Spomenica Društva knjižničara Slavonije i Baranje 1975. - 2005.

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

SPOMENICA DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE 1975.-2005.

Osijek, 2009.

1. UVODNE RIJEČI - Marina Vinaj, Andrea Božić, Emilija Pezer 2. ZAPISI 0 PROŠLOSTI DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE - Ljuba Radman 2.1 Povjereništvo / Podružnica Društva bibliotekara Hrvatske Osijek (1951.-1975.)

2.2 Ogranak Vukovar / Podružnica Vinkovci - Vukovar (1973.-1975.)

3.

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE (1975.-2005.) - Ljuba Radman 3.1 Osnivanje Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3.2 Pregled rada Društva - Skupštine Društva - Plenumi / Izvanredne skupštine Društva - Predsjednici Društva - Članovi Upravnog i Nadzornog odbora Društva - Seminari, savjetovanja, okrugli stolovi, predavanja, predstavljanje knjiga i izložbe u organizaciji Društva - Međunarodna suradnja - Stručna putovanja

013

027

4.

STRUČNE PUBLIKACIJE DRUŠTVA - Dragutin Katalenac

5.

STUDIJ KNJIŽNIČARSTVA - Vera Eri

6.

RATNA STRADANJA KNJIŽNICA SLAVONIJE I BARANJE - Dragutin Katalenac

7.

SJEĆANJA - 8. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje u Vukovaru 23. travnja 1991. - Vera Eri

077 003 101 111

8.

DOPRINOS MARIJE MALBAŠE ISTRAŽIVANJU KULTURNE POVIJESTI OSIJEKA I SLAVONIJE - Vera Eri

115

9.

NAPREDOVANJA U STRUCI - Ljuba Radman 9.1 Magistarski radovi i disertacije 9.2 Promaknuća u struci (viši knjižničar, knjižničarski savjetnik; stručni suradnikmentor, stručni suradnik-savjetnik)

133

10. NAGRADE I ODLIKOVANJA - Ljuba Radman 11. POPIS ČLANOVA DRUŠTVA - Ljiljana Krpeljević 12. BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH STRUČNIH RADOVA ČLANOVA DRUŠTVA OD 1953. DO 2005. GODINE - Ljuba Radman

139 140 157

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

Urednica: Mr. sc. Marina Vinaj

Uredništvo: Mr. sc. Ljuba Radman Mr. sc. Vera Eri Andrea Božić Dragutin Katalenac Ljiljana Krpeljević Emilija Pezer Mr. sc. Marina Vinaj

Lektura i korektura: Mr. sc. Ljuba Radman Ivana Knežević

Fotografije:

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 120807055

Arhiva Društva

ISBN 978-953-98056-0-7

Dizajn: Zvonimir Bonjaj

Fotografija (omot): Zvonimir Bonjaj

Priprema: 3D dizajn studio

Tisak: Grafika

Naklada: 300 primjeraka

Marina Vinaj > Andrea Božić > Emilija Pezer >

Mr. sc. Marina Vinaj, urednica >

Poštovani čitatelji!

Predanost struci vremenom uistinu preoblikuje naše živote, postajući spona s obitelji... obitelj sama.

Tri desetljeća zajedništva iznjedrila su ovu Spomenicu koja je, dragi čitatelji, više od spomena na negdašnje djelovanje Društva knjižničara Slavonije i Baranje, uspjehe, skupštine, druženja, nagrade,... Ovo je priča o ljudima, na žalost mnogih od njih više nema, o ljudima koji su stvorili i još uvijek stvaraju začudnu vezu ljudi i knjiga, svih njezinih pojavnosti, ne posustajući pred izazovima novih medija. Ovo je priča namijenjena, prije svega, budućim knjižničarima, informatolozima, čitačima i zaljubljenicima u pero.

Plodovi rada, u ne uvijek sklonim vremenima, pred vama su, valja ih iščitati i istim marom i ljubavlju stvarati novu spomenicu.

Veliko hvala profesorici Ljubi Radman na iznimnom trudu i našoj dragoj kolegici Silvi Pavlinić koja, na žalost, nije dočekala Spomenicu, ali je potaknula njezino objavljivanje.

Andrea Božić, predsjednica DKSiB >

Poštovane kolegice i kolege, dragi čitatelji ove naše Spomenice,

Vjerujem da je među Vama dosta onih koji su primivši u ruke ovu knjigu rekli „Konačno!". 1 s razlogom. Planirana godina izlaska Spomenice prvobitno je bila 2005. godina, a ugledala je svjetlo dana tek ove, 2009. godine i to iz mnogih razloga, koliko opravdanih toliko i neopravdanih.

Rad na Spomenici započela je naša draga Silva Pavlinić, no bolest je bila brža od nje i jednostavno nije uspjela završiti, a poznavajući Silvu, svi znamo da ona nije dozvolja­ vala poluproizvode. Njen dio preuzela je prof. Ljuba Radman i napravila lavovski posao uz onaj segment koji je ranije preuzela na sebe. Najveći problem bio je natjerati autore pojedinih poglavlja da dovrše svoje tekstove kako bi mogli sklopiti sve u jednu skladnu cjelinu, a taj dio odradila je mr. sc. Marina Vinaj, uz mr. sc.

Radman. Uz mnogo povuci-potegni, gutanja arhivske prašine, provjeravanja dostav­ ljenih podataka, traženja dodatnih izvora za popunjavanje praznina, uredništvo je napravilo ogroman posao. Ljiljana Krpeljević kao dugogodišnja tajnica i dobar poznavatelj arhive Društva, Ljubica Radman sa svojim ogromnim poslom prikup­ ljanja podataka i stvaranjem bibliografije, predmetnog i abecednog kazala, i Marina Vinaj kao glavna urednica zaslužuju sve pohvale za odrađeni posao. Da, kasnimo s izlaženjem, ali pred vas čitatelje izlazimo sa Spomenicom koja obuhvaća cjelokupno djelovanje Društva od njegova osnutka do 2005. godine zajedno s bibliografijom svih stručnih knjižničarskih radova svih članova Društva. Čitatelju želim ugodno čitanje i upoznavanje s poviješću Društva, a uredništvu i autorima hvala na uloženom trudu.

Emilija Pezer, predsjednica DKSiB 2002.-2006. >

Regionalno Društvo knjižničara Slavonije i Baranje osnovano je 21. svibnja 1975. godine u Osijeku, a 30. obljetnicu postojanja i plodonosnog rada svečano je obilježilo 16. prosinca 2005. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek. Tada je i dogovo­ reno objavljivanje ove spomenice.

Postavljena izložba „Naših 30 godina" pokazala je koliko se vrijedno radilo u Društvu, knjižnicama i knjižničarstvu ovoga područja. Za izložbu i za ovu spomenicu kao izvor podataka poslužila je arhiva DKSiB-a, časopis Knjižničarstvo - glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje, velikim dijelom Spomenica Hrvatskoga knjižničarskog društva 1940.-2000., nezamjenjiv izvor podataka, časopis Vjesnik bibliotekara Hrvatske, NovostiHKD-a i dr.

Društvo knjižničara Slavonije i Baranje strukovna je regionalna udruga koja okuplja knjižničare iz svih vrsta knjižnica četiri županije: Osječko-baranjske, Vukovarskosrijemske, Požeško-slavonske i djelomice Virovitičko-podravske. Član je Hrvat­ skoga knjižničarskog društva Republike Hrvatske, u čijem je okrilju i nastajalo.

Prvobitno je u Osijeku bilo osnovano Povjereništvo HKD-a, početkom svibnja 1951. godine, a prva je povjerenica bila Marija Malbaša. Profesorica Malbaša rođena je u Osijeku i cijeli je svoj život promicala hrvatsku i zavičajnu povijest, knjižničarstvo, umjetnost i kulturu. Objavila je brojne stručne radove, a najznačajnija njena djela su Povijest tiskarstva u Slavoniji i Osječka bibliografija. Bila je i jedna od utemeljiteljica ovoga Društva i najaktivnijih članova. Društvo je ustanovilo nagradu koja nosi njezino ime - Povelja „Marija Malbaša", na 14. redovnoj skupštini 16. lipnja 2004. godine u Orahovici, a dodjeljivat će se najzaslužnijim knjižničarima ovoga područja, i prvi će puta biti uručena na 15. redovitoj izbornoj skupštini, 9. lipnja 2006. godine u Đakovu, mr. sc. Veri Eri i gospođi Nadi Bojanić.

Na području današnjega djelovanja Društva bio je osnovan 1971. godine i Ogranak Vukovar, a 18. svibnja 1973. godine predloženo je da taj Ogranak preraste u Podruž­ nicu sa sjedištem u Vinkovcima.

No, do osnivanja regionalnog Društva knjižničara Slavonije i Baranje u Osijeku dolazi reorganiziranjem Hrvatskoga knjižničarskog društva, već navedene 1975. godine, a prva je predsjednica bila gospođa Nada Bojanić iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Društvo ima i svoja glasila, prvo, Informacije, pokrenuto je 1987. godine i izlazilo je do 1991. godine te je objavljeno sedam brojeva. Tada je predsjednica bila mr. sc. Vera Eri. Časopis Knjižničarstvo pokrenut je 1997. godine, za vrijeme predsjednice mr. sc.

Ljubice Radman, a prvi je glavni urednik bio Dragutin Katalenac, do skupštine 2002.

godine, a od tada je glavna urednica Silva Pavlinić.

U pokretanju otvaranja studija knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, koji je počeo raditi u akademskoj godini 1998./1999., sudjelovalo je i Društvo.

Predsjednica Katedre za knjižničarstvo i viši predavač na studiju bila je mr. se. Vera Eri koja je osobno mnogo doprinijela da dođe do osnivanja ovog studija.

Tradicionalno je dobra suradnja DKSiB-a s Mađarskim knjižničarskim društvom Ogrankom za Pečuh i Baranju. Upravo je 16. prosinca 2005. godine u Osijeku potpi­ san Sporazum o suradnji. Poslije pročitanog teksta ovog Sporazuma (na hrvatskom i mađarskom jeziku), stranke su ga prihvatile i aktualni predsjednici, Emilija Pezer i Boda Miklós, vlastoručno su ga potpisali. No, dr. Román Lászlóne, umirovljena ravnateljica Županijske knjižnice Csorba Gyózó u Pečuhu, podsjetila je na dugogo­ dišnje prijateljske odnose i suradnju članova ovih društava. Članovi DKSiB-a vole putovati i nose nezaboravne uspomene s putovanja u Austriju, Češku, Italiju, Mađarsku, Njemačku... koja je uvijek organizirala kolegica Silva Pavlinić iz GlSKO-a i svi smo joj zahvalni na tome. I naravno, posebno zahvaljujemo GISKO-u, našoj krovnoj instituciji i domaćinu svih ovih godina.

Naime, smjernice za rad u sadašnjosti i budućnosti čini potencijal članova ovoga Društva koji su spremni usuglašavati stručne i kreativne ideje, prijedloge, želje, viđenja i mogućnosti svih. DKSiB je sastavnica HKD-a i zajednički promotor razvoja struke. Ideje, entuzijazam, zanos i ushit mladih kolegica i kolega treba oplemeniti iskustvom i mudrošću godina jer s ovoga područja potječu, sada već možemo tako reći, i povijesno poznati knjižnični stručnjaci, ali i danas djelatno poznati kao što su: dr. sc. Elza Kučera (Vinkovci, 1883. - Zagreb, 1972.); Višnja Vuković (Osijek, 1908. Zagreb, 1986.); Marija Malbaša (Osijek, 1909. - Zagreb, 1995.); dr. sc. Tomislav Jakić (Požega, 1913. - Zagreb, 1998.); dr. sc. Zlatko Gašparović (Vukovar, 1913. - Zagreb, 1995.); dr. sc. Tatjana Blažeković, rođena Hanžeković u Osijeku 1918. godine; dr. sc.

Pavle Blažek (Kruševica, 1930. - Osijek, 1988.); Katica Tadić, rođena 1936. godine u Osijeku; mr. sc. Ljubica Radman, rođena 1937. godine u Vininama; mr. sc. Vera Eri, rođena 1940. godine u Drenovcima; Silva Pavlinić (Osijek, 1946. - Osijek, 2006.); dr. sc. Tatjana Aparacjelušić, rođena 1948. godine u Osijeku i dr.

Raduje me što će u ovoj Spomenici biti prikazan cjelokupan dosadašnji rad DKSiB-a, zaslužni članovi, dobitnici Kukuljevićeve povelje i nagrade Eva Verona, kao i unapre­ đivanje knjižničarstva na ovom području kroz rad i razvoj knjižnica.

Zahvaljujem svim suradnicima koji su svojim marom i trudom doprinijeli da dođe do objavljivanja ove Spomenice koja objedinjuje povijest i rad DKSiB-a na jednom mjestu što do sada nismo imali.

ZAPISI 0 PHDÅ LDSIl

â– Reg Pahrzeuce-

I*

ZAPISI 0 PROŠLOSTI DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

Društvo knjižničara Slavonije i Baranje osnovano je 1975. godine i 2005. obilježilo je 30. obljetnicu svog rada. Međutim, oblici organiziranog djelovanja knjižničara na našem području javljaju se mnogo ranije, točnije 1951. godine, kada je osnovano Povjereništvo Hrvatskoga bibliotekarskog društva - Osijek, koje je 1967. preraslo u Podružnicu, okosnicu na kojoj je 1975. utemeljeno Društvo. Stoga, iako je Spomenica posvećena 30. godišnjici rada Društva (1975.-2005.), u ovom povijesnom pregledu prikazat će se se i razdoblje od 1951. do 1975. godine, tim više što i neka druga regionalna društva računaju početke svog rada od godine osnivanja povjereništava.

2.1. POVJERENIŠTVO/PODRUŽNICA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA HRVATSKE - OSljEK (1951.-1967.;

1967.-197TT1BBBHMBSHOHB

Društvo bibliotekara Hrvatske, nakon obnove svog rada 1948. godine, imenovalo je u većim mjestima povjerenike čija je zadaća bila okupljati članove. "Bio je to prvi korak u pravcu stvaranja povjereništava."1 godine 1949. osnivaju se povjereništva u Zadru, Rijeci, Varaž­ dinu, Dubrovniku, 1950. u Splitu, u svibnju 1951. u Osijeku, a zatim i u drugim većim mjestima... (1971. godine u Vukovaru). Povjereništva s većim brojem članova (više od 10) postupno su prerastala u podružnice: 1954. godine u Rijeci i Zadru, 1957. u Splitu..., [1967. u Osijeku]..., 1973. u Vukovaru (Podružnica Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok).2 "Na 2. skupštini Hrvatskoga bibliotekarskog društva [ispravno: Društva bibliotekara Hrvatske], održanoj 10. prosinca 1950., stavlja se u zadatak Glavnom odboru [Upravnom odboru] da osnuje barem jedno povjereništvo za sjeveroistočni dio Hrvatske."3 29. III. 1951. godine Matko Rojnić, predsjednik Društva bibliotekara Hrvatske, uputio je dopis prof. Mariji [Miri !] Malbaši u kojem se navode kratki podaci o Društvu (osnovano koncem 1948. godine sa zadaćom unapređivanja bibliotekarske struke i stručnog uzdizanja svojih članova) sa sjedištem u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i povjereništvima u Rijeci (Naučna knjižnica), Zadru (Naučna knjižnica), Splitu (Gradska knjižnica), Dubrovniku (Naučna knjižnica) i Varaždinu (Gradska knjižnica). "Navedena povjereništva povezuju organizaciono članove sjevernog, zapadnog i južnog dijela naše Republike. Samo je dosad istočna Hrvatska ostala izvan organizacione mreže našeg Društva, što nije u skladu ni sa zadacima društvene djelatnosti, a ni s interesima bibliotekarstva u tom području.

Osijek je središte kulturnog života istočne Hrvatske, on ima veći broj knjižnica, koje imaju vršiti važne funkcije u svrhe naučnog rada, odnosno narodnog prosvjećivanja. S obzirom da kod vas postoje tri knjižnice većeg značaja (Knjižnica Muzeja Slavonije, Gradska knjižnica i knjižnica Mjesnog sindikalnog vijeća), pretpostavljamo da već sam grad Osijek ima više knjižničara koji bi mogli pristupiti našem društvu.

1 2 3

Iz rada regionalnih društava. Uvod. // Hrvatsko knjižničarsko društvo: 14. III. 1940.-14. III. 2000: spomenica. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 59.

Osnivanje regionalnih društava Hrvatskoga knjižničarskog društva.//Isto, str. 175.

Pavlinić, Silva. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje. // Isto, str. 64.

Uvjereni smo da ćete poduzeti na svom području jednu širu akciju u svrhu prikupljanja članova iz istočne Hrvatske. Knjižnica Muzeja Slavonije, kao najznačajnija biblioteka ovog dijela naše Republike, igrat će i u pogledu promicanja interesa naše bibliotekarske organiza­ cije onu ulogu koja odgovara ostalim njezinim zadacima.

Smatramo pak da ćete se rado odazvati ovom pozivu i prihvatiti dužnost povjerenika Društva bibliotekara Hrvatske za vaše područje.

Za pristup novih članova u Društvo, molimo da nam pošaljete ispunjene pristupnice prema priloženom obrascu."4 14. IV. 1951. godine prof. Marija Malbaša u svom dopisu Društvu bibliotekara Hrvatske navodi da je poslala pristupnicu "za sebe i dvije drugarice iz Gradske biblioteke dok je Vjera Stack, bibliotekarica Knjižnice Mjesnog sindikalnog vijeća, ruska državljanka, koja 1. V. [1951.] napušta našu zemlju pa se zbog toga neće začlaniti, ali će novog bibliotekara, čim bude postavljen, pozvati da se začlani." Na kraju izjavljuje: "vrlo rado prihvaćam dužnost povjerenika Društva i nastojat ću da doista promičem interese naše bibliotekarske organizacije."5 6. V. 1951. godine održana je Glavna godišnja skupština Društva bibliotekara Hrvatske, kada je po svoj prilici potvrđeno osnivanje Povjereništva Osijek, što se može zaključiti iz dopisa broj 116/1951. od 16. V. 1951. godine, koji je tajnica Društva Eva Verona uputila "Povjereništvu Društva bibliotekara Hrvatske Osijek, na ruke povjerenika drugarice prof.

Marije Malbaše".6 U dopisu se prikazuje djelatnost Društva u posljednja dva mjeseca, a u 4. stavku navodi se: "Društvo je za istočni dio naše Republike osnovalo svoju podružnicu [ispravno povjereništvo, što se vidi iz zaglavlja dopisa] u Osijeku. Povjerenik je drugarica Marija Malbaša, bibliotekar, Osijek, Knjižnica Muzeja Slavonije." Da je Povjereništvo osnovano u svibnju 1951. godine, potvrđuje i Lidija Abramović u "Pregledu rada Društva bibliotekara Hrvatske: u godinama 1951.-1954. [Izvaci iz zapisnika i izvještaja glavnih godišnjih skupština]" u kojem se u 2. stavku navodi: "U Osijeku je osnovano novo povjereništvo u svibnju 1951."7 To navodi i Matko Rojnić u svom članku 0 desetoj godišnjici Društva bibliotekara Hrvatske. "U 1950. godini nastala su povjereništva u Varaždinu, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku; 1951. godine povjereništvo je osnovano u Osijeku..."8 Iako je bilo zamišljeno da Povjereništvo obuhvati sve knjižničare iz istočnog dijela Hrvatske, iz izvještaja o radu Povjereništva Osijek vidi se da je ono okupljalo samo knjižničare iz Osijeka.

Povjereništvo Društva bibliotekara Hrvatske - Osijek djelovalo je od svibnja 1951. do travnja 1967. godine. Broj članova rastao je s povećavanjem broja knjižnica, odnosno knjižničara. Od prva tri člana (uz prof. Mariju Malbašu i dvije knjižničarke iz Gradske knjižnice - Danica Krulj i Alica Kovačević], koliko ih je bilo u vrijeme osnivanja Povjereništva u svibnju 1951. godine, njihov broj narastao je na 19 u 1967. godini. Do većeg povećanja broja članova dolazi osnivanjem visokoškolskih ustanova u Osijeku od 1960. godine pa nadalje, koje su sve od početka imale knjižnice sa stalno zaposlenim barem jednim knjižničarem (1951.- 3; 1958.-

4 5 6 7 8

Dopis Matka Rojnića broj 37/1951. od 29. III. 1951. nalazi se u arhivi Društva Dopis Marije Malbaše nalazi se u arhivi Društva Dopis se nalazi u arhivi Društva Vjesnik bibliotekara Hrvatske 3,1/4 (1954), str. 148.

Isto 5,1/4 (1958/59), str. 5.

D| Kl

| sl

6; 1961.- 9; 1962.-10; 1963.-15; 1967.-19).’

Prof. Marija Malbaša bila je povjerenica od osnutka Povjereništva 1951. do njegovog preras­ tanja u Podružnicu 1967. godine i u tom razdoblju sama obavljala i tajničke i blagajničke poslove i redovito o njegovom radu izvješćivala Društvo bibliotekara Hrvatske.

Povjereništvo je radilo na sastancima, koji su se održavali 3-4 puta godišnje u Gradskoj knjiž­ nici ili Muzeju Slavonije. Na njima je povjerenica prof. Marija Malbaša upoznavala članove s dopisima DBH, razmjenjivale su se informacije o radu u knjižnicama, savjetovanjima i seminarima, tečajevima i stručnoj praksi u Sveučilišnoj knjižnici te godišnjim skupštinama DBH na kojima su prisustvovali pojedini članovi, aktivnostima kojima se obilježavao Mjesec knjige i važnije obljetnice itd. Na godišnjim sastancima podnosili su se izvještaji o radu u proteklom jednogodišnjem razdoblju, koji su se potom dostavljali DBH. Sačuvani izvještaji o radu prilično su šturi, osobito prvih godina, kada su se uglavnom više navodile aktivnosti Gradske knjižnice nego same Podružnice. Navodimo neke od aktivnosti prema izvještajima o radu Povjereništva sačuvanim u arhivi Društva ili sažecima izvještaja objavljenim u Vjesniku bibliotekara u sklopu skupštinskih izvještaja DBH: Tijekom [1959.] godine održana su tri sastanka. "Na prvom je drugarica Puljiz referirala o knjižničarskom tečaju kojemu je prisustvovala, na drugom su H. Jurašek i M. Malbaša referirale o savjetovanju održanom u Zagrebu, a treći sastanak je bio glavni godišnji".9 10 U Mjesecu knjige priređen je sajam knjiga (1960. godine), izložba "Žena u književnosti" povodom Dana žena i seminar za 24 knjižničara općinskih i sindikalnih knjižnica u trajanju od 6 dana (ožujak 1961.).11 U "Izvještaju o radu Društva bibliotekara Hrvatske od travnja 1961. do travnja 1962. podnesenog XIII. godišnjoj skupštini” 29. IV. 1962. godine navodi se da je u tom razdoblju Povjereništvo Osijek sa svojih 10 članova održalo dva sastanka: na prvom je podnesen izvještaj o XII. godišnjoj skupštini DBH, a drugi je održan povodom Mjeseca knjige i otvaranja odjela za društveno-političku literaturu u Gradskoj knjižnici. "Na godišnjem sastanku povjereništva zaključeno je da članovi zajednički obiđu nove biblioteke na fakul­ tetima i na visokim i višim školama u Osijeku kako bi radi bolje suradnje upoznali njihov način rada i sastav knjižnog fonda. Isto je tako zaključeno da se pri povjereništvu osnuje kartoteka s podacima o članovima i o bibliotekama."12 U "Izvještaju o radu Društva bibliotekara Hrvatske od travnja 1962. do travnja 1963. godine podnesenog XIV. godišnjoj skupštini Društva", navodi se da Povjereništvo u Osijeku ima 15 članova13, daje održalo 7 sastanaka na kojima su se članovima prenosile obavijesti Društva, referiralo o radu u pojedinim knjižnicama, raspravljalo o stručnim pitanjima. Članovi su upoznati sa sadržajima savjetovanja u Splitu i zaključcima XIII. skupštine Društva. Nada Heil podnijela je izvještaj o savjetovanju u Zagrebu u vezi s matičnom službom, Marija Malbaša o predavanju Branka Hanža o njegovom boravku u Torontu, a Ljubica Radman o svojoj stručnoj praksi u NSB. Nada Heil prikazala je članak o narodnim knjižnicama objavljen u Vjesniku bibliotekara nakon čega se povela rasprava o

9 Izvještaji oradu Povjereništva - arhiva Društva 10 Izvještaj o radu Povjereništva [1959.] - arhiva Društva 11 Izvještaj o radu Povjereništva u Osijeku [25. III. 1961.] - arhiva Društva; Hanž, Branko. Izvještaj o radu Društva bibliotekara Hrvatske u razdoblju od 30. IV. 1960.- 23. III. 1961.godine podnesen naXII.godišnjoj skupštini Društva.//VBH 7,1/2 (1961),str. 112.

12 VBH 8,1/2 (1962), str. 89.

13 Prema Izvještaju o radu Povjereništva Osijek za 1962./63. u Gradskoj knjižnici bilo je 10 članova, ostalih 5 (po jedan) u knjižnicama Muzeja Slavonije, Pedagoške akademije, Poljoprivredne visoke škole, Ekonomskog fakulteta i Instituta za poljoprivredu; u dopisu od 14. XII. 1963. o uplaćenoj članarini za II. poludodište 1963. navode se imena tih članova: Jurašek, Malbaša, Heil, Has, Radanović, Verkman, Tomić, Živanović, Nikolašević, Rešetar, Šćiran, Radman, Bogdanić, Mađarić, Barković - arhiva Društva

tome koji bi se oblici rada i koja iskustva magla primijeniti u Gradskoj knjižnici. Održala su se i dva predavanja s područja književnosti: prof. P. Blažek o književnom radu Miroslava Krleže i Lj. Radman o Johnu Steinbecku. Članovi su zajednički razgledali izložbu "Dva stoljeća izdavačke djelatnosti u Osijeku" koju je u Muzeju Slavonije priredila M. Malbaša. Na godišnjem sastanku zaključeno je da se poradi na tome kako bi se u Društvo učlanili još neki knjižničari ustanova.14 Podaci o Povjereništvu Osijeku Izvještaju na XVI. godišnjoj skupštini DBH vrlo su šturi i pomalo kritički intonirani "S obzirom na to da je broj članova donedavno bio malen, Povjereništvom u Osijeku rukovodila je jedna osoba, što je u ovom dvogodišnjem razdoblju bila velika prepreka za rad. Zbog toga ni rad oko sprovođenja ankete za publikaciju Pregled biblioteka u Hrvatskoj nije uspješno obavljen".15 Na godišnjem sastanku Povjereništva, održanog 21. IV. 1967. godine u Gradskoj knjižnici, prof. Marija Malbaša je, nakon podnesenog izvještaja o radu za proteklo razdoblje, zamolila članove da je oslobode dužnosti povjerenika, koju je obavljala od 1951. godine i koju više ne može obavljati zbog povećanog obima poslova. Predložila je da se formira organ upravljanja s predsjednikom, tajnikom i blagajnikom, a s obzirom da je broj članova znatno porastao (19), da se od Upravnog odbora Društva zatraži odobrenje da se povjereništvo organizira kao podružnica (uvjet - više od 10 članova). Prijedlog je jednoglasno prihvaćen. Za predsjed­ nicu je izabrana prof. Marija Nikolašević, bibliotekarka Visoke poljoprivredne škole, za tajnicu Slavica Rešetar, bibliotekarka Ekonomskog fakulteta, a za blagajnicu Nada Heil, knjižničarka Gradske knjižnice.16 Na sastanku od 23. X. 1968. za tajnicu je umjesto Slavice Rešetar izabrana Adela Stošić, knjižničarka Pedagoške akademije.

Za svoj dugogodišnji uspješan rad u Povjereništvu i bibliotekarskoj struci prof. Marija Malbaša je na proslavi 20 godišnjice rada Društva bibliotekara Hrvatske, 25. XI. 1968. godine, s još 14 istaknutih knjižničara nagrađena Kukuljevićevom poveljom, koja je tada dodijeljena prvi put. I nakon odlaska u mirovinu 1968. godine nastavila je s aktivnim radom u Podružnici, kasnije i Društvu, i intenzivnije se posvetila stručnom i znanstvenom radu rezultat kojeg su njezine knjige "Povijest tiskarstva u Slavoniji" (1978.) i "Osječka biblio­ grafija", 2 sv. (1981.; 1985.).

Podružnica Društva bibliotekara Hrvatske - Osijek djelovala je od 21. IV. 1967.17 do 21. V. 1975. godine. Rad se, kao i ranije, odvijao na sastancima, a svake druge godine održavale su se skupštine na kojima su se podnosili izvještaji o radu u proteklom razdoblju i birali predsjednik, tajnik i blagajnik Podružnice.

Prerastanjem povjereništva u podružnicu rad je živnuo, što se vidi iz "Izvještaja o radu Podružnice Društva bibliotekara Hrvatske u Osijeku za razdoblje 22. IV. 1967.-10. IV. 1969." broj članova se povećao na 22 (12 Gradska knjižnica, 5 visoke i više škole, 3 srednje škole, 2 člana u mirovini), održano je 6 sastanaka na kojima su se razmatrali stručni problemi (populariziranje knjige, katalogizacija i dr.), informiralo o seminarima i tečajevima te praktičnom radu u Sveučilišnoj knjižnici, držala predavanja o radu s korisnicima (Anica

14 VBH9,1/2(1963),str.78.

15 Društvo bibliotekara Hrvatske od travnja 1965. do svibnja 1967. godine (Prema izvještaju koji je podnesen na XVI. godišnjoj skupštini). // VBH 13, 3/4 (1967), str. 136.

16 Izvještaj o održanom god. sastanku od 22. IV. 1967. - arhiva Društva 17 U materijalima sa 16. redovne skupštine DBH [13. V. 1967.]-Zapisniku i izvještaju Društvo bibliotekara Hrvatske od travnja 1965. do svibnja 1967. godine, objavljenim u Vjesniku bibliotekara 13,3/4 (1967), nema podataka o prerastanju Povjereništva Osijek u Podružnicu, stoje po Pravilima Društva trebala potvrditi Skupština

Petnjarić "Rad s pionirima u Gradskoj knjižnici Osijek"; Zdenka Šćiran "Rad s odraslima u Posudbenom odjelu Gradske knjižnice Osijek"; Adela Stošić "Rad s čitaocima u Pedagoškoj akademiji Osijek”; Marija Nikolašević "Rad u Biblioteci Visoke poljoprivredne škole u Osijeku"); u srpnju 1967. organiziran je seminar za knjižničare narodnih knjižnica kojem su prisustvovali gotovo svi članovi. Kolektivno su se posjećivale razne kulturne manifestacije u Osijeku kao književne večeri (Matko Peić, Oskar Davičo, Vesna Parun, Desanka Maksimović i dr.), predavanja o velikim muzičarima i njihovim djelima, prigodne izložbe knjiga (Radnik i knjiga, I. B. Mažuranić, Marx i suvremenost, Izložba periodike, Izložba izdanja 1968. i dr.).

Podružnica je poslala Društvu primjedbe i mišljenje na Prednacrt Zakona o stručnoj spremi i zvanjima u oblasti kulture.18 Predsjednica Podružnice Marija Nikolašević izabrana je za člana Upravnog odbora Društva na 16., a zatim i na 17. redovnoj skupštini Društva (13. V. 1967.; 16. V. 1969.) čime je uspos­ tavljena neposrednija veza između Podružnice i Društva; na Godišnjoj skupštini Društva, održanoj 16. V. 1969. godine u Zagrebu, izabrana je za delegata na III. skupštini (VIII. kongresu) Saveza društava bibliotekara Jugoslavije u Puli od 25. do 27. IX. 1969.

I iz kasnijih izvještaja o radu19 može se zaključiti da je Podružnica bila vrlo aktivna. Velika pozornost posvećivala se stručnom usavršavanju - članovi su prisustvovali svim stručnim seminarima, predavanjima i savjetovanjima u organizaciji Hrvatskoga bibliotekarskog društva20 kao i onima koje je organizirala Podružnica. Držali su predavanja - P. Blažek i N. Bojanić "Standardi u školskim bibliotekama", P. Blažek "Prikaz knjige Matka Peića Hrvatski slikari i kipari", M. Malbaša "Bibliografije." Prisustvovali su redovito godišnjim skupštinama Društva i Saveza bibliotekarskih društava Jugoslavije (na Skupštini DBH u Slavonskoj Požegi od 7. do 9.1971. bili su gotovo svi članovi Podružnice, a na Skupštini Saveza bibliotekarskih društava Jugoslavije na Bledu od 15. do 19. IX. 1971. četiri člana među kojima i Pavle Blažek kao delegat HBD-a). U lipnju 1971. godine Pavle Blažek sudjelovao je na jugoslavenskom savjetovanju bibliotekara u Sremskoj Mitrovici i održao referat "Mjesto i uloga javnih knjižnica u većim gradovima", koji je kasnije ponovio i članovima Podružnice i koji je objavljen u "Savremenom bibliotekaru" br. 3/72. U 1972. godini članovi Podružnice prisustvovali su u Vinkovcima otkrivanju spomen-ploče književniku Slavku Mađeru u povodu 50. godišnjice rođenja. Prigodnim manifestacijama obilježena je "Međunarodna godina knjige 1972." - u općinski odbor za proslavu delegirani su P. Blažek, N. Bojanić, M. Malbaša, A. Petnjarić i S. Rešetar; Povelja UNESCO-a za Međunarodnu godinu knjige tiskana je i dostavljena svim knjižnicama, knjižarama i društveno-političkim organizacijama osječke općine te Glasu Slavonije i Radio-Osijeku; održane su književne večeri (M. Alečković, R. Zvrko, I. Kušan, D. Ugrešić, mladi osječki pjesnici) u Osijeku i nekim selima Slavonije; raspisan je literarni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola; otvorena je dvojezična knjižnica i čitaonica u Laslovu; organizirano je prikupljanje poklon-knjiga od građana i izdavača za osnovne škole u Tvrđavici i Nemetinu; izrađen je elaborat o stanju knjižnica

18 Izvještaj o radu Podružnice... za razdoblje 22. IV. 1967.- 10.-IV.1969. upotpunjen je podacima iz izvještaja Društvo bibliotekara Hrvatske od svibnja 1967. do svibnja 1969. (prema Tajničkom izvještaju podnesenom XVII. god. skupštini). // VBH 15,1/2 (1969), str. 35.

19 Rad Društva bibliotekara Hrvatske od svibnja 1969. do svibnja 1971. // VBH 17,1/2 (1971), str. 87.; Informacija o radu članova Podružnice HBD u Gradskoj knjižnici u Osijeku - arhiva Društva; Izvještaj o radu Podružnice Hrvatskog bibliotekarskog društva Osijekza razdoblje od 31. III. 1971. do 21. III. 1973.godine-arhiva Društva 20 Društvo bibliotekara Hrvatske promijenilo je nazivu Hrvatsko bibliotekarsko društvo na XVIII. redovnoj skupštini 7. V. 1971. u Slavonskoj Požegi; na toj skupštini promijenjen je i naziv "povjereništvo" u "ogranak".

dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta (P. Blažek), postavljene su izložbe u Poljoprivrednom institutu (radovi stručnjaka Instituta) i Gradskoj knjižnici Osijek (Tito u revoluciji i izgradnji; 400. godišnjica Seljačke bune; Pregled književnih nagrada i obljetnica).

U ožujku 1973. godine članovi Podružnice bili su nosioci stručnog dijela savjetovanja bibliotekara Slavonije i Baranje u suorganizaciji s Prosvjetnim saborom Hrvatske i MOK-om SSRH za Slavoniju i Baranju. Tema savjetovanja bila je "Problematika knjige i knjižnica u Slavoniji i Baranji", a referat je podnio Pavle Blažek. Na prijedlog Hrvatskog bibliotekarskog društva Podružnicu i Gradsku knjižnicu posjetio je Miklosz Takacz, upravitelj Gradske biblioteke iz Sombathelya i tom prilikom, uz razmjenu iskustava, razmatrala se i mogućnost šire suradnje. Članovi Podružnice razmotrili su Nacrt Zakona o bibliotekama i svoje primjedbe dostavili HBD-u. Nastavljena je suradnja među bibliotečnim radnicima gradova Osijek-Sombor-Subotica.

Prof. Marija Nikolašević bila je predsjednica Podružnice od 1967. do 1973., iako je 1971. godine otišla u mirovinu, a Marija Vrljević obavljala je tajničke poslove od 1969. do 1975., Nada Heil blagajničke od 1967. do 1973., a Mira Mađarić od 1973. do 1975. godine. Na godišnjoj skupštini Podružnice 21. III. 1973. za predsjednicu je izabrana Nada Bojanić, bibliotekarka Gradske knjižnice, koja je od 1971. godine kao potpredsjednica umjesto predsjednice prisustvovala svim sastancima izvan Osijeka koje je organizirao HBD. Ona je obavljala dužnost predsjednice do 21. V. 1975. godine. Od 1971. godine bila je i član Upravnog odbora HBD-a (izabrana na skupštinama Društva 1971. i 1973.), a od 1973. godine druga potpredsjednica Društva. Bila je i član Sekcije za klasifikaciju HBD-a. Zahvaljujući tome bila je bolje upoznata sa svim aktivnostima Upravnog odbora i Društva u cjelini, o čemu je redovito i iscrpno informirala članove Podružnice. Njezina je velika zasluga što je Podružnica od 1973. do 1975. godine bila izuzetno aktivna, što se vidi iz "Izvještaja o radu Podružnice HBD Osijek od 21. III. 1973. do 21. V. 1975."21 Podružnica je imala 25 članova i okupljala je gotovo sve bibliotekarske radnike u gradu Osijeku osim onih u knjižnicama osnovnih škola. Održala je 9 sjednica, najčešće u Gradskoj knjižnici, jednu u Muzeju Slavonije i jednu u knjižnici Poljoprivrednog instituta. Članovi Podružnice (3) prisustvovali su 19. godišnjoj skupštini HBD-a u Rijeci 1973. godine, u Urednički savjet časopisa "Knjiga i čitaoci" delegiran je Vjekoslav Bizjak, bibliotekar Gradske knjižnice. Na V. skupštini Saveza bibliotekarskih društava Jugoslavije u Beogradu 1973. bila su tri člana Podružnice (P. Blažek, M. Mađarić i N. Bojanić kao delegat HBD-a). P. Blažek, kao član Odbora za širenje knjige pri Prosvjetnom saboru SRH, bio je na savjetovanju "Radnička klasa i kultura", održanom 13. i 14. XI. 1973. godine u Zenici i o tome podnio iscrpan izvještaj Podružnici. Na proslavi "25. godišnjice Saveza bibliotekarskih društava Jugoslavije" u Ljubljani 6. XI. 1974. godine Marija Malbaša dobila je Spomen-diplomu koju je Savez dodijelio zaslužnim bibliotekarskim radnicima Jugoslavije. P. Blažek, kao delegat Prosvjet­ nog sabora SRH, bio je na otvorenju Mjeseca knjige 1974. na Cetinju i na savjetovanju "Knjiga u organizaciji udruženog rada" održao referat, koji je s ostalim radovima objavljen u časopisu "Kulturni život" br. 10/1974. U organizaciji HBD-a članovi Podružnice N. Bojanić, V. Burić, T. Has, A. Hidošan i Š. Pašić bili su na stručnom putovanju i posjetu bibliotekama u

21 Arhiva Društva; Gomerčić, N. Izvještaj o radu Hrvatskoga bibliotekarskog društva između 19. i 20. skupštine [18. V. 1973.-9.-10. VI. 1975.] //VBH 21.1/4 (1975). str. 66-67.

Čehoslovačkoj i o tome podnijeli izvještaj (Š. Pašić i T. Has o Gradskoj biblioteci u Brnu, V. Burić o Univerzitetskoj biblioteci u Brnu i N. Bojanić o Gradskoj biblioteci u Pragu). Članovi su redovito obavještavali Podružnicu o seminarima i savjetovanjima kojima su prisustvovali (Š. Pašić o seminaru za knjižničare i bibliotekare početnike u Zagrebu od 25, do 29. VI. 1973.; M. Mađarić o konferenciji Tehnički i društveni aspekti informacija i komunikacija, Zagreb, listopad 1973.; N. Bojanić 0 uvođenju međunarodnog bibliografskog opisa i međunarodnog broja za monografije i serijska izdanja, Beograd 1974.; V. Barić, N. Bojanić, K. Ivić, A. Stošić, M. Vrljević o savjetovanju Uvođenje Međunarodnog standardnog bibliografskog opisa za omeđene publikacije u bibliotečne kataloge, Zagreb, 20. i 21. III. 1975.).

Na sjednicama Podružnice razmatrani su svi materijali Upravnog odbora HBD-a. Neke sugestije Podružnice su prihvaćene, kao što je bila tema 19. godišnje skupštine HBD-a u Rijeci 1973. godine "Mreža matičnih knjižnica u SRH". Razmatrali su se prijedlozi standarda za narodne, školske i specijalne knjižnice. Članovi Podružnice P. Blažek, N. Bojanić i A. Petnjarić prisustvovali su sastanku bibliotekara Slavonije i Baranje, održanom u Slavonskoj Požegi, 6. II. 1975. godine, prigodom proslave 750 godina Slavonske Požege i otkrivanja spomen-ploče Josipu Pavičiću.

I Podružnica je, kao i Povjereništvo, okupljala samo bibliotečne radnike iz Osijeka, ali se već 1973. godine, nakon savjetovanja "Problematika knjige i knjižnica u Slavoniji i Baranji" (ožujak 1973.), osjetila potreba za povezivanjem bibliotečnih radnika Slavonije i Baranje kako bi se lakše rješavali zajednički problemi. Na Godišnjoj skupštini Podružnice, 21. III. 1973. godine, na prijedlog Pavla Blažeka, direktora Gradske knjižnice, odlučeno je "da Podružnica bude inicijator okupljanja svih bibliotekarskih radnika s područja Slavonije i Baranje kako bi se zajednički pokušali rješavati problemi bibliotekarstva naše regije".22 U Programu rada Podružnice za 1974. godinu, između ostalog, planiralo se "Povezivanje s Ogrankom HBD Vinkovci i Vukovar (povremeno informiranje sa sjednica Upravnog odbora HBD, eventualno neke zajedničke akcije)." Podružnica je 15. IV. i 3. VI. 1974. organizirala u Osijeku sastanke bibliotekara Slavonije i Baranje. Sastanku su prisustvovali predstavnici knjižnica iz Belog Manastira, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Vukovara, Đakova, Valpova, Podravske Slatine, Josipovca i Čepina. Svi prisutni su se založili za što čvršću povezanost i suradnju među knjižnicama Slavonije i Baranje. Predloženo je da se bar jednom godišnje okupe bibliotekarski radnici regije, razmotre tekuća pitanja i problemi i pokuša ih se zajednički rješavati.23 Tijekom 1975. godine Podružnica se aktivno uključila u raspravu o reorganizaciji Hrvatskoga bibliotekarskog društva na temelju Zakona o udruživanju građana (Narodne novine 26/1973.).

8. IV. 1975. godine održan je prošireni sastanak Podružnice24 kojem su, uz 16 članova Podružnice, prisustvovali i predstavnici knjižnica iz Đakova, Josipovca, Belog Manastira, Podravske Slatine, Vinkovaca i Vukovara. Točke dnevnog reda sastanka bile su: 1) Informacija o sastanku Upravnog odbora HBD-a; 2) Reorganizacija HBD-a na području Slavonije i Baranje. Nada Bojanić, koja je vodila sastanak, upoznala je nazočne s dvjema

22 Izvještaj o radu Podružnice HBD Osijek od 21. III. 1973. do 21. V. 1975. godine - arhiva Društva 23 Isto 24 Zapisnik proširenog sastanka HBD- Podružnice Osijek, održanog 8. IV. 1975. godine u prostorijama Gradske knjižnice u Osijeku - arhiva Društva

varijantama reorganizacije HBD-a koje je predložio Upravni odbor: 1) "HBD je društvena i stručna organizacija što okuplja bibliotečne radnike učlanjene u osnovnim organizacijama ovog Društva na području SRH, 2] HBD je republički savez društava bibliotekarskih radnika za područje SRH. Po drugoj varijanti postoji mogućnost da se formira društvo bibliotekara za cijelu regiju Slavonije i Baranje, jedno ili više. Do sada su na području Slavonije i Baranje djelovale samo [dvije] podružnice Osijek i Vinkovci-Vukovar. Bibliotečni radnici u manjim knjižnicima, koje se nalaze u sastavu Narodnog sveučilišta, nisu bili uključeni u HBD." Nazočni na sastanku trebali su se odlučiti za prvu ili drugu varijantu.

Podružnica Osijek na svojoj se sjednici od 25. III. 1975. opredijelila za prvu varijantu po kojoj je "HBD društvena i stručna organizacija što okuplja bibliotekarske radnike učlanjene u osnovnim organizacijama ovog Društva na području SRH". Nakon rasprave, u kojoj su sudje­ lovali Nada Bojanić, Vesna Burić, Pavle Blažek, Ana Petnjarić, Marija Malbaša [svi iz Osijeka], Marija Kljaić [Podravska Slatina], Laura Merki [Beli Manastir], Marija Brkić [Vukovar], Ana Vuković [Vinkovci], Blaženka Rac [Đakovo] i Irma Komar [Josipovac], nazočni su se odlučili za drugu varijantu, odnosno da se Društvo organizira kao savez regionalnih društava. Pavle Blažek naveo je da Podružnica Osijek ima dovoljno članova [28] za osnivanje samostalnog društva, ali to nemaju manje knjižnice [uvjet najmanje 10 članova] i zato je za osnivanje društva na regionalnoj osnovi; treba se samo opredijeliti za jedno društvo za cijelu Slavoniju i Baranju ili za dva i više, npr. Osječko: Osijek, Beli Manastir, Đakovo, Našice, Valpovo, Podravska Slatina, Donji Miholjac, Orahovica; Brodsko: Slavonski Brod, Slavonska Požega, Nova Gradiška; Vinkovačko: Vinkovci, Vukovar, Ilok, Županja. Svi nazočni odlučili su se za jedinstveno regionalno društvo Slavonije i Baranje osim Ane Vuković, koja je izjavila da se u njezinoj knjižnici [Vinkovci] kao i Podružnici Vinkovci-Vukovar (jedinoj podružnici u Slavo­ niji i Baranji uz Podružnicu Osijek] nije raspravljao o tome hoće li i dalje ostati samostalni i prerasti u društvo ili će se priključiti jedinstvenom društvu na regionalnoj osnovi. Predložno je da se do 13. [15.] IV. 1975. godine Podružnica Vinkovci-Vukovar izjasni za koju je varijantu (jedno društvo za Slavoniju i Baranju ili više regionalnih društava], kao i predstavnici knjižnica iz Slavonskog Broda, Slavonske Požege, Pleternice i Nove Gradiške, koji nisu nazočili sastanku jer, navodno, nisu dobili poziv. Zaključci s ovog sastanka dostavljeni su 10.

IV. 1975. Upravnom odboru HBD-a.25 Tu se među onima koji su se opredijelili za osnivanje Društva u Osijeku, uz predstavnike bibliotekara iz Belog Manastira, Đakova, Donjeg Miholjca i Osijeka, navode i predstavnici Našica i Valpova, kojih nema među nazočnima na proširenom sastanku Podružnice, ah koji su se, što se može zaključiti iz poziva za sastanak, mogli izjasniti i pismeno. Naknadno su svoju pismenu suglasnost na osnivanje jedinstvenog društva za Slavoniju i Baranju dale Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci, Narodna knjižnica i čitaonica Slavonska Požega i Pleternica26 dok se Narodna biblioteka Vukovar izjasnila za to već na sastanku od 8. IV. 1975. godine.

Na temelju zaključaka s proširenog sastanka Podružnice Osijek od 8. IV. 1975. i sastanka Inicijativnog odbora za osnivanje Društva bibliotekara Slavonije i Baranje od 16. V. 1975. godine Podružnica HBD Osijek i Podružnica Vinkovci-Vukovar trebale su donijeti na svojim godišnjim skupštinama odluku o raspuštanju, odnosno prestanku rada.

25 Mišljenje o osnivanju Društva Osijek - arhiva Društva 26 Izvještaj o radu Podružnice HBD Osijek od 21. III. 1973. do 21. V. 1975. godine-arhiva Društva

02

Na svojoj Redovnoj godišnjoj skupštini, održanoj 21. V. 1975. godine u Gradskoj knjižnici Osijek, Podružnica HBD Osijek je, nakon rasprave i usvajanja Izvještaja o radu Podružnice HBD Osijek od 21. III. 1973. do 21. V. 1975. godine te razrješenja tijela Podružnice, donijela odluku o prestanku rada. Time je zaključeno jedno, 24 godišnje razdoblje u radu knjižničara Osijeka, a pokrenuto novo u kojem će doći do tješnje suradnje s knjižničarima na području Slavonije i Baranje u rješavanju zajedničkih problema ili, kako je rekao Pavle Blažek, pročitavši Odluku o prestanku rada, "Podružnica zapravo ne prestaje djelovati, već reorganizirana, u širem sastavu, nastavlja i dalje s radom."27

2.2

OGRANAK VUKOVAR / PODRUŽNICAVINKOVCI^VUKOV^R (1971.-1973.; 1973.1975.)

0 radu druge podružnice, koja je djelovala na području Slavonije i Baranje, Podružnice HBD Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok ne zna se mnogo jer je dokumentacija o njezinom radu uništena u požaru Vinkovačke knjižnice ratne 1991. godine.

Na temelju podataka objavljenih u Vjesnika bibliotekara28 zna se da je Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci bila vrlo aktivna u Društvu jer je njezina ravnateljica Ljubica Šrajer na XIV. godišnjoj skupštini DBH u travnju 1963. godine izabrana u Upravni odbor, a na njegovoj prvoj sjednici 8. V. 1963. izabrana je za drugog potpredsjednika.29 U poglavlju Izvještaja o radu podružnica i povjereništava navodi se: "Posebno moramo istaknuti rad naših članova iz Vinkovaca koji su sa Savezom društava bibliotekara Jugoslavije i s Centralnim odborom sindikata društvenih djelatnosti organizirali savjetovanje o novom načinu financiranja biblioteka i raspodjeli dohotka prema učinku."30 U lipnju 1963. godine Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci tražila je mišljenje Upravnog odbora DBH o osnivanju podružnice Društva za istočnu Hrvatsku koja bi obuhvatila Vukovar, Osijek, Županju i Vinkovce, na što je Upravni odbor predložio da se Vukovar, Županja i Vinkovci pridruže Povjereništvu DBH Osijek ili da osnuju svoje posebno povjereništvo.31 U arhivi Drušva nema pisanih tragova o odgovoru Povjereništva Osijek u vezi s prvim prijedlogom, ah pretpostavlja se da je bio negativan. Do realizacije drugog prijedloga, odnosno osnivanja posebnog povjereništva, došlo je tek desetak godina kasnije: 1971. godine osnovan je Ogranak HBD Vukovar,32 koji je 18. svibnja 1973. godine prerastao u podružnicu sa sjedištem u Vinkovcima.33 0 osnivanju ove podružnice postoje podaci i u materijalima s XIX. redovne skupštine HBD-a 1973. godine objavljenim u Vjesniku bibliotekara. U sažetku zapisnika sa skupštine navodi se "Predloženo je... da ogranak Vukovar preraste u podružnicu sa sjedištem u Vinkovcima,"34 a u dijelu izvještaja o radu Upravnog odbora HBD-a "Upravni odbor (...) ujedno je uzeo na znanje zahtjev Narodne biblioteke u Vukovaru da osnuje podružnicu, koja bi obuhvatila bibliotečne

27 Zapisniks redovne godišnje skupštine Podružnice HBD Osijek, održane 21.05.1975.-arhiva Društva 28 Na te podatke uputila je V. Eri u svom radu Društvo knjižničara Slavonije i Baranje (izlaganje na 30. obljetnici Društva 16. prosinca 2005. godine) [rukopis] 29 Izvještaj o radu DBH od travnja 1963. do travnja 1965.godine podnesen XV. godišnjoj skupštini DBH.//VBH 11,1/2 (1965), str. 72,74.

30 Isto, str. 83.

31 Dopis Društva bibliotekara Hrvatske Povjereništvu Društva bibliotekara Hrvatske - Osijek br. 30/1963. od 28.6.1963. - arhiva Društva 32 Osnivanje regionalnih društava Hrvatskoga knjižničarskog društva.//Hrvatsko knjižničarsko društvo: 14. III. 1940.-14. III. 2000.: spomenica.

Zagreb: Hrvatsko knižničarsko društvo, 2000. Str. 59,175.

33 Isto, str. 175.

34 XIX. redovna godišnja skupština HBD.//VBH 19,1/4 (1973), str. 85.

radnike Vinkovaca, Županje, Iloka i Vukovara. U skladu s Pravilnikom [Pravilima] HBD-a odluku o osnutku te podružnice treba donijeti ova skupština."35 U Zaključcima XIX. redovne skupštine HBD-a pod 10. točkom stoji "da se osnuje podružnica u Vukovaru."36 U dijelu izvještaja o radu podružnica i ogranaka37 navodi se da je Ogranak Vukovar sa sjedištem u Vukovaru osnovan 1971. godine, daje imao 14 članova, da je predsjednica bila Marija Brkić, knjižničarka Narodne biblioteke Vukovar i da je održao u razdoblju od 1971. do 1973. tri sastanka "na kojima se raspravljalo o tekućim problemima organizacije i rada naših biblioteka, a pojedini članovi referirali su o radu važnijih bibliotekarskih sastanaka, savjetovanja i seminara. 15. ožujka 1973. održana je godišnja skupština Ogranka; za predsjednicu je izabrana Elza Tonković iz Narodne knjižnice i čitaonice Vinkovci, a za njezina zamjenika Dušan Ciganović iz Narodne biblioteke Vukovar. Sjedište Ogranka prešlo je tada u Vinkovce."

0 radu Podružnice HBD Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok u razdoblju od 1973. do 1975. godine u Izvještaju o radu HBD-a između 19. i 20. skupštine [18. V. 1973.-9.-10. VI. 1975.], objavljenom u Vjesniku bibliotekara,38 nema nikakvih podataka; ova podružnica ne navodi se čak ni među onima koji svoj izvještaj o radu u proteklom razdoblju nisu dostavili Upravnom odboru HBD-a. Iz Zapisnika s Godišnje skupštine Podružnice HBD Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok, održane 19. V. 1975. godine u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vinkovci,39 doznaje se da Podružnica u razdoblju od 1973. do 1975. nije bila osobito aktivna.

Na Godišnjoj skupštini, koja je sazvana radi donošenja odluke o prestanku rada Podružnice HBD Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok kako bi se moglo pristupiti osnivanju Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, na dnevnom redu bio je i Izvještaj o radu Podružnice za protekli period. Izvještaj, odnosno "referat o dosadašnjem radu", kako se navodi u Zapisniku, podnio je Duško Ciganović, potpredsjednik Podružnice koji je i predsjedao Skupštini. U Zapisniku se iz Izvještaja navode samo kritike na račun rada Podružnice. Duško Ciganović tako je naveo:"(...) rad Podružnice u dosadašnjem periodu nije bio zadovoljavajući, održane su samo 2 sjednice na kojima se raspravljalo o radu matične službe i pionirskih odjeljenja, što smatra nije dovoljno za rad ovakve jedne podružnice, što je za ovako dug period [2 godine] jako malo. (...] u svom daljnjem izlaganju upoznao je prisutne da Podružnica nije sačinila ni svoj program rada po kojem bi djelovala." Kritički se o radu Podružnice izrazila i Ana Vuković nadodajući "da stručni rad koji je naročito trebao biti akcentiran nije uopće ni postojao."

Odluka o prestanku rada Podružnice, odnosno rasformiranju, kako stoji u Zapisniku, donesena je jednoglasno.

Podružnica HBD Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok djelovala je svega četiri godine [1971.­ 1975.] i tom kratkom razdoblju nije se uspjela u potpunosti razviti, pa je osnivanje Društva bibliotekara Slavonije i Baranje za nju, ustvari, predstavljalo novi početak.

35 Rad HBD-a od svibnja 1971. do svibnja 1973. (Tajnički izvještaj podnesen na XIX.godišnjoj skupštini održanoj 18. V. 1973. u Rijeci). // VBH 19,1 /4 (1973), str. 87-88. Prema Pravilima HBD-a iz 1971. godine ogranke je osnivao Upravni odbor izravno, a podružnice Skupština Društva na prijedlog Upravnog odbora koji ih je mogao osnivati po potrebi i sam u vremenu između dviju skupština uz naknadno odobrenje te odluke sa strane prve iduće skupštine.//VBH 17,1/2 (1971), str. 145-151.

36 VBH 19,1/4(1973),str. 101.

37 Isto, str. 96-97.

38 VBH 21,1/4 (1975) 39 Zapisnik od 20. V. 1975. nalazi se u arhivi Društva kao dio dokumentacije u vezi s osnivanjem Društva bibliotekara Slavonije i Baranje

StruÄ?no putovanje Firenca, 1998.

Ljuba Radman >

OMISIVO KNJIiNIÄŒARA SIAVONIJII BARANJE [1975.-2005.1

T

1

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE (1975. - 2005.)

3.1

OSNIVANJE DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJEIBARANIE

Društvo knjižničara Slavonije i Baranje osnovano je 21. svibnja 1975. godine na Osnivačkoj skupštini u Osijeku.1 2Skupštinu je pripremio Inicijativni odbor za osnivanje Društva biblio­ tekara Slavonije i Baranje na temelju preporuka Upravnog odbora HBD-a i zaključaka s proširenog sastanka podružnice HBD Osijek od 8. IV. 1975. godine te pismene suglasnosti pojedinih knjižnica o osnivanju regionalnog društva za Slavoniju i Baranju sa sjedištem u Osijeku.

Sastanak Inicijativnog odbora za osnivanje Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održan je 16. V. 1975. godine u Gradskoj knjižnici u Osijeku? Odbor se sastojao od 7 članova: Zeina Petošić (Slavonska Požega), Ana Vuković (Vinkovci), Duško Ciganović (Vukovar), Laura Merki (Beli Manastir), Pavle Blažek, Nada Bojanić i Marija Vrljević (Osijek). Zadaća Odbora bila je pripremiti Osnivačku skupštinu Društva. Pavle Blažek i Nada Bojanić, koja je izabrana za predsjednicu Odbora, upoznali su nazočne sa svim radnjama u vezi s osnivanjem Društva: odlukom Upravnog odbora HBD-a da se Društvo konstituira kao republički savez društava bibliotekarskih radnika na području SRH; prijedlogom s proširenog sastanka Podružnice HBD-a Osijek od 8. IV. 1975. godine da se osnuje jedno društvo za Slavoniju i Baranju sa sjedištem u Osijeku koji su, uz nazočne na sastanku (Beli Manastir, Đakovo, Josipovac, Osijek, Podravska Slatina, Vukovar) naknadno podržale i knjižnice iz Vinkovaca, Slavonske Požege i Pleternice; u skladu s tim podružnice koje su djelovale na području Slavonije i Baranje (Podružnica Osijek; Podružnica Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok) trebale su na svojim skupštinama donijeti odluku o raspuštanju, odnosno prestanku rada. Odbor je zatim razmotrio pojedine stavke Statuta i nakon detaljne rasprave složio se da naziv Društva bude: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, da sjedište Društva bude u Osijeku, da Upravni odbor ima 11 članova zajedno s predsjednikom i da u njemu budu zastupljene sve vrste biblioteka te da određeni broj članova bude izvan Osijeka. Na prijedlog Pavla Blažeka u Statutu je zadržan stavak o izdavačkoj djelatnosti, čime je ostavljena mogućnost izdavanja povremenih i prigodnih publikacija. Dogovoreno je da se Osnivačka skupština Društva održi u Osijeku 21. V. 1975. godine; predložen je dnevni red i članovi radnih tijela Skupštine kao i članovi za Upravni i Nadzorni odbor te predstavnici za Glavni odbor HBD-a.

Prema Zapisniku s Osnivačke skupštine Društva bibliotekara Slavonije i Baranje3 Skupštini je prisustvovalo 40 od 57 predstavnika knjižnica Slavonije i Baranje (18 iz Osijeka, 7 iz Vukovara, po 2 iz Slavonske Požege, Pleternice, Belog Manastira i po jedan iz Iloka, Vinkovaca, Darde, Našica, Županje, Đakova, Podravske Slatine, Josipovca i Valpova).4 U ime Inicijativnog odbora nazočne je pozdravila Nada Bojanić, predsjednica Odbora. Ona je ukratko informirala o sastanku Odbora čija je zadaća bila pripremiti Skupštinu, predložiti Statut Društva i članove za radna tijela Skupštine i organa upravljanja. Predložila je zatim dnevni red Skupštine: 1. Izbor radnih tijela Skupštine (radno predsjedništvo, zapisničar i 2 ovjerovitelja zapisnika, kandidaciona komisija, verifikaciona komisija) 2. Usvajanje Statuta Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1

2 3 4

Zapisnik s Osnivačke skupštine Društva bibliotekara Slavonije i Baranje koja je održana u Osijeku 21.05.1975. god. - arhiva Društva Osnivanje regionalnih društava Hrvatskoga knjižničarskog društva.// Hrvatsko knjižničarsko društvo: 14.111.1940.-14. III. 2000.: spomenica.

Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str.175; Pavlinić.Silva. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje.//Isto, str. 64.

Zapisnik sa sastanka Inicijativnog odbora za osnivanje Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, održanog 16. V. 1975. u Gradskoj knjižnici Osijek Arhiva Društva Prisutni na Osnivačkoj skupštini Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 21. V. 1975. - arhiva Društva

3. Izbor Upravnog odbora Društva, predsjednika, Nadzornog odbora i predstavnika za Glavni odbor 4. Prijedlozi i mišljenje za rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 5. Razno U Radno predsjedništvo su na prijedlog Odbora izabrani Pavle Blažek (Osijek], Laura Merki (Beli Manastir] i Marija Brkić (Vukovar], za zapisničara Štefanija Pašić (Osijek], a za ovjetovitelje Mira Mađarić (Osijek] i Jelena Vukelić (Beli Manastir]; u kandidacionu komisiju Ana Petnjarić (Osijek], Ružica Katušić (Pleternica], Irma Komar (Josipovac]; u verifikacionu komisiju Duško Ciganović (Vukovar], Milica Stojković (Darda], Zorica Ritteser (Osijek], Skupštinu je dalje vodio Pavle Blažek, predsjednik Radnog predsjedništva. Nakon čitanja prijedloga Statuta i temeljite rasprave doneseni su sljedeći zaključci: 1. Naziv Društva: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje u Osijeku 2. Društvu je pristupilo 12 slavonsko-baranjskih općina: Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Orahovica, Osijek, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Valpovo, Vinkovci, Vukovar i Županja.

Nisu pristupili: Nova Gradiška5 i Slavonski Brod 3. Sjedište Društva je: Osijek 4. U Upravni odbor Društva birat će se 11 članova, od toga 7 iz Osijeka, a 4 izvan Osijeka 5. U Statutu su ostali i članovi koji govore o izdavačkoj djelatnosti jer će se vjerojatno u narednom razdoblju ukazati potreba za vlastitom izdavačkom djelatnošću, koja će imati povremeni karakter 6. Prihvaćeno je da se arhiva Društva, ukoliko dođe do raspuštanja Društva,smjesti u Historijski arhiv Osijek 7. Prihvaćeno je da se uz redovne članove ustanovi i status izvanrednih-počasnih članova Statut je usvojen jednoglasno, javnim glasovanjem, kao i prijedlozi za Upravni i Nadzorni odobor Društva te Glavni odbor HBD-a. U Upravni odbor izabrani su: Nada Bojanić (Gradska knjižnica Osijek] za predsjednicu Društva te Pavle Blažek i Marija Vrljević (Gradska knjižnica Osijek], Mira Mađarić (Poljoprivredni institut Osijek], Marija Koški (Saponia, Osijek], Katica Ivić (Ekonomski fakultet Osijek], Vesna Burić (Muzej Slavonije Osijek], Laura Merki (Narodno sveučilište Beli Manastir], Ana Vuković (Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci], Slavica Filipović (Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica] i Marija Brkić (Narodno sveučilište Narodna biblioteka Vukovar], U Nadzorni odbor izabrane su: Ana Petnjarić (Gradska knjižnica Osijek], Adela Stošić (Pedagoška akademija Osijek] i Zeina Petošić (Narodna knjižnica i čitaonica Slavonska Požega], U Glavni odbor HBD-a izabrane su Nada Bojanić i Marija Brkić.

Nada Bojanić se u ime izabranih članova zahvalila na iskazanom povjerenju i izrazila uvjerenje da će se zadaće Društva, zacrtane Statutom, zajedničkim snagama uspješno ostvarivati u čemu će značajnu ulogu imati Gradska knjižnica u Osijeku koja je nedavno ušla u sastav Sveučilišta u Osijeku i koja će preuzeti matičnu službu za Slavoniju i Baranju.

Na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog odbora, koja je održana 21. V. 1975. godine, odmah nakon Osnivačke skupštine, za prvu potpredsjednicu izabrana je Katica Ivić (Osijek], a za drugu Marija Brkić (Vukovar]; za tajnicu Marija Vrljević (Osijek], a za blagajnicu Mira Mađarić.

Osnivanje Društva popraćeno je poduljim člankom Ljerke Antonić u Glasu Slavonije od 22. V. 1975. pod naslovom "Promicanje ugleda bibliotekarstva: održana Osnivačka skupština Druš­

5

Nova Gradiška pristupila je Društvu kasnije; nije se moglo utvrditi kada, ali se sa sigurnošću zna daje djelovala u Društvu 1985. godine jer se na Spisku članova po općinama u publikaciji Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985 nalaze i 4 njezina člana (str. 75)

tva bibliotekara Slavonije i Baranje"6 27. V. 1975. godine upućen je zahtjev za registraciju Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Općinskom sekretarijatu javne sigurnosti [za unutrašnje poslove]. Zahtjevu je uz Statut Društva priložen i Popis osnivača [dio] Društva bibliotekara Slavonije i Baranje u Osijeku7 [16: Nada Bojanić, Pavle Blažek, Marija Vrljević, Ana Petnjarić, Anica Hidošan, Zorica Ritteser, Vjekoslav Bizjak, Štefanija Pašić, Višnja Barić, Ivana Erman, Terezija Has, Vera Bulat, Mira Mađarić, Marija Malbaša, Marija Nikolašević, Marija Nedić - svi iz Osijeka, vjerojatno zbog dostupnosti njihovih osobnih podataka].

Na 20. redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskoga bibliotekarskog društva, održanoj 9. i 10. lipnja 1975. godine u Kumrovcu, Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje primljeno je s osta­ lim novoosnovanim regionalnim društvima [Dubrovnik, Rijeka, Split, Pula, Zadar, Karlovac, Zagreb i Slavonski Brod] u Savez društava bibliotekara SR Hrvatske.8 11. VII. 1975. godine Rješenjem Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SR Hrvatske II /4broj: UP/I -203/1-1975. Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje sa sjedištem u Osijeku i djelovanjem na području općina Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Orahovica, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Valpovo, Vukovar, Vinkovci i Županja upisano je u Registar udruženja građana pod brojem 888, čime je steklo svojstvo pravne osobe i moglo početi s radom.9

3.2

PREGLED RADA DRUŠTVA

Rad Društva knjižničara Slavonije i Baranje odvijao se prema Statutu Društva koji se mijenjao i dopunjavao u skladu s promjenama i dopunama Statuta Hrvatskoga knjižničarskog društva, odnosno s promjenama u širem društvenom okruženju. Statut Društva, donesen na Osnivač­ koj skupštini 21. V. 1975. godine, nije se na žalost sačuvao. Izmjene i dopune tog Statuta [usklađivanje sa Zakonom o društvenim organizacijama i udruženjima građana], usvojene su na 4. redovnoj skupštini Društva 13. V. 1983. godine. Ovaj Statut objavljen je 1985. godine u Radu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje:1975-1985.10 11 i bio je na snazi, s manjim izmjenama,” sve do Statuta iz 1996.,12 odnosno 1998. godine, kada su izvršene značajnije izmjene i dopune u skladu sa Zakonom o udrugama [Narodne novine 70/1997.] i Zakonom o knjižnicama [Narodne novine 105/1997.].13 Statut Društva iz 1998. godine objavljen je u Knjižničarstvu 1998.14 Statutom Društva utvrđuje se naziv i sjedište Društva, područje djelovanja, ciljevi i zadaće, odnosno djelatnost Društva, javnost rada, članstvo i članarina, prava i obveze članova, djelovanje i način rada tijela Društva kao i druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti Društva.

Usporedbom osnovnih članaka u Statutu iz 1983. i Statutu iz 1998. godine ukazat će se na promjene koje su se u međuvremenu dogodile, ali se nisu hitnije odrazile na rad Društva.

Iz Statuta iz 1983. godine, koji se neznatno razlikovao od Statuta iz 1975. godine, bar što se tiče

6 7 8 9 10 11 12

Arhiva Društva Isto.

XX. redovna godišnja skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva. // VBH 21,1/4 (1975), str. 44.

Arhiva Društva Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985. Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1985. Str. 83-99.

Na 8. redovnoj skupštini Društva održanoj 23. IV. 1991. u Vukovaru broj članova upravnog odbora povećan je s 11 na 15.

Na 10. redovnoj skupštini Društva održanoj 12. VI. 1996. u Osijeku usvojen je pročišćeni tekst Statuta (izvršena je samo jezična lektura i unesene su promjene u upravnom nazivlju) 13 Ovaj Statut donesen je na Izvanrednoj skupštini Društva 8.1.1998.

14 Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2 (1998), str. 131-147.

osnovnih članaka, navodimo 1., 2., 5. i 6. članak:15 Članak 1.: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje je društvena i stručna organizacija koja okuplja bibliotekarske radnike s područja općina Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, [Nova Gradiška],16 Osijek, Orahovica, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Valpovo, Vukovar, Vinkovci i Županja s osnovnim ciljem da (...) radi na unapređivanju bibliotekarske struke posebno na području navedenih općina.

Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje je član Hrvatskoga bibliotekarskog društva u Zagrebu, saveza bibliotekarskih radnika u SR Hrvatskoj. Članak 2.: Naziv društva: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje (...), a sjedište mu je u Osijeku, Bulevar JNA 24.

Društvo stječe svojstvo pravne osobe upisom u registar društvenih organizacija.17 Članak 5.: Zadaci Društva su: - unapređivanje bibliotekarske struke i bibliotečne djelatnosti općenito - pomaganje u osnivanju i razvijanju različitih vrsta knjižnica, širenje zanimanja i ostvarivanje društvenih interesa za prosvjetno djelovanje i za znanstveni rad u knjižnicama - društveno povezivanje bibliotekarskih radnika na naprijed navedenom području, njihovo stručno usavršavanj e i zaštita interesa bibliotekarskih radnika Članak 6.: U ostvarivanju osnovnih zadataka navedenih u prethodnom članku Društvo posebno: - održava stručne sastanke članstva - organizira predavnja, savjetovanja, tečajeve i seminare za bibliotekarske radnike - brine se za izdavnje stručnih publikacija - upoznaje javnost, organe uprave i predstavnička tij ela društveno-političkih zaj ednica s problemima bibliotekarstva - prati, proučava, obrađuje pitanja i daje prijedloge za unapređenje bibliotečne službe - pruža stručnu pomoć u pitanjima bibliotekarstva nadležnim organima, društvenim organizacijama, organizacijama udruženog rada i drugim organizacijama i zajednicama - zauzima se za uspješno rješavanje različitih bibliotekarskih pitanja - surađuje s ostalim bibliotekarskim društvima u Jugoslaviji - posebno je organizaciono povezano i usko surađuje s Hrvatskim bibliotekarskim društvom - gaji veze s drugim srodnim društvima i organizacijama u zemlji - sudjeluje u odgovarajućim manifestacijama kao što su Mjesec knjige i si.

- razvija kod svojih članova osjećaj drugarske povezanosti i nastoji unaprijediti društveni i ekonomski položaj bibliotekarskih radnika svojeg područja.

Iz Statuta iz 1998. godine navodimo 2., 3., 4., 5. i 6. članak:18 Članak 2.: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje je nezavisna, nevladina i neprofitna udruga koja djeluje na području knjižničarstva.

U ostvarivanju svojih ciljeva i interesa Društvo djeluje na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.

Društvo knjižničara Slavonije i Baranje član je Hrvatskoga knjižničarskog društva, saveza knjižničarskih društava na području Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Društvo je pravna osoba upisana u registar udruga pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske.19 15 16 17 18 19

Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985. Str. 83-85.

Nova Gradiška je greškom ispuštena jer se navodi među članovima u Izvještaju o radu Društva (...) od 29. aprila 1981. do 13. maja 1983. godine Društvo je imalo problema s registracijom; upisano je u Registar društvenih organizacija Zajednice općina Osijek pod brojem 9 tek 2 l.V. 1984. godine.

Knjižničarstvo 2,2 (1998),str. 131-132.

Rješenjem Ministarstva uprave Klasa: UP/I-230-02/98-01 /321 UBROJ:515-02- 02-98-2 od 9. II. 1998. Društvo je upisano u Registar udruga Republike Hrvatske pod registarskim brojem 00000225; Društvo je 4. XI. 1996. bilo upisano u Registar društvenih organizacija Republike Hrvatske pod registarskim brojem 809, knjiga VIII. - arhiva Društva

ČIanak3.: Naziv Društva je: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje.20 Sjedište Društva je u Osijeku, Europska avenija 24.21 Članak 5.: Ciljevi Društva su djelovanje na nacionalnim i kulturnom području knjige i knjižničarstva te svestrano unapređivanje i promicanje knjižničarske struke i knjižnične djelatnosti na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Članak 6.: Djelatnosti kojima Društvo ostvaruje svoje ciljeve su: - poticanje osnivanja i razvitka raznih vrsta knjižnica na području svog djelovanja - širenje zanimanja za knjigu i knjižnice i podizanje svijesti o potrebi zaštite nacionalne i kulturne baštine - zastupanje i promicanje interesa knjižničnih djelatnika - organiziranje raznih oblika stručnog usavršavanja knjižničnih djelatnika - poticanje stručnog i znanstvenog rada knjižničnih djelatnika - izdavnje stručnih publikacija - praćenje, proučavanje i obrađivanje pitanja s područja knjižničarske struke i davanje prijedloga za njezino unapređivanje - poticanje suradnje među knjižnicama i knjižničnim i informacijskim službama - suradnja s knjižničarskim društvima na području Republike Hrvatske, a osobito s Hrvatskim knjižničarskim društvom s kojim je Društvo i organizacijski povezano kao savezom knjižničarskih društava Republike Hrvatske - suradnja s udrugama i ustanovama iz srodnih djelatnosti i službi. Članstvo Društva činili su knjižnični djelatnici iz Belog Manastira, Donjeg Miholjca, Đakova, Našica, Nove Gradiške, Orahovice, Osijeka, Podravske Slatine, Slavonske Požege, Valpova, Vinkovaca, Vukovara i Županje, odnosno, po Statutu iz 1996. godine, s područja Osječkobaranjske, Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije.

Broj članova od osnivanja Društva 1975. godine bio je, unatoč velikoj flukuaciji kadrova u knjižnicama, u stalnom porastu, osobito zadnjih petnaestak godina. Na Osnivačkoj skupštini 1975. godine bilo je 40 od 57 evidentiranih članova; 1976. bilo je 60 članova; 1977.- 65; 1979.­ 77; 1981.- 96; 1983.- 120; 1985.- 135; 1987.- 140; 1991.- 150; 1994.-1996.-131; 1996.-158; 1998.-170; 1999.-181; 2000.- 201; 2005.- 206.22 Na temelju popisa članova objavljenog 1985. godine u Radu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje:1975-1985. (str. 75.-79.] broj članova po općinama bio je sljedeći: Beli Manastir 5, Donji Miholjac (-], Đakovo 2, Našice 2, Nova Gradiška 4, Orahovica 1, Osijek 84, Slavonska Požega 9, Valpovo 2, Vinkovci 10, Vukovar 14, Županja 2. Najviše članova bilo je, što je i razumljivo, iz Osijeka - s umirovljenicima 84 (73, 11]. Narodne knjižnice imale su najviše članova - 68, školske - 33, specijalne -13, fakultetske 12. Ukupno je Društvo imalo 135 članova, od čega 12 umirovljenika.

Na temelju Adresara članova iz 2005. godine u Društvu je bilo 206 članova, s 23 umirovljenika ukupno 229. Po županijama broj članova je sljedeći: Osječko-baranjska 161, Vukovarskosrijemska 44, Požeško-slavonska 17, Virovitičko-podravska 5 i 2 člana iz Brodsko-posavske županije. U Osječko-baranjskoj županiji 56 članova je iz narodnih knjižnica, 13 iz specijalnih, 25 iz osnovnoškolskih, 18 iz srednjoškolskih i 29 iz visokoškolskih knjižnica te 20 umirovlje­ nika. Vukovarsko-srijemska županija ima 38 članova iz narodnih i 5 iz školskih knjižnica te 1

20 Naziv Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje promijenjen je u Društvo knjižničara Slavonije i Baranje na Izvanrednoj skupštini Društva, održanoj 8.1.1998.

21 Sjedište je na istom mjestu kao i prije, promijenjen je samo naziv ulice 22 Podaci o članovima po godinama navedeni su prema skupštinskim i godišnjim izvještajima o radu Društva

umirovljenika. U Požeško-slavonskoj županiji 15 je članova iz narodnih knjižnica, 1 iz školske knjižnice i 1 umirovljenik. Virovitičko-podravska županija ima 4 člana iz narodnih knjižnica i 1 iz školske knjižnice. U Brodsko-posavskoj županiji 1 član je iz narodne knjižnice i 1 iz školske.

Grad Osijek ima 91 aktivnog člana i 19 umirovljenika. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek ima 34 člana, specijalne knjižnice 7, osnovnoškloske knjižnice 10, srednjoškolske knjižnice 11 i fakultetske knjižnice 29.

U 30-godišnjem razdoblju u Društvu je djelovao veliki broj knjižničara. Neki samo kratko vrijeme, većina godinama, a ima i onih, istina malo, koji su u Društvu od početka, dakle 30 godina. Među onima koji su kratko vrijeme bili član našeg Društva je i Siniša Glavašević, čija je pristupnica iz 1986. godine jedna od rijetkih sačuvanih u arhivi Društva.

Imena članova Društva navedena su u "Popisu članova Društva knjižničara Slavonije i Baranje".

Svoje ciljeve i zadaće Društvo je u proteklom 30-godišnjem razdoblju ostvarivalo uspješno, što se vidi i iz prikaza njegovih brojnih aktivnosti.

Rad Društva ostvarivao se preko tijela Društva: Skupštine, predsjednika Društva, Upravnog odbora i Nadzornog odbora.

Skupština je najviše tijelo Društva. Sačinjavaju je svi članovi Društva, koji preko nje neposredno sudjeluju u radu Društva. Redovna skupština (izborna] održava se svake druge godine. Nakon Osnivačke skupštine, 21. V. 1975. godine u Osijeku, održano je od 1976. do 2004. godine 14 redovnih skupština. Do odstupanja od uobičajenog roka održavanja skupšti­ ne došlo je samo jedanput - zbog rata 9. redovna skupština Društva umjesto 1993. održana je 1994. godine. Na dnevnom redu skupština, uz redovni izvještajni i izborni dio, nalazile su se i stručne teme. Dnevni red skupština kao i mjesto i vrijeme održavanja navedeni su u poglavlju "Skupštine Društva knjižničara Slavonije i Baranje."

Uz redovne (izborne] skupštine, koje su se održavale svake druge godine, u proteklom 30godišnjem razdoblju održan je i 21 plenum, odnosno izvanredna skupština, kako ih se naziva u zapisnicima s njih. Održavli su se najčešće jedanput godišnje, 1977. i 1987. godine dvaput, dulji razmaci bili su od 1980. do 1984. te zbog rata od 1990. do 1995. godine, a od 1999. godine održavaju se između redovnih skupština, odnosno svake druge godine. Na plenumima / izvan­ rednim skupštinama Društva, uz informacije o stručnim skupovima, obrađivale su se razne stručne teme, obilježavale značajne obljetnice rada pojedinih knjižnica, analizirali razni tekući problemi, a na većini njih, naročito u novije doba, podnosili su se i godišnji izvještaji o radu.

Dnevni red plenuma / izvanrednih skupština kao i mjesto i vrijeme održavanja navedeni su u poglavlju "Plenumi/Izvanredne skupštine Društva knjižničara Slavonije i Baranje".

I skupštine i plenumi / izvanredne skupštine održavali su se najčešće u Osijeku (5; 11], ali i drugim mjestima Slavonije i Baranje: Pleternica (1,-], Vukovar (4, -], Zvečevo (1,-], Požega (-,1], Našice (1,1], Vinkovci (1,4], Orahovica (1,-], Beli Manastir (1, 2], Đakovo (-, 1], Županja (-, 1], što je doprinosilo većem zbližavanju članova i boljem upoznavanju, kako knjižnice tako i mjesta-domaćina.

Za uspješan rad Društva u proteklom 30-godišnjem razdoblju uvelike su zaslužni predsjednici Društva, koji su u skladu sa Statuom predstavljah i zastupali Društvo, organizirali i vodili rad i poslovanje Društva. Svi su oni savjesno i odgovorno obavljali svoje zadaće i, vodeći računa o kontinuitetu rada Društva, nastavljali poslove i aktivnosti svojih prethodnika stalno ih osuvremenjujući novima.

Nada Bojanić, voditeljica Odjela za Obvezni primjerak RH i Odjela za nabavu i obradu u

Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, bila je prva predsjednica Društva. Obavljala je tu dužnost u tri mandata (1975.-1977.; 1977.-1979.; 1979.-1981.) i u tom razdoblju postavila Društvo na čvrste temelje zahvaljujući svojim izvrsnim organizacijskim sposobnostima i iskustvu koje je stekla uspješnim vođenjem Podružnice HBD-a Osijek (1973.-1975.). Kao iskusni knjižnični djelatnik težište rada Društva stavila je na rješavanje brojnih stručnih problema. Veliko priznanje njoj i Društvu bibliotekara Slavonije i Baranje bilo je održavanje 22. redovne skupštine Hrvatskoga bibliotekarskog društva od 21. do 23. VI. 1979. godine u Osijeku. Organizirala je i dvije stručne ekskurzije (Mađarska, Austrija).

Pavle Blažek, direktor Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek od 1967. godine, kao predsjednik Društva od 1981. do 1985. radio je na rješavanju organizacijskih problema knjižnica (mreža knjižnica u Zajednici općina Osijek, matična služba, transformacija knjižnica u bibliotečnoinformacijske centre i si.) i afirmaciji Društva u javnosti zahvaljujući svojim brojnim nastupi­ ma na stručnim skupovima na području Hrvatske, ali i bivše Jugoslavije kao i svom članstvu u raznim tijelima s područja kulture (Savjet za biblioteke Hrvatske...). Povodom 10. obljetnice rada Društva pokrenuo je i sudjelovao u uređivanju publikacije "Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975.-1985." (1985.)

Vera Eri, voditeljica Knjižnice Pedagoškog fakulteta u Osijeku, bila je predsjednica Društva u tri mandata, od 1985. do 1991. godine i u tom razdoblju, uz organizaciju brojnih stručnih skupova, upozorila je na problem školovanja bibliotečnih radnika s područja Slavonije i Baranje i ukazala na mogućnost njihovog školovanja na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. S tim u vezi pokrenula je niz aktivnosti koje su urodile plodom 10-ak godina kasnije osnivanjem Katedre za knjižničarstvo. Radi bolje informiranosti članstva pokrenula je list "Informacije", koji je izlazio od 1987. do 1991. godine (u četiri godine objavljeno je 7 brojeva).

Vjekoslav Bizjak, direktor Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (1990.-1992.), izabran je za predsjednika Društva na 8. redovnoj skupštini Društva 23. IV. 1991. godine u Vukovaru i obavljao je tu dužnost do 1994. godine. Društvo u tom svom najtežem, ratnom razdoblju, izuzme li se pet sjednica Upravnog odbora i organizacija nekoliko predavanja za članstvo u Osijeku, praktički nije djelovalo. Podnoseći izvještaj o radu Društva na 9. redovnoj skupštini 17. III. 1994. godine, V. Bizjak ukazao je na velika ratna stradanja knjižnica na području Slavonije i Baranje i napore članova da što prije saniraju oštećenja te s njima upoznaju našu i međunarodnu javnost.

Kata Ivić, voditeljica Knjižnice Ekonomskog fakulteta u Osijeku, bila je predsjednica Društva od 1994. do 1996. godine. Njezina velika zasluga jest konsolidacija Društva, izvan čijeg su djelokruga na žalost ostala okupirana područja (Baranja, dio Vukovrsko-srijemske županije), organizacija nekoliko vrlo značajnih stručnih skupova, pokretanje izdavanja časopisa Društva, a svoju sposobnost mobilizacije svih članova Upravnog odbora i velikog broja ostalih članova Društva pokazala je u organizaciji 29. skuštine Hrvatskoga bibliotekarskog društva od 22. do 24. rujna 1994. godine u Bizovačkim toplicama, koja je od svih sudionika ocijenjena kao jedna od najuspješnijih. Organizirala je i dva uspješna stručna putovanja (Zagreb, Beč).

Ljuba Radman, knjižničarka II. gimnazije Osijek, obavljala je dužnost predsjednice od 1996. do 1998. godine nastavljajući s aktivnostma koje je pokrenula Kata Ivić. Polovinom 1997. godine predstavljen je prvi broj glasnika Društva "Knjižničarstvo", a krajem godine i drugi broj. U tom razdoblju donesen je novi Statut, kojim je ograničen izbor predsjednika i članova Upravnog obora na dva mandata, te izvršen upis Društva u Registar udruga Republike Hrvatske.

Organizirane su i dvije vrlo uspjele stručne ekskurzije (Prag, Italija) Silva Pavlinić, voditeljica Regionalne matične službe u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, ostat će upamćena kao najagilnija i najomiljenija predsjednica (1998.-2002.). Dugogodišnji knjižnični djelatnik s velikim iskustvom i dobrim poznavanjem struke kao i rada Društva, jer je

u nekoliko mandata bila član Upravnog odbora, poimence je znala gotovo sve članove Društva te mnoge knjižničare s područja cijele Hrvatske, koji su je neobično cijenili. S lakoćom je organizirala brojne stručne skupove (26] na kojima su, uz naše članove, izlaganja imali uvaženi stručnjaci iz Zagreba i drugih dijelova zemlje. Uspješno je surađivala s Hrvatskim knjižničarskim društvom, bila je član Povjerenstva Ministarstva kulture za nakladništvo i otkup knjiga te Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Nesebično je pomagala u radu svojim prethodnicama Kati Ivić i Ljubi Radman (kao tajnica, odnosno prva potpredsjednica] te svojoj nasljednici Emiliji Pezer. Njezin topao i prijateljski odnos prema članovima Društva naročito je dolazio do izražaja na stručnim putovanjma, koja je u većini slučajeva ona organizirala, iako se uz njezin mandat veže samo jedno (München, dvorci Bavarske]. Njezin mandat pamtit će i po osnivanju Katedre za knjižničarstvo akademske 1998./99. godine, čime su ostvarene dugogodišnje težnje Društva, a prvenstveno prijeratne predsjednice Vere Eri. Uspostavila je suradnju s Mađarskim knjižničarskim društvom - Ogranak za Pečuh i Baranju. S tajnicom Društva Ljiljanom Krpeljević sredila je arhivu Društva, što se pokazalo neobično važnim u izradi Spomenice.

Emilija Pezer, voditeljica Matične službe u Knjižnici i čitaonici Vinkovci, pokazala je u svom mandatu (2002.- 2004.; 2004.- ] da poslove predsjednika Društva mogu uspješno obavljati, iako uz nešto veće napore, i članovi izvan sjedišta Društva. Njezina je velika zasluga ustanovljenje Povelje "Marija Malbaša"- priznanja za rad istaknutim članovima Društva, uspješna organizaciju proslave 30. obljetnice Društva krajem 2005. godine te potpisivanje Sporazuma o suradnji s Mađarskim knjižničarskim društvom - Ogranakom za Pečuh i Baranju.

Upravni odbor je prema Statutu izvršno tijelo Društva i najviše tijelo upravljanja između dvije Skupštine. Upravni odbor ima 11 članova, uključujući predsjednika Društva, koje bira Skupština. Izuzetno, u razdoblju od 1991. do 1996. godine Upravni odbor imao je 15 članova na temelju izmjena Statuta na Skupštini u Vukovaru 1991. godine, da bi se izmjenama Statuta 1996. godine ponovo vratilo na 11 članova. Pri izboru članova Upravnog odbora vodilo se računa da budu zastupljeni predstavnici svih vrsta knjižnica i da su najmanje dva člana izvan sjedišta Društva, iako ih je od samog početka uvijek bilo četvero. Članovi Upravnog odbora biraju između sebe dva potpredsjednika Društva od kojih je drugi uvijek izvan Osijeka.

Mandat članova Upravnog odbora traje dvije godine s tim da se on Statutom iz 1998. ograničio na još najviše dvije godine, što je ukinuto izmjenama Statuta 2003. godine.

U rad Upravnog odbora u proteklom 30-godišnjem razdoblju bio je uključen veliki broj članova, koji su najčešće bili i najugledniji i najaktivniji knjižnični djelatnici na svom području.

(Vidi poglavlje "Članovi Upravnoga i Nadzornoga odbora Društva knjižničara Slavonije i Baranje"] Upravni odbor je u skladu sa Statutom ostvarivao zaključke Skupštine, organizirao rad Društva, donosio godišnji program djelatnosti Društva kao i financijski plan, odlučivao o primanju novih članova i prijedlozima za isključenje i brisanje članova iz članstva, predlagao visinu članarine, pripremao nacrte Statuta i drugih akata, sazivao i pripremao sjednice Skupštine, podnosio Skupštini izvještaj o svom radu, osnivao odbore i komisije i imenovao njihove članove, organizirao stručne skupove knjižničnih djelatnika, pokretao izdavanje stručnih publikacija i obavljao niz drugih poslova važnih za rad Društva.

Upravni odbor radio je na sjednicama, koje su se po Statutu trebale održavati svaka dva mjeseca. U većini slučajeva održano je po 5 sjednica godišnje, ali je bilo i razdoblja kada su se održavale rjeđe. Osobito se to odnosi na ratno razdoblje od 1991. do 1994. godine, kada je održano ukupno svega 5 sjednica.

Prva, konstituirajuća sjednica Upravnog odbora, izabranog na 8. skupštini Društva 23. IV.

1991. u Vukovaru, održala se tek 29. IV. 1992. godine. Neki su članovi zbog rata napustili područje djelovanja Društva, bilo da su se svojevoljno odselili ili su bili prognani. Umjesto prvih kooptirani su novi članovi. Ovaj Upravni odbor, zbog otežanih uvjeta rada, između ostalih i zbog otežane komunikacije, djelovao je u krnjem sastavu. Sređivao je uglavnom popise članova jer je dosta članova promijenilo mjesto boravka, a dio je ostao na okupiranom području. Pratio je saniranje ratnih oštećenja u knjižnicama na području Slavonije i Baranje.

Organizirao je nekoliko predavanja te pripremio 9. redovnu skupštinu Društva, koja je održana 17. III. 1994. godine.

Najveću pozornost Upravni odbor posvjećivao je stručnom radu i usavršavanju članova Društva. U tu svrhu osnivao je kao svoja pomoćna tijela za određenu stručnu problematiku, posebno s obzirom na vrstu knjižnica ili oblike knjižnične djelatnosti, posebne odbore i komisije. Prvi odbori i komisije osnovani su na 1. plenarnoj sjednici Društva 8. XII. 1975. godine: Odbor za naučne, specijalne i fakultetske biblioteke (voditelj Pavle Blažek, Osijek; Marija Nedić, Kata Ivić, Marija Koški, Vesna Burić, Nada Bojanić svi iz Osijeka), Odbor za narodne biblioteke (voditeljica Slavica Filipović, Pleternica; Nada Sredojević i Jovanka Pavliček, Vukovar; Laura Merki i Petar Vorkapić, Beli Manastir; Danica Perić, Ilok; Ivo Bačoka, Županja; Marija Stunić, Vinkovci; Ana Sabo, Valpovo; Vera Vuković, Vera Bulat i Anica Grofšić svi iz Osijeka); Komisija za katalogizaciju (voditeljica Marija Vrljević, Osijek; Nada Bojanić, Osijek; Marija Brkić, Vukovar; Elizabeta Tonković, Vinkovci; Zeina Petošić, Slavonska Požega), Komisija za klasifikaciju (voditeljica Nada Bojanić, Osijek; Marija Kovač, Osijek; Jelena Vukelić, Beli Manastir; Marija Brkić, Vukovar; Elizabeta Tonković, Vinkovci), Komisija za informatiku i dokumentaciju-mehanizaciju i automatizaciju (voditeljica Marija Koški, Osijek; Mira Mađarić, Kata Ivić, Marija Malbaša, Vjekoslav Bizjak, Štefanija Pašić - svi iz Osijeka; Irma Komar, Josipovac). Tijekom 30 godina mijenjali su se nazivi i broj odbora, sekcija i komisija te njihov sastav. Ovisno o potrebama jedni su prestajali s radom, drugi se osnivali. Tako su 1985. godine djelovale sekcije za znanstvene, narodne i školske biblioteke, komisije za katalogizaciju, klasi­ fikaciju te automatizaciju biblioteka.23 Sekcija za školske biblioteke osnovala je 1983. godine Aktiv bibliotečnih radnika zaposlenih u knjižnicama osnovnih škola i škola usmjerenog obra­ zovanja, koji je svoj program rada ostvarivao u suradnji s Prosvjetno-pedagoškim zavodom Osijek i Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek.24 Godine 1989. osnovan je Stručni aktiv bibliotekara centara srednjeg usmjerenog obrazovanja s područja Zajednice općina Osijek.25 Aktivi školskih knjižničara bili su vrlo aktivni i znatno su doprinijeli razvoju školskog knjižni­ čarstva na našem području u čemu je veliku ulogu odigrala Matična služba GISKO koja je poticala njihov rad i u vrijeme kada nije djelovao Zavod za školstvo. Na Izvanrednoj skupštini Društva, održanoj 9. VI. 2005. godine, osnovani su: Ocjenjivački odbor za dodjeljivanje Povelje "Marija Malbaša", Komisija za stručni rad, Komisija za javno zagovaranje, Uredništvo mrežnih stranica, Odbor za Statut i opće propise. Sekcije i komisije radile su prema svojim programima i planovima rada koji su se usklađivali s programima i planovima sekcija i komisija Hrvatskoga knjižničarskoga društva. U rad odbora, sekcija i komisija u 30-godišnjem razdoblju bio je uključen veliki broj članova. Sekcije i komisije bile su osobito aktivne u vrijeme značajnijih promjena u knjižničarstvu (UDK, Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga, ISBD-i, standardi za pojedine vrste knjižnica, kompjutorizacija knjižnica, stručno usavršavanje i obrazovanje knjižničnih djelatnika itd.). Pratile su i proučavale pitanja s područja svog rada te davale prijedloge za njihovo rješavanje i tako doprinosile unapređenju knjižničarske struke.

23 Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985. Str. 47-48.

24 Isto, str. 49.

25 Informacije 3,6 (1989).

Zajedno sa svojim sekcijama i komisijama Upravni odbor je tijekom 30-godišnjeg razdoblja organizirao brojne stručne skupove: seminare, predavanja, savjetovanja, okrugle stolove, predstavljanja novih knjiga s područja knjižničarstva, izložbe. Svi ti skupovi, koje je Društvo organiziralo, bilo samostalno bilo u suradnji s HKD-om, GISKO, a kasnije i s Pedagoškim fakultetom, odnosno Katedrom za knjižničarstvo, kronološki su prikazani u poglavlju "Seminari, savjetovanja, okrugli stolovi, predavanja, predstavljanja knjiga, izložbe."

Ideja o izdavanju stručnih publikacija postojala je od osnivanja Društva. Povodom proslave 10. obljetnice Društva 1985. godine objavljen je "Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje:1975.-1985." Dvije godine kasnije, 1987., Upravni odbor pokrenuo je "Informacije Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek" koje su izlazile do 1991. U četiri godine objavljeno je 7 brojeva. Krajem 1994. godine Upravni odbor imenovao je Uredništvo za izdavnje stručnog glasila Društva. Prvi broj "Knjižničarstva: glasnika Društva bibliotekara Slavonije i Baranje" predstavljen je 22. V. 1997. godine i od tada je pod uredništvom Dragutina Katalenca objavljeno 8 brojeva, a 3 zadnja broja (za 2003. i 2004. godinu) uredila je Silva Pavlinić. Pokretanje "Knjižničarstva" potaklo je članove Društva da u većem broju objavljuju svoje radove i da, pišući prvenstveno o svojim knjižnicama, doprinesu boljem upoznavanju knjižničarastva na području Slavonije i Baranje. Upravni odbor pokrenuo je i izdavanje vodiča kroz knjižnice Slavonije i Baranje (po županijama). Na žalost, objavljen je samo jedan "Vodič kroz knjižnice Požeško-slavonske županije", koji je predstavljen 14. XI. 1997. godine.

Veliki uspjeh Društva na stručnom području je osnivanje Katedre za knjižničarstvo na Pedagoškom fakultetu u Osijeku akademske 1998./99. godine. Za to je najzaslužnija mr. sc. Vera Eri koja je, kao predsjednica Društva, na sjednici Upravnog odbora 25. IX. 1986. godine pokrenula pitanje otvaranja dodiplomskog studija bibliotekarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Od tada je u suradnji s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek i Društvom poduzela niz aktivnosti koje su, zbog rata, okrunjene uspjehom tek 1998. godine. Dodiplomski studij knjižničarstva, a od akademske 1999./2000. i izvanredni (dopunski dvogodišnji) studij na Pedagoškom fakultetu u Osijeku podigli su obrazovnu razinu knjižničara i dali veliki poticaj bržem razvoj modernog knjižničarstva na području Slavonije i Baranje.

Društvo je poticalo svoje članove na stručni i znanstveni rad. Rezultat toga su tri disertacije i 14 magistarskih radova te veliki broj objavljenih stručnih i znanstvenih radova (Vidi poglavlja "Magistarski radovi i disertacije članova Društva knjižničara Slavonije i Baranje" i "Bibliografija objavljenih stručnih radova članova Društva knjižničara Slavonije i Baranje"), te promaknuća u viša stručna zvanja nekoliko naših članova. (Vidi poglavlje "Napredovanja u struci") Velika pozornost posvećivala se, ovisno o financijskim mogućnostima, i stručnim putovanji-ma kojima je bio cilj, kako upoznavanje s radom knjižnica u zemlji i inozemstvu, tako i zbližavanje članova Društva. (Vidi poglavlje "Stručna putovanja") Društvo je od samog početka tijesno surađivalo s Hrvatskim knjižničarskim društvom s kojim je i organizacijski povezano kao savezom knjižničarskih društava na području Republike Hrvatske. Suradnja se ostvarivala kroz sudjelovanje predstavnika Društva na skupštinama HBD-a (8-12 članova) te u radu Upravnog, odnosno Glavnog odbora HKD-a (u početku po 2 člana - predsjednik Društva i potpredsjednik izvan Osijeka, a od 1994. godine samo predsjed­ nik Društva). Članovi Društva bili su uključeni u rad odbora, sekcija i komisija HKD-a. Kao primjer navodimo sekcije i komisije iz 1985. godine: Sekcija za znanstvene biblioteke - Pavle

Blažek, Sekcija za narodne biblioteke - Ivanka Manojlović, Sekcija za školske biblioteke - Ljuba Radman, Komisija za stručno obrazovanje - Ljuba Radman, Komisija za katalogizaciju - Nada Bojanić, Komisija za klasifikaciju - Nada Bojanić, Komisija za bibliografiju - Marija Malbaša, Komisija za izgradnju i opremu biblioteka - Pavle Blažek, Komisija za automatizaciju biblioteka - Marija Koški, Komisija za povijest knjižnica - Vesna Burić.26 U suradnji sa sekcijama i komisijama HKD-a organizirni su za članove Društva mnogi seminari, predavanja, savjeto­ vanja.

Vera Eri, Ljuba Radman, Silva Pavlinić bile su članice Ocjenjivačkog odbora za dodjeljivanje Kukuljevićeve povelje (1998., 2000., 2002.]; Ljuba Radman i Silva Pavlinić članovi Ocjenji­ vačkog odbora za dodjeljivanje Nagrade "Eva Verona" (1998., 2002.]. Članovi Društva sudjelo­ vali su u izradi standarda za pojedine vrste knjižnica, Zakona o knjižnicama (Vera Eri, 1992.­ 1994.]. Istaknuti članovi Društva Pavle Blažek (?] i Vera Eri (1989.-1992.] bili su članovi Savjeta za biblioteke, Silva Pavlinić (2002.-2006.] i Kata Ivić (2005.- ] Hrvatskoga knjižničnog vijeća, Vera Eri je član Povjerenstva Hrvatskoga knjižničnog vijeća za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika (2000.- ], Silva Pavlinić bila je član Povjerenstva Mini­ starstva kulture za nakladništvo i otkup knjiga (1998.-2002.].

Hrvatsko knjižničarsko društvo povjerilo je Društvu organizaciju svojih dviju skupština: 22. i 29. redovne skupštine. 22. redovna skupština HBD-a održana je od 21. do 23. VI. 1979. u Osijeku. Na programu radnog dijela Skupštine bili su referati: "Narodne knjižnice u bibliotečno-informacijskom sistemu", "Sveučilišne biblioteke u bibliotečno-informacijskom sistemu" i "Uključivanje knjižnica zagrebačkog Sveučilišta u bibliotečno-informacijski sustav - neke polazne pretpostavke". Trećeg dana sudionici Skupštine razgledali su Kopački rit i Spomenik pobjedi u Batini. "Članovi Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, a posebno iz Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, učinili su sve da skupština u Osijeku ostane u lijepom sjećanju svima koji su joj prisustvovali."27 29. redovna skupština HBD-a održana je od 22. do 24. IX. 1994. godine u Bizovačkim toplicama. Tema Skupštine bila je "Knjižnični fondovi i zbirke".

Prvi dio stručnog programa bio je posvećen u to vrijeme vrlo aktualnoj temi "Nestali, uništeni i oštećeni fondovi i zbirke 1991.-1994.: što se dogodilo, što je učinjeno?" 0 ratnim zbivanjima u svojim regijama, s posebnim naglaskom na stanje fondova i zbirki izvijestili su Dragutin Katalenac (Osijek], Antonija Kukuljica (Vukovar], Marica Šapro-Ficović (Dubrovnik], Nada Eleta (Karlovac], Branka Solina (Slavonski Brod], Ivan Pehar (Zadar] i Jasna Jednačak (Sisak].28 Ostale teme bile su: Fondovi i zbirke u prijelaznom razdoblju: pregledi, Istraživanja, Nakladništvo i nabava, Posebne zbirke i službe, a bilo je i 6 izlaganja na posterima. Izlaganja na Skupštini imali su i članovi našeg Društva: Dragutin Katalenac, Antonija Kukuljica, Ljuba Radman, Jasenka Bešlić i Blaženka Pavlović-Radmanović. U popodnevnim satima drugog dana, 23. IX. 1994., bilo je organizirano razgledavanje Osijeka (Tvrđa, G1SKO gdje je bila postavljena izložba o porušenim i uništenim knjižnicama Slavonije i Baranje, Katedrala], Trećeg dana Skupštine, 24. IX. 1994., bio je upriličen posjet Đakovu - razgledavanje Katedrale, kripte i Biskupskog podruma te Centra za selekciju konja PIK-a Đakovo nakon čega se obišla ergela u Ivandvoru i vinarija u Mandićevcu. Društvo je uložilo ogromne napore kako bi sve proteklo u najboljem redu, što je prvenstveno velika zasluga Upravnog odbora i tadašnje predsjednice dr. sc. Kate Ivić te Vere Bulat. Povjeravanjem organizacije 29. skupštine našem Društvu 1994. godine, kada su dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije (Baranja, Vukovar i Ilok s okolicom] bili okupirani i kada je Osijek bio udaljen od crte razdvajanja svega nekoliko kilometara, Hrvatsko bibliotekarsko društvo pružilo je veliku podršku kako Društvu tako i cijeloj istočnoj Hrvatskoj.

26 Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985. Str. 50-51.

27 Gomerčić, Nada. 22. redovna skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Osijek, lipnja 1979. //VBH 24,1/4 (1979/1980), str. 237-238.

28 Katić,Tinka; Slavić, Aida. 29. skupština Hrvatskoga bibliotrkarskog društva, Bizovačke toplice, 22.-24. rujna 1994. // VBH 37,3/4 (1994), str. 150-154.

Društvo osobito cijeni spremnost dviju rođenih Osječanki - dr. sc. Tatjane Aparac-Gazivoda i dr. sc. Tatjane Blažeković da u svom rodnom gradu, još punom ratnih ožiljaka, prva održi predava­ nje "Profesionalizacija i obrazovanje" 27. V. 1993., a druga 10. XI. 1993. predstavi ponovljeno i prerađeno izdanje svoje knjige "Knjižnica osnovne škole" koju je napisala zajedno s Brankom Furlan. Zahvalno je i mr. sc. Dori Sečić koja je 19. XI. 1993. godine održala u Osijeku predavanje "Uloga bibliotekara informatora u suvremenoj knjižnici". Cijeni i nazočnost dr. sc. Aleksandre Horvat, tadašnje predsjednice HBD-a, na 9. redovnoj skupštini Društva u Osijeku 17. III. 1994. godine, koja je tom prigodom održala predavanje "Nova uloga društva knjižničnih djelatnika i profesionalizacija." Velika podrška Društvu bilo je i predavanje "Odnos informacijske tehnolo­ gije i humanističkih znanosti" dr. Paula Sturgesa iz Velike Britanije 18. IV. 1994. godine.

Podršku Društvu pružili su i mr. sc. Dubravka Kunštek, koja je kao predsjednica HBD-a nazočila 16. plenarnoj / izvanrednoj skupštini Društva u Vinkovcima 20. XI. 1995., te dr. sc. Josip Stipanov, zamjenik ravnatelja NSB, koji je održao predavanje "Upravljanje knjižnicom". I drugi članovi HBD-a, osobito iz NSK rado su se u tim teškim godinama odazivali stručnim skupovima koje je organiziralo Društvo. Bila je velika hrabrost i odabir tada još uvijek okupiranog Vukovara za otvaranje "Mjeseca hrvatske knjige '97." 15. X. 1997., na kojem je bio veliki broj knjižničara iz cijele Hrvatske. Hrvatsko bibliotekarsko društvo bilo je tako prva strukovna udruga koja je organizirano, pod zaštitom UNTAES-a, ušla u razrušeni Vukovar.

Društvo je dobro surađivalo i s regionalnim knjižničarskim društvima prisustvovanjem svojih članova na njihovim skupštinama, obilježavanju raznih obljetnica, stručnim skupovima, te razmjenom iskustava. Dobru suradnju ostvarilo je i s Hrvatskim čitateljskim društvom čija je 5. godišnja skupština održana u Osijeku 23. III. 2000. godine.

Surađivalo je i sa kulturnim ustanovama na svom području te predstavnicima gradskih i županijskih ureda za kulturu od kojih se dobivala i određena financijska potpora za rad [Osijek, Osječko-baranjska županija]. O svim značajnijm manifestacijama Društva javnost su redovito izvješćivali Glas Slavonije,29 Osječki radio, a često i Slavonska televizija.30 "Međunarodna suradnja se odvijala povremeno, putem organiziranih zajedničkih posjeta ili pojedinačnih posjeta određenim bibliotekama, a bilo je i međunarodnih seminara [na kojima su sudjelovali članovi Društva]. Najčešće, međunarodna suradnja se odvijala u okviru pojedi­ nih biblioteka. Tradicionalna je suradnja Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek sa Županij­ skom bibliotekom u Pečuhu i bibliotekama u Čehoslovačkoj, zatim suradnja Pedagoškog fakulteta i njegove biblioteke sa srodnim fakultetima u Mađarskoj, te suradnja Knjižnice i čitaonice Beli Manastir s knjižnicom u Mohaču.”31 Međunarodna suradnja odvijala se dobrim dijelom preko Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Hrvatskoga knjižničarskog društva čiji su gosti, ugledni međunarodni knjižničarski stručnjaci, boravili i u Osijeku i uz GISKO posjetili i neke druge knjižnice, te održali predavanja za članove Društva (Silvia Faibishof, SAD, 1983.; Michael Cooke, VB, 1988.; Paul Sturges, VB, 1994.; Katherine Čveljo, SAD, 1997.; Paul Sturges, VB, 2003.]. Članovi Društva prisustvovali su svim međunarodnim skupovima u organizaciji NSK i HKD-a.

S demokratskim promjenama stvorene su mogućnosti da članovi Društva sve češće i u sve većem broju prisustvuju raznim međunarodnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Razvoju međunarodne suradnje veliki doprinos dala je Katedra za knjižničarstvo na Pedagoškom fakultetu u Osijeku koja je, zahvaljujući dobrim međunarodnim vezama svojih profesora,

29 U arhivi je sačuvano mnoštvo članaka iz Glasa Slavonije oradu Društva 30 U arhivi Društva nalazi se i nekoliko video zapisa 31 Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje;1975-1985. Str. 56.

uspjela dovesti u Osijek niz uglednih knjižničarskih stručnjaka, osigurati sudjelovanje na raznim međunarodnim skupovima ne samo profesorima nego i studentima, a pokrenula je i međunarodni seminar "Knjižnice u digitalnom dobu - LIDA", koji se već tradicionalno održava svake godine u Dubrovniku.

Uz međunarodnu suradnju u kojoj sudjeluju pojedine knjižnice i pojedini članovi Društva, za Društvo je osobito značajna suradnja s Mađarskim knjižničarskim društvom. Dugo vremena ona se odvijala samo posredno, preko Hrvatskoga knjižničarskog društva koje je često, kao svoje predstavnike, upućivalo na skupštine Mađarskog knjižničarskog društva članove našeg Društva (Laura Merki - 2, Vera Eri -1, Kornelija Petr -1, Kata Ivić - 3, Marija Ferenc - 3, Marija Kretić - 1). Preko njihovih izvještaja, objavljenih u Vjesniku bibliotekara, Knjižničarstvu ili Novostima HKD-a, mogao se dobiti uvid u rad tog Društva.

Do intenzivnije, neposredne suradnje dolazi tek 1998. godine, kada je u Pečuhu u organizaciji našeg i Mađarskog društva, Ogranak za Pečuh i Baranju održana Hrvatsko-mađarska knjižnična konferencija. Članovi našeg Društva Dragutin Katalenac i Silva Pavlinić u svojim izlaganjima na toj konferenciji ukazali su na moguće oblike suradnje (suradnja među knjižnicama i suradnja među društvima]. Na inicijativu Ogranka za Pečuh i Baranju Mađarskoga knjižničarskog društva početkom 2004. godine održan je u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek susret mađarskih knjižničara i članova Upravnog odbora Društva, a krajem travnja predstavnici našeg Društva bili su u uzvratnom posjetu u Pečuhu. U listopadu 2004. godine održana je u Pečuhu Hrvatsko-mađarska konferencija knjižničara pod nazivom "Zajedno s dvije strane granice", koja je još više naglasila potrebu zajedničke suradnje knjižnica i knjižničarskih društava u graničnim područjima naših dviju država. Uspostavljeni oblici suradnje formalizirani su potpisivanjem Sporazuma o suradnji Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Mađarskoga knjižničarskog društva - Ogranak za Pečuh i Baranju 16. XII. 2005. godine na proslavi 30. obljetnice Društva.

Svi oblici međunarodne suradnje prikazani su kronološki u poglavlju "Međunarodna suradnja".

Za svoj cjelokupni rad na unapređivanju knjižnične djelatnosti i knjižničarske struke priznanja su dobile mnoge knjižnice i knjižničari s našeg područja. Od 1967. do 1989. godine nagradu / diplomu "Pavao Markovac" primilo je 9 knjižnica i 7 knjižničara. Najviša priznanja u knjižničarskoj struci - Kukuljevićevu povelju primilo je 5 članova, a Nagradu "Eva Verona" 3 člana našeg Društva. U bivšoj državi odlikovana je jedna knjižnica (Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci -1975.] i jedan naš član (Vera Vuković[Erlj- 1975.], a od 1996. godine odličje "Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića" primilo je 8 članova. (Vidi poglavlje "Nagrade i odlikovanja"]

SKUPŠTINE DRUŠTVA ' Osnivačka skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 21. svibnja 1975.

- Izbor radnih tijela (radnog predsjedništva, zapisničara i dva ovjerovitelja, kandidacione komisije, verifikacione komisije] - Usvajanje Statuta Društva bibliotekara Slavonije i Baranje - Izbor Upravnog odbora Društva, predsjednika, Nadzornog odbora i predstavnika za glavni odbor[HBD-a] - Prijedlozi i mišljenja za rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje - Razno

D| K|

5

1

6

1. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Pleternica, 2 5. travnja 1977.

- Otvaranje skupštine - Izbor radnih tijela: a] radnog predsjedništva, b] zapisničara i dva ovjerovitelja, c] biračkog odbora - Referat o 70. godišnjici rada Narodne knjižnice i čitaonice Pleternica (Slavica Filipović] - Pozdravi i čestitanja - Izvještaji Upravnog i Nadzornog odbora - Diskusija (o izvještajima] - Prijedlozi Biračkog odbora: a) za predsjednika, b] za Nadzorni odbor, c] za Upravni odbor, d] za koordinatora između Društva i izdanja HBD-a, e] za delegate za Glavni odbor HBD-a, f] za delegate za Nadzorni odbor HBD-a, g] za delegate za skupštinu HBD-a u Splitu - Izbor Upravnogi Nadzornog odbora, predsjednika Društva, delegata za Glavni i Nadzorni odbor te skupštinu HBD-a - Smjernice za budući rad Društva 2. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vukovar, 15. svibnja 1979.

- 0 knjižnicama u sastavu radničkih i narodnih sveučilišta - područje Zajednice općina Osijek (rasprava na temelju materijala koji je izradila Radna grupa] - Izvještaji Upravnog i Nadzornog odbora - Diskusija - Izbor Upravnog i Nadzornog odbora i predsjednika Društva - Smjernice za budući rad Društva 3. redovna skupština Društva biblotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 29. travnja 1981.

- Izvještaji Upravnogi Nadzornog odbora - Diskusija - Izbor Upravnog i Nadzornog odbora te predsjednika Društva

1

Dnevni red skupština naveden je, za Osnivačku i prvih pet na temelju Rada Društva biliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985., str. 13-27, a za sve ostale prema pozivima za Skupštinu i zapisnicima sa skupština koji su se sačuvali u arhivi Društva.

Iz dnevnog reda skupština, osim Osnivačke i I. redovne skupštine, izostavljene su uobičajene točke kao: izbor radnih tijela Skupštine; prijedlozi Biračkog odbora za predsjednika Društva, za Upravni i Nadzorni odbor, za predstavnike u Glavnom i Nadzornom odboru HBD-a, za delegate za Skupštinu HBD-a; razno, odnosno pitanja i prijedlozi

5. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Zvečevo, 17. i 18. travnja 1985.

- Izvještaj o radu Društva od 13. svibnja 1983. do 17. travnja 1985. godine - Prijedlog mreže općinskih matičnih knjižnica Zajednice općina Osijek (radni materijal Pavle Blažek) - Rasprava o Izvještaju i Radnom materijalu - Izbor Upravnog i Nadzornog odbora i predsjednika Društva - Obilježavanje 140 godina Narodne čitaonice u Slavonskoj Požegi (referati Zeine Petošić i dr. Pavla Blažeka) - Obilježavanje 40. godišnjice oslobođenja zemlje - Desetogodišnjicu svog postojanja Društvo je obilježilo izdavanjem pulikacije"Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985", koju su dobili svi članovi.

6. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Beli Manastir, 9. travnja 1987.

- Izvještaj o radu Društva od 17. i 18. travnja 1985. do 9. travnja 1987. godine - Tema Skupštine: Stručni bibliotečni kadrovi kao temeljni preduvjet izgradnje bibliotečno-informacijskog sistema ZO Osijek (Dragutin Katalenac) - Raspravao Izvještaju i stručnoj temi - Izbor Upravnog i Nadzornog odbora i predsjednika Društva 7. redovna skupština Društva biblotekara Slavonije i Baranje, Našice, 31. ožujka 1989.

- Stručna tema Skupštine: Spomeničke biblioteke Slavonije i Baranje Vatroslav Frkin: Spomenička biblioteka Franjevačkog samostana u Našicama Dragutin Katalenac: Spomeničke knjižnice Slavonije i Baranje Mr. sc. Vesna Burić: Knjižnica Muzeja ometena u funkciji - Izvještaji - Rasprava o stručnoj temi i izvještajima - Izbor Upravnog i Nadzornog odbora i predsjednika Društva 8. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vukovar, 23. travnja 1991.

- Stručni dio Skupštine: Stanje i perspektive bibliotekarstva Slavonije i Baranje (Dragutin Katalenac, voditelj RMSGISKO) Stanje i perspektive Narodne biblioteke Vukovar (Antonija Kukuljica, direktorica Narodne biblioteke Vukovar) - Izborni dio Skupštine: Izvještaj o radu Društva od 31. ožujka 1989. do 23. travnja 1991. godine

SDIIMFNIPA

4. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vukovar, 13. svibnja 1983.

- Izmjene i dopune Statuta (usklađivanje Statuta sa Zakonom o društvenim organizacijama i udruženjima građana) - Izvještaj o radu Društva od 29. travnja 1901. do 13. svibnja 1983. godine - Diskusija - Izbor Upravnog i Nadzornog odbora i predsjednika Društva

Prijedlog izmjene Statuta [Čl. 34. mijenja se i glasi: "Upravni odbor sastoji se od 15 članova (...) uključivo s predsjednikom Društva." ] - Izbor predsjednika Društva, Upravnog i Nadzornog odbora - Rasprava o Statutu i Etičkom kodeksu Hrvatskoga bibliotekarskog društva 9. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 17. ožujka 1994.

- Izvještaj o radu Društva (od 23. travnja 1991. do 17. ožujka 1994. godine) - Izbor predsjednika Društva, Upravnog i Nadzornog odbora - Predavanje dr. sc. Aleksandre Horvat "Nova uloga društva knjižničnih djelatnika i profesionalizacija" 10. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 12. lipnja 1996.

- Izvještaj o radu Društva od 17. ožujka 1994. do 12. lipnja 1996. godine - Usvajanje pročišćenog teksta Statuta Društva - Izbor predsjednika Društva, Upravnogi Nadzornog odbora te glavnog urednika glasila Društva - Donošenje odluke o visini članarine - Predavanje dr. sc. Tatjane Aparac "Knjižnica, prozor u svijet" 11. redovna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Osijek, 12. lipnja 1998.

- Izvještaj o radu Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 12. lipnja 1996. do 12. lipnja 1998. godine - Izbor predsjednika Društva, Upravnog i Nadzornog odbora - Predstavljanje 3. broja Knjižničarstva: glasnika Društva knjižničara Slavonije i Baranje (Dragutin Katalenac) - Predavanje dipl. ing. Tatjane Mušnjak "Zaštita knjižnoga gradiva" - Predstavljanje programa novih matrijala za zaštitu i popravak knjiga (predstavnici Expo Arta Ljubljana, Podružnica Zagreb) 12. redovna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Vukovar, 15. lipnja 2000.

- Izvješća o radu Društva od 12. lipnja 1998. do 14. lipnja 2000. godine - Izbor predsjednika Društva, članova Upravnog i Nadzornog odbora te glavnog urednika glasila Društva - Odluka o visini članarine - Smjernice za rad u narednom razdoblju - Predavanje mr. sc. Jelice Leščić "Univerzalna decimalna klasifikacija 2000: izmjene, dopune, načini uporabe" 13. redovna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Vinkovci, 12. lipnja 2002.

- Izvješća o radu Društva od 15. lipnja 2000. do 11. lipnja 2002. godine - Izbor predsjednika Društva, članova Upravnog i Nadzornog odbora te glavnog urednika glasila Društva - Predavanje prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić "Umrežavanje knjižnica: strateška i upravljačka pitanja"

14. redovna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Orahovica, 16. lipnja 2004.

- Izvješća o radu Društva od 12.1ipnja 2002. do 15. lipnja 2004. godine - Izbor predsjednika Društva, članova Upravnog i Nadzornog odbora te glavnog urednika glasila Društva - Prijedlog za ustanovljenje godišnjeg priznanja Društva zaslužnim članovima - Andrea Božić: Kako biti učinkovitiji-upravljanje sobom, vremenom i vlastitim pisaćim stolom - Predstavljanje web stranice Društva knjižničara Slavonije i Baranje

PLENUMI / IZVANREDNE SKUPŠTINE DRUŠTVA 1. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 8. prosinca 1975.

- Informacija o dosadašnjim sjednicama i radu Upravnog odbora Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek i Glavnog odbora HBD-a (Nada Bojanić) - Dopuna Programa rada Društva i formiranje odbora i komisija - Informacija o Skupštini HBD-a u Kumrovcu-zaključci (Pavle Blažek) - Informacija o VI. skupštini Saveza društava bibliotekara Jugoslavije (Nada Bojanić) - Informacija o seminaru za bibliotekare u Mađarskoj (Laura Merki) - 0100. godišnjici rada Narodne knjižnice i čitaonice u Vinkovcima - Razno 2. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Slavonska Požega, 7. lipnja 1976.

- 0130. godišnjici Narodne knjižnice i čitaonice u Slavonskoj Požegi (Zeina Petošić) - Informacija o programima rada odbora i komisija Društva - Informacija o mađarsko-jugoslavenskom savjetovanju o bibliotečno-zavičajnoj djelatnosti (Segedin, 24. i 25.3.1976.) (Nada Bojanić i Laura Merki) - Informacija o značajnim akcijama pojedinih knjižnica Slavonije i Baranje - 0 stručnom putovanju članova Društva u Mađarsku [Pečuh, Sombatelj, Budimpešta] (Pavle Blažek) 3. plenum Društva biblotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 7. ožujka 1977.

- Izvještaj s IV. sjednice Glavnoga odbora HBD-a, održane 21. veljače 1977. u Zagrebu - Pripreme za Plenum HBD-a, koji će se održatilO. 3.1977. godine u Zagrebu Tema Plenuma: Organizacija sustavnog školovanja knjižničara i bibliotekara 4. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Beli Manastir, 23. rujna 1977.

- O problematici matične službe - Usvajanje Programa rada Društva - Razno

1

Dnevni red plenuma za prvih sedam naveden je prema Radu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975.-1985., str. 31-37, a za sve ostale prema zapisnicima s plenuma iz arhive Društva

5. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 19. travnja 1978.

- Izvještaj o 21. skupštini HBD-a u Splitu (Nada Bojanić) - Izvještaj o Skupštini Saveza društava bibliotekara Jugoslavije u Herceg Novom (Ana Vuković) - Informacije oradu Savjeta za biblioteke SRH, sjednici Glavnog odora HBD-a i knjižnicama u Kanadi - Brantford, Toronto (Pavle Blažek] - Informacije o 2. jugoslavenskom savjetovanju o primjeni kompjutora u bibliotekama, Zagreb, 1977. (VjekoslavBizjak) i Konferenciji o naučnim publikacijama (Marija Koški] - Izvještaj tajnika o realizaciji Programa rada Društva za 1977. godinu i sa sjednice Upravnog odbora Društva od 16. ožujka 1978. godine (Vera Eri] - Stručna ekskurzija Društva u Austriju, 10.-14. svibnja 1978.

- Razno 6. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vinkovci, 14. ožujka 1980.

- 0 stanju knjižnica na području općine Vinkovci (Ana Vuković] - Informacije o sjednici Glavnog odbora HBD-a i Upravnog odbora DBSiB (Nada Bojanić], Savjetovanju o primjeni Standarda za biblioteke univerziteta u Jugoslaviji (Vera Eri] i Skupštini Saveza društavabibliotekara Jugoslavije u Prištini (Laura Merki] - 0 programskoj koncepciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (Pavle Blažek] - Pitanja i prijedlozi 7. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 26. travnja 1984.

- Informacija o 10. skupštini Saveza društavabibliotekara Jugoslavije, održanoj 19. i 20. ožujka 1984. godine u Opatiji (dr. Pavle Blažek, Nada Bojanić i Dragutin Katalenac] i prezentiranje referata koje su na Skupštini održali članovi Društva: [ 1. Mr. sc. Lj. Radman: Osvrt na školovanje suradnika u INDOK djelatnosti knjižničara u SR Hrvatskoj od 1977. godine do danas (Iskustvo CUO "Braća Ribar" u Osijeku] 2. J. Lovrinčević: Razvoj BIS-a u Građevinskom školskom centru Osijek 3. P. Kobaš: Marketing - informacijski sistem u bibliotekarstvu (Okrenutost čitalačkim potrebama - marketing] ] - Stručna ekskurzija-dogovor - Proslava 35. godišnjice rada Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (dr. Pavle Blažek) 8. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vinkovci, 20. prosinca 1985.

- Obilježavanje jubileja [110. godišnjice rada] Narodne knjižice i čitaonice Vinkovci - Predstavljanje 2. sveska Osječke bibliografije Marije Malbaše (dr. Pavle Blažek) - Nacrt srednjoročnog plana razvoja bibliotečne djelatnosti na području Zajednice općina Osijek (1986.-1990.) (dr. Pavle Blažek)- rasprava 9. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 5. prosinca 1986.

- Informacija o dodiplomskom studiju i studiju bibliotekarstva uz rad - Informacija o Programu rada Društva za 1987. godinu - Prijedlogovisiničlanarine

- Prijedlog o visini dnevnica - Prijedlog da se riješi status bibliotečnih radnika naše regije - Seminar "Informativna služba u suvremenoj biblioteci" (mr. sc. Dora Sečić, predsjednica HBD-a) 10. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Đakovo, 10. lipnja 1987.

- Izvještaj s 26. skupštine HBD-a u Puli (V. Eri, D. Katalenac, N. Bojanić, S. Pavlinić, D. Vidović) - Prošireni poslovi i kadar u BIC-u (Jasmina Lovrinčević, referat održan na Skupštini u Sekciji za školske knjižnice) 11. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vinkovci, 17. listopada 1987.

- Rezolucija o knjizi i nabavna politika u bibliotekama Slavonije i Baranje (Dragutin Katalenac, GISKO) - Stanje i problemi bibliotečnih fondova na vinkovačkom području (direktor Narodne knjižnice i čitaonice Vinkovci Himzo Nuhanović) - Promocija lista DBSiB "Informacije" (Vera Eri) - Promocija Bibliografije radova o Josipu Kozarcu i Bibliografije radova o Ivanu Kozarcu (Vladimir Rem i Dubravko Jelčić) - Otvaranje knjižnice u Rokovcima-Andrijaševcima (Mjesec knjige '87) 12. plenum / skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 28. lipnja 1988.

- Izvještaj s 12. skupštine Saveza društava bibliotekara Jugoslavije (V. Eri, mr. sc. M. Koški, mr. sc. K. Ivić, D. Peti, D. Katalenac, J. Lovrinčević) i rasprava - Informacija sa sjednice Savjeta za biblioteke SRH (dr. P. Blažek) - Odluka o visini članarine 13. plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 26. svibnja 1989.

- Odgojni aspekti rada u biblioteci (Franc Drolc, voditelj Studijske knjižnice Kranj) - Izvještaj s 27. skupštine HBD-a u Dubrovniku - Izložba stručne bibliotečne građe iz biblioteka Muzeja Slavonije, Saponije i Pedagoškog fakulteta (postavljena na Pedagoškom fakultetu u povodu Plenuma) 14. plenum i izvještajna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 24. travnja 1990.

- Izvještaj oradu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: travanj 1989.-ožujak 1990.

- Kompjutorizacija knjižnica: informacije i preporuke (Dragutin Katalenac) - Obavijesti o školovanju bibliotečnih radnika i polaganju stručnih ispita - Seminar "Obrada periodike" (Davorka Pšenica, NSB) 15. plenum / izvanredna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vinkovci, 20. studenoga 1995.

- Izvještaj o radu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje od 17. ožujka 1994. do 20. studenoga 1995. godine

-12 0 godina vinkovačke knj ižnice (referat ravnatelja G. Kraj ine) - Informacije iz HBD-a i sa 61. generalne skupštine IFLA-e (mr. sc. Dubravka Kunštek, predsjednica HBD-a i mr. sc. Jasmina Lovrinčević, Građevinska tehnička škola Osijek) - Upravljanje knjižnicom (predavanje dr. Josipa Stipanova, zamjenika ravnatelja NSB-a) 16. plenum / izvanredna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Županja, 7. studenoga 1997.

- Informacija o stanju knjižnica na području pod UNTAES-om (D. Katalenac, ravnatelj GISKO-a i E. Pezer, Matična služba Vinkovci) - Izvještaj o radu Društva od 12. lipnja 1996. do 6. studenoga 1997. godine - Suvremeno uređenje narodnih i školskih knjižnica (Anica Grošinić, stručna suradnica u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba) 17. plenum / izvanredna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Osijek, 8. siječnja 1998.

- Rasprava i odluka o nazivu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje - Rasprava i prihvaćanje prijedloga novog Statuta Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, usklađenog sa Zakonom o udrugama (NN 70/97.) i Zakonom o knjižnicama (NN 105/97.)

- Odluka da Društvo i nadalje ostaje član Hrvatskoga bibliotekarskog društva, saveza knjižničarskih udruga RH 18. plenum / izvanredna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Našice, 7. travnja 1999.

- Izvještaj o radu Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 12. lipnja 1998. do 6. travnja 1999. godine - Knjižnice nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Slavoniju i Baranju: 1. Ljubica Radović, koordinatorica knjižnica nacionalnih manjina u RH (NSK) Središnje knjižnice nacionalnih manjina u RH i njihovi programi očuvanja kulturnog nasljeđa 2. Bernardica Plašćak, Austrijska čitaonica GISKO Austrijska čitaonica u smislu zadovoljavanja knjižničnih potreba austrijske i njemačke nacionalne manjine 3. Erna Varga, Središnja knjižnica Mađara u RH, Beli Manastir Položaj knjižnica za mađarsku narodnost u RH 4. Ružica Vinčak, Središnja knjižnica Slovaka u RH, Našice Osnivanje knjižnice Slovaka u RH i program rada 19. plenum / izvanredna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Osijek, 27. rujna 2001.

- Izvještaj o radu Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 15. lipnja 2000. do 26. rujna 2001.godine - Predavanje "Pridobivanje novih korisnika i održavanje zadovoljstva postojećih" mr. sc. Marija Novak-Ištok, direktorica zagrebačke tvrtke "Gendar", koja se bavi edukacijom iz oblasti komunikologije i marketinga) 20. plenum / izvanredna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje,

Beli Manastir, 12. lipnja 2003.

- Izvještaj o radu Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 12. lipnja 2002. do 12. lipnja 2003.godine - Prijedlog obilježavanja "Mjeseca hrvatske knjige 2003. godine" - Izmjene i dopune Statuta Društva knjižničara Slavonije i Baranje - "Anđeli stanuju u knjižici" - multimedijski uradak o knjižničarima NET grupe (Ivana Vladilo, Rijeka-voditeljica; Tihomir Dunđerović, Bilje; Josip Rihtarić, Varaždin; Milena Klanjac, Rijeka; Gordana Kolarik, Josipovac Punitovački; Nataša Mesić-Muharemi, Darda) 21. plenum / izvanredna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Osijek, 9. lipnja 2005.

- Izvještaj o radu Društva knjižničara Slavonije i Baranje od 16. lipnja 2004. do 9. lipnja 2005.godine - Prijedlog Pravilnika, Poslovnika i članova Ocjenjivačkoga odbora za dodjeljivanje Povelje "Marija Malbaša" - Prijedlog formiranja odbora i komisija za učinkovitiji rad Društva (Komisija za stručni rad, Komisija za javno zagovaranje, Uredništvo mrežnih stranica, Odbor za Statut i opće propise) - Prijedlog obilježavanja 30. obljetnice Društva - Prijedlog oblika suradnje s Mađarskim knjižničarskim društvom - Ogrankom za Pečuh i Baranju - Predavanje prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić "Bolonjska deklaracija i reforma studija na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku»

PREDSJEDNICI DRUŠTVA 1.

Nada Bojanić, Gradska i svečilišna knjižnica Osijek (1975.-1977., 1977.-1979., 1979.-1981.)

2. Pavle Blažek, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (1981.-1983., 1983.-1985.)

3. Vera Eri, Pedagoški fakultetOsijek(1985.-1987„ 1987.-1989., 1989.-1991.)

4. VjekoslavBizjak, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (1991.-1994.)

5. Kata Ivić, Ekonomski fakultet Osijek (1994.-1996.)

6. Ljuba Radman, II. gimnazija Osijek (1996.-1998.)

7. Silva Pavlinić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (1998.-2000., 2000.-2002.)

8. Emilija Pezer, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci (2002.-2004., 2004.-2006.)

ČLANOVI UPRAVNOGA I NADZORNOGA ODBORA DRUŠTVA

D| Kl

i

fil

1975.-1977.

1. Nada Bojanić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednica 2. Pavle Blažek (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 3. Marija Vrljević (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), tajnica 4. Mira Madjarić (Poljoprivredni institut, Osijek), blagajnica 5. Marija Koški (Saponia, Osijek) 6. Kata Ivić (Ekonomski fakultet, Osijek), prva potpredsjednica 7. Vesna Burić (Muzej Slavonije, Osijek) 8. Laura Merki (Narodno sveučilište, Beli Manastir) 9. Ana Vuković (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 10. Slavica Filipović (Narodna knjižnica i čitaonica, Pleternica) 11. Marija Brkić (Narodno sveučilište-Narodna biblioteka,Vukovar), druga potpredsjednica 1. Ana Petnjarić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednica 2. Adela Stošić (Pedagoška akademija, Osijek) 3. Zeina Petošić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega) 1977.-1979.

1. Nada Bojanić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednica 2. Vera Eri (Pedagoški fakultet, Osijek), tajnica 3. Marija Kovač (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 4. Ana Vuković (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci), druga potpredsjednica 5. Marija Koški (Saponia, Osijek), prva potpredsjednica 6. Pavle Blažek (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 7. Vesna Burić (Muzej Slavonije, Osijek) 8. Marija Nedić (Poljoprivredni fakultet, Osijek) 9. Ružica Šerbić (Narodna biblioteka, Vukovar) 10. Laura Merki (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir) 11. Slavica Filipović (Narodna knjižnica i čitaonica, Pleternica) 1.

2.

Zeina Petošić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega), predsjednica Marija Brkić (Narodna biblioteka, Vukovar)

3.

Milica Stojković (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir)

1979.-1981.

1. Nada Bojanić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednica 2. Pavle Blažek (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 3. Vesna Burić (Muzej Slavonije, Osijek), prva potpredsjednica 4. Vera Eri (Pedagoški fakultet, Osijek), tajnica 5. Marija Koški (Saponia, Osijek) 6. Marija Kovač (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 7. Laura Merki (Knjižnica i čitanica, Beli Manastir), druga potpredsjenica 8. Zeina Petošić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega) 9. Ružica Šerbić (Narodna biblioteka, Vukovar) 10. AnkicaVučković(Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek) 11. Ana Vuković (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 1.

2.

3.

Marija Brkić (Narodna biblioteka, Vukovar), predsjednica Milica Stojković (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir) Martinka Sučić (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci)

1981.-1983.

1. Pavle Blažek (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednik 2. Ivanka Manojlović (Narodna biblioteka, Vukovar), prva potpredsjednica 3. Marija Koški (Saponia, Osijek), druga potpredsjednica 4. Danka Vidović (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), tajnica 5. Ljuba Radman (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", Osijek) 6. Marija Bolić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 7. Dušanka Slijepčević (Osnovna škola "XII. proleterska", Osijek) 8. AnkicaVučković (Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek) 9. Zeina Petošić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega) 10. Jelena Vukelić (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir) 11. Martinka Sučić (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 1.

2.

3.

Vera Eri (Pedagoški fakultet, Osijek), predsjednica Laura Merki (Knjižnica i čitaonica, Beli Manatir) Elizabeta Tonković (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci)

1983.-1985.

1. Pavle Blažek (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednik 2. Zeina Petošić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega), prva potpredsjednica 3. Ljuba Radman (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", Osijek), druga potpredsjednica 4. Danka Vidović (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), tajnica 5. Marija Bolić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 6. Nada Bojanić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 7. Ivanka Manojlović (Narodna biblioteka, Vukovar) 8. Marija Koški (Saponia, Osijek) 9. Martinka Sučić (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 10. Kata Ivić (Ekonomski fakultet, Osijek)

11. Milica Stojković (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir - Područna knjižnica Darda] 1.

2.

3.

Blanka Salatić (Pravni fakultet, Osijek], predsjednica Laura Merki (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir] Elizabeta Tonković (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci)

1985.-1987.

1. Vera Eri (Pedagoški fakultet, Osijek), predsjednica 2. Marija Koški (Saponia, Osijek), prva potpredsjednica 3. Milica Stojković (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir), druga potpredsjednica 4. Danka Vidović (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), tajnica 5. Mirna Lauc (Pedagoški fakultet, Osijek), blagajnica 6. Kata Ivić (Ekonomski fakultet, Osijek) 7. Ljuba Radman (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", Osijek) 8. Nada Bojanić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 9. AnaVuković (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 10. Jasenka Zdelar (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega) 11. Ivanka Manojlović (Narodna biblioteka, Vukovar) 1.

2.

3.

Silva Pavlinić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednica Lucija Kravić (Općinska knjižnica "Dr. Miloš Đurić", Nova Gradiška) Antun Šimunić (Opća bolnica, Osijek)

1987.-1989.

1. Vera Eri (Pedagoški fakultet, Osij ek), predsj ednica 2. Marija Bolić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 3. Ksenija Batrović (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir) 4. Kata Ivić (Ekonomski fakultet, Osijek) 5. Marija Koški (Saponia, Osijek), prva potpredsjednica 6. Antonija Kukuljica (Narodna biblioteka, Vukovar), druga potpredsjednica 7. Dragutin Katalenac (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 8. Silva Pavlinić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 9. Jasmina Lovrinčević (Građevinski školski centar, Osijek), tajnica 10. Dubravka Peti (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 11. Marija Bijelić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega) 1.

2.

3.

Ankica Vučković (Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek), predsjednica Žarko Longin (Narodna biblioteka, Vukovar) Marija Škoro (Pravni fakultet, Osijek)

1989.-1991.

1. Vera Eri (Pedagoški fakultet, Osijek), predsjednica 2. Marija Koški (Saponia, Osijek), prva potpredsjednica 3. Dubravka Peti (Narodna knjižica i čitaonica, Vinkovci, druga potpredsjednica 4. Jasmina Lovrinčević (Građevinski školski centar, Osijek), tajnica 5. Marija Bolić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 6. Kata Ivić (Ekonomski fakultet, Osij ek) 7. Dragutin Katalenac (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek)

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Kata Rašić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) Anđelka Ćupurdija (Osnovna škola "Sara Bertić", Osijek) Marija Bijelić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega) AntonijaKukuljica (Narodnabiblioteka,Vukovar) Ksenija Batrović (Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir) BlaženkaRadmanović (Narodna knjižnica i čitaonica, Našice)

1. Ankica Vučković (Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek), predsjednica 2. (?)

3- (?)

1991.-1994.

1. Vjekoslav Bizjak (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednik 2. Ljuba Radman (Centar za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar", Osijek) 3. Vesna Burić (Muzej Slavonije, Osijek) 4. Silva Pavlinić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 5. Danka Vidović (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), tajnica; (umjesto nje na prvom sastanku Upravnog odbora izabrana je Svjetlana Mokriš, GISKO) 6. Kata Rašić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 7. Đurđica Horvat (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 8. Marija Škoro (Pravni fakultet, Osijek) 9. Antonija Kukuljica (Narodna biblioteka,Vukovar) 10. Dubravka Peti (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 11. Jasenka Bešlić (Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega) 12. Jelena Vukelić( Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir) 13. Marija Čučković (Narodna knjižnica, Nova Gradiška) 14. Blaženka Rac (Gradska knjižnica,Đakovo) 15. Vesna Mađarić (Poljoprivredni institut, Osijek) 1.

2.

3.

Vera Bulat (Pedagoški fakultet, Osijek), predsjednica Štefanija Pašić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) Nadalvanović (Narodna knjižnica,Orahovica)

1994.-1996.

1. Kata Ivić (Ekonomski fakultet, Osijek), predsjednica 2. Vesna Burić (Muzej Slavonije Osijek) 3. Ružica Širić (Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci), druga potpredsjednica 4. Đurđica Horvat (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), blagajnica 5. Romana Leovac (Osnovna škola "Vladimir Becić") 6. Jasmina Lovrinčević (Graditeljska škola, Osijek) 7. Svjetlana Mokriš (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) 8. Teodora Liščić (I. tehnička škola, Osijek) 9. Slavica Mrković (Saponia, Osijek) 10. Silva Pavlinić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), tajnica 11. Blaženka Rac (Narodna knjižnica i čitaonica, Đakovo) 12. Ljuba Radman (II. gimnazija, Osijek), prva potpredsjednica 13. Marija Škoro (Pravni fakultet, Osijek) 14. Lidija Vukić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek)

15. Jelena Vukelić (Gradska knjižnica, Beli Manastir] 1.

2.

3.

Vera Bulat (Pedagoški fakultet, Osijek], predsjednica Marija Mudri (Osnovna škola "Tin Ujević") Štefanija Pašić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek]

1996.-1998.

1. Ljuba Radman (II. gimnazija, Osijek], predsjednica 2. Ružica Širić (Gradska knj ižnica i čitaonica, Vinkovci] 3. Jasenka Bešlić (Gradska knjižnica i čitaonica, Požega], druga potpredsjednica 4. Blaženka Pavlović Radmanović (Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica, Našice] 5. Silva Pavlinić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek], prva potpredsjednica 6. Lidija Vukić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek] 7. Marija Bolić (Gradska ¡sveučilišna knjižnica Osijek], tajnica 8. Kata Ivić (Ekonomski fakultet, Osijek] 9. Slavica Mrković (Saponia, Osijek] 10. Marija Mudri (Osnovana škola "Tin Ujević"] 11. jelena Vukelić (Gradska knjižnica i čitaonica, Beli Manastir 1.

2.

3.

Marija Škoro (Pravni fakultet, Osijek], predsjednica Ljiljana Siber (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek] Vesna Burić (Muzej Slavonije, Osijek]

1998.-2000.

1. Silva Pavlinić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek], predsjednica 2. Branko Šimunović (Gradska knjižnica i čtaonica, Požega] 3. Marija Mudri (Osnovna škola "Tin Ujević", Osijek] 4. Blaženka Pavlović Radmanović (Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica, Našice] 5. Ljuba Radman (II. gimnazija, Osijek] 6. Emilija Pezer (Gradska knjižnica i čitaonica, Vinkovci] 7. Kornelija Petr (Pedagoški fakultet, Osijek), prva potpredsjednica 8. Jurica Buljan (Gradska knjižnica, Županja), drugi potpredsjednik 9. Mirjana Zandt (Klinička bolnica, Osijek) 10. Erna Varga (Gradsko sveučilište Beli Manastir - Gradska knjižnica) 11. Ljiljana Krpeljević(Gradska i svučilišna knjižnica Osijek), tajnica 1.

2.

3.

Marija Škoro (Pravni fakultet, Osijek), predsjednica Bernardica Plašćak (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) Silvija Lučevnjak (Srednja škola "I. Kršnjavi", Našice)

2000.-2002.

1. Silva Pavlinić (Gradska i svučilišna knjižnica Osijek), predsjednica 2. Branko Šimunović (Gradska knjižnica i čitaonica, Požega) 3. Dubravka Hedl (Osnovna škola "Franjo Krežma", Osijek) 4. Blaženka Lončar-Majer (Gradska knjižnica, Đakovo) 5. Ljuba Radman (II. gimnazija, Osijek) 6. Emilija Pezer (Gradska knjižnica i čitaonica, Vinkovci) 7. Kornelija Petr (Pedagoški fakultet, Osijek), prva potpredsjednica

8.

9.

10.

11.

Jurica Buljan (Gradska knjižnica, Županja], drugi potpredsjednik Mirjana Zant (Klinička bolnica, Osijek) Erna Varga (Gradsko sveučilište, Beli Manastir- Knjižnica) Ljiljana Krpeljević (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), tajnica

1.

2.

3.

Marija Škoro (Pravni fakultet, Osijek) Đurđica Gašić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osij ek) Ružica Pavlić (Hrvatska knjižnica i čitaonica, Đurđenovac)

2002.-2004.

1. Emilija Pezer (Gradska knjižnica i čitaonica, Vinkovci), predsjednica 2. Srebrenka Vuletić (Gradska knjižnica, Vukovar), druga potpredsjednica 3. Dubravka Hedl (Osnovna škola "Franjo Krežma", Osijek 4. Franjo Novak (Gradska knjižnica, Pleternica) 5. Marica Galić (Strojarska tehnička škola, Osijek) 6. Blaženka Lončar-Majer (Gradska knjižnica, Đakovo) 7. NadaVasić-Ivanović (Gradska knjižnica, Orahovica) 8. Svjetlana Mokriš (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), prva potpredsjednica 9. Marija Kretić (Gradska knjižnica, Beli Manastir) 10. Andrea Božić (Saponia, Osijek), tajnica 11. Vesna Zobundžija (Građevinskifakultet, Osijek)

1.

2.

3.

Ljiljana Krpeljević (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), predsjednica Marija Čačić (Centar za kulturu, Čepin) Lidija Vukić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek)

2004.-2006.

1. Emilija Pezer (Gradska knjižnica i čitaonica, Vinkovci), predsjednica 2. Andrea Božić (Saponia, Osijek), tajnica 3. Marica Galić (Strojarska tehnička škola, Osijek) 4. Nada Ivanović-Vasić (Gradska knjižnica, Orahovica) 5. Marija Kretić-Nađ (Gradska knjižnica, Beli Manastir) 6. Snježana Laksar (Osnovna škola "Dobriša Cesarić", Osijek) 7. Svjetlana Mokriš (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), prva potpredsjednica 8. Franjo Novak (Hrvatska knjižnica i čitaonica, Pleternica) 9. Ana Vazdar (Gradska knjižnica, Valpovo) 10. Srebrenka Vuletić (Gradska knjižnica, Vukovar), druga potpredsjednica 11. Vesna Zobundžija (Građevinski fakultet, Osijek) 1.

2.

3.

Marija Čačić (Centar za kulturu, Čepin), predsjednica Ljiljana Krpeljević (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek) Lidija Vukić (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek)

B

SEMINARI, SAV|ETOVAN|A, OKRUGLI STOLOVI, PREDAVANJA, PREDSTAVLJALA KNJIGA IIZLOZBE U ORGANIZACIJI DRUŠTVA

10. V. 1976.

Predavanje Marije Koški "Automatska obrada podataka u Saponiji" 19. IV. 1977.

Stručni sastanak za katalogizatore sa Srnom Vuković-Mottl, voditeljicom Komisije za katalogizaciju HBD-a, koja je govorila o primjeni Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga 19.-24. VI.1978.

Seminar za bibliotečne radnike organiziran u suradnji s Glavnim odborom HBD-a i Komisijom za školovanje HBD-a: predavanja o društvenom i stručnom aspektu bibliotečne djelatnosti (Vera Mudri-Škunca) i klasifikaciji (mr. Mira Mikačić) te predavanje i vježbe iz katalogizacije (Branko Tomečak i Srna Vuković-Mottl) 21.-23.1979.

U Osijeku je održana 22. redovna skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva u čijoj je organizaciji sudjelovalo i Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje; tema Skupštine: "Mjesto i uloga Nacionalne i sveučilišne biblioteke u bibliotečno-informacijskom sistemu SR Hrvatske" 19.-21. II. 1981.

Seminar za bibliotečne radnike školskih knjižnica organiziran u suradnji sa Zavodom za prosvjetno-pedagošku službu Zajednice općina Osijek i Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek: - Funkcionalnost knjižnica u osnovnoj školi (Sreto Batranović) - Funkcionalnost kjižnica u školama usmjereng obrazovanja (Milan Bošnjak) - Transformacija školske knjižnice u bibliotečno-informacijski centar (Veronika Čelić) - 0 primjeni minimuma standarda u školskim knjižnicama (Pavle Blažek) - 0 klasifikaciji knjiga (Ljerka Filaković) - 0 katalogizaciji knjiga (Srna Vuković-Mottl) 9. III. 1982.

Savjetovanje o Biliotečno-informacijskom sistemu Zajednice općina Osijek u organizaciji NSB, GISKO, Komiteta za društvene djelatnosti Zajednice općina Osijek i Društva; osnovna tema bila je: Bibliotečno-informacijski sistem i mogućnost transformacije postojećih bibliotečnih djelatnosti na području Zajednice općina Osijek - Uloga i mjesto informacijskog sistema društveno-političke zajednice (Antun Krajnović) - Bibliotečno-informacijski sistem općine kao dio društvenog sistema informiranja (Josip Stipanov) - Osnovne koncepcije bibliotečno-informacijskog centra Privredne komore Slavonije i Baranje i razvoja BIC-eva u radnim organizacijama udruženog rada materijalne proizvodnje na području Zajednice općina Osijek (Milan Miljuš) - Školske knjižnice osnovnog i usmjerenog odgoja i obrazovanja na području Zajednice 1

Podaci o stručnim skupovima navedeni su prema izvještajima o radu Društva i pozivima na njih; člancima u Novostima HKD i Knjižničarstvu; skupštine Društva i plenumi kao i stručna predavanja održana na njima navedeni su u posebnim poglavljima

općina Osijek (Vlado Horvat) - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i njena uloga u BIS-u općine Osijek (Pavle Blažek) - Bibliotečno-informacijski centri društveno-političkih zajednica SR Hrvatske (Veseljko Velčić) U raspravi je sudjelovalo deset diskutanata, koji su govorili o postojećem stanju i provede­ nim akcijama transformacije. Iz ovih izlaganja dobivena je slika bibliotečne djelatnosti u radnim organizacijama ("Saponia", "Belje"), školama (CUO "Braća Ribar") te općinama (Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Slavonska Požega, Slavonski Brod i dr.)

13.-16. XII. 1982.

Seminar o klasifikaciji organiziran u suradnji s Komisijom za klasifikaciju HBD-a; predavanja su održale mr. sc. Mira Mikačić (teorija klasifikacije i izrada klasifikacijske sheme, stručni i predmetni katalog, upute za izradbu predmetnog kataloga) i mr. sc. Ljerka Filaković (klasificiranje po sistemu UDK, načela i problemi klasificiranja djela iz svih skupina od 0-9 s iscrpnim pregledom skupine 3) 5. IV. 1983.

Sekcija za školske knjižnice osnovala je Aktiv bibliotečnih radnika zaposlenih u knjižnicama osnovnih škola i škola usmjerenog obrazovanja koji je svoj program realizirao u suradnji sa Zavodom za prosvjetno-pedagošku Osijek i GISKO; na prvom sastanku obrađene su teme: Prijedlog programa rada školskih knjižničara; Struktura radnog vremena (mr. sc. Ljuba Radman) 23. XII. 1983.

Seminar za bibliotečne radnike osnovnih škola i škola usmjerenog obrazovanja o klasifikaciji učeničkog i nastavničkog fonda u organizaciji Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu Osijek, GISKO i Društva; stručno predavanje s primjerima održala je mr. sc. Ljerka Filaković 20. IV. 1984.

Aktiv bibliotečnih radnika osnovnih škola i škola usmjerenog obrazovanja; tema: Izložba i njezina uloga u populariziranju bibliotečne građe (mr. sc. Ljuba Radman, CUO "Braća Ribar") 25.X. 1984.

Aktiv bibliotečnih radnika osnovnih škola i škola usmjerenog obrazovanja; tema: Izrada programa transformacije školskih knjižnica u bibliotečno-informacijski centar (Dragutin Katalenac, GISKO) 19. II. 1985.

Aktiv bibliotečnih radnika osnovnih škola i škola usmjerenog obrazovanja; tema: Zavičajna zbirka u školskim knjižnicama (Dragutin Katalenac, GISKO) 20.-23.1.1986.

Seminar za školske knjižničare iz katalogizacije, klasifikacije i nabave bibliotečne građe; predavači: Nada Bojanić, Dragutin Katalenac i Silva Pavlinić (GISKO) 9. XII. 1987.

Savjetovanje "Biblioteka u funkciji stručnog, znanstvenog i istraživačkog rada", organizirano u povodu 10. godišnjice Pedagoškog fakulteta Osijek; podneseno je 11 referata:

- Mr. sc. Anisja Čečuk, predsjednica HBD-a: Visokoškolske biblioteke kao infrastruktura u znanstveno-istraživačkom i obrazovnom radu - Dr. sc. Vesna Turčin, voditeljica Studijske biblioteke NSB-a: Bibliotečna djelatnost kao znanstveno-istraživačka infrastruktura - Dr. sc. Pavle Blažek, GISKO: Standardi za biblioteke sveučilišta; Bibliotečnoinformacijski sistem sveučilišta - Dragutin Katalenac, GISKO: Stanje i mreže knjižnica Sveučilišta u Osijeku - Nada Bojanić, GISKO: Djelatnost Odjeljenja za obavezni primjerak SRH Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek - Vera Eri, Pedagoški fakultet Osijek: Bibliotečno-informacijski odsjek Pedagoškog fakulteta Osijek u funkciji stručnog, znanstvenog i istraživačkog rada - Mr. sc. Kata Ivić, Ekonomski fakultet Osijek: Biblioteka Ekonomskog fakulteta u funkciji tržišnog, znanstvenog i istraživačkog rada - Mr. sc. Marija Koški, Saponia: Uloga Saponijske biblioteke u znanstveno-istraživačkom radu - Mr. sc. Vesna Burić, Muzej Slavonije: Stručni, znanstveni i istraživački rad u Knjižnici Muzeja Slavonije - Marija Bajt, Narodna knjižnica i čitaonica Slavonska Požega: Značaj Studijskog odjela u okviru Narodne knjižnice i čitaonice u Slavonskoj Požegi - Antonija Kukuljica, Narodna biblioteka Vukovar: Stručni studijski rad u okviru rada Studijske čitaonice pri Narodnoj biblioteci Vukovar 15. XII. 1987.

Stručni aktiv školskih knjižničara općine Osijek: Primjena suvremene opreme u radu školskih knjižnica (Jasmina Lovrinčević, GŠC; Dragutin Katalenac, GISKO] 22.1.1988.

Seminar "Revizija i otpis knjiga u (narodnim] knjižnicama (Dragutin Katalenac, RMS GISKO] 2. II. 1988.

Stručni aktiv školskih knjižničara općine Osijek: Formiranje kataloga u školskoj knjižniciabecedni, stručni i naslovni katalog (Dragutin Katalenac, RMS GISKO] 19. IV. 1988.

Predavanje "Developing programmes in school librarianship" (Razvojni programi u školskom bibliotekarstvu] dr. Michaela Cookea, višeg predavača na College of librarianship Wales, University Wales i predsjednika IASL-e (International association of school librarianship]; dvodnevnu posjetu, u okviru koje je dr. Cooke posjetio školske knjižnice CUO "Braća Ribar" i Građevinskog školskog centra, organizirale su NSB i GISKO 23.-24. VI. 1988.

Seminar za bibliotečne radnike osnovnih škola "Klasifikacija knjižne građe po sistemu UDK za školske knjižničare" (Silva Pavlinić i Dragutin Katalenac, GISKO] 1.-2. III. 1989.

Seminar "Skraćeni kataloški zapis zavičajne zbirke" (predavač mr. sc. Srna Vuković-Mottl] 15. XII. 1989.

Predavanja organizirana u suradnji s Pedagoškim fakultetom: - Program rada HBD-a (Srećko Jelušić, predsjednik HBD-a]

- 55. generalna konferencija IFLA-e u Parizu (Srećko Jelušić i mr. sc. Tatjana AparacGazivoda] - školovanje bibliotečnih radnika Hrvatske (mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda] 15. XII. 1989.

Radni dogovorjokrugli stol] o školovanju bibliotečnih radnika na Pedagoškom fakultetu Osijek; u razgovoru su sudjelovali: mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda, predstavnik Filozofskog fakulteta Zagreb; prof. dr. sc. Jože Pogačnik, Pedagoški fakultet Osijek; Zora Đurđević, Biblioteka PF-a Osijek; Srećko Jelušić, predsjednik HBD-a; Dragutin Katalenac i Silva Pavlinić, GISKO; Mirjana Kolarić, Zavod za prosvjetno-pedagošku službu Osijek; mr. sc. Vera Eri i Jasmina Lovrinčević, predsjednica i tajnica Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 6.-8. III. 1990.

Seminar za srednjoškolske knjižničare Slavonije i Baranje u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci (organizator i voditelj Stjepan Blažanović, NSB] 27. III. 1990.

Savjetovanje "Formiranje i razvoj mreže knjižnica i čitaonica u seoskim mjesnm zajednicama" u organizaciji RMS GISKO; u radu su aktivno sudjelovali i članovi Sekije za narodne knjižnice DBSiB 25. IV. 1990.

Seminar - Obrada periodike (organizator DBSiB] 28. VI. 1990.

Aktiv knjižničara srednjih škola - Revizija i otpis knjižnog fonda (Dragutin Katalenac, GISKO]; Analiza stanja knjižnica srednjoškolskih centara (Sreto Batranović, Zavod za školstvo] 31.X. 1990.

Aktiv knjižničara srednjih škola - Uvođenje učenika u izradu seminarskih i završnih radova (mr. sc. Lj. Radman, CU0 "Braća Ribar"] 26. VI. 1991.

Stručni aktiv školskih knjižničara - Izrada plana i programa rada (Dragutin Katalenac, GISKO] 21.X. 1992.

Stručni aktiv školskih knjižničara - Stanje knjižnica nakon ratnih razaranja; Revizija i izlučivanje fonda (Dragutin Katalenac, GISKO] 3O.X. 1992.

Okrugli stol "Narodne knjižnice u ratu i obnovi", održan u Vinkovcima; organizator Hrvatski sabor kulture, a suorganizator GISKO i Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci 27. V. 1993.

Predavanje dr. sc. Tatjane Aparac-Gazivoda "Profesionalizacija i obrazovanje" 27. IX. 1993.

Stručni aktiv srednjoškolskih knjižničara - Postupak s knjižnicama i knjižnim fondovima u procesu transformacije srednjoškolskih centara (mr. sc. Lj. Radman, II. gimnazija Osijek]

Seminar - Katalogizacija i klasifikacija neknjižne građe (voditelji mr. sc. Srna Vuković-Motll dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić; organizatori Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje i GISKO) 10. XI. 1993.

Predstavljanje ponovljenog i prerađenog izdanja knjige "Knjižnica osnovne škole" Tatjane Blažeković i Branke Furlan; knjigu je predstavila autorica dr. sc. Tatjana Blažeković 19. XI. 1993.

Predavanje mr. sc. Dore Sečić "Uloga bibliotekara informatora u suvremenoj knjižnici" u organizaciji NSK i GISKO 16. III. 1994.

Stručni aktiv knjižničara srednjih škola - Problemi organizacije rada knjižnica srednjih škola nakon izdvajanja iz srednjoškolskih centara (mr. sc. Ljuba Radman, II. gimnazija Osijek) 18. IV. 1994.

Predavanje dr. Paula Sturgesa (Velika Britanija) "Odnos informacijske tehnologije i humanističkih znanosti" 8. VI. 1994.

Stručni aktiv školskih knjižničara - Komunikacijsko-informacijska paradigma školskih knjižnica (mr. sc. Jasmina Lovrinčević, GGŠ) 22. -24. IX. 1994.

29. skupština HBD-a u Bizovačkim toplicama u organizaciji HBD-a i DBSiB; tema: "Knjižnični fondovi i zbirke"; izlaganja članova našeg Društva: - Dragutin Katalenac: Narodne knjižnice između narodnog preporoda i knjige za sve - Ljuba Radman: Fondovi srednjoškolskih knjižnica u Osijeku - Jasenka Bešlić: Knjižnični fondovi i zbirke Požeške knjižnice - Blaženka Pavlović-Radmanović: Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice 23. XI. 1994.

Izložba "Planovi i vodiči grada Osijeka do 1945." u organizaciji Društva i Povijesnog arhiva (u povodu Dana grada Osijeka, 2. XII.) 10.-12.1.1995.

Seminar "Katalogizacija knjižnične građe" za knjičničare srednjih škola, fakultetskih i stručnih knjižnica te narodnih knjižnica Osječko-baranjske i dijela Virovitičko-podravske županije; organizator GISKO u suradnji s NSB; predavač mr. sc. Dorica Blažević (NSB) 24. III. 1995.

Stručni aktiv školskih knjižničara - Razmatranje pitanja struke - školski knjižničar (Višnja Bošnjak); Kreativnost u školskoj knjižnici (dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić) 22.11.1996.

Predstavljanje knjige Majde Rijavec "Čuda se ipak događaju" (Zora Raboteg-Šarić) u organizaciji Društva i GISKO

20. III. 1996.

Stručni aktiv školskih knjižničara - "Vrednovanje obavijesnog sustava školske knjižnice i obrazovanje korisnika" (mr. sc. Dinka Kovačević) 26. IV. 1996.

Stručni skup "Obvezni primjerak u Republici Hrvatskoj: povijest, stanje i problemi, perspektive", organiziran u suradnji s GISKO u povodu 35 godina Obveznog primjerka GISKO (1961.-1996.)

- Dr. sc. Aleksandar Stipčević: Povijesna dimenzija obveznog primjerka - Dr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda: Obvezni primjerak u suvremenom knjižničarstvu - Dr. sc. Josip Stipanov: Obvezni primjerak u Republici Hrvatskoj - Dragutin Katalenac: Od privilegije posjedovanja do obveze dostupnosti: obvezni primjerak Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek: 1961.-1996.

29.X. 1996.

Predavanje dr. sc. Maje Jokić (NSB) "Primjena on-line pretraživanja i CD-ROM baza u knjižnicama" (u organizaciji Društva i GISKO) 31. XII. 1996.

Izložba [i katalog] "Osječko izdavaštvo 1742.-1996.: izbor" u povodu Dana grada Osijeka (2.

XII.) i 800. obljetnice spomena imena grada; izložba je postavljena u predvorju GISKO-a u organizaciji GISKO-a, Muzeja Slavonije i Društva 7. III. 1997.

Predstavljanje knjige dr. sc. Jadranke Lasić-Lazić "Znanje o znanju" (mr. sc. Ljuba Radman) 22. V. 1997.

Predstavljanje prvog broja stručnog časopisa "Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje" (dr. sc. Tatjana Aparac i urednik Dragutin Katalenac) 4. VI. 1997.

Susret knjižničara, knjižara i nakladnika iz Osijeka s gospodinom Ingo-Eric M. Schmidt Braulom, suradnikom Vijeća Europe za projekt "Katalog knjiga na prodaju" organiziran u suradnji s GISKO 9.X. 1997.

Predavanja dr. Katherine Čveljo (SAD): Planiranje djelatnosti u bibliotekama; Perspektive praktične primjene marketinga u bibliotečno-informacijskoj djelatnosti 14. XI. 1997.

Stručni skup "Nijedna knjižnica nije otok - narodne knjižnice i njihove mreže" (Osijek) u organizaciji GISKO i NSB (?); izlaganja članova Društva: - Dragutin Katalenac: Otoci u struji - otoci u mreži: razvoj mreže narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije - Silva Pavlinić: Mreža narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije - stanje i perspektive - Emilija Pezer: Umrežavanje narodnih knjižnica na području Vukovarsko-srijemske županije - Branko Šimunović: Stanje i razvoj mreže narodnih knjižnica u Požeško-slavonskoj županiji

14. XI. 1997.

Predstavljanje drugog broja časopisa "Knjižničarstvo" i "Vodiča kroz knjižnice Požeškoslavonske županije" 15. XI. 1997.

Predstavljanje projekta NISKA 12. XII. 1997.

Predavanje[na daljinu-Zagreb/Osijek] prof. dr. sc. Tefka Saračevića (SAD) "Digitalne knjižnice - interdisciplinarni pristup, izazovi i mogućnosti" 17. VI. 1998.

Okrugli stol "Informacijsko društvo 21. stoljeća: uloga knjižničarskih društava" (Uvodno izlaganje: Dragutin Katalenac koji je u ime Društva prisustvovao Međunarodnoj konferenciji "Informacijsko društvo 21. stoljeća: uloga knjižničarskih društava" održanoj u Budimpešti od 10. do 13. svibnja 1998.)

22.X. 1998.

Predavanje "Programi poticanja čitanja u knjižnicama" mr. sc. Dijane Sabolović-Krajine, ravnateljice koprivničke Knjižnice "Fran Galović" i predsjednice Hrvatskoga čitateljskog društva 26. X. 1998.

Predavanje glavne urednice HBD Novosti dr. sc. Aleksandre Horvat "Kako smo stvarali HBD Novosti i pritom mnogo naučili" 10. XI. 1998.

Okrugli stol "Šklolske knjižnice u 21. stoljeću"; sudionici dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, Katedra za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Biserka Šušnjić, savjetnica u Zavodu za unapređenje školstva Ministarstva prosvjete; Silva Pavlinić, Razvojna matična služba GISKO te knjižničari osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije 24. II. 1999.

Predavanje "Informacijski pismena knjižnica u informacijskom društvu" Andreje Janeković, voditeljice Knjižnice Saponije, koja je prisustvovala Međunarodnoj konferenciji "Informacijski pismena knjižnica u informacijskom društvu" u Berlinu od 6. do 10. XII. 1998.

13. III. 1999.

Stručni aktiv školskih knjižničara - Zadaća školske knjižnice danas; Godina Bartola Kašica u programu rada školske knjižnice (mr. sc. Jasmina Lovrinčević, Graditeljsko-geodetska škola Osijek) 12.-13. IV. 1999.

Stručni seminar Revizija, otpis i zaštita građe u knjižnicama za knjižničare Osječko-baranjske županije; voditelj Maja Lalić, koordinatorica službe zaštite Knjižnica grada Zagreba 25. VI. 1999.

Dragutin Katalenac i Kornelija Petr održali su predavanje o COLIS-u 3 - 3. međunarodnoj konferenciji o koncepcijama knjižničarske i informacijske znanosti održanoj u Dubrovniku

Predstavljanje 4. broja časopisa "Knjižničarstvo" (Silva Pavlinić, predsjednica Društva i Dragutin Katalenac, glavni urednik) 19.-24. IX. 1999.

Surplace seminar "Management i marketing u knjižnicama" u Bizovačkim toplicama u orga­ nizaciji Deutsches Bibliotheks Instituta iz Berlina i Društva knjižničara Slavonije i Baranje; predavači su bili priznati stručnjaci iz Njemačke, a sudionici predstavnici svih društava knjižničara Hrvatske, katedri za knjižničarstvo iz Zagreba i Osijeka te predstavnici NSK 21. X. 1999.

Predavanje "Vođeno čitanje - dio poticanja čitanja kod mladeži" mr. sc. Ljiljane Sabljak, višeg knjižničara Knjižnica grada Zagreba 9. XI. 1999.

Predavanje "Knjižnične i informacijske usluge uz dodatnu naplatu" dr. sc. Vesne Turčin, samostalne knjižničarke iz Zagreba 15. XI. 1999.

Predavanje "Arhitektura knjižnica" prof. dr. sc. Velimira Neidhardta, arhitekta, jednog od autora i voditelja cjelokupnog projekta NSB 24.11.2000.

Seminar "Upravljanje i marketing u knjižnicama"; predavači: Andrea Janeković, Svjetlana Mokriš i mr. sc. Kornelija Petr, koje su iznijele svoja iskustva sa seminara u Bizovačkim toplicama od 19. do 24. IX. 1999. godine 22. -23. III.2000.

Savjetovanje "Suradnja škole i knjižnice u odgajanju čitatelja" i 5. godišnja skupština Hrvatskoga čitateljskog društva; izlaganja naših članova: - Dubravka Pađen-Farkaš: Pst...priča se - Melita Nad: Klub za mladež 17.-18. IV. 2000.

2. dani specijalnog knjižničarstva, Osijek; organizator HKD u suradnji s DKSB; izlaganja naših članova: - Dr. sc. Kata Ivić: Marketing-tehnike primjenjive u knjižnici - Mr. sc. Vesna Burić: Korisnička zahtjevnost tradicije - obuhvati i obradba muzejske i knjižnične građe - Andrea Janeković: Obilježja kvalitete knjižničnih usluga - procjena kvalitete informacija na Internetu 26. X. 2000.

Prikaz računalnog programa za male i školske knjižnice OSA (ISIS 3,8) - sisačka aplikacija; program su predstavile Renata Holcer iz dječjeg odjela Narodne knjižnice i čitaonice u Sisku i Marija Laszlo s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za informacijske znanosti 3. XI. 2000.

Predavanje dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić "IFLA-ine preporuke za razvoj narodnih knjižnica" 7. XII. 2000.

Izložba "Iz knjižnične zbirke Vinkovačke knjižnice" i okrugli stol "Hrvatsko narodno knjižničarstvo jučer, danas, sutra" u povodu obilježavanja 125 godina Vinkovačke knjižnice" u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci; sudionici okruglog stola: dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, mr. sc. Vera Eri, Silva Pavlinić, Dragutin Katalenac, Emilija Pezer i Grga Krajina 15.X. 2001.

Otvorenje Mjeseca hrvatske knjige u Županji u povodu 140. obljetnice postojanja i djelovanja Gradske knjižnice 19.X. 2001.

Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Aleksandra Stipčevića "Sudbina knjige" (autor; dr. sc.

Srećko Jelušić, nakladnik] 25.X. 2001.

Predavanje dr. sc. Mirne Wilier (NSK] "Strategija razvoja hrvatskih knjižnica" 8. XI. 2001.

Dr. sc. Daniela Živković (NSK) predstavila je svoju knjigu "Elektronička knjiga" 9. XII. 2001.

Predavanje "Mogućnosti Interneta i izrada web stranice knjižnice" dipl. ing. elektrotehnike Katice Mihelić, informatičarke u GISKO; predavanje je održano u okviru akcije "Internet u knjižnice" 18. XII. 2001.

Stručni aktiv knjižničara osnovnih škola "Što? Kako? Zašto? u školskoj knjižnici - ciljevi, zadaće strategije i poboljšanje uvjeta"; voditeljice mr. sc. Dinka Kovačević i mr. sc. Jasmina Lovrinčević 7.-10.1.2002.

Seminar za korisnike CROLIST-a, održan u Narodnoj tehnici za knjižničare srednjih škola Osječko-baranjske županije; voditeljica Olivera Katalenac, koordinatorica za CROLIST u GISKO 11. IV. 2002.

Predavanje / radionica "Mogućnosti Interneta i izrada web stranice knjižnice" dipl ing.

Katice Mihelić (GISKO) 26. IV. 2002.

Predavanja organizirana u suradnji s Katedrom za knjižničarstvo: "Obrada kartografske građe" mr. sc. Mire Miletić-Drder, voditeljice Zbirke zemljopisnih karata u NSK i "Katalogizacija elektroničke građe: ISBD(ER) i UNIMARC" Sofije Klarin, Hrvatski zavod za knjižničartvo u NSK 11. VI. 2002.

Predavanje organizirano u suradnji s Katedrom za knjižničarstvo "Obrazovanje knjižničnih djelatnika u SAD-u: između tradicije i promjene" doc. dr. sc. Marije Dalbello s Odsjeka za knjižničnu i informacijsku znanost Sveučilišta Rutgers, SAD

23.X. 2002.

U organizaciji Društva u Vinkovačkoj knjižnici Dragutin Katalenac održao je predavanje "Marketing u knjižnicama" 25.X. 2002.

Okrugli stol "Akademsko obrazovanje knjižničara i reforma sveučilišta" u povodu 25. obljetnice rada Pedagoškog fakulteta i završetka studija prvih diplomiranih knjižničara i profesora hrvatskoga jezika i književnosti; organizator Katedra za knjižničarstvo 4. XI. 2002.

Dr. sc.Tatjana Aparac-Jelušić i Jadranka Stojanovski održale su predavanje "Softveri za knjižnično poslovanje" 29.1.2003.

Slavonski blok na 33. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva od 24. do 27. IX. 2002. u Daruvaru - izlaganja i posteri članova Društva: - Mr. sc. Vera Eri i mr. sc. Kornelija Petr: Ravnatelji knjižnica - poznavatelji struke ili manageri - Andrea Božić: Idealan voditelj knjižnice: upravitelj i vođa - Svjetlana Mokriš: Emocionalno inteligentan voditelj knjžnice - Mr. sc. Jasmina Lovrinčević i mr. sc. Dinka Kovačević: Kako graditi krugove utjecaja?

Marketing u hrvatskom školskom knjižničarstvu - Mirjana Zandt: Stanje časopisnog fonda u medicinskim knjižnicama u 2000. godini (poster) - Davorka Šuvak: Utjecaj društvenog konteksta na ostvaranje zadaća školske knjižnice (poster) 20.11.2003.

Radionica kreativnog mišljenja; voditelji: Dubravka Pađen-Farkaš, Snježana Šulentić, Ivica Nikić, Dubravka Hedl 1. IV. 2003.

Predavanje dr. Paula Sturgesa s Loughborough University Leicestershire, Dapartment of Information Science (Velika Britanija) "Codes of conduct and ethical maturity: ethics for information professionals" (Kodeks ponašanja i etička zrelost: etika za informacijske stručnjake) 12. V. 2003.

Okrugli stol "Nove tehnologije i usluge u pokretnim knjižnicama", Osijek; organizatori: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice te Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek; okruglom stolu nazočili su predstavnici svih sedam bibliobusnih službi (Bjelovar, Čakovac, Karlovac, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Zagreb), ravnatelji i voditelji matičnih službi nekoliko županijskih knjižnica, predstavnici Ministarstva kulture, HKD-a i NSK i gosti iz bibliobusne službe Mariborske knjižnice; izlaganje na okruglom stolu imao je i član Društva Dragutin Katalenac "Mreža na kotačima: bibliobusna služba i Internet" 16. VI. 2003.

Predavanje u Požegi "Glazbene zbirke-nabava, čuvanje i obrada građe" organizirano u suradnji s Gradskom knjižnicom Požega

29. X. 2003.

Svečano otvaranje knjižnice u Drenovcima u okviru Mjeseca hrvatske knjige 6. XI. 2003.

Predavanje "Put pod noge: knjižnice i knjižničarske škole u SAD-u" Sanjice Faletar i Borisa Badurine, asistenata na Katedri za knjižničarstvo Pedagoškog fakulteta u Osijeku, koji su u rujnu 2003. godine bili na trotjednom studijskom putovanju po SAD-u 11. XI. 2003.

Seminar "Knjige na pladnju: uspješne tehnike za promoviranje knjiga" organiziran u suradnji s knjižarom "Nova" - Mr. sc. Marija Novak-Ištok: Event management - predavanje i radionica - Okrugli stol (moderator Andrea Božić, gosti: Stjepan Tomaš pisac; Ivica Vuletić, nakladnik i knjižar te knjižničari iz raznih tipova knjižnica: Dubravka Hedl, Anita Baier-Jakovac, Dragutin Katalenac, Marina Vinaj) 27. XI. 2003.

Stručni skup "Narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti" u povodu obilježavanja 160 godina Ilirske čitaonice u Osijeku; organizator skupa Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek; izlaganja članova Društva: - Jasenka Bešlić: Gradska knjižnica i čitaonica Požega - kulturno-informacijsko središte grada Požege i šire lokalne zajednice: prikaz uključenosti grđana u naše programe, ali i probleme isključenosti (izlaganje na posteru) - Dragutin Katalenac: Čitaonica Osečka-Societas lectoreae Essekinensis: 1848.-2003.; Plivati protiv struje: hrvatske narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti 14.1. 2004.

Seminar Obrada neknjižne građe za knjižničare školskih i narodnih knjižnica Osječkobaranjske županije (u organizaciji G1SKO i NSK) 14. II. 2004.

Međunarodni dan "Čitajte svom djetetu" na poticaj Društva obilježen je u Gradskoj knjižnici Vukovar 30. IV. 2004.

Stručni skup Revizija i preventivna zaštita knjižnične građe (GISKO i NSK) 3. VI. 2004.

Predstavljanje knjige "Školska knjižnica - korak dalje" mr. sc. Dinke Kovačević, dr. sc.

Jadranke Lasić-Lazić i mr. sc. Jasmine Lovrinčević u organizaciji Katedre za knjižničarstvo i Društva; knjigu su predstavili: mr. sc. Ljuba Radman; prof. dr. sc. Vladimir Jurić, Filozofski fakultet Zagreb; Biserka Šušnjić, viša savjetnica za školske knjižnice Zavoda za školstvo RH i prof. dr. sc. Zdravko Dovedan, Filozofski fakultet Zagreb 6. IX. 2004.

Izložba "Slavonska pismenost - od početaka do danas" u GISKO u povodu 8. rujna Međunarodnog dana pismenosti; izložbu su osmislile i postavile mr. sc. Svjetlana Mokriš, Marija Kretić-Nađ i mr. sc. Marina Vinaj, a dizajnerski oblikovala Katarina Kretić, studentica informatičkog dizajna

17. IX. 2004.

Predavanje "Knjižnične službe i usluge za mladež" za knjižničare narodnih knjižnica i srednjih škola u organizaciji GISKO i NSK; predavač mr. sc. Ivanka Stričević iz Knjižnice Medveščak, Zagreb 2. XI. 2004.

Predavanje "Napredno pretraživanje interneta" za knjižničare narodnih i srednjoškolskih knjižnica u organizaciji GISKO i NSK; predavač viša knjižničarka Zdenka Sviben iz Knjižnica grada Zagreba, Gradske knjižnice 14. XI. 2004.

Predstavljena akcija "Internet u male knjižnice"; cilj akcije bio je opremiti male knjižnice računalnom opremom i priključkom na internet za korisnike (3 knjižnice - Gunja, Đurđenovac, Kutjevo) 15. XI. 2004.

Stručni skup "Solo knjičničari: status, značenje i perspektive", organiziran u suradnji s Komisijom za tehničke knjižnice HKD-a - Marijana Mišetić (Filozofski fakultet Zagreb) - radionica "Raditi solo" - Nada Avakumović "Obnavljati knjižnicu iz pepela" - Mr. sc. Jasmina Lovrinčević "Solisti u školskim knjižnicama" - Nikla Barbarie "Narodna knjižnica kao solo knjižnica: osnivanje i održavanje jedne male otočke knjižnice" (zbog odsutnosti autorice izlaganje je pročitano) - Mr. sc. Vera Eri "Koliko studij knjižničarstva priprema za raditi solo" (anketa) - Okrugli stol "Raditi solo: prednosti i nedostaci" 4. II. 2005.

Radionica "Digitalizacija i nove tehnike" organizirana u suradnji s Katedrom za knjižničarstvo: - Dragutin Katalenac, viši knjižničar (ravnatelj GISKO): Predstavljanje projekta "Digitalna knjižnica Osijeka" - Sanjica Faletar, asistentica (Filozofski fakultet Osijek, Katedra za knjižničarstvo): Uvod u digitalizaciju - teorijska pitanja, pristupi i projekti - Boris Badurina, asistent (Filozofski fakultet Osijek, Katedra za knjižničarstvo): Praktični dio radionice "Digitalizacija i nove knjižnične usluge" - Doc. dr. sc. Srećko Jelušić (Filozofski fakultet Osijek, Katedra za knjižničarstvo): Sociološki aspekti digitalizacije knjižničnih zbirki 16. XII. 2005.

Obilježavanje 30. obljetnice osnivanja Društva: - Izložba "Naših 30 godina: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje (1975.-2005.); izložena su tiskana djela članova Društva (izbor) te priznanja i odličja; na 10 panoa predstavljena je prošlost Društva (1951.-1975.; 1975.-2005.); izložbu su osmislile i postavile mr. sc. Ljuba Radman, Silva Pavlinić i Dubravka Pađen-Farkaš - "Društvo jučer i danas" - povijest Društva kroz sjećanja dosadašnjih predsjednika Društva (Nada Bjanić, Vera Eri, Ljuba Radman, Silva Pavlinić, Emilija Pezer) - Potpisivanje Povelje prijateljstva s knjižničarima iz Pečuha, Mađarska - Okrugli stol "Knjižnica u zajednici"; moderator Andrea Božić; sudionici: dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, Filozofski fakultet Osijek; Edita Bačić, Pravni fakultet Split i dr.

MEĐUNARODNA SURADNJA DRUŠTVA' 7.-18. VII. 1975.

Laura Merki (Narodna knjižnica i čitaonica Beli Manastir] bila je u Pečuhu (Mađarska] na seminaru za bibliotekare s područja gdje žive pripadnici mađarske nacionalnosti u Jugoslaviji (2 iz Hrvatske, 2 iz Slovenije,10 iz SAP Vojvodina] 24.-25. III. 1976.

Laura Merki i Nada Bojanić prisustvovale su u Segedinu (Mađarska] mađarsko-jugoslavenskom savjetovanju "0 bibliotečno-zavičajnoj djelatnosti" Siječanj 1978.

Pavle Blažek, direktor Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, boravio je kao član delegacije Općine Osijek u Kanadi i posjetio je biblioteke u Brantfordu i Torontu.

1979.-1981.

"Međunarodna suradnja odvijala se uglavnom u okviru pojedinih knjižnica: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek s Pečuhom (Mađarska], ČSSR i dr.; Pedagoški fakultet Osijek s Visokom nastavničkom školom Pečuh (Mađarska] i DDR- Leipzig, Halle i dr."1 2

II

12. V. 1983.

Gradsku i sveučilišnu knjižnicu Osijek posjetila je dr. Silvia Faibishof iz SAD-a (gost NSK u okviru međunarodne suradnje]; u okviru ove posjete gošća je boravila i u Centru za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar" i prisustvovala izvođenju nastave za usmjerenje knjižničara 18.-22. V. 1983.

U okviru međunarodne suradnje GISKO-a i Državne i naučne biblioteke Banska Bystrica, ČSSR u Osijeku je boravila dr. Branislava Gajdaševa. Za vrijeme svog stručnog boravka upoznala se s radom GISKO, posebno poslovima nabave, a posjetila je i knjižnice CUO «Braća Ribar" i Pedagoškog fakulteta 6.-12. VI. 1983.

Nada Bojanić i Ana Pisarević, knjižničarke iz GISKO-a, bile su u stručnoj posjeti Državnoj i naučnoj biblioteci u Banskoj Bystrici, ČSSR (također u okviru međunarodne suradnje] 5.-8. VIII. 1987.

Vera Eri i Laura Merki prisustvovale su XIX. skupštini Udruženja bibliotekara Mađarske u Szolnoku kao predstavnici HBD-a: tom prilikom potpisan je Ugovor o suradnji između Mađarskog bibliotekarskog društva i HBD-a 19. IV. 1988.

Dr. Michael Cooke (Velika Britanija] u organizaciji NSB i GISKO bio je u dvodnevnom posjetu Osijeku u okviru kojeg je uz GISKO obišao i dvije školske knjižnice (CUO "Braća Ribar" i Građevinski školski centar] i održao predavanje za članove Društva "Razvojni programi u školskom bibliotekarstvu" 1 2

Podaci o raznim oblicima međunarodne suradnje navedeni su na temelju Rada Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985. (1985), izvještaja o radu Društva, članaka u Vjesniku bibliotekara, Informacijama Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek, Novostima HKD i Knjižničarstvu Izvještaj o radu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje u Osijeku od 15. svibnja 1979. do 29. travnja 1981.

15.-17. VI. 1988.

"U sklopu međudržavne međubibliotečne suradnje Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Županijske biblioteke Pečuh Lidija Vukić bila je na studijskom boravku u Mađarskoj sa zadatkom izučavanja informacijskih sistema. U toku boravka posjetila je Baranya megyei konyvtar, Konyvtar Varkonyi Nandor i Radničku biblioteku (SZMT) Pečuh, Gradsku biblioteku Mohach, knjižnicu u Dunaszkou te Čitalački tabor u Baru. U okviru istog programa u GISKO je od 16. do 18. lipnja boravila Zsuzsa Berek, bibliotekar u službi nabave Županijske biblioteke Pečuh"3 14.-17. VIII. 1989.

Laura Merki, kao delegat HBD-a, prisustvovala je 21. skupštini Saveza bibliotekara Mađarske u Keszthelyu 29. IX. 1989.

Dragutin Katalenac, kao predstavnik Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, prisustvovao je sastanku direktora sveučilišnih knjižnica RZ Alpe-Jadran, koji se održao u Univerzitetskoj biblioteci Graz, Austrija 12.-14. VIII. 1993.

Kornelija Petr, kao predstavnica HBD-a, prisustvovala je u Gyoru 25. skupštini Mađarskoga bibliotekarskog društva i njegovom predsjedniku dr. Tiboru Horvathu uručila publikaciju "Wounded Libraries in Croatia" 18. IV. 1994.

Dr. Paul Sturges (Velika Britanija) u organizaciji NSB i GISKO posjetio je Osijek i za članove Društva održao predavanje "Odnos informacijske tehnologije i humanističkih znanosti" 4.-6. VIII. 1994.

Kata Ivić, kao predstavnica HBD-a, prisustvovala je 26. skupštini Mađarskoga bibliotekarskog društva u Kormendu 9.-12. VIII. 1995.

Kata Ivić, kao predstavnica HBD-a, prisustvovala je 27. godišnjoj skupštini Mađarskog društva bibliotekara u Egeru 20.-26. VIII. 1995. jasmina Lovrinčević prisustvovala je 61. generalnoj konferenciji IFLA-e u Istanbulu 3.-9. IX. 1995.

Kornelija Petr prisustvovala je u Bergisch-Gladbachu (Njemačka) međunarodnom seminaru "Nove strategije u knjižnicama" zajedno s još dva bibliotekara iz Hrvatske; upoznala je nazočne s iskustvima knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u pružanju bibliotečnih usluga u ratnim uvjetima; za sudionike seminara od 9. do 16. rujna organizirano je studijsko putovanje po najznačajnijim knjižnicama središnje Njemačke 7.-10. VIII. 1996.

Marija Ferenc prisustvovala je IV. strukovnom susretu knjižničara Mađara koji žive izvan 3

Informacije Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek 2,4 (1988), [19. list]

Mađarske; prvi dio susreta održan je u Budimpešti u Nacionalnoj knjižnici Szechenyi, a drugi u Debrecinu gdje se održavala 28. skupština Mađarskog bibliotekarskoga društva 7.-9. VIII. 1997.

Kata Ivić, kao predstavnica HBD-a, prisustvovala je 29. godišnjoj skupštini Mađarskog društva bibliotekara u Keckemetu 9. X. 1997.

Dr. Katherine Čveljo (SAD) u organizaciji NSB i GISKO boravila je u Osijeku i za članove Društva održala dva predavanja (Planiranje djelatnosti u bibliotekama; Perspektive praktične primjene marketinga u bibliotečno-informacijskoj djelatnosti) 10.-13. V. 1998.

Dragutin Katalenac, kao predstavnik Društva, prisustvovao je u Budimpešti Međunarodnoj konferenciji "Informacijsko društvo u 21. stoljeću - uloga knjižničnih društava"; konferenciju su organizirali IFLA, ALA (Američko knjižnično društvo), Institut "Otvoreno društvo", Mađarsko knjižničarsko društvo i Vijeće Europe

I K SN I B

23.-24. IX. 1998.

U Pečuhu je održana "Hrvatsko-mađarska knjižnična konferencija" na kojoj su tri člana Društva imala izlaganja: - Silva Pavlinić: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje danas i buduća moguća suradnja - Dragutin Katalenac: Mogućnosti suradnje između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Županijske knjižnice"Csorba Gyoso" Pečuh: priča o dva grada - Erna Varga: Položaj knjižnica za mađarsku narodnost u Republici Hrvatskoj: Županija osječko-baranjska; ta izlaganja, kao i tri izlaganja mađarskih kolega od ukupno sedamnaest održanih, objavljena su u Knjižničarstvu 2, 2(1998). Predstavnici udruga knjižničara Hrvatske i Mađarske iznijeli su svoja viđenja mogućnosti suradnje na polju knjižničarske struke. Posebni naglasak bio je na potrebi dobro organizirane pogranične suradnje knjižnica u Osijeku, Belom Manastiru, Pečuhu i Mohaču.

5.-6. XI. 1998.

Na Međunarodnom savjetovanju "Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću", održanom u Varaždinu, sudjelovalo je i osam članova Društva, a dva su imala izlaganja: Dragutin Katalenac "Narodna knjižnica kao People's Network"; Silva Pavlinić "Gradska knjižnica kao središnjica suvremene teritorijalne mreže u odnosu na ostale knjižnične jedinice u mreži razmišljanja za Osječko-baranjsku županiju" 6.-10. XII. 1998.

Andrea Janeković, voditeljica knjižnice Saponije prisustvovala je u Berlinu Međunarodnoj konferenciji "Informacijski pismena knjižnica u informacijskom društvu" 10.-13. V. 1999.

U Zagrebu, u NSK, održana je 28. konferencija ABDOS-a pod nazivom "Transformacija u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi i njezino djelovanje na informacijske i dokumenta­ cijske znanosti" kojoj su prisustvovali naši članovi D. Katalenac, S. Mokriš i K. Petr 23.-26. V. 1999.

Kornelija Petr i Dragutin Katalenac prisustvovali su u Dubrovniku COLIS-u 3 - 3.

međunarodnoj konferenciji o koncepcijama knjižnične i informacijske znanosti 27.-30. III. 2001.

Andrea Janeković bila je u Hannoveru na 28. radnoj i obrazovnoj skupštini Radne grupe specijalnih knjižnica Njemačke; dio usvojenih znanja pod nazivom "Svaki dan naučiti nešto novo - permanentno obrazovanje knjižničara u Hrvatskoj" prenijela je sudionicima 3. dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske u Rijeci (23.-24. IV. 2001.] kao i članovima Društva Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja na 19. godišnjoj skupštini u Đurđevcu (lipanj 2001.]

5.-7. VII. 2001.

Kornelija Petr prisustvovala je u Manchesteru stručnom skupu "UmbrelLA 6"; održala je predavanje "A University Library in War: library services in the University Josip Juraj Strossmayer, Osijek" 9.-11. VIII. 2001.

Marija Ferenc predstavljala je Hrvatsko knjižničarsko društvo na 33. godišnjoj skupštini Mađarskoga knjižničarskog društva u Nyiregyhazu; tema skupštine bila je "Škola u knjižnici, knjižnica u školi" 28.-30.1. 2002.

U Portorožu je održan 10. međunarodni simpozij BOBCATSSS na kojem je Katedra za knjižničarstvo Pedagoškog fakulteta u Osijeku bila zastupljena izlaganjima M. Čujić, M. Kudric, I. Ostrički, mr. sc. K. Petr i prof. dr. T. Aparac pod nazivom "Uloga i zadatak informacijskog stručnjaka pod reflektorom: istraživanje percepcije javnosti" 21.-26. V. 2002.

U Dubrovniku je održan međunarodni seminar "Knjižnice u digitalnom dobu - LIDA 2002." u organizaciji Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (kodirektorica prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić], Rutgers University (SAD], Royal School of Library and Information Science (Kopenhagen] i Departement of Information Studies, University of Tampere (Danska]; među 68 sudionika iz Hrvatske od ukupno 103 bilo je i 9 studenata knjižničarstva s Pedagoškog fakulteta u Osijeku 11. VI. 2002.

Dr. Marija Dalbello (SAD] kao gošća Katedre za knjižničarstvo održala je predavanje za članove Društva (Obrazovanje knjižničnih djelatnika u SAD-u: između tradicije i promjene] 17.-18. X. 2002.

U Zagrebu je održana [5.] međunarodna konferencija o narodnim knjižnicama u novoj Europi: utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemlja­ ma; na konferenciji je izlagao i član Društva Dragutin Katalenac "Narodne knjižnice i novi mediji: upravljanje novim 'uslugama' u narodnim knjižnicama 3.-5.11.2003.

BOBCATSSS 2003. - (Informacijska politika u Europskoj uniji] održan u Torunu, Poljska; Hrvatsku su predstavile grupe profesora i studenata iz Osijeka i Zagreba; rad "Knjižnica i posuđivanje literature etničkim i jezičnim manjinama u Hrvatskoj "Srećka Jelušića, Sanjice Faletar, Morene Moferdin i Renate Mikloš predstavila je Tatjana Aparac-Jelušić; Kornelija

Petr, Martina Križak, Magdalena Radić i Milijana Mićunović predstavile su rezultate istraži­ vanja koje su provele među studentima knjižničarstva Pedagoškog fakulteta u Osijeku 1. IV. 2003.

Dr. Paul Sturges (Velika Britanija], kao gost Katedre za knjižničarstvo, održao je predavanje za članove Društva (Kodeks ponašanja i etička zrelost: etika za informacijske stručnjake] 25.-30. V 2003.

Međunarodni seminar "Knjižnice u digitalnom dobu - LIDA 2003. u Dubrovniku i na Mljetu; organizator Katedra za knjižničarstvo Pedagoškog fakulteta u Osijeku u suradnji s Rutgers University (SAD] i Inter-univerzitetskim centrom u Dubrovniku 23.1.2004.

Na inicijativu Ogranka za Pečuh i Baranju Mađarskoga knjižničarskog društva organiziran j< susret članova ovog Ogranka (9] i članova Upravnog odbora Društva knjižničara Slavonije i Baranje u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek; kolege iz Mađarske, uz nastavak suradnje našim Društvom, izrazile su želju da se uspostavi suradnja i partnerski odnosi i između knjižnica pojedinačno.

26.-28.1.2004.

U Rigi održan 12. međunarodni simpozij BOBCATSSS (međunarodni simpozij studenata i profesora knjižničarstva] na kojem su imali izlaganja i predstavnici Katedre za knjižničar­ stvo Filozofskog fakulteta u Osijeku 29. IV. 2004. Članovi Društva (13] bili su u Pečuhu u uzvratnom posjetu Društvu knjižničara Mađarske, Ogranku za Pečuh i Baranju; razgledali su Gradsku knjižnicu Pečuh i Županijsku knjižnicu 25.-30. V. 2004.

Međunarodni seminar Libraries in the Digital Age - LIDA 2004 (Dubrovnik i Mljet] u organizaciji Filozofskog fakulteta u Osijeku i Rutgers University (SAD] 29.-31. VIII. 2004.

Marija Ferenc u ime HKD-a i Marija Kretić-Nađ u ime našeg Društva prisustvovale su 36. skupštini Mađarskoga knjižničarskog društva u Miskolcu 25.-26. X. 2004.

U Pečuhu je održana Hrvatsko-mađarska konferencija knjižničara pod nazivom "Zajedno s dvije strane granice"; u predvorju Knjižnice "Nandor Varkonyi" postavljena je izložba "Slavonska pismenost od početaka do danas", a u svečanoj dvorani Županijske knjižnice "Nove knjižnice u Hrvatskoj"; izlaganja na konferenciji od kojih je većina (9] objavljena u Knjižničarstvu 8,1(2004]: - Renata Bošnjaković (Zavičajni muzej Našice]: Knjižnica obitelji Pejačević u Našicama i hrvatsko-mađarske kulturne veze - Helena Sablić-Tomić, Goran Rem (Filozofski fakultet Osijek]: Slavonski tekst hrvatske književnosti - kulturni identitet rubne književnosti - Ivica Đurok (Katedra za sociologiju Sveučilišta u Pečuhu]: 0 Hrvatima u Mađarskoj - Ernest Barić (Odsjek za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu]:

0 hrvatsko-mađarskim rječnicima - Janja Prodan (Odsjek za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu): Počeci hrvatskog izdavaštva u Pečuhu - Stjepan Blažetin (Odsjek za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu): Knjigoizdavaštvo Hrvata u Mađarskoj nakon 1945.

- Vera Eri (Filozofski fakultet Osijek, Katedra za knjižničarstvo): Obrazovanje knjižničara u Hrvatskoj - Studij knjižničarstva Osijek - Agnes Dârdai-Fischer (Sveučilišna knjižnica Pečuh): Studij informatike i knjižničarstva na Sveučilištu u Pečuhu - Olivera Katalenac, Marija Ferenc, Dragutin Katalenac (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek): Croatian Library Information System - Skupni katalog hrvatskih knjižnica i mogućnosti razmjene podataka - Katalin Kalânyos (Županijska knjižnica "Gyôzô Csorba"): Stručne strategije - mogućnosti za suradnju: glavni pravci razvoja knjižničarstva u Mađarskoj - Marija Kretić-Nađ, Renata Mikloš, Andrea Zabjan (Gradska knjižnica Beli Manastir Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj): Mogućnosti uspostavljanja knjižnične djelatnosti na području Baranje s naglaskom na mađarsku kulturnu zajednicu - Erzébet Bôsz Kovâcs (Gradska knjižnica "Jeno Mohacsi" Mohač): Knjižnične usluge za nacionalne manjine u Mađarskoj - Zoltân Bada (Državna knjižnica za strane jezike Budimpešta): Značaj i buduća uloga ostavštine Szentgyôrgyi u okviru Državne knjižnice za strane jezike - Dragutin Katalenac (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek): Hrvatski knjižnični sustav - od nacionalne do međunarodne suradnje 31.1.-2. II. 2005.

U Budimpešti je održan međunarodni simpozij BOBCATSSS 2005. na kojem su sudjelovali i predstavnici Katedre za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku 30.V.-3.VI. 2005.

Libraries in the Digital Age - LIDA (Knjižnice u digitalnom dobu) u Dubrovniku i na Mljetu; organizatori Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku i Rutgers University (SAD) 16. XII. 2005.

U Osijeku je, prigodom proslave 30. obljetnice Društva, potpisan Sporazum o suradnji Društva knjižničara Slavonije i Baranje i Mađarskoga knjižničarskog društva, Ogranak za Pečuh i Baranju, koji su u ime svojih društava potpisali predsjednici Emilija Pezer i Boda Miklos. Sporazumom od osam točaka društva se obvezuju da će: - održavati kontinuirane kontakte i međusobno se izvještavati o događajima vezanim uz društva te usaglašavati programe; - organizirati manifestacije (izložbe, predavanja itd.) kako bi predstavili i promovirali djelatnost društava; - organizirati susrete na kojima će se produbljivati osobna suradnja na nivou društava i šire; - međusobno si pomagati u pripremi i realizaciji stručnih programa i drugih

manifestacija; - u svojim državama s pozornošću pratiti pravne propise vezane uz knjižničarsku djelatnost, stručne norme i ostale propise i u cilju što boljeg zastupanja interesa struke stečena iskustva razmjenjivati i unapređivati; - nastojati svojom suradnjom poboljšati suradnju knjižnica na području svog djelovanja i na međunarodnom nivou te poboljšati opskrbu manjinskih knjižnica; - osigurati sredstva za ostvarivanje zajedničkih ciljeva putem prijavljivanja na natječaje i drugih mogućnosti stjecanja sredstava; - analizirati jednom godišnje ostvarivanje u Sporazumu navedenih točaka.

1

11

i

1

1

I

•

.

__

I - 1 ■ " u" ;l*i G-i'IJ 4 i ■ i 4 i1

Hrvatsko-mađarska konferencija Pečuh, 23.-24. rujna 1998. '

Hrvatsko-mađarska konferencija Pečuh, 25.-26. listopada 2004.

■ *

a

STRUČNA PUTOVANJA DRUŠTVA 13.-15. V. 1976. Članovi Društva (29) posjetili su knjižnice u Pečuhu, Sombatelju i Budimpešti (Mađarska) 10.-13. V. 1978.

Stručna ekskurzija u Beč i Željezno (Austrija); u Beču se posjetilo Univerzitetsku biblioteku i Nacionalnu biblioteku Austrije, Schonbrun i druge kulturne znamenitosti; biblioteci u Željeznom, gdje žive Gradišćanski Hrvati, darovane su knjige (osječka izdanja) 19. II. 1987. Članovi Društva posjetili su u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku izložbu "Likovna umjetnost Osijeka: 1900.-1940.", koje je sastavni dio "Oprema knjiga, tiskovine" rad mr. sc.

Vesne Burić, članice Društva 9. IV. 1987.

Nakon Skupštine Društva u Belom Manastiru članovi Društva posjetili su Pečuh 6. XII. 1994.

Posjet izložbi "Sveti trag" u Muzeju Mimara i obilazak stare i nove zgrade Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu uz stručno vodstvo dr. sc. J. Stipanova i prof. dr. sc. V. Neidhardta 3.-7. V. 1995.

Posjet Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču

Posjet knjižnicama Clementinum i Strahov te razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti Praga (Češka) 18. VI. 1997.

Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (nova zgrada) i izložbi "Bidermajer u Hrvatskoj" 23.-28. IV. 1998.

Posjet knjižnicama u Veneciji (Biblioteca Nazionale Marciana, 1468), Firenci (Biblioteca Nazionale Centrale, 1747.; Biblioteca di Lettere e Filosofía, 1859.) i Bolonji (Biblioteca Universitaria, 1712.; Biblioteca Communicale dell Archiginnasio, 1801.) te razgledavanje kulturnih znamenitosti u tim gradovima kao i u Padovi, Piši, San Gimignanu i Sieni (40 članova) 3. XI. 1998. Školski knjižničari Osječko-baranjske županije posjetili su Gradsku knjižnicu i Knjižnicu Osnovne škole "Antun Mihanović" u Slavonskom Brodu 8.-11. VI. 1999. Članovi Društva (30-ak) posjetili su Salzburg, München i dvorce Bavarske; u Munchenu su posjetili Bayerische Staatbibliothek i razgledali kulturno-povijesne znamenitosti 3.-5. X. 2003.

Posjet Gradskoj knjižnici Zadar i razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti grada; na povratku obilazak Plitvičkih jezera

D7

’ '

»

\ JL,

i *

'¡G

K A

'*

^1

■

wr »1 i • li

Dragutin Katalenac >

'

' r iArife:

,

.

V

4

v

t

•■

• . -imf

-

i

4 , . »■* •*

IZDAVAČKA DJELATNOST DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE I ČASOPIS „KNJIŽNIČARSTVO"1

Od svog osnivanja Društvo knjižničara Slavonije i Baranje je kao strukovno udruženje knjižničarskih djelatnika među svoje ciljeve postavilo poticanje i njegovanje stručnog i znanstvenog rada svojih članova, očitujući na taj način već u početku svoje opredjeljenje za aktivan doprinos razvoju vlastite struke. Slijedom toga, već se na sastanku Inicijativnog odbora za osnivanje Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, održanom 16. svibnja 1975. godine, Pavle Blažek zalažio da u Statutu nove udruge bude i stavak o izdavačkoj djelatnosti, što je i usvojeno, te kasnije, s malim promjenama, i potvrđeno u statutima iz 1983. i 1998. godine.

Do izdavanja prve stručne publikacije došlo je, ipak, tek u prigodi obilježavanja desete obljetnice rada Društva kada Društvo izdaje Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985 I [Urednički odbor Pavle Blažek ... [et al.], urednik Danka Vidović], Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1985. -113 str.; 21 cm - svojevrsnu spomenicu rada Društva u proteklom razdoblju u kojoj su osim službenih dokumentata o radu Društva: Statut, sastav i sjednice Upravnog odbora i drugih tijela Društva, izvještaji sa skupština, plenuma, stručnih putovanja, izvještaji o stručnom radu Društva i članova Društva, objavljena i imena svih tadašnjih članova Društva.

Dvije godine kasnije Upravni odbor Društva pokreće izdavanje Informacija Društva bibliotekara Slavonije i Baranje / [ uredništvo Vera Eri... [et al.]. - God. 1 br. 1 (1987) - god.

4, br. 7 (1991). - Osijek : Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1987.-1991. - 30 cm. Prvi broj glasila promoviran je na Plenumu Društva u Vinkovcima 17. listopada 1987. godine.

Informacije su zamišljene kao obavjesno glasilo i svojevrsna kronika događanja u Društvu i knjižničarstvu s ciljem boljeg obavještavanja članova o radu Društva i zbivanjima u struci.

Informacije su izlazile od listopada 1987. do travnja 1991. godine, ukupno je izašlo sedam brojeva. Umnažale su se priručnom tehnikom, šapirografom uz pomoć i donaciju tvrtke Saponia Osijek. Iako skromne u izvedbi, ali dosljedno na tragu prvih pokretačkih ideja o značaju izdavalaštva u Društvu, Informacije su odigrale važnu ulogu kao prethodnica najvažnijeg dosadašnjeg izdavačkog poduhvata Društva - časopisa Knjižničarstvo, a znatno su utjecale na pojavu sličnih glasila i u drugim regionalnim društvima.

Početkom srpske pobune i agresije na Republiku Hrvatsku, koja se svom žestinom naročito ispoljila na području Slavonije i Baranje, području djelovanja Društva i izbijanjem Domo­ vinskog rata gasi se izdavanje Informacija kao prvog glasila Društva. No, ubrzo nakon smirivanja najžešćih ratnih napada, još u vrijeme trajanja rata, u uvjetima neposredne opasnosti i privremene okupacije znatnog dijela područja djelovanja Društva, obnavlja se i incijativa za pokretanjem pravog stručnog časopisa Društva kao krune dugogodišnjih nastojanja članova Društva u promicanju stručnog rada i izdavačke djelatnosti. Na 5. sjednici Upravnog odbora održanoj 8. prosinca 1994. godine imenovano je Uredništvo za izdavanje stručnog glasila Društva koje je trebalo pripremiti i pokrenuti ovaj zahtjevan pothvat. U Uredništvo su imenovani: Kata Ivić, glavna i odgovorna urednica izdanja Društva, Dragutin Katalenac, urednik budućeg časopisa, Silva Pavlinić, tajnica i članovi Jasenka Bešlić, Vera

1

Autor se zahvaljuje mr. sc. Ljubi Radman za ljubazno ustupljenim prikupljenim arhivskim podacima.

OJ

Bulat, Vesna Burić, Ljuba Radman i Jelena Vukelić. Konstituirajući sastanak Uredničkog odbora glasila Društva održan je 8. veljače 1995. godine kada je predložen naziv glasila: Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje2-, 29. studenog iste godine članstvu se upućuje obavijest o pokretanju časopisa s naznakom buduće uređivačke politike, kao i namjerama i ciljevima budućeg časopisa s pozivom na suradnju.

Prvi broj Knjižničarstva svečano je predstavljen 22. svibnja 1997. godine, a drugi broj već 14. studenog iste godine. Do danas je iz tiska izašlo devet brojeva časopisa (god. I., br. 1 i 2 (1997); god. II., br. 1 i 2 (1998); god. III.,br. 1-2 (1999); god. IV,br. 1-2 (2000); god. VII., br. 1-2 (2003); god VIII., br. 1-2 (2004) i god. IX.-X., br. 1-2 (2005-2006). Urednik prva četiri godišta (6 brojeva) bio je Dragutin Katalenac, urednica sedmog i osmog godišta (dva broja) Silva Pavlinić, a sadašnja urednica je Marina Vinaj. Časopis nije izlazio dvije godine 2001. i 2002. Časopis je do četvrtog godišta izlazio dva puta godišnje, a sada je godišnjak.

0 namjerama i ciljevima novog časopisa kao i njegovoj uređivačkoj politici i smjernicama za budućnost najbolje je citirati nekoliko izvadaka iz Riječi urednika objavljenih u prvom broju: „Razvijanje i njegovanje (samo)svijesti o značaju i dignitetu vlastite struke, rad na njenom stalnom stručnom uobličavanju i neprekidnom razvitku, jedan je od temeljnih naloga svake, pa tako i knjižnične djelatnosti.

U razvoju samosvjesti struke o sebi u sebi i drugima izniman značaj zauzima i način predstavljanja struke stručnoj i široj javnosti. Časopis 'KNJIŽNIČARSTVO' s podnaslovom 'Glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje’, kojeg prvi broj držite u ruci, rezultat je višegodišnjih htijenja, nastojanja i pregnuća mnogobrojnih članova Društva bibliotekara Slavonije i Baranje za pokretanjem i izdavanjem stručnog časopisa kao mjesta, tribine vlastitog predstavljanja, upoznavanja knjižnične, ali i šire zajednice s vlastitim aktivnostima, ali i novim saznanjima i vještinama vezanim uz knjižničarstvo.

Svima koji su idejama i zalaganjem sudjelovali u rađanju časopisa izražavamo ovom prigodom dužnu zahvalnost. Časopis je zamišljen kao stručni časopis u kojem će se objavljivati originalni stručni radovi s područja knjižničarstva s temama zanimljivim za širi krug knjižničnih djelatnika i stručnjaka. Stručni dio časopisa neće biti lokalno/ regionalno ograničen; poželjni su stručni članci s iskustvima, istraživanjima, programima i projektima drugih sredina, tj. s područja čitave Hrvatske. Posebna pozornost posvećivat će se i prošlosti i suvremenom trenutku slavonsko-baranjskog knjižničarstva.

Koncepcijski, časopis se sastoji iz dva dijela: 1. stručni dio i 2. obavjesni dio sa stalnim rubrikama: Iz povijesti slavonsko-baranjskogknjižničarstva; Predstavljamo slavonsko baranjske knjižnice; Prilozi za bibliografiju Slavonije i Baranje; Ocjene i prikazi; Vijesti iz knjižnica; Kronologija događaja; Osobne vijesti.

U stručnom dijelu časopis će biti tematski usmjeren; glavna tema narednog broja najavljivat će se u svakom broju."

Prvi je broj novog časopisa sa zanimanjem i odobravanjem primljen ne samo među članstvom nego i u cjelokupnoj knjižničarskoj zajednici Hrvatske koja je s dobronamjernošću i simpatijama pozdravila pojavu novog stručnog časopisa s područja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj i prepoznala u njemu novu mogućnost predstavljanja vlastite stručne i znanstvene djelatnosti i rezultata. S jasno izraženim visokim standardima uređivačke poli2

Od trećeg broja (god. II., broj 1,1998.) časopis mijenja naziv u: Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje.

tike u odnosu na stručni i znanstveni sadržaj priloga, očitovanim već u prilozima u prvom broju, suvremenom i atraktivnom grafičkom opremom, prihvatljivim formatom, aktualnim i nadasve stručnim prilozima, aktualnošću tema, visokom razinom stručne opremljenosti članaka, jasno očitovanom otvorenosti uređivačke politike prema suradnicima i prilozima iz drugih sredina Knjižničarstvo je od prvog broja unijelo novi, svježi duh u hrvatsko knjižni­ čarsko izdavalaštvo i pokrenulo mnoge da krenu sličnim putem. Visoku razinu očitovanu i ostvarenu od prvog broja prvo, kao i sva naredna uredništva časopisa, uporno su nadogra­ đivali i obogaćivali novim idejama, te je Knjižničarstvo do danas zadržalo prepoznatljiv moderan izgled i uzorno visoku razinu stručnosti objavljenih priloga, dostupnih osim u papirnom i u elektroničkom obliku.

Navedene smjernice uređivačke politike realizirale su se već u sadržaju prvog broja. Nakon prigodne Riječi urednika i spomen zapisa o Mariji Malbaši, najznačajnijoj predstavnici znanstvenog i stručnog rada u knjižničarstvu na našem području, broj u stručnom dijelu donosi četiri izlaganja sa stručnog skupa: Obvezni primjerak u Republici Hrvatskoj: povijest, stanje i problemi, perspektive, održanog u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek 26. travnja 1996. godine autora Aleksandra Stipčevića, Tatjane Aparac-Gazivoda, Josipa Stipanova i Dragutina Katalenca, kao i dva rada o školovanju knjižničara na našem području: rad Ljube Radman o obrazovanju na srednjoškolskoj razini i rad Vere Erl i Kornelije Petr o Studiju bibliotekarstva u Osijeku. Praksu objavljivanja izlaganja sa stručnih skupova, okruglih stolova i drugih stručnih sastanaka održanih pretežito na području djelovanja Društva i uz aktivno učešće njegovih članova, kao i tematski okupljenih izvornih stručnih i znanstvenih članaka Knjižničarstvo će zadržati i u narednim brojevima sve do danas. Tako je drugi broj (god. 1, broj 2 - 1997.) u stručnom dijelu posvećen knjižničnom programu CROLIST s pet priloga autora s područja čitave Republike Hrvatske iz različitih sredina, knjižnica i s različi­ tim pristupima zajedničkoj temi. Treći je broj (god. II. broj 1, 1998.) predstavio rezultate stručnog skupa „Nijedna knjižnica nije otok: narodne knjižnice i njihove mreže" održanog u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek 14. studenog 1997. godine. U četvrtom broju (god. II, broj 2,1998.) objavljena su dvojezično, na hrvatskom i mađarskom, izlaganja s „Hrvatskomađarske knjižnične konferencije" održane u Pečuhu, Republika Mađarska 23. i 24. rujna 1998. godine, kao i dva izvorna članka o izobrazbi korisnika i problematici školskih knjižnica.

Peti je broj (god. III, broj 1-2,1999.) donio prvi prilog stranog autora - Paula Sturgesa: The Internet and the Academic Library = Internet i sveučilišne knjižnice, kao i radove posvećene problematici skupnog kataloga serijskih publikacija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku autorice Svjetlane Mokriš i problematici UDK autorice Marije Bolić. I šesti (god. IV, broj 1-2, 2000) i sedmi (god. VII, broj 1-2, 2003) broj Knjižničarstva donose nove izvorne stručne priloge, dok su osmi broj (god. VIII, broj 1,2004.) i najnoviji deveti broj (god. IX.-X., broj 1-2,2005.-2006.) ponovno u cjelini posvećeni izlaganjima s dva značajna međunarodna stručna skupa - Hrvatsko-mađarske konferencije knjižničara, održane u Pečuhu s prilozima čak devetero autora tiskanim, kao i u slučaju objavljivanja izlaganja s prethodne „Hrvatskomađarske knjižnične konferencije", ponovno dvojezično na hrvatskom i mađarskom jeziku i Hrvatsko-mađarske konferencije „Zajedno s dvije strane granice" održane u Osijeku 26. i 27. listopada 2006. godine. Ukupno je u devet izdanih brojeva Knjižničarstva objavljen 51 izvor­ ni stručni i znanstveni rad, odnosno izlaganja sa stručnih skupova.

U drugom obavijesnom dijelu časopisa sa stalnim rubrikama od prvog se broja počelo s objavljivanjem prikaza slavonsko baranjskih knjižnica pod nazivom „Predstavljamo slavon­ sko baranjske knjižnice" sa željom ukazivanja na bogatstvo knjižničarske tradicije u Slavoniji

i Baranji kao i visoke razine suvremene djelatnosti. Ova rubrika trebala je poslužiti i kao pouzdan izvor podataka o povijesti slavonsko-baranjskog knjižničarstva i knjižnica za buduće istraživače i povjesničare koji bi se željeli prihvatiti obrade ove zanimljive, ali nažalost u cjelini nedovoljno istražene tematike. Do sada su objavljeni prilozi o knjižnicama kako slijedi: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Knjižnica i čitaonica Beli Manastir, Gradska knjižnica i čitaonica Požega, Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice, Gradska knjižnica Županja, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Gradska knjižnica i čitaonica Slatina, Knjižnica i čitaonica u Donjem Miholjcu, Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku, Knjižnica Muzeja Slavonije - Odjel muzealnih tiskopisa i Knjižnica III. gimnazije Osijek. Od ostalih priloga i stalnih rubrika značajan je pokušaj oživljavanja rada na bibliografiji Slavonije i Baranje kroz priloge u rubrici „Prilozi za bibliografiju Slavonije i Baranje" (nastojanja koja su na ovom području ponovno zastala trebalo bi što prije nastaviti), kao i mnogobrojni prolozi u drugim stalnim rubrikama kao npr. „Vijesti iz knjižnica. Kronologija događaja", „Ocjene i prikazi", „Osobne vijesti". Časopis je u ovom dijelu u potpunosti ispunio svoju ulogu kroničara i svjedoka svekolikog stručnog rada i postignutih rezultata ne samo Društva i njegovih članova, nego i slavonsko-baranjskog knjižničarstva i knjižnica u cjelini.

Ovom prigodom ne smiju se zaobići ni poteškoće i problemi koji su od prvog broja pa do danas pratili ovaj ambiciozni projekt i s kojima su se s više ili manje uspješnosti nosili svi dosadašnji urednici i uredništva: zahtjevnost i kompleksnost poslova i zadaća pri izdavanju stručnog časopisa s jasno naznačenim težnjama k izvrsnosti, stalna borba i potraga za novim suradnicima i autorima i aktualnim stručnim i znanstvenim prilozima, obavljanje visoko profesionalnih i stručno odgovornih zadaća u uvjetima neznatne kadrovske, tehničke, financijske i druge potpore u kojima su svi zadaci vezani uz izdavanje časopisa padali na leđa nekolicine, zamor i opterećenje drugim profesionalnim zadacima i nadasve stalno pozivanje članstva na suradnju i objavljivanje priloga u vlastitom časopisu.

Kao prvi urednik Knjižničarstva osjećam ponos i zadovoljstvo u zajedničkim postignućima na pokretanju i uspješnom izrastanju časopisa u priznato i prihvaćeno mjesto stručne i znanstvene komunikacije i promocije, kao i čast što mi je bilo omogućeno sudjelovati u njegovom rađanju i razvoju. Zahvaljujem se ovom prigodom u svoje ime, ali i u ime urednika koji su slijedili, svima koji su svojim radovima, prilozima, savjetima, aktivnošću, potporom i podrškom, ohrabrivanjem i na bilo koji drugi način pomogli ostvarivanju ovog značajnog projekta Društva.

Sadašnjem i narednim urednicima i uredništvu želim uspješan rad na daljem njegovanju i razvijanju visoko postavljenih stručnih standarda uređivačke politike Knjižničarstva, te što skorije ostvarenje prvobitne zamisli o uvođenju sustava recenzija za izvorne stručne i znanstvene radove kako bi naš časopis bio u potpunosti priznat i prihvaćen u široj knjižni­ čarskoj stručnoj i znanstvenoj zajednici.

I na samome kraju, kako bi ovaj kratki pregled izdavačke djelatnosti Društva bio cjelovit i sveobuhvatan mora se navesti i djelomično ostvarena inicijativa Upravnog odbora Društva o izdavanju vodiča kroz knjižnice Slavonije i Baranje po županijama. Nažalost, do danas je objavljen samo Vodič kroz knjižnice Požeško-slavonske županije [urednica Jasenka Bešlić]. Požega: Gradska knjižnica i čitaonica, 1997.

Vera Erl >

S1UDIJ KNJIZNICARSÍVA

STUDIJ KNJIŽNIČARSTVA (1998. do 2005.)* PROLEGOMENA STUDIJA KN|IŽNIČARSTVA Na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (sada Filozofski fakultet*1) 1998./1999. akademske godine usustavljen je Studij Knjižničarstva: Dodiplomski dvopredmetni (četverogodišnji) studij knjiž­ ničarstva i Dopunski dvogodišnji izvanredni studij knjižničarstva.

Rasprave oko uvođenja studija knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu Osijek vodile su se još 1989. godine, a na prijedlog Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek.

Problemu stručnog obrazovanja Društvo bibliotekara daje izuzetan značaj te o mogućnostima stručnog obrazovanja na redovitom dodiplomskom studiju i studiju uz rad raspravlja još 5. prosincal986. godine na Plenumu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje.2 Radni dogovor o redovitom školovanju bibliotečnih radnika na Pedagoškom fakultetu u Osijeku u organizaciji Društva bibliotekara Slavonije i Baranje vođen je 15. prosinca 1989. godine. Ras­ pravi su nazočili: predstavnica Filozofskog fakulteta Zagreb mr. sc. Tatjana Aparac-Gazivoda, predsjednik Hrvatskog bibliotekarskog društva Srećko Jelušić, dekan Pedagoškog fakulteta Osijek prof. dr. sc. Jože Pogačnik, predstavnici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Dragutin Katalenac, direktor i Silva Pavlinić, Zavoda za prosvjetno-pedagošku službu Zajednice općina Osijek Mirjana Kolarić, predsjednica Društva bibliotekara Slavonije i Baranje mr. sc. Vera Erl. Ne možemo reći da za realizaciju ovog dogovora nije postojala volja svih predstavnika institucija i društava nego nedostatnost bibliotekarskih stručnih kadrova onemogućavala je ostvarenje te zamisli, a Domovinski rat dodatno je prolongirao otvaranje studija za naredni broj godina.3

ORGANIZIRANIE/USTROISTVO STUDIIA Organiziranje studija knjižničarstva aktualizira početkom 1996. godine Knjižnica Pedagoškog fakulteta Osijek, točnije, tadašnja voditeljica Knjižnice mr. sc. Vera Erl, navodeći potrebu za dipl. knjižničarima pogotovo nakon reintegracije okupiranih područja Slavonije i Baranje. Uprava Pedagoškog fakulteta s dekanom red. prof. Josipom Jerkovićem pokreće raspravu o osnivanju studija knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu Osijek. Dekan je dao dopuštenje za najavu studija i istraživanje, koje su provele mr. sc. Vera Erl i Kornelija Petr te potkrijepile stajališta o zanimanju za studij i o potrebama Istočne Hrvatske za stručnim bibliotekarskim kadrovima.4 Dobiveni rezultati istraživanja, potpora Katedre za bibliotekarstvo Zagreba, GISKO-a i Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, kao i stajališta o mogućim oblicima organiziranja studija pre­ zentirale su na 30. skupštini HBD-a u Primoštenu mr. sc. Vera Erl i Kornelija Petr, s pitanjem:

•

1 2

3

4

Od akademske 2005./06. upisuju se studenti po novim nastavnim programima u skladu s Bolonjskim procesom, ne kao knjižničari nego informatolozi. Katedra za knjižničarstvo prerasla je u Odsjek za informacijske znanosti, a voditeljica Odsjeka je prof. dr. sc.Tatjana Aparac Jelušić od ak. god. 2004./05. do ak. god. 2007/08. Od ak. god. 2008/09 voditelj je doc. dr. sc. D. Hasenay.

OdlO. veljače 2004. godine Pedagoški fakultet nosi naziv Filozofski fakultet Osijek Ranijih je godina bilo pokušaja obrazovanja u bibliotekarskoj struci i to na Pedagoškoj akademiji šk. god. 1968./69. do 1976./77. na Pedagoškoj Akademiji Osijek ponuđen je kolegij sa sadržajima iz bibliotekarstva svim studentima hrvatskog jezika i književnosti kao jednosemestralan predmet. O obrazovanju knjižničara/bibliotekara u Osijeku, više: Ljuba Radman. Osvrt na školovanje knjižničara u Osijeku od 1977. do 1990. // VBH 39,1-2(1996),str. 157-161; V. Erl; K. Petr..Studij bibliotekarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku: da ili ne?//VBH 39,1-2(1996),str. 163-170.V. Erl. Školovanje knjižničara u Hrvatskoj. // Život i škola 45,1-2(1999), str. 39-57; V. Erl. Obrazovanje knjižničara u Hrvatskoj - studij Knjižničarstva Osijek. // Knjižničarstvo. Glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8, (2004), str. 57-69. (Izlaganje na Hrvatsko-mađarskoj konferenciji knjižničara "Zajedno s dvije strane granice", Pečuh, 25.-26. listopada 2004.)

Početkom 1990. godine Društvo je provelo anketu u svim knjižnicama Slavonije i Baranje o mogućnosti školovanja na dodiplomskom studiju biblio­ tekarstva na Pedagoškom fakultetu Osijek.Unatoč potrebi i željama do ostvarenja nije došlo iz objektivnih razloga. Na PF-u se jedino uspjelo 1992./93. ak. godine na kroatistici uvesti jednosemestralni kolegij Informatologija, koji u početku predaje mr. sc. V. Erl, viši bibl., voditelj Knjižnice PF-a.

Anonimna anketa provedena je na PF-u Osijek (3. i 4. god. kroatistike, engleskog, njemačkog jezika i književnosti, matematike i Fizike, matematike i informatike, te učiteljskog studija ¡obuhvaćeno je 14 gimnazija (treći razredi) u Istočnoj Hrvatskoj, te 127 članova Društva bibliotekara SiB.

Studij bibliotekarstva na PF-u u Osijeku - Da ili Ne?5 Važno je napomenuti da je na 30. redovitoj skupštini HBD-a u Primoštenu,1996.godine, Studij knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu Osijek dobio punu podršku knjižničarske zajednice nakon saznanja o izvršenim pripremama i potpori koju Pedagoški fakultet ima od bibliotekarske zajednice Slavonije i Baranje, Sveučilišta J. J. Strossmayer Osijek kao i Katedre bibliotekarstva FFa u Zagrebu.

Na Fakultetskom vijeću PF-a Osijek 26.ožujka 1997. godine mr. sc. Vera Eri predstavila je Nastavne planove i programe studija knjižničarstva i to: Nastavni plan i program za dodiplomski dvopredmetni četverogodišnji studij knjižničarstva i Dopunski dvogodišnji izvanredni studij knjižničarstva koji su jednoglasno usvojeni.

Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu 18. veljače 1998. godine pozitivno je ocijenilo predlože­ ne nastavne planove i programe, a Sveučilišni senat svojom odlukom na sjednici 13. srpnja 1998. godine ovlašćuje Pedagoški fakultet da ustroji i izvodi sveučilišni dodiplomski dvopredmetni studij: Knjižničarstvo i hrvatski jezik i književnost. Naime, Katedra za hrvatski jezik i književnost PF-a prihvatila je dvopredmetnost studija s Knjižničarstvom.

Katedra za knjižničarstvo ustrojena je 30. rujna 1998. godine, a za predsjednicu Katedre imenovana je mr. sc. Vera Eri, bibliotekarska savjetnica, dotadašnja voditeljica Knjižnice PF-a, koja je ujedno postala i prvi stalno zaposleni predavač na Studiju knjižničarstva.6 Od samog osnutka Katedra za knjižničarstvo imala je svesrdnu podršku uprave Pedagoškog fakulteta,7 koja je prepoznala potrebe za diplomiranim knjižničarima, podržavši otvaranje Studija, njezino kadrovsko ekipiranje kao i nabavku suvremene opreme.

NASTAVNICI Nastavnici Katedre za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević8 svojom pomoći u pripremama oko organiziranja studija i izvođenjem nastave na osječkom Studiju knjižničarstva pomogli su i u realizaciji nastavnog plana i programa i stvaranju nastavne jezgre na samoj Katedri. Bez njihove pomoći kao i pomoći ostalih nastavnika i kolega: prof. dr. sc. Bogdana Mesingera, doc. dr. sc. Milana Čačića, mr. sc. Ljube Radman, doc. dr. sc. Kate Ivić, mr. sc. Jasmine Lovrinčević, Silve Pavlinić, više knjižničarke, Dragutina Katalenca, višeg knjižničara, Lidije Vukić, dipl. knjižničarke, mr. sc. Kornelije Petr, mr. sc. Marine Vinaj, mr. sc.

Nataše Šarlije, mr. sc. Jadranke Stojanovski, dipl. ing. Marije Bubalo, doc. dr. sc. Srećka Jelušića, mr. sc. Vere Eri ne bi se mogao razvijati Studij knjižničarstva u Osijeku.

Godine 2001./02. Katedra se povećava zapošljavanjem znanstvene novakinje Sanjica Faletar; 2002. /03. u nastavu se uključuje doc. dr. sc. Vladimir Jelkić, znanstv. novakinja Maja Krtalić; od 2003. /04. akad. godine Boris Badurina, asistent; od 2004./05. asistent Boris Bosančić, te doc. dr. sc. Damir Hasenay.

Bilježimo9 da je akademske 2001./2002. godinu uposleno pet nastavnika10 i to: prof. dr. sc.

5 6

V. Eri; K. Petr. Studij bibliotekarstva na PF-u Osijek:Da ili ne? Nav.dj.

V. Eri. Knjižničarstvo 1998-2002.// Pedagoški fakultet: 1977-2002. Osijek: PF, 2002; Studij knjižničarstva je ustrojen zahvaljujući nesebičnom radu mr. sc. Vere Eri, višeg predavača. // Ljetopis Pedagoškog fakulteta Osijek. Osijek: PF, 2000. str. 21.

7 Dekan red. prof. Josip Jerković i prodekanica prof. dr. sc. Ana Pintarić 8 Prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević predavao je Povijest knjige i knjižnica samo prvoj generaciji 1998./99; prof. dr. sc. Aleksandra Horvat i prof. dr. sc.

Jadranka Lasić Lazić predavale su do ak. god. 2002./03. godine, na redovnom i izvanrednom studiju.

9 V. Eri. Knjižničarstvo (1998-2002). // Pedagoški fakultet: (1977-2002). Osijek: PF, 2002, str. 133.

10 Godine 1999. iz Knjižnice PF-a prelazi na Katedru mr. sc. V. Eri, K. Petr, s FF-a Zagreb prelazi 1. siječnja 2001. prof. dr. sc. T. Aparac Jelušić (od 1.10.2005. radi i na Odjelu u Zadru na pola radnog vremena; 1.10.2008. prelazi potpuno u Zadar); doc. dr. sc. S. Jelušić prelazi s radnog mjesta nakladnika "Benje" Opatija na PF Osijek 1. travnja 2001. godine (od 16. svibnja 2005. godine, pola radnog vremena je u Zadru voditelj Odjela za informacijske znanosti); S. Faletar, zn. novak zapošljava se 1.12.2001. godine; Maja Krtalić, zn. novak i prvi dipl. redoviti student Knjižničarstva PF-a zapošljava se 1. veljače 2002.; Boris Badurina, asist. prelazi iz Gradske knjižnice Zagreb 1. rujna 2003. godine, Boris Bosančić, asistent, 1. studenog 2005. prelazi iz Gradske knjižnice Sl.Brod; doc. dr. sc. Zoran Velagić prelazi iz "Školske knjige" Zagreb 1. siječnja 2006. godine; izv. prof. dr. sc. Dora Sečić prelazi iz Knjižnice HAZU Zagreb 1. siječnja 2006. i Milijana Mićunović, asist. (red. student Knjižničarstva) prima se 1. veljače 2006.

Tatjana Aparac Jelušić, doc. dr. sc. Srećko Jelušić,11 mr. sc. Kornelija Petr asistent, Sanjica Faletar, znanstveni novak i mr. sc. Vera Eri, viši predavač, predsjednica Katedre.12 Prijelazom tada izv. prof. dr. sc. Tatjane Aparac Jelušić s Filozofskog fakulteta Zagreb na Pedagoški fakultet Osijek, Katedra za knjižničarstvo osim vrsnog stručnjaka u zvanju profesora, dobiva projekt Organiza­ cija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine13 čija je voditeljica prof. dr. sc. T. Aparac Jelušić i od 2002. godine FF Osijek preuzima i suorganizaciju Međunarodnog seminara i konferencije Libraries in the Digital Age - LIDA. Doc. dr. sc. Kornelija Petr izabrana je 1. listopada 2005. godine za prodekana FF-a za razvojnostručni rad i tako i naša Katedra za knjižničarstvo I Odsjek za informacijske znanosti dobiva svog predstavnika u upravi Fakulteta.

SEDAM UPISANIH GENERACIJA D1PL. KNJIŽNIČARA OD 1998. DO 2004.

Ukupno je upisano sedam generacija knjižničarstva redovitog studija u Osijeku. Prva generacija redovitih studenata knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti (32 studenta] upisala se akad. 1998./99. godine.

Od akad. godine 2003./04. i 2004./05. upisuju se uz knjižničarstvo osim hrvatskog jezika i književnosti i drugi predmeti kao pedagogija, filozofija, engleski, povijest.14

DISLOCIRANI STUDIJ VINKOVCI Na redoviti Dislocirani studij Filozofskog fakulteta Osijek u Vinkovcima upisane su dvije genera­ cije studenata knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti i to 2003./04. i 2004./05. akad. godine (ukupno 67 studenata] Ovaj studij imao je potporu knjižnica Vukovarsko-srijemske županije, prije svega Gradske knjižnice Vinkovci i tadašnjeg ravnatelja Grge Krajine, sadašnje ravnateljice, a tada voditeljica matične službe i predsjednice Društva knjižničara SiB Emilije Pezer, koja je bila voditeljice studentske prakse studija Vinkovci, stručni suradnik u nastavi kao i Izabela Sipoš, dipl. knjižničarka Knjižnice Ekonomsko-upravne škole "I. Domac" Vinkovci.

Potporu i stručno obučavanje studenata Knjižničarstva u Vinkovcima dali su i Gradska knjižnica Vukovar, ravnateljica Antonija Kukuljica, Gradska knjižnica Županja i ravnatelj Jurica Buljan, Gradska Knjižnica Ilok i ravnateljica Renata Batnožić, te Općinska knjižnica Drenovci, ravnatelji Goran Pavlović i sadašnja ravnateljica Marina Kalistović, te brojni knjižničari osnovnih i srednjih škola.

IZVANREDNI STUDIIKNIIŽNIČARSTVA OSIIEK U Osijeku pokrenut izvanredni studij knjižničarstva, objavljeno je u Novostima br. 14(2000], godine. U akad. godini 1999./2000. na Pedagoškom fakultetu Osijek organiziran je dopunski dvogodišnji studij knjižničarstva kao izvanredni studij.15 Uvjet za upis bio je akademski stupanj stečen na bilo kojem fakultetu, i rad u knjižnici.

11 Dolaskom doc. dr. sc. Srećka Jelušića i prof. dr. sc. T. Aparac Jelušić stvorena je znanstveno-nastavna jezgra Katedre.

12 Od l.listopada 2005. godine voditelj Odsjeka za informacijske znanosti je prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, a mr. sc. V. Eri, voditelj studija Knjižničarstva Vinkovci.; doc. dr. sc. Kornelija Petr izabrana za prodekana FF-a za Razvojno-stručni rad 13 Projekt omogućava zapošljavanje znanstvenih novaka što olakšava rješavanje kadrovskih problema 14 Od 1998./99. do 2004./05. godine ukupno upisano 266 redovitih studenata knjižničarstva. Odtogashrv. jezikom i književnosti 234; knjižničarstvo - povijest 5; knjižničarstvo - pedagogija 18; knjižničarstvo - engleski 5; knjižničarstvo - filozofija 4. Prva diplomirana knjižničarka Maja Krtalić, danas asistentica na Odsjeku informacijskih znanosti 15 V. Eri. U Osijeku pokrenut izvanredni studij knjižničarstva. // Novosti HKD 14(2000), str. 20

Studij omogućuje stjecanje zvanja diplomiranog knjižničara osobama koje su zaposlene u knjižnicama, a nemaju odgovarajuće zvanje. Nastavni plan i program koncipiran je na temelju dosadašnjih saznanja o razvoju knjižnične i informacijske struke, a sadržaji trinaest kolegija osiguravaju usvajanje potrebitih znanja, vještina i navika i sposobnosti koje studenti stječu kroz predavanja, vježbe, praktikume i seminare.16 Na Dopunski dvogodišnji izvanredni studij knjiž­ ničarstva u Osijeku akad. godine 1999./022001./02., te 2003./04.17 upisane su tri generacije, ukupno 105 izvanrednih studenata.

DISLOCIRANI IZVANREDNI STUDII ZADAR Katedra za knjižničarstvo PF-a Osijek organizirala je akad. godine 2001./02. dislocirani izvan­ redni studij knjižničarstva u Zadru, na kojeg su bile upisane također tri generacije izvanrednih studenata i to 2001./02., 2002./03. i 2003./04. akad. godine (ukupno 89 studenata]. Voditelj izvanrednog studija u Zadru bio je doc. dr. sc. Srećko Jelušić, a nastavu su izvodili nastavnici studija Knjižničarstva Osijek uz potporu Filozofskog fakulteta (Sveučilišta] u Zadru, Gradske knjižnice u Zadru, njezina ravnatelja Ivana Pehara, te dipl. knjižničara Martine Ivanović Dragije i Franje Pehara.

Ukupno je do konca 2005. godine diplomiralo 50 redovitih studenata (od toga su iz prve upisane generacije od 32 studenta diplomirale 24 studentice], 74 izvanredna studenta u Osijeku i 47 izvanredna studenta u Zadru.

NASTAVNI PLAN 1 PROGRAM STUDIJA KNJIŽNIČARSTVA Koncepcija obrazovnog programa knjižničarstva temeljila se na osnovi dotadašnjih saznanja o razvoju knjižnične i informacijske znanosti u svijetu i u nas, iskustvu u izvođenju nastave bibliotekarstva na Katedri za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, znanstveno­ istraživačkom radu i objavljenim radovima njezinih nastavnika.

Nastavni plan i program studija knjižničarstva PF-a Osijek sadržavao je 20 redovitih kolegija,18 19 6 izbornih,1’ 2 strana jezika, studentsku praksu, zajedničke nastavne sadržaje (pedagogija, psihologija, didaktika], tjelesna i zdravstvena kultura. Ukupno na sve četiri godine dvopredmetnog studija na Studiju knjižničarstva predviđa se 915 sati predavanja i seminara te 700 sati vježbi. Tijekom realizacije programa u akademskim godinama programe smo dorađivali, mijenjali, usklađivali sa suvremenim zahtjevima informacijskih znanosti i potrebama knjiž­ ničarske struke. Jedan od recenzenata našeg Nastavnog plana i programa Knjižničarstva navodi: „(...] uspjeh u razvoju elektronske knjižnice prvenstveno pak ovisi o školovanim bibliotekarima (...] elektronske digitalne knjižnice potrebuju digitalne knjižničare (digital librarians] (...]. Držim

16 Predmeti dopunskog dvogodišnjeg izvanrednog studija Knjižničarstva: ovdje vam nedostaju predmeti I. godina: Knjižnično poslovanje i upravljanje (2P+2V); Bibliografska organizacija i kontrola (2P+2V); Povijest knjige i knjižnica (1P+1S); Informacijska tehnologija (1P+1V); Knjižnični klasifikacijski sustavi (2P+2 V); Zaštita građe i podataka (2P); 11. godina: Informacijski izvori i službe I (Bibliografija) (2P); Infomacijski izvori i službe II (2P+2V); Istraživačke metode u knjižničarstvu i inf. znanosti (1P+1S); Mrežni izvori i pomagala (2V); Sustavi za označivanje i pretraživanje (1P+1V): Drugi strani jezik (2V); Izborni: Mreže pučkih knjižnica (1P+1S); Dječje i školske knjižnice (1P+1V) 17 Pravo upisa imali su djelatnici u knjižnicama sa završenim fakultetom bez stručnog knjižničarskog obrazovanja. Prvi diplomirani izvanredni student u Osijeku je Dubravko Arbanas, a u Zadru je prva diplomirala Marina Maruna.

18 Redoviti kolegiji: I. god. Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost - L1S, Povijest knjige i knjižnica, Osnove organizacije građe. Znanost o informaciji i komunikaciji, Osnove informacijske tehnologije, Strani jez.; II. god. Uvod u teoriju klasifikacije i klasifikac. sustave, Vjerojatnost i statistika, Knjižnično poslovanje i upravljanje. Bibliografska organizacija i kontrola, Oblikovanje baze podataka, Zaštita građe i zaštita podataka, Strani jez., 2 izborna kolegija; III.god. Bibliografska organizacija i kontrola II, Knjižnični sustavi i mreže, Knjižnični klasifikacijski sustavi, Informacijski izvori i službe, Drugi strani jezik, 2 izborna kolegija; IV. god. Mrežni izvori i pomagala, Sustavi za označivanje i pretraživanje. Sociologija knjige i čitanja, Istraživačke metode u knjižničnoj i inf. Znanosti, Digitalne knjižnice, Strani jezik, 2 izborna kolegija 19 Izborni kolegiji: Mreže pučkih knjižnica, Dječje i školske knjižnice, Dječja književnost, Sveučilišno knjižničarstvo, Nakladništvo i knjižničarstvo, Specijalno knjižničarstvo, Kultura govorenja čitanja i pisanja

naime, prijeko potrebnim da se na osječko sveučilište odn. Pedagoški fakultet uvede studij knjižničarstva jer će i to doprinijeti da se mladi ljudi i za to područje školuju u regiji gdje žive, što je za sutrašnjicu toga dijela Hrvatske od strateške važnosti."

GOSTUJUĆI PREDAVAČI Studenti Knjižničarstva slušali su tijekom svojih studija i predavanja uglednih knjižničnih i informacijskih stručnjaka. Navodimo neka od predavanja. Tako je 5. lipnja 2000. godine na Pedagoškom fakultetu prof. dr. sc. Tefko Saračević s Rutgers University, SAD, održao predavanje studentima i knjižničarima Slavonije i Baranje pod naslovom Informacijska džungla na Webu, a dr. sc. Sanda Erdelez s Texas University predavanje pod naslovom Obrazovanje na daljinu i upotreba Interneta u nastavi: iskustva američkih sveučilišta. Gost predavač NSK, Zagreb, G1SKOa Osijek i Katedre za knjižničarstvo Osijek Paul Cunnea, Bibliographic services manager, Napier University Learning Information Services, V. Britanija održao je predavanje 10. svibnja 2001. godine knjižničarima i studentima Elektronička građa u knjižnicama. Prof. dr. sc. Paul Sturges s Odsjeka za informacijske znanosti University of Loughborough, V. Britanija, održao je 21. svibnja 2001. na Pedagoškom fakultetu studentima i knjižničarima Slavonije i Baranje predavanje pod naslovom Library and freedom of information: agent or icon? Četvrta godina knjižničarstva upisane prve generacije studenata akademsku 2001./2002. godinu slušala je u osmom semestru predavanja gostujućeg profesora dr. sc. Tefka Saračevića s Rutgers University. Mr. sc. Mira Miletić Drder, voditeljica Zbirke zemljopisnih karata NSK Zagreb održala je predavanje studentima 26.04.2002. godine Obrada kartografske građe, a Sofija Klarin, dipl. knjižničarka Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo NSK Zagreb istog dana govorila je studentima o Katalogizaciji elektro­ ničke građe: ISBD(ER) i UNIMARC Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2003. godine Katedra za knjižničarstvo ugostila je četiri vrsna predavača iz područja knjižnične i informacijske znanosti: Paula Sturgesa s Odsjeka za infor­ macijske znanosti Sveučilišta Loughborough iz Velike Britanije, Irenu Wormell sa Sveučilišta Boras iz Švedske, Nicholasa Belkina sa Sveučilišta Rutgers iz SAD-a, te Colleen Cool sa Queens College iz New Yorka.20 U periodu od 19. ožujka do 4. travnja 2003. godine na Katedri je boravio Paul Sturges koji je na Pedagoškom fakultetu održao sljedeća predavanja: Libraries in the UK (19. ožujka 2003.), Oral and written communication i Network developments in the UK (20.03.03), Intelectual property (21.03.03.), Significance of literacy and illiteracy (27.03.03.) Legal issues affecting libraries (28.

03.03.), The digital divide (3.04.03.), Africa as an information environment (4.04.03.). Dana 26. ožujka 2003. profesor Sturges je na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku održao predavanje The Cyber Crime Treaty and its implications for libraries providing Internet access to users, koje se izravno prenosilo uz podršku CARNet mreže studentima i knjižničarima u Splitu.

Profesorica Irene Wormell gostovala je na osječkoj Katedri od 5. do 7. svibnja 2003. i studentima treće i četvrte godine održala predavanja: Bibliometrija i bibliometrijska istraživanja, Obrazo­ vanje informacijskih stručnjaka, Izdavačka politika časopisa Libri i mladi.

Prof. Nicholas J. Belkin, Fulbrightov stipendist u sklopu programa Fulbright Senior Specialist, bio je gost predavač u trajanju od dva tjedna. Prvi tjedan prof. Belkin, kao jedan od kodirektora Seminara LIDA (25. 05. do 30. 05. 2003.), održao je na LIDA-i predavanja i tutorial u Dubrovniku/Mljetu, a drugi tjedan od 2. 06. do 7. 06. 2003. gostovao je u Osijeku gdje je studentima četvrte godine održao predavanja u sklopu kolegija Sustavi za označivanje i pretraživanje, a studentima drugih godina o informacijskim pretraživanjima u mrežnom okruženju. U istom

20 S. Faletar. Gostujući predavači na Katedri za knjižničarstvo PF u Osijeku. // NOVOSTI HKD, 22/23(2003), str. 43

terminu kao i prof. Belkin gost predavač bila je Collen Cool s Queens College-a koja je održala predavanje Internet u dječjim knjižnicama studentima četvrte godine Knjižničarstva.

U studenom 2003. godine gostovao je mr. sc. Tibor Toth, poznati stručnjak za informacijsko pretraživanje i održao za studente dva predavanja Intelektualno vlasništvo i Razvoj evaluacija bibliografskih baza podataka.

U razdoblju od 8. do 11. travnja 2004. godine gostovala je Lajla Miletić Vejzović, voditeljica Odjela za staru i rijetku građu knjižnice Washington State University (WSU) SAD. Za studente knjiž­ ničarstva i knjižničare regije održala je predavanja: Pristup digitalizaciji i projekti digitalizacije na WSU, Informacijska služba i usluge u Odjelu stare i rijetke građe knjižnice WSU i Dablinska jezgra.

Gost predavač Odsjeka informacijskih znanosti FF-a Zagreb Serge Harvey sa Sveučilišta Quebec u Chicoutimiju u Kanadi boravio je kao gost predavač i na Katedri za knjižničarstvo PF-a Osijeka u dva navrata i to: 12.-16. svibnja 2003. godine te održao predavanja 0 radu kanadskih knjižnica, studentima Knjižničarstva u Osijeku, a 20.-22. travnja 2004. godine bio je gost i Gradske knjižni­ ce Vinkovci i Katedre i održao predavanja studentima Dislociranog studija knjižničarstva u Vinkovcima i knj ižničarima Vinkovaca..

Prof. dr. sc. Sanda Erdelez sa Sveučilišta Missouri, SAD, održala je 24 i 25. travnja 2004. godine kratki dvodnevni tečaj iz služenja Dialogom.

Dana 29. travnja 2004. načelnica Odjela službene dokumentacije Republike Hrvatske HIDRA mr. sc. Žaneta Baršić-Schneider održala je za studente uvodno predavanje o informacijskim izvori­ ma službenih tijela na primjeru RH. Od 17. do 21. svibnja 2004. na osječkoj katedri gostovala su dvojica predavača Ray Lonsdale sa Sveučilišta Wales, Aberystwyth, V. Britanija, koji je održao niz predavanja u sklopu kolegija Dječje knjižnice i prof. Teery Weech sa Sveučilišta Illinois, Urbana - Champaign koji je održao predavanja u sklopu predmeta Sustavi za označivanje i pretraživanje.21 Većina stranih gostujućih predavača na Katedri, odnosno Odsjeku informacijskih znanosti bili su sudionici Libraries in the Digital Age (LIDA) u Dubrovniku/ Mljetu, te su prije ili poslije Konferencije gostovali kao predavači u Osijeku. LIDA je okupljala svjetske informacijske stručnjake, ali na ovim skupovima sudjelovali su i nastavnici i studenti Katedre za knjižničarstvo PF-a Osijek, odnosno Odsjeka informacijskih znanosti FF-a Osijek, i FF-a Zagreb, kao i informacijski stručnjaci hrvatskih knjižnica.

TERENSKA NASTAVA REDOVITIH STUDENATA Od drugog semestra prve godine studija u sklopu predmeta Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost studenti su organizirano posjećivali zajedno s nastavnicima knjižnice / informacijske institucije: NSK Zagreb, Gradsku i sveučilišnu knjižnicu Osijek, Državni arhiv Zagreb, Državni arhiv u Osijeku, Muzej Slavonije Osijek, Knjižnicu Saponie, fakultetske knjižnice Osijeka, Knjižnice Franjevačkog samostana u Našicama, Iloku, Gradske knjižnice: SI. Brod, Našice, Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok, Općinsku knjižnicu Drenovci, gimnazijske knjižnice Osijeka, Vinkovaca.

Od druge godine nadalje terenska nastava je organizirana prema mogućnostima i potrebama studijskog programa. Dvije generacije studenata zajedno s nastavnicima posjetile su Gradsku knjižnicu "P. Preradović" Bjelovar (9. 04. 2003 i 20. 04. 2005), Gradske knjižnice u Zadru i Šibeniku (28. i 29. 05. 2005), Klub studenata knjižničarstva NUK Ljubljanu (8. i 9. 05. 2003), Oddelek za bibliotekarstvo Ljubljana (25. i 26. 04. 2005), Tiskaru Denona u Zagrebu i

21 S. Faletar. Gostujući predavači na Katedri za knjižničarstvo FF u Osijeku. // NOVOSTI HKD, 26(2004), str. 40,41.

Univerzitetnu knjižnicu i IZUM u Mariboru (31. 03. i 1. 04. 2005). Ljubljanski studenti bibliotekarstva posjetili su Katedru za knjižničarstvo Osijek. Studenti su organizirano odlazili na Interliber Zagreb, Sa(n)jam knjiga u Puli i europskih sajmova.

Godine 2002. studenti Knjižničarstva Osijek (Maja Ćujić, Marija Kudric, Ivana Ostrički, te nastavnici prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, mr. sc. Kornelija Petr i mr. sc. Vera Eri) prvi put su sudjelovali na međunarodnoj konferenciji knjižničarskih škola/studija BOBCATSSS-u koja okuplja informacijske stručnjake, studente i profesore iz Europe i svijeta i na kojima svoja istraživanje izlažu zajedno studenti i profesori.

Deseti jubilarni BOBCATSSS organiziran je u Portorožu od 28. do 30. siječnja u organizaciji studenata i profesora knjižničarstva Ljubljane i Stuttgarta. Na ovom BOBCATSSS-u Katedra za knjižničarstvo Osijeka bila je zastupljena izlaganjem pod nazivom Uloga i zadatak informa­ cijskog stručnjaka pod reflektorom: istraživanje percepcijejavnosti.

Studenti (uglavnom četvrte godine) i nastavnici Katedre/Odsjeka sudjelovali su u radu svih međunarodnih konferencija BOBCATSSS-a o informacijskim znanostima na kojem od 2002. godine redovito sudjeluju s izlaganjima i posterima: 2002 (Portorož, Slovenija); 2003 (Torun, Poljska); 2004 (Riga, Latvija); 2005 (Budimpešta, Mađarska).

Od 2002. godine studenti Knjižničarstva PF-a Osijek sudjeluju u organizaciji i radu međuna­ rodne konferencije Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se održava svake godine koncem mjeseca svibnja u Dubrovniku/Mljetu.

STUDENTSKA PRAKSA Valja također spomenuti i brojne knjižničare Osijeka, ali i cijele Slavonije i Baranje i Hrvatske koji pomažu studentima u realizaciji studentske prakse i na taj način ih praktično podučavaju.

Voditeljica studentske prakse studenata u Osijeku bila je viša knjižničarka Silva Pavlinić. Praksa se sigurno ne bi mogla ostvariti bez stručne podrške najprije GISKO-a, Knjižnice Muzeja Slavoni­ je Osijek, fakultetskih i školskih knjižnica Osijeka, gradskih knjižnica Slavonije i Baranje: Beli Manastir, Đakovo, Đurđenovac, Ilok, Našice, N. Gradiška, Požega, SI. Brod, Valpovo, Vinkovci, Vukovar, Županja i Općinske knjižnice Drenovci te Gradske knjižnice Bjelovar.

Studentska praksa organizirana je uglavnom, kao što smo naveli, u knjižnicama Istočne Hrvat­ ske, ali i u knjižnicama npr. Zagreba, Rijeke. Nastojali smo da studenti rade u svim vrstama knjižnica na poslovima prilagođenim njihovim teoretskim predznanjima kako bi se što bolje praktično pripremili za zvanje knjižničara.

Kad se radi o specijalnim knjižnicama, nezamijenjiva je bila Knjižnica Muzeja Slavonije za većinu redovitih studenata knjižničarstva. U organizaciji Katedre, kasnije Odsjeka na inicijativu prof. dr. sc. Tatjane Aparac Jelušić dio studentske prakse organizirao se u biskupijskoj knjižnici Grkokatoličke biskupije Križevci i samostanskim knjižnicama (Dubrovnik, Mostar). Studenti i nastavnici Katedre za knjižničarstvo bili su svijesni važnosti knjižnog blaga samostanskih i biskupijskih knjižnica i njihovog očuvanja. Tako se jedan dio studenata opredjeljivao za provo­ đenje prakse u navedenim knjižnicama.

Studenti Katedre za knjižničarstvo u Osijeku akad. 2002./2003. godine obavili su studentsku praksu u Knjižnici Grkokatoličke biskupije u Križevcima. U mjesecu kolovozu 2003. godine bilo je 9 studentica knjižničarstva u skupinama od dvije do tri studentice II. i III., IV. godine Knjižničarstva. "Sve studentice izrazile su zadovoljstvo takvim pristupom praksi jer su dobile priliku da uče, ali i dadu svoj skromni doprinos skorašnjem otvorenju knjižnice”22 Studenti knjižničarstva III. i IV. godine (sedam ekipa po četiri studenta) radili su na obnovi

22 D. Gavranović. Osječki studenti u Križevcima. // NOVOSTI HKD, 24(2003), str. 20

Knjižnice Isusovačkog kolegija u Dubrovniku u ljeto 2005. godine, pod vodstvom Željka Vegha, stručnjaka za staru knjigu. Radili su na reviziji knjižne građe te popisivanju i izdvajanju knjiga Ruđera Boškovića.

Studenti su od 2005. godine odlazili na praksu i u Knjižnicu Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru koja je bila oštećena ratom, a započela s obnovom 2005. godine u suradnji s Odsjekom informacijskih znanosti FF-a Osijek. Šesnaest studenata III. i IV. godine radilo je u manjim skupinama od 2 do 4 osobe po dva tjedna od 19. srpnja do konca rujna 2005. godine.

Nadzor je obavljalo osoblje Knjižnice i nastavnici prof. dr. sc. T. Aparac Jelušić, doc. dr. sc.

Kornelija Petr, mr. sc. Marina Vinaj iz Osijeka, te Franjo Pehar iz Zadra i Ivanka Kuić iz Splita.

Istodobno je veliki broj studenata obavljao studentsku praksu u Knjižnici Muzeja Slavonije u Osijeku pod vodstvom mr. sc. Marine Vinaj, ali i u drugim knjižnicama (GISKO i dr.).23

ZNANSTVENI PROJEKTI 1 OBJAVLJENE KNJIGE Na Katedri svi su nastavnici istraživali u sklopu dvaju znanstvenih projekata koje je financijski poduprlo od 2002. do 2005. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine (glavni istraživač na projektu je prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić24) "Temeljni su ciljevi istraživanja u sklopu projekta bili: sustavno razjašnjavati fenomen kolektivnog znanja i iskustva zasnovanog na dionici knjižne baštine, tumačiti temeljne pojmove i iznalaziti odgovarajući terminološki aparat i ukazati na promjene u znanstvenom diskursu s kojim se promišljaju veze i odnosi među onim disciplinama u polju informacijskih znanosti koje se zanimaju za fenomen knjižne baštine"25 i drugi Istraživanje čitateljskih navika i informacijskih potreba djece mladih (glavni istraživač na projektu izv. prof. Srećko Jelušić). "Iako roditelji žele razvijati čitateljske navike svoje djece, ne raspolažu jasnom metodologijom, već se oslanjaju na roditeljski instinkt iako je postotak nezaposlenosti očeva iznimno visok, u više od 80% obitelji djeci čitaju majke ili bake".26 Studenti su sudjelovali u organizaciji i izvedbi čitateljskih radionica u sklopu kojih se obavljalo anketiranje roditelja za potrebe istraživanja 2005. u Osijeku (u suradnji FF, GISKO; HČD, Knjižara Nova), čitateljska radionica u S. Mikanovcima i Jarmini.

Od konca 2005. godine Odsjek za informacijske znanosti FF-a Osijek radi na projektu pripreme Združenog programa diplomskoga studija iz digitalizacije pisane baštine sa Sveučilištem u Parmi, u sklopu jednogodišnjeg projekta koji financira Nacionalna zaklada za znanost.

U sklopu projekta Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine ukoričene su dvije knjige kojih je glavna urednica prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić: - Katica Tadić. Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina odl900.dol999. godine na području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske. Osijek: Filozofski fakultet, 2005.

• Knjiga Katice Tadić predstavljena je u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta Osijek 14. lipnja 2005. godine.

O knjizi su govorili: prof. dr. sc.Tatjana Aparac Jelušić, mr. sc. Vera Eri, prof. dr. sc.

Stanislav Marijanović i Maja Ćujić.

- Spomenica Izazovi pisane baštine: Zbornikradova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića / gl. urednica T. Aparac Jelušić. Osijek: Filozofski fakultet, 2005.

• Dana 10. listopada 2005. godine s početkom u 18 sati povodom rođendana prof.

23 N. Brekalo, S. Stanarević. Stručna praksa studenata knjižničarstva FF u Osijeku u samostanskim i biskupijskim knjižnicama. // Novosti HKD-a 31(2006), str. 32-33 24 Istraživači suradnici: dr. sc. A. Stipčević, dr. sc. J. Stipanov, mr. sc. V. Eri, dr. sc. R. Vrana, T. Katić, S. Faletar Tanacković, S. Klarin, T. Veličan, dr. sc. D. Sečić. // Projekti Odsjeka: Planovi i postignuća./ T. Aparac Jelušić [et al.]. Novosti Odsjeka za inf. znanosti FF u Osijeku, srpanj 2006. str. 7 25 Isto 26 Isto, str. 8

Aleksandra Stipčevića održana je videokonferencija u kojoj su sudjelovali zagrebački Odsjekza informacijske znanosti, osječki Odsjek za informacijske znanosti i zadarska Katedra za knjižničarstvo. Bilo je to videokonferencijsko povezivanje tih triju znanstveno-nastavnih ustanova.

0 radu prof. Stipčevića u Zagrebu su govorili: prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić i doc. dr. sc.

Zoran Velagić; u Zadru Neda Anzulovć i prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić i u Osijeku mr. sc.VeraErl i mr.sc. KornelijaPetr.

ORGANIZACIJA MEĐUNARODNIH KONFERENCIJA Katedra za knjižničarstvo PF-a Sveučilišta ]. ]. Strossmayera zajedno s Rutgers Sveučilištem iz SAD-a organizator je od 2002. godine međunarodne konferencije Libraries in the Digital Age (LIDA] čiji su kodirektori prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić (Sveučilište Osijek, Hrvatska] i prof. dr. sc. Tefko Saračević (Sveučilište Rutgers, SAD], Konferencija privlači stručnjake iz različitih zemalja Europe, Sjedinjenih Američkih Država, pa se broj sudionika svake godine povećava.

Tako je 2005. sudjelovalo 149 sudionika iz 15 zemalja. Bilježimo teme o kojima se raspravljalo na šestoj međunarodnoj konferenciji Libraries in the digital Age (LIDA] 2005. (Dubrovnik i Mljet, 30. svibnja do 3. lipnja 2005.]: /. What Can Digital Libraries DoThatTraditional Cannot? Or In Addition? (I. Što mogu digitalne knjižnice, a tradicionalne ne mogu? Ili mogu dodatno?), II. Building A Small Digital Library And Digital Library Network (II. Oblikovanje malih digitalnih knjižnica i mreže digitalnih knjižnica). U Okviru ovih tema sudionici su mogli čuti 27 predavanja, sudjelovati na pet radionica i pogledati 23 postera. Pozvani predavači bih su poznati svjetski stručnjaci iz SAD-a Christine L. Borgman, Gary Marchionini, Bernard Frischer te počasni gost Robert Hayes.

Uz sudjelovanje mnogih istaknutih stručnjaka osobita se pažnja na konferenciji posvećuje studentima i mladim stručnjacima iz područja informacijskih znanosti.Veliku podršku pritom daje Američko društvo za informacijsku znanost i tehnologiju (ASIST], koje je i 2005. godine studentima dodijelilo pet godišnjih članarina te predstavilo rad svog studentskog ogranka.27

STRUČNI KOLOKVIJI Tijekom 2005. godine Odsjek je održao pet stručnih kolokvija28 na kojima su predstavljene razne teme, a izlagali nastavnici i studenti s Odsjeka te gosti: - 12. siječnja: Andrea Catinelli - predstavljanje British Council u Zagrebu službe i usluge knjižnice koje djeluju u sklopu istog te poseban osvrt na rad s mladima i programu poticanja čitanja - 16. veljače: Okrugli stol o akademskom obrazovanju knjižničara (informatologa] i reforma sveučilišta - 16. ožujka predstavljanje 13. međunarodne konferencije knjižničarskih škola BOBCATSSS koja se od 31. siječnja do 2. veljače 2005. održala u Budimpešti. Na konferenciji su nastavnici i studenti Odsjeka sudjelovah s tri poster izlaganja koja su ovom prilikom predstavljena: asistenti Sanjica Faletar, Martina Dragija Ivanović, studenti Ivanka Ferenčić, Josip Drmić: Informacijsko-komunikacijska tehnologija za starije osobe u narodnim knjižnicama; doc. dr. sc. Srećko Jelušić, asistenti Boris Badurina i Maja Čujić, studenti Drahomira Gavranović, Jelena Mihnjakpredstavili su 27 M. Krtalić. Međunarodna konferencija Knjižnice u digitalnom dobu (Libraries in the Digital Age-LIDA). // Novosti HKD 30(2005),str. 39.

28 Odsjek za informacijske znanosti u 2005. // Novosti Odsjeka za inf. znanosti FF-a, srpanj 2006. str. 2-3.

Pilot istraživanje potencijalnih mogućnosti narodnih knjižnica u radu s djecom i treći poster Pružaju li knjižnice u Osijeku pouzdane informacije? Perspektivu korisnika predstavili su dr. sc. Kornelija Petr te studenti Nataša Brekalo, Boris Kiš i Snježana Stanarević.

- 18. svibnja na četvrtom stručnom kolokviju prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić predstavila je Treće savjetovanje za narodne knjižnice u RH: Sustav narodnih knjižnicabitna sastavnica informacijske infrastrukture Hrvatske u 21. stoljeću, održanom u Topuskom 14. i 15. travnja 2005. godine s izlaganjem Mreže narodnih knjižnica i njihova uloga u nacionalnom knjižničnom sustavu: razvojni koncepti, metodologija i dosadašnja postignuća.

- 23. studenoga Boris Badurina govorio je o svojem iskustvu sa stručnog putovanja u SAD-u i radu na znanstvenom projektu Global Memory Net, Boston, Simmons College (mentor prof. dr. sc. Ching-chih Chen) od 7. srpnja do 7. studenog 2005.

RASPRAVEO PROGRAMIMA Već na samom početku svoga djelovanja Knjižničarstvo PF-a Osijeka imalo je priliku predstaviti svoje programe stručnjacima informacijskih znanosti na 3. Težakovim danima održanim 24. i 25. srpnja 1999. godine u Tuheljskiom toplicama na kojima se raspravljalo o obrazovanju infor­ macijskih stručnjaka u organizaciji Odsjeka informacijskih znanosti FF-a Zagreb, Instituta za informacijske znanosti u Mariboru i LZ M. Krleža Zagreb. Program je predstavila mr. sc. Vera Eri, predsjednica Katedre knjižničarstva PF-a Osijek.29 U sklopu 25. obljetnice rada Pedagoškog fakulteta u Osijeku Katedra za Knjižničarstvo organi­ zirala je raspravu na Okruglom stolu pod nazivom Akademsko obrazovanje knjižničara i reforma sveučilišta, Osijek, 25.listopada 2OO2.30 Na ovom Okruglom stolu pozivu su se odazvale i nazočne pozdravile dekanica prof. dr. sc. Ana Pintarić, prorektorica Sveučilišta prof. dr. sc. Žaneta Ugarčić Hardi. Pozdrav je uputila i pred­ sjednica Katedre mr. sc. Vera Eri koja je u uvodnom slovu predstavila dosadašnji rad Katedre i program Studija Knjižničarstva, dok je izv. prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, moderatorica Okruglog stola predočila dvije osnovne teme o kojima se raspravljalo, a to su dosadašnja postignuća na planu akademskog obrazovanja knjižničara u Hrvatskoj te koji su i kakvi pravci razvoja akademskog obrazovanja knjižničara u svjetlu Bolonjske deklaracije.

U raspravi su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić i prof. dr. Slavko Tkalac s Odsjeka informacijskih znanosti iz Zagreba, dr. sc. Josip Stipanov, glavni ravnatelj NSK Zagreb, Alemka Belan-Simić, predsjednica HKD-a Zagreb, Dragutin Katalenac, ravnatelj GISKO-a, Emilija Pezer, predsjednica Društva knjižničara SiB Osijek, Ivan Pehar, ravnatelj Gradske knjižnice Zadar. Od vanjskih suradnika Katedre za Knjižničarstvo Okruglom stolu prisustvovali su: Silva Pavlinić, mr. sc. Ljuba Radman, mr. sc. Jasmina Lovrinčević, mr. sc. Marina Vinaj, Lidija Vukić, dr. sc.

Vladimir Jelkić svi iz Osijeka, te mr. sc. Jadranka Stojanovski i mr. sc. Ivanka Stričević iz Zagreba.

Od nastavnika Katedre u radu Okruglog stola sudjelovali su doc. dr. sc. Srećko Jelušić, mr. sc.

Kornelija Petr, asistent, Sanjica Faletar, znanstv. novak Okruglom stolu prisustvovali su pred­ stavnici osječkih knjižnica kao i studenti Knjižničarstva koji su se svojim pitanjima uključili u raspravu.

Međunarodni okrugli stol o Dodiplomskom obrazovanju za nakladništvo i knjižarstvo održano je od 18. do 20. rujna 2003. godine u Gradskoj knjižnici Zadar. Rad okruglog stola koordinirao je doc. dr. sc. Srećko Jelušić, Katedra za knjižničarstvo Pedagoškog fakulteta Osijek. Sudionici u 29 K.Pintarić. Skupovi, (...).// NOVOSTIHKD,13(1999),str.28-29 30 K. Petr. Okrugli stol "Akademsko obrazovanje knjižničara i reforma sveučilišta”. // Novosti HKD, 20(2002) str.32

raspravi: prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, Katedra za knjižničarstvo PF-a Osijek; prof. dr. sc.

Ernst-Peter Biesalski, Studiengang Buchhandel/Verlagswirtschaft, Hochschule fuer Technik, Wirtschaft Kultur, Leipzig, Njemačka; mr. sc. Vera Erl, predsjednica Katedre za knjižničarstvo PF Osijek; Albert Goldstein, direktor, Izdanja Antibarbarus, Zagreb; doc. dr. sc. Miha Kovač, Oddelek za bibliotekarstvo, informacijsko zakladništvo in knjigarstvo, Filozofska fakulteta Ljubljana, Slovenija; Zdenko Ljevak, direktor Naklada Ljevak, Zagreb, (predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske); dr. sc. Kruno Matešić, glavni urednik, Naklada Slap, Jastrebarsko; mr. sc. Ivan Pehar, ravnatelj Gradska knjižnica Zadar; Kel Smith, Principal Lecturer, Postgraduate Publishing Studies, Oxford International Centre for Publishing Studies, Oxford Brookes University, Oxford, Velika Britanija; dr. sc. Ante Uglešić, izv. prof, prorektor Sveučilišta u Zadru; Aco Zrnić, viši stručni savj etnik za izdavačku dj elatnost HAZU, Zagreb.

Svi sudionici u raspravi podržali su ideju pokretanja studija nakladništva i knjižarstva, ocjenjujući daje prijedlog programa prihvatljiv i u skladu s tendencijama europskih programa obrazovanja za nakladništvo i knjižarstvo.

Program bi osim teorijskih sadržaja trebao sadržavati i značajan broj sati praktičnog rada koje bi trebalo provoditi u suradnji s nakladnicima i knjižarima. U usustavljivanju ovog dodiplom­ skog studija značajno mjesto trebali bi zauzeti predstavnici nakladničke i knjižarske profesije koji su najzainteresiraniji za obrazovanje kvalitetnih kadrova.

Tijekom 2005. godine nastavnici Odsjeka bili su uključeni u izradu i doradu prijedloga nastavnih planova i programa za preddiplomski i diplomski i poslijediplomski studij u polju informacijskih znanosti. Preddiplomski i diplomski studij dobili su dopusnicu ministra 26. lipnja 2005. godine.

0 pristupu i sadržaju novih programa održano je nekoliko razgovora sa studentima, a voditeljica Odsjeka prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić o novim programima govorila je: na stručnom kolokviju 16. veljače 2005. godine pod nazivom: 2. okrugli stol o akademskom obrazovanju knjižničara (informatologa) i reforma sveučilišta; na nekoliko javnih tribina predstavljen je novi program po Bolonjskom procesu: Zagreb, Institut Ruđer Bošković, 22. ožujka 2005; Treći program HT, 28. ožujka; Sveučilište u Zadru 4. travnja 2005.; Sveučilišna knjižnica Rijeka, 5. travnja 2005.; Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 9. lipnja 2005.; Društvo knjižničara Zadar, 14. studeni 2005.

STUDIJSKA PUTOVANJA I USAVRŠAVANJA U INOZEMSTVU Nastavnici Katedre u akad. godini 2002., 2003., 2005. posjetili su američke knjižnice i sveučilišta tijekom dvotjednog studijskog puta u SAD-u u sklopu International Visitor Leader­ ship Programa, koji organizira Bureau of Educational and Cultural Affairs pri U. S. State Departmentu, a posredstvom Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj.

• 2002.godine - U okviru programa International Visitor Project u organizaciji US Embassy izv. prof.

Tatjana Aparac Jelušić i mr. sc. Kornelija Petr od 15. do 26. travnja 2002. godine posjetile su knjižnice i srodne institucije u SAD-u.

- od 1. do 30. rujna 2002. mr. sc. Kornelija Petr bila je na studijskom boravku na College-u Wadham Oxford (Stipendija Otvorenog društva Hrvatska "Eastern European Fellow”).

• 2003.godine - Asistenti Katedre za knjižničarstvo Sanjica Faletar i Boris Badurina boravili su na studijskom putovanju u SAD-u u sklopu navedenog programa Vlade SAD-a u trajanju tri tjedna u mjesecu rujnu 2003. godine. Cilj programa bilo je upoznavanje s pravcima razvoja u akademskim narodom knjižničarstvu s naglaskom na korištenje novih tehnologija, posebice u oblikovanju i upravljanju digitalnim zbirkama te s različitim

akademskim programima izobrazbe knjižničara godine.31 • 2005.godine - U istom programu International Visitor Proj ect, koji j e posredstvom Veleposlanstva SAD-a godine 2005. godine za hrvatske knjižničare pripremila agencija International Institute, Graduate School, USA u kolovozu 2005. boravio je s Odsjeka informacijskih znanosti Osijek Boris Bosančić. Ciljevi programa bili su predstaviti dobre prakse u knjižničnom poslovanju te posebne programe u knjižnicama, upoznati se s radom online referentnih usluga i vidjeti najmoderniju arhitekturu knjižnica. Program je obuhvatio pet gradova: Washington, Huntsville (Alabama), Seattle, Boston i New York.32 - Boris Badurina, asistent boravio u SAD-u - Boston, Simmons College od 6. srpnja do 6. studenog 2005. - rad na projektu Global Memory Net (glavni istraživač: prof. Ching-chih Chen • Nastavnici su sudjelovali na mnogim domaćim i međunarodnim skupovima, okruglim stolovima, konferencijama. Tako su samo u 2005. godini sudjelovali na 19 međunarodnih skupova u inozemstvu i 6 u Hrvatskoj.33

KLUB STUDENATA LIBROS Klub studenata Knjižničarstva LIBROS34 osnovan je 2003. godine na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Utemeljili su ga studenti Katedre za knjižničarstvo.

Klub studenata aktivno sudjeluje u radu Katedre (današnjeg Odsjeka), bavi se ostvarivanjem obrazovnih, društvenih i kulturnih interesa studenata, te promicanjem knjižničarstva kao struke. Među članovima kluba i profesorima vlada prijateljska, poticajna i suradnička atmos­ fera, tako da Libros svojim radom utječe na kvalitetu samog studija. Članovi Librosa svake godine sudjeluju u organizaciji godišnje konferencije LIDA (Libraries in the Digital Age), predstavljaju svoje radove i istraživanja na međunarodnom simpoziju BOBCATSSS, posjećuju godišnje nekoliko sajmova knjiga, najčešće Interliber, i Sa(n)jam knjige, te najveći europski sajam knjiga u Frankfurtu. Članovi kluba često surađuju s drugim udrugama i organizacijama na Fakultetu, a i sa studen­ tima knjižničarstva s drugih fakulteta u Hrvatskoj i Europi. Članom kluba postaje se samim upisom na studij Knjižničarstva, a dobrodošli su i studenti s drugih odsjeka zainteresiranih za suradnju.

Klub Libros ima svoju web stranicu (http://www.ffos.hr/libros) na kojoj se mogu dobiti detaljnije informacije.

MEĐUNARODNA SURADNJA Katedra za Knjižničarstvo uspostavila je suradnju s Filozofskim fakultetima u Zagrebu i Zadru (Sveučilište Zadar), s Filozofskim fakultetom u Ljubljani, te Sveučilištem Rutgers iz New Jerseya SAD, Kraljevskom školom za knjižničnu i informacijsku znanost u Kopenhagenu, Danska i Sveučilištem Tampere u Finskoj, Sveučilištem Laughborough u Velikoj Britaniji, Sveučilištem Missouri u Columbusu, Missouri, SAD i dr.

31 A. Barbić. Studijsko putovanje po knjižnicama u SAD-u (SAD, rujan 2003.). //NOVOSTI HKD, 25(2004), str. 35-36 32 G.Tuškan. Obilazak američkih knjižnica iz hrvatske perspektive.//NOVOSTI HKD, 31(2006), str.37 33 T. Aparac Jelušić: (Topusko, Budimpešta, Firenza, Zagreb, Finska, Baja, Danska, Austrija (2), Portorož, Osijek, B.Manastir); S.Jelušić (Firenca, Baja, Ljubljana, Eisenstadt); K. Petr: (Budimpešta, Vel. Britanija, SAD, Zagreb); S.Faletar: (Zagreb (2), Oslo, Osijek, Brač); B. Badurina: (Zagreb (2),Cavtat, SAD); B. Bosančić (Zagreb, SAD, Oslo, Maribor, Dubrovnik); M. Krtalić: (Budimpešta, Zagreb (3), Osijek); Z. Velagić (Ljubljana, Budimpešta). // Novosti Odsjeka za inf. znanosti FF-a Osijek, srpanj 2006, str. 3-5.

34 M. Gracek. Klub studenata Libros. // Novosti Odsjeka za informacijske znanosti FF Osijek, srpanj 2006. str. 19.

Gosti Katedre za knjižničarstvo bili su 6. prosin­ ca 2001. godine predstavnici Goethe instituta iz Zagreba, a 1. veljače 2002. predstavnici Američ­ kog veleposlanstva (Edwina Saggito i Neven Crvenković] koji su tom prilikom uručili 2 raču­ nala, laserski printer i skener.

Neposredno nakon BOBCATSSS-a 2002. godine studenti knjižničarstva iz Ljubljane (39 stude­ nata], predvođeni prof. dr. sc. Primožem Južničem bili su u posjeti osječkoj Katedri knjižni­ čarstva. Bila je to prilika za razgovore studenata obaju fakulteta kao i nastavnika te dogovor o razmjeni studenata i predavača.35 Andrea Catinelli predstavila je na stručnom kolokviju Odsjeka 12. siječnja 2005. godine British Council iz Zagreba, rad službi i usluga knjižnice koja djeluje u sklopu istog te poseban osvrt na rad s mladima i programe poticanja čitanja.

Na prvoj zajedničkoj konferenciji američke i europske udruge ALISE (Association for Library and Information Science Education] i EUCLID (European Association for Library and Informa­ tion Science Education and Research] posvećene obrazovanju bibliotekarskih i informacijskih stručnjaka održane u Potsdamu 31. srpnja do 1. kolovoza 2003. godine sudjelovale su izv. prof dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić i Sanjica Faletar, znanstv. novakinja koje su iznijele preliminarne rezultate istraživanja o zajedničkim sadržajima u obrazovanju arhivskih, bibliotekarskih i muzejskih stručnjaka.36

37

PRILOZI

Naziv studija: KNJIŽNIČARSTVO I HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Profil: 35 Dokumentacija Katedre 36 S. Faletar. EUCLID-ALISE Joint Conference -Coping with Continual Change: Change Menagement in SLIS. // Novosti HKD, 24(2003),str.44 37 Sveučilišni godišnjak 2004./ 2005. Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, 2005. str. 144-158

Diplomirani knjižničar i profesor hrvatskoga jezika i književnosti

I. akad. godina 2004./2005

I. Zimski i II. Ljetni semestar

NASTAVNIK

PREDMET

Nastavnik Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

Predmet

SATI TJEDNO Predavanja

Vježbe

Seminari

(Zim. + Ljet.)

(Zim. + Ljet.)

(Zim. + Ljet.)

lzv.prof.dr.sc. Tatjana Aparac-jelušić

Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost

2+0

-

-

Sanjica Faletar, zn. novak

Uvod u knjižničnu i informacijsku znanost

-

2+0

-

Mr.sc. Vera Eri, viši pred.

Povijest pisane riječi

1+ 1

-

1+1

Doc.dr.sc. Srećko jelušić

Uvod u znanstveno­ istraživački rad

1+0

-

1+0

lzv.prof.dr.se. Tatjana Aparac-Jelušić

Informacijske ustanove

0+2

-

-

Sanjica Faletar, zn novak

Informacijske ustanove

-

0+2

-

Mr.sc. Marina Vinaj, assist.

Osnove organizacije građe

0+1

0+ 1

-

Doc.dr.se. Srećko Jelušić

Informacijsko društvo i prijenos znanja

0+1

-

0+1

lzv.prof.dr.se. Sanda Ham

Suvremeni hrvatski književni jezik I

2+2

-

-

Doc.dr.sc. Branko Kuna

Teorija jezika

2+2

-

-

Doc.dr.sc. Ivan Jurčević

Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo

1 + 1

0+1

-

Mr.sc. Milka Lukić, zn. novak

Staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo

-

1+0

-

lzv.prof.dr.se. Zlatko Kramarić

Teorija književnosti

1 +1

-

-

Kristina Peternai, zn. novak

Teorija književnosti

-

1+1

-

Doc.dr.sc. Branimir Belaj

Jezične vježbe

-

1 +1

-

Doc.dr.sc. Milovan Tatarin

Stara hrvatska književnost

2+2

1+1

-

Mr.sc. Ružica Pšihistal, zn. novak

Hrvatska usmena književnost

1 + 1

-

-

Gordana Todorović, viši pred.

Zajednički predmeti Engleski jezik Njemački jezik

2+2

-

Mr.sc. Đula Špigel, viši pred.

Tjelesna i zdravstvena kultura

2+2

-

Marija Bubalo, pred.

Osnove inf. tehnologije

-

2+0

-

Barica Kučan, str. sur.

Latinski jezik

1 +1

1+1

-

Mr.sc. Milka Lukić

Slavenska pisma

-

1+0

-

lzv.prof.dr.se. Ivan Balta

Hrv. pov. kroz ikon. heraldiku i simbol.

1+1

-

-

Doc.dr.sc. Srećko Jelušić

Nakladništvo i knjižarstvo

0+ 1

-

0+ 1

II. akad. godina 2004./2005.

III. Zimski i IV. Ljetni semestar

NASTAVNIK

PREDMET

Nastavnik Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

Predmet

SATI TJEDNO Predavanja

Vježbe

Seminari

(Zim. + Ljet.)

(Zim. + Ljet.)

(Zim. + Ljet.)

Mr.sc. Vera Eri, viši pred.

Knjižnično poslovanje i upravljanje

2+0

0+2

-

Dr.sc. Kornelija Petr, viši asist.

Bibliograf, organizacija i kontrola 1

1+1

1+1

-

Doc.dr.sc. Vladimir Jelkić

Vjerojatnost i statistika

0+2

-

-

Dr.sc. Nataša Šarlija, viši asist.

Zaštita građe i podataka

2+0

0+ 1

Doc.dr.sc. Srećko Jelušić

Oblikovanje baze podataka

2+2

-

Marija Bubalo, pred.

Boris Badurina, asist.

Oblikovanje baze podataka Suvremeni hrvatski književni jezik II

1+0

■ 1+0

Doc.dr.sc. Vlasta Rišner

Suvremeni hrvatski književni jezik

2+2

-

-

Dejana Vrandečić, str. sur

Teorija književnosti

-

1 +1

-

lzv.prof.dr.se. Zlatko Kramarić

Teorija književnosti

1+1

-

-

Kristina Peternai, zn. novak

Stara hrvatska književnost II

-

1+1

-

Doc.dr.sc. Zlata Šundalić

Povijest hrvatskoga jezika

2+2

-

3+3

Profdr.sc. Uljana Kolenić

Hrvatska dijalektologija

2+2

1+1

-

Doc.dr.sc. Loretana Despot

Opća pedagogija

1+1

1+1

-

lzv.prof.dr.se. Stanislava Irović

Tjelesna i zdravstvena kultura

1+1

-

1+1

Mr.sc. Đula Špigel

Engleski jezik

-

2+2

-

Gordana Todorović

Njemački jezik

-

2+2

-

IZBORNI PREDMETI

Dva izborna u semestru

Boris Badurina, asist.

Oblikovanje mrežnih stranica

-

2+0

-

Boris Badurina, asist.

Digitalizacija knjižnične građe

-

0+2

-

Barica Kučan, str. sur.

Latinski jezik (samo ako nije imao u sred. školi]

1+1

1+1

-

Dr.sc. Marko Tomić, pred.

Uvod u Bibliju

1+1

-

1+1

Cyorgy Juhas, lektor

Mađarski jezik i književnost

2+2

-

0+1

ZAJEDNIČKI PREDMETI

III. akad. godina 2004./2005.

V. Zimski i VI. Ljetni semestar

NASTAVNIK

PREDMET

Nastavnik Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

Predmet

SATI TJEDNO Predavanja

Vježbe

Seminari

(Zim. + Ljet.)

(Zim. + Ljet.)

(Zim. + Ljet.)

Mr.sc. Vera Eri, viši pred.

Bibliograf, organizacija i kontrola 2

2+0

-

-

Dr.sc. Kornelija Petr, viši asist.

Bibliograf, organizacija i kontrola 2

-

0+2

-

Prof.dr.se. Tatjana Aparac-jelušić

Knjižnični sustavi i mreže

2+0

-

0+2

Prof.dr.se. Tatjana Aparac-jelušić

Knjižnični klasifikacijski sustavi

2

B

Sanjica Faletar, znanstv. novak

Knjižnični klasifikacijski sustavi

-

2

-

Mr.sc. Vera Eri, viši pred.

Informacijski izvori i službe

2+2

-

-

Dr.sc. Kornelija Petr, viši asist.

Boris Bosančić, str. sur.

Informacijski izvori i službe

-

0+2

-

lzv.prof.dr.se. Sanda Ham

Suvremeni hrvatski književni jezik III

2+ 2

-

-

Dejana Vrandečić, str. sur.

Suvremeni hrvatski književni jezik

-

1+1

-

Prof.dr.se. Branka Brlenić-Vujić

Svjetska književnost

2+2

-

Marica Grigić, zn. novak

Svjetska književnost

-

1+1

-

Prof.dr.se. Stanislav Marijanović Doc.dr.sc. Helena SablićTomić Doc.dr.sc. Goran Reni

Nova hrvatska književnost

2+2

-

3+3

-

2

-

1

:

-

-

ZAJEDNIČKI PREDMETI Margita Žagarova, pred.

Slovački jezik, drugi str. jezik

Dr.sc. Anđelka Metzing, viši pred.

Psihologija odgoja i obrazovanja

1+1

-

1 +1

Doc.dr.ac. Anđelka Peko

Didaktika

1+1

-

1+1

IZBORNA NASTAVA

Student bira najmanje 2 premeta

Blagoje Jovanovski, pred.

Makedonski jezik

1+1

- :

1+1

Prof.dr.se. Tatjana Aparac-jelušić Dragutin Katalenac, str. sur.

Mreže pučkih knjižnica

2+0

-

2 +0

M. Žagarova

Slovačka književnost

1+1

-

1+1

Doc.dr.sc. Branko Kuna

Tvorba riječi

2+2

-

Prof.dr.se. Tatjana Aparac-jelušić

Sveučilišno knjižničarstvo

0+2

-

.

-

0+2

IV. akad. godina 2004./2005.

VII. Zimski i VIII. Ljetni semestar

NASTAVNIK

PREDMET

Nastavnik

Predmet

Nositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

SATI TJEDNO Predavanja

Vježbe

Seminari

(Zim. + Ljet.)

(Zini. + Ljet.)

(Zim. + Ljet.)

-

Doc.dr.sc. Srećko Jelušić

Sociologija knjige i čitanja

2+2

-

Mr.sc. Jadranka Stojanovski

Digitalne knjižnice

2+0

' 1

-

Boris Badurina, asist.

Digitalne knjižnice

-

0+1

-

Prof.dr.se. Sanda Erdelez Dr.sc. Kornelija Petr, viši asist.

Sustavi za označivanje i pretraživanje

1+0

2+0

-

Prof.dr.se. Sanda Erdelez

Sustavi za označivanje i pretraživanje

2+0

-

-

Doc.dr.sc. Vlasta Rišner

Suvremeni hrvatski književni jezik

2+2

1 + 1-

-

Prof.dr.se. Ranka Brlenić-Vujić

Nova hrvatska književnost

1+1

-

-

Marica Grigić, zn. novak

Nova hrvatska književnost

-

-

2+2

lzv.prof.dr.se. Zlatko Kramarić

Politika i književnost

1+1

-

1+ 1

Prof.dr.se. Ana Pintarić

Metodika nastave Hrvatskog jezika

2+2

1+1

-

Prof.dr. sc. Miiorad Nikčević

Metodika nastave Hrvatske književnosti

2+2

1+1

-

Doe.dr.se. Goran Rem

Stilistika

1+1

| ; |

1+ 1

Margita Žagarova, pred.

Drugi str. jezik: Slovački jezik

1+1

1+1

-

IZBORNA NASTAVA

Student bira najmanje 2 predmeta

Prof.dr.se Ana Pintarić

Dječja književnost

1+1

Mr.sc. Marina Vinaj, asist.

Upravljanje specijalnim zbirkama

1+0

-

1 +0

Prof.dr.sc.Tatjana Aparac-jelušić

Istraž. metode u knjižn. i inf. znanosti

0+1

-

0+1

Mr.sc. Jasmina Lovrinčević

Dječje i školske knjižnice

0+1

-

0+ 1

Prof.dr.se. Ljiljana Kolenić

Hrvatska povijesna leksikologija

2+2

-

-

Doc.dr.sc. Helena Sablić-Tomić

Suvremena hrv. autobiogr. proza

2+2

-

-

1 + 1

SIAVDHIJE I BARANJE

Ä&#x152;lanovi DKSiB na otvaranju Mjeseca hrvatske knjige 1997. Vukovar, 15. listopada 1997.

SLAVONSKOBARANJSKE KNJIŽNICE U DOMOVINSKOM RATU

Sudbina knjige i knjižnica u Domovinskom ratu na području ne samo Slavonije i Baranje, već cijele Hrvatske prikaz je bezobzirnog uništavanja, barbarstva knjigoubojicaiknjigomrzitelja otjelovljenih u tzv. "JNA" i njenim pomagačima s jedne strane te ljubavi i požrtvovanja, skrbi, samoprijegora i hrabrosti njezinih čuvara i branilaca s druge, hrvatske strane. U ritualnom uništavanju naših gradova i sela, spomenika, crkava, kulturnih, obrazovnih i drugih ustanova, javnih i privatnih zgrada knjižnice su se nažalost pojavile kao jedna od "najdražih" i najčešćih meta.

Koji su mogući razlozi i motivi koji su doveli, među ostalim, do nesmiljeno okrutnog ispoljavanja barbarstva i rušilaštva prema knjizi i knjižnicama? Odgovor možda leži u samom utemeljenju pojma "knjižnica" i ulozi i značaju knjižnica za čovječanstvo kroz povijest.

Knjižnice u svojoj biti ispoljavaju dvostruku prirodu: s jedne strane one kao osnovne insti­ tucije kulture predstavljaju svjedočanstvo i zalog kulturne samobitnosti, opstojnosti i prisutnosti pojedinaca i naroda na određenom prostoru, a naročito njihovih kulturnih i civilizacijskih vrijednosti i dosega, a s druge strane one su i mjesta prožimanja i susretanja raznorodnih kultura, tradicija i civilizacija, ideja i mišljenja, dodirne točke njihovog miješa­ nja, mostovi spajanja i otvorena vrata težnje za prihvaćanjem vrijednosti drugih kultura i tradicija, iskustava i dostignuća.

Upravo zbog ovih značajki knjige i knjižnice su često kroz povijest bile predmet namjernog uništavanja. Mnogobrojni su primjeri njihovog uništavanja u oružanim i ratnim sukobima.

Knjige su oduvijek dijelile sudbinu svojih tvoraca, pa kada su "pucale ljudske kosti", izgarale su na lomačama i knjige i knjižnice. Namjerno uništavanje knjiga naročito je dolazilo do izražaja u osvajačkim ratovima u kojima su osvajači, zauzimajući tuđa područja, među osta­ lim nastojali uništiti i svaki spomen kulturnog i drugog prisustva autohtonih naroda, pri čemu su knjižnice i njihovi fondovi kao najočitiji simboli i čuvari kulturne samobitnosti u pravilu prve stradavale.

I u našem ratu u Hrvatskoj neprijatelj je među mnogobrojnim uništenim, razorenim ili ošte­ ćenim spomenicima kulture i kulturnim ustanovama naročito često napadao i uništavao knjižnice imajući na umu upravo dvostrukost njihove prirode kao čuvara i svjedoka hrvatske kulture, ali i mjesta njezine najveće otvorenosti i uklopljenosti u europsku i svjetsku kulturu.

U ratnom vihoru uništene su na području Slavonije i Baranje mnogobrojne narodne knjižnice, knjižnice osnovnih i srednjih škola, fakulteta, znanstvenih ustanova te vrijedne spomeničke knjižnice. Pojedine su izgorjele do temelja s cjelokupnim fondovima i opremom, kao npr. Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci, pojedine su razorene, kao zajednička knjižnica Prehrambeno-tehnološkog, Poljoprivrednog fakulteta i Poljoprivrednog instituta Osijek, knjižnica Franjevačkog samostana i knjižnica Gradskog muzeja u Vukovaru, pojedine su teško oštećene i onesposobljene za redovnu djelatnost, kao npr. Gradska knjižnica Slavonski Brod, knjižnica i čitaonica Nova Gradiška i dr. Dio knjižnica suočen je s teškom sudbinom života pod okupacijom, pljačkom i namjernim uništavanjem (narodne knjižnice Vukovara i Iloka). Uništene su i čitave bibliotečne mreže nekadašnjih općina Istočne Slavonije

103

i Baranje (npr. Beli Manastir, Vukovar, istočni dijelovi nekadašnjih općina Osijek i Vinkovci). Činjenica ratnih razaranja, bombardiranja i namjernog uništavanja paljenjem, granatiranjem ili miniranjem spomeničkih i drugih knjižnica u ratu u Hrvatskoj, bezobzirnost i nemilo­ srdnost te barbarizam napadača koji se ispoljavao naročito prema knjigama i knjižnicama nepojmljiv je i teško objašnjiv naročito kada se podsjetimo da se sve ovo radilo i radi i u ime tobožnjeg očuvanja kontinuiteta nekadašnje Jugoslavije i na temelju njezinih pravnih normi, tj. u ime države koja se javno ponosila svojom pripadnošću najnaprednijem dijelu svjetske zajednice, koja je ne samo ratificirala najznačajnije međudržavne dokumente vezane uz zaštitu kulturnih dobara u slučaju ratnih sukoba,1 već je i donijela jednostranu Deklaraciju o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (20. studenog 1954. god.) obvezujući se dodatno pred svjetskom javnošću u pogledu brige i čuvanja spomenika kulture, pa tako i knjižnične građe i knjižnica u mogućim ratnim sukobima.

STRADANJE SLAVONSKOBARANJSKIH KNJIŽNICA U RATU

D K S■ I B

Analizirajući ukupnost utjecaja rata na knjižnice u ratom zahvaćenim područjima Slavonije i Baranje, kao i posljedice ratnog razaranja,2 možemo ih prema osnovnim obilježjima i značaj­ kama svrstati u tri prepoznatljive skupine: direktne ratne štete - nastale kao posljedica neposrednog ratnog razaranja, granatiranja i bombardiranja knjižnica, pljačke u sklopu i nakon ratnih operacija i drugih sličnih oblika uništavanja; indirektne ratne štete - nastale kao posljedica uništavanja knjižnica i njihovih resursa (prostora, zbirki, opreme,...) zbog neadekvatnih ili nepravodobnih mjera zaštite, odnosno sanacije šteta, propadanja na privremeno okupiranim područjima zbog zanemarivanja, prestanka rada knjižnica i nj ihovih matičnih ustanova, progonstva ili nedostatka stručnih djelatnika...; ostali izvori šteta - kao npr. utjecaj globalnih promjena u državi kao tranzicijskom društvu, gospodarska i financijska kriza, novo zakonsko i vlasničko određenje knjižnica, novo teritorijalno ustrojstvo, izazovi novih tehnologija i drugi čimbenici.

U odnosu na karakter ratnih šteta u cjelini već smo ranije konstatirali da one u svojoj pojavnosti ispoljavaju sveobuhvatnost koja se ogleda u: - uništenosti ili oštećenosti cjelokupne infrastrukture knjižnica: zgrada i prostora; opreme: klasične i suvremene; - uništenosti ili oštećenosti cjelokupnih zbirki, njihovih dijelova ili pojedinih vrijednih primjeraka (rukopisi, rara, zavičajna građa, periodika, referentna literatura i dr.); - utjecaju rata na knjiičarske djelatnike: ubijeni, prognani, izbjegli, oboljeli (PTSS); - uništenosti cjelokupne predratne mreže knjižnica pojedinih općina/ područja (npr. čitava Baranja, šire područje Osijeka, Vukovara, Vinkovaca);

1

2

Haška konvencija ili Konvencija za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954. godine ratificirana 28. prosinca 1955. god. u kojoj se između ostalog u članu 19. stav 1. izričito navodi: „11 slučaju oružanog sukoba, koji nije međunarodnog karaktera i koji izbije na teritoriji jedne od Visokih Strana Ugovornica, svaka od Strana u sukobu biće obavezna da primjenjuje bar one odredbe ove Konvencije koje se odnose na poštivanje kulturnih dobara." (Brguljan, V. Međunarodni sistem zaštite kulturnih i prirodnih dobara.)

Vidi podatke u publikaciji VVounded Libraries in Croatia / ed. Tatjana Aparac-Gazivoda, Dragutin Katalenac. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1993.

- u prekidu, zaustavljanju i reduciranosti djelatnosti knjižnica na širem području ratnih djelovanja, privremeno okupiranom području, ali i drugim područjima Slavonije I Baranje.

Ovom prigodom nije moguće dati cjeloviti prikaz ratnih stradanja i razaranja slavonskobaranjskih knjižnica, kao ni sveobuhvatnu ocjenu negativnog učinka ratnih zbivanja na ukupnost stanja i mogućnosti te zapriječenosti u razvoju ovih knjižnica i slavonskobaranjskog knjižničarstva u cjelini, kako u odnosu na prijeratno stanje, tako i u odnosu na druge sredine u Republici Hrvatskoj koje, na sreću, nisu dijelile tragično slavonskobaranjsko ratno iskustvo.

Navedimo samo pojedine, najtragičnije i po stupnju razaranja najveće ratne štete na knjižnicama Slavonije i Baranje: Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci (danas: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci) u potpunosti je uništena zapaljivim granatama u noći 16. rujna ratne 1991. godine. Izgorio je cjelokupni fond uključujući i vrijednu rukopisnu građu (rukopisi vinkovackih književnika Ivana i Josipa Kozarca, Joze Ivakića i dr.J, oprema i prostor. Knjižnica Vinkovi postala je simbol stradanja knjižnica i kulturnih ustanova općenito tijekom Domovinskog rata.

U teškim razaranjima grada Vukovara u drugoj polovini 1991. godine znatno su oštećeni prostori Narodne biblioteke Vukovar (danas: Gradska knjižnica Vukovar), uništen dio postojeće knjižničarske i druge opreme te dio knjižnog fonda, a poginula su i dva djelatnika Knjižnice: kolegica Marija Brkić kao žrtva srpske agresije i jedan djelatnik na strani agresora.

Dio djelatnika prinuđen je na progonstvo. U razdoblju do početka mirne reintegracije (1997. god.) Knjižnica je djelomično obnovila djelatnost u starim, teško oštećenim prostorima.

Prve ratne štete na Gradskoj knjižnici Slavonski Brod nastaju na početku rata u jesen 1991. godine kada je prilikom osvajanja vojarni od posljedica granatiranja u cjelini uništena čitaonica s vrijednom građom, osobito periodikom. U daljnjem tijeku rata Knjižnica je često meta napada agresora s bosanske strane. Dio je građe izmješten i Knjižnica je do obnove djelovala na privremenoj lokaciji u prostorijama Gimnazije "M. Mesić".

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, tijekom Domovinskog rata i neprijateljskih razaranja u razdoblju ljeto 1991. - proljeće 1992. godine, bila je više puta metom neprijateljskog top­ ništva te je višestrukim izravnim topničkim pogocima znatno oštećena. Najviše su stradali prostori Odjela za obvezni primjerak RH i novouređene Austrijske čitaonice. Knjižnična je građa samo neznatno oštećena, jer je glavnina najvrednije građe ranije pohranjena na sigurno. Ukupna šteta na Knjižnici procijenjena je na 200.000,00 eura.

U napadu i okupaciji naselja Tovarnik uništena je obnovljena Hrvatska čitaonica sa zbirkom od oko 2.000 svezaka knjiga, kao i ogranak Gradske knjižnice Vukovar, koji se nalazio u istim prostorijama.

Početkom rata u Bosni i Hercegovini ponovno je teško stradala Gradska knjižnica u Slavonskom Brodu te napadnuta Gradska knjižnica Županja.

Uništeni su deseci školskih knjižnica, koje su dijelile sudbine školskih zgrada u kojima su bile smještene, kao npr. osnovne škole u Laslovu, Tenjskom Antunovcu, Nuštru, Slakovcima, Jarmini, Tovarniku, Lovašu, Borovu naselju, Vukovaru, knjižnica Poljoprivredne škole u Osijeku na lokaciji BTZNC i druge, a mnoge su teško ili lakše oštećene.

Novouređeni prostor, otvoren 1990. godine, u kojem su zajednički djelovale knjižnice

105

Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, Poljoprivrednog fakulteta i Poljoprivrednog instituta teško je oštećen i djelomično uništen u učestalim napadima na kompleks zgrada fakulteta i Instituta. Uništena je gotovo cjelokupna knjižničarska i druga oprema, kao i dio zbirki, dokje većina knjiga i druge građe evakuirana i pohranjena na sigurno.

U ratnim razaranjima Vukovara teško je stradala zgrada Franjevačkog samostana, pa tako i prostorije i oprema vrijedne knjižnice koja je kao i samostan imala svojstvo kulturne baštine najviše razine. Vrijedna knjižnična građa na vrijeme je pohranjena na sigurno i nakon rata vraćena u Hrvatsku i Vukovar. U Vukovaru je stradala i knjižnica Gradskog muzeja Vukovar, kao i druge manje, ali vrijedne zbirke knjiga baštinskog značaja.

Osim navedenih knjižnica koje su bile mete neposrednih napada i razaranja, bilo da su se nalazile na samoj bojišnici ili u neposrednoj blizini ratnih zbivanja, indirektne ratne štete pretrpjele su i mnogobrojne knjižnice i knjižnične zbirke na privremeno okupiranim prosto­ rima Baranje, Istočne Slavonije i Zapadnog Srijema.

DIELOVANIE SLAVONSKOBARANISKIH KNIIŽNICA U RATU Iznenadnost i brutalnost ratnih operacija te činjenica da su pri samom početku i eskalaciji ratnih razaranja knjižnice postale stalna meta neprijateljskih napada (među mnogobrojnim spomenicima kulture i kulturnim ustanovama prve su stradale upravo knjižnice kao npr. u Vinkovcima, Slavonskom Brodu) u znatnoj su mjeri poništile skromne dosege prijeratnih priprema na sprečavanju uništavanja i zaštiti knjižnica i njihove građe te uvjetovale načine i oblike provođenja osnovnih zaštitnih aktivnosti, kao i drugih postupaka koje su one poduzi­ male.

Sve poduzete aktivnosti i mjere u prvim ratnim danima zasnivale su se dobrim dijelom na neposrednoj osobnoj i kolektivnoj inicijativi, domišljatosti u pronalaženju rješenja, improvi­ zaciji u korištenju priručnih sredstava, pri čemu se sve odvijalo pod stalnom neposrednom opasnošću, kako od napada i uništavanja samih knjižnica i njihovih zbirki, tako i osoblja uključenog u zaštitne aktivnosti: 1. Zaštita i evakuacija knjižne građe Odmah po izbijanju rata pristupilo se organizaciji fizičke zaštite i evakuacije najugroženijih i najvrednijih knjižnih zbirki (baštinska građa, zavičajne zbirke, legati, građa OP RH, referentna zbirka i dr.).

Pri organizaciji i provođenju zaštite i evakuacije knjižničarski djelatnici su se sretali s mnogobrojnim problemima koji su zahtijevali posebna rješenja: - Zbog velikog broja građe pohranjene u knjižnicama morali su se ograničavati na djelomičnu evakuaciju tek najvrednijih cjelina i građe.

- Opredjeljenje za djelomičnu evakuaciju kao jedino izvodljivo rješenje postavilo je problem izdvajanja / selekcije posebno vrijednih cjelina. Selekcija građe se vršila na licu mjesta, pa su i mogućnosti previda, krivog odabira ili propusta bile velike. Relevantnost i obuhvat odabrane i izdvojene građe bio je uvjetovan i raspoloživim brojem sanduka i druge opreme za evakuaciju.

- Zbog nedostatka namjenske opreme građa je za transport smještana u priručnu opremu:

vojne sanduke za streljivo, posebno rađene drvene sanduke i si.

- Najveći problem je predstavljalo pronalaženje sigurne privremene lokacije i prostora za smještaj evakuirane građe.

- Nedovoljna stručna sređenost pojedinih zbirki te nedovoljna osposobljenost stručnih djelatnika za djelovanje u ratnim uvjetima, kao i njihov nedovoljan broj u odnosu na množinu građe koju je trebalo zaštititi i /ili evakuirati zahtijevali su brzo snalaženje i prilagođavanje novonastaloj situaciji.

I pored navedenih poteškoća, nespremnosti i neorganiziranosti velike štete i uništavanja knjižnične građe i čitavih zbirki s početka rata (Vinkovci, Slavonski Brod] kasnije su dobrim dijelom izbjegnute i spriječene, a najvrednija građa uspješno je smještena izvan područja neposrednih ratnih zbivanja, te iako su mnogobrojni objekti i zgrade u kojima su bile knjižnice pretrpili znatna oštećenja, sama je knjižnična građa u cjelini ostala sačuvana.

Na području zaštite i evakuacije ugrožene knjižnične građe, kao i u drugim aktivnostima vezanim uz sprječavanje i zaštitu te otklanjanje posljedica ratnih šteta naročitu ulogu i rezultate imala je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO], odnosno njena Regionalna matična služba. U skladu sa svojom zakonskom ulogom kao središnje matične narodne i znanstvene knjižnice za područje Slavonije i Baranje GISKO je organizirala i provela djelomičnu evakuaciju građe drugih vrijednih spomeničkih knjižnih fondova (npr. knjižnica Franjevačkog i Kapucinskog samostana u Osijeku] te stručnim savjetima i organizacijski pomogla nizu drugih slavonsko-baranjskih knjižnica u spašavanju i zaštićivanju njihove građe.

U tijeku ratnih zbivanja izvršeno je i prvo mikrofilmiranje knjiga inventara GISKO, kao najvažnijeg skupnog podatka o fondovima Knjižnice.

2. Sanacija ratnih šteta u ratnim uvjetima.

Pomoć uništenim i oštećenim knjižnicama na području Slavonije i Baranje Većina javnih i drugih knjižnica su tijekom čitavog rata i neprekidnih napada te razaranja nastavile u prilagođenom ratnim uvjetima sa svojom osnovnom djelatnošću, kao i drugim aktivnostima kao što su npr. kulturni programi (izložbe, predavanja, tribine, književni i dr. susreti].

Sva oštećenja knjižnica i njihovih prostora prouzrokovana direktnim ili indirektnim pogocima neprijateljskih granata i raketa sanirane su odmah, neposredno nakon prekida napada, u zatišju između dva napada pri čemu su korišteni raspoloživi priručni materijali i sredstva: plastične folije umjesto prozorskih stakala, za prekrivanje krovova i saniranje rupa u zidovima, daske, panel ploče i dr. s ciljem sprečavanja sekundarnih oštećivanja građe od utjecaja oborinskih voda i drugih atmosferalija, od otuđivanja i si. Pri osiguravanju sredstava za privremenu zaštitu prostora i građe od posljedica ratnih razaranja, provođenje zaštite, kao i drugih aktivnosti na uspostavljanju što normalnijih uvjeta djelovanja u ratnim vremenima i osiguravanja kontinuiteta djelatnosti, knjižničarski djelatnici Slavonije i Baranje pokazali su visok stupanj zajedništva i međusobnog pomaganja i solidarnosti.

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek jedan je od inicijatora pomoći u obnovi ratom uništenih i teško oštećenih knjižnica s našeg područja: Vinkovci, SI. Brod, Nova Gradiška i dr., kako u očuvanju djelatnosti ovih knjižnica u teškim ratnim danima, pronalaženju osnovnih uvjeta za obnavljanje njihovog rada, tako i u suradnji s drugim knjižnicama, ustanovama, službama

konvencionalnih kataloga u listićima (abecedni i stručni], tiskanih kataloga (Katalog knjiga za djecu za Gradsku knjižnicu Vukovar u progonstvu, Katalog knjiga za djecu za Gradsku knjižnicu Ilok u progonstvu, koji sadrže podatke o prinovljenim knjigama za djecu, Katalog knjiga za Gradsku knjižnicu Vukovar u progonstvu i Katalog knjiga za Gradsku knjižnicu Ilok u progonstvu, koji sadrže podatke o knjigama za odrasle korisnike] te export baza zapisa u strojnom obliku, koje će poslužiti kao temelj budućih baza podataka knjižnica Vukovar i Ilok.

U katalozima su zastupljeni svi naslovi knjiga prinovljenih za potrebe knjižnica Vukovar i Iloku navedenom razdoblju s cjelovitim kataložnim zapisom.

Knjige, kataloge, kataložne listiće za abecedni i stručni katalog te presnimljene zapise iz CROLIST baze podataka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek predajemo knjižnicama za čije su potrebe knjige i nabavljane u teškim danima i neposredno nakon Domovinskog rata: Gradskoj knjižnici Vukovar - središnjoj narodnoj knjižnici Vukovara - najsvjetlijeg simbola hrvatskog Domovinskog rata i Gradskoj knjižnici Ilok kao svjedočanstvo tragičnog razdoblja hrvatske povijesti, hrvatske države i njezinih građana te posebno - hrvatskih knjižnica.

4. Briga o prognanim knjižničarskim djelatnicima s područja Istočne Slavonije Kao što je već ranije naglašeno, ratnu sudbinu slavonsko-baranjskih knjižnica dijelili su, nažalost, i knjižničarski djelatnici. Mnogi od njih našli su se u situacijama neposredne ratne opasnosti, svakodnevnih neprijateljskih artiljerijskih i avionskih napada, rada na bojišnici ili uz neposrednu blizinu ratnih operacija. Naročito je teška situacija bila na području Baranje i Istočne Slavonije, kako za vrijeme ratnih operacija, tako i za vrijeme privremene okupacije ovih područja. Mnogi knjižničarski djelatnici suočili su se s teškom sudbinom prognanika neizvjesnih u odnosu na trenutak svog povratka u sredine iz kojih su izgnani. Knjižničarska zajednica na slobodnom području Republike Hrvatske, a naročito njezin slavonsko-baranjski dio i u ovom je slučaju pokazala visok stupanj solidarnosti, humanosti, profesionalne odgovornosti i spremnosti za pružanje pomoći.

Temeljem posebnog projekta koji je izradila Regionalna matična služba G1SKO u osječkoj knjižnici je tijekom rata djelovala i «Narodna knjižnica Beli Manastir u progonstvu». Nakon mirne reintegracije djelatnici Knjižnice vratili su se u Beli Manastir s knjižnim zbirkama formiranim u uvjetima progonstva, te s dijelom nove suvremene opreme nastavljajući svoje prijeratno djelovanje.

Na kraju ovog kratkog prikaza sudbine slavonsko-baranjskih knjižnica i knjižničara u Domovinskom ratu umjesto zaključka i kao upozorenje za budućnost, ponovimo poznatu izreku američkog filozofa Georga Santayane: "Onaj tko zaboravi vlastitu povijest, bit će prinuđen ponovno je proživjeti".

I K s■ I I

(Ministarstvo kulture, NSB Zagreb, Hrvatski sabor kulture, Hrvatsko bibliotekarsko društvo i dr.) na pokretanju široke akcije „Poklonimo knjigu razrušenim knjižnicama".

Ideja o potrebi pokretanja sveobuhvatne, sustavne i planske obnove ratom oštećenih i uništenih knjižnica javila se kod slavonsko-baranjskih knjižnica već u vrijeme rata i trajanja ratnih napada i razaranja. Na poticaj Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Regionalne matične službe, a u suorganizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog knjižničarskog društva, Društva knjižničara Slavonije i Baranje, Gradske knjižnice Vinkovci i Grada Vinkovci u Vinkovcima je u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige '92. održan stručni skup „Narodne knjižnice u ratu i obnovi"3 kao prvi stručni knjižničarski skup posvećen problemima ratnih razaranja i obnove narodnih knjižnica. Na skupu je prihvaćeno stajalište prema kojem se obnova uništenih knjižnica treba iskoristiti kao razvojni poticaj za izgradnju suvremenog knjižničarskog sustava.

S područja Slavonije i Baranje pokrenuta je i ideja o izradi zajedničke publikacije o stradanjima hrvatskih knjižnica kojom bi se o razmjerima razaranja i učinjenoj šteti upozorila europska i svjetska stručna i šira javnost te zatražila pomoć i solidarnost u obnovi.

Publikaciju ,,Wounded Libraries in Croatia" izdalo je 1993. godine Hrvatsko knjižničarsko društva (urednici Tatjana Gazivoda Aparac i Dragutin Katalenac) i u njoj su, među ostalim, navedeni i sumarni i tada dostupni podaci o ratnim stradanjima i štetama na slavonskobaranjskim knjižnicama.

3. Nabava knjiga za narodne knjižnice na privremeno okupiranom području Već u tijeku ratnih zbivanja u jesen 1991. god. i početka privremene okupacije dijela istočne Hrvatske Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek počinje sredstvima Ministarstva kulture sustavno nabavljati knjige za potrebe privremeno nedostupnih narodnih knjižnica s okupiranih područja: Gradsku knjižnicu Vukovar, Gradsku knjižnicu Beli Manastir i Gradsku knjižnicu Ilok.

Kao dio sveobuhvatne brige Ministarstva kulture za ratom uništene, oštećene ili okupirane knjižnice želja nam je bila s jedne strane da ovim knjižnicama osiguramo kontinuitet zbirki croatice i u uvjetima progonstva i okupacije otkupljujući za njihove potrebe najznačajnije naslove hrvatske tekuće izdavačke produkcije, a s druge strane omogućimo da se s hrvatskim suverenitetom neposredno po povratku na ovo područje vrati i hrvatska kultura, tj. hrvatska knjiga.

Knjige su prinovljene u razdoblju 1991. - 1995. kada nabavu za potrebe Gradske knjižnice Beli Manastir preuzima sama Gradska knjižnica Beli Manastir u progonstvu (s privremenim sjedištem u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek], dok nabavu za Gradsku knjižnicu Vukovar i Gradsku knjižnicu Ilok preuzima Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci županijska matična knjižnica Vukovarsko-srijemske županije.

Sve prinovljene knjige stručno su obrađene u Odjelu obradbe Gradske i sveučilišne knjižnice na programu CROLIST - izrađen je cjelovit ka taložni zapis u skladu s UNIMARC standardom, a građa klasificirana prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, odnosno MDON sustavu za dječju književnost. Kataložni zapisi iz baze GISKO poslužili su kao podloga za izradu: 3

Stručni skup "Narodne knjižnice u ratu i obnovi” održan je u Vinkovcima, 30. listopada 1992. god. Na skupu je izloženo desetak stručnih priopćenja i referata o ratnim razaranjima i štetama na knjižnicama i knjižničnoj građi u Republici Hrvatskoj, njihovoj sanaciji i planiranju obnove. Radovi su djelomično objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske.

«A:

-

...... j

■

( J b£^i

Jjkr

^aI■

! sTX F

r

1 B| 1

28t^

LM bl

Vera Eri >

3. «EDDVNA SKUPŠTINA DRUŠIVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I HARANJE UVUKRVARU 23. IRAVNJA1991.

8. REDOVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE* Mjesto održavanja: VUKOVAR, Dvorac Eltz, Barokna dvorana Vrijeme održavanja: 23. travnja 1991. godine

Postali smo sudionici povijesnih događanja. Ne tako davno Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje okupilo se 23. travnja 1991. godine na 8. redovnoj Skupštini Društva u Vukovaru.

Nismo slučajno odabrali za mjesto održavanja Vukovar. Već tada su postojale određene barikade u pojedinim selima vukovarske općine. Možda se u nama probudio određeni inat i upravo želja da tu gdje se nešto dogada u našoj Domovini organiziramo i na taj način pokažemo svoju želju i volju da svojom nazočnošću pokažemo da smo tu. Možda smo i mnogo prije od drugih shvatili gdje je naše mjesto. Naše Društvo, osnovano je 1975. godine, broji oko 150 članova, a naši djelatnici rade u 14 općina Slavonije i Baranje (osim SI. Broda], U toj geografskoj udaljenosti, pronalazili smo i vremena i načina da se organiziramo, surađujemo i zajednički unaprjeđujemo našu osnovnu djelatnost - bibliotekarstvo. Bilo je upravo dirljivo gledati nas kako se srdačno pozdravljamo, u žurbi pokušavamo saznati što više informacija i o onome što se radi profesionalno, i o privatnim, ljudskim problemima. I tako smo se na poziv naših uvijek srdačnih i gostoljubivih kolegica i suradnika iz Narodne biblioteke Vukovar uputili u taj lijepi stari grad da održimo svoju 8. redovnu (izbornu] Skupšinu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje. Većina nas, dolazila je i ranije u taj grad, ali mnogi su se prvi put našli u prostorima Dvorca grofova Eltz iz 18. st., u prekrasnoj baroknoj dvorani s pogledom na Dunav. Skupština je imala svoj stručni i izborni dio. U stručnom dijelu izlagao je Dragutin Katalenac, voditelj Razvojne službe G1SKO Osijek 0 stanju i perspektivama bibliote­ karstva Slavonije i Baranje, s posebnim osvrtom na narodne biblioteke, te direktorica Antonija Kukuljica 0 stanju i perspektivama biblioteke domaćina - Narodne biblioteke Vukovar. 0 radu Društva bibliotekara Slavonije i Baranje u proteklim razdobljima kada je obnašla funkciju predsjednice govorila je Vera Eri, a dvogodišnji izvještajni dio podnijela je tajnica Društva Jasmina Lovrinčević.

Društvo je provelo raspravu i o prijedlogu Statuta Hrvatskog bibliotekarskog društva, kao i o Prijedlogu etičkog kodeksa HBD-a. Za predsjednika Društva izabran je Vjekoslav Bizjak, direktor Gradske i Sveučilišne knjižnice Osijek, Poslije završenog službenog dijela sudionici su razgledali Gradski muzej (smješten u Dvorcu Eltz], posjetili Narodnu biblioteku Vukovar i zajedno ručali u Radničkom domu u Vukovaru. S mnogima to je bio posljednji susret.

I da nije rata, ova Skupština bi bila jedna od mnogih. Rat 1991. godine učinio ju je povijesnom.

Ova naša Skupština nije povijesna po svojim raspravama o bibliotekarskoj struci. Postala je povijesna jer joj je rat 1991. godine oduzeo njezine članove Društva, uništio, razorio i okupirao Vukovar, cijelu općinu. Nema Narodne biblioteke Vukovar (75000 knjiga], Knjižnice Ilok (11000 knjiga], spomeničkih knjižnica Franjevačkih samostana Iloka, Vukovara, Šarengrada, Gradskog muzeja, nema ni Dvorca Eltz, ni Radničkog doma. Okupiran je veliki dio vinkovačke općine, spaljena je Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci (85000 knjiga], rukopisi. Okupiran je dio osječke općine te uništen dio knjižnog fonda Knjižnice "Polet" iz

D K SB I 8

Čepina (50000 knjiga]; uništene su fakultetske knjižnice, napose Poljoprivrednoga fakulteta, Tehnološkoga fakulteta, Poljoprivrednog instituta i druge. Knjižnice drugih mjesta u Slavoniji također su stradale u ratnim razaranjima. Ne znamo precizno u kojoj mjeri. Ne znamo za sve poginule kolege i kolegice, za nestale u vihoru okupatorskih napada i osvajanja, ne znamo sve one koji su otišli iz naših redova na "drugu stranu" - okupatoru. Ovdje još uvijek traje rat.

Ovdje još uvijek padaju projektili i ovdje se svakodnevno ubija i razara. Ovdje se već dugo živi u podrumima i skloništima, sahranjuje i prisustvuje komemoracijama, razoreno spašava.

Ali ostaje u nama nešto neuništivo. To je duh, pokretačka snaga, neuništivost naroda. Završit će rat, pobijedit će istina. Pročitala sam još jednom Etički kodeks. Razumjela sam više no prije njegove odredbe. Mislim da je potrebniji no ikada. Ali Kodeks nije predvidio da dojučerašnji kolega odlazi na stranu neprijatelja koji ubija ljude, ubija njegov i svoj grad, spaljuje njegovu knjižnicu. To nije pitanje Etičkog kodeksa. To je pitanje o dimenziji čovječnosti. A među nama je bilo i onih koji tu dimenziju nemaju. Vukovar, Osijek, Vinkovci postali su simboli otpora hrvatskog naroda neprijatelju. Na kraju citirat ću iz Otvorenog pisma srbijanskoj, evropskoj i svjetskojjavnosti dr. Igora Karamana, upućenog potkraj studenog 1991. godine, "Ujedno ovim otvorenim pismom opominjemo srbijansku, evropsku i svjetsku javnost kako će bilo kakva financijska, materijalna, funkcionalna ili intelektualna suradnja pri namjeravanoj izgradnji "novog srbijanskog grada" na posvećenom tlu hrvatskog grada Vukovara predstavljati čin sudioništva u genocidu."

* Rad je objavljen u Vjesniku bibliotekara Hrvatske 34,1/4(1991], str. 119-120 .

DOPRINOS MARIJE MAIBAŠE ISTRAŽIVANJU KOTTURNE POVIJESTI OSIJEKA I SLAVONIJE

DOPRINOS MARIJE MALBAŠE ISTRAŽIVANJU KULTURNE POVIJESTI OSIJEKA I SLAVONIJE* UVODNE NAPOMENE’ Mariju Malbašu1 2, profesoricu, višu knjižničarku Knjižnice Muzeja Slavonije Osijek kulturna i znanstvena javnost poznaje u prvome redu kao osobu koja je pridonijela kulturno-znanstvenoj afirmaciji Osijeka.

Upravo ona posvjedočuje legitimitet i daje najbolju dijagnozu gradu Osijeku kao polarizacijskoj metropoli europskog obilježja i značenja. Svoje podneblje i izvorište imala je u Osijeku, gradu svojega djetinjstva, svoje mladosti i djelotvornosti.3 Postala je nezaobilazno ime koje se spominje pri izradi bilo kojega stručno-znanstvenog rada vezanog za kulturnu, gospodarsku i političku povijest Osijeka. Istraživanje tiskarsko-izdavačke djelatnosti Osijeka za Mariju Malbašu nije bio samo projektni zadatak, već i, kako sama navodi, "emocionalna povezanost uz knjige".4 Knjižnica Muzeja Slavonije bogata starom građom bila je izazov njezinom stvaralačkom naboju, a pozivi i poticaji njezinih suradnika za rad na istraživanju tiskarstva i izdavaštva Osijeka urodili su plodom. 0 tiskarstvu i izdavaštvu Osijeka pisali su mnogi, a Osječki zbornik, glasilo Muzeja Slavonije, objavljivao je već od prvog broja tiskarsku produkciju Osijeka.5 Posao koji su započeli njezini prethodnici Marija Malbaša nastavila je strpljivo i predano.6 Dok je pisala o izdavaštvu Osijeka odnosno 'svoju Osječku bibliografiju' istraživačka znatiželja i potreba vodile su ju u otkrivanje nepoznatih autora i djela koje je marljivo zapisivala i svakim danom nailazila na nove spoznaje koje su tražile dodatna istraživanja. Osim građe Muzeja i Arhiva Osijek, obilazila je muzeje u Vukovaru, SI. Brodu, gimnaziju u Požegi, franjevačke samostane u Osijeku, Šarengradu, Našicama, SI. Brodu, Dijecezansku biblioteku u Đakovu, Sveučilišnu knjiž­ nicu u Zagrebu. Tako sam i osobno upoznala Mariju Malbašu. Zanimala se za staru građu Narodne knjižnice i čitaonice Vinkovci ili neka novija izdanja koja su njoj bila nepoznata.7 Najplodnije razdoblje njezina intelektualno-znanstvenog stvaralaštva bilo je tijekom knjižničar­ skog rada u Muzeju te suradnje s Centrom JAZU Osijek, kada svoj dugogodišnji strpljivi rad oplođuje izdanjima po kojima ostaje trajno prepoznatljiva u stručnim i znanstvenim krugovima.

U Muzej Slavonije Osijek premještena je 21. veljače 1951. godine s mjesta profesorice srednje škole, a na poziv svoje profesorice Danice Pinterović. Odlaskom u mirovinu ne prekida svoju stručnu aktivnost, već i dalje surađuje s Muzejom Slavonije, a poslovi koji su joj navedeni u

1

2

3 4 5 6

7

Zahvaljujem upravi Muzeja Slavonije Osijek i posebno kolegici mr. sc. Marini Vinaj na pomoći oko korištenja arhivske građe te ostavštine M. Malbaše.

Zahvala i unuku gospođe Malbaše Hrvoju Malbaši, gospođi Mešeg, bivšoj tajnici Centra za znanstveni rad na dodatnim informacijama, kao i upravi HAZU, Zavodu za znanstveni rad, za korištenje i pomoć pri istraživanju njihove arhive.

Marija Malbaša (Schuster) rođena je 4. listopada 1909. godine u Osijeku. Umrla je u Zagrebu 26. siječnja 1995. godine. Državnu žensku realnu gimnaziju u Osijeku s višim tečajnim ispitom završila je 1928. godine, a Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1932. godine (njemački jezik i književnost, francuski jezik i književnost, historija južnoslavenske književnosti i hrvatskog jezika kao pomoćni predmet); ispit za profesora srednjih škola položila je u Zagrebu 1938. Rješenjem Savjeta za prosvjetu i kulturu N RH od 1. svibnja 1952. prevodi se u zvanje bibliotekara. U zvanje višeg bibliotekara Savjet za kulturu NRH unaprjeđuje ju 24. prosinca 1962. Dobitnica je najvećega knjižničarskog stručnog priznanja Kukuljevićeve povelje 1968.

Marijanović, S. Spomen na Mariju Malbašu. // Knjižničarstvo 1,1(1997), str. 3-4.

Badun, D. Uz knjigu sam emocionalno vezana... // Glas Slavonije, rujna 1983.

Boesendorfer, J. Divaldiana u Osijeku. // Osječki zbornik 1(1942), str. 70-89.

Malbaša, M. Sto dvadeset i pet godina štamparske djelatnosti Osijeku. // Osječki zbornik, 4(1954), str. 105—; 5(1956), str. 209—232; Izdavačka djelatnost u Osijeku od sredine 18. stoljeća do početka 20. stoljeća.// Osječki zbornik, 6 (1958), str. 257-301; Povijest tiskarstva. Zagreb: HBD.1978; Osječka bibliografija: 1742-1978. Sv.l, Sv.2. Osijek: JAZU, Centar za znanstveni rad, -1985. (Hrvatska bibliografija. Niz C; knj. 5,6) i drugi radovi.

Ostavila, je dojam osobe vrijedne poštovanja, vrsnoga stručnog znalca, obrazovane osobe i osobe uljudnog načina komuniciranja. Svi smo ju oslovljavali s profesorice Malbaša, pa iako je bila u zvanju višeg bibliotekara, na mnogim radovima bila je istaknuta njezina titula profesora.

ugovoru o djelu govore o velikom obimu stručnih poslova kao i o nedostatku stručnog osoblja u Knjižnici.

Usto, radila je kao honorarni predavač za francuski jezik na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a od 1974. godine vanjski je suradnik Centra za znanstveni rad JAZU.8

DJELOVANJE MARIJE MALBAŠE KAO KNJIŽNIČARKE Stručno-znanstvena djelatnost Marije Malbaše počinje se ostvarivati u Knjižnici Muzeja Slavonije gdje "preuzima vođenje i uređenje biblioteke koja svojim opsegom i sastavom prelazi okvire prosječne muzejske biblioteke i predstavlja tip znanstvene biblioteke".9 0 muzejskoj Knjižnici10 11 Malbaša navodi da se uz malu muzejsku zbirku Slobodnog kraljevskog grada Osijeka, stvarala i knjižnica. Prve knjige i časopise numizmatičkog sadržaja darovao je Franjo Sedlaković pa su to prvi primjerci knjižnog fonda Muzeja, koji danas predstavlja izuzetno vrijednu zbirku knjižne građe,“ te zbirku hemerotečnog fonda.12 S obzirom na nedostatak novca knjižnica se popunjavala uglavnom poklonima. Tako je predan i jedan dio knjižnice franjevačkog i kapucinskog samostana. Sakupljena djela o Osijeku i Slavoniji popunjena su kupnjom zbirke osječkog bibliofila Oskara Friml-Antunovića koji se specijalizirao za osječke edicije. Vesna Burić dodaje daje Friml-Antunović svoje zanimanje usmjerio na osječka i slavonska izdanja te godinama sakupljao sav tiskani materijal, raspoređivao ga je po grupama, vodio bilješke, želeći sastaviti što potpuniju građu za bibliografiju Osijeka. Upravo nesebičnom trudu pojedinaca bibliofila usmjerenih prema zavičajnoj građi možemo zahvaliti što se u Knjižnici Muzeja našla raritetna građa izdanja osječkih tiskara, gotovo sve osječke novine, kalendari, zatim plakati, osmrtnice, brojan i važan sitni tisak.13 Dolaskom dr. Josipa Boesendorfera za ravnatelja Muzeja posvećuje se veća pozornost fondu Knjižnice, a od vremena kada se stručnom osoblju Knjižnice pridružila Marija Malbaša nastavlja se s inventariziranjem i katalogiziranjem knjiga, odabiru se knjige znanstvenog karaktera, vrjednija beletristika i druge vrijedne knjige, pri čemu se vodi računa o većim cjelinama odnosno prikupljenim zbirkama.14 0 stručnom radu, sposobnosti te o napredovanju u bibliotekarskoj struci Marije Malbaše najbolje iščitavamo iz godišnjih ocjena rada, kojima su tada ocjenjivani djelatnici. Tako za 1951. godinu direktorica Muzeja dr. Danica Pinterović za Mariju Malbašu navodi: Radi u muzeju kao bibliorekar. Zna nekoliko jezika; precizna i logična u mišljenju, široke kulture i naobrazbe; potpuno odgovara zadacima koji su joj namijenjeni, r.j. da uredi, inventira i samostalno vodi veliku muzejsku biblioteku. Pokazuje znanja i smisla za povijest umjetnosti te sudjeluje u odjelu primijenjene umjetnosti.15 U ocjeni rada za 1955. godinu izraženo je zadovoljstvo direktorice radnim rezultatima Marije Malbaše:

8 9 10 11

12 13 14 15

Malbaša, M.(1951).//Osječkizbornik 16(1977),str.356.

Isto.

Malbaša, M. Muzejska knjižnica u Osijeku. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1/4(1955-1957), str. 164—165.

Danas Knjižnica Muzeja ima oko 100.000 primjeraka knjižnične građe od 16. do 20. stoljeća koji su razdijeljeni u dva odjela: Odjel muzealnih tiskopisa te Hemeroteku.Tako postoje zbirke: Knjige 16., Knjige 17. i Knjige 18. stoljeća, Bibliofilski rariteti, Hrvatska knjiga i periodika, Ex libris, Kazališna zbirka. Glazbena zbirka. Zavičajna zbirka Essekiana smještena je i u Odjelu muzealnih tiskopisa i Hemeroteke. Još je bibliotekar Vjekoslav 1903. izdvojio kao posebnu zbirku Muzeja i Muzej se zapravo tada počinje usmjeravati prema izgradnji zavičajnih zbirka. Ta je zbirka bibliografski obrađena i objavljena u dva sveska Osječke bibliografije Marije Malbaše. Usp. Burić, V. Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek. // Blago Muzeja Slavonije. Osijek: Muzej Slavonije, 1997. Str.180-183.

Vinaj, M. Hemeroteka. // Blago Muzeja Slavonije Osijek: Muzej Slavonije, 1997. Str. 229-230. U tom radu M. Vinaj navodi da postoji hemerotečni fond koji danas obuhvaća Zbirku novina. Zbirku izrezaka. Zbirku kalendara i Zbirku sitnog tiska.

Burić, V. Knjižni fond kao odraz društveno-kulturno-obrazovnih prilika... // Osječki zbornik 17. Osijek: Muzej Slavonije, 1979. Str. 226.

Malbaša, M. Muzejska knjižnica. Nav. dj.

Ocjenaza 1951,od 19-veljače 1952.ArhivMSO-personalnidosije.

Sve više se razvija u odličnog bibliotekara, bibliofila i bibliografa, pri čemu joj pomaže znanj e nekoliko evropskih j ezika. Kao bibliotekar vješto se snalazi ne samo u svim muzejsko-konzervatorskim strukama nego i u strukama van toga kruga; kao bibliofil obraća pažnju ne samo na karakterističan ili specijalan sadržaj knjiga, već i na cijelu tehničku opremu, te stepen rijetkosti. Kao bibliografi dalje sakuplja i za štampu priređuje svu"Esekianu."16 Jedan od važnijih poslova koje je Marija Malbaša obavljala međuknjižnična je razmjena Osječkog zbornika sa srodnim institucijama u zemlji i inozemstvu. Osječki zbornik ocijenjen je u stručnim krugovima kao važna publikacija za istraživački rad.

Dr. Pinterović ističe zasluge Marije Malbaše za raspačavanje Zbornika, koje je započela 1954., a usto i njezine zasluge za obogaćivanje knjižnog fonda Knjižnice Muzeja.17 Muzej je od 1955. do 1957. imao razmjenu sa 187 institucija. Ponajviše se razmjenjivalo s Njemačkom, Austrijom, Poljskom, Italijom.18 U vremenu od 1958. do 1965. razmjena se povećala na 224 ustanove, a u razdoblju od 1965. do 1967. na 268 institucija u zemlji i inozemstvu.19 Posebno je povećana razmjena s Mađarskom.20 Najveći broj institucija koje su sudjelovale u razmjeni s inozemstvom su muzeji i to arheološki, zatim povijesni, etnografski, prirodoslovni, a u Hrvatskoj najveći je broj specijaliziranih institucija iz prirodoslovlja i povijesti. Na taj način Muzej Slavonije imao je priliku i za vlastito predstavljanje te razmjenu znanja i informacija na lokalnoj i svjetskoj razini.21 Osim redovitoga knjižničarskog rada oko sređivanja i obrade velikog fonda muzejske knjižnice bavila se posebno izradom bibliografije izdanja osječkih tiskara, radila na daljnjem prikupljanju osječkih izdanja.22 Raznolikost poslova koje je obavljala kao bibliotekar Knjižnice Muzeja iščitava se iz njezina dnevnika rada pronađenog u arhivu Muzeja Slavonije Osijek.23 Dana 12. svibnja 1963- godine Malbaša zapisuje: Predavanje na proslavi Murse (...) Prepisivanje i daljnje sređivanje materijala za Zbornik. U dva navrata naručila iz Sveuč. bibl. knjige koje tamo nisam mogla obraditi, a potrebne su za bibliografiju. Za pojedine bibliografske jedinice tražila podatke o godini štampanja, jer su izašle bez godine. U Arhivu u Osijeku također tragala za osječkim izdanjima. Neke stvari nabavila iz bibl. Narodnog kazališta (2 izvještaja), a od privatnog lica dobila na poklon također 2 knj. za zbirku Essekiana. Za čitavo ovo vrijeme čitaonica i knjižnica su bile vrlo frekventirane. Nije bilo gotovo dana da nije bila barem 1 osoba u čitaonici, većinom i više.

Učenici maturanti mnogo su dolazili zbog svojih radnja.

Izvršena je zamjena sa Sveuč. bibl. i Bibliot. Matice srpske.

Za Univerzit. biblioteku u Rostocku poslala podatke oosj. novinama "Volksrecht" 1907-14.

Narudžba knjiga Izdavala karte i brošure za prodaju.

Sjednica Savjeta.24 16 17 18 19 20

21 22 23

24

Ocjena za 1955. od 15. veljače 1956. Arhiv MSO-personalni dosije. Ocjena za godinu 1956. od 9. veljače 1957. Arhiv MSO - personalni dosije.

Isto.

Malbaša, M. Biblioteka. // Osječki zbornik, 8(1962), str. 371-372.

Malbaša, M. Zamjena publikacija. // Osječki zbornik, 11 (1967), str. 361-369.

Malbaša, M. Zamjena publikacija. //Osječki zbornik 10(1965), str. 297-304. Tako je Muzej Slavonije surađivao s institucijama kao što su: Yale University (New Haven), Metropolitan Museum of Art (New York), Carnegie Institute-Department of Fine Atts (Pittsburgh), The Library Congress (Washington, D.C.) iz SAD-a, Musee national d' histoire naturelle (Paris) iz Francuske, Victoria and Alben Museum (London), Library (Oxford) iz Ujedinjenog Kraljevstva, Magyar Nemzeti Muzeum-Torteneti Muzeum, MagyarTudomanyos, Mezogazdasagi Muzeum, Neprajzi Museum, Orszagos Muemleki i Orszagos Szechenyi konyvtar iz Budimpešte, Mađarska te dragima.

Kordić, M. Međuknjižnična razmjena odjela muzealnih tiskopisa Muzeja Slavonije: diplomski rad. Osijek: Pedagoški fakultet, 2003. Str.12.

Malbaša, M. Stručno osoblje zaposleno u Muzeju od osnutka do danas. // Osječki zbornik, 16(1977), str. 356.

Početkom šestdesetih godina prošlog stoljeća i u knjižnicama se pokušava nagrađivati prema radu, donose se novi pravilnici o nagrađivanju, a što zahtijeva od radnika da vode primjerenu dokumentaciju o svom radu. Dnevnik počinje voditi 2. X1962. godine, vodi ga do 1965., 1966. i 1967. višega ne vodi, a ponovno u dnevnik piše od "oktobra 1968. do konca 1968. godine kada radi honorarno u Muzeju nakon umirovljenja.

Dnevnik rada, str. 26.

Malbaša učestalo uz druge poslove navodi i raspačavanje Osječkog zbornika, 20.-25. siječnja 1964. piše: Daljnji rad na raspačavanju Zbornika i korespondencija u vezi s time. U inventarnim knjigama provela sve dopune i načinila reviziju brojnog sranja knjiga sa stanjem 31- XII. 1963.“ Iz dnevnika je razvidna i njezina koresopondencija s istraživačima koji joj se obraćaju za određenu građu pa tako npr. navodi 17. veljače 1964. "Iz Požege prof. Potrebić (Potrebica, V. E.) traži podatke za izvještaje požeške gimnazije."25 26 Osim svog rada, Malbaša bilježi u dnevniku i zanimljivosti iz svakodnevnog života, primjerice: "13. IV. 1963. Katalogiziranje (upisivanje u inventarnu knjigu), rad u spremištu. Prekid zbog potresa."27 Osim redovitih poslova, u dnevniku zapisuje svoj rad u Društvu bibliotekara i Klubu Mursi.

Rad Marije Malbaše u Muzeju Slavonije nije se samo ograničavao na poslove u Knjižnici i Hemeroteci, nego i na druge muzejske poslove s obzirom na stalan nedostatak stručnih radnika Muzeja.

Knjižna građa koju je obrađivala kao i poslovi koje je obavljala u Knjižnici Muzeja omogućili su joj da o tome obavijesti i stručnu javnost: priređuje izložbe, drži predavanja, sudjeluje na stručnim skupovima te surađuje u časopisima i zbornicima. Osim u Osječkom zborniku, surađivala je u Vjesniku bibliotekara Hrvatske, Zborniku Đakovštine, Zborniku slavonskih muzeja, Glasniku slavonskih muzeja, Muzeologiji i dr. Najplodnije stvaralačke godine Marije Malbaše pripadaju koncu sedamdesetih i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, kad je bila umirovljenica i surađivala kao vanjska suradnica s Centrom za znanstveni rad JAZU Osijek. Osijek, naime, u drugoj polovini dvadesetog stoljeća dobiva dvije najvažnije znanstveno-obrazovne i istraživačke institucije: Centar za znanstveni rad JAZU 1974. godine (danas Zavod za znanstveni rad HAZU Osijek) i Sveučilište Osijek (danas Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku) 1975. godine. Te dvije za Osijek važne znanstveno-istraživačke institucije činile su pretpostavke za sustavniji, obvezniji i organiziraniji obrazovni i znanstveno-istraživački rad. Projekti Marije Malbaše odnosili su se na Povijest tiskarstva u Slavoniji (HBD, 1978)28 i Osječku bibliografiju.29

RAD MARIJE MALBAŠE NA POVIJESTI TISKARSTVA Svojim stručnim radovima iz povijesti i rada knjižnica, ali i iz povijesti tiskarstva te izradom regionalne bibliografije Marija Malbaša upozorila je stručnu javnost na svoja istraživanja stare građe u Knjižnici Muzeja Slavonije. Objavila je npr. nekoliko radova iz tiskarstva u Osječkim zbor­ nicima (4,5,6).30 pokrivajući razdoblja najstarijega osječkog tiskarstva. Kao cijenjeni knjižniča­ rski stručnjak i znanstveni istraživač dobila je dopis 5. listopada 1967. godine od tadašnjeg predsjednika Društva bibliotekara Hrvatske dr. Aleksandra Stipčevića kojim je poziva na suradnju jer, kako navodi, Društvo pokreće seriju publikacija o pojedinim važnim bibliotekama,

25 26 27 28 29

Isto, str. 34.

Isto, str. 35.

Isto, str. 37.

Malbaša, M. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb: HBD, 1978. (Posebna izdanja HBD; knj.16) Malbaša, M. Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine. Osijek: JAZU, Centar za znanstveni rad Osijek, 1981-1985. Sv. 1. i sv. 2. (Hrvatska bibliografija. Niz C; knj. 6,7).

Sv. 1: (1742-1944.), 1981.574 str.+20 tablica Sv. 2: (1945-197S), 1985.437 str.

30 Malbaša, M. Sto dvadeset i petgodina štamparske djelatnosti u Osijeku.//Osječkizbornik4(1954), str. 105-140; Osječkizbornik5(1956),str. 209­ 232; Malbaša, M. Izdavačka djelatnost u Osijeku od sredine 18. do početka 20. stoljeća. // Osječki zbornik 6(1958), str. 257-301.

tiskarstvu, bibliografiji u pojedinim hrvatskim gradovima u cilju pripremanja uvjeta za sas­ tavljanje velikih sinteza o povijesti hrvatskih biblioteka, tiskarstva, knjižarstva. Radovi bi se tiskali u kserografskoj tehnici, a knjige bi trebale sadržavati 100-150 tiskanih stranica s proredom.

U ime Upravnog odbora DBH slobodan sam Vas zamoliti da pripremite za tu našu zbirku povijest biblioteka ili tiskarstva u Osijeku ili pak u Slavoniji. Ja Vas molim, da se o točnom naslovu teme i materijalu, koji će u njoj biti obrađen složimo bilo pismenim ili usmenim putem (ukoliko budete slučajno u dogledno vrijeme došli u Zagreb}. Nakon toga možemo potpisati ugovor, koji će sadržavati rok predaje rukopisa, pitanje honorara i si.31

D K S■ I I

Na dopisu Malbaša svojom rukom zapisuje "odgov. 7. XI.". Odgovor nam nije poznat, ali znamo da je to pismo rezultiralo objavljivanjem Povijesti tiskarstva u Slavoniji 1978. godine i intenzivnim radom na Osječkoj bibliografiji, a što Marija Malbaša i potvrđuje u Informaciji o mojemu radu:32 Nastavljam već ranije započeti rad o pojavi i razvoju tiskarstva u Slavoniji. Rad se doduše približava kraju, ali je zbog popunjavanja do sada prikupljenih podataka potrebno još pregledati i stanovite novine koje su izlazile u raznim mjestima Slavonije, a nalaze se u fondovima Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, zatim u Arhivu Hrvatske; također pokušati pronaći još neke podatke u vezi sa starijim razdobljem tiskarstva u Slavoniji / druga polovica 19. stoljeća/. Zato bi bilo potrebno provesti u Zagrebu oko 8 dana. Do sada moj raci obuhvaća oko 100 tipkanih stranica rukopisa (...) predviđeno je ukupno oko 120-130 stranica teksta i oko 10 stranica ilustracija i faksimila.33 Povijest tiskarstva u Slavoniji tiskana je u kućnoj tiskari Nacionalne i sveučilišne biblioteke i objavljena u izdanju Hrvatskoga bibliotekarskog društva 1978. godine, na 147 str. s ilustracijama u biblioteci Izdanja Hrvatskog bibliotekarskog društva; knj. 16 (iako se na uzorku kataložnog listića navodi knj. 15). Glavni urednik izdanja bio je dr. Aleksandar Stipčević, a uređivao je Urednički odbor s poznatim knjižničarskim imenima: Lidija Abramović, dr. Vanda Ekl, Mr. Mira Mikačić i dr. Aleksandar Stipčević.

Marija Malbaša svojom je Poviješću tiskarstva u Slavoniji i radovima o tiskarstvu u Osijeku objelo­ danjenim poglavito u Povijesti tiskarstva Osijeka (1978) te radovima Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost (1981),34 Tiskarstvo (1996.)35 i drugim prilozima zaokružila istraživačke napore u kojima problematizira tiskarstvo dijelu Hrvatske od njegovih prvih početaka, kada u Osijeku u sklopu franjevačkog samostana 1735. godine, a za potrebe provincije i visoke škole "Stuđium generale theologicum", franjevci ureduju malu tiskaru, sve do osamdesetih godina 20. stoljeća. Franjevačka tiskara, kao što je poznato, radila je do 1775. godine, kad ju je otkupio i uredio privilegirani tiskar Martin Divald.

Divaldova javna tiskara nedvojbeno je pridonosila tome da Osijek u 18. stoljeću postane kulturno žarište Slavonije.36 Tiskara u Osijeku bila je jedina u Slavoniji kroz gotovo 130 godina, dok se u posljednja četiri desetljeća 19, stoljeća nisu počele otvarati tiskare u većim mjestima, tako da

31 Dopis pronađen u ostavštini koju je Muzeju darovao Marijin sin Ivan Malbaša. Arhiva MSO. 32 Dokument pronađen u ostavštini koju je Muzeju darovao Ivan Malbaša. Arhiv MSO. "Informacija o mojemu radu" Marije Malbaše na kojem nema zapisanog datuma (knjiga inventara JAZU, koja nam je pomogla pri utvrđivanja godine pisanja, bilježi da je 550 knjiga upisano 1976. godine.)

33 Na jednom mjestu Malbaša navodi da je za započete radove potrebno predvidjeti dnevnice pa kaže "osim onih dana u Zagrebu, barem još desetak dana." Prema kazivanju tajnice JAZU gospođe Mešeg i dokumentaciji JAZU, koju smo imali na uvid, Marija Malbaša za svoj rad nije dobivala nadoknadu već, prema potrebi, pokrivani su joj putni troškovi za istraživanja, odnosno ugovoreni honorar za npr. Osječku bibliografiju.

"Informacija o mojemu radu" vjerojatno je dokument kojim se informirala uprava o radu s obzirom na suradništvo, ali dokument kojim su bilježena financijska sredstva potrebna za istraživanja.

34 Malbaša, M. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost. // Zbornik radova Znanstvenog skupa Osijek kao polarizacijsko žarište. Osijek: Centar za znanstveni rad JAZU, 1981. Str. 453—458.

35 Malbaša, M. Tiskarstvo. // Od turskog do suvremenog Osijeka. Osijek: Zavod za znanstveni rad HAZU: Gradsko poglavarstvo; Zagreb: Školska knjiga, 1996. (Povijest Osijeka; 2) Str. 262-266.

36 Malbaša, M. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost. Nav. dj.,str. 453.

1910. godine statistički pregledi bilježe 30 tiskara različitih mjesta Slavonije. Tijekom četiri desetljeća 20. st. znatno se povećao broj tiskara, ali ne i broj mjesta u kojima postoje tiskare.37 Važnim nam se čini istaknuti da je prva tiskara u blizini Osijeka otvorena u Pečuhu 1773. godine jer se iz tog podatka može zaključivati da je sve što je do tada tiskano u tome dijelu Europe zapravo proizašlo iz osječke tiskare. Boesendorfer pronalazi šest naslova franjevačke tiskare, dok Malbaša taj broj povećava jer su uzeti i tiskopisi na jednom listu, a ne samo knjige, što je poslije i navela u svojoj bibliografiji. Nigdje nije u klasičnom obliku naznačena tiskara, ali je više slučajeva na knjižicama oznaka "ad S. Crucem Essekini", kada je riječ o tezama i raspravama, a to se odnosi istodobno i na mjesto održavanja rasprave i na samu ,38 39 Tiskarska dinastija Divald, jedina tiskara u Slavoniji i Srijemu, u svojoj je osamdesetdvogodišnjoj tiskarskoj djelatnosti izdavala knjige s impresumima na različitim grafijama: kao Dibald, a u jednom spisu čak kao Tybolt i na kraju Divald, kako se i ustalilo pisanje i kako je navedeno u matici umrlih 27. II. 1806. godine.35 Sto je Divaldova tiskara značila za širenje prosvjete i opći kulturni napredak Slavonije krajem 18. i poč. 19. st., pokazuju imena iz književne i kulturne povijesti čija su djela našla put do šire čitalačke publike, poput Relkovića, Velikanovića, Katančića, Kanižlića, Tomikovića, Marevića, Turkovića, Lanosovića, Paviševića i mnogih drugih.

U prvom broju Osječkog zbornika je Boesendorferov prilog Divaldiana u Osijeku - popis svih knjiga i izdanja tiskanih u poznatoj osječkoj tiskari 18. i 19. stoljeća, iz kojega je razvidno da su u razdob­ lju od 1775. do 1857. tiskana 204 djela. U svojoj pak Povijesti tipografije u Osijeku isti autor navodi: Sa štamparijom Martina Ivana Divalta (...) uvelike se razmahao kulturni preporod u Slavoniji, Preštampavanjem Reljkovićeva "Satira" (1779), te doštampavanjem ostalih njegovih djela (Ovčarnica, Postanak naravne, je svašta), te Kućnika njegova sina Stjepana zadobio je taj rad pravo inkolata. Dosada su djela te vrste odreda štampana van Slavonije. Sa Divaltovom tiskarom došla je slavonska književnost do prave svoje kulminacije. Oko Divaltove štamparije okupili su se svi jači slavonski intelektualci XVIII. stoljeća koji djeluju u Osijeku ih van Osijeka. (...) Štampaju se Sermones, Laudationes, elegije, applausus, acrostihoni, onomasticioni prigodnih latinskih pjesnika, distupacije teologa, maleni moletvenici što ih se na stotine prodavalo po prošteništima u Aljmašu, Vukovaru, Judu; u vlastitoj se nakladi štampa i omilj eni kalendar "na korist i zabavu Slavonaca". Većina j e tih djela na latinskom i h rvats ko m j ez i ku .40 Kako se početkom 19. stoljeća mijenjaju gospodarske, političke i kulturne prilike, tiskarskoizdavačka produkcija tiskare usmjeruje se i prema tiskanju školskih knjiga, tekstova na mađar­ skom, njemačkom, tiskaju se i kazališni plakati njemačkih putujućih družina i dr. U Divaldovoj tiskari sredinom 19. stoljeća nalaze se, osim uobičajenih godišnjih školskih izvještaja, i šematizmi đakovačke biskupije, tiska se "Novi i stari kalendar ilirički", prvo godišnje izvješće franjevačke gimnazije 1850. tiskano na hrvatskom jeziku, kazališni programi, a Gradsko satništvo izdaje "Proglase" hrvatskim i njemačkim jezikom, "Verlautbarungen" u obliku malih novina na četiri stranice.41 U svojoj knjizi Marija Malbaša zaključuje da je Divaldova tiskara izvršila svoju kulturnu misiju, da se pismenost sve više širila, a hrvatski jezik sve više prodirao u sve slojeve društva. Nakon što je Dragutin Lehmann, koji je kupio Divaldovu tiskaru, moder­ nizirao tiskarstvo nabavivši brzotisni stroj, a u svom katalogu naveo da osim latinskih i njemačkih slova raspolaže i grčkim i hebrejskim slovima, počinju se tiskati i novine. Tako 1864. godine kao

37 38 39 40 41

Malbaša, M. Povijest tiskarstva. Nav. dj., str. 6.

Isto, str. 13.

Usp. isto, str. 17, Boesendorfer, J. Nav. dj.

Usp. Malbaša, M. Povijest tiskarstva. Nav. dj., str. 27.

D K S■ I u

vlasnik on izdaje, tiska i uređuje Esseker Lokalblatt und Landbote, izlazi do 1869. godine dva puta tjedno. Malbaša navodi da su u Osijeku izašle i prve ilustrirane novine u Hrvatskoj Esseker allgemeine illustierte Zeitung, vlasnika, izdavača i urednika Dragutina Lehmanna (ukupno je izašlo 27 brojeva do 1869.], da su tiskana i prva dva godišta političkog lista Die Drau, koji je počeo izlaziti 19. srpnja 1868.42 Koncem 19. stoljeća pojavljuje se više tiskara u Osijeku, no izdvajamo Julija Pfeiffera s kojim je tiskarski obrt u Osijeku dobro napredovao, a jedini koji je mogao konkurirati Pfeiferu bio je Dragutin Laubner,43 koji je od 1885. godine tiskao list Slawonische Presse, U njegovoj tiskari tiskana su dva sveska Hrvatske enciklopedije u obradi profesora Ivana Zocha i Josipa Mencina, čije je izdavanje zbog slabog odaziva obustavljeno 1890.

U dvadeseto stoljeće ulazi se s četiri tiskare, kako navodi Marija Malbaša. Izdvaja tiskaru Polyanija Zoltana (1908-1918) kao odraz mađarofilske politike toga vremena, u kojoj se tiskao Slavoniai Magyar Ujsag, zabranjen 1918. godine.44 Posebno ističe godine 1902.-1946., kada članovi opozi­ cije koja je tada znatno ojačala osnivaju Prvu hrvatsku dioničku tiskaru (1902.-1946.) da bi dobili neovisnu tiskaru u kojoj bi mogli tiskati svoje glasilo Narodnu obranu, u to vrijeme prvi i jedini hrvatski dnevnik u Osijeku. U njezinim Pravilima predviđeno je i bavljenje nakladništvom da bi se osigurao prihod i pridonijelo unapređenju hrvatske književnosti.45 Nakon Prvoga svjetskog rata, kako navodi Malbaša, osječki Hrvati osnivaju Građansku tiskaru (1920.-1945.), koja tiska novo hrvatsko glasilo Osijeka Hrvatski list, koji je, iako često zapljenjivan i zabranjivan, dočekao 1945. godinu. U toj se tiskari tiska od 1. svibnja 1945. godine Glas Slavonije, a naziv tiskare se mijenja u Novinsko izdavačko poduzeće "Štampa".46 Nakon Drugoga svjetskog rata ukidaju se sve privatne tiskare koje su, osim nekoliko iznimaka, bile zapravo obrtničke radnje, a tiskanjem knjige nisu se mnogo bavile. Sve do sredine dvadesetog stoljeća tiskarsko-izdavačka djelatnost ima lokalni karakter i bavi se osječkim problemima, a manje općim pitanjima.47 Poslije šestdesetih godina povećava se izdavačka djelatnost u Osijeku, što Malbaša opravdano povezuje s počecima rada osječkih fakulteta i instituta (Poljoprivredni, Prehrambeno-tehnološki, Ekonomski i Pravni fakultet, Pedagoška akademija, kasnije Pedagoški fakultet i dr.), ali i izda­ vaštvo vezano za mnoge radne organizacije, zavode, ustanove, društva raznih profila i struka koji objavljuju pokoje izdanje (Tvornica žigica, Tvornica Šećera, Muzička Škola, HPD "Lipa" i dr.)48 U razdoblju od 1961. do 1978. godine na primjeru 86 izdavača Malbaša49 je ustvrdila da je 41 izdavač izdao samo 47 naslova, dok je 45 izdavača izdalo u tom razdoblju 620 naslova, od toga najviše su izdali Ekonomski fakultet (93 naslova), Narodno sveučilište Božidar Maslarić s centrom za kulturu i umjetnost, Galerijom Zodijak i Izdavačkim centrom Revije (84 naslova), Galerija likovnih umjetnosti 06 naslova, uglavnom katalozi), NIP Štampa i NIRO Glas Slavonije (po 40 naslova) i dr.

Ta tiskarska produkcija (uglavnom po 1000 primjeraka) nema samo lokalno i regionalno značenje jer su znanstvena područja i teme znatno proširene.50 Napominjući važnost knjižara kao karike u lancu: pisac, tiskara, izdavač i trgovac Malbaša navodi da u Osijeku ima sedam knjižara (od toga dvije Naprijedove) i napominje da u knjižarama uglavnom nema osječkih izdanja.51 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51

Usp. isto, str. 263-265.

Isto, str. 265.

Isto, str. 266.

Isto.

Malbaša, M. Povijest tiskarstva. Nav. dj., str. 57-59.

Malbaša, M. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost. Nav. dj., str. 453.

Isto, str. 454.

Isto, str. 455.

Isto, str. 455.

Isto, str. 457.

OSJEČKA BIBLIOGRAFIJA MARIJE MALBAŠE52 Opsežno bavljenje tiskarstvom Osijeka olakšalo je Mariji Malbaši rad na Osječkoj bibliografiji.

Pretražujući građu Osijeka, s "knjigom u ruci" i na osnovi određenih temeljnih bibliografskih kriterija, zapisivala je podatke o pronađenoj građi. Nakon svog dolaska u Muzej, ponukana poslovima koje je radila te poticajima suradnika, nastavila je započete poslove prethodnika vezane uz istraživanje tiskarstva i izradu bibliografija te shvatila važnost bibliografske djelat­ nosti i potrebu sustavnog objavljivanja bibliografskih podataka. U uvodu Osječkoj bibliografiji napominje da je tada građa za tu bibliografiju prvi puta sabrana na jednom mjestu, raspoređena kronološkim redom, ujednačena u načinu obrade, popunjena novim i potpunijim podacima i velikim brojem novih jedinica, popraćena raznim kazalima te daje, zbog obilja građe, odlučeno da se bibliografija objavi u dvama svescima.53 Rasterećena svakodnevnih poslova odlaskom u mirovinu 1968. godine te nakon dogovora s dr. Aleksandrom Stipčevićem (1967.) o radu na Povijesti tiskarstva Slavonije, u njoj sazrijeva ideja o nastavku rada na bibliografiji.

Njezinoj odluci i daljnjemu radu pogodovale su i nove okolnosti, odnosno osnutak Centra za znanstveni rad JAZU u Osijeku, koji pruža podršku svojoj vanjskoj suradnici. Tema projektnog zadatka koji je Matiji Malbaša dogovorila s Centrom za znanstveni rad JAZU odnosi se na Bibliografiju izdavačke i tiskarske djelatnosti u Osijeku. 0 svome radu autorica bilježi: Tema, koja mi je postavljena u zadatak, stalno je prisutna u mojemu radu. Redovito evidentiram nove naslove na koje nailazim u svojemu radu tako da se je već znatno povećao broj bibliografskih jedinica za jedno novo izdanje osječke bibliografije/do sadaje izlazila u nastavcima u Osječkom zborniku, a kako do sada ima već 9 nastavaka to je cijela stvar postala prilično nepregledna i nespretna za baratanje/. Razdoblje od 1941.-1945. do sada uopće još nije publicirano, a stariji period koji je objavio dr. Boesendorfer u Divaldiana u Osijeku a ja u tom smislu nastavila u Osječkom zborniku br. IV, treba popuniti i onim izdanjima kojih nema u Osijeku, a bit će potrebno provesti i stanovito ujednačavanje sistema registriranja.

U nastavku zapisuje: Za bibliografiju izdavačke i tiskarske djelatnosti u Osijeku imam neevidentiranih tj. do sada neobjavljenih naslova za razdoblje do 1900. oko 50, a za vrijeme poslije 1900. do 1973. daljnjih 100. Koliko ću još naslova naći, to se naravno ne može predvidjeti, ali se može pored ostalih poslova predvidjeti pisanje tih bibliografskih podataka na kartice, odnosno listiće, mjesečno 60-70 komada kao priprema za novo izdanje bibliografije. Kao treća tema iz problematike tiskarstva i bibliografije je "Bibliografija objavljenih knjiga i neobjavljenih radovao Osijeku i Slavoniji", na kojoj još nisam počela sistematski raditi, no redovito bilježim sve naslove koje susrećem i koji ulaze u ovaj krug. Za sada ih imam preko 50, ali su mi potrebne i kartice. Za ovaj zadatak trebat će osigurati i organizirati suradnju više osoba, a prije toga točno odrediti svrhu i cilj takove bibliografije, fiksirati struke koje će bibliografija obuhvatiti, zatim izvore iz kojih će se podaci crpsti /da li domaći i strani časopisi, da li novine ili ne/, vrijeme dokle se ide unazad tj. donja granica vremena objavljivanja rada odnosno publikacije, eventualno i fiksirati minimalni obim teksta koji dolazi u obzir itd. Takav program morala bi izraditi jedna stručna ,54 Za pretpostaviti je da je poziv dr. Stipčevića kao predsjednika HBD-a bio poticajan i presudan za nastavak i završetak rada Marije Malbaše na povijesti osječkog tiskarstva i bibliografiji. Povijest

52 Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742, do 1978. godine. Sv. 1. i 2. Osijek JAZU, Centar za znanstveni rad Osijek, 1981.­ 1985. (Niz C Hrvatske bibliografije,. 6 i 7) 53 Usp. Malbaša, M. Osječka bibliografija. Nav.. sv. 1, str. 17.

54 Isto, str. 3. U svakom slučaju građa o kojoj autorica govori poslužila je zasigurno u izradi Osječke bibliografije. U dokumentima Manje Malbaše o tome nije više ništa pronađeno.

tiskarstva prihvaćena je kao projekt HBD-a, no sigurno je dr. Stipčević već tada vidio mogućnost nastavka Hrvatske bibliografije Niz C u koju bi se uklopila Osječka bibliografija. U znanstvenom radu Malbaše, koji se može označiti kao njezin životni zadatak, i dalje sudjeluje dr. Aleksandar Stipčević. U pismu55 upućenom dr. Aleksandru Stipčeviću 16. listopada 1980. Malbaša ga obavješ­ tava da je Akademiji u Zagreb poslan rukopis prvog sveska Osječke bibliografije te da je Centar za znanstveni rad JAZU u Osijeku predložio da urednik Osječke bibliografije bude upravo dr.

Aleksandar Stipčević: Meni je jako drago daje prihvaćen prijedlog Centra da Vi budete uredniki nadam se da nije ni Vama krivo, tim više što je prodrla Vaša zamisao o oživljavanju Niza C Hrvatske bibliografije.

0 K S■ I 8

Drugi je urednik, kojeg Malbaša ne spominje, Vladimir Bayer. Iz pisma također saznajemo da je unijela neke ispravke koje joj je u razgovoru sugerirao dr. Stipčević, a također ga obavještava daje Vijeće Centra mišljenja da bi bilo najbolje da se Bibliografija tiska u Osijeku zbog korekture koju će obaviti sama autorica. Moguće je da je ideja o korekturi bila samo razlog da se Osječka bibliografija tiska u Osijeku. Pismo završava riječima:"(...) nadam se da nećete biti suviše strogi prema Bibliografiji". Ta molba M. Malbaše postaje nam jasna kada se zna da je recenzent Osječke bibliografije dr. Aleksandar Stipčević.

Iz recenzije dr. Aleksandra Stipčevića56 razvidno je pak da Osječka bibliografija ima 737 tipkanih stranica, da sadrži uvod (str. I - IV), dio s opisom bibliografske građe (str. 1-613), sedam kazala (str.

614-709), popis izvora i literature (str. 710-712) i popis ilustracija (str. 712). Rukopisu je priloženo 20 slika. Iz recenzije se ovdje izdvaja mišljenje recenzenta koje se odnosi na opis bibliografske građe.

U Uvodu, na str. XII, autorica spominje, da se 'u načinu obrade materijala pojavljuju stanovita manja odstupanja od najnovijih standarda za opis bibliografske građe'.57 Taje napomena, prema Stipčevićevu mišljenju svakako bila potrebna, jer se autorica stvarno nije držala tada već važećih međunarodnih standarda za bibliografski opis (ISBD), ali njezina odluka se opravdava time što su ti standardi tek stupili na snagu i nisu zaživjeli u bibliografskoj praksi. Ipak, recenzent je bio mišljenja da nije bilo potrebno opisati i novije knjige na način kako su opisane one starije (do 1835.god.),tj. da nije trebalo prepisati podatke iz naslovne stranice redom kako su tamo otisnuti, jer taj princip ne samo da ne vrijedi po novim pravilima za katalogizaciju, nego nije vrijedio ni po starim. Smatram stoga, da autorica treba knjige tiskane od 1835. godine naovamo opisati onako kako je bilo uobičajeno po pravilima koja su vrijedila prije donošenja međunarodnih standarda za bibliografski opis monografija, tj. da se opisi u impressumu moraju uvijek popisati po točno utvrđenom redosljedu (mjesto, izdavač odnosno tiskara, godina, format, stranice, ilustracije u tekstu, prilozi).58 Uz preporuku izdavaču da se Bibliografija objelodani i da se tiska u grafičkoj opremi kao i ranije bibliografije što su objelodanjene u Nizu C Hrvatske bibliografije, dr. Stipčević napominje da je Osječka bibliografija važna za "proučavanje kulturne, gospodarske i političke povijesti Osijeka, kao i cijele Slavonije (...) jer će u njoj znanstvenici najrazličitijih specijalnosti naći obilje građe za svoja istraživanja."59 Zanimljivo je uputiti na to da recenzent dr. Stipčević izrijekom navodi kako Malbašina bibliogra­

55 Osobna dokumentacija. Arhiva MSO. 56 Marija Malbaša. Osječka bibliografija. Recenzija. Dokument Arhiva MSO. Nema datuma recenzije, ali se zaključuje po datumu Marije Malbaše da je to konac 1980. godine.

57 Isto.

58 Isto.

59 Isto.

fija, kao dio Niza C Hrvatske bibliografije odstupa od dotadašnjih bibliografija iz toga niza (V. Maštrović: Jadertina croatica i T. Blažeković: Fluminensia croatica) jer su u Osječkoj bibliografiji "uključene sve publikacije tiskane u Osijeku bez obzira na jezik kojim su napisane. To je omogućilo autorici da pruži kompletnu sliku o tiskarskoj i izdavačkoj djelatnosti u Osijeku"60 Korespondencijom koja se nastavlja Marija Malbaša 10. ožujka 1981. godine obavještava dr.

Stipčevića o predaji Osječke bibliografije u tisak s molbom da joj pomogne u određenim nejasnoćama u vezi s tehničkim dijelom izvedbe.61 Urednik Osječke bibliografije, recenzent i zasigurno, uz autoricu, najzaslužniji za objelodanjivanje Osječke bibliografije62 dr. Aleksandar Stipčević šalje čestitku Mariji Malbaši 25. rujna 1981. godine.

Primio sam danas Osječku bibliografiju pa osjećam potrebu da vam se javim i da Vam od srca čestitam na tom velikom i značajnom poslu. Meni je posebno drago, da je ra bibliografija izasla u nizu Hrvatska bibliografija, čime je ponovno pokrenuta ta serija. Sama činjenica da se ta serija ponovno pojavila besumnje će pokrenuti neke naše bibliografe, da se jave i da svoje bibliografije od nacionalnog značaja tiskaju ovdje. Zbog toga pridajem pojavi vaše bibliografije veliku važnost. Znam da ste se namučili s tiskanjem te knjige vise nego što ste očekivali, ali je rezultat zaista izvanredan. Sada se lijepo malo odmorite i - nastavite tamo gdje ste stali, tj. na dovršavanje II. sveska. Zanima me, koliko ste daleko stigli i kada bismo mogli krenuti u tiskanj e tog drugog sveska.63 Na to pitanje o radu na 2. svesku Osječke bibliografije Marija Malbaša reagira vrlo brzo, pa u Zapisniku 23. sjednice Znanstvenog centra JAZU od 21.11.1981. godine pod točkom 5. nalazimo Zahtjev za odobravanje materijalnih troškova za rad na 2. sv, Osječke bibliografije odnosno, kako kaže Malbaša: "za nadopunjenje bibliografskih podataka i traženje još dodatnih jedinica potre­ ban mi je rad u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u tri navrata s boravkom po potrebi 2-3 dana svaki puta".64 Izdanje 2. sveska Osječke bibliografije koja obuhvaća razdoblje od 1945. do 1978. godine objelo­ danjeno je 1985. godine. Izdavač je JAZU, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, a tiskana je u Minervi u Subotici u nakladi od 500 primjeraka. Urednici tog sveska, uz dr. Aleksandra Stipčevića bili su dr.

Dušan Čalić i dr. Đuro Berber, direktor Zavoda za znanstveni rad JAZU u Osijeku.

Mariji Malbaši ipak je trebalo još četiri godine do završetka 2. sveska Osječke bibliografije. Taj drugi svezak, kako sama autorica navodi u uvodu65 obuhvaća razdoblje od 1945. do 1978. godine.

Naime 1945. je godina novih, izmijenjenih državno-pravnih, društveno-političkih i ekonomskih odnosa. Promjene društveno-političkog sustava dovode i do promjena u kulturnom i obrazov­ nom životu, a to se odražava na sadržaje, teme, naslove i izdavače. Autorica ističe da je velik dio opisanih publikacija zabilježen u Zavičajnoj zbirci Muzeja Slavonije, u Odjelu obveznog primjerka Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, ponešto u knjižnicama pojedinih fakulteta ili instituta koji nastupaju kao izdavači.

Bibliografski opisi zasnovani su na pravilima uporabljenim u prvom svesku, uneseno je podosta posebnih otisaka, građa je zapisivana prema viđenju, a postoje, kao i u prvom svesku, i kazala za urednike, priređivače i prevoditelje. Dok je građa od 1945. do 1973. godine objavljivana u Osječkom zborniku br. XI., XIII. i XIV.-XV., a u Osječkoj bibliografiji dopunjena, građa za razdoblje 1974. do 1978. godine prvi puta se objavljuje.

60 Usp.Isto.

61 Arhiva MSO Dokument. Dar Ivana Malbaše.

62 Na sjednici Stručnog vijeća Centra za znanstveni tad od 16.03.1982. pod točkom 2. dnevnog reda je: Isplata računa za tiskanje Osječke "Grafičkoj radnoj organizaciji Štampa iz Osijeka, Zaključeno je da se isplati za tiskanje knjige Osječka bibliografija iznos od 543.153,00 dinara.". Tiskanje Osječke bibliografije u. "Štampi" Osijek završeno je u srpnju 1981. godine u nakladi od 800 primjeraka. Arhiva Zavoda za rad HAZU Osijek.

63 Arhiva MSO. Dokument. Dar Ivana Malbaše.

64 Arhiva Zavoda HAZU Osijek. Znanstveni centar odobrio je za materijalne troškove 8.000 dinara.

65 Malbaša, M. Osječka bibliografija,. 2. Nav. dj., str. 5-9.

D I S■ I B

Kao završna godina uzeta je 1978. jer, kako navodi Malbaša, iduće, 1979- godine, počinje izlaziti tekuća Hrvatska bibliografija koju izdaje Nacionalna i sveučilišna biblioteka.

Osječka bibliografija, sv. 2 predstavljena je u prostorima Zavoda za znanstveni rad u Osijeku 15. studenoga 1985. godine.66 Na predstavljanju je govorio dr. Aleksandar Stipčević67 koji je naglasio važnost Hrvatske bibliografije, izdavane u nizu A, B i C od 1948. godine u Akademiji (Bibliografiju su priređivali bibliotekari NSB-a, op. V.E.J do 1956., kada se njezino izdavanje nizova A i B obustavlja s obrazloženjem da nacionalnu/tekuću bibliografiju kao i retrospektivnu hrvatsku bibliografiju prema Zakonu o bibliotekama treba izdavati NSB. Tek 1979. godine NSB započinje s izdavanjem tekuće Hrvatske bibliografije, serija A i B, dok je seriju C zadržala Akademija jer je taj niz po svom profilu bio najbliži njezinim znanstvenim zadacima.

Stipčević podsjeća da se nakon punih 27 godina nastavlja u okviru JAZU izdavanje Niza C i to upravo s Osječkom bibliografijom. Govoreći o važnosti te bibliografije kao korektiva u dopuni bibliografskih zapisa, napomenuo je da se u Zagrebu u NSB-u počela izdavati Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju. Izdavanjem Osječke bibliografije omogućena je, prema njegovu mišljenju, usporedba podataka u jednoj i drugoj bibliografiji, što je otkrilo manjkavosti u Građi i mogućnost dopunjavanja bibliografskih zapisa.68 Ono, što je najvažnije, prema Stipčeviću, je to da je ta bibliografija rekonstrukcija kulturne, privredne, političke i dr. povijesti grada Osijeka, ali i Slavonije jer se u Osječkoj bibliografiji nalazi ogroman broj podataka o događajima i ljudima koji bi zasigurno trajno ostali zaboravljeni da se nisu pojavili u tom djelu. Svoje izlaganje zaključio je tvrdnjama da izraditi tako obimnu bibliografiju nije nimalo lak posao i da su trebala desetljeća da se prikupi građa, što je "nenaplativ posao a jedina radost autora je tiskana knjiga i saznanje da je napravio djelo koje će drugima skratiti put do znanstvenih spoznaja. "69 U razgovoru s novinarom Draženom Bađunom, vodenom povodom izlaska iz tiska drugog sveska Osječke bibliografije, autorica kaže: Premda je izrada bibliografije ogroman posao, koji traži mnogo rada i vremena, drago mi je što sam uspjela to cjelovito istraživanje privesti kraju. Međutim, već sada osjećam potrebu, kao svojevrsnu nadopunu svega do sada učinjenog, da se posvetim bibliografiji novinskoizdavačke djelatnosti u Osijeku, a kad se zna da su prve novine štampane u Osijeku 1848. godine dovoljno je rečeno da je i ro također izuzetno velik posao.70 Osječkom bibliografijom Marija Malbaša predstavila je život Osijeka od 18. do druge polovice 20. stoljeća i predočila sve životne manifestacije jedne sredine. Njezino djelo stoga može poslužiti kao putokaz i pomagalo za istraživanje mnogih pojedinosti i događanja iz političke, ekonomske, društvene i kulturne prošlosti koje često ne bilježe povijesne čitanke. Kako sama autorica navodi čitatelji se, iščitavajući bibliografske zabilješke, upoznaju sa sadržajima na različitim jezicima jer višejezičnost karakterizira tiskarsko-izdavačku djelatnost Osijeka 18. i 19. stoljeća i odraz je specifičnog puta kojim je prošao ovaj grad u svojem razvoju od kraja 17. do 20. stoljeća.71 Pa premda je Osijek po svojem ranom izdavaštvu kao i navedenim zapisima na latinskom, njemač­ kom i dr. jezicima bio dio srednjoeuropskog kruga, do pojave Osječke bibliografije za bilo koje područje koje govori o Osijeku autori su morali pretraživati mnoge izvore. Vrijednost je stoga Malbašine bibliografije što je na jednome mjestu pružila mnoštvo informacija o Osijeka, a uz precizne i točne zapise ponudila odgovarajuća kazala i popise.

66 Marija Malbaša na fotografijama navodi datum predstavljanja 18. XI. 1985. (ponedjeljak), no mislim daje datum 15. XI. 1985. (petak) kojeg je zapisao tir. Stipčević na tekstu govora također moguć.

67 Tekstgovora A. Stipčeviću čuva se u osobnim dokumentima Marije Malbaše. Arhiva MSO. 68 Usp.isto.

69 Isto.

70 Intervju D. Baduna s Marijom Malbašom: Uz knjigu sam emocionalno vezana: subotnji razgovor. // Glas Slavonije, 10. rujna 1983.

71 Usp. Malbaša, M. Osječka bibliografija. Sv. 1. Nav. dj., str. 6.

RECEPCIJA RADOVA MARIJE MALBAŠE U JAVNOSTI Na izdanje Osječke bibliografije Marije Malbaše reagirala je javnost, u prvome redu stručna, dok su na Povijest tiskarstva u Osijeku reakcije stručne javnosti, pa čak ni Vjesnik bibliotekara Hrvat­ ske, koji se u pravilu osvrtao na svoja izdanja, nije donio niti jedan osvrt. Ne možemo sa sigurnoš­ ću tvrditi, ali pretpostavljamo da se radi o tome što se malo stručnjaka bavilo poviješću tiskarstva, pogotovo onih stručnjaka koji su bili zainteresirani za područje Slavonije. Zato je rukopisni tekst dr. K. Firingera Prilog kulturnoj povijesti Slavonije. Marija Malbaša "Povijest tiskarstva u Slavoniji" Zagreb 1978. s datumom 21. III. 1979. godine, pronađen u Arhivu Muzeja Slavonije,72 pravo otkriće. Osvrt dr. Firingera utoliko je vrjedniji što kao vrsni znalac kulturne povijesti Osijeka, Slavonije i Hrvatske, uz sve pohvale autorici, ukazuje i na neke mogućnosti i daje prijedloge vezane uz kulturno-povijesni prostor važan za tiskarstvo Slavonije. Prema dr. Firingeru: Provedena istraživanja trebalo bi ipak proširiti preko izmij enj enih starih granica, koj e neki puta i nisu dijelile već spajale područja s istim ili sličnim gospodarstvenim i etničkim sastavom. Predaleko bi se išlo ako biše pozivalo na primjer da j e glavni zagrebački publicist Bogoslav Šulek zbog mađarske cenzure, u vrijeme surovog austrijskog apsolutizma, u Slavonskoj vojnoj granici po njemu uređivani opozicioni ilirski časopis 'Branislav', dao 1844/1845 nelegalno tiskati u Državnoj štampariji u Beogradu i potajno ga otpremati u Hrvatsku. Svakako daje Srijem s područjem svojeg tiskarskog djelovanja prešao Dunav koristeći tiskare u Novom Sadu, Bačkoj Palanci, Somboru sve do Temišvara i Arada. A Osijek i Srednja Slavonija su bez obzira na granice na Dravi pronalazili tiskarske veze u Pečuhu i Šiklošu, zatim u Monacu, Baji i Somboru. Udaljeniji Daruvar i Virovitica oslanjali su se pak na bliži Barč i Kapušvar.73 Dr. Firinger završava prikaz s utjehom da će novoosnovani centar JAZU u Osijeku nastaviti svoje izdavačko djelovanje te da će se medu izdanjima naći i cjelokupna osječka bibliografija.

Moguće je zaključivati o tome daje Marija Malbaša prijedloge dr. Firingera imala na umu pri izradi Osječke bibliografije tim prije što joj je dr. Firinger bio dobar suradnik. Što se pak bibliografskog rada Marij e Malbaše tiče, o tome nalazimo velik broj prikaza.

Zbog važnosti koju ima Bibliographia Essekiana za kulturnu i političku povijest Osijeka i Slavonije 18. i 19. stoljeća, ta bibliografija zaslužuje opširniji osvrt, kako to navodi u svom članku dr.

Tomislav Jakić74 Navodeći da je Marija Malbaša objavila u Osječkom zborniku 1954. i 1956. godinu podatke o tiskarskoj djelatnosti u Osijeku od 1748. do 1876. godine, dakle za razdoblje od 128 godina, držeći se najstrožeg kriterija "knjiga u ruci", te da je pregledala i istražila mnoge knjižnice, Jakić ipak upozorava da autorica "nije zabilježila neka djela koja se navode u literaturi Jnpr. 11. izdanje Reljkovićeva Satira 1779., Kanižlićev Kamen pravi smutnje velike iz 1780.] (...] ali ipak prevladava pozitivna strana takova kriterija, jer na taj smo način dobili točan, pouzdan i potpun opis pojedinog djela" Na kraju prikaza autor teksta završava pohvalom Bibliographije Essekiane kao vrijednog i korisnog priloga ne samo hrvatskoj bibliografiji nego i znanosti uopće sa željom da autorica rad nastavi i objavi osječku bibliografiju sve do 1945. godine i izda je u obliku knjige.75 Trebalo je ipak proći dvadeset tri godine prije no što je 1981. godine tiskan prvi svezak Osječke bibliografije.

Prvi svezak Osječke bibliografije prepoznat je u javnosti kao važan kulturno-znanstveni doprinos Osijeku. Glas Slavonije, 30. rujna 1981. u rubrici Kultura - nova izdanja, potpisano inicijalima Z. J. navodi: 72 73 74 75

Tekst dr. K. Firingera u Arhivi MSO pronašla je voditeljica Knjižnice Muzeja Slavonije Osijek mr. sc. Marina Vinaj.

Isto.

Jakić, T. Marija Malbaša: Bibliographia Essekiana: pregled osječkog tiska. // Glas Slavonije, 21. travnja 1958.

Isto.

(...) Autor djela, Marija Malbaša uložila je ogroman, dugogodišnji trud u realizaciji ovoga pothvata koji će svakako pridonijeti lakšem radu brojnih znanstvenih radnika na problematici povijesti Osijeka iz njenih raznih aspekata. Ovo djelo na 587 stranica sa 20 priloga - otisaka - naslovnih stranica knjiga obuhvaća 3295 publikacija. (...) Ovako opremljeno djelo sa potrebnim znanstvenim instrumentarijem (u lijepoj opremi i tisku Štampe Osijek, koje je uredio akademik Mirko Malez, a kojemu su urednici Aleksandar Stipčević i Vladimir Bayer i koje je uvršteno u Hrvatsku bibliografiju, niz Cknjiga 6, može samo obradovati našu kulturnu javnost."76

D K Sa I i

Glas Slavonije ponovno objavljuje prikaz pod naslovom Osječka bibliografija, 1. sv. iz pera novinara D / rage/ Hedla.

Jedan opsežan, neobično važan i nimalo lakposao - sređivanje bibliografije tiskarskoizdavačke djelatnosti u Osijeku u rasponu od preko dva stoljeća (1742. do 1944. godine), obavila je Marija Malbaša, objavivši svoj rad u pozamašnoj knjizi na blizu šest stotina stranica (...) Kada izađe i drugi svezak "Osječke bibliografije" s popisom izdanja od 1944. do 1978. godine, bit će to zaokružena bibliografska cjelina, neophodan vodič i nezamjenljiv pomagač svakom znanstvenom istraživanju. Ovaj posao što zahtijeva mukotrpan i strpljiv rad sada je obavljen i objavljen. Koliko će on olakšati rad drugima, najbolje znadu oni koji su dosada izgubili mnogo vremena tragajući za pojedinim izdanjima, ili i ne znajući da ona uopće postoje.77 I stručna knjižničarska glasila bilježe tiskanje Osječke bibliografije, sv. 1. Dr. Pavao Galić u šarajevskom Bibliotekarstvu bilježi: Marija Malbaša dala je zadnjih godina dva značajna doprinosa našem bibliotekarstvu. Pred tri godine objavljena je njezina knjiga Povijest tiskarstva u Slavoniji (...) a 1981, izašla je knjiga, koju ovdje prikazujemo. Spomenute su knjige još značajnije, ako imamo na umu, daje naše bibliotekarstvo još uvijek in cunabulis (...) Za razliku od Maštrovićeve i Blažekovićeve bibliografije, koje registriraju samo hrvatska djela, Osječka bibliografija popisuje cjelokupnu tiskarsko nakladničku djelatnost u tom gradu bez obzira na jezik, kojim su knjige tiskane. Na takav se način dobiva cjelovitija, a to znači i objektivnija slika raznih povijesnih razdoblja.

Stoga imajući u rukama ovu bibliografiju, još uvijek žalimo, što tako nisu postupili dr.

Maštrović i dr. Blažeković (...) Osječka bibliografija sadrži ne samo tiskarsku nego i nakladničku djelatnost u tom gradu. Popisane su samo knjige, dok su izostavljene manje publikacije kao i tiskopis na jednom listu, ipak ima iznimaka. Tako npr. na stranici 28 imamo 7 bibliografskih jedinica tiskanih najednom listu, jer je autorica smatrala potrebnim to registrirati. Razna kazala (abecedno kazalo imena, autora, kazalo struka i predmeta, popisi urednika i prevodilaca, popisi pseudonima, popis osječkih tiskara i partizanskih tehnika, a osobito raspored bibliografskih jedinica po godinama izdanja) dragocjeno su sredstvo za konzultaciju ove doista reprezentativne bibliografije (...) Već i površno listanje knjige omogućuje, da se vidi, kako stvarne odrednice nisu ujednačene.(...) Bibliografski opis nije rađen po ISBD(A), što ne smatram nedostatkom za ovu vrstu bibliografije. Konačno treba iskazati puno priznanje i autorici za tako značajan doprinos našoj kulturi uopće, posebno našem bibliotekarstvu, i onima koji su se potrudili, da se - nakon skoro tri desetljeća - nastavi s izdavanjem tako važne edicije.78

76 Z. J. Marija Malbaša: Osječka bibliografija, svezak 1. Izdavački Centar za znanstveni rad Osijeka JAZU. // Glas Slavonije 30. rujna.

77 Hedl.D. Osječka bibliografija.//GlasSlavonije 10. prosinca 1981.

78 Galić, P. Marija Malbaša: Osječka bibliografija. // Bibliotekarstvo 27,99-110(1981), str. 107-108. Taj prikaz šalje Manji Malbaši Aleksandar Stipčević s napomenom: "Za gđu Malbašu — uz srdačan pozdrav Al. Stipčević" Na dopisu je memorandum Knjižnice JAZU Zagreb, bez datuma.

Dr. Tatjana Blažeković,79 autorica Fluminensiae Croatice, jedne od prethodnih Hrvatskih biblio­ grafija, u nakladničkoj cjelini Niza C, te profesorica bibliotekarstva, ocjenjuje u Vjesniku bibliotekara Hrvatske da je Osječka bibliografija, sv. 7. autorice Marije Malbaše još jedna u Nizu C Hrvatske bibliografije, te izdanju JAZU, koja treba pomoći u "stvaranju jedne potpune bibliografije Hrvat-ske, retrospektivne i suvremene".80 81 Uspoređujući Osječku bibliografiju s riječkom i zadarskom navodi da je opis osječke bibliografije sličan činu opisa navedenih bibliografija, no mišljenja je da se dio građe mogao uskladiti s postojećim standardima za bibliografski opis 1SBD(M). Dr. Blažeković primjećuje da se Malbašina sveobuhvatnost tiskarske produkcije bez obzira na jezik u Osječkoj bibliografiji razlikuje od riječke i zadarske bibliografije koja je obuhvatila samo hrvatsku produk-ciju jer su "ti gradovi godinama bili pripojeni Italiji, germanizatorska i mađarizatorska politika u Osijeku u proteklom vremenu nije ih ni izdaleka tako snažno obuhvatila kao u Rijeci ili Zadru (...)."S1 Dodaje da za razliku od riječke i zadarske bibliografije koje su obuhvatile i periodična izdanja u Osječkoj bibliografiji to nije učinjeno. Nisu joj promaknule ni manjkavosti pa primjećuje da Malbaša, npr., u abecednom kazalu pri izradi redalice i odrednice korporativnih autora i anonimnih publikacija ne primjenjuje dosljedno pravila koja postoje u Pravilniku Verone te da u predmetnom kazalu za osobna i geografska imena u naslovima publikacije također ne slijedi pravila koja preporuča Verona. Primjećuje također da pri pregledu stručnih skupina Malbaša ne navodi korištenje UDK-a, već upućuje na 'uobičajenu podjelu ljudskog znanja',82 a iznenađuje ju i opsegom malen popis stručne literature kojom se autorica služila. Uz navedene zamjerke dr. Blažeković završava prikaz riječima da je "Osječka bibliografija vrlo vrijedan i koristan stručni bibliografski rad. Autorica prof. Marija Malbaša bila je najpozvanija osoba, koja je za taj rad osposobljena stručno, praktično i kulturno."83 Zanimljivo je da se prikaz o Osječkoj bibliografiji pojavljuje i u Bibliografskom vjesniku, časopisu Društva bibliotekara Crne Gore, u kojemu autor prikaza C. Drašković zapisuje: U ediciji Hrvatska bibliografija, kao Šesta knjiga, a u izdanju JAZU i Centra za znanstveni rad u Osijeka, pojavilo se ovo vrijedno i po karakteru dosta osobeno i jedinstveno izdanje. Osječka bibliografija je plod predanog rada, projekat kojim je obuhvaćeno veliko vremensko razdoblje (1742-1978] (...) Imajući u vidu značenje Osijeka za širu regiju, za sva kretanja koja su najčešće pulsirala iz ovoga centra, onda nam je utoliko i jasnije koliko je značaj ove bibliografije, uprkos njenoj užoj opredjeljenosti i lokalnoj naznačenosti. Znalački i savjesno obavljen posao, dorečen je dovoljno tekstom autora (koji je dat uporedo: na njemačkom i našem jeziku.84 Stjepan Blažanović u Brodskom listu navodi: Poslije niza parcijalnih bibliografija konačno smo dobili jednu koja svojom iscrpnošću može poslužiti kao siguran vodič kroz izdavačku djelatnost Osijeka. Za stariju literaturu ovaj priručnik možemo smatrati kao putokaz kroz izdavačku i tiskarsku djelatnost u čitavoj Slavoniji. Za sada je izašao prvi svezak knjige tiskane od 1742-1944 godine (...) Za svaki je svezak označeno i mjesto u kojoj se knjižnici nalazi, tako da je zainteresirani mogu pronaći.

Veliki broj svezaka sačuvan je u Slav. Brodu u Knjižnici obitelji Brlić, u Franjevačkom samostanu i Muzeju brodskogposavlja.85

79 Blažeković, T. Malbaša, M. Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine. Osijek: JAZU, Centar za znanstveni rad, 1981. - Sv. 1: (1742-1944). - 587 str.: 20 faks. - (Hrvatska bibliografija, NizC; knj. 6) //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 26,1-4(1982), str. 241-243.

80 Isto, str. 241.

81 Isto, str. 242.

82 Usp., isto, str. 243.

83 Isto.

84 Drašković, Č.; Malbaša Marija. Osječka bibliografija, sv. I (1742-1944). Osijek, 1981. // Bibliografski vjesnik: časopis društva Crne Gore 12,1(1983), str. 193-195.

85 Blažanović, S. M. Malbaša: Osječka bibliografija. JAZU — Centar ia znanstveni rad u Osijeku // Brodski list, 9. rujna 1983.

129

Za Mirka Kratofila, autora teksta u Vijestima JAZU "Osječkom bibliografijom, osim važnog izvora za povijest Osijeka i Slavonije, dobivamo i nezaobilazno pomagalo za izradu hrvatske retrospektivne bibliografije, osobito u starijem periodu (do 1835. godine]."86 U Ocjenama i prikazima Vjesnika bibliotekara Hrvatske Pavle Blažek, tadašnji direktor Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, navodi da» (...) tek objedinjene Bibliografije čine zaokruženu cjelinu, zapravo, one su životno djelo Marije Malbaše i nezaobilazna stvaralačka i povijesna činjenica grada Osijeka". Dodaje da "(...)ova knjiga o knjigama i drugim publikacijama, ova bibliografija o tiskarskoj i izdavačkoj djelatnosti Osijeka, nezaobilazan je izvor podataka za sve znanstvene radnike, društvene radnike, istraživače različitih profila, ona je izvor za sagledavanje ukupne stvaralačke baštine Osijeka, a napose je nezamjenjivi priručnik za radnike u knjižnicama i znanstvenim ustanovama. (...) Na ove čvrste temelje bibliografije treba u budućnosti dodavati i nove bibliografske jedinice, jer to je dug i zadaća svih onih koji u ovoj oblasti rade i djeluju."87

D K S■ I D

Uz sve pozitivne prikaze o Osječkoj bibliografiji, a sve se odnose na prvi svezak, osim prikaza drugog sveska Osječke bibliografije Pavla Blažeka u Vjesniku bibliotekara, novinar Glasa Slavonije Drago Hedl kritički se osvrnuo na sv. 2. Osječke bibliografije. Njegove primjedbe odnose se na mnoga izostavljena izdanja, koja su u Osijeku u tom razdoblju tiskana, nedosljedno navođenje separata i posebnih priloga pojedinih novina ili časopisa, neujednačenosti u navođenju urednika, korektorske pogreške te predlaže da se svi nedostaci otisnu i prilože uz Osječku bibliografiju jer "Kad jednom ta knjiga zauzme svoje mjesto u knjižnicama i znanstvenim institucijama služeći kao izvor za dalja citiranja, moguće su dalje pogreške. Posebno bi u bibliografiju trebalo unijeti one naslove koji su izostavljeni, jer bi se tako ispravila nepravda prema autorima, ali i dopunila slika osječkog ne baš bogatog izdavaštva od 1945. do 1978. godine."88 Informaciju o objavljenom članku Glasa Slavonije i fotokopiju članka dr. Aleksandar Stipčević dobio je od upravitelja Centra za znanstveni rad JAZU dr. Đure Berbera koji je mišljenja da bi javnost trebala dobiti pravi uvid i pravilnu informaciju o načelima rada na bibliografiji uopće, a posebno u odnosu na netom izašlu Osječku bibliografiju. Berber se obraća Stipčeviću riječima: "(..Juvjeren sam da ćete nam pomoći u našem nastojanju da Osječka bibliografija dobije pravu ocjenu pored ostalog i zato što je to, ulažući svoj ogroman trud, i prof. Marija Malbaša zaslužila."89 90 Centar za znanstveni rad JAZU primio je odgovor dr. Stipčevića tek 23.01.1986., a što dr. Stipčević obrazlaže nedoumicom oko načina odgovora kritičaru Hedlu.

Novinski članci se brzo zaborave, a djelo ostaje. Veliki dio onih koji će se koristiti tom bibliografijom ionako nikada neće saznati za Hedlovu kritiku. Hedlova ideja, da se tiska posebni dodatak nije inače loša, pa ako se to učini, bit će zadovoljan i on, a i bibliografija će dobiti na vrij ednosti. No. mislim, da j e bolj e to učiniti bez velike galame, nego tiho, onako kako se bibliografije inače rade.98

86 Kratofil, M.. Malbaša. Osječka bibliografija. Sv. 1.1742-1944 Osijek// Vijesti JAZU, 5, (1984) str. 45.

87 Blažek, P. Malbaša, Marija. Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavač ka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine, // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 28,1/4(1985), str. 217-219.

88 Hedl, D. Bibliografija s rupama. // Glas Slavonije, 20. studenoga 1985. Str. 8.

89 Dopis je upućen 11. prosinca 1985. pod. br. 50/1985. Arhiva Zavoda za znanstveni rad HAZU Osijek 90 Pismo dr. Stipčevića od 23. siječnja 1986. Arhiva HAZU, Zavod za znanstveni rad Osijek.

ZAKLJUČNO U obrazloženju pri dodjeli Kukuljevićeve povelje Mariji Malbaši navodi se: "Cijeli svoj životni vijek Marija Malbaša posvetila je promicanju hrvatske i zavičajne povijesti, knjižničarstva, umjetnosti i kulture. Osobito se posvetila proučavanju prošlosti svojega grada. Knjižnicu Muzeja Slavonije obogatila je suvremenom stručnom i znanstvenom literaturom svih muzejskih struka razmjenjujući stručne i znanstvene publikacije za Osječki zbornik, u kojemu je sama objavljivala.

Objavila je mnoge stručne radove, a najznačajnija su joj djela Povijest tiskarstva u Slavoniji i Osječka bibliografija, (,..)"91 Za Pavla Blažeka Osječka bibliografija Marije Malbaše kamen je temeljac kulturne povijesti grada Osijeka, a to znači i Slavonije i Baranje u cjelini. Time je autorica, upornim radom i nepreglednim ulaganjima svojih intelektualnih sposobnosti stvorila životno djelo koje će koristiti budućim naraštajima.

LITERATURA Badun, D. Uz knjigu sam emocionalno vezana...: subotnji razgovor Glas Slavonije, 10. rujna 1983.

Blažanović, S. M. Malbaša: Osječka bibliografija. JAZU. Centar za znanstveni radu Osijeku.

Brodski list, 9. rujna 1983.

Blažek, P. Malbaša Marija: Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742 do 1978. godine (...) Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 28,1/4(1985), str. 217-219.

Boesendorfer, J. Divaldiana u Osijeku. Osječki zbornik, 1(1942), str.70-89.

Boesendorfer, J. Povijest tipografije u Osijeku. Građa za povijest književnosti, knj. 14. Zagreb: JAZU, 1939-Str. 113-146.

Burić,V. Knjižni fond kao odraz društveno-kulturno-obrazovnih prilika - na primjeru stručnoznanstvene knjižnice Muzeja Slavonije. Osječki zbornik, 17(1979), str. 223-235.

Drašković, Č. Malbaša Marija: Osječka bibliografija, sv. i (1742-1944). Osijek, 1981. Bibliografski vjesnik: časopis Društva bibliotekara Crne Gore, 12,1(1983), str. 193-195.

Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 24,1/4(1979-80), str. 250-251.

Galić, P. Marija Malbaša: Osječka bibliografija. Bibliotekarstvo, 27,99/110(1981), str. 107-108.

Hedl, D. Osječka bibliografija. Glas Slavonije, 10. prosinca 1981.

Hedl, D. Bibliografija s rupama. Glas Slavonije, 20. studeni, 1958., str. 8.

Jakić, T. Marija Malbaša: Bibliographia Essekiana: pregled osječkog tiska. Glas Slavonije 21. travnja 1958.

Krarofil, M. Marija Malbaša.Osječka bibliografija. Sv. 1.1742-1944 Osijek. JAZU 5,11(1984), str. 45.

Malbaša, M. Biblioteka. Osječki zbornik, 8(1962), str. 371-372.

Malbaša, M. Izdavačka djelatnost u Osijeku od sredine 18. st. do početka 20. stoljeća. Osječki zbornik, 6(1958), str. 257-301.

Malbaša, M. Muzejska knjižnica u Osijeku. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 4,1/4(1955-1957), str. 164-165.

Malbaša, M. Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742 do 1978. godine. Osijek: JAZU, Centar za znanstveni rad Osijek, 1981-1985. 2 sv. (Hrvatska bibliografija.

Niz A; knj. 6,7)

91 Sečić, D. Dobitnici Kukuljevićeve povelje. //Hrvatsko knjižničarsko društvo: 14. III 1940.-14. III. 2000. Spomenica. Zagreb; HKD, 2000. Str. 150.

1

I s■ I II

Sv. 1: (1742-1944), 1981.574str. 20 tabli Sv.2 : (1945-1978), 1985.437 str.

Malbaša, M. Povijest tiskarstva u Slavoniji.: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1978.

(Posebna izdanja HBD; knj.16) Malbaša, M. Stodvadeset i pet godina štamparske djelatnosti u Osijeku. Osječki zbornik, 4(1954), str.105-140; 6(1956), str. 209-232.

Malbaša, M. Stručno osoblje zaposleno u Muzeju od osnutka do danas. Osječki zbornik 16.(1977), str. 351-361.

Malbaša, M. Tiskarstvo od turskog do suvremenog Osijeka.: HAZU, Zavod za znanstveni rad: Gradsko poglavarstvo; Zagreb: Školska knjiga d.d., 1996. (Povijest Osijeka; 2),str. 266-266.

Malbaša, M. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Osijekkao polarizacijsko žarište. Osijek: JAZU, Centar za znanstveni rad, 1981. Str. 453-458.

Malbaša, M. Zamjena publikacija. Osječki zbornik 10(1965), str. 297-304; 11(1967), str.

361-369; Marijanović, S. Spomen na Mariju Malbašu: prof. Marija Malbaša rod. Šuster. Knjižničarstvo 1, 1(1997), str. 3-4.

Marijanović, S. Visoka učilišta; sveučilište i znanost. Od turskog do suvremenog Osijeka. Osijek HAZU, Zavod za znanstveni rad: Gradsko poglavarstvo; Zagreb: Školska knjiga d.d., 1996. Str. 511-518.

Osijek, u 18. stoljeću: gospodarski i kulturni razvoj. Od turskog do suvremenog Osijeka. Osijek: HAZU, Zavod za znanstveni rad: Gradsko poglavarstvo; Zagreb: Školska knjiga, d.d., 1996. Str. 38-49.

Osijek. Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture. Zagreb: Školska knjiga, 1980. Str. 439-441.

Rojnić, M. 0 desetoj godišnjici Društva bibliotekara Hrvatske. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 5, 1/4(1958-1959),str. 5.

Sečić, D. Dobitnici Kukuljevićeve povelje. Hrvatsko knjižničarsko društvo: 14. III. 1940. —14. III. 2000.: spomenica. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000, str. 135-165.

Vinaj, M. Hemeroteka. Blago Muzeja Slavonije. Osijek: Muzej Slavonije, 1997. Str. 229-230.

Vinaj, M. Šest desetljeća "Osječkog zbornika". Osječki zbornik, 27(2004), str. 269-279. Z. J. Marija Malbaša. Osječka bibliografija, sv. 1. Izdavački Centar za znanstveni rad Osijeka, JAZU. Glas Slavonije, 30. rujna 1981.

Arhivsko gradivo Marija Malbaša. Personalni dosie. Arhiva MSO Marija Malbaša - dio ostavštine, dar Ivice Malbaša, pohranjen u Muzeju Slavonije Osijek, knj. ulaska MSO 20290/02 HAZU, Zavod za znanstveni rad. Arhiva - dokumenti.

* Rad je objavljen u Izazovi pisane baštine : zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića / [ urednica Tatjana Aparac-Jelušić ] . Osijek : Filozofski fakultet, 2005. str. 79-102.

Ljuba Radman >

NAPREDOVANJA U STRUCI

| MAGISTARSKI RADOVI I DISERTACIJE ČLANOVA DRUŠTVA1 | MAGISTARSKI RADOVI 1.

2.

3.

4.

D K SIf I I

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

1

FIRINGER-Burić, Vesna. Muzeološka koncepcija i struktura Knjižnice Muzeja Slavonije Osijek. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, (CSBDIZ], 1981.

HARTH, Branka. Analiza strukture i organizacije matičnih datoteka postojećeg informacijskog sistema proizvodne organizacije i prijedlog prijelaza na bazu podataka.

Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, (CSBDIZ], 1981.

KOŠKI, Marija. Povijesni razvoj teorije predmetnog kataloga. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, (CSBDIZ), 1981.

RADMAN, Ljuba. Bibliotečna građa Knjižnice Centra za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar" u Osijeku i njena uloga u ostvarivanju odgojno-obrazovnih i kulturnih zadataka u prošlosti, danas i narednom razdoblju. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, (CSBDIZ], 1981.

IVIĆ, Kata. Primjena sistemskog pristupa u definiranju bibliotečno-informacijskog sistema. Osijek: Ekonomski fakultet, 1981.

KOBAŠ, Pavao. Marketingu bibliotečno-informacijskoj djelatnosti. Beograd: Ekonomski fakultet, 1984.

ERL,Vera. Slavonija 1683.-1848. u zapisima suvremenika (Dokumentacijskoinformacijska analiza]. Zagreb: Filozofski fakultet, 1989.

LOVRINČEVIĆ, Jasmina. Školska knjižnica kao jedan od čimbenika unapređivanja odgojno-obrazovnogprocesa. Zagreb: Filozofski fakultet, 1994.

PETR, Kornelija. Korisnici i korištenje knjižničnih usluga u Knjižnici Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku. Zagreb: Filozofski fakultet, 1999.

VINAJ, Marina. Građa za bibliografiju osječkih novina 1848.-1945. Zagreb:Filozofski fakultet, 2001.

MOKRIŠ, Svjetlana. Model organizacije odjela periodike u knjižnici s dvojnom funkcijom. Zagreb: Filozofski fakultet, 2001. ŠKORO, Marija. Upravljanje knjižnicom u uvjetima informacijske tehnologije.

Osijek: Pravni fakultet, 2002.

RADIČEVIĆ, Vesna. Primjena autorskog prava u knjižnicama. Zagreb: Filozofski fakultet, 2003.

PAVLOVIĆ-Radmanović, Blaženka. Povijest franjevačkih knjižnica u Slavoniji.

Zagreb: Filozofski fakultet, 2003.

Kod svih radova navedeni su mjesto i ustanova u kojoj su obranjeni te godina obrane (radovi od ldo 4 predani su 1980., a obranjeni su 1981. godine).

DISERTACIJE 1.

2.

3.

BLAŽEK, Pavle. Djelovanje i djelo Miroslava Kraljevića. Beograd: Filološki fakultet, 1981.

IVIĆ, Kata. Izvori i analiza informacija u strategijskom planiranju i odlučivanju. Osijek: Ekonomski fakultet, 1994.

PETR, Kornelija. Kvalitativni pokazatelji uspješnosti akademskih knjižnica. Zagreb: Filozofski fakultet, 2004.

PROMAKNUĆA U STRUCI PROMAKNUTI U ZVANJE:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

a) Višeg knjižničara Marija Malbaša (Knjižnica Muzeja Slavonije], 1962.

Mr. sc. Vera ERL (Knjižnica Pedagoškog fakulteta Osijek], 1991.

Dr.sc. KatalVIĆ (Knjižnica Ekonomskog fakulteta Osijek], 2001.

Silva PAVLINIĆ (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek], 2001.

Dragutin KATALENAC (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek], 2001.

Marina VINAJ (Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek], 2001.

Marija ŠKORO (Knjižnica Pravnog fakulteta Osijek], 2005.

b] Knjižničarskog savjetnika 1. Mr.sc. Vera ERL (Knjižnica Pedagoškog fakulteta Osijek], 1993.

ŠKOLSKI KNJIŽNIČARI PROMAKNITIU ZVANJE:

1.

2.

3.

4.

a] Stručnog suradnika-mentora Mr. sc. Jasmina LOVRINČEVIĆ (Knjižnica Graditeljsko-geodetske škole Osijek], 1997.

Mr. sc. Ljuba RADMAN (Knjižnica II. gimnazije Osijek], 1999.

Marija Mudri (Knjižnica OŠ Tina Ujevića Osijek], 2001.

VojnaTOMIN (Knjižnica OŠ "Vladimir Nazor" Čepin], 2003.

1.

2.

3.

b] Stručnog suradnika-savjetnika Mr. sc. Jasmina LOVRINČEVIĆ (Knjižnica Graditeljsko-geodetske škole Osijek], 2001.

Mr. sc. Dinka KOVAČEVIĆ (Knjižnica OŠ "Antun Mihanović" Slavonski Brod], 2001.

Marija MUDRI (Knjižnica OŠ Tina Ujevića Osijek], 2005.

Ljuba Radman >

NAGRADE

NAGRADE I ODLIKOVANJA NAGRADE 1. NAGRADA "PAVAO MARKOVAC" (Vijeće Saveza sindikata Hrvatske) Nagrada "Pavao Markovac" ustanovljena je 28. XII. 1966. godine. Dodjeljivalo ju je Vijeće Saveza sindikata Hrvatske od 1967. godine "javnim i sindikalnim bibliotekama, klubovima i društvima prijatelja knjige (...) za najbolje rezultate na propagandi knjige među radnicima" u protekloj godini. Nagrada se sastojala od tri novčane nagrade i deset diploma.1 Od 1973. godine dodjeljivala se i pojedincima-"bibliotekarima, knjižničarima, animatorima kulture i drugim pojedincima u radnim organizacijama koji svojim radom i posebnim zalaganjem pridonesu približavanju knjige radnicima i unapređenju bibliotečne službe narodnih i sindikalnih knjižnica." Uz tri novčane nagrade pojedincima se dodjeljivalo i sedam nagrada u knjigama marksističke literature.2 Među dobitnicima Nagrade "Pavao Markovac" nalazi se i nemali broj knjižnica i knjižničara s područja djelovanja našeg Društva.3

1.

2.

3.

a) Nagrađene knjižnice Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica (II. nagradal967.)

Gradska knjižnica Osijek (II. nagrada 1970. i 1974., diplome 1967., 1971., 1977.)4 Sindikalna biblioteka Kombinata Belišće (III. nagrada 1985., diplome 1971., 1974., 1977.)

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci (II. nagrada 1978., diploma 1984.)

Radnička knjižnica Sindikalnog odbora DIK-Đurđenovac (III. nagrada 1978., diploma 1985.)

Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo (1979.?, II. nagrada 1988.)

Knjižnica Narodnog sveučilišta Čepin (1. nagrada 1982., diploma 1980.)

Sindikalna knjižnica Elektroslavonije Osijek (III. nagradal981., diploma 1989.)

Knjižnica i čitaonica "Dr. Miloš Đurić" Nova Gradiška (III. nagradal983.)

Narodna knjižnica i čitaonica Slavonska Požega (II.nagradal984.)

Narodna knjižnica i čitaonica Bošnjaci (diploma 1984.)

1.

2.

3.

4.

5.

b) Nagrađeni knjižničari Nada MIKUŠ (Knjižnica i čitaonica "Dr. Miloš Đurić, Nova Gradiška), 1975.

Slavica FILIPOVIĆ (Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica), III. nagrada 1976.

Franjo HERMAN (Narodna biblioteka Vukovar), III. nagrada 1977.

Pavle BLAŽEK (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), I. nagrada 1978.

Laura MERKI (Knjižnica i čitaonica Beli Manasti), 1979.

1 2 3

4

Nagrađene knjižnice u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 13,3/4 (1967), str. 143.

Knjiga i čitaoci 7,1/4 (1973), str. 20-21.

Popis nagrađenih knjižnica i knjižničara preuzet je iz knjige Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985. Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1985. str. 67. Upotpunjen je podacima iz Vjesnika bibliotekara Hrvatske i Knjige i čitaoci te izvještajima o radu Društva (za razdoblje od 1985. do 1989. godine, za vrstu nagrade i godinu kada je dodijelena) U Prijedlogu za Nagradu "Pavao Markovac" Pavlu Blažeku br. 4/1978. od 27. VI1978. navodi se da je "u razdoblju od 1968. do 1977. godine Gradska knjižnica Osijek, zahvaljujući svojoj suradnji s radnim organizacijama, primila sljedeće nagrade i priznanja: I. nagrada "Pavao Markovac", II. nagrada "Pavao Markovac", 7 diploma "Pavao Markovac." U dostupnim dokumentima našli su se podaci za 2 nagrade i 4 diplome, što ne znači da je navod netočan jer se podaci o nagradama i diplomama nisu registrirali za sve godine.

6.

7.

8.

9.

10.

Nada BOJANIĆ, (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek], 1 nagrada 1981.

Terezija HAS (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek], I. nagrada 1982.

Blagoje JOVANOVSKI (Centar za kulturu "Polet", Čepin], II. nagrada 1986.

Blaženka RAC (Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo], II. nagrada 1988.

Milan KLADAR (Knjižnica i čitaonica "Dr. Miloš Đurić", Nova Gradiška], I. nagrada 1989.

2. NAGRADE HRVATSKOGA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

0 K S» I B

Najveće priznanje u knjižničarskoj struci "Kukuljevićeva povelja" dodjeljuje se od 1968. go­ dine. "U povodu proslave jubilarne dvadesetogodišnjice rada Društva Upravni odbor Društva odlučio je da dodijeli povelju onim članovima Društva koji su se osobito istakli i svojim radom pridonijeli unapređenju bibliotekarske struke. Povelja je dobila ime 'Kukuljevićeva povelja' po Ivanu Kukuljeviću-Sakcinskom, političaru, pjesniku i historičaru, piscu 'Bibliografije hrvat­ ske', našeg prvog cjelovitog bibliografskog djela koje registrira sve hrvatske knjige od kraja XV. st. do 1863." Na proslavi 20-godišnjice rada Društva, 25. XI. 1968. godine, "Kukuljevićeva povelja" dodijeljna je petnaestorici istaknutih knjižničara među kojima i prof. Mariji Malbaši, dugogodišnjoj članici našeg Društva.5 Kukuljevićeva povelja dodjeljuje se istaknutim knjižničnim djelatnicima (starijim od pedeset godina]" u znak priznanja za zasluge na unapređenju knjižničarske struke u Hrvatskoj."6 Hrvatsko knjižničarsko društvo utemeljilo je 1996. godine još jednu nagradu - Nagradu "Eva Verona", nazvanu po našoj uglednoj i u svijetu poznatoj knjižničarki dr. Evi Veroni.7 Ova nagrada dodjeljuje se od 1998. godine mladim i perspektivnim knjižničarima (do trideset pete godine života] "u znak priznanja za posebno zalaganje u radu, inovacijama i promicanju knjižničarske struke u Hrvatskoj".8

1.

2.

3.

4.

5.

a) Kukuljevićeva povelja Marija MALBAŠA (Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek], 1968.

Vera ERL (Knjižnica Pedagoškog fakulteta Osijek], 1996.

Ljuba RADMAN (Knjižnica II. gimnazije Osijek], 1998.

Silva PAVLINIĆ (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek], 2000.

Kata IVIĆ (Knjižnica Ekonomskog fakulteta Osijek], 2002.

1.

2.

3.

b) Nagrada "Eva Verona" Kornelija PETR (Knjižnica Pedagoškog fakulteta Osijek], 1998.

Andrea BOŽIĆ (Knjižnica Saponije Osijek], 2002.

Renata BOŠNJAKOVIĆ (Zavičajni muzej Našice], 2004.

5 6 7 8

Turina, Olga. Proslava 2o-godišnjice rada Društva bibliotekara Hrvatske. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 14, 3/4 (1968), str. 251.

Tekst Povelje Sečić, Dora. Dobitnici Kukuljevićeve povelje. // Hrvatsko knjižničarsko društvo:14. III. 1940.-14. III. 2000.: spomenica. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. str. 164.

Tekst Nagrade "Eva Verona"

ODLIKOVANJA’ a) Orden zasluga za narod sa srebrnim vencem (Ukaz predsjednika SFR], Josipa Broza Tita, broj 204 od 31. decembra 1975. godine] 1. Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci, 1975. (u povodu 100. godišnjice postojanja i rada] b) Orden rada sa srebrnim vencem (Ukaz predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, broj 184 od 16. decembra 1975.godine) 1. VeraVUKOVIĆ (ERL), (Narodna knjižnicaičitaonica Vinkovci), 1975. c) Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (Odluka predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana na temelju članka 98. Ustava Republike Hrvatske) 1. Dragutin KATALENAC (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), 1996.

2. Jurica BULJAN (Gradska knjižnica Županja), 1997.

3. Vera ERL (Knjižnica Pedagoškog fakulteta Osijek), 1997.

4. Antonija KUKULJICA (Gradska knjižnica Vukovar), 1997.

5. Marija BAJT (Gradska knjižnica i čitaonica Požega- zastupnica u Saboru), 1999.

6. Jasenka BEŠLIĆ (Gradska knjižnica i čitaonica Požega), 1999.

7. Grga KRAJINA (Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci), 1999.

8. Ljuba RADMAN (Knjižnica II. gimnazije Osijek), 1999. d) Spomen-medalja Vukovar (Odluka predsjednika Republike Hrvatske- za djelatni doprinos mirnoj reintegraciji Hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske) 1. Antonija KUKULJICA (Gradska knjižnica Vukovar), 1998.

9

Podaci o odlikovanjima pod a) i b) preuzeti su iz Rada Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985. Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1985., str. 68, a podaci pod c) iz HBD Novosti (Novosti / HKD) od 1996. do 2004. godine.

fA

^b£?-x

1

A

A ijr f* fl •*^■1* /* * • ^

k

W

i •

'

-

1

w ■ i /J3*>i 3 t?’^l

Ljiljana KrpeljeviÄ&#x2021; >

Članovi DKSiB na Skupštini HKD-a u Zadru, 10. listopada 1998.

ČLANOVI DRUŠTVA KNJIŽNIČARA SLAVONIJE I BARANJE

1. AĆIMOVIĆ, BOŽICA - Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir 2. ALADŽIĆ, RUŽA - Osnovna škola Braća Ribar Osijek - knjižnica 3. ANDRIŠIĆ,JASNA- Knjižnica i čitaonica Belišće 4. ANIĆ, ELIZABETA - Tekstilna škola Osijek- knjižnica 5. APARAC-J ELUŠ1Ć, TATJANA - Filozofski fakultet Osijek - Katedra za knjižničarstvo 6. ARBANAS, DUBRAVKO - Muzej Slavonije Osijek - knjižnica 7. ARBUTINA, NIKOLA - Srednja škola Dalj - knjižnica 8. AVLIJAŠ, MIRA- Poljoprivredni institut Osijek - knjižnica 9. BABIĆ, BARICA -ŠC «Ruđer Bošković» Osijek, umirovljenica 10. BAČOKA, IVO - Narodna knjižnica i čitaonica Županja 11. BADAJ, MIROSLAVA - Osnovna škola «Milan Tomljanović» Osijek 12. BAIER-JAKOVAC, ANITA - Gradska knjižnica Vukovar 13. BAJT, MARIJA- Gradska knjižnica i čitaonica Požega, zastupnica u Hrvatskom saboru 14. BALATINAC- MAĐARIĆ, MIRA - Poljoprivredni institut Osijek, umirovljenica 15. BALENTIĆ,ŠTEFICA-Gradska knjižnica Valpovo 16. BALKOVIĆ, DAMIR - Srednja škola Marka Marulića Slatina - knjižnica 17. BALOG, ELA - Evanđeosko teološki fakultet Osijek - knjižnica 18. BANDO,ANICA-OŠ JagodeTruhelke Osijek - knjižnica 19. BANOŽIĆ, RENATA - Kulturni centar grada Iloka - knjižnica 20. BARIĆ, VIŠNJA - Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO], pokojna 21. BARIŠIĆ, ZDENKA- Pedagoški fakultet Osijek- knjižnica 22. BARJAKTARIĆ, VESNA -Muzej Slavonije Osijek 23. BARUKČIĆ, LJUBICA - Tehnička škola Požega - knjižnica 24. BASSI, ANTONIJA - Odjel za matematiku Osijek - knjižnica 25. BATOROVIĆ, MATO - Muzej grada Iloka 26. BATROVIĆ, KSENIJA - Knjižnica i čitaonica Beli Manastir 27. BEBEK, LJILJANA - Srednja škola Donji Miholjac - knjižnica 28. BEDE, KATICA-Elektrotehnički fakultet Osijek - knjižnica 29. BEKAVAC, KSENIJA-Građevinski fakultet Osijek-knjižnica 30. BEKIĆ-VOJNOVIĆ, MARA-Gimnazija Vukovar-knjižnica 31. BELIĆ, MARINA - Medicinska škola Osijek - knjižnica 32. BEŠLIĆ, JASENKA-Gradska knjižnica i čitaonica Požega 33. BIGLBAUER, SUZANA-GISKO 34. BIJELIĆ, MARIJA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega 35. BILIĆ, GORDANA- OŠ Laslovo - knjižnica 36. BILIĆ, NEDJELJKA- Kandit Osijek-knjižnica 37. BIZJAK,VJEKOSLAV-GISKO 38. BLAŽEK, PAVLE - GISKO, pokojni 39. BLAŽEVIĆ, ANĐELKA - Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo 40. BOJANIĆ, NADA - GISKO, umirovljenica

0 K S i B

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

BOKOR, ANICA - Osnovna škola August Šenoa Osijek - knjižnica BOLIĆ, MARIJA-GISKO BOLKOVAC,ZLATICA-GISKO BOROVEČKI, SILVIJA- Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir BOROVEČKI, ZLATA - OŠ Ivana Filipovića Osijek - knjižnica BOSANAC, RANKA - Osnovna škola Dalj - knjižnica BOŠNJAKOVIĆ, MARIJA - Pravni fakultet Osijek - knjižnica BOŠNJAKOVIĆ, RENATA - Zavičajni muzej Našice - knjižnica BOŠNJAKOVIĆ, SANDRA-Ekonomska škola Osijek-knjižnic BOŽIĆ,ANDREA-Saponiad.d. Osijek-knjižnica BOŽIĆ, MARA - OŠ Braća Ribar Osijek - knjižnica, pokoj na BRDARIĆ, LJUBICA - Gradska knjižnica Županja BRIŠEVAC, DANICA-Obrtnička škola Osijek-knjižnica BRKIĆ, ANICA - OŠ V. Nazora Feričanci - knjižnica BRKIĆ, MARIJA - Narodna biblioteka Vukovar, pokojna BRUS, VESNA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega BUDIMČIĆ, BLAŽENKA- Ekonomska škola Osijek-knjižnica BULAT, VERA - Filozofski fakultet Osijek - knjižnica BULJAN, JURICA - Gradska knjižnica Županja BURIĆ, VESNA - Muzej Slavonije Osijek, pokojna CIGANOVIĆ, DUŠAN - Narodna biblioteka Vukovar, pokojni CINDRIĆ, MARIJA - Centar za kulturu Slatina - knjižnica CRLJENAK,BRANE-CUOVukovar-knjižnica CVENIĆ, RUŽICA - Knjižnica Valpovo CVIJANOVIĆ, JASMINKA- CUO «Braća Ribar» Osijek-knjižnica ČAČIĆ, MARIJA - Centar za kulturu Čepin - knjižnica ČALIĆ, BORIVOJ - Gradska knjižnica Vukovar ČERBA,IRENA -OŠRetfalaOsijek-knjižnica ČERVAR-MANOJLOVIĆ, ANA- Gradska knjižnica Vukovar ČOLIĆ, MARIJA - Gradska knjižnica Županja ČOPČIĆ, MARKO - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci ČORDA, IVANKA - Srednja škola I. Kršnjavoga Našice ČUČKOVIĆ, MARIJA - Narodna knjižnica Nova Gradiška ČUJIĆ, MAJA - Filozofski fakultet Osijek Katedra za knjižničarstvo ČULJAK, RUŽA - OŠ Pleternica - knjižnica ČUPIĆ, VERA -1. gimnazija Osijek, umirovljenica ĆOSIĆ, LJILJANA-Srednja škola Valpovo - knjižnica ĆUPURDIJA, ANĐELKA - Osnovna škola «Ljudevita Gaja» Osijek, umirovljenica ĆUŽE, HELENA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega DAIĆ, NIKOLA - Narodna knjižnica Nova Gradiška DAKIĆ, BILJANA - Gradska knjižnica Nova Gradiška DIJANOVIĆ, JASNA-GISKO DIJANOVIĆ, MARIJA - Pravni fakultet Osijek-knjižnica

84. DOBRIĆ,KATARINA-OŠJosipovac-knjižnica 85. DODIG, GORDANA - OŠ V. Nazora Vinkovci - knjižnica 86. DOLIĆ, JASNA - Pravni fakultet Osijek- knjižnica 87. DRAGUN, DRAGICA- Medicinska škola Osijek - knjižnica 88. DUMANČIĆ,ANICA-GISKO 89. DUMENČIĆ-BAUER, JASNA - Centar za predškolski odgoj Osijek - knjižnica 90. DUNĐEROVIĆ, TIHOMIR - Osnovna škola «Bilje» - knjižnica 91. DURAKOVIĆ, HEDVIGA- Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci, pokojna 92. DUSPAR1Ć, JADRANKA - Osnovna škola «I. G. Kovačić» Osijek - knjižnica 93. DŽELIHODŽIĆ, REF1K - III. gimnazija Osijek, pokojni 94. ĐERKE, DUBRAVKA-Osnovna škola Jagode Truhelke Osijek, umirovljenica 95. ĐURĐEVIĆ, IVANKA - Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci - knjižnica 96. ĐURĐEVIĆ, ZORA - Pedagoški fakultet Osijek-knjižnica, pokojna 97. ERL,VERA-FilozofskifakultetOsijek-Katedraza knjižničarstvo 98. ERL-ŠAFAR,MARIJA-GISKO 99. ERMAN, IVANA - GISKO, umirovljenica 100. FALETAR, SANJICA - Filozofski fakultet Osijek - Katedra za knjižničarstvo 101. FEHERVARI, NADA - OŠ «Antunovac» Ivanovac - knjižnica 102. FERENC, MARIJA-GISKO 103. FILIPOVIĆ, RUŽICA (s. Marija StelaJ - Knjižnica Samostana ss. sv. Križa Đakovo 104. FILIPOVIĆ, SLAVICA - Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica, pokojna 105. FRANCULIĆ, MIRJANA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega 106. FRANOVIĆ, LJUBICA - Osnovna škola Višnjevac - knjižnica 107. GALAMBOŠ, RUŽICA - OŠ «Antunovac» knjižnica 108. GALIC, SANJA - III. gimnazija Osijek - knjižnica 109. GALIĆ, MARICA-Strojarska tehnička škola Osijek-knjižnica 110. GAŠIĆ,ĐURĐICA-GISKO 111. GLAVAŠEVIĆ, SINIŠA - OŠ I.G. Kovačić, Borovo naselje, pokojni 112. GOJKIĆ, SVETLANA - Gradsko sveučilište Beli Manastir 113. GRGIĆ, SANJA - Gradska knjižnica Vukovar 114. GRGIĆ, ŠTEFICA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega 115. HAMZIĆ, MARTINA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega 116. HARTH, BRANKA - SAPONIA Osijek, umirovljenica 117. HAS, TEREZIJA-GISKO, umirovljenica 118. HASENAY, SANDA - Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek - knjižnica 119. HEDL, DUBRAVKA - Osnovna škola Franje Krežme - knjižnica 120. HENGL, IVANA - Osnovna škola Retfala Osijek - knjižnica 121. HERMAN, FRANJO - Narodna biblioteka Vukovar, pokojni 122. HIDEGH, STANKA - CUO «Braća Ribar» Osijek, pokojna 123. HIDOŠAN,ANA-GISKO 124. HOMOLKA, KATICA - Osijek, Centar za predškolski odgoj, umirovljenica 125. HUNJADI, MIRKO - CUO «Bratstvo-jedinstvo» Beli Manastir- knjižnica 126. ILIČIĆ, MIRJANA - Narodna knjižnica i čitaonica Kutjevo

D K S■ I B

127.

128.

129.

130.

131.

132.

133.

134.

135.

136.

137.

138.

139.

140.

141.

142.

143.

144.

145.

146.

147.

148.

149.

150.

151.

152.

153.

154.

155.

156.

157.

158.

159.

160.

161.

162.

163.

164.

165.

166.

167.

168.

169.

ILIĆ, BARICA - Srednja strukovna škola Braće Radića Đakovo - knjižnica ILIĆ, VESNA - Gradska knjižnica Vukovar ILJKIĆ,KATICA-GISKO IVANKOVIĆ, LI Dl JA - OŠ Lj. Gaja Osijek IVIĆ, KATA - Ekonomski fakultet Osijek - knjižnica IVOŠEVIĆ, LJUBINKA - OŠ M. Križan Vladislavci JADREŠIN, OLIVERA - Elektrotehnička i prometna škola Osijek- knjižnica JELUŠIĆ, SREĆKO - Pedagoški fakultet Osijek - Katedra za knjižničarstvo JERBIĆ, VERA - Belišće d.d. - «Tvornica papira i ambalaže Belišće - Bel» - knjižnica JOVANOVAC, KATA - Narodna čitaonica i knjižnica Bošnjaci JOVANOV1Ć, NADA - OŠ Mladost Osijek - knjižnica JOVANOVSKI, MILENA- Narodno sveučilište «Polet» Čepin JUKIĆ, ŽITA-Arhiv Osijek JURAŠEK,HELA- GISKO,umirovljenica JURETA, RUŽICA - OŠ Bratoljuba Klaića Bizovac - knjižnica JURIĆ, IVICA - Prva srednja škola Beli Manastir - knjižnica KARAPANDŽA, BORIS -GISKO KATALENAC, DRAGUTIN-GISKO KATALENAC, OLIVERA-GISKO KATIĆ, DUBRAVKA - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci KATIĆ, JASNA - Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice KATUŠIĆ, RUŽICA - Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica KEDMENC, GORDANA- Gradska knjižnica Vukovar KELEBARDA, NADA - Centar za informacije i kulturu «Glas», pokojna KESEGI-KRSTIN, KSENIJA-Ugostiteljsko turistička škola Osijek KLJAJIĆ, DANIELA- Knjižnica Opće bolnice Osijek KNEŽEVIĆ, ANA - Gradska knjižnica i čitaonica Slatina KOBAŠ, PAVO - Narodna knjižnica i čitaonica Županja KOLARIĆ, MIRJANA - Prosvjetno-pedagoški zavod Osijek KOLARIK, GORDANA- Osnovna školaj. Kozarac Josipovac Punitovački - knjižnica KOLIĆ, BRANKO-Gimnazija Požega KOPF, BISERA - Medicinski fakultet Osijek - knjižnica KOMAR, IRMA- Knjižnica Josipovac, umirovljenica KOŠKI,MARIJA-SaponiaOsijek,umirovljenica KOVAČ, MIRJANA - Druga osnovna škola Vukovar KOVAČEVIĆ, DINKA - Osnovna škola «A. Mihanović» Slav. Brod - knjižnica KOVAČEVIĆ, MILKA-Osnovna škola Augusta Harambašića Donji Miholjac-knjižnica KOVČIN, OLIVERA - Osnovna škola Vladimira Nazora Vukovar - knjižnica KOZLOVIĆ, MARKO-OŠ Bijelo Brdo KRAJINA, GRGO - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci KRASNIĆ, MILICA - Osnovna škola Miroslava Krleže Čepin - knjižnica KRAVIĆ, LUCIJA- Općinska knjižnica »Dr. Miloš Đurić» Nova Gradiška KRETIĆ, LJUBICA - Ekonomska škola Osijek-knjižnica

170.

171.

172.

173.

174.

175.

176.

177.

178.

179.

180.

181.

182.

183.

184.

185.

186.

187.

188.

189.

190.

191.

192.

193.

194.

195.

196.

197.

198.

199.

200.

201.

202.

203.

204.

205.

206.

207.

208.

209.

210.

211.

212.

KRETIĆ-NAĐ, MARIJA - Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir KRPELJEVIĆ,LJILJANA-GISKO KRULJAC, IVANKA - Narodna knjižnica Nova Gradiška KUKULJICA, ANTONIJA-Gradska knjižnica Vukovar LAITKAM,ZORICA- Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo LAKIĆ, ZDENKA - Muzej brodskog Posavlja, SI. Brod LAKSAR, SNJEŽANA - Osnovna škola Dobriše Cesarića Osijek - knjižnica LAUC, MIRNA - Pedagoški fakultet Osijek- knjižnica, umirovljenica LAUC-ĐANIŠ,VEDRANA-GISKO LAVRNIĆ, IVANKA - Gradska knjižnica Vukovar LEKO, TEREZIJA - umirovljenica, Osijek LEOVAC, ROMANA - Osnovna škola Vladimira Becića Osijek - knjižnica LI JI Ć, ŽELJKO - Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice LIPOVAC, STANA - Pedagoški fakultet Osijek LIŠČIĆ, TEODORA - Osijek, umirovljenica LIŠNJIĆ,MARIJA-GISKO LONČAR-MAJER, BLAŽEN KA-Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo LONČAREVIĆ,ANA-OŠ Ivana Kozarca Županja, umirovljenica LONGIN, ŽARKO - Narodna biblioteka Vukovar LOVRINČEVIĆ, JASMINA - Graditeljsko-geodetska škola Osijek - knjižnica LUČEVNJAK, SILVIJA - Zavičajni muzej Našice - knjižnica LULIĆ, MIRTA - Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice LJUBEK, JELENA - Sedma osnovna škola Vukovar MAĐARIĆ, MIRA - Poljoprivredni institut Osijek, umirovljenica MAĐARIĆ, VESNA MAJBAUM, IVANKA - OŠ J. A. Čolnića, Đakovo - knjižnica MAJLINGER-TANOCKI, INGE - GISKO MALBAŠA, MARIJA - Muzej Slavonije Osijek - knjižnica, pokojna MAMIĆ, ŽELJKO - Centar za kulturu Čepin MANDEKIĆ, MIRJANA-Gradska knjižnica i čitaonica Požega MANDIĆ, ŽELJKO-Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo MANOJLOVIĆ, IVANKA - Gradska knjižnica Vukovar MARAS, IVANA - II. gimnazija Osijek - knjižnica MARATOVIĆ-VASILJEVIĆ, GORDANA - GISKO MARENDIĆ,MARIJA-GISKO,umirovljenica MARIČIĆ, MIRJANA- OŠ Vladimir Nazor, Osijek MARIĆ,RADMILA-GISKO MARINOVIĆ, MARIJA - OŠ «Milka Cepelića» Vuka - knjižnica MARKOVIĆ, NADA - Osnovna škola Šećerana Beli Manastir- knjižnica MARTINOVIĆ, MLADEN - EUBOC Osijek MATASOVIĆ, BRANKICA-OŠ Ivana Filipovića Osijek-knjižnica MATIĆ, NADA-OŠ Vukovar MATKOVIĆ, HENRIETA-ObrtničkaškolaAntunaHorvata Đakovo-knjižnica

D K S■ I I

213.

214.

215.

216.

217.

218.

219.

220.

221.

222.

223.

224.

225.

226.

227.

228.

229.

230.

231.

232.

233.

234.

235.

236.

237.

238.

239.

240.

241.

242.

243.

244.

245.

246.

247.

248.

249.

250.

251.

252.

253.

254.

255.

MATKOVIĆ, SILVIJA - Gradska knjižnica Vukovar MATUZIĆ,ŽELJKO- Gradska knjižnica Vukovar MAVROVIĆ, DRAGICA - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci MEDAK, MARIJA - Prva srednja škola Beli Manastir - knjižnica MERKI, LAURA - Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir MESAR, ANA - Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir MESAREK,ANA MESIĆ-MUHAREMI, NATAŠA - Osnovna škola Darda - knjižnica MIHALJEVIĆ,IVKA-GISKO MIHELIĆ, KATICA-GISKO MIKIĆ, VIŠNJA -Nova Gradiška MIKLOŠ, RENATA - Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir MIKUŠ, NADA - Gradska knjižnica Nova Gradiška, pokojna MIKUŠKA, SILVIJE - Arhiv Osijek, knjižnica MILAKIĆ, VUKOSAVA-Narodna knjižnica Dalj MILAS,VESNA-GISKO MILETIĆ, HRVOJE - Gimnazija A.G. Matoša Đakovo - knjižnica MILOHNOJA, GORDANA-GISKO,pokojna MILJUŠ, MILAN MIRIĆ, RADIVOJ - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci MIRKOVIĆ, JELISAVETA - Ugostiteljsko-turistička škola Osijek, umirovljenica MOKRIŠ, SVJETLANA-GISKO MRAVUNAC, LELA-Gimnazija «M.A. Relković» Vinkovci-knjižnica MRKOVIĆ, SLAVICA - umirovljenik MUDRI, MARIJA - Osnovna škola Tina Ujevića Osijek - knjižnica MURAT SANDRA - Građevinski fakultet Osijek - knjižnica MUSA, ŠAŠA - Osnovna škola Kneževi Vinogradi - Područna škola Karanac NADUDVARI, IZABELA-Vinkovci NAD, MELITA-GISKO NAMJESTNIK, MIRA-Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo, umirovljenica NEDIĆ, MARIJA-Poljoprivredni fakultet Osijek-knjižnica, umirovljenica NEMET, VELINKA - OŠ «Bratstvo jedinstvo» Osijek NIKIĆ, IVICA- Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek- knjižnica NIKOLAŠEVIĆ, MARIJA - Visoka poljoprivredna škola Osijek, pokojna NIKOLIĆ,JASMINKA-GISKO NOSIĆ, VERONIKA - RO «Zvečevo» Požega NOVAK, FRANJO - Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica NUHANOVIĆ, HIMZO - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci OLROM, DOROTEA- Ekonomski fakultet Osijek-knjižnica ORŠOLIĆ, LJUBICA - Pedagoški fakultet Osijek-knjižnica PAĐEN-FARKAŠ, DUBRAVKA-GISKO PARAGA, BRANKA - Gradska knjižnica Orahovica PAŠIĆ, ŠTEFANIJA-GISKO,pokojna

256.

257.

258.

259.

260.

261.

262.

263.

264.

265.

266.

267.

268.

269.

270.

271.

272.

273.

274.

275.

276.

277.

278.

279.

280.

281.

282.

283.

284.

285.

286.

287.

288.

289.

290.

291.

292.

293.

294.

295.

296.

297.

298.

PAVIČIĆ, BISERKA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega, umirovljenica PAVIČIĆ, LJILJANA-Klinička bolnica Osijek-stručna knjižnica PAVLICA, LJILJANA-OŠ Požega PAVLIČEK, IVANKA-Vukovar PAVLIČIĆ, DRAGICA-GISKO PAVLIĆ, MANUELA - Srednja škola I. Kršnjavoga Našice - knjižnica PAVLIĆ, RUŽICA - Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac PAVLINIĆ, SILVA-GISKO PAVLOVIĆ-RADMANOVIĆ, BLAŽENKA - Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice PEČNER, MIRJANA - Knjižnica i čitaonica Donji Miholjac PEĆI-MARČETIĆ,VLASTA- Gradska knjižnica i čitaonica Požega PEJIĆ, RADMILA-OŠVuka PERIĆ, DANICA - «Ilokturist» Ilok PERIĆ, JASNA-Kulturni centar grada Iloka-knjižnica, pokojna PERIĆ, ZDRAVKO - Gimnazija A. G. Matoš Đakovo - knjžnica PETI, DUBRAVKA - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci PETNJARIĆ, ANA - GISKO, umirovljenica PETOŠIĆ, ZEINA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega, pokojna PETR, KORNELIJA - Filozofski fakultet Osijek - Katedra za knjižničarstvo PETROVIĆ, RADMILA-Osnovnaškola Antuna Mihanovića Osijek-knjižnica PEZER, EMILIJA - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci PISAREVIĆ,ANA-GISKO PLAŠĆAK, BERNARDICA- Pedagoški fakultet Osijek-knjižnica PLEČAŠ, ĐURĐICA-Osnovna škola «Ivan Brnjik-Slovak» Jelisavac-knjižnica POJE, VLASTA - Osnovna škola «Antunovac» Antunovac - knjižnica POSPIŠIL, KATICA - Srednja škola Josipa Kozarca Đurđenovac - knjižnica PULJKO, KSENIJA- GISKO RAC, BLAŽENKA - Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo, umirovljenica RADIČEVIĆ, VESNA - Pedagoški fakultet Osijek - knjižnica RADMAN, LJUBA - II. gimnazija Osijek, umirovljenica RASTIJA, ANICA- Podravska Slatina RAŠIĆ, KATA-GISKO RAŠLIĆ, ZORA - OŠ Ivana Gorana Kovačića Vinkovci RATKOVIĆ,IVANKA-OŠ«1.Brlić-Mažiranić»Strizivojna REŠETAR, RUŽA - pokojna, Osijek RISTER, ANICA - OŠ «Dore Pejačević» Našice RITTESER,ZORICA-GISKO ROMANIĆ, VLADIMIR-Centar za kulturu Donji Miholjac-Knjižnica i čitaonica RUNJE, SENKA- GISKO SALATIĆ, BLANKA - Pravni fakultet Osijek - knjižnica SCHMIDT, MIRA-Osnovna škola «Grigor Vitez» Osijek -knjižnica SEKULIĆ, DUŠANKA-GISKO SENAŠI, ĐURĐICA-GISKO

153

D K S■ I B

299.

300.

301.

302.

303.

304.

305.

306.

307.

308.

309.

310.

311.

312.

313.

314.

315.

316.

317.

318.

319.

320.

321.

322.

323.

324.

325.

326.

327.

328.

329.

330.

331.

332.

333.

334.

335.

336.

337.

338.

339.

SIBER, LJILJANA-GISKO SLIJEPČEVIĆ, DUŠANKA- OŠ «XII proleterska» Osijek -knjižnica SREDOJEVIĆ, NADA- Narodna biblioteka Vukovar STANIĆ, ZORA - GISKO, umirovljenica STOJAKOVIĆ, IVANA - OŠ Kralja Tomislava Našice STOJAKOVIĆ,VERA-GISKO STOJANOVIĆ, JELENA-Obrtnička škola Osijek, umirovljenica STOJKOVIĆ, MILICA - Knjižnica i čitaonica Darda STOŠIĆ, ADELA- Pedagoški fakultet Osijek STUBIČAR, VLASTA - OŠ «Antunovac» - knjižnica STUNIĆ, MARIJA-Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci SUBJAK, ROBERTA- GISKO SUČIĆ, MARTINKA- Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci SZABO, VLATKA - Gradska knjižnica Vukovar ŠAJFER, SLAVICA-OOUR«Monter»,Vinkovci ŠAKIĆ, LJILJANA-Osnovna škola «Mladost», Osijek-knjižnica ŠAKIĆ, MARINA - KUD «Branko Radičević» Dalj ŠERBIĆ, RUŽICA-Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar ŠIMIĆ, ŠONJA - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci ŠIMUNIĆ,ANTUN-bolnicaOsijek,pokojni ŠIMUNOVIĆ, BRANKO - Gradska knjižnica i čitaonica Požega ŠIRIĆ, RUŽICA - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci ŠKORO, MARIJA - Pravni fakultet Osijek - knjižnica ŠKRLEC, ANA-Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci ŠMIT-POLIĆ, EMILIJA- OŠ Šećerana Beli Manastir ŠOJAT, ANITA - OŠ Ljudevita Gaja Osijek - knjižnica ŠPOLJARIĆ,KATICA-OŠVladislavci ŠULENTIĆ, SNJEŽANA - Tehnološka škola «Ruđer Bošković» Osijek - knjižnica ŠUM1GA, MARTINA- Gradska knjižnica Vukovar ŠUŠAK, MIRNA - Odjel za matematiku Osijek ŠUŠAK, SLAVICA- OŠ «Josip Kozarac» Vinkovci ŠUVAK, DAVORKA - OŠ Ivana Filipovića Osijek - knjižnica ŠUVAK, IVANA - Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek -knjižnica TOMIN, VOJNA-Osnovna škola «Vladimir Nazor» Čepin-knjižnica TONKOVIĆ, ELIZABETA - Narodna knjižnica i čitaonicaVinkovci TRIBULJAK, MARTINA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega TRIPOVIĆ,LJILJANA-IPKOsijek VALENČIĆ, BOŽICA - Muzej Slavonije Osijek VARGA, ERNA- Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir VASIĆ-IVANOVIĆ, NADA-Gradska knjižnica Orahovica VAZDAR, ANA - Ustanova za kulturne djelatnosti «A. Evetović Miroljub» - Gradska knjižnica Valpovo 340. VEČEK,LJUBICA-CUO«AugustCesarec»Našice

341.

342.

343.

344.

345.

346.

347.

348.

349.

350.

351.

352.

353.

354.

355.

356.

357.

358.

359.

360.

361.

362.

363.

364.

365.

366.

367.

368.

369.

370.

371.

372.

VETENGL, DALIJA- Ekonomski fakultet Osijek -knjižnica VIDOVIĆ,DANKA-GISKO VINA], MARINA- Muzej Slavonije Osijek-knjižnica VINČAK, RUŽICA - Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice VITAS, SMILJA - OŠ «Božidar Maslarić» Dalj VIZJAK, SLAVICA - ŠC «Đuro Đaković» Osijek VLAIČEVIĆ, MILE - Ugostiteljska škola Osijek VLAOVIĆ, ZORICA- Knjižnica i čitaonica Beli Manastir (U knjižici 1985. VLAHOVIĆ????

VORKAPIĆ, PETAR-Beli Manastir VRBANIĆ, JOSIPA - Poljoprivredni fakultet Osijek - knjižnica VRLJEVIĆ,MARIJA-GISKO,umirovljenica VUČKO, IVANKA-OŠ Požega VUČKOVIĆ, ANKICA- Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, umirovljenica VUČKOVIĆ-VIZENTANER, LJILJA- Poljoprivredni fakultet Osijek-knjižnica VUKELIĆ, JELENA-Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir VUKIĆ, LIDIJA-GISKO VUKOVIĆ, ANA - Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci VUKOVIĆ, NADA - Osnovna škola «Vijenac» Osijek - knjižnica VUKOVIĆ, STANKA-GISKO VULETIĆ, SREBRENKA - Gradska knjižnica Vukovar WENDLING,RUŽICA-GISKO ZABJAN, ANDREA- Gradska knjižnica i čitaonica Beli Manastir ZANDT, MIRJANA - Klinička bolnica Osijek - stručna knjižnica ZAVODA, SANJA-GISKO ZGREBEC,LJILJANA-GISKO ZLATARIĆ, SNJEŽANA - Gradska knjižnica Županja ZOBUNDŽIJA, VESNA - Građevinski fakultet Osijek - knjižnica ZORKO, ZDENKA- OŠ «GrigorVitez» Osijek ZOVKO, TI HONIJA-Središnja biskupijska knjižnica Đakovo ZRNO, ANICA- Pedagoški fakultet Osijek-knjižnica ŽEBČEVIĆ, IRENA - Gradska knjižnica i čitaonica Požega (od kada je JURKOVIĆJ ŽIVALJIĆ-LUKAČEVIĆ, IVANA-Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci

Ljuba Raciman >

DD 1353. DD 2005. GODINI

ta 2002.

BIBLIOGRAFIJA OBJAVLJENIH STRUČNIH RADOVA ČLANOVA DRUŠTVA OD 1953. DO 2005. GODINE*

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

1953.

MALBAŠA, Marija. Biblioteka osječkog muzeja. //Vijesti Društva muzej sko-konzervatorskih radnika NRII2,2(1953), 27-20.

1954.

MALBAŠA, Marija. Stodvadesetpet godina štamparske djelatnosti u Osijeku (1748. dol873.). // Osječki zbornik4(1954), 105-140.

MALBAŠA, Marija. Talijanski prijevod sigetske katastrofe iz 1570.//Osj.zbornik4(1954), 152-155.

1955.

MALBAŠA, Marija. Strossmayerova izložba u osječkom Muzeju. //Vijesti Društva muzejskokonzervatorskih radnika Hrvatske 4,5(1955), 106-107.

1956.

MALBAŠA, Marija. Mihajlo Summa u Osijeku: povodom jedne slike. // Osječki zbornik 5(1956), 151-158.

MALBAŠA, Marija. Stodvadesetpet godina štamparske djelatnosti u Osijeku (Nastavak).// Osječki zbornik 5(1956), 209-232.

MALBAŠA, Marija. Zamjena publikacija.//Osječki zbornik 5(1956), 241-247.

1957.

MALBAŠA, Marija. Muzejska knjižnica u Osijeku. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 4, 1/4(1955/1957),164-165.

MALBAŠA, Marija. Gradske knjižnice u Osijeku. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 4, 1/4(1955/1957), 165-166.

1958.

MALBAŠA, Marija. Proslava 80-godišnjice Muzeja Slavonije. //Vijesti Društva muzejskokonzervatorskih radnika NRH 7,1(1958), 3-4.

MALBAŠA, Marija. Knjigoveštvo 16. stoljeća ilustrirano primjercima iz muzejske biblioteke u Osijeku. // Osječki zbornik 6(1958), 249-256.

MALBAŠA, Marija. Izdavačka djelatnst u Osijeku od sredine 18. do početka 20. stoljeća: 3. dio. // Osječki zbornik 6(1958), 257-301.

13.

1959.

MALBAŠA, Marija. Iz Gradske knjižnice u Osijeku. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 5, 1/4(1958/1959),142-143.

14.

15.

1960.

JURAŠEK, Hela. Pokretne žive knjižnice.//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 6,1/2(1960), 90-91.

MALBAŠA, Marija. Bibliografija osječkih izdanjau vremenu od 1901. do 1918. // Osječki zbornik 7(1960), 191-248.

16.

17.

18.

19.

1962.

MALBAŠA, Marija. Bibliografija osječkih izdanja u vremenu od 1919-1940. // Osječki zbornik 8(1962), 279-350.

MALBAŠA, Marija. Biblioteka.//Osječki zbornik 8(1962), 371-372.1965.

1965.

MALBAŠA, Marija. Glazbeni život u Osijeku: historijski prikaz. // Osječki zbornik9/10 (1965), 137-187.

MALBAŠA, Marija. Ivan Medved: 1881-1965. // Osječki zbornik 9/10 (1965), 287-288.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

MALBAŠA, Marija. Zamjena publikacija. // Osječki zbornik 9/10 (1965], 297-305.

1967.

GRUBER, Stjepan. Knjižnice i čitaonice. // Županjski zbornik 1(1967], 145-146.

MALBAŠA, Marija. Izavačka djelatnost u Osijeku u dvadeset poslijeratnih godina. 11 Osječki zbornik 11(1967], 301-351.

MALBAŠA, Marija.Zamjena publikacija.//Osječki zbornik 11(1967], 361-369.

MALBAŠA, Marija. Stari osječki kalendari.//Slavonski godišnjak Osijek (1967] 243-254.

MALBAŠA, Marija. Problemi muzejskih biblioteka. // Glasnik slavonskih muzeja 4(1967], 8-9.

1968.

MALBAŠA, Marija. Knjižnica Radničkog obrazovnog društva u Osijeku. // Vjesnikbibliotekara Hrvatske 14,1/2(1968], 109-113.

MALBAŠA, Marija. Devedesetgodišnjica Muzeja Slavonije. // Revija Osijek8(1967], 93-96.

1969.

BLAŽEK, Pavle. Gradska knjižnica Osijek. // Vjesnikbibliotekara Hrvatske 15,1 /2(1969], 46-50.

MALBAŠA, Marija. Bibliografija štampanih radova muzejskih, galerijskih i arhivskih radnika na području Slavonije. // Zbornik slavonskih muzeja 1(1969], 141-161.

1970.

VUKOVIĆ, Vera. Knjižnica i čitaonica Vinkovci. // Knjiga i čitaoci 4,5/6(1970], 42-43.

1971.

KEMPF, Branimir. 125. godišnjica Narodne čitaonice i knjižnice u Slavonskoj Požegi. // Knjiga i čitaoci 5,2(1971], 2-9.

MALBAŠA, Marija. Izdavačka djelatnost u Osijeku od 1967. do 1971. godine. // Osječki zbornik 13(1971],303-373.

PETOŠIĆ, Zeina. Sto dvadeset peta obljetnica Narodne knjižnice i čitaonice u Slavonskoj Požegi. //Vjesnikbibliotekara Hrvatske 17,1/2(1971], 92.

PETOŠIĆ, Zeina. Sto dvadeset pet godina postojanja Narodne knjižnice i čitaonice u Slavonskoj Požegi.//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 17,1/2(1971], 93-96.

1972.

MALBAŠA, Marija. Osječki bibliofil i bibliografOskarFriml-Antunović.// Vjesnikbibliotekara Hrvatske 18,1/2(1972], 49-56. ŠĆIRAN, Zdenka. Elsa Morante. Varka i čarolija. Novi Sad, 1972. [prikaz]. // Knjiga i čitaoci 6, 8/10(1972], 264-265.

1973.

BLAŽEK, Pavle. Primjer samoupravnog dogovaranja. // Knjiga i čitaoci 7,1/4(1973], 3-19.

PAVLINIĆ, Silva. Božena Loborec. Četiri dječaka i jedan pas. Zagreb: Mladost, 1973. [prikaz], // Knjiga i čitaoci 7,7/10(1973], 207.

1974.

BIZJAK, Vjekoslav. Literarni susreti učenika osnov. škola. // Knjiga i čitaoci 8,6/10(1974], 138-139.

BIZJAK, Vjekoslav. Milo Gligorijević. Nestor iz vode. Beograd: Prosveta, 1973. [prikaz].// Knjiga i čitaici 8,6/10(1974], 170-171.

BIZJAK, Vjekoslav. Witold Gombrowicz. Pornografija. Zagreb: Zora: GZH, 1973. [prikaz], // Knjiga i čitaoci 8,6/10(1974], 172-173.

BIZJAK, Vjekoslav. Momo Kapor. Foliranti. Zagreb: Znanje, 1974.[prikaz], // Knjiga i čitaoci, 8,6/10 (1974], 174.

BIZJAK, Vjekoslav. Joseph Kessel. Ljepotica dana. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1973. [prikaz], // Knjiga i čitaoci 8,6/10 (1974], 175-176.

BIZJAK, Vjekoslav. Desanka Maksimović. Nemam više vremena. Beograd: Prosveta, 1973.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

0 K S■ I B

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

[prikaz].// Knjiga i čitaoci 8,6/10(1974], 180-181.

BIZJAK, Vjekoslav. Nigel Nicolson. Portretjednogbraka. Zagreb: Naprijed, 1974. [prikaz]. // Knjiga i čitaoci 8,6/10(1974], 181-182.

BLAŽEK, Pavle. Tragovima Mate Lovraka (1899-1974]. // Knjiga i čitaoci 8,1/5(1974], 8-10.

BLAŽEK, Pavle. Mjesec knjige 1974. u Jugoslaviji: svečansti održane u Cetinju.//Knjiga i čitaoci 8,6/10(1974],118-120.

1975.

BIZJAK, Vjjekoslav. Izložba knjiga kao oblik suradnje među knjižnicama. // Knjiga i čitaoci 9, 5/6(1975], 173-174.

BLAŽEK, Pavle. Minuli jubilej: četvrt stoljeća Gradske knjižnice Osijek (1949 1974], // Knjiga i čitaoci 9,1/2(1975], 3-11.

BLAŽEK, Pavle. Mjesto, uloga i razvoj Gradske knjižnice Osijek u sklopu Sveučilišta u Osijeku (referat na Plenumu HBD-a "Preuzimanje zadataka i funkcija sveučilišnih knjižnica u sveučilišnim centrima SR Hrvatske, 9. VI. 1975.]. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 21, 1/4(1975],44-50.

BULAT, Vera. "Mladi bibliotekari" Osijeka u Rastušju. // Knjiga i čitaoci 9,5/6(1975], 174-175.

MALBAŠA, Marija. Izdavčka djelatnost u Osijeku 1972. i 1973. godine. // Osječki zbornik 14/15(1973/1975], 383-416.

MALBAŠA, Marija. Muzeji, biblioteke i arhivi u Slavoniji i njihova povezanost. // Muzeologija 19(1975],100-113.

1976.

BIZJAK, Vjekoslav. Druga plenarna sjednica Društva bibliotekara Slavonije i Baranje (Slavonska Požega, 7. lipnja 1976.].// KnjigaičitaocilO, 3/4(1976], 15-16.

BIZJAK, Vjekoslav. "Maslačak"- nova dječja revija. //Knjiga i čitaoci 10,5/6(1976], 17-18.

BIZJAK, Vjekoslav. Dionizije Švagelj. Slavonske književne komunikacije. Osijek: NIP "Glas Slavonije", 1975. [prikaz], // Knjiga i čitaoci 10,5/6(1976], 23-24.

BIZJAK, Vjekoslav. Josip Kozarac. Među svjetlom i tminom. Osijek: NIP "Glas Slavonije", 1975. [prikaz], // Knjiga i čitaoci 10,5/6(1976], 27-28.

BIZJAK, Vjekoslav. Slavonske minijature. Osijek: NIP "Glas Slavonije", 1975. [prikaz], // Knjiga i čitaoci 10,5/6(1976], 29-30.

BIZJAK, Vjekoslav. Nikola Strajnić. Zvjezdani sati. Osijek: Biblioteka "Revije", 1975. [prikaz].// Knjiga i čitaoci 10,5/6(1976], 30-31.

BIZJAK, Vjekoslav. Stjepan Tomaš. Tko kuca otvorit će mu se. Osijek: NIP "Glas Slavonije", 1975. [prikaz].// Knjiga i čitaoci 10,5/6(1976], 31.

BLAŽEK, Pavle. 0 knjižnicama, knjigama, časopisima i čitaonicama. // Knjiga i čitaoci 10, 5/6(1976], 11-15.

MALBAŠA, Marija. Bibliografija o Đakovu i Đakovštini.//Zbornik Đakovštine 1(1976], 469-473.

1977.

BURIĆ, Vesna. Osječka secesijska oprema knjiga. // Osječki zbornik 16(1977], 323-348.

MALBAŠA, Marija. Stručno osoblje zaposleno u Muzeju od osnutka do danas: kratke bibografije i osvrt na rad Muzeja. // Osječki zbornik 16(1977], 351-361.

MALBAŠA, Marija. Pregled sadržaja Osječkog zbornika od br. I do XV (1942-1975], // Osječki zbornik 16(1977], 363-374.

MALBAŠA, Marija. Popis rasprava, članaka i sitnih priloga po autorima. // Osječki zbornik 16(1977],375-381.

MALBAŠA, Marija. Pregled u Osijeku izdanih publikacija zdrastvene tematike. // Zbornik radova Simpozijuma iz ¡storije zdrastvene kulture vojvođansko-slavonskog Podunavlja (Bačka Palanka-Bač-Ilok], 1977., 311-323.

PAVLINIĆ, Silva. Ivica Ivanac. Maturanti. Zagreb: Mladost, 1976. [prikaz], // Knjiga i čitaoci 11, 3/4(1977], 115.

PAVLINIĆ, Silva. Pandžo Šukrija. Zeleni strah. Sarajevo: Veselin Masleša, 1975. [prikaz], // Knjiga čitaoci 11,3/4(1977], 117-118.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

1978.

MALBAŠA, Marija. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1978.

(Izdanja Hrvatskoga bibliotekarskog društva; knj.16) 1979.

BLAŽEK, Pavle. Osnivanje Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku u svjetlu književnih časopisa (1907-1908). // Osječki zbornik 17(1979), 243-248.

BURIĆ, Vesna. Stotinu godina Muzeja u Osijeku. // Osječki zbornik 17(1979), 5-13.

BURIĆ, Vesna. Knjižni fond kao odraz društveno-obrazovnih prilika na primjeru stručnoznanstvene Knjižnice Muzeja Slavonije. // Osječki zbornik 17(1979), 223-239.

ERL, Vera. Milutin Milanković: katalog izložbe. Osijek: Pedagoški fakultet, 1979.

JELIĆ, Ivan. Članovi Narodne čitaonice 1861. // Čardak 5(1979), 21 KO BAŠ, Pavao. Razvoj bibliotekarstva općine Županja: rad knjižnica i čitaonica od 1861. do 1940. //Županjski zbornik 6(1979), 150-154.

MALBAŠA, Marija. Analiza i karakteristike tiskarsko-izdavačke djelatnosti u Osijeku. // Osječki zbornik 17(1979), 209-222.

1980.

MERKI, Laura. A baranyai konyvtarakmegalakulasa es fejlodese 1914-ig. // Horvatorszagi MagyarokSzovetsege Evokonyv 2(1980), 207-235.

1981.

KO BAŠ, Pavao. 120 godina Narodne čitaonice u Županji. // Županjski zbornik 7(1981), 38-42.

MALBAŠA, Marija. Dodiri Osijeka sa srpskim tiskarstvom u 18. stoljeću. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 25,1/4(1981), 107-117.

MALBAŠA, Marija. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost. // Zbornik radova Znanstvenog skupa Osijek kao polarizacijsko žarište. Osijek: Jugoslavenska akademija znansti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Osijek, 1981. Str. 453-458.

MALBAŠA, Marija. Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine: svezak I (1742-1944). Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Osijek, 1981. (Hrvatska bibliografija. Niz C; knj. 6) 1984.

PAVIĆ, Helena; IVIĆ, Kata. Priručnik za traženje informacija u ekonomiji. Osijek: Ekonomski fakultet, 1984.

MALBAŠA, Marija. Izdavačka djelatnost u Slavoniji i Baranji u posljednjih dvadesetak godina. // Četvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje: zbornik radova. Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, 1984. Sv. 2, str. 386-403.

1985.

BLAŽEK, Pavle. Marija Malbaša. Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine. Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Osijek, 1981-1985. (2 sv.) [prikaz].//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 28, 1/4(1985),217-219.

KO BAŠ, Pavao. Marketing u bibliotečno- informacijskoj djelatnosti. Orašje: P. Kobaš, 1985.

MALBAŠA, Marija. Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978godine: svezak II (1945-1978). Osijek: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, 1985. (Hrvatska bibliografija. Niz C; knj. 7) RAD Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975-1985/Urednički odbor Pavle Blažek... [etal.], urednik Danka Vidović. Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1985. [110] str.

1986.

BURIĆ, Vesna. Oprema knjiga i tiskovina. // Likovna umjetnost Osijeka 1920-1941. Osijek: Galerija likovnih umjetnosti: Muzej Slavonije, 1986. Str.75-157.

ERL, Vera. Bibliografija radova jugoslavenskih i stranih autora o povezivanju obrazovanja i rada.

11 Povezivanje obrazovanja i rada. Osijek: Pedagoški fakultet, 1986. Str. 273-283.

1B3

91.

92.

93.

94.

95.

96.

ERL, Vera. Škola i društvena sredina: bibliografija radova jugoslavenskih i stranih autora. // Škola i društvena sredina. Osijek: Pedagoški fakultet, 1986. Str. 299-312.

PAVLINIĆ, Silva. Iskustva u suradnji odjeljenja za djecu Gradske knjižnice Osijeksa školskim knjižnicama. //Informativni bilten Kulturno-prosvjetnog sabora Hrvatske 1(1986), 22-23.

1987.

BURIĆ, Vesna. Likovne mape Osijeka: tiskovine 1920-1941. // Osječki zbornik 18/19(1987), 223-243. ĐURĐEVIĆ, Zora; ERL, Vera. Katalog izdanja: Pedagoška akademija 1961-1977: Pedagoški fakulte 11977-1987. Osijek: Pedagoški fakultet, 1987.

ERL, Vera. XIX. zasjedanje Mađarskoga bibliotekarskog društva: Szolnok, 5-8. VIII. 1987. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30,1/4(1987), 214-215.

INFORMACIJE Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek/ Uredništvo Vera ERL...[et al.].

God. 1, br. l(listopad 1987). Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje,1987.

1988.

INFORMACIJE Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek / Uredništvo Vera ERL...[etal.].

God. 2, br. 2(ožujak 1988). Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1988.

98. INFORMACIJE Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek/Uredništvo Vera ERL...[etal.].

God. 2, br. 3(maj 1988). Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1988.

99. INFORMACIJE Društva bibliotekara Slavonijei Baranje Osijek / Uredništvo Vera ERL...[et al.].

God. 2, br. 4(srpanj 1988). Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1988.

100. PAVLINIĆ, Silva; VUKIĆ, Lidija. Dr. Pavle Blažek (1930-1988). //Vjesnikbibliotekara Hrvatske 31,1/4(1988), 239-240.

97.

1989.

101. BURIĆ, Vesna. Hemeroteka Muzeja Slavonije Osijek.// Osječki zbornik 20(1989), 123-146.

102. BURIĆ, Vesna. Zavičajne zbirke - svrha i načini. // Osječki zbornik 20(1989), 213-224.

103. ERL, Vera. Tematska bibliografija i informatika. // Projekt OZTRJ. Okrugli stol Informatičko obrazovanje i permanentno obrazovanje nastavnika (Osijek, 27.02.1989.). Osijek: Pedagoški fakultet, 1989. 12 str.

104. ERL, Vera. XI. bibliotečno-informacijski odsjek. // Program razvoja 1989-199. Osijek: Pedagoški fakultet, 1989. Str. 83-86.

105. ERL, Vera; IVIĆ, Kata. Status bibliotečnih radnika prema propisima i normativnim aktima Sveučilišta u Osijeku.//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 32,1/4(1989), 159-166.

106. INFORMACIJE Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek/Uredništvo Vera ERL... [etal.J. God. 3, br. 5(veljača 1989). Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1989.

107. INFORMACIJE Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek / Uredništvo Vera ERL...[et al.].

God. 3, br. 6(prosinac 1989). Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1989.

108. IVIĆ, Kata. MiroslavŽugaj. Osnove znanstvenog i stručnog rada. Zagreb; Samobor, 1989.[prikaz], // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta Osijek, 2,2(1989), 333-335.

109. MERKI, Laura. Izvještaj s 21. skupštine Saveza bibliotekara Mađarske. 11 Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32,1/4(1989), 216-218.

1990.

110. BEŠLIĆ, Jasenka. Zeina Petošić. // Vjesnikbibliotekara Hrvatske 33,1/4(1990), 193.

111. ERL, Vera; ĐURĐEVIĆ, Zora. Projekt OZTRJ. Tematska selektivna bibliografija: (članci i studije).

Osijek: Pedagoški fakultet, 1990.

112. ERL, Vera. Dokumentacijsko-informacijski centar Strossmayer u Osijeku. // Programska knjiga Međunarodnog znanstvenog skupa Strossmayer(Osijek-Đakovo, svibanj 1990). Osijek: Pedagoški fakultet, 1990. Str. 92-96.

113. ERL, Vera. Bibliotečno-informacijski odsjek Pedagoškog fakulteta Osijek u funkciji stručnog, znanstvenog i istraživačkog rada. // Zbornik Pedagoškog fakulteta, Humanističke i društvene znanosti 2. Osijek: Pedagoški fakultet, 1990. Str. 43-51.

114. ERL, Vera. Biblioteka Pedagoškog fakulteta Osijek u funkciji znanstveno- istraživačkog rada (na primjerima znanstveno-istraživačkih projekata).//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 33,

1/4(1990), 115-119.

115. IVIĆ, Kata; LAMZA-Maronić, Maja. Biblioteka u funkciji transfera znanja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (EFO). // Sveučilišne biblioteke i prijenos znanja = University Libraries and Knowledge Transfer: sažeci / Međunarodni stručno-znanstveni skup = International professional-scientific meeting, Lovran, 1990. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo: Filozofski fakultet, 1990. Str. 17-18.

116. IVIĆ, Kata; LAMZA-Maronić, Maja. Znanstvene informacije u spektru razvoja znanstvenog časopisa. // Pravni vjesnik: tromjesečni glasnik za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku 1(1990),115-120.

117. KATALENAC, Dragutin. VjekoslavBizjak.//Vjesnikbibliotrkara Hrvatske 33,1/4(1990), 195.

118. LAMZA-Maronić, Maja; IVIĆ, Kata. The Flow Information through the System of Education for Economists at Ekonomski fakultet Osijek. // Zbornik radova /12. međunarodni simpozij Kompjuter na sveučilištu = 12th Intrenational Symposium Computer at the University, Cavtat, 1990. Zagreb: Sveučilišni računski centar, 1990. Str. 14.1-4.5.

1991.

119. BURIĆ, Vesna. Stara Gimnazijska knjižnica kao cjelina u Knjižnici Muzeja Slavonije: I. dio 1729-1876./77.//Osječki zbornik 21(1991), 175-199.

120. BURIĆ, Vena. 0 Osječkom zborniku i Muzeju Slavonije u 1991. godini. // Osječki zbornik 21(1991), 343-348.

121. BURIĆ, Vesna. Osječki zbornik: pregled godina izlaženja i periodiciteta 1942.1. -1989. XX. // Osječki zbornik21(1991), 351-352.

122. BURIĆ, Vesna. Pregled sadržaja Osječkog zbornika: II. nastavak od br. XVI. do XX. (1977.-1989.). // Osječki zbornik 21(1991), 153-361.

123. BURIĆ, Vesna. Popis rasprava, članaka i sitnih priloga po autorima: II. nastavak Osječki zbornik 1977., XVI.-1989.,XX.//Osječki zbornik21(1991), 363-368).

124. BURIĆ, Vesna. Ratna stradanja Muzeja Slavonije u domovinskom ratu 1991. godine: pogovor. // Osječki zbornik 21(1991), 371-378.

125. ERL, Vera. 8. redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Vukovar, 23. travnja 1991. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34,1/4(1991), 119-120.

126. INFORMACIJE Društva bibliotekara Slavonije i Baranje Osijek / Uredništvo Vera ERL...[etal.]. God. 4, br. 7(travanj 1991). Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1991.

127. IVIĆ, Kata; LAMZA-Maronić, Maja. Biblioteka u funkciji transfera znanja. // Ekonomski vjesnik: časpis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 4,1 (1991), 109-113.

128. KATALENAC, Dragutin.Višnjica Barić: 1939.-1991.//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 34, 1/4(1991), 152.

129. KUKULJICA, Antonija. Marija Brkić: 1934.-1991.//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 34, 1/4(1991), 152-153.

130. MALBAŠA, Marija. Tiskare sjeveroistočne Hrvatske u 18. stoljeću. // Zbornikradova Znanstvenog skupa Vrijeme i djelo M. A. Relkovića (Nova Gradiška, 1984.). Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, 1991. Str. 71-76.

131. ŠIMUNIĆ, Antun. Knjižnica Opće bolnice Osijek.//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 34, 1/4(1991), 61-72.

132. VINAJ, Marina. Prilog bibliografiji Osijeka i Slavonije. Osijeki Slavonija u Nastavnom vjesniku: 1893-1943.//Osječki zbornik21(1991), 323-337.

1992.

133. BEŠLIĆ,Jasenka.ZeinaPetošić: 1934.-1992.//VjesnikbibliotekaraHrvatske35,3/4(1992),201.

134. ERL, Vera. Vinkovačka knjižnica/Čitaonica. Zgarište 1991.//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35,3/4(1992), 1-14.

135. ERL, Vera. Povijest Vinkovačke knjižnice mali je kristal u kojem je moguće čitati duh Vinkovaca. // Književna revija 32,1/2(1992), 143-149.

136. ERL, Vera. Vinkovačka knjižnica: (Fundus i njegovo značenje). // Katalog izložbe "Vinkovačka knjižnica 1875-1992." Vinkovci: Narodna knjižnica i čitaonica, 1992. Str. 9-14.

137. IVIĆ, Kata. Biblioteka- informacija- management. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 5,1(1992), 101-107.

165

138. IVIĆ, Kata. Visokoškolska knjižnica u procesu transformacije. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakultet u Osijeku 5,2(1992), 313-318.

139. IVIĆ, Kata. Miroslav Žugaj; Marijan Cingula. Temelji organizacije. Varaždin: FOING, 1992. [prikaz].// Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 5,1(1992), 145.

140. IVIĆ, Kata. Hrvatski farmer: program razvoja obiteljskih gospodarstava. Zagreb: Globus, 1992. [prikaz]. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 5,2(1992), 331-332.

141. KUKULJICA, Antonija. Narodna biblioteka Vukovar u ratu. Pretisakiz:Godišnjakza kulturu, umjetnost i društvena pitanja / Ogranak Matice hrvatske Vinkovci; broj 9(13) za 1991. god., str.

214-217.//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35,3/4(1992), 74-77.

142. PAVLINIĆ, Silva; BOLIĆ, Marija. Nada Bojanić. //Vjesnikbiblootekara Hrvatske 35,3/4(1992), 196-197.

143. VRBANIĆ, Josipa. Marija Nedić. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 35,3/4(1992), 201.

1993.

144. IVIĆ, Kata. Izvori informacija. // Primjena metodologije znanstvenog istraživanja: (propedeutika) / Ljubomir Baban, Srećko Jelinić, Maja Lamza-Maronić, Kata Ivić. Osijek: Ekonomski fakultet, 1993. Str. 145-201.

145. IVIĆ, Kata. Marin Buble. Management. Split: Ekonomski fakultet, 1993. [prikaz]. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 6,1(1993), 167-168.

146. KATALENAC, Dragutin. Slavonia and Barania Region. //Wounded Libraries in Croatia / editors Tatjana Aparac-Gazivoda, Dragutin Katalenac. Zagreb: Croatian Library Associatian, 1993.

(Posebna izdanja=Publications; vol. 6). Str. 14-29.

147. KATALENAC, Dragutin. Kratka povijest pučkih knjižnica u Osijeku: (u povodu osnutka ogranka Hrvatskoga čitateljskog kluba u Osijeku 29. rujna 1992.). // Hrčak: glasnik Hrvatskoga čitateljskog kluba 3(1993), 8-12.

148. KATALENAC, Dragutin. Spomeničke knjižnice u ratu: slavonsko-baranjsko iskustvo. //Vijesti Društva bibliotekara Istre 10,12(1993), 12-17.

If R

166

1994.

149. BEŠLIĆ, Jasenka. Knjižnični fondovi i zbirke Požeške knjižnice (29. skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Bizovačke toplice, 22.-24.9.1994.).//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 37, 3/4(1994), 71-74.

150. ERL, Vera. Bibliografska baza STROSSMAYER: znanstvena podrška istraživačima (Sažetak izlaganja). (Savjetovanje "Primjena kompjutora u knjižnicama u Republici Hrvatskoj", Zagreb, 23.­ 24. lipnja 1994.).//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 37,1/2(1994), 76-77.

151. IVIĆ, Kata. Godišnja skupština Mađarskog bibliotekarskog društva, Kormend, 4.-6. kolovoza 1994. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 37,3/4(1994), 164-166.

152. IVIĆ, Kata. Tehnološke informacije u funkciji managementa. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 7,1(1994), 17-26.

153. KATALENAC, Dragutin. Kako ugoditi sustav? Od marginalizacije do afirmacije: kompjutorizacija Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku u sklopu projekta informacijskog sustava (Sažetak izlaganja). (Savjetovanje "Primjena kompjutora u knjižnicama u Republici Hrvatskoj", Zagreb, 23.-24. lipnja 1994.). //Vjesnikbibliotekara Hrvatske 37,1/2(1994), 38-39.

154. KATALENAC, Dragutin. Narodne knjižnice između narodnog preporoda i knjige za sve: osvrt na stanje fondova narodnih knjižnica: slavonsko-baranjsko iskustvo (29. skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Bizovačke toplice, 22.-24.9.1994.).//Vjesnikbibliotekara Hrvatske 37,3/4(1994), 67-70.

155. PAVLINIĆ, Silva; BOLIĆ, Marija. Zora Stanić.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 37,3/4(1994), 217.

156. PAVLOVIĆ-Radmanović, Blaža. Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice (29. skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Bizovačke toplice, 2 2.-24.9.1994.). // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 37,3/4(1994), 67-70.

157. PETR, Kornelija. [26. skupština Saveza bibliotekara Mađarske, Gyor, 12.-14. kolovoza 1993.]. // HBD Novosti 1/3 (lipanj 1993-ožujak 1994), 17.

158. PLANOVI i vodiči grada Osijeka do 1945.: katalog izložbe. Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje: Povijesni arhivu Osijeku, 1994. [8 str.]

159. RADMAN, Ljuba. Fondovi srednjoškolskih knjižnica u Osijeku: (Problemi i moguća rješenja na

primjeru II. gimnazije Osijek). // Knjižnični fondovi i zbirke: sažeci / 29. skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Bizovačke toplice, 22.-24. rujna 1994. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1994. Str. 7-8.

160. ŠKORO, Marija. Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku temeljni oslonac nastavne i znanstvene institucije.//Pravni vjesnik 10,1/4(1994), 161-170.

1995.

161. IVIĆ, Kata. Miroslav Žugaj. Metodologija znanslveno-istraživačkog rada. Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 1997. [prikaz]. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 8,2(1995 [i. e. 1997]), 223-224.

162. KATALENAC, Dragutin. Autmation of City and University Library Osijek.//LTN: Library Technology News (London: Library Information Technology Centre) 16(1995), 17-18.

163. LOVRINČEV1Ć, Jasmina. Prostor- činitelj komunikacije. // Zbornik radova / 6. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1994. Zgreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1995. Str. 15-20.

164. MUDRI, Marija. Radost čitanja. // Zbornik radova / 6. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1994.; urednik izdanja Višnja Šeta. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1995.

Str. 143-152.

165. PAVLINIĆ, Silva. Školski knjižničar u suvremenoj školskoj knjižnici. // Zbornik radova / [6.] proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1994.; urednik izdanja Višnja Šeta. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1995. Str. 161-162.

166. PAVLINIĆ, Silva. Marija Malbaša (1909-1995). // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 38, 1/4(1995), 133.

167. PAVLINIĆ,Silva. DB Slavonije i Baranje.// HBD Novosti 5 (listopad 1994.-veljača 1995.), 5.

168. PETR, Kornelija. Međunarodni seminar "Nove strategije u knjižničarstvu", Bensberg, 3.­ 9. rujna 1995.//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 38,1/4(1995), 69-76.

169. PETR, Kornelija. Informationsdienstleistungen im Krieg. // Bibliotheksdienst 29(1995), 1614-1626.

170. ŠKORO, Marija. Bibliografsko kazalo Pravnog vjesnika 1.(1985)-X.(1994). // Pravni vjesnik 11, 1/4(1995), 224-245.

1996.

171. BEŠLIĆ, Jasenka. Svečano zatvaranje manifestacije Mjesec hrvatske knjige '95 u Požegi. // HBD Novosti 6 (veljača 1996), 18-19.

172. ERL, Vera; PETR, Kornelija. Studij bibliotekarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku: da ili ne? (30. skupština Hrvatskog bibliotekarskog društva, Primošten, 26.-28.09.1996). //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39,1/2(1996), 163-170.

173. ERL, Vera. Vinkovačka knjižnica - pet godina poslije. // Hrašće: časopis za književnost, umjetnost, kulturu i povijest 2,4(1996), 13-18.

174. ERL, Vera. Emerik Gašić- Bibliografija. // Povijest župe i mjesta Morović / Emerik Gašić.

Drenovci: Sirmium, 1996. Str. 383-386.

175. ERL, Vera; BULAT, Vera. Od Bašćanske ploče do hrvatskog pravopisa (katalog). Osijek: Pedagoški fakultet, 1996.

176. 1VIĆ, Kata. Informacijski management - izazov i imperativ promjena u fakultetskoj knjižnici. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 9,1/2(1996 [i. e. 1998]), 33-42.

177. IVIĆ, Kata. Strategija gospodarskog razvitka istočne Hrvatske. Osijek: Hrvatsko društvo ekonomista, Društvo ekonomista Osječko-baranjske županije, 1998. [prikaz], // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku, 9,1/2(1996 [i. e. 1998]), 127-128.

178. IVIĆ, Kata. Informationen und Managementaus dem blickwinkel der europäischen Integration. //Ocjena položaja Republike Hrvatske u europskim integracijama = Die Bewertung der Lage der Republik Kroatien in den europäischen Integrationen /XV. znanstveni skup [Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Fachhochschule Pforzheim Kocschule fur Gestaltung, Technik und Wirtschaft], Osijek, 24.-26. listopada 1995. Osijek: Ekonomski fakultet, 1996. Str. 65-76.

179. IVIĆ, Kata. DB Slavonije i Baranje. //HBD Novosti 6(veljača 1996), 6.

D 8 168

I B

180. IVIĆ, Kata. [27. godišnja skupština Mađarskog društva bibliotekara u Egeru od 9. do 12.8.

1995.]. // HBD Novosti 6, (veljača 1996), 26-27.

181. IVIĆ, Kata. [28. godišnja skupština Mađarskog društva bibliotekara u Debrecinu od 7.-10.

VIII. 1996.]. // HBD Novosti 7(rujanl996), 4-5.

182. KATALENAC, Dragutin. Gradska i sveučilišna knjižnica. //Od turskog do suvremenog Osijeka.

Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Osijeku: Gradsko poglavarstvo; Zagreb: Školska knjiga, 1996. (Povijest Osijeka; 2). Str.374-375.

183. KATALENAC, Dragutin. Prilog periodizaciji razvoja narodnih čitaonica i knjižnica u Slavoniji u 19. i 20. stoljeću. // Zbornik radova Znanstvenog skupa "Čitaonički i knjižnički pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. st." (Pazin, 1994.). Pula: Sveučilišna knjižnica, 1996. Str. 21-31.

184. KATALENAC, Dragutin. Pridgovordobrovolnjimshtiocem.//Osječko izdavaštvo: 1742.-1996.: izbor: katalog izložbe / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u suradnji s Muzejom Slavonije Osijek i Društvom bibliotekara Slavonije i Baranje. Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 1996. Str.3-4.

185. KATALENAC, Dragutin. Promjene u društvu - promjene u knjižnicama: uloga javne knjižnice u demokratizaciji društva. // Knjižničarska struka danas i u budućnosti: sažeci / 30. skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Primošten 26.-28. rujna 1996. [Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo], 1996. Str.17.

186. KATALENAC, Dragutin. Knjižnice u novom Zakonu o knjižnicama. // Knjiga, knjižnice, nakladnici i zakoni: sažeci / Međunarodni kolokvij o položaju knjige, knjižnica i nakladništva u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1996. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1996. Str. 7-8.

187. LEOVAC, Romana. Uloga knjižnice pri obradi lektire: Čarolije iza ugla Višnje Stahuljak. // Zbornik radova / 7. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1995. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1996. Str. 97-103.

188. MALBAŠA, Marija. Tiskarstvo. //Od turskog do suvremenog Osijeka. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Osijeku: Gradsko poglavarstvo; Zagreb: Školska knjiga, 1996. Str. 262-263.

189. OSJEČKO izdavaštvo: 1742.-1996.: izbor: katalog izložbe / Sveučilište Josipa JurjaStrossmayera, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u suradnji s Muzejom Slavonije Osijek i Društvom bibliotekara Slavonije i Baranje; [kataloška obrada Ljiljana S1BER (112-107), Olivera KATALENAC (1-11). Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 190. PETR, Kornelija. [Međunarodni seminar "Nove strategije u knjižnicama" u Bergisch-Gladbachu od3.do9.rujna 1995.].//HBD Novosti6(veljača 1996),28.

191. RADMAN, Ljuba. Osvrt na školovanje knjižničara u Osijeku od 1977. do 1990. godine (30. skupština Hrvatskoga bibliotekarskog društva, Primošten, 26.-28.9.1996.).//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39,1/2(1996), 157-161. (Skraćena verzija rada koji je u cijelosti objavljen u "Knjižničarstvu: glasniku Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997), 64-73.

1997.

192. BEŠLIĆ, Jasenka. Filip Potrebica. Povijest knjižnica Požeške kotline. 2. dopunjeno i prošireno izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap, 1995.-215 str.; 24 cm.-(Biblioteka Posegana; knj. 3) ISBN 953-191-055-3 // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997), 111.

193. BOLIĆ, Marija. Stručni skup "Predmetna obradba-ishodišta i smjernice", Zagreb, 1.-2. listopada 1997. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 1,2(1997), XXV-XXVI. 194. BURIĆ, Vesna. Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek. // Blago Muzeja Slavonije. Osijek: Muzej Slavonije Osijek, 1997. Str. 179-227.

195. BURIĆ, Vesna. Izdanja Muzeja Slavonije Osijek: 1940.-1997. // Blago Muzeja Slavonije. Osijek: Muzej Slavonije Osijek, 1997.Str.279-301.

196. ERL, Vera; PETR, Kornelija. Studij bibliotekarstva na Pedagoškom fakultetu Osijek - da ili ne?: dodatna promišljanja. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1, 1(1997), 74-83. (Rad je u nešto izmijenjenom obliku predstavljen na 30. skupštini HBD-a u Primoštenu od 26. do28. rujna 1996. godine [i objavljen u Vjesniku bibliotekara Hrvatske 39, 1/2(1996), 163-170]).

197. FERENC, Marija. IV. strukovni susret knjižničara Mađara, Debrecin. // Knjižničarstvo: glasnik

Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 109-110.

198. FILIPOV1Ć, Ružica (s. Marija Stela). Motivacija- otvorenost- meditacija. // Zbornik radova / 8. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1996. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1997.

199. IVIĆ, Kata. 29. godišnja skupština Mađarskoga knjižničarskog društva, Kecskemet, 7.-9. kolovoza 1997.//Vjesnikbibliotekara Hrvazskc 40,3/4(1997], 109-114.

200. IV1Ć, Kata. [29. skupština Mađarskog društva bibliotekara u Kecskemetu od 7. do 9. kolovoza 1997.].//HBD Novosti 9(studeni 1997], 4.

201. 1VIC, Kata. 29. godišnja skupština Mađarskog društva bibliotekara, Kecskemet, 7.-9. kolovoza 1997. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,2(1997], XXVII- XXXII. 202. KATALENAC, Dragutin. Od privilegije posjedovanja do obveze dostupnosti: obvezni primjerak Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek: 1961.-1996. (Stručni skup Obvezni primjeraku Republici Hrvatskoj: povijest, stanje i problemi, perspektive, Osijek 26. travnja 1996.]. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 52-63.

203. KATALENAC, Dragutin. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek: povijest, sadašnjost i budućnost. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 85-99.

204. KATALENAC, Dragutin. Kako ugoditi sustav? Iskustva Gradske i sveučilišne knjižnice Osijeku primjeni CROLIST-a: od marginalizacije do afirmacije. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,2(1997], 52-65.

205. KATALENAC, Dragutin. Gradska i sveučilišna knjižnica u obnovi 1992.-1996. // Glasnik osječkog sveučilišta: glasilo Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 3,5(1997], 15-16.

206. KATALENAC, Dragutin. Sveučilišna knjižnica za 21. stoljeće.//Glasnik osječkog sveučilišta: glasilo Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 3,6(1997], 22-24.

207. KLIBERT, Melita. Seminar "Druženjem do zajedništva i kulture mira", Vodice, 2.-4. listopada 1997. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,2(1997], XXIII-XXV. 208. KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje/glavni urednik Dragutin KATALENAC. God. 1,1(1997], Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1997. ISSN 1331145X 209. KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje/glavni urednik Dragutin KATALENAC. God. 1,2(1997], Osijek: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, 1997. ISSN 1331145X 210. KOLIĆ, Branko. Knjižnica Požeške gimnazije: povrat knjižne građe. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,2(1997], I-VII. 211. KOLIĆ, Branko. Zavičajna zbirka Gimnazijske knjižnice u Požegi. // Zbornik radova / 8. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1996. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1997. Str. 149-155.

212. LOVRINČEV1Ć, Jasmina. Motivacija nastavnika.//Zbornik radova / 8. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1996. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija, 1997. Str. 33-39.

213. MAJLINGERTanocki, Inge. Međunarodno savjetovanje "Narodne knjižnice- izazov promjena", Lovran, 15.-27. rujna 1997. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1, 2(1997],XX-XXIII. 214. PAVLINIĆ,Silva; HORVAT, Jasna; ŠARL1JA, Nataša. Koncipiranje anketnog upitnika za istraživanje korisnika narodnih knjižnica [sažetak]. // Zbornik radova / Međunarodno savjetovanje Narodne knjižnice izazov promjena, Lovran, 1997.; urednice Marija Šegota-Novak, Vesna Turčin. Rijeka: Gradska biblioteka; Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1997. Str. 107-108..

215. PAVLINIĆ, Silva; HORVAT, Jasna. Koncipiranje anketnog upitnika za istraživanje korisnika Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 40,3/4(1997], 61-67.

216. PAVLINIĆ, Silva. Zašto DA za Proljetnu školu školskih knjižničara u Crikvenici. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 112-113.

217. PAVLINIĆ, Silva. Mr. sc. Vera Eri dobitnica "Kukuljevićeve povelje". // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 114.

218. PAVLINIĆ, Silva. Crikvenica- deveta godina velikog stručnog skupa školskih knjižničara Hrvatske.// Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,2(1997],XIX-XX. 219. PRILOZI za bibliografiju Slavonije i Baranje / kataloški obradila Ljilja SIBER. // Knjižničarstvo: glasnik Drušva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1 (1997],100-103.

D K S■ I 8

220. PRILOZI za bibliografiju Slavonije i Baranje / kataloški obradile Olivera KATALENAC, Dušanka SEKULIĆ, Ljiljana SIBER i Roberta SUBJAK. 221. RADMAN, Ljuba. Osvrt na školovanje knjižničara u Osijeku od 1977. do 1990. godine. // Knjižničarstvo: glasnik bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 64-74. (Rad je u skraćenom obliku predstavljen na 30. skupštini HBD-a u Primoštenu od 26. do 28. rujna 1996. godine i objavljenu Vjesniku bibliotekara Hrvatske 39,1/2(1996], 157-161.].

222. RADMAN, Ljuba. Knjižničar - SSS. // Plenum o školovanju knjižničarskog osoblja, Zagreb, 20. svibnja 1997.: polazišta za raspravu. Zagreb: Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1997. Str. 1-4.

223. STANOJEVIĆ, Ljubomir; VINAJ, Marina. Kazališni plakati i cedulje Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku: 1907.-1997. [katalogizložbe], Osijek: Hrvatsko narodno kazalište, 1997.

224. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Osvrt na neka kulturna zbivanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 104-105.

225. ŠIRIĆ, Ružica. Obnovili smo Vinkovačku knjižnicu. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 1,1(1997], 106-109.

226. TOMIN, Vojna. Čitanje i pričanje priča na nov način: Čitajmo da bismo se osjećali bolje. // Zbornik radova / 8. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1996. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1997. Str. 131-137.

227. VINAJ, Marina. Branislav - prve osječke novine na hrvatskom jeziku. // Osječki zbornik 22/23(1997], 245-255.

228. VINAJ, Marina. Hemeroteka. // Blago Muzeja Slavonije / glavni i odgovorni urednik Mladen Radić. Osijek: Muzej Slavonije Osijek, 1997. Str. 229-247.

229. VODIČ kroz knjižnice Požeško-slavonske županije / [glavni urednik Jasenka BEŠLIĆJ. Požega: Gradska knjižnica i čitaonica; [Požega]: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje; Pleternica: Hrvatska knjižnica i čitaonica; Kutjevo: Narodna knjižnica i čitaonica; Pakrac: Pučko učilište, Knjižnica i čitaonica, 1997. [32] str.

230. VUKELIĆ, Jelena. Knjižnica i čitaonica Beli Manastir: 1991.-1997. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 1,2(1997],XVI-XVIII. 1998.

231. BEŠLIĆ, Jasenka. Gradska knjižnica i čitaonica Požega. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 2,1(1998], 49-54.

232. ERL, Vera. Dodiplomski dvopredmetni (četverogodišnji] studij knjižničarastva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998], 113-116.

233. HORVAT, Jasna; PAVLINIĆ, Silva. Pouzdanost upitnika za istraživanje potreba korisnika Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku 11, 1/2(1998 [i.e.2000J], 49-61.

234. IV1Ć, Kata. Informacije kao podloga strategijskog razvitka istočne Hrvatske. // Strategija gospodarskog razvitka istočne Hrvatske: međunarodni znanstveno-stručni skup, Bizovačke toplice, 27. i 28. studenoga 1997. Osijek: Hrvatsko društvo ekonomista, Društvo ekonomista Osječko-baranjske županije: CROMAR-Hrvatsko društvo za marketing, Marketing klub Osječkobaranjske županije: HGK [i. e.J Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek, 1998.

Str. 318-325.

235. IVIĆ, Kata. MiroslavŽugaj, Ksenija Dumančić, Vesna Dušak. Temelji znanstveno-istraživačkog rada: metodologija i metodika. Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 1999. [prikaz], // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta Osijek, 11,1/2(1998 [i. e. 2000]], 137-138.

236. IVIĆ, Kata. Strategija razvitka poljoprivrede i prehrambene industrije istočne Hrvatske: zbornik radova Međunarodnogznanstveno-stručnog skupa održanogu Osijeku 25. ožujka 1999. Osijek: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek, 1999. [prikaz]. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskogfakulteta Osijek 11,1/2(1998 [i. e. 2000]], 143-145.

237. KATALENAC, Dragutin. Narodna knjižnica kao People's Network: uloga narodnih knjižnica u informacijskom društvu: vizije, mogućnosti, izazovi (Međunarodno savjetovanje "Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću, Varaždin, 4.-7. XI. 1998.]. // Godišnjak Gradske knjižnice i čitaonice "Metel Ožegović" Varaždin 2(1998], 14-23.

238. KATALENAC, Dragutin. Otoci u struji- otoci u mreži: razvoj mreža narodnih knjižnica u novim

239.

240.

241.

242 243.

244.

245.

246.

247.

248.

249.

250.

251.

252.

253.

254.

255.

256.

257.

258.

259.

260.

uvjetima (Stručni skup "Nijedna knjižnica nije otok: narodne knjižnice i njihove mreže", Osijek, 14. studeni 1997.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 5-17.

KATALENAC, Dragutin. Informacijsko društvo 21. stoljeća: uloga knjižničnih društava, Budimpešta 10.-13. svibnja 1998. god. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 78-79.

KATALENAC, Dragutin. Mogućnosti suradnje između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijeki Županijske knjižnice "CsorbaGyoso" Pečuh: pričao dva grada (Hrvatsko-mađarska knjižnična konferencija, Pečuh, 23.-24. rujna 1998.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998),75-89.

KLIBERT, Melita. Kako prepoznati dobru slikovnicu? // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 8, 30/31(55/56) (1998), 33.

KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje /glavni urednik Dragutin KATALENAC. God. 2, 1(1998). Osijek: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 1998. ISSN 1331-145X KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje /glavni urednik Dragutin KATALENAC. God. 2, 2(1998). Osijek: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 1998. ISSN 1331-145X KRPELJEVIĆ, Ljiljana. Aktivnosti Društva knjižničara Slavonije i Baranje u "Mjesecu hrvatske knjige '98". // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 116-117.

KRPELJEVIĆ, Ljiljana. Osvrt na 31. skupštinu Hrvatskog knjižničarskog društva. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 117-118.

LEOVAC, Romana. Origami - doživljaj svijeta dječje književnosti. // Zbornik radova / 9. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1997. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1998. Str. 137-144.

LEOVAC, Romana. Origami - doživljaj svijeta dječje književnosti. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu8/9,32/33(57/58) (1998), 34-35.

LOVRINČEVIĆ, Jasmina. Komplementarnost školskih medijateka. // Zbornik radova / 9. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1997. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1998. Str. 35-38.

MANDIĆ, Ivan; 1VIĆ, Kata. Implementation Problems of the Informations Systems in Enterprise Planning and Decision Making. // 9. međunarodna konferencija "Informacijski i inteligentni sustavi: I IS '98, Varaždin, 23.-25 rujna 1998.: zbornik radova = [9th International Conference] Information and Inteligent Systems IIS'98: proceedings.Varaždin: Fakultet organizacije i informatike, 1998. Str. 177-183.

MARATOVIĆ, Gordana. Arhivi, knjižnice i muzeji 1998. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 124.

PAVLINIĆ, Silva; HORVAT, Jasna. Istraživanje potreba korisnika Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. //Vjesnikbiblotekara Hrvatske 41,1/4(1998), 41-60.

PAVLINIĆ, Silva. Nada Heil (1913.-1998.).//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 41,1/4(1998), 284.

PAVLINIĆ, Silva. Gradska knjižnica kao središnjica suvremene teritorijalne mreže u odnosu na ostale knjižnične jedinice u mreži - ramišljanja za Osječko-baranjsku županiju (Međunarodno savjetovanje "Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću", Varaždin, 4.-7. XI. 1998.). // Godišnjak Gradske knjižnice i čitaonice "Metel Ožegović" Varaždin 2(1998), 80-87.

PAVLINIĆ, S1LVA. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje. // HBD Novosti 1 l(srpanjl998), 6-7.

PAVLINIĆ, Silva. Mreža narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije: stanje i perspektive (Stručni skup" Nijedna knjižnica nije otok: narodne knjižnice i njihove mreže", Osijek, 14. studeni 1997.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1 (1998), 29-35.

PAVLINIĆ, Silva. Jubilarna (10.) proljetna škola školskih knjižničara Crikvenica 14.-17. svibnja 1998. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 76-78.

PAVLINIĆ, Silva. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje danas i buduća moguća suradnja s Društvom knjižničara Pečuha i Baranje (Hrvatsko-mađarska knjižnična konferencija, Pečuh, 23.­ 34. rujna 1998.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 69-73.

PAVLINIĆ, Silva. "Kukuljevićeva povelja" i nagrada "Eva Verona" mr. sc. Ljubi Radman i Korneliji Petr. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 125-127.

PAVLINIĆ, Silva. In memoriam Nada Heil (1913.-1998.). /1 Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 128.

PAVLOVIĆ- Radmanović, Blaženka. Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 99-103.

D I S■ I B

261. PEZER, Emilija. Mreža narodnih knjižnica na poručju Vukovarsko-srijemske županije (Stručni skup "Nijedna knjižnica nije otok: narodne knjižnice i njihove mreže", Osijek, 14. studeni 1997.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 41-47.

262. PEZER, Emilija. Seminar psihosocijalnog i kreativnog projekta za narodne knjižnice Vukovarskosrijemske županije. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 69.

263. PEZER, Emilija. Aktiv školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije u Osijeku. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 70-71.

264. PEZER, Emilija. Seminar katalogizacije i klasifikacije.//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 71.

265. PEZER, Emilija. Aktivnosti školske knjižnice Osnovne škole Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije Baranje 2,2 (1998), 122.

266. PEZER, Emilija. Spomen- zbirka Vanje Radauša. // knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 123.

267. PRILOZI za bibliografiju Slavonije i Baranje / kataloški obradile Olivera KATALENAC, Vesna RADIČEVIĆ, Dušanka Sekulić, Ljiljana SIBER i Roberta SUBJAK. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 55-68.

268. PRILOZI za bibliografiju Slavonije i Baranje / kataloški obradile Olivera KATALENAC, Bernardica PLAŠĆAK, Dušanka SEKULIĆ, Ljiljana SIBER i Roberta SUBJAK. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998),104-112.

269. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Stanje i razvoj mreže narodnih knjižnica u Županiji požeško-slavonskoj (Stručni skup "Nijedna knjižnica nije otok: narodne knjižnice i njihove mreže", Osikek, 14. studeni 1997.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 36-40.

270. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Izdavačka djelatnost Gradske knjižnice i čitaonice u Požegi. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 71-72.

271. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Informacija o sastanku Udruge školskih knjižničara Požeško-slavonske županije. I/ Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 72-73.

272. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Informacija o školovanju knjižničara. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 119.

273. ŠIRIĆ, Ružica. Prilogza kronologiju događanja u Vinkovačkoj knjižnici. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 69-70.

274. TOMIN, Vojna. Nasilje među djecom u književnosti. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 8/9, 32/33(1998), 18-19.

275. TOMIN, Vojna. Nasilje među djecom u literaturi za mladež. // Druženjem do zajedništva i kulture mira: odgoj za razvoj, toleranciju i suradnju u dječjim knjižnicama: bilten 2 (veljača 1998), 14-17.

276. VARGA, Erna. Položaj knjižnica za mađarsku narodnost u Republici Hrvatskoj: Županija osječkobaranjska (Hrvatsko-mađarska knjižnična konferencija, Pečuh, 23.-24. rujna 1998.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 91-97.

277. VINAJ, Marina. Povijest osječkih novina 1848.-1945. [katalogizložbe]. Osijek: Muzej Slavonije, 1998.

52 str.

278. VINAJ Marina. Hemeroteka Muzeja Slavonije. // Informática museologica 1/2(1998), 62-68.

279. VUKIĆ, Lidija. Hrvatski katalog knjiga na prodaju - od inicijative do realizacije. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,1(1998), 74-75.

280. ŽEPČEVIĆ, Irena. Rad Komisije za automatizaciju: radionica "Korisnici i Internet". // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 2,2(1998), 120-121.

1999.

281. BALKOVIĆ, Damir. Iz iskustva za iskustvo. // Zbornik radova /10 proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1998. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999. Str. 195-196.

282. BALKOVIĆ, Damir; OSTROŠIĆ, Denis. Frizerski demonstracijski centar i kreativnost školskog knjižničara. // Zbornik radova /10. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1998. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999.Str.l97-199.

283. BOLIĆ, Marija. Najznačajnije izmjene i dopune UDK. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 49-51.

284. BURIĆ, Vesna. Kapitalna osječka izdanja; Hrptovi s pozlaćenim inicijalima. // Vijenac: novine

Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost 7,144(9. rujna 1999), 26.

285. ERL, Vera. Školovanje knjižničara u Hrvatskoj. //Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja 45,1/2(1999), 39-57.

286. ERL, Vera. Studij knjižničarstva (...) pokrenut je na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. // Novosti / HKD 12(ožujak 1999), 12.

287. ERL, Vera. Pripreme za dopunski dvogodišnji (izvanredni) studij knjižničarstva. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 111.

288. ERL, Vera. Kornelija Petr, mr. sc. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3, 1/2(1999), 130.

289. IVIĆ, Kata. Utjecaj etike i informacijske ekonomije na tranziciju i globalizaciju = (The impact of ethics and informatics economy on transition and globalization). // XVI. kongres CROMAR-a Hrvatske "Hrvatsko društvo u tranziciji: markentiško okružje prema globalizaciji", Vukovar, Ilok, Osijek, 27.-28. listopad 1999.: sinopsisi. Osijek: CROMAR- Hrvatska zajednica udruga za marketing, Udruga za marketing Osječko-baranjske županije, 1999. Str. 52-53.

290. IVIĆ, Kata. Informationsversorgung in der Fakultätsbibliothek der Universität J. J. Strossmayer Osijek: (Aspekte der Fakultätsbibliothek gegen die Universitätsbibliothek) = Information provision in the faculty library of the University J. J. Strossmayer Osijek: (aspects of the faculty library versus university library). // Proseedings des internationalen Seminars 1998 Informationsversorgung "Politikund Strategie" = (ofthe International Seminar 1998 "Information Provision - Politics and Strategy"). Berlin: Deutsches Bibliotheksinstitut, Bibliothekarische Auslandsstelle, 1999. Str. 167-177.

291. IVIĆ, Kata. Utjecaj tehnoloških informacija na strategiju agroekonomskog razvoja istočne Hrvatske. // Strategija razvitka poljoprivrede i prehrambene industrije istočne Hrvatske: međunarodni stručno-znanstveni skup, Osijek, 25. ožujka 1999. Osijek: Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Osijek: CROMAR- Hrvatska zajednica udruga za marketing, Udruga za marketing Osječko-baranjske županije: Hrvatsko društvo ekonomista, Društvo ekonomista Osječko-baranjske županije, 1999. Str. 92-99.

292. IVIĆ, Kata. Izabrana bibliografija iz agroekonomije. Osijek: Ekonomski fakultet, 1999.

293. JANEKOVIĆ, Andrea. SURPLACE Seminar Upravljanje i marketing u knjižnicama. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 124-125.

294. JANEKOVIĆ, Andrea; SOLJAČIĆ-Rihter, Ivana. [Međunarodna konferencija "Medijski kompetentna knjižnica u informacijskom društvu, Berlin, 6.-10. prosinca 1998.]. // Novosti / HKD, 12(ožujak 1999),29.

295. KATALENAC, Dragutin. Dorica Blažević. Upute za katalogizaciju omeđenih publikacija i nizova publikacija / izradile Dorica Blažević, Vesna Hodak. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2000.- 176str.; 27cm ISBN 953-6000-83-0 [prikaz].//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 128-129.

296. KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje /glavni urednik Dragutin KATALENAC. God. 3,1/2(1999). Osijek: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 1999 [i. e. 2000].

ISSN 1331-145X 297. KOLIĆ, Branko. Anketno istraživanje o informiranosti učenika Gimnazije u Požegi. // Zbornik radova /10. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1998. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999. Str. 189-193.

298. LEOVAC, Romana. Haiku i origami. // Haiku: glasilo Društva hrvatskih haiku pjesnika 5,15(1999), 137-139.

299. LOVRINČEVIĆ, Jasmina. Knjižnica - podrška za stručno usavršavanje. // Zbornik radova /10. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1998. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999.

Str.39-43.

300. MARIĆ, Radmila. Program mirovnog odgoja (kolovoz-prosinac 1999.). // Druženjem do zajedništva i kulture mira: odgoj za razvoj, toleranciju i suradnju u dječjim knjižnicama: bilten 6(prosinacl999), 7.

301. MOKRIŠ, Svjetlana. Skupni katalog serijskih publikacija Sveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku. /1 Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 33-48.

302. MUDRI, Marija. Godišnji plan rada školske knjižnice: koliko se koristimo njome, toliko i vrijedi. //

D K S■ I B

Škloske novine 50,19(18. sbibnja 1999),8.

303. PAVLINIĆ, Silva. Osvrt na boravaku Koprivnici.//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonje i Baranje 3,1/2(1999), 112-113.

304. PAVLINIĆ, Silva. 0 radu s knjižničarima osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 119-123.

305. PAVLINIĆ, Silva. Odjeci Proljetne škole školskih knjižničara u Crikvenici u Osječko-baranjskoj županiji. // Zbornik radova /10. proljetna škola školskih knjižničara Republke Hrvatske, Crikvenica, 1998. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999. Str. 33-37.

306. PAVLINIĆ, Silva. [Od 16. do 18. studenog 1998. u Poreču je održan (...) skup "Arhivi, knjižnice i muzeji"]. // Novosti / HKD 12(ožujak 1999), 25-26.

307. PAVLINIĆ, Silva. [Izvanredna skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje, 7. travnja 1999.].// Novosti / HKD 13(listopad 1999), 5-6.

308. PAVLINIĆ, Silva. [Stručni seminar pod nazivom Revizija, otpis i zaštita građe u knjižnicama]. // Novosti I HKD 13(listopad 1999), 14.

309. POSPIŠIL, Katica. Školska knjižnica i humana škola. // Zbornik radova /10. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1998. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999. Str. 169-175.

310. PRILOZI za bibliografiju Slavonije i Baranje /kataloški obradile Marija FERENC, Olivera KATALENAC, Ljiljana SIBER i Roberta SUBJAK. // Knjižničarstvo: glasnik Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 100-110.

311. ŠIMIĆ, Sonja. Pet godina Dječje knjižnice mira u Vinkovcima. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 117-118.

312. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Aktiv knjižničara Požeško-slavonske županije.//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 118.

313. T0M1N, Vojna. Smijeh u školskoj knjižnici. // Zbornik radova /10. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1998. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 1999. Str. 205-207.

314. TOMIN, Vojna. Smijeh u školskoj knjižnici. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 9/10, 34/35(rujan / prosinac 1999), 34-35.

315. TOMIN, Vojna. Program rada školske knjižnice vezan uz Projekt odgoja za razvoj, toleranciju i suradnju u školskim knjižnicama za školsku godinu 1999. / 2000. (Školska knjižnica Osnovne škole "Vladimir Nazor" Čepin). // Druženjem do zajedništva i kulture mira: odgoj za razvoj, toleranciju i suradnju u dječjim knjižnicama: bilten 6(prosinac 1999), 8-9.

316. VINAJ, Marina. Svakom čitatelju njegov naslov: povijest novina. //Vijenac: novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i znanost 7,144(9. rujna 1999), 31.

317. VULETIĆ, Srebrenka. Novosti iz Gradske knjižnice Vukovar. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 114-116.

318. VULETIĆ, Srebrenka. In memoriam: Marija Brkić (1934.-1991.). // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1/2(1999), 131-132.

319. ZLATAR1Ć, Snježana. Gradska knjižnica Županja. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 3,1 /2(1999), 87-99.

2000.

320. APARAC, Tatjana. National libraries. // Librarianship and Information Work Worldwide: 2000. / general editor Maurice Line, editors Graham Mackenzie, Paul Sturges. London [etc.]: BowkerandSaur,2000.Str. 19-50.

321. APARAC- Jelušić, Tatjana. Funkcionalna analiza radnog procesa u svjetlu novih teorija o planiranju i upravljanju informacijskim ustanovama. // 2. i 3. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnoti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova. / uredile M. Wilier i T. Katić. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 37-48.

322. APARAC-Jelušić, Tatjana. Digitalna baština u nacionalnim programima zaštite baštine. // 2. i 3. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile M. Wilier i T. Katić. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 112-122.

323. APARAC-Jelušić, Tatjana. Utjecaj promjena u akademskom obrazovanju na preoblikovanje

knjižničnih službi i usluga. // Glasnik Društva bibliotekara Split 7(2000], 39-51.

324. DRAGIJA, Martina; APARAC-Jelušić, Tatjana. Pristup i metodologija istraživanja o kvaliteti zbirki u knjižnicama visokih učilišta. // Glasnik Društva bibliotekara Split 7 (2000], 162-188.

325. ERL.Vera. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci.//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 (2000], 65-69.

326. ERL, Vera. U Osijeku pokrenut izvanredni studij knjižničarstva. // Novosti: HKD 14 (svibanj 2000], 20.

327. ERL, Vera. Otkup rukopisne ostavštine književnika Vladimira Kovačića. // Vladimir Kovačić: prilozi sa znanstvenog kolokvija. Drenovci: Hrašće, 2000. (Biblioteka Znanstveni kolokvij; sv. 3], Str. 63-66.

328. IVIĆ, Kata. Informacije u funkciji stručnog i znanstvenog rada. // Primjena metodologije stručnog i znanstvenog istraživanja I Ljubomir Baban, Kata Ivić, Srećko Jelinić, Maja Maronić-Lamza, Antun Šundalić. Osijek: Ekonomski fakultet, 2000. Str. 227-298.

329. IVIĆ, Kata. Utjecaj etike i informacijske ekonomije na tranziciju i globalizaciju = The impact of ethics and informâmes economy on transition and globalization (16. kongres CROMAR-a Hrvatske "Hrvatsko gospodarstvo u tranziciji: marketinško okruženje prema globalizaciji" = Croatian Economyin Transition: Marketing Environment Towards Globalisation, Vukovar, Ilok, Osijek, 27.-28. listopad 1999.]. //Tržište: časopis za tržišnu teoriju i praksu 12,1/2 (2000 [i.e.

2001] ],76-81.

330. JANEKOVIĆ, Andrea. 2. dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske ( Osijek, 17. i 18 travnja 2000] [prikaz].// Novosti : HKD 14 (svibanj 2000],4.

331. JELUŠIĆ, Srećko. Budućnost kulturnih industrija u Istočnoj i Srednjoj Europi: Simpozij Kulturne različitosti u sjeni globalizacije (Varšavaod30.1ipnjado 1. srpnja 2000]. [ prikaz].//Hrčak: glasilo Hrvatskoga čitateljskogdruštva 10 (prosinac 2000], 6-8.

332. JELUŠIĆ, Srećko. Martin, William J. The global information society. [ 2. izd. ]. Aldershot: Aslib [i. e.]

The Association for Information Management: Gower, 1995. [prikaz], //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,3 (2000], 199-203.

333. KATALENAC, Dragutin. U povodu pedesete obljetnice osnivanja i rada Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Glasnik osječkog sveučilišta: glasilo Sveučilišta j.J. Strossmayera u Osijeku 6, 14(2000],32-33.

334. KATALENAC, Dragutin. Mogućnosti primjene Benchmarkinga u upravljanju knjižnicama. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 (2000], 29-45.

335. KATALENAC, Dragutin. Zvona za sveučilišne knjižnice: sveučilišta bez knjižnice vs. sveučilišta kao knjižnice ( Stručni skup "Knjižnice hrvatskih učilišta: nužnost promjena za 21. stoljeće", Split, 23.24.10.2000.].// Glasnik Društva bibliotekara Split 7 (2000], 122-138.

336. KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje / [glavni urednik Dragutin KATALENAC], God. 4, 1/2 (2000], Osijek: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 2000 [i. e.

2002] , ISSN 1331-145X 337. KOVAČEVIĆ, Dinka. 0 problematici tolerancije u književnim djelima za djecu i mladež [ dio rada raznih autora pod naslovom "Saržaji odgoja za ljudska prava u literaturi za djecu i mladež"]. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 10/11,36 (61] (siječanj-veljača 2000], 23-24.

338. KOVAČEVIĆ, Dinka. Školski knjižničar na novom putu profesije: biti učitelj i suradnik u procesu cjeloživotnog odgoja i obrazovanja korisnika školske knjižnice. // Zbornik radova / li. proljetna škola školskih knjižničra Republike Hrvatke, Crikvenica, 12.-15. svibnja 1999. [Zagreb] : Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušaka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2000. Str. 119-127.

339. KOVAČEVIĆ, Dinka. Događaj kada je bilo ugroženo moje pravo - djetetovo pravo: najuspješniji literarni radovi učenika / [pripremila D. Kovačević]. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 10/11, 37/38 (62/63] (ožujak/ lipanj 2000], 21-22.

340. KRPELJEVIĆ, Ljiljana. Prof. Silva Pavlinić, dobitnica "Kukuljevićeve povelje". // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 (2000], 116-117.

341. LOVRINČEVIĆ, Jasmina. Učenje i doživotno učenje u novom okruženju- INTRRNET u školi. // Zbornik radova /11. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crkvenica, 15.-19. svibnja 1999. [Zagreb]: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prvasušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2000. Str. 111-117.

342. MOKRIŠ, Svjetlana. Informacijska tehnologija u našim knjižnicama: vozimo li romobil ili

formulul? Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva, 10.-11. studenoga 2000. [prikaz]. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 [2000], 97-99.

343. MOKRIŠ, Svjetlana. Michael Buckland: Program za preoblikovanje knjižničnih službi i usluga.

[Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga: program / Michael Buckland; prevela Koraljka Golub.Lokve: Naklada Benja; Rijeka: Gradska knjižnica, 2000.] [prikaz], //Knjižničarstvo 4,1/2 [2000], 100-102.

344. MUDRI, Marija. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja u školskoj knjižnici. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 10/11,37/38 [62/63] (siječanj- veljača 2000], 39.

345. MUDRI, Marija. Metodički pristup zbirci "Nevidljiva Iva" Zvonimira Baloga. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 12/13,39/40 [64/65] (rujan-studeni 2000], 36.

346. NAD, Melita. Ekologija. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4, 1/2(2000], 59-62.

347. PAĐEN, Dubravka. PSST... priča se.//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 [2000], 63-64.

348. PAĐEN Farkaš, Dubravka. "Suradnja Dječjeg odjela Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku i odjela Pedijatrije Kliničke bolnice Osijek": [sažetak]. // Stručni skup povodom Međunarodnog dana dječje knjige i 50. obljetnice Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Dječja knjižnica za novo tisućljeće, Zagreb, 14. travnja 2000. Zagreb: Gradska knjižnica, 2000. Str. 9.

349. PAVLINIĆ, Silva. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje. // Hrvatsko knjižničarsko društvo: 14. 111.

1940.-14. III. 2000.: spomenica. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 64-66.

350. PAVLINIĆ, Silva. Osvrt na skupštinu i prikaz savjetovanja (Stručno savjetovanje "Suradnja škole i knjižnice u odgajanju čitatelja i 5. godišnja skupština Hrvatskoga čitateljskog društva, Osijek, 22.­ 23. ožujka 2000.]. // Hrčak: glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva 8/9 (svibanj 2000.], 2-4.

351. PAVLINIĆ,Silva. HČD [Hrvatskočitateljskodruštvo].//Novosti/HKD14, (svibanj 2000], 14.

352. PAVLINIĆ, Silva. 12. proljetna škola školskih knjižničara, Crikvenica, 17.-20. svibnja 2000.// Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 [2000], 103-113.

353. PAVLINIĆ, Silva. U povodu obilježavanja 150. obljetnice Narodne čitaonice riječke i 70. obljetnice Gradske biblioteke Sušak. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1 /2 [2000], 114-115.

354. PETR, Kornelija. Uspješnost poslovanja Knjižnice Pedagoškog fakulteta u Osijeku: zadovoljstvo korisnika Knjižnicom i njezinim uslugama. // Vjesnikbibliotekara Hrvatske 43,4(2000], 80-90.

355. PEZER, Emilija. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci danas. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1 /2 [2000], 70-71.

356. PEZER, Emilija. Stručni skupovi knjižničara Vukovarsko-srijemske županije. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 (2000], 76-77.

357. PEZER, Emilija. Obilježavanje 125 godina Vinkovačke knjižnice. 11 Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1 /2 (2000], 78.

358. PEZER, Emilija. Izložba tiskane građe u Iloku o izdavačkoj djelatnosti nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1 /2 (2000], 79.

359. PRILOZI za bibliografiju Slavonije i Baranje / kataloška redakcija Olivera KATALENAC; sadržajna redakcija Inge MAJLINGER- Tanocki. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2(2000], 81-91.

360. Š1MUNOV1Ć, Branko. Iz knjižnica Požeško-slavonske županije. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1/2 (2000], 75.

361. ŠIRIĆ, Ružica. Vinkovačka knjižnica od 1992. godine do 2000. godine. 11 Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 4,1 /2 [2000], 72-74.

362. ŠKORO, Marija. [Otvorenje novoobnovljene i suvremeno opremljene Knjižnice Pravnog fakulteta u Osijeku, 8. svibnja 2000.]. // Novosti: HKD 14 (svibanj 2000 ], 16.

363. TOMIN, Vojna. "Mali odmor" iz Čepina [prikaz školskog lista], // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 11/13,39/40 (64/65] (rujan-studeni 2000],43.

364. TOMIN, Vojna. Dječja prava u stripu; Prikaz školskog lista OŠ "Vladimir Nazor" Čepin. // Druženjem do zajedništva i kulture mira: odgoj za razvoj, toleranciju i suradnju u dječjim knjižnicama: bilten 8 (lipanj 2000], 5-9; 18-19.

365. VINAJ, Marina. Slike Retfale prikazane slogom starih osječkih novina. // Retfala: prilozi za proučavanje grada Osijeka / [glavna i odgovorna urednica Zlata Živaković-Kerže], Osijek:

Dobrovoljno vatrogasno društvo Retfala: Njemačka narodnosna zajednica, Zemaljska udruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj; Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijestSlavonije i Baranje, 2000. Str. 69-73.

366. VINAJ, Marina. Hemeroteka Muzeja Slavonije: knjižnično i muzejsko blago. // 2. i 3. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Wilier i Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2000. Str. 187-194.

367. VULETIĆ.Srebrenka. Marija Brkić (1934.-1991.].//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43,4(2000], 270-271.

2001.

368. APARAC, Tatjana; PETRAK, Jelka. Library Management. //A Real Virtual Library: An Introduction to Contemporary Librarianship. / eds. Vladimir Simunovic [etal.]. Budapest [etc.]: Buselmaier, 2001. Str. 41-48. CD-ROM. Dostupno i na URL: www.springer.de/besonderes/virtlib.pdf 369. APARAC, Tatjana; VRANA, Radovan; BADURINA, Boris; DRAGIJA, Martina. How the graduate LIS professionals cope with constant need for updating their knowledge and skills: a Croatian case. // Delivering Lifelong Continuing Professional Education Across Space and Time: The Forth World Conferance on Continuing Professional Education for the Library and Information Science Professions / eds. Blanche Woolls and Brooke E. Sheldon. München [ etc. ]: Saur, 2001. Str. 164­ 172. Objavljeno i u prijevodu: Kako diplomirani stručnjaci bibliotekarstva i informacionih nauka izlaze na kraj sa stalnom potrebom modernizacije znanja i veština: slučaj Hrvatske / [prevela Olja Begenišić].// Glasnik Narodne biblioteke Srbije 1 (2001], 307-319. i na adresi: http: // www.nbs.bg.ac.yu / publications / publication.php?id=903 ] 370. APARAC, Tatjana; VRANA, Radovan. Advancement of academic communication by use of networked information: a Croatian perspective. // International Information and Library Review 33,2/3 (2001],133-148.

371. APARAC-Jelušić, Tatjana. Digital Libraries: main trends and issues. I/ CUC Conference, Zagreb, rujan 2000. Zagreb: CARnet, 2001. CD- ROM. 372. APARAC-Jelušić, Tatjana. Libraries in the Digital Age 2001 ( Drugi međunarodni seminar Libraries in the Digital Age, Dubrovnik, 23.-28. svibnja 2001. ]. // Novosti / HKD 15 (veljača 2001], 32.

373. APARAC-Jelušić, Tatjana. 4. međunarodna konferencija o stalnom stručnom usavršavanju knjižnničara i informacijskih stručnjaka, Chester, Vermont. // Novosti / HKD 17 (listopad 2001 ], 25.

374. BADURINA, Boris; DRAGIJA, Martina; GOLOB, Koraljka. Radionice Komisije za automatizaciju Hrvatskoga knjižničarskog društva.//Zbornik radova /12. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 17.-20. svibnja 2000. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2001. Str. 145-151.

375. BURIĆ, Vesna. Secesijska oprema knjiga i časopisa: katalog. // Secesija slobodnog i kraljevskg grada Osijeka: urbanizam, arhitektura, slikarstvo i kiparstvo, primijenjena umjetnost / urednica Dubravka Hackenberger. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku: Muzej Slavonije Osijek: Galerija likovnih umjetnosti Osijek: Državni arhiv u Osijeku: Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, 2001. Str. 221-257..

376. FALETAR, Sanjica; GABERC, D.; MISKIC, J.; SUDAREVIC, A. Libraries in the Multicultural and Multiethnic Environment. I/ Open 2001: knowledge, information and democracy in the open society: the role ofthe library and information sector: Proceedings of 9th BOBCATSSS Symposium / editors AgneAnatanaityte [etal.]. Vilnius: Vilnius University, 2001. Str. 117-123.

377. FALETAR, Sanjica. LIDA 2002- Knjižnice u digitalnom dobu (Dubrovnik, 21.-26.5.2002.].// Novosti / HKD 18 (prosinac 2001 ], 28-29.

378. FERENC, Marija. Izvještaj Mađarska [33. godišnja skupština Mađarskog knjižničarskog društva, Nyiregyhäza, 9.-11. kolovoza 2001.].//Novosti/HKD 17 ( listopad 2001 ], 32-33.

379. IVIĆ, Kata. Budućnost i izazovi marketinga u knjižnici i knjižnice u marketing managementu. // Zbornikradova i priloga 1. i 2. Dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske (Osijek, 17. i 18. travnja 2000.]. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001. Str.115-121.

380. IVIĆ, Kata. Povijesna dimenzija i perspektiva studija ekonomskih znanosti u Osijeku. // Druga znanstvena konferencija katedri za ekonomsku teoriju ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj "Uloga povijesti ekonomske misli u nastavi na fakultetima društvenih znanosti u Hrvatskoj". Osijek: Ekonomski fakultet, 2001. Str. 303-312.

0 K S■ I B

381. 1VIĆ, Kata. Milica Gačić. Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska akademija, 2001. [prikaz]. //Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta Osijek 14,1/2 (2001. [i.e. 2003.] ], 117-118.

382. JANEKOVIĆ, Andrea. Obilježja kakvoće informacijskih usluga. // Zbornik radova i priloga 1. i 2.

Dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske. (Osijek, 17. i 18. travnja 2000.]. Zagreb: Hrvatsko knj ižničarsko društvo, 2001. Str. 115-121.

383. JANEKOVIĆ, Andrea. 28. radna i obrazovna skupština Radne grupe specijalnih knjižnica Njemačke "Specijalne knjižnice danas - Natjecanje i kooperacija". // Novosti / HKD 16 (lipanj 2001], 18-19.

384. JELUŠIĆ, Srećko. Međunarodna konferencija Regionalno informacijsko društvo i knjižnice.// Novosti /HKD 18( prosinac 2001], 31-32.

385. KATALENAC, Dragutin. Knjižnica Franjevačkog samostana Cernik = Bibliothek des Franziskanerklosters; Knjižnica Franjevačkog samostana Osijek = Bibliothek des Franziskanerklosters; Knjižnica Kapucinskog samostana Osijek = Bibliothek des Kapuzinerklosters Esseg; Knjižnica Muzeja Slavonije Osijek = Bibliothek des Slawonischen Museums Esseg; Knjižnica Franjevačkog samostana Virovitica= Bibliothek des Franziskanerklosters; Knjižnica Franjevačkog samostana Vukovar = Bibliothek des Franziskanerklosters. // Handbuch deutscher historischer Buchbestände in Europa, sv. 9.

Hildesheim; Zürich; New York: Olms-Weidmann, 2001. Str.86-88; 100-108; 135-138.

386. KATALENAC, Dragutin. Povijest sveučilišnog knjižničarstva u Osijeku = The history of university librarianship in Osijek. // Tri stoljeća visokog školstva u Osijeku = Three centuries of higher education in Osijek / [glavna urednica Gordana Kralik], Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, 2001. Str.57-74; 128-136.

387. KOVAČEV1Ć, Dinka. Lektirna knjiga - radost otkrivanja ili gubitak slobodnog vremena: što kažu i predlažu osnovnoškolci. // Zbornik radova /12. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 17.-20. svibnja 2000. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2001. Str.61-75.

388. KOVAČEVIĆ, Dinka. O radu i ponašanju na drugačiji način - pravo i obveza u školskoj knjižnici. // Zbornik radova /12. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 17.-20. svibnja 2000. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2001. Str. 226-233.

389. KRPELJEVIĆ, Ljiljana ;PAVLINIĆ, Silva. DKSiB.//Novosti/HKD 15 (veljača 2001], 7.

390. KRPELJEVIĆ, Ljiljana. DK Slavonije i Baranje. //Novosti / HKD 18 (prosinac 2001], 6.

391. LOVRINČEVIĆ, Jasmina. Utjecaj plana i programa rada školskog knjižničara na obrazovna postignuća učenika. // Zbornik radova /12. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 17.- 20. svibnja 2000. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2001. Str. 159-163.

392. MATKOVIĆ, Henrieta. Čitateljske navike učenika obrtničke škole. // Hrčak: glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva 12/13 (prosinac 2001], 15-17.

393. MUDRI, Marija. Godišnji plan rada školske knjižnice. // Zbornik radova /12. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 17.- 20. svibnja 2000. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2001. Str. 172-180.

394. PAVL1NIĆ, Silva. Konferencija Strategija kulturnog razvitka Republike Hrvatske. // Novosti / HKD 16 (lipanj 2001], 25-26.

395. PAVLINIĆ, Silva, iz rada DKSiB. // Novosti / HKD 17 (listopad 2001], 11.

396. PAVLINIĆ. Silva. Osječko-baranjska županija: Narodna knjižnica Dalj, Narodna knjižnica Donji Miholjac, Županijska matična služba Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Novosti / HKD 17(listopad 2001], 14-15.

397. PAVLINIĆ, Silva. Školski knjižničari Osječko-baranjske županije; Seminar za korisnike CROLIST-a u Osijeku. // Novosti: HKD 18 (prosinac2001], 10.

398. PETR, Kornelija. Academic library user survey: Faculty of Education library in Osijek. // Knjižnica 45,4(2001],67-82.

399. PETRAK, Jelka; APARAC, Tatjana. Library organization //A real virtual library: An Introduction to Contemporary Librarianship. / eds. Vladimir Simunovic [etal.]. Budapest [etc.]: Buselmaier, 2001.

Str.30-40. CD-ROM. Dostupno i na URL: www.springer.de <http://www.springer5-.de/besonderes/virtlib.pdf 400. PEZER, Emilija. Iz knjižnica Vukovarsko-srijemske županije.//Novosti/HKD 15 (veljača 2001], 12.

401. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Iz knjižnica Požeško-slav. županije. //Novosti IHKD16 (lipanj 2001], 12.

402. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Iz knjižnica Požeško-slav. županije. //Novosti / HKD 18 (prosinac 2001), 11.

403. ŠKORO, Marija. Izdavačka djelatnost Fakulteta [bibliografija], // Pravni vjesnik: tromjesečni glasnik za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 17,3/4 (lipanj / prosinac 2001), 377-383.

404. ŠKORO, Marija. Bibliografsko kazalo Pl avnog vjesnika 1. (1985.) - XVI. (2000.). // Pravni vjesnik: tromjesečni glasnik za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 17,3/4 (lipanj/prosinac 2001.), 385-408.

405. TOMIN, Vojna. Dječja prava u stripu. // Zbornik radova /12. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 17.-20. svibnja 2000. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2001. Str. 223-225.

406. TOMIN, Vojna. Dječja prava u stripu. // Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 13/14, 41/42 (66/67) (prosinac/ veljača 2001.), 59-60.

407. VINAJ, Marina. Secesijski plakat: katalog. // Secesija slobodnogi kraljevskog grada Osijeka: urbanizam, arhitektura, slikarstvo i kiparstvo, primijenjena umjetnost / urednica Dubravka Hackenberger. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku: Muzej Slavonije Osijek: Galerija likovnih umjetnosti Osijek: Državni arhiv u Osijeku: Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku ,2001. Str. 259-266.

408. VULETIĆ, Srebrenka. Povodom otvorenja obnovljene knjižnice Vukovar. // Novosti / HKD 17 (listopad 2001), 15-16.

2002.

409. APARAC-Jelušić,Tatjana. Knjižnice u digitalnom dobu [uvodnik],//Novosti/HKD 20 (kolovoz 2002),1.

410. BULJAN, Jurica. 140 godina Gradske knjižnice Županja. //Novosti / HKD 19 (travanj 2002 ), 11.

411. ERL, Vera; PETR, Kornelija. Ravnatelji knjižnica - poznavatelji struke i / ili menadžeri. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45,3/4(2002), 65-74.

412. FALETAR, Sanjica. Volonteri u knjižnicama i muzejima. // 5. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženja globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Wilier i Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 158-167.

413. FALETAR, Sanjica. Volonteri u muzejima. //Informática Museologica 33, l/2( 2002), 52-56.

414. FALETAR, Sanjica. Razgovarali smo: Christine L. Borgman [intervju]. // Novosti / HKD, 20 (kolovoz 2002), 2-4.

415. FALETAR, Sanjica. Knjižnice u digitalnom dobu - L1DA 2002 (Dubrovnik, 21-26. svibnja 2002.). // Novosti / HKD 20 (kolovoz 2002 ), 26-28.

416. IVIĆ, Kata. Utjecaj interneta na logistički informacijski sustav poduzeća. // 2. znanstveni kolokvij" Poslovna logistika u suvremenom menamdžmentu", knj. 2. Osijek: Ekonomski fakultet; Poreč: Institut za poljoprivredu i turizam, 2002. Str. 83-90.

417. IVIĆ, Kata. Glasnik Arhiva Slavonije i Baranjebroj 7 [prikaz].//Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta Osijek 15,1/2 (2002 [i. e. prosinac 2003]), 119-120.

418. JANEKOVIĆ, Andrea; BEKAVAC-Lokmer, Fila. Svaki dan naučiti nešto novo: kako planirati svoje obrazovanje? //Zbornik radova i priloga s 3. Dana specijalnog knjižničarstva Hrvatske (Rijeka, 23. i 24. travanj 2001.). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 17-27.

419. JELUŠ1Ć, Srećko; BADURINA, Boris; DRAGIJA-Ivanović, Martina. Pregled stanja obrazovnih potreba nakladnika u Hrvatskoj. // Zbornik radova "Težakovi dani" / urednici Slavko Tkalac, Jadranka LasićLazić. Zagreb: Filozofski fakultet, 2002. Str. 191-211.

420. KATALENAC, Dragutin. Vrucsexeljnim i dobrovoljnim shtiocem: pridgovor; Prilozi povijesti knjižnice Franjevačkog samostana Našašća Svetog Križa u Osijeku: predgovor. // Blago knjižnice Franjevačkog samostana u Osijeku: izbor: katalog izložbe / [postav izložbe i kataloška obrada (opis prema Pruskim pravilima ) Vatroslav FRKIN, (opis prema UNIMARC-u) Olivera KATALENAC], Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica, 2002. Str.III-IV; V-XVI. Dostupno i na CD-ROM-u.

421. KOVAČEVIĆ, Dinka. Suradnjom i timskim radom ususret interdisciplinarnom i multimedijalnom pristupu nastavi. // Zbornik radova /13. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 16.-19. svibnja 2001. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2002. Str. 77-85.

422. KOVAČEVIĆ, Dinka. Za bolji status školskih knjižničara. // Novosti / HKD 20 (kolovoz 2002), 20.

423.

424.

425.

426.

427.

428.

429.

430.

431.

432.

433.

434.

435.

436.

437.

438.

439.

440.

KRPELJEVIĆ, Ljiljana. Skupština DK Slavonije i Baranje. // Novosti / HKD 20 (kolovoz 2002 ), 10.

KRPELJEVIĆ, Ljiljana. Stručna predavanja u Osijeku. // Novosti / HKD 20(kolovoz 2002), 26.

KRPELJEVIĆ, Ljiljana. Mr. sc. Ljubica Radman. //Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45,3/4 (2002), 288.

LAKSAR, Snježana. Uporaba priručnika u sedmom razredu osnovne škole (metodički model). // Zbornik radova /13. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 16.­ 19. svibnja 2001. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci ,2002. Str 213-218.

LOVRINČEVIĆ, Jasmina. Intermedijalnost u programima školske knjižnice. // Zbornik radova /13. proljetna škola škloskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 16.-19. svibnja 2001.

Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2002. Str. 27-33.

LOVRINČEVIĆ, Jasmina; KOVAČEVIĆ, Dinka. Što? Kako? Zašto? u školskoj knjižnici. // Zbornik radova/13. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 16.-19. svibnja 2001. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prvasuščka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2002. Str. 111-121.

MATKOVIĆ, Henrieta. Korištenje školske knjižnice s obzirom na trajanje obrazovanja. // Život i škola 48,7(2002),44-54.

MUDRI, Marija. Sudjelovanje školskog knjižničara u umjetničkom obrazovanju. // Zbornik radova / 13. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 16.-19. svibnja 2001.

Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2002. Str. 99-101.

PETR, Kornelija; VRANA, Radovan; APARAC-Jelušić, Tatjana. Obrazovanje na daljinu: mogući model u području knjižnične i informacijske znanosti Hrvatske. // Edupoint: časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 1,1 (2002/2003), 4-8. i Edupoint 2,2(21.1.2002.) <http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/index.html> (2002-01-22) PETR, Kornelija; ANDRIŠEK, Vlatka; BLAŽEV1Ć, Katarina; ČUJIĆ, Maja; KUDRIC, Marija; M1KLOŠ, Renata; APARAC-Jelušić, Tatjana. The role and tasks of information specialists in the limelight: the research ofthe public perception. // Human beings and information specialists: future skills, qualifications, positioning: proceedings /10th International BOBCATSSS Symposium on Library and Information Science, Portorož, January 28-30,2002. Ljubljana: Faculty of Arts, Department of Library and Information Science and Book Studies; Stuttgart: University of Applied Sciences, 2002.

Str.124-133.

PETR, Kornelija; VRANA, Radovan; APARAC-Jelušić, Tatjana. Web based LIS education: potentials and feasibility of regional models. // Continuing professional education for the information society: the Fifth world conference on professional education for the library and information science professionals/edited by Patricia Layzell Ward. München: Saur, 2002. Str. 205-213.

PETR, Kornelija; APARAC-Jelušić, Tatjana. Public perception of the role and tasks of library and information science professionals in Croatia: an overview of recent activities. // New Library World 103,1181(2002),364-375.

PETR, Kornelija; APARAC-Jelušić Tatjana. Uloga sveučilišnih knjižnica u novim pristupima akademskom obrazovanju. // Zbornik radova "Težakovi dani". Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. Str.159-172.

PETR, Kornelija. Okrugli stol "Akademsko obrazovanje knjižničara i reforma sveučilišta (Osijek, 25. listopada 2002.). //Novosti / HKD 21 (prosinac 2002), 32.

PEZER, Emilija. Stručni skupovi školskih knjižničarau Vukovarsko-srijemskoj županiji. // Novosti / HKD,19(travanj2002),10.

P0SPIŠ1L, Katica. Nova vrijednost prostora školske knjižnice. // Zbornik radova /13. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 16.-19. svibnja 2001. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2002. Str.219-220.

TOMIN, Vojna. Doprinos školske knjižnice javnoj i kulturnoj djelatnosti škole - osvrt na održano literarno sijelo. // Zbornik radova /13. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 16.-19. svibnja 2001. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazij u Rijeci, 2002. Str. 205-207.

VINAJ, Marina. Osječki šaljivo - satirički listovi u Zbirci novina Muzeja Slavonije. // Osječki zbornik

441. VINA], Marina. Mr. sc. Vesna Burić (1943.-2002.).// Novosti/HKD 20 (kolovoz 2002), 34.

442. VINAJ, Marina. Osječke novine i kako ih čitati: uz izložbu Povijest osječkih novina 1848.-1945. u Muzeju Slavonije. // Glasnik slavonskih muzeja: glasilo Muzejske udruge istočne Slavonije 36,3 (57) (2002), 63-65.

443. VINČAK, Ružica. CinnosCÚstrednej knižnice SlovákovvChorvátskej republike. // Pramen: kulturno-društveni časopis Slovaka u Hrvatskoj 9,6/7 (2002), 5-7.

2003.

444. APARAC-Jelušić, Tatjana. Knjižnični proizvodi i usluge - što korisnici očekuju od suvremene sveučilišne knjižnice. Maribor, 2003. // Podobe knjižnic=Images of libraries: zbornik mednarodnega posvetovanja ob stotetnici Univerzitetne knjižnice / redili jerneja Ferlež in Dunja Legart. Maribor: Univerizetna knjižnica, 2003. Str. 83-95.

445. APARAC-Jelušić,Tatjana; PETR, Kornelija. Konyvtaresinformaciotudomanyszakoshallgatok webre alapozott kepzese Horvatorszagban: celkituzesek es probakiserletek. (Web based Training for LIS students in Croatia: goals and pilotprojects). // Pedagogial informado hatarok nelkul / Zeller Zsuzsanna... [et al.]. Budapest: Orszagos Pedagogial Konyvtar es Museum, 2003. Str. 52-65.

446. APARAC-Jelušić, Tatjana. Katedra za knjižničarstvo u Osijeku: prve studentice diplomirale. I/ Novost/HKD 22/23 (lipanj 2003), 55.

447. BALKOVIĆ, Damir. Organizacija događanja / event management. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 115-117.

448. BALKOVIĆ, Damir. Okrugli stol - Uspješne taktike za promoviranje knjiga. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2(2003), 118-119.

449. BEŠLIĆ, jasenka. Gradska knjižnica i čitaonica Požega - kulturno-informacijsko središte grada Požege i šire lokalne zajednice: prikaz uključenosti građana u naše programe, ali i probleme isključenosti [izlaganje na posterima]. // Stručni skup "Narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti", Osijek, studeni 2003.: zbornik radova. Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica, 2003.Str.37.

450. BOŠNJAKOVIĆ, Renata. Knjižnica Pejačević u Našicama: katalog izložbe. Našice: Zavičajni muzej, 2003.

451. BOŠNJAKOVIĆ, Renata. Stalni postavi izložba "Knjižnica Pejačević u Našicama". // Informática museologica 34,3/4 (2003 [i. e. 2004]), 88-92.

452. BOŽIĆ, Andrea. "Information sources for cosmetic industry professionals on the internet". // Journal of applied cosmetology 21,2 (2003), 61-70.

453. BULJAN, Jurica. Povjesnica bošnjačke čitaonice [ I. dio ]. // Bošnjčki list: list Općine Bošnjaci 1,3 (studeni 2003), 17-18.

454. CINDRIĆ, Marija. Gradska knjižnica i čitaonica Slatina. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 59-70.

455. CRLJEN, Marta; ČUjIĆ, Maja; JOVANOVAC, Lana; MIĆUNOVIĆ, Milijana. Libraries in the Digital Age (LIDA) 2003 (Dubrovnik i Mljet, 26.-30. svibnja 2003.). // Novosti / HKD 24 (studeni 2003), 36-37.

456. DUNĐEROVIĆ,Tihomir; VLADILO, Ivana. Net grupa Anđeli. //Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1 /2 (2003), 97-99.

457. ERL, Vera. Bibliografski zapisi Osijeka.// Književna revija 43,3(2003), 61-73.

458. FALETAR, Sanjica; DRAGIJA-Ivanović, Martina; APARAC-Jelušić, Tatjana. Obrazovni programi u području informacijskih znanosti u odnosu na potrebe zajednice AKM-a. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredila Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Str. 168-188.

459. FALETAR, Sanjica; GOLUB, Koraljka; SUDAREVIĆ, Ana. Smjernice za izradu mrežnih stanica školskih knjižnica: usporedba hrvatskih i stranih primjera. 11 Zbornik radova /14. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica,24.-27. travnja 2002. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa, Zavod za unapređivanje školstva: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2003. Str.75-88.

460. FALETAR, Sanjica. Gostujući predavači na Katedri za knjižničarstvo Pedagoškog fakulteta u Osijeku. // Novosti / HKD 22/23 (lipanj 2003), 43.

461. FALETAR, Sanjica. Međunarodni seminar Libraries in the Digital Age (LIDA) 2003 - Knjižnice u digitalnom dobu. //Novosti / HKD 22/23 (lipanj 2003), 44.

462. FALETAR, Sanjica. Međunarodni seminar Children as Readers: how library services can help young people discover the pleasure of literature (Burton upon Trent, Derbyshire, Velika Britanija,

D II S« I B

od 1. do 6. prosinca 2002.). // Novosti/ HKD 22/23 (lipanj 2003), 48-49.

463. FALETAR, Sanjica. Libraries in the Digital Age (LIDA) 2003. // Library Hi-Tech News, 20,9 (2003), 14-15.

464. FALETAR, Sanjica. EUCLID-ALISE Joint Conference - Coping with Continuai Change: Change Management in SLIS (Potsdam, 31. srpnja do 1. kolovoza 2003.). // Novosti / HKD 24 (studeni 2003),44.

465. FRANCUL1Ć, Mirjana. Požežani u Gradskoj knjižnici Zadar. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1 /2 (2003), 95-96.

466. GOLUB, Koraljka; APARAC-Jelušić, Tatjana. Godišnja skupština Američkog društva za informacijsku znanost i tehnologiju (American Society for Information Science and TechnologyASIST) (Philadelphia, Sjedinjene Američke Države, od 18. do 21. studenog 2002.). // Novosti / HKD 22/23 (lipanj 2003),45-47.

467. GOLUB, Koraljka; JELUŠIĆ, Srećko; RADOVANLIJA-Mileusnić,Snježana; PAVELIĆ,Damir.

Mogućnosti primjene zapisa u formatu Dublin Core, ON1X i UNIMARC u hrvatskim mrežnim knjižarama. // 6. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredilaTinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Str. 142-154.

468. GAVRANOVIĆ, Drahomira. Osječki studenti u Križevcima. / /Novosti / HKD 24 (studeni 2003), 20.

469. IVIĆ.Kata. MiroslavŽugaj [etal.j.Organizacijskakultura.Varaždin:TIVAVaraždin: Fakultet organizacije i informatike, 2004. [prikaz]. // Ekonomski vjesnik: časopis Ekonomskog fakulteta Osijek 16,1/2 (2003 [i.e. rujan 2004]), 163-164.

470. JELUŠIĆ, Srećko. Library Publishing. // International Encyclopedia of Information and Library Science/John Feather; PaulSturges [ur.]. London; New York: Routledge, 2003. Str. 386-388.

471. JELUŠIĆ, Srećko. Publishing and Librarianship in Central and Eastern Europe: the Needs to Join Forces. // Alexandria: the journal of national & international library and information issues 15,1 (2003), 37-47.

472. JELUŠIĆ, Srećko. Izgradnja infrastrukture knjige i čitanja u Hrvatskoj - pogled nakladnika. // Hrčak: glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva 17 (lipanj 2003), 3-9.

473. JELUŠIĆ,Srećko.Inmemoriam:ZlatkoKeglević(1928.-2003.).//Novosti/ HKD 22/23 (lipanj 2003), 54.

474. KATALENAC, Dragutin. Narodne knjižnice i novi mediji: upravljanje novim "uslugama" u narodnim knjižnicama=0ffentliche Bibliotheken und neue Medien: die Anwendung neuer Dienstleistungen in öffentlichen Bibliotheken. // Narodne knjižnice u novoj Europi 5: utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemljama: zbornik radova=Öffentliche Biblioeheken in einem neuen Europe: der Einfluss der Globalisierung und der Informationstechnik auf die Öffentlichen Bibliotheken in der Transformationsländern: Konferentzbeiträge=Les bibliothèques publique dans la nouvelle Europe 5: l'influence de la globalisation et de l'informatisation sur les bibliothèques dans les pays en transition: recueil des communications / [5. međunarodna konferencija o narodnim knjižnicama u novoj Europi: utjecaj globalizacije i informatizacije na narodne knjižnice u tranzicijskim zemljama, Zagreb, 17. do 18. listopada 2002; urednica Tatjana Nebesny], Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 2003. Str. 178-202.

475. KATALENAC, Dragutin. 300 godina Kapucinskog samostana u Osijeku: prilozi za povijest Knjižnice. // Blago knjižnice Kapucinskog samostana u Osijeku: katalog izložbe / [postav izložbe Vatroslav Frkin; kataloška obrada Marija FERENC, Roberta SUBJAK, Dragutin KATALENAC], Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad: Gradska i sveučilišna knjižnica: Kapucinski samostan, 2003. Str. V-X1I. 476. KATALENAC, Dragutin. Predgovor. //Knjige 16. stoljeća Franjevačkogsamostana u Osijeku: katalog izložbe / [postav izložbe, predgovor i kataloška obrada Dragutin KATALENAC]. Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica, 2003. Str.5-7.

477. KATALENAC, Dragutin. Mreža na kotačima: bibliobusna služba i Internet. // Okrugli stol "Nove tehnologije i usluge u pokretnim knjižnicama", Osijek, svibanj 2003.: zbornik izlaganja. Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica, 2003. Str. 14-21.

478. KATALENAC, Dragutin. Čitaonica Osečka-Societaslectoreae Essekinensis: 1848.-2003. // Stručni skup Narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti, Osijek, studeni 2003.: zbornik radova.

Osijek: Gradskaisveučilišnaknjižnica, 2003. Str. 3-10.

479. KATALENAC, Dragutin. Plivati protiv struje: hrvatske narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti. // Stručni skup Narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti, Osijek, studeni 2003.: zbornik radova. Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica, 2003. Str. 13-19 480. KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje / [glavna urednica Silva PAVLINIĆ], God. 7, 1/2 [2003). Osijek: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 2003 [i. e. 2004], 481. KOVAČEVIĆ, Dinka; PLAVOTIĆ, Ljiljana. I mi smo tu : učenici s posebnim potrebama 1 školska knjižnica. // Zbornik radova /14. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 24.-27. travnja 2002. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zavod za unapređivanje školstva: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2003. Str. 37-49.

482. LOVRINČEVIĆ, Jasmina. Hrvatska udruga školskih knjižničara.//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 [2003), 91-94.

483. MILAK1C, Vukosava. O radu Narodne knjižnice Dalj. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 84-87.

484. MUDRI, Marija. Školska knjižnica i kvalitetna škola.//Zbornik radova / 14. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 24.-27. travnja 2002. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zavod za unapređivanje školstva: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2003. Str. 56-61.

485. PAVLINIĆ, Silva; PAĐEN Farkaš, Dubravka. "Priča bez kraja" za nižu osnovnu školu. // Zbornik radova /14. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 24.-27. travnja 2002. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zavod za unapređivanje školstva: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2003. Str.160-162.

486. PAVLINIĆ, Silva. 15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23.­ 26. travnja 2003.// Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003),106-114.

487. PAVLINIĆ, Silva. Okrugli stol "Nove tehnologije i usluge u pokretnim knjižnicama (Osijek, Gradska i sveučilišna knjižnica, 12. svibnja 2003.). // Novosti / HKD 22/23 (lipanj 2003), 43-44.

488. PAVLINIĆ, Silva. Okrugli stol Nove tehnologije i usluge u pokretnim knjižnicama (Osijek, 12. svibnja 2003.).// Novosti/HKD 24 (studeni 2003), 35.

489. PETR, Kornelija. Kolegij Knjižničniklasifikacijski sustavi izvedeni putem Interneta: kako je to izgledalo u stvarnosti?: [osvrt]. // Edupoint: časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 3,13 (28.3.2003.) <http://edupoint.carnet.hr/casopis/aktualni/clanak-02/osvrtl.html(2003-04-03>) 490. PETR, Kornelija; KRIŽAK, Martina; MIĆUNOVIĆ, Milijana; RADIĆ, Magdalena. Information needs and search methods of Library and Information Science students. // Information policy and the European Union: proceedings 2003 / The 1 lth Bobcatsss symposium. Amsterdam: Hogeschool van Amsterdam; Torun: NicolausCopernicus University, 2003.Str.221-236.

491. PETR, Kornelija. The Croatian expérience: 1991-1995. // Disaster management for libraries and archives / ed. by Graham Matthews and John Feather. Hampshire: Ashgate, 2003. Str. 169-190.

492. PEZER, Emilija. DKSiB.//Novosti / HKD 22/23 (lipanj 2003), 17-18.

493. PEZER, Emilija. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje. // Novosti / HKD 24 (studeni 2003), 12.

494. PEZER, Emilija. Izvješće o radu Društva knjižničara Slavonije i Baranje u 2003. godini. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 71-72.

495. PEZER, Emilija. Knjižničarstvo Vukovarsko-srijemske županije. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2(2003), 79-81.

496. RADIČEVIĆ, Vesna. Primjena autorkog prava u knjižnicama. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 37-57.

497. ŠARČEVIĆ, Štefica. Napokon Matica hrvatska i u Vukovaru. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 77-78.

498. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Mjesec hrvatke knjige u požeškoj Gradskoj knjižnici i čitaonici. // Novosti / HKD 22/23 (lipanj 2003), 19.

499. ŠIMUNOVIĆ, Branko. Iz knjižnica Požeško-slavonske županije u 2003. godini. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 82-83.

500. TOMIN, Vojna. Poučavanje radosti čitanja (tko jest, a tko nije čitatelj). // Zbornik radova /14. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 24.-27. travnja 2002. Rijeka: Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zavod za unapređivanje školstva: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2003. Str. 133-138.

501. VASIĆ-Ivanović, Nada. Osvrt na rad Gradske knjižnice u Orahovici u 2003. godini. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1/2 (2003), 88-90.

502. V1NAJ, Marina. Građa za bibliografiju osječkih novina 1848.-1945. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1 /2 (2003), 7-35.

503. V1NAJ, Marina. Odjel muzealnih tiskopisa. // Sakralna umjetnost iz zbirki Muzeja Slavonije : izložba u čast dolaska Svetog oca Ivana Pavla 11. u Osijek / [urednik Mladen Radić). Osijek: Muzej Slavonije, 2003. Str. 96-99.

504. VULETIĆ, Srebrenka. Izložba knjiga - izdanja Ogranka Matice hrvatske u prostoru Gradske knjižnice Vukovar. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 7,1 /2 (2003), 75-76.

D

I Sa I B

2004.

505. APARAC-Jelušić, Tatjana. Distance Educatin in the LIS field: possibilities and limitations observed through experience. //Vloga specialnih in visokošolskih knjižnicv procesu evropske integracije / ur. A. Rožić-Hristovski, K. Hacin-Ludvig. Ljubljana: Sveza bibliotekarskih društevSlovenije, 2004.

Str.3-11.

506. APARAC-Jelušić, Tatjana. The Internet in island communities in Croatia: between government strategies and reality. //1JIE: International Journal on Information Ethics 2 (11/ 2004) - online časopis na adresi: <http://www.ijie.org> 507. APARAC-Jelušić, Tatjana. Mobilnost studenata knjižnične i informacijske znanosti. // Organizacija znanja 9,3 (2004), 130-135.

508. APARAC-Jelušić, Tatjana. Obrazovanje na daljinu i podrška knjižnica. // Edupoint: časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju 29(2004) - online časopis na adresi: <http://www.carnet.hr/casopis/29/clanci/> i Edupoint 3(2004/2005), 11-16.

509. APARAC-Jelušić, Tatjana. Library and the idea of a multicultural community. / / Proceedings of the 1st International Conference on Canadian Studies of the Croatian-Canadian Academic Society: Multiculturalism: Canada, Croatia and Central Europe, Hotel Kvarner, Opatija, Octoberl-3,2004.

Zagreb: Društvo prijatelja Hrvatske i Kanade, 2004. Str. 15-22.

510. BADURINA, Boris; DRAGIJA-Ivanović, Martina; JELUŠIĆ, Srećko. Dječja knjižnica u razvijanju čitateljske kulture u obitelji. // Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica: [sažeci = summaries]. / 2. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Osijek, 1.-2. travnja 2004. Osijek: Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 2004. Str. 26.

511. BADURINA, Boris. Seminar eCulture Horizons - From Digitisation to Creating Cultural Experience(s) (Salzburg, Austrija,27.i 28.rujna2004.).//Novosti/ HKD27 (prosinac2004),35.

512. BAIER-Jakovac, Anita. Čitajte svome djetetu - uz 14. veljače Međunarodni dan "Čitajte svome djetetu". // Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica / 2. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Osijek, 1.-2. travnja 2004. [Zagreb]: Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo; Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica, 2004. Str. 41.

513. BAIER-Jakovac, Anita. Zanimanje: bolesnik - uz 11.02. Svjetski dan bolesnika. // Prema nacionalnoj stategiji razvoja narodnih knjižnica / 2. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Osijek, 1.- 2. travnja 2004. [Zagreb]: Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo; Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 2004. Str. 42.

514. BAIER-Jakovac, Anita; BOŽIĆ, Andrea. Međunarodni dan "Čitajte svome djetetu" u Gradskoj knjižnici Vukovar [prikaz], // Hrčak: glasnik Hrvatskoga čitateljskog društva 20-21 (svibanj 2004),24-25.

515. BAIER-Jakovac, Anita; BOŽIĆ, Andrea. U Gradskoj knjižnici Vukovar obilježen je 14. veljače Međunarodni dan "Čitajte svom djetetu". // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i.e. 2006.)),231-234.

516. BALKOVIĆ, Damir. Ma kakav sam ja to knjižničar??!! // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23-26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2004. Str.233-234.

517. BOŠNJAKOV1Ć, Renata. Knjižnica Pejačević u Našicama. // Osječki zbornik 27 (2004), 249-267.

518. BOŠNJAKOVIĆ, Renata. Knjižnica obitelji Pejačević u Našicama i hrvatsko-mađarske kulturne veze = Pejacsevics csalad konyvtara Našiceban es a horvat-magyar kulturalis kapesolatok / [prevela na mađarski Marija Ferenc], // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i

Baranje 8,1(2004 [i.e. 2006] ), 19-27; 29-37.

519. BOŽIĆ, Andrea. Okrugli stol Knjiga na pladnju. // Novosti / HKD 25 (ožujak 2004], 24-25.

520. BOŽIĆ, Andrea. Internet u male knjižnice.//Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i.e.2006]), 227-228.

521. BOŽIĆ, Andrea. Stručni skup "Solo knjižničari: status, značenje i perspektive. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i. e. 2006]], 229-230.

522. BULJAN, Jurica. Povjesnica bošnjačke čitaonice (II. dio]. // Bošnjački list: list Općine Bošnjaci 2,5 (srpanj 2004], 17.

523. BULJAN, Jurica. Novo u Gradskoj knjižnici Županja.// Novosti /HKD 27 (prosinac 2004], 20.

524. ČUJ IĆ, Maja. Popis studenata koji su obranili diplomski rad na Katedri za knjižničarstvo pri Filozofskom fakultetu u Osijeku: 2002.-2004.//Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47,3/4 (2004], 225-233.

525. ČUJIĆ, Maja; FALETAR, Sanjica; GAVRANOVIĆ, Drahomira. Free vs. Fee-based Library Services in Eastern Croatia. // Proceedings: Library and Information in Multicultural Societies / The 12th Bobcatsss symposium 26-28 January 2004 in Riga, Latvia. Str. 76.-83. (CD-ROM] 526. DUNĐEROVIĆ, Tihomir. Tko su anđeli ?- Anketa. (Anđeli stanuju u knjižnici / Net grupa], // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23-26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2004. Str.61-65.

527. ERL, Vera. Obrazovanje knjižničara u Hrvatskoj - Studij knjižničarstva Osijek = Kónyvtárosok képzése horvátországban - Konyvtártudományi tanulmányok Eszéken / [prevela na mađarski Marija Ferenc], // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i.e.

2006]], 57-69; 71-83.

528. FALETAR, Sanjica. Međunarodni seminar Libraries in the Digital Age-LIDA 2004. (Dubrovniki Mljet,od25.do29.svibnja2004.]. // Novosti: HKD 25 (ožujak2004],32.

529. FALETAR, Sanjica. Informât, sastanak projekta CALIMERA. // Novosti / HKD 25 (ožujak 2004], 35.

530. FALETAR, Sanjica. Studijsko putovanje po u SAD-u (Gaduate School of Library and Information Science]. 11 Novosti / HKD 25 (ožujak 2004], 35-36.

531. FALETAR, Sanjica. Predstavljanje projekta CALIMERA : sažetak. // Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica: [sažeci = summaries] / 2. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Osijek, 1.-2. travnja 2004. Osijek: Nacionanlna i sveučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 2004. Str. 22.

532. FALETAR, Sanjica. Regionalna radionica međunarodnog projekta CALIMERA (Zadar, 11. i 12. lipanj 2004.].// Novosti / HKD 26 (srpanj 2004], 27.

533. FALETAR, Sanjica. Međunarodni seminar Libraries in the Digital Age - LIDA 2004. (Dubrovniki Mljet, od 25.-do 30. svibnja 2004.]. //Novosti / HKD 26 (srpanj 2004], 38-40.

534. FALETAR, Sanjica. Gostujući predavači na Katedri za knjižničarstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku. // Novosti / HKD 26 ( srpanj 2004], 40-41.

535. FALETAR, Sanjica. LIBCOM 2003 (Zvenigorod,od 17.do 21.studenoga 2003.). // Novosti 26 (srpanj 2004), 41.

536. FALETAR, Sanjica. CALIMERA radionica o obrazovanju u AKM sektoru (Árhus, Danska, 5. i 6. studenog2004.).//Novosti/HKD27 (prosinac2004),37.

537. FALETAR, Sanjica. Druga regionalna radionica međunarodnog projekta CALIMERA (Beograd, 15. i 16. XI. 2004.). // Novosti / HKD 27 (prosinac 2004), 37-38.

538. FALETAR, Sanjica. Međunarodni projekt CALIMERA u Hrvatskoj. // Informática museologica 35, 3/4 (2004), 116.

539. FALETAR, Sanjica. Međunarodni projekt CALIMERA u RH.//Arhivski vjesnik 47 (2004), 206.

540. FALETAR, Sanjica. LIDA 2004 Report. // Library Hi- Tech News 21,7(2004), 3-4.

541. FALETAR, Sanjica. Međunarodni seminar Libraries In The Digital Age - LIDA 2004. // Edupoint: časopis o informacijskim tehnologijama u obrazovnju 4,25(svibanj 2004). URL. <http://www.carnet.hr/casopis/25/clanci/2 (15>. 12.2004.)

542. FERENC, Marija. 36. skupština Mađarskoga knjižničarskog društva (Miskolc, 29.-31. kolovoza 2004.). // Novosti : HKD 27 (prosinac 2004), 32.

543. GALIC, Sanja. Jabuka - korelacija nastavnih predmeta: put prema rasterećenju učenika. // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23.- 26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske : Prva sušačka hrvatska gimnazija u

D| K|

| III

Rijeci, 2004. Str. 155-157.

544. GALIC, Sanja. Projekt Osječka kavana: (Osijek iz drugoga kuta): primjer iz prakse. // Život i škola: čaopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja 50,11(1) (2004), 123-127.

545. GAVRANOVIĆ, Drahomira; FERENČIĆ, Ivanka; KOTUR, Branka. 12. međunarodni simpozij BOBCATSSS (Riga, od 26.do 28. siječnja 2004.). // Novosti: HKD 26 (srpanj 2004), 42-43.

546. JELUŠIĆ, Srećko. Nakladništvo knjiga u RH danas. // javnost = The Public 11,4 (2004), 91-100.

547. JELUŠIĆ, Srećko. Eletronic publishing and open access - dilemmas and prospectives in Croatia. // Vloga specialnih in visokošolskih knjižnic v procesu evropske integracje / Anamarija RožićHristovski, Kristina Hacin-Ludvik(ur). Ljubljana: Zveza bibliotekarskih društev Slovenije, 2004.

Str. 53-60.

548. KATALENAC, Dragutin. Drugo savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica (Osijek, 1. i 2. travnja 2004.) [najava savjetovanja], // Novosti / HKD 25 (ožujak 2004), 30.

549. KATALENAC, Dragutin. Kako do nacionalne strategije u Hrvatskoj?: sažetak. // Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica: [sažeci = summaries] / 2. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Osijek, l.-2.travnja 2004. [Zagreb]: Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo; Osijek: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 2004. Str.15.

550. KATALENAC, Dragutin. Jedan "za", devet "protiv": treba li Hrvatska nacionalnu politiku razvoja mreže narodnih knjižnica? // Slobodan pristup informacijama: 2. i 3. okrugli stol: zbornikradova / uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

Str. 107-112.

551. KATALENAC, Dragutin. Uloga sveučilišnih knjižnica u ostvarivanju e-sveučilišta. // Edupoint: časopis o primjeni edukacijskih tehnologija u obrazovanju 4 (studeni 2004) http://www.carnet.hr/casopis/29/clanci/3 552. KNJIŽNIČARSTVO: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje / glavna urednica Silva Pavlinić.

God. 8,1(2004). Osijek: Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, 2004[i. e. 2006], ISSN 1331- 145X 553. KOLARIK, Gordana. Lik knjižničara u stripu. (Anđeli stanuju u knjižnici / Net grupa) // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23.- 26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2004. Str. 59.

554. KOVAČEV1Ć, Dinka; LASIĆ- Lazić, Jadranka; LOVR1NČEVIĆ, Jasmina. Školska knjižnica-korak dalje. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti: Altagama, 2004.

555. LOVRINČEVIĆ, Jasmina; KOVAČEVIĆ, Dinka. Menadžment kao sustav razmišljanja i planiranja u školskoj knjižnici: rezultati anketnog istraživanja. // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23.-26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2004. Str. 29-40.

556. LOVRINČEVIĆ, Jasmina; KOVAČEVIĆ, Dinka. How to build an influence circles?: Library managment of Croatian schools. // Libraries and Information Resources in the Contemporary World of Science, Culture, Education and Business (Eleventh International Conference "Crimea 2004" - June 5-13,2004). Moscow: RNPLST: ELNIT Association: CD, 2004. Str. ?

557. LOVRINČEVIĆ, Jasmina; KOVAČEVIĆ, Dinka. Mjesto školske knjižnice u zakonskim propisima školstva i knjižničarstva u Republici Hrvatskoj. // Šolska knjižnica, letnik 14/2004, št. 3: Zbornik kongresa šolskihknjižničarjev Slovenije (Radenci, 21.- 23. oktober, 2004.). Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo, 2004. Str. 194-202.

558. MESIĆ-Muharemi, Nataša. Knjižničari na drugačiji način. (Anđeli stanuju u knjižnici / Net grupa). // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republke Hrvatske, Novi Vinodolski, 23.-26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2004. Str. 60.

559. MOKRIŠ, Svjetlana; KRETIĆ-Nađ, Marija; V1NAJ, Marina. Slavonski tekst hrvatske književnosti, projektna izložba Osijek, Slavonija, Mađarska: izložba slavonska pismenost - od početaka do danas: nastanak, otvorenje i... // Kolo: časopis Matice hrvatske 14,2 (ljeto 2004), 438-440.

560. MUDRI, Marija. Čovjeki priroda - slavlje jeseni. // Zbornikradova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23.-26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimazija u Rijeci, 2004. Str. 82-87.

561. PAĐEN Farkaš, Dubravka ; MIHNJAK, Jelena. Klub mladih Paklena naranča. // Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica: [sažeci = summaries] / 2. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Osijek, 1.- 2. travnja 2004. Osijek: Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Hrvatko knjižničarsko društvo: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 2004. Str.33.

562. PAVL1NIĆ, Silva. Narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti - stručni skup u povodu obilježavanja 160 godina Ilirske čitaonice u Osijeku [Osijek, 27. studeni 2003.). //Novosti : HKD 25 (ožujak 2004), 25-26.

563. PAVL1NIĆ, Silva. Stručni skup knjižničara osnovnih i srednjih škola. // Novosti / HKD 25 (ožujak 2004), 26.

564. PAVLINIĆ, Silva. Seminar Obrada neknjižne građe za knjižničare školskih i narodnih knjižnica Osječko-baranjske županije (Osijek, 14,siječanj 2004.). // Novosti / HKD 25 (ožujak 2004), 28-29.

565. PAVLINIĆ, Silva. Stručni skup knjižničara osnovnih i srednjih škola Osječko-baranjske županije (Osijek, 6. travanj 2004.). // Novosti/ HKD 26 (srpanj 2004), 34.

566. PAVLINIĆ, Silva. Stručni seminar Revizija i preventivna zaštita knjižnične građe (Osijek, 30. travanj 2004.). // Novosti / HKD 26 (srpanj 2004), 36.

567. PAVLINIĆ, Silva. Obnovljen rad Hrvatskoga čitateljskog društva u Osijeku. // Hrčak: glasilo Hrvatskoga čitateljskog društva 22 (prosinac 2004), 5.

568. PAVLINIĆ, Silva. 16. proljetna škola školskih knjižničara, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004. godine. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i.e. 2006] ), 244-256..

569. PAVLINIĆ, Silva. Nagrada "Eva Verona" Renati Bošnjaković. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i. e. 2006]), 258-259.

570. PEČNER, Mirjana. Knjižnica i čitaonica u Donjem Miholjcu. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i. e. 2006] ), 191-197.

571. PETR, Kornelija; KIŠ, Boris; KOTUR, Branka; KRIŽAK, Martina. Romanyminorityin Eastern Croatia: information needs and library services // Proceedings: library and information in multicultural societies / The 12th Bpbcatsss symposium, 26-28 January 2004 in Riga, Latvia. Str.246-262.

(CD-ROM) 572. PETR, Kornelija. Information needs of the Romany minority in Eastern Croatia: pilot-study //New Library World 105,1204/1205 (2004), 357-369.

573. PEZER, Emilija. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje - posjet Gradskoj knjižnici Zadar. // Novosti /HKD 25 (ožujak2004), 10-11.

574. PEZER, Emilija. Otvorena je knjižnica u Lovašu. / /Novosti / HKD 25 (ožujak 2004), 13-14.

575. PEZER, Emilija. Izgrađena je knjižnica u Drenovcima. //Novosti / HKD 25 (ožujak 2004), 14.

576. PEZER Emilija. Seminar Knjiga na pladnju - uspješne taktike za promoviranje knjige (Osijek, 11. studeni 2004.).// Novosti/ HKD 25 (ožujak2004), 23-24.

577. PEZER, Emilja. Mađarsko-hrvatska knjižničarska konferencija (Pečuh, 25.-26. listopada 2004.).// Novosti / HKD 27 ( prosinac 2004), 16-17.

578. PEZER, Emilija. Društvo knjižničara Slavonije i Baranje ( Izvještaj o radu regionalnih društava: rujan 2002. - rujan 2004. ). //Vjesnikbibliotekara Hrvatske 47,3/4 (2004), 139-141.

579. PEZER, Emilija. O radu Društva knjižničara Slavonije i Baranje u 2004. godini. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i. e. 2006] ), 219-224.

580. RADIONICA Kreativno mišljenje / voditelji Dubravka PAĐEN Farkaš; Dubravka HEDL; Snježana ŠULENTIĆ; Ivica NAKIĆ. // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 23.-26. travnja 2003. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2004. Str. 166-169.

581. RADMAN, Ljuba. Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić,Jadranka; Lovrinčević, Jasmina. Školska knjižnica korak dalje. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Altagama, 2004.-72 str.; 24cm.- (Radovi Zavoda za informacijske studije; knj. 13) [prikaz], // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8, 1(2004 [i. e. 2006] ), 239-242.

582. SELEKTIVNA bibliografija o europskim integracijama / suautor i urednik Ljubomir Baban; istraživači [autori] Đula Borozan, Ivan Ferenčak, Jasna Horvat, Kata IVIĆ, Mirna Leko-Šimić, Goran Marijanović, Branimir Marković, Drago Ružić, Slobodanka Stjepanović. Osijek: Ekonomski fakultet, 2004.

583. SKORO, Marija. Knjižnica Pravnog fakulteta u Osijeku. // Knjižničarstvo: glasnik Društva

knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i. e. 2006] ], 199-206.

584. TOMIN, Vojna. Mali odmor. // Školske novine 17 (2507] (27. travnja 2004], 9.

585. TOMIN, Vojna. Modeli učenja u školskoj knjižnici. // Zbornik radova /15. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski 23.-26. travnja 2003. Zagreb: Zavod za školstvo Republike Hrvatske; Rijeka: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2004. Str.69-75.

586. VINAJ, Marina; KRETIĆ Nađ, Marija; MOKRIŠ, Svjetlana. Izložba Slavonska pismenost- od početaka do danas.//Novosti / HKD 27 (prosinac 2004], 17.

587. VINAJ, Marina. Šest desetljeća Osječkog zbornika.// Osječki zbornik 27(2004]. Str.269-281.

588. VINAJ, Marina. Knjižnica Muzeja Slavonije - Odjel muzealnih tiskopisa. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1 (2004 [i. e. 2006] ], 207-218.

589. VINAJ, Marina; KRETIĆ-Nađ, Marija; MOKRIŠ, Svjetlana. Izložba Slavonska pismenost- od početaka do danas. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i. e. 2006]], 225-226.

590. VULETIĆ, Srebrenka. Posjet delegacije Društva knjižničara Slavonije i Baranje Ogranku za Pečuh i Baranju Društva knjižničara Mađarske. // Novosti / HKD 26 (srpanj 2004], 16-17.

591. VULETIĆ, Srebrenka. Naučimo glagoljicu. // Novosti / HKD 27 (prosinac 2004], 22.

592. VULETIĆ, Srebrenka. Naučimo glagoljicu. // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8,1(2004 [i. e. 2006] ], 235-237.

593. ZABJAN, Andrea; KRETIĆ-Nađ, Marija; MIKLOŠ, Renata. Mogućnosti uspostavljanja knjižnične djelatnosti na području Baranje s naglaskom na mađarsku kulturnu zajednicu = Magyar kulturalis kozossegetszolgalo konyvtari ellatas megvalositasanaklehetosegei Baranyaban [prevela na mađarski Marija Ferenc], // Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 8, 1(2004 [i. e. 2006] ], 133-139; 141-147.

2005.

594. APARAC- Jelušić, Tatjana. Mreže narodnih knjižnica i njihova uloga u nacionalnom knjižničnom sustavu: razvojni koncepti, metodologija i dosadašnja postignuća. // Sustav narodnih knjižnica bitna sastavnica Informacijske infrastrkture Hrvatske u 21. stoljeću [sažeci] 13. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Topusko, 14.4.-16.4.2005. [Zagreb]: Nacionalna i svučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 8.

595. APARAC-Jelušić, Tatjana. Obrazovanje na daljinu i podrška knjižnica = Distance education and library support. // Edupoint: časopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju = journal on application of information technologies in education 3 (2004/2005], 11-16.

596. APARAC-Jelušić, Tatjana; DRAGIJA-Ivanović, Marija; FALETAR, Sanjica; PEHAR, Franjo. LIS programs reflecting the needs ofALM community. // Coping with continual change - change management in SLIS - ALISE / EUCLID Joint meeting / edited by Linda Aschcroft. Bradford: Emerald Group Publishing, 2005. Str. 46-58.

597. BALKOVIĆ, Damir. Knjižničar - sunce poslije kiše: radionica - komunikacijske situacije u školskoj knjižnici. // Zbornik radova /16. proljetna škola školskih knjižničara Rebublike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005. Str. 148-149.

598. BOSANČIĆ, Boris.; FALETAR, Sanjica. Can archivists, librarians, museologists and IT specialist join hands to do a better job? //World Library and Infomation Congress: 71th 1FLA General Conference and Council "Libraries - A Voyage of Discovery", August 14-18,2005, Oslo, Norway.

URL: <http://www.ifla.org/IV/ifla71/papers/088e-Faletar-Bosancic.pdf> 599. BULJAN, Jurica. Povjesnica bošnjačke čitaonice (III. dio] - podlistak. // Bošnjački list: list Općine Bošnjaci 3,7(travanj2005], 18.

600. ČEKAONICA doktora Anđelka / Net grupa: Tihomir DUNĐEROVIĆ, Milena KLANJAC; Ivana VLADILO; Gordana KOLARIK; Nataša MESIĆ-Muharemi; Josip RIHTARIĆ. // Zbornik radova /16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, [14.-17. travnja] 2004.

Rijeka: Zavod za školstvo RH : Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005. Str. 123-141.

601. ČUJIĆ, Maja. Managing Preservation for Libraries and Archives: Current Practice and Future Developments/ed.byjohn Feather.2004. [prikaz] //Journal of Documentation 61,3 (2005], 445-447.

602. ČUJIĆ, Maja. Smjernice za građu laganu za čitanje / prikupio i priredio Bror I.flngemar] Tronbacke; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjižnice za osobe s posebnim potrebama;

603.

604.

605.

606.

607.

608.

609.

610.

611.

612.

613.

614.

615.

616.

617.

618.

619.

620.

621.

[s engleskog preveo Kristijan Ciganović].- Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005.(Povremena izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. Novi niz, ISSN 1334-7667;knj. 13) ISBN 953-6001-31-6 [prikaz]. // Novosti / HKD 30 (listopad 2005), 51-54.

ERL, Vera. Doprinos Marije Malbaša istraživanju kulturne povijesti Osijeka i Slavonije. // Izazovi pisane baštine: zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića / [ urednica Tatjana Aprac-Jelušić], Osijek: Filozofski fakultet, 2005. Str.79-102.

ERL, Vera. Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine, na području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske / Katica Tadić, unos podataka, oblikovanje kazala, izrada uputa za korištenje Maja Čujić.- Osijek: Filozofski fakultet, 2005. [prikaz], // Novosti: HKD 30 (listopad 2005), 47-48.

ERL, Vera. Marija Malbaša: godine sjećanja. // Kolo: časopis Matice hrvatske 15,2(2005), 311-331.

FALETAR, Sanjica. Međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) (Dubrovniki Mljet, 30.svibnja-3.lipnja2005.) [najava],//Novosti/HKD28(ožujak2005),26.

FALETAR, Sanjica. Posjet narodnoj knjižnici Arhus, Danska.//Novosti/HKD 28 (ožujak 2005), 30-31.

FALETAR, Sanjica. Jutarnji bibliotekar [intervju sa Sašom Madačkim i Dženanom Alađuzom], // Novosti / HKD 29 (lipanj 2005), 3.

FALETAR, Sanjica. Short Overview ofa Pan-European Cultural Heritage Project, CALIMERA. // Library Hi-Tech News 22,2(2005), 23-24.

FALETARTanacković, Sanjica. Mogućnosti suradnje baštinskih ustanova - odabrani europski projekti. // Izazovi pisane baštine: zbornik radova u povodu 75. obljetnice života Aleksandra Stipčevića / [urednica Tatjana Aparac-Jelušić]. Osijek: Filozofski fakultet, 2005. Str. 193-205.

FALETAR Tanacković, Sanjica. Razgovarali smo: Robert M. Hayes [intervju].//Novosti /HKD 30 (listopad 2005), 2-3.

FALETAR Tanacković, Sanjica. Odabranetemes IFLA-ine konferencije II.//Novosti/HKD 30 (listopad 2005), 34-35.

FALETAR Tanacković, Sanjica. Univerzalna decimalna klasifikacija / [prevoditelji Zvonimir Baletić... [et al.]; izrada kazala Jelica Leščić; urednica Lidija Jurić Vukadin].-1. hrvatsko srednje izd. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2005.-2 sv.; 30cm ISBN 953-500-035-7 (cjelina) Dio 1: Društvene i humanističke znanosti.- V, 448 str. ISBN 953-500-036-5 [prikaz], // Novosti I HKD 30 (listopad 2005), 52.

FALETAR, Sanjica. Međunarodni projekt CALIMERA u Hrvatskoj: mogućnosti i izazovi. // 8. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Poreč, 24.-26. studenoga 2004./uredila TinkaKatić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005.

Str. 145-152.

GALIC, Sanja. Ostvarenje kurikuluma kroz rad na školskom projektu. //Zbornik radova /16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004.

Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005.

Str. 25-27.

GALIC, Sanja. Projekt: Rušenje barijera: obilježavanje međunarodnog dana školskih kjižničara. // Zbornik radova / 16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.­ 17. travnja 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005. Str. 28-33.

GALIC, Sanja. Školski projekt i kurikulum = Iskolai projekt es a tanterv. //A nevelo-oktato munka aktualis kerdesei es megoldasai = Aktualna pitanja i rješenja odgojno-obrazovnograda: tanulmanygyujtemeny = zbornik radova: 2005 / [szerkesztette = uredio Gyorvari Gabor], Pecs: "2002-es Magyar-Horvat Kiserleti Kisprojekt Alap"; Osijek: Mađarsko-hrvatski eksperimentalni fond malih projekata 2002,2005. Str. 90-105; 106-119.

JELUŠIĆ, Srećko. Nakladnici i knjižari u Srednjoj i Istočnoj Europi - ljubav ili mržnja? // Interlending and Document Supply (0264-1615) 33,1(2005), 19-25.

KATALENAC, Dragutin. Utjecaj lokalnih kulturnih ustanova - radionica međunarodnog projekta CALIMERA (Manchester, VB, 18. veljače 2005.).//Novosti /HKD 29 (lipanj 2005), 24.

KRTALIĆ, Maja. Međunarodna konferencija Knjižnice u digitalnom dobu (Libraries in the Digital AgeLIDA) (Dubrovniki Mljet, 30. svibnja do 3. lipnja 2005). //Novosti / HKD 30 (listopad 2005), 39.

LEVINE, E.; FALETAR, Sanjica. Libraries in the Digital Age-LIDA 2005. // Information Today 7, 22(2005),28.

189

D K S■ I B

622. LOVRINČEVIĆ,Jasmina; KOVAČEVIĆ, Dinka; LASIĆ-Lazić,Jadranka; BANEKZorica, Mihaela.

Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskog knjižničara. Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.

623. MAJBAUM, Ivanka. Projekt: Dan jabuka: Međunarodni dan školskih knjižnica - Knjižnica i zdravlje. // Zbornik radova /16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvtska gimnazija u Rijeci, 2005. Str. 201-202.

624. MALBAŠA, Marija (iz ostavštine). Povijest Ekonomske srednje škole u Osijeku. // Kolo: časopis Matice hrvatske 15,2(2005), 344-359.

625. MALBAŠA, Marija. Djelatnost pjevačkih društava u Osijeku od sredine 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata. //Kolo: časopis Matice hrvatske 15,2(2005), 360-372.

626. MALBAŠA, Marija. Bibliografija Matije Petra Katančića. //Kolo: časopis Matice hrvatske 15, 2(2005), 373-388.

627. MANOJLOVIĆ, Ivanka; BAIER-Jakovac, Anita; MATUZOVIĆ.Željko. Prosinac u Gradskoj knjižnici Vukovar. //Novosti / HKD 28 (ožujak 2005), 15.

628. MOKRIŠ, Svjetlana. Radionica Digitalizacija i nove knjižnice (Osijek, 4. veljače 2005.). // Novosti / HKD 29 (lipanj 2005), 10.

629. MUDRI, Marija; MAJBAUM, Ivanka; RATKOVIĆ, Ivanka. Dan jabuka [poster], // Zbornik radova / 16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005.Str.l97-200.

630. PAĐEN Farkaš, Dubravka. Poster i PowerPoint prezentacija: Suradnja Dječjeg odjela Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku i odjela Pedijatrije Kliničke bolnice Osijek. // Sustav narodnih knjižnica - bitna sastavnica Informacijke infrastrukture Hrvatske u 21. stoljeću: [sažeci] / 3. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Topusko, 14.4.-16.4.2005. [Zagreb]: Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 20.

631. PAĐEN Farkaš, Dubravka. Poster i PowerPoint prezentacija: Strip radionica Kluba za mlade Paklena naranča. // Sustav narodnih knjižnica - bitna sastavnica Informacijske infrastrukture Hrvatske u 21. stoljeću: [sažeci] / 3. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Topusko, 14.4.-16.4.2005. [Zagreb]: Nacionalna i sveučilišna knjižnica: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 20-21.

632. PAVLINIĆ, Silva. Stručni seminar za knjižnične djelatnike Osječko-baranjske županije. // Novosti /HKD 28 (ožujak 2005), 32.

633. PAVLINIĆ, Silva. Črnjar, Ljiljana. Narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije: pogled županijske matične službe. Rijeka: Gradska knjižnica Rijeka, 2005.175str.: ilustr.; 24 cm ISBN 953-97267-2-7 [prikaz], // Novosti / HKD 30(listopad 2005),49-50.

634. PETR, Kornelija. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa: završni izvještaj / IFLA-ina Studijska grupa za funkcionalnost bibliografskih zapisa; odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizacij; [s engleskog prevela TinkaKatić; hrvatske primjere odabrala i izradila Đurđica BrezakLugarić...etal.]. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. [prikaz]. //Novosti: HKD 29 (lipanj 2005), 31-32.

635. PETR, Kornelija. Izvještaj o radu Sekcije za obrazovanje. // Novosti / HKD 30 (listopad 2005), 33-34.

636. PETR, Kornelija. Northumbria International Conference on Performance Measurement in Libraries and Information Services. An 1FLA satelite conference (Durham, V. Britanija, 22.-25. kolovoza 2005. ). // Novosti: HKD 30 (listopad 2005), 43.

637. PETR, Kornelija. Obiteljska pismenost. // Dijete i društvo 6,2 (2005), 364-378.

638. PETR, Kornelija. Toward a successful taxonomy for Croatian academic libraries. // VINE 35,4 (2005), 220-220.

639. PETRAK, Jelka; APARAC-Jelušić, Tatjana. Knjižnice na hrvatskim sveučilištima: tradicija i promjene. //Vjesnik bibliotekara 48,1 (2005), 13-30.

640. PEZER, Emilija. Skupština Društva knjižničara Slavonije i Baranje (Osijek, 9. lipnja 2005.). // Novosti I HKD 30(listopad 2005), 12-13.

641. RADIONICA: U pomoć; pucam po šavovima! /Dubravka HEDL, Ivica NIKIĆ; Dubravka PAĐEN Farkaš; Snježana ŠULENTIĆ. // Zbornik radova /16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005. Str.117-122.

642. RAZUMOVIĆ, Ivana; KARALIĆ, Vesna. Školski projekt i Križ. // Zbornik radova /16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005. Str. ?

643. ŠAKIĆ, Ljiljana; KLARIČIĆ, Darija. Odgoj za zdrav razvoj - pravo na različitost. // Zbornik radova / 16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travnja 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005.Str.l46-147.

644. ŠIMUNOV1Ć, Branko. Treća knjiga biblioteke Baština Gradske knjižnice i čitaonice Požega. // Novosti / HKD 29 (lipanj 2005), 13.

645. TAD1C, Katica. Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine na području današnjih županija Primorskogoranske, Istarske i Ličko-senjske / unos podataka, oblikovanje kazala, izrada uputa za korištenje Maja ČUJIĆ. Osijek: Filozofski fakultet, 2005.

646. TOMIN, Vojna. Čupave banane ili kako školska knjižnica potiče zdrave prehrambene navike učenika. // Zbornik radova /16. proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske, Novi Vinodolski, 14.-17. travanj 2004. Rijeka: Zavod za školstvo Republike Hrvatske: Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci, 2005. Str. 44-46.

647. VINAJ, Marina. Odjel muzealnih tiskopisa. // Život i djelo Josipa Jurja Strossmayera: prigodna izložba u povodu 190. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera: izbor iz građe Muzeja Slavonije, Državnog arhiva i Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku: Osijek, svibanj-srpanj, 2005./ [urednici Julijo Martinčić, Mladen Radić], Osjek: Muzej Slavonije [etc.], 2005. Str. 30-41.

648. VINAJ, Marina. Knjižnica Muzeja Slavonije - između knjižnične teorije i muzejske stvarnosti. // Zavičajnik: zbornikStanislavaMarijanovića: povodom sedamdesetogodišnjice života i četrdesetpetogodišnjice znanstvenog rada / priredio Milovan Tatarin. Osijek: Filozofski fakultet, 2005. Str. 499-503.

649. VINAJ, Marina. Bibliografija radova dr. Kamila Firingera. // Dr. Kamilo Firinger: arhivisti povjesničar: odabrani radovi dr. Kamila Firingera; priopćenja sa Stručno-znanstvenog skupa Dr. Kamilo Firinger: Život i djelo, Osijek, 19. svibnja 1995. / [glavni i odgovorni urednik Mladen Radić], Osijek: Muzej Slavonije: Državni arhiv, 2005. Str. 309-322.

650. VINAJ, Marina. Marija Malbaša- knjižničarka i muzealka Muzeja Slavonije u Osijeku. //Kolo: časopis Matice hrvatske 15,2(2005), 332-343.

* Bibliografija obuhvaća objavljene radove s područja knjižničarstva ne samo od 1975. godine, kada je osnovano Društvo, nego i one nastale ranije, u vrijeme djelovanja Povjereništva I Podružnice HBD-a Osijek (1951. - 1975.); uključeni su svi radovi samo M. Malbaše Izrađena je najvećim dijelom na temelju popisa radova koje su dostavili sami autori. Podaci o radovima objavljenim u domaćim publikacijama su provjereni; podaci o radovima objavljenim u stranim publikacijama navedeni su u obliku u kojem su ih dostavili autori.

Obuhvaća sve radove bez obzira na kategoriju i opseg (znanstveni, stručni, pregledni, ocjene i prikazi...; radovi od sto i više stranica do onih od jedne ili pola stranice)

AUTORSKO KAZALO

192

ANDRIŠEK,Vlatka 432 APARAC-Jelušić.Tatjana 320,321,322,323,324,368,369,370,371,372,373,399,409,431,432,433, 434,435,444,445,446,458,466,505,506,507,508,509,594,595,596,603,610,639 BADURINA, Boris 369,374,419,510,511 BAIER-Jakovac,Anita 512,513,514,515,627 BALKOVIĆ, Damir 279,280,447,448,516,597 BEŠLIĆ, Jasenka 110,133,149,171,192,231,449 BIZJAK, Vjekoslav 39,40,41,42,43,44,45,48,54,55,56,57,58,59,60 BLAŽEK, Pavle 28,37,46,47,49,50,61,71,85,88 BLAŽEV1Ć, Katarina 432 BOLIĆ, Marija 142,155,193,283 BOŠNJAKOVIĆ, Renata 450,451,517,518 BOŽIĆ, Andrea 452,514,515,519,520,521 Vidi i: Janeković,Andrea 293,294,330,382,383,418 BULAT,Vera 51,175 BULJAN, Jurica 410,453,522,523,599 BURIĆ, Vesna 63,72,73,89,93,101,102,119,120,121,122,123,124,194,195,284,375 CINDRIĆ, Marija 454 CRLJEN, MARTA 455 ČUjIĆ, Maja 432,455,524,525,601,602,604,645 Vidi i: Krtalić, Maja 620 DUNĐEROVIĆ,Tihomir 456,526,600 ĐURĐEVIĆ.Zora 94,111 ERL.Vera 74,90,91,94,95,96,97,98,99,104,105,106,107,111,112,113,114,125,126,134,135, 136,150,172,173,174,175,196,232,285,286,287,288,325,326,327,411,457,527,603,604,605 Vidi i: Vuković.Vera 30 FALETAR.Sanjica 376,377,412,413,414,415,458,459,460,461,462,463,464,525,528,529,530, 531,532,533,534,535,536,537,538,539,540,541,596,598,606,607,608,609 Vidi i: FALETARTanacković, Sanjica 610,611,612,613,614,621 FERENC, Marija 197,310 FILIPOVIĆ, Ružica 198 Vidi i: Sestra Marija Stela 198 FRANCULIĆ, Mirjana 465 GALIC, Sanja 543,544,615,616,617 GAVRANOVIĆ, Drahomira 468,525 GRUBER, Stjepan 21 HEDL, Dubravka 579,641 IVIĆ, Kata 83,105,108,115,116,118,127,137,138,139,140,144,145,151,152,161,176,177,178, 179,180,181,199,200,201,234,236,249,289,290,291,292,328,329,379,380,381,416,417,469, 582 JANEKOVIĆ, Andrea 293,294,330,382,383,418 Vidi i: Božić,Andrea 452,514,515,519,520,521 JELIĆ, Ivan 75 JELUŠIĆ,Srećko 331,332,384,419,470,471,472,473,510,546,547,618 jOVANOVAC, Lana 455 JURAŠEK, Hela 14 KARLIĆ,Vesna 642

KATALENAC, Dragutin 117,128,146,147,148,153,154,162,182,183,184,185,186,202,203,204, 205,206,208,209,237,238,239,240,242,243,295,296,333,334,335,336,385,386,420,474,475, 476,477,478,479,548,549,550,551,619 KATALENAC, Olivera 220,267,268,310,350,400 KEMPF, Branimir 31 KLARIČIĆ.Darija 643 KLIBERT,Melita 207,241 Vidi i: Nađ, Melita 346 KOBAŠ, Pavao 76,79,86 KOLARIK.Gordana 553,600 KOLIĆ, Branko 210,211,297 KOVAČEV1Ć, Dinka 337,338,339,387,388,421,422,428,481,554,555,556,557,622 KRETIĆ- Nađ, Marija 559,586,589,593 KRIŽAK, Martina 490 KRPELJEVIĆ, Ljiljana 244,245,340,389,390,423,424,425 KRTALIĆ, Maja 616 Vidi i: Čujić, Maja 432,455,524,525,600,601,603 KUDRIC, Marija 432 KUKULJICA, Antonija 129,141 LAKSAR, Snježana 426 LEOVAC, Romana 187 246,247,298 LOVRINČEVIĆ, Jasmina 163,212,248,299,341,391,427,428,482,554,555,556,557,622 MAJBAUM, Ivanka 622,628 MAJLINGERTanockiJnge 213,359 MALBAŠA, Marija 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,15,16,17,18,19,20,22,23,24,25,26,27,29,32, 35,52,53,62,64,65,66,67,70,77,80,81,82,84,87,130,188,624,625,626 MANOJLOVIĆ, Ivanka 627 MARATOVIĆ.Gordana 250 MARIĆ.Radmila 300 MATKOVIĆ, Henrieta 392,429 MATUZOVIĆ.Željko 627 MERKI, Laura 78,109 MESIĆ-Muharemi,Nataša 558,600 MIĆUNOVIĆ, Milijana 455,490 MIHNJAK, Jelena 561 MIKLOŠ, Renata 432,593 MILAKlĆ,Vukosava 483 MOKRIŠ, Svjetlana 301,342,343,559,586,589,628 MUDRI, Marija 164,302,344,345,393,430,484,560,629 NAĐ, Melita 346 Vidi i: Klibert, Melita 207,241 NAKIĆ, Ivica 580,641 PAĐEN, Dubravka 347 Vidi i: PAĐEN Farkaš, Dubravka 348,485,561,560,630,631,641 PAVLINIĆ.Silva 38,68,69,92,100,142,155,165,166,167,214,215,216,217,218,233,251,252,253, 254,255,256,257,258,259,260,303,304,305,306,307,308, 349,350,351,352,353,389,394,395, 396,397,480,485,486,487,488,552,562,563,564,565,566,567,568,569,632,633 PAVLOVIĆ- Radmanović, Blaža 156,260 PEČNER, Mirjana 570 PETOŠIĆ.Zeina 33,34 PETR, Kornelija 157,168,169,172,190,196,354,398,411,431,432,433,434,435,436,445,489,490,

193

491,571,572,634,635,636,637,638 PEZER, Emilija 261,262,263,264,265,266,355,356,357,358,400,437,492,493,494,495,573,574, 575,576,577,578,579,640 PLAŠĆAK, Bernardica 268 POSPIŠIL, Katica 309,438 RAD1ČEVIĆ, Vesna 267,496 RADIĆ, Magdalena 490 RADMAN,Ljuba 159,161,221,222,581 RATKOVIĆ, Ivanka 629 SEKULIĆ, Dušanka 220,267,268 SESTRA Stela Marija 198 Vidi i: Filipović, Ružica 198 SIBER, Ljiljana 219,22o, 267,268,310 SUBJAK, Roberta 220,267,268,310 ŠAKIĆ, Ljiljana 643 ŠARČEVIĆ, Štefica ŠĆIRAN,Zdenka 36 Š1M1Ć,Šonja 311

194

ŠIMUNIĆ,Antunl31 Š1MUNOVIĆ, Branko 224,269,279,271,272,312,360,401,402,498,499,644 ŠIRIĆ, Ružica 225,273,361 ŠKORO, Marija 160,170,362,403,404,583 ŠULENTIĆ,Snježana 580,641 T0M1N,Vojna 274,275,313,314,315,363,364,405,406,439,500,584,585,646 VARGA, Erna 276 VASIĆ-Ivanović,Nada 501 VINAJ, Marina 223,227,228,277,278,316,365,366,407,440,441,442,502,503,559,586,587,588, 589,647,648,649,650 VINČAK, Ružica 443 VRBANIĆ, Josipa 143 VUKELIĆ,jelena 230 VUKIĆ, Lidija 100 VUKOVIĆ.Vera 30 Vidi i: Erl.Vera 74,90,91,94,95,96,97,98,99,103,104,105,106,107,111,112,113,114,125,126,134, 153,136,150,172,173,174,175,196,232,285,286,287,288,325,326,327,411,457,527,603, 604, 605 VULETIĆ, Srebrenka 317,318,367,408,504,590,591,592 ZABjAN.Andrea 593 ZLATARlĆ,Snježana 319 ŽEPČEVIĆ, Irena 280

PREDMETNO KAZALO A Akademske komunikacije 370 Alađuz, Dženan 608 Američko društvo za informacijsku znanost i tehnologiju (American Society for Information Science and Techonology ASIST) - Godišnja skupština, Philadelphia, 2002. 466 Arhivi, knjižnice, muzeji (seminar) 250,306 Autorsko pravo 496 B Babina Greda - Osnovna škola Mijata Stojanovića - Knjižnica 265 Baranja - Knjižnična djelatnost- mađarska kulturna zajednica 593 Barić.Višnjica 128 Beli Manastir - Knjižnica i čitaonica 230 Benchmarking 334 Bibliobusna služba 477 Bibliografija o Đakovu i Đakovštini 62 Bibliografija radova jugoslavenskih i stranih autora o povezivanju obrazovanja i rada 90,91 Bibliografska baza Strossmayer 150 Bizjak.Vjekoslav 117 Blažek.Pavle 100 Blažević, Dorica; Hodak, Vesna. Upute za katalogizaciju omeđenih publikacija i nizova publikacija 295 Bojanić.Nada 142 Bošnjaci - Bošnjačka čitaonica 453,522,599 Branislav - prve osječke novine na hrvatskom jeziku 227 Brkić, Marija 129,318,367 Borgman, Christine L. 414 Bošnjaković, Renata 569 Buckland, Michael. Program za preoblikovanje knjižničnih službi i usluga [Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga: program] 343 Burić, Vesna 441 C Cernik - Franjevački samotan - Knjižnica 385 Cijeloživotno učenje 341 Č Čitanje 164,392,500,512,602 Črnjar, Ljiljana. Narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske: pogled županijske matične službe 633 D Dalj -Narodnaknjižnica 396,483 Dani specijalnog knjižničarstva, 2. Osijek, 2000. 330 Danska -Narodna knjižnica Arhus 607 Digitalna baština 322 Digitalne knjižnice 371 Dječje knjižnice 510

195

Donji Miholjac -Narodnaknjižnica 396,570 Drenovci -Knjižnica 575 Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje Vidi Društvo knjižničara Slavonije i Baranje 254,349,389,390,395,492,493,578,579 - Aktivnosti u "Mjesecu hrvatske knjige'98" 244 - Plenarna sjednica, 2. Požega, 1976. 54 - DB Slavonije i Baranje 167,179 - Izvanredna skupština, Osijek, 1999. 349 - Izvješće oradu u 2003. godini 494 - Skupština, Vinkovci, 2002. 423 - Skupština, Osijek, 2005. 640 - Stručna putovanja - Koprivnica 303 - Zadar 465,573 - Pečuh 590 - Suradnja s Mađarskim knjižničarskim društvom - Ogrankom za Pečuh i Baranju 257,559,577,590 Đ Đakovo - Bibliografija 62

3

E Ekonomski fakultet (Osijek) -Knjižnica 115,127 Erl.Vera 217

Filozofski fakultet (Osijek) - Bibliotečno-informacijski odsjek 104,113 - Katedra za knjižničarstvo -Diplomiranistudenti 446 - Gostujući predavači 460,534 -Stručna praksa studenata 468 - Studenti koji su obranili diplomski rad 524 -Knjižnica 114,354,398 - Studij knjižničarstva 172,196,286 - Dodiplomski dvopredmetni (četverogodišnji) studij 232 - Dopunski dvogodišnji (izvanredni) studij 287,326 Firinger, Kamilo 649 Friml-Antunović, Oskar 35

Gačić, Milica. Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova 318 Gašić, Emerik 174 Glagoljica 591,592 Glasnik Arhiva Slavonije i Baranje br. 7 417 Gradska i sveučilišna knjižnica (Osijek) - Gradska knjižnica 9,13,28,49,50 - Gradska i sveučilišna knjižnica 182,203,205,333 - Automatizacija 162 - CROLIST 204 - Klub za mlade Paklena naranča 561,631 - Kompjutorizacija 153 - Korisnici 215,233, 251

- Obvezni primjerak 202 - Središnja knjižnica OBŽ 253 - Suradnja Dječjeg odjela s Odjelom Pedijatrije KBO 630 - Suradnja Dječjeg odjela sa školskim knjižnicama 92 - Suradnja sa Županijskom knjižnicom "Csorba Gyoso" Pečuh 240 - Županijska matična služba 396 Građa za bibliografiju osječkih novina 502 H Hayes, Robert M. 611 Heil, Nada 252,259 Hrvatska -Katalogknjiga na prodaju 279 -Knjižnice-ratna razaranja 146,491 - Nakladnici - obrazovanje 419 -Nakladništvo 546,547 -Tiskarstvo, 18. st. 130 Hrvatski farmer: program razvoja obiteljskih gospodarstava 140 Hrvatska udruga školskih knjižničara 482 Hrvatsko čitateljsko društvo -HČD u Osijeku 567 - Skupština, 5. Osijek, 2000. 350,351 Hrvatsko knjižničarsko društvo - Izvještaj Sekcije za obrazovanje 635 - Komisija za automatizaciju 280,374 -Skupština,31. 374

- Odabrane teme s I FLA-ine konferencije II. 612 - Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa: završni izvještaj 634 Informacije 116,118,137,152,234, 290,291,328 Informacije Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 96,97,98,99,106,107,126 Informacijske tehnologije 342 Informacijske usluge 383 Informacijske ustanove 321 Informacijske znanosti -Informacijskistručnjaci 432 - Obrazovni programi 458 Informacijski izvori 144, 452 Informacijski sustavi 249 Informacijsko društvo 332 Informacijsko pretraživanje 83 Internet 341,416, 477,489,452,506,520 Izabrana bibliografija iz agronomije 292 Izložba Slavonska pismenost od početaka do danas 559,586,589 Izložba tiskane građe o izdavačkoj djelatnosti nacionalnih manjina u RH, Ilok, 2000. 358 Izložbe knjiga 48 K Katančić, Matija Petar 626 Keglević, Zlatko 473 Knjigoveštvo, 16. st. 11 Knjiga i čitanje-infrastruktura 472 Knjižnice 137,185,186 Knjižnice i čitaonice 61

197

Knjižnice i multikulturalizam 376,509 Knjižničnonakladništvo 470 Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije i Baranje 208,209,242,243,296,336,480,552 Knjižničarstvo i informacijske znanosti - Knjižnični i informacijski stručnjaci - obrazovanje 433 - Obrazovanje na daljinu 431,505,508,595 -Studenti 445,490,507 Knjižnična društva 239 Knjižnična građa - revizija, otpis i zaštita 308 Knjižnične službe 323 Knjižnične usluge 323,525 Knjižnični korisnici 214,215,233,251 Knjižnično osoblje - Obrazovanje i stručno usavršavanje 191,221,222,232,272,285,287,326,369,418,527 -Status 105 - Uloga i zadaci 434 Komisija za automatizaciju Vidi Hrvatsko knjižničarsko društvo Konferencija Strategija kulturnog razvitka Republike Hrvatske 394 Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić,Jadranka; Lovrinčević, Jasmina. Školska knjižnica-korak dalje 581 Kovačić,Vladimir 327 Kukuljevićeva povelja 217,258,340

198

L Lektirna knjiga 387 L1DA (Libraries in the Digital Age) - Knjižnice u digitalnom dobu Vidi Međunarodni seminar Libraries in the Digital Age Lovaš -Knjižnica 574 Lovrinčević, Jasmina; Kovačević, Dinka; Lasić-Lazić, Jadranka; BanekZorica, Mihaela.

Znanjem do znanja: prilog metodici rada školskih knjižničara 622 M Madački.Saša 608 Mađarsko - hrvatska knjižnična konferencija - Pečuh, 1998. 257 - Pečuh, 2004. 577 Mađarsko knjižničarsko društvo - Godišnja skupština, 19.Szolnok, 1987. 95 - Godišnja skupština, 21. [?], 1989. 109 - Godišnja skupština, 25.Gyor, 1993. 157 - Godišnja skupština, 26. Kormend, 1994. 151 - Godišnjaskupština, 27. Eger, 1995. 180 - Godišnja skupština, 28. Debrecin, 1996. 181 - Godišnjaskupština,29.Kecskemet, 1997. 199,200,201 - Godišnja skupština, 33. Nyiregyhaza, 2001. 378 - Godišnjaskupština,36.Miskolc,2004. 54 Malbaša, Marija 166,603,605,650 Malbaša, Marija. Osječka bibliografija: tiskarsko - izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine 85 Mali odmor [list OŠ iz Čepina] 363,584 Marketing-knjižnice 86,379 Maslačak 55 Managing Preservation for Libraries and Archives: Current Practice and Future Developments / ed. by John Feather 601

Medved, Ivan 19 Međunarodna konferencija Medijski kompetentna knjižnica u informacijskom društvu, Berlin, 1998. 294 Međunarodna konferencija o stalnom stručnom usavršavanju knjižničara i informacijskih stručnjaka, 4.

Chester,Vermont,2001. 373 Međunarodna konferencija Regionalno inrormacijsko društvo i knjižnice 384 Međunarodna suradnja - Mađarsko knjižničarsko društvo - Ogranak za Pečuh i Baranju 257,559,590 - Skupštine 95,109 157,151,180,181,199,200,201,378,542 - Mađarsko-hrvatska knjižnična konferencija -Pečuh, 1998. 257 -Pečuh,2004. 577 Međunarodni dan školskih knjižnica 616,623 Međunarodni projekt CALIMERA 529,531,532,538,536,537,538,609,614,619 Međunarodni seminar Children as Readers: how library services can help young people discover the pleasure of literature, Burton uponTrent, Velika Britanija, 2002. 462 Međunarodni seminar Libraries in the Digital Age (LIDA)- Knjižnice u digitalnom dobu -Dubrovnik,2001. 372 -Dubrovnik,2002. 374,415 -Dubrovnik,2003. 455,461,463 - Dubrovnik i Mljet, 2004. 528,533,540,541 -Dubrovniki Mljet, 2005. 606 Međunarodni seminar Nove strategije u knjižničarstvu, Bensberg, 1995. 168 Međunarodni simpozij BOBCATSSS, 12. Riga, 2004. 545 Međunarodno savjetovanje Narodne knjižnice - izazov promjena, Lovran, 1997. 213 Menadžment 137,145,176,178,368 Milanković, Milutin 74 Mjesec knjige 1974. 47 Mjesec hrvatske knjige'95 171 Mladi knjižničari 51 Motivacija nastavnika 212 Muzej Slavonije (Osijek) 27,64,72,120,124 - Izdanja MSO: 1940.-1997. 195 -Knjižnica 1,8,17,194,648 - Gimnazijska knjižnica kao cjelina u Knjižnici MS 119 - Hemeroteka 101,228,278 -Knjižnifond 73,366 - Odjel muzealnih tiskopisa 503,588,647 Muzejske knjižnice 25 N Nacionalne knjižnice 320 Nagrada "Eva Verona" 258,569 Nakladnici i knjižari u srednjoj i istočnoj Europi 471,618 Narodne knjižnice 183,237,238,474,479,562 -Mreže 550, 594 Nastava - interdisciplinarni i multimedijalni pristup 421 Našice - Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica 156,260 - Knjižnica Pejačević 450,451,517,518 - Središnja knjižnica Slovaka u Republici Hrvatskoj 443 Nedić, Marija 143 Neknjižna građa-obrada 564 NetgrupaAnđeli 456 Northumbria International Conférence on Performance Measurement in Libraries and Information Services, Durham, Velika Britanija, 2005. 636

199

0 Obiteljska pismenost 637 Obvezni primjerak 202 Od Bašćanske ploče do hrvatskog pravopisa (katalog) 175 Okrugli stol Akademsko obrazovanje knjižničara i reforma sveučilišta, Osijek, 2002. 436 Okrugli stol Knjiga na pladnju: uspješne taktike za promoviranje knjige, Osijek, 2003. 448,519,576 Okrugli stol Nove tehnologije i usluge u pokretnim knjižnicama, Osijek, 2003.

Orahovica -Gradskaknjižnica 501 Osijek - Bibliografija osječkih izdanja 15,16 -Bibliografski zapisi Osijeka 457 - Čitaonica Osečka lectoreae Essekinensis: 1848.- 2003. 478 - Dokumentacijsko-informacijski centar Strossmayer 112 - Franjevački samostan- Knjige 16. stoljeća 476 - Franjevački samostan- Knjižnica 420 -GISKO

Vidi Gradska i sveučlišna knjižnica (Osijek) - Hrvatsko narodno kazalište - kazališni plakati i cedulje 223 - Izdavačka djelatnost 12,22,32,52,84 - Kapitalna osječka izdanja 284 -Kapucinski samostan-Knjižnica 475 - Knj ižnica Radničkog obrazovnog društva 2 6 - Likovne mape Osijeka: tiskovine 1920.-1941. 93 - Muzej Slavonije Osijek

E

Vidi Muzej Slavonije (Osijek) -Opća bolnica-Knjižnica 131 - Osječke novine 277,316,365,440,442,502 - Osječki fakulteti

Vidi Ekonomski fakultet (Osijek) Filozofski fakultet (Osijek) Pravni fakultet (Osijek) - Osječko izdavaštvo 184,189 - Prilog bibliografiji Osijeka i Slavonije 132 - Publikacije zdrastvene tematike 67 -Pučke knjižnice 147 -Secesijska oprema knjiga 63, 375 - Seminar za korisnike CROLIST-a, Osijek, 2002. 397 - Stari osječki kalendari 24 - Stručna predavanja za knjižničare 424 - Sveučilište

Vidi Sveučilište J. J. Strossmayera (Osijek) -Tiskarsko-izdavačka djelatnost 77 -Tiskarstvo 2,6,80, 188 - Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost 80 Osječka bibliografija: tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. 82,87 Osječki zbornik -Osječkizbornikul991. 120 - Popis rasprava, članaka i sitnih priloga po autorima 66,123 - Pregled godina izlaženja i periodiciteta 121 - Pregled sadržaja 65,122 - Šest desetljeća Osječkog zbornika 587

Osječko-baranjska županija - Knjižnice za mađarsku narodnost u Republici Hrvatskoj 276 - Stručni seminar za knjižnične djelatnike, Osijek, 2005. 632 - Stručni skup knjižničara osnovnih i srednjih škola, Osijek, 2004. 565 -Školskiknjižničari 304,397 - Mreža narodnih knjižnica 253,255 -Županijska matična služba 395 P Pavlinić, Silva 340 Pedagoška akademija (Osijek) - Katalog izdanja: 1961.-1977. 94 Pedagoški fakultet (Osijek) Vidi Filozofeki fakultet (Osijek) Petošić.Zeina 110,133 Petr, Kornelija 258,288 Planovi i vodiči grada Osijeka do 1945. 158 Pokretne knjižnice 14 Potrebica, Filip. Povijest knjižnica Požeške kotline 192 Povijest osječkih novina 1848.-145. 277 Požega - Baština Gradske knjižnice i čitaonice Požega [3. knjiga biblioteke] 644 - Gradska knjižnica i čitaonica 149,224,231,270,449,498 - Narodna knjižnica i čitaonica 31,33,34 - Mjesec hrvatske knjige '95 (zatvaranje) 171 - Požeška gimnazija - Knjižnica 210,211 Požeško-slavonska županija .

-Aktivknjižničara 312 -IzknjižnicaPSŽ 360,401,402,499 - Mreža narodnih knjižnica 269 - Udruga školskih knjižničara PSŽ 271 Pravni fakultet (Osijek) - Izdavačka djelatnost 362 -Knjižnica 160,362,583 Pravni vjesnik - Bibliografsko kazalo 170,404 Prilozi za bibliografiju Slavonije i Baranje 219,220,267,268,310,359 Priručnici-uporaba 426 Projekt OZTRJ. Tematska selektivna bibliografija 111 Proljetna škola školskih knjižničara 216 -Crikvenica, 1997. 218 -Crikvenica, 1998. 256,305 -Crikvenica,2000. 352 -NoviVinodolski,2003. 486 -NoviVinodolski,2004. 568 R Rad Društva bibliotekara Slavonije i Baranje: 1975.-1985. 88 Radauš.Vanja 266 Radionica Digitalizacija i nove knjižnice 628 Radionica Kreativno mišljenje 580 Radman, Ljuba 258,425 Ravnatelji knjižnica 411 Rijeka -Gradska biblioteka Sušak 353 -Narodna čitaonica riječka 353 Romi - informacijske potrebe i knjižnične službe 571,572

5

5

s Savjetovanje za narodne knjižnice u RH Prema nacionalnoj strategiji razvoja narodnih knjižnica, 2. Osijek, 2004. 548 Secesijski plakat 407 Selektivna bibliografija o europskim integracijama 582 Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture -Rovinj, 1997. 250 -Poreč, 1998. 306 Seminar Druženjem do zajedništva i kulture mira. Vodice, 1997. 207 Seminar eCulture Horizons - From Digitisation to Creating Cultural Experience(s), Salzburg, Austrija, 2004. 511 Seminar Obrada neknjižne građe, Osijek, 2004. 564 Seminar Revizija, otpis i zaštita građe u knjižnicama, Osijek, 1999. 308 Seminar Revizija i preventivna zaštita knjižnične građe, Osijek, 2004. 566 Seminar Upravljanje i marketing u knjižnicama, Bizovačke toplice, 1999. 293 Skupni katalog serijskih publikacija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 301 Slatina -Gradska knjižnica i čitaonica 454 Slavonija - Bibliografija štampanih radova muzejskih, galerijskih i arhivskih radnika 29 -Muzeji, biblioteke i arhivi 53 - Narodne čitaonice i knjižnice u 19. i 20. st. 183 - Slavonske minijature 58 -Tiskarstvo 70 Slavonija i Baranja - Narodne knjižnice-fondovi 154 - Spomeničke knjižnice u ratu 148 Stanić,Zora 155 Strategija gospodarskog razvitka istočne Hrvatske 177 Strategija razvitka poljoprivredne i prehrambene industrije istočne Hrvatske: zbornik radova Međunarodnogznanstveno-stručnogskupa, Osijek, 1999. 236 Stručni seminar Revizija, otpis i zaštita građe u knjižnicama, Osijek, 1999.

Stručni skup Narodne knjižnice i problemi društvene isključenosti, Osijek, 2003. 562 Stručni skup Predmetna obradba - ishodišta i smjernice, Zagreb, 1997. 193 Stručni skup Solo knjižničari: status, značenje i perspektive, Osijek, 2004. 521 Stručno savjetovanje Suradnja škole i knjižnice u odgajanju čitatelja, Osijek, 2000. 350 Studijsko putovanje po SAD-u 530 Suradnja arhiva, knjižnica i muzeja 598,610 Sveučilišne knjižnice 206,335,435,444,551,638 Sveučilište J. J. Strossmayera (Osijek) -Knjižničarstvo 386 - Skupni katalog serijskih publikacija 301 Š Školske knjižnice 159,163,187,248,299,309,313,314,344,388,428,429,439,459,481,554,581, 585, 646 - Međunarodni dan školskih knjižnica 616,622 -Menadžment 555,556 - Planovi i programi rada 302,315,393,427 -Prostor 163,438 -Zakonskipropisi 557 Školski knjižničari 165,281,282,338,391,516,553,558,597 - Hrvatska udruga školskih knjižničara 482 - Metodika rada 622 -Status 422 Švagelj, Dionizije. Slavonske književne komunikacije 56

T Tadić, Katica. Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i muzejima: napisi iz rječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do 1999. godine na području današnjih županija Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske 604 Talijanski prijevod sigetske katastrofe iz 1570. 3 Tematska bibliografija i informatika 103 Treća knjiga biblioteke Baština Gradske knjižnice i čitaonice Požega 644 Tronbacke,l.[lngemar], Smjernice za građu laganu za čitanje 602 U UDK - Društvene i humanističke znanosti 613 -Izmjene i dopune 283

Vinkovci - Dječja knjižnica mira 311 - Gradska knjižnica i čitaonica 325,355 -Knjižnica i čitaonica 30 - Vinkovačka knjižnica 134,135,136,141,173,225,273,357,361 Virtualne knjižnice 399 Visokoškolske knjižnice 138,290,324,638 Vodič kroz knjižnice Požeško-slavonske županije 229 Volonteri-knjižnice i muzeji 412 Vukovar - Gradska knjižnica 317,408,504,514,515,591,592,627 Vukovarsko-srijemska županija -Aktiv školskih knjižničara 263 -IzknjižnicaVSŽ 400 - Knjižničarstvo VSŽ 495 -Mreža narodnih knjižnica 261 - Seminar Katalogizacija i klasifikacija 264 - Seminar psihosocijalnog i kreativnog projekta za narodne knjižnice 262 -Stručni skupovi knjižničara 356 - Stručni skupovi školskih knjižničara 437

z Zamjena publikacija 7,20,23 Zavičajne zbirke 102 Ž Žugaj, Miroslav. Osnove znanstvenog i stručnog rada 108 Žugaj, Miroslav; Cigula, Marijan. Temelji organizacije 139 Žugaj, Miroslav. Metodologija znanstveno-istraživačkograda 161 Žugaj, Miroslav; Dumančić, Ksenija; Dušak, Vesna. Temelji znanstveno-istraživačkog rada: metodologija i metodika 235 Žugaj, Miroslav [etal.]. Organizacijska kultura 469 Županja -Gradskaknjižnica 319,410,523, -Knjižnice i čitaonice 76 -Narodnačitaonica 75,76,79

5

Fotografije, koriĹĄtene u ovoj tiskovini, sloĹžene su bez ikakovog reda i ne odnose se na pojedina poglavlja i/ili tekstove unutar poglavlja

o s 1 J [ K 2 0 11 8

ISBN 978-953-98056-0-7