesni izazov - Produženi boravak (k)od kuće te je dobio 1. nagradu. U organizaciji Virtualnih dana darovitih sudjelovalo je ukupno 14 osoba (37%): 3 učiteljice razredne nastave, 5 učitelja predmetne nastave, 3 učiteljice produženog boravka i 3 stručna suradnika. Među prezentiranim radovima prikazale su se vrlo inspirativne mogućnosti korištenja web alata i računalnih programa kao što su: Prezzi, Imovie, Emaze, Bookcreator, Piktochart, VivaVideo, Bitmoji, piZap, Video Sound, Editor, Windows Movie Maker, Spark Adobe,Powtoon, FilmoraGo i DaVinci Resolve. Svi digitalni radovi stavljeni su u zajedničku mapu radova15, a cjelokupni projekt Virtualnih dana darovitih idejno je osmislila, koordinirala i vodila školska knjižničarka Irena Bando.

Video Abeceda. URL: https://drive.google.com/file/d/1NVZm1IAk3JtNlyATho8oIwDR6lQZFbYj/view?ts=5eb1ce8c (2020-0901) 15 Virtualna suradnja školske knjižnice. URL: https://sway.office.com/sq8CfFekgZflgYog?ref=Link&loc=play (2020-09-01) 14

VIJESTI IZ KNJIŽNICA 247

OCJENE I PRIKAZI

APARAC-JELUŠIĆ, TATJANA; FALETAR TANACKOVIĆ, SANJICA. KNJIŽNIČNA ARHITEKTURA: PROSTOR, KULTURA, IDENTITET. ZAGREB: NAKLADA LJEVAK, 2020. Andreja Grošelj Sveučilište Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek andreja@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

383

Knjižnična arhitektura, knjiga je koja popunjava veliku prazninu na području literature o arhitekturi knjižnica na našem području, poglavito s gledišta knjižničarske struke. Kako i same autorice navode, namijenjena je širokom krugu čitatelja, ne samo studentima i stručnjacima s područja knjižničarstva, već i studentima i stručnjacima s područja arhitekture i dizajna, ali i korisnicima knjižnica te svim građanima, koji su zainteresirani za arhitekturu knjižnica. Knjiga nam skreće pažnju na vrlo važnu činjenicu da, često oprečne polove (knjižničari – arhitekti i dizajneri) u procesu stvaranja prostora knjižnice, povezuju ne samo osnivači, odnosno financijeri, već prije svega korisnici, jer "… knjižnice i postoje upravo zbog korisnika, zbog građana koji unatoč užurbanosti svakodnevnog života i sveprisutnoj umreženosti i digitalnoj stvarnosti i dalje pronalaze vremena za dolazak u fizičke knjižnice kako bi u njihovim suvremeno oblikovanim prostorima pronašli svoj kutak za učenje i čitanje, igranje i druženje."1 Korisnici knjižnica, ne samo oni stvarni, već i oni potencijalni, glas su koji vrlo često može ukloniti šumove u komunikaciji te uvelike doprinijeti pronalaženju zajedničkog jezika neophodnog za stvaranje "idealnog" prostora knjižnice. Sadržaj knjige koncipiran je u pet poglavlja, od teorijskih ishodišta za razumijevanje i proučavanje knjižnične arhitekture knjižničnih zgrada, preko pristupa njihovu oblikovanju i svih izazova koje ono nosi, s motrišta knjižničara, s jedne, i motrišta arhitekata i dizajnera, s druge strane, pa sve do odabranih primjera zanimljivih knjižničnih zgrada. Nakon letimičnog pregleda, neki bi možda bili skloni reći da bi bilo dobro vidjeti još fotografija. No ova knjiga nije fotoalbum prekrasnih građevina iz raznih krajeva svijeta koji će vas inspirirati na maštanje o idealnom prostoru, Knjižnična arhitektura prikaz je razvoja knjižnica kroz povijest, uvid u stvarno stanje u kojem se Aparac-Jelušić, Tatjana ; Faletar Tanacković, Sanjica. Knjižnična arhitektura. Zagreb: Naklada Ljevak, 2020. Str. 9. 1

OCJENE I PRIKAZI 251

383

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

knjižnice trenutno nalaze te svjetionik koji nas upozorava na elemente o kojima treba promišljati kako bismo prostor što uspješnije prilagodili onima kojima je knjižnica namijenjena. U današnjem, u mnogim područjima, nažalost, depersonaliziranom svijetu, ipak još postoji potreba za društvenim kontaktom, no sve manje je mjesta na kojima je takvo što moguće. Knjižnica to još uvijek jest. Knjižnica je prostor koji okuplja različite kulture, generacije, osobnosti,.. i to ne samo u knjigama na policama, već susretanjem i interakcijom osoba koje knjižnicu posjećuju.

Slika 1. Naslovnica Knjižnične arhitekture

Iznimno vrijedan dio knjige čini iscrpan popis literature, koja uključuje preko četiri stotine tiskanih publikacija i mrežnih mjesta te portala, koji se bave temom arhitekture knjižnica. Ima tu enciklopedijskih natuknica, poglavlja iz udžbenika, članaka iz stručnih i znanstvenih časopisa, konferencijskih zbornika, standarda, preporuka, vodiča, knjiga i

OCJENE I PRIKAZI 252

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

383

priručnika o izgradnji i opremanju knjižnica u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije, ali i literature na engleskom, njemačkom, španjolskom, talijanskom i francuskom jeziku te temeljnih djela iz arhitektonske, dizajnerske i knjižničarske profesije. Imensko i pojmovno kazalo, uvijek su dobrodošla pomoć, pa tako i u snalaženju u bogatom sadržaju otiskanom na 350 stranica Knjižnična arhitekture, a već na promociji te knjige, autorice su dale naslutiti kako o arhitekturi knjižnica imaju još mnogo toga za reći, ali i zapisati. Što, vjerujem, mnogi od nas s nestrpljenjem očekuju.

OCJENE I PRIKAZI 253

MANGUEL, ALBERTO. DOK PAKIRAM SVOJU BIBLIOTEKU : ELEGIJA I DESET DIGRESIJA. ZAGREB : FRAKTURA, 2019. Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Stossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

384

Alberto Manguel autor je impresivne biografije. Rođen je 1948. u Buenos Airesu, a živio je u Izraelu, Španjolskoj, Francuskoj, Engleskoj, Italiji i Kanadi. Od 2015. do 2018. bio je ravnatelj Argentinske nacionalne knjižnice. Pisac je goleme erudicije, prevoditelj i urednik knjiga (uredio je brojne antologije različitih tematika od erotske književnosti, preko misterija do fantastike). Redovno piše za novine i časopise širom svijeta. Dobitnik je više značajnih nagrada i brojnih priznanja. Većinu svojih knjiga napisao je na engleskom jeziku. Hrvatskim čitateljima, posebice svima onima zainteresiranima za knjigu i čitanje te knjižničarima, poznat je po djelu Povijest čitanja objavljenom u hrvatskom prijevodu 2001. godine. Osim što je pisac, Manguel je i strastveni čitatelj, zaljubljenik u knjige i veliki bibliofil, vlasnik jedne od najvećih privatnih knjižnica u svijetu. Upravo o toj svojoj knjižnici, koja broji više od 35 tisuća svezaka, piše u knjizi Knjižnica noću (The Library at Night, 2006.),1a na temelju koje je 2015. godine povodom obilježavanja 10. godišnjice Montreal’s Grande Bibliothèque kreirana velika VR izložba. Petnaest godina kasnije, tu istu knjižnicu primoran je preseliti iz Francuske za Kanadu. I dok prebire po knjigama pakirajući ih u kutije, razmišlja o sebi, o svom odnosu prema knjigama i čitanju i žali nad gubitkom značaja knjige i čitanja u suvremnom svijetu. Manguel smatra da je osobna knjižnica svojevrsna biografija vlasnika i stoga ju je teško rasformirati i spakirati te dopustiti drugima da pomognu, jer to znači zadiranje u vlastitu intimu. Dok pakiram svoju biblioteku knjiga je koja se čita s olovkom u ruci, a gotovo svaka rečenica traži, čak zahtijeva da se ponovo pročita i promisli. Bliska je tradicionalnim knjižničarima kojima knjiga nije samo informacija , već je ona i predmet, gotov svet, koji Knjiga nažalost nije prevedena na hrvatski jezik, no postoji srpski prijevod: Biblioteka noću. /Alberto Manguel. Beograd : Geopolitika, 2008. 1

OCJENE I PRIKAZI 254

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

384

ima svoju težinu, oblik, boju, miris, a posebice značaj. Istovremeno i priziva blizinu suvremenih informacijskih tehnologija, jer čitajući je, često ćete imati potrebu zastati i saznati još nešto, produbiti svoje znanje o nekoj osobi koju autor spominje, podatku iz autorove biografije, potražiti možda značenje neke nepoznate riječi, mjesto na zemljopisnoj karti ili jednostavno provjeriti posjeduje li vaša knjižnica knjigu o kojoj autor govori jer vas je svojom gorljivšću zainteresirao i željeli biste je pročitati. Njegovo poznavanje literature i ljubav prema knjizi čitatelja ostavljaju bez daha i ova knjiga je i svojevrsni vodič za dalje istraživanje, putovanje kroz labirinte svjetske književnosti u najširem smislu riječi. Ova knjiga donosi nepatvorenu radost čitanja, a Alberto Manguel napisao je neke od najljepših rečenica o knjižnicama, knjizi i čitanju. Knjiga koju svakako treba pročitati!

Slika 1. Naslovnica knjige Dok pakiram svoju biblioteku

OCJENE I PRIKAZI 255

OSOBNE VIJESTI

ODLASCI U MIROVINU - GRADSKA KNJIŽNICA POŽEGA Dijana Klarić Gradska knjižnica Požega dijana.knjiznica@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

385

JASENKA BEŠLIĆ Jasenka Bešlić rođena je 18. siječnja 1957. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je Jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost. Po stvaranju nezavisne Republike Hrvatske, u Požegi dolazi do razdvajanja dotadašnjeg Centra za kulturu i obrazovanje u sklopu kojega su djelovale i muzejsko-galerijska i bibliotečna djelatnost te ubrzo Narodna knjižnica i čitaonica Požega počinje djelovati kao samostalna ustanova, a njena prva ravnateljica postaje upravo Jasenka Bešlić. Predano, vjerno, strpljivo, oduševljeno i s puno entuzijazma i ljubavi prema svome zvanju, pozivu, bibliotečnoj djelatnosti kao i kulturi, Jasenka je Gradsku knjižnicu Požega vodila punih 23 godine: od 1990. do 2013. Za osobite zasluge u kulturi, Jasenka je 1999. odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Od 2013. pa sve do umirovljenja 1. kolovoza 2020., radila je na mjestu Voditeljice Odjela nabave i stručne obrade. Na prijedlog Hrvatskog knjižničnog vijeća, ministrica kulture donijela je 2014. g. odluku o dodjeli zvanja višeg knjižničara Jasenki Bešlić.

BRANKO ŠIMUNOVIĆ Branko Šimunović rođen je 10. listopada 1954. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je Jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost. Od početka radnog vijeka aktivno sudjeluje u organizaciji kulturnih djelatnosti u Požegi, a 1993., kao djelatnik požeške knjižnice, polaže stručni ispit kojim dobiva status diplomiranog knjižničara. Ustrojem županijskog sustava, Požega je postala sjedište Požeško-slavonske županije, što je pridonijelo jačanju kulturnih ustanova u Požegi. U 1995. godini Gradska knjižnica Požega službeno preuzima funkciju županijske matičnosti na području Požeško-

OSOBNE VIJESTI 259

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

385

slavonske županije i to upravo kada obilježava 150. obljetnicu postojanja. Prvi Voditelj Županijske matične službe bio je upravo Branko Šimunović, od 1995. do 2014., a od 2014. pa sve do umirovljenja 9. listopada 2019. g. Branko je radio na mjestu Diplomirani knjižničar – informator. ~ Kolegama od srca zahvaljujemo na dugogodišnjem promicanju kulture čitanja u Požegi i čestitamo na odlasku u zasluženu mirovinu!

OSOBNE VIJESTI 260

ODLASCI U MIROVINU - GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA BELIŠĆE Vlasta Putar Gradska knjižnica i čitaonica Belišće knjiznica@belisce.hr

Broj bibliografske jedinice

386

JASNA ANDRIŠIĆ Naša draga kolegica, knjižničarka Jasna Andrišić, odlučila se za mirovinu nakon 32 godine i 9 mjeseci radnoga staža. Jasna Andrišić, rođena je u Osijeku 3. siječnja 1962. godine. Djevojačko prezime Cukrov promijenila je 1988. godine od kada je u sretnom braku i majka je troje djece. U jesen 1986. godine diplomirala je kao profesorica hrvatskog ili srpskog jezika i književnosti, a prvo je zaposlenje pronašla u siječnju 1988. godine kao pripravnica u odjelu "Zajednički poslovi d.d." firme "Belišće" d.d., općepoznatom kao Kombinat Belišće. Radila je u različitim odjelima Kombinata kao što su pravna služba, arhiva, upravna zgrada Bel-a, ali i u stručnoj knjižnici Kombinata te u staroj belišćanskoj knjižnici, koja je tada bila smještena u zgradi Činovničkog doma, poznatoj kao Kino Belišće. Nakon porodiljinog dopusta, sredinom 1990. godine, Jasna službeno počinje raditi kao voditelj Knjižnice i čitaonice Belišće koja se u međuvremenu prostorno proširila. Godine 1989. knjižnici su dodijeljene dvije dodatne prostorije, bivše prostorije Sindikata Kombinata Belišće, čime je knjižnični prostor porastao na 148 četvornih metara, uz jednu zaposlenu osobu. Sve do 4. veljače 1994. godine knjižnica je često mijenjala nazive, a od toga datuma prešla je u vlasništvo tadašnje Općine Belišće. Od 1. srpnja 1994. godine Jasna se navodi kao voditelj Knjižnice i čitaonice Belišće u sklopu Općine Belišće. Ona je bila prva osoba s visokom stručnom spremom koja je zaposlena u Knjižnici. Organizirala je brojne kulturno-animacijske aktivnosti za djecu i odrasle, među kojima su bili književni i/ili pjesnički susreti, mnoge izložbe, razmjene i sajmove knjiga, skupne posjeti djece i brojne druge aktivnosti. U njezin radni staž ubrajaju se i ratne godine, kada su unatoč teškim okolnostima, korisnici ipak posjećivali knjižnicu, posuđivali knjižničnu građu, pri čemu se puno čitalo. To je zahtijevalo velike knjižničarske sposobnosti, a koje je Jasna uvijek imala napretek. Uspjela je čak provoditi i civilne službe vojnih rokova pa je tako desetak mladih Belišćana odslužilo civilni vojni rok upravo u

OSOBNE VIJESTI 261

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

386

knjižnici. Samostalno je vodila cjelokupno poslovanje Knjižnice sve do 2009. godine. Te godine knjižnica je postala samostalna ustanova i dobila je naziv koji i danas nosi Gradska knjižnica i čitaonica Belišće, a zaposlena je i još jedna knjižničarka. Godine 2014. Jasna je položila stručni ispit za zvanje knjižničar.

Tijekom svog rada, prošla je više edukacija, a spomenut ćemo neke od značajnijih: "Biblioterapija u radu s mladima" u organizaciji Centra za kreativni razvoj, edukaciju i promicanje mentalnog zdravlja – CAM(H)P, seminar o Reviziji i preventivnoj zaštiti knjižnične građe u organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, završen program osposobljavanja za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i druge. Ono po čemu je Jasna bila prepoznata u knjižnici, bilo je vođenje kreativnih radionica. Od 2009., selidbom u novi prostor i zapošljavanjem ravnateljice, otvorile su se i mogućnosti stvaranja kreativnih radionica. Jasna je oduvijek voljela ručni i kreativni rad te je na taj način uistinu davala sebe u knjižnično poslovanje. Jasna je kao knjižničarka polagala različite tečajeve u Osijeku kako bi usavršila neke tehnike jer je broj zainteresiranih za takve radionice kontinuirano rastao. Pohađala je brojne tečajeve i

OSOBNE VIJESTI 262

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

386

radionice, ali i samostalno učila, kako bi usavršila svoje znanje u mnogim tehnikama: salvetna, gipsana, crakle, trodimenzionalna decoupage, dvokomponentni lak, imitacija ulja, oslikavanje čipkom, shabby chic, patiniranje, zlatovez, filc, enkaustika, fantom, tex art, imitacija mozaika, imitacija srebra, fimo(masa), oslikavanje svile, recikliranje, heklanje (kukičanje), izrada s pomoću sizzix stroja, quilling, itd. Na tim radionicama izrađivali su se straničnici, čestitke, slike, snovolovke, magneti, nakit, broševi, košare, podmetači, svijećnjaci, razne teglice, uskrsni i božićni ukrasi te brojne druge umjetnine. Prva radionica koju je vodila, bila je za djecu osnovnoškolskog uzrasta, iste godine kada je dobiven novi, veći prostor, a radile su se naljepnice s pomoću boja za staklo. Nadalje, bilo je mnogih radionica za odrasle jer su polaznice htjele naučiti nešto kreativno. Ono što je Jasna pokrenula je sama ideja kreativnosti kao sposobnosti stvaranja novih ideja, predmeta, povezivanja naučenog i stvaranja nečeg novog iz postojećih znanja i materijala, a također je kreativnost lijek za održavanje duhovnog zdravlja žene. Znanstveno je dokazano da je kreativnost ljekovita terapija te da osim što iscjeljuje um i tijelo, obnavlja i puni tijelo i duh emocijama/pozitivno utječe na emocije.

Usporedo s radionicama za odrasle, u knjižnici su se i dalje održavale besplatne radionice za djecu, npr. radionica na kojoj su djeca ukrašavala stiroporna jaja-krpena i krepana jaja, zatim izrada mobila od starih cd-ova, izrada anđela od folije, valentinovska

OSOBNE VIJESTI 263

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2020)

386

srca,...itd. Kroz svo to vrijeme, dosta kreativnih ljudi završilo je naše radionice i interes za takav vid korištenja slobodnog vremena i dalje traje. Osim što je znanje i kreativnost prenosila u knjižnici, posjećivala je i educirala također i udrugu Zlatne ruke, a radionice su se održavale i na Citadeli, za korisnike udruge Zvono, unutar školskih učionica OŠ Belišće, prostora Centra za kulturu – Kazališta, čime je poticala suradnju između različitih udruga i institucija. Samostalno je vodila radionice u Knjižnici, ali uvijek je s lakoćom smišljala koga još pozvati da održi neku radionicu koja bi bila zanimljiva našim (su)građanima. Kroz dvanaest godina održavanja radionica u Knjižnici, Jasna je, od ukupnih 235 radionica (zaključno s 2020. g.), održala čak 146 radionica, s napomenom da je već održala i jednu radionicu u mirovini. Potaknula je međunarodnu suradnju s učiteljicom iz mađarske osnovne škole iz Salante u Mađarskoj, gdje učenici, uz mađarski, uče i hrvatski. Djeca iz Salante gostovala su u našoj knjižnici, a potom smo mi s djecom iz Belišća gostovali u njihovoj školi, gdje je Jasna također vodila radionice. Osmislila je projekt Knjižnice-kućice u gradu Belišću i prigradskim naseljima, koji se provodi od jeseni 2018. godine pa do danas. Uvijek je imala genijalne ideje kako knjižnicu još više približiti ljudima i pokazati im koliko je knjižnica važna. Također je pokrenula i vodila Belišćanski čitateljski klub, koji je osnovan u Mjesecu hrvatske knjige 2017. godine. Gotovo cijeli radni vijek Jasna je provela u knjižnici i mislim da mogu reći da je gotovo svakom tko je ušao u knjižnicu dala savjet što dobro pročitati, ali i informaciju gdje se u Belišću može dobro jesti, prošetati, što vidjeti, posjetiti, gdje prespavati i mnoštvo drugih korisnih informacija koje je nesebično dijelila i time nesvjesno obavljala upravo knjižničarski posao, a to je informiranje u pravom smislu. Moglo bi se reći da to njoj nije bio samo posao, nego istinski životni poziv. Osim kreativnih vještina, mnogi su zbog Jasninih preporuka za čitanje razvili i ljubav prema čitanju, a to mogu činiti i dalje prateći Jasnu na njezinom uspješnom profilu Knjižničarka preporučuje. Teško da će netko spomenuti belišćansku knjižnicu, a da se pritom ne sjeti i Jasne.

OSOBNE VIJESTI 264

NAPREDOVANJA U STRUCI I ZNANOSTI Merien Hadrović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek merien@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

387

Nekoliko članica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema napredovale su u viša zvanja u 2020. godini.

Odlukom Hrvatskoga knjižničnog vijeća u veljači 2020. zvanje viši knjižničar stekla je Ljiljana Krpeljević (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek).

U lipnju 2020. godine Marijana Špoljarić Kizivat (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek). obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Organizacija i očuvanje zbirki legata u knjižnicama“ na Sveučilištu u Zadru (poslijediplomski studij Društvo znanja i prijenos informacija, polje informacijske znanosti). Iskrene čestitke kolegicama!

OSOBNE VIJESTI 265

ČLANCI PRIMJENA NEPROFITNOG MARKETINGA I STRATEŠKO PLANIRANJE U VISOKOŠKOLSKOJ KNJIŽNICI (str. 9-26) Moslavac, Aleksandra HRVATSKA RETROSPEKTIVNA BIBLIOGRAFIJA KNJIGA KAO IZVOR PODATAKA O TISKARSTVU I NAKLADNIŠTVU U HRVATSKOJ: ANALIZA KNJIGA OBJAVLJENIH OD 1900. DO 1909. GODINE (str. 27-50) Marin, Anita ULOGA KNJIŽNICE U PROCESU CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA (str. 51-64) Kiss, Irena RAZVOJ GRADSKE KNJIŽNICE „IVAN GORAN KOVAČIĆ“ NA NAČELIMA EKOLOŠKE ODRŽIVOSTI (str. 65-80) Čunović Kristina PRILOG ZA POVIJEST GRADSKE KNJIŽNICE BELI MANASTIR (str. 81-97) Kretić Nađ, Marija ; Bukna, Danica KNJIŽNICA IZVAN OKVIRA (str. 98-112) Šajatović, Lidija KOMPETENCIJE INFORMACIJSKE PISMENOSTI OD ŠKOLE DO FAKULTETA (str. 113-135) Kiš, Kristina ; Plašćak, Bernardica DIKW HIJERARHIJA : OKVIR ISTRAŽIVANJA INFORMACIJE (str. 136-162) Lebinac, Silvio DRUŠTVENE MREŽE KAO MOST IZMEĐU STVARNOG I VIRTUALNOG U DOBA PANDEMIJE (str. 163-177) Kotromanović, Mirjana ; Čuljak, Monika ; Horvat, Dajana MEĐUKNJIŽNIČNA POSUDBA: PRIMJER KNJIŽNICE FILOZOFSKOGA FAKULTETA U OSIJEKU (str. 178-193) Šuster, Lana

O SLAVONSKO BARANJSKIM KNJIŽNICAMA TJEDAN JUBILEJA - ČETVRT STOLJEĆA AUSTRIJSKE ČITAONICE GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK (1995.-2020.) (str. 197-200) Petković, Siniša

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA ERASMUS+ PROJEKT „FIVE SENSES – FIVE WAYS TO EXPLORE“ (str. 205-212) Borojevića, Marko ; Šakić, Ljiljana

VIJESTI IZ KNJIŽNICA VIRTUALNA REFERENTNA ZBIRKA GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK (str. 215-216) Hercog, Tanja OSVRT NA RAD GRADSKE KNJIŽNICE BELI MANASTIR ZA VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 (str. 217-221) Kretić Nađ, Marija KNJIŽNICA FILOZOFSKOGA FAKULTETA U RADU NA DALJINU (str. 222-225) Šuster, Lana GISKO U DNEVNOM BORAVKU (str. 226-229) Jukić, Katarina ; Turk, Ivana ORGANIZACIJA RADA STUDIJSKE ČITAONICE GISKO ZA VRIJEME PANDEMIJE UZROKOVANE SARS-COV-2 VIRUSOM (str. 230-234) Hercog, Tanja ; Sudarević, Andrea KNJIŽNIČARKA PREPORUČUJE (str. 235-238) Andrišić, Jasna VIRTUALNA SURADNJA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U KREATIVNOJ PRIMJENI IKT NA VIRTUALNIM DANIMA DAROVITIH (str. 239-247) Bando, Irena

OCJENE I PRIKAZI APARAC-JELUŠIĆ, TATJANA ; FALETAR TANACKOVIĆ, SANJICA. KNJIŽNIČNA ARHITEKTURA: PROSTOR, KULTURA, IDENTITET. ZAGREB: NAKLADA LJEVAK, 2020. (str. 251-253) Grošelj, Andreja MANGUEL, ALBERTO. DOK PAKIRAM SVOJU BIBLIOTEKU : ELEGIJA I DESET DIGRESIJA. ZAGREB : FRAKTURA, 2019. (str. 254-255) Krpeljević, Ljiljana

OSOBNE VIJESTI ODLASCI U MIROVINU - NARODNA KNJIŽNICA I ČITAONICA POŽEGA (str. 259-260) Klarić, Dijana ODLASCI U MIROVINU - GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA BELIŠĆE (str. 261-264) Putar, Vlasta NAPREDOVANJA U STRUCI (str. 265) Hadrović, Merien