Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2017./1-2 by Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema

UDK 02 ISSN 1331-145X (2017) OSIJEK GODINA XXI. BROJ 1/2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

OSIJEK 2018.

Godina / Year XXI. Osijek, 2017. Broj / No. 1/2

Riječ urednice Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj, godina 21 broj 1/2 (2017) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. U ovome broju donosimo teme iz različitih sfera informacijskih znanosti. Prva rubrika recenziranih radova obuhvaća prikupljene radove predstavljene tijekom 1. i 2. Okruglog stola “Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama Panonskog prostora”. Gošća urednica ove rubrike jest Ljiljana Krpeljević voditeljica Razvojne matične službe za narodne i školske knjižnice iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te predsjednica Komisije za zavičajne zbirke. Rubriku otvara rad Renate Bošnjaković „Muzejska knjižnica i zavičajna baština“, koji donosi prikaz zavičajnoga fonda Muzejske knjižnice Zavičajnoga muzeja Našice. Prati ga rad Bernadice Ivanković „Dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi kao najvažnija književna manifestacija Hrvata u Vojvodini“, u kojemu autorica opisuje navedenu manifestaciju organiziranu svakoga listopada u Hrvatskoj čitaonici iz Subotice. Rad Ivane Knežević Križić, Marine Vinaj i Domagoja Tominca „Projekt digitalizacije zavičajne zbirke Essekiana“ predstavlja faze projekta digitalizacije s ciljem trajne zaštite zavičajne građe te olakšanoga pristupa korisnicima. Sljedeći rad, autorice Marine Krpan Smiljanec „Lokalna povijest – temelj izgradnje zavičajne zbirke“ osvrće se na značajnu ulogu zavičajnih zbirki i efemerne građe. Posljednji rad u ovoj rubrici „Zagrabiensia – Zavičajna zbirka Gradske knjižnice u Zagrebu“ autorice Dubravke Petek prikazuje historijat zavičajne zbirke Zagrabiensia. Sljedeća rubrika, redovna rubrika zaprimljenih radova donosi radove Ane Knežević Cerovski iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod nazivom „Korak prema semantičkome webu : mogućnost strukturiranja podataka u preglednim zapisima NSK normativne baze imena“, rad Miroslava Katića iz Gradske knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu pod nazivom „Poslovno knjižničarstvo u hrvatskoj : budućnost ili utopija?“. Slijedi ga rad Silvia Lebinca iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu „Skriveno blago Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : Hrvatski svjetozor, prve hrvatske informativne novine“, a nakon njega rad Ivane Turk iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek „Informacijski horizonti kao metoda istraživanja informacijskoga ponašanja“. Rad Dubravke Čanić „Multimedijski digitalni udžbenik“ i rad Marije Bugarski „STEM i LEGO kocke u knjižnici“. U rubrici O slavonsko-baranjskim knjižnicama, Kristina Kiš predstavila nam je knjižnicu Filozofskoga fakulteta, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dok su u rubrici Putevima svjetskih knjižnica svoja putovanja i boravke u drugim knjižnicama predstavile Marta Radoš radom „Stručno usavršavanje za knjižničare putem Erasmus+ programa : primjer usavršavanja u

sveučilišnoj knjižnici Northumbria sveučilišta u Newcastle, UK“ te Elizabeta Vujnovac radom „Erasmus posjet knjižnici osnovne škole „Katolska Skolan av Notre Dame“ u Göteborgu“. Rubrika Vijesti iz knjižnica donosi prikaze različitih manifestacija i aktivnosti održavanih diljem kruga djelovanja Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, stoga smo na ovaj način „posjetili“ Gradsku knjižnicu Vukovar, Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci, Hrvatsku narodnu knjižnicu i čitaonicu Našice odnosno Središnju knjižnicu Slovaka u Republici Hrvatskoj, Gradsku i sveučilišnu knjižnicu Osijek, ali i dobili uvid u stručno putovanje naših članova u Beograd. Rubrike Ocjene i prikazi te Osobne vijesti donose prikaz zbornika 6. Okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade, vijesti o stručnome napredovanju članova Društva te vijesti o značajnim članovima Društva koji su nas napustili prošle godine. Novi broj Knjižničarstva – godina 22 broj 1(2018) namjeravamo izdati u prosincu 2018. godine. Rok za predaju radova jest 07. rujna 2018. godine. U ime Uredništva pozivam Vas da svojim člancima,

prikazima

obavijestima

pridonesete

kontinuiranome

izdavanju

časopisa

Knjižničarstvo. Merien Hadrović knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com

1. i 2. okrugli stol „ZAVIČAJNI FONDOVI I ZBIRKE U KNJIŽNICAMA PANONSKOG PROSTORA“

MUZEJSKA KNJIŽNICA I ZAVIČAJNA BAŠTINA The Museum library and local heritage Renata Bošnjaković voditeljica Odjela muzejske knjižnice Zavičajni muzej Našice renata@zmn.hr

Broj bibliografske jedinice

285 UDK /UDC 026.07:069>(497.5Našice) 027.3(497.5Našice) Stručni rad / Professional paper

Sažetak Rad donosi prikaz zavičajnoga fonda Muzejske knjižnice Zavičajnoga muzeja Našice. Knjižnica je primjer ustroja i organizacije zavičajnih fondova i zbirki u unutar ustanove koja skuplja i istražuje zavičajnu baštinu. Njezina pripadnost zavičajnome muzeju velika je prednost u proučavanju lokalne povijesti jer građa knjižnice, zajedno sa zavičajnim predmetima muzeja, pridonosi sustavnijem rekonstruiranju i dokumentiranju života u zajednici. Ključne riječi: muzejska knjižnica, zavičajna baština, zavičajni muzej, Zavičajni muzej Našice Summary The paper provides an overview of the local collection of the Museum library of Našice Local History Museum. It shows how a certain local collection of the institution that collects and explores local heritage has been arranged and organised. It furthermore suggests that being a part of the local history museum has been a great advantage in dealing with local history. The library collections, together with the local objects of the museum, contribute to the systematic reconstruction and documentation of life in the local community. Key words: museum library, local heritage, local museum, Našice Local History Museum

BOŠNJAKOVIĆ 9

285

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Zavičajni muzej Našice i njegova knjižnica Zavičajni muzej Našice (dalje u tekstu Muzej) osnovan je 1974. godine i pripada kompleksnom tipu muzeja. Njegovo temeljno poslanje jest skupljanje, čuvanje, istraživanje i prezentiranje zavičajne baštine našičkoga kraja. Prema Statutu Muzeja, njegovo područje teritorijalne nadležnosti (tzv. našički kraj) čine Grad Našice i četiri susjedne općine (Feričanci, Đurđenovac, Donja Motičina i Podgorač). Knjižnica je, kao jedan od odjela Muzeja, osnovana 1999. godine, a njezina se djelatnost temelji na Statutu Muzeja i Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Zavičajnog muzeja Našice1. Zbog svoje kompleksnosti, dobila je svoj Pravilnik o ustroju i načinu rada muzejske knjižnice.2 Osnovna je zadaća knjižnice skupljanje i obrada stručne literature za struke i zbirke zastupljene u Muzeju te pružanje pomoći djelatnicima Muzeja pri njihovu stručnom radu. Kao i u ostalim knjižnicama zavičajnih muzeja, njezina je specifična

zadaća

skupljanje,

čuvanje,

istraživanje

izlaganje

knjižnične

dokumentacijske građe koja se sadržajem/autorstvom/izdanjem odnosi na područje teritorijalne nadležnosti Muzeja, a sadržajem pridonosi znanju o povijesnim, kulturnim, umjetničkim, etnografskim i drugim temama važnim za našički kraj. Dio ove građe zbog svoje vrijednosti ima status muzejske građe.

Ustroj knjižnice i zavičajna baština Nabavna politika knjižnice stvara se u skladu s muzejskim poslanjem, kako bi izgradnja njezina fonda bila potpora zadaćama i ciljevima Muzeja. Prikuplja se starija i novija knjižnična i dokumentacijska građa, bezobzira na kojemu je mediju pohranjena. Razmjenom muzejskih publikacija s ostalim muzejima, knjižnica intenzivno prikuplja građu sadržajno vezanu uz izložbe i rad drugih muzeja te srodnih institucija, koje korespondiraju s temeljnim poslanjem Muzeja. U načelu, knjižnica je podijeljena na Fond knjižnične i Fond dokumentacijske građe. U oba fonda, osim Priručno-studijske knjižnice, koja sadrži građu potrebnu za djelatnost Muzeja, sva je ostala građa zavičajna. S obzirom 1 Statut Zavičajnog muzeja Našice, 1999. i Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Zavičajnog muzeja

Našice, 1999. (Arhiva Zavičajnog muzeja Našice) 2 Pravilnik je donesen 2000. na osnovu Statuta Zavičajnog muzeja Našice, 1999.; Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Zavičajnog muzeja Našice, 1999. i Zakona o knjižnicama (NN 105/97).

BOŠNJAKOVIĆ 10

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

285

na temeljno poslanje Muzeja i u odjelu knjižnice posebna se pažnja posvećuje upravo zavičajnoj građi pa se i knjižnica sustavno bavi istraživanjem i prikupljanjem ove vrste građe, kako starije, tako i novije. Kako bi se zavičajnu baštinu obuhvatilo što cjelovitije, građa se prikuplja u lokalnoj sredini, ali i izvan nje. U skladu s tim ciljem, fondovi i zbirke knjižnice ustrojeni sa zadatkom osiguranja brze i kvalitetne informacije svim zainteresiranim korisnicima.

Zavičajna zbirka Zavičajne knjižnične zbirke najčešće se osnivaju pri narodnim knjižnicama, a čitavoj kulturnoj javnosti dobro su poznate njene vrijednosti u očuvanju identiteta lokalne zajednice. No, zavičajne zbirke mogu se prikupljati i u ostalim baštinskim ustanovama (npr. arhivima i muzejima). S obzirom na temeljno poslanje Muzeja u knjižnici je stoga ustrojena i Zavičajna zbirka unutar fonda knjižnične građe, bezobzira na činjenicu da i Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica u Našicama također ima Zavičajnu zbirku, odnosno da se većina građe unutar Muzeja i knjižnice može smatrati zavičajnom. U ovoj su zbirci okupljeni materijali koji se unutar knjižnične prakse smatraju tipičnom građom za zavičajne zbirke, a zbog važnosti toga materijala inzistira se na cjelovitosti fonda. Posebno je to važno stoga što izdana/tiskana produkcija u našičkome kraju nije toliko opsežna, kao u većim sredinama. Stoga knjižnica nastoji sakupiti i sačuvati građu, ne samo izdanu/tiskanu u zavičaju, već i onu koja sadržajem dotiče zavičajne teme/ljude (bezobzira na mjesto izdanja i tiskanja) te građu koja je djelo uglednih zavičajnika. Velika se pažnja pridaje prikupljanju, obradi i čuvanju suvremene zavičajne građe jer njeno sakupljanje u trenutku nastanka omogućava sustavno stvaranje uobličenih cjelina. Fond Zavičajne zbirke ima subregionalni karakter, odnosno pokriva područje našičkoga kraja i nosi povijesno utemeljen naziv Biblioteca Nasiciensis.3 To je najbogatiji zavičajni fond u našičkome kraju jer sadrži vrlo raznovrsnu građu, okupljenu u nekoliko podzbirki (Zbirka knjiga, Zbirka rukopisa, Zbirka periodike, Zbirka sitnoga tiska, Zbirka audiovizualne građe). Sadržaj Zbirke knjiga i Zbirke periodike obuhvaća široki raspon

Uobičajena je praksa da se zavičajne zbirke nazivaju prema latinskim oblicima imena svog grada, kao npr. Zagrabiensia – zavičajna zbirka Zagreba, Caproncensis – zavičajna zbirka Koprivnice, Fluminensia – zavičajna zbirka Rijeke. Ovaj je naziv odabran i stoga što se nalazi unutar crvenog pečata na knjigama obitelji Pejačević iz 1935. godine (EX LIBRIS BIBLIOTECAE NASICIENSIS). 3

BOŠNJAKOVIĆ 11

285

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

tema, od književnih, stručnih, publicističkih pa do znanstvenih. Prikupljaju se i čuvaju tiskana djela, ne samo široj javnosti poznatih pisaca (književnika, pjesnika, znanstvenika, publicista, …), već i manje poznatih zavičajnih autora. Među njima ima ljudi različitoga obrazovnog i profesionalnog profila, od znanstvenika, književnika, svećenika, kulturnih i političkih djelatnika, koji su tijekom rada i boravka u našemu zavičaju ili izvan njega publicirali djela važna za našički kraj. Uz knjige i periodiku, u Zbirci rukopisa prikupljaju se nepublicirani ili polupublicirani radovi različitoga sadržaja (npr. maturalne, diplomske radnje, doktorske disertacije, memoari i dr.). Ovi su radovi jedinstveni i vrlo vrijedni po tome što su većinom nepoznati, odnosno teško dostupni široj javnosti. Građa Zbirke sitnoga tiska po sadržaju i obliku također je vrlo raznolika, rijetka i teško dostupna izvan zbirke, a obuhvaća pozivnice, tiskane programe raznih manifestacija, brošure, planove, zidne kalendare i sl. U Zbirci audiovizualne građe prikuplja raznoliku građu (gramofonske ploče, audio kasete, VHS kasete, CD-ove, DVDove i dr.), kao vrlo vrijedan dio novije zavičajne kulturne baštine. Zavičajna zbirka izuzetno je vrijedan izvor za istraživanje zavičajnoga izdavaštva i tiskarstva, koje u našičkome kraju ima stoljetnu tradiciju. Ona je iznimno važna i za povijest djelatnosti Muzeja jer u svojim zbirkama okuplja i sve publikacije naše ustanove (katalozi i deplijani izložbi, pozivnice, plakati, sitni tisak i sl.).

Fond muzejskih zbirki U Fondu knjižnične građe posebno mjesto zauzima građa koja se smatra dijelom fundusa Muzeja i obrađuje prema muzejskim pravilima. Naime, knjižnična građa u muzejskoj knjižnici nije samo medij, tj. nositelj informacija (znanja) u smislu sadržajne vrijednosti. Dio knjižnične građe koja se nastankom/pripadnošću/značenjem vezuje uz zavičaj može, zbog svoje važnosti za temeljno poslanje Muzeja, postati muzejskim predmetom. Pri tome se uzima u obzir i specifičnost njezina materijala, izgled i funkcija, a posebno povijest nastanka i upotrebe. Unutar ovoga dijela fonda nalazi se nekoliko muzejskih zbirki: Zbirka razglednica i čestitki, Zbirka plakata, Zbirka osmrtnica te Zbirka starih i rijetkih knjiga, čiji je poseban dio Knjižnica Pejačević, pohranjena u Muzeju od

BOŠNJAKOVIĆ 12

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

285

strane Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice Našice.4 Zbirke razglednica i čestitki, osmrtnica i plakata digitalizirane su i obrađene u programu za obradu muzejske građe (M++), a Zbirka razglednica i Zbirka osmrtnica registrirane su u Registru kulturnih dobara RH.5 Knjižnica Pejačević dijelom je stalnoga postava Muzeja i predstavlja primjer obiteljske knjižnice koja postaje muzeološki koncipirana zbirka unutar muzejskoga fundusa. Kao dio cjelokupne baštine plemićke obitelji Pejačević, ona je izvor za proučavanje obiteljske povijesti, njihovih interesa i obiteljskih odnosa, ali i a društvenopovijesnog konteksa kojoj zbirka/knjižnica pripada. Naizgled marginalni detalji svake knjige, kao što su oznake vlasništva u obliku ex librisa, pečata ili natpisa; različite rukopisne bilješke na marginama teksta, oblik uveza i dr., postaju tzv. „tragovi čitatelja“ i otkrivaju podatke o korisnicima knjige (njihov svjetonazor, profesionalne vještine, navike i potrebe). Ona predstavlja dragocjen doprinos cjelovitoj prezentaciji zavičajnoga identiteta, kao i misli, ideja, svjetonazora te čitalačkoga ukusa njezinih vlasnika, jedne od najznačajnijih slavonskih i hrvatskih plemićkih obitelji te nekadašnjih žitelja Našica.

Dokumentacijska građa U Fondu dokumentacijske građe nalazi se građa sekundarne muzejske dokumentacije koja dokumentira rad Muzeja, a njezin sadržaj i način obrade propisan je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi. No, uz ovaj dio fonda, u njemu se nalazi i dio građe koji je specifičan za djelatnost muzejskih knjižnica i vezan je uz zavičajnost kao temelj poslanja našega Muzeja. U ovome se dijelu fonda knjižnica bavi prikupljanjem, organizacijom, istraživanjem i izlaganjem dokumentacijske građe zavičajnoga karaktera. Ova je građa nastala stručnim radom djelatnika Muzeja, a najuže je vezana uz fond Zavičajne zbirke. Radi se o vrlo raznolikoj Pohrana u Muzeju temelji se na Ugovoru o ustupanju na trajno korištenje Knjižnice obitelji Pejačević između Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice i Zavičajnog muzeja Našice, 2002.(Arhiva Zavičajnog muzeja Našice). 5 Dana 4. lipnja 2008. Stručno povjerenstvo Ministarstva kulture za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za muzejske i galerijske zbirke potvrdilo je vrijednost Zbirke razglednica i čestitki i Zbirke smrtnica kao kulturnog dobra i donijelo rješenje o njezinoj registraciji. (Arhiva Zavičajnog muzeja Našice). U Registaru kulturnih dobara Republike Hrvatske navedene zbirke imaju status zaštićenog kulturnog dobra kao muzejska građa. Dostupno na:. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=254251065 (citirano: 2016-12-15) 4

BOŠNJAKOVIĆ 13

285

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

građi koja se nije mogla jednostavno podvesti pod jedan od segmenata Fonda knjižnične građe, no iznimno je važna za dokumentiranje pojedinih tema kojima se Muzej bavi. S obzirom da je tijekom vremena uočena velika vrijednost ove građe za djelatnike Muzeja i vanjske korisnike knjižnice, pristupilo se njenoj stručnoj obradi. Kako je ovakav oblik dokumentacije specifičan za našu ustanovu, odnosno, kako ne postoji adekvatan općeprihvaćen standard za njezinu stručnu obradu, Muzej je samostalno postavio principe obrade u Pravilniku o ustroju i načinu rada muzejske knjižnice. Raznovrsne materijale knjižnica je prikupila i organizirala u niz dosjea o znamenitim zavičajnicima i znamenitostima zavičaja. U fizički odijeljenim cjelinama tematski je okupljena raznolika građa (sitni tisak, polupublikacije, rukopisi, fotografije, priznanja, isječci iz novina i časopisa, itd.), koja dokumentira život i rad osoba/obitelji od značaja za zavičaj, odnosno pojedinu zavičajnu znamenitost (kulturno dobro, naselje, udruge, događaje i dr.). Dosjei su se pokazali izuzetno praktičnima u radu s korisnicima jer se u muzejsku knjižnicu često dolazi s upitom Imate li nešto o… Za svaki se dosje u računalu sistematiziraju podaci o sadržaju dosjea, stvaraju poveznice sa srodnim dosjeima i zbirkama te izrađuju biografije odnosno tematske bibliografije. U dosje se unose i informacije o zavičajnoj građi koju knjižnica nema, a u posjedu je neke druge ustanove. Ovdje se bilježe i informacije dobivene usmenom predajom, jer Muzej aktivno sudjeluje u uspostavi i njegovanju suradnje s lokalnom zajednicom, odnosno s pojedincima koji imaju informacije o raznim zavičajnim temama. Na taj način prikupljena dokumentacija jedinstvena je kao spoj publiciranih i nepubliciranih podataka te metapodataka o različitim zavičajnim temama. Ona donosi obilje inforamacija o prošlim, ali i suvremenim događajima, ljudima i znamenitostima našičkoga kraja.

Muzejska knjižnica kao riznica zavičajne baštine Muzej i njegova knjižica posebnu pažnju posvećuju nabavi raznovrsne građe koja se vezuje uz našički kraj. Muzejska knjižnica u tome smislu postaje pravom riznicom zavičajne baštine. Kako zavičajna građa najvećim dijelom nastaje u lokalnoj zajednici ili je proizvod lokalnih ljudi, u knjižnicu građa najčešće pristiže darovanjem od strane lokalnih izdavača, autora i tiskara, kao i darovanjem građana. Ostali dio građe sustavno se i promišljeno nabavlja otkupom, razmjenom i na druge načine te stručno obrađuje.

BOŠNJAKOVIĆ 14

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

285

Specifičan način prikupljanja građe u muzejima je i pohrana. Na taj način muzej može doći do vrijednih predmeta koji ostaju u vlasništvu prvotnoga vlasnika, ali ih on pohranjuje u muzej na čuvanje i korištenje. Primjer za to je trajna pohrana knjižnice obitelji Pejačević u Muzeju, gdje je danas dio stalnoga postava. Uz sve ostale zbirke Muzeja, unutar knjižnice sustavno se prikuplja vrijedan knjižnični i dokumentacijski fond sa snažnim zavičajnim obilježjima. Posebno pri tome ističemo rukopisnu, odnosno nepubliciranu građu i lokalni tisak. Na taj način muzejska knjižnici dolazi u posjed građe jedinstvene po tome što je, kao nepublicirana ili publicirana u relativno maloj nakladi, nepoznata i nedostupna široj javnosti. Posebnost knjižnice našega Muzeja jesu dosjei u kojima se prikuplja dokumentacija o znamenitostima zavičaja te zapisuje i akumulira vrijedna usmena predaja o lokalnoj zajednici. Stvaranjem ovakvih dosjea knjižnica je preuzela aktivnu ulogu u istraživanju i dokumentiranju povijesnih znamenitosti. Knjižnica aktivno potiče i suradnju s brojnim lokalnim ustanovama i pojedincima, koji pomažu Muzeju pri obavljanju njegovih aktivnosti, posebno pri istraživanju zavičajne povijesti, izradi različitih publikacija i realizaciji raznih izložbi. Korištenjem resursa knjižnice mnoge lokalne udruge, ustanove i pojedinci uključuju se u aktivnosti na istraživanju i populariziranju zavičajne baštine. Pri tome im Zavičajna zbirka postaje izuzetno važanim izvorom podataka, a rezultati tih istraživanja povratno obogaćuju zbirke Muzeja i knjižnice. Tako prikupljena muzejska, knjižnična i dokumentacijska građa ima posebnu važnost jer je prikupljena u suradnji s lokalnim stanovništvom/ustanovama, koji pružaju Muzeju i knjižnici nužnu pomoć u rekonstruiranju i dokumentiranju života u lokalnoj sredini. Lokalna zajednica tako nije samo tema, nego i izvor za prikupljanje predmeta i informacija Uvjeti posudbe i uvid u građu knjižnice regulirani su Pravilnikom o načinu i uvjetima uvida, pohrane i posudbe muzejske građe i dokumentacije Zavičajnoga muzeja Našice.6 Pravilnik definira međusobna prava i obveze Muzeja i vanjskih korisnika u postupku uvida u muzejsku građu i dokumentaciju, njenu pohranu i posudbu, kao i interni međusobni uvjeti uvida u građu i dokumentaciju stručnoga osoblja unutar Muzeja. Odredbe Pravilnika odnose se na muzejsku građu i dokumentaciju u vlasništvu

6 Pravilnik o načinu i uvjetima uvida, pohrane i posudbe muzejske građe i dokumentacije Zavičajnog muzeja

Našice, 2002. (Arhiva Zavičajnog muzeja Našice).

BOŠNJAKOVIĆ 15

285

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Zavičajnoga muzeja Našice, kao i na muzejsku građu i dokumentaciju koja je u Muzeju pohranjena. U svrhu uspostave jedinstvenih standarda i normi za obavljanje muzejske djelatnosti te poboljšanja kvalitete djelovanja muzeja, Zavičajni muzej Našice sudjeluje u Projektu informatizacije muzejske djelatnosti u okviru aktivnosti Muzejskoga dokumentacijskog centra.7 Na njihovu preporuku građa Muzejske knjižnice obrađuje se u integriranom informacijskom sustavu koji se sastoji od tri programa: K++ za obradu knjižnične građe, M++ za obradu muzejske građe i S++ za obradu sekundarne dokumentacije. Programi su napravljeni za potrebe muzeja u skladu s pravilnicima knjižničarske i muzejske struke, a u cilju uspostavljanja jedinstvenih standarda za obavljanje muzejske djelatnosti. Za sada postoje problemi, no mogućnost povezivanja i pretraživanja cjelokupnoag fonda građe svih odjela muzeja, izuzetno je važna u muzejima, čime je olakšano pretraživanje i korištenje cjelokupne zavičajne baštine Muzeja, a u budućnosti vjerojatno mrežne prezentacije građe. U našičkome kraju djeluju narodne (2), školske i specijalne (2) knjižnice. Sve one skupljaju zavičajnu građu. No, za razliku od muzejske, u njima se najvećim dijelom nalazi knjižna građa. Zavičajna zbirka knjižnice Muzeja zauzima, unutar toga kruga knjižnica i njihovih zbirki, posebno važno mjesto, ne samo zbog kvantitete i kvalitete svoga fonda, već i raznolikosti zbirki koje okupljaju vrlo raznoliku knjižničnu građu. Posebno važan doprinos poznavanju zavičaja ima i dokumentacijski fond u knjižnici (Dosjei o znamenitostima zavičaja i Dosjei o znamenitim zavičajnicima). Naravno, pitanje ustroja Zavičajne zbirke te kriteriji odabira i stručne obrade građe dio su odnosa ne samo lokalne, već i šire knjižničarske zajednice prema ovoj važnoj temi. Nažalost, stručna javnost još uvijek nije donijela sustavne preporuke i smjernice za ovo područje knjižničarske djelatnosti.8 No, Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice nekoliko puta godišnje organizira Aktiv knjižničara s područja našičkoga kraja. U njemu knjižničari našičkoga kraja izmjenjuju iskustva, informacije, tiskovine, dogovaraju predavanja, projekte,

Informatizacija hrvatskih muzeja započela je krajem devedesetih godina kad je tvrtka Link2 predstavila prvu verziju M++ programa, koji se kontinuirano razvija i nadograđuje. Sustavno provođenje informatizacije osiguralo je 2004. Ministarstvo kluture RH nabavom programskog paketa M++ i njegovom instalacijom zainteresiranim muzejima. 8 Komisija za zavičajne zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva 2009. izradila je Preporuke za ustroj zavičajnih zbirki u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/hr/novosti/odabrana_novost/347/%3C (citirano: 2016-12-15) 7

BOŠNJAKOVIĆ 16

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

285

edukacije i sl. Aktiv je i polazište za dogovor oko strategije prikupljanja zavičajne građe (npr. problem dupliranja fonda zavičajne zbirke u lokalnoj sredini) te strategije izrade zavičajne bibliografije.

Zaključak Muzejska knjižnica specijalna je knjižnica te ima specifičnu građu i ustroj. Njezino je poslanje prvenstveno u funkciji muzejske djelatnosti. No, ona također skuplja, istražuje, obrađuje i prezentira zavičajnu knjižničnu, muzejsku i dokumentacijsku građu. Pripadnost knjižnice Muzeju velika je prednost za korisnike jer im se, uz korištenje Zavičajne zbirke knjižnice, omogućava i pristup svim ostalim zbirkama Muzeja. Istraživanje resursa knjižnične, arhivske i muzejske građe te proučavanje konteksta stvaranja i korištenja zavičajnoga predmeta, kao i njegove pripadnosti, cjelovitije upotpunjuje saznanja o osobitostima lokalne zajednice. Knjižnica svojom djelatnošću unapređuje odnose knjižnice, muzeja i lokalne zajednice te aktivno podupire nastojanje Muzeja da postane dokumentacijski, informacijski, edukativni i izložbeni centar našičkoga kraja.

Literatura: Bošnjaković, Renata. Zavičajna baština u knjižnici našičkog muzeja. // Našički zbornik 8(2007), 267-283. Bošnjaković, Renata. Muzejska knjižnica i zavičajna zajednica – primjeri iz prakse. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4 (2010), str. 87-98. Preporuke za ustroj zavičajnih zbirki u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/hr/novosti/odabrana_novost/347/%3C (citirano: 2016-1215) Pravilnik o načinu i uvjetima uvida, pohrane i posudbe muzejske građe i dokumentacije Zavičajnog muzeja Našice, 2002. (Arhiva Zavičajnog muzeja Našice) Pravilnik o ustroju i načinu rada muzejske knjižnice Zavičajnog muzeja Našice, 2000. (Arhiva Zavičajnog muzeja Našice)

BOŠNJAKOVIĆ 17

285

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www.minkulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=254251065 (citirano: 2016-12-15) Ugovor o ustupanju na trajno korištenje Knjižnice obitelji Pejačević između Hrvatske narodne knjižnice i čitaonice i Zavičajnog muzeja Našice, 2002. godine (Arhiva Zavičajnog muzeja Našice)

BOŠNJAKOVIĆ 18

DANI BALINTA VUJKOVA, DANI HRVATSKE KNJIGE I RIJEČI KAO NAJVAŽNIJA KNJIŽEVNA MANIFESTACIJA HRVATA U VOJVODINI Balint Vujkov Days, days of Croatian books and words as the most important Croatian literary manifestation in Vojvodina Bernadica Ivanković Gradska biblioteka Subotica bernadica@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

286

UDK /UDC 821.163.42(497.113).09 Vujkov, B. Stručni rad / Professional paper

Sažetak Jedan od najpoznatijih i najplodnijih skupljača narodne književnosti Hrvata u Vojvodini, Balint Vujkov, tijekom gotovo šest desetljeća svoga sakupljačkog rada sakupio je, obradio i zapisao oko 1400 pripovjedaka koje je objavio u desetak knjiga. Iza sebe je ostavio i neobjavljene rukopise koji su posthumno tiskani uz pretisak već poznatih, ali slabo dostupnih narodnih pripovjedaka. Njemu u čast, Hrvatska čitaonica iz Subotice 2002. godine pokrenula je Dane Balinta Vujkova, dane hrvatske knjige i riječi koje od 2007. godine u suorganizaciji s Gradskom knjižnicom Subotica, a od 2009. godine redovito se održava u listopadu, mjesecu knjige. Ova najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini tijekom tri dana okuplja sve dobne skupine, od djece, mladih, prosvjetnih radnika, književnika, građanstva i znanstveno-stručne javnosti, kako bi istraživala, prezentirala i valorizirala književnu baštinu s posebnim naglaskom na narodnu književnost i očuvanje narodnoga jezika za koji se zalagao Balint Vujkov. Ključne riječi: Balint Vujkov, narodna književnost, Hrvatska čitaonica, Gradska knjižnica Subotica, narodne pripovijetke.

IVANKOVIĆ 19

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Summary One of the most famous and most prolific collectors of Croatian folk literature in Vojvodina, Balint Vujkov, collected, processed and wrote about 1400 stories in about ten books for almost six decades of his collecting work. He left behind unpublished manuscripts that were posthumously printed with the overprint of well-known, but unaltered folk tales. In honor of this, in 2002, the Croatian Reading Room Subotica has organized Dane Balinta Vujkova, dane hrvatske knjige i riječi that have been co-organized with the City Library of Subotica since 2007. Since 2009 it is being held continuously during October, the book month.. This largest literary event of the Croatians in Vojvodina brings together all age groups from children, youth, educators, writers, citizens, and scientific and public experts for three days to explore, present and valorize literary heritage with a special emphasis on folk literature and preservation of folk language which Balint Vujkov has promoted. Keywords: Balint Vujkov, folk literature, Croatian reading room, Subotica City Library, folk tales.

Uvod Jezik je osnovni faktor u stvaranju i očuvanju vlastita identiteta. On ne služi samo za komunikaciju, njime se određuju kultura i tradicija jednoga naroda. Stoga je važno ulagati u svoj jezik, kulturu i tradiciju jer oni su temelj opstojnosti jednoga naroda. Hrvatska zajednica kao najmlađa manjina u Srbiji vrlo je brzo shvatila značaj očuvanja jezika te se kroz različite programe i institucije trudi očuvati svoj materinski hrvatski jezik u svome standardnom obliku, ali i njegove dijalektalne oblike, bunjevačku i šokačku ikavicu iz koje je i proizašla narodna usmena književnost. Balint Vujkov vrlo je rano uočio bogatstvo i značaj narodne baštine te ju je tijekom pedeset i sedam godina marljivo i s velikom ljubavlju skupljao, obrađivao i zapisivao. Njemu u čast, utemeljena je književna manifestacija nazvana Dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi koja se već petnaest godina organizira u Subotici kao najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini. Ova manifestacija bit će temom rada.

IVANKOVIĆ 20

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

286

Tko je Balint Vujkov? Balint Vujkov jedan je od najpoznatijih i najplodnijih sakupljača narodne književnosti Hrvata u Vojvodini. Rođen je u Subotici 26. svibnja 1912. godine u siromašnoj obitelji krojača Franje Vujkova i majke Jelene, rođ. Poljaković Kovačev. Bio je književnik (pripovjedač, pjesnik, romanopisac, esejist), pokretač i urednik nekoliko časopisa i novina, istaknuti kulturni pregalac, sudac te pravnik po struci, no svakako je najpoznatiji kao sakupljač narodne književnosti1. Od svoje rane mladosti, gimnazijskih dana, započinje rad na skupljanju, zapisivanju i obradi usmene narodne književnosti Hrvata, u početku Bunjevaca, a potom i drugih Hrvata u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, tadašnjoj Čehoslovačkoj, Austriji, na Kosovu. Osim hrvatskih, zapisao je i narodna djela Srba iz Mađarske i Rumunjske. Tijekom gotovo šest desetljeća skupio je oko 1400 pripovjedaka koje su objavljene u desetak knjiga. Danas je taj broj puno veći. Dio svoje rukopisne zaostavštine, od oko 430 narodnih pripovjedaka, darovao je Gradskoj knjižnici Subotica. Iz ovoga materijala tiskane su još četiri knjige s točno 100 pripovjedaka, bajki i basni koje do sada nisu objavljene. Dobitnik je prestižne Vukove nagrade (1971.) i Oktobarske nagrade grada Subotice. U Subotici jedna ulica nosi njegovo ime, a u „parku književnika” pokraj Gradske kuće 2011. godine postavljena je i njegova bista. Umro 23. travnja 1987. godine u Subotici.

Dani Balinta Vujkova, književna manifestacija Hrvata u Vojvodini Dani Balinta Vujkova s podnaslovom dani hrvatske knjige i riječi trodnevni je interdisciplinarni skup na kojemu se okupljaju istraživači, književnici, jezikoslovci, pedagozi i drugi stručnjaci kako bi rasvijetlili bogatu baštinu koju je sakupio naš najveći skupljač narodnoga blaga Balint Vujkov, ali i suvremeno književno stvaralaštvo. Manifestacija ima više programa, među kojima su program za djecu pod nazivom „Narodna književnost u školi”, stručno-znanstveni skup, multimedijalnu večer s dodjelom

1 Balint Vujkov je bio utemeljitelj Službe pravne pomoći Skupštine Općine Subotica (1963.), javno se zalagao

za osnivanje odjela na hrvatskome jeziku u osnovnim školama (1953.-54.) radi čega dobiva otkaz, sedamdesetih godina XX. stoljeća. S grupom hrvatskih intelektualaca biva uklonjen iz javnoga života tijekom tzv. „hrvatskog proljeća”. Njegov je životopis iznimno zanimljiv i vrijedan pažnje, ali budući da nije izravno predmet ovoga rada, dan je u skraćenome obliku. Cjelovito se može pročitati u Bibliografiji narodnih pripovjedaka i djela Balinta Vujkova autorice Katarine Čeliković (135. strana).

IVANKOVIĆ 21

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

nagrada na području književnosti, tiska se knjiga iz opusa Balinta Vujkova a organiziraju se i predstavljanja knjiga, izložbe te drugi prateći programi. Dane Balinta Vujkova priređuje Hrvatska čitaonica Subotica2 u suorganizaciji s Gradskom knjižnicom Subotica3 i uz logističku potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Manifestacija je pokrenuta 2002. godine kada je obilježavana 90. godišnjica rođenja i 15. obljetnica smrti Balinta Vujkova. Hrvatsko je nacionalno vijeće Dane Balinta Vujkova, dane hrvatske knjige i riječi proglasilo manifestacijom od posebnoga značaja za Hrvate u Srbiji. Dani Balinta Vujkova do sada su održani petnaest puta, uvijek u listopadu, mjesecu knjige.

Ciljevi i zadaci manifestacije Višestruki su razlozi pokretanja književne manifestacije Dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi, ali se mogu popisati u nekoliko ciljeva koji su tijekom godina utvrđivani i dopunjavani:  upoznavanje i stručna valorizacija književno-jezične baštine  očuvanje ikavice – govora Bunjevaca i Šokaca  podsjećanje na najplodnijega skupljača narodne književnosti među Hrvatima – Balinta Vujkova  afirmacija i valorizacija bogate zaostavštine Balinta Vujkova  upoznavanje sa suvremenom književnom produkcijom Hrvata u Vojvodini te njeno tematiziranje  popularizacija hrvatske knjige i jezika, posebice narodne književnosti, posebno među učenicima koji pohađaju nastavu na hrvatskome jeziku, ali i među suvremenim čitateljstvom.

Hrvatska čitaonica Subotica utemeljena je veljače 2002. godine radi sakupljanja, čuvanja, proučavanja, istraživanja, njegovanja, promicanja i objavljivanja narodno-kulturne i crkveno-duhovne baštine Hrvata u Republici Srbiji. 3 Gradska knjižnica Subotica 2007. godine priključila se kao suorganizator Manifestacije, a Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata pruža logističku potporu od svoga osnutka 2009. godine. 2

IVANKOVIĆ 22

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

286

Programski sadržaj manifestacije Dani Balinta Vujkova namijenjeni su svim dobnim skupinama kroz različite programe namijenjene djeci, mladima, prosvjetnim radnicima, znanstvenicima, književnicima i najširem krugu publike. Ovaj, u početku dvodnevni, a vrlo brzo i trodnevni interdisciplinarni skup, sastoji se od stalnih programa i aktivnosti uz prateće koji su povremeni i prilagođeni odabranoj temi Dana određene godine. Tijekom vremena rastao je broj sudionika, ali i onih koji su pratili Dane, a uz ostvaren kvantitet manifestacija je vrlo brzo dostigla i potrebnu kvalitetu i relevantnost te postala prestižna književnojezična priredba koja s lakoćom okuplja stručnjake iz svojih područja iz Srbije, Hrvatske, Mađarske i Austrije. Redovni programi Dana Balinta Vujkova, dana hrvatske knjige i riječi jesu:  program za djecu – „Narodna književnost u školi”  stručno-znanstveni skup  književna večer  multimedijalna večer s dodjelom književnih nagrada  nakladnička djelatnost  izložbe  kultura sjećanja – polaganje vijenaca  analiza knjiške produkcije između dvaju Dana Balinta Vujkova Povremeni i prateći programi Dana Balinta Vujkova, dana hrvatske knjige i riječi jesu:  organiziranje natječaja – likovni i u govorenju „pripovidaka”  mini sajam knjiga  izdavanje zvučnih i filmskih edicija  drugo.

Program za djecu – „Narodna književnost za djecu” Jedan od temeljnih ciljeva Dana Balinta Vujkova jest i popularizacija narodne književnosti među djecom te njeno uvođenje u škole s naglaskom na očuvanju ikavice, govora Hrvata Bunjevaca i Šokaca. Stoga je osmišljen program namijenjen djeci koji bi na

IVANKOVIĆ 23

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

prijhvatljiv način ispunio ovu zadaću. Tijekom godina program je dorađivan i proširivan. U početku su ga pratila samo djeca iz Subotice, kasnije i okolice, a potom i cijele Vojvodine te se sada organizira za oko 400 djece iz vrtića i škola, gdje se nastava odvija na hrvatskome jeziku ili se sluša predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u Vojvodini. Kao jedna od najboljih metoda popularizacije narodne književnosti među najmlađima u okviru programa „Narodna književnost u školi”4 pristupilo se izvođenju igrokaza nastalih prema pripovjetkama koje je zapisao Balint Vujkov. To je istodobno bio i početak dramatizacije narodnih pripovjedaka na ikavici u okviru škole, a kasnije i vrtića. Uz igrokaze, ali i velike predstave s ozbiljnom scenografijom, kostimima i glazbom koje su pripremane u školama i vrtićima, organizirano je i izvođenje prve dječje opere „Šumska kraljica” Franje Štefanovića, kao i nastup Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka. Osim toga u okviru programa za djecu svake godine su predstavljane i novotiskane knjige iz opusa Balinta Vujkova koje su darivane djeci i školskim knjižnicama. Dijeljeni su i nosači zvuka sa zvučnim zapisima pripovijedaka i animiranim filmom na ikavici koji su snimani u okviru zvučne edicije. Kontinuirani i planski rad Hrvatske čitaonice na afirmaciji narodne književnosti i sakupljačkoga rada Balinta Vujkova dug već petnaest godina, urodili su činjenicom da danas ne postoji ni jedno dijete koje se školuje ili pohađa izborni predmet na hrvatskome jeziku koje ne zna tko je Balint Vujkov. Značaj ovoga programa dokazuje i posjet dvojice državnika, predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića koji su 2013. godine prisustvovali dijelu programa „Narodna književnost u školi”.

Stručno-znanstveni skup Od samoga osnutka, Dane Balinta Vujkova pratio je stručno-znanstveni skup koji je već druge godine prerastao u međunarodni. Na ovim su dvodnevnim susretim, pored sakupljačkoga rada Balinta Vujkova, razmatrane i druge teme koje je svake godine

Iako je tematski obrađivao narodnu književnost i njegovu implementaciju u nastavi, program nije od samoga početka nazvan „Narodna književnost u školi”. Ovaj naziv službeno je primijenjen 2008. godine. 4

IVANKOVIĆ 24

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

286

određivao Organizacijski odbor. U radu su sudjelovali istraživači, jezikoslovci, književnici, književni kritičari, knjižničari i drugi znanstveni djelatnici iz Hrvatske, Mađarske, Austrije i Srbije. Većina radova objavljena je u pet zbornika koji su u početku tiskani svake četiri, a potom svake dvije godine. Skup je vrlo brzo postao prestižna priredba koja okuplja eminentne stručnjake iz svoga područja. Od 2015. se godine stručno-znanstveni skup priređuje bijenalno u suradnji Hrvatske čitaonice Subotica, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Znanstvenoga zavoda Hrvata u Mađarskoj. U međuvremenu, svake druge godine otpočelo se s organizacijom okrugloga stola na zadanu temu. Teme stručno-znanstvenih skupova: 2002.  Duhovna arheologija Balinta Vujkova između prava na književnu stilizaciju i zahtjeva struke i znanstvenog pristupa narodnoj predaji.  Značaj bajke u djelima Balinta Vujkova.  Genius loci (duh mjesta) u narodnoj predaji što ju je sakupio Balint Vujkov.  Opus Balinta Vujkova protiv zaborava ikavice – autentičnoga hrvatskog govora u Podunavlju. 2003.  Mjesto dijalekta u suvremenome jeziku i književnosti. 2004.  Bajke Balinta Vujkova i odnos prema narodnoj bajci.  Suvremena medijska realizacija bajke. 2005.  Književnost Hrvata u Bačkoj i Srijemu.  Sakupljački rad Balinta Vujkova.  Etnografska istraživanja hrvatskih manjinskih zajednica na panonskome prostoru. 2006.  Opus Balinta Vujkova protiv zaborava ikavice autentičnoga hrvatskog govora u Podunavlju.

IVANKOVIĆ 25

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

 Sociološki pristup pripovijetkama Balinta Vujkova.  Podunavske teme.  Balint Vujkov kao uzor, poticaj i ohrabrenje današnjim istraživačima.  Suvremena hrvatska književnost u Vojvodini. 2007.  Sakupljački rad Balinta Vujkova.  Dramsko stvaralaštvo Hrvata u Vojvodini. 2008.  Sakupljački rad Balinta Vujkova.  Lirika Hrvata u Podunavlju. 2009.  Sakupljački rad Balinta Vujkova.  Književni tisak u podunavskih Hrvata. 2010.  Sakupljački rad Balinta Vujkova.  Narodna književnost Hrvata u Podunavlju. 2011.  Sakupljački rad Balinta Vujkova.  Književna kritika Hrvata u Podunavlju. 2012.  Uz Godinu hrvatskih književnih velikana u Vojvodini: 150. obljetnica rođenja pjesnika i svećenika Ante Evetovića Miroljuba 100. obljetnica rođenja književnika Ante Jakšića i književnika, bibliografa i svećenika Ivana Kujundžića

IVANKOVIĆ 26

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

286

30. obljetnica smrti književnika, skladatelja, orguljaša i knjižničara Stanislava Prepreka  100. obljetnica rođenja Balinta Vujkova 2013.  Književnost, jezik i kulturna povijest bačkih Hrvata (100. obljetnice rođenja Alekse Kokića, Joze Pašića i Antuna Karagića).  Balint Vujkov i usmena književnost.  Književnost Hrvata u ugarskom Podunavlju do 1918. godine. 2014.  Knjiga do djece – Knjiga za djecu. 2015.  Značajne obljetnice hrvatskih književnika (Ivan Antunović, Iso Velikanović, Aleksa Kokić, Josip Juraj Strossmayer, Jasna Melvinger, Mijo Karagić, Petar Pekić, Pajo Kujundžić, Josip Đido Vuković…).  Ratovi u književnosti Hrvata u Vojvodini.  Istraživanja s područja znanosti o književnosti, narodne književnosti, jezikoslovlja (dijalektologija), povijesti, kulturne povijesti. 2016.  Književnost za djecu na

Književna večer Svake godine u okviru Dana Balinta Vujkova, dana hrvatske knjige i riječi priređuju se književne večeri na kojima se stručnoj, ali i široj javnosti predstavljaju djela namjenski tiskana za Dane, ali i druga važna i uz temu bliska djela iz Srbije, Hrvatske, Mađarske i Austrije. Sve ovo ukazuje na to da je ova najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini prepoznata kao mjesto pogodno za promoviranje književnih i stručnih djela čime je još više dano na značaju, širini i bogatstvu ove priredbe.

IVANKOVIĆ 27

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Multimedijalna večer s dodjelom književnih nagrada Budući da su Dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi interdisciplinarni skup namijenjen svim dobnim skupinama, osmišljen je i program prilagođen široj javnosti, građanstvu nazvan Multimedijalna večer. Na njoj je predviđeno da se na popularan način predstavi hrvatska riječ u svim svojim oblicima, kao i rezime sva tri dana ove književne manifestacije. Tako su tijekom proteklih petnaest godina na multimedijalnoj večeri nastupili brojni domaći sudionici različite dobi koji su kroz pjesmu, glumu, recitaciju, film i sviranje veličali hrvatsku riječ u svome standardnom, ali i dijalektalnom obliku. Uz domaće snage često su nastupali i gosti iz cijele Vojvodine ali i iz Hrvatske i Mađarske kao Klapa Adrion iz Makarske, Akademski zbor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu „Concordia discors”, Hrvatsko obrtničko-pjevačko i glazbeno društvo „Zrinski” iz Osijeka, Hrvatsko kazalište iz Pečuha, Hrvatsko narodno kazalište „August Cesarec” iz Varaždina, Glumačka družina „Histrion” iz Zagreba i drugi gosti. Najznačajniji segment Multimedijalne večeri jest dodjela nagrade za životno djelo na području književnosti pod nazivom „Balint Vujkov Dida” koju je Organizacijski odbor Dana Balinta Vujkova ustanovio 2008. godine. Dobitnici nagrada jesu: Lazar Merković (2008.), Petko Vojnić Purčar (2009.), dr. sc. Jasna Melvinger (2010.), Vojislav Sekelj (2011.), Milovan Miković (2012.), Ivan Balenović (2013.), Tomislav Ketig (2014.), Naco Zelić (2015.) i Ljubica Kolarić-Dumić (2016.). Od 2012. godine Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata utemeljuje nagradu za najbolju knjigu godine „Emerik Pavić” koju proglašava na Multimedijalnoj večeri, a godinu dana kasnije naizmjence dodjeljuje i trijenalne nagrade iz područja znanosti i publicistike „Tomo Vereš”, za najbolju knjigu poezije „Antun Gustav Matoš” i najbolju knjigu proze „Iso Velikanović”. Dobitnici nagrade za najbolju knjigu godine „Emerik Pavić” jesu: Vojislav Sekelj „Kako se branilo dostojanstvo” (za 2011.), Ivan Balenović „Prognanik iz svijeta svjetlosti: život i djelo Stanislava Prepreka” (za 2012.), Tomislav Žigmanov „Bunjevački put križa” (za 2013.) „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu” u sunakladništvu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FFpressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (za 2014.) i „Ban Jelačić od Petrovaradina do Beča” u nakladi Hrvatskoga kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić” iz Petrovaradina (za 2015.).

IVANKOVIĆ 28

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

286

Dobitnici trijenalne nagrade u području znanosti i publicistike „Tomo Vereš” jesu: Marko Kljajić „Surčin kroz povijest” (2010.-2012.) i „Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu” u sunakladništvu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (2013.-2015.). Dobitnik trijenalne nagrade za najbolju knjigu poezije „Antun Gustav Matoš” jest Ante Vukov „Boca bez poruke” (2011.-2013.), a trijenalne nagrade za najbolju knjigu proze „Iso Velikanović” je Neven Ušumović „Rajske ptice” (2012.-2014.).

Naklada Kao jedan od zaključaka s prvih Dana Balinta Vujkova bio je pokretanje nakladničke djelatnosti, kako bi slabo dostupne knjige s narodnom književnošću koju je objavio Balint Vujkov ponovno bile dostupne, ali i neobjavljeni rukopisi koji su se nalazili u Gradskoj knjižnici Subotica. Uz Hrvatsku čitaonicu koja je od svoga osnutka zauzela nakladnički pravac knjige su tiskane samostalno ili u suradnji s Hrvatskim akademskim društvom (HAD), NIU „Hrvatska riječ” i Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Tijekom petnaest godina održavanja Dana Balinta Vujkova objavljen je zavidan broj knjiga, oko dvadeset, koje su besplatno dijeljenje djeci, školskim i drugim knjižnicama, institucijama, udrugama i zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti s ciljem približavanja i upoznavanja s narodnim blagom, kao i opusom Balinta Vujkova. Ovo je svakako bio i ostao najbolji način popularizacije narodne književnosti među svim dobnim skupinama, ali i očuvanja nacionalnoga identiteta te poticanja čitanja uopće. Za potrebe tiskanja knjiga pozvani su domaći ilustratori kojima je ova tema bila bliska, a i radi njihove afirmacije. Angažirani ilustratori: Vjekoslav Vojo Radoičić, Cecilija Miler, Ivica Balažević, Jasmina Vidaković Jovančić, Lea Vidaković, Senka Skenderović, Cilika Dulić Kasiba, Ružica Miković Žigmanov i Petar Tikvicki. Uz slikovnice kao najbliži oblik knjige za djecu, narodne pripovijetke, bajke i basne su tiskane i u vidu dramskoga teksta, stripa te standardnoga tekstualnog oblika. Često su sadržavale i životopis Balinta Vujkova, kao i rječnik manje poznatih riječi.

IVANKOVIĆ 29

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Popis objavljenih knjiga povodom Dana Balinta Vujkova:  Ždribac zlatne grive : bajka – 2004.  Pripovitke za laku noć – 2005.  Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2002.-2005. – 2006.  Razlinkavi zec : bajke – 2006.  Pupko i družina : bajke – 2007.  Teška vrimena : izbor kazališnih komada u Podunavlju – 2007.  Mali diplomat i drugi igrokazi – 2008.  Cviće i kamen – 2009.  Tri pripovitke o zmajovima – 2010.  Bogatašovo maslo – 2011.  Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2006.-2010. – 2011.  Šta u oca to u dice : hrvatske narodne pripovijetke (bunjevačke) – 2012.  Josip Dumendžić-Meštar: Čudan ovaj bili svit – 2012.  Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2011.-2012. – 2013.  Poplašeno jaje : hrvatska narodna pripovijetka - bunjevačka – 2013.  Bećarski poso : hrvatske narodne pripovijetke (bunjevačke) – 2014.  Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2013.-2014. – 2014.  Lisica i kokoš : hrvatske bunjevačke narodne basne – 2015.  Što na srcu to na jeziku : hrvatske narodne pripovijetke : (bunjevačke) – 2016.  Ivan Balenović : Svi na noge, svi u trk! : stotinu i još jedan epigram za djecu – 2016.  Dani Balinta Vujkova : dani hrvatske knjige i riječi : zbornik radova sa znanstvenih skupova 2015.-2016. – 2016.

IVANKOVIĆ 30

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

286

Izložbe Izložbe su neizostavni oblik promocije brojnih manifestacija pa tako i Dana Balinta Vujkova. Kroz izložbu se može i vizualno odnosno na plastični način predstaviti određena tema. Kao što se kaže za fotografiju da govori više od tisuću riječi, tako i izložba može doprijeti i do onih osoba do kojih inače drugi vidovi prezentacije nisu učinkoviti. Stoga se u okviru Dana Balinta Vujkova svake godine organiziraju različite tematske izložbe. Uz obveznu izložbu knjiga koja prati analizu knjiške produkcije Hrvata u Vojvodini između dvaju Dana Balinta Vujkova, vrlo se često priređuju i druge izložbe, najčešće ilustratora knjiga Balinta Vujkova, ali i drugih knjiga u ovisnosti o temi stručno-znanstvenoga skupa. Za značajne obljetnice priređivane su i izložbe posvećene određenoj osobi, a više puta je tema izložbe bio Balint Vujkov, čije ime i nosi ova najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini. Pored već ranije spomenutih ilustratora knjiga iz opusa Balinta Vujkova, izložbu na Danima Balinta Vujkova imali su i Ivan Vitez iz Zagreba, Dražen Jerabek iz Osijeka i drugi.

Kultura sjećanja – polaganje vijenaca Kao jedan od razloga pokretanja Dana Balinta Vujkova bila je i potreba izmještanja Vujkova s margine sjećanja i upoznavanja odnosno podsjećanje stručne i šire javnosti o njegovu liku i djelu te bogatom sakupljačkom radu kojim je zadužio mnoge generacije. Među prvim aktivnostima bila je i izrada biste Balinta Vujkova koja je bila rad subotičkoga kipara Save Halugina. Bista je svečano otkrivena 2003. godine na Drugim Danima Balinta Vujkova. U početku je postavljena u OŠ „Ivan Milutinović”, gdje se nastava odvija na hrvatskome jeziku i koja je najbliža rodnoj kući Balinta Vujkova, no potom je odnijeta u prostor Gradske knjižnice Subotica, gdje, uz biste i drugih značajnih Subotičana, krasi ovo prekrasno zdanje. Potom su uslijedili napori Hrvatske čitaonice da bista Balinta Vujkova bude postavljena u centru Subotice, njegovom rodnom gradu. Nakon višegodišnjih prepiski, a uoči njegova stotog rođendana, bista je postavljena i svečano otkrivena na Desetim Danima Balinta Vujkova 21. listopada 2011. godine. Postavljena je u središte grada, u parku između Gradske kuće i Muzičke škole kao četvrto poprsje poznatih spisatelja te je

IVANKOVIĆ 31

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

ubrzo u narodu ova lokacija prozvana „parkom književnika”. Njegujući kulturu sjećanja, svake godine sudionici Dana Balinta Vujkova uz predstavnike Organizacijskoga odbora, obitelji Vujkov, Hrvatskoga nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Generalnoga konzulata Republike Hrvatske u Subotici te Grada Subotice odaju počast Balintu Vujkovu polažući vijence na njegovu bistu.

Analiza knjižne produkcije između dvaju Dana Balinta Vujkova Već od Drugih Dana Balinta Vujkova uvedena je praksa predstavljanja knjižne produkcije Hrvata u Vojvodini u razdoblju od prethodnih Dana Balinta Vujkova. Ove su analize od velikoga značaja za hrvatsku zajednicu jer bilježe nakladničku djelatnost vojvođanskih Hrvata. Ove kvantitativne i kvalitativne analize značajni su pokazatelj stanja, položaja i razvoja hrvatske zajednice te razvoja svijesti o pripadnosti hrvatskome narodu i potrebi zaštite istoga. One govore i o radu hrvatskih profesionalnih institucija i udruga te položaju zajednice u državi, koja su podzastupljena područja, a donose i druge važne informacije. Stoga je ovom segmentu posvećena velika pozornost i analiza se predstavlja u različitim oblicima na Danima Balinta Vujkova, ali kasnije tiska i u drugim medijima. Analizu knjižne produkcije između dvaju Dana Balinta Vujkova redovno prati i izložba na kojoj su izložene monografske i serijske publikacije tiskane u ovome razdoblju.

Prateći i povremeni programi manifestacije Pored već ustaljenih redovnih programa na Danima Balinta Vujkova, organizirani su i prateći povremeni programski sadržaji. Spomenimo neke, kao mini sajam knjiga koji je u različitim oblicima priređen dva puta, likovni natječaj za djecu „Zmaj iz pripovitke dide mog”, natjecanje u kazivanju pripovjedaka pod nazivom „Pripovidamo bajke i pripovitke Balinta Vujkova”, književni salon, razni koncerti i drugi programi kojih je tijekom proteklih petnaest godina bilo dosta. Uz nakladničku djelatnost, jedna od značajnih aktivnosti na polju popularizacije narodne književnosti među djecom jest izdavanje multimedija. U cilju suvremenijega pristupa ovoj arhaičnoj temi, važno je bilo uvesti audiovizualna sredstva kao suvremene

IVANKOVIĆ 32

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

286

medije. Stoga su u okviru Dana Balinta Vujkova snimani, a potom i dijeljeni djeci i školama CD-ovi sa zvučnim zapisima bajki i pripovjedaka, animirani i dokumentarni filmovi, a sve kako bi lakše i bolje predstavili narodnu baštinu te bunjevačku i šokačku ikavicu, sačuvali je od zaborava i učinili je dostupnom novim generacijama. U pokretanju zvučne edicije Hrvatske čitaonice značajnu je ulogu imao entuzijast Rajko Ljubić koji je u suradnji s Hrvatskim akademskim društvom i hrvatskom redakcijom Radio Subotice objavio nekoliko CD-a. Popis zvučne i filmske građe:  Usmeni zapisi – zvučna snimka 25 šaljivih narodnih pripovjedaka Balinta Vujkova, 1 CD – 2002.  Ždribac zlatne grive – zvučna snimka istoimene bajke Balinta Vujkova, 1 CD –2003.  Pripovidamo bajke i pripovitke Balinta Vujkova – zvučna snimka s natjecanja, 1 CD – 2003.  Usmeni zapisi 2 – zvučna snimka 26 pripovjedaka Balinta Vujkova, 1 CD – 2005.  Razlinkavi zec – filmska snimka istoimene predstave, bajke Balinta Vujkova, 1 CD – 2005.  Čukundidino zrno ora – animirani film prema istoimenoj pripovijetki Balinta Vujkova, 1 DVD – 2006.  Bajke – zvučna snimka 5 pripovjedaka Balinta Vujkova, 2 CD-a – 2007.  Na vrbi svirala – zvučna snimka 12 drama, jedna je bajka Balinta Vujkova, 1 CD – 2008.  Bajke i priče za djecu – zvučna snimka 10 drami, od toga 5 je bajki Balinta Vujkova, 1 CD – 2010.

Značaj manifestacije Višestruki je značaj i vrijednost književno-jezične manifestacije nazvane Dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi, što je tijekom rada nekoliko puta isticano i detaljno objašnjeno. U prilog tome ide i činjenica da ovu priredbu financijski podupiru sve relevantne institucije, počevši od Hrvatskoga nacionalnog vijeća koje ju je proglasilo manifestacijom od posebnoga značaja, ali i Grad Subotica, Ministarstvo kulture i

IVANKOVIĆ 33

286

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

informiranja Republike Srbije, Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske putem Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu.

Umjesto zaključka Pokrenuta s ciljem popularizacije narodne književne baštine te lika i djela Balinta Vujkova, ova književna manifestacija vrlo je brzo opravdala svoje postojanje te postala prestižnom priredbom, ne samo u Vojvodini, već i na širem prostoru. Kada se sumiraju rezultati petnaest do sada održanih Dana Balinta Vujkova, ostaju trajni plodovi u vidu petnaestak knjiga, pet zbornika radova, desetak CD-a s multimedijalnom građom te u konačnici djeca i mladi koji (ponovno) govore ikavicom, mjesnim govorom Bunjevaca i Šokaca, koji znaju tko je bio Balint Vujkov i rado se služe narodnom baštinom, osnovom svake druge književnosti. Tako se širi svijest o vrijednosti ikavice i narodne književnosti, ne samo u Vojvodini, već i na širem panonskom prostoru u kojem je Vujkov tijekom gotovo šest desetljeća zapisivao narodnu književnu baštinu. Sve ovo ohrabruje ali i obvezuje da se razina postignuta kontinuiranim i planskim djelovanjem kroz Dane Balinta Vujkova održi no svakako i unaprijedi s ciljem trajnoga očuvanja jezika i nacionalnog identiteta.

IVANKOVIĆ 34

PROJEKT DIGITALIZACIJE ZAVIČAJNE ZBIRKE ESSEKIANA1 Digitisation project of Essekiana local collection Ivana Knežević Križić Muzej Slavonije ivana.knezevich@mso.hr

Broj bibliografske jedinice

Marina Vinaj Muzej Slavonije marina.vinaj@mso.hr

287

Domagoj Tominac Muzej Slavonije domagoj.tominac@mso.hr UDK /UDC 026.07:069>(497.534) 025:004>(497.534) Stručni rad / Professional paper

Sažetak Zavičajna zbirka Essekiana jedna je od 14 zbirki Knjižnice Muzeja Slavonije. Usmjerena je na prikupljanje tiskarsko-izdavačke djelatnosti Osijeka i njegovih zavičajnika, od samih početaka osječkoga tiskarstva 1742. godine do završetka Drugoga svjetskog rata 1945. godine te time oslikava kulturnu, društvenu i gospodarsku povijest grada. Rad predstavlja projekt digitalizacije Zavičajne zbirke Essekiana prema fazama – digitalizacija Osječke bibliografije i realizacija mrežnoga kataloga, digitalizacija naslovnih stranica zavičajne građe te digitalizacija same zavičajne građe. Cilj digitalizacije jest trajna zaštita zavičajne građe te olakšan pristup korisnicima. Ključne riječi: digitalizacija, mrežni katalog, Zavičajna zbirka Essekiana, Muzej Slavonije

Rad se temelji na izlaganjima Zavičajna zbirka Essekiana te Mrežni katalog zavičajne knjižnične zbirke Muzeja Slavonije s prvoga i drugoga okruglog stola, uz napomene o završnoj fazi projekta digitalizacije. 1

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 35

287

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Summary Essekiana local collection is one of 14 collections of the Library of the Museum of Slavonia. This collection collect printed editions from Osijek and its natives from the beginning of printing in Osijek in 1742 until the end of World War II in 1945. Collection reflects the cultural, social and economic history of the city. This paper presents project stages of digitizing Essekiana local collection – digitizing Osijek bibliography and implementation of the online catalog, digitization front page of local edition and digitization complete local edition. The aim of digitization is the permanent protection of local edition and easier access to customers. Keywords: digitization, online katalog, Essekiana local collection, Museum of Slavonia

Uvod Knjižnica Muzeja Slavonije postoji od njegova samog osnutka 1877. godine. Knjižnična građa, prikupljana gotovo punih sto četrdeset godina, podijeljena je u tri veće cjeline. Priručna stručna knjižnica najvećim je dijelom nastala međuknjižničnom razmjenom publikacija s nekoliko stotina kulturnih i znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu,2 sadržavajući muzeološku literaturu potrebnu za rad kustosa i ostalih muzejskih stručnjaka. Spomeničke zbirke (Gimnazijska zbirka, Zbirka Gradskoga načelstva, Zbirka Pinterović, Zbirka Prandau-Normann, Zbirka Weissmann) predstavljaju knjižnice pojedinaca, obitelji ili ustanova značajnih za Slavoniju i Baranju, ali i šire. Zavičajne zbirke (Zavičajna zbirka Essekiana, Zbirka kalendara, Zbirka novina, Zbirka osmrtnica, Zbirka sitnoga tiska), pak, odražavaju kulturne, društvene, gospodarske i druge prilike Osijeka određenoga vremena. Upravo Priručna stručna knjižnica, spomeničke i zavičajne zbirke zajedno čine ovu specijalnu, muzejsku knjižnicu iznimnom. Knjižnica, iako bitna sastavnica nacionalnoga muzeja, usmjerena je na prikupljanje zavičajne građe, dakle građe s područja Osijeka, Slavonije i Baranje, koja je ujedno i najzanimljivija i najčešće korištena. Kordić, Marina; Vinaj, Marina. Međuknjižnična razmjena publikacija : mogućnosti nabave stručne literature na primjeru Knjižnice Muzeja Slavonije. // Glasnik slavonskih muzeja : glasilo Muzejske udruge Istočne Hrvatske 27, 4(2006), str. 119-125. 2

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 36

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

287

Zavičajna zbirka Essekiana jedna je od najvažnijih zbirki Knjižnice Muzeja Slavonije. Usmjerena je na prikupljanje tiskarsko-izdavačke djelatnosti Osijeka i njegovih zavičajnika od samih početaka osječkoga tiskarstva 1742. godine do završetka Drugoga svjetskog rata 1945. godine, što je u skladu s poslanjem muzeja, osnivanjem osječke gradske knjižnice te eksplozijom tiska, nakon koje djelatnost tiskara prelazi lokalne granice.3 Zavičajna zbirka Essekiana formirana je 1903. godine zahvaljujući Vjekoslavu Celestinu (1862.–1936.),4 dugogodišnjemu kustosu Muzeja Slavonije, koji je zaslužan za nabavu prve zavičajne knjižne građe. Godine 1929. ta je zbirka značajno nadopunjena otkupom Oskara Friml-Antunovića (1871.–1934.),5 osječkoga bibliofila i bibliografa koji se bavio prikupljanjem knjiga i tiskanoga materijala iz osječkih tiskara te je svoju zbirku prodao gradu Osijeku za Muzej,6 pri čemu je u Zbirku uvršten najveći broj najstarijih, raritetnih osječkih izdanja. Zbirku je kronološki ustrojila knjižničarka Marija Malbaša (1909.–1995.), nezaobilazno ime osječke novije povijesti, posebice osječkoga knjižničarstva. Tako se danas najstarija osječka izdanja čuvaju u trezoru, dok su izdanja 20. stoljeća smještena na otvorenim policama unutar zasebne prostorije. Treba napomenuti kako se na zavičajnu građu do 1945. godine nastavlja ona tiskana do danas. Naime, Zavičajna zbirka Essekiana upotpunjuje se, kako starim, tako i novim izdanjima, onima tiskanim nakon 1945. godine, s time da se novija izdanja ne prikupljaju sustavno. Upravo se raritetnim primjercima zavičajne zbirke uvijek iznova vraćaju znanstvenici, sveučilišni profesori i drugi stručnjaci.7 Građa muzejske knjižnice dostupna je, uz najavu, korisnicima na korištenje, ali se ne posuđuje. Kako bismo tu vrijednu građu približili cijeloj lokalnoj zajednici, a ujedno je i zaštitili, digitalizacija se ukazala kao najbolje rješenje.

Knežević, Ivana. Muzejska uloga Zavičajne zbirke Essekiane u Muzeju Slavonije. // Muzeologija 48/49(2011/2012), str. 254. 4 Burić, Vesna. Andrija Kordić, Ferdo Ž. Miler i Vjekoslav Celestin, prvi kustosi osječkoga Muzeja. // Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj / glavni i odgovorni urednik Mladen Radić. Osijek : Muzej Slavonije, 1999. Str. 89. 5 Malbaša, Marija. Osječki bibliofil i bibliograf Oskar Friml-Antunović. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18, 3/4(1972), str. 49-56. 6 Malbaša, Marija. Antunović, Oskar F. (Friml Antunović). // Hrvatski biografski leksikon, 2016. URL: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=777 (2016-08-10) 7 U sklopu rada Zavičajni fondovi Knjižnice Muzeja Slavonije – ishodišta znanstvenog promišljanja Osijeka i Slavonije, objavljenoga u zborniku Knjižnice: kamo i kako dalje, odnosno zborniku 13. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica, izrađena je Bibliografija radova nastalih korištenjem knjižničnih fondova Muzeja Slavonije. 3

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 37

287

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Projekt digitalizacije Zavičajne zbirke Essekiana S obzirom na razvijene informacijske i komunikacijske tehnologije, danas je uobičajeno da knjižnice prezentiraju svoje sadržaje na mreži (internetu). Njihove unikatne zbirke te pojedini raritetni primjerci dobili su time idealnu mogućnost javnoga predstavljanja širemu krugu korisnika, izlazeći iz muzejskih prostora i začuđujući svojim bogatstvom.8 Tako se u Knjižnici Muzeja Slavonije, u sklopu projekta Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije,9 rodila ideja o digitalizaciji kataloga Zavičajne zbirke Essekiana – prvoga sveska Osječke bibliografije Marije Malbaša. Kako se zavičajna građa najčešće koristi kao izvor istraživačima pri izradi znanstvenih i stručnih radova, za godišnjice društava, udruga i ustanova, za izradu monografija o zavičaju te za izložbe i izdavačku djelatnost vezanu uz zavičaj10, dakle kao polazište svih istraživanja lokalne i regionalne baštine, projekt je 2009. godine osmišljen i proširen u suradnji Muzeja Slavonije i Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku, u sklopu studentske prakse.11 Tim smo projektom nastojali dugoročno zaštititi zavičajnu građu, odnosno kulturno-povijesnu baštinu grada Osijeka te informirati javnost o njezinu postojanju i smještaju u Knjižnici Muzeja Slavonije. Svrha samoga projekta bila je, prije svega, zaštititi vrijednu i jedinstvenu građu pomoću digitalnih preslika, povećati pristup i korištenje zavičajne građe te olakšati korištenje često tražene građe.12 Projekt je podijeljen u tri faze: digitalizacija Osječke bibliografije i realizacija mrežnoga kataloga, digitalizacija naslovnica zavičajne građe te digitalizacija same zavičajne građe.

8 Radovanlija Mileusnić, Snježana. Muzejske knjižnice na

internetu : pregled stanja u Hrvatskoj s inozemnim primjerima. // Zbornik radova i priloga s 3. dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske / urednica Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 40. 9 Riječ je o projektu (2007.–2013.) koji je pokrenula dr. sc. Dora Sečić. Nakon njezina odlaska u mirovinu projekt je nastavila dr. sc. Jelena Lakuš. 10 Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. URL: www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (2016-03-11) 11 Tehničke poslove skeniranja zavičajne građe i obrade podataka obavili su Denis Despot i Domagoj Tominac, tadašnji studenti Informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti. 12 Knežević, Ivana. Osječka bibliografija – od prikupljanja do digitalizacije. // Knjižničarstvo 11/12, 1/2(2007/2008), str. 37.

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 38

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

287

Digitalizacija Osječke bibliografije Digitalizacijom Osječke bibliografije nastojali smo putem mrežnih stranica Muzeja Slavonije učiniti dostupnim katalog Zavičajne zbirke Essekina. Naime, dugogodišnji vrijedni rad Marije Malbaša na zavičajnoj građi rezultirao je Osječkom bibliografijom koja je ugledala svjetlo dana u dva tvrdo ukoričena sveska 1980-ih godina (prvi svezak 1981., drugi svezak 1985.). Upravo prvi svezak Osječke bibliografije, objavljen u izdanju tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Centra za znanstveni rad, predstavlja katalog Zavičajne zbirke Essekiana. Riječ je o publikaciji koja na jednom mjestu donosi cjelokupan pregled tiskarsko-izdavačke djelatnosti u Osijeku od 1742. do 1944. godine, što održava sadržaj zavičajne zbirke. Uz to, od ukupno 3.295 kataloških zapisa zabilježenih u prvom svesku, njih 2.404 nastalo je na temelju Zavičajne zbirke Essekiana. U sklopu projekta digitaliziran je prvi svezak Osječke bibliografije, dok su za potrebe tehničke izrade i postavljanja mrežnoga kataloga na mrežne stranice Muzeja Slavonije izdvojene one knjižnične jedinice koje su zastupljene u Osječkoj bibliografiji, ali nisu u fondu naše zavičajne zbirke.

Realizacija mrežnoga kataloga Zavičajne zbirke Essekiana U studenom 2010. godine predstavljen je mrežni katalog13 Zavičajne zbirke Essekiana. Riječ je o prvomu mrežnom katalogu zavičajne zbirke jedne muzejske knjižnice u Hrvatskoj. Mrežni katalog zasigurno nije revolucionaran korak uvođenja novih tehnologija u knjižnično poslovanje u Hrvatskoj, ali svakako je najznačajniji do sada u Knjižnici Muzeja Slavonije. Naime, Muzej Slavonije jedini je muzej u Hrvatskoj koji na svojim stranicama ima mrežni katalog zavičajne zbirke. Pri tome treba spomenuti kako je Muzej Slavonije ujedno i prvi hrvatski muzej općega tipa koji se na mreži pojavio s katalogom.14 U vrijeme pojave mrežnoga kataloga Zavičajne zbirke Essekiana svega su četiri muzejske ustanove u Hrvatskoj na svojim stranicama imale mrežne kataloge knjižnice, s tim da je riječ o katalozima cjelokupnoga fonda. Riječ je o mrežnomu katalogu

Korisničko sučelje mrežnoga kataloga pomoću kojega svi zainteresirani mogu pretraživati katalog Zavičajne zbirke Essekiana na mrežnim stranicama Muzeja Slavonije izradio je Matija Bogdanović. 14 Knežević, Ivana. Od zavičajne zbirke muzejske knjižnice do mrežnoga kataloga. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), str. 103. 13

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 39

287 Arheološkoga

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

muzeja

Zadar,

Muzeja

suvremene

umjetnosti,

Muzejskoga

dokumentacijskog centra i Prirodoslovnoga muzeja Rijeka. Mrežni katalog Zavičajne zbirke Essekiana omogućava uvid u zavičajnu zbirku širokom krugu potencijalnih korisnika iz različitih sredina i s najrazličitijim informacijskim potrebama.15 Kao takav, potencijalnim korisnicima omogućuje brzo, jednostavno i samostalno pretraživanje16, pronalaženje određenoga bibliografskog zapisa iz sigurnosti svoga doma, pri čemu je dovoljno imati pristup mreži (internetu) i pristupiti katalogu. Nadalje, mrežni katalog može pretraživati više potencijalnih korisnika istovremeno, bez vremenskih ograničenja. Mrežni katalog ne posjeduje podatke o dostupnosti knjižnične građe za posudbu, kao što to imaju mrežni katalozi drugih tipova knjižnica, ali to u ovom slučaju i nije relevantno. Naime, fond Zavičajne zbirke Essekiana može se iščitavati i koristiti samo u prostoru Muzeja Slavonije.17 Kada je riječ o nedostacima mrežnoga kataloga, on se temelji na prvom svesku Osječke bibliografije, odnosno prati njegovu koncepciju. Mrežni katalog zasniva se na zavičajnoj građi koja odstupa od međunarodnih standardnih bibliografskih opisa (ISBD-ova), a koja je na mrežne stranice Muzeja Slavonije postavljena u onom obliku u kojem ju je zapisala/obradila Marija Malbaša. Dakle, podaci s naslovne stranice bibliografske jedinice u zapis su uneseni u cijelosti, bez skraćivanja. Uz bibliografske zapise do 1835. godine redovi su označeni kosim crtama.18 Mrežni katalog Zavičajne zbirke Essekiana moguće je pretraživati prema svim elementima zapisa (autoru, naslovu, ključnoj riječi, godini…), a primarno slijedi kronološki redoslijed, unutar kojega je abecedni.

Digitalizacija naslovnih stranica zavičajne građe Sljedeća faza projekta digitalizacije obuhvatila je digitalizaciju naslovnih stranica same zavičajne građe, odnosno osječkih tiskovina. Naslovne stranice zavičajne građe digitalizirane su kako bi bile postavljene na mrežni katalog, u sklopu određenoga bibliografskog zapisa, te kako bi pridonijele njegovoj jedinstvenosti. Naime, građa

Isto, str. 103-104. Ožić Bašić, Dina. Nav. dj., str. 121. 17 Knežević, Ivana. Nav. dj., 2010., str. 104. 18 Malbaša, Marija. Osječka bibliografija : tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine : sv. I. (1742-1944). Osijek : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad, 1981. Str. 15. 15 16

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 40

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

287

Zavičajne zbirke Essekiana jedinstvena je upravo zbog zanimljivih detalja poput ex librisa, pečata, ilustracija, ukrasa na naslovnim stranicama, preliminarnim stranicama i slično. Svaka bibliografska jedinica iz Zavičajne zbirke Essekiana, koja sadrži određeni spomenuti detalj, ima neku svoju priču. Primjerice, ex librisi donose podatke o prethodnim vlasnicima samih publikacija, o njihovim interesima, područjima zanimanja i bavljenja, o pojedinim privatnim ili javnim knjižnicama u kojima su bile smještene. Različiti ukrasi na publikacijama odražavaju modu i stil određenoga vremena.19 Digitalne preslike naslovnih stranica publikacija iz zavičajne zbirke obogaćuju mrežni katalog i promiču kulturne, povijesne, društvene i druge prilike Osijeka kroz tri stoljeća.

Digitalizacija same zavičajne građe Završna faza projekta digitalizacije ujedno je i najopsežnija. Digitalizacijom svoje zavičajne građe omogućavamo potencijalnim korisnicima bolji pristup jedinicama građe, odnosno vrijednim i jedinstvenim primjercima kulturne, povijesne i znanstvene baštine.20 Stvaranjem digitalnih preslika nastojimo trajno očuvati zavičajnu građu, taj dragulj osječke kulturne povijesti, ali je i učiniti što dostupnijom zainteresiranim korisnicima. Nažalost, zbog nedovoljnih financijskih sredstava digitalizacija cjelokupne zavičajne građe još uvijek nije dovršena. Ipak, treba istaknuti kako je do sada digitalizirano 37 naslova stare knjige21, od toga je čak 36 iz 18. stoljeća. Iako se ta brojka čini malenom, riječ je o otprilike 6.120 stranica! Od tih 37 digitaliziranih naslova, dva su naslova tiskana u prvoj osječkoj tiskari – Franjevačkoj tiskari (1735.–1774.).22 Zapis najstarijega digitaliziranog naslova iz Zavičajne zbirke Essekiana navodimo u obliku u kojem je zabilježen na mrežnom katalogu. (Sl. 1.)

Knežević, Ivana. Nav. dj., 2010., str. 104. O digitaliziranoj baštini. http://db.nsk.hr/HeritageUnits.aspx?id=197 (2016-02-02) 21 Pod starom knjigom obično se podrazumijevaju publikacije proizvedene prije uvođenja strojnoga tiskanja u 19. stoljeću. (ISBD(A) : Međunarodni standardni bibliografski opis starih omeđenih publikacija (antikvarnih). Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995. Str. 1.) 22 Malbaša, Marija. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1978. Str. 11. 19 20

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 41

287

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 1. Razgovor duhovni/ od svetoga/ Bone/ mucsenika/. Na dan prinessenja tila, i karvi svete njegove iz glasovitog/ grada Rima, u posstenu vaross Vukovarsku, ucsinjen u/ Carkvi sveti aposstolah Filipa, i Jakoba frances-/ kanskoj, u istoi imenovanoi varossi. Gospodine Isukarstove 1754. miseca lipnja 24./ I za vikovicsnju uspomenu prikazan na slavu, i posstenje. Ocu mnogo posstovanom fra Jozipu Iankovichiu,/ iz Vukovara lecturu jubilatom, pripovidaocu glasovitom, jur-/ ve custodu, i provincialu Srebarno Bosanske ssiroke provinciae, i sadanjem diffinituru gene-/ ralome reda serafinskog dostoinome etc./ Od O. fra Antuna Thomassevicha stioca/ S. Bogoslovice generaloga.

Godine 1754. franjevac Antun Tomašević (oko 1713. – 1758.)23 napisao je i tiskao propovijed pod nazivom Razgovor duhovni od svetoga Bone mučenika. Kada je o pitanju važnost toga djela za Zavičajnu zbirku Essekiana, riječ je o jednom od najstarijih tiskanih izdanja u Osijeku, o izdanju tiskanom prije više od dva i pol stoljeća u prvoj osječkoj tiskari, i to na hrvatskom jeziku u vrijeme kada je pretežito u upotrebi latinski jezik. Međutim, djelo je to koje isto tako veliku vrijednost ima i u Vukovaru, s obzirom na to da Sablić-Tomić, Helena; Rem, Goran. Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb : Matica hrvatska, 2003. Str. 587. 23

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 42

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

287

je autor Vukovarac te da je riječ o propovijedi koja je nastala povodom prenošenja tijela sv. Bone iz Rima u Vukovar, a upravo je tim činom i potaknut kult toga sveca kao zaštitnika Vukovara i Srijema, aktivan do danas.

O važnosti toga djela za Vukovar svjedoči i

pretisak25 objavljen 1994. godine, nastao 240 godina nakon objave izvornika. Ostalih 35 naslova tiskano je u Divaldovoj tiskari (1775.–1857.)26, prvoj osječkoj svjetovnoj tiskari koja je ujedno 82 godine bila i jedina slavonska tiskara. O važnosti Divaldove tiskare najbolje svjedoči Marija Malbaša (1978: 21) kada piše: Što je Divaldova tiskara značila za širenje prosvjete i opću kulturni napredak Slavonije krajem 18. i početkom 19. stoljeća, najbolje pokazuje niz poznatih i istaknutih imena naše književne i kulturne povijesti koje su preko te tiskare našle put u šire krugove, građanske i seljačke, i tako uzmogle obavljati svoju prosvjetiteljsku misiju koja im je u to doba i bila glavnim ciljem. Izdvojit ćemo tri naslova, također u obliku u kojem su navedeni na mrežnom katalogu. (Sl. 2.)

Slika 2. Mukka/ gospodina nashega/ Isukersta/ i placs Divice Marie/ majke njegove,/ za pivanje uredno sloxena od/ otca Fra Petra Knexenicha,/ reda svetoga Franceska od /obsluxenjah, derxave pri-/ svetoga odkupitelja u/ 24 Bilić, Anica. Sveti

Bono – na presjecištu književne riječi i teorijske misli. Diacovensia 13, 2(2005), str. 297. Tomašević, Antun. Razgovor duhovni od svetoga Bone mučenika. Pretisak s pogovorom. Zagreb : Gradski muzej Vukovar, 1994. Str. 41. 26 Malbaša, Malbaša. Nav. dj., 1978., str. 16. 25

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 43

287

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Dalmacii. Koja/ od nikih ricsih, u ovima stranama /kod Illirah, neobicsajnih, ocsisti Otac Fra Ivan Velikanović, reda istoga, derxave/ Svetoga Ivana Kapistrana, i csini/ priutishtiti./ S' dopushtenjem starishinah./ U Osiku/ Slovih Ivana Martina Diwalt, godine MDCCLXXVI.

Godine 1776. franjevac Ivan Velikanović (1723.–1803.)27 tiskao je djelo pod nazivom Muka Gospodina našega Isukrsta i plač Divice Marije, majke njegove. U raznovrsnom korpusu slavonske nabožne knjževnosti 18. stoljeća svoje mjesto nalazi i stara, podrijetlom srednjovjekovna pjesničko-dramska vrsta poznata kao Marijin ili Gospin plač. Riječ je o poeziji u kojoj je opjevana tema Kristova uhićenja, smrti i uskrnuća, ali s naglašenom ulogom Blažene Djevice Marije koja nije prikazana isključivo kao Božja odabranica, žena koja će roditi Spasitelja čovječanstva, nego ponajprije kao majka koja oplakuje smrt vlastita djeteta.28 U nekoliko knjiga nastalih u Slavoniji možemo pronaći Gospin plač, a među njima je i spomenuto djelo iz Zavičajne zbirke Essekiana. I dok je Gospin plač većinom dio molitvenika, katekizma ili hagiografskoga spjeva, Velikanovićeva Muka Gospodina našega Isukrsta i plač Divice Marije, majke njegove iznimka je koja je kao zasebna knjiga tiskana u Divaldovoj tiskari. Riječ je o jezičnoj prilagodbi poznatoga Gospina plača franjevca Petra Kneževića (1702.–1786.) prvi put objelodanjenoga 1753. godine u Mlecima, a potom često pretiskavanoga.29 Primjerak djela iz Zavičajne zbirke Essekiana zanimljiv je i zbog dva ex librisa. Naime, na preliminarnoj stranici nalazi se zapisano: Ex Libris Joan̅ y/ Goretich a̅ Zombor./ An̅ o 1777., dok je na naslovnoj stranici vidljiv tiskani ex libris spominjanoga osječkog bibliografa i bibliofila Oskara Frimla Antunovića. Dakle, Ivan Goretić iz Sombora bio je vlasnikom tog primjerka 1777. godine, kasnije se primjerak našao u vlasništvu Oskara Friml Antunovića, preko kojega je i dospio u Zavičajnu zbirku Essekiana. Zanimljivo je istaknuti kako se uz ex libris Oskara Friml Antunovića nalazi i oznaka I 26, što dokazuje da je Oskar Friml Antunović imao popis/katalog svoje privatne knjižnice.

Sablić-Tomić, Helena; Rem, Goran. Nav. dj., str. 598. Tatarin, Milovan. Gospin plač i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća. // Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske : prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća / Milovan Tatarin. Zagreb : Disput, 2007. Str. 7. 29 Isto. 27 28

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 44

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

287

Slika 3. Neue Einleitung/ zur/ Slavonischen Sprache,/ mit einem nützlichen/ Wörter- und Gesprächbuche,/ auch einem Anhange/ verschiedener/ deutscher und slawonischer Briefe/ und einem kleinen Titularbuche/ versehen./ Zum Gebrauch/ aller Liebhaber derselben/ herausgegeben von/ P. Marian Lanossovich,/ Priestern aus dem Orden des H. V. Francisci,/ Kapistraner Provinz./ Mit allerhöchster Erlaubnis./ Esseck, gedruckt bey Johann Martin Diwalt,/ k. k. privil. Buchdruckern./ 1778.

Slika 4. Neue Einleitung/ zur/ Slavonischen Sprache/ mit einem nützlichen Wörter-und Gesprächbuche/ auch einem Anhange/ verschiedener deutscher und slavonischer Briefe/ und einem kleinen Titularbuche/ versehen. Zum Gebrauche aller Liebhaber derselben/ herausgegeben von/ P. Marian Lanossovich/, Priestern aus dem Orden des H. Francesci/ Kapistraner/ Provinz./ Zweite verbesserte Auflage./ Mit allerhöchster Erlaubniss. Essek,/ bey Johann Martin Diwalt, k. k. privilegirten Buchdruckern/ 1789

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 45

287

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Neue Einleitung zur Slavonischen Sprahe (sl. 3. i 4.), u hrvatskom prijevodu Novi pristup slavonskomu jeziku, djelo je franjevca Marijana Lanosovića (1742.–1812.),30 poznatoga pjesnika i jezikoslovca. Riječ je o općem jezičnom priručniku, koji osim gramatike namijenjenoj strancima koji uče hrvatski (slavonski) jezik, sadrži i njemačkohrvatski rječnik.31 Djelo je doživjelo tri izdanja, pri čemu su prva dva izdanja tiskana u Osijeku. Prvo je tiskano 1778., a drugo 1789. godine. Oba se digitalizirana izdanja mogu pronaći u Zavičajnoj zbirci Essekiana, i to kao jedinstveni primjerci s obzirom na kulturnopovijesne elemente koje sadrže. Naime, na preliminarnim stranicama prvoga izdanja (sl. 5.) nalazi se naljepnica bivše Knjižnice Kraljevske gimnazije u Osijeku, koja je danas kao spomenička zbirka smještena u Knjižnici Muzeja Slavonije. Poznato je da zavičajna građa ima prednost prikupljanja pred ostalom građom, zato je taj primjerak izlučen iz spomeničke u zavičajnu zbirku. Drugo izdanje sadrži ex libris Oskara Friml Antunovića, s oznakom I 83.

Slika 5. Naljepnica bivše Knjižnice Kraljevske gimnazije u Osijeku

Sablić-Tomić, Helena; Rem, Goran. Nav. dj., str. 117. Marijan Lanosović: Neue Einleitung zur slavonischen Sprache. URL: http://ihjj.hr/iz-povijesti/marijanlanosovic-neue-einleitung-zur-slavonischen-sprache/22/ (2016-08-10) 30 31

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 46

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

287

Slika 6 .Dissertatio/ de columna milliaria/ ad Eszekum/ reperta/ quam Petrus Katancius/ Pannonius/ O.S. Francisci/ schol. human, professor P. O./ conscripsit. Eszeki/ Typis Ioann. Mart. Diwalt/ MDCCLXXXII.

Godine 1782. franjevac Matija Petar Katančić (1750.–1825.)32 tiskao je svoje djelo pod nazivom Dissertatio de columna milliaria ad Eszekum reperta. Riječ je o prvoj arheološkoj raspravi objavljenoj u Hrvatskoj, i to baš u Osijeku. Hrvatski prijevod Disertacije – Rasprava o rimskom miljokazu pronađenom kod Osijeka – objavljen je u Osječkom zborniku, u tri nastavka. Konkretan primjerak iz Zavičajne zbirke Essekiana sadrži ex libris Hermana Weissmana, osječkoga odvjetnika, čija je knjižnica pohranjena u Muzeju Slavonije kao spomenička zbirka. Kao i u prethodnom primjeru, primjerak je iz spomeničke zbirke premješten u zavičajnu prema jednom od kriterija zavičajnosti.

Sablić-Tomić, Helena; Rem, Goran, Nav. dj., str. 510.

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 47

287

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Zaključno Zavičajna zbirka Essekiana neiscrpan je izvor za proučavanje zavičajnih publikacija. Prije svega, digitalizacija zavičajnoga kataloga (prvoga sveska Osječke bibliografije) te

uspostavljanje mrežnoga kataloga zavičajne zbirke prvi je korak

otvaranju zavičajne zbirke javnosti. Ta vrijedna i raritetna građa, jedinstveni primjerci koji se mogu koristiti samo u zatvorenom prostoru Knjižnice bez mogućnosti kopiranja, skeniranja i sličnih radnji, digitalizacijom se približava zainteresiranim korisnicima i omogućava lakše korištenje. Digitalizirane naslovne stranice velikim dijelom otkrivaju kulturno-povijesne elemente (ex librisi, rukopisne bilješke…) konkretnih primjerka i time potkrepljuju tezu o njihovoj jedinstvenosti. Multietničnost i višejezičnost Osijeka u 18. i 19. stoljeću te postojanje jedine tiskare u Osijeku, ali i u cijeloj Slavoniji, kroz gotovo 130 godina odražava se na tiskarsko-izdavačku djelatnost koju obuhvaća Zavičajna zbirka Essekiana. Digitalizacijom konkretnih primjeraka zavičajnu građu, između ostaloga, nastojimo i trajno očuvati za buduće generacije korisnika. U planu je i postavljanje digitaliziranih primjeraka zavičajne građe na mrežni katalog, uz konkretan zapis. Time bi konkretni primjerci stare knjige bili dostupni svima. Nažalost, zbog nedovoljnih financijskih sredstava digitalizacija cjelokupne zavičajne građe još uvijek nije dovršena. Ipak, do sada je digitalizirano 37 naslova, od toga je čak 36 naslova iz 18. stoljeća. S obzirom na vrijednost digitaliziranih primjeraka, njihovu korištenost u osječkoj akademskoj zajednici, ta brojka i nije tako mala.

Literatura: Bilić, Anica. Sveti Bono – na presjecištu književne riječi i teorijske misli. // Diacovensia 13, 2(2005), str. 287-315. Burić, Vesna. Andrija Kordić, Ferdo Ž. Miler i Vjekoslav Celestin, prvi kustosi osječkoga Muzeja. // Osnivači i prvi kustosi muzeja u Hrvatskoj / glavni i odgovorni urednik Mladen Radić. Osijek : Muzej Slavonije, 1999. Str. 80-90. ISBD(A) : Međunarodni standardni bibliografski opis starih omeđenih publikacija (antikvarnih). Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995.

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 48

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

287

Knežević, Ivana. Muzejska uloga Zavičajne zbirke Essekiane u Muzeju Slavonije. // Muzeologija 48/49(2011/2012), str. 253-262. Knežević, Ivana. Od zavičajne zbirke muzejske knjižnice do mrežnoga kataloga. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), str. 99-106. Knežević, Ivana. Osječka bibliografija – od prikupljanja do digitalizacije. // Knjižničarstvo 11/12, 1/2(2007/2008), str. 31-39. Kordić, Marina; Vinaj, Marina. Međuknjižnična razmjena publikacija : mogućnosti nabave stručne literature na primjeru Knjižnice Muzeja Slavonije. // Glasnik slavonskih muzeja : glasilo Muzejske udruge Istočne Hrvatske 27, 4(2006), str. 119-125. Malbaša, Marija. Antunović, Oskar F. (Friml Antunović). // Hrvatski biografski leksikon, 2016. URL: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=777 (2016-08-10) Malbaša, Marija. Osječka bibliografija : tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. Do 1978. godine : sv. I. (1742-1944). Osijek : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad, 1981. Malbaša, Marija. Osječki bibliofil i bibliograf Oskar Friml-Antunović. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 18, 3/4(1972), str. 49-56. Malbaša, Marija. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1978. Marijan Lanosović: Neue Einleitung zur slavonischen Sprache. URL: http://ihjj.hr/izpovijesti/marijan-lanosovic-neue-einleitung-zur-slavonischen-sprache/22/ (2016-0810) O digitaliziranoj baštini. http://db.nsk.hr/HeritageUnits.aspx?id=197 (2016-02-02) Ožić Bašić, Dina. Utjecaj računalnih tehnologija na razvitak novih sadržaja suvremenih sveučilišnih knjižnica. // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 15, 1(33)(2007), str. 118-131. Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. URL: www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (2016-03-11) Radovanlija Mileusnić, Snježana. Muzejske knjižnice na internetu : pregled stanja u Hrvatskoj s inozemnim primjerima. // Zbornik radova i priloga s 3. dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske / urednica Maja Jokić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 34-44. Sablić-Tomić, Helena; Rem, Goran. Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb : Matica hrvatska, 2003.

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 49

287

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Tatarin, Milovan. Gospin plač i muka Isukrstova u slavonskoj nabožnoj knjizi 18. stoljeća. // Ljubavi nebeske, ljubavi zemaljske : prilozi hrvatskoj nabožnoj književnosti 18. stoljeća / Milovan Tatarin. Zagreb : Disput, 2007. Str. 7-105. Tomašević, Antun. Razgovor duhovni od svetoga Bone mučenika. Pretisak s pogovorom. Zagreb : Gradski muzej Vukovar, 1994.

KNEŽEVIĆ KRIŽIĆ / VINAJ / TOMINAC 50

LOKALNA POVIJEST – TEMELJ IZGRADNJE ZAVIČAJNE ZBIRKE Local history – local history collection basis Broj bibliografske jedinice

Marina Krpan Smiljanec Nacionalna i sveučilišna knjižnica mksmiljanec@net.hr

288 UDK /UDC 027(497.5) Pregledni rad / Review article

Sažetak Cilj je rada skrenuti pozornost na nekoliko elemenata bitnih za zavičajne zbirke i ukazati na njihov značaj. Prvenstveno i osnovno – lokalna je povijest temelj zavičajne zbirke. Njezino istraživanje, zasnovano na brojnim znanstveno-istraživačkim metodama, polazišna je točka za izgradnju zbirke, prezentaciju i komunikaciju sadržaja, a temeljeno na multidisciplinarnosti. Uz tradicionalne oblike prezentacije i komunikacije, knjižničarima na raspolaganju stoje i elektronički, posebice mrežna stranica. Takav pristup podrazumijeva dodatne kompetencije i afinitete zavičajnoga knjižničara. Istaknuta su dva, često zanemarena izvora za istraživanje povijesti – usmena povijest kao temelj socijalne povijesti te efemerna građa, kao „blago, a ne smeće“. Ključne riječi: lokalna povijest, zavičajne zbirke, prezentacija, komunikacija, usmena povijest, efemera Summary The aim is to direct attention to several elements essential for the local history collections and indicate their importance. Firstly and foremost - a local history is the basis of local history collection. Research, based on a number of scientific research methods, is the starting point for building a collection, content presentation and communication, and justified on the multidisciplinary. In addition to traditional forms of presentation and communication, library materials are also available electronically, in particular web page.

KRPAN SMILJANEC 51

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Such an approach entails additional competence and affinity local history librarians. Two often overlooked source for research history are featured - oral history as the foundation of social history and the ephemera, as "a treasure, not trash." Keywords: local history, local history collection, presentation, communication, oral history, ephemera

Uvod Premda zavičajne zbirke svojim obimom ne čine kvantitativno velik dio knjižnice, je sadržajna vrijednost neprocjenjiva. One su temelj izučavanja lokalne povijesti, mjesto pohrane javnoga pamćenja. Dok se interes za zavičajne zbirke i lokalnu povijest, npr. u SAD-u, javlja još dvadesetih godina dvadesetoga stoljeća, u Hrvatskoj se rasprava o njihovoj ulozi, organizaciji i djelovanju javlja tek sedamdesetih godina 20. stoljeća. Njihova uloga formalno ojačava osnivanjem IFLA-ine Sekcije za genealogiju i lokalnu povijest.1 Budući da se građa pohranjena u zavičajnim zbirkama može koristiti isključivo u prostoru knjižnice, a cilj je prezentirati je javnosti odnosno učiniti javno dostupnom, pokrenuti su projekti digitalizacije analogne građe, stvaranja digitalne knjižnice s krajnjim ciljem komuniciranja sadržaja uz pristup dostupan svima. Pojavom digitalizacije knjižnicama se otvaraju nove tehničke mogućnosti čuvanja, pohrane, prezentacije građe i komunikacije njezina sadržaja. Zadaća zavičajne zbirke, osim prikupljanja, obrade, čuvanja i organizacije građe jest osiguranje dostupnosti i promicanje zavičajnih sadržaja. Dugoročno, zadatak joj je trajno očuvati izvore za proučavanje materijalne i duhovne kulture zavičaja kako bi se korisnicima omogućio istraživački rad o svim aspektima života zavičaja. Digitalizacijom baštine, a koja je upravo sadržajem zavičajne zbirke, mijenja se i odnos prema njoj samoj, a baštinske ustanove koje komuniciraju s korisnicima, dijele svoje znanje o baštini sa zajednicom. Osiguravanje mrežnoga pristupa sadržajima

IFLA: Geneaology and Local History Section. URL:http://www.ifla.org/geneaology-and-local-history (2016-03-15) 1

KRPAN SMILJANEC 52

KNJŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

288

baštinske ustanove/zavičajne zbirke omogućava im da ostanu relevantne i u informacijsko doba. Izuzetno značajnu ulogu u stvaranju i izgradnji zavičajne zbirke ima zavičajni knjižničar koji nije puki sakupljač građe, nego i njezin istraživač, interpretator i promotor, što podrazumijeva multidisciplinarna znanja i kompetencije, a u konačnici se odražava na stanje fonda, njegovu (široku) dostupnost, popularizaciju, uz nužnu kontekstualizaciju svake jedinice građe.

Lokalna povijest U temelje zavičajne zbirke ugrađena je lokalna povijest pa je njezin zadatak kao baštinske ustanove istraživanje, prezentacija i komunikacija lokalne povijesti općenito, ali i socijalne povijesti sadržane u socijalnom, kulturnom i javnom pamćenju. Suvremena znanost nije utvrdila jednu univerzalnu definiciju lokalne povijesti. Najčešće se govori da je to povijest određenoga zemljopisnog (lokalnog) područja manje zajednice, a koja uključuje kulturalne i socijalne aspekte povijesti. Za Michaela Reeda lokalna povijest „može se definirati kao proučavanje rasta i razvoja, a možda također i nestajanja i propadanja zajednice niže od one na nacionalnome nivou, od najstarijih vremena da današnjih dana”2, dok Carol Kammen, naglašavajući regionalni i nacionalni kontekst, drži da je lokalna povijest „proučavanje prošlih događaja, ljudi ili grupa na danome zemljopisnom području – proučavanje zasnovano na različitim dokumentima i stavljeno u kontekst koji bi trebao biti i regionalni i nacionalni“.3 I dok su proučavanje i teorijske postavke načina izučavanja lokalne povijesti na Zapadu doživjele ekspanziju šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, tradicija lokalne povijesti, pod nazivom kraevedenie, kao interdisciplinarno prožimanje zemljopisa i povijesti, seže u 18. stoljeće na područje Rusije. Zlatno doba ruskoga kraevedenija, koje je izučavalo život u provinciji, trajalo je do dvadesetih godina prošloga stoljeća. Kreaevedenie je imalo status znanstvene discipline, nalazilo se u programima mnogih fakulteta, a pod istim nazivom već desetljećima, još od 1923. izlazi i časopis, tada pod upravom jednoga od najznačajnijih proučavatelja zavičaja Sergeja Oljdenburga. U Njemačkoj je oko časopisa Reed, Michael. Local History Today – Current Themes and Problems for the Local History Library.// Journal of Librarianship 7, 3(1975), str. 163 3 Kammen, Carol. On Doing Local History. Walnut Creek: Altamira Press, 2003. str.72. 2

KRPAN SMILJANEC 53

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

„Heimat“ 1900. godine nastao cijeli pokret, stoga se tamo lokalna povijest pod nazivom „Heimatsgeschichte“ ili „Landesgeschichte“ uz lokalnu znanost („Landeskunde“), proučava na sveučilištima kao znanstvena disciplina. Ruskome kraevedenie-u odgovara slovenski pojam domoznanstvo4 koji datira iz 19. stoljeća i podrazumijeva interdisciplinarno istraživanje određenoga zemljopisnog područja s najširega općeg stajališta. Premda je sâm izraz zastario, u slovenskome jeziku se gotovo ne upotrebljava, zadržali su ga slovenski knjižničari. U knjižnicama je to posebna djelatnost koja obuhvaća prikupljanje, proučavanje, obradu i čuvanje knjižnične građe koja se odnosi na određeni zemljopisni teritorij. Tako Stavbar taksativno nabraja „domoznanske pojmove“: domoznanstvo, domoznanska djelatnost, domoznanska dokumentacija. M. Gedrih i B. Pogorec5 smatraju da ovaj slovenski pojam proizlazi iz njemačkoga „Heimatskunde“ i kao takav navodi se u Rječniku slovenskoga književnog jezika: domoznanstvo je „istraživanje, proučavanje uže domovine“, a u upotrebi je u slovenskoj knjižničarskoj zajednici jer „boljega nemaju“. Za G. Šiliha6 domoznanstvo je znanost koja se od drugih razlikuje po tome što je ograničena, na samo određeni dio zemaljske površine, njene prirodne karakteristike, ljude koji borave u njoj i njezinu povijest. U zapadnoj historiografiji začetak organiziranoga proučavanja lokalne povijesti smješta se u Francusku, gdje se 1929. godine zaslugom dvaju francuskih povjesničara Marca Blocha i Luciena Febvrea javlja tzv. Škola Anala ili Škola Annales. Naziv je dobila po časopisu Annales d'histoire économique et sociale, gdje se zagovara interdisciplinarni pristup u proučavanju lokalne povijesti usmjeren k sociologiji, geografiji, lingvistici, socijalnoj antropologiji, ekonomiji, a kasnije i socijalnoj povijesti. Za razliku od dotadašnjega tradicionalno narativnog izučavanja, naglasak se stavlja na problemski orijentiranu analitičku povijest te ukupnost ljudskih aktivnosti umjesto uglavnom političke povijesti. Anglosaksonsko područje koristi pojmove local history (premda se pojam javlja i u smislu local history collection – zavičajna zbirka), local history study, local history science, pogotovo nakon šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, kada proučavanje lokalne Šuler Pandev, Simona; Vončina, Simona. Domoznanstvo in posebne zbirke v koroški osrednji Knjižnici dr. Franca Sušnika. // Knjižnica, 49, 3( 2005), str. 68. 5 Gedrih, Mojca; Pogorelec, Breda. Pomenski obseg in raba besede domoznanstvo, domoznanski . URL: http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-U2F28QZ2 (2016-03-16) 6 Šilih, Gustav. O pouku domoznanstva.// Pedagoški zbornik 2 (1955), str. 83. 4

KRPAN SMILJANEC 54

KNJŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

288

povijesti postaje izuzetno popularno, kako među amaterima-istraživačima, tako i povjesničarima-profesionalcima. Za osnivača lokalne povijesti u Velikoj Britaniji drži se William George Hoskins7 koji se zalagao za istraživanja o načinu života ljudi i prošlosti, njihovim kućama, namještaju, hrani i piću, standardu zdravlja, obrazovanju, poslu i zabavi te je ta saznanja kasnije pretočio u konceptualizaciju izgubljenoga društva kojega bi povjesničari mogli i trebali obnoviti. Ustanovio je i da dokumentarni izvori sami nisu dovoljni, tj. ne daju cijelu priču. Da bi se shvatila jedna zajednica u svome entitetu, potreban je širi raspon izvora i ideja. Upravo poput Analista, Hoskins je stajao na temeljima socijalne povijesti8 i na velika je vrata uveo u britansku lokalnu povijest. Teorijska izučavanja postavki lokalne povijesti, generalne smjernice za njezino izučavanje, u Hrvatskoj, za razliku od anglosaksonskoga područja, nikada nisu postavljene. Izuzev nekolicine autora (npr. Miroslava Bertoša i njegovih Izazova povijesnog zanata9), popularnost je lokalne povijesti u Hrvatskoj ostala zanemarena. Gotovo jedini priručnik, ali namijenjen knjižničarima, koji daje smjernice u tome smislu, jesu Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu.10

Metode istraživanja lokalne povijesti Lokalna je povijest grana povijesti, stoga se u njezinim istraživanjima potrebno služiti znanstvenim metodama istraživanja, a koje Dročić11 kategorizira u dvije skupine: opće metode znanstvenoga rada (metode koje se upotrebljavaju, kako u povijesnome istraživanju, tako i u cijeloj znanosti) te specifične metode koje koristi gotovo isključivo povijesna znanost. Osim znanstvenih metoda, Žugaj12 govori i neznanstvenim metodama kojima se može doći do određenih informacija. To su metode ustrajnosti i inercije, metoda autoriteta te metoda intuicije. Hoskins, William George. The making of the english landscape. London: Hodder & Stoughton Ltd, 1955. Socijalna povijest koja se često naziva i nova socijalna povijest, grana je povijesti koja proučava život „običnih“ ljudi. 9 Bertoša, Miroslav. Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2002. 10 Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (201603-18) 11 Dročić, Josip. Metode povijesne znanosti: diplomski rad. Osijek: Filozofski fakultet, 2013. 12 Žugaj, Miroslav. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Samobor: „Zagreb“, 1989. str. 153 7 8

KRPAN SMILJANEC 55

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

U istraživanju prošlosti mogu se koristiti gotovo sve znanstvene metode, a što najizravnije ovisi o problemu i predmetu istraživanja, odnosno postavljenoj hipotezi.13 Uobičajena je primjena općih znanstvenih metoda: induktivne-deduktivne, analizesinteze,

apstrakcije-konkretizacije,

deskripcije,

komparativna

metoda,

metoda

kompilacije, metoda analize sadržaja, metoda mozaika, studija slučaja, statistička metoda, povijesna metoda te narativna metoda. „Svaka znanstvena disciplina razvija metode istraživanja prema specifičnostima predmeta kojim se bavi“.14 Tako i povijest, kao znanstvena disciplina, razvija svoje metode kojima dolazi do spoznaje o prošlim događajima. Povijest se može definirati kao „točno saznanje o onome što se dogodilo“.15 Metoda kojom se ona služi kako bi došla do toga saznanja jest povijesna metoda, koja uzima u obzir posebno neke činioce, kao kronologiju, razvoj, uzrok, posljedicu. Glavni instrument postizanja toga jesu raznovrsni spisi i dokumenti. Kao posebne metode povijesne znanosti mogu se izdvojiti: genealoška metoda, metoda “reprezentativne kapi”16 te usmena povijest. Uz navedene, u povijesnim istraživanjima lokalne povijesti mogu se upotrijebiti metode anketiranja, ispitivanja te sustavnoga opažanja.

Usmena povijest – metoda i izvor usmene povijesti Poseban naglasak, kao nažalost nedovoljno primjenjivanoj u Hrvatskoj, stavlja se na usmenu povijest, neovisno o njezinoj definiciji (neusuglašenosti teoretičara) kao metode ili tehnike, ali svakako izuzetno značajnoj u istraživanju lokalne povijesti. Pitanje iskoristivosti metode usmene povijesti kao izvora informacija u okviru djelatnosti zavičajne zbirke narodne knjižnice bilo je predmet rasprave na 7. Savjetovanju za narodne knjižnice održanome u Šibeniku 2009. godine kada je u izlaganju o usmenoj povijesti

Zelenika, Ratko. Znanost o znanosti. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta, 2004. str. 345 Mejovšek, Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap; Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2003. str. 18 15 Nikić, Andrija.Nastanak znanstvenog djela ili Metodologija. Mostar: Franjevačka knjinica i arhiv, 2002. str. 54 16 Vekarić, Nenad. Metoda „reprezentativne kapi“ i genealoška metoda u povijesnoj demografiji.// Povijesni prilozi, 39(2010), str. 24 13 14

KRPAN SMILJANEC 56

KNJŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

288

autorica usmenu povijest okarakterizirala kao ne(na)pisanu povijest govoreći o njezinoj (mogućoj) ulozi i primjeni u okviru djelatnosti zavičajne zbirke.17 Kroz intervjue usmene povijesti pripadnici radničke klase, mali ljudi, članovi manjinskih zajednica opisuju svoja iskustva i nude vlastitu interpretaciju povijesti. Intervjui dokumentiraju određene aspekte povijesnoga iskustva koji bi bili mimoiđeni u drugim izvorima, a odnose se na osobne odnose, život i rad obitelji predstavljenih subjektivno. Narator, ne samo da se prisjeća prošlosti, nego iznosi svoju interpretaciju povijesti tako da sudionici projekta usmene povijesti mogu i povjesničar i povijesni izvor. Najupečatljiviji doprinos usmene povijesti vidljiv je u povijesti obitelji. Bez nje bi povjesničari vrlo malo mogli saznati o odnosima obitelji sa susjedima, rodbinom ili međusobnim odnosima. Upotrebom intervjua usmene povijesti moguće je razviti cjelovitiju obiteljsku povijest, uzroke i posljedice njezinih promjena tijekom vremena. Danas je usmena povijest ustanovljena kao poddisciplina povijesti, nastali rezultati prihvaćeni su kao kategorija arhivskih zapisa, a njezine metode prihvaćene u humanističkim i društvenim znanostima. Usmena povijest bilježi životne priče i osobna iskustva koja, ako ne budu zabilježena, predstavljat će veliki gubitak za dublje razumijevanje naše prošlosti i interpretacije sadašnjosti.18 Usmeno svjedočanstvo uhvaćeno u intervjuu usmene povijesti značajna je kategorija zapisa koja se, u svrhu rekonstrukcije povijesti, ne razlikuje od drugih arhivskih zapisa. Suvremeni digitalni projekti usmene povijesti téžē interdisciplinarnosti. Uključuju istraživačke metode usmene povijesti, multimedijske produkcije, baštine i turizma, arhivistike, očuvanja, povijesti, socijalne povijesti, etnologije, sociologije, marketinga i mnoge druge. Usmenoj povijesti kao metodi „na teret“ se stavljaju i brojne zamjerke kao što su nesavršenost ljudskoga pamćenja, neobjektivnost, necjelovitost transkripata itd. Kao odgovor, može se reći da intervjui usmene povijesti nisu necjelovitiji, dvoznačniji ili s više pogrešaka, nego što ih se može naći npr. u dnevniku ili autobiografiji. Prednost intervjua jest mogućnost postavljanja dodatnih pitanja ispitaniku u svrhu razjašnjavanja, dobivanja

Krpan Smiljanec, Marina. Ne(na)pisana povijest: uloga zavičajne zbirke u očuvanju živuće povijesti.// Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama: zbornik radova 7. Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2011., str. 211-221. 18 Chamberlain, Mary ; Thompson, Paul. Narrative and Genre. London; New York: Routledge, 1998. Watson, Roxanna. Southeast Asian Lives: Personal Narratives and Historical Experience. Singapore: National University of Singapore Press and Ohio; University Press, 2007. 17

KRPAN SMILJANEC 57

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

dodatnih informacija što je nemoguće kod dnevnika ili autobiografija. Vrijednost podataka dobivenih putem usmene povijesti moguće je dalje verificirati kao što je demonstrirao Trevor Lummis19 povezivanjem onoga što ispitanik jest ili nije rekao. Nadalje, cilj intervjua nije postizanje ujednačenosti usmenih i pisanih izvora, nego njihovo sagledavanje kao dva različita pristupa u istraživanju prošlosti jer pisana je riječ statična, a izgovorena prolazna. Ipak, neosporna činjenica jest da je upravo intervju usmene povijesti jedini izvor informacija o istraživanoj temi.

Mrežna stranica kao model prezentacije i komunikacije lokalne povijesti U hrvatskome knjižničarstvu do unazad su petnaestak godina bili uvriježeni tradicionalni oblici prezentacije i komunikacije zavičajne povijesti utemeljeni na građi zavičajne zbirke u vidu izložbi, predavanja, seminara, radionica te kroz tiskanu izdavačku djelatnost. Suvremeno doba otvorilo je vrata elektroničkim oblicima komunikacije, prezentirajući izvornu digitalnu građu (digitaly born) ili digitaliziranu građu, kroz mrežne stranice, virtualne izložbe, društvenih mreža, blogova, wiki servisa, newslettera, e-knjigâ. Oba oblika imaju svoje prednosti i nedostatke. Tako su stari (tradicionalni) mediji jednosmjerni, njihovi korisnici pasivni, a poruke fiksirane, dok su novi dinamičniji, dvosmjerni (mogu uključiti korisnika), a sadržaji mijenjati, nadopunjavati, koristiti višekratno i na razne načine, prilagođavati potrebama te agregirati u druge medije. Elektronički oblici komunikacije omogućavaju putovanje kroz prostor i vrijeme (dostupnost informaacija sa svakoga mjesta i u svakome trenutku), ali ne daju osjećaj teksture, trodimenzionalnosti ni olfaktivnosti. Nadalje, na primjer, elektronička (virtualna) izložba jest „usamljena“ aktivnost (svaki „posjetitelj“ sâm sjedi pred zaslonom svoga računala), dok je posjet tradicionalnoj izložbi društvena aktivnost s mogućnošću dijeljenja ideja, mišljenja, iskustava. Najčešći elektronički oblik prezentacije i komunikacije lokalne povijesti u knjižnicama jest mrežna stranica. Mrežna stranica zavičajne zbirke čini digitalni baštinski proizvod koji treba biti usmjeren na zadovoljavanje potreba korisnika. Digitalni baštinski proizvod nastaje u procesu u kojemu se od analogne baštine dolazi one do digitalne, kulturne. Sam proces digitalizacije zahtijeva postojanje analogne građe, dobro razrađen 19

Lummis, Trevor. Listening to History: The Authenticity of Oral Evidence. London: Hutchinson, 1987.

KRPAN SMILJANEC 58

KNJŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

288

plan digitalizacije koji se provodi u tri radna procesa: pripremni postupak s brojnim aktivnostima od kadrovskoga ekipiranja, istraživanja postojanja/nepostojanja autorskih zapreka, suradnju s drugim ustanovama itd., samu realizaciju aktivnosti s odabirom i evaluacijom građe, skeniranjem, pridruživanjem metapodataka i dodatnih tekstova koji detaljnije objašnjavaju jedinicu građa te u konačnici osiguranjem dostupnosti i korištenja zavičajnih sadržaja. Da bi mrežna stranica odgovorila svome zadatku, mora ispuniti nekoliko kriterija. Mrežna stranica treba biti upotrebljiva, a upotrebljivost se može definirati kao atribut koji se odnosi na način koliko se nešto može koristiti na lakši način, odnosno koliko brzo pojedinci mogu naučiti nešto upotrebljavati, koliko su učinkoviti koristeći to, koliko je pamtljivo te koliko to korisnici vole upotrebljavati. Mrežna stranica podliježe estetskom kriteriju u smislu prikazivanja slika, multimedijskih sadržaja, upotrebe boja i njihov raspored na ekranu, potrebu razbijanja velikih blokova teksta uz zadržavanje bijelih područja, kao i pravilima o veličinama i tipu fonta. Potrebno je da sadržaj stranice bude logički organiziran kako bi korisnicima omogućio brzo pronalaženje informacija. Iz toga razloga stranice trebaju imati jasnu vizualnu hijerarhiju, s najvažnijim informacijama na njezinu vrhu. Time se omogućava vidljivost primarnoga sadržaja na početnome ekranu jer mnogi korisnici nisu skloni pretraživanju izvan početne stranice. Nije preporučljiva stranica na kojoj je potrebno mnogo pomicanja (eng. scrolling), a pogotovo ne horizontalnoga. Budući da je čitanje s ekrana 25% sporije nego s papira, potrebno je učiniti napore u smislu ograničavanja količine teksta na zaslonu na način da se tekst organizira u manje odjeljke, podnaslove i zatamnjeni tekst. Veličina znakova također utječe na čitljivost, tako da J. Nielsen i H. Loranger20 za stranicu preporučuju veličinu znakova 12-15, što omogućava starijim korisnicima i korisnicima s problemima u vidu korištenje sadržaja. Upotreba jakih kontrastnih boja poboljšava čitljivost; npr. crni tekst na bijeloj podlozi. Jezik izražavanja na stranici treba biti usmjeren na sve vrste korisnika s različitim čitateljskim sposobnostima, što znači da treba biti jednostavan, kratkih rečenica. Navigacija korisnicima pomaže u orijentaciji unutar stranice, stavljajući im na znanje u kome smjeru dalje mogu pretraživati i koje područje već jesu pretražili. Dostupnost informacija za sve korisnike važan je element knjižničnih usluga i uključen je u brojne svjetske, europske i državne strategije. Smjernice za dostupnost donio je World 20

Nielsen, Jacob; Loranger, Hoa. Prioriziting Web usability. str. 133.

KRPAN SMILJANEC 59

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Wide Web konzorcij21 s brojnim aspektima o kojima autori mrežnih stranica trebaju voditi računa, a koji su podijeljeni u tri skupine te se odnose na mogućnost primjene teksta za medije, upotrebu boja, uvjete koji utječu na to kako korisnici percipiraju i surađuju s World Wide Webom. Uključuju također utjecaj na vid, korisnike s auditivnim, vizualnim, motoričkim te kognitivnim smetnjama. Stoga svaki zvučni zapis mora pratiti alternativni tekst (zbog korisnika s auditivnim smetnjama), a zbog korisnika s motoričkim smetnjama reducira se upotreba miša. Korisnici kritički procjenjuju vrijednost informacija nađenih na mrežnoj stranici. To uključuje procjenu raznih aspekata kao što je aktualnost informacije, autorstvo sadržaja te vjerodostojnost autora. Aktualnost mrežne stranice može se procjenjivati i putem datiranja svake mrežne stranice, što uključuje informaciju o tome kada je stranica posljednji put modificirana ili kada su dodani novi sadržaji. Datiranje stranice značajan je podatak jer nedatirana informacija može biti beskorisna, netočna ili varljiva. Slabo održavanje stranice, kao npr. postojanje nepostojećih poveznica, stvara loš dojam o cijeloj knjižnici te korisnike može navesti na pitanje o vrijednosti drugih sadržaja.

Prezentacija i komunikacija zavičajne građe – na primjeru efemerne građe i razglednice Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama građu zavičajne zbirke sistematiziraju u osam temeljnih skupina22: tiskane publikacije (monografske, serijske publikacije, sitni tisak), rukopisna građa, polupublikacije, kartografska građa, notna građa, audio, vizualna i audiovizualna građa, elektronička građa i preformatirana građa koja, uz usmenu povijest, čini okosnicu istraživanja lokalne povijesti. Kao specifičnu građu lokalnoga značaja, ali i posjedovanja, a nedovoljno digitalno prezentiranu i komuniciranu, izdvaja se efemerna građa i razglednice koju hrvatske Preporuke ubrajaju u vizualnu građu.

World Wide Web Consortium. Web Accessibility Initiative. URL: http://www.w3.org/TR/WAI/ (201603-10) 22 Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu str. 6-8. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf 21

KRPAN SMILJANEC 60

KNJŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

288

Efemerna građa Efemeran (grč. Φήμερα) suvremeni rječnici definiraju kao „onaj koji je kratkotrajan, privremen i prolazan, tj. bez trajnije vrijednosti i beznačajan“. Upravo ta kratkotrajnost, (a s time u vezi i beznačajnost) odredila je pojam efemerne građe kao specifične skupine publikacija. Efemera je „minorni protočni dokument svakidašnjega života“23, premda se ne može svaka efemera sagledavati kao minorna građa ili građa prolazne vrijednosti. Upravo takva kontradiktorna karakteristika efemere, njezina disproporcionalna važnost kao i svojevrsna ranjivost, partikularna izravnost povijesnog izvora koja proizlazi iz specifičnosti vremena nastanka, značajni su razlozi potrebe njihova sakupljanja i očuvanja. Njezina važnost proizlazi i iz dokumentarnosti događaja koji su također efemerni, često se događaju, ali nisu zabilježeni. Kao svjedočanstvo događaja, efemera je fragmentarna, sadrži referencijalne elemente i prisvajanje svrsishodnoga diskursa. Referentnost iskazuje kroz znakove, riječi i slike. Premda fragmentarna, može se odnositi na druge jedinice zbirke. U knjižnicama se najčešće sagledava u svojemu pluralitetu, pohranjena u mapama koje čine skupinu informacija o njoj po određenim kriterijima. Individualno, jedinice efemere mogu se činiti trivijalnima i perifernima, ali kumulativno one mogu bacati vrlo eksplicitno svjetlo na povijest, dajući, ne samo činjenične detalje, nego i atmosfersku i evokativnu poveznicu s prošlošću. Može se sagledavati kao tekstualni i vizualni sadržaj. Njezin sadržaj može biti konvencionalan, ali i vrlo zgusnut izvor informacija koji se može iščitavati kao vizualna umjetnost ili jednostavna tiskarska tradicija. Često se besplatno ili vrlo jeftino raspačava, distribucija je izravna (po sistemu „sâm svoj majstor“), dostupna je u kontekstu događanja, namijenjena užem krugu korisnika (za razliku od npr. knjige). Značenje pojedine jedinice efemerne građe može se u potpunosti vrednovati u kontekstu lokalne (prostorne, povijesne, kulturne) cjeline.

23Twyman,

Michael. The long term significance http://rbm.acrl.org/content/9/1/19.extract (2016-03-05)

KRPAN SMILJANEC 61

printed

ephemera.

URL:

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 1. Primjer efemerne građe – promotivni letak

Razglednice Razglednica je dopisna karta sa slikom, fotografijom ili crtežom, a razvila se iz poštanske dopisnice koja prvotno nije imala ilustraciju. Do pojave dopisnice, pisma su se uvijek slala u zapečaćenoj omotnici. Godine 1869. na inicijativu je dr. Emanuela Hermana24 u poštanski promet Austro-Ugarske Monarhije uvedena vrsta otvorenoga pisma bez omotnice koje je nazvano dopisnica, odnosno Correspondenz – Karte. U Ugarskoj se na dopisnici nalazio natpis na dva jezika, njemačkome i mađarskome (Levlezö Lap). U početku je razglednica na poleđini imala samo prostor za adresu, a na prednjoj je strani bila ilustracija koja je obuhvaćala trećinu prostora, dok je ostatak bio namijenjen pisanju poruke. S vremenom je ilustracija počela zauzimati sve veći dio prednje strane, a dio za pisanje poruke sužavao se ispod ilustracije. Oblik razglednice u kojemu jedna polovica poleđine služi za adresu primatelja i marku, a druga za poruku primatelju, prihvaćena je 1906. godine u Rimu od zemalja članica Svjetske poštanske unije. Navedeni podaci važni su za datiranje razglednice ukoliko to nije moguće datiranjem samoga pošiljatelja ili žigom pošte.

The history of postcards. URL: http://www.emotionscards.com/museum/historyofpostcards.htm (2016-03-04) 24

KRPAN SMILJANEC 62

KNJŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

288

S deltiološkog25 aspekta, razglednicu možemo sagledavati u nekoliko razina. Ispisivanjem poleđine, razglednica je komunikacijski medij, a njezinim primitkom komunikacija se u tome trenutku ostvaruje. Grafički (slikovni) dio razglednice govori o kulturi vremena u kojemu je nastala i o mjestima koje prikazuje. Osim komunikacijskoga i slikovnoga svojstva, ona je dokument javne i obiteljske povijesti. Javna povijest sadržana je u podacima zabilježenim na aversu, dok kao dokument obiteljske povijesti govori o obiteljskim odnosima, vezama, putovanjima. Kao tiskarski proizvod, često sadrži ime tiskara/nakladnika i time je izvor informacija o tiskarskoj djelatnosti. Otkad je 1886. godine njezin opticaj odobrila Univerzalna poštanska unija, postala je neprocjenjivim izvorom filatelističkih istraživanja. Kroz primjer jedne personalizirane razglednice poslane iz Klanjca (Mihović Dol), ilustrirane su navedene razine te samo natuknuta priča koja se dalje može dokumentarno razvijati.

Slika 2. i 3. Razglednica Klanjec: avers i revers Na aversu razglednice u prvome planu prikazan je cijeli lik muškarca obučenoga u zimski kaput i pripadajuće čizme koji se lijevom rukom oslanja na kuhinjsku stolicu. U drugome planu, iza glave muškarca, na grubo ožbukanome zidu nalazi se slika na kojoj se razabire utvrda na vrhu brijega. Treći plan, u gornjem desnom uglu, donosi dio stabla iz Deltiologija – znanost o proučavanju i sakupljanju razglednica. Pojam je skovao prof. Randall Rhoades iz SAD-a 1945., ali je trebalo proći čak 20 godina do pojave pojma u rječnicima. 25

KRPAN SMILJANEC 63

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

dvorišta, čime je autor želio ukazati da je scena postavljena u vanjskome ambijentu. Revers je vertikalnom crtom podijeljen na dva dijela: prostor za adresu te za sam tekst. Razglednica je upućena Štefici Kolarić-Kišur, supruzi odvjetnika Kolarić-Kišura u Zagrebu, Jurišićeva ulica, dok se kućni broj ne navodi. Pečat preko poštanske marke uglavnom je nečitljiv, jedino se u donjem dijelu naslućuje ime Klanjec pisano ćirilicom. Tekst poruke glasi: Mihanovićdol, 1.12.1927. Mila Štefice, evo ti šaljem sebe sa gradom Cesargradom, kako je izgledao god. 1561. prije seljačke bune koja ga je razvalila. Valjda se još sjećaš kada smo nas dva na ovoj gradini bili i ruševine razgledavali. Ja sam tu gradinu u god. 1922. na zidu sa dvorišne strane kuće narisao nešto iz pamćenja od prije 50 godina, nešto iz zemljanih zidina, a ostalo iz Klaićeve povijesti napisane u „Kolu“… (dalje teško čitljivo; u potpisu vjerojatno: „tetak“) Budući da u adresi nije naveden kućni broj nego samo ulica, razvidno je u riječ o uglednoj osobi, što potvrđuje objašnjenje „supruga odvjetnika…“. Može se pretpostaviti da je u pitanju Rudolf Kolarić-Kišur – odvjetnik i književnik (1882-1938.). Radi se o obitelji koja je, za pretpostaviti, bila u rodbinskoj vezi s književnicom Zlatom Kolarić-Kišur, a što potvrđuje i jedan dokument u kojeme se kao prijatelji i članovi obitelji navode Zlata i Štefica Kolarić-Kišur, obje iz Zagreba, Trenkova ulica. Istraživanjem je otkrivena kuća u Klanjcu koja je predmet razglednice, ali ne i veza obitelji Kolarić-Kišur s vlasnicima kuće, koja je zasigurno postojala i koja bi trebala biti predmetom daljnjega istraživanja.

Zaključak Lokalna je povijest srž, temelj svake zavičajne zbirke kao baštinskoga dijela knjižnice. Budući da je lokalna povijest znanstvena disciplina, njezinu izučavanju treba pristupiti kao takvoj, primjenjujući razne znanstveno-istraživačke metode. Zadatak zavičajnih zbirki nije samo ciljano, promišljeno i plansko prikupljanje i stručna obrada građe, nego i široka dostupnost sadržaja koja se ostvaruje prezentacijom na mrežnim stranicama knjižnice, odnosno zavičajne zbirke. Cilj joj je trajno osigurati izvore za proučavanje lokalne materijalne i duhovne kulture kako bi se omogućio istraživački rad o svim aspektima života nekoga kraja.

KRPAN SMILJANEC 64

KNJŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

288

Zavičajne zbirke, ne samo da skupljaju, obrađuju, pohranjuju, istražuju i interpretiraju građu o lokalnoj povijesti, nego j prezentiraju i komuniciraju. Donedavne tradicionalne oblike prezentacije i komunikacije (predavanja, izložbe, radionice i sl.), zamijenili su elektronički koji prezentiraju izvornu digitalnu građu ili digitaliziranu građu kroz mrežne stranice, virtualne izložbe, društvene mreže, blogove, wiki servise, newslettere, e-knjige itd. Autorica je posebnu pozornost iskazala u odnosu na metodu usmene povijesti koja se u hrvatskim knjižnicama gotovo ne primjenjuju, a teorijski i ne istražuju u Hrvatskoj, kao i na efemernu građu. Usmena povijest jedan je od temelja socijalne povijesti lokalne zajednice, iskaz javnoga pamćenja, i kao takva trebala bi naći svoje mjesto u knjižnicama. Strana iskustva ukazuju na postojanje nacionalnih društava usmene povijesti te njihovu suradnju s knjižnicama. Jedinice efemere mogu se činiti trivijalnima i perifernima, ali kumulativno, one mogu bacati vrlo eksplicitno svjetlo na povijest, dajući, ne samo činjenične detalje, nego i atmosfersku i evokativnu poveznicu s prošlošću. U ostvarivanju ciljeva zavičajnih zbirki krucijalnu ulogu ima zavičajni knjižničar koji nije samo sakupljač, promotor i istraživač, nego je njegov iznimno važan zadatak interpretacija građe, za koju nije uvijek potreban veliki broj jedinica. Dovoljna je jedna, npr. efemerna jedinica građe kao osnova za nastajanje čitave priče. Motiviranost i posvećenost radu u zavičajnoj zbirci neophodan su preduvjet za knjižničara. Osim navedenih osobina, multidisciplinarna znanja i sposobnosti knjižničara određivat će njegov pristup u izgradnji fonda. Za stjecanje tih znanja neophodno je dodatno obrazovanje, ali i stalna suradnja s lokalnim muzejima i arhivima.

Literatura: Bertoša, Miroslav. Izazovi povijesnog zanata: lokalna povijest i sveopći modeli. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2002. Chamberlain, Mary ; Thompson, Paul. Narrative and Genre. London; New York: Routledge, 1998. Dročić, Josip. Metode povijesne znanosti: diplomski rad. Osijek: Filozofski fakultet, 2013. Gedrih, Mojca; Pogorelec, Breda. Pomenski obseg in raba besede domoznanstvo, domoznanski URL: http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-U2F28QZ2 (2016-0325)

KRPAN SMILJANEC 65

288

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Hoskins, William George. The making of the english landscape. London: Hodder & Stoughton Ltd, 1955. IFLA: Geneaology and Local History Section. URL: http://www.ifla.org/geneaology-andlocal-history (2016-03-19) Kammen, Carol. On Doing Local History. Walnut Creek: Altamira Press, 2003. Lummis, Trevor. Listening to History: The Authenticity of Oral Evidence. London: Hutchinson, 1987. Mejovšek, Milko. Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko : Naklada Slap ; Zagreb : Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 2003. Nikić, Andrija. Nastanak znanstvenog djela ili Metodologija. Mostar: Franjevačka knjižnica i arhiv, 2002. Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf (2016-03-18) Reed, Michael. Local History Today – Current Themes and Problems for the Local History Library.// Journal of Librarianship 7, 3(1975), str. 161-181. Šilih, Gustav. O pouku domoznanstva.// Pedagoški zbornik 2 (1955), str. 82-101. Šuler Pandev, Simona; Vončina, Simona. Domoznanstvo in posebne zbirke v koroški osrednji Knjižnici dr. Franca Sušnika. // Knjižnica, 49, 3( 2005), str. 67-80. The history of postcards. URL: http://www.emotionscards.com/museum/historyofpostcards.htm (2016-03-04) Twyman, Michael. The long term significance of printed ephemera. URL: http://rbm.acrl.org/content/9/1/19.extract (2016-03-05) Vekarić, Nenad. Metoda „reprezentativne kapi“ i genealoška metoda u povijesnoj demografiji, Povijesni prilozi, 39 (2010) Watson, Roxanna. Southeast Asian Lives: Personal Narratives and Historical Experience. Singapore: National University of Singapore Press; Ohio University Press, 2007. Zelenika, Ratko. Znanost o znanosti. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta, 2004. Žugaj, Miroslav. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Samobor : "Zagreb", 1989.

KRPAN SMILJANEC 66

ZAGRABIENSIA Zavičajna zbirka Gradske knjižnice u Zagrebu ZAGRABIENSIA - Local collection of the Zagreb City Library Dubravka Petek Knjižnice grada Zagreba dubravka.petek@kgz.hr

Broj bibliografske jedinice

289 UDK /UDC 027(497.521.2) Pregledni rad / Review article

Sažetak Ovaj rad ukratko prikazuje historijat zavičajne zbirke Zagrabiensia, strukturu i uređenost njezina fonda, smještaj i opremljenost te današnju djelatnost zbirke koja uvažava i uključuje suvremene digitalne tehnologije. Prikazano je i nekoliko izabranih primjeraka posebno vrijedne građe. Ključne riječi: Zagrabiensia, zavičajna zbirka, Gradska knjižnica, Zagreb Summary This paper briefly presents the history of the local Zagrabiensia collection, the structure and arrangement of its fund, its accommodation and equipment, as well as the current activity of a collection that recognizes and incorporates contemporary digital technologies. The paper presents several pieces of highly valuable material. Keywords: Zagrabiensia, heritage collection, public library, Zagreb

PETEK 67

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Uvod Osvješćivanje vlastita kulturnog identiteta preduvjet je za dijalog s drugim kulturama. U tome smislu donesena je, početkom 1996. godine, na Generalnoj sjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Preporuka 1283. o povijesti i učenju povijesti u Europi. Baštinske ustanove, u koje spadaju i knjižnične zavičajne zbirke, u velikoj mjeri mogu pridonijeti toj zadaći. Slavko Dakić u svojoj knjizi Zavičaj i amen, opisuje zavičaj kao egzistencijalni prostor. Također govori o urbanom trajanju i urbanom dostojanstvu Zagreba kao i njegova povijesnog, kulturnog i graditeljskog kontinuiteta. “To 'dugo trajanje' Zagreba, brojnošću i gustoćom obilježja kulture i povijesti, od pretpovijesti do naših dana, pokazuje Zagreb kao osobito vrijednu, raznoliku i bogatu povijesnu sredinu… Zagreb je pravi primjer, ne grada bogatog baštinom, već grada – baštine.”1 Zavičajna zbirka Zagrabiensia čuvar je knjiga i drugih dokumenata koji svjedoče o tome dugom trajanju grada Zagreba. Dragocjen je izvor za proučavanje svih aspekata povijesti grada. Međutim, ona je i sama dijelom te kulturne baštine i svjedokom pisane i tiskane kulture grada. Korištenje suvremenih tehnologija u smislu izrade elektroničke baze podataka, elektroničkih inventarnih knjiga, mrežnih kataloga i digitalizacije građe, uvelike olakšava dostupnost podataka o građi zbirke te omogućava uvid u konkretne jedinice građe preko posebnoga portala Digitalizirana zagrebačka baština.

Povijest zbirke Tijekom više od stotinu godina svojega postojanja, zbirka Zagrabiensia mijenjala je opseg i sadržaj svojega fonda, lokacije i način poslovanja, ali ne i matičnu ustanovu u čijem se okrilju nalazi od svojega utemeljenja do danas: Gradsku knjžnicu u Zagrebu. 7. prosinca 1907. godine Družba Braće Hrvatskoga Zmaja – Emilij Laszowski, Velimir Deželić i Stjepan Širola – utemeljili su Knjižnicu slobodnoga i kraljevskoga glavnog grada Zagreba (danas Gradska knjižnica), Gradski muzej (danas Muzej grada Zagreba) i

Dakić, Slavko. Zavičaj i amen. Zagreb : Horetzky, 1994.

PETEK 68

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

289

Arhiv slobodnoga i kraljevskoga glavnog grada Zagreba ((danas Državni arhiv u Zagrebu).2 U to vrijeme Zagreb je glavni grad Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Iso Kršnjavi, koji je u to vrijeme u zagrebačkome gradskom zastupstvu zastupnik u kombiniranome građevno-gospodarskom odboru, nastavlja provoditi, zajedno s Hermanom Bolléom, svoje urbanističke vizije i modernizacijske građevne intervencije, a mišljenja Zagrepčana o tim zahvatima u velikoj su mjeri podijeljena. Jedan od tih planiranih zahvata posredno je utjecao i na odluku o utemeljenju Gradske knjižnice; želeći spasiti Kamenita vrata, koja su tadašnji urbanisti željeli srušiti, članovi Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja predlažu Gradskom poglavarstvu da se u kuli iznad tih srednjovjekovnih gradskih vrata smjesti knjižnica. Zamisao za utemeljenje Gradske knjižnice već je otprije postojala, ali je mogućnost odluke o rušenju Kamenitih vrata ubrzala inicijativu Družbe. Gradsko poglavarstvo na čelu s gradonačelnikom Milanom Amrušem prihvaća zamisao, a prvi ravnatelj Gradske knjižnice postaje dr. Velimir Deželić. Emilij Laszowski ravnatelj je Gradske knjižnice od 1908. godine.3 Prema inicijalnome razgraničenju fondova Gradske knjižnice i Muzeja grada Zagreba, bilo je zamišljeno da muzej prikuplja predmete, a knjižnica tiskanu građu.4 Naši su utemeljitelji već na samome početku osmislili tri zbirke starih i rijetkih knjiga te počeli izdvajajati knjige za njih: Zagrabiensiu, Croaticu i Raru. Zbirka Zagrabiensia prikupljala je i pohranjivala najstarije tiskane knjige s područja Zagreba, Croatica sa širega hrvatskog područja, a Rara iz cijele Europe.

2 Širola, Stjepan. Družba

"Braće hrv. Zmaja" : godišnji prikaz : čitan u glavnoj skupštini dne 29. travnja 1908. Zagreb : Družba Braće hrv. Zmaja, 1908., str. 24-26. Širola, Stjepan. Naš kulturni rad : (1908.-1909.) : Godišnji prikazi "Braće Hrvatskoga Zmaja", Zagreb : Družba Braće hrv. Zmaja, 1910., str. 8-9. Izvješće gradskoga poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnoga i kralj. glavnoga grada Zagreba : Zagreb godine 1907. U Zagrebu : Knjigotiskara i litografija C. Albrechta (Maravić i Dečak), 1908., str. 17-18. Zapisnici skupština zastupstva slobodnoga i kralj. Glavnoga grada Zagreba držanih u godini 1907. Zagreb : Tiskarski i litografijski zavod C. Albrechta (Maravić i Dečak), 1907. Str. 47 Deželić, Đuro; Dora Sečić; Milovan Petković. Dr. Velimir Deželić stariji (1864.-1941.), Zagreb : Družba "Braća hrvatskoga zmaja", 2002., str. 144-146. Petković, Milovan. Emilij Laszowski Szeliga 1868.-1949., Zagreb : Družba "Braća hrvatskoga zmaja" , 2000., str. 126-144. 4 Stilinović, Milica. Knjižnica Muzeja grada Zagreba. // Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak... et al.] Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1957. Str. 69 3

PETEK 69

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

1911. godine Izvješće Gradskoga poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnoga i kraljevskoga glavnog grada Zagreba bilježi: „Posebne jur 1911. zasnovane zbirke: „Zagrabiensia“ („zagrebački tisci“) pak i „Croatica“ (hrvatske knjige štampane izvan Zagreba do 1835.) znatno su ove godine popunjene. Ima nade, da će se osobito zbirka „Zagrabiensia“ s vremenom tako popuniti da će pružati lijepu sliku zagrebačkog tiskarstva. Kod sabiranja ove zbirke ulaže se najveća pomnja.“5 1952. godine počinju se iz općega fonda Gradske knjižnice u posebnu zbirku izdvajati sve knjige, ali i raznovrsna neknjižna građa, koja se sadržajem odnosi na zemljopisnu, povijesnu, etničku, kulturnu, gospodarsku i političku cjelinu Zagreba, a po istim se kriterijima sustavno prikuplja i nova građa.6 Kriterij uvrštavanja u zbirku također je i zavičajna pripadnost autorâ gradu Zagrebu – uključeni su autori koji su bilo rođenjem, bilo značajnijim dijelom svojega životopisa vezani uz grad. Time je modificirano izvorno značenje i sadržaj zbirke te je formirana Zagrabiensia kao zavičajna zbirka u modernome smislu. U zbirku se također i dalje uvrštavaju starije tiskane knjige na području Zagreba, međutim, jedan dio onih najstarijih i najrjeđih prešao je u zbirku Rara, što vrijedi i za fond zbirke Croatica, koja se kao zasebna zbirka potpuno izgubila. Retrospektivnom nabavom zbirka Zagrabiensia i dalje se popunjava vrijednom građom nastalom u zagrebačkim tiskarama prije Ljudevita Gaja, tijekom 18. stoljeća, a to se osobito odnosi na govore i pastirska obraćanja zagrebačkih biskupa i kanonika, tiskane dokumente zagrebačke biskupije te na prigodne tekstove vezane uz pripadnike zagrebačkoga plemstva. „Zavičajnu zbirku čini prikupljena, sređena i obrađena tiskana građa i drugi nosioci informacija koji se svojim sadržajem odnose na određenu geografsku, političku, etničku, povijesnu, kulturnu i ekonomsku sredinu.“ 7

Izvješće Gradskoga poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnoga i kralj. glavnoga grada Zagreba : Zagreb godine 1912. Zagreb Dionička tiskara u Zagrebu, 1913. Str. 108 6 Polanski, Diana. Zavičajne zbirke u Hrvatskoj s osvrtom na najveću zavičajnu zbirku Zagrabiensia : diplomski rad, Zagreb, 1994. Vuković-Mottl, Srna. Zavičajna zbirka. // Upute za poslovanje narodnih knjižnica / uredila Aleksandra Malnar ; <autorice priloga Nada Gomerčić ... et al.> . Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996 Podatci su prikupljeni i uvidom u inventarne knjige zbirke Zagrabiensia, inventrne knjige općeg fonda Gradske knjižnice u Zagrebu, te u arhivu Gradske knjižnice u Zagrebu 7 Vuković-Mottl, Srna. Zavičajna zbirka. // Upute za poslovanje narodnih knjižnica / uredila Aleksandra Malnar ; <autorice priloga Nada Gomerčić ... et al.> . Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996. Str. 113 5

PETEK 70

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

289

„Zavičajna zbirka, dio nacionalnoga fonda za određenu sredinu, mora težiti cjelovitosti i mora sačuvati svu građu da bi se osigurali izvori za mnogostruka proučavanja materijalne i duhovne kulture zavičaja.“8 U tome je smislu Zagrabiensia, kao zavičajna zbirka grada Zagreba, knjižnična zbirka, ali je, zbog svoje duge tradicije i fonda koji datira od samoga utemeljenja njezine krovne i matične ustanove, ujedno i baštinska zbirka. Baštinska je i zbog sustavne retrospektivne nabave građe, koja dopunjava zbirku vrijednom tiskanom građom koja predstavlja knjižnu baštinu, ali i baštinu tiskane građe u širem smislu na području grada Zagreba.9 Zakonski temelji koji danas reguliraju status zavičajne zbirke jesu Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00) i Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99). U skladu s time, Gradska knjižnica, kao matična narodna knjižnica grada Zagreba, dužna je prikupljati, pohranjivati i stručno obrađivati tiskanu građu kao i građu na drugim medijima, koja je prema različitim mjerilima vezana uz područje grada Zagreba i predstavlja dokument njegove povijesti i postojanja.

Lokacije zagrabiensie i gradske knjižnice Zbirka Zagrabiensia promijenila je dosad, zajedno sa svojom matičnom ustanovom, tri lokacije, kako slijedi: Kula iznad Kamenitih vrata: od utemeljenja 7. prosinca 1907. do 1937. godine

Vuković-Mottl, Srna. Ibid. Bodiš, Maja, Dubravka Petek. Povelje zagrebačkih građanskih društava u zbirci Zagrabiensia // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (18 ; 24 ; Rovinj). Globalno i lokalno, lokalno i globalno - GLOCAL : teorijske postavke, razine opisa, istraživanja, standardi, smjernice, dobra praksa, projekti, programi / [18. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Rovinj, 26-28. studenoga 2014.] ; gošće urednice Drahomira Cupar i Alisa MartekArhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, 2014, 18 / ur. Gavranović, Drahomira, Martek, Alisa. Zagreb : Hrvatsko arhivističko društvo, 2015., Str. 61 - 88. 8 9

PETEK 71

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 1. Novinarski dom: od 1937. do 1995.

Slika 2. Starčevićev dom (zgrada na Starčevićevom trgu br. 6, djelo arhitekata Leona Hönigsberga i Julia Deutscha –1895.god.): od 1995. do danas

, Slika.3 Današnja lokacija zbirke Zagrabiensia

PETEK 72

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

289

Na ovoj lokaciji (sl. 3.) zbirka Zagrabiensia danas ima vlastiti prostor od cca 40 m2 podijeljen na radnu sobu i spremište. Visina prostora iznosi oko 4 m, a police i ormarići za pohranu smješteni su gotovo do stropa radi veće iskoristivosti prostora. Zirka posjeduje jedan ladičar za pohranu građe koja mora biti smještena u horizontalnome položaju zbog propisa o fizičkoj zaštiti građe posebnih vrsta, te jedan metalni ladičar-sef za pohranu najvrednijih jedinica građe, kao i za građu osjetljivu na svjetlost (stare fotografije i razglednice, koje se pospremaju u pergaminske vrećice zbog svojih kemijskih svojstava).

Fond Fond Zagrabiensie organiziran je prema vrstama građe i u skladu s tim upisuje se u tri inventarne knjige. Osim vrijedne knjižne građe, fond Zagrabiensie prava je riznica građe posebne vrste. Danas zbirka ima približno 13.800 jedinica knjižne građe, približno 3.000 jedinica grafičke građe (starih razglednica, fotografija i foto-albuma, albuma s fotografijama, grafičkih mapa, planova i nacrta grada, arhitektonskih nacrta) te približno 3.000 jedinica efemerne građe (sitnoga tiska – kazališnih i koncertnih programa, pozivnica, oglasa, letaka, knjižarskih i prodajnih kataloga, osobnih isprava, iskaznica, diploma, plaketa, memoranduma, računa, vrijednosnih papira, osmrtnica, proglasa, pamfleta, brošura, osobnih isprava, kalendara, plakata naglašeno informativnoga sadržaja, dopisnica, čestitki). Tu je i stotinjak jedinica AV-građe, a osobito je vrijedno istaknuti preko 50 povelja zagrebačkih građanskih društava iz 19. st. i prve polovice 20., koje se ističu, kako svojim grafičkim obikovanjem, tako i dokumentarno u javnoj upotrebi informativnom vrijednošću.10 Što se zastupljenosti jezika tiče, najbrojnije su knjige na hrvatskome jeziku, zatim s podjednakim udjelom slijedi građa na latinskome i na njemačkom jeziku11 jer je latinski bio službeni jezik zagrebačke biskupije i kasnije nadbiskupije, a njemački službeni jezik u

Bodiš, Maja; Dubravka Petek. Povelje zagrebačkih građanskih društava u zbirci Zagrabiensia // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (18 ; 24 ; Rovinj). Globalno i lokalno, lokalno i globalno - GLOCAL : teorijske postavke, razine opisa, istraživanja, standardi, smjernice, dobra praksa, projekti, programi / [18. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Rovinj, 26-28. studenoga 2014.] ; gošće urednice Drahomira Cupar i Alisa MartekArhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, 2014, 18 / ur. Gavranović, Drahomira, Martek, Alisa. Zagreb : Hrvatsko arhivističko društvo, 2015., Str. 61 - 88. 11 Navod prema uvidu u konkretan fond zbirke Zagrabiensia. 10

PETEK 73

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

javnoj upotrebi sve do 26. lipnja 1847., kada je Hrvatski sabor proglasio „narodni jezik“ – hrvatski – u svome Zakonskom članku X. diplomatičkim, tj. službenim.12 U Zagrabiensii su, kao kuriozitet, zadržane knjige na njemačkome i francuskom jeziku iz prvih zagrebačkih posudbenih knjižara Emila Hirschfelda, Leopolda Hartmanna i Jacobsa Prettnera. Jezgru fonda Zagrabiensie čini tiskana građa od tridesetih godina devetnaestoga stoljeća pa nadalje.

Obrada i uređenost fonda Građa se obrađuje u UNIMARC formatu, u sustavu Zaki Knjižnica grada Zagreba. Za svaku vrstu građe primjenjuju se odgovarajući standardi. Osobita pozornost posvećuje se normiranju korporativnih autorskih odrednica, tj. izradi korporativnih nadziranih pristupnica – naziva zagrebačkih ustanova i tijela javne uprave. Sva građa dobiva stručne oznake prema UDK sustavu, a u skladu se s tim i signira.

Djelatnost zbirke, organizacija rada i korištenje Zbirka ima vlastitu tekuću i retrospektivnu nabavu (putem antikvarijata). Korisnik može zatražiti konkretnu jedinicu građe iz zbirke ili naručiti tematsko pretraživanje. Tematsko pretraživanje može se naručiti osobno, dolaskom u radni prostor zbirke, ili popunjavanjem elektroničkog obrasca. Građa zbirke Zagrabiensia zaštićena je i ne posuđuje se, ali se može dobiti na uvid u zbirci ili se čitati u studijskoj čitaonici Gradske knjižnice. Najmanje jednom godišnje, tj. za Dan grada Zagreba, voditeljica zbirke priređuje studijsku izložbu u auli Gradske knjižnice, a jednom mjesečno postavlja manje tematske izložbe u izložbene vitrine u prostoru ispred zbirke. Te se male izložbe u prilagođenom obliku postavljaju i na mrežne stranice zbirke. Od 2008. godine zbirka Zagrabiensia sudjeluje u projektu digitalizacije Knjižnica grada Zagreba Digitalizirana zagrebačka baština http://kgzdzb.arhivpro.hr/. Na taj način omogućen je mrežni pristup odabranim jedinicama građe.

Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru = The Croatian language in the Croatian parlament / [Vlatko Pavletić, Nikša Stančić, Milan Moguš]. Zagreb : Narodne novine : Dom i svijet, 1997. 12

PETEK 74

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Sustavno i osmišljeno izdvajanju se vrijedne jedinica građe i uključuju u digitalizacijske projekte. Dosad je digitalizirano i dostupno na portalu 95 knjiga, 52 fotografije, 4 foto albuma, 32 razglednice i dopisnice te 21 jedinica sitnoga tiska. Prigodno se pripremaju i virtualne izložbe, koje tekstom i slikom na pristupačan način približavaju javnosti neku temu ili osobu značajnu za kulturnu povijest Zagreba, a omogućavaju i ulaz na portal Digitalizirane zagrebačke baštine poveznicama na izabrane jedinice građe. Tako je

dosad

postavljena

izložba

Stjepanu

Miletiću

https://issuu.com/knjinicegradazagreba/docs/stjepan_miletic_virtualna_izlozba,

dvije

izložbe o Antunu Gustavu Matošu https://issuu.com/knjinicegradazagreba/docs/antun_gustav_matos_virtualna_2014, i https://issuu.com/knjinicegradazagreba/docs/antun_gustav_matos_virtualna a

posebno

treba

istaknuti

izložbu

http://kgzdzb.arhivpro.hr/moderno_doba/,

Zagreb koja

na je

pragu

nastala

modernog

doba

temelju

građe

digitalizirane u okviru projekta Digitalizirana zagrebačka baština, a koja prikazuje razvitak glavnoga hrvatskog grada od šezdesetih godina 19. stoljeća do početka 20. stoljeća.

Odabrani primjerci Knjige Slob. i kr. zem. glavni grad Zagreb : od godine 1892. do godine 1902 : sastavljeno po službenim podatcima : s 6 portraita, 8 svietlotisaka, 11 slika i 2 chromoslike Zagreb : Nakladom tiskare C. Albrechta (Jos. Wittaseka), [1902?] 83 str., [14] listova s tablama : ilustr. ; 30 cm

PETEK 75

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 4.

Slika 5.

Slika 6.

PETEK 76

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

289

Kazališni almanak Zagreb : Uprava hrvatskog zemaljskog kazališta, 1895. Tiskara : Tisak Dioničke tiskare 15 cm izlazi godišnje, nastavlja se kao Kazališni godišnjak : za godinu ... (Zagreb. 1896-[19--?]) [Serijska publikacija]

Slika 7. Kazališni almanak

Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891. : sa 47 portraita i 22 slike / priredio Janko Ibler U Zagrebu : Tiskarski zavod "Narodnih novina", 1892.

Slika 8. Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba

PETEK 77

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Foto-albumi Krapek, Hinko. Jubilarna gospodarska šumarska izložba u Zagrebu : 1891. Karlovac ; Maribor : [s. n.], 1891 [1] foto-album, [36] fotografija ; 33x42 cm

Slika 9. Jubilarna gospodarska šumarska izložba u Zagrebu

Standl, Ivan. Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba u Zagrebu : 1891. Zagreb : vlast. nakl., 1891. 1 album (21 fotografija) ; 26x34 cm

Slika 10. Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba u Zagrebu

PETEK 78

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

289

Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer odigrao je značajnu ulogu i u razvitku Zagreba, zaduživši cijelu Hrvatsku trudom oko utemeljivanja nekih od središnjih hrvatskih insittucija, a osobito HAZU, u čijoj se palači i danas nalazi smještena njegova Galerija starih majstora. Đakovačko biskupsko vlastelinstvo sa svojim vinogradima, njivama i stočarstvom, nadasve šumama, bilo je jedno od najbogatijih u zemlji – đakovačka biskupija davala je Strossmayeru siguran oslonac za političko istupanje i za golema sredstva koja je davao za kulturne potrebe. Proizvodi Strossmayerova vlastelinstva bili su izloženi i na Gospodarskoj izložbi u Zagrebu 1891. godine. Proizvodi njegova vlastelinstva bili su izloženi na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva u Zagrebu godine 1891., a to je zabilježeno i prikazano na fotografiji u gornjem albumu:

Slika 11. Schwoiser, Ludwig. Uspomena na Zagreb. Zagreb : L. Schwoiser Pho., [1864?] 1 fotoalbum ([20] fotografija veličine 11x14 cm) ; 15x20 cm

Prvi zaokruženi fotografski prikaz Zagreba ujedno i najraniji dokument takve vrste o izgledu Zagreba u to doba. Izdan je u više primjeraka povodom Prve gospodarske izložbe u Zagrebu 1864. godine.

PETEK 79

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 12. Uspomena na Zagreb

Zaključak Zagrabiensia, knjižnična zbirka smještena unutar zagrebačke Gradske knjižnice, svoje matične ustanove, usklađena je u najvećoj mogućoj mjeri sa zakonskim okvirom koji regulira utemeljivanje i djelovanje knjižnica u Hrvatskoj: Zakonom o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00) i Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99). Međutim, kad bismo se u potpunosti pridržavali Zakona, u zbirku bi se trebala uvrštavati sva građa koja je tiskana na području grada Zagreba ili ju je objavio neki zagrebački nakladnik. Zbog prevelike količine takve građe, taj okvir zbirka ne može ispuniti pa je internim dogovorom propisano prema kojim kriterijima se uvrštava građa u Zagrabiensiu. No i u ovome obliku, ona predstavlja nosivu zbirku Gradske knjižnice i nezaobilazno je mjesto kako za istraživanje zagrebačke povijesti i kulturnoga identiteta, tako i za njegovo oblikovanje, ali i za postavljanje putokaza za primjenu novih digitalnih tehnologija u prezentiranju baštine.

PETEK 80

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

289

Literatura: Bodiš, Maja; Dubravka Petek. Povelje zagrebačkih građanskih društava u zbirci Zagrabiensia // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji (18 ; 24 ; Rovinj). Globalno i lokalno, lokalno i globalno - GLOCAL : teorijske postavke, razine opisa, istraživanja, standardi, smjernice, dobra praksa, projekti, programi / [18. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Rovinj, 26-28. studenoga 2014.] ; gošće urednice Drahomira Cupar i Alisa MartekArhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, 2014, 18 / ur. Gavranović, Drahomira, Martek, Alisa. Zagreb : Hrvatsko arhivističko društvo, 2015., Str. 61 - 88. Dakić, Slavko. Zavičaj i amen. Zagreb : Horetzky, 1994. Deželić, Đuro; Dora Sečić; Milovan Petković. Dr. Velimir Deželić stariji (1864.-1941.), Zagreb : Družba "Braća hrvatskoga zmaja", 2002., str. 144-146. Izvješće gradskoga poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnoga i kralj. glavnoga grada Zagreba : Zagreb godine 1907. U Zagrebu : Knjigotiskara i litografija C. Albrechta (Maravić i Dečak), 1908., str. 17-18. Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru = The Croatian language in the Croatian parlament / [Vlatko Pavletić, Nikša Stančić, Milan Moguš]. Zagreb : Narodne novine : Dom i svijet, 1997. Izvješće Gradskoga poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnoga i kralj. glavnoga grada Zagreba : Zagreb godine 1912. Zagreb Dionička tiskara u Zagrebu, 1913. Str. 108 Petković, Milovan. Emilij Laszowski Szeliga 1868.-1949., Zagreb : Družba "Braća hrvatskoga zmaja" , 2000., str. 126-144. Polanski, Diana. Zavičajne zbirke u Hrvatskoj s osvrtom na najveću zavičajnu zbirku Zagrabiensia : diplomski rad, Zagreb, 1994. Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/99) Stilinović, Milica. Knjižnica Muzeja grada Zagreba. // Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak... et al.] Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1957. Str. 69 Širola, Stjepan. Družba "Braće hrv. Zmaja" : godišnji prikaz : čitan u glavnoj skupštini dne 29. travnja 1908. Zagreb : Družba Braće hrv. Zmaja, 1908., str. 24-26. Širola, Stjepan. Naš kulturni rad : (1908.-1909.) : Godišnji prikazi "Braće Hrvatskoga Zmaja", Zagreb : Družba Braće hrv. Zmaja, 1910., str. 8-9. Vuković-Mottl, Srna. Zavičajna zbirka. // Upute za poslovanje narodnih knjižnica / uredila Aleksandra Malnar ; <autorice priloga Nada Gomerčić ... et al.> . Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 1996.

PETEK 81

289

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Zakon o knjižnicama (NN 105/97, NN 5/98, NN 104/00) Zapisnici skupština zastupstva slobodnoga i kralj. Glavnoga grada Zagreba držanih u godini 1907. Zagreb : Tiskarski i litografijski zavod C. Albrechta (Maravić i Dečak), 1907. Str. 47 i Izvješće gradskoga poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnoga i kralj. glavnoga grada Zagreba : Zagreb godine 1907. U Zagrebu : Knjigotiskara i litografija C. Albrechta (Maravić i Dečak), 1908., str. 17-18.

PETEK 82

Ä&#x152;LANCI

KORAK PREMA SEMANTIČKOME WEBU : MOGUĆNOST STRUKTURIRANJA PODATAKA U PREGLEDNIM ZAPISIMA NSK NORMATIVNE BAZE IMENA A step towards the semantic web : the possibility of structuring data in authority records in a NUL name authority file Ana Knežević Cerovski Nacionalna i sveučilišna knjižnica acerovski@nsk.hr

Broj bibliografske jedinice

290 UDK /UDC 025.3/.4:004.738.52 004.738.52:004.91 Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 18.11.2016.

Sažetak Rad prikazuje mogućnost strukturiranja biografsko-administrativnih podataka u preglednim zapisima NSK normativne baze imena. Upisivanje je i strukturiranje tih podataka neophodno kako bi se nedvosmisleno i jednoznačno identificirale osobe, obitelji i korporativna tijela/sastanci. Pregledni zapisi za nadzirane pristupnice za imena1 (dalje u tekstu pregledni zapisi) obogaćeni biografsko-administrativnim podacima i identifikatorima strukturiranima u posebnim poljima formata MARC 21 za pregledne zapise, omogućavaju jednostavnije korištenje istih naspram upisivanja tih podataka u slobodno oblikovanome tekstu. Ujedno olakšavaju unošenje kontroliranih podataka, omogućavaju jednostavnije korištenje podataka u svrhu pretraživanja, povezivanja zapisa u drugim sustavima poput VIAF-a, ISNI-ja, povećavaju i proširuju dosadašnje mogućnosti normativnih baza podataka. Rad se djelomično osvrće i na primjenu FRAD modela u zapisima formata MARC 21. Preporuke o granuliranju biografsko-administrativnih podataka, koje su, kao preporuka, donesene na Vijeću VIAF-a, uskoro bi se trebale primijeniti na pregledne zapise Nacionalne i sveučilišne 1

Odnosi se na imena osoba, obitelji, korporativnih tijela/sastanaka.

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 87

290

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

knjižnice u Zagrebu (dalje NSK) u obliku povezanih podataka. U konačnici, nova bi praksa bilježenja podataka pridonijela tome da pregledni zapisi NSK zasjaje svjetlom semantičkoga weba. Ključne riječi: pregledni zapisi za nadzirane pristupnice za imena, NSK normativna baza imena, FRAD, povezani podaci, semantički web, format MARC 21 Summary The paper presents name authority records of a NUL authority file and their data which is necessary for clear and unambiguous identification of persons, families and corporate bodies/meetings in authority files. Authority records enriched with biographical data and identifiers that are presented in a simple manner in specific areas are much easier then entering data into the free formatted text. Also, they facilitate for catalogers to use data for the purpose of searching, linking records to other systems such as VIAF or ISNI, and ultimately enhance and extend the existing possibilities of an authority file. The paper will discuss FRAD model on records in MARC 21 records, it will address the recommendations which are made at VIAFC, relating to the participation of libraries in VIAF and a way of structuring records. Ultimately, all this will contribute that NUL authority records become a part of semantic web. Key words: name authority records, NUL name authority file, FRAD, linked data, semantic web, format MARC 21

Uvod Današnji razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, interneta, semantičkoga weba, ali i prekomjerna količina informacija koje svakodnevno dolaze i prolaze kroz naše komunikacijske kanale, učinila je svijet informacija drugačijim nego ikada prije. Do informacija/podataka želi se doći brzo, bez puno pretraživanja, pregledavanja, vijesti se čitaju letimično, pogledom se upijaju novinski naslovi, informacije su posvuda, a

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 88

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

290

često je nemoguće od velike količine informacija doći do one koja je zaista potrebna i istovremeno točna. Knjižnice se trebaju otvoriti i prikazati svoje informacije/podatake u globalnome mrežnom okruženju te omogućiti njihovo široko povezivanje. Rad je na normativnim bazama neprekidan, iziskuje često dodavanje novih podataka i puno istraživanja. Doći do prave informacije katalogizatorima predstavlja velike izazove. Normativne baze podataka sastoje se od nadziranih pristupnica osobnih imena, korporativnih tijela i sastanaka, jedinstvenih stvarnih naslova i predmeta. Pregledni zapis kreiran sa svim propisanim elementima i točnim i jedinstvenim informacijama omogućava lakše pretraživanje i povezivanje pojedinoga autorstva s njemu pripadajućim jedinicama građe. Knjižnični katalozi trebaju omogućiti pronalaženje različitih informacija, kao npr.: „pronalaženja svih jedinica građe pisane kineskim jezikom svih autorica koje su stomatologinje i pjesnikinje.“2 Danas nije moguće u potpunosti odgovoriti na takve upite jer autori unutar normativnih baza često nisu dovoljno definirani granuliranim biografsko-administrativnim podacima. Međutim, nacionalne knjižnice, kao i ustanove odgovorne za izradu i održavanje normativnih baza, imaju zadaću stvarati nacionalne normativne baze podataka te trebaju težiti ostvarenju toga cilja. Pregledni zapisi pravo su bogatstvo informacija i iznimno je važno učiniti ih javno dostupnima, otvorenima i interoperabilnima, kako u nacionalnim, tako i u međunarodnim knjižničnim katalozima i sustavima.

Izvori za strukturiranje preglednih zapisa u skladu s modelom i formatom Polja preglednoga zapisa 046 i 3XX (polja atributa entiteta), koja sadrže dodatne informacije o karakteristikama nadziranih pristupnica, i identifikatori u NSK normativnoj bazi imena implementirat će se u zapise za nadzirane pristupnice osobnih imena, imena

Moulaison, Heather Lea. Authorities in Post-RDA Library Systems : A Case Study. // IFLA WLIC 2014, 16-22 August 2014, Lyon, France. URL: http://library.ifla.org/821/1/086-moulaison-en.pdf (2016-02-18). Str. 2. 2

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 89

290

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

obitelji i korporativna tijela/sastanke koji pripadaju hrvatskome korpusu.

Slika 1. Dio preglednog zapisa Kongresne knjižnice s poljima 046 i 3XX

Mogućnost prikaza, korištenja i kreiranja preglednih zapisa ovisi o programu, formatu, modelu i drugim činiteljima koje koristi NSK. Izvori kojima se NSK koristi u pripremi, prvo eksperimentalne faze, za implementaciju polja atributa i identifikatora jesu: Machine-Readable Cataloging Format 21 for Authority data (dalje u tekstu format MARC 21), model Functional Requirements for Authority Data (dalje u tekstu FRAD), International Standard Bibliographic Description (dalje u tekstu ISBD) i smjernice Virtual International Authority File (dalje u tekstu VIAF).

FRAD i MARC 21 „FRAD je apstraktni model te se ne može izravno primijeniti u definiranju podatkovnih elemenata za izgradnju baze podataka ili definiranje standarda i formata.“3 No, ipak postoje određeni elementi podudaranja konceptualnoga modela FRAD i formata MARC 21.

Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka : konceptualni model / uredio Glenn E. Patton. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 9. 3

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 90

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

290

FRAD kao konceptualni model autoriziranih podataka u svojoj osnovi znači: „entiteti bibliografskoga

univerzuma

poznati

po imenima/identifikatorima

u procesu

katalogizacije i koriste se kao osnova za oblikovanje nadziranih pristupnica.“4 Ukratko, bibliografski entiteti poput osoba, obitelji i korporativnih tijela/sastanaka imaju imena po kojima su poznati. „Imenima se dodjeljuju identifikatori na temelju kojih se izrađuju nadzirane pristupnice, a na same pristupnice ključni utjecaj imaju entiteti pravila i ustanova.“5 Odabir pristupnica i navođenje podataka u preglednim zapisima usko su povezani s nacionalnim pravilnicima za katalogizaciju, ustanovama odgovornima za izradu i održavanje normativnih baza podataka. Kako navodi Moulaison „idealni će knjižnični sustav u budućnosti imati cjelovite setove metapodataka koji će moći odgovoriti na sve korisničke upite koji su identificirani u FRAD-u: pronaći, identificirati, kontekstualizirati i opravdati. Da bi se to ostvarilo, knjižnice moraju pronaći način da podatke omoguće i na semantičkom webu.“6 Osoba, obitelj ili korporativno tijelo/sastanak imaju svoja imena i identifikatore po kojima su poznati i razlikuju se od ostalih entiteta. U knjižničnome katalogu dodijeljene su im nadzirane pristupnice koje služe za pronalazak entiteta, a prema FRAD-u entiteti imaju svoje atribute. FRBR navodi tri ključna atributa za identificiranje osoba – datumi, naslov osobe i ostale informacije povezane s osobom. FRAD donosi i dodatne atribute – rod, mjesto rođenja/smrti, zemlja, prebivalište, pripadnost, adresa, jezik osobe, područje djelovanja, zvanje/zanimanje, biografija/povijest.7 Većina nacionalnih knjižnica odabrala je set osnovnih (obveznih) polja atributa entiteta – usvojeni oblik imena, datumi povezani s osobom, titule, puniji oblik imena, zanimanje i identifikator.

Isto, str. 18. Isto. 6 Moulaison, Heather Lea. Nav. dj., str. 11. 7 Usp. Isto. 4 5

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 91

290

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

ISBD Neizostavnu ulogu ima ISBD „čija je svrha da poboljša prenosivost bibliografskih podataka u okruženje semantičkoga weba kao i interoperabilnost ISBD-a s drugim standardima sadržaja, a ujedno služi kao glavni standard za promicanje univerzalne bibliografske kontrole.“8 U knjižničnim sustavima osobe su navedene: kao ime i prezime sa svojim znakovima (pristupnice) ili kao identifikator u bibliografskome zapisu; i, dakako, kroz informacije koje su navedene u samome preglednom zapisu.9 Biografsko-administrativni podaci koji se navode za nedvosmisleno i jednoznačno identificiranje osobe, obitelji i korporativnoga tijela/sastanka u normativnoj bazi jesu: identifikatori, datumi, mjesta, zanimanja, područja djelovanja, pridruženi jezici, itd. Pregledni zapisi obogaćeni većim brojem biografsko-administrativnih i drugih navedenih podataka omogućavaju jednostavnije spajanje i prepoznavanje svih vrsta autorstva u velikima normativnim i bibliografskim bazama, a time i uspješniju univerzalnu bibliografsku kontrolu.

VIAF10 NSK normativna baza imena sastavni je dio VIAF-a od 2013. godine i redovno ažurira svoje pregledne zapise i predstavlja hrvatske autore u toj bazi, što utječe i na postotak dodjele jedinstvenih identifikatora ISNI-ja za hrvatske autore.11 VIAF se kao jedinstvena virtualna datoteka razvija, raste i radi na smjernicama za poboljšanje povezivanja podataka. Temeljem stalnih analiza „ponašanja“ preglednih zapisa unutar ogromnoga VIAF-ovog sustava, Vijeće VIAF-a ili Virtual International Authority File

ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a ; odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. Str. XV. 9 Usp. Moulaison, Heather Lea. Nav. dj., str. 2. 10 Virtual International Authority File. URL: https://viaf.org/ (2017-10-22) 11 Više o ISNI-ju vidi u : Getliher, Danijela ; Knežević Cerovski, Ana. Međunarodni standardni broj imena (ISNI) u kontekstu normativnog nadzora. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. ISSN 0507-1925. 57 (2014), 1/3 ; str. 3750. 8

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 92

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

290

Council12 (dalje u tekstu VIAFC) 2015. godine donijelo je Smjernice ili VIAF guidelines13 na godišnjem sastanku VIAFC. Smjernicama VIAF-a članice se potiču na uspješnije sudjelovanje u VIAF-ovoj bazi podataka. Smjernice pojašnjavaju minimalnu prihvatljivu razinu zapisa, funkcionalnost sustava VIAF, načine spajanja pojedinačnih preglednih zapisa u jedinstveni klaster14, utjecaj svake pojedine knjižnice na same klastere i navode česte probleme unutar sustava, ali i pojašnjavaju ključna načela za sudjelovanje u VIAF-u koja se odnose upravo na način upisivanja podataka u pregledne zapise.15

Polja atributa entiteta i NSK Atributi roda, mjesta rođenja/smrti, zemlje, prebivališta, pripadnosti, adrese, jezika osobe, područja djelovanja, zvanja/zanimanja, biografije/povijesti u NSK normativnoj bazi imena navode se u polju 678 Biografski ili povijesni podaci, u obliku – Hrvatska fizičarka. Rođena 25. 8. 1956. u Poreču. Doktorica znanosti. U preglednim se zapisima, prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga (dalje u tekstu ppiak), pojedini atributi povezani s osobom, obitelji i korporativnim tijelom/sastankom (datumi, zanimanja, titule) upisuju kao sastavni dijelovi nadzirane pristupnice.16 Sadašnja praksa opisivanja atributa pojedinih entiteta i njegovih sastavnih dijelova, odnosi se na upisivanje u slobodno oblikovanome tekstu. Tako opisani entiteti otežavaju pretraživanje, onemogućavaju točno izlučivanje podataka jer nisu ujednačeni i strukturirani u pripadajuća polja. Granuliranjem podataka u pripadajuća polja, postigla bi se dosljednost u izradi preglednih zapisa, katalogizatorima bi se olakšalo unošenje podataka, izbjeglo bi se opisno Vidi : Knežević Cerovski, Ana ; Pancirov, Petra. Normativna baza NSK danas. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 58, 1/2(2015); str. 175-188. 13 Annual report VIAF Council meeting 2015. URL: https://www.oclc.org/content/dam/oclc/viaf/viafc-2015annual-report.pdf (2016-10-31) 14 Svaki zapis u VIAF-u koji okuplja zapise drugih knjižnica u jedan oblik je VIAF klaster i svaki klaster ima svoj identifikator, odnosno trajnu poveznicu. Npr. Gardaš, Anto - http://viaf.org/viaf/93334825. 15 Annual report VIAF Council meeting 2015. Nav. dj. 16 Usp. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1986-. Str. 191. 12

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 93

290

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

pisanje biografskih podataka, a omogućila bi se potpunija razmjena podataka u mrežnome okruženju. Izabrani set osnovnih polja atributa (obaveznih ako su primjenjiva) koja se mogu koristiti za identifikaciju i obogaćivanje preglednih zapisa prvenstveno nacionalnih autora jesu: 046 – Posebni kodirani datumi, 368 – Drugi atributi osoba ili korporativnih tijela, 370 – Pridruženo mjesto, 371 – Adresa, 372 – Područje djelovanja, 373 – Pripadnost, 374 – Zanimanje, 375 – Rod, 376 – Podaci o obitelji, 377 – Pridruženi jezik i 024 – Drugi standardni identifikatori.17 Polja koja neće biti temom ovoga rada jer se ne odnose na osobe, obitelji i korporativna tijela/sastanke, ali koja bi se mogla primjenjivati kada bude za to postojala potreba: 336 – Vrsta sadržaja, 380 – Žanr/oblik djela, 381 – Druga razlikovna obilježja djela ili izraza, 382 – Mediji izvedbe, 383 – Brojčana oznaka glazbenog djela, 384 – Tonalitet.18 Cristán navodi da su sva navedena polja za katalogizaciju izborna i ne ovise o kôdu katalogizacije, iako su uvedena u format MARC 21 kao podrška standardu za katalogizaciju RDA.19 Vrlo je važno naglasiti da korištenje navedenih polja ne zahtijeva mijenjanje pravila katalogizacije. NSK može koristiti važeći nacionalni pravilnik i priručnik za katalogizaciju (ppiak). Problem korištenja polja atributa jest postizanje dosljednosti u odabiru termina i naziva/imena. Kako bi se postigao cilj jedinstveno oblikovanih imena/naziva, potrebno je odabrati ispravne i točne izvore iz kojih bi se podaci preuzimali, što je drugačije od dosadašnje prakse opisivanja atributa u slobodno oblikovanome tekstu. Obavezno je u svim poljima atributa navođenje izvora iz kojih su podaci preuzeti. U tu svrhu mogu se koristiti ISO standardi, kontrolirani rječnici, normativna baza imena i normativna baza predmetnih pristupnica NSK (nskps) kao i rječnik hrvatskoga UDK Online. Tako bi se omogućilo stvaranje interoperabilnijega sustava koji bi proširio mogućnosti korištenja same NSK normativne baze. Svaki element preglednoga zapisa kreirao bi se jednoznačnim normativnim podacima.

Usp. MARC 21 Format for Authority Data (Network Development and MARC Standards Office, Library of Congress). URL: https://www.loc.gov/marc/authority/ad1xx3xx.html (2016-02-18) 18 Isto. 19 Usp. Cristán, Ana Lupe. RDA Special Topics : RDA Elements in Name Authority Records (NARs) : MARC 21 fields. URL: https://www.loc.gov/aba/rda/source/special_topics_elements_NARs.ppt (2016-02-18) 17

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 94

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

290

Izabrana polja i primjeri20 024 – Drugi standardni identifikator Standardni broj ili kôd povezan s nazivom entiteta u polju 1XX koji se ne može smjestiti u neko drugo polje, npr. polje 020 (ISBN) i 022 (ISSN). Potpolja u polju definirana su u skladu s poljem 024 formata MARC 21 za bibliografske zapise. VIAFC preporuča stavljanje trajnih poveznica, npr. ISNI i VIAF u polje 024. Primjer 0247#$ahttp://isni.org/isni/0000000108896372$2isni 0247#$ahttp://viaf.org/viaf/95126958$2viaf 046 – Posebni kodirani datumi Polje se odnosi na datume koji su povezani s entitetom. Polje, s pripadajućim potpoljima različite funkcije, koristi se za datume povezane s osobom, obitelji, korporativnim tijelom/sastankom. Primjeri 046##$f1931 1001#$aMunro, Alice,$d1931046##$f1899$g1961 1001#$aHemingway, Ernest,$d1899-1961 368 – Drugi atributi osobe ili korporativnoga tijela/sastanka Polje sadrži atribut koji se koristi kako bi opisao entitet ili je potreban za razlikovanje entiteta za koji nije definirana posebna oznaka. Za osobu/obitelj može se uključiti oznaka titule ili neki drugi atribut povezan s osobom/obitelji. Za korporativno tijelo može se uključiti oznaka koja označava vrstu korporativnoga tijela/sastanka ili jurisdikcije/sjedišta ili drugih atributa. Primjeri

Opis polja i prmjeri preuzeti su sa službene stranice MARC 21 Format for Authority Data (Network Development and MARC Standards Office, Library of Congress). URL: https://www.loc.gov/marc/authority/ad1xx3xx.html (2016-02-18) 20

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 95

290

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

368##$aTelevizijska postaja 368##$aTvrtka 368##$bDržava 368##$bSelo 368##$dPrinceza 1102#$aBarenaked Ladies 368##$aGlazbena grupa 151##$aNayarit (Mexico) 368##$bDržava Atributi koji opisuju entitet pretraživali bi se u predmetnome sustavu NSK, hrvatskome

UDK

Online

ili

relevantnim

rječnicima,

priručnicima,

leksikonima,

enciklopedijama itd. (tiskana i mrežna izdanja). Najprihvatljiviji način bio bi validiranje (preuzimanje) pojmova iz normativne baze predmetnoga sustava NSK. Kako bi bilo moguće preuzimanje pojmova, potrebno je podesiti funkciju validiranja u polja 046 i 3XX u programu Aleph, a svaki nepronađeni pojam normirati i time povećavati bazu predmetnih pristupnica. Tim postupkom povećala bi se dosljednost pri navođenju atributa. 370 – Pridruženo mjesto Polje sadrži atribut za grad, pokrajinu, državu i/ili zemlju povezanu s osobom, korporativnim tijelom/sastankom, obitelji, djelom i izrazom. Za osobu se upisuje grad, pokrajina, država i/ili zemlja povezana s mjestom rođenja, smrti, stanovanja/boravka i/ili identiteta. Za korporativno tijelo/sastanak upisuje se lokacija koja je značajno povezana s korporativnim tijelom/sastankom (npr. mjesto sastanka, mjesto sjedišta organizacije). Za obitelj upisuje se mjesto prebivanja obitelji ili mjesto gdje je obitelj prebivala ili obitelj ima neke veze s tim mjestom. Primjeri 1001#$aHemingway, Ernest,$d1899-1961. 370##$aOak Park, Ill.$bKetchum, Idaho$eOak Park, Ill.$eToronto eChicago, Ill.$ePariz, Francuska$eKey West, Fla.$eKuba$eKetchum, Idaho 1001#$aSmit, Hans

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 96

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

290

370##$aAmsterdam, Nizozemska (rođen u Amsterdamu, Nizozemska) 130#0$aInsurance law journal (Chicago) 370##$gChicago, Ill. (mjesto izdavanja publikacije: Chicago) Imena mjesta koja se upisuju u polje 370 pretraživala bi se u predmetnome sustavu NSK ili hrvatskome UDK Online – Opće pomoćne oznake za mjesto ili relevantnim rječnicima, priručnicima, leksikonima, enciklopedijama itd. – tiskana i mrežna izdanja. 372 – Područje djelovanja Polje sadrži atribut područja djelovanja, a odnosi na područje, discipline, a ne na zanimanje. Za osobu se upisuje područje djelovanja, područje stručnosti, itd., područje kojim se osoba bavi ili se bavila. Za korporativno tijelo/sastanak upisuje se područje djelovanja, područje nadležnosti, odgovornosti, jurisdikcije itd. Polje se ponavlja ako entitet ima različita područja djelovanja u drugačijim vremenskim periodima. Primjeri 1001#$aFrost, Robert, $d1874-1963 372##$aPoezija 1001#$aWill, George F. 372##$aPovijest $aPolitika Pojmovi koji se upisuju u polje 372 pretraživali bi se u predmetnome sustavu NSK ili hrvatskome UDK Online – Opće pomoćne oznake za mjesto ili relevantnim rječnicima, priručnicima, leksikonima, enciklopedijama itd. – tiskana i mrežna izdanja. 373 – Pridružena ustanova Informacije o grupi, instituciji, organizaciji, itd. koje su povezane s entitetom iz polja usvojene pristupnice. To može biti grupa kojoj osoba pripada ili je pripadala, uključujući i datume pripadnosti. Polje se ponavlja ako osoba pripada različitim ustanovama u različitim vremenskim periodima. Primjeri

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 97

290

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

1102#$aNational Retired Teachers Association 373##$aNRTA $s 1947 $u http://en.wikipedia.org/wiki/Ethel_Percy_Andrus 1102#$aAARP (Organizacija) 373##$aAARP $s 1958 $u http://en.wikipedia.org/wiki/Ethel_Percy_Andrus Imena ustanova – podaci o izvorima podataka za korporativna tijela (ustanova, institucija, političkih stranaka, udruga, organizacija i sl.) koja se upisuju u polje 373 pretraživala bi se u predmetnome sustavu NSK i na službenim mrežnim stranicama samih tijela. 374 – Zanimanje Polje sadrži informacije o profesiji ili zanimanju kojima se osoba bavi ili se bavila, uključujući i prikladne datume i ne smije ga se mijenjati poljem 372 (područje djelovanja). Polje se ponavlja ako osoba ima različita zanimanja u različitim vremenskim periodima. Primjeri 1001#$aWill, George F. 372##$aPovijest $aPolitika 374##$aNovinar 100 1#$aFrost, Robert, $d1874-1963 372##$aPoezija 374##$aPjesnik 375 – Rod Polje sadrži informacije o rodu osobe, uključujući i prikladne datume. Za unos tih podataka moguće je koristiti kao izvor ISO5218 ili neki drugi slobodni oblik prema dogovoru – muški/ženski/nepoznat; muškarac/žena/nepoznato. Primjeri 375##$amuški 375##$amuški$s1926 375##$aženski$s1972? 1001#$aČepek, Karel

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 98

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

290

375##$a1 $2iso5218 376 – Podaci o obitelji Polje sadrži dodatne informacije o obitelji, uključujući i tip obitelji, istaknute članove obitelji, nasljedne titule itd. Primjeri 100#3$aPahlavi 376##$aDinastija 376##$aObitelj$bDenny, Anthony, 1501-1549 376##$aObitelj$cMarquesses of Cholmondeley Izvor podataka za terminologiju vezanu za obitelj može biti predmetni sustav NSK. 377 – Pridruženi jezik Polje sadrži kódove za jezike povezane entitetom koji su opisani u zapisu. Uključuje jezike koje osoba koristi za objavljivanje, emitiranje itd., jezik koji koristi korporativno tijelo/sastanak u svojoj komunikaciji, jezik obitelji ili jezik djela. Za unos tih podataka moguće je koristiti kao izvor podataka MARC listu kódovā za jezike, ISO standard za jezike ili nazive jezika preuzete iz predmetnoga sustava NSK i iz hrvatskoga UDK Online. Primjeri 377##$arus$aeng 377##$aeng 377#7$aen$afr$2iso639-

Name Tag ***** FMT LDR 001 003 005 008

Data Document 1 out of 1 AU 00000cz a22 n 4500 000018393 HR-ZaNSK 20150515160733.0 100609nd azznnaabn |a aaa

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 99

290 0247 0247 035 035 035 040 046 065 1001 370 372 374 375 377 4001 4001 4001 4001 4001 4001 4001 670 670 670 670 670 670 670 670 670 6780 8564 8564

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

http://isni.org/isni/0000000108896372 I2isni http://viaf.org/viaf/39422863 I2viaf |9 (HR-ZaNSK)18476 |9 (HR-ZaNSK)910806010 |a (HR-ZaNSK)000018393 |a HR-ZaNSK |b hrv |c HR-ZaNSK |e ppiak |f nskps If1949-07-04 I2 ISO8601 |a 82 |c književnost |2 udc |a Drakulić, Slavenka, Id 1949Ia Rijeka I2 nskps Ic Hrvatska I2 nskps Ia Književnost I2 nskps Ia Književnice I2 nskps Ia ženski I2 nskps Ia Hrvatski jezik I2 nskps |a Drakulic, Slavenka, Id 1949|a Drakuliç, Slavenka, Id 1949|a Drakuliḱ, Slavenka, Id 1949|a Drakulić-Ilić, Slavenka, Id 1949|a Ilić, Slavenka Drakulić-, Id 1949|a Drakulić Ilić, Slavenka, Id 1949|a Ilić, Slavenka Drakulić, Id 1949|a Das Liebesopfer / Slavenka Drakulić ; aus dem Kroatischen von Astrid Philippsen. Berlin, 1997. |a Smrtni grijesi feminizma : ogledi o mudologiji / Slavenka Drakulić-Ilić. Zagreb, 1984. |a Moja metoda / Jane Fonda ; fotografije Steve Schapiro ; s engleskog prevela Nada Paliković ; [predgovor Slavenka Drakulić Ilić]. Zagreb, 1983. |a Mirko Ilić: Sex & lies : Moderna galerija, Studio "Josip Račić", Zagreb, 16. 4. - 14. 5. 2002. / [predgovor Slavenka Drakulić, Steven Heller ; prijevod na engleski Graham McMaster ; fotografija Luka Mjeda]. Zagreb, 2002. |a Vizitë Ciceron ... / Slavenka Drakuliç ; [prevela edlira Hoxholli... et al.]. Tiraan, 2011. |a Teloto na nejzinoto telo : prikazni za dobrinata / Slavenka Drakuliḱ ; [prevod od hrvatski jazik Nikola Madžirov]. Skopje, 2011. |a Shija e një burri / Slavenka Drakulic. Konica, 2001. |a Hrvatska enciklopedija online [citirano: 7. 4. 2015.] |b Drakulić, Slavenka |a Wikipedija [citirano: 15. 5. 2015.] |b Slavenka Drakulić |a Hrvatska književnica, publicistkinja. Rođena 4. 7. 1949. u Rijeci. |u http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16169 |y Hrvatska enciklopedija online (Drakulić, Slavenka) |u http://hr.wikipedia.org/wiki/Slavenka_Drakulić |y Wikipedija (Slavenka Drakulić)

Slika 2. Primjer testnog zapisa NSK

Umjesto zaključka Važan dio normativne baze podataka jedne zemlje čine njezini nacionalni autori. Prikazom

knjižničnih

podataka

kao

povezanih

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 100

podatka

povećava

globalna

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

290

interoperabilnost knjižničnih podataka na webu. Moguće strukturiranje preglednih zapisa korištenjem navedenih polja odrazilo bi se na postizanje dosljednosti u izradi preglednih zapisa, katalogizatorima bi se olakšalo unošenje podataka, izbjeglo bi se opisno pisanje biografskih podataka, omogućilo bi se unošenje identifikatora koji bi osigurali bolju povezanost preglednih zapisa u drugim sustavima. Dodjeljivanjem jedinstvenih identifikatora i novim načinom strukturiranja podataka u skladu s IFLA-inim konceptualnim modelima, pregledni su zapisi korak bliže brzorastućem svijetu semantičkoga weba. Ujedno, sve navedeno pronalazi uporište u Strategiji NSK: 2016-2020. u točki 2. 3. Uspostava nacionalne normativne baze podataka na webu gdje se navodi da „knjižnica ima dugu tradiciju sustavne i standardizirane izgradnje normativne baze podataka za imena. Međutim, u Republici Hrvatskoj zamjetne su prepreke u jednoznačnoj identifikaciji autora pa, prema tome, i njihovih djela zbog nepostojanja jedinstvene normativne baze podataka. Neujednačenost preglednih zapisa priječi kvalitetno povezivanje podataka, kvalitetnu provedbu projekata koji se temelje na korištenju podataka o autorima te opsežnije sudjelovanje u međunarodnim bazama podataka o autorima. Radi prevladavanja toga stanja, Knjižnica će uspostaviti nacionalnu normativnu bazu podataka s jedinstvenim identifikatorima radi osiguranja središnjega mjesta za preuzimanje podataka o autorima u ostalim hrvatskim knjižnicama i baštinskim ustanovama, uključivanja hrvatske normativne baze podataka u semantički web te bolje povezanosti i dostupnosti podataka o autorima i njihovim djelima krajnjim korisnicima na webu.“21 Uporište je i u samoj Strategiji hrvatskoga knjižničarstva: 2016.-2020., mjera 2.2. Funkcionalno povezati izvore i usluge u nacionalnome knjižničnom sustavu, gdje se navodi da je u okviru ove mjere potrebno uspostaviti nacionalnu normativnu bazu s jedinstvenim identifikatorima.22

Strategija NSK 2016. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu : 2016.-2020. Str. 22. URL: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Strategija-NSK-2016.-2020..pdf (2016-11-3) 22 Usp. Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020. URL: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=1850 (2016-11-3) 21

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 101

290

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Literatura: Cristán, Ana Lupe. RDA Special Topics : RDA Elements in Name Authority Records (NARs) : MARC 21 fields. URL: https://www.loc.gov/aba/rda/source/special_topics_elements_NARs.ppt (2016-02-18) Getliher, Danijela ; Knežević Cerovski, Ana. Međunarodni standardni broj imena (ISNI) u kontekstu normativnog nadzora. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. ISSN 0507-1925. 57 (2014), 1/3 ; str. 37-50. ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a ; odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. Knežević Cerovski, Ana ; Pancirov, Petra. Normativna baza NSK danas. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 58, 1/2(2015), str. 175-188. MARC 21 Format for Authority Data (Network Development and MARC Standards Office, Library of Congress). URL: https://www.loc.gov/marc/authority/ad1xx3xx.html (2016-0218) Moulaison, Heather Lea. Authorities in Post-RDA Library Systems : A Case Study. // IFLA WLIC 2014, 16-22 August 2014, Lyon, France. URL: http://library.ifla.org/821/1/086moulaison-en.pdf (2016-02-18), str. 2. Nacrt Strategije hrvatskog knjižničarstva 2016. – 2020. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=1850 (2016-11-3)

URL:

Strategija NSK 2016. - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu : 2016.-2020. URL: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Strategija-NSK-2016.-2020..pdf (201611-3) Štrbac, Dušanka ; Vujić, Mirjana. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjižnice grada Zagreba, 2004. Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka : konceptualni model / uredio Glenn E. Patton ; [priredila] IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost i obrojčivanje zapisa autoriziranih podataka (FRANAR), završni izvještaj, prosinac 2008. ; odobrili stalni odbori IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju i Sekcije za klasifikaciju i indeksiranje, ožujak 2009. ; [s engleskog preveo Tomica Vrbanc]. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Verona, Eva. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1986- .

KNEŽEVIĆ CEROVSKI 102

POSLOVNO KNJIŽNIČARSTVO U HRVATSKOJ : BUDUĆNOST ILI UTOPIJA? Business librarianship : future or utopia? Miroslav Katić Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ miroslav@gkka.hr

Broj bibliografske jedinice

291

UDK /UDC 027.022:658>(497.529) Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 08.01.2018.

Sažetak Koncept poslovnoga knjižničarstva novi je koncept u Hrvatskoj. Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ prva je otvorila u svojim prostorima Poslovnu knjižnicu, a sredinom 2017. u Gradskoj knjižnici Rijeka otvoren je Poslovni kutak. Iako u Hrvatskoj za sada postoje samo dvije knjižnice koje nude takvu vrstu usluga, veliko zanimanje korisnika, prvenstveno onih iz poslovnoga svijeta, pokazuje da postoji potreba da se takve usluge uvedu i u ostale knjižnice (narodne, školske i visokoškolske), naravno, prilagođavajući se potrebama svojih korisnika. Cilj je rada dati pregled razvoja koncepta poslovnoga knjižničarstva, dati uvid u to kako se razvijala usluga poslovnoga knjižničarstva u Informacijsko-poslovnome centru Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ kao prvoj knjižnici te vrste u Hrvatskoj, sagledati je li uspjela realizirati zadane ciljeve koje u projektnome prijedlogu, kako su korisnici reagirali na novu uslugu Gradske knjižnice i u konačnici, ima li ova usluga budućnost ili će završiti kao pilot projekt. Ključne riječi: poslovno knjižničarstvo, Informacijsko-poslovni centar, Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“

KATIĆ 103

291

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Summary The concept of business librarianship is new in Croatia. The “Ivan Goran Kovačić” public library in Karlovac has been the first to open its doors for the Business library programme. In mid-2017. public library in Rijeka opened its Business corner. Although there are only two libraries in the country that provide these kind of services, great interest exists, especially among entrepreneurs and others from the world of business, which indicates that those services should be implemented in other, public, school or university, libraries also, adjusted to their users. The purpose of this work is to give a review of a business librarianship concept, to show development of business librarianship in the informational-business centre of “Ivan Goran Kovačić” public library as the first library that provides this kind of service in Croatia, to assess whether it has fulfilled the goals it were assigned by the project proposal, to present how did users react to this new service and to consider does this service has a future or it will be consumed only as a pilot project. Keywords: business librarianship informational-business centre, “Ivan Goran Kovačić” public library

Uvod Koncept poslovnoga knjižničarstva novi je koncept u hrvatskim narodnim knjižnicama. Ukoliko pretražimo baze podataka, možemo pronaći vrlo malo stručnih radova o poslovnom knjižničarstvu objavljenih u Hrvatskoj,1 a ukoliko tome dodamo činjenicu da u Hrvatskoj djeluje samo jedna poslovna knjižnica (u sklopu Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ iz Karlovca) te jedan poslovni kutak (u sklopu Gradske knjižnice Rijeka), može se zaključiti da je poslovno knjižničarstvo usluga čije je razvijanje tek u povojima. Ipak, na primjerima dosadašnje implementacije usluge mogu se nazrijeti trendovi i problemi koji prate tu implementaciju. Cilj je ovoga rada dati pregled razvoja

Osobno sam pronašao samo dva diplomska rada na temu poslovnoga knjižničarstva (Kvesić, Luka. Narodne knjižnice kao mjesta pružanja ekonomskih i pravnih informacija. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2016. te Jukica, Davorka. Poslovna knjižnica. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2017.) i jedan stručni rad (Udiljak Bugarinovski, Z. i Pšenica, D. Poslovna knjižnica. // Knjižnice: kamo i kako dalje? : 14. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Lovran, 13.-16. svibnja 2015. / uredile Dina Mašina i Kristina Kalanj. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2017.). Naravno, postoji mogućnost da sam neke radove previdio. 1

KATIĆ 104

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

291

koncepta poslovnoga knjižničarstva u hrvatskim knjižnicama, dati uvid u to kako se razvijala usluga poslovnoga knjižničarstva u Informacijsko-poslovnome centru Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ kao prvoj knjižnici te vrste u Hrvatskoj, odgovoriti na pitanje je li uspjela realizirati zadane ciljeve u projektnome prijedlogu, kako su korisnici reagirali na novu uslugu Gradske knjižnice i u konačnici, ima li ova usluga budućnost ili će završiti kao pilot projekt.

Povijest poslovnoga knjižničarstva: primjeri iz SAD-a i Velike Britanije Duh je poduzetništva ključ uspjeha Sjedinjenih Američkih Država i esencijalni dio njihove kulture. U skladu s tim duhom djeluju i njihove narodne knjižnice. Narodne knjižnice Sjedinjenih Američkih Država imaju dugu tradiciju pružanja ekonomskih i poslovnih informacija svojim korisnicima. Njihove su narodne knjižnice još prije više od stoljeća shvatile da u vremenima ekonomskih kriza knjižnice mogu i moraju djelovati interaktivno; pomažući malome i srednjem poduzetništvu knjižnice posredno jačaju i sebe jer njihova moć ovisi najviše od gospodarskog, razvoja lokalne sredine. Tamošnje poslovne knjižnice postale su aktivni partneri u polovnoj zajednici te važni faktori pri rekonstruiranju gospodarstva.2 Svojim uslugama pomažu u stvaranju poduzetničke klime među mladima, ali i nude veliku pomoć malome i srednjem poduzetništvu čitavim nizom usluga. Korisnicima su omogućeni pristupi bazama podataka iz područja financija, poduzetništva i ekonomije, uvidi u niz propisa i zakonodavstva vezanim za poduzetništvo, statistike, profili tvrtki, investicijska izvješća te razne druge usluge ovisno od potreba korisnika. 3 Da bi knjižnica imala karakter poslovne knjižice trebala bi prilagoditi poslovnu politiku i izvore financiranja, osigurati treninge knjižničarima kako bi usavršavali vještine za kreiranje i vođenje poslovnih knjižnica, razvijati zbirke koje prate poslovne ciljeve i koje će postati bitne za širu poslovnu zajednicu, biti umrežene s drugim knjižnicama i koristiti sve knjižnične i druge informacijske izvore te, u konačnici, biti tehnološki

Bugarinovski Udiljak, Z.; Holcer, D. Poslovne knjižnice u funkciji jačanja malog i srednjeg poduzetništva. // Slobodan pristup informacijama : 15. okrugli stol : zbornik radova / uredila Davorka Pšenica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2015. str. 218. 3 Kvesić, Luka. Narodne knjižnice kao mjesta pružanja ekonomskih i pravnih informacija. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2016. str. 14. 2

KATIĆ 105

291

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

sposobnom za praćenje pristupa tekućim i teško promjenjivim podacima.4 Strateški ciljevi poslovnih knjižnica trebali bi biti omogućavanje razvoja cjeloživotnoga učenja i obrazovanja, davanje doprinosa oporavku gospodarstva i pružanje poslovne podrške u stjecanju gospodarskih znanja, poticanje kreativnosti i raznolikosti te promoviranje kulturne raznolikosti lokalne zajednice te pružanje znanja i smjernica za informiranje i planiranje poduzetničkih poduhvata.5 Jedan od najboljih primjera poslovne knjižnice jest Business & Career Center koji djeluje u sklopu Brooklyn Public Library. Najvažniji program ove bruklinške poslovne knjižnice jest program Power up koji korisnicima u knjižnici nudi niz predavanja i radionica o tome kako napraviti poslovni plan, marketinške i financijske projekcije te kako ispitati tržište. Svi zainteresirani korisnici dobiju savjetnike s kojima mogu porazgovarati o svojim poslovnim potrebama. Najbolji se poslovni planovi nagrađuju; pobjednik dobiva petnaest tisuća dolara, dvoje drugoplasiranih po pet tisuća dolara te svaki od petero trećeplasiranih dobiva po tisuću dolara. Natječaj je, osim poduzetnicima, namijenjen tvrtkama Brooklyna, uz uvjet da natjecatelji imaju osamnaest godina te da su američki državljani ili američki stalni stanovnici. S projektom su krenuli 2003. godine i do sada je kroz njega prošlo skoro osam tisuća korisnika, napravljeno je preko tisuću poslovnih planova i dodijeljeno je preko 340.000 dolara za bruklinške poduzetnike. Neki od sudionika ovoga programa danas su etablirani poduzetnici i čine važan ekonomski faktor lokalne zajednice. U 2017. su godini od svih sudionika programa 27% bili imigranti , 67% žene, a 80% nikada nisu posjedovali posao.6 Ovakve vrste usluga, osim u sjevernoj Americi postoje i u Europi. Usluge poslovnoga knjižničarstva najviše su razvijene u Velikoj Britaniji. Treba izdvojiti primjer The Business & IP Centre pri The British Library u Londonu koji svojim korisnicima nudi besplatan pristup bazama podataka, istraživanje tržišta informacija koje se tiču poslovnoga planiranja, marketinga, časopise, imenike i izvješća, besplatne programe, besplatne vodiče koji se tiču gospodarskih kretanja u zemlji i u svijetu te individualna savjetovanja i radionice. Kroz program Innovating for Growth, poduzetnicima koji se žele

Bugarinovski Udiljak, Z.; Holcer, D. Poslovne knjižnice u funkciji jačanja malog i srednjeg poduzetništva. // Slobodan pristup informacijama : 15. okrugli stol : zbornik radova / uredila Davorka Pšenica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2015. str. 221. 5 Jukica, Davorka prema Day. A. Public business libraries: the next chapter. // Business Information review 19, 2 (2002), str. 19. 6 Power up. Brooklyn Public Library. URL: https://www.bklynlibrary.org/business/powerup (2018-1-7) 4

KATIĆ 106

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

291

okušati na novom tržištu i žele lansirati novi proizvod, nude čitav niz poslovnih savjeta, podršku za poslovnu strategiju, informacije vezane uz intelektualno vlasništvo, održivost poslovanja i razvoj samoga posla. Za one koji tek žele postati poduzetnici, u sklopu programa nude predavanja, radionice i poticaje za Start upove.7

Projekt Work with us Knjižnice u Hrvatskoj upoznale su se s konceptom poslovnog knjižničarstva prvi put kroz projekt „Work with US“ (Radite s nama) koji je u suradnji s zagrebačkim Ekonomskim fakultetom i Hrvatskim knjižničarskim društvom provodilo Veleposlanstvo SAD-a. Sam projekt nastao je iz istoimenoga programa „Work with US “ koji je pokrenulo Američko Veleposlanstvo kako bi predstavilo američku kulturu rada studentskoj populaciji kroz predavanja hrvatskih zaposlenika koji rade u američkim tvrtkama u Hrvatskoj. U sklopu programa organiziran je i posjet američkog poslovnog knjižničara Raymonda O'Keefe Cruitta koji je održao nekoliko predavanja za knjižničare i studente knjižničarstva u knjižnicama u kojima postoje Američki kutci pod nazivom How Public Libraries Contribute to Local Economic Development. Tada se javila ideja da se napravi projekt koji bi potaknuo knjižnice diljem Hrvatske da uvedu usluge poslovnog knjižničarstva, bilo otvaranjem centara, odjela ili poslovnih kutaka u sklopu svojih ustanova. U sam projekt uključio se i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U narodnim knjižnicama širom zemlje održano je niz predavanja kojima je predstavljen sam projekt. Projekt je uključivao donaciju simbolične zbirke knjiga na engleskome jeziku, s liste Books that shaped work in America (Knjige koje su oblikovale rad u Americi) koju je sastavila Kongresna knjižnica u Washingtonu i Američko ministarstvo rada. Svrha projekta bila je naglasiti ulogu knjižnica kao pružatelja potrebnih informacija i znanja te njene važnosti za lokalnu ekonomiju. Knjižnice su pozvane da šalju svoje prijedloge uvođenja usluge poslovnoga knjižničarstva u svoje ustanove. Prijedlog najboljega poslovnog centra u Hrvatskoj bio bi financijski nagrađen.

The British Library’s Business & IP Centre. URL: https://www.bl.uk/business-and-ip-centre (2018-1-7)

KATIĆ 107

291

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Projektni prijedlog Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ U Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" Karlovac također je održano predstavljanje projekta "Work with US" i odlučeno je da će se poslati projektni prijedlog na natječaj. Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" najveća je i najstarija ustanova u kulturi u Gradu Karlovcu i Karlovačkoj županiji te jedna od pet najvećih narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Njezina je osnovna djelatnost nabava, čuvanje i davanje na korištenje knjižne i neknjižne građe. Služi zadovoljavanju kulturnih potreba stanovništva, poticanju a obrazovanja, stručnoga i znanstvenog rada, informiranja, odlučivanja i demokratizacije društva općenito. Osim toga, središnje je mjesto za pružanje brzih i kvalitetnih informacija te gradsko sastajalište koje nudi brojne sadržaje za sve dobne skupine, od beba do umirovljenika. S obzirom na navedeno poslanstvo knjižnice, kao i prema Standardima za narodne knjižnice, koji propisuju osiguravanje dostupnosti informacija svim građanima, a prateći suvremene trendove i djelujući u skladu s napretkom tehnologije i uvođenjem inovacija u knjižnično poslovanje, knjižnica je bila spremna na proširivanje i daljnji razvoj svojih usluga osnivanjem Informacijskoposlovnoga centra. Smatrano je da se otvaranjem ovakvoga tipa odjela može pridonijeti smanjivanju loše ekonomske situacije uopće, koju uzrokuje prije svega velika stopa nezaposlenosti te otežan razvoj poduzetništva. Bogati i kvalitetni izvori informacija, usluge koje knjižnica nudi te stručnost djelatnika predstavljali su značajan potencijal za početak djelovanja novih usluga i njihov razvoj u skladu s potrebama sadašnjih i budućih korisnika.

Prema

dosadašnjim

znanstvenim

istraživanjima,

osim

nedostatka

poduzetničkih vještina, na više mjesta ističe se upravo ulaganje u obrazovanje, koje neupitno pridonosi i gospodarskome rastu te povezivanje obrazovnoga sustava i tržišta rada.8 U tome smislu, knjižnice, kao javne ustanove, središta su za cjeloživotno učenje te svakako predstavljaju bitan potencijal u poticanju razvoja lokalne ekonomije. Suvremene knjižnice danas su multifunkcionalni prostori, centri za edukacije i cjeloživotno obrazovanje svojih korisnika, a osnivanjem poslovnih kutaka njihova uloga dodatno bi bila osnažena za zajednicu u kojoj djeluje i pruža usluge.

Matijević, M. Kakvo znanje trebamo za društvo znanja? // Človeški kapital kot vir uspeha v procesu globalizacije : zbornik povzetkov : mednarodna znanstvena konferenca = Human capital as a source of success in the process of globalization : book of abstracts : international scientific conference, Novo mesto, 24. in 25. marec 2011. / uredila Starec, Jasna. Novo Mesto: Fakulteta za poslovne in upravne vede i Visoka šola za upravljanje in poslovanje, 2011. str. 46 8

KATIĆ 108

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

291

Na području grada Karlovca i Karlovačke županije raznovrsne usluge i pomoć za poduzetnike nudi više pravnih subjekata, od podružnice Hrvatske gospodarske komore pa do različitih udruga, ali i mogućnost studiranja specijalističkoga studija poslovnog upravljanja. S ciljem da se stekne uvid u trenutno stanje po pitanju obrazovanja i informiranja poduzetnika i mlade populacije uopće, za potrebe projektnoga prijedloga istražena je ponuda postojećih usluga. Pregledom stanja bile su obuhvaćene Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Karlovac, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Obrtnička komora Karlovačke županije, Udruga Carpe Diem i Veleučilište u Karlovcu. Temeljem kratkoga istraživanja i analize prikupljenih podataka, zaključeno je da se u Karlovačkoj županiji pružaju kvalitetne usluge za poticanje poduzetništva, što predstavlja pozitivno okruženje za uspostavljanje dobre poslovne suradnje knjižnice s navedenim ustanovama i udrugama, ali isto tako postoji prostor za pokretanje usluge koja bi bila namijenjena poticanju poduzetništva mladih. Poslovnih inkubatora za mlade poduzetnike, ali i predavanja i radionica koja bi bila namijenjena onima koji se tek odlučuju za poduzetništvo u vrijeme pisanja projekta nije bilo. Knjižnica za mlade, dislocirani odjel Gradske knjižnice izdvojio se kao najbolje mjesto za smještanje novoga Poslovno-informacijskog centra. Knjižnica za mlade otvorena je 2003. godine povodom 165. godina postojanja Gradske knjižnice i smještena je na vrlo atraktivnome mjestu u gradu pored kojega mladi prolaze na putu za školu. Svojim programima kroz više od deset godina djelovanja, Knjižnica za mlade profilirala se kao jedno od središnjih mjesta društveno-kulturnoga života mladih. Dodatna pogodnost Knjižnice za mlade bila je ta što od 2013. godine unutar njezina prostora djeluje Europe Direct Karlovac, Informacijski centar Europe, prva podružnica otvorena u Hrvatskoj. Centar na jednome mjestu daje informacije o tome kako aplicirati na EU fondove za poduzetništvo, informacije vezane uz aktualne događaje, politike EU-a i sve što se tiče Republike Hrvatske, Karlovačke županije i naših građana u kontekstu članstva Republike Hrvatske u Uniji. Želja je bila budući informacijsko-poslovni centar prvenstveno usmjeriti na mlade, kako zbog spomenutoga kratkog istraživanja ponude postojećih usluga obrazovanja i informiranja poduzetnika i mlade populacije uopće, tako i zbog brojnih pokazatelja koji su mlade činili najranjivijom društvenom skupinom (visoke stope nezaposlenih mladih u Hrvatskoj, nestabilnoga tržišta rada, konstantnih rezanja radničkih i socijalnih prava te

KATIĆ 109

291

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

rasta troškova). Kao jedno od rješenja potonjih problema jest uključivanje mladih u poduzetništvo. Mnogi se mladi ljudi boje ulaska u "poduzetnički svijet". Osim neiskustva, suočavaju se i s problemima nedostatka vještina, prevelikim birokratskim zaprekama, negativnim mišljenjem okoline itd. Kako bi pomogla mladima da prebrode te probleme s kojima se susreću prilikom pokretanja vlastita poslovanja, pretpostavka je da im knjižnica, kao informacijska ustanova, može ponuditi prostor na kojemu bi na jednome mjestu imali sve potrebne informacije za pokretanje vlastita poslovanja ili održavanje postojećega. Projektni prijedlog Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ imao je za cilj u dosadašnjoj čitaonici napraviti informacijski kutak u kojem bi mladi dobili svu potrebnu literaturu potrebnu za poduzetnički početak. S obzirom na temeljnu ulogu gradske knjižnice, formirao bi se knjižnični fond i izgradila specijalizirana, tematska zbirka knjižnične građe koja obuhvaća: knjige s područja ekonomije, menadžmenta, poduzetništva, računovodstva, literaturu o sustavu Europske Unije, priručnike i udžbenike za učenje stranih jezika, priručnu zbirku, zbirku periodike. Isto tako, korisnicima bi bila dostupna računala na kojima bi imali besplatan pristup bazama podataka s područja ekonomije i poduzetništva (Ebsco, Tax-Fin- Lex itd.). U razvijanju i učenju informacijske pismenosti knjižnica igra ključnu ulogu. Knjižničar je stručnjak koji sudjeluje u komunikacijskome procesu između autora ili njegova rada i korisnika usluga knjižnice. U sklopu knjižnice, u suradnji sa Studijem poslovnoga upravljanja Veleučilišta u Karlovcu i Studijem ekonomije Sveučilišta u Rijeci te HGK, HBOR-om i HOK-om, održavala bi se predavanja i radionice za mlade poduzetnike o tome kako pokrenuti vlastiti posao, primjeri dobre prakse. Dio predavanja i radionica bio bi namijenjen učenicima srednjih, ali i učenicima osnovnih škola s ciljem da im se usadi poduzetnička ideja, odnosno, približi svijet poduzetništva i potakne ih na razvijanje i njegovanje poduzetničkih vještina. Isto je tako, projektni prijedlog sadržavao pokretanje mrežnoga portala na kojem bi ljudi koji kreću u svijet poduzetništva mogli na jednome mjestu naći sve potrebne informacije, od onih osnovnih za pristup općim informacijama (npr. eGrađani, Središnji državni portal itd.), do specifičnih informacija o tome što je to poduzetništvo, koje su vještine potrebne da bi se pokrenulo poduzetništvo, kako izgraditi poslovni plan, kome se obratiti ako se želi pokrenuti vlastiti posao, što je sve potrebno da bi se pronašli investitori, gdje potražiti pravnu pomoć, informacije o natječajima, pronaći

KATIĆ 110

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

291

projekte i poslove na inozemnim tržištima, kako napisati i provesti projekte za strukturne fondove… Pristupom bazama podataka i e-knjiga s područja ekonomije, menadžmenta i poduzetništva, uključivanjem u društvene mreže (Facebook, Twitter, Linkedin), aktualnim novostima iz svijeta ekonomije, kalendarom događanja, mogućnošću primanja newslettera i izravnoga kontakta s osobljem, korisnicima bi na najbrži način bile omogućene sve potrebne informacije i stručna podrška za ovo područje znanja. Ciljna su skupina svi profili korisnika: učenici osnovnih i srednjih škola, mladi, studenti, nezaposleni, budući poduzetnici, inovatori itd. Posebnu pažnju htjeli smo usmjeriti na uključivanje žena u poduzetništvo.9

Realizacija projektnog prijedloga U listopadu 2015. godine projektni prijedlog Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ izabran je kao najbolji te se krenulo u realizaciju istoga. Nagrada je uključivala novčanu donaciju te pomoć pri realizaciji samoga programa. U tu svrhu uređen je dio prostora čitaonice te opremljen literaturom iz već spomenutoga područja, dva prijenosna računala koja imaju pristup bazi podataka TAXFIN-LEX (sustav poreznih, financijskih i pravnih informacija). Otvaranje poslovne knjižnice bilo je 26. siječnja 2016. popraćeno predavanjem poznatoga poduzetnika i investitora Nenada Bakića na temu „Kako postati poduzetnik“. Predavanju su prisustvovali predstavnici Američkoga veleposlanstva, predstavnici grada Karlovca, Hrvatske gospodarske komore i Veleučilišta u Karlovcu. Prvo predavanje izazvalo je veliko zanimanje javnosti i medija te je omogućeno da se na primjereni način predstavi nova usluga. Predavanja i radionice nastavljene su nizom uspješnih poduzetnika koji su prenašali svoja iskustva (Davor Bruketa, Josip Bišćan, Davor Simičić, Boris Benko, Marry Ellen Bates, ... ). Cilj takvih predavanja bio je potaknuti ljude na temelju uspješnih primjera poduzetništva da se i sami odvaže u pokretanju vlastita posla. Bilo je tu i predavanja prvenstveno usmjerenih za poduzetnike početnike. Za njih su organizirane radionice izrade poslovnoga plana, razvoja poduzetničke ideje, izvora financiranja, kampanje promocije. Predavanja su bila izrazito uspješna i posjećena. Aktivnosti Poslovne knjižnice

Iz Prijedloga projekta poslovne knjižnice Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac donesen 2014. godine i predstavljen u ožujku 2015. godine 9

KATIĆ 111

291

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

dovele su i do poticanja jedne poslovne suradnje. Naime, nakon predavanja o craft pivarstvu, u sklopu Poslovne knjižnice, postignut je dogovor o pokretanju Festivala craft piva koji je uskoro i realiziran. Dobra suradnja ostvarena je s Ekonomskom školom i Veleučilištem u Karlovcu čiji su učenici/studenti redovni posjetitelji predavanja. Aktivnosti su nastavljene povezujući se s obrazovnim sektorom i raznim udrugama civilnoga društva, šireći poduzetništvo među mladima. Zapažena suradnja ostvarena je i s Ekonomskom klinikom iz Zagreba čiji su volonteri odradili četiri radionice „financijskoga opismenjavanja“. Radionicama su bili obuhvaćeni gotovo svi drugi i treći razredi osnovnih škola u Karlovcu. Tom suradnjom htjelo se poticati razvoj poduzetničkoga duha u najmlađoj dobi. Naime, istraživanja su pokazala da poučavamo li dijete poduzetništvu u najranijoj dobi, veća je vjerojatnost da će ono pokrenuti vlastiti posao i u tome uspjeti.10 Konačno, u prostorije Poslovnoga kutka počeli su dolaziti i potencijalni poduzetnici, tražeći prostor za rad, ali isto tako i usluge knjižničara. Napravljena je i mrežna stranica www.poslovna-knjiznica.com na kojoj su ponuđeni tekstualni sažeci i cjeloviti video zapisi sa svih predavanja iz ciklusa „Uspješni poduzetnici“. Isto tako, razvijene su baze korisnih poveznica, napravljene kolekcije preporučenih knjiga za poduzetništvo te konačno baza „Često postavljenih pitanja“ i poveznica na nekoliko izvora za svako pitanje.

Problemi S obzirom da je poslovno knjižničarstvo novitet u hrvatskim knjižnicama i da je Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ prva knjižnica koja je pokrenula takvu vrstu usluge u Hrvatskoj, nije bilo za očekivati da neće biti problema te da će u početku ispunjavati sve uvjete potrebne da bi imala karakter poslovne knjižnice. Tri su glavna problema koja su se s vremenom iskristalizirala: nisu osigurani dugotrajni izvori financiranja, odnosno održivost projekta, nisu osigurani treninzi knjižničarima kako bi usavršavali vještine za kreiranje i vođenje poslovnih knjižnica te u konačnici poslovna zajednica u potpunosti nije prihvatila knjižnicu kao ravnopravnoga i relevantnog partnera u svijetu poduzetništva.

Dubiel Potnik, Hrvojka ... [et al.]. Razvoj poduzetničkih osobina kod djece. Požega : Veleučilište : Dječji vrtić sv. Leopolda Mandića, 2016. - str.43. 10

KATIĆ 112

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

291

Početna financijska donacija od strane Američkoga veleposlanstva bila je veliki poticaj, ali nedovoljna da bi poslovna knjižnica mogla u potpunosti realizirati svoj program predviđen za prvu godinu. Naravno, to nije ni bio cilj te donacije. Američko je veleposlanstvo svojim društvenim ugledom i moći osiguralo otvaranje mnogih vrata. Na knjižnici je bilo da osigura financiranje usluge, kako kroz financiranja redovne djelatnosti, tako i kroz alternativne izvore. Većina programa koji su realizirani nisu zahtijevali velike financijske izdatke. Nošeni početnim entuzijazmom, brojni ljudi iz svijeta poduzetništva nudili su svoje usluge besplatno. Ipak, dugoročno gledajući, moraju se pronaći stalni izvori financiranja samoga programa. Veliki problem postoji i u tome što se program vrlo teško može prijaviti na natječaje (Europske Unije, ministarstava, Županije i Grada) jer je teško klasificirati program u jedan sektor. Na formalnoj pak razini, teško je spojiti poduzetništvo i kulturu stoga, su prijave na brojnim natječajima automatski diskvalificirane jer ne zadovoljavju kriterije natječaja. Drugi veliki problem predstavlja stvaranje kompetentnih poslovnih knjižničara. Naime, istraživanja pokazuju da poslovni knjižničari puno bolje obavljaju svoju djelatnost, ukoliko im je primarna profesija poduzetništvo ili su educirani kako bi im se približio svijet poduzetništva.11 Naime, lakše se pretražuju baze podataka, poznaju jezik poduzetništva, lakše shvaćaju upite stranaka i odgovaraju na njihove upite…). Treći je problem prihvaćanje knjižnice i knjižničara u poslovnoj zajednici kao ravnopravnoga partnera. Ipak, to je dugotrajni proces i s obzirom na to da poslovna knjižnica u Karlovcu djeluje tek dvije godine, ostaje nadati kako će u sljedećim godinama to biti i ostvareno. Krajnji je cilj stvoriti poslovnoga knjižničara uklopljena u poslovnu zajednicu. Takav poslovni knjižničar postaje jednostavno njezinim dijelom i ravnopravnim partnerom unutar nje12. To može jedino postići time kada vlasnici malih tvrtki, stručnjaci i osobe koje traže posao vide poslovnoga knjižničara kao kolegu, a ne kao osobu koja predstavlja knjižnicu. Kako bi to postigao, knjižničar mora prisustvovati poslovnim sastancima i uključiti se u poslovne mreže. Uspjeh poslovnoga knjižničara ovisi o njemu samome. Najvažniji je njegov interes, znatiželja i želja za učenjem o poslovanju,

Lewis-Guodo Liu; Bryce Allen. Business librarians: Their education and training. // College and Research Libraries 62, 6 (2001), str. 557. URL: https://crl.acrl.org/index.php/crl/article/viewFile/15487/16933 (2018-5-7) 12 Jukica, Davorka. Poslovna knjižnica. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2017. str. 32.

KATIĆ 113

291

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

znanje o knjižnici i vlastita želja da se napravi razlika. Da bi uspio, takva osoba mora sama ulagati u sebe kroz učenje novih tehnologija, trendova i međuljudskih odnosa.13 Planovi Uvidom u dosadašnje stanje knjižnica na području Karlovačke županije, može se zaključiti da postoji potreba za širenjem poslovnoga knjižničarstva na ostale knjižnice u Karlovačkoj županiji, kako na narodne, tako i na osnovnoškolske, srednjoškolske i knjižnicu Veleučilišta u Karlovcu. Naime, u Karlovcu djeluje studij Poslovnoga upravljanja što čini ovo Veleučilište i njihovu knjižnicu vrlo prijemljivom za poslove poslovnoga knjižničarstva. Isto je tako niz osnovnih škola iskazao interes, nakon održanih predavanja iz ciklusa Financijskoga opismenjavanja, da se takva vrsta edukacije najmlađih pokuša implementirati u školske programe. Samim time otvara se mogućnost školskim knjižnicama da pokrenu takve programe. Zbog gore navedenih razloga pokrenut je novi projekt pod nazivom Poslovno knjižničarstvo u Karlovačkoj županiji koji u partnerstvu provode Društvo knjižničara Karlovačke županije i Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“. Projekt Poslovno knjižničarstvo u Karlovačkoj županiji kao nastavak projekta Poslovne knjižnice ima za cilj razvijanje suradnje među knjižničarima u Karlovačkoj županiji, stvaranje kompetentnih poslovnih knjižničara i promociju knjižnica kao središta znanja. Kroz predviđenih šest radionica namijenjenih knjižničarima Karlovačke županije sudionici bi trebali dobiti uvid u to što je poslovno knjižničarstvo, koje su kompetencije za provođenje poslovnoga knjižničarstva, primjere kako započeti programe u sklopu poslovne knjižnice, kako projekte učiniti financijski održivima te koji su alternativni načini financiranja projekata. Stečena znanja trebali bi implementirati u promoviranje poduzetništva i poduzetničke klime kroz knjižnice (prvenstveno među mladima), ali i na različite druge programe i projekte. Nakon održanih predavanja bit će pozvani svi knjižničari Karlovačke županije da pokrenu otvaranje poslovnih kutaka u svojim knjižnicama i programe promocije poduzetništva te pošalju do 20. rujna 2018. svoje programske prijedloge na evaluaciju timu stručnjaka koji će sugerirati na koji se način njihovi prijedlozi mogu financirati. Predviđeno je da projekt traje od siječnja do listopada 2018. godine. Želja je da se projektom pridonese suradnji među knjižnicama Karlovačke županije, stvori bolja kohezija potrebna, kako za razvoj struke, tako i za buduće projekte. 13

Alvarez, B. A. Embedded Business Librarianship: Taking your library into the business world, 2017.URL:https://americanlibrariesmagazine.org/2017/01/03/embedded-business-librarianship/ (2018-1-7)

KATIĆ 114

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

291

Isto tako očekuje se razvijanje poslovnoga knjižničarstva u knjižnicama Karlovačke županije. Zaključak Sjedinjene Američke Države imaju tradiciju poslovnoga knjižničarstva dulju od sto godina, dok se u Hrvatskoj razvija tek nepune tri. Otvaranjem poslovne knjižnice, odnosno Informacijsko-poslovnoga centra u Knjižnici za mlade, ostvareni su mnogi važni ciljevi: korisnici su dobili sve potrebne obavijesti za realizaciju poslovne ideje na jednome mjestu, ostvarena je suradnja s ostalim institucijama i udrugama te su se stvorile čvrste poslovne veze, a knjižnica je postala rasadnikom poslovnih informacija za cijelu zajednicu te, konačno, došlo je do povezivanja ustanova u kulturi i obrazovanju s tržištem rada te jačanja njihova međusobnog partnerstva. U konačnici, uspješno je promovirana poslovna kultura u zajednici. Ono što se pokazalo kao veliki nedostatak kod Poslovne knjižnice u Karlovcu, a o kojima ovisi opstojnost samoga projekta jest stvaranje održivosti samoga projekta te stvaranje kompetentnih poslovnih knjižničara koji će biti prepoznati u poslovnoj zajednici. Kako bi se riješili barem neki od problema, pokrenut je novi projekt „Poslovno knjižničarstvo u Karlovačkoj županiji“. Razvoju poslovnoga knjižničarstva u Karlovačkoj županiji, ali i u Hrvatskoj predstoje brojni izazovi. Preostaje nadati se da će zajednica, ali i sami knjižničari početi promatrati knjižnice izvan njezinih tradicionalnih i povijesnih okvira te vidjeti u njima potencijal koji može pridonijeti u rekonstruiranju gospodarstva.

Literatura: Alvarez, B. A. Embedded Business Librarianship: Taking your library into the business world, 2017.URL:https://americanlibrariesmagazine.org/2017/01/03/embeddedbusiness-librarianship/ (2018-1-7) Bugarinovski Udiljak, Z.; Holcer, D. Poslovne knjižnice u funkciji jačanja malog i srednjeg poduzetništva. // Slobodan pristup informacijama : 15. okrugli stol : zbornik radova / uredila Davorka Pšenica. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2015. str. 132 – 133. The British Library’s Business & IP Centre. URL: https://www.bl.uk/business-and-ipcentre (2018-1-7) Dubiel Potnik, Hrvojka ... [et al.]. Razvoj poduzetničkih osobina kod djece. Požega : Veleučilište : Dječji vrtić sv. Leopolda Mandića, 2016. -

KATIĆ 115

291

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Jukica, Davorka. Poslovna knjižnica. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2017. Kvesić, Luka. Narodne knjižnice kao mjesta pružanja ekonomskih i pravnih informacija. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet, 2016. Lewis-Guodo Liu; Bryce Allen. Business librarians: Their education and training. // College and Research Libraries 62, 6 (2001), str. 557-563. URL: https://crl.acrl.org/index.php/crl/article/viewFile/15487/16933 (2018-5-7) Matijević, M. Kakvo znanje trebamo za društvo znanja? // Č loveš ki kapital kot vir uspeha v procesu globalizacije : zbornik povzetkov : mednarodna znanstvena konferenca = Human capital as a source of success in the process of globalization : book of abstracts : international scientific conference, Novo mesto, 24. in 25. marec 2011. / uredila Starec, Jasna. Novo Mesto: Fakulteta za poslovne in upravne vede i Visoka šola za upravljanje in poslovanje, 2011. Str. 143 – 212. Power up. Brooklyn Public Library. URL: https://www.bklynlibrary.org/business/powerup (2018-1-7)

KATIĆ 116

SKRIVENO BLAGO NACIONALNE I SVEUČIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU : HRVATSKI SVJETOZOR, PRVE HRVATSKE INFORMATIVNE NOVINE Hidden treasure of the National and University Library in Zagreb : Hrvatski svjetozor (Croatian World Obsever), the first Croatian independent newspapers Silvio Lebinac Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu slebinac@nsk.hr

Broj bibliografske jedinice

292

UDK /UDC 379.8:070>(497.5)(091) Pregledni rad / Review article Primljeno/Received: 13.05.2016.

Sažetak U radu se razmatraju povijesni aspekti pojave i nestajanja prvih hrvatskih informativnih novina. Pod informativnim novinama podrazumijevaju se novine neovisne o utjecaju političkih stranaka ili vlade koje se orijentiraju na teme za koje se pretpostavlja da bi mogle zanimate čitatelje, a za koje novinari po struci i pišu i sudjeluju u uređivačkoj politici lista. Iznijeti su osnovni bibliografski podaci, opisan je izgledu lista te razmotrene rubrike, suradnici i položaj novinara (i književnika) te ideja osnivanja Hrvatskoga novinarskog društva. Istaknut je neobičan format lista te raspored, odabir i sadržaj odabranih rubrika u skupini vijesti te prelazak s tjednogs na mjesečno izlaženje, kojim zapravo ove novine prestaju izlaziti. Ključne riječi: Hrvatski svjetozor, informativne novine Summary This paper deals with historical aspects of the first Croatian independent newspapers’ appearance and disappearance. The simple phrase “independent newspapers” means their being free of various political parties’ or government’s influence, as well as their being oriented to the themes interesting to readers. It also means their being written, edited and published by professional journalists. Main

LEBINAC 117

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

bibliographic data has been presented, the newspapers’ features and columns have been described, and the status of its collaborators, journalists and authors has been taken into consideration, as well as the idea of the foundation of Croatian journalists’ society. Stress has been laid not only on the unusual format of the newspapers, but also on the schedule and content of the columns chosen in the area of news. The switch of its being published weekly to its being published monthly means the cease of its publication. Keywords: Hrvatski svjetozor (Croatian world observer), independent newspapers

Uvod Uobičajeno je u Europi da se prije pojave dnevnih listova javljaju tjedni informativni listovi: „Pojednostavljeno, u početku razvoja tiska, prvo bijahu mjesečnici i tjednici, da bi, razvojem društva, tehnologija i potreba, doveli do prelaska na dnevni ritam informativnih novina.“1 Najstarije tjedne novine nazvane Relation: Aller vernemmen und gedenckwurdigen Histories (Zbirka svih istaknutih i zanimljivih pripovijesti),2 počinju izlaziti u Strassbourgu 1605. godine. Slijede 1609. godine Relation: Aller Furnemmen, koje izdaje Johann Carolius, u Strassbour-u,3 te iste 1609. godine Aviso Relation ober Zeitung, koje izdaje Lucus Shutle u Wolfenbuttelu.4 Vilović ističe da su „The Daily Courant, bile prve dnevne europske novine s nadnevkom prvoga broja od 11. ožujka 1702. godine.“5 Zanimljiv razvoj dogodio se u Americi. „Četrdesete godine 19. stoljeća u američkom novinstvu bile su godine procvata komercijalnog novinstva. 'Temeljna formula 'penny novina' bila je dostići što veću nakladu i na račun toga okupiti velik broj oglašivača, držati nižu cijenu i imati življi novinski proizvod namijenjen najširem krugu čitatelja… (…) Izdavači 'penny novina' zaigrali su na kartu potpune neovisnosti od vlade ili stranaka zbog potpune okrenutosti prema čitateljima i oglasima, što im je davalo mogućnosti da se

Vilović, Gordana. Povijest vijesti. Sveučilišna knjižara: Zagreb, 2007. Str. 103. Isto str. 106. 3 Isto str. 104. 4 Isto str.104. 5 Isto str. 50. 1 2

LEBINAC 118

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

posvete pravim vijestima i događajima.'“6 U navedenome citatu izložen je niz svojstava informativnoga novinarstva. U usporedbi s SAD-om, razvoj u Hrvatskoj znatno je usporeniji jer prve se prave dnevne informativne novine javljaju tek početkom 20. stoljeća. Po mišljenju, Vilović nema sporova oko prvih pravih dnevnih tiskanih novina. To su The Daily Courant iz 1702. godine. Autorica navodi niz citata o tome kako je svakodnevno tiskanje dnevnih novina veliki pomak i događa se usporedo s razvitkom poštanskih sustava. Navodi da je od 1691. godine otvorena svakodnevna linija između Londona i Dovera, a izvori informacija bili su privatni i komercijalni agenti. Uobičajeno je u to vrijeme da [dnevne] novine izlaze na jednoj stranici. List prati rat za španjolsku baštinu između Francuske i austro-anglo-pruske koalicije, što je udarni sadržaj s odmakom događaja i vijesti od tjedan ili dva. List ima dva dijela: informativni i oglasni. Informativni dio prenosi vijesti iz nekoliko izvora. Većina je vijesti iz drugih novina (Paris Gazette, Amsterdam Courant, Harlem Courant) koje izlaze jednom ili dva puta tjedno. Prve informativne tjedne novine u Hrvatskoj su Hrvatski svjetozor. Općenito se kao prve informativne novine u Hrvatskoj spominje Novi list koji pokreće i vodi Supilo na Sušaku7, a potom Obzor8 s Dežmanom kao urednikom9 koji preuzima iskustva Novoga lista. Novosti su u literaturi priznate kao prvi pravi informativni dnevni list u Hrvatskoj10. Dakle, ako se radi o informativnim tjednim novinama, pojava kasni u Hrvatskoj oko 270 godina11, ako u prve informativne tjedne novine uračunamo Hrvatski svjetozor koji izlazi 1877.-1878. godine, a prve informativne dnevne novine jesu Novosti koje izlaze od 1907. godine12 i kasne za prvim europskim informativnim novinama više od dvjesta godina. Olakšavajuće okolnosti za ovako veliku razliku možda su u pristupu, kad se govori o prvim novinama – naime, prve informativne novine (1605. godine) u Europi nisu i prve razvijene novine (kao Novosti) pa bi možda bilo primjerenije usporediti s razvojem

Isto, str. 78. “Postupnim poboljšanjima uređivanja Novi list postaje informativno politička novina.” Novak, Božidar. Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb: Golden marketing; Tehnička knjiga, 2005., str. 70. 8 „Prvi korak ka informativnom novinstvu Obzor je učinio kad je prestao biti stranačkim glasilom i postao 'Nezavisni izvanstranački list' u vlasništvu 'Dioničke tiskare'. Novak, Božidar. Isto, str. 70. 9 „S 1. listopada 1905., kada je Obzor prestao biti stranačko glasilo, vodstvo lista je privremeno, a zatim stalno preuzeo liječnik dr. Milivoj Dežman.“ Novak, Božidar. Isto, str. 71. 10 „Prve naše isključivo informativne novine, koje se tiskaju 'kao posao' zbog stjecanja dobiti, je dnevnik Novosti.“ Novak, Božidar. Isto, str. 71 11 Razlika od 1605. do 1877. godine. 12 Razlika 1702. do 1907. godine. 6 7

LEBINAC 119

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

novinstva u SAD-u četrdesetih godina 19. stoljeća, za kojima kasne kojih stotinjak godina. Vinaj, prateći razvoj osječkih novina i oslanjajući se na Horvata, razdoblje do kraja 19. stoljeća naziva časopisnim novinarstvom,13 što se u potpunosti može primijeniti na Hrvatski svjetozor. Međutim, zanimljivost ovoga lista neobičnog naziva obrnut je slijed razvoja s tjedne na mjesečnu učestalost izlaženja, čime ustvari prestaju biti novine, a ubrzo prestaje izlaziti.

Hrvatski svjetozor Prema Novaku „rusko-turski rat i austrijska okupacija Bosne i Hercegovine, izazvale su glad za informacijama i potakle Milana Grlovića na jedinstven poduhvat. On 1. srpnja 1877. godine pokreće naš prvi informativni tjednik s podnaslovom „list za naše vrieme, za obrazovanje i zabavu.“ Grlović razmišlja sukladno iskustvima zapadnog novinarstva koje prestaje biti stranačko i vladino; prevladava ono koje prodaje svježe vijesti i ostvaruje dobit.“14

Horvat i Novak o listu Horvat smatra da je osnovni povod za pokretanje Hrvatskog svjetozora izbijanje Rusko-turskoga rata15. List je pokrenuo novinar Milan Grlović koji je u to vrijeme imao dvadeset i pet godina. Neobičnost oko pokretanja lista je u tome što ga je pokrenuo domaći novinar kojemu je novinarstvo bilo isključivo zanimanje, a list je pokrenuo bez osobnih političkih ambicija16. List je bio namijenjen svakome, bezobzira na stranačku pripadnost s isključivim ciljem da obavijesti o novim zanimljivim događajima – prvi pokušaj čisto

“Gotovo do kraja 19. st. novine u Hrvatskoj, a tako i u Osijeku, njeguju stil časopisnoga oblikovanja svojih glasila, te i čitamo u podnaslovima da su to glasila za politiku, znanost, zakon, umjetnost i gospodarstvo. Ta najranija izdanja nisu redovita, valjalo je sakupiti materijala za pojedini broj, koji je cijeli i izgledao poput dovršene i lijepo ispripovijedane priče. No, zanimljivo je da u to vrijeme u Osijeku izlaze i stručni časopisi, neki od njih i prije Zagreba. Iako oni nisu tema ovoga rada, zanimljivo je da su se stručna glasila pčelara ili Društva slavonskih liječnika javljala upravo u vrijeme tzv. časopisnog novinarstva.“ Vinaj, Marina. Građa za bibliografiju osječkih novina 1848.-1945. // Knjižničarstvo 7, 1/2(2003), str. 2-3. URL: http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2012/06/106_Vinaj_2003_1-2.pdf (2018-05-06) 14 Novak, Božidar. Nav. dj., str. 46. 15 Horvat, Josip. Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939. Zagreb : Golden marketing; Tehnička knjiga, 2003. Str. 222. 16 Neobično je i što je Grlović mogao biti samo novinar i živjeti od tog tada prezrenog zanimanja i biti bez političke potpore neke stranke. 13

LEBINAC 120

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

informativnoga lista u Hrvatskoj. Grlović je vjerovao da je sada novost dobila vrijednost. Ime lista govori da je htio što širem krugu čitatelja otvoriti vidik do zbivanja u čitavome svijetu. Veću važnost pridaje nepolitičkim, osobito kulturnim zbivanjima. Horvat ocjenjuje da je za Hrvatsku u ono vrijeme čisto informativni list bio velika novotarija. Političkoratna zbivanja zauzimaju manje prostora od vijesti o pojavama koje drugi listovi uopće nisu bilježili. Opće raspoloženje u to doba svjetska zbivanja promatra kroz prizmu suvremenosti svoje zemlje; u Hrvatskoj je to afirmacija slavenstva kroz rusko-turski rat. List donosi vijesti iz Hrvatske, Slavenstva i 'tuđine'. U opisu prvoga informativnog tjednika Horvat ne štedi riječi hvale. Novine su bile enciklopedija, svaki broj – historija domaćeg i svjetskog zbivanja o čemu govore rubrike politički pregled, kulturno-povijesne vijesti, društvene zgode i nezgode, crkva, škola, uprava i sudstvo, zdravstvo, naravoslovne vijesti, osobne vijesti, listak, strane vijesti, pomorstvo, promet, trgovina, gospodarstvo, šumarstvo, statistika, likovna umjetnost, kazalište književnost, novinstvo, nove hrvatske knjige, historijski kalendar, umrli.17 U rubrikama donosi kratke i zbijene članke. Grlović je urednik i jedini suradnik bez velikih novčanih sredstava, nema tehnička pomagala, a ipak je stvorio uzoran informativni tjednik. List izlazi na osam stranica, informacije su stvarne, štedi svaku riječ, raznolikim sadržajem popunjava prazninu ostale dnevne štampe. Osim Horvata i Novak naziva Hrvatski svjetozor prvim informativnim tjednikom18. Pojavu Hrvatskog svjetozora smatra novinskim poduzetništvom, a ideja o osnivanju hrvatske novinarske organizacije nagovještaj je suvremenoga razmišljanja u novinarstvu, no po njegovu je mišljenu bilo prerano i za informativno novinarstvo i za novinarsku organizaciju.19

Milan Grlović Potrebno je nešto reći i pokretaču i vlasniku i uredniku Hrvatskoga svjetozora. „Milan Grlović (Križevci, 10. X. 1852. - Zagreb, 9. VI. 1915.) u Križevcima je završio pučku školu, gimnaziju u Varaždinu, a pravo u Pragu i Beču. Kao književnik i novinar djeluje u Rubrike navedene prema Horvat, Josip. Nav. dj., str. 224. O tome dovoljno govori naslov poglavlja u Novaka: “Hrvatski svjetozor – prvi naš informativni tjednik.” Novak, Božidar. Nav. dj., str. 46. 19 „No, još nije došlo vrijeme ni za informativni list ni za stvaranje novinarske organizacije.“ Novak, Božidar. Nav. dj., str. 46. 17 18

LEBINAC 121

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Zagrebu od 1877. godine. Jedan je od pokretača mnogih časopisa: Velebit, Hrvatski svjetonazor, Pozor (poslije Obzor), Smotra, Prijatelj naroda, Narodne novine. Pripremio je 'Album zaslužnih Hrvata XIX. Stoljeća'. Osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (1910. godine), a zaslužan je i za osnutak Društva hrvatskih književnika. Pisao je pjesme, novele i putopise, prevodio njemačke, američke i talijanske pisce, bavio se kazališnim, glazbenim i književnim kritikama, a napisao je i jedan roman. Objavio je pjesničke zbirke "Nove đulabije" i "Moj život".20 Horvat o Grloviću21 piše da je svjestan složenosti novinarskoga zvanja i njegove društveno-prosvjetne uloge – nije slučajno on prvi pokrenuo misao da se izgradi staleška novinarska organizacija. Predlaže osnivanje novinarskoga društva u Hrvatskoj, socijalno i ekonomsko osiguranje položaja novinara. Novinari su s Grlovićem bili prvi intelektualci koji su nastojali osnovati svoju organizaciju. Novinari su bili u svakodnevnoj komunikaciji s grafičkim radnicima koji su prvi bili sindikalno organizirani. List ne nailazi na velik odziv čitatelja, a ubrzo se javljaju problemi s pretplatom. Nakon poslovnoga neuspjeha, radi po redakcijama političkih novina kao novinar-najamnik. O Grloviću je potrebno dodati da je prvi istaknuo potrebu staleške organizacije novinara radi rješavanja njihova

profesionalnog i socijalnog

statusa.22

Osnovni podaci o listu i izgled lista Grlović svešćiće okuplja u cjeline koje naziva knjigama. Brojevi prve i druge knjige 1-53, izlaze s podnaslovom „list za naše vrieme, obrazovanje i zabavu“. Brojevi treće knjige nemaju taj podnaslov. List izlaze u Zagrebu 1877.-1877. godine. Urednik je i vlasnik Milan Grlović. List je tiskan u tiskari C. Albrechta. Hrvatski svjetozor počinje izlaziti 1. srpnja 1877. godine, a posljednji je broj izašao u kolovozu 1878. godine. U istome formatu i s istim podnaslovom izlazi od 1. srpnja 1877. godine do 30. lipnja 1878. godine. U tome razdoblju izlazi jednom tjedno23 na osam Pjesnici u križevačkom kraju od XVII. stoljeća do danas. URL: http://www.krizevci.net/hr/html/pjesnici.html#grlovic (2018-05-06) 21 Horvat, Josip. Nav. dj., str. 225. 22 „Grlović je bio publicist, književnik i vrsni novinar, koji je u listu istaknuo potrebu za osnivanjem HND-a, jer, pisao je, 'ni jedan stališ možda nije tako neznatan i tako zapušten kao novinarski, dotično, književnički.'“ Položili vijenac na rodnu kuću osnivača novinarskog društva. URL: http://www.krizevci.info/vijesti/77drustvo/8208-poloili-vijenac-na-rodnu-kuu-osnivaa-novinarskog-drutva (2018-05-06). 23 Značajno je i to što izlaze nedjeljom. 20

LEBINAC 122

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

stranica u formatu 34x28 cm. Dva broja treće knjige izlaze na četrdeset i osam stranica i izlaze mjesečno na formatu 24x16 cm. Svaka knjiga ima naslovni list za svaku knjigu i sadržaj. U prvu knjigu uvršteni su brojevi 1-27, u drugu 28-53, a u treću 1-2. Paginacija (2-424) nastavlja se iz broja u broj kroz sve brojeve prve i druge knjige. U knjizi tri paginacija (2-96) počinje od početka i nastavlja se istim načinom. U knjizi 1 i knjizi 2 sveščiće 1-53 nazva brojevima. U knjizi 3 sveščiće 1-2 naziva svescima (svezak). Knjiga 1 i knjiga 2 tiskane su u tri stupca, a knjiga 3 u dva stupca. U novinama nema oglasa, ilustracija, humora. Naziv knjiga. kako ga koristi Grlović. trebao bi, sudeći po pozivu za kupnju uvezane godine 1877., označiti knjigu u kojoj su uvezani brojevi od broja 1 (1. srpnja 1877.) do broja 27 (30. prosinca 1877.) izašli tijekom te godine. Knjiga za godinu 1878. uzima razdoblje za uvez od broja 28 (6. siječnja 1878.) do broja 53 (30. lipnja 1878.) pa se i ona odnosi na pola godine. Knjiga 3 je već časopis po izgledu, sadržaju i po mjesečnoj učestalosti izlaženja – sv.1 (srpanj 1878.) – sv.2 (kolovoz 1878.). Grlović sebe kao urednika stavlja ispod naslova prve stranice novina – za novine karakteristično je ime urednika staviti u impressum na zadnjoj stranici. Osim toga, paginacija se proteže kroz sve brojeve knjige 1 i knjige 2.24

Okolnosti u kojima je list izlazio Razmotrit će se ukratko Rusko turski-rat, dva zakona o tisku, proces modernizacije, tiskara u kojoj je list tiskan, jezik, statistički podaci o stanovništvu, svojstva nekih novina u Hrvatskoj koja postaju bitne osobine informativnih novina i teza o profesionalnom novinarstvu kao uvjetu održanja novina koje prodaju vijesti.

Rusko-turski rat i Hrvatski svjetozor

Analiza sadržaja, pretpostavljam, pokazala bi više karakteristika bliskih časopisima nego novinama. Nažalost ovo ostaje samo pretpostavka temeljena na velikom broju članaka knjige 3 i znatno smanjenom broju rubrika. Analiza sadržaj nadilazi opseg ovog rada. 24

LEBINAC 123

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Rusko-turski rat25 dio je Istočnog pitanja – spora Velikih sila o sudbini Osmanlijskoga Carstva. Već je istaknuto da je Hrvatski svjetozor pokrenut prema mišljenu Horvata, povezano s praćenjem događaja oko Rusko-turskoga rata. Rusko-turskome ratu prethodi Bosansko-hercegovački ustanak 1875. godine. Okvir događanja počinje sporazumom 15. siječnja 1877. godine između Austro-Ugarske i Rusije o neutralnosti Austro-Ugarske u slučaju Rusko-turskoga rata. Rusija 27. travnja 1877. godine objavljuje rat Osmanskome Carstvu. Noću 27./28. lipnja 1877. godine ruske trupe izgrađuju pontonski most preko Dunava kod mjesta Svištof, a prvi broj Hrvatskoga svjetozora izlazi 1. srpnja 1877. godine. Primirje je potpisano 31. siječnja 1877. godine, a mir u San Stefanu 3. ožujka 1878. godine.26 Revizija ugovora u San Stefanu, nazvana Berlinski kongres, kojom završava rat 13. srpnja 1878. godine,27 popraćena je u broju za srpanj 1878. godine Hrvatskog svjetozora, a posljednji broj izlazi 30. kolovoza 1878. godine. Okupacija Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske bila je posljedica Rusko-turskoga rata koja je bila u središtu interesa onodobne političke javnosti u Hrvatskoj, a zanimala se i za provođenje samoga tijeka okupacije.28

Zakoni o tisku U Austriji 13. ožujka 1849. godine na snazi je zakon prema kojemu kapital postaje preduvjet za izdavanje novina pa se i mjere protiv nepoćudnih novina oslanjaju na novčane kazne. Zakonodavac Aleksandar Bach smatrao je da će kapital biti poslušan ako mu se zakonskim mjerama ugrožava dobit. Hrvatsku verziju zakona napravio je Stjepan Mojzes29, prilagodivši taj zakon hrvatskim prilikama. Za izdavanje listova određena je jamčevina (manja od austrijske). Austrijski zakon predviđa samo novčane kazne osim za uvredu vladara, a hrvatski zakon predviđa redovnu kaznu zatvora (od šest mjeseci do Podaci o događajima oslanjaju se na Rusko–turski rat 1877.-1878. URL: https://hr.wikipedia.org/wiki/Rusko-turski_rat_1877.-1878.# (2018-04-29) 26 Uvjete mira u San Stefanu Grlović prenosi u brojevima 46(12. svibnja 1878), 47(19. svibnja 1878) i 48 (26. svibnja 1878). San Stefanski ugovor // Hrvatski svjetozor 2, 46(12. svibnja 1878), str. 242-244.; 2, 47(19. svibnja 1878), str. 270-272.; 2, 48(26. svibnja 1878), str. 279-281. U br. 49 i 50 donosi tekstove o kneževinama po San Stefanskom ugovoru. Kneževine po San Stefanskom ugovoru // Hrvatski svjetozor 2, 49(2. lipnja 1878), str. 287-288.; 2, 50(9. lipnja 1878), str. 295. 27 Prenosi odluke Berlinskog kongresa. Berlinski ugovor // Hrvatski svjetozor 3, 1(srpanj 1878), str. 23-31. 28 Prati provođenje okupacije Bosne i Hercegovine. Dnevnik ob okupaciji Bosne i Hercegovine // Hrvatski svjetozor 3, 2(kolovoz 1878), str. 77-78. 29 Bivši cenzor prema Novak, Božo. Predgovor : Povijest novinarstva kao životna snaga // Povijest vijesti / Gordana Vilović. Zagreb: ICEJ ; Sveučilišna knjižara, 2007. Str. 18. 25

LEBINAC 124

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

deset godina) i osudu na gubitak prava uređivanja listova. Za uvredu vladara odgovara izdavač, tiskar i pisac.30 Bachov Zakon o štampi od 27. svibnja 1852. zabranio je kolportažu31. Ukinuto je i suđenje pred porotom. Za novi zakon o tisku od 17. svibnja 1875. godine zakonsku osnovu izradio je ban Ivan Mažuranić. To je prvi zakon o tisku u Hrvatskoj donijet ustavnim putem u Saboru. Tim zakonom konačno su uklonjeni zakonski propisi iz razdoblja apsolutizma. Mažuranić uvodi porotne sudove za novinske krivce, snizio je jamčevinu za izdavanje dnevnika, a zapljenu lista mora potvrditi porotni sud. Međutim, nije dozvoljena kolportaža. Novine su se mogle prodavati u knjižarama i papirnicama, u administraciji listova ili dostavljati pretplatnicima.32 Važno je istaknuti ovaj zakon o tisku jer je donijet u vrijeme modernizacijskih procesa u Hrvatskoj, kada se u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića javlja prvi informativni list.

Modernizacija Okolnosti modernizacije u Hrvatskoj odvijaju se u sjeni Hrvatsko-Ugarske nagodbe i njene revizije, pokušaja utjelovljenja Vojne Krajine Banskoj Hrvatskoj. Ban I. Mažuranić (1873-1880) provodi reforme pravosuđa, političke uprave i školstva. Za njegova banovanja Sveučilište u Zagrebu, kakvo je danas poznato, osnovao je 1874. godine car i kralj Franjo Josip II. Modernizacija je povezana i s industrijskom revolucijom i razvojem tehnike. Ovaj razvoj utjecao je na razvoj novina općenito. Parni stroj, motor s unutrašnjim sagorijevanjem, električna energija omogućili su brže kretanje, transport, trgovinu, prijenos informacija i dostavu novina pretplatnicima. Brzojavna linija Beč-Zagreb dovršena je 13. rujna 1850. godine, ali je promet bio isključivo u službene svrhe. Prvu brzojavnu vijest objavile su Narodne novine 13. siječnja 1852. godine, vijest o neuspjelom Prema Novak, Božo. Predgovor. Nav. dj., str. 18. Novosti kao prvi informativni dnevnik počinju izlaziti nakon što je novim zakonom 1907. godine dozvoljena kolportaža i izlaganje novina na javnim mjestima: „Naime nakon pobjede Hrvatsko-srpske koalicije na izborima (u svibnju 1906.), njezina je vlada u rujnu stavila izvan snage Zakon o tisku (iz g. 1903.), a Hrvatski je sabor 15. 3. 1907. Donio novi, znatno liberalniji zakon o štampi. Njime je ponovno uvedena porota u novinskim sporovima, ukinuta je kaucija za pokretanje listova i uspostavljena kolportaža, čime je dan znatan zamah informativnom novinstvu.“ Lipovčan, Srećko. Osnivanje Hrvatskoga novinarskog društva : od prvih zamisli i priprava do konstituiranja, 1877. – 1910. // Društvena istraživanja 9, 6(50)(2000), str. 927. URL: http://hrcak.srce.hr/file/31712 (2018-05-06) 32 Prema Horvat, Josip. Nav. dj., str. 221. 30 31

LEBINAC 125

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

atentatu na cara Franju Josipa I (1848.-1916.). Kao javni servis telefon je instaliran u Zagrebu tek 1887. godine. Uvođenje poštanskih maraka 1. lipnja 1860. godine pogodovalo je također razvoju novinstva. Na pruzi Beč-Zagreb željeznički promet počeo je još 1862. godine.33 Grlović pokreće Hrvatski svjetozor u vrijeme razvitka građanskoga društva34, koje je nositelj modernizacijskih procesa.

Tiskara Hrvatski svjetozor tiskan je u tiskari C. Albrechta (1826.-1887.). C. Albrech nastanio se u Zagrebu 1851. godine. Iz Varaždina je sa sobom donio litografsku i knjigotiskarsku radionicu. Godine 1874. kupio je i ostatak Gajeve tiskare. Iz Gornjega grada preselio se u Dugu (Radićevu) ulicu 26. U dvorištu je izgradio novo krilo kuće u koje je smjestio radionice.35 Zanimljivo je da je u vrijeme izlaženja Hrvatskoga svjetozora postojala suvremena i dobro opremljena Dionička tiskara u kojoj se tiskao Obzor.

Jezik Ukoliko su htjeli izdavati novine namijenjene svima, novinari su u vrijeme izlaženja Hrvatskoga svjetozora imali još jedan problem, a to su narječja. Ako je već postojao standardizirani jezik Gajeva pravopisa, to su se i novinari koristili tim pravopisom znači da je list bio namijenjen onima koji su ga poznavali i njime se koristili u pisanju i u čitanju. Grlović se kao novinar morao susresti s tim problemom koji iz perspektive istraživača povijesti 19. stoljeća u Hrvatskoj, kako ističe Vilović, znači „možda čak i stalnu uporabu prigodnih rječnika budući da se upravo kroz novinska izdanja vidi kakve su jezične muke imali prvi hrvatski novinari u stvaranju novina namijenjenih najširem krugu čitatelja.“36

„Posljednjih deset godina povećali su se preduvjeti za razvitak novina. Počinje se razvijati brzojavna izvještajna služba, gradnjom željeznica poboljšao se saobraćaj, novina lakše dolaze u pokrajinu, počelo se formirati stalno novinsko čitateljstvo, sve je to pridonijelo da se razvila i tehnika novinskog rada.“ Horvat, Josip. Isto, str. 220. 34 „Upućujući potom čitatelja na genezu tekstovnih vrsta, za najmlađu, 'žurnalističku radnju' kaže da je '…izraz žudnje međusobnog poznavanja, diete prometa, nuždna oslastica', i pogađa tako u bit važnog fenomena u epohalnim društvenim promjenama: u načelo otvorenosti nastajućega građanskog društva.“ Lipovčan, Srećko. Osnivanje Hrvatskoga novinarskog društva. Nav. dj., str. 915. 35 Prema Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva s adresarom/urednik Branko Franjić. Zagreb : Horizont press; Kratis, 1997. Str. 19-20. 36 Vilović, Gordana. Nav. dj., str. 35. 33

LEBINAC 126

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

Treba istaknuti iz toga navoda novine namijenjene najširem krugu čitatelja, kojem krugu, pretpostavlja se, smjeraju informativne novine. Narječja sigurno tome nisu pomogla.

Neki statistički podaci Prema statističkim podacima koje je za Bansku Hrvatsku prvi sastavio Aleksandar Fenyes (on Hrvate dijeli na Hrvate i Šokce, a Srbe naziva Racima), nakon 1880. godine na ovome području živi 1.214.607 Hrvata (64%) i 497.740 Srba (26%). Prema popisu iz 1869. godine, čitati i pisati znalo je 259.032 stanovnika, a samo čitati 34.237 stanovnika, ni čitati ni pisati nije znalo 1.215.884 stanovnika (80.06%) – podaci se odnose na stanovnike u dobi iznad 6 godina. Općenito se može reći da je Grlović kao potencijalne čitatelje na raspolaganju imao tek oko 300.000 stanovnika Banske Hrvatske. S obzirom na slabu prometnu i komunikacijsku povezanost, nedovoljan broj potencijalnih čitatelja. Zagreb 1857. godine ima 16.657, a 1880. godine 28.388 stanovnika. Godine 1888. oko 60% stanovnika govori njemački.37 U samome Zagrebu 1880. godine može računati na oko 15.000 stanovnika. Čini se da je za informativni tjednik nevelik broj potencijalnih čitatelja. Gotovo udvostručenje broja stanovnika u razdoblju od dvadeset i tri godine ne donosi velik broj potencijalnih čitatelja. Osim toga u navedenoj bilješci stoji i podatak da u vanjskim dijelovima Zagreba (Trnju, Horvatima, Vrhovcu, Pantovčaku, Prekrižju) ni jedno dijete ne ide u školu. Dakle, i u skoroj budućnosti na čitatelje je mogao računati samo u užim dijelovima grada. Informativne novine su po svom sadržaju namijenjene anonimnim čitateljima na koje se može naići u dostatnom broju u većim gradskim središtima.

Papir

Ovi statistički podaci za Bansku Hrvatsku i Zagreb navedeni su prema Novak, Božo. Predgovor. Nav. dj., bilješka 6 na str. 12. 37

LEBINAC 127

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Zadnja četvrtina 19. stoljeće je razdoblje slabije kakvoće novinskog papira. Nije bilo moguće koristiti lan, pamuk, konoplju ili stare krpe od kojih se mogao dobiti papir visoke kakvoće iz jednostavnoga razloga; tih sirovina nije bilo dovoljno za industrijsku proizvodnju prema povećanoj potražnji za novinskim papirom. Jeftin papir i u dovoljnim količinama proizvodio se s velikim udjelom drvenjače kao osnovne sirovine dobivene iz drvene mase. Ova okolnost uvjetuje degradaciju papira – njegovu samorazgradnju u relativno kratkome razdoblju u usporedbi s papirom napravljenim samo od starih krpa. Tendencija spuštanja cijene novinskoga papira vjerojatno je utjecala i na pokretanje i razmišljanja o održivosti pothvata Grlovića.38

Rubrike U tablici su navedene rubrike prema pisanju Horvata. 39 Osim tih rubrika postoje mnoge koje se pojavljuju i nestaju, ali Horvat ih ne navodi.

Rubrike Politički pregled Kulturno-povijesne vijesti Društvene zgode i nezgode Društvene viesti Crkva Škola Uprava i sudstvo Zdravstvo Naravoslovne vijesti Osobne vijesti Listak Strane vijesti [Vojska i] Pomorstvo Promet i trgovina Gospodarstvo i šumarstvo Statistika Likovna umjetnost Kazalište

38 39

Ukupan broj pojavljivanja u brojevima 1

Napomena #

Postoji kao skupina rubrika

5 Zgode i nezgode

28 6 19 6 18 22 43 53 26 20 19

# # # Ali postoji 5 Iz sudnice # # # # Razgled po svietu Pojavljuju se zajedno #

23 38

# 3 Umjetnost i 35 Tvorna umjetnost 1 Kazalište i 15 Narodno kazalište u Zagrebu

Prve dvije 'knjige' tiskane su na papiru bogatom drvenjačom. Rubrike navedene prema Horvat, Josip. Nav. dj., str. 224.

LEBINAC 128

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Književnost Novinstvo Nove hrvatske knjige Historijski kalendar Umrli

49 22 11 55 Tablica 1. Rubrike

292

Knjižtvo i novinstvo # # #

Kod Horvata navedena rubrika kulturno povijesne vijesti ustvari je naziv skupine rubrika u kojima su vijesti objavljivane. O tablici sve rubrike osim rubrike listak i rubrike strane vijesti pojavljuju se unutar skupine kulturno povijene vijesti. Ta skupina i u njoj rubrika umrli izašle su u svakome broju. Razgled po svijetu još je jedna skupina rubrika u kojoj su zastupljene Hrvatska, Slaveni Austro-Ugarske Monarkije, inorodni Slaveni, AustroUgarska Monarkija, germanski narodi, romanski narodi, inorodni Europski narodi. Listak donosi prijevode raznih djela europske književnosti. Skupinu članaka koje objavljuje na prvoj stranici moglo bi se tretirati kao uvodnik – uglavnom povijesne ili aktualne teme iz slavenskoga svijeta. Velika skupina članaka ne pripada nijednoj skupini rubrika. Znanstveni pabirci skupina je koja izlazi u nekoliko listova. Posebne su rubrike i meteorološki podaci domaćih i inozemnih postaja te sadržaj hrvatskih listova, a i sadržaj [Hrvatskog svjetozora]. Podjela skupina i rubrika kako ih je vidio Grlović prikazana je u sadržaju knjige 1 i knjige 2. Rubrike knjige 1 podijelio je u skupnu I. Razprave i članci, II. Listak, III. Kulturno povjestne viesti. U sadržaju ističe i razgled po svietu s brojevima u kojima izlazi te metereološka opažanja. Vrijedno je u sadržaju zapaziti da postoji potpun popis članaka i rasprava kao i popis djela koje izlaze u rubrici listak, dok za kulturnopovijene vijesti rubrike predstavlja kao da su teme. Koncepcija sadržaja knjige 2 ista je kao i knjige 1, ali umjesto meteoroloških opažanja, sada ističe brojeve u kojima je prikazao sadržaj hrvatskih listova. U trećoj knjizi nestaju rubrike razgled po svijetu, metorološka opažanja, listak, a većinu teksta ispunjavaju rasprava i članci te skupina rubrika kulturno povijesne vijesti sa znatno manje rubrika. Rubrike knjige 1 i knjige 2 tiskane u uglavnom u tri stupca, a knjige 3 u dva.

LEBINAC 129

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Dužnici U brojevima 49, 50 i 51 u rubrici naši dužnici navode se imena dužnika40, mjesto stanovanja i položaj u društvu. Iz ovih osnovnih informacija mogu se izvući neki zaključci.

U broju 49 50 50 50 50 51 51 51 51 51

Ime i prezime ili naziv Šime Pierotić Ljudevit Švagel Milan Kučenjak Mavro Milčić Kavana Roksandić Julio Kettig Žiga Haslinger Stjepan sekulić Gjuro Drenovački Josip Vanjek

Mjesto stanovanja Sutivan na Braču Koprivnica Bijela Sisak Karlovac Sisak Vinica Vinica Varaždin Samobor Tablica 2. Dužnici

Položaj ili zanimanje Izučeni gospodar Odvjetnik Župnik pod Bijelom Odvjetnik # Upravitelj kr.kot. suda Poštar Općinski poreznik Kr. kot. pristav Kapelnik

Postoji neka skupina ljudi koji su, uvjetno rečeno, zaposleni u državnoj službi. Među njima nalazi se jedan upravitelj kraljevskoga kotarskog suda, jedan kraljevski kotarski pristav, jedan općinski poreznik i jedan poštar. Jedan župnik i kapelnik – pripadali bi u skupinu crkvenih službenika. Dva odvjetnika mogu se odvojiti u posebnu skupinu državnih službenika, ali blisku građanskome sloju. Izdvaja se Kavana Roksandić u kojoj se list čitao i izučeni gospodar u skupinu onih koji ne pripadaju ni državnim ni crkvenim službenicima, već vjerojatno građanskome sloju. Svi su oni obrazovani ili barem pismeni (izučeni gospodar), a to zahtijeva i njihov položaj u državnoj ili crkvenoj službi te posredovanjima (odvjetnik) između društvenih skupina. Grloviću se mora priznati smjelost jer je naveo imena dužnika. Za ovaj potez odlučio se u kasnom razdoblju izlaženja lista. Može se postaviti pitanje o razlozima izostanka plaćanja pretplate relativno dobrostojećih osoba?

Ranije su spomenuti problemi s pretplatom.

LEBINAC 130

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Sadržaj hrvatskih listova U brojevima 28-34 na posljednjoj stranici Hrvatski svjetozor donosi sadržaj hrvatskih listova, t.j. rubriku sa sadržajem odabranih listova koji izlaze na hrvatskome jeziku.

Rb 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 #

Datum u godini 1878. 6.1 13.1 20.1 27.1 Učestalost Naslov 28 29 30 31 izlaženja Gospodarski list 1. i 15. + Hrvatski učitelj # + + Jugoslavjanski stenograf # + Katolički propovjednik Mjesečnik + + Katolilčki list Tjedno + + + + Liečnički viestnik Mjesečno + Mjesečnik pravničkog Mjesečno + društva Napredak Polumjes. + + Narodne novine Dnev. + + + + Narodni list Polutjedno + + + Narodnjak # + Naša sloga Tjedno + Obzor Dnev. + + + + Pravo Mjesečnik Primorac Tri puta tj. + + + Pučke novine Tjednik + + + Sv. Cecilija Mjesečnik + Vienac Tjednik + + + + Ukupno u svakom broju 8 8 10 13 Tablica 3. Sadržaj hrvatskih listova

3.2 10.2 17.2 32

Ukupno

+ -

+ + + -

2 3 1 2 6 1

+ + + + + + 7

+ + + + + + 10

+ + + + + + + + 9

4 7 6 1 2 7 1 6 5 1 6 #

U ovome kratkom vremenskom razdoblju i samo sedam brojeva popis listova koji izlaze tijekom istoga razdoblja predstavljaju kontekst u kojemu sebe vidi Grlović sa svojim listom. Jedan dio listova svakako mu je i konkurencija. U Tablici 4 prikazani su brojevi u kojima se pojavljuje rubrika. U svim brojevima donosi sadržaj Narodnih novina (7) i Obzora (7) koji su dnevnici, a u broju 31 prikazao je sadržaj najvećega broja listova (13). Može se pretpostaviti da su mu konkurencija osobito radi vijesti koje drugi listovi ne donose41 bili i dnevnici i tjednici.

Vidi poglavlje 1.1. Horvat i Novak o listu.

LEBINAC 131

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Novine koje su „s nami u savez stupile“ U rubrici novine (u Horvata rubrika novinstvo), od broja 2 do broja 14, navode se naslovi novina koje su s nami u savez stupile.42 Broj 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 4 4 4 5 5 5 5 6 7 7 8 8 9 13 14

Naziv novina Mjesto Primorac Kraljevica Pravo Zadar Edinost Trst Srpska zora Beč Osveta Prag Sisseker Wochenblat Sissek Pučke novine Zagreb Narodnjak Vinkovci Humoristički list Zagreb Jugoslavenski stenograf Zagreb Narodni list Zadar Gospodarski list Zagreb Sv. Cecilija Zagreb Gospodarski list Zagreb Katolički propoviednik Vinkovci Kronika Rodzinna Varšava Javor Novi Sad Obzor Zagreb Katolički list Zagreb Pučki prijatelj Varaždin Mjesečnik [pravničkog društva] Zagreb Agramer Presse Zagreb Narodne novine Zagreb Hrvatski učitelj Zagreb Slavjanski mir Petrograd Tablica 4. Novine koje su s nami u savez stupile.

Iz popisa se može vidjeti s kojim je listovima na neki način surađivao i to već u početku izlaženja, no ne postoji naznaka o trajanju saveza ili njegovu prestanku. Za tumačenje mjesta izlaženja možda je relevantan Horvatov stav o sveslavenstvu u Grlovića i zainteresiranosti za zbivanja i ishod Rusko-turskog rata. Ključna mjesta u tom kontekstu kao izvor informacija su vjerojatno Petrograd i Beč, tj. države koje su u povezane ugovorima i interesima. Moglo bi se naslutiti, ali nije poznat nijedan argument potvrđen u literaturi da su novine koje su s nami u savez stupile43 povezane zajedničkim interesom Navodi se i datum do kojeg su stupile u savez. Na str. 8 u br. 1 stupcu 1 urednik daje obavijest da „Hrvatski svjetozor daje u zamjenu za svake novine“ te moli „sva prijateljska uredničtva, da nam čim prije pošalju svoje listove.“ Naše molbe // Hrvatski svjetozor 1, 1(1.7.1877), str. 8. 42 43

LEBINAC 132

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

razmjene informacija možda čak i prvenstveno povezane s Rusko-turskim ratom. Treba uzeti u obzir da ne postoji novinska agencija u Hrvatskoj pa su Grloviću bili nužni drugi izvori.44

Oglasi, slike, „dopisnica urdeničtva“ U Hrvatskom svjetozoru nema oglasa. Oglašavanje je jedan od glavnih izvora prihoda informativnih listova. U broju 1 najavljuje posebni oglasnik koji bi trebao početi izlaziti s brojem 2. Navedene su i cijene oglasa prema veličini i učestalosti, a i cijene prevođenja na hrvatski jezik. No u drugom broju odgađa izlaženje oglasnika, dok se ne srede prilike.45 U Hrvatskom svjetozoru nema crteža (tek jedan ili dva), litografija, fotografija t. j. ilustracija premda ih urednik i vlasnik najavljuje na str. 8 u br. 1 i u br. 2. Dopisnica uredničtva i dopisnica odpravničtva pisma su uredništvu i komunikacija s dopisnim suradnicima, a ponekad obavijesti koje su naslovljene i na pojedince. Ovo je stalna rubrika u kojoj se na str. 24 u br. 3 (svaki broj ima 8 stranica) u stupcu 3 urednik se osvrće na teške uvjete u kojima list izlazi i ne može obećati da će u list uvesti ilustracije. Ovo je rubrika koja pogoduje informativno orijentiranim novinama. Suradnici? U kolikoj su mjeri potpisnici članaka i suradnici u oblikovanju politike i uređivanja lista, ne može se ocijeniti bez dvojbe. Neki su članci potpisani ispod ili na kraju, a za neke je autor naveden odmah ispod naslova. Listak redovito donosi potpisane prijevode iz strane književnosti. Kao primjer može se navesti Hans Christian Andersen i njegovo djelo Improvizator. Dr. Petar Tomić autor je tri članka Turska, Ljudska sila Rusije, Ruske željeznice. Klaić V. potpisan je kao autor dvaju članaka Bibliografija Bosne i Najstarija poviest Bosne do Kulina bana. Ljudevit Vukotinović autor je članka Iz Ilirske dobe, Stanislav Tkalac autor je članka Posjet kod Sacher-Masoch-a. Slavko Horvat autor je članka Naselbine Hrvata po Dolnjoj Austriji. Mnogi članici potpisani su inicijalima. Inicijali M. G. vjerojatno

44 U korištenoj literaturi ne postoje podaci o tome je li se Grlović služio agencijskim vijestima izvan Hrvatske,

niti o postojanju novinske agencije u Hrvatskoj. 45 Prema stupcu 3, stranici 8 u br. 1 i stupcu 3 na str. 16 u br. 2. Naše molbe // Hrvatski svjetozor 1, 1(1.7.1877), str. 8.; 1, 2(8.7.1877), str. 16.

LEBINAC 133

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

su inicijali Milana Grlovića. Nekoliko se puta pojavljuju inicijali N. D. i W. A. Može se navesti još nekoliko imena - Fr. Š. Kuhač-Koch, Homotarić, Vj. R., Josip Ing. Kraszewski, Koča, G. Velik je broj nepotpisanih tekstova. Ne čini se neumjesna pretpostavka da je nepotpisane tekstove napisao Milan Grlović. Možda na nepotpisane tekstove misli Horvat kad piše: „Grlović je bio urednik i, čini se, jedini suradnik lista.“46 Navedena Horvatova ocjena ipak se ne može primijeniti, čini se, u cjelini na ovaj informativni tjednik.

Informativne novine-profesija-Hrvatsko novinarsko društvo U okviru informativnoga novinarstva, nužno je istaknuti da samo profesionalni novinari mogu obavljati takav posao. „Grlović je svjestan da je takvo novinarstvo nemoguće bez profesionalnog i neovisnog novinarstva, te u broju od 11. studenoga 1877. godine pokreće inicijativu za stvaranje hrvatske novinarske organizacije.“47 Osnivanje Hrvatskoga novinarskog društva uslijedilo je tek 1910. godine. Informativne novine zahtijevaju profesionalne novinare, a stranačkima i vladinim novinama profesija novinara nije nužna. Naime, novinar, prema Grloviću, kako ga interpretira Lipovčan, ima ulogu u javnome životu: „Grlović dakle, afirmira ideale i vrijednosne kriterije srednjoeuropskog tipa građanskog društva: karakter, čestitost, rodoljublje (bez natruha šovinizma i ksenofobije) poštivanje pravne države. Tu je i aksiom o nepovredivosti privatnog vlasništva, ali – i svake osobe. Posebno naglašuje pravo na različito mišljenje ta kao odliku profesije ističe načelo tolerancije u raspravi. Njegova borba za profesiju ujedno je modernizacijski motiviran napor: gradba jedne mikrostrukture složenog društva“48. List je okružen novinama koje podržavaju političke stranke. Ova je okolnost od najvećega utjecaja na položaj i svakodnevnu mogućnost rada novinara po struci jer stranačko novinarstvo, kojim je okružen Hrvatski svjetozor i njegov urednik, ima u vidu prvo interes svoje stranke.49 Horvat, Josip. Nav. dj., str. 224. Vilović, Gordana. Nav. dj., str. 46. 48 Lipovčan, Srećko. Osnivanje Hrvatskoga novinarskog društva. Nav. dj., str. 917. 49 O položaju novinara 70-ih godina 19. st. zanimljiv je tekst Horvata: „Listovi nisu mogli više postojati isključivo suradnjom istaknutih političkih ljudi, slučajnom suradnjom istomišljenika, s proširenjem listova potreban je sad veći broj novinara po struci. Međutim, novinarsko zvanje nije privlačilo mlade ljude. Društveni je položaj novinara neodređen, samo gospodari listova gledaju stručne novinare kao nužno zlo, novinar je slabo plaćen i položaj mu je u listovima uvijek nesiguran, novinari s načelima svakog dana mogu 46 47

LEBINAC 134

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

Informativne novine, kao civilizacijsko dostignuće, traže profesionalce za stručno obavljanje posla, ljude koji žive od novinarskoga posla. U Hrvatskoj, 70-ih godina prije pojave Grlovića, postoji samo pet novinara po struci, Miloš Zec, Josip Praus, Martin Polić, Klement Božić i Josip Miškatović.50 Situacija se nije bitno promijenila ni na početku 20. stoljeća. “O čemu je zapravo riječ? Ponajprije valja imati na umu da je u to doba informativno novinstvo u Hrvatskoj tek u početku, da prevladava stranačka štampa u kojoj političari, a ne novinari 'informiraju' i 'komentiraju', dakle oblikuju javno mnijenje.“51 Možda ipak treba istaknuti jednu zabludu, standard ili normu onoga doba, a ne samo Grlovića. Naime, Grlović je u članku iz 1877. godine predlaže osnivanje žurnalističkoga društva u Zagrebu koje bi se brinulo i o potrebama književnika. Hrvatsko društvo književnika osnovano 22. travnja 1900. godine, u čijemu je osnivanju i djelovanju sudjelovao i sam Grlović, nije se iskazalo skrbnim i za novinare. Grlović ubrzo uviđa da književnici i novinari nemaju iste interese pa nastavlja rad na osnivanju Hrvatskoga novinarskog društva. Naime, u svijesti onoga doba postojala je gotovo jednakost profesije novinara i književnika, a i njihovo zajedništvo interesa.52 Nije na odmet dodati da je Grlović imao ambicije i kao književnik, a ne samo kao novinar.

Zaključak O Hrvatskom svjetozoru ne postoji previše literature. Osnovna su literatura tekstovi autorâ Horvata, ponešto Novaka i Lipovčana. Okolnosti početka izlaženja nisu u citiranoj literaturi istražene, npr. dozvole koje je trebao prikupiti, tko su mu suradnici ako ih uopće ima, kako je prikupljao vijesti bez suradnika i bez novinskih agencija. Grlović dolazi iz Križevaca i list pokreće bez podrške političkih stranaka. S druge strane moguće je da nije nailazio na jača suprotstavljanja koja bi onemogućila izlaženje lista. Grlović nema ni

doći u sukob s izdavačem zbog općeg političkog krivudanja, uvijek je tu opasnost da vlast zabrani izlaženje lista. Uz to je novinar po zvanju morao izdržati konkurenciju ambicioznih mladih ljudi koji ulaze u redakcije i pod manje povoljnim uvjetima, jer reakcijski rad smatraju kao siguran put u politički život, gdje je konačni cilj sticanje položaja narodnog zastupnika.“ Horvat, Josip. Nav. dj., str. 220. 50 Vidi u Horvat, Josip. Isto, str. 220. 51 Lipovčan, Srećko. Osnivanje Hrvatskoga novinarskog društva. Nav. dj. str., 920. 52 “U hrvatskom standardu toga doba pojam književnost nije bio ograničen samo na tzv. „lijepu književnost“ nego i na znanstvene i publicističke radove.“ Lipovčan, Srećko. Osnivanje Hrvatskoga novinarskog društva. Nav. dj., bilješka 13 na str. 937.

LEBINAC 135

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

vlastite tiskare. Novine izlaze u tiskari C. Albrechta premda postoji dopro opremljena i Dionička tiskara. Najvažniji rezultat rada M. Grlovića je uočena veza informativnog novinarstva i profesije novinar. U stvari novinarsko društvo se konstituira 1910. godine. Od ideje do osnutka Društva prošlo je više od trideset godina nakon javno izrečene ideje u Hrvatskom svjetozoru. Informativne novine prodaju vijesti. Hrvatski svjetozor izlazi za vrijeme trajanja Rusko-turskoga rata i njegovih posljedica uglavljenih mirom u San Stefanu i revizijom u Berlinu. Nakon toga, informativni tjednik više poprima izgled časopisa jer mu raste broj članaka izvan uobičajenih rubrika, smanjuje se format, a glavna skupina/rubrika kulturno – povijesne vijesti postaje i jedinom. Grlović je novinar, suradnik, urednik i vlasnik, premda se kao povremeni suradnici javljaju neke istaknute ličnosti javnoga života. U usporedbi s novinama, u Americi, gdje je vrhunac dnevnih informativnih penny novina bio u četrdesetim godinama 19. stoljeća, list koji uređuje Grlović, koncepcijski se s njima ne može usporediti jer se kao informativni javlja prerano. U usporedbi s novinama koje prodaju vijesti, oglase, informacije, zabavljaju list za naše vrijeme, obrazovanje i zabavu, kako se naziva u podnaslovu, donosi premalo informacija o ratu s kojim ide paralelno. Kulturno-povijesna (obrazovanje) rubrika jedina jr koja se provlači kroz većinu brojeva. Za zabavu se može te ponešto naći, ukoliko zabavom ne smatra kazalište, knjige, statistiku i tome slično. Nema rubrike koja bi se bavila temama koje su posvećene ženama, nema informacija s burze, nema križaljki, oglasa, ilustracija, reda vožnje vlakova. Grlović počinje izdavati tjedne informativne novine kad već postoje dnevne novine, doduše, u Hrvatskoj su obično stranačke ili vladine, ali ipak pokrivaju izvanstranačke informativne potrebe o događajima. S druge strane, kao tjednik nije u vijestima konkurencija ostalim dnevnim novinama jer ne postoje nijedne informativne novine koje žive od prodaje vijesti. Hrvatski svjetozor prema kraju svoga izlaženja postaje mjesečnik – tendencija k dnevnom izlaženju smjer je razvoja informativnih novina. Na kraju bi se moglo zaključiti da novine jesu informativne po tome što donose vijesti, ne ovise o strankama ili vladi, ali se u okolnostima u kojima su izlazile nije moglo živjeti od prodaje vijesti. Dakle nisu bile novine kojima je jedan od glavnih interesa bio prodaja. Novak opisujući situaciju početka 20. stoljeća uočava da se s informativnim listovima javljaju i karikaturisti. Zanimljivo je da istoga dana kojeg izlazi prvi broj Hrvatskog svjetozora u Zagrebu, počinje izlaziti i Humoristički list, čiji je urednik August

LEBINAC 136

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

292

Šenoa. Povezujući ova dva razdoblja, od pojave Hrvatskog svjetozora do Novosti, može se zaključiti zajedno s Novakom: „Ovaj dio povijesti hrvatskog novinarstva upozorava da demokratizacija društva i liberalni zakoni o tisku snažno utječu na raznovrsnost novinstva, što je bitno za uspješno funkcioniranje demokratskog društva.“53 Dodatna napomena Hrvatski svjetozor dostupan je na mikrofilmu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ove prve informativne novine ili tjednik dostupne su na mreži i putem digitalizirane zagrebačke baštine.54

Literatura: Almanah hrvatskoga tiskarstva, nakladništva, novinstva, bibliotekarstva i knjižarstva s adresarom/urednik Branko Franjić. Zagreb : Horizont press; Kratis, 1997. Horvat, Josip. Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939. Zagreb: Golden marketing; Tehnička knjiga, 2003. Hrvatski svjetozor, Knj. 1, br. 1 (srpanj 1877)-knj. 3, sv. 2 (kolovoz 1878). Položili vijenac na rodnu kuću osnivača novinarskog društva. URL: http://www.krizevci.info/vijesti/77-drustvo/8208-poloili-vijenac-na-rodnu-kuuosnivaa-novinarskog-drutva (2018-04-29). Lipovčan, Srećko. Osnivanje Hrvatskoga novinarskog društva : od prvih zamisli i priprava do konstituiranja, 1877. – 1910. // Društvena istraživanja 9, 6(50)(2000), str. 913-954. URL: http://hrcak.srce.hr/file/31712 (2018-05-06) Lipovćan, Srećko. Predgovor. // Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću / Novak, Božidar. Zagreb, Golden marketing ; Tehnička knjiga, 2005. Str. 23-28. Novak, Božidar. Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb: Golden marketing; Tehnička knjiga, 2005. Novak, Božo. Predgovor : Povijest novinarstva kao životna snaga // Povijest vijesti / Gordana Vilović. Zagreb: ICEJ ; Sveučilišna knjižara, 2007. Str. 7-32. Pjesnici u križevačkom kraju od XVII. stoljeća do danas. http://www.krizevci.net/hr/html/pjesnici.html#grlovic (2018-04-29).

URL:

Prema Lipovćan, Srećko. Predgovor. // Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću / Novak, Božidar. Zagreb, Golden marketing ; Tehnička knjiga, 2005. Str. 24. 54 On-line su dostupni brojevi 1-53. 53

LEBINAC 137

292

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Podaci o događajima oslanjaju se na Rusko–turski rat 1877.-1878. https://hr.wikipedia.org/wiki/Rusko-turski_rat_1877.-1878.# (2018-04-29)

URL:

Vilović, Gordana. Povijest vijesti. Sveučilišna knjižara: Zagreb, 2007. Vinaj, Marina. Građa za bibliografiju osječkih novina 1848.-1945. // Knjižničarstvo 7, 1/2(2003), str. 7-35. URL: http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wpcontent/uploads/2012/06/106_Vinaj_2003_1-2.pdf (2018-04-29).

LEBINAC 138

INFORMACIJSKI HORIZONTI KAO METODA ISTRAŽIVANJA INFORMACIJSKOGA PONAŠANJA Information horizons as a method of human information behaviour research Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

293

UDK /UDC 004.738.52 025.4.036 Pregledni rad / Review article Primljeno/Received: 28.01.2016.

Sažetak U radu se opisuju značajke i važnost koncepta informacijskih horizonata, koji je 1999. godine predložila Diane Sonnenwald sa svrhom istraživanja informacijskoga ponašanja. Teorijska osnova modela informacijskih horizonata razvija okvir istraživanja, traženja, filtriranja, korištenja i diseminacije informacija. Različiti izvori mogu biti uključeni u informacijske horizonte pojedinaca, primjerice kolege, predmetni stručnjaci, knjižničari, dokumenti, mediji, mrežne stranice, knjige, alati za pretraživanje, eksperimenti te promatranje okoline. Teorija informacijskih horizonata predlaže kako su određene vrste podataka, koje inače nisu bile uključivane u istraživanja informacijskoga ponašanja, važne za povećanje razumijevanja informacijskoga ponašanja, a ovi podatci uključuju donesene odluke i poduzete radnje tijekom procesa traženja informacija, kada i zašto osobe pristupaju informacijskim izvorima i kanalima (ili zašto im ne pristupaju), odnose i međusobnu povezanost informacijskih izvora, osobne preferencije i vrednovanje informacijskih izvora te utjecaj konteksta i situacija na proces traženja informacija. Sonnenwald predlaže metodologiju ispitivanja informacijskih horizonata koja uključuje polustrukturirane intervjue uz korištenje metode kritičnoga događaja te metodu skiciranja

mapa.

Koncept

informacijskih

horizonata

omogućava

istraživanje

informacijskih potreba srednjoškolaca, studenata preddiplomskoga i diplomskoga

TURK 139

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

studija, starijih odraslih osoba te stručnjaka određenih profesija, što pruža mogućnost informacijskim ustanovama prilagoditi svoje usluge i zbirke stvarnim potrebama korisnika. Ključne riječi: informacijski horizonti, informacijski izvori, informacijsko ponašanje, traženje informacija Summary This paper presents features and importance of the concept of information horizons, which was proposed in 1999 by Diane Sonnenwald with purpose of exploration human information behaviour. Theoretical framework of information horizons model develops a framework of searching, seeking, filtering, using and disseminating information. For a particular individual, a variety of information resources may be included within their information horizon, for example, they may include colleagues, subject experts, librarians, documents, media, websites, books, information retrieval tools, experiments and observation in the world. The framework suggests that certain types of data, which have not been traditionally included in studies of information behaviour, are important. These data include when and why people access (or why they do not access) informaton resources and channels, relationships and interconnectedness among information resources, individual preferences and evaluation of information resources and the impact of contexts and situations on the information seeking process. Sonnenwald proposes the methodology of investigating information horizons which consists of semi-structured interviews using the critical incident technique and map drawing technique. Concept of information horizons enables investigating information needs of high school students, undergraduate and graduate college students, elderly and professionals, which allows information institutions to adjust their services and collections according to their users' actual needs. Keywords: information horizons, information resources, human information behaviour, information seeking

TURK 140

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

293

Uvodno o pretraživanju informacija i informacijskome ponašanju Pretraživanje informacija (eng. Information Retrieval ili IR) jedan je od središnjih djelokruga informacijskih znanosti, a ono je dinamično i neprestano rastuće područje istraživanja, razvoja i primjene sa snažnom komercijalnom koristi i globalnom upotrebom. Temeljni je koncept IR-a relevantnost, a relevantne su one informacije koje se odnose na problem koji se u danome trenutku pokušava riješiti. Kada govorimo o pretraživanju informacija, valja istaknuti da su stručnjaci od sredine 1950-ih godina pa sve do 1990-ih godina u središte svoje pozornosti smještali rad sustava. Tek s kraja dvadesetoga stoljeća stručnjaci počinju veću pozornost posvećivati pitanjima interakcije korisnika i sustava za pretraživanje te se tako javljaju nova područja interesa poput odnosa ljudi i računala (eng. Human-Computer Interaction ili HCI) ili informacijskog ponašanja(eng. Human Information Behaviour ili HIB). U nastavku rada ćemo se pobliže pozabaviti upravo potonjim područjem, informacijskim ponašanjem. Informacijsko ponašanje odnosi se na širok raspon procesa koje ljudi pokreću u odnosu s informacijama, a povezano je s kognitivnim i društvenim stanjima te efektima. Prema Thomasu D. Wilsonu, informacijsko ponašanje ukupno je ljudsko ponašanje u odnosu na informacijske izvore i kanale, a uključuje aktivno i pasivno traženje informacija, kao i njihovo korištenje1. Donald O. Case smatra kako informacijsko ponašanje obuhvaća traženje informacija te sva ostala nenamjerna ili pasivna ponašanja, kao što je slučajno nailaženje na informacije, ali i namjerna ponašanja koja ne uključuju traženje, kao što je aktivno izbjegavanje informacija2. Case i suradnici predlažu dva koncepta – aktivno izbjegavanje informacija, odnosno povremeno izbjegavanje ili odbacivanje konkretnih informacija koje funkcionira kao obrambeni mehanizam, na primjer, u slučajevima informacija o teškim bolestima, osobnim pitanjima ili financijama; te pasivno izbjegavanje informacija koje je dugoročno ponašanje iz navike koje se događa kada osoba izbjegava kognitivno obraditi određene apstraktne informacije, poput

Usp. Wilson, T. D. Human information behavior. // Informing science 3, 2 (2000), str. 49. Usp. Case, D. Looking for information: a survey of research on information seeking, needs and behavior. Bingley: Emerald Group Publishing Limited, 2012. Str. 5. 1 2

TURK 141

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

informacija vezanih uz politička ili vjerska uvjerenja, odnosno informacija koje se odnose na dugotrajna i duboka uvjerenja o nečemu3. Informacijsko ponašanje dugo je vremena dovođeno u vezu s računalnom znanosti i informacijskim sustavima te izjednačavano s načinom ponašanja korisnika u odnosu na dostupne sustave, a čak i nakon što se ovo počelo mijenjati i dalje je naglasak bio na ljudskomu korištenju sustava, a ne na informacijskim potrebama i ponašanju korisnika tijekom traženja informacija. Počeci istraživanja informacijskoga ponašanja isprva su bili usmjereni na korisnike knjižnica, točnije njihovo korištenje knjižnica te se nisu bavila informacijskim potrebama korisnika te knjižnicama kao informacijskim izvorima, no povećanje znanstvenih radova na kraju prve polovine 20. stoljeća dovelo je do prve konferencije posvećene informacijskome ponašanju pod nazivom Royal Society Scientific Information Conference održane 1948. u Londonu koja obilježava početak modernoga istraživačkog rada usmjerenoga na informacijsko ponašanje. Ova je konferencija također početak zanimanja znanstvenika za ljudsko korištenje informacija vezanih uz njihov posao, a posebice kako ih koriste u znanstvene i tehnološke svrhe4. Tijekom 1960-ih godina, u SAD-u su financirana brojna istraživanja na području društvenih znanosti, a velik dio njih odnosio se na socijalne aspekte znanstvene komunikacije i upotrebu informacija5. Važna su istraživanja također provedena o korištenju informacija i narodnih knjižnica, a tijekom 1960-ih i 1970-ih bila su usmjerena na određene socioekonomske skupine ljudi. Istraživanja koja su tada provođena, većinom su se fokusirala na dobne kategorije ljudi te socioekonomski status ispitanika, posebice na kategorije ljudi slabijega imovinskog stanja. Peter Clarke istraživao je 1973. godine načine komuniciranja između tinejdžera o popularnoj glazbi6, a njegov je rad važan i stoga što je Clarke jasno razlučio traženje informacija te dijeljenje informacija. Otkrio je kako mjerenje učestalosti slušanja glazbe nije kvalitetan način predviđanja traženja informacija o glazbi, za razliku od broja vršnjaka s kojima su ispitanici glazbu dijelili.

3 Usp. Narayan, B.;

Edwards, S. L.; Case, D. O. The role of information avoidance in everyday-life information behaviors. // Proceedings of the American Society for Information Science and Technology 48, 1 (2011), str. 5. 4 Usp. Wilson, T. D. Nav. dj. Str. 50. 5 Usp. Bates, M. Information behavior. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. 3. izd. New York: CRC Press, 2010. Sv. 3. Str. 2382. 6 Usp. Case, D. Nav dj. Str. 306.

TURK 142

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

293

Također, utjecaj masovnih medija u jednakoj je korelaciji s otkrivanjem o glazbi od drugih te informiranju drugih o glazbi. Kako je napomenuto, većina se znanstvenika usmjeravala na ekonomski status ispitanika – Greenberg, Bowes i Dervin 1970. godine istražili su kako odrasli Afroamerikanci slabijega imovinskog stanja u Clevelandu koriste televiziju kao bijeg od stvarnosti te učenje (primjerice, o životu i rješavanju različitih problema na primjeru drugih)7. Osim toga, došli su do zaključka kako su ispitanicima stručnjaci, odvjetnici, rodbina, susjedi i liječnici uobičajen izvor pomoći i informacija. Dervin i Greenberg 1972. godine utvrdili su kako je do tada objavljeno dvjesta istraživanja relevantnih za komunikacijski okoliš ljudi slabijega imovinskog stanja, a pregledom trideset najrelevantnijih (objavljenih pretežno u razdoblju od 1967. do 1972.) zaključili su kako siromašne osobe u SAD-u imaju omogućen pristup informacijskim kanalima te da iznimno ovise o televiziji kao izvoru informacija8. Childers i Post 1975. bili su među prvim znanstvenicima koji su povezali demografske čimbenike s kulturom informacijskoga siromaštva, povezujući je prvenstveno sa skupinama slabijega imovinskog stanja, poput građana na državnoj skrbi9. Sve do 1980-ih godina sva su istraživanja informacijskoga ponašanja bila usmjerena na izvore, odnosno dokumente, a ne na individualne korisnike, no istraživanjima brojnih utjecajnih znanstvenika na ovome polju, fokus 1980-ih postaju korisnici, a pri istraživanjima kvalitativne metode zamjenjuju kvantitativne.10 Od tada brojni znanstvenici iznose svoje teorija informacijskoga ponašanja. 1981. godine Thomas Wilson opisao je općenito traženje informacija u modelu11 koji je kasnije bio vrlo široko korišten te je ponukao razvoj širokoga spektra modela informacijskoga ponašanja u razdoblju 1990-ih godina. Nicholas Belkin i suradnici predložili su koncept ASK modela (eng. Anomalous State of Knowledge), Carol Kuhlthau predložila je model pretraživanja informacija (eng. Information search process ili ISP), Marcia Bates model 'branja bobica' (eng. Berrypicking model) koji opisuje prikupljanje djelića informacija na različitim mjestima, poput branja bobica. Na nekima od modela s početka 1990-ih godina

Usp. Isto. Str. 312. Usp. Isto. 9 Usp. Isto. 10 Usp. Wilson, T. D. Nav. dj. Str. 51. 11 Wilson, T.D. On user studies and information needs. // Journal of Documentation 37 (1981), str. 3-15. 7 8

TURK 143

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

počivaju temelji teorijskoga okvira informacijskih horizonata, naime, Diane Sonnenwald svoj je model temeljila na idejama iznesenima u modelima Carol Kuhlthau, Nicholasa Belkina, Patricka Wilsona te Petera Ingwersena. Radovi tih autora prikazuju važnost istraživanja informacijskoga ponašanja kao procesa, važnost uzimanja u obzir kognitivnih, afektivnih i kontekstualnih čimbenika te korištenja istraživanja iz više različitih znanstvenih disciplina u svrhu poboljšanja razumijevanja informacijskoga ponašanja, a teorijski okvir informacijskih horizonata temelji se upravo na njima.

Informacijski horizonti: teorijski okvir i metodologija istraživanja Teorijski okvir informacijskih horizonata iznijela je Diane Sonnenwald 1999. godine, a temeljio se na empirijskim istraživanjima informacijskoga ponašanja u različitim okruženjima12. Sonnenwald svoj teorijski okvir informacijskih horizonata temelji na ranije opisanim modelima: modelu traženja informacija Carol Kuhlthau, općenitom modelu informacijskoga ponašanja Patricka Wilsona, ASK modelu Nicholasa Belkina te istraživanjima Petera Ingwersena13. Ova teorijska osnova razvija okvir istraživanja traženja informacija, njihova filtriranja, korištenja i diseminacije, a predlaže da se unutar konteksta ili situacije stvaraju informacijski horizonti unutar kojih ljudi reagiraju14. Različiti izvori mogu biti obuhvaćeni u informacijske horizonte pojedinaca – na primjer, društvene mreže osobe koje uključuju kolege, predmetne stručnjake i knjižničare, zatim dokumenti, mediji, mrežne stranice, knjige, alati za pretraživanje, pokusi te promatranje okoline. Informacijski horizonti te izvori koje oni obuhvaćaju određeni su na društvenoj te individualnoj razini, to jest, mišljenja će drugih utjecati na mišljenje pojedinca o određenome informacijskom izvoru, a interakcije s drugima vjerojatno će uzrokovati promjene u pojedinčevu informacijskom horizontu.

Usp. Sonnenwald, D. Evolving perspectives on human information behavior: contexts, situations, social networks and information horizons. // Exploring the contexts of information behaviour. / edited by T. Wilson, D. Allen. London: Taylor Graham, 1999. Str. 176. 13 Sonnenwald. Nav. dj. 14 Usp. Sonnenwald, D.; Wildemuth, B. Investigating information seeking behavior using the concept of information horizons, 2001. URL: https://www.researchgate.net/publication/2326801_Investigating_Information_Seeking_Behavior_Using_ the_Concept_of_Information_Horizons (2015-08-21) 12

TURK 144

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

293

Teorija informacijskih horizonata, stoga, predlaže kako su određene vrste podataka, koje inače nisu bile uključivane u istraživanja informacijskoga ponašanja, važne za povećanje razumijevanja informacijskoga ponašanja, a ovi podaci uključuju donesene odluke i poduzete radnje tijekom procesa traženja informacija, kada i zašto osobe pristupaju informacijskim izvorima i kanalima (ili zašto im ne pristupaju), odnose i međusobnu povezanost informacijskih izvora, osobne preferencije i evaluaciju informacijskih izvora te utjecaj konteksta i situacija na proces traženja informacija15. Prema Sonnenwald, tri su temeljna koncepta u teorijskome okviru informacijskih horizonata koji omogućavaju istražiti informacijsko ponašanje kao proces – kontekst, situacija te društvene mreže. U ovome okviru, konteksti su višedimenzionalni te se mogu opisati kao mjesto, vrijeme, ciljevi, zadaci, sustavi, procesi, organizacije te vrste sudionika; situacija se odnosi na skup povezanih aktivnosti ili skup povezanih događaja koji se odvijaju tijekom vremena; dok se društvene mreže odnose na komunikaciju između pojedinaca, točnije, uzorke veza i jačinu interakcije. Društvene mreže pomažu stvoriti situacije i kontekste, a situacije i konteksti stvaraju društvene mreže. Kao nadopuna Sonnenwald, Tsai smatra kako, unatoč tome što je Sonnenwald naglasila važnost društvenih mreža u teorijskome okviru informacijskih horizonata, nije uključila informacijske izvore u definiciju triju fundamentalnih koncepata. Ona navodi kako bi se treći koncept, koji se odnosi na društvene mreže, trebao modificirati u „mreže“ tako da može obuhvatiti i informacijske izvore16. Sonnenwald je također iznijela osnovne smjernice za istraživanje informacijskih horizonata17. Istaknula je kako je za razumijevanje načina na koji korisnici pozicioniraju svoje informacijske izvore pri istraživanju potrebno koristiti polustrukturirane intervjue s metodom kritičnoga događaja te metodu skiciranja mapa. Metodu kritičnoga događaja (eng. Critical incident technique, CIT) razvio je 1940-ih godina američki psiholog John Flanagan. Ona se sastoji od niza postupaka izravnoga promatranja informacijskoga ponašanja18, točnije, metoda kritičnoga događaja postupak je prikupljanja određenih važnih činjenica o ponašanju u danim situacijama, ali ne sastoji se od jednoga strogog seta

Usp. Sonnenwald, D. Information horizons. // Theories of information behavior. / edited by K. Fisher, S. Erdelez, L. McKechnie. Medford, NJ: Information Today, Inc.: 2005. Str. 191. 16 Usp. Tsai, T. Information horizons of Taiwanese graduate students. // iConference Proceedings. / Reilly, M (Ed.), 2010. Str. 235. 17 Usp. Sonnenwald, D. Information. Nav. dj. 18 Usp. Flanagan, J. The critical incident technique. // Pscyhological Bulletin 51, 4 (1954), str. 1. 15

TURK 145

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

pravila prikupljanja podataka, nego je treba promatrati kao prilagodljiv skup načela koja se moraju prilagoditi i promijeniti ovisno o potrebama situacije19. Metoda kritičnoga događaja uključuje, kao što joj i samo ime kaže, proučavanje kritičnih događaja ili slučajeva specifičnih aktivnosti kako su ih sudionici u istraživanju proživjeli ili promatrali20. Ona je korisna za identifikaciju uzoraka korištenja informacijskih izvora istraživanjem kratkih, ali pamtljivih epizoda informacijskoga pretraživanja, a često je korištena tijekom intervjua21. Tijekom intervjua, ispitanici najčešće daju primjere situacija u kojima su tražili informacije kako bi riješili određeni problem ili donijeli odluku22. Detaljna analiza kritičnih događaja omogućava istraživačima da utvrde sličnosti, razlike i uzorke te pruža uvid u načine ljudskoga sudjelovanja u aktivnostima. Mapa informacijskih horizonata prikazuje sve informacijske izvore ispitanika, uključujući i ljude te pruža grafičku artikulaciju informacijskoga horizonta u određenome kontekstu. Ove metode, osim što pomažu opisati korištene informacijske izvore, opisuju njihovu važnost i ulogu u procesu traženja informacija. Unatoč tome, većina empirijskih istraživanja temeljenih na ovome teorijskom okviru ne uključuje metodu skiciranja mapa, a jedan od mogućih razloga za to jest poteškoća ispitanika pri iskazivanju svih izvora koje su koristili u određenom kontekstu ili situaciji23. Osim toga, kako Sonnenwald smatra da informacijsko ponašanje valja promatrati kao proces te odabir informacija i izvora unutar ovih konteksta promatrati kao dinamičan proces, Tsai propituje teškoću pristupa ovako kompleksnomu problemu s jednom mapom informacijskih horizonata24. Diane Sonnenwald navodi kako su teorijski okvir i metodologija istraživanja informacijskih horizonata utjecali na znatan broj istraživanja o informacijskim potrebama srednjoškolaca, studenata preddiplomskoga i diplomskoga studija, starijih odraslih osoba te stručnjaka određenih profesija, poput novinara, inženjera i znanstvenika. Pa ipak, Tsai

Usp. Isto. Str. 9. Usp. Hughes, H. Critical incident technique. // Exploring methods in information literacy research. /edited by S. Lipu, K. Williamson, A. Lloyd. Wagga Wagga: Centre for Information Studies, 2007.Str. 49. 21 Usp. Urquhart, C. Bridging information requirements and information needs assessment: do scenarios and vignettes provide a link? // Information Research 6, 2 (2001) 22 Marcella, R.; Rowlands, H.; Baxter, G. The critical incident technique as a tool for gathering data as part of a qualitative study of information seeking behaviour. // Proceedings of the 12th European conference on research methodology for business and management studies. / edited by A. Mesquita, I. Ramos. Guimares: University of Minho, 2013. Str. 248. 23 Usp. Tsai, T. Nav. dj. 24 Usp. Isto. 20

TURK 146

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

293

navodi kako je vrlo malen broj istraživanja zaista temeljen na teorijskome okviru informacijskih horizonata, a provedena istraživanja većinom su usmjerena na ponašanje pri pretraživanju informacija u neprofesionalne svrhe25.

Dosadašnja istraživanja primjenom metodologije informacijskih horizonata Kao što je već spomenuto, koncept informacijskih horizonata potaknuo je određen broj istraživanja na polju informacijskoga ponašanja, posebice na polju istraživanja informacijskoga ponašanja studenata. Neka od ovih istraživanja bave se traženjem informacija u svakodnevnome životu ispitanika, većina se bavi aspektima traženja informacija za studij, a najmanji se broj provodi s ciljem istraživanja informacijskih horizonata stručnjaka određenih profesija. U nastavku će se opisati dosadašnja istraživanja koja su koristila koncept informacijskih horizonata kako bi se prikazalo kako su se informacijski horizonti u metodološkome smislu primjenjivali i modificirali te na koji su način korišteni, ovisno o ciljnoj skupini. Diane Sonnenwald, Barbara Wildemuth i Gary Harmon 2001. godine proveli su istraživanje o informacijskome ponašanju studenata slabijega socijalno-ekonomskog statusa na preddiplomskome studiju26. Njihovo je istraživanje uključivalo jedanaest ispitanika, a koristili su metode intervjua, kao i grafičke prikaze mapa informacijskih horizonata. Istraživanje se fokusiralo na informacijske potrebe ispitanika u određenim situacijama, primjerice onima kada su im bile potrebne informacije za nastavu, projekte ili o karijeri, a ispitanici su trebali objasniti kako su došli do informacija koje su tražili, koliko im je bilo teško, odnosno jednostavno pronaći ih te opisati svoje zadovoljstvo krajnjim ishodom potrage. Istraživanje je potvrdilo vjerodostojnost mapa informacijskih horizonata kao instrumenta istraživanja jer su se rezultati dobiveni na taj način u velikom postotku preklapali s onima prikupljenima u intervjuu. Savolainen i Kari 2004. su godine proveli istraživanje o pretraživanju informacija na internetu u kontekstu samorazvoja ispitanika, a zamolili su ih da izvore koje koriste u

Usp. Tsai, T. Nav. dj. Str. 233. Usp. Sonnenwald, D.; Wildemuth, B.; Harmon, G. A research method using the concept of information horizons: An example from a study of lower socioeconomic students' information seeking behaviour. // The New Review of Information Behaviour, 2 (2001), str. 65-86. 25 26

TURK 147

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

mapi informacijskih horizonata smjeste u zone27. Izvore koje najviše preferiraju ispitanici su smjestili u Zonu 1, dok su izvore koje preferiraju najmanje smjestili u Zonu 3. Njihovo istraživanje pokazalo je kako su ispitanici manje pozornosti posvećivali percipiranoj kvaliteti izvora u Zoni 1, dok su im percipirane dostupnost i kvaliteta u Zoni 2 bile važne jednako. U Zoni 3, kriterij za odabir informacija ispitanika uglavnom se odnosio na percipiranu kvalitetu informacija, a negativna su iskustva lako utjecala na procjenu. Tien-I Tsai informacijske je horizonte studenata istraživala nekoliko puta. 2010. godine, u radu Information horizons of Taiwanese graduate students istraživala je informacijske horizonte devet tajvanskih studenata u SAD-u, četiri na magisteriju, a pet na doktorskome studiju na područjima humanističkih, društvenih i primijenjenih znanosti28. Ovim je istraživanjem željela saznati kakav utjecaj imaju percipirana dostupnost i kvaliteta na informacijske horizonte studenata te koliko se informacijski horizonti studenata različitih znanstvenih grana međusobno razlikuju. Došla je do zaključaka kako studenti najviše izvora smještaju u centralnu zonu mapa te kako studenti humanističkih i društvenih znanosti koriste veći broj izvora. Slično je istraživanje provela 2010. godine, no u ovomu su u fokusu bile društvene mreže 15 američkih studenata na preddiplomskome studiju, također iz različitih znanstvenih grana29. Ovo istraživanje razlikuje se od prethodnoga jer se sastojalo od online upitnika i polustrukturiranoga intervjua, a značajno je jer pridonosi validaciji korisnosti triangulacije intervjua i upitnika, donosi nova saznanja o društvenim mrežama i njihovim ulogama pri traženju informacija od strane studenata preddiplomskoga studija te pomaže knjižničarima i nastavnicima razumjeti njihovo informacijsko ponašanje u svrhu poboljšanja informacijskih usluga vezanih uz zadatke za fakultet. Tsai i Kyung-Sun Kim 2013. u radu Information horizons of college students: source preferences and source referrals in academic contexts opisuju rezultate provedenoga istraživanja vrlo slično prethodnima – s ciljem istraživanja preferiranih izvora studenata preddiplomskoga studija, što se odražava u percipiranom položaju informacijskih izvora koje koriste na mapi informacijskih horizonata, kako se njihovo korištenje razlikuje u

Savolainen, R.; Kari, J. Nav. dj. Citirano prema Tsai, T. Nav. dj. str. 234. Tsai, T. Nav. dj. Str. 236. 29 Usp. Tsai, T. Social Networks in the Information Horizons of Undergraduate Students. // Journal of Library and Information Studies 10, 1 (2012), str. 19-45. 27 28

TURK 148

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

293

specifičnim situacijama te usmjeravaju li neki izvori studente na druge izvore30. Istraživanje je koristilo metode intervjua i mapa informacijskih horizonata, a obuhvatilo je 20 ispitanika. Tsai i Kim istraživanjem su pokazale kako su kolege najpoželjniji izvor informacija ispitanicima, a izvori koji najčešće usmjeravaju na druge jesu nastavnici. Savolainen u radu Information source horizons and source preferences of environmental activists: a social phenomenological approach objavljenomu 2007. godine daje prikaz istraživanja kojim je ispitao informacijske izvore i horizonte 25 ekoloških aktivista koji se zaštitom okoliša bave u slobodno vrijeme. Metodologija koju je koristio uključivala je polustruktrurirane intervjue te mape informacijskih horizonata, s razlikom u tome što su ispitanici na mapi prvo trebali pozicionirati sebe, kako bi vrednovanje percipirane udaljenosti ispitanika i informacijskih izvora bilo moguće31. Istraživanje je pokazalo kako su najčešći kriteriji odabira informacijskih izvora dostupnost, sadržaj informacija, situacijski faktori, korisnost informacija te karakteristike korisnika (na primjer, njihove navike). Donedavno jedino istraživanje profesionalnog informacijskog miljea primjenom metodologije informacijskih horizonta proveo je Isto Huvila koji je proučavao informacijske horizonte zaposlenih osoba. Istraživanjem provedenim 2009. godine obuhvatio je 25 stručnjaka s područja arheologije, no njegovo se istraživanje prvenstveno odnosilo na ulogu njihova posla32. Osim toga, iako je proveo intervju, mape informacijskih horizonata izradio je sam prema transkriptima intervjua, a njihovu je validnost provjerio usporedbom individualnih mapa informacijskih horizonata sa zajedničkim mapama ispitanika. Svrha njegova istraživanja bila je dokazati ovu alternativnu metodu korištenja mapa informacijskih horizonata te se u načelu ne fokusira na istraživanje informacijskih izvora ispitanika, nego na njihove stavove o poslu. Ivana Turk i Kornelija Petr Balog u radu Informacijski horizonti hrvatskih stručnjaka različitih profesija iz 2016. godine opisuju istraživanje koje su provele svibnju 2015. godine u Osijeku na uzorku od pet liječnika i pet nastavnika hrvatskog jezika i

Usp. Tsai, T.; Kim, K.-S. Information horizons of college students: Source preferences and source referrals in academic contexts. // Proceedings of the American Society for Information Science and Technology 50, 1 (2013), str. 1-5. 31 Usp. Savolainen, R. Information source horizons and source preferences of environmental activists: a social phenomenological approach. // Journal of the American Society for Information Science & Technology 58, 12 (2007), str. 1713. 32 Usp. Huvila, I. Nav dj., str. 20. 30

TURK 149

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

književnosti korištenjem metodologije D. Sonnenwald33. Ovo je ujedno i prvo istraživanje informacijskih horizonata u Hrvatskoj. Rezultati njihovog istraživanja pokazali su kako liječnici u većoj mjeri koriste mrežne izvore, a nastavnici tiskane iako te izvore u velikoj mjeri koriste i jedni i drugi; dok mlađi ispitanici uključuju više informacijskih izvora u svoje informacijske horizonte od starijih, ali stariji ispitanici u većoj mjeri koriste mrežne izvore. Petr Balog i Turk su još jednom istraživale informacijske horizonte profesionalaca 2017. godine, donoseći rezultate u radu Information Horizons of Croatian Physicians 34. Usporedbom pet liječnika obiteljske medicine i pet liječnika različitih drugih specijalizacija, autorice su istražile informacijske izvore koje ispitanici koriste i kriterije njihovog smještanja na mentalne mape. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da liječnici drugih specijalizacija (kliničari) koriste više izvora nego liječnici obiteljske medicine, posebno recenzirane online izvore. Mlađi liječnici koriste više izvora od starijih jer se u većoj mjeri oslanjaju na stručnu literaturu i savjete kolega.

Zaključna razmatranja Informacijski horizonti kao metoda ispitivanja informacijskog ponašanja podrobno su promišljen koncept, kako od same autorice koncepta, tako i od drugih znanstvenika koji su njene ideje nadopunjavali, prilagođavali i usavršavali. Ovaj koncept nudi brojne prednosti prilikom ispitivanja informacijskog ponašanja, koje uključuju moguću količinu prikupljenih kvalitativnih i kvantitativnih podataka korištenjem predloženih metoda (metode skiciranja mapa i intervjua uz korištenje metode kritičnoga događaja) u kombinaciji s, primjerice, anketom o informacijskim potrebama i vještinama ispitanika. S obzirom da su informacijski horizonti relativno nov koncept na području informacijskog ponašanja, razmjerno je velik broj istraživanja proveden u svijetu, a neki su znanstvenici ovu metodu verificirali i modificirali više puta u različitim istraživanjima,

33 Usp. Turk, I., Petr Balog, K. Informacijski horizonti hrvatskih stručnjaka različitih profesija. // Libellarium:

journal for the research of writing, books, and cultural heritage institutions 9, 2(2016), str. 321-354. 34 Usp. Petr Balog, K.; Turk, I. Information Horizons of Croatian Physicians. // Information Literacy in the Workplace: 5th European Conference, ECIL 2017, Saint Malo, France, September 18-21, 2017, Revised Selected Papers / Editors Kurbanoğlu, S. [et al.] Cham: Springer, 2018. Str. 493-502.

TURK 150

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

293

što je dovelo do vrednovanja uspješnosti ovog koncepta što se tiče temeljnih koncepata, metodologije te uspješnosti prikupljanja podataka i analize i razumijevanja korisničkoga ponašanja. Informacijski horizonti omogućuju prikupiti podatke o načinu korištenja određenih informacijskih izvora, razlozima njihovoga uključivanja te namjernoga ignoriranja određenih izvora, kao i o preprekama za njihovo korištenje. Kako su pretraživanje informacija i informacijsko ponašanje u Hrvatskoj prilično slabo istražena područja, a najzastupljenije skupine promatranih korisnika one s posebnim potrebama, smatramo kako bi istraživanja provedena korištenjem ova metode istraživanja informacijskog ponašanja mogla poslužiti kao smjerokaz moguće prilagodbe informacijskih ustanova u svrhu osiguranja mogućnosti korištenja izvora koje korisnici nemaju priliku koristiti, a žele, ali isto tako im pružiti mogućnosti korištenja informacijskih izvora koje ispitanici koriste u iznimno maloj mjeri, primjerice, knjižnice bi korištenjem ove metode mogle identificirati i prilagoditi svoj pristup korisnicima te građu i usluge koje nude te, ako ne povećati broj izvora u informacijskim horizontima korisnika, barem im povećati kvalitetu.

Literatura: Bates, M. Information behavior. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. 3. izd. New York: CRC Press, 2010. Sv. 3. Str. 2381-2391. Belkin, N. J. Interaction with texts: information retrieval as information seeking behavior. // Information Retrieval '93. Proceedings of the First Conference of the Gesellschaft fuer Informatik Fachgruppe Information Retrieval. Konstanz: Universitaetsverlag Konstanz, 1993. Str. 55-66. URL: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.50.6725&rep=rep1&type=p df (2015-08-24) Case, D. Looking for information: a survey of research on information seeking, needs and behavior. Bingley: Emerald Group Publishing Limited, 2012. Flanagan, J. The critical incident technique. // Pscyhological Bulletin 51, 4 (1954), str. 122. URL: https://www.apa.org/pubs/databases/psycinfo/cit-article.pdf (2015-08-21) Hughes, H. Critical incident technique. // Exploring methods in information literacy research. /edited by S. Lipu, K. Williamson, A. Lloyd. Wagga Wagga: Centre for Information Studies, 2007. Str. 49-66. URL: http://eprints.qut.edu.au/17545/1/17545.pdf (2015-0825)

TURK 151

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Huvila, I. Analytical information horizon maps. // Library and Information Science Research 31, 1 (2009), str. 18-28. URL: https://cloud.irb.hr/proxy/nphproxy.cgi/en/10/http/www.sciencedirect.com/science/article/pii/S074081880800134 5 (2015-08-21) Ingwersen, P. Cognitive perspectives of information retrieval interaction: elements of a cognitive IR theory. // Journal of Documentation 52, 1 (1996), str. 3-50. URL: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.116.2558&rep=rep1&type= pdf (2015-08-25) Kuhlthau, C. Seeking meaning. Greenwich, CT: Ablex Publishing Co.: 1993. Marcella, R.; Rowlands, H.; Baxter, G. The critical incident technique as a tool for gathering data as part of a qualitative study of information seeking behaviour. // Proceedings of the 12th European conference on research methodology for business and management studies. / edited by A. Mesquita, I. Ramos. Guimares: University of Minho, 2013. Str 247253. URL: https://www.researchgate.net/publication/257986384_Critical_incident_technique_as_ a_tool_for_gathering_data_as_part_of_a_qualitative_study_of_information_seeking_behavi our (2015-08-21) Narayan, B.; Edwards, S. L.; Case, D. O. The role of information avoidance in everyday-life information behaviors. // Proceedings of the American Society for Information Science and Technology 48, 1 (2011), str. 1-9. URL: http://eprints.qut.edu.au/46078/4/46078.pdf (2015-08-24) Petr Balog, K.; Turk, I. Information Horizons of Croatian Physicians. // Information Literacy in the Workplace: 5th European Conference, ECIL 2017, Saint Malo, France, September 18-21, 2017, Revised Selected Papers / Editors Kurbanoğlu, S. [et al.] Cham: Springer, 2018. Str. 493-502. URL: https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3319-74334-9_51 (2018-04-15) Saracevic, T. Information science. // Marcia J. Bates and Mary Niles Maack (Eds.) Encyclopedia of Library and Information Science. New York: Taylor & Francis, 2009. Str. 2570-2586. URL: https://comminfo.rutgers.edu/~tefko/SaracevicInformationScienceELIS2009.pdf (2015-08-27) Savolainen, R. Information source horizons and source preferences of environmental activists: a social phenomenological approach. // Journal of the American Society for Information Science & Technology 58, 12 (2007), str. 1709-1719. URL: http://web.b.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=181cc392-9b64-415db2fe-15ab0557562a%40sessionmgr111&vid=0&hid=123 (2015-08-21) Savolainen, R.; Kari, J. Placing the internet in the information source horizons: a study of information seeking by internet users in the context of self-development. // Library & Information Science Research 26, 4 (2004), str. 415–433.

TURK 152

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

293

Sonnenwald, D. Evolving perspectives on human information behavior: contexts, situations, social networks and information horizons. // Exploring the contexts of information behaviour. / edited by T. Wilson, D. Allen. London: Taylor Graham, 1999. Str. 176-190. URL: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.84.9940&rep=rep1&type=p df (2015-08-21) Sonnenwald, D. Information horizons. // Theories of information behavior. / edited by K. Fisher, S. Erdelez, L. McKechnie. Medford, NJ: Information Today, Inc.: 2005. Str. 191-197. Sonnenwald, D.; Wildemuth, B. Investigating information seeking behavior using the concept of information horizons, 2001. URL: https://www.researchgate.net/publication/2326801_Investigating_Information_Seekin g_Behavior_Using_the_Concept_of_Information_Horizons (2015-08-21) Sonnenwald, D.; Wildemuth, B.; Harmon, G. A research method using the concept of information horizons: An example from a study of lower socioeconomic students' information seeking behaviour. // The New Review of Information Behaviour, 2 (2001), str. 65-86. URL: http://eprints.rclis.org/7969/ (2015-08-21) Tsai, T. Information horizons of Taiwanese graduate students. // iConference Proceedings. / Reilly, M (Ed.), 2010. Str. 233-246. URL: https://www.ideals.illinois.edu/bitstream/handle/2142/14911/InformationHorizons_i Conference_Tsai0106.pdf?sequence=2 (2015-08-21) Tsai, T. Social Networks in the Information Horizons of Undergraduate Students. // Journal of Library and Information Studies 10, 1 (2012), str. 19-45. URL: http://jlis.lis.ntu.edu.tw/article/v10-1-2.pdf (2015-08-21) Tsai, T.; Kim, K.-S. Information horizons of college students: Source preferences and source referrals in academic contexts. // Proceedings of the American Society for Information Science and Technology 50, 1 (2013), str. 1-5. URL: https://www.researchgate.net/publication/262151195_Information_horizons_of_colleg e_students_Source_preferences_and_source_referrals_in_academic_contexts (2015-0821) Turk, I., Petr Balog, K. Informacijski horizonti hrvatskih stručnjaka različitih profesija. // Libellarium: journal for the research of writing, books, and cultural heritage institutions 9, 2(2016), str. 321-354. URL: http://www.libellarium.org/index.php/libellarium/article/view/267/410 (2018-0415) Urquhart, C. Bridging information requirements and information needs assessment: do scenarios and vignettes provide a link? // Information Research 6, 2 (2001). URL: http://www.informationr.net/ir/6-2/paper102.html (2015-08-21) Wilson, P. Information behavior: an interdisciplinary perspective, 1996. URL: http://www.informationr.net/tdw/publ/infbehav/cont.html (2015-08-25)

TURK 153

293

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Wilson, T. D. Human information behavior. // Informing science 3, 2 (2000), str. 49-55. URL: https://www.ischool.utexas.edu/~i385e/readings/Wilson.pdf (2015-08-21) Wilson, T.D. On user studies and information needs. // Journal of Documentation 37 (1981), 3-15.

TURK 154

MULTIMEDIJSKI DIGITALNI UDŽBENIK Multimedia Digital Textbook

Broj bibliografske jedinice

Dubravka Čanić Medicinska škola Karlovac dubravka.canic@gmail.com UDK /UDC 37:004 Pregledni rad / Review article Primljeno/Received: 01.12.2016.

294

Sažetak Rad daje

prikaz potrebnih elemenata važnih za

izradu

kvalitetnogA

multimedijskog udžbenika. Tiskani medij više nije dominantni medij u okruženju u kojem današnje generacije odrastaju. Multimedijski prikaz pruža bolje razumijevanje i shvaćanje jer je sadržaj prikazan na više načina. Digitalni udžbenik, uz tekst, nudi i animacije, a informacije su predstavljene zvukom, slikom i grafikom. Rad daje pregled zakona, standarda i zahtjeva te smjernica za izradu digitalnih udžbenika, preporuka za izradu obrazovnih materijala za e-učenje i pravila za oblikovanje multimedijskih digitalnih udžbenika. Rad ukazuje na prednosti današnjih digitalnih udžbenika te govori o mogućnostima primjene multimedijskih digitalnih udžbenika u nastavi. Ključne riječi: digitalni udžbenik, multimedija, obrazovanje, e-učenje Summary The paper presents the necessary elements important for the production of high quality multimedia textbooks. Printed media is no longer a dominant medium in an environment in which today's generations are growing up. Multimedia display provides a better understanding and comprehennsion because the content is displayed in multiple ways. The digital textbook also offers text and animations, and the information is presented with sound, image and graphics. The paper provides an overview of laws, standards and requirements, guidelines for the development of digital textbooks,

ČANIĆ 155

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

recommendations for the development of educational materials for e-learning and rules for the design of multimedia digital textbooks. The paper points to the advantages of today's digital textbooks and discusses the possibilities of using multimedia digital textbooks in teaching. Key words: digital textbooks, multimedia, education, e-learning

Uvod Današnje je rijeme obilježeno upotrebom računala i nove tehnologije, kako u privatnome životu, tako i u učenju, odnosno u formalnome i neformalnom obrazovanju. Informacijsko-komunikacijska tehnologija i digitalni sadržaji svakodnevno se primjenjuju u nastavnome procesu. Korištenje multimedijskoga sadržaja i softvera omogućava lakše savladavanje gradiva. Pozitivni učinci korištenja multimedijskoga sadržaja u nastavi vidljivi su kroz veću zainteresiranost polaznika, veću motivaciju i zadovoljstvo, lakše pojašnjavanje težih teorijskih koncepata i principa, potpunije i bolje razumijevanje sadržaja te djelotvornije savladavanje novih pojmova, bolje memoriranje sadržaja te mogućnosti primjene znanja na nov način u izmijenjenim okolnostima. Multimedijske tehnologije omogućavaju drugačiji i inovativni pristup nastavnome sadržaju.1 Rad govori o multimedijskom digitalnom udžbeniku. Digitalni je udžbenik elektronička knjiga koja služi za potrebe nastave, kako u osnovnoj i srednjoj školi, tako i na sveučilištima te je kao takav zapravo oblik digitalne knjige, a elektronička je knjiga knjiga na Internetu ili na CDROM-u. To je jedna ili više računalnih datoteka omeđena sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnome obliku (na CD-ROM-u). Uz tekst može donositi sliku i zvuk, kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i dopune.2 Prednosti digitalnoga udžbenika proizlaze iz prenosivosti, mogućnosti pretraživanja teksta, nižoj cijeni, pristupu za slabovidne, dostupnosti preko mreže, a

Matasić, I.; Dumić, S. (2012). Multimedijske tehnologije u obrazovanju. // Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije 18,1(2012), 143-151. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85389 [citirano: 2018-04-22]. 2 Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. 1

ČANIĆ 156

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

nedostaci mogu biti platformska ograničenja, loša navigacija i ograničen pristup sadržaju.3

Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu i Udžbenički standard Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu i Udžbenički standard jesu dokumenti koji određuju izgled i sadržaj udžbenika. U Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu piše da je udžbenik osnovno nastavno sredstvo i izvor znanja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva utvrđenih nastavnim planom i programom ili eksperimentalnim nastavnim planom i programom osnovne, odnosno srednje škole, a koji je usklađen s udžbeničkim standardom i kulturološki je prilagođen hrvatskoj nacionalnoj baštini i tradiciji.4 Udžbenik za škole koje provode nastavu svih nastavnih predmeta na stranome jeziku jest udžbenik tiskan na stranome jeziku i usklađen s nastavnim planom i programom osnovne, odnosno, srednje škole i udžbeničkim standardom. Udžbenik s malom nakladom udžbenik je za potrebe pojedinih strukovnih škola, škola za učenike s posebnim potrebama te za potrebe dopunske nastave za djecu hrvatskih građana u inozemstvu. Udžbenik za nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine jest udžbenik namijenjen obrazovanju pripadnika nacionalne manjine, tiskan na jeziku i pismu nacionalne manjine i usklađen s nastavnim planom i programom osnovne, odnosno srednje škole i udžbeničkim standardom.5 Zakon definira i nakladnika udžbenika kao pravnu osobu registriranu za obavljanje nakladničke djelatnosti u RH, koja ima licencu za izdavanje udžbenika. Udžbenički je standard provedbeni propis ministra kojim se utvrđuju standardi za udžbenik, a Katalog je udžbenika akt koji sadrži popis odobrenih udžbenika koji će biti u upotrebi u sljedećoj školskoj godini. To je važno naglasiti jer i u osnovnoj i u srednjoj školi

ČANIĆ 157

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

u upotrebi mogu biti samo udžbenici koji imaju odobrenje i koji su objavljeni u Katalogu udžbenika za određenu školsku godinu.6 Udžbenik mora ispunjavati znanstvene, pedagoške, psihološke, didaktičkometodičke, etičke, jezične, likovno-grafičke i tehničke zahtjeve utvrđene Udžbeničkim standardom. Udžbenik čiji je sadržaj protivan Ustavu Republike Hrvatske i koji je neprimjeren u pogledu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i odnosa među spolovima te odgoju za demokratsko društvo, ne može se upotrebljavati u nastavi. Nadalje, u zakonu piše kako udžbenik ne smije sadržavati promidžbeni materijal. Udžbenički je standard akt kojega donosi ministar nadležan za poslove obrazovanja na prijedlog stručnoga povjerenstva, a stručno povjerenstvo imenuje ministar. Udžbenik se objavljuje u tiskanome i drugim oblicima. Udžbenik može biti povučen iz upotrebe ako nije usklađen s nastavnim planom i programom, ako to zajedničkom pisanom izjavom traže autori i nakladnik, ako se utvrdi da u udžbeniku ima netočnih i zastarjelih informacija koje bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i koji upućuju učenike na pogrešne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja te ako se utvrdi da udžbenik nije istovjetan onome koji je odobrilo Ministarstvo.7 Udžbenički je standard provedbeni propis ministra kojim se utvrđuju standardi za udžbenik. Tim se dokumentom utvrđuju zakonske i druge osnove, znanstveni, pedagoškopsihološki standardi i zahtjevi, didaktičko-metodički standardi i zahtjevi, etički i jezični zahtjevi, likovno-grafički zahtjevi, tehnički standardi za izradu tiskanih udžbenika, pojam elektroničkoga udžbenika, posebni zahtjevi u izradi udžbenika za pripadnike nacionalnih manjina i zahtjevi u izradi i prilagodbi udžbenika za učenike s posebnim potrebama (učenike s teškoćama i darovite učenike) i licencija za nakladnike. Udžbenički standard utemeljen je na Ustavu Republike Hrvatske, važećim zakonskim propisima, nacionalnim programima, deklaracijama i konvencijama.8

Isto. Str.1. Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu. // Narodne novine 27(2010); 55(2011); 101(2013). Str.16. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/288/Zakon-oud%C5%BEbenicima-za-osnovnu-i-srednju-%C5%A1kolu 8 Udžbenički standard. // Narodne novine 65(2013). Str.1. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/udzbenicki_standard.pdf 6 7

ČANIĆ 158

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

Standardi i zahtjevi za izradu udžbenika Prvi zahtjev koji udžbenik mora zadovoljiti jest znanstveni zahtjev. To znači da je sadržaj udžbenika utemeljen je na znanstveno provjerenim i općeprihvaćenim teorijama, činjenicama i tumačenjima zakonitosti, pojava i procesa. Udžbenik je utemeljen na znanstvenim teorijama koje učenik može u potpunosti razumjeti, a čija je praktična primjena nužno primjerena stupnju njegova psihofizičkog razvoja.9 Nadalje, udžbenik mora odgovarati Pedagoškim i psihološkim standardima i zahtjevima, odnosno, treba biti primjeren razvojnim mogućnostima, spoznajnim sposobnostima i predznanjima učenika, mora omogućavati stjecanje trajnoga znanja, poticati aktivno učenje, upućivati na korištenje različitih metoda učenja i na razvoj kritičkoga mišljenja. Udžbenik mora poticati zanimanje za nastavni predmet i intrinzičnu motivaciju za učenje te poticati samostalno učenje i istraživanje.10 Didaktičko-metodički standardi i zahtjevi znače da udžbenik mora pratiti nastavni plan i program te ostvariti ciljeve i zadaće nastavnoga predmeta. U udžbeniku su jasno istaknuti novi pojmovi, strukturiran je u skladu sa spoznajama i metodologijom matične znanosti, aktualnim didaktičkim spoznajama i zahtjevima metodike pojedinih predmeta. Udžbenik sadrži i osnovne psihološkodidaktičke elemente: motivaciju, pripremu, usvajanje, ponavljanje, uvježbavanje, usustavljivanje, primjenu i provjeru znanja, podržava otvorenu nastavu (komunikacijsku, iskustvenu, projektnu, problemsku i druge vrste), upućuje na druge izvore te potiče na proširivanje i produbljivanje znanja. U iznošenju sadržaja u udžbeniku se iznose i zorna sredstva (likovni i grafički prikazi i drugi prilozi).11 Etički zahtjevi temelje se na istinitosti, provjerljivosti i objektivnosti udžbeničkih sadržaja, općim pravima čovjeka, načelima demokracije, vladavine prava i na domoljublju. U Standardu također stoji da tiskano izdanje udžbenika može biti popraćeno elektroničkom građom (kaseta, CD, CD-ROM, DVD-video, DVD-ROM i sl.). U Udžbeničkom standardu definiran je i elektronički udžbenik.12 Elektronički je udžbenik jedna ili više računalnih datoteka omeđenoga sadržaja koje su dostupne javnosti na Internetu (mrežna knjiga) ili u materijalnome obliku (optički podatkovni mediji: CD-ROM, CD-DA, DVD-

9 Udžbenički

standard. // Narodne novine 65(2013). Str.2-3. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/udzbenicki_standard.pdf 10 Isto. Str.2. 11 Isto. Str.3. 12 Udžbenički standard. // Narodne novine 65(2013). Str.5. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/udzbenicki_standard.pdf

ČANIĆ 159

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

VIDEO, DVD-ROM i slično). Uz tekst može imati sliku i zvuk, kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te biti interaktivan. Objavljen je samostalno u elektroničkome formatu prikladnom za udžbenik te opremljen metapodacima uključujući ISBN. Elektronički udžbenik u materijalnome obliku i elektronička građa uz tiskani udžbenik trebaju zadovoljavati sljedeće tehničke standarde: optički podatkovni mediji trebaju biti proizvedeni isključivo tehnologijama brizganja; CD-ROM treba udovoljavati „Yellow Book“ standardu; CD-DA medij treba udovoljavati „Red Book“ standardu; DVD treba biti proizveden u skladu sa standardima ISO/IES 16448, (120mm DVD – Read-Only Disc, 3rd edition), odnosno ECMA-267; mediji trebaju biti proizvedeni od strane proizvođača koji imaju regulirana patentna prava, a ambalaža treba biti kvalitetna te zadovoljavati standarde o zaštiti okoliša, u skladu s odredbama Europske Unije.13 Svrha je udžbenika uvesti novu ideju, područje, tehnologiju i mogućnost, objasniti zašto i kako, poučiti kako koristiti, implementirati, kako upotrijebiti novo znanje ili vještinu, provjeriti novo stečeno znanje ili vještinu ili razinu zadržanoga znanja te pomagati u svakodnevnoj primjeni stečenoga znanja/vještine.14

Udžbenik i digitalno okruženje, sustavi za učenje na daljinu i vrste digitalnih obrazovnih sadržaja Autori udžbenika moraju prihvatiti činjenicu da tiskana knjiga nije više dominantni medij u vremenu u kojemu se razvijaju današnje generacije. Sve veću ulogu imaju digitalni i audiovizualni mediji, kao što su osobna računala, multimedijski softver na CD-u, DVD-u ili Internetu. Obrazovanje na daljinu prisutno je u nastavi koja je namijenjena djeci i adolescentima, a prije je bilo isključivo namijenjeno za obrazovanje odraslih. Ta činjenica znatno utjeće na metodiku i didaktiku, kao i nastavni proces pa je neophodno definirati nove didaktičke i metodičke odrednice suvremenoga udžbenika te nova didaktička rješenja u izobrazbi.15 Udžbenik je osnovno nastavno sredstvo koje se koristi u poučavanju. Strukturu udžbenika karakterizira podjela na poglavlja koja opisuju cjeline unutar određene građe. 13 Isto.Str.6. 14 Pale,

P. Što je digitalni udžbenik [citirano: 2018-04-22]. // Edupoint 2, 11(2002). Str.1. Dostupno na: http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-11/clanak-01/digitalni.pdf. 15 Matijević, M. Udžbenik u novom medijskom okruženju. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://bib.irb.hr/datoteka/166896.UDBENIK_U_MEDIJSKOM_OKRUJU2.doc

ČANIĆ 160

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

Takva struktura prilagođena je tiskanome materijalu i nije nikakav nedostatak ako jedno poglavlje u knjizi ima 20, 30 ili 50 stranica. Ako govorimo o hipertekstualnom udžbeniku na mreži, idealno je kada je jedna čestica znanja prikazana na jednome ekranu. Naravno da to nije uvijek moguće, bezobzira što korištenje poveznica omogućava u hipertekstualnim materijalima kompaktnije prezentiranje materije. Osnovna značajka hipertekstualnih udžbenika jest to da su im u strukturu ugrađene poveznice koje povezuju različite dijelove materijala. Udžbenik je nastavno sredstvo koje izlaže gradivo utvrđeno nastavnim planom i programom. Ukoliko se govori o sveučilišnome udžbeniku, zahtijeva se da udžbenik daje cjelovit prikaz predmeta, što uključuje i teorijske pretpostavke, kao i da ima trajniji karakter. Udžbenik se sastoji od dijelova, a to su redom: sadržaj, uvod, poglavlja, ključne riječi, literatura, sažetak poglavlja, tekst poglavlja, primjeri koji se koriste za ilustraciju građe i vježbe za provjeru znanja u poglavlju.16 Prednost Interneta u obrazovanju jesu jednostavnost korištenja, hipermedijske i mrežne mogućnosti, dostupnost programske potpore za klijente. Najjednostavniji oblik programske podrške za učenje WWW courseware-a jest priručnik ili digitalni udžbenik. Suvremeniji način korištenja WWW-a u obrazovanju predstavlja WBT (Web Based Training) ili poučavanje putem mreže, danas najpopularnija metoda učenja na daljinu. Pri tome se sve više koriste sustavi za izradu ili dostavljanje WWW programske potpore za učenje ili LMS sustav (Learning managment System).17 WWW priručnik ili digitalni udžbenik se često koristi kao model za razvoj programske potpore za učenje s pomoću računala, što proizlazi iz činjenice da je u školama i na sveučilištima primarni medij za učenje tekstualni priručnik na kojega su navikli i studenti i nastavnici. Pogrešno je ako su elektronički udžbenici samo preslike papirnatih te tako nude studentu isti sadržaj, samo na drugačijem mediju. Osnovni elementi prema kojima se mogu podijeliti udžbenici jesu razina interaktivnosti i količina multimedijskih elemenata pa možemo razlikovati: tekstualne ili grafičke WWW priručnike, interaktivne WWW priručnike i interaktivne multimedijske WWW priručnike.

16 Udžbenik.

CARNet. Referalni centar. Izrada obrazovnih materijala. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/Udzbenik.html 17 Sustavi za učenje temeljeni na WWW. [citirano: 2014-04-30]. Dostupno na: http://ahyco.uniri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=50&IDKategorije=9

ČANIĆ 161

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Tekstualni i grafički digitalni priručnici koriste se u nastavi u kombinaciji s tiskanim materijalima, klasičnim vježbama i predavanjima. Oni najviše sliče tiskanim udžbenicima. Da bi se WWW priručnik svrstao u kategoriju interaktivnoga, mora sadržavati barem neke od interaktivnih elemenata kao što su vježbe, testovi, mogućnost unosa teksta. Ukoliko digitalni priručnik koristi grafiku, zvuk i video te ima mogućnost odgovora na akcije korisnika u stvarnome vremenu, npr. korištenjem simulacija, riječ je o interaktivnom multimedijskom digitalnom priručniku.18 Web Based Training jest učenje temeljeno na računalima. Karakteristike su: hipermedijski materijali za učenje, computermediated communication, upotreba mrežnoga preglednika, spremanje, održavanje i administriranje materijala na mrežnome poslužitelju, korištenje TCP/IP i HTTP protokola.19 Learning managment sustavi počeli su se razvijati od 1996. godine. Objedinjuju izradu i dostavljanje sadržaja za učenje, kvizove i testove, komunikaciju, bilježenje podataka o studentima. Neki od poznatijih su WebCT, TopClass, Claroline. Posjeduju dva sučelja, autorsko i korisničko. Glavne značajke koje LMS mora imati jesu navigacija, sustav za provjeru znanja, komunikacija putem računala, upravljanje učenjem i autorske alate.20 Digitalizacija obrazovnih sadržaja omogućila je da se sadržaji mogu stvarati i predstavljati u različitim oblicima i veličinama. Male obrazovne jedinice od kojih se mogu slagati veće i složenije cjeline zovu se objekti učenja. U novije vrijeme mogu se pronaći repozitoriji koji predstavljaju skladišta takvih obrazovnih jedinica. Njihovim slaganjem korisnici mogu stvarati složenije obrazovne jedinice kao što su digitalni udžbenici, priručnici i sl. Korisnici na taj način stvaraju svoje digitalne sadržaje, odnosno oblikuju ih prema vlastitim obrazovnim potrebama.21 Najmanje obrazovne jedinice koje mogu samostalno postojati jesu: tablica, grafikon, crtež, videozapis, prezentacija, simulacija, animacija. Od takvih jednostavnijih jedinica možemo oblikovati složenije sadržaje: tutorijal, kviz/test, lekcija, priručnik. Tutorijal ili uputnik obrazovni je materijal koji sadrži tekstualnu ili vizualnu uputu za korištenje ili izvođenje nekoga postupka, npr. kako radi program, kako se izvodi kemijski

18 Isto. 19 Isto. 20 Sustavi

za učenje temeljeni na WWW. [citirano: 2014-04-30]. Dostupno na: http://ahyco.uniri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=50&IDKategorije=9 21 Vrste digitalnih obrazovnih sadržaja. [citirano: 2009-08-03]. Dostupno na: http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/intelektualno/dig_obr_sadr/vrste.html

ČANIĆ 162

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

pokus. Kviz/test obrazovni je materijal koji je namijenjen provjeravanju znanja. Lekcija je obrazovni materijal koji se bavi određenom nastavnom cjelinom koja najčešće traje određeni period. Sastoji se od većega broja manjih međusobno povezanih obrazovnih jedinica koje sadrže obrazovne ciljeve i opisane teorijske koncepte uz mogućnost korištenja prezentacije, ilustracije, primjera, zadataka, testova znanja, videozapisa i poveznica na druge materijale na Internetu. Priručnik je obrazovni materijal koji se bavi zadanom temom. Sadržava skup lekcija koje su sastavljene od različitih multimedijalnih dijelova.22

Preporuke za izradu obrazovnih materijala za e-učenje i standardizacija digitalnih obrazovnih materijala Standardizacija je e-učenja nužna jer samo se primjenom standarda može ostvariti jeftinija izrada materijala za e-učenje te omogućiti studentima lakše pronalaženje materijala i njihovu lakšu upotrebu, a nastavnicima lakšu izradu. Standardizacija dovodi do veće racionalizacije u izradi materijala i do racionalizacije troškova. Nužno je diferencirati minimalni skup tehničkih i pedagoških standarda i preporuka za materijale za e-učenje s ciljem da se olakša i ubrza izrada nastavnih materijala te omogući vrednovanje digitalnih sadržaja prema ujednačenim kriterijima. Posebno se trebaju izregulirati pitanja zaštite intelektualnoga vlasništva i autorskih prava te potreba za odgovarajućim recenziranjem sadržaja za e-učenje.23 Stoga je skupina sveučilišnih nastavnika i izradila dokument „Standardizacija i valorizacija digitalnih obrazovnih materijala na poticaj CARNeta 2005. godine. U tome dokumentu piše da, osim svih elemenata koje mora zadovoljavati klasični udžbenik ili skripta, poželjno je da digitalni udžbenik ima integrirane multimedijske elemente (fotografija, video, zvuk, animacija ili simulacija). Poželjno je da i postoji mrežna provjera znanja. Prilikom izrade materijala za e-učenje autori su dužni pridržavati se pravila o intelektualnome vlasništvu, neovisno o tome koriste li tiskane materijale ili materijale u digitalnome obliku. Pri korištenju materijala drugih autora dužni su poštovati odredbe

22 Isto.

23 Preporuke

za izradu obrazovnih materijala za e-učenje. [citirano: 2018-04-30]. Dostupno na: http://eqibelt.srce.hr/fileadmin/dokumenti/tempus_eqibelt/outcomes/Preporuke_eucenje_2009_UNIRI.pdf

ČANIĆ 163

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Zakona o autorskome pravu i srodnim pravima (NN br. 167/2003. i 79/2007.) Sadržaj zaštićen autorskim pravom prepoznaje se tako što je označen znakom ©, kao kratica izraza copyright, nakon kojeg obično slijedi ime nositelja autorskih prava i navođenje godine prvoga izdanja djela. Citiranje ulomaka autorskoga djela za potrebe nastave dozvoljeno je uz uvjet da se mora naznačiti izvor ili ime autora.24 Standardizacija i valorizacija digitalnih obrazovnih materijala jest dokument koji je nastao 2005. godine, a izradila ga je skupina sveučilišnih nastavnika s ciljem da se odredi skup minimalnih uvjeta koji su neophodni i koje treba zadovoljavati digitalna građa koja se koristi za potrebe učenja. U tekstu su autori izvršili kategorizaciju digitalnih obrazovnih materijala i zaključili da je neophodno uspostaviti nacionalni repozitorij digitalnih obrazovnih materijala. Autori smatraju kako valja razlikovati: digitalni udžbenik, digitalnu skriptu, digitalnu zbirku zadataka, digitalnu zbirku primjera, pripreme, materijale i upute za laboratorijske vježbe, zbirku simulacija, zbirku animacija, digitalni katalog materijala na određenu temu, mrežni tečaj i virtualnu turu.25 Preporučili su opisivanje obrazovnih objekata metapodacima te usvajanje 1484.12.2:IEEL Standard for Learning Object Metadata. Kao dobra praksa implementacije 1484.12.1: IEE LOM standarda preporučili su implementaciju koju provodi MERLOT.26 U dokumentu piše da se preporuča uspostavljanje obuhvatnoga, disciplinarno i znanstvenim područjem neomeđenoga nacionalnog repozitorija. Odgovornost za uspostavu repozitorija trebala bi preuzeti ustanova visoke reputacije koja je poznata širokoj akademskoj zajednici. Predlaže se ugradnja hibridnoga modela što za dio građe (disertacije, magisterije, diplomske radnje) podrazumijeva obvezno slanje datoteke i pohranjivanje. Kod recenziranja elektroničkih obrazovnih materijala treba izvršiti prosudbu tehničke valjanosti, pedagošku prosudbu, prosudbu dizajna, navigacije, multimedijskih elemenata i elemenata za evaluaciju.27 Standard definira i digitalni udžbenik te postavlja uvjete koje digitalni materijal mora zadovoljavati da bi bio proglašen digitalnim udžbenikom. Definicija digitalnoga udžbenika iz standarda razlikuje se od one iz Zakona o udžbenicima. U standardu za

24 Isto.Str.10.

Standardizacija i valorizacija digitalnih obrazovnih materijala. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=forums&srcid=MTQ3MTU5NDI2NTUxNzAyODA4NzABMTYwMj QwNjI1OTI4MzcwODg3MjkBZktyalpTUTcxNzRKATAuMQEBdjI 26 Isto.Str.16. 27 Isto.Str.17. 25

ČANIĆ 164

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

digitalne obrazovne materijale piše da je digitalni udžbenik „obrazovni materijal koji pokriva područje jednoga ili više kolegija sa sekvencijalno organiziranim informacijama. Omogućava prezentaciju teorijskih koncepata, primjera, praktičnih radova i testiranje s ciljem usvajanja znanja ili vještina iz odabranoga područja.“ Uvjeti da se digitalni materijal proglasi digitalnim udžbenikom jesu da pokriva najmanje 80% tematskih cjelina jednoga ili više kolegija na jednome ili više visokih učilišta i da svaka tematska cjelina sadrži teorijske koncepte, ilustracije, primjere, zadatke, testove znanja i poveznice na druge materijale slične tematike na internetu. Autori dokumenta naveli su da digitalni udžbenik treba osiguravati sljedeće elemente: navigaciju između poglavlja i potpoglavlja konzistentno provedenu i dostupnu na svim stranicama; pretraživanje teksta po ključnim riječima; interaktivni indeks i interaktivnu mapu udžbenika28 Autori bi trebali pripremati obrazovne materijale u skladu s preporukom za primjenu standarda za obrazovne materijale: korištenje materijala kao objekata učenja (LO – Learning Objects), odnosno mogućnost dijeljenja i laganoga ponovnog korištenja dijelova materijala u drugim obrazovnim cjelinama; razlaganje složenijega materijala na manje cjeline koje i dalje mogu poslužiti kao objekti učenja te arhiviranje podataka o obrazovnim materijalima u jedinstvenome repozitoriju. Objekt učenja LO definira se kao bilo koji digitalni i nedigitalni objekt koji se može koristiti za učenje, poučavanje i obrazovanje. LO može biti slika, animacija, blok teksta, ali to može biti i lekcija, poglavlje koje grupira više lekcija ili čak cjelokupni digitalni obrazovni materijal za jedan predmet. Learning Management System i LCMS (Learning Content Management System). LMS je cjelokupno rješenje sustava za učenje koje pokriva registraciju korisnika, njihovo praćenje, davanje materijala korisnicima, omogućava provjeru znanja, brine se o sigurnosti podataka, a administratorima omogućava definiranje razina pristupa za svakoga pojedinog korisnika. Ukoliko LMS-u dodamo upravljanje s LO, riječ je o LCMS (Learning Content Management System). LCMS tako omogućava izradu LO, označavanje metapodacima, grupiranje, organiziranje i pretraživanje LO.29

ČANIĆ 165

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Danas različite organizacije definiraju različite standarde. Među poznatijima su: skupina standarda IMS Global Consortium organizacije; Dublin Core Metadata Initiative (DCMI); preporuka za obrazovne metapodatke ARIADNE (Aliance of Remote Instructional Authoring and Distribution Networks for Europe), to je project EU (postoji i document Elearning in Europe); IEEE/LTSC (Learning Tehnology Standards Committee) LOM (Learning Object Metadata) specifikacija; ADL (Advanced Distributed Learning Initiative) SCORM (Sharable Content Object Reference Model) model za kreiranje i organiziranje eučenja; MERLOT (Multimedia Educational Resource for Learning and online Teaching) implementacije.30

Pravila za oblikovanje multimedijskih digitalnih udžbenika Multimedijski prikaz pruža bolje razumijevanje i shvaćanje jer se sadržaj prikazuje na više načina, što daje veću edukacijsku vrijednost. Multimedijski nastavni materijal smješten na poslužitelju može biti dostupan bilo kad. Dobar obrazovni materijal prezentiran je na način da ga korisnici razumiju bez teškoća. Osnovno načelo multimedije jest to da ljudi bolje uče kroz tekst i sliku, nego samo kroz tekst. Pod slikom se podrazumijeva i statička slika: graf, ilustracija, fotografija i dinamična slika: video i animacija.31 Načela za oblikovanje multimedijskoga obrazovnog sadržaja jesu: prostorna i vremenska povezanost sadržaja (razumijevanje je i zapamćivanje sadržaja bolje ako su prostorno što bliže jedan drugome pa ih treba prikazivati simultano i sinkronizirano); modalitet (bolje učenje postiže se iz grafike i naracije, nego grafike i pisanoga teksta); redunantnost (bolje multimedijsko učenje postiže se, iako se iste informacije ne prezentiraju u više formata); segmentacija (složeniji multimedijski sadržaj bolje se uči ako je razdijeljen na manje dijelove); koherencija (bolje učenje se postiže ako isključimo dodatne zanimljive sadržaje); utjecaj individualnih razlika (dobar multimedijski dizajn ima veći učinak na recipijente s malo prethodnoga znanja u odnosu na one s više znanja, 30

Standardizacija i valorizacija digitalnih obrazovnih materijala. [citirano: 2018-04-30]. Dostupno na: https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=forums&srcid=MTQ3MTU5NDI2NTUxNzAyODA4NzABMTYwMj QwNjI1OTI4MzcwODg3MjkBZktyalpTUTcxNzRKATAuMQEBdjI 31 Mateljan,

ČANIĆ 166

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

te na one koji imaju bolje vizualne sposobnosti u odnosu na one kojima su te sposobnosti slabije).32 Organizacija i etape multimedijske nastavne jedinice, osim didaktičko-metodički, morale bi biti oblikovane prema načelima tako da se: multimedijski sadržaj prostorno i vremenski oblikuje na način da se tekst i slika prostorno smjeste što bliže, da se dinamika njihove prezentacije vremenski uskladi, animacije po mogućnosti poprate naracijom, a manje pisanim tekstom, da su redunantni sadržaji eliminirani, složenije se animacije segmentiraju na manje i na upravljive dijelove, da se postigne koherentnost multimedijskoga sadržaja, te da se u oblikovanju sadržaja uvaže razlike između korisnika početnika i između eksperata.33 Na CARNetovom Nacionalnom portalu za udaljeno učenje „Nikola Tesla“ postavljene su digitalne lekcije iz matematike, fizike, biologije, kemije i engleskoga jezika. Ovi digitalni sadržaji predstavljaju primjer interaktivnih multimedijskih nastavnih sadržaja te uz tekst i slike koriste audio i video prikaze, animacije, grafičke elemente, simulacije, praktične primjere i zadatke za samoprocjenu znanja.34

Primjeri digitalnih priručnika ili web stranica kolegija u Republici Hrvatskoj: 1. Matematika http://lavica.fesb.hr/mat1/ 2. Inženjerska grafika http://lab405.fesb.hr/IGRAF 3. Multilet http://multilet.fpz.hr 4. Jesmo li kiseli? http://www.mef.hr/katedre/fiziolog/kiseli/index.html 5. Fizika http://www.mef.hr/fizika 6. Osnove energetike http://powerlab.fsb.hr/osnoveenergetike/udzbenik/ 7. Digitalni UNIX udžbenik http://www.lss.hr/projekti/Unix_Udzbenik/ 8. Biomehanika http://www.pmfst.hr/~mile/biomehanika/biomehanika.htm

32 Isto.Str.43. 33 Mateljan,

V., Širanović, Ž., Šimović, V. Prijedlog modela za oblikovanje multimedijskih web nastavnih sadržaja prema pedagoškoj praksi u RH. // Informatologia 42, 1(2009), 38-44. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/34431 [citirano: 2018-04-22]. 34 ICT – Edu modul 3. Razvoj digitalne kompetencije i multimedija u nastavi. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: http://www.carnet.hr/upload/javniweb/images/static3/91305/File/Digitalna_kompetencija_prirucnik.p df

ČANIĆ 167

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

9. Eksploatacija i obrada arhitektonsko-građevnoga kamenja http://rgn.hr/~tkorman/nids_tkorman/Kamen/knjiga.html 10. Konstrukcija malih brodova http://rgn.hr/~tkorman/nids_tkorman/Kamen/knjiga.html 11. Digitalni udžbenik Post Script grafike http://free-zg.htnet.hr/k

Multimedijski digitalni udžbenici namijenjeni učenicima osnovnih i srednjih škola Nakladnik Profil na svojoj mrežnoj stranici Profil KLIK, za školsku godinu 2014./2015., nudi multimedijske digitalne udžbenike. Multimedijski digitalni udžbenici za srednju i osnovnu školu nadogradnja su tiskanim udžbenicima. Multimedijski udžbenici nude trodimenzionalne animacije, zvučne i video zapise, kvizove, slikovne priloge, fotogalerije, prezentacije i poveznice na mrežne sadržaje. Sadržaje je moguće obilježavati, označavati, u njih upisivati vlastiti sadržaj, a sav je tekst moguće ispisati ili pohraniti kao zaseban dokument na računalu. Nakladnik Profil izradio je mrežnu stranicu Školski portal, a koja je namijenjena roditeljima, učenicima i učiteljima. Na stranici su dostupni digitalni naslovi i multimedijski sadržaji. Videogalerija je dostupna i bez registriranja. Nude se sadržaji za predškolski odgoj, predmetnu i razrednu nastavu te za srednju školu. Nude se i sadržaji za profesore u sklopu Profilove zbornice. Obrazovni Oblak nadopuna je udžbenika informatike, a sadržaji su namijenjeni profesorima i učenicima.35 Nakladnik Školska knjiga predstavila je Školski portal kao multimedijsko rješenje za podršku u nastavi na kojem nudi brz i jednostavan pristup nastavnome materijalu. Svi udžbenici uključuju digitalni interaktivni sadržaj. Školska knjiga, u suradnji s CARNET-om educirala je svoje urednike za izradu digitalnih materijala. Na stranicama Školskoga portala Školske knjige dostupne su digitalne inačice novih udžbenika za osnovnu i srednju školu te didaktički materijali. E-sfera sustav je za nastavu obogaćen 3D modelima, animacijama, video i zvučnim zapisima, a sadrži digitalni udžbenik i priručnik. Postoji mogućnost dodavanja sadržaja, kvizova, bilješki, ispita, dodatnih objašnjenja i dokumenata. Namijenjen je profesorima. E-priručnik sustav je koji je također namijenjen

Profil Klett: Digitalni udžbenici. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://www.profilklett.hr/digitalni-udzbenici 35

ČANIĆ 168

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

profesorima. To je jednostavni digitalni priručnik s digitalnim udžbenikom i edukativnim višemedijskim materijalom. Sadrži nastavne planove i programe te dodatne aplikacije i alate. E-nauči jest sustav namijenjen učenicima. To je digitalni udžbenik s odabranim višemedijskim materijalom, 3D modelima, animacijama, video i zvučnim zapisima te pitanjima i zadacima za ponavljanje.36 SysPrintovi udžbenici pripremljeni za 2014./2015. godinu donose puno novina u odnosu na prijašnje udžbenike. Naglasak je na mnoštvu vježbi, multimedijskim datotekama za lakše razumijevanje gradiva i samostalnu provjeru znanja. Na mreži se nalazi dodatno gradivo za pripremu i izvođenje nastave. Nakladnik nudi i elektronički multimedijski udžbenik s poveznicama na datoteke. Mrežna stranica za nastavnike nudi izvedbene planove i programe, pripreme za nastavu, metodičke sadržaje, prezentacije i slikovne datoteke. Postoji i mrežno mjesto namijenjeno učenicima. Udžbenički komplet sastoji se od udžbenika i mrežnih sjedišta za nastavu. Multimedijske datoteke (prezentacije, videoisječci) dostupne su za preuzimanje pojedinačno ili u cjelosti. mrežna adresa za nastavnike jest www.sysprint.hr/prof2014. Pristup je dozvoljen samo registriranim korisnicima. Mrežno mjesto za nastavnike i učenike nalazi se na adresi www.sysprint.hr/infST. Repozitorij aplikacija nalazi se na www.sysprint.hr/infSTapl. Čitaonica elektroničkih udžbenika nalazi se na www.sysprint.hr/ebook.37 Nakladnik Neodidacta također nudi multimedijske udžbenike na svojoj mrežnoj stranici. Cjelovit materijal dostupan je na mrežnoj stranici, u slobodnom je pristupu i dostupan za preuzimanje. Nude se filmovi i interaktivni pokusi. Nude se udžbenici za ekonomske škole, strojarsko-tehničke škole, elektrotehničke škole, tehničke škole, trogodišnje strukovne škole, gimnazije, medicinske škole.38

Zaključak U svome radu „Treća generacija udžbenika : od Gutenberga do udžbenika s multimedijskim sklopovima za realnu i virtualnu školu“ koji je objavljen u zborniku

Školski portal : radni primjerci. [citirano: 2014-04-22]. Dostupno na: http://www.skolskiportal.hr/radni-primjerci/ 37 Koncept SysPrintovih udžbenika. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://sysprint.hr/U/prof/inf58/koncept_ukratko_OS.pdf 38 Neodidacta. Multimedijski sadržaji. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: http://www.neodidacta.com/multimedija/index.htm 36

ČANIĆ 169

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

radova „Udžbenik i virtualno okruženje“, a koji je izdala Školska knjiga, 2004. godine, prof. dr. sc. Antun Mijatović napisao je sljedeće: „U početku bijaše riječ, nakon toga pismo, a potom tisak, elektronički mediji, multimedijalni sklopovi koji su dostupni online ili offline, na disketi, na disku ili DVD nosaču za stvarno ili virtualno učenje. Zbog svega toga izmijenila se, još se mijenja i svakako će se mijenjati i u školi budućnosti. Nekadašnji nastavni programi, shvaćanje znanja i njegova vrijednost, položaj učenika u procesu kao i društvena vrijednost obrazovanja, stalno povećanje aktivnog znanja i informacija mijenjali su se u suglasju sa svim promjenama okružja, a sukladno tome morali su se mijenjati i udžbenici.“ Prvi udžbenik kao posebno dizajnirana i za to namijenjena knjiga pojavio se u 18. stoljeću, točnije u drugoj polovini 18. Stoljeća, a izradio ga je 1776. godine J. Rochow. Zvao se Dječji prijatelj, a u sebi je utemeljio ideju početnice i čitanke. S udžbenicima završava i predudžbenička škola koja je bila konfesionalna (a ne sekularna kao danas) i koja se koristila brojnim religijskim transkriptima, spisima i knjigama.39 Živimo u vremenu u kojemu se promijenilo lice udžbenika, nastave i školovanja. S razvojem interneta dolazi do pojave digitalnih udžbenika koji nam nude sasvim nove mogućnosti: suvremeni udžbenik ima višedimenzionalni sklop jer on uz tekst nudi animacije i multimedijske sadržaje.40 Pod udžbenikom se danas ne podrazumijeva samo tekst, knjiga i radna bilježnica. Moderan udžbenik opremljen je dodatnim modulima: interaktivnim CD-ovima, multimedijskim DVD-ovima, a ako treba nudi i poveznice na sadržaje koje obrađuje.41 SysPrintovi udžbenici nude poveznice na sadržaje iz svojih udžbenika za informatiku i to za svaki pojedinačni udžbenik i za svaku godinu učenja te svako poglavlje, odnosno nastavnu jedinicu iz udžbenika. Stvorena je generacija udžbenika koji je u digitalnoj (elektroničkoj) formi. Takav udžbenik iskorištava sve prednosti multimedijskoga oblikovanja i prezentiranja nastavnoga sadržaja, sve prednosti računalne tehnologije te nudi prezentaciju nastavnih sadržaja bližu stvarnosti. Osnovni tekst moguće je ilustrirati slikama, grafikonima, shematskim prikazima, ali je i moguće u takav udžbenik ugraditi sadržaje i prezentirati ih u obliku žive slike i zvuka. To otvara nebrojene mogućnosti u nastavi biologije, kemije, povijesti i zemljopisa i fizike jer

Mijatović, A. Treća generacija udžbenika : od Gutenberga do udžbenika s multimedijskim sklopovima za realnu i virtualnu školu. // Udžbenik i virtualno okruženje / urednica Slavenka Halačev. Zagreb : Školska knjiga, 2004. Str. 11-21. 40 Isto. 41 Žužul, A. Udžbenik i kurikulum. // Udžbenik i virtualno okruženje / urednica Slavenka Halačev. Zagreb : Školska knjiga, 2004. Str. 23-44. 39

ČANIĆ 170

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

postalo je moguće simultano prezentirati slikom i zvukom brojne procese. Udžbenik u digitalnoj formi zadržava sve prednosti i karakteristike tiskanoga udžbenika, a otklanja njegove brojne nedostatke.42 Udžbenik prezentiran u obliku diska, može učenicima prenositi potrebne informacije, motivirati ih na samostalan rad i osposobljavati za daljnje traženje potrebnih informacija, s time da treba naglasiti kako je njegova informativna funkcija bolja nego kod klasičnoga udžbenika jer digitalni udžbenik može biti bogatiji te vjernije odražavati stvarnost, ali i prikazivati ono nedostupno izravnome promatranju.43 Informacije predstavljene tekstom, isprepletene zvukom, slikom, grafikom, animacijom ili video materijalom, objedinjene putem računala, pružaju različite mogućnosti odgojno-obrazovnoga rada, potpuno prilagođenoga današnjim učenicima. Iz toga razloga, suvremena nastava usmjerena prema učeniku neizostavno podrazumijeva primjenu multimedije. S pomoću multimedije obrazovanje se može organizirati na način da učenici budu u središtu procesa, rade u timovima koji surađuju, razmjenjuju i samostalno dolaze do informacije te da znanje koje stječu bude zasnovano na kritičkome mišljenju. Poznata shema američkoga psihologa Glassera opisuje način na koji pamtimo i učimo: “Naučimo 10% od onoga što čitamo, 20% od onoga što slušamo, 30% od onoga što vidimo, 50% od onoga što vidimo i čujemo, 70% od onoga što raspravimo sa drugima, 80% od onoga što osobno iskusimo i 95% od onoga što poučavamo druge.“44

Literatura: ICT – Edu modul 3. Razvoj digitalne kompetencije i multimedija u nastavi. [citirano: 2018-04-22].Dostupno na: http://www.carnet.hr/upload/javniweb/images/static3/91305/File/Digitalna_kompet encija_prirucnik.pdf Koncept SysPrintovih udžbenika. [citirano: 2018-04-22]. https://sysprint.hr/U/prof/inf5-8/koncept_ukratko_OS.pdf

Dostupno

na:

Sekulić-Majurec, A. Suvremeni udžbenik u virtualnom okružju. // Udžbenik i virtualno okruženje / urednica Slavenka Halačev. Zagreb : Školska knjiga, 2004. Str. 93-98. 43 Isto. 44 ICT – Edu modul 3. Razvoj digitalne kompetencije i multimedija u nastavi. [citirano: 2018-04-30]. Dostupno na: http://www.carnet.hr/upload/javniweb/images/static3/91305/File/Digitalna_kompetencija_prirucnik.p df 42

ČANIĆ 171

294

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Martin, R. The road ahead : eBooks, eTextbooks and publishers’ electronic resources. // Future challenges, sustainable futures / edited by M. Brown … [et al.]. Str. 602-606. [citirano: 2014-04-22]. Dostupno na: http://www.ascilite.org/conferences/Wellington12/2012/images/custom/martin%2C_ romana_-_the_road.pdf Matasić, I.; Dumić, S. (2012). Multimedijske tehnologije u obrazovanju. // Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije 18,1(2012), 143-151. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/85389 [citirano: 2014-04-22]. Mateljan, V., Širanović, Ž., Šimović, V. Prijedlog modela za oblikovanje multimedijskih web nastavnih sadržaja prema pedagoškoj praksi u RH. // Informatologia 42, 1(2009), 38-44. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/34431 [citirano: 2018-04-22]. Matijević, M. Udžbenik u novom medijskom okruženju. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://bib.irb.hr/datoteka/166896.UDBENIK_U_MEDIJSKOM_OKRUJU2.doc Mijatović, A. Treća generacija udžbenika : od Gutenberga do udžbenika s multimedijskim sklopovima za realnu i virtualnu školu. // Udžbenik i virtualno okruženje / urednica Slavenka Halačev. Zagreb : Školska knjiga, 2004. Str. 11-21. Neodidacta. Multimedijski sadržaji. [citirano: http://www.neodidacta.com/multimedija/index.htm

2018-04-22].

Dostupno

na:

Pale, Predrag. Što je digitalni udžbenik [citirano: 2018-04-22]. // Edupoint 2, 11(2002). Dostupno na: http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-11/clanak-01/digitalni.pdf. Preporuke za izradu obrazovnih materijala za e-učenje. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: http://eqibelt.srce.hr/fileadmin/dokumenti/tempus_eqibelt/outcomes/Preporuke_eucenje_2009_UNIRI.pdf Profil Klett: Digitalni udžbenici. [citirano: 2018-04-30]. Dostupno na: https://www.profilklett.hr/digitalni-udzbenici Sekulić-Majurec, A. Suvremeni udžbenik u virtualnom okružju. // Udžbenik i virtualno okruženje / ur. Slavenka Halačev. Zagreb : Školska knjiga, 2004. Str. 93-98. Standardizacija i valorizacija digitalnih obrazovnih materijala. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://docs.google.com/viewer?a=v&pid=forums&srcid=MTQ3MTU5NDI2NTUxNzAyO DA4NzABMTYwMjQwNjI1OTI4MzcwODg3MjkBZktyalpTUTcxNzRKATAuMQEBdjI Sustavi za učenje temeljeni na WWW. [citirano: 2014-04-22]. Dostupno na: http://ahyco.uniri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=50&IDKategorije=9 Školski portal : radni primjerci. [citirano: http://www.skolskiportal.hr/radni-primjerci/

ČANIĆ 172

2014-04-22].

Dostupno

na:

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

294

Udžbenički standard. // Narodne novine 65(2013). [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/udzbenicki_standard.pdf Udžbenik. CARNet. Referalni centar. Izrada obrazovnih materijala. [citirano: 2018-04-22]. Dostupno na: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/iom/Udzbenik.html Vrste digitalnih obrazovnih sadržaja. [citirano: 2009-08-22]. Dostupno na: http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/intelektualno/dig_obr_sadr/vrste.html Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu. // Narodne novine 27(2010); 55(2011); 101(2013). [citirano: 2014-04-22]. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/288/Zakono-ud%C5%BEbenicima-za-osnovnu-i-srednju-%C5%A1kolu Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. Žužul, A. Udžbenik i kurikulum. // Udžbenik i virtualno okruženje / urednica Slavenka Halačev. Zagreb : Školska knjiga, 2004. Str. 23-44.

ČANIĆ 173

STEM I LEGO KOCKE U KNJIŽNICI STEM and Lego bricks in a Library

Marija Bugarski marybugarski@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

295 UDK /UDC 027.6-053.2: 004.896 Pregledni rad / Review article Primljeno/Received: 18.10.2017.

Sažetak Kroz povijest knjižice su se susretale s različitim izazovima i uspješno im se prilagođavale. Jedan od izazova suvremenoga doba je provedba STEM projekta u knjižnicama. Pojam STEM dolazi iz engleskoga jezika i predstavlja akronim satkan od početnih slova četiriju područja - science, technology, engineering i mathematics. U provedbi STEM-a često se koriste Lego kocke jer su zanimljive djeci, uz koje i uče igrajući se. Knjižnice u Americi osigurale su svoje mjesto u provedbi STEM-a te su u članku predstavljeni programi koje provode – radionice slaganja Lego kocki, programiranja, pravljenja robota itd. Također je i Ogranak Borovo Naselje Gradske knjižnice Vukovar organizrao radionicu slaganja Lego kocki, koja je detaljno predstavljena u članku. Ključne riječi: Lego-kocke, knjižnice, radionice za djecu, STEM, edukativne radionice Summary Throughout the history, libraries have met a great number of different challenges and they have successfully adapted to them. One of the challenges of modern times is the implementation of the STEM project in libraries. The term STEM comes from English language and is an acronym of science, technology, engineering and mathematics. In implementing STEM, bouth teachers and librarians often use Lego bricks because they are interesting to children and they learn when they play with them. The libraries in United States have gained their place in implementation of STEM project, so this paper presents

BUGARSKI 175

295

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

the programs they are carrying out - Lego bricks building workshop, programming, roboticks, etc. Also, Vukovar Public Library, Branch Borovo Naselje organized Lego bricks building workshop last summer of wich this paper is about. Keywords: Lego-bricks, library, workshop for children, STEM, educational workshop

Uvod Knjižnice trebaju biti suvremena informacijska središta, dostupne u svakome trenutku korisnicima s različitim vrstama provjerenih informacija na različitim medijima, prisutne na društvenim mrežama i spremne za komunikaciju s korisnicima putem istih. Zbog brzih promjena koje se događaju svakodnevno, ukoliko knjižnice ne počnu ispunjavati ove uvjete, gube u utrci s novim tehnologijama i bivaju zaboravljene jer korisnici ih zamjenjuju s internetskim pretraživačima, misleći pri tome „Ionako se sve informacije nalaze na Googleu!“ U moru promjena koje se događaju potrebno je istaknuti razvoj robotike te stavljanje naglaska na STEM. Američki predsjednik Barack Obama proglasio je prioritetnom potrebu za educiranjem „vojske“ novih nastavnika u području znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike te pokrenuo program STEM. STEM je akronim sastavljen od riječi science, technology, engineering i mathematics jer program ima za cilj edukaciju učenika i studenata u tim područjima i unapređenje njihovih rezultata s obzirom da američki učenici i studenti postižu osrednje rezultate u odnosu na druge države na natjecanjima. U tu kampanju, osim vlade, uključile su se i vodeće kompanije, fondacije, neprofitna, znanstvena i inženjerska udruženja jer su prepoznala važnost ove inicijative pružanja djeci svih potrebnih vještina kako bi mogli napredovati u ovim visoko plaćenim područjima.1 Od knjižnica se, također, očekuje da pronađu svoje mjesto u ovoj domeni. I to ne samo nudeći knjige koje obuhvaćaju STEM grupu predmeta, nego i na druge načine. Ukoliko uzmemo u obzir brzinu razvoja novih tehnologija, informacije koje su objavljene u knjigama možemo smatrati već zastarjelima jer u tim područjima najaktualnije

Usp. Educate to Inovate. White House. URL: https://www.whitehouse.gov/issues/education/k12/educate-innovate (2016-10-07) 1

BUGARSKI 176

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

295

informacije objavljuju se u člancima te bi knjižnice mogle biti zaobiđene od strane korisnika. Ali kako se knjižnice mogu izboriti za svoje mjesto u STEM-u? Ukoliko analiziramo prednosti i nedostatke knjižnica u odnosu na STEM, možemo zaključiti da je prednost knjižnica što djeca u nju dolaze dobrovoljno, ne postoji sustav ocjenjivanja njihove aktivnosti ili uradaka na radionicama, a djeca se osjećaju ugodno u knjižnici. Knjižnice se ne moraju pridržavati kurikuluma kao škole te prilikom organiziranja radionica, ukoliko uoče da određena područja izazivaju poseban interes kod djece, mogu im se detaljnije posvetiti, dok ga temeljito ne prouče. Ukoliko neko područje ne izazove interes, mogu ga preskočiti. Također, zbog nedostatka financijskih sredstava škole ne mogu učenicima kupiti Lego robote za klubove robotike te knjižnice mogu popuniti tu veliku prazninu investirajući u Lego kocke ili robote.2 U nastavku teksta bit će prikazana iskustva primjene STEM-a u knjižnicama.

STEM (u knjižnicama) Nakon početka projekta, STEM se u velikim razmjerima proširio knjižnicama u Sjedinjenim Američkim Državama. Danas se na Internetu mogu pronaći blogovi s korisnim savjetima kako provoditi STEM u knjižnici. Jedan od njih je The Show me Librarian3 na kojemu knjižničarka iz Skokie Public Library donosi bibliografiju mnogobrojnih ideja za STEM radionice koje se mogu provoditi u bilo kojoj knjižnici. The Association for Library Service to Children (ALSC)4, koja okuplja više od 4.000 knjižničara s dječjih odjela i odjela za mlade, stručnjaka za literaturu za djecu, nakladnika, školskih knjižničara i školskoga osoblja s ciljem unapređivanja nacije kroz primjerene knjižnične usluge za djecu, njihove obitelji i ostale sudionike koji rade s djecom, ima blog s mnogobrojnim korisnim i praktičnim savjetima o eksperimnetima koji se mogu provoditi s djecom različitih uzrasta s ciljem približavanja STEM-a. Škole, muzeji, neprofitne organizacije i knjižnice prihvatile su STEM izazov, razvijajući programe i uređujući prostore u kojima djeca mogu postati stvaraoci – makersi.

2 Ups. Farkas, Meredith. Making for STEM Success: Creating a community of tinkerers // American Libraries

Magazin // URL: https://americanlibrariesmagazine.org/2015/05/18/making-for-stem-success/ (201609-17) 3 Usp. The Show me Librarian. URL: http://showmelibrarian.blogspot.hr/p/about-me.html (2016-09-09) 4 Usp. The Association for Library Service to Children (ALSC). URL: http://www.alsc.ala.org/blog/2012/09/stem-takes-flight-airplane-science/ (2016-09-09)

BUGARSKI 177

295

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Makerspace – prostor za stvaranje i projekti kao što su Hour of Game i National STEM Video Game Challenge nude djeci iskustvo samostalnoga kreiranja predmeta, što im može biti snažan poticaj za daljnje proučavanje STEM-a i orijentiranje prema njemu.5 Farkas6 ističe da knjižnice ne trebaju investirati u skupe strojeve kao što su 3D pisači ili laseri kako bi promovirale STEM. Čak ne moraju koristiti tehnologiju kako bi promovirale STEM programe djeci.7 STEM se može provoditi i s materijalima koji se mogu pronaći u našoj okolini, dok se na Internetu mogu pronaći mnogobrojni blogovi koji donose praktične primjere kako provoditi STEM u knjižnici kao npr.: Make It @ Your library8, Tinker9, Robot Test Kitchen10, Simply STEM11, Instructables12, i ALSC Blog13. Schadet ističe, kako uvođenjem STEM programa, knjižnice zauzimaju važno mjesto u edukaciji djece jer mogu ponuditi okruženje za učenje. Procjenjuje se da djeca provedu 18,5 % svoga dana u formalnom učenju i knjižnice mogu ponuditi drugačije okruženje u koje će djeca dolaziti kako bi još više gradila svoje interese.14 Koester donosi preporuku za osnivanje klubova u koje će se djeca rado vraćati. Pored kluba za kodiranje predlaže i osnivanje Lego kluba kao svojevrsnoga računalnog laboratorija u kojemu će djeca programirati u programskom jeziku prilagođenom dječjem uzrastu kao što je Scratch.15 Narodne knjižnice redefiniraju svoju ulogu s ciljem da ostanu relevantne i aktualne u zadovoljavanju potreba svojih korisnika. Danas su knjižnice mjesta gdje se čitanje susreće s hands-on učenjem i gdje tišina supostoji s glazbom. Najnoviji napredak u tehnologiji za djecu i tinejdžere jesu setovi robota obogaćeni medijskim softverima koji donose nove izazove i mogućnosti za cjeloživotno učenje. Tri visoko popularna primjera ovih tehnologija jesu: LEGO MINDSTORMS, Scratch i PicoCricket. Ove inovativne tehnologije znanstveno su unaprijeđene i pomažu djeci i tinejdžerima da postanu Usp. Farkas, Meredith. Nav.dj. Usp. Isto. 7 Isto. 8 Make it @ your Library. // URL: http://makeitatyourlibrary.org/ (2016-09-17) 9 Tinker. // URL: https://tinkergroup.wordpress.com/ (2016-09-17) 10 Robot Test Kitchen. // URL: https://robottestkitchen.com/ (2016-09-17) 11 Simply STEM. // URL: http://simplystem.wikispaces.com/Welcome+to+Simply+S.T.E.M. (2016-09-17) 12 Instructables. // URL: http://www.instructables.com/ (2016-09-17) 13 ALSC Blog. // URL: http://www.alsc.ala.org/blog/ (2016-09-17) 14 Usp. Schadt, Erin M. How to Create a Robust STEM Library Program. // URL: http://www.webjunction.org/news/webjunction/how-to-create-a-robust-stem-library-program.html (2016-09-15) 15 Usp. Koester, Amy. Get STEAM Rolling! // Children & Libraries: The Journal of the Association for Library Service to Children. 12, 3(2014), str. 25. URL: http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=719990f0-d41a-426d-8fe02543df02f77d%40sessionmgr4006&vid=2&hid=4101 (2016-09-30) 5 6

BUGARSKI 178

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

295

tehnološki opismenjeni i kreativni građani, s vještinama koje ih pripremaju da budu uspješni u 21. stoljeću.16 Također, i u Republici Hrvatskoj, sve više se govori o STEM-u, iako je on specifično vezan za domenu američkoga obrazovanja i teško ga je prenijeti u hrvatski obrazovni sustav jer pojam sience iz akronima STEM obuhvaća mnogobrojne interdisciplinarne grane od kojih se neke uopće ne izučavaju u Republici Hrvatskoj. Sličnost između američkoga i hrvatskoga obrazovnog sustava jest u tome što je veliki broj zanimanja koja potpadaju pod spomenuti akronim deficitaran, iako su dobro plaćena i lako je pronaći posao po završetku istih. Unatoč tome, interes mladih za studiranjem istih ne raste. U Hrvatskoj postoji program popularizacije znanosti "ŠUZA - iz škole u znanost i akademsku zajednicu". To je službeni program popularizacije znanosti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Program je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola i njihovim nastavnicima. Kroz posjete školama, edukacijske radionice i događaje na Fakultetu pobuđuje se u djeci strast za znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i prirodoslovljem.17 Studenti su organizirali Lego radionicu za djecu od 4. do 6. razreda. Kako navode, iako su se neka djeca susrela prvi put s programiranjem i robotikom, nakon prve radionice roboti su se kretali, nakon druge su pjevali, plesali i crtali, a na preostalim radionicama roboti su razlikovali travu od vode (po boji), pratili liniju i mjerili udaljenost.18 Američki kutak Gradske knjižnice Vukovar, u suradnji s Tehničkom školom Nikole Tesle, pokrenuo je STEM projekt pod nazivom „Dječje znanstveno sveučilište“ u koji su se aktivno uključili profesori i učenici. Sredstvima Kutka nabavljeni su roboti, uređaji i predmeti koje pokreće solarna energija, setovi za provođenje eksperimenata iz kemije, fizike te se oprema koristila u okviru stručnih predmeta i izbornih aktivnosti u školi. Današnje generacije djece bez problema usvajaju nove tehnologije, spremno prihvaćaju izazov učenja kroz programiranje te je potrebno organizirati takav tip radionica kako bi se zadovoljile njihove potrebe.

Usp. Romero, Juan Suarez. Library Programming With LEGO MIND STORMS, Scratch, and PicoCricket: Analysis of Best Practices for Public Libraries. // Computers in Libraries 30, 1(2010), str. 17. URL: http://web.b.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=93f0f8a5-0160-4559-ac5c22bbaf4e402b%40sessionmgr107&vid=4&hid=124 (2016-09-30) 17 ŠUZA - iz škole u znanost i akademsku zajednicu // Fakultet elektrotehnike i računarstva. URL: http://suza.fer.hr/ (2016-10-04) 18 Isto. 16

BUGARSKI 179

295

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

STEM i Lego kocke Jedan od alata koji se povezuje sa STEM-om jesu Lego kocke. Lego kocke jedna su od najomiljenijih igračka djece širom svijeta. Ole Kirk Christiansen, osnivač tvrtke Lego, sa sjedištem u Kopenhagenu, 28. siječnja 1958. godine patentirao je kocku Lego. Time je postavljen kamen temeljac jednom od najuspješnijih plastičnih proizvoda.19 Naziv Lego nastao je kombinacijom danskih riječi Leg i Godt, što u prijevodu znači „lijepo se igraj“. Od 1963. godine za izradu lego-kocki rabi se kopolimer akrilonitril-butadien-stiren - ABS. Taj glatki polimerni materijal vrlo je čvrst i ima površinu otpornu na grebanje i ugriz te je fiziološki potpuno neškodljiv. To je važno jer mala djeca rado stavljaju igračke u usta i pri tome ih grizu. Lego kocke mogu se naručiti u 58 različitih boja i ukupno 9.000 kombinacija boja i oblika. Tijekom godina proizvedeno je više od 600 milijardi lego-elemenata.20 Od prvih Lego kocki do danas one su jako napredovale, a čemu svjedoči podatak da danas postoje Lego kocke prilagođene različitim uzrastima djece: Lego Duplo za najmlađe, Lego Classic za sve uzraste djece, Lego Creator, Exclusive, Minecraft, We Do, Mindstorme i mnoge druge, kako bi svatko za sebe mogao pronaći odgovarajuće kocke, ovisno o razini sposobnosti i spretnosti u slaganju. Jedno od svjedočanstava da Lego kocke nisu samo igračke jest i činjenica da se koriste u Danskoj u školi u Sondermarku za radionicu Lego Kids Tech na kojoj djeca slažu Lego kocke i programiraju ih upotrebom Lego We Do i Lego Mindstroms.21 Lego kocke predstavljaju budućnost igranja i učenja jer kroz igru njima, djeca uče, razvijaju svoju maštu i pomiču granice svojih sposobnosti. Dok se djeca i odrasli igraju Lego kockama, oni se ne zabavljaju samo, nego i uče. Dok dizajniraju svoje modele i izražavaju svoju kreativnost, uče o inženjerstvu, matematici i rješavanju problema. Djeca Lego kockama od 2D slike slažu 3D model upotrebom obrazaca, razmjera, rezoniranja i planiranja, gdje će se koja kocka uklopiti kako bi se dobio zamišljeni model. Ako se želi izgraditi visoki Lego toranj, potrebno je prvo osigurati dobre temelje kako se ne bi srušio jer što je viši, veće su šanse da će pasti. Shvatiti kako to napraviti rješenje je problema. Sagraditi model koji se neće srušiti zove se strukturno projektiranje.22 Jednostavan primjer kako se uči kroz igru Lego kockama. Španiček, Đurđica. Lego kocke obilježavaju 55. obljetnicu. // Polimeri : časopis za plastiku i gumu 33, 2(2012), str. 57. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=143865 (2016-0907) 20 Španiček, Đurđica. Nav.dj. 21 Lego // URL: http://parents.lego.com/en-us/lego-and-society/kids-nxt-tech (2016-09-15) 22 Usp. W. Amber. Learn STEM with Legos. // URL: http://www.scld.org/learn-stem-with-legos/ (2016-0917) 19

BUGARSKI 180

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

295

Lego kocke u knjižnici Priča o Lego kockama u knjižnici toliko je rasprostranjena da su se počeli osnivati i Knjižnični Lego klubovi – Library Lego Club. Jedna od takvih knjižnica jest ABC Library koja ima Lego klubove u nekoliko svojih ogranaka. Oni navode „Ako ste iskusni graditelj ili tek početnik, Lego klub pravo je mjesto za vas. Otvoren je svim zainteresiranima i nisu potrebne prethodne prijave. Lego klub daje djeci priliku da budu kreativni i grade što god požele od mnogobrojnih Lego kocki. Oni mogu graditi svoje vlastite makete ili raditi u timovima. Knjižnice osiguravaju materijale, dok djeca donose svoju maštu. Svi materijali moraju ostati u knjižnici, ali dozvoljeno je donijeti kamere kako bi se zabilježila avantura izgradnje novih maketa. Nije potrebno donositi vlastite Lego kocke od kuće da se ne bi izgubile, ali ukoliko imate Lego kocke koje vam više nisu potrebne, donacije u Knjižnični Lego klub su dobrodošle.“23 Knjižničarima koji razmišljaju o osnivanju Lego kluba, a ne znaju što im je potrebno, mogu pomoći smjernice u kojima su navedene preporuke što je potrebno za pokretanje Lego kluba. -

Nabaviti Lego kocke – autorica navodi da je njena knjižnica potrošila između 500700 dolara, ali moguće je potrošiti i manje, između 250-300 dolara za nabavku „osnovnoga materijala“. Prilikom nabave Lego kocki potrebno je voditi jedino računa da se one uklapaju jedne u druge, dok boja ne igra važnu ulogu i ne treba se opterećivati razmišljanjem, je li kupljeno previše roza kocki,

Osigurati dovoljan broj ploča za gradnju – „baseplates“ zato što mnoga djeca preferiraju graditi upravo na njima, za razliku od gradnje slobodnih formi,

Nabaviti spremnike za Lego kocke u koje će one biti pohranjene. Nebitno je kako će izgledati ti spremnici, jedino je važno da stotine Lego kocki završe u njima, a ne na podu,

Osmisliti strategiju čišćenja Lego kocki s obzirom da se prašina može uvući u njih,

Usp. The Public Library Albuquerque and Bernalillo County: Library Lego club. // URL: http://www.abqlibrary.org/legoclub (2016-09-22) 23

BUGARSKI 181

295 -

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Osmisliti uređenje interijera u prostoriji za radionicu. Autorica navodi svoj primjer i kaže da je organizirala dva dugačka stola oko kojih se nalaze stolice (1520 u prosjeku). Ovakav način organizacije prostora omogućuje djeci da se kreću uokolo kada traže specifiče kocke, a omogućuje i grupni, odnosno individulani rad.

Definirati uzrast sudionika. Ukoliko se prijave djeca različitih uzrasta, potrebno ih je podjeliti u skupine. Također, roditeji mogu sudjelovati. Autorica ističe da je, jedini put kada je bilo više očeva uključenih u knjižnični program, bilo za vrijeme trajanja Jedi Lego radionice.

Definirati format programa. Tijekom svakoga sastanka, Lego klub trebao bi imati temu i važno je svu djecu poticati na gradnju maketa vezanih za određenu temu. Također ističe, ukoliko djeca ignoriraju temu i grade po svojoj volji i to je u redu jer na takav način podupiru se i potiču izražavanje svoje kreativnosti.

Napraviti logistički raspored održavanja radionica. Ovisno o svakoj pojedinoj knjižnici i radnome vremenu iste, knjižničari mogu odrediti vrijeme sami ili u dogovoru s djecom,

Organizirati vrijeme unutar radionice. Ukoliko radionica traje sat vremena, prve su minute rezervirane za odabir ploča za gradnju i predstavljenje teme temeljem koje će djeca graditi makete. Ostatak vremena posvećen je izgradnji maketa za vrijeme kojega djeca traže određene kocke, razgovaraju jedni s drugima i druže se. Istovremeno, knjižničarka obilazi djecu, razgovara s njima o tome što grade i potiče ih da daju svojim uradcima imena. Posljednjih pet minuta djeca predstavljaju svoje uratke te svi zajedno skupljaju i spremaju lego kocke u spremnike.

Organizirati izložbu dječjih radova. Po završetku radionice izložiti radove na police na vidljivome mjestu u knjižnici, kako bi ih drugi korisnici koji dolaze u knjižnicu mogli vidjeti. Također, djeca koja sudjeluju na radionici vole dovesti svoje roditelje i prijatelje, kako bi im pokazali svoje uratke te je zbog toga važno izložiti ih na vidljivome mjestu.24 Mnogobrojni su primjeri knjižnica koje koriste Lego kocke u svome poslovanju te

na različite načine organiziraju radionice. Neke radionice organizirane su za različite

Usp. How to Host Lego Club // The Show me Librarian. URL: http://showmelibrarian.blogspot.hr/2012/11/how-to-host-lego-club.html (2016-09-22) 24

BUGARSKI 182

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

295

dobne skupine korisnika, a knjižnice obično imaju raspored organiziranja radionica tjedno, dva puta mjesečno ili jednom mjesečno25. Raspored radionica može se prilagoditi potrebama polaznika, u skladu s njihovim školskim planom i rasporedom. Isto tako, vrlo je važno prilikom organiziranja slaganja Lego kocki unaprijed odrediti pravila s kojima bi svi sudionici bili upoznati i kojih bi se morali pridržavati. Jedno od pravila u Tumwater library's Lego Corner jest da su sve Lego kocke za dijeljenje. Nakon slaganja maketa, od djece se očekuje da ispričaju priču vezanu za svoju maketu jer igranje Lego kockama stimulira dio mozga namijenjen za pričanje priča.26 Postoje različite inačice organiziranja radionica. Djeca mogu dobiti identičan set Lego kocki (20, 50 ili 100 kocki) i dvadeset minuta da od njih slože svoju ideju. Također, svi mogu dobiti temu i određeno vrijeme u kojem trebajuu složiti maketu na zadanu temu. Neke od tema za slaganje jesu: životinje, prijevozna sredstva, scene iz znanstvene fantastike, lik iz omiljene knjige, predmeti koje bi voljeli izumiti u budućnosti. Teme mogu biti vezane i za obilježavanje određenih blagdana, kao što su Božić, Uskrs itd. U tome slučaju, djeca bi dobila zadanu temu, npr. složiti uskršnje jaje od lego kocki. U gornjemu tekstu vidljivo je da postoje detaljno razrađene smjernice za osnivanje Lego kluba i da su mnoge knjižnice ukomponirale Lego kocke u svoje poslovanje. Ono što nije istaknuto u smjernicama, a od izuzetne je važnosti, jesu entuzijazam i spremnost knjižničara da prepoznaju prednosti Lego kocki i da ih uključi u svoje poslovanje.

Lego kocke u Gradskoj knjižnici Vukovar, Ogranak Borovo Naselje Gradska knjižnica Vukovar jedna je od knjižnica u Hrvatskoj koja u svojim prostorima ima American Corner, putem kojega približava američku kulturu zajednici u kojoj djeluje. Američko veleposlanstvo koje prati rad American Cornera u knjižnicama osim knjiga donira i drugačije „materijale“ s ciljem edukacije djece. Jedan od takvih „materijala“ bile su i Lego kocke koje su kupljene za Gradsku knjižnicu Vukovar i pripadajuće ogranke u Borovu Naselju, Sotinu i Lovasu te stavljene djeci na raspolaganje.

Usp. Redecker, Jerre. Lego Time Starts Young Children on the STEM Path at Local Libraries. // Converge: Centar for Digital Education. URL: http://www.centerdigitaled.com/k-12/Lego-Time-Starts-YoungChildren-on-the-STEM-Path-at-Local-Libraries.html (2016-09-22) 26 Usp. Redecker, Jerre. Nav.dj. 25

BUGARSKI 183

295

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

U radno vrijeme knjižnice, djeca su mogla u bilo kojemu trenutku doći i slagati Lego kocke u knjižnici. Po završetku školske godine i početkom ljetnih praznika, mnoga djeca dolaze u knjižnicu očekujući da će u njoj pronaći zanimljive edukativne ili kreativne radionice. Zbog povećanoga broja djece, sve se knjižnice susreću s izazovom osmišljanja zanimljivih programa koji će zadržati djecu u knjižnici i ispuniti njihovo slobodno vrijeme, a također moraju paziti na financijska sredstva. Promišljajući koji bi program zadovoljio i jedan i drugi kriterij, odabrane su Lego kocke. S obzirom da je kupljena dovoljna količina Lego Classic kocki, kao i ploča za građenje, nije postojala potreba za kupovinom novih te je, iskoristivši materijale od prije, osmišljen program bez potrebe za dodatnim troškovima. Radionica slaganja Lego kocki održavala se svakoga ponedjeljka, srijede i petka od 10.00 do 12.00 sati. Razlog za odabir ovoga termina jest taj što je tim danima knjižnica radila prijepodnevnu smjenu, a djeci je odgovaralo jer su poslijepodne mogli odlaziti na kupanje ili druge aktivnosti. Radionica je koncipirana u trajanju od dva sata. Po dolasku u knjižnicu djeca su zauzimala mjesta za stolom. Svaka radionica započinjala je rastavljanjem makete od prošloga puta kako bi se dobio što veći broj kocaka za slaganje novoga zadatka. Zatim bi im knjižničarka predstavila novi zadatak. Na ploču bi postavila nekoliko fotografija maketa kako bi im olakšala slaganje ukoliko nemaju ideje, te su Lego kocke raširene po stolu ili po podu, ovisno o zadatku, nakon čega bi djeca započela sa slaganjem.

Slika 1.

BUGARSKI 184

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

295

Slika 2.

Slagali su do 12.00 sati, kada bi svako dijete predstavilo svoju maketu i bilo fotografirano s istom. Nakon toga, skupili bi Lego kocke i vratili u spremnik do sljedećega susreta. Njihovi uradci bili su izloženi u prostoru Knjižnice te su ih svi posjetitelji mogli vidjeti.

Slika 3.

BUGARSKI 185

295

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Radionica je započela 20. lipnja 2016. godine i trajala do 29. srpnja 2016. godine. U tome razdoblju djeca su slagala Lego kocke na sljedeće teme: dinosauri, dvorci, farma, roboti, automobili, džungla, svemir, gusari, zoološki vrt, avioni, svjetska čuda, TV postaja, mostovi, super-junaci i posljednji zadatak bio im je slaganje knjižnice. Dva puta, djeca su se susrela s Lego Challengeom ili izazovom kada im se način slaganja Lego kocki razlikovao od uhodanoga načina održavanja radionice. U prvome Lego-izazovu svako je dijete dobilo vrećicu s Lego kockama i zadatak da složi bilo što po svome izboru, uz uvjet da mora iskoristiti sve dobivene kocke. Neka od djece rekla su da im je Izazov bio težak jer su navikli slagati prema dobivenome zadatku, ali sada, kada su mogli složiti što god su željeli, bilo im je teško odlučiti se za jednu stvar i ukomponirati sve dobivene kocke u jednu priču.

Slika 4.

Slaganje Lego kocki pomaže djeci i kod razvoja suradnje i timskoga duha. Određene zadatke trebali su slagati zajedno kao npr. zoološki vrt, dvorce, svjetska čuda i džunglu. Djeca su se sama dogovorila s kim će raditi u timu te su zajedno slagali, tražili kocke, dogovarali se oko toga što će gdje postaviti ili tko će graditi koji dio. Bilo je zanimljivo promatrati dvojicu dječaka koji su podijelili zadatke prilikom slaganja zoološkoga vrta te je jedan odlučio da će slagati gorilu i žirafu, a drugi krokodila i polarnoga medvjeda. Pri završetku radionice uvidjeli su da polarni medvjed nema noge, te su krenuli tražiti kocke za noge, no onda je jedan dječak rekao „Ne trebaju mu noge kada je u bazenu, noge su mu u vodi i ne vide se.“

BUGARSKI 186

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

295

I u individualnim zadacima uočena je spremnost za pomoć drugima jer, ukoliko se dogodilo da neko dijete ne može pronaći određenu kocku, drugi bi mu pomogli pronaći je ili, ukoliko bi im se našla pod rukom, dali bi je djetetu koje ju je tražilo. Isto tako ako je neko dijete imalo problema sa slaganjem određene makete, kao npr. makete aviona, djeca koja su završila sa svojim maketama, rado su pomagala djetetu i davali mu savjete kako bi što uspješnije i on složio svoju. Na zadnjemu susretu djeca su dobila zadatak da slože knjižnicu od Lego kocki. To je bio timski zadatak jer svi su trebali sudjelovati u slaganju samo jedne makete. Zanimljivo je bilo promatrati kako su se djeca odmah podijelila u timove i među sobom dogovorila oko podjele zadataka. Nakon što je svatko završio svoj dio, započelo je spajanje dijelova u jednu skladnu cjelinu te su zajedno pokazali timski duh, dok su uviđali da jedan kat ne sjeda na drugi te su trebali napraviti dodatne potporne stupove koji bi držali gornju ploču. Nakon što su spojili dva kata knjižnice i parkiralište, uvidjeli su da im krov izgleda prazno te su odlučili na njemu napraviti heliodrom i helikopter uz objašnjenje da tim helikopterom knjižničari dostavljaju knjige korisnicima.

Slika 5.

Slaganje Lego kocki uvelike pomaže razvoju dječje mašte te pokazuje njihov način razmišljanja, razvija logiku i kreativnost u situacijama kada trebaju riješiti određene zadatke. Maštovitost i kreativnost posebno su došle do izražaja u slaganju robota, svemirske postaje i vozila, kakva, doduše, ne možemo vidjeti na današnjim cestama, ali

BUGARSKI 187

295

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

možda ćemo ih jednoga dana imati prilike voziti kao leteće automobile ili automobilepodmornice.

Zaključak Zbog stalnih promjena u društvu, dolazi i do promjena očekivanja korisnika knjižnica. Ukoliko se knjižnice ne prilagode i ne odgovore na nove zahtjeve, dolazi do toga da budu zaobiđene u procesu traženja informacija jer ih korisnici pronalaze na drugim mjestima. Knjižnice su odavno promijenile svoje poslovanje i od mjesta na kojem se posuđuju knjige postale središta učenja i informiranja, dnevne sobe grada zbog programa koje nude korisnicima. Jedan od najnovijih „trendova“ koji je započeo u SAD-u pokrenut od strane predsjednika Baracka Obame jest STEM s ciljem širenja računalno-znanstvene edukacije djece i unapređenja njihovih vještina vezanih uz područja znanosti, tehnologije, inženjeringa i matematike s objašnjenjem da će se novi poslovi u sljedećih deset godina zasnivati i zahtijevati računalno-znanstveno primjenjivo znanje. Knjižnice su odmah uočile prostor na kojemu mogu djelovati te kroz nabavljanje Lego-kocki i osnivanje Lego klubova, organiziranje Lego Mindstorm radionica na kojima djeca programiraju ili izvode eksperimente zauzele svoje mjesto u provedbi STEM projekta i postale prepoznate od strane korisnika – posebno djece. Ogranak Borovo Naselje Gradske knjižnice Vukovar preko ljeta je trebao organizirati program koji bi djeci bio zanimljiv. S obzirom da su Lego kocke već kupljene, odlučeno je da će se organizirati natjecanje u slaganju Lego kocki. Radionica je odmah privukla veliki broj djece, a kako uzrast nije bio određen, najmlađi polaznik imao je četiri godine, dok su najstariji imali dvanaest. Odaziv djece bio je velik, a njihova iskustva pozitivna te su se vraćali iz tjedna u tjedan na nove radionice. Radionica u ovakvu obliku nije se više ponovila, ali u središnjoj zgradi Gradske knjižnice Vukovar, kupovinom Lego Mindstroms EV3 robota i mBota započeli su s novom radionicom orijentiranom na razvoj programerskh vještina kod djece koja je također izazvala njihov veliki interes i odaziv. U ovome članku predstavljena je jedna jednostavna radionica s Lego kockama koja se može provesti u bilo kojoj knjižnici, ukoliko knjižničari odluče iskoristiti prednosti Lego kocki i uključiti ih u svoje poslovanje. Djeca vrlo vole ove „igračke“ i spremna su provesti sate igrajući se njima, a dok se igraju, oni istovremeno i uče.

BUGARSKI 188

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

295

Literatura: ALSC Blog. // URL: http://www.alsc.ala.org/blog/ (2016-09-17) Amber ,W. Learn STEM with Legos. // URL: http://www.scld.org/learn-stem-with-legos/ (2016-09-17) Educate to Inovate. White House. URL: https://www.whitehouse.gov/issues/education/k-12/educate-innovate (2016-10-07) Farkas, Meredith. Making for STEM Success: Creating a community of tinkerers // American Libraries Magazin // URL: https://americanlibrariesmagazine.org/2015/05/18/making-for-stem-success/ (201609-17) How to Host Lego Club // The Show me Librarian. URL: http://showmelibrarian.blogspot.hr/2012/11/how-to-host-lego-club.html (2016-0922) Instructables. // URL: http://www.instructables.com/ (2016-09-17) Koester, Amy. Get STEAM Rolling! // Children & Libraries: The Journal of the Association for Library Service to Children. 12, 3(2014), str. 22-25. URL: http://web.a.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=719990f0-d41a-426d8fe0-2543df02f77d%40sessionmgr4006&vid=2&hid=4101 (2016-09-30) Lego // URL: http://parents.lego.com/en-us/lego-and-society/kids-nxt-tech (2016-0915) Make it @ your Library. // URL: http://makeitatyourlibrary.org/ (2016-09-17) Tinker. // URL: https://tinkergroup.wordpress.com/ (2016-09-17) Redecker, Jerre. Lego Time Starts Young Children on the STEM Path at Local Libraries. // Converge: Centar for Digital Education. URL: http://www.centerdigitaled.com/k12/Lego-Time-Starts-Young-Children-on-the-STEM-Path-at-Local-Libraries.html (201609-22) Robot Test Kitchen. // URL: https://robottestkitchen.com/ (2016-09-17) Romero, Juan Suarez. Library Programming With LEGO MIND STORMS, Scratch, and PicoCricket: Analysis of Best Practices for Public Libraries. // Computers in Libraries 30, 1(2010), str. 17. URL: http://web.b.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=93f0f8a5-0160-4559ac5c-22bbaf4e402b%40sessionmgr107&vid=4&hid=124 (2016-09-30)

BUGARSKI 189

295

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Schadt, Erin M. How to Create a Robust STEM Library Program. // URL: http://www.webjunction.org/news/webjunction/how-to-create-a-robust-stem-libraryprogram.html (2016-09-15) Simply STEM. // URL: http://simplystem.wikispaces.com/Welcome+to+Simply+S.T.E.M. (2016-09-17) Španiček, Đurđica. Lego kocke obilježavaju 55. obljetnicu. // Polimeri : časopis za plastiku i gumu 33, 2(2012), str. 57. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=143865 (2016-09-07) ŠUZA - iz škole u znanost i akademsku zajednicu // Fakultet elektrotehnike i računarstva. URL: http://suza.fer.hr/ (2016-10-04) The Public Library Albuquerque and Bernalillo County: Library Lego club. // URL: http://www.abqlibrary.org/legoclub (2016-09-22)

BUGARSKI 190

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIÅ½NICAMA

KNJIŽNICA FILOZOFSKOG FAKULTETA U OSIJEKU

Kristina Kiš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet, Knjižnica kmitric@ffos.hr

Broj bibliografske jedinice

296

Uvod U zgradi današnjeg Filozofskog fakulteta u Osijeku prvotno je djelovala Pedagoška akademija, koja je započela s radom akademske godine 1961./1962. U prvu je generaciju upisano 96 studenata koji su mogli studirati hrvatski jezik, geografiju, historiju, engleski jezik, matematiku, fiziku, biologiju i kemiju. Pedagoška je akademija 1977. preustrojena u Pedagoški fakultet koji je izrastao u nastavno-znanstvenu ustanovu s 9 diplomskih studija humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti te umjetničkoga područja. Umjetnički i prirodni studiji započeli su izdvajanje 2002./2003. godine, a time se Pedagoški fakultet preustrojio u Filozofski fakultet1. Danas je na Filozofskom fakultetu u Osijeku ustrojeno 4 jednopredmetna i 21 dvopredmetni studij na preddiplomskom studiju te 3 jednopredmetna i 27 dvopredmetnih studija na diplomskom studiju. Za razliku od 1961. godine kada je upisano 96 studenata, akademske godine 2017./2018. na FFOS je upisano sveukupno 1 279 studenata, od kojih je 305 studenata prve godine preddiplomskog studija. Knjižnica i njezin fond Knjižnica je smještena na prvom katu zgrade Filozofskog fakulteta u Osijeku. Započela

svojom

djelatnošću

usporedno

osnivanjem

Pedagoške

akademije 1961. godine. Do sada je preseljena nekoliko puta unutar zidova zgrade u potrazi za prostorom u koji bi djelatnici mogli adekvatno smjestiti rastući fond. Prije posljednje selidbe i razmještaja građe, knjižnica je zauzimala dvije prostorije na drugom

Filozofski fakultet. Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, 2010

KIŠ 195

296

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

katu za potrebe studija stranih jezika (sobe 63 i 64) te četiri prostorije (sobe 36 do 39) na prvom katu za potrebe ostalih studija. Danas je sva građa za potrebe svih studija objedinjena na prvom katu, a prostorije se protežu od sobe 34 do sobe 39. Unutar tog prostora nalazi se Glavni informacijski i posudbeni pult, Informacijski pult za referentnu građu i serijske publikacije, Čitaonica za skupni rad i Čitaonica za tihi rad. Knjižnični fond kontinuirano se gradi za potrebe svih preddiplomskih i diplomskih studija na Fakultetu, doktorskih studija i dopunske pedagoško-psihološkog-didaktičkometodičke izobrazbe.

Slika 1. Glavni informacijski i posudbeni pult

Knjižnica trenutno posjeduje više od 61.713 svezaka knjižne građe, 1.662 jedinice neknjižne građe te oko 3.470 svezaka uvezane periodike, odnosno 303 naslova inozemnih časopisa i 442 naslova domaćih časopisa2. Neizostavno je spomenuti i zbirku multimedijalne građe, bogatu referentnu zbirku, zbirku stare građe, zbirku građe za slijepe i slabovidne studente FFOS-a te pristup bazama podataka u pretplati Fakulteta. Kada spominjemo zbirku stare građe trebamo spomenuti da su najstarije knjige u fondu Ritual rimski (istomaccen slovinski po Bartolomeu Kassichiu popu bogoslovcu od Druxbae Yesusovae) iz 1640. godine i Nova slavonska i nimacska gramatika Mathiama 2

Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/o-knjiznici (2018-01-20)

KIŠ 196

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

296

Antoniuma Relkovicha iz 1767. godine. Također, knjižnica posjeduje i oko 1.586 jedinica magistarskih i doktorskih radnji. Stručna organizacija informacija, odnosno, građe, oslanja se na Univerzalnu decimalnu klasifikaciju (UDK), a osnovu knjižničnog poslovanja čini knjižnični program CROLIST. Knjižnične zbirke, čitaonice i prostor za djelatnike protežu se kroz šest prostorija na sveukupnom prostoru od 308,97 kvadratnih metara. Čitaonice sveukupno imaju 67 sjedećih mjesta za potrebe studenata i nastavnika, a od toga 32 mjesta s računalom i 7 stajaćih mjesta s računalima i skenerima. Uz to, omogućena je wi-fi mreža za sve studente koji žele pristupiti internetu putem bilo kojeg osobnog uređaja.

Slika 2. Čitaonica za tihi rad s 45 sjedećih mjesta, od toga 20 mjesta s računalom

Radno vrijeme knjižnice za korisnike je svakim radnim danom od 8:00 do 19:00 sati, a dostupna je i subotom od 10:00 do 12:00 sati za potrebe polaznika Pedagoškopsihološke-didaktičko-metodičke izobrazbe. U knjižnici je zaposleno ukupno pet djelatnica, od kojih je jedna djelatnica knjižničarska savjetnica, dvije su više knjižničarke i dvije su diplomirane knjižničarke. Djelatnice se kontinuirano educiraju i usavršavaju - posjećuju radionice u okviru Centra

KIŠ 197

296

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

za stalno stručno usavršavanje knjižničara, izlažu radove na skupovima i konferencijama te sudjeluju u Erasmus+ K1 programima mobilnosti. Usluge knjižnice FFOS-a Kako je navedeno na službenim mrežnim stranicama knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku, poslanje knjižnice je omogućiti slobodan pristup knjižnim i neknjižnim izvorima informacija potrebnim studentima i znanstveno - nastavnom osoblju Filozofskoga fakulteta u Osijeku s ciljem izvršavanja nastavnih planova i programa kolegija pojedinačnih studija, te u istraživačkom i nastavnom radu. Također, cilj je razvijati informacijsku pismenost i kritičko mišljenje, poticati kod studenata želju za učenjem i istraživanjem, pružati podršku u održavanju nastave, kao i omogućiti primjerene uvjete za znanstveni i istraživački rad znanstveno-nastavnog osoblja3. Pravo korištenja usluga FFOS-a imaju svi studenti, znanstveno-nastavno osoblje i ostali zaposlenici Filozofskog fakulteta u Osijeku, kao i ostali studenti i djelatnici Sveučilišta te vanjski korisnici koji građu mogu koristiti u prostoru knjižnice. Korisnici mogu pretraživati zbirke putem knjižničnog kataloga koji je dostupan preko mrežnih stranica Knjižnice, a u samom prostoru Knjižnice osiguran je otvoreni pristup. Na početku svake akademske godine knjižničari, odnosno predmetni stručnjaci, održavaju edukacije o knjižničnoj i informacijskoj pismenosti studentima prve godine preddiplomskih studija. Zbog utjecaja novih tehnologija i Bolonjske deklaracije došlo je do dubokih promjena u hrvatskom visokoškolskom obrazovanju. Tako se studenti nalaze u središtu obrazovnog procesa, a cilj studija više nije isključivo stjecanje određenih znanja, nego razumijevanje i primjena usvojenih znanja4. Radi toga Knjižnica izravno sudjeluje u nastavnom procesu provođenjem informacijskog opismenjavanja studenata i stvaranjem odgovarajućeg okruženja da bi se studenti mogli samostalno koristiti dostupnim informacijskim izvorima. Središnje poslanje visokoškolskih obrazovnih ustanova danas je “proizvesti” osobe koje će znati učiti cijeli svoj život, a u skladu s tim poslanjem knjižnica FFOS-a kreira i unapređuje svoje usluge5. Edukacije na prvoj godini preddiplomskih studija su u trajanju od 90 minuta i uključuju osnovne informacije o knjižnici i njezinim uslugama, praktične vježbe pretraživanja online-kataloga, vježbe snalaženja u prostoru knjižnice i rasporedu 3

Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/poslanje (2018-01-25) Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/edukacija-korisnika (2018-01-25) 5 Isto. 4

KIŠ 198

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

296

građe na policama prema stručnim skupinama te osnovne informacije o relevantnim mrežnim izvorima informacija i bazama podataka. Isto tako, održavaju se edukacije i na trećoj godini preddiplomskih studija, a sadržaj je usmjeren isključivo na informacijsku pismenost, odnosno na vježbe pretraživanja domaćih i stranih baza podataka. Na taj način knjižničari FFOS-a djeluju kao informacijski stručnjaci sa zadaćom da osiguraju pristup praktičnim alatima za podršku u obrazovanju studenata kao i u istraživačkom i nastavnom radu, te da edukacijama prošire svijest o načinima korištenja tih alata. Kada govorimo o bazama podataka, važno je spomenuti da osim pristupa bazama podataka s nacionalnom licencom preko Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, Filozofski fakultet u Osijeku ostvaruje vlastitu pretplatu i to na nekoliko platformi i baza podataka: Cambridge Journals (zbirka Humanities and Social Sciences), EMERALD Insight (zbirke Emerald Library Studies eJournal collection i Emerald Education eJournal collection), Library and Information Science Source (EBSCO) i Project Muse. Od ostalih usluga važno je istaknuti uslugu “Pitajte knjižničare”. To je online informacijsko-referalna usluga i namijenjena je studentima Filozofskog fakulteta u Osijeku. Studenti mogu koristiti uslugu tako da navedu adresu elektroničke pošte s domenom “@ffos.hr” koju su dobili prilikom upisa na prvu godinu studija. Usluga “Pitajte knjižničare” prvenstveno služi u svrhu pronalaženja odgovarajućih izvora literature za seminarske, završne, diplomske i doktorske radove. Na upite odgovaraju knjižničari, odnosno predmetni stručnjaci pretraživanjem knjižničnog kataloga knjižnice FFOS-a te domaćih i stranih elektroničkih baza podataka. Usluga je dostupna 24 sata na dan, a odgovor se šalje u roku od tri radna dana putem elektroničke pošte6.

Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/pitajteknjiznicare/ (2018-01-25)

KIŠ 199

296

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 3. Računala za korisnike u blizini glavnog posudbenog i informacijskog pulta. Služe za pretraživanje online knjižničnog kataloga i lakše samostalno snalaženje korisnika knjižnice.

Jedna od usluga je i međuknjižnična posudba. Knjižnica može na zahtjev korisnika naručivati knjige iz zemlje ili inozemstva koje ne posjeduje u svom fondu, a koje su potrebne studentima ili osoblju Fakulteta. Bibliometrijske usluge odnose se na izrađivanje izvješća, odnosno potvrde o indeksiranosti i citiranosti radova u bazama podataka. Izrađuju ih knjižničari isključivo za studente doktorskih studija i zaposlenike FFOS-a. Osim usmjerenosti na navedene usluge, knjižničarke FFOS-a rade i na ostalim poslovima poput rada za informacijskim pultom, katalogizacije, izrade holding baze kao pripreme za informatizaciju posudbe, uvođenju završnih i diplomskih radova u nacionalni repozitorij Dabar, pripremaju mjesečne izložbe povodom obilježavanja prigodnih dana, te izrađuju tablice literature za nastavne kolegije. Tablice literature se izrađuju svake godine ovisno o izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa. Na taj se način prati zastupljenost obvezne i dopunske literature po kolegijima, odnosno prati se trenutni broj primjeraka građe u odnosu na broj upisanih studenata u posljednjoj akademskoj godini. U zbirci monografskih publikacija nastoji se prije svega nabaviti sva građa koja je propisana kao literatura u svim kolegijima koji se izvode na Filozofskom fakultetu i potom postići omjer od 20% primjeraka naslova

KIŠ 200

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

296

građe s popisa obvezne literature i 10% primjeraka naslova građe s popisa dopunske literature pojedinih kolegija studija Filozofskog fakulteta u Osijeku u odnosu na broj studenata7. Zaključak Knjižnica Filozofskog fakulteta u Osijeku ima veliki svakodnevni priljev korisnika, a tako i obiman fond da bi se zadovoljile sve zahtjevnije informacijske potrebe studenata i znanstveno-nastavnog osoblja. Knjižničarke se prvenstveno usmjeravaju na izgradnju knjižničnih zbirki koje su u suglasju s popisima obvezne i dopunske literature za svaki pojedini kolegij na FFOS-u te na izgradnju kvalitetnih usluga, ali i edukaciju korisnika kako se što samostalnije služiti istima.

Literatura: Filozofski fakultet. Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, 2010 Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/edukacijakorisnika (2018-01-25) Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/o-knjiznici (2018-01-20) Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/pitajteknjiznicare/ (201801-25) Filozofski fakultet u Osijeku. URL: http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/poslanje (201801-25) Smjernice za nabavu u knjižnici Filozofskog fakulteta Osijek. URL:http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/smjernice (2018-01-25)

Smjernice za nabavu u knjižnici Filozofskog fakulteta Osijek. URL:http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/smjernice (2018-01-25)

KIŠ 201

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIÅ½NICA

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA KNJIŽNIČARE PUTEM ERASMUS+ PROGRAMA : PRIMJER USAVRŠAVANJA U SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI NORTHUMBRIA SVEUČILIŠTA U NEWCASTLE, UK

Broj bibliografske jedinice

Marta Radoš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Umjetnička akademija, Knjižnica marta.rados@uaos.hr

297

Početkom srpnja 2017. godine, prvi sam put iskusila stručno usavršavanje putem natječaja za mobilnost nenastavnoga osoblja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u sklopu Erasmus+ programa. Bilo je to iznimno iskustvo jer mi je pružilo nova saznanja, ne samo na profesionalnome polju, nego i na kulturnom i jezičnom. Svoju stručnu obuku odrađivala sam u Sveučilišnoj knjižnici Northumbria sveučilišta u Newcastle u Velikoj Britaniji. Northumbria sveučilište jedno je od najboljih mlađih sveučilišta u svijetu koje sa svojih šesnaest odjela obrazuje oko 33.000 studenata. Cijelo sveučilište nema pojedinačne fakultetske knjižnice, nego cjelokupno obrazovanje za svih 33 000 studenata podržava jedna sveučilišna knjižnica. Stoga je za svoj model poslovanja odabrala funkcionalan, moderan sustav, umjesto tradicionalnoga predmetnog. Upravo sam u tome prepoznala glavnu razliku između knjižnice u kojoj sam odrađivala obuku i svoje knjižnice. Naime, ova je Sveučilišna knjižnica centralizirana s opsežnom ponudom stručnih usluga visokoškolske knjižnice koje čine potporu učenju, nastavi i znanstvenome radu Sveučilišta Northumbria. Njihovi stručni knjižničari rade kroz različite funkcionalne uloge, nudeći usluge odlične znanstvene zbirke, ugodna mjesta za učenje i razvoj vještina informacijske i digitalne pismenosti. Iako nema pojedine fakultetske knjižnica, sveučilišna se knjižnica ipak nalazi na trima lokacijama – City Campus Library, Law Practice Library i Coach Lane Library. Glavna i najveća jest City Campus Library koja se nalazi u velikoj zgradi od šest katova s prizemljem, podrumom i potpodrumskim prostorima u Kampusu u središtu grada. Cjelokupni je prostor vedro uređen s udobnim namještajem te je odlično organiziran s

RADOŠ 205

297

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

jasnom signalizacijom i putokazima za korisnike. Na svakome katu nalaze se citaonicki prostori, pristup knjigama, usluge kopiranja, skeniranja i tiskanja te, naravno, pristup racunalima. Sve navedeno u potpunosti je otvoreno korisnicima i u slobodnome pristupu, pa čak i potpodrumski prostori u kojima se čuvaju specijalne kolekcije. Na različitim katovima raspoređena je različita građa po predmetima te preko 1.450 različitih mjesta za učenje.

Slika 1. Zgrada Sveučilišne knjižnice Northumbria

Pojedini katovi imaju čitaoničke prostore za skupni rad, odnosno zajedničko istraživanje, no na nekim se katovima nalaze izolirani prostori za tihi rad, rad u manjim skupinama, učenje stranoga jezika, konzultacije s profesorima, pa čak i za tihi rad bez tipkovnica u kojima je zabranjena upotreba računala i laptopa kako se druge ne bi ometalo zvukom tipkovnice. Knjižnica sadrži i jako velik broj računala za korisnike te tako uz približno devetsto mjesta za rad s računalima nudi i preko 130 samoposlužnih laptopa koji se slobodno mogu uzeti i koristiti bilo gdje unutar prostora knjižnice. Prvo što se susretne i lako pronađe na ulazu u knjižnicu jest pult, takozvani Ask 4 help desk iza kojeg se nalazi brojno ljubazno osoblje koje odgovara na bilo koji vaš upit. No, to osoblje nisu knjižničari, a usluga koju nude ne tiče se samo pitanja vezanih za informacijski upit, već i za studentski smještaj i prehranu, savjete o karijeri i tako dalje. Naime, Ask 4 help objedinjuje usluge knjižnice, ali i drugih službi kao što su tzv. Careerie service i Student wellbeing te se Ask 4 help pultovi mogu pronaći i na drugim mjestima u

RADOŠ 206

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

297

Kampusu, kao što su ured za studente i nešto poput studentskoga centra i slično. Dakako, na Ask 4 help pultu koji se nalazi u knjižnici većinom će biti upita vezanih uz informacijsko pretraživanje.

Slika 2. City Campus Library

S ovoga pulta studenti će biti preusmjereni na mjesta gdje mogu pronaći informaciju. Oni su na neki način poveznica s ostalima timovima unutar Knjižnice, ali i Sveučilišta. No, studenti Sveučilišta Northumbria zapravo rijetko koriste Ask 4 help pult u svakodnevnome posjetu Knjižnici budući da većinu usluga Knjižnice koriste samostalno.

Slika 3. Ask for Help desk

RADOŠ 207

297

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Bilo da se radi o posuđivanju knjiga, razduživanu, rezervaciji, pretraživanju, sve je samoposlužno. Zapravo, rijetko ćete pronaći knjižničara u velikoj zgradi Knjižnice gdje se nalaze prostori za učenje i knjižnična građa. Knjižničari se, naime, nalaze u uredima u nešto manjoj zgradi pored velike zgrade knjižnice, gdje podijeljeni po timovima rade na poslovima koji omogućuju da cijeli sustav funkcionira. Knjižnica je otvorena za korisnike 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, no radno je vrijeme knjižničara većinom od 09.00 do 17.00 sati. U navedenim timovima veći broj knjižničara organizirano obavlja složene poslove koje u našim knjižnicama, gdje najčešće imamo samo dva ili tri zaposlena knjižničara, svi sve sami moraju svakodnevno obavljati. Timove ne čine samo školovani knjižničari, nego i osoblje različitih kvalifikacija. Svi timovi organizirani su u svojevrsnu hijerarhijsku strukturu, pa tako u gotovo svakome timu imamo knjižničara koji je visoko obrazovana i visoko kvalificirana osoba, koja često korisnicima održava prezentacije o radu svoga tima te koja podnosi izvještaje svojim nadređenima. Osobe s jednako važnom ulogom, ali koji nisu knjižničari, jesu tzv. koordinatori. U gotovo svakome timu nalaze se i tzv. asistenti, no oni nisu dio akademskoga osoblja i ne treba ih povezivati s asistentima u našemu nastavnom osoblju. Svi često imaju sastanke – sastanke unutar tima. Sastanci su to na kojim više timova surađuje te sastanci s nadređenima. Svima je jednako jasne i jako važne vizija, misija i strategije cjelokupne knjižnice, kao i rad i rezultati rada, ne samo vlastita, nego i tima u kojemu rade. Svi se i međusobno jako dobro slažu, svakome je jasna njegova uloga u sustavu i ponosan je na ono što radi i kako radi te je jaka i sveprisutna svijest kako je svatko važan kotačić u cijelome sustavu i da je sustav dobar zbog njega samoga, ali i cijeloga tima. Stoga se trude raditi na dobrobit svih. Mnogi knjižničari koji danas rade u ovoj knjižnici, nekada su radili u tradicionalnim knjižnicama, te, iako su mnogi bili skeptični kada se prelazilo na novi model poslovanja, ubrzo su shvatili koliko je učinkovitiji ovaj oblik te su svi ponosni na njega. Naime, ovaj se oblik u ovu knjižnicu uveo tek prije nekoliko godina i svake se godine nešto novo unaprijedi. Prvi su dan me jako ljubazno proveli kroz knjižnicu i Kampus, gdje sam dobila jasnu sliku koliko je veliko sveučilište i njihova knjižnica. Potom sam išla do tima pod nazivom Skills development. Svaki tim ima svoje osebujno ime koje na prvi mah ne može u potpunosti sažeti sve ono što taj tim radi. Tek nakon razgovora s knjižničarkom iz tima, dobila sam jasnu sliko o njihovim zadacima. Skills development izuzetno mi se svidio. U

RADOŠ 208

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

297

njihovu timu radi četrnaest ljudi, od kojih je samo nekolicina knjižničara. Njihov je zadatak biti podrška u informacijskoj pismenosti studenata i akademskoga osoblja. Zadatak knjižničara u timu jest održavanje edukativnih radionica, ali i osmišljavanje sadržaja za letke i informacijske tekstove na mrežnim stranicama. Ostatak ovoga tima brine se o tome da, najblaže rečeno, ono što knjižničari žele reći, dobro izgleda. Naime, taj se dio tima brine za vizualizaciju prezentacija, snimanje video materijala koji pomažu studetnima da bolje uče, rade radove i slično. Skills development organizira i pojedinačne radionice, razgovore za studente, ali i povremene Drop in sesije na koje su svi pozvani.

Slika 4. Unutrašnjost knjižnice

Zanimljivo je da i to da knjižničari na Northumbria sveučilištu, unatoč tako dobroj organizaciji primjećuju sve manji broj studenta koji su zainteresirani za poboljšanje svoje informacijske pismenosti. Usko surađuju s timovima koji im daju statistike koje govore o tome da studentima trebaju dodatne poduke iz različitih aspekata poboljšanja informacijske pismenosti. Često su upiti s Ask 4 help pulta preusmjereni na njih, no kada organiziraju radionice, imaju mali odaziv, često i zbog toga što ih teško mogu uklopiti u raspored studentskih predavanja tijekom godine. Stoga se njihove usluge koriste najviše mrežno, što im govore i statistike. Puno rade i na tome da mrežni materijali budu, ne samo vizualno dobri, nego i sadržajno korisni. Potom sam upoznala The Collection Development team. Naziv ovog tima možda se čini jasniji, no ovdje treba naglasiti da se ne bave razvojem cjelokupnoga fonda, nego se

RADOŠ 209

297

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

bave nabavom e-časopisa, e-knjiga te baza podataka. Imaju ogroman budžet za nabavu elektroničkih izvora koji iznosi oko tri milijuna funti godišnje. Ovaj tim odrađuje ogroman posao pregovaranja s dobavljačima, izdavačima, pregledavaju povratne informacije o korištenju pojedinih časopisa, preuzimanjima i tako dalje. Za svaki časopis imaju posebne obrasce, a prije same nabave imaju česte sastanke s članovima drugih timova, kao što su timovi za akviziciju, međuknjižničnu nabavu, tim koji održava mrežni pretraživač Knjižnice i tako dalje. The Collection Management team, pak, bavi se organizacijom same knjižnične građe, tiskanim izdanjima, njihovim smještanjem na policama u knjižnici, ali i revizijama, uređivanjem i sl.. Nabavu tiskanih izdanja obavlja Reading list team. Oni osiguravaju da sve što akademsko osoblje stavi na popis obvezne literature bude nabavljeno. To obavljaju s pomoću mrežnoga računalnog programa u kojemu profesori uređuju popise obavezne literature za pojedine kolegije. S pomoću istoga programa, studenti doznaju potrebnu literaturu, a knjižničarima omogućuje uvid u to nalazi li se na popisu neka nova publikacija koju je potrebno nabaviti. Nabavlja se svaka nova publikacija koja dođe na popis. Godišnji budžet za nabavu tiskanih knjiga također je pozamašan, iako, dakako, manji nego za eizvore te iznosi 300.000 funti godišnje. Svaki novi naslov koji se nabavlja obično se kupuje u nekih dvadeset primjeraka. Tri su referentna i ne mogu se iznijeti iz knjižnice. Sedam ih je za posudbu na sedam dana i mogu se ponovno posuditi. Deset ih je na posudbu na mjesec dana i mogu se više puta posuđivati, tako da ih korisnik u principu može držati čak cijele akademske godine. Nabava se obavlja putem dobavljača koji su određeni na nacionalnoj razini. Dobavljači dostavljaju knjige sa svim potrebnim signaturnim i barkod naljepnicama, sa žigovima i klasifikacijskim oznakama. Knjižničar samo putem mrežnoga računalnog programa odredi koliko čega treba nabaviti. Dobavljač ispostavlja knjige i račun. Samo se neki veći iznosi moraju nositi na odobrenje, ostalo se sve uklapa u budžet. Reading list tim usko surađuje s timom za autorska prava (Copyright team). Naime, ako korisnik ima zahtjev za kopiranje, odnosno digitalizaciju neke građe, upućuje se Copyright timu koji pomaže oko potrebne dokumentacije za upućivanje zahtjeva za odobrenje kopiranja, odnosno za savjetovanje vezano uz autorska prava. Unatoč tolikoj velikoj nabavi i tiskanih i e-publikacija, tim za međuknjižničnu posudbu ima pune ruke posla. Tijekom godine imaju u prosjeku oko 8.000 ispunjenih zahtjeva. Zahtjevi obično budu internacionalni i idu preko British libraryja te se u tome

RADOŠ 210

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

297

slučaju naplaćuju, no u pravilu je usluga besplatna, a sve troškove za korisnike knjižnice snosi sama knjižnica. I ova je usluga elektronička te program knjižničarima automatski govori može li se potrebna publikacija pronaći u matičnoj knjižnici. Ovaj tim također odrađuje i posudbu knjiga studentima koji uče na daljinu, tzv. Distance learners library service. Naime, imaju jako puno međunarodnih studenata, često mnogi od njih uče na daljinu u svojim matičnim zemljama, no također imaju pravo na korištenje usluga knjižnica. Stoga, ukoliko netko u Kini zatraži posudbu knjige koja se nalazi u sveučilišnoj knjižnici, neće se raditi o međuknjižničnoj posudbi, no zbog potrebe slanja građe, za ovaj oblik posudbe također će bit zadužen ovaj tim.

Slika 5. Unutrašnjost knjižnice

Timovi koji puno surađuju s korisnicima i prate povratne informacije dobivene od korisnika o zadovoljstvu knjižnicom jesu timovi Learning Partnerships i The Customer Service team. Learning Partnerships provodi istraživanja korisničkih potreba i vrši analizu povratnih informacija dobivenih od korisnika. Potom osmišljavaju akcijske planove, odnosno što bi se moglo učiniti da se korisnički zahtjevi ispune. Također rade izvještaje o knjižničnom poslovanju koje predaju nadređenim službama ili za potrebe praćenja kvalitete studija na nacionalnoj razini. Također organiziraju posjete Knjižnici te sam upravo ovaj tim prvi upoznala kada su me prvoga dana proveli kroz razne prostore i odjele Knjižnice. The Customer Service team, pak, prati povratne informacije od korisnika te njihove pritužbe vezane uz sam prostor knjižnice, odnosno uz specifične profesionalne

RADOŠ 211

297

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

usluge, npr. vezane uz informacijsku tehnologiju. Dakle, ako je neko računalo pokvareno, ovaj tim zaprima prijavu te rješava popravak ili zamjenu računala. Također su odgovorni i za uređenje i upravljanje knjižničnim prostorom, tako da su izrazito zaposleni kada se događa veliko preuređenje knjižnice, kao što je bilo upravo tijekom mojega stručnog usavršavanja. Naime, knjižnica se tijekom ljeta nadograđivala te su u tijeku bili radovi za proširenje knjižnice novim moderno uređenim, ustakljenim prostorom za korisnike s pogledom na amfiteatarski trg. Sljedeći tim koji sam upoznala naziva se Discovery and Access te ima funkciju računalne i programske podrške ostalim timovima. Zaduženi su za održavanje mrežne stranice knjižnice te nadopunjavanje rubrika na mrežnoj stranici, posebice vezane uz Skills development. Također su zaduženi za nadgledanje, odnosno održavanje knjižničnoga kataloga Alma te poslove vezane uz pretplate, dozvole i odobrenja vezane uz računalnu i programsku podršku knjižnici. Održavaju i pretraživač koji objedinjuje pretraživanje knjižničnoga kataloga i baza podataka i elektroničkih publikacija koje pruža knjižnica, a kojega omogućava računalni program Primo. Odlična mrežna stranica omogućava pristup i institucijskome repozitoriju, za čije se održavanje brine tim pod nazivom Scholarly Publications. Taj tim se, također, bavi i bibliometrijskim analizama, no ne za pojedinačne profesore, što se kod njih ne smije raditi, već za cjelokupno sveučilište te istražuju kako je samo sveučilište rangirano te s kojim drugim svjetskim sveučilištima najviše surađuje. Ovaj tim, također, predstavlja podršku otvorenome pristupu na Sveučilištu te se brine za sve sveučilišne digitalne publikacije. Na kraju su mi omogućili i posjet ostalim, odvojenim dijelovima Sveučilišne knjižnice, koji se ne nalaze u Kampusu u centru grada. The Law Practice Library nalazi se unutar zgrade gdje se odvija nastava za ekonomske i pravne studije te nije jako udaljena od City Campus Library. Organizirana je u tradicionalnome smislu te je tako namijenjena za čuvanje i korištenje građe vezena uz pravnu literaturu. Iako je poprilično manja, nego City Campus Library, svejedno ima popriličan broj mjesta za učenje (približno 200), rad na računalima (preko 80) te 30 samoposlužnih laptopa. The Coach Lane Library, pak, poprilično je udaljena od Kampusa, no blizu je zgrada u kojoj se održava nastava vezana uz zdravstvo, socijalni rad i obrazovne znanosti. Stoga, svojom građom Coach Lane Library olakšava nastavu i rad studenata navedenih studija. Kako se radi o dislociranim

RADOŠ 212

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

297

studijima Coach Lane Library za njihove studente pruža mjesto za učenje na preko četirsto mjesta, za rad na računalima na preko 150 mjesta, a tu je i 50 samoposlužnih laptopa.

Slika 6. Newcastle

Iako sam imala priliku upoznati uživo sveučilišnu knjižnicu koja svoju vrhunsku izvedbu, između ostaloga, može zahvaliti financijama koje su na našim prostorima nezamislive, ipak će mi u sjećanju najviše ostati odlična radna atmosfera koju sam primijetila od prvoga dana. Kako sam prolazila job shadowing kroz različite timove, upoznala sam puno knjižničara, različitih osoba i svi su me jako lijepo primili i prihvatili. Držali su se plana kojega smo predvidjeli u mojoj razmjeni i moram priznati da su ga odradili sjajno. Svaku pojedinu stavku plana dobio je drugi tim i svaki se tim potrudio da mi svoj rad odlično prezentira. Prvotni strah od nepoznatoga, ubrzo je bio razbijen, u trenutku kada sam vidjela koliko su apsolutno svi koje sam srela bili jako ljubazni prema meni, a osobito kada sam vidjela koliko je svatko pridonio svojim trudom da mi svoju knjižnicu prikaže i objasni najbolje što može. Prolazeći kroz sve timove dobila sam sjajan uvid u cjelokupnu organizaciju njihova knjižničnog poslovanja i svakim novim timom, svakim novim danom bila sam još više oduševljena, ne samo organizacijom, nego i učinkovitošću s kojom obavljaju svoj posao. Raditi u tako odličnoj radnoj atmosferi pa makar i na samo tjedan dana, bilo je izuzetno motivirajuće i nadam se da ću svojim radom uspjeti uspješno prenositi tu atmosferu i u svojemu profesionalnom okruženju.

RADOŠ 213

ERASMUS POSJET KNJIŽNICI OSNOVNE ŠKOLE „KATOLSKA SKOLAN AV NOTRE DAME“ U GÖTEBORGU

Broj bibliografske jedinice

298

Elizabeta Vujnovac elizabeta.dragun@gmail.com

U razdoblju od veljače 2016. do veljače 2017. godine, bila sam korisnikom mjere „Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnoga odnosa“ u Knjižnici Građevinskoga fakulteta u Osijeku te imala priliku sudjelovati u Erasmus+ programu mobilnosti, u svrhu stručnoga usavršavanja nastavnoga i nenastavnog osoblja. Svoju priliku za mobilnost iskoristila sam u osnovnoškolskoj knjižnici „Katolska Skolan av Notre Dame“ u švedskome Göteborgu. U osnovnoškolskoj knjižnici provela sam dva tjedna. Odlazak u Göteborg bio je pravi izazov – iako engleski jezik u ovome švedskom gradu govore gotovi svi, isto nije bilo za očekivati i od osnovnoškolske djece, stoga sam se pripremila na uzbudljiv boravak i rad u knjižnici. U knjižnici ove osnovne škole radi jedna osoba – knjižničarka Margareta. Prvi dan, s uzbuđenjem me dočekala te otključala vrata svoje knjižnice. Knjižnica broji nešto više od 3000 jedinica građe, a proteže se na dva kata škole. Radno vrijeme knjižnice prilagođeno je radnome vremenu škole, učenici i osoblje škole u školi borave samo prijepodne. Škola se dijeli na predškolsku i školsku zgradu. + P Posao knjižničarke u ovoj osnovnoj školi jest, za očekivati, puno drugačiji od posla u visokoškolskoj knjižnici. Svakodnevno, u ovu knjižnicu dolaze predškolska i školska djeca te rade na svojim lektirama, odnosno slušaju priče prilagođene njihovu uzrastu. Pod školskim odmorima (od kojih najkraći traje petnaest minuta, a odmor za ručak čak pedeset), učenicima od petoga. do devetog razreda dopušteno je dolaziti u knjižnicu i tamo provoditi vrijeme uz raznoraznu beletristiku, enciklopedije ili pak uz društvene igre kojih ima na pretek.

VUJNOVAC 214

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

298

Knjižničarka u drži u knjižnici svim predškolskim i nižim školskim razredima redovne sate lektire. Predškolskoj djeci najčešće su se čitale kratke poučne priče iz kojih su se kasnije u razgovoru isticale pouke, dok su se starijoj djeci predstavljale nešto zahtjevnije teme. Školski odmori bili su vrijeme posuđivanja literature. Nakon nekoliko dana, zadatak posudbe preuzela sam i sama jer sam spletom okolnosti, na tri dana, postala glavnom knjižničarkom. Moja mentorica završila je na bolovanju, a ja sam preuzela ulogu predavača i informatora u knjižnici.

Slika 1. Donji kat knjižnice

Slika 2. Gornji kat knjižnice

VUJNOVAC 215

298

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 3. Dio školske zgrade

Slika 4. Polica s beletristikom i društvenim igrama

Na slici 5. prikazani su izrazi koji u prijevodu označavaju nazive za zaduživanje i razduživanje knjiga (s desne strane), dok se izrazi s lijeve strane odnose na pojedine

VUJNOVAC 216

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

298

zbirke u Knjižnici. U trenutku kad sam u knjižnici ostala sama, zapravo je nastupio onaj „izazovni“ dio s početka ovoga teksta. Učenici su mislili da govorim švedski jer sam ih od prvoga dana u školi pozdravljala na njihovu jeziku. Kada su, u potrebi za knjigom, dolazili u knjižnicu, objašnjavanja i razgovora bilo je na švedskome i engleskom, riječima i mimikom. Ipak, uspjeli smo se vrlo uspješno sporazumjeti, a moji mladi korisnici iz knjižnice su izlazili s knjigama po koje su i došli.

Slika 5. Švedski izrazi koji se često koriste u knjižnici.

Nakon uspješnoga ovladavanja švedskim pojmovima koji se odnose na pojedine zbirke, a koje ova knjižnica posjeduje („Činjenice“ ili „Knjige o činjenicama“ (odnose se na prirodne i tehničke znanosti zastupljene u dječjim enciklopedijama i popularnoznanstvenu literaturu), Nastavna sredstva (udžbenici i vježbenice te priručnici za nastavnike i učenike te beletristika) knjižničarka mi je pokazala i drugi dio poslova koji gotovo svakodnevno obavlja, a to su inventarizacija i katalogizacija. Za uspješno obavljenu katalogizaciju jedino što je potrebno napraviti jest pokrenuti skupni katalog Libris i skenirati ISBN koji sadrži sve bibliografske podatke o naslovu. Jedino što se prilikom unosa treba odrediti jest zbirka u koju se lokalno pohranjuje primjerak građe te se treba dodati inventarni broj i katalogizacija je završena. Inventarni broj nalazi se na naljepnici s barkodom, koja se lijepi pri tehničkoj obradi građe. Ova osnovnoškolska knjižnica signature uopće ne koristi, tako da je lijepljenjem naljepnice s barkodom i inventarnim brojem, tehnička obrada građe zapravo završena. Drugi tjedan moga boravka u školi zamolili su me da sudjelujem u nastavi 5. i 9. razredima. Moji zadatak u 9. razredima bio je održati predavanje i raspravu o Hrvatskoj i

VUJNOVAC 217

298

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

posebnostima Hrvatske, dok sam u 5. razredima mijenjala profesora engleskoga jezika. Sveukupno četiri predavanja koja sam održala, prošla su vrlo zanimljivo i poučno, kako za osnovnoškolce, tako i za mene. Iskustvo Erasmus+ razmjene bilo mi je neprocjenjivo i izuzetno zanimljivo. Kultura, pristup poslu, odnos s učenicima, razredi u kojima nekolicina učenika ne govori ni engleski, a kamoli švedski jezik, za mene su bili nešto potpuno drugačije od onoga na što sam navikla u Hrvatskoj. U svakome slučaju, potičem sve kolege i kolegice na ovakvo iskustvo i na stjecanje novih znanja, koja se itekako mogu primijeniti u našoj okolini.

VUJNOVAC 218

VIJESTI IZ KNJIÅ½NICA

NOĆ KNJIGE 2017. „HRANA I KULTURA“ Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

299

Knjižnica je kao ustanova informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte odgojno-obrazovnoga sadržaja, središte kulturnih događanja, aktivnosti, edukacija, promocija, radionica… Knjižnica razvija individualne stvaralačke sposobnosti korisnika, posebno korisnikâ dječjih odjela, obavještava, odgaja i osposobljava za samostalno istraživanje. Potiče razvoj čitateljske kulture komunikacijom između korisnika, djelatnika i knjige, potiče organizirano i sustavno upoznavanje knjiga i knjižnice te poučava korisnika za samostalno cjeloživotno učenje. Osim što je izvor znanja i informacija, ona je i mjesto okupljanja i provođenja slobodnoga vremena. Znamo već kako je redovno čitanje najvažniji element koji vodi do kulture čitanja, zdrave mlade osobe koja u kasnijem životu postaje cjelovitija i kvalitetnija. No, da bi osoba čitala, poželjno je i da bude okružena knjigama. U tome procesu najvažnija je dostupnost knjigama jer su za razvoj čitateljske motivacije važni obiteljski odlasci i druženja u knjižnici, pregledavanje i posudba knjiga. Druženja u knjižnici omogućavaju stvaranje veza s ostalim korisnicima koji dijele iste strahove, probleme, hobije, interese ili motivaciju za aktivnije čitanje. Program osmišljen oko projekta Noć knjige, ali i sve ostale aktivnosti koje Gradska isveučilišna knjižnica Osijek provodi tijekom cijele godin,e utječu na stvaranje i razvoj čitateljskih navika, kao i na samo vraćanje građana u Knjižnicu. Ciljevi ovakvih aktivnosti jesu poticanje želje za čitanjem i stvaranjem čitateljskih navika kod mlađe populacije, povećanje samosvijesti mladih te poticanje mladih na kritičko razmišljanje. Cilj je, također, razviti naviku dolaženja u knjižnicu, potaknuti kreativno provođenje slobodnog avremena te odgojiti mladoga čovjeka da razumije sebe i svijet oko sebe. Kod starijih posjetitelja, uz ponudu zabavnih sadržaja i literature, misija je djelatnika Knjižnice

LUKAČEVIĆ 223

299

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

potaknuti i sve vrste obrazovanja. Zbog svega navedenog, važno je poticati građane da posjećuju Noći knjige. Ovogodišnja Noć knjige, koja je u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek tematski objedinjena pod nazivom „Hrana i kultura“, programski je bila osmišljena kako bi pokrila sve do sada spomenute elemente i pretvorila knjižnicu u mjesto susreta, zabave i edukacije. Predavanja koja su se najvećim dijelom održavala u American Corneru GISKOa zadovoljila su i najizbirljivije među nama, osobito ako znamo da je taj dio programa otvorio Dražen Karačić Cacan i njegov već dobro znani „Tajni svijet rajčica“. Dražen je otkrio jedan novi, paralelni univerzum starih vrsta i posjetiteljima nesebično podijelio dugo sakupljano sjeme neobičnih i ukusnih rajčica. Uslijedilo je jednako uzbudljivo predavanje Dalibora Rajkovića koji nam je približio craft piva kroz izlaganje pod nazivom „Runda: nova pivska priča“. S druge strane, kako ljubitelji vina ne bi ostali zakinuti za svoju priču, Damir Zrno bio nam je „Vodič kroz kulturu ispijanja vina“.

Slika 1. Noć knjige u American Corneru i Austijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek

U sasvim drugome dijelu Knjižnice, u Studijskoj čitaonici, predstavila su se dva izvrsna naslova. Prvi, „Volim kuhati : bez glutena, bez kazeina, bez laktoze, bez jaja" autorice Zdravke Svetličić, govori o pravilnome konzumiranju hrane, metaboličkome redu koji se nije promijenio milijun godina. Ako se hrana ne koristi pravilno, ona tijelu postaje veliki neprijatelj. Ova kuharica ima za cilj usrećiti, kako naš mozak, tako i tijelo! Druga knjiga koja je bila predstavljena, dolazi iz pera Osječanina Darka Varge, pod nazivom „Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih : život na zrinskim dvorovima, utvrdama i vlastelinstvima u 16. i 17. stoljeću, s knjigama recepata“. Knjiga je objavljena povodom 450. godišnjice Sigetske bitke i pogibije Nikole IV. Zrinskog, a donosi obilje

LUKAČEVIĆ 224

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

299

iscrpnih podataka o životu na zrinskim dvorovima, utvrdama i vlastelinstvima u 16. i 17. stoljeću. Autor je istražio izvore koji svjedoče o običajima i tehnologiji dotičnoga vremena, te donosi opise proizvodnje različitih vrsta hrane na brojnim imanjima Zrinskih: uzgoj povrća, voća, začinskoga i ljekovitog bilja, stoke, peradi, vinarstvo, podrumarstvo i mlinarstvo. Uključeni su i kuharski recepti iz rukopisne kuharice Zrinskih, recepti iz zbirki Galgoczy i Fay te znamenite Koložvarske kuharice. Ljubitelje kvalitetnih okusa oduševilo je „Dvorište užitaka“ zbog mogućnosti povoljnije kupovine lokanih domaćih proizvoda – fantastičnih vina, neobičnih kravljih sireva, ručno pravljenih pralina i čokolade s dodacima orašastih plodova, meda te sokova i džemova od aronije. Svakako vrijedi spomenuti i odličnu izložbu nastalu iz fundusa Knjižnice koju su pod nazivom „Hrana i kultura“ pripremile djelatnice Knjižnice Ljiljana Krpeljević i Tena Tormaš Marković.

Slika 2. Noć knjige na Odjelu za rad s djecom i mladima

Uvijek dobro pripremljeni Odjel za rad s djecom i mladima, ni ove godine nije podbacio. Program na ovome odjelu započeo je već u 10,00 sati na Matineji Noći knjige uz promociju slikovnice Zvonimira Tucaka „Medvjed, ovan i med“. Tu susretu s autorima nije kraj jer su nas tijekom Noći knjige dočekala još dva autora za mlade. Antoaneta Klobučar predstavila je svoju bajkovitu priču „Kraljevstvo povrtno“. Puno ozbiljniju temu otvorila je književnica Jasminka Tihi-Stepanić koja u romanu "Moja neprijateljica Ana" tematizira psihogenu anoreksiju koja pogađa sve više mladih djevojaka u suvremenome zapadnom društvu.

LUKAČEVIĆ 225

299

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 3. Noć knjige na Odjelu za rad s djecom i mladima

Ovogodišnja Noć knjige u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek imala je i jedan uistinu originalan dio programa. Knjige, književnost i prostor knjižnice, tim popularnoga projekta „Secret dinner by Filipa Sorko“ više je nego inspirirao te su već i pozivnice mogle naslutiti koja je točno tema ove „Tajne večere“. Zidovi prostorije koju je Filipi i njezinu timu Knjižnica ustupila na korištenje, bili su prekriveni velikim, starinskim, drvenim ormarima prepunim knjigama te su poslužiti kao savršena kulisa magičnoj književnoj „Tajnoj večeri“ koja se spremala. Kada se kreativni tim unio u temu, jela na jelovniku dobila su imena poznatih književnih djela i pisaca.

Slika 3. Tajna večera by Filipa Sorko

LUKAČEVIĆ 226

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

299

U prostorima Knjižnice dočekala ih je i pozdravila kolegica Špoljarić Kizivat koja im je ispričala ponešto o posebnosti same prostorije u kojoj će večerati. Od originalnoga inventara dr. Vjekoslava Hengla, osječkoga odvjetnika i budućega gradonačelnika, do danas, u Knjižnici su sačuvane kaljeve peći, 4 ormara u kojima se nalazila obiteljska knjižnica, stol i stolica. Ostaci nekadašnjega duha vremena u kojemu se razvijala knjižnica, u današnjoj su sobi gdje je smještena Zavičajna zbirka, najvrjednija zbirka Knjižnice. Zbirka obuhvaća građu od značaja za Grad Osijek i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Mursianu), kao i Županiju osječko-baranjsku i Slavoniju (Slavonica).

Slika 4. Sudionici Tajne večere

Na kraju svega, možemo zaključiti da su ovogodišnji posjetitelji kojih je bilo preko 1.000, kao uostalom i sami djelatnici Knjižnice, zasigurno zadovoljni ponuđenim programom i aktivnostima.

LUKAČEVIĆ 227

70 GODINA POSTOJANJA I RADA GRADSKE KNJIŽNICE VUKOVAR Jelena Miškić Gradska knjižnica Vukovar knjiznica.vukovar@gkvu.hr

Broj bibliografske jedinice

300

Ove godine, u prosincu, Gradska knjižnica Vukovar obilježava sedamdeset godina postojanja i rada, kada će svečanim programom obilježiti ovu značajnu obljetnicu. Iznimna mi je čast, s obzirom na značajnu prigodu tiskanja Vukovarskoga zbornika, kao ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar, osvrnuti se na njezinu bogatu povijest te s ponosom mogu reći kako je dosegnula status ustanove koja prati trendove u knjižničarstvu sa širokim obuhvatom svojih usluga i potvrdom središta informacijskih dostignuća struke. Grad Vukovar doživio je začetke knjižničarstva već u drugoj polovini 19. stoljkeća, točnije 1859. godine osnutkom Čitateljskog društva Ressource, koji je brojio oko 250 tada uglednih članova vukovarske zajednice. Današnja knjižnica utemeljena 1947. godine s jednim djelatnikom i početnim fondom od 1.116 svezaka, a bila je smještena u središtu grada. Dvadeset godina kasnije, 1967. godine, otvara svoj prvi Ogranak u Borovu Naselju, a za uspjehe u radu više puta dobiva nagradu Pavao Markovac. Ratnim razaranjima grada Vukovara 1991. godine Gradska knjižnica Vukovar proživljava apsolutnu devastaciju, nakon čega, završetkom procesa mirne reintegracije Hrvatskoga Podunavlja i vraćanjem našega područja Podunavlja i Istočne Slavonije u okvire državne granice Republike Hrvatske i pod hrvatsku vlast, započinje novo poglavlje svoga djelovanja. Integraciju same knjižnice preuzima Upravni odjel za društvene djelatnosti Poglavarstva grada Vukovara koji u jesen 1997. godine organizira otvaranje manifestacije Mjeseca hrvatske knjige ’97. na koje organizirano dolaze knjižničari iz cijele Hrvatske, što je bio jedan od prvih brojnijih posjeta ovome području.

MIŠKIĆ 228

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

300

15. listopada 1997. godine bilo je upisano 378 članova Gradske knjižnice Vukovar. Brojnim donacijama, ljubavlju prema knjizi i čitanju cijele Hrvatske i inozemstva, značajnim potporama i naporima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Vukovarskosrijemske Županije i Grada Vukovara kao osnivača, sustavnim ulaganjima 8. svibnja 2001. godine, kao arhitektonski obnovljena i uređena zgrada Gradske knjižnice Vukovar, biva svečano otvorena, koja se tek tada, nakon 1991. godine, uistinu ponovno mogla smatrati knjižnicom. 1999. godine Gradska knjižnica Vukovar otvara svoj drugi ogranak u Sotinu, a 2003. godine u Lovasu. Ogranak Sotin prva je Eko knjižnica na ovim prostorima, koja njeguje edukaciju i svijest o važnosti obnovljivih izvora energije najmlađim korisnicima, dok Ogranak Lovas dobrom suradnjom s lokalnom zajednicom stavlja naglasak na tradicionalne vrijednosti zajednice. Timskim radom, Gradska knjižnica Vukovar u posljednjih godinu dana izdigla se na vrlo visoku razinu poslovanja. Unutarnjom reorganizacijom i ustrojem rada te iznimnom informatizacijom, uvođenjem nove informatičke platforme omogućen je sustavni tijek praćenja radnih procesa i promatranja napretka u bilo kojemu trenutku. Novost je za Ogranak Lovas koji je 2016. godine cjelokupnom informatizacijom priključen središnjici, čime dostiže suvremene standarde knjižničarstva. Novitetima u uslugama, poput trajno usustavljenih devet programskih ciklusa: Kulturni četvrtak, Književna slagalica, Ususret trećoj životnoj dobi, Likebook – humanitarni sajam knjiga, Ljeto u Gradskoj knjižnici Vukovar, Novinarsko-književnički susret: Grad – to ste Vi, Advent u knjižnici, STEM revolucija – Robotika, Otok poezije; iz kojih izdvajam Kulturni četvrtak Gradske knjižnice Vukovar, u kojem predstavljamo Vukovarce i Vukovarke te njihove doprinose zajednici, a koji je odabirom tema i gostiju predavača iznjedrio veliki interes kod naših sugrađana. U novouređenome prostoru Knjižnice, od prošle godine aktivno sudjelujemo u edukaciji studenata, budućih akademskih građana o načinima korištenja knjižničnoga fonda i pretraživanju mrežnih baza podataka. Naše sugrađane treće životne dobi posjećujemo u Domu za starije i nemoćne osobe te za njih organiziramo prigodna predavanja, radionice i izložbe. Osjećajem dužnosti prema pijetetu Domovinskoga rata i stradanju grada Vukovara, dali smo svoj doprinos izdvajanjem građe koja progovara o toj tematici, a posebnim

MIŠKIĆ 229

300

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

označavanjem knjiga i ostaloga materijala, osigurali smo vidljivost u središnjem dijelu knjižnice Odjela za odrasle korisnike s naslovom Zbirka knjiga o Domovinskom ratu. Osim Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Gradska knjižnica Vukovar jedina je narodna knjižnica koja na ovakav način izdvaja, okuplja i čuva građu ove tematike. Osobito smo ponosni na začetke novih knjižničarskih usluga koje su nastale u prošloj godini, a to je kućica za knjige na Vukovarskoj adi koja slovi za prvu u svijetu kao takva postavljena s besplatnim i neograničenim korištenjem književnoga štiva na plaži, dok je druga kućica za knjige Gradske knjižnice Vukovar postavljena u središtu grada, u prostoru Zelene čitaonice koja je darovana strane od Grada Vukovara. U ožujku 2017. godine osnovan je Ured za programska događanja Gradske knjižnice Vukovar, koji kao novina u knjižničnome poslovanju suvremenoga doba svojim radom značajno pridonosi ugledu Knjižnice te nadopunjava nova poglavlja knjižničarske struke s područja marketinga, odnosa s javnošću i javnoga nastupa. Značajan trenutak Gradska knjižnica Vukovar doživjela je u ožujku i travnju ove godine kada smo otvorili novouređeni prostor Američkog kutka uz pomoć Veleposlanstva SAD-a u Republici Hrvatskoj s najsuvremenijim tehnologijama koje prate STEM revoluciju. U travnju je otvoren prvi Odjel za mlade u Vukovarsko-srijemskoj županiji simboličnoga naziva Spajalica, koji odabirom literature, tehnologija, predavanja i radionica pridonosi osobnome razvoju mladih ljudi u gradu. Korak u budućnost zasigurno je otvaranje prve digitalne zbirke Gradske knjižnice Vukovar koja svoj početak bilježi prvim klikom pri otvaranju ovogodišnje manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2017.m u nedjelju 15. listopada 2017. godinem kada ćemo predstaviti početak rada knjižnice u digitalnome okružju zbirkom Ex Libris a koja je u posjedu Gradske knjižnice Vukovar. Svime navedenim, a posebice timskim radom, Gradska knjižnica Vukovar uspjela je ostvariti profesionalnu suradnju s knjižnicama širom Hrvatske, svim kulturnim i odgojno-obrazovnim institucijama i ustanovama u gradu Vukovaru, a i šire, udrugama i društvima. Brojnim gostovanjima književnikâ, predavačâ i izlagačâ, stali smo uz bok najboljim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. U prilog tome govori stalan porast broja članova koji je krajem lipnja 2017. godine iznosio 5.351 aktivnih članova, od čega je u posljednjih šest mjeseci 217 novo upisanih.

MIŠKIĆ 230

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

300

Na četiri lokacije, uz postojeći fond od 121.489 jedinica knjižnične građe stalnoga porasta i razvoja tehnologija, uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske Županije, grada Vukovara i svih ljudi dobre volje, poticajnim radnim okruženjem, kvalitetnim odabirom knjižnične građe i zavidno tehnološki opremljena, stalno vodeći računa o potrebama i zahtjevima članova i korisnika, Gradska knjižnica Vukovar postala je perjanicom hrvatskoga knjižničarstva. Brojni naši djelatnici, osim što svakodnevno pridonose razvoju kvalitetne radne atmosfere, značajno pridonose raznim drugim znanstvenim i kulturnim poljima u kojima su priznati i nagrađivani. Sve navedeno, daje nam dodatni motiv kako bismo, u vremenu koje dolazi, bili još bolji.

MIŠKIĆ 231

5 GODINA ČITATELJSKOG KLUBA BOOK ZONE

Željka Djeke Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci zeljka@gkvk.hr

Broj bibliografske jedinice

301

Ove godine, Čitateljski klub Book Zone Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, točnije 25. siječnja, slavi svoj peti rođendan. Klub je osnovan 25. siječnja 2013. godine. Prateći potrebe svojih korisnika i u uzimajući u obzir važnost čitanja, cjeloživotnoga učenja, potrebu za komunikacijom i razmjenjivanjem mišljenja, odlučili smo se za osnivanje čitateljskoga kluba. Kako bismo privukli članove u klub, postavili smo obavijest na Facebook stranicu i mrežnu stranicu Knjižnice, dijelili letke našim članovima i usmeno s njima razgovarali te ih pozivali da nam se pridruže. Bili smo iznenađeni pozitivnim odgovorom te očekivali veliki broj zainteresiranih, no to nije bilo tako. Tek se nekoliko članova odazvalo prvome susretu. Nismo odustajali i kroz neko kratko vrijem, u razgovoru s korisnicima, upoznali smo istinske ljubitelje knjiga koji su željeli podijeliti svoje dojmove s drugima. Sada se broj članova kreće od 8 do 15, ovisno o susretu i mogućnosti dolazaka. Članovi su u rasponu od 25 do 43 godine. Bezobzira na ovakav raspon godina, svi se članovi međusobno dobro razumiju i slažu. Kroz ovih pet godina, pročitali smo mnoštvo zanimljivih knjiga beletristike i publicistike, kako stranih autora, tako i domaćih. Izdvajamo neke naslove: Sjena vjetra, Kradljivica knjiga, Projekt žena, 1984., Gospodar muha, Povjesničarka, Kuga, Ime ruže, Ljetnikovac, Popis mojih želja, Mala pariška knjižara, Brdo, Zaboravljeni sin, Amigdala… Naš se susret održava svakoga posljednjeg petka u mjesecu u prostorima Knjižnice. S obzirom da Book Zone ima svoju Facebook stranicu, svaki mjesec objavljujemo, tj. najavljujemo naslov koji smo odabrali i odlučili ga predstaviti. Uz ove mjesečne najave, stranica objavljuje i druge zanimljivosti vezane uz knjigu i čitanje. Sâm susret kluba ima svoj uobičajeni slijed i atmosferu. Na početku svakoga sastanka razgovaramo i družimo se u opuštenoj atmosferi. U klubu je

DJEKE 232

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

301

dogovor takav da svatko jedan mjesec predstavlja određeni naslov te nakon razgovora, ali u opuštenoj atmosferi, uslijedi predstavljanje knjige.

Slika 1. i 2. Book Zone

Članovi kluba prezentiraju autora knjige, samu knjigu, postavljaju pitanja jedni drugima, ocjenjuju i obrazlažu odabrani naslov. U razgovor su svi uključeni te imaju jednako pravo reći sviđa li im se knjiga, obrazlažući zašto. Na samome kraju susreta odabiremo naslov za idući mjesec. Svi predlažu što bismo mogli čitati i usuglasimo se oko jednoga naslova, oslanjajući se na dosadašnje čitateljsko iskustvo i preporuke svojih prijatelja. Zanimljivi su bili susreti kada smo se odlučili za čitanje publicističkih naslova. Svatko je odabrao naslov iz područja znanosti i kulture koji mu se osobno sviđa i prezentirao ga ostalim članovima, a zbog brojnosti članova predstavljanja su se prožela na nekoliko susreta. Također smo nekoliko puta imali Spoj na slijepo s knjigom, što je bilo

DJEKE 233

301

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

vrlo zanimljivo. Book zone predstavio se i izložbom u prostorima Knjižnice, gdje su bili predstavljeni svi pročitani naslovi i samo djelovanje kluba. Na Festivalu knjižničarstva Pokaži što znaš, u Sisku 2015. godine, također smo predstavili djelovanje kluba kao i na Županijskome stručnom vijeću za stručne suradnike, školske knjižničare Vukovarskosrijemske županije. Na taj način ne želimo samo prezentirati klub, nego popularizirati čitanje i knjigu, preporučiti knjigu za čitanje, privući nove članove, prihvaćati svako mišljenje, kao i različite karaktere svojih prijatelja u klubu i ljudi uopće. Jedini je problem kluba taj što nema primjeren prostor za održavanje susreta te tako susrete održavamo u igraonici Knjižnice, a iznimno se u toplim danima družimo u dvorištu Knjižnice. Unatoč prostoru, naši su članovi zahvalni i sretni u ovakvim skromnim uvjetima jer dobre atmosfere ne nedostaje te se nadamo da ćemo proslaviti još puno rođendana.

Slika 3. Članovi čitateljskoga kluba Book Zone

DJEKE 234

BIBLIOBUS VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE NA 13. OKRUGLOM STOLU POKRETNIH KNJIŽNICA REPUBLIKE HRVATSKE I 7. FESTIVALU HRVATSKIH BIBLIOBUSA U PULI

Broj bibliografske jedinice

302

Vladimir Vranješević Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci bibliobus.vsz@gmail.com

Bibliobusna je služba Vukovarsko-srijemske županije svoju misiju „Knjiga na vašem pragu“ započela 2006. godine. U suradnji sa kolegicama i kolegama Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, školskim knjižničarima i učiteljima osnovnih škola Županije uspješno je nastavila svoju ulogu pružanja knjižnične usluge i u 2017. godini. Pokretna knjižnica (bibliobus) posjećuje udaljena područja gdje knjižnične usluge nisu dostupne, omogućujući dostupnost znanju, kulturi i informacijama te promovirajući važnost čitanja od najranije dobi kao i cjeloživotnog obrazovanja. Tijekom 11 godina rada provodile su se brojne aktivnosti s ciljem populariziranja usluga pokretne knjižnice u Vukovarsko-srijemskoj županiji s posebnom orijentacijom na dječju populaciju. Od samih početaka bibliobusna služba VSŽ-e aktivno sudjeluje na festivalima bibliobusa Republike Hrvatske na kojima prezentira svoj rad i primjere dobre prakse.

Slika 1.

Slika 2.

VRANJEŠEVIĆ 235

302

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 3.

Slika 4.

Slika 5.

Slika 6.

Slika 7.

Slika 8.

U 2017. godini su djelatnici bibliobusne službe sudjelovali na 13. okruglom stolu pokretnih knjižnica Republike Hrvatske i 7. festivalu hrvatskih bibliobusa „Pokrenimo

VRANJEŠEVIĆ 236

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

302

bibliobus! Kako pokrenuti i održati službu!“, prezentirajući svoj rad i dajući podršku pulskom projektu za osnivanjem bibliobusne službe. Kroz susrete na okruglim stolovima i festivalima bibliobusa knjižničari i vozači bibliobusa se upoznaju i dijele iskustva s drugim hrvatskim bibliobusnim službama. Isto tako, kako su posljednji festivali imali međunarodni karakter, djelatnicima pokretnih knjižnica je pružena prilika upoznati se s radom bibliobusnih službi susjednih država (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina). Ovakvi skupovi pružaju vrijedna nova znanja koja obogaćuju rad svih bibliobusnih službi s ciljem pružanja kvalitetnije usluge i bolje povezanosti sa lokalnom i širom zajednicom, želeći doprinijeti izgradnji svijesti pojedinaca i cjelokupne zajednice za potrebom vlastitog intelektualnog razvoja u brzorastućem svijetu potreba za stalnim obrazovanjem.

VRANJEŠEVIĆ 237

KNJIŽNICA KOJA FURA SVOJ FILM

Ružica Vinčak Središnja knjižnica Slovaka u RH Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice knjiznica.nasice@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

303

Središnja knjižnica Slovaka u RH, koja djeluje pri Hrvatskoj narodnoj knjižnici i čitaonici Našice, već dvadeset godina neumorno promiče slovačko književno stvaralaštvo, jezik, umjetnost, povijest, običaje i sve druge sastavnice slovačke kulture u našoj sredini. Iako namijenjena prvenstveno pripadnicima slovačke manjine, knjižnica je svoje kulturne sadržaje i aktivnosti usmjerila na sve građane te zahvaljujući promicanju višejezičnosti i multikulturalnosti u svojoj sredini, neke od manifestacija postale su već tradicionalno (pre)poznate. Jedan takav sadržaj obilježio je u 2017. godini svoju desetu obljetnicu postojanja – bio je to Dan slovačkog filma u Našicama, festival slovačke kinematografije koji je odavno prestao biti ograničen samo na gledatelje slovačke nacionalnosti. Prve Dane slovačkoga filma u Našicama pripremila je Središnja knjižnica Slovaka u suradnji s Maticom slovačkom Našice 2008. godine, u sklopu obilježavanja deset godina rada. Tada je prvi put u Hrvatskoj održan sadržaj ovakve vrste. Slovačka manjina u našoj zemlji dobro je organizirana i aktivna, ali njezini kulturni sadržaji orijentirani su najviše na prezentaciju narodnih običaja i folklora, tako da je festival slovačkoga filma bio nešto novo i nadasve zanimljivo u našoj sredini. Pogotovo stoga što je slovačka kinematografija uglavnom nepoznata u našoj zemlji. Knjižnica je Danima slovačkoga filma značajno obogatila kulturnu mapu događanja slovačke zajednice u Hrvatskoj i svoje sredine. Ova je manifestacija ostvarila nekoliko važnih kulturnih, javnih, umjetničkih i informacijskih zadaća knjižnice: prvo, kinematografija, odnosno film, danas je sastavnim dijelom naše svakodnevice. Otkrićem filma nastala je nova, tzv. sedma umjetnost, ali i izvanredno sredstvo komunikacije, zabave, informiranja i zarade. S druge pak strane, film kao dinamičan medij, uvijek je usko povezan s atmosferom vremena u kojemu nastaje. U njemu se stvarnost odražava na

VINČAK 238

303

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

specifičan način pa predstavljanje slovačke kinematografije u Našicama nema u svojoj osnovi samo umjetničku dimenziju, već i širu društvenu, povijesnu i edukativnu svrhu. Naime, primarni dio gledatelja predstavljaju pripadnici slovačke manjine u Hrvatskoj, koji kroz ovaj medij mogu bolje sagledati život i društvene promjene zemlje i naroda čiji su integralni dio jednom davno i sami bili.

Slika 1. Dani slovačkog filma 2013. godine

Od prvih Dana slovačkoga filma u Našicama 2008., koji su trajali tri dana i na kojima su predstavljena četiri slovačka filma (od toga jedan premijerno – dokumentarni film „Slovaci u Hrvatskoj“ autora Miroslava Bartoša), do danas je javnosti predstavljen ukupno 21 slovački film. Trajanje manifestacije kretalo se od jednoga do dva dana, ovisno o prilikama, ali je koncepcija uvijek bila ista – u programu festivala uvijek su bili prikazivani filmovi za djecu i filmovi za odrasle. Time se pristupalo svim kategorijama gledatelja. Ovo je posebno važno jer na području grada Našica djeluju tri osnovne škole u kojima se fakultativno izučava slovački materinski jezik pa su učenici imali mogućnost organizirano pogledati slovačke filmove na izvornome jeziku. Unazad nekoliko godina, na Danima slovačkoga filma u Našicama sudjeluju i učenici s područja Đakova, iz slovačkih naselja Josipovac i Jurjevac. U programu manifestacije svake se godine izmjenjuju stariji klasici sa suvremenim slovačkim filmovima, obuhvaćeni su različiti žanrovi (komedije, drame, povijesni

VINČAK 239

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

303

spektakli) koji osiguravaju raznovrsnost i obuhvaćaju najznačajnija djela slovačke kinematografije. Slovački film u Našicama godišnje u prosjeku vidi oko 250 posjetitelja, što do danas daje respektabilnu brojku od 2.500 gledatelja koji su se pobliže upoznali sa slovačkom kinematografijom. Uz građane grada Našica, to su mahom Slovaci iz Jelisavca, Markovca, Josipovca, ali i Osijeka.

Slika 2. Jubilarni Dani slovačkog filma 2017. godine

Do 2014. su godine slovački filmovi bili reproducirani samo u izvornome obliku (nisu postojali niti postoje hrvatski prijevodi), ali od 2015. slovačka je knjižnica počela samostalno pripremati hrvatske titlove, s ciljem proširivanja kruga gledatelja i distribucije sadržaja u sredini. Zahvaljujući tome, gledatelji su imali priliku pogledati neka od ponajboljih i najskupljih slovačkih filmova suvremene produkcije, kao npr. povijesnu dramu o poznatoj ugarskoj grofici Báthory, Legendu o letećemu redovniku, suvremenu dramu Lóve i sl. Danas, knjižnica manifestaciju priprema u suradnji sa Slovačkim filmskim institutom u Bratislavi kao glavnim zastupnikom autorskih filmskih prava, i Radijem Našice kao vlasnikom kinodvorane. Uz podršku Grada Našica i osnovnih škola s našičkoga područja, zahvaljujući suradnji sa samim autorima filmova (npr. režiseri Laco Halama, Miloslav Luther, Mariana Čengel Solčanska, Jakub Kroner, besplatno su ustupili svoje filmove zbog reklame slovačke kinematografije u Hrvatskoj), možemo reći da je Središnja

VINČAK 240

303

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

knjižnica Slovaka ostvarila jedan zanimljiv, koristan i perspektivan sadržaj kojim značajno proširuje svoju primarnu djelatnost i obogaćuje (multi)kulturalni život sredine.

Slika 3. Letak uz Dane slovačkog filma 2017. godine

Slika 4. Plakat za Dan slovačkog filma 2016. godine

VINČAK 241

2. GISKO TJEDAN HARRYJA POTTERA

Katarina Marjanović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek katarina.marjanovic1989@gmail.com

Broj bibliografske jedinice

304

Potaknuti izuzetno pozitivnim reakcijama na prošlogodišnji, prvi, Tjedan Harryja Pottera, i ove je godine odlučeno ponoviti i proširiti Tjedan novim dekoracijama, novim igrama i kreativnim radionicama. Tjedan Harryja Pottera trajao je od 28. kolovoza do 2. rujna 2017. godine. Za sve radionice bila je potrebna prethodna prijava na Posudbenome odjelu, Odsjeku za odrasle osobno ili telefonskim putem. S obzirom da se radilo o tematskome tjednu te su i same radionice bile tematske, naglašavali smo da će znanje iz svijeta Harryja Pottera, kako književnoga, tako i filmskoga, biti vrlo dobra prednost pri rješavanju različitih zadataka i zagonetki. Tjedan je započeo poslijepodnevnim otvorenjem izložbe u svečanoj auli Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, gdje su pozvani svi zainteresirani korisnici. Nakon otvorenja, kratkim obilaskom knjižnice, posjetitelji su mogli vidjeti sve dekoracije i rekvizite postavljene kako bi se što bolje prikazao čaroban svijet Harryja Pottera. Razvrstavanje u domove započelo je nedugo zatim u prostoru America Cornera GISKO-a. Sudionici su rješavali dva kviza kojima su svrstavani u domove Hogwartsa (Gryffindor, Hufflepuff, Ravenclaw, Slytherin) i domove američke škole magije Ilvermorny (Thunderbird, Wampus, Horned Serpent, Pukwudgie). Nakon svrstavanja, sudionici su dobili bedževe s otiskom doma kojemu pripadaju. Ostatak tjedna različite radionice održavane su prijepodne i poslijepodne.

MARJANOVIĆ 242

304

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Slika 1. Skupna fotografija nakon razvrstavanja u domove

Utorak prijepodne bio je rezerviran za radionicu izrade štapića, kako bismo, kao pravi mali čarobnjaci, imali svu potrebnu opremu za ostale igre i radionice. Sudionici su različitim materijalima i ukrasima poput trakica, perlica, silikonskoga ljepila itd., ukrašavali svoje drvene štapiće te ih bojili akrilnim bojama i temperama u željenu boju. Poslijepodnevna radionica, pod nazivom Tromagijski turnir, bila je zamišljena na sličan način kao i u četvrtome nastavku serijala o Harryju Potteru. Svi pristupnici bili su podijeljeni u četiri škole magije (Durmstrang, Beauxbatons, Hogwarts, Ilvermorny). Unutar svake škole, najprije je izabran prvak, koji posjeduje najbolje znanje o čarobnjaštvu. Sudionici su rješavali kvalifikacijski zadatak sastavljen od deset pitanja vezanih uz čarolije. Najbolji od njih odabran je kao prvak koji je predstavljao svoju školu. Prvaci su se zatim natjecali u različitim zadacima, poput skakanja u vrećama, bacanja obruča, ubacivanja loptica itd., za što su mogli dobiti različite bodove. Ostatak ekipe dobio je poseban zadatak koji je morao točno riješiti, kako bi njihov prvak dobio pristup posljednjemu zadatku turnira skrivenome na tajnoj lokaciji unutar Knjižnice. Zbrojem ukupnih bodova svih zadataka, proglašen je pobjednik Tromagijskoga turnira. U srijedu prijepodne održan je Sat runa gdje su sudionici učili o starim runama i magičnim stvorenjima unutar svijeta Harryja Pottera. Nakon kratkoga uvodnog predavanja, prisutni su prevodili imena čarobnih bića sa starih runa na latinicu i obrnuto.

MARJANOVIĆ 243

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

304

Slika 2. Radionica izrade čarobnih štapića

U poslijepodnevnim satima održana je radionica Potraga za horkruksima u kojoj su sudionici najprije bili podijeljeni u osam grupa. Svaka je grupa potragu započela zagonetkom koja ih je vodila na jednu od tajnih lokacija unutar Knjižnice. Dolaskom na određeno mjesto, grupa je dobila nekoliko pitanja o samome Harryju Potteru, na koja je bilo potrebno točno odgovoriti, kako bi dobili novu zagonetku i novu lokaciju.

Slika 3. Sat runa

Četvrtak je započeo Satom proricanja u prijepodnevnim satima, gdje su sudionici pili čaj te uz druženje i zafrkanciju pokušavali u listićima čaja „vidjeti“ budućnost. Poslijepodne je razvijana kreativnost igrajući Harry Potter Pictionary gdje su sudionici crtali određene pojmove s izabrane kartice, kako bi njihova ekipa pogodila o čemu se

MARJANOVIĆ 244

304

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

točno radi. Nakon Pictionaryja, sljedeći je na redu bio Čarobnjački šah. Suradnjom s Osječkim šahovskim savezom omogućeno je sudionicima igranje šaha velikim figurama, što je bioogroman uspjeh.

Slika 4. Čarobnjački šah

Radionice u petak započele su prijepodne Improvoziranim metlobojem. Ekipe od pet osoba natjecale su se u Metlobojskom turniru za titulu najboljega. Poslijepodne se održavao Duelantski klub, gdje se učilo o čarolijama i njihovu pravilnom izvođenju te pravilima dvoboja. Večer je bila rezervirana za održavanje Harry Potter Pub kviza. Ekipe, sa sudionicima starijima od šesnaest godina, prijavile su se putem Facebook stranice Knjižnice te su odgovarali na dva kruga pitanja u ugodnome, opuštenom okruženju. Pobjednička je ekipa dobila dar pokrovitelja kao uspomenu na pobjedu.

Slika 6. Improvizirani metloboj

MARJANOVIĆ 245

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

304

Posljednjega dana Tjedna Harryja Pottera, u subotu, održavao se Kviz za djecu, za sve mlađe od šesnaest godina, dok se u isto vrijeme, u drugome prostoru Knjižnice, održavao LARP (Live Action Role Playing) održan u suradnji s organizacijom Terrible Creations. Nakon radionica, Tjedan Harryja Pottera zatvoren je kratkom zahvalom svim sudionicima i pokroviteljima te podjelom nagrada. S obzirom na odličnu posjećenost svih radionica, cilj je Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku nastaviti s ovakvim tematskim tjednima, s naglaskom na knjižnicu kao kulturno središte lokalne zajednice, mjesto kreativnosti i druženja, kulturnih susreta i zabave.

MARJANOVIĆ 246

2. STAR WARS TJEDAN U GRADSKOJ I SVEUČILŠNOJ KNJIŽNICI OSIJEK

Broj bibliografske jedinice

305

Stjepan Zlatić stjepan.zlatic@gmail.com

Od ponedjeljka 6. studenoga 2017. do subote 11. studenoga 2017. godine održavao se drugi po redu tematski Star Wars tjedan u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek u organizaciji Tihomira Taborskoga i Sandra Ambrinca iz Udruge Star Wars Hrvatska te Dajane Ososlija. Nakon premijernoga tematskog tjedna 2016. godine, u kojemu je bilo prilike vidjeti pregršt zanimljivih radionica, predavanja i projekata, tjedan 2017. ugodno je iznenadio pregrštom noviteta iz futurističkoga serijala. Svečano otvorenje održano je u glavnome holu Knjižnice, u ponedjeljak, s početkom u 18.00 sati, gdje je pred publikom održana kratka demonstracija mačevanja svjetlosnim mačevima a posjetitelji su imali prilike pogledati radove učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek.

Slika 1. Svečano otvorenje Star Wars tjedna

ZLATIĆ 247

305

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Nakon uvodnoga programa održano je predavanje „Put sile“ koje je održala Marina Bistrović. Utorak je protekao u kreativnome tonu, izradom kostima Star Warsa, od svima dostupnih materijala, Školom crtanja kroz svijet Star Warsa te izrada likova od gline.

Slika 2. Predavanje „Put sile“

Na radionicama, osim glavnih organizatora, pri likovnome stvaralaštvu sudionicima su pomagali i profesori Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. U utorak je trebao biti održan i Star Wars pub kviz, koji na kraju, nažalost, nije realiziran. Srijeda je također protekla kreativno, samo s drugim materijalima, pri čemu su od stiropora izrađivani mali modeli BB-8 droida i Tie-fightera te bojenje gipsanih kaciga stormtroopera i facepainting, a u organizaciji Marije Cindić i Tene Vuksanić. Četvrtak je donio kombinaciju kreativnoga izražavanja s radionicom Star Wars stripa i izradom vlastitih Lightsabera, gdje su zainteresirani dobili svoj funkcionalni svjetlosni mač u čijoj izradi im je pomagala Ivana Bistrović. Organizirana je i akcijska igra Force training te predavanje Tajne lightsabera s predavačicom Ivanom Bistrović. Petak je donio projekciju filma „Star Wars tjedan 2016.“, sniman tjekom premijernoga tjedna Star Warsa, izradu gipsanih privjesaka i prezentaciju Star Wars knjige napisane od strane ljubitelja serijala. Subota je bila završni dan cijeloga tjedna te je tjedan završen u revijalnome tonu šetnjom gradom u kotimima Star Warsa, nakon čega je organizirana škola mačevanja, nakon čega su izvučeni dobitnici nagradnoga natječaja.

ZLATIĆ 248

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

305

Tijekom navedenih šest dana, koliko je trajala manifestacija, brojni posjetitelji imali su prilike iskušati vlastite kreativne vještine, naučiti mnogo toga o nepoznatim ili manje poznatim činjenicama iz svijeta Star Warsa te se ugodno zabaviti i družiti u znanstvenofantastičnome okružju. Tjedan Star Warsa odlično je popraćen, kako od strane posjetitelja, tako i medija, a reakcije sudionika bile su i više nego pozitivne. Mnogi najmlađi imali su prilike naučiti više o svojim najdražim likovima iz serijala te po prvi put ući u taj svijet i vidjeti starije obožavatelje u elementu, dok su stariji posjetitelji još jednu godinu za redom mogli uživati u dobrome društvu i radionicama.

Slika 4. Kreativne tematske radionice

Slika 3. Kreativne tematske radionice

ZLATIĆ 249

STRUČNO PUTOVANJE U BEOGRAD 27. – 28.10.2017. Ivana Jurišić Stipančević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ivanajur@gskos.hr Tena Tormaš Marković Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ttormas@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

306

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema organiziralo je za svoje članove stručno dvodnevno putovanje u Beograd. Sretni zbog prilike za zajedničkim druženjem, s veseljem smo se odazvali i pridružili ostalim kolegama. Naš put prema prijestolnici Republike Srbije započeo je u ranim jutarnjim satima u petak, 27. listopada. Putovanje je proteklo ugodno uz uživanje u jesenskome krajoliku te povremena zaustavljanja radi okrjepe. Naš prvi susret s ovim gradom bogate povijesti pružio nam je panoramski pogled na neke od znamenitosti Novoga Beograda, kao što su Zapadna kapija grada, Sava centar, Štark Arena i Palata Srbije. Probijajući se kroz užurbani promet i veliku gužvu, koji svjedoče živoj današnjici Beograda, stigli smo na naše prvo odredište – Međunarodni sajam knjiga. Međunarodni beogradski sajam knjiga jedna je od najstarijih i najvažnijih književnih manifestacija u regiji. 62. međunarodni sajam knjiga proteže se na oko 30.000 m² izložbenoga prostora na kojem se predstavilo više od 450 domaćih i inozemnih izlagača, među kojima i udruženi nakladnici iz Hrvatske. Uz moto sajma „Ključ je u knjigama“ gost je, simbolično bio, njemački jezik, a program „Četiri zemlje jedan jezik“ omogućio je suvremenim autorima iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Lihtenštajna da se predstave kroz više od 1.000 knjiga. Posebna gošća i glavna zvijezda ovogodišnjega beogradskog sajma knjiga bila je dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2009. godine Herta Müller.

JURIŠIĆ STIPANČEVIĆ / TORMAŠ MARKOVIĆ 250

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

306

Veći dio popodneva proveli smo u obilasku sajma istražujući raznovrsnu ponudu i otkrivajući sva njegova blaga.

Slika 1. Beogradski sajam knjiga

Nakon sajma, smještaja u hotel i kratkoga odmora, uputili smo se u laganu šetnju preko Svetosavskoga trga pored jedne od najvećih pravoslavnih crkava u upotrebi u svijetu – Hrama svetog Save. Nedaleko hrama smještena je Narodna biblioteka Srbije koja je osnovana 1832. godine i najstarija je ustanova kulture u Srbiji. Nastala kao svojevrsni depozit knjiga, bila je jedno vrijeme knjižnica u sastavu (Knjaževsko-tipografijska biblioteka, Biblioteka Popečiteljstva prosveštenija), da bi potom okupila više knjižnica javnih i državnih nadležnosti te otkupila nekoliko privatnih biblioteka (Lukijana Mušickoga, Josipa Šlezingera) što joj je s vremenom omogućilo da izraste u nacionalnu knjižnicu.

Slika 2. Narodna biblioteka Srbije

Početkom Drugoga svjetskog rata, u bombardiranju Beograda, knjižnica je izgorjela do temelja, izgubivši velik dio fonda, kataloga i inventara. No 6. travnja 1973.

JURIŠIĆ STIPANČEVIĆ / TORMAŠ MARKOVIĆ 251

306

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

godine, ona je ponovno svečano otvorila vrata svoje nove zgrade, u kojoj je i danas. Sljedeće 1974. godine, formira se Stručni katalog po UDK-u, a zatim i Središnji katalog Srbije i Centar za naučne informacije. Godine 1976, Knjižnica usvaja nova pravila za katalogizaciju građe i prelazi na novi, međunarodni standard za bibliografski opis ISBD. Narodna biblioteka Srbije danas posjeduje preko pet milijuna bibliografskih jedinica i mnoge specijalne zbirke, poput rijetkih knjiga, rukopisa i karata. Po završetku obilaska, uputili smo se na naše sljedeće odredište – Univerzitetsku biblioteku „Svetozar Marković“. Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" (UBSM) najstarija je i najveća sveučilišna knjižnica u zemlji i središnja knjižnica Sveučilišta u Beogradu te glavna knjižnica svih sveučilišnih i akademskih knjižnica u Srbiji. Prikuplja, čuva i vodi brigu o daljnjoj upotrebi jedinstvenih zapisa ljudske kreativnosti. Knjižnica je namijenjena prvenstveno studentima, nastavnicima i istraživačima, ali je otvorena i svim građanima. Zbirka knjižnice sastoji se od znanstvenih i specijalnih publikacija, uglavnom na stranim jezicima, kao i elektronskih publikacija kojima je moguć pristup putem Akademske mreže. Dopuštajući pristup pisanome znanju, potičući i podupirući protok informacija, UBSM sudjeluje u obrazovnome, znanstvenom, stručnom i umjetničkom radu Beograda i srpske akademske zajednice. Radi se o pravom čuvaru pisane baštine Beograda na Sveučilištu, a zbog svoje duge povijesti čuva i dijeli dio srpske kulturne baštine.

Slika 3. Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“

JURIŠIĆ STIPANČEVIĆ / TORMAŠ MARKOVIĆ 252

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

306

Nakon zajedničkih obilazaka, odlučili smo iskoristiti slobodno vrijeme za posjet čuvenoj Knez Mihailovoj ulici koju još zovu i žilom kuckavicom gradskoga života. Mnoštvo kafića, trgovina i restorana s bogatom gastronomskom ponudom pridonose ozračju opuštenosti i dobre zabave koju je moguće pronaći svugdje u gradu. Drugoga dana našega stručnog putovanja, odmorni i orni zaputili smo se prema novim beogradskim destinacijama. Kraljevski dvor na Dedinju izgrađen je u periodu od 1924. do 1929. godine po nalogu kralja Aleksandra I. To je velika i reprezentativna vila od bijeloga kamena u srpsko-bizantskome stilu. U njezinu je sastavu i Dvorska kapela posvećena Andreju Prvozvanom. Kraljevski je dvor bio domom Aleksandra I. i Petra II. Karađorđevića, a danas prijeestolonasljednika Aleksandra II. i njegove obitelji. Zgrada Beloga dvora, koji se nalazi u istome kompleksu, s Kraljevskim dvorom, zidana je po želji Aleksandra I. kao rezidencija za njegove sinove Petra (budućega kralja Petra II.), Tomislava i Andreja. Kralj Aleksandar očekivao je da će njegovim sinovima biti potreban osobni prostor kada odrastu, ali ga je mučko ubojstvo otrglo od obitelji, a sudbina njegovih sinova krenula je drugim tijekom.

Slika 4. Kraljevski Dvor

Maloljetni kralj Petar II. postao je novim gospodarom Kraljevskoga dvora, a dovršenjem započete zgrade Beloga dvora pozabavio se njegov rođak, knez-namjesnik Pavle. U prizemlju ove zgrade nalazi se veliki svečani hol i niz salona opremljenih u stilu Luja XV. i Luja XVI. sa venecijanskim lusterima. Tu je i dvorska biblioteka koja je imala oko

JURIŠIĆ STIPANČEVIĆ / TORMAŠ MARKOVIĆ 253

306

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

35.000 knjiga i svečana trpezarija namještena u stilu chippendale. U sklopu Dvora, na južnoj strani, nalazi se obiteljska crkva, koja je povezana sa zgradom. Hram je posvećen Sv. Andriji Prvozvanom – krsnoj slavi obitelji Karađorđević.

Slika 5. Knjižničari DKSBS u knjižnici Kraljevskog dvora na Dedinju

S obzirom da Karađorđevići i danas tamo žive, razgled je bio isključivo uz ovlaštenoga vodiča i pod pratnjom. Tijekom obilaska vidjeli smo i originalno djelo Ivana Meštrovića „Povijest Hrvata“, čija se kopija nalazi ispred HAZU-a. Nakon obilaska kompleksa, nastavili smo vožnju kroz rezidencijalnu četvrt u kojoj je smješteno mnoštvo stranih veleposlanstava te stigli do Muzeja istorije narodâ Jugoslavije, u sklopu kojega se nalaze Kuća cveća, Stari muzej i Muzej 25. Maj. Nakon obilaska muzeja, odlučili smo potražiti okrjepu u samoj duši Beograda dugačkoj 400 metara – Skadarliji. Najpopularnija bomeska četvrt odupire se novim vremenima zadržavajući svoju autetičnost i velikodušno nudeći turistima svoju živopisnost u bilo koje doba dana. Restoran Dva Jelena pružio nam je iskustvo beogradske boemske atmosfere pogostivši nas specijalitetima tradicionalne domaće kuhinje, ugodnim ambijentom te starogradskom glazbom.

JURIŠIĆ STIPANČEVIĆ / TORMAŠ MARKOVIĆ 254

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

306

Slika 6. Skadarlija

Nakon ručka, bilo je vrijeme za posljednju veliku šetnju našega obilaska. Zaputili smo se prema Kalemegdanu, najljepšemu i najvećem beogradskom parku koji je istovremeno i najznačajniji kulturno-povijesni kompleks u kojemu dominira Beogradska tvrđava iznad ušća Save u Dunav. U društvu vodiča, obišli smo najvažnije znamenitosti Spomenik „Pobednik“, Crkvu Ružicu, Sahat kulu i Zindan kapiju. Uživajući u panoramskome pogledu na spoj dviju rijeka, završili smo obilazak Beograda. Sa svojom jedinstvenom atmosferom koju zaista treba doživjeti te ljepotama i skrivenim predjelima koje krije, Beograd je zaista neponovljiv i originalan grad. Zadovoljni i umorni, uputili smo se prema našem Osijeku, ponijevši sa sobom nova iskustva i lijepa sjećanja.

JURIŠIĆ STIPANČEVIĆ / TORMAŠ MARKOVIĆ 255

OCJENE I PRIKAZI

DJEČJA KNJIŽNICA I NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA : 6. OKRUGLI STOL O ZAVIČAJNOSTI U KNJIGAMA ZA DJECU I MLADE / UREDILE GROZDANA RIBIČIĆ I VESNA MIHANOVIĆ. SPLIT: GRADSKA KNJIŽNICA MARKA MARULIĆA, 2016.

Broj bibliografske jedinice

Dino Radmilović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek rdino@gskos.hr

307

Gradska knjižnica Marka Marulića Split organizirala je 6. okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade, a odabrana tema jest Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština. Šesti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade „Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština“, koji se tradicionalno organizira u svibnju, na interdisciplinarni se način bavi odabranim temama. Okrugli stol bio je namijenjen knjižničarima, školskim stručnim suradnicima, muzejskim radnicima, znanstvenicima, kao i svima onima koji se bave tematikom odgoja i obrazovanja djece i mladih. Zbornik radova podijeljen je u dva dijela. Prvi dio tematizira nematerijalnu kulturnu baštinu općenito, njezino očuvanje te prezentaciju u svrhu podizanja svijesti o važnosti očuvanja vlastita nacionalnog identiteta, kao i sve probleme vezane uz realizaciju tih ciljeva, kao i primjere dobre prakse u radu s djecom i mladima. Na šestome okruglom stolu sudjelovala su brojna djeca, kako scenskim i literarnim nastupima, tako i u ulozi izlagača i predstavljača programa i projekata svojih udruga i škola. Neki od primjera dobre prakse iz prvoga dijela predstavljaju isticanje važnosti uloge knjižnica i novih medija kroz primjer Međunarodne dječje digitalne knjižnice i hrvatskoga doprinosa u njoj te njezine dobre i loše strane, isticanje muzeja kao važne partnerske baštinske ustanove i osvješćivanja važnosti njihovih publikacija za djecu i mlade u obrazovne i odgojne svrhe. Predstavljene su dvije splitske udruge (Udruga Marko Uvodić Splićanin i Ekološko društvo Picigin Bačvice) te ukazale na činjenicu da upravo zalaganjem civilnoga sektora mnoge udruge postaju nositeljima zaštite nematerijalne kulturne baštine, u ovom slučaju splitske čakavštine i igre loptom picigin. U dodatku prvoga dijela uvršetni su svi sažetci i osvrti, kao i drugi prilozi sudionika skupa koji do trenutka izlaženja zbornika nisu dostavili stručne radove.

RADMILOVIĆ 259

307

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

Drugi dio zbornika odnosi se na prigodno obilježavanje 60. obljetnice osnivanja i djelovanja splitskih dječjih knjižnica koje su tijekom minulih šest desetljeća svojim radom ostavile neizbrisiv trag u kulturi grada Splita te se na malome okruglom stolu razmjenjuju mišljenja i teme o tome mogu li se prakse u radu dječjih knjižnica vrednovati kao nematerijalna baština koja traži zaštitu. Predstavljena je „Digitalizirana baština za djecu i mlade – od praksi europskih i svjetskih knjižnica do prakse GKMM-a Split“, „Nematerijalna kulturna baština – programi i radionice Odjela za djecu i mlade Središnje knjižnice GKMMa.“ i slične teme koje se tiču splitskih dječjih knjižnica.

Slika 1. Naslovnica Zbornika radova 6. Okruglog stola o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade

U sklopu maloga okruglog stola, raspravljalo se o praksi u radu dječijih knjižnica, odnosno o tome, može li se praksa vrednovati kao nematerijalna kulturna baština koja traži „zaštitu“ i to kroz dvije teme: „Živa riječ u knjižnici – njegovanje usmenosti u kontekstu pismene kulture i novih informacijskih tehnologija“ te „Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština“. Kraj zbornikna donosi razne priloge i zaključke koji su doneseni tijekom održavanja 6. okruglog stola o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade.

RADMILOVIĆ 260

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

307

Unutar obljetničkoga dijela zbornika nalaze se djela i radovi knjižničara GKMM-a u Splitu koji pridonose temi skupa. Na taj se način još jednom istaknula uloga djelatnika i dječjih knjižničara koji marljivo i često samozatajno uvelike pridonose izgradnji imidža knjižnice i čine je prepoznatljivom široj javnosti, te sveukupnom poboljšanju kulture grada. Na samome kraju zbornika nalaze se prilozi s programom skupa, idejna i vizualna rješenja šestoga okruglog stola, kojima se nastoji promovirati mlade ljude i njihovu kreativnost, kao i zaključci. Poseban prilog na kraju zbornika posvećen je popisu hrvatske nematerijalne baštine koje se nalaze na stranicama ministarstva kulture RH.

RADMILOVIĆ 261

OSOBNE VIJESTI

NAPREDOVANJA U STRUCI

Broj bibliografske jedinice

Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr

308

U 2017. godini u više zvanje – viši knjižničar – napredovali su sljedeći članovi Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema:

Mirna Šušak Lukačević ~ Ivana Šuvak Pirić ~ Srđan Lukačević

Iskrene čestitke kolegicama i kolegi!

KRPELJEVIĆ 265

IN MEMORIAM KATA IVIĆ

Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr

Broj bibliografske jedinice

309

Početkom godine, u siječnju, napustila nas je, iznenada i prerano, prof. dr. sc. Kata Ivić, dugogodišnja članica Društva. Rođena je 19. lipnja 1947. godine u Kešincima. Osnovnu je školu završila 1962. godine u Semeljcima, a iste godine upisala se u srednju ekonomsku školu. Školovanje nastavlja 1966. godine na Ekonomskome fakultetu u Osijeku, gdje je i diplomirala 1970. godine. Svoju profesionalnu karijeru započela je u „Poljotehnici“, Osijek, najprije kao pripravnica, a zatim u odjelu plana i analize. Od 1. veljače 1973. godine zaposlena je na Ekonomskome fakultetu u Osijeku, na radnome mjestu voditeljice knjižnice. Na Ekonomskome fakultetu u Osijeku završila je i poslijediplomski studij: „Marketing u privrednoj organizaciji“ te 1981. godine magistrirala. Na istome fakultetu 1994. stječe zvanje doktorice znanosti radom na temu: „Izvori i analiza informacija u strategijskom planiranju i odlučivanju u poduzeću“. Tijekom svoga radu u knjižnici, Kata Ivić dala je značajan doprinos na području znanstvene i tehnološke informacije, njezina korištenja i primjene, informacijskoga menadžmenta, propedeutike i knjižničarstva. Uz rad u knjižnici, kolegica Ivić vrlo aktivno sudjeluje u radu na projektima te stručnim i znanstvenim skupovima, a objavila je i niz zapaženih radova (knjige, udžbenici, priručnici, članci u stručnim i znanstvenim časopisima). Bila je sudionicom mnogobrojnih stručnih i znanstvenih skupova na kojima je imala zapažena izlaganja. Na Katedri za knjižničarstvo Pedagoškoga fakulteta u Osijeku predavala je predmet „Znanost o informaciji i komunikaciji“. Kao vanjski suradnik uključila se u rad novoosnovanoga Odjela za kulturologiju.

KRPELJEVIĆ 266

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2017)

309

Članica je HKD-a i Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 1973. godine u kojima je niz godina obnašala različite funkcije (predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje, potpredsjednica HKD-a, članica Upravnoga odbora DKSB, članica Komisije za visokoškolske knjižnice, članica Sveučilišnoga odbora za knjižnice). Tijekom rada u Društvu knjižničara Slavonije i Baranje uspješno je organizirala niz stručnih skupova te pridonijela promicanju knjižničarske struke. U vrijeme je njezina predsjedanja, 1994. godine, DKSBS organiziralo vrlo uspješnu Skupštinu HKD-a u Bizovcu.

Slika 1. Kata Ivić

Tijekom 2001. godine promaknuta je u zvanje višega knjižničara, a 2002. dodijeljeno joj je najviše knjižničarsko priznanje „Kukuljevićeva povelja“. U knjižničarsku savjetnicu promovirana je 2011. godine, a iste godine imenovana je članicom Hrvatskoga knjižničnog vijeća u kojemu ostaje do isteka mandata 2013. godine. U mirovinu odlazi 30. rujna 2012. Pokopana je u rodnim Kešincima, 16. siječnja 2017. godine.

KRPELJEVIĆ 267

sadržaj

1. i 2. OKRUGLI STOL “ZAVIČAJNI FONDOVI I ZBIRKE U KNJIŽNICAMA PANONSKOG PROSTORA” Bošnjaković, Renata

Muzejska knjižnica i zavičajna baština

9-18

Ivanković, Bernadica

Dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi kao najvažnija književna manifestacija Hrvata u Vojvodini

19-34

Knežević Križić, Ivana Vinaj, Marijana Tominac, Domagoj

Projekt digitalizacije zavičajne zbirke Essekiana

35-50

Krpan Smiljanec, Marina

Lokalna povijest – temelj izgradnje zavičajne zbirke

51-66

Petek, Dubravka

Zagrabiensia – Zavičajna zbirka Gradske knjižnice u Zagrebu

67-82

ČLANCI

Knežević Cerovski, Ana

Korak prema semantičkome webu : mogućnost strukturiranja podataka u preglednim zapisima NSK normativne baze imena

87-102

Katić, Miroslav

Poslovno knjižničarstvo u hrvatskoj : budućnost ili utopija?

103-116

Lebinac, Silvio

Skriveno blago Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : Hrvatski svjetozor, prve hrvatske informativne novine

117-138

Turk, Ivana

Informacijski horizonti kao metoda istraživanja informacijskoga ponašanja

139-154

Čanić, Dubravka

Multimedijski digitalni udžbenik

155-174

Bugarski, Marija

STEM i LEGO kocke u knjižnici

175-190

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA Kiš, Kristina

Knjižnica Filozofskog fakulteta u Osijeku

195-201

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA

Radoš, Marta

Stručno usavršavanje za knjižničare putem Erasmus+ programa: primjer usavršavanja u sveučilišnoj knjižnici Northumbria sveučilišta u Newcastle, UK

205-213

Vujnovac, Elizabeta

Erasmus posjet knjižnici osnovne škole „Katolska Skolan av Notre Dame“ u Göteborgu

214-218

VIJESTI IZ KNJIŽNICA Lukačević, Srđan

Noć knjige 2017. “Hrana i kultura”

223-227

Miškić, Jelena

70 godina postojanja i rada Gradske knjižnice Vukovar

228-231

Djeke, Željka

5 godina čitateljskog kluba Book zone

232-234

Vranješević, Vladimir

Bibliobus Vukovarsko-srijemske županije na 13. Okruglom stolu pokretnih knjižnica Republike Hrvatske i 7. Festivalu hrvatskih bibliobusa u Puli

235-237

Vinčak, Ružica

Knjižnica koja fura svoj film

238-241

Marjanović, Katarina

2. GISKO tjedan Harryja Pottera

242-246

Zlatić, Stjepan

2. STAR WARS Tjedan uGradskoj i sveučilšnoj knjižnici Osijek

247-249

Jurišić Stipančević, Ivana Tormaš Marković, Tena

Stručno putovanje u Beograd 27. – 28.10.2017.

250-255

OCJENE I PRIKAZI

Radmilović, Dino

Dječja knjižnica i nematerijalna kulturna baština : 6. Okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade / uredile Grozdana Ribičić i Vesna Mihanović. Split: gradska knjižnica Marka Marulića, 2016.

259-261

OSOBNE VIJESTI

Krpeljević, Ljiljana

Napredovanja u struci

265

Krpeljević, Ljiljana

In Memoriam Kata Ivić

266-267

IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308

ZA IZDAVAČA Marija Čačić / Centar za kulturu Čepin

UREDNIŠTVO Tihomir Dunđerović / Osnovna šola Bilje Ljiljana Krpeljević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Srđan Lukačević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Svjetlana Mokriš / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Iva Pezer / Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Silvija Šokić / Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice Ivana Turk / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Marina Vinaj / Muzej Slavonije Osijek

IZRADA KAZALA / KLASIFIKACIJA RADOVA Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

JEZIČNO UREDIO Siniša Petković / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

GLAVNA UREDNICA / PRIPREMA Merien Hadrović / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek