Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2021./1-2

Page 1



UDK 02 ISSN 1331-145X (2021) OSIJEK GODINA XXV. BROJ 1-2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema



DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

Godina / Year XXV (2021). Broj / No. 1-2

OSIJEK, 2021.


NAKLADNIK Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308 ZA IZDAVAČA Tihonija Zovko / Centar za kulturu Čepin

UREDNIŠTVO Tihomir Dunđerović / Osnovna škola Bilje Ljiljana Krpeljević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Srđan Lukačević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Svjetlana Mokriš / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Iva Pezer / Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Silvija Šokić / Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice Ivana Turk / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Marina Vinaj / Muzej Slavonije Osijek

IZRADA KAZALA / KLASIFIKACIJA RADOVA Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek BIBLIOGRAFIJA Katarina Jukić / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek GRAFIČKO OBLIKOVANJE Ivana Turk / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek JEZIČNO UREDIO Siniša Petković / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek GLAVNA UREDNICA / PRIJELOM Merien Hadrović / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek


Uvodna riječ

Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj, odnosno dvobroj za godinu 25 (2021) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Četvrt desetljeća iskustava knjižničarske struke i znanosti pretočene u pisanu riječ, istraživanja i stručne radove povezivali su članice i članove našeg Društva s ciljem razmjene informacija, novih saznanja, problematike, putovanja, izdanja i primjera dobre prakse. U prvoj rubrici recenziranih radova kolegica Zorica Antulov, iz Sveučilišne knjižnice u Zadru, u svom radu “Knjižnični stereotipi, njihova štetnost i načini njihova pobijanja” donosi nam pregled uvriježenih mišljenja o knjižničarima, dio istraživanja provedenog među studentima kao i moguće načine suzbijanja stereotipa. Kolegica Vlasta Peći Marčetić iz Knjižnice godine – – Gradske Knjižnice Požega, u svom radu obrađuje “Analizu tematskih i naslovnih korisničkih upita na temelju pisanih tragova Gradske knjižnice Požega”. Troje kolega iz Gradske knjižnice Slavonski Brod – Mirna Grubanović, Zvjezdana Saje i Goran Vučković u svom su članku prikazali “Rad Gradske knjižnice Slavonski Brod za vrijeme zatvorenosti u 2020. godini”. Kolegica Neda Adamović iz Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar i Tomislav Adamović s Veleučilišta u Bjelovaru vode nas u “Virtualnu izložbu “Šetnja Bjelovarom” : grad na starim razglednicama baštinskih ustanova”. Kolega Antal Balog u svom radu “Vođenje kao funkcija rukovođenja u poslovanju knjižnice” povezuje teorijska razmatranja s izabranim praksama knjižnicâ. Kolegice i kolega iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Ljiljana Krpeljević, Marijana Špoljarić Kizivat i Srđan Lukačević donose prikaz i istraživanje pod nazivom “Izgradnja i vrednovanje zbirki Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek”. Kolegica Jadranka Junačko iz Tehničke škole Slavonski Brod u radu “Jeste li online ili uživo?” ispituje obrazovni proces u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Kolegica Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku te kolege Srđan Lukačević i Dino Radmilović iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u svom su radu istražili “Čitateljske navike za vrijeme pandemije COVID-19 u Osječko-baranjskoj županiji”. U rubrici O slavonsko-baranjskim knjižnicama kolegica Sanja Galic predstavila je “Sto pedeset godina knjižnice III. gimnazije Osijek”. Rubrika Vijesti iz knjižnica donosi prikaze aktivnosti Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije, Školske knjižnice Ekonomske škole Vukovar, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, knjižnica OŠ Đakovački Selci i OŠ S. S. Kranjčevića iz Levanjske Varoši te Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. U rubrici Ocjene i prikazi možete pročitati prikaz knjige “Narodne knjižnice u tranziciji : sociološki aspekt” Dijane Sabolović-Krajina u izdanju Meridijana, dok u rubrici Napisali naši članovi možete saznati koji su to kolegice i kolege bili kreativni i objavili vlastite publikacije. Novi su brojevi časopisa Knjižničarstvo – za godinu 26(2022) u pripremi te Vas u ime novog Uredništva pozivamo na dostavu radova kao i priloga za rubrike O slavonskobaranjskim knjižnicama, Putevima svjetskih knjižnica, Vijesti iz knjižnica, Ocjene i


prikazi te Osobne vijesti. Adresa za dostavu radova i priloga je knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com . Posebno izdanje časopisa Knjižničarstvo bit će izdano početkom 2022. godine u obliku spomenice kao pogled unatrag na četvrt stoljeća rada časopisa, njegovih osnivača, nakladnika i urednika. Zahvaljujemo Vam na ukazanom povjerenu, suradnji i doprinosu radu Časopisa tijekom proteklih nekoliko godina te Vas pozivamo da svojim člancima i prilozima i dalje potičete rad i razvoj samog Knjižničarstva kao i knjižničarske struke. Novom Uredništvu želimo uspješan rad i vjerujemo da će unijeti pozitivne promjene i osvježenje u poslovanje. Merien Hadrović


ČLANCI



KNJIŽNIČNI STEREOTIPI, NJIHOVA ŠTETNOST I NAČINI NJIHOVA POBIJANJA Library stereotypes, their harmfulness and ways to refute them Zorica Antulov Sveučilišna knjižnica u Zadru zantulov@unizd.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

388

UDK / UDC 023.5: 316.647.8 Pregledni rad / Review article Primljeno/ Received: 10.09.2020.

Sažetak Negativni stereotipi o knjižničarima problem su s kojim se knjižničarska struka već dulje vrijeme susreće. Na njihovu dugotrajnost ukazuju i brojni radovi pisani na ovu temu, kako noviji, tako i oni starijeg datuma, a na koje se ovaj rad referira. Smatra se da su širenju i utvrđivanju takvih stereotipa velikim dijelom pripomogli uglavnom negativni medijski prikazi. Nepoznavanje struke, s jedne strane, i vjerovanje ovakvim stereotipima, s druge, dovodi do negativnog doživljavanja struke u javnosti, lošijeg samopoimanja kod njenih djelatnika, a takva slika može utjecati i na slabije financiranje knjižnicâ. Iz ovih razloga, treba ukazati na činjenicu da je stereotip tek jedna, često neutemeljena slika entiteta te da on, ukoliko je negativan, nerijetko može biti i jako štetan. Ovaj se rad bavi pitanjem utemeljenosti i negativne obojanosti dvaju uvriježenih knjižničarskih stereotipa (stereotipnom poimanju knjižničarstva kao mahom ženske profesije i stereotipnom poimanju knjižničara kao njenih neuglednih i nekomunikativnih predstavnika), kao i pitanjem potrebe za njihovim pobijanjem. Ključne riječi: knjižničari, negativni knjižnični stereotipi, profesionalnost Summary Negative stereotypes about librarians are a problem which librarian profession faces for a long time. Their longevity is also indicated by numerous papers written on this topic to which this paper refers. It is considered that establishing and spreading of negative

stereotypes

was

largely

influenced

9| ANTULOV

by

negative

media

portrayal.


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Incomprehension of the profession on the one hand and believing this stereotypes on the other, leads to negative perception of librarianship in public opinion which badly effects the public image that leads to lower self-concept with librarians and also can lead to less financing of libraries. Because of all this, it is important to note the fact that stereotype is just one, often unfounded perception which if it is bad, can frequently be harmful. This paper deals with the question of foundation about two negative stereotypes about librarians ( stereotypical understanding of librarianship as mostly women profession and viewing librarians as unpresentable and uncommunicative representatives of librarianship ), as well the need of removing those stereotypes. Keywords: librarians, negative stereotypes, professionalism

Uvod Pojam „stereotip“ dolazi iz tiskarstva i odnosi se na metalnu pločicu odlivenu s matrice koja u procesu tiskanja omogućava reprodukciju, što je naknadno povezano i s reprodukcijom stvarnosti. Određenim skupinama ljudi koje imaju neku međusobnu poveznicu kao što je to: spol, dob, profesija, rasa, fizički izgled i sl., pripisuje se posjedovanje istih značajki.1 Riječ je o pretjerano uopćenim i nerijetko banaliziranim mentalnim slikama ili stavovima koji su češće negativni nego pozitivni. Oni ponekad mogu biti više ili manje točni, no činjenica je da vrlo često nastaju iz nedovoljnog poznavanja teme na koju se referiraju te stoga iskrivljuju i našu predstavu stvarnosti, koju obično, radi lakše obrade informacija, znatno pojednostavljuju.2 Smatra se da stereotipi nisu negativni sami po sebi, već tek onda kad su povezani s predrasudama i premda nije nemoguće, teško ih je mijenjati.3 Predrasude mogu biti do te mjere opasne da u iznimnim slučajevima dovode i do ekstremne mržnje te s njom povezanih ekstremnih (nasilničkih) oblika ponašanja. Manje dramatična, ali ipak iznimno negativna posljedica koja nerijetko prati predrasude je gubitak ili smanjenje samopoštovanja.4 Kad je riječ o negativnim

Usp. Braim Vlahović, Goranka. Osvrt na okrugli stol posvećen temi Stereotipi o školskim knjižničarima. URL: http://www.husk.hr/osvrt-na-okrugli-stol-posvecen-temi-stereotipi-o-skolskim-knjiznicarima (2020-02-03) 2 Usp. Stereotip. //Hrvatska enciklopedija. Mrežno izd., Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. URL: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58036 (2020-08-01) 3 Usp. Braim Vlahović, Goranka. Nav. dj. 4 Usp. Aronson, Elliot; Wilson, Timothy D. ; Akert, Robin M. Socijalna psihologija. Zagreb: Mate, 2005. Str. 458. 1

10 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

stereotipima i predrasudama iz domene profesionalne pripadnosti, ovakav, negativan utjecaj na samopoštovanje može biti vrlo opasan jer nerijetko rezultira bezvoljnošću i gubitkom interesa za posao koji se obavlja te s time povezanim padom produktivnosti. Određeni negativni stereotipi prate gotovo svaku struku pa tako i knjižničarsku. Oni se odnose na sve vrste knjižnica, međutim, dublje se učvršćuju i imaju negativnije konotacije kod visokoškolskih, u odnosu na narodne knjižnice što će u radu biti pojašnjeno. O kojim je stereotipima riječ, imaju li i u kojoj mjeri veze sa stvarnošću te postoji li potreba i koji su načini njihova pobijanja, pitanja su kojima će se baviti ovaj rad. Postojeći stereotipi o knjižničarima Stereotipno doživljen knjižničar uglavnom je osoba ženskog spola. To je neugledna, nekomunikativna, začahurena i pomalo odbojna žena opsjednuta redom, hladnog strogog lica, čiji se posao svodi na slaganje knjiga na police, njihovo pečatiranje i ušutkavanje korisnika.5 Uglavnom je starije dobi, sa zalizanom punđom i naočalama, staromodno je odjevena (nosi udobne, odnosno ružne cipele)6, a obično baš i nema puno posla pa jako puno vremena provodi čitajući.7 Ukoliko je knjižničar ipak muškarac, i on ima slične osobine. Naime, stereotipno doživljen muškarac knjižničar također nosi naočale i neprestano ušutkava korisnike.8 Zbog odabira „ženske struke“ ponekad mu se pridodaju i homoseksualne osobine.9 Tijekom vremena dolazi do određenih promjena u stereotipnom doživljavanju knjižničara obaju spolova. O njima će kasnije u radu biti više riječi, no ovi stari, negativni stereotipi, drže se već preko stotinu godina.10 Česta su tema mnogih radova iz područja knjižničarstva, kako onih starijeg datuma, tako i mnogih novijih koji se na njih referiraju, Usp. Radford, Marie L.; Radford. Gary P. Librarians and party girls: cultural studies and the meaning of the librarian.// Library Quarterly 73, 1(2003), str. 60. URL: http://www.jstor.org/stable/4309620 (2020-04-04) 6 Usp. Jennings, Eric. The librarian stereotype: How librarians are damaging their image and profession, // College & Undergraduate Libraries, 23, 1(2016) , str. 93-100. URL: https://doi.org/10.1080/10691316.2016.1134241 (2020-04-04) 7 Usp. Micle, Maria. Stereotypes regarding libraries and librarians: an approach of Romanian school and academic libraries. // Procedia – Social and Behavioral Sciences 163, 19(2014), str. 94. DOI: 10.1016/j.sbspro.2014.12.291 (2020-02-02) 8Usp. Blackburn, Heidi. Gender Stereotypes Male Librarians Face Today". // Criss Library Faculty Publications. 12, 3 (2015), str. 1-2. URL: https://digitalcommons.unomaha.edu/crisslibfacpub/18 (202002-04) 9 Usp. Keer, Gretchen; Carlos, Andrew. The STEREOTYPE Stereotype // American Libraries, 46, 11/12 (2015), str. 41-42. URL: https://www.jstor.org/stable/24604301 (2020-28-05) 10Usp. Jennings, Eric. Nav. dj., str. 95. 5

11 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

ali ih i nadopunjavaju navodeći pritom promjene koje su tijekom vremena uočene (npr. E. Jennings, The librarian stereotype: How librarians are damaging their image and profession;11 M. Micle, Stereotypes regarding libraries and librarians: an approach of Romanian school and academic libraries12, H. Blackburn, Gender Stereotypes Male Librarians Face Today13 i dr.). Budući da čine osnovu spomenutog negativnog stereotipa, a u svrhu njegova boljeg razumijevanja, žensko određenje knjižničara, njihova neuglednost kao i pridodana im nekomunikativnost, traže dodatna obrazloženja pa će u ovom dijelu rada o njima biti više riječi. STEREOTIP 1. Knjižničar je „ona“ (knjižničarstvo kao mahom ženska profesija) U istraživanju provedenom među predškolskom djecom na uzorku od stotinu slikovnica u kojima se ukupno spominju 124 različita zanimanja, a čiji je cilj (među ostalim) bio istražiti u kojem se omjeru u slikovnicama pojavljuju žene i muškarci u obavljanju određenih zanimanja, utvrđeno je da zanimanje knjižničar (uz balerinu, cvjećaricu, frizerku i još nekoliko zanimanja) ulazi u skupinu onih 9% zanimanja koja u slikovnicama nemaju muški rod.14 Naime, knjižničar je u njima uvijek knjižničarka. Ovakav rezultat možda i nije slučajnost. Kako u svjetskim, tako i u hrvatskim knjižnicama, žene zaista čine većinu zaposlenika knjižnica, što će u nastavku biti detaljnije prikazano. Ako uzmemo u obzir spoznaju da je knjižničarstvo nekoć bilo gotovo isključivo muško zanimanje, naime još su 1870. godine 80% knjižničara činili muškarci,15 možemo se zapitati kako je do toga došlo. Smatra se kako uzrok leži u sve većoj popularizaciji bankarstva do koje dolazi u drugoj polovici 18. st. i istovremenoj pojavi feminizma. Muškarci se počinju okretati profesijama povezanim uz stvaranje kapitala, dok uredski poslovi sve više postaju rezervirani za žene. Upravo se to dogodilo i s knjižničnom profesijom. Naime, već 1900. godine 80% svih knjižničara bile su žene.16

Usp. Isto. Usp. Micle, Maria. Nav. dj., str. 93-98. 13 Usp. Blackburn, Heidi. Nav. dj., str. 1-2. 14 Usp. Kolega, Maja; Ramljak, Ozana; Belamarić, Jasna. ŠTO ĆU BITI KAD ODRASTEM? Analiza zanimanja u dječjim slikovnicama. // Magistra Iadertina 6, 6 (2011), str. 50. 15 Usp. Passet, Joanne E. “Men in a Feminized Profession: The Male Librarian, 1887-1921.” // Libraries & Culture 28, 4 (1993), str. 386. URL: https://www.jstor.org/stable/25542592 (2020-06-07) 16 Usp. Isto. 11 12

12 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

Mada porast nije velik, posljednjih se godina ipak bilježi povećanje broja knjižničara muškog spola. Na to ukazuje i usporedba statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske iz 1994. i onih prikupljenih 2013. godine. Podaci iz 1994. godine pokazuju da su 88,2% od ukupnog broja knjižničara bile žene, a 11.8% muškarci,17 dok je prema statističkim podacima iz 2013. godine postotak knjižničara muškog spola iznosio 16,1%, što je povećanje od 4.3% u odnosu na stanje iz 1994. godine.18 Podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske iz 2019. godine ukazuju da broj knjižničara muškaraca i dalje nastavlja pomalo rasti. Naime, od ukupno 4.214 knjižničara, 719 njih bili su muškarci (17%), a 3.495 žene (83%).19 Na porast broja muških knjižničara ukazuju i podaci Američkog zavoda za statistiku rada (USBLS). Prema njima, knjižničarska profesija 2012. godine bilježi porast broja muških knjižničara za čak 48% u odnosu na 1980. godinu, a smatra se da će s vremenom on biti još izraženiji. 20 Pa ipak, bez obzira na zabilježen porast muških knjižničara, ostaje činjenica kako knjižničar u praksi u većini slučajeva ipak jest žena. Budući da se svugdje u svijetu za ovo zanimanje žene i danas opredjeljuju češće od muškaraca, možemo postaviti pitanje zašto je to tako, tj. koji je uzrok većoj zainteresiranosti žena za ovo zvanje u odnosu na muškarce. Kao jedan od razloga navodi se sad već povijesno uvjetovana feminiziranost profesije zbog koje mnogi muškarci apriori odbijaju bavljenje njome,21 iako brojna istraživanja pokazuju kako oni, ukoliko ipak odaberu ovo zanimanje, imaju veću mogućnost napredovanja i zauzimaju „više“ pozicije od svojih kolegica.22

Usp. Horvat, Aleksandra. Školovanje knjižničara u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 12(1996), str.139. 18 Usp. Knjižnice u 2013. // Priopćenje 51, 8.3.1. (30. travnja, 2015). URL: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/08-03-01_01_2014.htm (2020-08-08) 19 Usp. Knjižnice u 2019. // Priopćenje 57, 8.3.1. (11. rujna, 2020 ). URL: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-03-01_01_2020.htm(2020-08-08) 20 Usp. Blackburn, Heidi. Nav. dj., str 1-2. 21 Usp. Isto. 22 Usp. Pho, Annie; Masland ,Turner. "The Revolution Will Not Be Stereotyped: Changing Perceptions through Diversity" // The Librarian Stereotype: Deconstructing Perceptions and Presentations of Information Work. Chicago, IL: Association of College & Research Libraries , 2014. Str. 260. URL: https://pdxscholar.library.pdx.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1164&context=ulib_fac (2020-07-04) 17

13 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Nadalje, kao mogući uzrok navodi se i stav sociologa i drugih stručnjaka, po kojem žene uglavnom pokazuju pojačani interes te stoga i češće odabiru zanimanja iz područja obrazovanja, skrbi i kulture.23 Uz ovakvo tumačenje po kojem knjižničarstvo ulazi u skupinu tzv. „ženskih“ zanimanja zbog rodnih, tj. spolno uvjetovanih interesa osobe, slika o knjižničarstvu kao ženskoj profesiji ima svoj izvor i u psihološkim testovima ličnosti iz pedesetih i šezdesetih godina u SAD, po kojima je knjižničarstvo ženska profesija zbog tzv. „ženskih“ karakteristika pripadnika struke bezobzira na spol. Tako je npr. ljubav prema knjizi smatrana jednom od takvih, „ženskih“ osobina. Budući da su ovi testovi zasnovani na stereotipnom i zastarjelom shvaćanju razlika između žena i muškaraca, smatra ih se kulturološki pristranima i u današnje vrijeme neupotrebljivima.24 U društvu, je nadalje, dugo postojao uvriježen stav po kojem žene snižavaju status nekog zanimanja zato što je njihov status u društvu niži nego status suprotnog spola,25 kao i stav po kojem one i same odabiru zanimanja koja su slabije plaćena i manje atraktivna od onih koje odabiru muškarci.26 Ovakvi, neutemeljeni stavovi, ne idu u prilog ni knjižničarki, njenom profesionalnom ugledu i samopoimanju, ni knjižničarstvu kao struci. Premda je takav stav danas već pomalo zastario, veći broj znanstvenih i stručnih radova koji se bave ovom temom ukazuju kako diskriminacija žena na tržištu rada27, a tako i u našoj profesiji,28 još uvijek nije stvar daleke prošlosti. Zbog činjenice da su u praksi, kao i u medijima, knjižničari zaista u većini slučajeva žene, možemo zaključiti da stereotip ima dodira sa stvarnim stanjem (premda se postupnim povećanjem broja muških knjižničara, o čemu govore i u radu spomenuti podaci, ta slika pomalo mijenja). Međutim, treba izričito istaknuti kako stav o feminiziranosti profesije zbog njenih (u radu prethodno spomenutih) „ženskih“ osobina,29

Usp. Pšenica, Davorka; Radovčić, Slobodanka. Knjižničarstvo danas: društvena važnost, ugled i status. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 1-2(1996), str. 95. 24 Usp. Horvat, Aleksandra. Profesionalizacija bibliotekarskog zanimanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32, 1-4 (1989), str. 107. 25 Usp. Asheim, Lester. Librarians as professionals. // Library trends 27(1978/79). Citirano prema: Horvat, Aleksandra. Profesionalizacija bibliotekarskog zanimanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32, 1-4 (1989), str. 107. 26 Usp. Pšenica, Davorka; Radovčić, Slobodanka. Nav. dj., str.95. 27 Usp. Vučemilović, Vesna. Diskriminacija žena na tržištu rada s osvrtom na Hrvatsku. // Praktični menadžment, 2,2 (2011), str. 68-71. URL: https://hrcak.srce.hr/file/107057 (2021-04-01) 28 Usp. Usp. Pho, Annie; Masland ,Turner. Nav. dj. str. 260. 29 Usp. Horvat, Aleksandra. Nav. dj. str. 107. 23

14 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

bezobzira na spol knjižničara, može biti uvredljiv i definitivno se ne može smatrati valjanim. STEREOTIP 2. Neuglednost i nekomunikativnost knjižničara Smatra se da je formiranje društveno prihvaćenih stereotipa o knjižničarima kao neuglednim i nekomunikativnim osobama velikim dijelom uvjetovano načinom na koji su oni prikazivani u filmskim, literarnim i raznim drugim umjetničkim prikazima. Kao glavni razlog takvih medijskih prikaza najčešće se navodi nepoznavanje struke od strane javnosti, odnosno njena „nevidljivost“, koju i sami knjižničari nerijetko vide kao vodeći statusni problem struke.30 Mada se u novije vrijeme slika knjižničara u medijima pomalo mijenja, oni su ipak, u najvećem broju slučajeva, predstavljeni kroz već spomenuti negativni stereotip. Govoreći općenito o slici žene u medijima, često se susrećemo s problemom pretjerane važnosti njenog fizičkog izgleda u odnosu na njene intelektualne sposobnosti.31 Međutim, govoreći o slici žene knjižničarke u medijima (a rečeno je da je knjižničar najčešće „ona“), situacija je nešto drugačija. Uglavnom se susrećemo sa iznimno inteligentnom, ali, kao što je spomenuto, istovremeno i nekomunikativnom te u potpunosti aseksualnom ženom. Medijski prikaz hladne i suzdržane knjižničarke Mary iz filma „It’s a wonderful life“ smatra se najbližim uvriježenom stereotipu o njoj.32 Noviji filmski prikazi daju nešto bolju sliku, međutim, oni su ipak daleko rjeđi od onih u kojima je prisutna ovakva, negativna stereotipna slika. Ukoliko je knjižničar ipak muškarac, nerijetko ga prati stereotip neambiciozne osobe aljkavog izgleda, bez socijalnih vještina, koja ovu struku odabire jer nema sposobnosti i vještina ni za jednu drugu.33 Otkloni od postojećeg negativnog stereotipa o muškarcu knjižničaru također postoje. Dapače, sve su češći. Neki od takvih, novijih stereotipa, zapravo su i vrlo ugodni pa čak i laskavi. Od mirnog, plahog, povučenog Usp. Kunštek, Dubravka. Knjižničari i društvo: status knjižničara kao pokazatelj stava društva prema struci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 1-2 (1996), str.7. 31 Usp. Lubina, Tihana; Brkić Klimpak, Ivana. Rodni stereotipi: objektivizacija ženskog lika u medijima. // Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, 30, 2 (2014), str. 213-233. URL: https://hrcak.srce.hr/130938 (2020-02-02) 32 Usp. Luthmann, Abigail. Librarians, professionalism and image: stereotype and reality. // Library Review 56, 9(2007), str.776. DOI 10.1108/00242530710831211 (2020-02-02) 33 Usp. Carmichael, James V. The male librarian and the feminine image: a survey of stereotype, status and gender perceptions.// Library and Information Science Research. 14(1992). URL: https://libres.uncg.edu/ir/uncg/f/J_Carmichael_Male_1992.pdf ( 2020-02-02) 30

15 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

muškarca, knjižničar sve češće u medijskim prikazima postaje interesantan avanturist, inteligentan i spreman na izazove34, a u novije mu se vrijeme, zbog većeg razvoja tehnologije, pridaju i osobine vrhunskog računalnog stručnjaka.35 Važno je istaknuti da se utjecaj medijskih prikaza, i onih pozitivnih, ali isto tako i onih negativnih, na doživljaj i shvaćanje društva i svijeta oko sebe ne smije podcijeniti. Mediji mogu oblikovati mišljenje pojedinaca i utjecati na šire društveno mišljenje u izuzetno visokoj mjeri. Prema De Kerckhu „različite tehnologije djeluju do te mjere da snažno utječu na formiranje načina čovjekova razmišljanja. On kaže da mediji djeluju na sam mozak ostavljajući tragove na fiziološkom i psihološkom planu u vidu nove kognitivne (re)organizacije.“36 Iz ovog je razloga shvatljivo da često ponavljana loša medijska slika o knjižničarima (a kakva je ona u prošlosti bila) nije tek jedan zanemariv prikaz. Uz spomenutu neuglednost, kao tipično stereotipno određenje knjižničara u starim medijskim prikazima ističe se i njihova nekomunikativnost. Prema nekim, sad već starijim mišljenjima, glavni se razlog stereotipa o nekomunikativnosti (kao i stereotipa općenito) krio u nepoznavanju struke,37 a poznato je kako je još Sokrat u neznanju vidio razlog svih nedaća i osnovu svih zabluda.38 O nepoznavanju struke od strane javnosti svjedočili su i rezultati upitnika koji su među knjižničarima proveli H. Prins i W. de Gier.39 Među tvrdnje koje su postigle najviši stupanj suglasnosti knjižničara o uzrocima niskog statusa struke ulazile su i one kako javnost nema uvida i znanja o radu knjižnica, nije upoznata s njihovom društvenom odgovornošću kao ni sa financijskom i osobnom odgovornošću u vođenju knjižnica. Kao glavni problem knjižničari su istaknuli upravo nevidljivost struke, odnosno činjenicu da politička tijela i šira javnost ne znaju ništa o zbivanjima u knjižnično/informacijskom poslu.40 Također, i u današnje vrijeme kad se knjižnice sve više otvaraju javnosti, nepoznanica (tišina, šutnja) kojom su obavijene pojedine knjižnice, može stvoriti sliku o

Usp. Rudolph, Megan Anne. Librarians in film: a changing stereotype, 2008. Str. 21. URL: http://ils.unc.edu/MSpapers/3413.pdf (2020-06-01) 35 Usp. Isto, str. 24. 36 Valković, Jerko. Utjecaj medija na socijalizaciju. // Riječki teološki časopis 47, 1 (2016), str. 109. https://hrcak.srce.hr/170107 (2020-07-01) 37 Usp. Kunštek, Dubravka. Nav. dj., str. 5-8. 38 Usp. Bazdan, Zdravko. Neznanje kao faktor zaustavljanja pozitivnog trenda u razvoju ljudskih prava i moguće posljedice – mjereno linijom 4 // Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku, 2 (2015), Str. 2. URL: https://hrcak.srce.hr/149787 (2020-01-03) 39 Usp. Kunštek, Dubravka. Nav. dj., str. 5-8. 40 Usp. Isto., str. 7. 34

16 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

knjižnici kao tihom i tajanstvenom prostoru, a takva se potom prenosi i na javnu sliku knjižničara kao njenih predstavnika te pogoduje stvaranju negativnih knjižničnih stereotipa. Tako npr., za razliku od narodnih knjižnica koje sve češće postaju dnevni boravci svojih korisnika, njihovo blisko, zabavno i ugodno „treće mjesto“41, uz visokoškolske knjižnice se često veže osjećaj tzv. knjižničnog straha (knjižnična anksioznost)42 uzrokovanog upravo nepoznavanjem knjižnice i njenih usluga. B. Wildemuth ističe kako je najviši stupanj anksioznog stava spram knjižnica zabilježen upravo kod onih studenata koji su knjižnicu rijetko posjećivali.43 U starijoj literaturi o knjižničnim stereotipima nailazimo i na stav po kojem su nekoć, osobito u antičko doba, kao malobrojne obrazovane osobe, knjižničari bili osobito cijenjeni, no kako izumom tiska struka pomalo gubi na ugledu. Naime, otvaranjem sve većeg broja knjižnica dolazi do zanemarivanja sadržajnih u korist formalnih aspekata knjižničnog poslovanja,44 a u „poplavi“ novih knjiga knjižničari više ne uspijevaju iščitavati i proučavati sve knjige pa ih mnogi autori počinju doživljavati tek kao automate koji ravnodušno katalogiziraju knjige, a jedino za što mare jesu njihov naslov i veličina.45 Tako shvaćenom knjižničaru komunikacijske kompetencije doista nisu potrebne. Međutim, stvarna je slika sasvim drugačija. Suvremeni knjižničar nije samo katalogizator, on je i informacijski stručnjak čija osobna razina informacijske pismenosti mora biti na visokoj razini. On mora biti sposoban pružiti pomoć korisnicima u procesu pronalaženja, vrednovanja i primjene informacija.46 Da bi to mogao, njegove komunikacijske i socijalne kompetencije moraju biti visoko razvijene. Tako npr. govoreći o percepciji knjižničara tijekom informacijskog opismenjavanja studenata, N. Pagowsky i E. DeFrain primjećuju kako knjižničari koje studenti doživljavaju kao „tople“, polučuju bolje rezultate, odnosno,

Usp. Velagić, Zoran. Povijesnost koncepcije knjižničnog trećeg prostora. // Narodne knjižnice kao treći prostor: zbornik radova / 9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj; uredile Dunja Marija Gabriel i Jelica Leščić. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2015. Str. 30. 42 Usp. Wildemuth, Barbara. Library Anxiety Impedes College Students’ Library Use, but May Be Alleviated Through Improved Bibliographic Instruction. // Evidence Based Library and Information Practice, 12, 4 (2017), str. 275-280. URL: https://doi.org/10.18438/B8K082 (2021-01-02) 43 Usp. Isto. str. 276. 44Usp. Kunštek, Dubravka. Nav. dj, str.4. 45 Usp. Chaintreau, Anne-Marie; Lemaitre, Rene. Funny libraries… // The image of the library: studies and views from several countries: collection of papers. / ed. by Valeria D. Stelmakh. Haifa: University of Haifa, 1994. Str. 45. 46 Usp. Ivančić Medved, Ivana. Knjižničar i karijera. // Knjižničarstvo 17, 2 (2013), str. 81. URL: http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2014/05/228_Ivancic-Medved_2013_2.pdf (2020-07-08) 41

17 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

kako takvi knjižničari pozitivno utječu na stjecanje njihovih informacijskih kompetencija. Međutim, ističu i kako se knjižničare općenito uglavnom ipak doživljava kao daleke, neprijateljski raspoložene i introvertirane, dakle „hladne“.47 Slabo znanje o struci, nepoznavanje važnosti posla koji se u knjižnicama obavlja i usluga koje se pružaju korisnicima, u kombinaciji s doživljavanjem knjižničara kao njenih hladnih i dalekih predstavnika, pogoduje održavanju starih negativnih stereotipa. Neke se od njih možda može i ignorirati. Međutim, budući da se veći dio posla koji se u knjižnicama obavlja temelji upravo na izuzetno razvijenim komunikacijskim kompetencijama, stereotip o nekomunikativnosti knjižničara može se i mora sustavno pobijati. Pitanje potrebe za pobijanjem stereotipa Budući da stari negativni stereotipi mogu nanijeti istinsku štetu onoj grupaciji na koju su usmjereni, postoji stav kako ni negativne stereotipe o knjižničarima ne treba shvaćati samo kao dosadne ili šaljive ilustracije nas samih. Dapače, trebamo biti svjesni da oni snažno utječu na sliku struke i, sukladno tome, poštovanje koje joj se pruža.48 U suvremenoj se stručnoj literaturi nailazi na različita, često čak i oprečna razmišljanja o potrebi pobijanja postojećih knjižničnih stereotipa. Uz stav kako je stereotipe najbolje ignorirati, javlja se i onaj po kojem se oni ne smiju ignorirati, štoviše, kako o njima treba potpuno otvoreno progovoriti. Pritom se javljaju i različiti prijedlozi vezani uz njihovo pobijanje o kojima će u daljnjem tekstu biti riječi. MOGUĆI NAČINI POBIJANJA NEGATIVNIH STEREOTIPA O KNJIŽNIČARIMA a) STVARANJE LJEPŠEG IMIDŽA (bolje slike u javnosti) Samopotvrđivanje i opravdavanje u svrhu uklanjanja negativnih stereotipa prikazivanjem svoje zanimljivosti i suvremenosti, bilo kroz osobne hobije (nerijetko neobične, zanimljive javnosti i pomalo alternativne kao što su npr. trbušni ples, rock glazba i sl.), bilo kroz atraktivan ili alternativno zanimljiv vanjski izgled (npr. tetovaže na tijelu) i sl., sve se češće koristi kao oblik borbe protiv negativnih stereotipa o

Usp. Pagowsky, Nicole; DeFrain, Erica. “Ice Ice Baby: Are Librarian Stereotypes Freezing Us out of Instruction?” // Library with the Lead Pipe 3 (2014). URL: http://www.inthelibrarywiththeleadpipe.org/2014/ice-ice-baby-2/ (2020-03-02) 48Usp. Isto. 47

18 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

knjižničarima.49 U tu se svrhu danas često koristi i suvremena tehnologija. Alternativni prikaz odijevanja knjižničara na kakav možemo naići na pojedinim mrežnim stranicama (npr.www.librarianwardrobe.com) kako bi se javnosti pokazalo da suvremeni knjižničari ne odgovaraju stereotipnoj slici o njima, upotreba društvenih medija za raspravu o ovoj temi (npr. #critlib na Twitteru) i sl. samo su neki od načina na koje se nastoje uvesti radikalne promjene imidža knjižničara u očima javnosti.50 Međutim, i smislenost pokušaja stvaranja takvog, novog imidža knjižničara, sve češće postaje predmetom istraživanja. Jedno takvo istraživanje utjecaja vanjskog izgleda, tj. imidža osobe na njenu percepciju u javnosti, proveli su među studentima M. Langridge, C. Riggi i A. Schultz.51 Studentima su bile ponuđene fotografije knjižničara različitih fizičkih karakteristika i s očitim razlikama u imidžu i odijevanju. Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da odjeća ipak nema veće veze s vanjskom percepcijom o pristupačnosti knjižničara. Međutim, oni pokazuju i kako garderobu i stil odijevanja studenti ne smatraju baš uvijek tako nebitnom stavkom u vanjskom doživljavanju osobe kao što je to zabilježeno u navedenom slučaju. Tako npr., kad se govori o vanjskoj percepciji njih samih, studenti smatraju kako je odjeća jedan od važnijih načina samoizražavanja, kako utječe na njihovu vanjsku percepciju te ističu važnost brige o njoj.52 Rezultati istraživanja o utjecaju vanjskog izgleda, odnosno vizualnog učinka knjižničara na korisnike, koje su proveli J. L. Bonnet i B. L. McAlexander, pokazuju kako je pozitivni učinak knjižničara na korisnike bio povezan isključivo s njihovim osmijehom, dok ostale vanjske osobine nisu imale većeg utjecaja.53 Usp. Dodds, Kathrin. Two steps forward and one step back: Has debunking librarian stereotype gone too far? // Midwest Popular Culture Association Conference. 2009, str. 1-9. URL: https://www.academia.edu/224999/Two_Steps_Forward_and_One_Step_Back_Has_Debunking_the_Librar ian_Stereotype_Gone_Too_Far (2020-07-05) 50 Usp. Jennings, Eric. Nav. dj., str, 96. 51 Usp. Langridge,Melissa; Riggi, Christine; Schultz, Allison.“Student Perceptions of Academic Librarians: The Influence of Pop Culture and Past Experience.” // The Librarian Stereotype: Deconstructing Perceptions and Presentations of InformationWork / edited by Nicole Pagowsky and Miriam Rigby. Chicago: American Library Association, 2014. Str. 229-255. URL: https://library.niagara.edu/assets/langridgechapter.pdf (2020-06-06). 52Usp. Isto. Str. 239. 53Usp. Bonnet, Jennifer L.; McAlexander, Benjamin L. “How Do You Like Me Now?: An Image-Rating Study of Librarian Approachability.” // Imagine, Innovate, Inspire: The Proceedings of the ACRL 2013 Conference / Edited by DawnM.Mueller. Chicago: Association of College and Research Libraries Conference, 2013. Str. 266. URL: https://www.researchgate.net/publication/264373650_How_Do_You_Like_Me_Now_An_Imagerating_Study_of_Librarian_Approachability (2020-06-06) 49

19 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Da forsiranje alternativnog, tzv. „cool“ izgleda, korisnicima nije uvijek simpatično, već dapače, može djelovati odbijajuće, očito je i iz pojedinih odgovora korisnika zabilježenih u upitnicima koje u svom radu donosi E. Jennings.54 Na temelju takvih odgovora i navedenih podataka nameće se razmišljanje kako stvaranje ljepšeg imidža knjižničara u javnosti nije naodmet, ali i da to ne bi smio biti jedini način borbe protiv stereotipa i nadasve, kako pritom ne smije biti pretjerivanja niti agresivnog nametanja takvog imidža. b) STVARANJE NOVIH (LJEPŠIH) STEREOTIPA Jedan od načina borbe protiv starih stereotipa je stvaranje novih, ljepših i ugodnijih. Suvremeni medijski prikazi donose ljepšu sliku knjižničara, nerijetko ih prikazujući kao zanimljive avanturiste, neobičnih, često alternativnih sklonosti. Kao što je spomenuto, i sami knjižničari teže stvaranju takve, ljepše slike te se prikazuju u skladu s ovakvim medijskim prikazima. Međutim, borba protiv starih stereotipa novima nije pravi put te predstavlja „dva koraka unatrag, a tek jedan unaprijed.“55 Tako će npr. pokoji knjižničar možda zaista imati određene alternativne sklonosti i možda će od strane korisnika biti percipiran kao „cool“, međutim, neće ih imati svi knjižničari. Drugačije rečeno: svi smo mi individue te je bilo kakva generalizacija ovakve vrste nemoguća. Iz ovih su razloga i ovi novi stereotipi, koliko god laskavi bili, lijepe, ali ipak, lažne slike. c) OTVARANJE KNJIŽNICA JAVNOSTI Jedan od razloga zbog kojih su knjižničari u medijima, umjetničkim i sličnim prikazima, često predstavljeni upravo kroz svoj negativni stereotip, proizlazi iz već navedene teorije o nepoznavanju struke kao izvorištu krivih predodžbi o njoj i izvorištu negativnih stereotipa. Naime, upravo nepoznavanje knjižničarske struke može utjecati na snižavanje statusa profesije i stvaranje negativne slike knjižničara u javnosti.56 Stereotip o odabiru knjižničarstva kao struke iz razloga što osoba nema dovoljno sposobnosti i znanja da odabere nešto drugo, izuzetno je uvredljiv za struku, može dovesti do njenog slabijeg statusa u društvu, utjecati na financiranje knjižnica kao i na njihovo slabije korištenje. Javlja se mišljenje po kojemu bi, iz ovih razloga, javnost trebala bolje upoznati struku. Budući da se povećanjem kontakata smanjuju razlike u uvjerenjima te se na taj način razbijaju i postojeći stereotipi, smatra se kako je upravo otvaranje knjižnica javnosti Usp. Jennings, Eric. Nav. dj., str, 97. Usp. Dodds, Kathrin. Nav. dj., str. 1-9. 56 Usp. Kunštek, Dubravka. Nav. dj., str. 7. 54 55

20 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

dobar put prema promjeni negativnog javnog viđenja knjižnica i knjižničara. U visokoškolskim knjižnicama, uz koje se nerijetko veže izraženiji osjećaj tzv. „knjižničnog straha“57, nego kad je riječ o npr. narodnim knjižnicama, (o čemu je u ovom radu već bilo riječi, a o čemu na zanimljiv način govori i rad autorice Karen Antell Why Do College StudentsUse Public Libraries? A Phenomenological Study)58 koji, kao i svaki neutemeljeni strah pogoduje predrasudama, predlaže se i dulje te češće boravljenje. Tako bi npr., s ciljem boljeg upoznavanja i razbijanja predrasuda o njima, studenti mogli volontirati u pripadajućim akademskim knjižnicama.59 Budući da se na ovaj način djelatnike knjižnica upoznaje kroz njihov svakodnevni posao, onakve kakvi oni doista i jesu, bez uljepšavanja, ovo je put koji bi zaista mogao voditi ka razbijanju stereotipa. Međutim, pritom treba pripaziti da se kroz takvo otvaranje javnosti ne prijeđe u pretjerano samodokazivanje. d) POVEĆANJE RAZNOLIKOSTI Nedostatak raznolikosti u knjižnicama u posljednje se vrijeme sve češće navodi kao nešto što je u njima uočeno, što je negativno i što pogoduje opstajanju postojećih knjižničnih stereotipa i predrasuda.60 Pod ovim se pojmom svojedobno pretpostavljao nedostatak muških knjižničara, odnosno prevlast žena knjižničara te se težilo povećanju broja muškaraca u struci. Međutim, danas se sve više govori i o drugim vrstama raznolikosti. Uz veću zastupljenost muškaraca u knjižnicama, sve se češće pod pojmom poticanja raznolikosti podrazumijeva otvorenost prema rasnim ili etničkim manjinama,61 kao i poticanje različitosti u mišljenjima, pristupu te raznolikosti ideja zaposlenika suvremenih knjižnica.62 Smatra se kako su kulturne različitosti, razlike u svjetonazoru, životnom stilu i sl., svojevrsno bogatstvo zajednice, djeluju pozitivno na njen razvoj i svakako ne pogoduju stereotipnoj slici knjižničara kao zatvorenih i dosadnih osoba. e) RAD NA RAZVIJANJU KOMPETENCIJA I POTICANJE KOMUNIKATIVNOSTI Rad na razvijanju osobnih kompetencija sasvim je sigurno jedan od najsnažnijih oblika borbe protiv negativnih stereotipa u svakoj pa tako i knjižničarskoj struci. Uz

Usp. Wildemuth, Barbara. Nav. dj. str. 275-280. Usp. Antell, Karen. Why Do College StudentsUse Public Libraries? A Phenomenological Study. // Reference & User Services Quarterly 43, 3(2014), str. 232. URL: https://www.jstor.org/stable/20864204?seq=1#metadata_info_tab_contents (2020-02-02) 59 Usp. Pho, Annie; Masland ,Turner. Nav. dj., str. 273. 60 Usp. Isto, 257-282. 61Usp. Pho, Annie; Masland ,Turner. Nav. dj., str. 258-260. 62 Usp. Hudson-Ward, Alexia. Eyeing the New DIVERSITY. // American Libraries 45, 7/8 (2014), str. 32. URL: https://www.jstor.org/stable/10.2307/26197501 (2020-02-04) 57 58

21 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

tradicionalna znanja i vještine koje se od knjižničara i danas traže i koja se trebaju usavršavati, pojavom novih tehnologija pred knjižničare se stavljaju novi izazovi, potrebe za brojnim novim znanjima i vještinama. Suvremeni knjižničari moraju biti upućeni u kreiranje i održavanje mrežnih stranica, u osnove web dizajna, moraju biti informacijski pismeni te sposobni prenositi svoja znanja i vještine korisnicima u svrhu njihova informacijskog opismenjavanja.63 Knjižničari su, doduše, oduvijek znali s informacijama, poznavali su i kreirali njihovu organizaciju i načine pretraživanja, ali danas, u tzv. informacijskom dobu, kad informacije s jednog kraja svijeta u vrlo kratkom roku postaju dostupne u drugom i kad o pravoj informaciji u pravo vrijeme nerijetko ovise sudbine: što pojedinaca, što raznih udruženja, društava i sl., oni moraju biti istinski informacijski stručnjaci. Rad na stalnom stručnom usavršavanju i razvijanju kompetencija stoga je iznimno bitan, a istinska kvaliteta i stručnost sasvim su sigurno jedan od najmoćnijih načina borbe protiv negativnih stereotipa. Uz niz posebnih kompetencija knjižničara o kojima govori suvremena stručna literatura, u njoj se navodi i niz općih kompetencija. Tako npr. I. Ivančić Medved ističe opću, osobnu i jezičnu kulturu; komunikacijska znanja i vještine; informatičku i informacijsku pismenost; sposobnost prenošenja znanja i vještina; sposobnost na kontinuirano učenje te etičnost u postupanju s građom i ljudima kao one opće/generičke kompetencije koje bi svi knjižničari trebali posjedovati. 64 Očito je kako se od šest navedenih općih kompetencija knjižničara čak tri odnose na rad na poboljšanju osobnih komunikacijskih vještina knjižničara (poboljšavanje opće osobne i jezične kulture, poboljšanje komunikacijskih znanja i vještina te sposobnost prenošenja znanja i vještina korisnicima), a i preostale tri tu su upravo zbog korisnika knjižnice, bolje komunikacije s njima i poboljšanja usluga koje im se u knjižnicama pružaju. Vodeći se potrebom za ovim i ovakvim kompetencijama suvremenog knjižničara, ne ulazeći pritom u činjenicu da je svaki pojedinac, neovisno o struci, različit pa je neki više ekstrovert, drugi pak introvert, očito je da stereotipno shvaćanje o tipičnom knjižničaru kao o nekomunikativnoj osobi koja živi u svom unutarnjem, introvertnom svijetu, pada u vodu. Dapače, ova struka traži izniman stupanj socijalnih kompetencija i razvijene komunikacijske sposobnosti. Ukoliko se to ne osvijesti, štoviše, ukoliko sami knjižničari „padnu pod utjecaj“ stereotipnog doživljavanja sebe kao nekomunikativnih

63 64

Usp. Ivančić Medved, Ivana. Nav. dj., str. 81. Usp.Ivančić Medved, Ivana. Nav. dj., str. 82.

22 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

predstavnika svoje struke, kao i rasprava o knjižničarstvu u kojima postaje upitan nazivnik „profesija“ (često ga se smatra poluprofesijom ili čak skupom vještina)65 može doći do slabijeg mišljenja o sebi samima, kao i svojoj struci. f) SPREMNOST KNJIŽNIČARA NA RAZGOVOR O STEREOTIPIMA Premda dio knjižničara smatra kako se protiv stereotipa ne treba boriti, već ih dapače, treba ignorirati, dio njih smatra kako (zbog njihove iznimne štetnosti) o njima treba otvoreno progovoriti te kako njihovo ignoriranje definitivno nije pobjeda nad njima.66 Međusobna komunikacija knjižničara, tj. spremnost na razgovor o negativnim knjižničnim stereotipima, iz ovih se razloga može promatrati kao jedan od načina borbe protiv njih. Smatra se kako slobodno raspravljanje o ovoj temi na predavanjima, radionicama, knjižničarskim skupovima ili pak kroz objavljene radove, jača samosvijest knjižničara. Stereotipi se na ovaj način osvještavaju kao lažne slike, ali i slike na koje se imamo pravo ljutiti i o kojima, svjesni njihove moguće štetnosti po struku, smijemo i trebamo otvoreno govoriti. Nažalost, u hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj literaturi, barem onoj koja bi trenutno bila pretraživa kroz dostupne nam knjižnične kataloge, bibliografije te baze podataka, nema vidljivih knjiga kao ni radova u časopisima ili pak zbornicima, koji bi se dublje bavili ovom temom. Izuzetak čine radovi koji se bave knjižničarskim kompetencijama, a koji se nerijetko dotiču stereotipa o nekomunikativnosti knjižničara, no ostalih se knjižničnih stereotipa dotiču tek ovlaš ili ih se ne dotiču uopće. Kako bismo mogli doznati opstaju li stari stereotipi još uvijek ili ih zamjenjuju neki novi (oni o kojima govori ovaj rad ili pak neki novi za koje i ne znamo), nužno je baviti se ovom temom te provoditi istraživanja. Jedno od takvih istraživanja provedeno među studentima zadarskog Sveučilišta, donosi po tom pitanju zanimljive rezultate. Budući da je obrada podataka još u tijeku, na kraju će se ovog rada kao prilog za primjer, prezentirati tek kratka potvrda jednog od spomenutih „novih“ stereotipa te negacija jednog od starih. Novi imidž suvremenog knjižničara: stari i novi stereotipi u svjetlu novih tehnologija Kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju, uz stare stereotipe po kojima su knjižničari uglavnom neugledne i nekomunikativne osobe, češće ženskog no muškog

65 66

Usp. Keer, Gretchen; Carlos, Andrew. Nav. dj., str. 41. Usp. Jennings, Eric. Nav. dj., str. 93-100.

23 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

spola, u novije vrijeme, vezano uz pojavu suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, ...sve češće ih se doživljava i kao informacijske stručnjake koji sve znaju, a sve većom prisutnošću na društvenim mrežama PROMIČU se i spomenuti noviji stereotipi o knjižničarima prema kojima oni postaju zanimljive osobe nerijetko alternativnih sklonosti. Naime, oni se ne javljaju samo na mrežama, već se putem mreža jače promiču.67 Činjenica je da ovakva prisutnost, ako je pametno iskorištena, može služiti promociji struke i jačanju njene pozitivne slike u javnosti. Naime, upravo putem društvenih mreža kao što su Facebook, LinkedIn, Twitter, YouTube, putem blogova, foruma i sl. Suvremene se knjižnice sve više otvaraju javnosti, poboljšavaju i olakšavaju komunikaciju sa svojim korisnicima, čineći je tako i manje formalnom. Nove tehnologije traže i nove oblike komunikacije (npr. stvaranje mrežnih prezentacija, komuniciranje kroz tekst, zvuk, video i sl.), a suvremene knjižnice u težnji „da budu tamo gdje su i njezini korisnici“ prihvaćaju, uče i usavršavaju i ove oblike komuniciranja.68 Uvažavanjem nedostataka ovakve komunikacije, među kojima se osobito ističe problem zaštite privatnosti i zaštite osobnih podataka, kao i učenjem kulture ovakve komunikacije na mreži (prihvaćanje pohvala, ali i kritika, pozitivnih, ali i negativnih reakcija korisnika)69 knjižnice pokazuju da znaju kako se koristiti suvremenom tehnologijom, da su u korak s vremenom, da prate primjere dobre prakse te da znaju kako uspješno komunicirati s korisnicima u okrilju novih medija. Budući da mrežnim putem korisnici brže dolaze do informacija o radu knjižnice, zbivanjima u njoj i drugih potrebnih informacija, prisutnost knjižnica na mreži u današnje vrijeme već postaje nužnost, a način na koji je ona ostvarena umnogome govori o samoj knjižnici te pridonosi njenom doživljavanju u javnosti. Kreativnost i kvalitetna osmišljenosti mrežnih stranica te pametna upotreba društvenih mreža, kakvu je npr. pokazala Njujorška narodna knjižnica korištenjem društvene mreže Twitter (vrlo visoka interakcija s korisnicima: dijeljenje sadržaja, komentari i sl.) u konačnici može dovesti i do povećanja broja korisnika.70 Korištenje društvenih mreža u svrhu poboljšanja slike knjižnica i knjižničara u javnosti (o čemu je donekle bilo riječi i u prethodnom poglavlju)

Usp. Jennings, Eric. Nav. dj. str. 93-100. Šalamon-Cindori, B. Trebaju li knjižnicama društvene mreže: iskustvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Iz naših knjižnica, Kemija u Industriji. 60, 11(2011), str. 562–563. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=108900 (2020-02-04) 69 Usp. Isto. 70 Usp. Eckerle, Courtney. Social Media Marketing: How New York Public Library increased card sign-ups by 35%. 2013. UR; http://sherpablog.marketingsherpa.com/online-marketing/nypl-social-mediamarketing/ (2020-11-11) 67

68Usp.

24 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

također više nije nepoznanica. Uz spomenuti alternativni prikaz odijevanja knjižničara na www.librarianwardrobe.com71, zanimljiv prikaz alternativnih knjižničara koji promiču novu sliku knjižničara u javnosti putem osobnih blogova daje i Christine Ann Lutz u svom radu From old maids to action heroes.72 Kožna Knjižničarka (crne duge kose, pohotna i s bičem u ruci) bori se protiv podređenosti knjižničara i zauzima se za njihova prava u društvu, Knjižničarka Za Ruževe je, za razliku od nekadašnjeg stereotipa o nebrizi za odjeću i neuglednom stilu odijevanja knjižničara, izuzetno modno osviještena, a Knjižničarka Osvetnica bori se za bolji status struke ističući mudrost, znanje i visok stupanj obrazovanja knjižničara.73 Budući da, kako je u ovom radu već istaknuto, inzistiranje samih knjižničara na laskavim stereotipima i takvo njihovo prezentiranje na mreži korisnicima katkad nije simpatično i ne dovodi uvijek do poboljšanja javne slike knjižničara,74 korištenje društvenih mreža u stvaranju novog, boljeg imidža, mora biti pametno osmišljeno. Drugačije rečeno: treba znati kako se predstaviti javnosti. Primjer zanimljivog, duhovitog i svakako poželjnog načina prikazivanja knjižničara u javnosti putem YouTubea daje Ramirose Ilene Attebury u svom radu Perceptions of a profession: librarians and stereotypes in online videos.75 U videozapisima koje su kreirali sami knjižničari, a potom ih postavili na društvenu mrežu YouTube, vidljivo je kako oni svoj posao smatraju zanimljivim, što je izuzetno pozitivno za sliku knjižničara u javnosti. U šali se nerijetko vole predstavljati kao heroji, ali ponekad ističu i svoje stare stereotipe kako bi ih kroz humor i parodiju ublažili. Na ovaj način oni promiču doživljavanje knjižnica i knjižničara kao duhovitih osoba, spremnih na šalu i onda kad se radi o šali na svoj račun.76 Osim za borbu protiv stereotipa, društvene nam mreže kroz analizu sadržaja mogu pružiti i uvid u suvremenu sliku knjižničarskih stereotipa. Da neki stari negativni stereotipi još uvijek nisu posve nestali, očito je iz istraživanja koje je o slici knjižničara na društvenoj

Usp. Jennings, Eric. Nav. dj., str, 96. Usp. Lutz, Christine Ann. From old maids to action heroes: librarias and the meaning oft he librarian stereotypes, 2005. URL: https://drum.lib.umd.edu/bitstream/handle/1903/2670/umi-umd2587.pdf?sequence=1&isAllowed=y (2020-02-04) 73 Usp. Isto. str. 42-51. 74 Usp. Jennings, Eric. Nav. dj., str, 97. 75 Usp. Attebury, Ramirose Ilene. Perceptions of a profession: librarians and stereotypes in online videos. // . Library Philosophy and Practice (e-journal). 2010, str. 1-22. URL: https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1454&context=libphilprac (2020-03-09) 76 Usp. Isto. str. 5-7. 71 72

25 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

mreži YouTube proveo Eric Poulin.77 Naime, uz videozapise koji svjedoče o knjižničarima koji su „fora“ (mada ponekad sami forsiraju smiješne situacije da ih se ne bi povezivalo s nekadašnjim stereotipom o dosadnim osobama), knjižnicama kao samo naizgled tihim mjestima, a koja zapravo kriju smiješne i zabavne zgode, i knjižničarkama koje su uglavnom pretjerano seksualizirane, ovi video zapisi često na duhovit način prikazuju knjižničara muškog spola kao inteligentnu, ali još uvijek u skladu sa starim stereotipima, nespretnu i nerazgovorljivu osobu. Za razliku od stereotipa, kako starih tako i novih, koji se baziraju na fizičkim obilježjima osobe i koji nemaju nikakve istinske veze s profesionalnim radom i potrebnim profesionalnim kompetencijama knjižničara, a samim time najčešće nemaju ni utemeljenje u realnosti, stereotip o knjižničarima kao informacijskim stručnjacima do kojeg dolazi pojavom suvremene tehnologije, može imati utemeljenje u stvarnosti, što će biti pojašnjeno u daljnjem tekstu. Naime, dok je stereotipe koji se baziraju na fizičkim i sl. obilježjima osobe teško povezati sa stvarnom slikom knjižničara upravo iz razloga što je svaka pojedinačna osoba zasebna individua s posebnim osobinama i interesima (pa je stoga i takva generalizacija nemoguća), ovaj se stereotip temelji na opisu posla koji knjižničari svakodnevno obavljaju i kompetencijama koje moraju posjedovati (o čemu je u prethodnom poglavlju bilo više riječi). Svi suvremeni knjižničari moraju biti informacijski pismeni (što podrazumijeva sposobnost pristupanja, vrednovanja, organizacije i učinkovitog korištenja informacija)78, a oni knjižničari koji rade na obrazovanju korisnika i njihovom informacijskom opismenjavanju trebali bi k tome imati i osobine koje su potrebne za uspješno informacijsko opismenjavanje korisnika. Da je upravo rad na informacijskom opismenjavanju korisnika primijećen kao učinkovit u poboljšanju vanjske slike knjižničara očito je i iz studije grupe autora (Condit Fagan, Jody… [et al.]) Librarian, Faculty, and Student Perceptions of Academic Librarians: Study Introduction and Literature Review. 79 Naime, spomenuta studija sugerira kako je upravo podučavanje integrirane informacijske pismenosti, kako studentima, tako i nastavnicima,

Usp. Poulin, Eric. A whole new world of freaks and geeks: Libraries and Librarians on YouTube. // Library and information science research electronic journal 18, 2(2008), str. 1-11. URL: https://cpb-use1.wpmucdn.com/blogs.ntu.edu.sg/dist/8/644/files/2014/06/Vol18_I2_Poulin_FINAL.pdf (2020-10-10) 78 Usp. Špiranec, Sonja. Informacijska pismenost – ključ za cjeloživotno učenje. // Edupoint 17, 3(2003), str. 7. URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/cimages/edupoint/ep_17_1.pdf (2020-09-09) 79 Usp. Condit Fagan, Jody… [et al.] // Librarian, Faculty, and Student Perceptions of Academic Librarians: Study Introduction and Literature Review. // New Review of Academic Librarianship, (2020), str. 1-38. DOI: 10.1080/13614533.2019.1691026 (2020-10-10) 77

26 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

povećalo vidljivost knjižničara i ostvarilo ga u novoj ulozi: ulozi nastavnika IL.80 Kako je upravo ovakva interakcija knjižničara i studenata u promijenjenom okruženju visokoškolskih knjižnica (uvjetovanom pojavom suvremene tehnologije) put k anuliranju starih stereotipa koji nisu nestali, ali čiji negativni utjecaj na sliku knjižničara među studentima ipak nije tako jak kako se to dosad smatralo, ističe se i u radu skupine autora (Borchard, Laurie … [et al.]) Should we shush about the stereotype?81 (Zanimljivost ovog rada jest i otkriće kako se mnoga stereotipna obilježja koja povezujemo s knjižničarima, u gotovo podjednakom postotku pridodaju i nekim drugim zanimanjima (računalni stručnjaci i medicinske sestre)). Mada je rad na informacijskom opismenjavanju korisnika uglavnom povezan sa visokoškolskim i školskim knjižnicama, dakle, onom skupinom knjižnica koje svoje poslanje pronalaze u podupiranju odgojno-obrazovnog, odnosno znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, i druge vrste knjižnica teže pružanju niza usluga kojima se radi na obrazovanju korisnika.82 Budući da živimo u tzv. informacijskom dobu kad informacija postaje izvor moći83, sve knjižnice, neovisno o vrsti, ne smiju izgubiti svoju tradicionalnu ulogu primarnog poznavatelja informacija i informacijskih izvora. Naime, u jednom se trenutku učinilo da bi do toga moglo doći. Kako je pojavom Interneta put do informacija postao iznimno brz, knjižnice su se prepale mogućeg gubitka te svoje uloge.84 Međutim, zbog svoje usmjerenosti na kvalitetu informacija i izvora u kojima se one nalaze te zbog otvorenosti k suvremenim tehnologijama i njihovu upoznavanju, odnosno, drugačije rečeno, zbog otvorenosti knjižničara prema cjeloživotnom učenju u svrhu stvaranja novih znanja i razvitka potrebnih kompetencija,85 do toga nije došlo. Smatra se kako knjižničari, kao informacijski stručnjaci, ne smiju zaostati za svojim dobom, već trebaju težiti Usp. Isto. str. 1. Usp. Borchard, Laurie … [et al.] // Should We Shush about the Stereotype? Examining StudentGenerated Images of Librarians. Practical Academic Librarianship. // The International Journal of the SLA Academic Division 8, 1 (2018). str. 49-50. URL: https://journals.tdl.org/pal/index.php/pal/article/view/7036/6120 (2020-04-04) 82 Usp. Peterson, V. Being a librarian – What professional librarians do. The balance careers, 2018. URL: https://www.thebalancecareers.com/being-a-librarian-what-professional-librarians-do-2800215 (2020-11-11) 83 Usp. Stančin-Rošić, Dubravka. Obrazovanje korisnika za 21. stoljeće. // Zbornik radova / Međunarodno savjetovanje Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću, Varaždin, 4.-7.XI. 1998. Varaždin: Gradska knjižnica “Metel Ožegović”. 1998. Str. 133. 84 Usp. Mi, Jia.; Nesta, Frederick. Marketing library services to the net generation. // Library Management 27, 6/7(2006), str. 415. DOI 10.1108/01435120610702404. (2020-09-09) 85 Usp. Salz, Edith. E-učenje za knjižničare.// 4. dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske: Specijalne knjižnice – izvori i korištenja znanja. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 18-24. 80 81

27 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

cjeloživotnom obrazovanju te stalno raditi na razvijanju i usavršavanju svojih informacijskih kompetencija. Oni trebaju međusobno dijeliti primjere dobre prakse te inzistirati na stručnoj izvrsnosti i etičnosti.86 Iako je stereotip da knjižničari sve znaju ipak samo stereotip, na temelju navedenog možemo reći kako je stereotip o knjižničarima kao informacijskim stručnjacima jedan od rijetkih stereotipa koji ima utemeljenje u svakodnevnom radu knjižničara i da, štoviše, nemamo baš ništa protiv da on bude i naša realnost. Prilog iz istraživanja Budući da na javnu sliku određene struke pa tako i stereotipe vezane uz nju, uvelike utječu njeni medijski prikazi, studenti Sveučilišta u Zadru bili su zamoljeni da se stave u ulogu filmskog redatelja te prema zadanoj osobini (karakteristici) odaberu zanimanje glavnog lika. Bilo je moguće odabrati između pet zanimanja (liječnik, pravnik, pisac, knjižničar, trgovac), a za mjerenje je korištena Likertova ljestvica od pet stupnjeva gdje je pet značilo najviše priliči, a jedan najmanje priliči. Analiza rezultata 1. Jedan od novijih stereotipa o knjižničarima, za koji se smatra da je nastao pod utjecajem novijih medijskih prikaza, prikazuje knjižničare kao osobe s alternativnim interesima. Ovo istraživanje donosi potvrdu takvog doživljavanja knjižničara u javnosti. Najvišu prosječnu ocjenu (najalternativnije zanimanje u očima studenata) pripada piscu (4,28), a odmah potom slijedi knjižničar (3,66), što je vidljivo iz tablice i grafikona koji slijede.

Usp. Competencies for information professionals of the 21st century. Revised ed., June 2003. URL: https://www.sla.org/wp-content/uploads/2013/01/0_LRNCompetencies2003_revised.pdf (2020-12-12) 86

28 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Alternativni interesi prosj. ocjena % jedinica % dvojki % trojki % četvorki % petica

liječ. 2,43 29,4 27,5 21,6 13,7 7,84

prav. 2,42 19,6 38,2 27,5 9,8 4,9

pisac 4,28 6,86 4,9 8,82 11,8 67,6

knjiž. 3,66 2,94 15,7 11,8 52 17,6

388

trgo. 2,21 41,2 13,7 30,4 12,7 1,96

Alternativni interesi, prosječne ocjene 4,5

4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 liječ.

prav.

pisac

knjiž.

trgo.

Grafikon 1. Stereotip „Alternativni interesi“

2. Stereotip o knjižničarki kao ženi s punđom, jedan je od najstarijih poznatih stereotipa o knjižničarima. Međutim, prema rezultatima ovog istraživanja, punđa više nije „rezervirana“ za knjižničarke. Štoviše, na pitanje kojoj bi od predstavnica pet ponuđenih zanimanja studenti u svom filmu dodali punđu kao obilježje, knjižničarka se nalazi tek na trećem mjestu (24,51%) – iza pravnice (31,37%) i liječnice (28,43%), što je vidljivo iz prikaza koji slijede.

29 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

liječ. % kojem su ispitanici dodijelili punđu 28,43 pojedinom zanimanju

prav.

pisac

knjiž.

trgo.

31,37

10,78

24,51

4,902

% U kojem su ispitanici dodijelili punđu pojedinom zanimanju 40 30 20 10 0 liječ.

prav.

pisac

knjiž.

trgo.

Grafikon 2. Stereotiop „Žena s punđom“

Stereotipi neće nestati ako zatvorimo oči pred njima. No ako ih otvorimo, kao što je to vidljivo i iz prikazanih rezultata, možda doznamo još štošta novo o sebi, o slici svoje struke u javnosti i o načinima poboljšavanja te slike. Zaključak Duboko ukorijenjeni i prošireni unutar društvene zajednice, stereotipi ponekad predstavljaju teret s kojim se teško nositi. Doživljavanje osobe kao odbojne, neatraktivne i nekomunikativne već samim time što pripada određenoj struci nije ugodno. Takvi su stereotipi uvredljivi za samu osobu, ali i za struku kojoj pripada. Stereotipi o knjižničarima, prema kojima su oni mahom žene, nekomunikativne i neugledna izgleda, prate knjižničarsku struku već preko stotinu godina. Izazvani lošom slikom struke u javnosti, proistekle iz nedovoljnog znanja o njoj, a prošireni kroz medije, takvi stereotipi djeluju demotivirajuće na knjižničare te se stoga u knjižničarskim krugovima postavlja pitanje borbe protiv njih. Međutim, činjenica je da su stereotipi, poput predrasuda, uglavnom prilično tvrdokorni i da je takve slike teško mijenjati pa stoga i samo pitanje o načinu borbe protiv njih ostaje otvoreno za raznolike prijedloge. Prikazivanje poželjnog izvanjskog izgleda, kako struke, tako i njenih djelatnika, veće otvaranje javnosti te težnja k većoj raznolikosti u knjižnicama, nerijetko se doživljavaju kao prikladan put. Međutim, kod ovih načina borbe protiv stereotipa treba

30 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

biti oprezan. Treba postojati svijest kako kod sva tri navedena načina može doći do pretjerivanja, a ono može proizvesti kontraučinak. Bilo kakvo forsiranje u svrhu opravdavanja i stvaranja ljepše slike može dovesti do stvaranja novih stereotipa koji ne moraju biti ugodni. Kao jedan od načina borbe protiv negativnih stereotipa u novije se vrijeme sve češće navodi stvaranje novih, ljepših, pa čak i pomalo laskavih stereotipa o knjižničarima, onakvih kakve povremeno donose suvremeni medijski prikazi. Međutim, stvaranje takvih stereotipa neće dovesti do nestajanja onih starih, negativnih. Osim toga, i takvi su stereotipi, koliko god laskavi bili, ipak samo stereotipi. Da bi negativni stereotipi mogli nestati, treba krenuti iznutra; od sebe samih i svog osobnog stava prema radu i struci kojoj pripadamo. Činjenica je da ukoliko sami sebe i svoju struku ne budemo doživljavali kao profesionalce ni javnost nas neće takvima prihvaćati.87 Tu se uvijek radi o začaranom uzročno-posljedičnom krugu, a mi sami možemo u velikoj mjeri odlučivati hoće li on biti pozitivan ili negativan. Pozitivno samodoživljavanje, da bi bilo na zdravim temeljima, postiže se radom na sebi, tj. stjecanjem novih i usavršavanjem starih vještina. Otvoren razgovor o svim problemima u struci pa tako i onima koji se odnose na stereotipe, pridonosi bržem pronalaženju puta za njihovo prevladavanje, ali i većoj međusobnoj povezanosti samih knjižničara. Bolja međusobna komunikacija utječe na bolju sliku struke u očima knjižničara, a time i sebe samih kao njenih predstavnika, što, s druge strane, pridonosi i stvaranju poboljšane slike o knjižničarima u javnosti. Stvaranju pozitivne slike o struci u javnosti mogu pripomoći i nove mogućnosti koje se otvaraju pojavom novih tehnologija. Naime, pojavom ICT tehnologije, suvremeni knjižničari postaju prepoznati kao informacijski stručnjaci koji znaju kako doći do informacija, kako ih pružiti korisnicima i kako podučiti korisnike njihovu pretraživanju i etičnom korištenju. Kako ni jedna borba, pa tako ni ona protiv stereotipa, ne može uspjeti bez hrabrosti i ljubavi prema predmetu na koji je usmjerena, tako se ljubav i poštovanje prema knjižničnoj struci treba nalaziti i u osnovi borbe protiv negativnih stereotipa iz domene knjižničarstva, neovisno o načinu na koji se vodi. Ako se vodimo spoznajom da je knjižničarstvo stara i nekad izuzetno cijenjena struka (imamo povijest), a ujedno i struka koja ima neupitnu svrhu postojanja u suvremenom društvu (imamo sadašnjost i zalog za 87

Usp. Kunštek, Dubravka. Nav. dj., str. 4.

31 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

budućnost), tada nam našu struku zaista ne bi trebao biti problem voljeti i poštovati. Ako pritom osvijestimo negativne stereotipe o knjižnicama i knjižničarima kao možda doista štetne, ali ipak lažne slike, koje, kao što je u radu navedeno, možemo na različite načine, dostojanstveno, sustavno, hrabro i samouvjereno pobijati, oni nam više ne bi trebali biti prepreka u stvaranju ljepšeg viđenja struke, kako u očima javnosti, tako i u očima samih njenih djelatnika. Literatura Antell, Karen. Why Do College StudentsUse Public Libraries? A Phenomenological Study. // Reference & User Services Quarterly 43, 3(2014), str. 227-236. URL: https://www.jstor.org/stable/20864204?seq=1#metadata_info_tab_contents (2020-02-02) Aronson, Elliot ; Wilson, Timothy D. ; Akert, Robin M. Socijalna psihologija. Zagreb: Mate, 2005. Asheim, Lester. Librarians as professionals. // Library trends 27(1978/79), str. 225-257. Attebury, Ramirose Ilene. Perceptions of a profession: librarians and stereotypes in online videos. // Library Philosophy and Practice (e-journal). 2010, str. 1-22. URL: https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1454&context=libphilprac (2020-03-09) Bazdan, Zdravko. Neznanje kao faktor zaustavljanja pozitivnog trenda u razvoju ljudskih prava i moguće posljedice – mjereno linijom 4. // Zbornik Sveučilišta u Dubrovniku, 2 (2015), str. 1-21. URL: https://hrcak.srce.hr/149787 (2020-01-03) Blackburn, Heidi. Gender Stereotypes Male Librarians Face Today". // Criss Library Faculty Publications. 12, 3(2015), str. 1-2. URL: https://digitalcommons.unomaha.edu/crisslibfacpub/18 (2020-02-04) Bonnet, Jennifer L.; McAlexander, Benjamin L. “How Do You Like Me Now?: AnImage-Rating Study of Librarian Approachability.” // Imagine, Innovate, Inspire: The Proceedingsof the ACRL 2013 Conference / Edited by DawnM.Mueller. Chicago: Associationof College and Research Libraries Conference, 2013. Str. 262-269. URL: https://www.researchgate.net/publication/264373650_How_Do_You_Like_Me_Now_An_Imagerating_Study_of_Librarian_Approachability (2020-06-06) Borchard, Laurie … [et al.]. Should We Shush about the Stereotype? Examining StudentGenerated Images of Librarians. // Practical Academic Librarianship: The International Journal of the SLA Academic Division 8, 1 (2018). str. 49-50. URL: https://journals.tdl.org/pal/index.php/pal/article/view/7036/6120 (2020-04-04) Braim Vlahović, Goranka. Osvrt na okrugli stol posvećen temi Stereotipi o školskim knjižničarima. URL: http://www.husk.hr/osvrt-na-okrugli-stol-posvecen-temi-stereotipi-oskolskim-knjiznicarima (2020-02-03) Carmichael, James V. The male librarian and the feminine image: a survey of stereotype, status and gender perceptions. // Library and Information Science Research. 14(1992). URL: https://libres.uncg.edu/ir/uncg/f/J_Carmichael_Male_1992.pdf (2020-02-02) 32 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

Chaintreau, Anne-Marie; Lemaitre, Rene. Funny libraries… // The image of the library: studies and views from several countries: collection of papers. / ed. by Valeria D. Stelmakh. Haifa: University of Haifa, 1994. Competencies for information professionals of the 21st century. Revised ed., June 2003. URL: https://www.sla.org/wp-content/uploads/2013/01/0_LRNCompetencies2003_revised.pdf (2020-12-12) Condit Fagan, Jody… [et al.]. Librarian, Faculty, and Student Perceptions of Academic Librarians: Study Introduction and Literature Review. // New Review of Academic Librarianship. (2020), str. 1-38. DOI: 10.1080/13614533.2019.1691026 (2020-10-10) Dodds, Kathrin. Two steps forward and one step back: Has debunking librarian stereotype gone too far? // Midwest Popular Culture Association Conference. 2009, str. 1-9. URL: https://www.academia.edu/224999/Two_Steps_Forward_and_One_Step_Back_Has_Debunking_ the_Librarian_Stereotype_Gone_Too_Far (2020-07-05) Eckerle, Courtney. Social Media Marketing: How New York Public Library increased card signups by 35%. 2013. URL: http://sherpablog.marketingsherpa.com/online-marketing/nypl-socialmedia-marketing/ (2020-11-11) Horvat, Aleksandra. Profesionalizacija bibliotekarskog zanimanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 32, 1-4 (1989), str. 103-113. Horvat, Aleksandra. Školovanje knjižničara u Hrvatskoj. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 12(1996), str. 133-142. Ivančić Medved, Ivana. Knjižničar i karijera. // Knjižničarstvo 17, 2(2013), str. 75-84. URL: http://www.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2014/05/228_IvancicMedved_2013_2.pdf (2020-07-08) Jennings, Eric. The librarian stereotype: How librarians are damaging their image and profession. // College & Undergraduate Libraries, 23, 1(2016), str. 93-100, URL: https://doi.org/10.1080/10691316.2016.1134241 (2020-02-02) Keer, Gretchen; Carlos, Andrew. The STEREOTYPE Stereotype // American Libraries, 46, 11/12 (2015), str. 38-42. URL: https://www.jstor.org/stable/24604301 (2020-28-05) Knjižnice u 2013. // Priopćenje 51, 8.3.1. (30. travnja, 2015). URL: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/08-03-01_01_2014.htm (2020-08-08) Knjižnice u 2019. // Priopćenje 57, 8.3.1. (11. rujna, 2020 ). URL: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-03-01_01_2020.htm (2020-08-08) Kolega, Maja; Ramljak, Ozana; Belamarić, Jasna. ŠTO ĆU BITI KAD ODRASTEM? Analiza zanimanja u dječjim slikovnicama. // Magistra Iadertina 6, 6 (2011), str. 45-55. Kunštek, Dubravka. Knjižničari i društvo: status knjižničara kao pokazatelj stava društva prema struci. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 1-2 (1996), str. 3-12.

33 | A N T U L O V


388

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Lubina, Tihana; Brkić Klimpak, Ivana. Rodni stereotipi: objektivizacija ženskog lika u medijima. // Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 30, 2 (2014), str. 213-233. URL: https://hrcak.srce.hr/130938 (202002-02) Luthmann, Abigail. Librarians, professionalism and image: stereotype and reality. // Library Review 56, 9(2007), str. 773-780. DOI 10.1108/00242530710831211(2020-02-02) Lutz, Christine Ann. From old maids to action heroes: librarias and the meaning oft he librarian stereotypes, 2005. URL: https://drum.lib.umd.edu/bitstream/handle/1903/2670/umi-umd2587.pdf?sequence=1&isAllowed=y (2020-02-04) Male Librarians: Stereotypes and Role Models. // Image of Libraries in Popular Culture. URL: http://besser.tsoa.nyu.edu/impact/f01/Focus/Image/DarLynn/dntopic1.htm (2020-12-10) Mi, Jia.; Nesta, Frederick. Marketing library services to the net generation. // Library Management 27, 6/7(2006), str. 411-422. DOI 10.1108/01435120610702404. (2020-09-09) Micle, Maria. Stereotypes regarding libraries and librarians: an approach of Romanian school and academic libraries. // Procedia – Social and Behavioral Sciences 163, 19(2014), str. 93-98. DOI: 10.1016/j.sbspro.2014.12.291(2020-02-02) Pagowsky, Nicole; DeFrain, Erica. “Ice Ice Baby: Are Librarian Stereotypes Freezing Us out of Instruction?” // Library with the Lead Pipe 3 (2014). URL: http://www.inthelibrarywiththeleadpipe.org/2014/ice-ice-baby-2/ (2020-03-02) Passet, Joanne E. “Men in a Feminized Profession: The Male Librarian, 1887-1921.”// Libraries & Culture 28, 4 (1993), str. 385-402. URL: https://www.jstor.org/stable/25542592 (2020-06-07) Peterson, V. Being a librarian – What professional librarians do. The balance careers, 2018. https://www.thebalancecareers.com/being-a-librarian-what-professional-librarians-do2800215 (2020-11-11) Pho, Annie; Masland, Turner. "The Revolution Will Not Be Stereotyped: Changing Perceptions through Diversity" // The Librarian Stereotype: Deconstructing Perceptions and Presentations of Information Work. Chicago, IL: Association of College & Research Libraries, 2014. URL: https://pdxscholar.library.pdx.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1164&context=ulib_fac (202007-04) Poulin, Eric. A whole new world of freaks and geeks: Libraries and Librarians on YouTube. // Library and information science research electronic journal 18, 2(2008), str. 1-11. URL: https://cpb-use1.wpmucdn.com/blogs.ntu.edu.sg/dist/8/644/files/2014/06/Vol18_I2_Poulin_FINAL.pdf (2020-10-10) Pšenica, Davorka; Radovčić, Slobodanka. Knjižničarstvo danas: društvena važnost, ugled i status. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 39, 1-2(1996), str. 89-98. Radford, Marie L.; Radford. Gary P. Librarians and party girls: cultural studies and the meaning of the librarian. // Library Quarterly 73, 1(2003), str. 54-69. URL: http://www.jstor.org/stable/4309620 (2020-04-04) Rudolph, Megan Anne. Librarians in film: a changing stereotype, 2008. Str. 1-38. 34 | A N T U L O V


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

388

URL: http://ils.unc.edu/MSpapers/3413.pdf (2020-06-01) Salz, Edith. E-učenje za knjižničare. // 4. dani specijalnog knjižničarstva Hrvatske: Specijalne knjižnice – izvori i korištenja znanja. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2011. Str. 18-24. Stančin-Rošić, Dubravka. Obrazovanje korisnika za 21. stoljeće. // Zbornik radova / Međunarodno savjetovanje Knjižnice europskih gradova u 21. stoljeću, Varaždin, 4.-7. XI. 1998. Varaždin: Gradska knjižnica „Metel Ožegović“, 1998. Stereotip. // Hrvatska enciklopedija. Mrežno izd., Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. URL: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58036 (2020-08-01) Šalamon-Cindori, B. Trebaju li knjižnicama društvene mreže: iskustvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Iz naših knjižnica, Kemija u Industriji. 60, 11(2011), str. 562–563. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=108900 (2020-02-04) Špiranec, Sonja. Informacijska pismenost – ključ za cjeloživotno učenje. // Edupoint 17, 3(2003), str. 4-14. URL: http://edupoint.carnet.hr/casopis/cimages/edupoint/ep_17_1.pdf (2020-09-09) Valković, Jerko. Utjecaj medija na socijalizaciju. // Riječki teološki časopis 47, 1 (2016), str. 99116. URL: https://hrcak.srce.hr/170107 (2020-07-01) Velagić, Zoran. Povijesnost koncepcije knjižničnog trećeg prostora. // Narodne knjižnice kao treći prostor: zbornik radova / 9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj; uredile Dunja Marija Gabriel i Jelica Leščić. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2015. Str. 29–42 Vladilo, Ivana. I Batgirl bila je knjižničarka. URL: https://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/I_Batgirl_bila_je_knji%C5%BEni%C4%8Darka (2020-09-01) Vučemilović, Vesna. Diskriminacija žena na tržištu rada s osvrtom na Hrvatsku. // Praktični menadžment, 2,2 (2011), str. 68-71. URL: https://hrcak.srce.hr/file/107057 (2021-04-01) Wildemuth, Barbara. Library Anxiety Impedes College Students’ Library Use, but May Be Alleviated Through Improved Bibliographic Instruction. // Evidence Based Library and Information Practice, 12, 4 (2017), str. 275-280. URL: https://doi.org/10.18438/B8K082 (202101-02)

35 | A N T U L O V



ANALIZA PISANIH TEMATSKIH I NASLOVNIH KORISNIČKIH UPITA GRADSKE KNJIŽNICE POŽEGA Analysis of written thematic and cover user inquiries to Požega City Libraries Vlasta Peći Marčetić Gradska knjižnica Požega vlasticap@gmail.com

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

389

UDK / UDC 027.3-052:024 025.5 Stručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 12.10.2020.

Sažetak Analiza tematskih i naslovnih korisničkih upita na temelju pisanih tragova Gradske knjižnice Požega podijeljena je u dvije cjeline. Prva je cjelina Analiza tematskih korisničkih upita, dok je druga Analiza upita naslova/autora. Analizirani su samo oni korisnički upiti za koje postoji pisani trag, a to su propisani obrasci, isprintani upiti postavljeni putem epošte, zatim neformalni oblici u obliku ceduljica, papirića i zapisane teme/naslovi „naručeni“ telefonom. Analiza tematskih ili složenih upita na prvom je mjestu jer obuhvaća duže vremensko razdoblje. Prikupljeni su i obrađeni upiti od 2015. do 20. ožujka 2020. Svrstani su prema UDK klasifikaciji u skupine od 0 do 9. Druga cjelina je Analiza upita naslova/autora na temelju pisanog traga, zaprimljenih u razdoblju od 13. svibnja 2019. do 20. ožujka 2020. u prostoru „Privremene“ knjižnice. Svrstani su isto tako prema UDK klasifikaciji u skupine od 0 do 9. Različita su razdoblja prikupljanja i analiza ovih dviju vrsta upita. Ono što im je zajedničko, obje vrste upita svrstane su u područja UDK klasifikacije te prikazane kvantitativno. Preseljenje u Privremenu uvjetovano je građevinskim radovima u prostoru Knjižnice. Postupci vezani za posudbu/vraćanje naslova/autora knjižne i neknjižne građe, kao i upiti za određene naslove/autore od dana prelaska Privremenu jesu određeni. Rezultati analiza korisničkih upita smjernice su za daljnju izgradnju knjižničnog fonda te obnovu i dopunu postojećeg.

37 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Ključne riječi: analiza, korisnički upiti, pisani tragovi, obrasci, UDK klasifikacija, Gradska knjižnica Požega. Summary The analysis of thematic and title user inquiries based on written traces of the City Library of Požega is divided into two parts. The first unit is the Analysis of thematic user queries, the second is the Analysis of title / author queries. Only those user inquiries for which there is a written trace were analyzed, namely prescribed forms, printed inquiries sent via e-mail, then informal forms in the form of slips, pieces of paper and written topics / titles "ordered" by phone. The analysis of thematic or complex queries is in the first place because it covers a longer period of time, queries were collected and processed from 2015 to March 20, 2020. They are classified according to the UDC classification in groups from 0 to 9. The second unit is on the basis of a written trace, received in the period from 13 May 2019 to 20 March 2020 in the premises of the “Temporary” Library. They are also classified according to the UDK classification into groups from 0 to 9. There are different periods of collection and analysis of these two types of queries. What is common, both types of queries are classified into UDC classification areas, presented quantitatively. The relocation to the Temporary is conditioned by construction works in the Library. Procedures related to borrowing / returning titles / authors of books and nonbooks, as well as inquiries for certain titles / authors from the day of transfer to the Provisional are determined. The results of the analysis of user inquiries are guidelines for further construction of the library fund and renovation and supplementation of the existing one. Keywords: analysis, user inquiries, written traces, forms, UDK classification, Požega City Library. Uvod Gradska knjižnica Požega matična je knjižnica Požeško-slavonske županije. Ove godine puni 175 godina svoje djelatnosti. Smještena u zgradu izgrađenu 1906. godine nužno je morala krenuti u projekt obnove i dogradnje koji je trajao 14 godina i dovršen u ožujku 2021. godine.

38 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

U vrijeme pisanja ovog članka, Knjižnica je imala 2.147 korisnika, prosjek broja korisnika u prethodnih pet godina je 3.000. Broj korisnika smanjio se zbog preseljenja dijela knjižničnih usluga u samo jednu prostoriju susjedne zgrade, nemogućnosti slobodnog pristupa fondu i pandemije Covida-19. Osim građevinskih radova u rujnu 2019., prešli smo na novi program ZaKi. Prije toga knjižnično poslovanje odvijalo se u programima Crolist, od 1994. do 2017., od 2017. do rujna 2019 u Metelu. Prelaskom na ZaKi i odlukom Stručnog vijeća počinje revizija fonda od 96.373 jedinica knjižnične građe, veliki rashod i revitalizacija fonda, kao i postavljanje RFID zaštite. Neuobičajeni uvjeti nisu nas omeli u pružanju knjižničnih usluga korisnicima puno radno vrijeme. Tema ovog rada analiza je pisanih upita korisnika u našoj Knjižnici kao i odgovora na njih. Mogu se rangirati od pronalaženja jednostavnih kataložnih, bibliografskih, faktografskih i referalnih obavijesti, preko složenijih koji se odnose na upite o korištenju kataloga, preporuka za čitanje, pronalaženje već predložene literature o nekoj temi, upit za određenu građu koja je posuđena i upisuje se u evidenciju rezervacija, do složenih1, za učenike i studente prijedlozi dodatne literature za čitanje lektire ili pisanje seminarskog rada, tzv. književne kritike ili populariziran oblik nekog književnog djela, pronalaženje određene građe i drugih izvora na temu (nije popisana literatura niti drugi izvori), pretraživanjem našeg fonda, fonda drugih knjižnica, ustanova, znanstvenih institucija (međuknjižnična posudba knjiga ili članaka), weba, online časopisa i članaka, portala i sl., bibliografija radova određene osobe ili teme.2 „Svaki korisnik ima jedinstvenu informacijsku, obrazovnu, psihološku i društvenu potrebu“3. Počinjemo i završavamo komunikacijom ..., a ona uključuje pisanu i usmenu komunikaciju, ali i sposobnost slušanja i postavljanja pitanja4 . Iz toga proizlazi davanje točnih uputa i odgovora, razumijevanje ... i stručnost. Korisnici su individualni i skupni (Gradski muzej, Državni arhiv u Slavonskom Brodu, Odjel u Požegi, Gradsko kazalište, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Požega, Matica hrvatska, Ogranak Požega, Udruga slijepih i slabovidnih, VUP5). U praksi

Tadić, Katica. Rad u knjižnici : priručnik za knjižničare. Poglavlje 7. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/katm.htm (2021-02-07) 2 Usp. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Lokve : Benja, 2006. Str. 48-49. 3 Sečić, Dora. Nav. dj. Str. 25. 4 Lukačević, Srđan.; Petr Balog, Kornelija. Trebamo li mijenjati svoje komunikacijske vještine?: primjer Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56(2013), 1-2, str. 153169. 5 Veleučilište u Požegi. 1

39 | P E Ć I

MARČETIĆ


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

se pokazalo da osim vanjskih upita korisnika postoje i upiti s drugih odjela, primjerice odabir prikladne građe za izložbu unutar i izvan knjižnice prilikom obilježavanja određenih tema, manifestacija, obljetnica, gostovanja književnika i predavača. Na korisnički upit odgovara se odmah ili u dogovorenom/propisanom roku ako je za upit potrebno određeno istraživanje ili vrijeme. Analizom pisanih korisničkih upita i označivanjem istih prema UDK tablicama, dobili smo brojčane vrijednosti koje su pokazatelj korisničkih interesa za određenim temama kao i naslovima /autorima. Usporedbom upita i naših odgovora na njih, odnosno prijedlogom građe i izvora informacija utvrdili smo kako nabavna politika knjižnice odgovara propisanim standardima ove vrste knjižnice (narodna/gradska). Cilj je imati zadovoljnog korisnika koji je pravovremeno dobio relevantnu informaciju. Analiza pisanih tematskih upita korisnika zaprimljenih u razdoblju od 3. siječnja 2015. do 20. ožujka 2020., svrstanih prema UDK klasifikaciji u skupine od 0 do 9 Cilj analize prvog dijela, Tematskih pisanih upita korisnika brojčani su pokazatelji ove vrste upita koji do sada nisu pobrojani niti analizirani u Gradskoj knjižnici Požega. Pretpostavka je kako predloženi izvori informacija kao odgovori na tematske/složene upite korisnika, od fonda naše Knjižnice do vanjskih izvora zadovoljavaju u visokom postotku i to u područjima znanja koja su najčešće predmet upita, pretpostavljamo da su to područja označena UDK oznakama 3 – Društvene znanosti i 6 – Primijenjene znanosti (uključujući Poslovanje). Medicina. Tehnika i tehnologija, Izvore koji ne odgovaraju u potpunosti treba prvenstveno riješiti kroz nabavnu politiku Knjižnice te posvetiti više vremena pretraživanju kvalitetnih/odgovarajućih vanjskih izvora. Osim što će biti smjernice za daljnju obnovu i dopunu postojećeg fonda, rezultati će poslužiti i za standardizaciju upita u mrežnoj i tiskanoj inačici. Metodologija. U analiziranom razdoblju od 3. siječnja 2015. do 20. ožujka 2020. analizirana su 853 pisana upita i to dvije vrste: prvi su u formalnom obliku na propisanim obrascima, druga su vrsta isprintani upiti postavljeni putem e-pošte, neformalni oblici u obliku ceduljica ili papirića i zapisane teme/naslovi naručeni telefonom. Do 13. svibnja 2019. upiti su u 90% slučajeva postavljani pisanim putem preko propisanih obrazaca i neformalnih pisanih oblika, usmeno, putem e-pošte, telefonski i društvenim mrežama. Od 13. svibnja 2019. zbog radova dogradnje, preuređenja i

40 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

osuvremenjivanja prostora, posudba/povrat knjižnične građe i informativni pult sele na privremenu lokaciju, jedna prostorija koja se nalazi u susjednoj zgradi Knjižnice (bivši Pismoreklam). Od tog datuma najviše je tematskih upita postavljeno putem e-pošte i putem obrazaca, manjim dijelom usmeno (osobno i telefonski).

ZNANOST I ZNANJE. ORG. RAČUNALNA ZNANOST. INFORMACIJE. KNJIŽN. ...

FILOZOFIJA. PSIHOLOGIJA

0 29

RELIGIJA. TEOLOGIJA

1 29

DRUŠTVENE ZNANOSTI

2 8

3 313

MATEMATIKA. PRIRODNE ZNANOSTI

PRIMIJENJENE ZNANOSTI. MEDICINA. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

5 34

UMJETNOST. RAZONODA. SPORT

6 264

7 49

LINGVISTIKA. GEOGRAFIJA. KNJIŽEVNOST (samo BIOGRAFIJA. 80/811, 82(091) + 821 ... POVIJEST (091), 82.09 + 82 ... .09

8 55 UKUPNO:

9 72 853

350 300 250 200 150 100 50 0 0

1

2

3

5

9

6

7

8

9

0

Slika 1. Tabelarni i grafički prikazi pisanih tematskih upita svrstanih u UDK skupine od 0 do 9 izraženih u brojevima i postotcima.

41 | P E Ć I

MARČETIĆ


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 2. Tabelarni prikazi izraženi u brojevima i postotcima najtraženijih podskupina pisanih tematskih upita.

Ispunjeni obrasci Tema i Odobrenje posudbe više od 3 primjerka građe, isprintani mailovi i zapisani usmeni (osobno i telefonski) postavljeni upiti za temu, predmet su ove analize. Tematska pretraživanja osiguravaju korisnicima prijedlog građe iz fonda Knjižnice, baze znanstvenih e-časopisa i ostalih relevantnih tiskanih i mrežnih izvora informacija.

0 - najviše upita knjižničarstvo - 12

7%

1 -najviše upita psihologija - 26

001.8

3%

10%

004 28%

41%

2

005

02

21%

1

2

159.9 100%

90%

069.01

3 - najviše upita ekonomija - 129 upita

5 -najviše upita ekologija 11 upita

6 -najviše upita poslovanje - 99

502/504 31 17%

2%

12%

32

5%

33

2% 1% 20%

34 41%

35 36

37

51 12% 6% 14%

61

52 32%

12% 12% 3% 9%

53 54 57 58 59

42 | P E Ć I M A R Č E T I Ć

62

1% 32%

63

3% 3% 23%

64

38%

65 66/68


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

78 do 796 -najviše upita kinematografija/filmska umjetnost - 7

7 do 77 -najviše upita arhitektura - 11 7.01 4% 4% 18% 22%

4%4%

3% 41%

71 72 73

74

78. 085 .5

14% 9% 13%

14% 9% 9%

78

32%

75 76

8 - najviše upita književna kritika - 33

9 - najviše upita svjetska povijest 36

80/811

24% 60%

16%

82(091) + 821 ... (091) 82.09 + 821 ... 09

7%

908 5% 7%

25%

6%

91 929 930/930.85

50%

94 94(497.5)

Slika 3. Grafički prikazi podskupina unutar određene UDK skupine iz prethodne tablice izraženi u postotcima.

Tumačenje U analiziranom razdoblju od 3. sijecnja 2015. do 20. ozujka 2020. ukupan broj pisanih tematskih ili slozenih upita iznosi 853. Najvise upita postavljeno je za skupinu drustvenih znanosti, ukupno 313 upita, prema grafickom prikazu koji slijedi isticu se tri podskupine: ekonomija sa 129 upita ili 41%, podrucje prava i srodnih znanosti s 20% i odgoja i obrazovanja sa 17%. Brojnost ovih upita ocekivana je jer je u skladu sa slozenim informacijskim upitima studenata Veleucilista u Pozegi, osobito ekonomije i prava te srodnih znanosti. Pretpostavka je kako je konstanta strucnog usavrsavanja i priprema nastavnickih i odgojiteljskih zadataka zastupljena u svim knjiznicama koje u svom fondu imaju tu vrstu građe. Druga skupina u brojcanoj vrijednosti s 264 upita ili 31% jest skupina 6. Iz ovog podrucja u podskupinama najveci broj upita jest Poslovanje s ukupno 99 upita ili 38%. To je podrucje analogija ekonomiji i srodnim znanostima i isto tako predmet informacijskih upita, kako naseg Veleucilista, tako

43 | P E Ć I

MARČETIĆ


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

i studenata u drugim gradovima, upiti za podskupinu medicine iznosi 32% i odraz je upita ucenika Srednje medicinske skole u Pakracu, kao i usavrsavanja i daljnjeg skolovanja medicinskih djelatnika srednje i vise strucne spreme koji izvanredno studiraju. U skupini 6 na trecem je mjestu podskupina 63, poljoprivreda i srodne znanosti s 23% upita, ovo je isto ocekivani rezultat jer ovakve upite postavljaju ucenici Poljoprivredne skole i studenti smjera VVV (Vinogradarstva-vinarstva-vocarstva) na VUPu u svrhu izrade razlicitih seminarskih, maturalnih i zavrsnih radova. Za razliku od gore navedenih, cesto koristenih podrucja struke za podrucje religije/teologije, postavljeno je u ovom razdoblju svega osam pisanih upita u obliku tematskog zahtjeva. Pretpostavka je kako korisnici koje ovo podrucje zanima u svrhu izrade nekog rada ili prosirenja znanja koriste bogate fondove crkvenih i franjevackih knjiznica na podrucju Pozesko-slavonske zupanije, kao i izvore Arhiva. Područja koja su najviše tražena Tematskim upitom odlikuju se velikim brojem primjeraka i raznovrsnošću, nabavljaju se svi novi naslov, a u tom je smjeru potrebno i nastaviti. Većinu upita ove vrste postavljaju individualni korisnici, srednjoškolci i studenti, zatim osobe koje se bave znanstvenim radom, korisnici koji polažu stručne ispite, usavršavaju se i slično. Manji broj upita postavili su skupni korisnici. Područja koja su izvor Tematskih upita nisu nužno i najposuđivanija područja, osim književnosti najčešći usmeni upiti iz struke odnose se na psihologiju, odgoj i obrazovanje, medicinu, religiju, poljoprivredu (cvijeće, vrt), kuharice, politiku, hrvatsku povijest, slobodno vrijeme, etnologiju. Tematski i naslovni upiti postavljeni su i za serijske publikacije: Kolo, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice – VDG Jahrbuch, zatim Požešku kroniku, Slavonac, Hrvatske šume, Meridijane i Hrvatski zemljopis. Iznimno se posuđuje i referentna građa Znanstvenog i studijskog odjela kao i građa zavičajne zbirke Possegana, naravno uz ograničeno vrijeme posudbe i procjene knjižničara/voditelja ovih zbirki o vrijednosti primjerka. Ovi podatci podudaraju se i sa Statističkim podatcima modula posudbe knjižničnih programa, u razdoblju od 2015. do ožujka 2019.

44 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

Analiza pisanih naslovnih/autorskih korisničkih upita, zaprimljenih u razdoblju od 13. svibnja 2019. do 20. ožujka 2020., svrstanih prema klasifikacijskim oznakama naslova/sadržaja UDK tablica u skupine od 0 do 9 Cilj drugog dijela, Analize pisanih upita naslova/autora jest ukazati na način na koji su se djelatnici i ustanova u cjelini prilagodili drugačijem načinu rada, pružanju usluga u neuobičajenim uvjetima rekonstrukcije i dogradnje Knjižnice. Brojčana vrijednost odgovora na upite pokazatelj je uspješnog rješavanja upita korisnika. Od 13. svibnja 2019. usluge su izmještene u jednu prostoriju susjedne zgrade zbog opsežnih građevinskih radova u prostorima Knjižnice. Rad se odvija prema točno određenim postupcima, prvenstveno se odnosi na korisničke upite. Pretpostavili smo kako ćemo se prilagoditi, biti spremni i stručni u odgovorima na upite u iznimno teškim uvjetima privremene lokacije, kao i pravovremeno dostaviti građu iz zgrade u građevinskim radovima. Pretpostavljeni je rezultat zadovoljstvo korisnika. S obzirom na tip knjižnice, gradska/narodna, pretpostavili smo kako će se i dalje najviše posuđivati područje 8 i to lijepa književnost ili beletristika. U analiziranom razdoblju, od 13. svibnja 2019. do 20. ožujka 2020., ukupno je postavljeno 1.998 upita naslova/autora. Upiti naslova/autora postavljani su u nekoliko oblika: osobni upiti (fizičkim dolaskom i telefonski), e-poštom, neformalnim pisanim oblicima i obrascima Trebam knjigu!, Tema i Odobrenje posudbe više od 3 primjeraka građe. Od 13. svibnja 2019. posudba/povrat/informacije odvijaju se na privremenoj lokaciji Knjižnice. Prostor ima dva osnovna problema: mali broj primjeraka građe (oko 11.000 primjeraka, od čega je najviše zastupljena beletristika i lektira) te skučenost. Najveći dio građe smješten je u prijašnjoj zgradi koja se obnavlja. Upiti vezani za naslove knjižne i neknjižne građe od dana prelaska na privremenu lokaciju točno su određeni, traži se određeni naslov ili autor, izvođač, prevoditelj i godina izdavanja, (u manjoj mjeri), za dječji uzrast upiti i prema glavnom liku, temi slikovnice i slično. Jedan od otežavajućih čimbenika poslovanja u ovim „neuobičajenim“ uvjetima jest nemogućnost pretraživanja kataloga u privremenom informacijsko-posudbenom prostoru. Postupak – manji dio korisnika donese ispisane naslove, čak i signature, veći dio postavi upit za naslov i djelatnici na pultu u propisani obrazac upisuju naslov i signaturu, datum i sve što traži

45 | P E Ć I

MARČETIĆ


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

obrazac. Ono što se ne može posuditi odmah jer nije u privremenom prostoru, priprema se za idući dan i rezervira na ime korisnika. ZNANOST I ZNANJE. ORG. RAČUNALNA ZNANOST. INFORMACIJE. KNJIŽN. ...

0 78

FILOZOFIJA. PSIHOLOGIJA

DRUŠTVENE ZNANOSTI

RELIGIJA. TEOLOGIJA

1 148

2 60

MATEMATIKA. PRIRODNE ZNANOSTI

3 301

PRIMIJENJENE ZNANOSTI. MEDICINA. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

5 34

UMJETNOST. RAZONODA. SPORT

6 232

JEZICI. LINGVISTIKA. KNJIŽEVNOST

7 108

8 968 UKUPNO:

GEOGRAFIJA. BIOGRAFIJA. POVIJEST

9 69 1998

1200 1000 800 600 400 200 0 0

1

2

9 4%

3

0 4%

5

6

1 7% 2 3% 3 15%

8 48%

5 2%

7 5%

7

8

9

Upita 1998 UDK 0 4% UDK 1 7% UDK 2 3% UDK 3 15% UDK 5 2 % UDK 6 12% UDK 7 5% UDK 8 48% UDK 9 4%

6 12%

Slika 4. Tabelarni i grafički prikazi pisanih upita naslova/autora svrstanih u UDK skupine od 0 do 9 izraženih u brojevima i postotcima.

46 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

1 najviše upita psihologija 112

0 najviše upita metodologija - 18

7%

001.8/9

6% 5…

004

23%

7%

10%

11% 4% 3%

005

17%

133 159.9

75%

02

15%

1 141

008

17%

389

17

03 05/09

3 najviše upita odgoj i obrazovanje - 102

2 najviše upita religija - 46

7% 10% 0%

23%

2

34%

18%

24

3% 20% 0% 8%

77%

47 | P E Ć I

MARČETIĆ

30 31 32 33 34 35 36 37 39


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

5 - najviše upita matematika, astronomija, biologija – po 6

6 - najviše upita medicina - 110

61

502/504

9% 9% 9%

51

17%

18% 3% 6% 12%

17%

23%

52

2%

7% 14%6%

53 54

62

48%

63 64

55

7 do 75 - najviše upita strip - 17

78 do 796.525 - najviše upita glazba/teorija glazbe 32

78

7.01

19%

41%

71

21%

72

7% 10%

741.02 741.5

2%

75

791

17%1% 6% 9% 11% 8%

792

48%

792.082 793

796 796.525

8 (bez knjiž.) najviše upita lingvistika - 37

9 najviše upita opća povijest - 36 908

6% 80/811

24%

3% 26%

41%

7%

91

6%

82.0

929

16% 2%

17%

82(03)

52%

Slika 5. Tabelarni i grafički prikazi izraženi u brojevima i postotcima najtraženijih podskupina pisanih upita naslova/autora.

48 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

Tumačenje U analiziranom razdoblju od 13. svibnja 2019. do 20. ožujka 2020., u neuobičajenim uvjetima privremene lokacije Knjižnice, ukupno je postavljeno 1.998 pisanih upita naslova/autora. Brojčanim redoslijedom dobiveni su sljedeći rezultati koji proizlaze prvenstveno iz toga što je ovo tip narodne/gradske knjižnice, a u skladu s tim su i fond, kao i korisnici. Najviše je upita postavljeno za skupinu 82… - Književnost, ukupno 968 ili 48%, od toga 878 za književnost/beletristiku i 90 upita za jezik/lingvistiku/pov. knjiž. i knjiž. kritiku.

27%

73%

Slika 6. Tabelarni i grafički prikazi pisanih upita naslova/autora skupine 8 - Književnost / beletristika izraženi u brojevima i postotcima.

Za hrvatsku književnost/beletristiku postavljeno je 235 pisanih upita, za stranu književnost/ beletristiku postavljena su 643 pisana upita. Strana književnost/beletristika čita se gotovo tri puta više od domaće književnosti/beletristike. Književnost/beletristika uključuje i slikovnice. Ovi se rezultati gotovo u potpunosti podudaraju sa statističkim podacima knjižničnih programa prethodnih godina.

49 | P E Ć I

MARČETIĆ


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slijedi skupina 3 – Društvene znanosti, ukupno 301 upita ili 15%, zatim skupina 6 – Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnika i tehnologija ukupno 232 ili 12%. Visok broj upita naslova/autora skupina 3 i 6 u korelaciji su s visokim brojem tematskih upita iz ovih skupina. Skupina 1 – Filozofija. Psihologija, ukupno 148 upita ili 7%, sljedeća je po broju upita što je i očekivano, naročito područje popularne psihologije. Za skupinu 2 – Religija. Teologija postavljeno je ukupno 60 upita ili 3%. Najmanje pisanih upita naslova/autora postavljeno je za skupinu 5 – Matematika. Prirodne znanosti, ukupno 34 upita ili 2%. Podskupine ovog područja matematika, astronomija i biologija imaju svaka po 6 upita. Naslovi iz područja prirodnih znanosti inače se slabo posuđuju, a od svih podskupina ovog područja matematika najmanje. (Statistički izvori). Ovi se rezultati u velikoj mjeri slažu s uvidom kolegica na pultu, a tiču se usmenih upita korisnika. Iako se ovi pisani upiti naslova odnose samo na privremenu lokaciju u kojoj je vrlo malen izbor građe u slobodnom pristupu, u 90% rezultata podudaraju se s usmenim i pismenim upitima naslova/autora, kao i statistici posudbe u knjižničnim programima dok su bili otvoreni svi odjeli i slobodan pristup većini građe. Brojčana i odgovarajuća vrijednost odgovora na upite pokazatelj je uspješnog rješavanja upita korisnika. Prilagodba, propisani protokoli, neformalni pisani oblici, propisani obrasci: Tema, Odobrenje posudbe više od 3 primjerka građe i Trebam knjigu! i mogu poslužiti kao primjer djelotvornog i brzog reagiranja na upite korisnika za one knjižnice koje će se naći u sličnoj situaciji, dulje vremensko razdoblje izmještanja u neadekvatan prostor zbog preuređenja ili rekonstrukcije. Zaključak Analiza korisničkih upita u pisanom obliku rezultirala je brojčanim vrijednostima, dakle mjerljiva je. Analizom 853 postavljena tematska upita na temelju pisanog traga utvrđeno je kako je najviše upita postavljeno za skupinu 3 – Društvene znanosti, ukupno 313 upita ili 37%, a odmah iza nje slijedi komplementarna skupina 6 – Primijenjena znanost. Medicina. Tehnika i tehnologija, ukupno 264 upita ili 31%. Razlog je što se sadržaji građe 33 – Ekonomija i 65 – Poslovanje djelomično poklapaju ili nadopunjavaju. Najmanje tematskih upita postavljeno je za skupinu 2 – Religija. Teologija, ukupno 8 upita ili 1%, mali broj upita postavljen je i za podskupinu 159.9 – Psihologija 26 upita. Religija i

50 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

psihologija inače su među češće posuđivanom strukom u slobodnom biranju i u usmenim upitima na pultu. Ono najvažnije jest usklađenost s „potražnjom”, najviše je nabavljeno građe koja se i najviše traži. Preporuka je nabava novih naslova iz područja tehnike i proizvodnih tehnologija. Analiza ukupno 1.998 upita naslova/autora rezultirala je brojčanim vrijednostima u kojima prednjače upiti naslova za skupinu 821…, - Književnost, ukupno 968, od toga 878 za književnost/beletristiku i 90 upita za jezik/lingvistiku/pov. knjiž. i knjiž. kritiku, ukupno 48% upita odnosi se na ovo područje. Rezultat je očekivan, što je i logično jer smo gradska/narodna knjižnica Na drugom je mjestu skupina 3 – Društvene znanosti s ukupno 301 upitom na koju se odnosi 15% upita. Odmah iza ove skupine jest skupina 6 – Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnika i tehnologija, ukupno 232 upita ili 12%. Najmanje upita naslova/autora postavljeno je za skupinu 5 – Matematika. Prirodne znanosti, ukupno 34 upita ili svega 2%. Usporedbom ovih dviju analiza uočeno je da su skupina 3 i skupina 6 visoko rangirane u obje vrste upita. Cilj je analize pisanih tematskih korisničkih upita vrednovanje fonda s ciljem pravodobnih i iscrpnih odgovora na korisničke upite. Na prvom je mjestu zadovoljstvo korisničke zajednice.6 Za sada je fond raznolik s naglaskom na tip knjižnice (gradska i narodna), građa je nabavljana u skladu sa Smjernicama te važećim zakonima i propisima.7 Izgradnja knjižničnog fonda knjižnice u sebi sadrži dvije jednakovrijedne radnje, nabavu nove građe ograničenu sredstvima i prostorom i izlučivanje i otpis neaktualne (dotrajale, uništene, zastarjele). Analizom pisanih tematskih/složenih upita dobili smo uvid u kreiranje buduće nabave građe iz područja struke. Od 15. ožujka 2021. temeljem uvida u raznolike načine postavljanja tematskih pisanih upita, otvorenjem obnovljenje zgrade Knjižnice i preseljenjem svih usluga u bivšu zgradu, standardizirali smo ovu vrstu upita. Na mrežnooj stranici Knjižnice nalazi se online verzija obrasca tematskog upita: https://gkpz.hr/tematski-zahtjevi/. U roku od dva dana na adresu e-pošte stiže informacija o tome kad će knjige biti spremne za preuzimanje na Centralnom posudbenom i Info pultu u prizemlju Knjižnice, kao i popis mrežnih izvora za određeni tematski upit. Skraćena verzija ovog obrasca nalazi se i u tiskanom obliku na Info pultu. The public library service : IFLA-UNESCO guidelines for development / prepared by a working group chaired by Philip Gill on behalf of the Section of Public Libraries. Muenchen : K. G. Saur, 2001. 7 Standardi za narodne knjižnice u RH, NN 58/99., Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe, NN21/02. 6

51 | P E Ć I

MARČETIĆ


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Standardizacijom pisanih tematskih upita omogućili smo lakšu komunikaciju korisnika i knjižničnih djelatnika. Analizom pisanih upita naslova/autora i odgovarajućom i brzim odgovorima na upite potvrdili smo prilagodljivost, spremnost i stručnost knjižničara i njihova rada u iznimno teškim uvjetima privremene lokacije, kao i dostavu građe iz zgrade u građevinskim radovima. Zadovoljstvo korisnika je rezultat. Primjeri rada kao i određeni protokol i obrasci mogu biti smjernice rada knjižničara u sličnim uvjetima. Brojčane vrijednosti ovih analiza smjernice su za daljnje kreiranje nabave i obnove knjižnične građe svih područja, na svim medijima. Kriterij vrijednosti i kriterij potražnje na prvom je mjestu, naravno u skladu s izdavačkom dostupnošću građe. Što se tiče tematskih/složenih upita obnovit ćemo područja društvenih znanosti, poslovanja, poljoprivrede i medicine novim izdanjima kao i proširiti novim naslovima iz ovih područja. U ovu skupinu traženih područja ulazi i marketing koji smo izdvojili iz 65 i sada je u označen oznakom 005. Isto tako prati se izdavačka djelatnost iz područja tehnologija, posebno internetskog poslovanja i informatike. Obnavlja se neknjižna građa ukoliko je u lošem ili neispravnom stanju. Novi naslovi iz književnosti, klasična djela književnosti, lektira i slikovnice nabavljat će se i dalje u što kraćem roku, naravno u skladu s kriterijima vrijednosti i potražnje te dostupnošću. Jedan je od ciljeva daljnje promicanje čitanja, privlačenje potencijalnih korisnika i nabava u skladu s potrebama osjetljivih skupina. Posebna pažnja i dalje će se posvećivati izgradnji zavičajne zbirke Possegane i to na svim medijima. Prijedlozi korisnika za nabavu isto su tako važan čimbenik, ali u skladu s tipom knjižnice i kriterijem kvalitete sadržaja, naravno uz dovoljnu financijsku podršku svih izvora financiranja. Literatura Etički kodeks Hrvatskog knjižničarskog društva. URL: https://www.hkdrustvo.hr/hr/eticki_kodeks (2021-02-07) IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izdanje. Zagreb : HKD, 2003. Izgradnja knjižne zbirke u narodnim knjižnicama. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nebesny_svob.htm ((2020-03-17) Lukačević, Srđan; Petr Balog, Kornelija. Trebamo li mijenjati svoje komunikacijske vještine? : primjer Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 56(2013), 1-2.

52 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe, NN 21/02. URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_03_21_503.html (2021-02-07) The public library service : IFLA-UNESCO guidelines for development / prepared by a working group chaired by Philip Gill on behalf of the Section of Public Libraries. Muenchen : K. G. Saur, 2001. Sečić, Dora. Informacijska služba u knjižnici. Lokve : Benja, 2006. Selthofer, Josipa; Gilman-Ranogajec, Mirna. Vizualna i informacijska pismenost u arhivima, knjižnicama i muzejima: učinkovita komunikacija? // 15. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji / uredili Damir Hasenay, Maja Krtalić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012. Standardi za narodne knjižnice u RH, NN 58/99. URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_58_1071.html (2020-03-17) Tadić, Katica. Rad u knjižnici : priručnik za knjižničare. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/katm.htm (2021-02-07) UDC online. URL: https://hr.udc-hub.com/search.php (2020-03-17/20)

53 | P E Ć I

MARČETIĆ


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Prilozi Propisani obrasci Tema, Odobrenje posudbe više od 3 primjeraka građe i Trebam knjigu! Gradske knjižnica Požega, primjeri neformalnih pisanih oblika na kojima su postavljani upiti i primjeri novih propisanih tematskih upita u tiskanoj i online verziji.

Prilog 1. Propisani obrazac Tema

Obrazac za posudbu više primjeraka Molim odobrenje posudbe knjižnične građe u više od 3 primjerka (do 6 primjeraka) za potrebe: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Pisanja članka Znanstvenog iili istraživačkog rada Seminarskog rada Završnog ili diplomskog rada Doktorata Stručnog usavršavanja ili polaganja stručnog ispita Studija (polaganje ispita)

Prilog 2. Propisani obrazac Odobrenje posudbe više od 3 primjeraka građe. Posudio/la:

Odobrio/la: Datum:

54 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Prilog 3. Propisani obrazac Trebam knjigu

55 | P E Ć I

MARČETIĆ

389


389

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Prilog 4. Slobodno oblikovani pisani upiti korisnika.

56 | P E Ć I M A R Č E T I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

389

Prilog 5. Propisani tematski obrazac u tiskanom obliku od 15. 3. 2021.

Prilog 6. Propisani tematski obrazac u online verziji (https://gkpz.hr/tematski-zahtjevi/) od 15. 3. 2021.

57 | P E Ć I

MARČETIĆ



RAD GRADSKE KNJIŽNICE SLAVONSKI BROD ZA VRIJEME ZATVORENOSTI U 2020. GODINI Work of the Public Library Slavonski Brod during closure in 2020 Zvjezdana Saje Gradska knjižnica Slavonski Brod zvjezdana.saje@aol.com Goran Vučković Gradska knjižnica Slavonski Brod goran.vuckovic@gksb.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

390

Mirna Grubanović Gradska knjižnica Slavonski Brod mirna.grubanovic@gksb.hr UDK / UDC 025.12(497.543Slavonski Brod)“2020“ Stručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 18.01.2021.

Sažetak U ovom radu opisane su aktivnosti koje je Gradska knjižnica Slavonski Brod poduzela tijekom ožujka i travnja 2020. godine, za vrijeme zatvorenosti uzrokovane pandemijom virusa SARS-CoV-2. U to je vrijeme Knjižnica bila zatvorena za fizičke posjete korisnika, a svu je svoju djelatnost s korisnicima obavljala putem poslužitelja za elektroničku poštu i društvenih mreža. S obzirom na ponuđene mrežne usluge, željelo se saznati je li Knjižnica svojim sadržajima uspjela zainteresirati korisnike i u kojoj su mjeri bili zadovoljni takvom uslugom. Metodologija rada sastojala se od praćenja rada knjižničara i aktivnosti korisnika društvenih mreža Facebook i u manjoj mjeri Instagram. Reakcije korisnika na objave Knjižnice izmjerene su i obrađene pomoću alata za statističko praćenje podataka koju koriste obje mreže. Jesu li korisnici bili zadovoljni radom Knjižnice u vrijeme dok je bila zatvorena i je li ostvarena kvalitetna interakcija utvrđeno je uz pomoć anonimnog anketnog mrežnog upitnika. Upitnik je objavljen na Facebook stranici Gradske knjižnice Slavonski Brod, a moglo ga se ispunjavati tijekom deset dana. Pojačan rad djelatnika na pripremi raznovrsnih objava rezultirao je većim odzivom korisnika u odnosu na razdoblje prije zatvaranja. Rad Knjižnice na navedenim

59 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

društvenim mrežama omogućio je knjižničarima da ostanu u kontaktu sa svojim korisnicima i ponude im sadržaje primjerene trenutku u kojem se Knjižnica zatekla. Ključne riječi: Gradska knjižnica Slavonski Brod, SARS-CoV-2, društvene mreže, narodne knjižnice Summary This paper describes the activities taken by the Public Library Slavonski Brod during March and April 2020., during the closure caused by the SARS-CoV-2 virus pandemic. At that time the Library was closed for physical visits for all patrons and it performed all its activities with patrons through e-mail servers and social networks. With regard to the offered online services we wanted to find out whether the Library managed to interest users with its contents and to what extent they were satisfied with such a service. The methodology consisted of monitoring the work of librarians and the activities of users of social networks Facebook and to a lesser extent Instagram. Users' reactions to the Library's posts were measured and processed using the statistical monitoring tools used by the Facebook network. Whether the users were satisfied with the work of the Library at the time when it was closed and whether quality interaction was achieved was determined using an anonymous survey online questionnaire. The questionnaire was published on the Facebook page of the Public Library Slavonski Brod in the period of ten days. Increased work of employees on the preparation of various posts for publishing resulted in a higher response of users compared to the period before the closure. The work of the Library on the described social networks enabled librarians to stay in touch with their users and offer them content appropriate to the point in which the Library was at that time. Keywords: Public library Slavonski Brod, SARS-CoV-2, social networks, public libraries Uvod Kriza je nepredvidiv događaj koji često ima negativan ishod i ugrožava sposobnost poslovanja organizacija, industrija i ustanova. Različiti autori slično definiraju krizu s izdvojenim zajedničkim elementima poput toga da se krize mogu predvidjeti, ali su ipak neočekivane, da mogu uzrokovati štetu organizacijama i pojedincima unutar organizacija i da su organizacije prisiljene komunicirati s različitim skupinama kako bi umanjile

60 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

moguću štetu. Kvalitetno i brzo komuniciranje umanjuje štetu nastalu kriznim događajem i omogućava, ne samo uspješno prevladavanje krize, već i jačanje ugleda organizacije ili ustanove zahvaćene krizom bezobzira na uzrok.1 Zatvaranje koje je uvedeno kako bi se spriječilo širenje virusa SARS-CoV-2 uzrokovalo je krizu širih razmjera ne samo u privredi i industriji, nego i u kulturi mnogih zemalja pa tako i u Hrvatskoj. Kako bi bile od koristi korisnicima u lokalnim zajednicama, ustanove u kulturi moraju brzo učiti i prilagoditi se promjenama. U vrijeme dok su bile zatvorene, knjižnice su na svojim mrežnim stranicama i na društvenim mrežama diljem svijeta objavljivale informacije koje su se odnosile na pandemiju novim koronavirusom. Dijelile su obavijesti o zbivanjima u lokalnim zajednicama, preporuke o pridržavanju fizičke distanciranosti, o higijeni ruku, o upotrebi raskužnih sredstava, upute Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation) i sl.2 Abubakar Ladan navodi iskustvo nigerijskih knjižnica kao dobrih servisa koje su, na mrežnim platformama koje koriste, evaluirale i diseminirale informacije o kritičnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom. Te aktivnosti imale su dobar odjek s obzirom na siromašno stanovništvo tog područja.3 Građani Republike Hrvatske od početka su pojave virusa bili dobro obaviješteni o pandemiji putem medija i službenih tijela države pa su takve informacije na mrežnim stranicama brodske Knjižnice bile zastupljene u manjem obimu. Komunikacija Gradske knjižnice Slavonski Brod s korisnicima u kriznim okolnostima uzrokovanim pandemijom virusa SARS-CoV-2 Kraj zime i početak proljeća 2020. godine dočekan je praćenjem vijesti u medijima o pojavi virusa SARS-CoV-2 u Kini i njegova globalnog širenja. Prvi slučaj zaraze novim koronavirusom u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače 2020. godine.4 U Gradskoj knjižnici Slavonski Brod za proljeće su bile planirane aktivnosti poput obilježavanja manifestacija 1Usp.

Jugo, Damir. Menadžment kriznog komuniciranja. Zagreb : Školska knjiga : Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment, 2017. str. 20-23. 2 COVID-19 and the Global Library Field. URL: https://www.ifla.org/covid-19-and-libraries#safe (2020-1013) 3 Usp. Ladan, Abubakar ; Haruna, Bala ; Madu, Augustine. COVID-19 Pandemic and Social Media News in Nigeria. The Role of Libraries and Library Association in Information Dissemination. URL: https://www.researchgate.net/publication/341575045_COVID19_Pandemic_and_Social_Media_News_in_Nigeria_The_Role_of_Libraries_and_Library_Associations_in_Info rmation_Dissemination (2021-01-14) 4 Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, karantena za najbliže kontakte. URL: https://www.poslovni.hr/hrvatska/potvrden-prvi-slucaj-koronavirusa-u-hrvatskoj-4214378 (2020-1001)

61 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

„Dani hrvatskoga jezika“ i „U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić“, proslave „Dan grada“, „Noć knjige“, „Dan Knjižnice“ i ostale književne promotivne aktivnosti koje se, nažalost, nisu održale zbog zabrane okupljanja većeg broja građana za vrijeme pandemije. Kako bi se ublažile štetne posljedice nastale zbog zatvaranja, korisnicima su ponuđene zamjenske usluge. Ponuđeni su im sadržaji na društvenim mrežama i komunikacija preko poslužitelja za elektoničku poštu. Iako brodska Knjižnica nije doživjela krizu na način kako je definiraju teoretičari, uslijedili su događaji za koje u tom trenutku nije bila spremna. Planirani radni zadatci nisu se mogli u cijelosti odvijati pa su izostale rutinske procedure koje Knjižnica koristi u svakodnevnom radu5 i kojima se pristupilo na nov način. U tim kriznim okolnostima, zahvaljujući brzoj reakciji i organizaciji rada od strane rukovodećeg tijela ove ustanove i prema kasnijem „Naputku Nacionalne i sveučilišne knjižnice od 16. travnja 2020.“6, rad u Knjižnici organiziran je kao rad od kuće u mrežnom okruženju te je veći dio zaposlenika odmah počeo razmišljati što može učiniti kako bi se održao kontinuiran rad s korisnicima. Prema autorici Majdi Tafra-Vlahović, u trenutcima krize javnost očekuje da se organizacija obrati dionicima i javnostima7 kako bi podsjetila na djelokrug svoga rada, sada u potpuno novim okolnostima i tako stvorila percepciju neprekinutosti radnih postupaka. Kao moguće rješenje rada s korisnicima brodske Knjižnice, djelatnici su odabrali društvene mreže Instagram i Facebook. Prisutnost Knjižnice na mrežnim stranicama Instagram i Facebook Profilna stranica Gradske knjižnice Slavonski Brod na Instagramu8 otvorena je u prosincu 2019. godine i registrirana kao Proizvod/Usluga radi jednostavnijeg praćenja pokazatelja o zainteresiranosti posjetitelja za određene objave. Do polovine siječnja 2021. godine objavljene su 153 pojedinačne objave koje su se odnosile na promotivne aktivnosti Knjižnice i manji broj poticajnih objava za razvijanje kulture čitanja kod djece. S obzirom na nešto slabiju aktivnost i neredovno objavljivanje sadržaja, nije polučen značajniji uspjeh. Zbog nedostatka materijalnih sredstava Knjižnica se ne može oglašavati pa je i Usp. Tafra-Vlahović, Majda. Upravljanje krizom: procjene, planovi, komunikacija. Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, 2011. str.18. 6 Naputak za rad hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. URL: https://www.nsk.hr/naputak-o-radu-hrvatskih-knjiznica-s-posebnimosvrtom-na-rad-narodnih-i-skolskih-knjiznica-za-vrijeme-pandemije-bolesti-covid-19/ (2020-10-13) 7Usp. Tafra-Vlahović, Majda. Isto, str. 90. 8 Profil Knjižnice na Instagramu @gk_sb. URL: https://www.instagram.com/gk_sb/ (2020-07-12) 5

62 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

broj posjetitelja manji od željenog. Prema analitičkim podatcima Instagrama, od ukupno 327 pratitelja, njih su 111 (34%) iz Slavonskog Broda, a 72 su (22%) pratitelja iz Zagreba. U međuvremenu je izrađen plan radnih aktivnosti na ovoj mreži kako bi se u budućnosti mogli pripremiti kvalitetniji sadržaji objava i prikupiti više pratitelja te time poboljšati vidljivost i prepoznatljivost Knjižnice na ovoj društvenoj mreži. Facebook stranica Gradske knjižnice Slavonski Brod9 registrirana je u listopadu 2016. godine u kategoriji Lokalni posao (eng. Local Bussiness) i u potkategoriji Knjižnica (eng. Library). Iako lokacijski gravitira području Brodsko-posavske županije, s obzirom na javno dijeljenje objava dostupna je, kako u Hrvatskoj tako i šire, za sve zainteresirane skupine posjetitelja. Do 15. siječnja 2021. registrirano je 2.000 pratitelja s 1.870 reakcija na sadržaj, a sa svojim novostima prijavilo se 565 korisnika. Iako je Gradska knjižnica Slavonski Brod mrežne usluge imala i do zatvaranja, one se tada intenziviraju zbog rada od kuće jer su bile jedini komunikacijski kanal s korisnicima. Knjižničari su pretraživali, prikupljali, pripremali i objavljivali različite sadržaje i poučne informacije. Intenziviranjem rada u mrežnom okruženju poštovane su preporuke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te upute Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Intenziviranje rada s korisnicima na društvenim mrežama Društvene mreže čine pojedinci ili skupine pojedinaca koji su povezani uzajamnom potrebom stvaranja mreža prijateljstava, interesa, dijeljenja znanja, uvjerenja ili financijske razmjene. Danas je, zahvaljujući brzom širokopojasnom internetu, umrežen gotovo cijeli svijet. Društvene su se mreže s pomoću internetskih alata proširile na virtualni svijet10 i time omogućile višesmjernu komunikaciju između pružatelja usluga i korisnika, odnosno razmjenu informacija između različitih korisnika ili interesnih skupina u realnom vremenu i na različitim udaljenostima. Na taj način informacije su izašle iz okvira fizičkih prostora različitih entiteta, a knjižnice su web alate uspješno uklopile u svoje poslovanje. Koliko će knjižnice biti uspješne na društvenim mrežama, ovisi o njihovoj prilagodbi novim tehnologijama i potrebama korisnika.

Facebook stranica Gradske knjižnice. URL: https://web.facebook.com/knjiznicasb (2020-07-12) Usp. Holcer, Dunja. Hrvatske narodne knjižnice i društvene mreže: doktorski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2015., str. 8. URL: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5713/1/Dunja_Holcer_Doktorski_rad.pdf (2020-07-13) 9

10

63 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Neposredno nakon privremenog zatvaranja Knjižnice zbog pandemije izazvane virusom SARS-CoV-2, pristupilo se aktivnijem povezivanju Knjižnice i korisnika putem društvenih mreža Facebook i Instagram kao servisima za objavu tekućih informacija i prilagođenih obavijesti koje je nametnula pandemija. Kako Knjižnica u svom fondu nije posjedovala nijednu elektroničku knjigu za posudbu, osim djelomično digitalizirane građe Zavičajne zbirke dostupne u repozitoriju Brodensia11, nastojala se popuniti praznina pronalaženjem izvora za besplatno mrežno čitanje pa su, shodno tome, na Facebook stranici Knjižnice ponuđene poveznice na izvore digitalne građe bez potrebe preuzimanja aplikacija za čitanje. Uz to su podijeljene poveznice na sadržaje iz kulture i druge zanimljivosti za koje se pretpostavilo da bi mogle zanimati korisnike i ostale posjetitelje stranice. Kako su i prije fizičke distanciranosti dijeljeni sadržaji promotivnog i informativnog karaktera, nastavljene su te aktivnosti. Objava s ponudom poveznica za besplatno čitanje polučila je relativno dobar uspjeh s 1.366 pregleda na Facebook stranici Knjižnice i 107 reakcija, što je bio dobar pokazatelj o zainteresiranosti posjetitelja stranice za podijeljene poveznice. Zbog nemogućnosti statističkog praćenja aktivnosti vezanih za korištenje ovakve usluge čitanja građe koja nije sastavni dio fonda, takav način rada s korisnicima nije se mogao održati kao trajno rješenje u poslovanju Knjižnice. Nabava e-knjiga i komunikacija s korisnicima putem elektroničke pošte Nedostatak digitalne građe nastojao se riješiti u što kraćem periodu. Vrlo je brzo uspostavljena komunikacija s dobavljačima te je u kratkom roku s određenim brojem licenci kupljeno stotinjak naslova djelâ lijepe književnosti, publicistike i stručne građe. Usporedo s nabavkom digitalne građe, korisnici i svi posjetitelji obaviješteni su o poduzetim aktivnostima Knjižnice na službenoj mrežnoj stranici12 te na Facebook i Instagram profilnim stranicama. Obavijest je na Facebooku polučila dobar uspjeh s 11.933 pregleda i 715 reakcija, 52 komentara te 78 dijeljenja. Ova obavijest o nabavi elektroničke građe prijelomnica je u radu Knjižnice na društvenim mrežama s obzirom na vidljivost i reakcije korisnika. Za kupljenu elektroničku građu bibliografski su podatci po realiziranom plaćanju već bili spremljeni u bazi programa ZaKi koji Knjižnica koristi, stoga je kupljenu građu jedino trebalo klasificirati i pripremiti za posudbu. S obzirom na

11 12

Digitalna zavičajna zbirka Brodensia. URL: http://www.brodensia.hr/ (2020-07-19) Mrežno mjesto Gradske knjižnice Slavonski Brod. URL: https://www.gksb.hr/ (2020-07-19)

64 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

nemogućnost dolaska u fizički prostor ustanove, za učlanjenje, produljenje članstva i dodjelu PIN-a13 za pristup ZaKi-jevoj aplikaciji za čitanje registrirana je adresa na poslužitelju za elektroničku poštu, isključivo za tu namjenu. Uz navedenu uslugu posudbe, omogućeno je besplatno učlanjenje ili produljenje na rok od tri mjeseca uz oprost zakasnine za period dok je Knjižnica bila zatvorena. Na prijamu elektroničke pošte radila su četiri djelatnika prema utvrđenom rasporedu, svakog dana od 6.00 do 24.00 sata uključujući i dane tjednog odmora. Na odgovor knjižničara čekalo se u prosjeku do pet minuta. U periodu od 1. travnja do 30. travnja primljene su ukupno 703 poruke putem elektroničke pošte. Jednostavniji upiti brzo su rješavani, a neki upiti korisnika zahtijevali su dugotrajniju prepisku. Prepiska je obuhvaćala pojašnjenja o pristupu i načinu korištenja ZaKi-jeve aplikacije za čitanje, provjera valjanosti članstava, informacije o građi koja se nije mogla posuditi zbog zatvorenosti, informacije o ponovnom otvaranju Knjižnice i sl. U navedenom vremenskom periodu korisnicima su posuđena 453 primjerka elektroničkih knjiga. Budući da je Knjižnica dotadašnjim i svim budućim korisnicima putem Facebooka ponudila poveznicu na aplikaciju za čitanje ZaKi Book u sustavu programa ZaKi i obavijestila ih o besplatnom članstvu u trajanju od tri mjeseca (bilo da se radi o obnovi članstva ili prvom učlanjenju), u travnju se, očekivano, povećao broj članstava. U kojoj je mjeri knjižnica uspješna, mjerljivo je kroz povratne informacije korisnika. Sve ono što se radi vidljivo je u lokalnoj zajednici i iskazuje se konkretnim statističkim pokazateljima.14 Prema statističkim podatcima sustava ZaKi, na Slici 1 prikazan je odnos aktivnog broja korisnika, broja obnovljenih članstava i broja novih upisa za svaki mjesec u vremenskom razdoblju od veljače do kraja svibnja 2020. Knjižnica je u veljači imala 3.077 aktivnih korisnika, 205 obnova i 46 novih upisa. U ožujku se broj aktivnih korisnika nije značajnije promijenio i iznosio je 3.069 korisnika, obnovljeno je 214 članstava, a novih upisa bilo je 57. U travnju, kada je Knjižnica bila u potpunosti zatvorena, očekivano je pao broj aktivnih korisnika i iznosio je 2.931 člana. Uzrok ovog smanjenja bila je nemogućnost dolaska u prostor Knjižnice. S obzirom na nešto stariju dob aktivnih korisnika i pretpostavke da će se Knjižnica zatvoriti, u ožujku je posuđeno više knjižne građe. Ipak, obnovljeno je 480 članstava, a novih upisa je bilo 95. Skok od gotovo 125% rezultat je U sustavu ZaKi brojčana identifikacija za pristup aplikaciji je PIN koji ujedno služi i kao zaporka Novak, Helena. Narodne knjižnice i recesija – ili depresija? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 4(2011), str. 233. 13

14Usp.

65 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

ponude besplatne obnove članstva kao i besplatnog učlanjenja na rok od tri mjeseca. Povećan broj obnove i upisa u travnju odraz je pojačanog rada djelatnika na promotivnim aktivnostima o mrežnom pristupu knjižnoj građi. Ponuda je objavljena na Facebook i Instagram stranicama kao i na službenoj stranici Knjižnice. U svibnju je zadržan broj od 3.053 aktivnih korisnika. Obnovljena su 193 članstva s 23 nova upisa.

Slika 1. Prikaz aktivnih korisnika, obnovljenih članstava i novih upisa od veljače do svibnja 2020. godine

Priprema sadržaja za korisnike Facebooka i povratne informacije Nakon zatvaranja Knjižnice za korisnike, za knjižničare je organiziran rad od kuće koji je službeno trajao od početka do kraja travnja 2020. godine, mada je taj rad započeo ranije, već od sredine ožujka. Zaposlenici su dobili upute za rad s određenim zadatcima kako ne bi dolazilo do preklapanja aktivnosti u kreiranju sadržaja za društvene mreže budući da je u tom periodu Knjižnica najviše bila orijentirana na Facebook i Instagram. Pri pripremi sadržaja, djelatnici Knjižnice rukovodili su se novim radnim planom jer su izostale već dogovorene aktivnosti na obilježavanju manifestacija navedenih u uvodu rada. Popis poslova za knjižničare obuhvaćao je rad na mrežnoj usluzi „Pitajte knjižničare“, praćenje nakladničke produkcije, kako domaće tako i strane, odabir naslova knjiga i druge građe za buduću nabavu, priprema i izrada virtualnih sadržaja za korisnike različitih dobnih skupina, analizu i prijedloge za unaprjeđivanje službene mrežne stranice

66 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

i društvenih mreža na kojima je Knjižnica prisutna, redovne poslove Matične službe, osobito statistike, prikupljanje građe iz mrežnih izvora za hemeroteku Zavičajne zbirke i sl. Cjelokupnim radom na društvenim mrežama koordinirala su dva zaposlenika, a ponuđeni sadržaji tematski su bili podijeljeni po danima u tjednu te prema starosnoj dobi. Time se željela postići raznovrsnost ponude u virtualnom okruženju. Pri kreiranju objava pazilo se da građa bude usklađena i pripremljena prema dobnoj granici i da bude podjednako raspodijeljena. Time je izbjegnuto preferiranje određenih grupa korisnika. Pripremljena građa uglavnom se odnosila na informacije o radu Knjižnice u novim uvjetima, ponudi poveznica za periodiku na digitalnom mediju za djecu i odrasle, književnim osvrtima na djela iz lijepe književnosti (autorski radovi djelatnika Knjižnice), animiranog čitanja bajki, bilo da su ponuđene poveznice ili su djelatnici Dječjeg odjela sami snimili interpretacije, ponuđene su zanimljivosti iz hrvatske i svjetske kulturne baštine te tjedne upute za studente i sve zainteresirane korisnike kako koristiti mrežne baze podataka i izraditi završne, diplomske i druge radove poštujući autorska prava. Pri pripremi i izradi sadržaja korišteni su uredski informatički alati koje knjižničari koriste u svakodnevnom radu te aplikacije pametnih telefona. U sklopu obilježavanja manifestacije „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“ preuzet je digitalni materijal iz repozitorija Zavičajne zbirke „Brodensia“ i posjetiteljima Facebook stranice Knjižnice predstavljena je Ivanina knjiga „Dječja čitanka o zdravlju“15 kao uvod za nadolazeći rođendan. Predstavljanje je rezultiralo s 2.591 pregledom uz 145 reakcija, 14 komentara i 17 dijeljenja objave. Tom prigodom pripremljena je virtualna izložba skulptura likova iz romana „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“ napravljenih od metalnog otpada.16 Izložba je popraćena s 1.155 pregleda i 99 reakcija, 3 komentara i 5 dijeljenja. Za „Noć knjige“ organizirano je interaktivno druženje s posjetiteljima Facebook stranice. Kako je puno knjižnica za tu večer organiziralo video poveznice za susrete s književnicima i popularnim kulturnim radnicima, djelatnici su odlučili napraviti mali odmak od već viđenih događanja i biti drugačiji, a prepoznatljivi u zajednici. Naime, knjižničari ove Knjižnice pripremili su virtualnu interaktivanu radionicu na temu „Mali princ Antoinea de Saint-Exuperyja“. Ponuđene su poveznice na animacije i video isječke na YouTube platformi, organizirano Brlić-Mažuranić, Ivana. Dječja čitanka o zdravlju. URL: https://www.brodensia.hr/119/view_bl/52/knjige/63/djecja-citanka-o-zdravlju1927?tab=getmybooksTab&is_show_data=1 (2020-07-19) 16Virtualna izložba skulptura iz Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Slavonski Brod. URL: https://web.facebook.com/media/set/?vanity=knjiznicasb&set=a.1395890287264577 (2020-07-19) 15

67 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

je biranje najljepših citata djela kroz mali kviz, predstavljena je kreativna radionica „Igra sjena“ i virtualni posjet muzejskoj i istraživačkoj knjižnici „Morgan“17 iz New Yorka. Ovaj način komunikacije s korisnicima u trajanju od nekoliko sati, polučio je uspjeh s više od tisuću pregleda ponuđenih sadržaja. Višesmjerna komunikacija koja je izostala u fizičkom obliku ostvarena je u virtualnom, što se pokazalo kao dobar način zadržavanja pažnje kod korisnika i usmjeravanje na sadržaje koje nudi Knjižnica. Osim što se pojačala, koncepcijski se aktivnost Knjižnice na Facebooku nije mijenjala od 2016. godine. U vrijeme zatvorenosti i rada od kuće izostali su popratni sadržaji o različitim događanjima u ustanovi koji su do zatvorenosti bili redovno objavljivani. Izostanak zbivanja, gostovanja i dnevnih aktivnosti korisnika na posudbenim odjelima u fizičkom prostoru Knjižnice, nastojao se nadoknaditi bogatijim mrežnim sadržajima iz različitih vidova kulturnog života Hrvatske i svijeta. Slika 2 prikazuje broj pregleda objava na Facebook stranici Knjižnice za razdoblje od 17. veljače do 30. svibnja 2020. godine. Od 17. veljače do 16. ožujka pregledano je 16. 548 objava. Od 17. ožujka do 27. travnja bilježimo skok od 93.059 pregleda, što je 462,3% više u odnosu na prethodni mjesec. Otvaranjem Knjižnice taj se trend zadržao u manjem obujmu i zaustavio se na 37 178 pregleda što je znatno više, u odnosu na prvi ciljni mjesec ovog istraživanja.

37,178

16,548

17.2.-16.3. 17.3.-27.4.

93,059

28.4.-30.5.

Slika 2. Ukupni broj pregleda objava od veljače do svibnja 2020. godine

The Little Prince: A New York Story. URL: https://www.themorgan.org/videos/little-prince-new-yorkstory?fbclid=IwAR2569FDC8YL0oLi6XrXVF1-oxP7dTA01txQxpiOEUTn69F8n8GA9YsUw0w (2020-07-19) 17

68 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

Na Slici 3 prikazan je broj reakcija na objave Knjižnice u 2019. godini i u razdoblju od 17. veljače 2020. do 30. svibnja 2020. godine. U 2019. ukupno je bilo 10.611 reakcija na objave, a od 17. veljače do 30. svibnja 2020. bilo je ukupno 8.180 reakcija posjetitelja Facebook stranice Knjižnice. U navedenom tromjesečju broj reakcija bio je samo 23% manji nego u cijeloj 2019. godini.

Slika 3. Ukupan broj reakcija na objave za 2019. godinu i od 17. veljače 2020. – 30. svibnja 2020.

Referirajući se na prethodnu tablicu, na Slici 4 prikazan je podatak o broju reakcija na dijeljene sadržaje. Od 17. veljače do 16. ožujka, u mjesecu koji je prethodio krizi zbog pandemije, bilo je 689 reakcija. Od 17.ožujka do 27. travnja, u periodu kada su ljudi ostajali kod kuće, posjetitelji su reagirali s 5.499 reakcija na objave. To je povećanje za 698% u odnosu na prethodni mjesec. U razdoblju od 28. travnja do 30. svibnja bilježi se pad na 1.992 reakcije što je opet više nego prvi ciljni mjesec promatranog razdoblja. Reakcije su pokazatelj da se kod korisnika i posjetitelja stranice stvaraju navike praćenja aktivnosti Knjižnice na mrežnim platformama.

69 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

1992

689

17.2.-16.3. 17.3.-27.4. 5499

28.4.-30.5.

Slika 4. Ukupan broj reakcija na objave od veljače do svibnja 2020. godine

Istraživanje aktivnosti i zadovoljstva korisnika informacijama na Facebook stranici Gradske knjižnice Slavonski Brod Cilj istraživanja Analiza uspješnosti interakcije s korisnicima ne obuhvaća samo zbroj socijalnih i demografskih podataka, već i analizu utjecaja koji knjižnica ima na ciljnu skupinu. Cilj ovog istraživanja bio je saznati je li brodska Knjižnica u vrijeme dok je bila zatvorena zbog pandemije virusom SARS-CoV-2 uspjela svojim sadržajima na Facebook stranici zainteresirati korisnike za usluge koje je ponudila. Metodologija, instrument i uzorak Pojačan rad s korisnicima u virtualnom okruženju na Facebooku za vrijeme zatvorenosti rezultirao je određenim pokazateljima. Za analizu uspješnosti Knjižnice na Facebook stranici ponuđen je mrežni anketni upitnik koji su anonimno popunili korisnici te društvene mreže. Upitnik je izrađen s pomoću alata Google Obrasci. Anketa je sadržajno podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu ankete željeli su se saznati demografski podatci: spol, starosna dob i stručna sprema korisnika. Drugi dio ankete odnosio se na uključenost korisnika u mrežno okruženje i korištenje Facebooka prije i za vrijeme zatvorenosti s naglaskom na utjecaj objava na korisnike za vrijeme zatvorenosti. Anketni upitnik bio je

70 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

dostupan deset dana, a ispitanici su trebali odgovoriti na deset pitanja. Anketni upitnik ispunila su 102 ispitanika. Rezultati i rasprava Prvo pitanje odnosilo se na spol ispitanika. Odgovorila su 102 ispitanika. Među ispitanicima bilo je 90 (88,2%) pripadnica ženskog spola i 12 (11,8%) pripadnika muškog spola. Odgovor „Ne želim dati podatak“ nitko nije označio. Drugo pitanje trebalo je dati podatak kojoj starosnoj skupini pripadaju ispitanici koji posjećuju Facebook stranicu Knjižnice. Odgovorila su 102 ispitanika. Utvrđeno je da najveći broj ispitanika, njih 39 (38,2%) pripada starosnoj skupini od 40 do 50 godina. Dobi od 30 do 40 godina pripadaju 33 (32,4%,) ispitanika, a 15 (14,7%) ispitanika odgovorilo je da pripadaju u dobnu skupinu između 50 i 60 godina. Dobnoj skupini od 20 do 30 godina pripada 15 (14,7%) ispitanika. Između 20 i 30 godina bilo je 10 (9,8%) ispitanika, a od 60 godina i starijih bilo je 5 (4,9%) ispitanika. Nije se prijavio nijedan korisnik mlađi od 20 godina. Prema demografskoj projekciji Sprout Social platforme za 2021. godinu, 51% korisnika mlađih od 17 godina ima registriran Facebook profil, ali ih je svega 5% aktivno na ovoj mreži.18 Pretpostavlja se da mlađi korisnici nisu bili spremni biti dijelom statističkog uzorka. Na treće pitanje koje se odnosilo na naobrazbu, odgovorila su 102 ispitanika od kojih 56 (54,9%) ima visoku stručnu spremu, 33 (32,4%) ima srednju stručnu spremu, a 13 (12,7% ) ima višu stručnu spremu. Nitko od 102 ispitanika nije imao osnovnu školu niti je bio bez ikakve školske spreme. Odgovorima na ovo pitanje željela se saznati obrazovna struktura korisnika Facebooka i njihove preferencije pri odabiru građe za čitanje. Kada je Knjižnica otvorena u redovnom radnom vremenu, građu u materijalnom obliku pretežno posuđuju korisnici sa srednjom stručnom spremom i tu pri odabiru građe prevladava beletristika, dok su korisnici mrežnih usluga, prema ovoj anketi, većinom ispitanici u višim obrazovnim razredima. U vrijeme dok je trajala fizička distanciranost i korisnici viših obrazovnih razreda, uglavnom su posuđivali digitalnu građu lakšu za čitanje.

Usp. Barnhart, Brent. Social media demographics to inform your brand’s strategy in 2021. URL: https://sproutsocial.com/insights/new-social-media-demographics/ (2021-03-22) 18

71 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Na peto pitanje o posjećenosti društvenoj mreži Facebook odgovorila su 102 ispitanika. Facebook više puta u danu posjećuje 89 (87,3%) ispitanika. Jednom dnevno to čini 10 (8,8%) ispitanika, jednom tjedno 2 (2%) ispitanika, a jednom mjesečno 1 (1%) ispitanik. Iz ovog odgovora se može zaključiti da je veći broj ispitanika na Facebooku aktivan tijekom cijelog dana i da ih zanima sadržaj koji je prikazan na njihovim osobnim profilima. Novosti koje korisnici dobivaju na svom profilu sadrže i objave Knjižnice bez potrebe pristupa stranici. Na šesto pitanje o posjećenosti Facebook stranici Gradske knjižnice Slavonski Brod odgovorila su 102 ispitanika. Facebook stranicu Knjižnice jednom tjedno posjećuju 42 (41,2%%) ispitanika. Jednom dnevno to čini 35 (34,3%) ispitanika, jednom mjesečno pristupa 18 (17,6%) ispitanika, a svega 7 (6,9%) ispitanika to čini više puta u danu. Prema ovom uzorku od 102 odgovora, vidljivo je da stranici Knjižnice dnevno ili tjedno pristupa nešto manje od 50% korisnika i pokazatelj je da je potrebno više i ozbiljnije raditi na pripremi sadržaja koji će korisnike zainteresirati za objave Knjižnice i priviknuti ih na češće pristupanje stranici. Na sedmo pitanje sviđa li se korisnicima Facebook stranica Gradske knjižnice odgovorila su 102 ispitanika. To pitanje odnosilo se na opći dojam o stranici, a ne samo za vrijeme dok je Knjižnica bila zatvorena. Šezdeset jedan ispitanik (59,8%) odgovorio je da im se stranica sviđa, neutralnih odgovora („niti mi se sviđa, niti mi se ne sviđa“) bilo je 21 (20,6%), a da im se jako sviđa odgovorilo je 20 (19,6%) ispitanika. Nitko nije odgovorio u negativnom kontekstu. Vizualni izgled stranice i ponuđeni sadržaj je s više od 50% afirmativnih odgovora zadovoljavajući, no potrebno je uložiti dosta truda kako bi stranica bila prepoznatljivija većem broju korisnika Knjižnice i posjetitelja stranice. Na slici 5 prikaz je broja ispitanika u postotcima koji su različito reagirali na objave na Facebook stranici Gradske knjižnice.

72 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

0% 19,60%

20,60%

jako mi se sviđa sviđa mi se

59,80%

niti mi se sviđa, niti mi se ne sviđa ne sviđa mi se

Slika 5. Dojmovi korisnika o Facebook stranici Gradske knjižnice Slavonski Brod

Na osmo pitanje o subjektivnom dojmu zanimljivosti sadržaja koje je ponudila Knjižnica odgovorila su 102 ispitanika. Od ukupnog broja odgovora, 68 (66,7%) ispitanika smatra da je sadržaj objava zanimljiv, da je jako zanimljiv smatraju 24 (23,5%) ispitanika, nedefinirano („niti su zanimljivi niti su nezanimljivi“) odgovorila su 24 (8,8%) ispitanika, a za 1 (1%) ispitanika sadržaji su bili nezanimljivi. Grafički prikaz reakcija na sadržaje vidi se na Slici 6. U vrijeme stroge fizičke distanciranosti građani Hrvatske više su boravili u zatvorenim prostorima. Zbog uskraćenih neposrednih kontakata češće su posjećivali društvene mreže. U pripremu sadržaja na Facebook stranici Knjižnice uložen je znatan trud djelatnika s namjerom da se korisnicima ponude različite informacije, kako edukativnog, tako i zabavnog sadržaja. Sadržaji u objavama priređivani su uz poštivanje Smjernica za razvijanje usluga i korištenje društvenih mreža u narodnim knjižnicama, IFLA-inih smjernica za narodne knjižnice i ostalih preporuka koje potiču čitanje kod mladih, kod osjetljivih skupina ili starijih te kontinuiranog razvijanja informacijske pismenosti. Knjižnica je svojim sadržajima u dnevnim ili povremeno višednevnim objavama, ovisno o važnosti informacija, nastojala popuniti prazninu koja je nastala fizičkim odvajanjem.

73 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

1% 8,80%

23,50%

jako su zanimljivi zanimljivi su

66,70%

niti su zanimljivi, niti su nezanimljivi nisu zanimljivi

Slika 6. Mišljenja korisnika o zanimljivosti sadržaja koje je Gradska knjižnica Slavonski Brod ponudila na Facebook stranici u vrijeme dok je bila zatvorena

Deveto pitanje trebalo je dati odgovor na pitanje o učestalosti posjeta Facebook stranici Gradske knjižnice Slavonski Brod prije fizičke distanciranosti i nakon nje. Na pitanje su odgovorila 102 ispitanika. Promjene u broju posjeta nije bilo za 60 (58,8%) ispitanika koji su jednako posjećivali stranicu prije zatvaranja, za vrijeme zatvaranja i nakon otvaranja. Taj broj korisnika već je stvorio naviku pregledavanja novosti koje Knjižnica nudi pa za njih nije bilo razlike u frekvenciji posjeta. Prije zabrane okupljanja 5 (4,9%) ispitanika češće je pratilo stranicu, a 37 (36,3%) ispitanika češće je pratilo stranicu u vrijeme fizičke distanciranosti.

74 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

Slika 7. Učestalost posjeta Facebook stranici prije fizičke distanciranosti i nakon nje

Posljednje, deseto pitanje, trebalo je dati odgovor na to jesu li korisnici bili zadovoljni izborom virtualnih sadržaja i usluga knjižničara koji su trebali poslužiti kao pomoć u prevladavanju stresa zbog socijalne i fizičke distanciranosti. Zadaća zabavnih i informativnih sadržaja koje nude knjižnice nisu izravna pomoć za prevladavanje stresa koji je uzrokovala pandemija virusom, već služe skretanju pažnje s dnevne problematike, poticanja i stvaranja navike čitanja, razvoja kritičkog mišljenja i opuštanja. Odgovor su dala 102 ispitanika. Indiferentan stav („niti su mi pomogli niti mi nisu pomogli“) prema sadržajima koje je Knjižnica ponudila u objavama na svojoj Facebook stranici imala su 43 (42,2%) ispitanika, 15 (14,7%) ispitanika izjasnilo se da su im sadržaji jako pomogli. Četrdeset (39,2%) anketiranih korisnika izjasnilo se da su im sadržaji pomogli, a 4 (3,9%) ispitanika nisu osjetila nikakvu pomoć. Grafički prikaz vidljiv je na Slici 7. Zaključak istraživanja Analiza anonimne mrežne ankete pokazala je da su Facebook stranici Knjižnice najviše pristupale korisnice srednje životne dobi u višem obrazovnom razredu. Ispitanici koji su pristupili anketi redovno se služe internetom kao i društvenim mrežama. Facebooku većina ispitanika pristupa nekoliko puta u danu. Sviđa im se stranica Knjižnice i zanimljivi su im ponuđeni sadržaji.

75 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 8. Mišljenje korisnika Facebooka o virtualnom sadržaju Gradske knjižnice kao pomoći u prevladavanju stresa

Više od 50% ispitanika jednako je posjećivalo stranicu prije zatvaranja i u vrijeme fizičke distanciranosti. Objavama Knjižnice na ovoj društvenoj mreži nastojala se olakšati fizička i socijalna razdvojenost. Ipak, većina od 43 anketiranih ispitanika izjasnila se da im virtualna komunikacija s Knjižnicom nije bitnije pomogla u prevladavanju stresa, ali im nije ni odmogla. Intenziviranje rada na društvenim mrežama, naročito na sadržajima za Facebook, omogućit će veću uključenost Knjižnice u svakodnevni život korisnika i prepoznatljivost u lokalnoj zajednici. Zaključak Socijalna i fizička distanciranost uzrokovana pandemijom virusa SARS-CoV-2, novi su trenutci koji su knjižnicama nametnuli drugačiji rad s korisnicima. Gubitak neposrednog kontakta u prostorima ustanova u kulturi, odredio je smjer komunikacije kao iskonsku potrebu održanja kulture druženja. Društvene su mreže, uz poznate medije komuniciranja, razvojem tehnologije postale jedne od najučestalijih oblika komunikacije. Virtualni prostori uključeni u svakodnevno poslovanje omogućili su stvaranje profiliranije i kvalitetnije slike o Knjižnici u zajednici i izvan nje. Na pripremi sadržaja koje ova Knjižnica nudi na besplatnim servisima Instagram i Facebook radi više djelatnika koji su ujedno i administratori obiju stranica. Nove okolnosti zahtijevale su preustroj rada

76 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

390

knjižničara i proširenje zaduženja na veći broj djelatnika. Diferencirana organizacija rada omogućila je užu usmjerenost na zadatak. Time je dobivena raznovrsnija ponuda informacija. Opisane usluge omogućile su bolju povezanost s korisnicima. Povećan broj reakcija na Facebook stranici Knjižnice započeo je upravo s informacijom o usluzi posudbe digitalne građe. Odziv korisnika za opisani period omogućio je analizu rada s korisnicima. U tu svrhu izrađen je i objavljen na Facebook stranici Knjižnice anonimni mrežni upitnik s deset pitanja koji je trebao odgovoriti kolika je posjećenost stranice Knjižnice i jesu li korisnici bili zadovoljni objavama. Iz rezultata ankete vidljivo je da su korisnici uglavnom bili zadovoljni sadržajima koje je ponudila Knjižnica u vrijeme zatvorenosti. Raznovrsnost ponuđenih informacija zainteresirala je pratitelje Facebook stranice Knjižnice, no one nisu bile izravna pomoć u prevladavanju stresa uzrokovanog fizičkim odvajanjem od ostatka zajednice. Interna analiza pojedinih objava pokazala je za koju vrstu sadržaja su korisnici bili više zainteresirani. Ovo istraživanje omogućilo je knjižničarima rad na otklanjanju nedostataka sadržaja objava i jaču afirmaciju dobro prihvaćenih objava. Literatura Barnhart, Brent. Social media demographics to inform your brand’s strategy in 2021. URL: https://sproutsocial.com/insights/new-social-media-demographics/ (2021-03-16) Brlić-Mažuranić, Ivana. Dječja čitanka o zdravlju. URL: https://www.brodensia.hr/119/view_bl/52/knjige/63/djecja-citanka-o-zdravlju1927?tab=getmybooksTab&is_show_data=1 (2020-07-19) COVID-19 and the Global Library Field. URL: https://www.ifla.org/covid-19-and-libraries#safe (2020-10-13) Digitalna zavičajna zbirka Brodensia. URL: http://www.brodensia.hr/ (2020-07-19) Facebook stranica Gradske knjižnice. URL: https://web.facebook.com/knjiznicasb. (2020-07-12) Holcer, Dunja. Hrvatske narodne knjižnice i društvene mreže: doktorski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2015., str. 8. URL: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5713/1/Dunja_Holcer_Doktorski_rad.pdf (2020-07-13) Jugo, Damir. Menadžment kriznog komuniciranja. Zagreb : Školska knjiga : Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment, 2017. Ladan, Abubakar ; Haruna, Bala ; Madu, Augustine. COVID-19 Pandemic and Social Media News in Nigeria. The Role of Libraries and Library Association in Information Dissemination. URL: https://www.researchgate.net/publication/341575045_COVID19_Pandemic_and_Social_Media_News_in_Nigeria_The_Role_of_Libraries_and_Library_Associatio ns_in_Information_Dissemination (2021-01-14) 77 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


390

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Mrežno mjesto Gradske knjižnice Slavonski Brod. URL: https://www.gksb.hr/ (2020-07-19) Naputak za rad hrvatskih knjižnica, s posebnim osvrtom na rad narodnih i školskih knjižnica za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. URL: https://www.nsk.hr/naputak-o-radu-hrvatskihknjiznica-s-posebnim-osvrtom-na-rad-narodnih-i-skolskih-knjiznica-za-vrijeme-pandemijebolesti-covid-19/ (2020-10-13) Novak, Helena. Narodne knjižnice i recesija – ili depresija? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 4(2011), str. 233. Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, karantena za najbliže kontakte. URL: https://www.poslovni.hr/hrvatska/potvrden-prvi-slucaj-koronavirusa-u-hrvatskoj-4214378 (2020-10-01) Profil Knjižnice na Instagramu @gk_sb. URL: https://www.instagram.com/gk_sb/ (2020-07-12) Tafra-Vlahović, Majda. Upravljanje krizom: procjene, planovi, komunikacija. Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, 2011. The Little Prince: A New York Story. URL: https://www.themorgan.org/videos/little-princenew-york-story?fbclid=IwAR2569FDC8YL0oLi6XrXVF1oxP7dTA01txQxpiOEUTn69F8n8GA9YsUw0w (2020-07-19) Virtualna izložba skulptura iz Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Slavonski Brod. URL: https://web.facebook.com/media/set/?vanity=knjiznicasb&set=a.1395890287264577 (2020-07-19)

78 | S A J E / V U Č K O V I Ć / G R U B A N O V I Ć


VIRTUALNA „ŠETNJA BJELOVAROM“ : GRAD NA STARIM RAZGLEDNICAMA BAŠTINSKIH USTANOVA Virtual exhibition „A walk through the Bjelovar“: a city on old postcards of heritage institutions Neda Adamović Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar neda.adamovic@knjiznica-bjelovar.hr Tomislav Adamović Veleučilište u Bjelovaru tadamovic@vub.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

391

UDK / UDC 930.85 (497.526Bjelovar) 676.813(497.526Bjelovar)(091) Stručni rad / Professional paper Primljeno/ Received: 02.03.2021.

Sažetak U radu će se prikazati proces izrade virtualne izložbe starih razglednica grada Bjelovara. Projekt je temeljen na partnerskom odnosu ukupno pet kulturnih i znanstvenih ustanova: Državni arhiv u Bjelovaru, Narodna knjižnica "Petar Preradović" i Gradski muzej participirali su materijalnom građom, Konzervatorski odjel u Bjelovaru stručnim informacijama vezanim za pojedine lokacije, a Veleučilište programskom podrškom pri izradi virtualne izložbe. Ideja je bila prikupiti sve dostupne razglednice nastale u periodu od 1899. do 1970. te ih u digitalnom obliku pripojiti točkama na interaktivnoj karti grada. Projekt izrade virtualne izložbe starih razglednica kroz interaktivnu kartu grada Bjelovara osmišljen je s ciljem virtualne prezentacije bogate graditeljske baštine grada Bjelovara koja je trajno sačuvana na starim razglednicama 19. i 20. stoljeća. Poseban osvrt dat će se na Zavičajnu zbirku Bjelovariana Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar. Ključne riječi: virtualna izložba, zavičajna zbirka Bjelovariana, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar, razglednice

79 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Summary The paper will present the process of creating a virtual exhibition of old postcards of the city of Bjelovar. The project is based on a partnership of five cultural and scientific institutions: the State Archives in Bjelovar, the Public Library "Petar Preradović" and the City Museum participated with postcards, the Conservation Department in Bjelovar with expert information related to individual locations, and the University with programming support exhibitions. The idea was to collect all available postcards created in the period from 1899 to 1970 and attach them in digital form to points on an interactive map of the city. The project of creating a virtual exhibition of old postcards through an interactive map of the city of Bjelovar was designed with the aim of a virtual presentation of the rich architectural heritage of the city of Bjelovar, which is permanently preserved on old postcards of the 19th and 20th centuries. Special attention will be given to the local collection Bjelovariana of the Public Library "Petar Preradović" Bjelovar. Keywords: virtual exhibition, Bjelovariana local collection, Public Library “Petar Preradović” Bjelovar, postcards Uvod Slobodni kraljevski grad Bjelovar utemeljen je 5. kolovoza 1874. godine zakonskom odlukom Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Smjestio se na jugozapadnom obronku Bilogore, između rječica Bjelovarske i Plavnice. Za ovaj rad posebno je zanimljivo razdoblje između 1888. i 1901. godine kada se dogodila najintenzivnija izgradnja Bjelovara. U tom je razdoblju izgrađeno 137 novih, a dograđeno i adaptirano 117 kuća. Tada je podignut i veliki broj javnih zgrada. 1 Na katastarskom planu grada iz 1828. godine2 vidi se formiranje novoosnovanih ulica uz staru gradsku jezgru. Zahvaljujući fizičkom otvaranju grada te sve snažnijim trgovačkim funkcijama, prostor nekadašnjeg vanjskog grada postaje prostor najdinamičnije izgradnje. Javni objekti sa središnjim funkcijama smještaju se i grade isključivo u gradskoj jezgri. Tako se veliki dio novogradnje u gradskom središtu odnosi na izgradnju pojedinih javnih institucija. Međutim, još uvijek najveći broj objekata gradske jezgre čine Gerić, Božidar. Pozdrav iz Bjelovara. Bjelovar: Čvor, 1994. Str. 9 Državni arhiv u Bjelovaru. Digitalizirana arhivska građa. Karte. URL: http://www.dabj.hr/d-mape.php (2020-10-24) 1 2

80 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

391

objekti vojne uprave u koje su ubrojeni i časnički stanovi.3 Krajem 19. stoljeća posebna pažnja počinje se posvećivati uređenju zelenih površina grada, kada i počinje djelovati Društvo za poljepšanje grada. Sve ove promjene osim na katastarskim planovima vidljive su i na starim razglednicama grada Bjelovara. Preteča razglednice bila je dopisnica koja se pojavila 1. listopada 1869. godine u Austriji. Dopisnice su odmah prihvaćene i nepunih mjesec dana kasnije pojavile su se i u Ugarskoj, a do 1875. godine prihvatile su ih i uvele u poštanski promet 22 zemlje. Pojava dopisnice bila je revolucionarna i u pisanoj komunikaciji jer su se do tada pisma slala u zapečaćenoj omotnici. Poštarina za pisma bila je visoka jer je u cijenu ulazila cijena papira, omotnice i pečatnog voska. Samo godinu dana od pojave prve dopisnice, 1870. godine, Nijemac August Schwartz, tiskar iz Oldenburga, poslao je svojim rođacima dopisnicu ukrašenu otisnutom sličicom njemačkog vojnika kako stoji pokraj topa. Ta se ilustrirana kartica smatra prvom razglednicom. Razdoblje pojave prve razglednice poklapa se s najintenzivnijom gradnjom grada Bjelovara. Zbog jednostavnosti i jeftinog slanja, razglednica je uskoro postala masovno sredstvo komunikacije, predmet sakupljanja, ali i sredstvo promidžbe kulturnih znamenitosti što se osobito odnosi na razglednice s motivima gradova. Prva razglednica s motivom grada pojavila se 1872. godine.4 Spajanjem dopisnice s razglednicom odnosno pisane komunikacije s vizualnim elementom, dopisnica prestaje biti samo sredstvo pisane komunikacije, već postaje i nositelj vizualne poruke. Od 1891. godine primjenjuje se tehnika litografije koja je najčešće višebojna pa odgovara realnosti. Razglednice korištene u virtualnoj izložbi vjerno dočaravaju grad Bjelovar s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Razglednica kao sredstvo komunikacije danas više nije aktualna. Zamijenile su je digitalne fotografije s društvenih mreža, međutim s dokumentarističkog stajališta razglednica je dobila novu vrijednost. Kao kulturno-povijesni dokument razglednice pokazuju dosege tadašnje tiskarske tehnike i grafičkog dizajna. Nadalje, u sebi kriju kulturne, društvene, političke, graditeljske okolnosti vremena u kojem su nastajale. U baštinskim ustanovama razglednica nastavlja svoju prvotnu komunikaciju; od Slukan Altić, Mirela. Povijesni atlas gradova. Sv. 1: Bjelovar. Bjelovar: Državni arhiv, 2003. Str. 65 Sitta, Silvija. Razglednice – od uspomena s putovanja do muzejskog predmeta. // Uspomene s putovanja... : lutkice u narodnim nošnjama iz Etnografske zbirke Gradskog muzeja Virovitica i razglednice s motivima narodnih nošnji iz Zbirke poštanskih karata Gradskog muzeja Bjelovar : Gradski muzej Bjelovar - Galerija "Nasta Rojc", 5. svibnja - 5. lipnja 2010. / [autorice izložbe i tekstova Jasmina Jurković Petras, Silvija Sitta]. Bjelovar : Gradski muzej, 2010. Str. 22 3 4

81 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

pošiljatelja primatelju i s drugim korisnicima kojima nije bila izvorno namijenjena. Same razglednice mogu se promatrati na više načina: kao komunikacijski medij, kao dokument, promocija kraja ili kao osobna uspomena. Iako ova potonja kategorizacija obogaćuje i individualizira razglednicu u daljnjem tekstu će se na razglednicu gledati kao na dokument (fotografiju) koji svjedoči o razvoju grada Bjelovara. Preko razglednica kao svjedoka vremena oslikan je izgled grada koji je prethodio današnjem izgledu. Kroz virtualnu izložbu razglednice su prikazane kao medij, odnosno kao prenositelji najvažnijih obilježja mjesta u određenom razdoblju. Razglednice Gradskog muzeja Bjelovar, Državnog arhiva u Bjelovaru i Zavičajne zbirke Bjelovariane Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar Čestitke i razglednice skupljale su se u Gradskom muzeju Bjelovar od njegova utemeljenja 1949. godine i bile su raspoređene uglavnom u Povijesnom odjelu. Bile su to većinom topografske razglednice (Bjelovara, Daruvara i većih naselja iz današnje Bjelovarsko-bilogorske Županije) te razglednice s povijesnom tematikom – sokolske, I. svjetski rat, razglednice HORKUD-a Golub i KUD-a Dvojnice. U muzeju se isto tako nalazio veliki broj topografskih razglednica s područja zemalja bivše Austro-Ugarske i različitih čestitki (božićne, novogodišnje, uskrsne, imendanske) koje su bile neinventarizirane. Stoga je 1997. godine utemeljena Zbirka čestitaka i razglednica u kojoj su objedinjene sve čestitke i razglednice, a sama zbirka podijeljena je u nekoliko tematskih podzbirki. Čestitke i razglednice inventariziraju se u muzejskom programu za obradu građe M++ i do danas je inventarizirano 6.100 predmeta. Razglednice Bjelovara su sve inventarizirane i muzeološki obrađene te ih je trenutno u fundusu 247. Državni arhiv u Bjelovaru prikupljao je razglednice od samog osnutka, 1961. godine. Prikupljane su donacijom te njihovim izdvajanjem prilikom sređivanja gradiva, a u novije vrijeme pristupilo se kupovini razglednica s ciljem popunjavanja zbirke. Zbirka razglednica formirana je 2004. godine pod signaturom HR-DABJ-540. U samostalnu zbirku fizički su izdvojene razglednice koje su do tada bile dijelom zbirnih fondova ili su se nalazile u serijama fondova pod nazivom Varia. Danas zbirka razglednica sadrži više od 400 razglednica za razdoblje od 1898. do 2012. godine s motivima gradova Bjelovarsko-bilogorske županije te u manjoj mjeri razglednice s motivima svjetskih i

82 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

391

drugih Hrvatskih gradova, blagdanskim motivima, razglednicama koja prikazuju sokolska društva i Prvi svjetski rat. Bjelovariana je zavičajna zbirka Narodne knjižnice "P. Preradović" koja skuplja, obrađuje, čuva, daje na korištenje i prezentira tiskanu ili na drugi način umnoženu građu o zavičaju. Utemeljena je 1975. godine. Danas je Bjelovariana najsveobuhvatnija bibliografska baza podataka o Bjelovaru i njegovoj okolici. Ona odražava cjelokupan život ovog lokaliteta, od njegova nastanka do današnjeg vremena te obuhvaća prirodne uvjete i bogatstva, povijesni, gospodarski i društveni razvoj, socijalnu i političku strukturu, kulturnu povijest i umjetničko stvaralaštvo. Zbog svega toga Zbirka ima znanstvenu, dokumentacijsku, povijesnu, umjetničku i praktičnu vrijednost. Zbirka Bjelovariana prikuplja i sitni tisak pa tako i razglednice. Razglednice u posjedu Narodne knjižnice „P. Preradović“ katalogizirane su u knjižnično-informacijskom sustavu Metelwin. Po ulasku u fond Zbirke, upisane su u inventarnu knjigu te je za svaki primjerak građe izrađen kataložni zapis koji sadrži podatke o naslovu, načinu nabave, smještaju, signaturi, opisu, dimenzijama. Prije katalogizacije iščitavaju se formalne i sadržajne informacije građe sitnog tiska, u ovom slučaju razglednica grada Bjelovara, što uključuje dimenziju, tehnike te druga bitna fizička obilježja, a zatim i godinu i mjesto nastanka. Prilikom katalogizacije razglednica važan element čini i poleđina razglednice s tekstom koji je pisan na samoj razglednici. Iz takvog teksta saznaje se gdje, odnosno od kud je razglednica putovala, tko ju je poslao i kome je bila upućena te datum slanja razglednice (ukoliko je otisak žiga čitljiv). Pri kataložnoj obradi razglednicâ primjenjuje se ISBD međunarodni standardni bibliografski opis5. Kod vizualne građe formalna obrada usko je povezana s predmetnom, odnosno sadržajnom obradom. Sadržajna obrada dokumenta obuhvaća klasifikaciju i predmetnu obradu. Razglednice u zbirci Bjelovariana nalaze se u sitnom tisku, a predmetizirane su oznakom [Bjelovar razglednice]6.

ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a ; odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić]. Objedinjeno izd. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. 6 E-katalog Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar. URL: http://library.foi.hr/lib/booksearch.php?B=31&H=&E=&lok=&zbi=&K=P&O=1&upit=BJELOVAR%20%20RAZGLEDNICE (2020-10-24) 5

83 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Virtualna izložba razglednica grada Bjelovara Kulturnu baštinu moguće je okupljati i prikazivati u digitalnom obliku koristeći principe izrade virtualne izložbe u mrežnom prostoru. Završni korak prilikom katalogizacije i inventarizacije građe predstavlja digitalizacija, u ovom slučaju razglednica kao dijela fonda sitnog tiska. Digitalizacija pridonosi očuvanju kulturne baštine i boljem pristupu građi. Zadaća kulturnih ustanova, uz očuvanje je i interpretacija građe/baštine te širenje znanja o građi koja se čuva. Procesom prelaska građe kulturne baštine u digitalni oblik kako bi ta građa dobila, uz katalogizaciju i inventarizaciju, i svoju digitalnu interpretaciju, omogućena je izrada virtualnih izložbi. Zajedničko virtualnim izložbama i digitaliziranoj građi jest mrežni prostor. Međutim digitalizirana građa predstavlja elektronički format građe u repozitoriju, a virtualna izložba predstavlja širu značenjsku cjelinu zbog mogućnosti povezivanja digitalizirane građe u priču. Za razliku od digitalnih zbirki, gdje su korisniku dostupni zapisi s metapodatcima kod virtualnih izložbi naglašava se koncept priče te se podatci interpretiraju i vrednuju u određenom digitalno kreiranom kontekstu – virtualna karta grada Bjelovara. Prednost virtualne izložbe pred tradicionalnom izložbom jest interaktivnost s korisnikom i dostupnost. Građa prezentirana kroz mrežni prostor postaje dostupnija široj zajednici korisnika jer nema lokacijskog ni vremenskog ograničenja, a kroz razne materijale za preuzimanje, kvizove ili igre izravno komunicira s korisnikom. Projekt izrade virtualne izložbe pokrenula je Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar, a temeljen je na partnerskom odnosu pet kulturnih i znanstvenih ustanova: Državni arhiv u Bjelovaru, Narodna knjižnica "Petar Preradović" i Gradski muzej participirali su materijalnom građom – razglednicama, Konzervatorski odjel u Bjelovaru stručnim informacijama vezanima za pojedine lokacije, a Veleučilište programskom podrškom pri izradi virtualne izložbe7.

7

Veleučilište u Bjelovaru. URL: https://vub.hr/razglednice/ (2020-10-24)

84 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

391

Slika 1. Interaktivna karta s markacijama

Virtualna izložba realizirana je kroz opći cilj projekta upoznavanja javnosti s građom koju posjeduju baštinske ustanove grada, a koja na vizualan način govori o prošlosti i razvoju grada Bjelovara. Kroz specifične ciljeve željelo se korisnicima izložbe pružiti mogućnost samostalnog istraživanja grada te postizanja veće vidljivosti zbirki razglednica baštinskih ustanova. Ujedno, projektom se promovira očuvanje lokalne povijesti. Za potrebe izrade virtualne izložbe nastojalo se prikupiti sve dostupne razglednice nastale u periodu od 1899. do 1970. godine te ih u digitalnom obliku pripojiti točkama na interaktivnoj karti grada. Radi se o ovim godinama jer je to raspon u kojem baštinske ustanove grada posjeduju razglednice kojima se mogla odrediti datacija. Na interaktivnoj karti građani mogu saznati o prošlosti pojedine lokacije kao i vidjeti promjene na uređenju zgrada te urbanističke promjene. Karta obogaćuje turističku ponudu grada, a može poslužiti i kao pomagalo u razrednoj nastavi za nastavnu cjelinu o zavičaju. Odabir razglednica i faze projekta U 6 mjeseci (od rujna 2018. do ožujka 2019.) skenirano je 413 razglednica koje posjeduju

knjižnica,

arhiv

i

muzej. Za

potrebe

izložbe

odabrano

je

135

najreprezentativnijih razglednica koje su postavljene na 36 lokacija virtualne karte. Faze projekta bile su sljedeće: prikupljanje razglednica, grupiranje po lokacijama, kronološko redanje, skeniranje i uređivanje teksta. 85 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 2. Interaktivna karta s galerijom razglednica

U svom fondu, ustanove za pojedine lokacije posjeduju više razglednica, dok ih za neke lokacije imaju manje. Birane su one koje su bile jasnije i pobliže prikazivale lokaciju. S obzirom da na razglednicama ne postoji godina tiskanja, za relevantnu godinu uzimana je godina slanja razglednice, a pojedine su zbog nečitkog žiga datirane s datumom koji navodi pošiljatelj. Kako se nije moglo utvrditi je li to i godina tiskanja razglednice, uz godinu je dodan prijedlog oko (oko 1935.) Prilikom skeniranja odabiran je format tiff u rezoluciji 300 dpi, a kao mjesto pohrane Google disk kako bi sve partnerske ustanove mogle istovremeno pristupati dokumentima. Razglednice nisu retuširane niti rezane kako bi se zadržala autentičnost. Svaka od 36 lokacija posebno je istražena zbog činjeničnog utvrđivanja popratnog teksta, a sam tekstualni dokument također je bio podijeljen na Google disku. Svi sudionici imali su dozvolu za uređivanje i komentiranje. S obzirom na nemogućnost redovitog sastajanja i utvrđivanja svih činjenica oko pojedine lokacije, ovakav pristup pokazao se kao najpogodniji način rada. Suradnjom različitih struka omogućen je dolazak do cjelovite, ali sažete informacije o svakoj lokaciji. U početku je bilo planirano izraditi tekstualni predložak kako bi tekst kod svih lokacija bio ujednačen – kada je zgrada građena, tko ju je gradio, po čijim nacrtima, kada je dovršena, koju je funkciju imala. Međutim, kako za neke lokacije nisu postojali sigurni i jednoznačni podaci, tekst je prilagođavan pojedinoj lokaciji. Za ulice i glavni trg dan je pregled promjena naziva i navedene su urbanističke promjene kroz godine. 86 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

391

Iako je projekt prvi put trebao biti predstavljen na Devetom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, stjecajem okolnosti prvi su izložbu vidjeli učenici osnovne škole. Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar u posjet je došla skupina djece 3. i 4. razreda osnovne škole kako bi se upoznali sa Zavičajnom zbirkom i saznali o zavičaju s obzirom da je to nastavna cjelina koju obrađuju u četvrtom razredu. Prikazana im je interaktivna karta grada s virtualnom izložbom. Učenici su prepoznavali lokacije na karti i ispitivali o njima čime je ovoj izložbi dodana i obrazovna komponenta. Korištena tehnologija U izradi aplikacije nastojalo se što više proširiti osnovne mogućnosti mrežne galerije. U aplikaciji su korištena svojstva klasične galerije te je dodana dimenzija prostora postavljanjem galerije u mrežnu kartu. Aplikacija se sastoji od statičkog i dinamičkog dijela mrežne stranice. Statički dio mrežne stranice Za izradu statičkog dijela mrežne stranice koristile su se tehnologije HTML58, CSS9 i Bootstrap10. Primjenom ovih tehnologija omogućen je responzivan dizajn što znači da se aplikaciji može pristupiti s bilo kojeg uređaja. Za buduće verzije aplikacije predviđene su mogućnosti dodatnih funkcionalnosti poput pristupa s pametnog telefona, ispisa trenutne lokacije korisnika, mjerenja udaljenosti i sl. Ovim pristupom dobili bi mogućnost korištenja funkcionalnosti na pametnim telefonima bez potrebe instalacije, dovoljno je imati standardni internet preglednik. Dijelovi statičkog dijela stranice čine mjesta za prikazivanje elemenata mrežne stranice poput: -

pozadinske karte s markerima i ostalim elementima karte,

-

modul za prikazivanje poruka,

-

statički dio mrežne galerije i

eng. HyperText Markup Language. Standard za strukturiranje i predstavljanje sadržaja unutar mrežnog preglednika. 9 eng. Cascading Style Sheets. Stilski jezik koji se koristi za opis prezentacije dokumenta napisanog pomoću programskog jezika za označavanje podataka. 10 Bootstrap je besplatni CSS okvir otvorenog koda usmjeren na responzivan mobilni mrežni razvoj. Sadrži CSS i JavaScript temeljene predloške za tipografiju, obrasce, gumbe, navigaciju i ostale komponente sučelja. 8

87 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391 -

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

standardni elementi svake mrežne stranice.

Dinamički dio mrežne stranice Dinamički dio mrežne stranice izgrađen je korištenjem JavaScripta11 i integracijom: -

jQery12 biblioteke, čija je funkcija rukovanje sa standardnim događajima na stranici poput focus, hover, submit, onClick i čitanje podataka iz datoteke

-

Leaflet biblioteke, skupina programskih alata za upravljanje kartama i elementima na karti

Organizacija podataka u JSON13 formatu Podaci su organizirani u nizove podataka koristeći JSON format što omogućava lako održavanje i dodavanje novih podataka. Svaka lokacija ima spremljene podatke u JSON formatu prikazanom na Slici 3. JSON format jednako dobro mogu čitati ljudi i računala, što je jedan od niza prednosti korištenja JSON formata. Podaci za lokaciju sadrže: -

naslov lokacije (title)

-

tekst lokacije (tekst)

-

polje podataka sa slikama lokacija - galerija, -

naslovom fotografije (title)

-

putanjom slike (slika),

-

putanjom videa (video)

-

potpis fotografije (footer)

Skriptni programski jezik koji se izvršava u mrežnom pregledniku. JavaScript biblioteka dizajnirana za pojednostavljeno dohvaćanje i manipulaciju stablom HTML objektnog modela dokumenta, kao i rukovanje događajima i CSS-om. 13 eng. JavaScript Object Notation JSON je otvoreni standardni format datoteke i format za razmjenu podataka koji koristi čovjeku čitljiv tekst za pohranu i prijenos podatkovnih objekata koji se sastoje od parova atribut - vrijednost i tipova podataka niza. 11 12

88 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

391

Slika 3. Podaci o lokaciji u JSON formatu

Leaflet14 Leaflet radi s tzv. slippy maps. Radi se o seriji png slika koje se učitavaju vrlo brzo. Siva područja kod učitavanja znače da se slike još nisu učitale. Na Slici 4. može se vidjeti slika nastala radi naglog uvećanja te se stoga neka područja nisu uspjela dovoljno brzo učitati. Karta se prilikom učitavanja mrežne stranice putem JavaScripta automatski integrira unutar vidljivog dijela aplikacije. Komunikacijom između JavaScripta i Leafleta osigurano je pozicioniranje karte u centar parka u Bjelovaru (Slika 5.).

JavaScript biblioteka otvorenog koda koja se koristi za izradu mrežnih aplikacija s ugrađenim geografskim kartama. 14

89 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 4. Naglo uvećavanje (zoommiranje)

Slika 5. Pozicioniranje karte u centar Bjelovara

90 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

391

Na kartu se mogu dodavati markeri koji su određeni geografskom dužinom i širinom. Na poziciji [45.899723, 16.841494] naći će se predodređeni plavi marker, a klikom na njega pojavit će se skočni prozor s tekstom „druga zgrada“ (Slika 6.).

Slika 6. Marker sa skočnim prozorom

Osim skočnog prozora, u projekt je ugrađeno skočno sučelje koje omogućava prikazivanje galerije fotografija na kliknutom mjestu (Slika 7.).

Slika 7. Galerija slika na lokaciji

91 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

U razvojnoj fazi karte dobro je imati funkcionalnost prikaza geografske dužine i širine što se može vidjeti na Slici 5. Takav podatak omogućava precizno pozicioniranje markera na koji će se integrirati skočno sučelje s galerijom slika. Zaključak Izgradnja virtualne izložbe Šetnja Bjelovarom pokazuje važnost povezivanja baštinskih i obrazovnih ustanova s ciljem jedinstvene interpretacije povijesti Grada. Državni arhiv, Gradski muzej i Knjižnica u svojim fondovima imaju bogatu građu koja često nije vidljiva njihovim korisnicima i građanima Bjelovara. Virtualnom izložbom razglednica koje u fizičkom svijetu nisu povezane mjestom, odnosno fondom u kojem se nalaze građanima je omogućen uvid u građu sve tri baštinske ustanove. Smještanje starih razglednica u kontekst vremena i prostora omogućava korisnicima virtualne izložbe povezivanje prošlosti i sadašnjosti. Ovakva digitalna produkcija baštinskih sadržaja pruža i okvir za e-učenje te pridonosi društvu znanja u globalnom mrežnom okruženju. Zahvaljujući razvoju tehnologije omogućeno je stvaranje, pamćenje, reprodukcija i komunikacija materijalnih kulturnih dobara. Obrazovne ustanove imaju dvojaku ulogu u projektu: studenti računarstva izradili su izložbu koja u konačnici može poslužiti kao obrazovni element u razrednoj nastavi o zavičaju. Veleučilište u Bjelovaru na smjeru Računarstvo provodi projektnu nastavu te su za potrebe izrade izložbe studenti osmislili tehničku infrastrukturu. Kroz projekt dani su im zadatci vezani uz oblikovanje i postavljanje galerije fotografija na mrežnu kartu. Ovim oblikom nastave povezani su i ostvareni sljedeći ishodi učenja: primjena temeljnih načela i metoda računalne znanosti na specifično područje primjene; dizajniranje, izrada i testiranje računalnih programa; analiza i usporedba alternativnih rješenja za računalne probleme; izrada i primjena programskih rješenja koja zadovoljavaju specifične zahtjeve korisnika. Učiteljice razredne nastave u osnovnim školama Bjelovarsko-bilogorske županije u svoj plan i program uvrštavaju sadržaje iz zavičajne nastave. Na taj način učenici se upoznaju s prirodno-kulturnim posebnostima i znamenitostima zavičaja u kojem žive. Kroz kreativnu i suvremenu nastavu učeniku je omogućeno samostalno otkrivanje i istraživanje zavičajnih specifičnosti. Virtualna izložba „Šetnja Bjelovarom“ može se u tom kontekstu promatrati i kroz segment zavičajne nastave. Svi učenici županije s

92 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

391

internetskim pristupom mogu bez lokacijskog i vremenskog ograničenja vidjeti izložbu, a sama izložba može poslužiti i kao dopuna posjetu uživo Gradu Bjelovaru, sjedištu županije. Literatura Adamović, Neda; Gatalica, Tina. Zastupljenost i uloga sitnog tiska u Bjelovariani – zavičajnoj zbirci Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar. // Knjižnice u procjepu 4 : a što sa sitnim tiskom i sivom literaturom : zbornik radova / glavni urednik Ante Mrgan. Sisak : Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije, 2019. Str. 171-185. Balog Vojak, Jelena; Peić Čaldarović, Dubravka; Šinkić, Zdenka. Digitalizacija dokumentarne građe – izazovi jednog projekta. // Muzeologija 56(2019), str. 69-76. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=346292 (2021-03-09) Bogavčić, Ivan; Salopek Bogavčić, Iva. Prve razglednice na prostoru Hrvatske. // Peristil : zbornika radova za povijest umjetnosti 63 (2020), str. 121-138. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=370543 (2021-05-03) Državni arhiv u Bjelovaru. Digitalizirana arhivska građa. Karte. URL: http://www.dabj.hr/dmape.php (2020-10-24) E-katalog Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar. Razglednice Zavičajne zbirke. URL: http://library.foi.hr/lib/booksearch.php?B=31&H=&E=&lok=&zbi=&K=P&O=1&upit=BJELOVAR %20-%20RAZGLEDNICE (2020-10-24) Elbekai S., Ali; Rossiter, Nick; Vassilev T., Vassil. Okvir rada virtualnih izložbi: primjena XML procesiranja podataka za objavljivanje muzejskog sadržaja na webu. // Muzeologija 41/42 (2004), str. 98-112. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114968 (2020-12-07) Gatalica, Tina. Bjelovariana : zavičajna zbirka Narodne knjižnice ˝Petar Preradović˝ Bjelovar : bibliografska baza podataka o Bjelovaru i bjelovarskom kraju. Bjelovar : Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar, 2010. [CD-ROM] Gerić, Božidar. Pozdrav iz Bjelovara. Bjelovar: Čvor, 1994. Ilić Olujić, Tamara. Zbirka razglednica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. // Knjižnice u procjepu 4 : a što sa sitnim tiskom i sivom literaturom : zbornik radova / glavni urednik Ante Mrgan. Sisak : Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije, 2019. Str. 98-112. ISBD : međunarodni standardni bibliografski opis / preporučila Skupina za pregled ISBD-a ; odobrio Stalni odbor IFLA-ine Sekcije za katalogizaciju ; [s engleskog prevela i predgovor napisala Ana Barbarić]. Objedinjeno izd. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. Matković, Marina. Priprema virtualne izložbe/zbirke „Muzej Mimara – 30 godina djelovanja – 30 godina s vama“. // Informatica museologica 50(2019), str. 125-130. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=346566 (2021-03-09)

93 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


391

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Majlinger Tanocki, Inge; Marijana Špoljarić. Zaboravljeni motivi Osijeka na razglednicama iz Zavičajne zbirke GISKO. // Knjižničarstvo 18, 1-2(2014), str. 71-82. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=347891 (2020-12-07) Puljar, Sanja. Putujuće slike: razglednice - kulturnoantropološki dokumenti. // Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 34/2 (1997), str. 153-164. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=66446 (2020-12-07) Slukan Altić, Mirela. Povijesni atlas gradova. Sv. 1: Bjelovar. Bjelovar: Državni arhiv, 2003. Šetnja Bjelovarom - virtualna izložba. URL: https://vub.hr/razglednice (2020-10-24) Šojat-Bikić, Maja. Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku. // Muzeologija 50(2013), str. 17516. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=203331 (2020-12-07) Tica, Milka. Izložba u knjižnici : priručnik za predstavljanje baštine. Zagreb : Naklada Jurčić, 2017. Vlašić Jurić, Vesna; Marija Perkec. Povezivanje digitalnih podataka iz distribuiranih izvora na primjeru izgradnje virtualne izložbe Crteži Huga Conrada von Hötzendorfa. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 61, 1(2018), str. 555-572. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=303907 (2020-12-07)

94 | A D A M O V I Ć / A D A M O V I Ć


VOĐENJE KAO FUNKCIJA RUKOVOĐENJA U POSLOVANJU KNJIŽNICE Leadership as a management function in library bussines Antal Balog Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić antal.balog@bak.hr UDK / UDC 027:025.1 027:658.8 Izvorni znanstveni rad / Original scientific paper Primljeno/ Received: 02.04.2021.

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

392

Sažetak Cilj ovoga rada jest objasniti i razgraničiti pojmove koji se odnose na vođenje i vodstvo, vođe i sljedbenike te na organizacijsku moć. Nadalje, cilj je rada pridonijeti boljem razumijevanju vođenja kao funkcije rukovođenja u knjižnicama i time dati teorijsku osnovu za poboljšanja njegove operativne primjene. Slijedi rasprava o vođenju u knjižnicama razmatrajući vrste vođenja sa stajališta prijenosa utjecaja vođa na sljedbenike i kontraprijenosa utjecaja sljedbenika na vođe. U nastavku je prikazana primjena vođenja na izabranim knjižničnim praksama koja polazi od Fiedlerova kontingencijskog modela vođenja u koji, u ovom primjeru, sadrži tri situacijska faktora. U radu je korištena desk research metoda, metoda promatranja i analize iskustava postojećih modela vođenja u knjižnicama. Istraživanje je ograničeno na knjižnice u Republici Hrvatskoj. Rezultati ovog rada mogu pridonijeti boljem razumijevanju vođenja kao funkcije rukovođenja u knjižnicama te čimbenika koji utječu na izbor prikladnog modela prilagođenog zahtjevima unutarnjeg i vanjskog okruženja knjižnice. Povezivanje teorijskih razmatranja s izabranim praksama knjižnica, ovaj članak omogućava njegovu praktičnu primjena tako što olakšava izbor odgovarajućeg stila vođenja i njegove prilagodbe dominantnoj organizacijskoj kulturi knjižnice. U tom smislu ovo istraživanje ima društveni značaj jer implicira poboljšavanje vođenja u knjižnicama kao javnim ustanovama od posebnog društvenog interesa. Ključne riječi: knjižnica, rukovođenje, stilovi vođenja, vodstvo, vođenje.

95 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Summary The aim of this paper is to explain and delineate the terms related to leadership and leading, leaders and followers, and organizational power. Furthermore, the aim of the paper is to contribute to a better understanding of leadership as a function of management in libraries and thus provide a theoretical basis for improving its operational application. The following is a discussion of leadership in libraries by considering the types of leadership from the perspective of the transfer of influence of leaders to followers and the countertransference of the influence of followers to leaders. The application of leadership to selected library practices is presented below, which starts from Fiedler's contingency model of leadership, which, in this example, contains three situational factors. The paper uses the desk research method, the method of observation and analysis of experiences of existing management models in libraries. The research is limited to libraries in the Republic of Croatia. The results of this paper can contribute to a better understanding of leadership as a function of management in libraries and the factors influencing the choice of a suitable model adapted to the requirements of the internal and external environment of the library. Linking theoretical considerations with selected library practices, this article allows for its practical application in a way that facilitates the selection of an appropriate leadership style and its adaptation to the dominant organizational culture of the library. In this sense, this research has social significance because it implies the improvement of management in libraries as public institutions of special social interest. Keywords: leadership styles, leadership, leading, library, management. Uvod: vođenje kao funkcija rukovođenja Rukovođenje rada knjižnice, kao ustanove posebnog društvenog značaja, poslovna je aktivnost kojom se operacionalizira njeno poslanje i poslovanje. To se postiže definiranjem glavnih i operativnih ciljeva, primjenom spleta poslovnih politika te racionalnom upotrebom materijalnih, nematerijalnih, financijskih, prostornih, ljudskih i drugih

resursa.

Rukovođenje

se

ostvaruje

sinkroniziranom,

simultanom

i

konsekventnom provedbom pet glavnih funkcija: (1) planiranje, (2) organiziranje, (3) kadrovsko popunjavanje, (4) vođenje i (5) kontroliranje radnih procesa u knjižnici kao

96 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

392

poslovnoj organizaciji.1 U ovom radu razmotrit ćemo vođenje kao četvrtu funkcija rukovođenja. Razgraničavanje pojmova Razmotrimo pojam vođenja (engl. leading) i pojam vodstva (engl. leadership) koji se, premda međusobno slični, ipak razlikuju. Vođenje je jedna od funkcija rukovođenja (ili menadžmenta) kojom rukovoditelj, temeljem svoga službenog položaja odnosno uloge u organizacijskom ustroju, utječe na zaposlenike na način da oni pojedinačno, u radnim grupama i u radnim timovima obavljaju poslove i radne zadatke koji su im dodijeljeni. Za razliku od ostalih funkcija rukovođenja, vođenje ima izraženiju dinamičku dimenziju s obzirom da osigurava odvijanje poslovnih aktivnosti u organizaciji.2 Prema tome, vođenje se temelji na formalnom autoritetu, odnosno ovlaštenju, na osnovi kojega nadređeni rukovoditelj rukovodi radom i organizacijskim ponašanjem zaposlenika koji su mu, prema organizacijsko-hijerarhijskom ustroju organizacije, neposredno i posredno odgovorni.3 Za razliku od vođenja, vodstvo je sposobnost rukovoditelja da temeljem svoje organizacijske moći može utjecati na rad i organizacijsko ponašanje zaposlenika, tako što će ih motivirati i inspirirati poslovnim ciljevima te svoj stil vođenja i rukovođenja prilagođavati organizacijskoj kulturi i organizacijskoj klimi.4 Utjecaj rukovoditelja temelji se na njegovoj moći koja je splet njegove osobnosti, znanja i kompetencija te organizacijske uloge. Otuda, vodstvo kao dio vođenja, ima izraženu sociološku i psihološku konotaciju te predstavlja sposobnost rukovoditelja da utječe na rad i organizacijsko ponašanje zaposlenika. Prema Weihrichu i Koontzu što rukovoditelji više razumiju ono što motivira podređene i kako ta motivacija djeluje, te što više u provođenju akcija koriste to razumijevanje, to će, vjerojatno, biti uspješniji kao vođe.5 U procesu vodstva, vođe Balog, Antal. Prema teorijskim ishodištima i primjeni modela rukovođenja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, 2(2019). str. 65-87. URL: https://hrcak.srce.hr/file/340247 (2021-03-03) 2 Buble, Marin. Osnove menadžmenta. Sinergija, Zagreb. Str. 309. 3 Ili, prema engleskom izrazu well-oiled machine, koji označava organizaciju koja funkcionira dobro i bez zastoja. 4 Organizacijska kultura u knjižnici ima nekoliko važnih funkcija: (1) određuje unutarnje i vanjske granice organizacije, (2) izgrađuje identitet zaposlenika i prenosi ga novim uposlenicima, (3) potiče predanost organizaciji i (4) pridonosi društvenoj stabilnosti organizacije. Usp. Robbins, Stephen P.; Judge, Timothy A. Organizacijskog ponašanja. Mate, Zagreb, 2009. str. 578. 5 Weihrich, Heinz; Koontz, Harold. Menadžment. Mate, Zagreb, 1994. str. 492. 1

97 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

(primjerice ravnatelji, predstojnici, pročelnici itd.) prenose na svoje sljedbenike (primjerice zaposlenike, pripadnike radnih grupa, projektne timove itd.) određenu emocionalnu energiju kojom ubrzavaju i pospješuju postizanje poslovnih ciljeva, podižu radni moral (ili unaprjeđuju radnu etiku), izgrađuju organizacijsku kulturu te poboljšavaju organizacijsku klimu.6 Drugim riječima, vodstvo je sposobnost vođa kataliziranja poslovnih procesa u organizaciji. Vođenje, kao jedna od rukovodećih funkcija, usmjereno je na učinkovito obavljanje poslova, odnosno na radne zadatke, dok je vodstvo dio područja vođenja u kojima su rukovoditelji usmjereni na zaposlenike, nastojeći na njih utjecati tako da oni svoje poslove obavljaju na najbolji mogući način.7 Praksa ukazuje da se najbolji poslovni rezultati mogu očekivati kada rukovoditelji, obavljajući funkciju vođenja, uspiju ostvariti produktivnu i dinamičku ravnotežu između svoje orijentacije na poslovne zadatke i na svoje uposlenike. Dinamička ravnoteža znači da orijentacija rukovoditelja na ciljeve i zaposlenike nije stalna, već se može mijenjati u odnosu na okolnosti poslovanja, faze životnog ciklusa organizacije, krizne situacije itd. Znači, nije uputno ni produktivno tragati za najboljim načinom vođenja i vodstva koje će se moći primijeniti u svim situacijama, već je potrebno, u zadanim poslovnim okolnostima izabrati odgovarajući odnosno najprikladniji oblik. Takvo kontingencijsko vođenje pretpostavlja dva razvijena i u organizaciji ukorijenjena iznimno važna međusobna odnosa vođa i sljedbenika, odnosno rukovodstva i zaposlenika – odnos povjerenje i odnos poštovanja. Dok je vođenje primarno povezano sa stručnim znanjima i vještinama, vodstvo je povezno sa socijalnim vještinama vođe, odnosno s njegovom emocionalnom inteligencijom i socijalnim vještinama.8 Otuda svako vođenje obuhvaća, u većoj ili manjoj mjeri i vodstvo, dok vodstvo može, ali ne mora uvijek biti dio vođenja, primjerice vodstvo u neformalnim organizacijama. Oni rukovoditelji koji su razvili svoje emocionalnu inteligenciju i socijalne vještine te ih učinkovito primjenjuju u provedbi svoje

Za razliku od organizacijske kulture, organizacijska klima označava subjektivne aspekte kvalitete organizacije te se najčešće povezuje s individualnim emocionalnim doživljajima radne sredine. Usp. Sikavica, Pere; Bahtijarević-Šiber, Fikreta; Pološki Vokić, Nina. Temelji menadžmenta. Školska knjiga, Zagreb 2008. str. 418. 7 Priređeno prema koncepciji menadžerske mreže koju su razvili R. R. Blake i J. S. Mounton. Donnelly, James H.; Gibson, James L.; Ivancevich, John. M. Fundamentals of Management, Irwin, Chicago, 1995. str. 388. 8 Goleman, Daniel. Emocionalna inteligencija: zašto je važnija od kvocijenta inteligencije. Mozaik knjiga, Zagreb, 2020. 6

98 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

392

organizacijske moći koja se temeljene na formalnoj poziciji, postižu najbolje radne performanse i kao rukovoditelji i kao vođe. Vođenje u knjižnici Na oblikovanje poželjnog vođenja, kao jedne od funkcija rukovođenja u knjižnici, u velikoj mjeri utječu metode njenog poslovanja, osobito knjižničnog, zatim obilježja organizacijske strukture te uvjeti vanjskog društvenog i ekonomskog okruženja. Knjižnice, kao javne ustanove od posebnog društvenog interesa, ne posluju u okolnostima tržišnih neizvjesnosti i s njima povezanih rizika, imaju stabilne i redovne prihode, uposlenici imaju relativno sigurna zaposlenja, profili organizacijskog ponašanje uređeni su i dovršeni te praksom provjeravani tijekom dugog vremena. Osim toga, knjižnice imaju značajnije više raspoloživog vremena potrebnog za prilagodbe svoje organizacijske strukture i poslovanja tehnološkim i drugim promjenama koje nastaju u njihovom okruženju (primjerice, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama), nego što to imaju druge djelatnosti. Sve navedeno u znatnoj mjeri određuje profil (ili stil) vođenja koje će prevladavati u svakodnevnom radu knjižnica. Poslovanje knjižnice odvija se u kontekstu vlastite organizacijske kulture u kojoj su se, tijekom vremena, oblikovala, ustalila i na koncu ukorijenila nepisana pravila, norme, vrijednosti, uvjerenja, običaji i druga obilježja prema kojima rukovoditelji i zaposlenici knjižnica oblikuju svoje organizacijsko ponašanje. Bezobzira koja će organizacijska kultura u knjižnici prevladati, primjerice hijerarhijska, birokratska, poduzetnička, klanska, timska, adhokratska, marketinška itd., ili će biti splet njih nekoliko, rukovođenje, odnosno vođenje bit će s njom u odnosu međusobnog utjecaja, odnosno postojat će mehanizmi povratne sprege. Drugim riječima, organizacijska kultura i stil vođenja, odnosno vodstva, međusobno će se uvjetovati i prožimati.9 Međutim, imajući u vidu otpornost organizacijskih kultura u odnosu na promjene, s jedne strane, i stilove vođenja pojedinih rukovoditelja odnosno ravnatelja, čiji su mandati uvijek ograničeni, s druge strane, može se pretpostaviti kako će organizacijska kultura knjižnice imati značajnije veći utjecaj na izbor i opstanak onog stila vođenja koji O organizacijskoj kulturi hrvatskih knjižnica do sada je objavljeno relativno malo radova. Šmider i Petr Balog istražuju i uspoređuju klansku, adhokratsku, hijerarhijsku i natjecateljsku organizacijsku kulturu Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. Šmider, Marinela; Petr Balog, Kornelija. Kakvu vrstu organizacijske kulture imaju naše knjižnice? Primjer Gradske i sveučilištne knjižnce u Osijeku. // Knjižničarstvo, 1-2 15/16(2012), str. 71. – 96. URL: https://hrcak.srce.hr/file/348033 (2021-03-02). 9

99 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

će biti kompatibilno organizacijskoj kulturi, nego što će stil vođenja trenutnih rukovoditelja uspjeti mijenjati i svome stilu prilagoditi organizacijsku kulturu. Stoga ima osnova istraživati kompatibilnost i međusobne utjecaje organizacijskih kultura knjižnica i stilova vođenja.10 Ako funkciju vođenja promatramo i kao grupnu dinamiku u kojoj se odvijaju prijenosi utjecaja s vođe na sljedbenike, ali i kontraprijenosi utjecaja sljedbenika na vođe, tada u knjižnici možemo razbrati dvije vrste vođenja.11 Prva se odnosi na individualna vođenja koje ima dvije razine: (a) vođenja koje provode ravnatelji i (b) vođenja koje provode rukovoditelji ostalih organizacijskih razina knjižnica.12 Druga se vrsta vođenja odnosi na kolektivna vođenja koja provode skupna tijela knjižnice: (c) vođenja koje provode upravljačka tijela, odnosno upravna vijeća knjižnica i (d) vođenja koja provede stručna tijela, odnosno stručna vijeća knjižnica te matične i razvojne službe.13 (a) Vođenje koje upražnjavaju ravnatelji knjižnica temelji se na organizacijskoj moći rukovođenja koje je zasnovano na (1) zakonskim i drugim normativnim aktima koji reguliraju upravljanje i rukovođenje i na (2) odgovarajućim kompetencijama knjižnične profesije te kompetencija organizacijskih i rukovodećih (menadžerskih) vještina.14 Ono je usmjereno prema rukovoditeljima pojedinih organizacijskih jedinica (primjerice, posudbeni odjeli, odjeli nabave, razmjene i obrade, službe čitaonice, tajništva, matične i

Povezanost vođenja i organizacijske kulture istražio je Pors i utvrdio njihovu snažnu povezanost. Usp. Niels Ole. Management tools, organisational culture and leadership: an explorative study. // Performance Measurement and Metrics 9, 2(2008.), str. 138-152. 11 Premda Norhouse piše o vodstvu kao o procesu u kojim se prenosi odnosno transferiraj utjecaj vođe na članove skupine koju vodi radi postizanja skupnih ciljeve, on zanemaruje drugi gotovo jednako važan socio-psihološki aspekt koji se odnosi na kontratransfere utjecaja članova skupne na svoje vođe. Usp. Norhouse, Peter G. Vodstvo – teorija i praksa. Mate, Zagreb, 2010. str. 3. 12 Utjecaji koji knjižničari imaju prema korisnicima knjižnice (motivacija za čitanje, pretraživanje, istraživanje itd.) nema puna obilježja vođenja, već obilježja stručnog vodstva, koji se temelji na autoritetu znanja knjižničarske profesije. 13 Razlika između funkcije upravljanja i funkcije rukovođenja vidjeti u Balog, Antal: Upravljanje knjižnicom kao poslovna funkcija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 73-97. URL: https://hrcak.srce.hr/file/318142 (2021-03-02). 14 Prema pojmovniku Agencije za znanost i visoko obrazovanje kompetencije „predstavljaju dinamičnu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih, intelektualnih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti.“ Usp. Kompetencije. Agencija za znanost i visoko obrazovanje. URL: https://www.azvo.hr/hr/pojmovnik/78-kompetencije (2021-03-02). 10

100 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

392

razvojne služba itd.), zatim, prema svim zaposlenicima, prema volonterima15 te prema studentima koji obavljaju stručnu praksu u knjižnici.16 (b) Vođenje koje upražnjavaju rukovoditelji ostalih organizacijskih razina knjižnica usmjereno je na rukovoditelje nižih organizacijskih radnih jedinica, primjerice odsjeka za odrasle, odsjeka za djecu, knjižnične ogranke, ili izravno na zaposlenike i volontere koji su im odgovorni za svoj rad, primjerice knjižničare, informatičare, računovođe, stručne referente, domare itd. (c) Vođenje koje provode upravljačka tijela knjižnice odnosno upravna vijeća i osnivači, usmjereno je prema ravnateljima. U spletu odnosa između upravnog vijeća knjižnice i ravnatelja knjižnice značajnije je prisutan kontra-prijenos vođenja, u kojem ravnatelj nerijetko ima utjecaj na pojedine aspekte vođenja upravnog vijeća, osobito na skupnu dinamiku i komunikaciju. Premda ravnatelji imaju nižu razinu organizacijske moći od upravnih vijeća, oni to najčešće nadoknađuju svojim stručnim autoritetom te boljim poznavanjem organizacijskog ustroja i poslovanja knjižnice. (d) Vođenje koje provode stručna vijeća knjižnice usmjereno je prema ravnateljima te prema knjižničarima, a posredno prema ostalim uposlenicima. Njihova pozicija organizacijske moći temelji se na autoritetu stručnog znanja i kompetencija, dok su transferi i kontra-transferi organizacijske moći između njih i ravnatelja najčešće uravnoteženi, ponekad s blago neravnotežom u korist moći ravnatelja. Odnos navedenih vrsta vođenja u knjižnicama s odgovarajućim podvrstama prikazan je na slici 1.

Vođenje volontera zahtijeva od rukovodilaca dodatne vještine u njihovom motiviranju i uspješnom transferu vlastite motivacijske energije. Uspješnost angažiranja i duljeg zadržavanja volontera na radu u knjižnici može biti značajnim pokazateljem uspješnosti ravnatelja ili nekog drugog rukovodioca na području vodstva. Usp. Balog, Antal. Upravljanje poslovanjem knjižnica pri uključivanju volontera. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014). URL: https://hrcak.srce.hr/file/209975 (2021-03-02). 16 Za jasnije razumijevanju organizacijske strukture knjižnice te funkcioniranje upravljanja i rukovođenja korisno je izraditi organogram knjižnice. Primjer organograma knjižnice, koja u svom sastavu ima matičnu i razvojnu službu, vidjeti u Balog, Antal: Prema oblikovanju organizacijske strukture knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 63, 1-2(2020), str. 83-107. URL: https://hrcak.srce.hr/file/367434 (202103-02). 15

101 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Osnivač ili osnivači knjižnice (c)

Stručno vijeće knjižnice (d)

Upravno vijeće knjižnice (c) Ravnateljica knjižnice (a) Ostali rukovodioci knjižnice (b)

Dionici • korisnici, • mediji, • tijela javne vlasti, • gospodarski subjekti, • ustanove, • dobavljači, • nevladine organizacije, • vjerske zajednice, • opća javnost, • itd.

Zaposlenici Volonteri Studenti na stručnoj praksi

Slika 1. Vrste vođenja u knjižnici s prikazima transfera i kontratransfera moći

Objašnjenja: Smjer strjelice: smjer prijenosa ili kontraprijenosa moći Transfer ili kontratransfer moći: prvog stupnja drugog stupnja trećeg stupnja Osim navedene četiri vrste vođenja u knjižnici prikazane na slici 1 i koje koje imaju obilježja internih odnosa, ravnatelj knjižnice može jačati položaj svoje organizacijske moći prema vanjskim dionicima knjižnice, primjerice prema osnivačima knjižnice, nositeljima izvora financiranja, potencijalnim donatorima, a zajedno s drugim knjižničarima i knjižničarskim udrugama, na donositelje pojedinih političkih odluka koje imaju ili bi mogle imati utjecaj na poslovanje i razvoj knjižnica. Jačanje utjecaja na navedene dionike može se postići postojanim kultiviranjem ugleda pojedine knjižnice, ukazivanjem na opći društveni značaj knjižničarstva te izgradnjom vlastita ugleda utemeljenog na učinkovitom i uspješnom rukovođenju te osobnom i stručnom integritetu.

102 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

392

Primjena vođenja u izabranim knjižničnim praksama U stručnoj se literaturi mogu pronaći brojni modeli vođenja koji se mogu primjenjivati u knjižničnoj praksi. Klasifikacija brojnih modela vođenja, koju navodi Buble jest sljedeća: (1) vođenje prema osobinama vođe, odnosno rukovoditelja, čija je osnovna teza da se vođe rađaju, a ne stvaraju, odnosno obrazuju i praksom oblikuju; (2) vođenje prema ponašanju rukovoditelja, odnosno bihevioralni modeli koji obuhvaćaju stilove vođenja od kojih su tri klasična stila autoritaran, demokratski i laissezfaire stil; (3) kontingencijski (situacijski) modeli vođenja temelje se pretpostavci da se uspješnost vođenja temelji na čimbenicima šireg radnog i organizacijskog konteksta, odnosno da ne postoji stil vodstva koji odgovara svim organizacijskim situacijama; (4) suvremeni pristupi vođenju razlikuju: (a) transakcijski model vođenja, u kojem su naglašene interpersonalne sposobnosti, temelji se na odnosu između vođa i sljedbenika, odnosno na njihovoj sposobnosti razmjene i obrade informacija u prenošenju i razumijevanju uloga i zadataka koji se trebaju obaviti; (b) transformacijski model vođenja, za koje se može reći da se, za razliku od situacijskih modela vođenja, manje prilagođava poslovnim okolnostima, već okolnosti nastoji promijeniti, odnosno transformirati ih prilagođavajući ih organizacijskim preferencijama;17 (c) karizmatski model vođenja koje u središte modela (ponovno) stavlja karizmatskog vođu;18 (d) interaktivni model vođenja, za razliku od transakcijskog modela koje se značajnije oslanja na vertikalnu hijerarhiju, naglašava postizanje konsenzusa između rukovoditelja i zaposlenika te participaciju zaposlenika u odlučivanju; (e) model uslužnog vodstva temelji se na pretpostavci da posao postoji kako bi se zaposlenici razvijali, dok zaposlenik

Dio autora smatra kako je transformacijsko vođenje općenito prevladavajući stil u rukovođenju. Primjerice, Fuller, Jerry Bryan; Patterson, Coleman P.; Hester, Kim; Stringer, Donna: A quantitative review of research on charismatic leadership. // Psychological Reports, 78, 1(1996), str. 271–287. Judge, Timothy A., Piccolo, Ronald F. Transformational and transactional leadership: A meta-analytic test of their relative validity. // Journal of Applied Psychology, 89, 5(2004), str. 755–768. Nedavno istraživanje utjecaja transformacijskog vodstva na opće poslovne ishode proveli su Lai, Fong-Yi; Tang, Hui-Chuan; Lu, Szu-Chi; Lee, Yu-Chin; Lin, Cheng-Chen. Transformational Leadership and Job Performance: The Mediating Role of Work Engagement. // SAGE journals, 10, 1 6(2020). URL: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2158244019899085 (2021-03-02). 18 Zanimljivo istraživanje karizmatskog stila vođenja proveli su Fuller, Jerry Bryan; Patterson, Coleman E. P.; Hester, Kim; Stringer, Donna: Quantitative Review of Research on Charismatic Leadership. Psychological Reports 78, 1(1996), str. 271-287. 17

103 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

postoji da bi obavio posao, pri čemu je rukovoditelj (vođa) posvećen izgradnji organizacije koja kontinuirano uči i usavršava se.19 Modeli vođenja koje smo naveli prema klasifikaciji Bublea predstavljaju samo njihov uži izbor od općenito postojećeg broja, tako da vođenje, kao funkcija rukovođenja, očito ne oskudijeva u broju teorijskih modela. Koristeći Fiedlerov kontingencijski model, koji procjenu uspješnosti vođenja temelji na analizi međuodnosa nekoliko čimbenika u okruženju radne sredine, prikazat ćemo primjenu vođenja, kao funkciju rukovođenja, na nekoliko izabranih primjera iz knjižnične prakse.20 Razmotrimo u nastavku tri situacijska faktora i njihovu kombinaciju, koji prema Fiedleru, utječu na učinkovitost vođenja i vodstva u organizaciji: (1) odnos rukovoditelja i uposlenika (ili sljedbenika, odnosno pojedinaca i/ili skupine) na koju se utječe ili se želi utjecati, (2) složenost zadataka koji trebaju obaviti i (3) pozicije moći. Odnos rukovoditelja i uposlenika (ili vođe i sljedbenika) može biti dobar ili loš, odnosno prihvaćaju li uposlenici rukovoditelja ili ne. Drugo, zadatci koje zaposlenici trebaju obaviti ili obavljati mogu biti jednostavni ili složeni, odnosno mogu biti rutinski ili nerutinski. I treće, pozicija moći odnosi se na formalni autoritet koji rukovoditelj ima u organizaciji, a koji se ogleda u razini legitimne ovlasti prema kojoj može nagrađivati ili sankcionirati određena ponašanja. Pojednostavljeni odnosi navedena tri čimbenika i dvije moguće orijentacije vođenja, jedna na zadaće, a druga na odnose, prikazani su u tablici 1.21

Buble, Marin. Nav. dj. str. 312-335. Detaljniji prikaz teorija vodstva vidjeti u: Northouse, Peter G. Vodstvo – teorija i praksa. Mate, Zagreb 2010. 20 Fiedlerov kontingencijski pristup vođenju smatra da uspješnost vođenja ovisi ne smo sposobnosti vođe, već i o izgrađenosti organizacijskog okruženja, obilježjima sljedbenika te složenostima zadataka koje treba obaviti. Priređeno prema Fiedler, Fred Edward. A Theory of Leadership Effectiveness. McGrew-Hill Book Company, New York, 1967. str. 261. 21 Priređeno prema: Lussier, Robert N.; Achua, Christopher. F.: Leadership – Theory, Application, Skill Development. Mason, South-Wester, 2004. str. 144. 19

104 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Odnos vođe i Složenost Pozicija moći: sljedbenika: dobar ili zadatka: visoka jaka ili slaba loš ili niska jaka niska (rutinski) slaba dobar jaka visoka (nerutinski) slaba jaka niska (rutinski) slaba loš jaka visoka (nerutinski) slaba

392

Orijentacija na zadatak ili na odnose zadatak zadatak zadatak odnosi odnosi odnosi odnosi zadatak

Tablica 1. Kombinacija situacijskih čimbenika i orijentacije vodstva

Ako prema prethodnoj tablici 1. razmotrimo neke od izabranih aktivnosti (ili zadataka) u knjižnici, dobiveni rezultati prikazani su u tablici 2. Osim navedenih slučajeva knjižničnih praksi prikazanih u tablici 2, na sličan način mogu se razmotriti i neki drugi, primjerice proširenje broja ogranaka, otvaranje knjižnične stanice ili knjižničnog stacionara, uvođenje dodatnih knjižnicama komplementarnih usluga (primjerice poslovnog centra, multimedijalne dvorane), održavanje dodatnih aktivnosti namijenjeni korisnicima i općoj javnosti, primjerice javna događanja (promocije, prezentacije, tribine, okrugli stolovi, izložbe itd.), programi cjeloživotnog učenja (radionice, tečajevi, predavanja itd.).

105 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Odnos vođe i Složenost Pozicija moći: sljedbenika: dobar ili zadatka: visoka jaka ili slaba loš ili niska Prikupljanje dodatnih sredstava od donatora visoka – dobar slaba nerutinski visoka – loš slaba nerutinski Zagovaranje interesa knjižnice kod dionika u zajednici visoka – dobar slaba nerutinska visoka – loš slaba nerutinska Redovna knjižnična djelatnost niska – rutinska slaba dobar niska – rutinska jaka niska – rutinska slaba loš niska – rutinska jaka Privlačenje i angažiranje volontera u knjižnici visoka – dobar slaba nerutinska visoka – loš slaba nerutinska Kapitalne investicije u knjižnici visoka – slaba nerutinska dobar visoka – jaka nerutinska visoka – slaba nerutinska loš visoka – jaka nerutinska

Orijentacija na zadatak ili na odnose odnosi odnosi odnosi odnosi zadaća zadaća odnosi odnosi odnosi odnosi zadaća zadaća odnosi zadaće

Tablica 2. Primjena situacijskih čimbenika Fiedlerovog modela na izabrane primjere knjižničnih praksi

Fiedlerov kontingencijski (situacijski) model nastoji odrediti onaj oblik vođenja koji će biti najuspješniji u nekoj zamišljenoj poslovnoj situaciji. Oblikujući svoj model, Fiedler u njega unosi određeni broj varijabli koje smatra ključnima, a koji je rezultirao pojednostavljenjem poslovne stvarnosti. To se može zaključiti, između ostaloga, u mogućnosti izbora stila vođenja koji je orijentiran ili na zadatke ili na odnose. U poslovnoj

106 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

392

ih praksi rijetko susrećemo u takva dva isključiva oblika Oni se javljaju u različitim omjerima. Iskustva govore u prilog da se ti omjeri mogu mijenjati tijekom različitih faza odvijanja pojedinih poslovnih procesa ili projekata. Slika 2. dodatno ilustrira moguće varijacije dvaju stilova vođenja koji su orijentirani ili na zadaće ili na odnose.

100%

0%

50%

zadatci

odnosi

100%

0% A

B

C

Slika 2. Raspon funkcije vođenja orijentirane na zadaće i na odnose

Točka A na slici 1. prikazuje stil vođenja koji je potpuno usmjeren na zadatke, točka C potpuno usmjeren na odnose, a točka B stil vođenja koji je podjednako usmjeren na vođenje i na zadatke. Osim navedena tri slučaja, između točke A i točke C nalazi se konitinuum na koji se pozicioniraju svi drugi mogući omjeri navedena dva stila, odnosno postoji ih onoliko koliki je broj točaka između točke A i C. Međutim, kako se odnosi među ljudima mijenjaju – poboljšavaju ili pogoršavaju, nije neobična pojava promjene stilova vođenja tijekom protoka vremena i obavljanja poslovnih procesa. Razlozi koji mogu uzrokovati promjene u korist jednog ili drugog stila, mogu biti različiti, ali su najčešće splet jednog broja unutarnjih ili vanjskih čimbenika, od kojih je najčešći i najdominantniji promjena pozicije moći kod vođe koji se manifestira kao porast ili opadanje povjerenja vođe u sljedbenike, zatim sljedbenika u vođe te međusobna promjena povjerenja obiju strana. Na sličan se način mogu klasificirati različiti stilovi vođenja, koristeći pri tome različite kriterije. Primjerice, prema kriteriju upotrebe organizacijske moći vođe, stilovi vođenja mogu biti u rasponu između autokratskog stila vođenja, preko demokratskog do stila vođenja u kojem vođe uopće ili vrlo malo koriste svoju organizacijsku moć. Tannenbaum i Schmidt oblikovali su sličan model autokratsko-demokratskog kontinuuma u kojem, na jednom kraju rukovoditelj samostalno donosi odluke i objavljuje

107 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

ih, dok na drugom kraju dopušta subordiniranima da slobodno odlučuju i funkcioniranje unutar granica koje je uspostavio.22 Odnosi među socijalnim akterima u poslovnoj organizaciji po svojoj su prirodi složeni. Ako se toj složenosti pridodaju zahtjevi poslova i zadatka, promjenljivosti pozicija moći te utjecaji promjena koje se odigravaju u vanjskom i unutarnjem okruženju, vođenje prestaje biti samo jedna od pet rukovodećih funkcija, već postaje ona ljudska aktivnost koja se razgovorno naziva „znanost i umijeće“. Ponekad se vođenje, zbog navedenih složenosti,

označava kao najvažnija funkcija menadžmenta jer „ni od jedne druge

menadžerske funkcije uspješnost menadžmenta ne zavisi toliko kao do funkcije vođenja“.23 Nedvojbeno vođenje ima različita značaja i uloge u različitim djelatnostima i u različitim poslovnim situacijama. Tako će u razdobljima organizacijskih kriza ili u djelatnostima koje posluju u uvjetima intenzivnog tržišnog natjecanja, ono biti prisutnije, značajnije i poželjnije. Knjižnice su ustanove koje imaju jasno poslanje, eksplicitno definirane ciljeve, stabilan organizacijski ustroj te relativno stroga pravila rada. Knjižnično je poslovanje pomno oblikovano i ujednačavano tijekom brojnih desetljeća, po svojoj je naravi najčešće rutinsko i nedvosmisleno, normativno vrlo solidno uređeno, a knjižnični djelatnici obrazovani s potrebnim kompetencijama i radnim iskustvom. U takvom organizacijskom i radnom okruženju, funkcija će vođenja u knjižnici biti potrebna i dobrodošla, premda neće biti s primarnim naglaskom. Otuda značaj funkcije vođenja u području svakodnevnog poslovanja knjižnice treba svesti na razumnu mjeru.24 Međutim, u poslovima koji se u knjižnici povremeno javljaju i oni koji nisu uobičajeni odnosno svakodnevni. U takvim situacijama, u kojima odlučivanje nije programirano (ili rutinsko) već neprogramirano, inicijativa ravnatelja te rukovoditelja druge i treće razine organizacijske strukture, potrebnija je nego u drugim situacijama. Tada će funkcija vođenja imati razmjerno veći značaj; ponekad odlučujući za željne

Tannenbaum, Robert. Schmidt, Warren H. How to Choose a Leadership Pattern. // Harvard Business Review Classics, 5-6, 1973. str. 164. 23 Štoviše, navodi se da je „vođenje jedina prava funkcija menadžmenta.“ Sikavica, Pere; Novak, Mijo. Poslovna organizacija. Informator, Zagreb, 1999. str. 438-439. 24 Zanimljivi su kritički zaključci o vođenju koje navodi Robbins, smatrajući da je ono ponekad irelevantno te predstavlja „samo jedna neovisna varijabla u objašnjenju organizacijskog ponašanja“ koja ponekad dobro objašnjava „proizvodnost, apsentizam, fluktuaciju, zadovoljstvo u poslu zaposlenika“ dok je u drugim situacijama samo mali doprinos tim ciljevima.“ Usp. Robbins, Stephen P. Bitni elementi organizacijskog ponašanja. Mate, Zagreb, 1992. str. 152. 22

108 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

392

ishode. Takve poslovi i organizacijske situacije mogu se odnositi, primjerice, na vođenje projekata, proširenje djelatnosti, organizacijska usklađenja, uvođenja novih tehnologija, prikupljanje dodatnih sredstva, angažiranje volontera, kapitalne investicije, rješavanje kriznih situacija itd. Zaključak (1) Bezobzira koji model ili stil vođenja prevladava u knjižnici, rukovoditelji, bilo inokosni (ravnatelji) ili kolektivni (upravna, stručna i druga vijeća) svoje organizacijske moći, koje se temelje na službenim ovlastima i profesionalnim, odnosno stručnim kompetencijama, trebaju koristiti odgovorno i promišljeno, izbjegavajući sve zamke i iskušenja pojedinačne i/ili skupne manipulacije. (2) Tri glavna područja organizacijskog vođenja, kao jedne od funkcija rukovođenja, odnose se na uspješno motiviranje zaposlenika i volontera, zatim na sposobnost upravljanja skupnim dinamikama formalne i neformalne organizacije (primjerice upravljanje konfliktima, rada u skupnim tijelima, kao što su odbori, komisije, vijeća, radni timovi, projektni timovi itd.) te na vođenje komunikacijskih procesa u knjižnici. (3) Potrebna je prilagodba stila vođenja dominantnoj organizacijskoj kulturi knjižnice. Međutim, primjena različitih stilova vođenja moguća je, ali i potrebna u nekim slučajevima, primjerice, pri nastupanju rizičnih događaja, izvanrednih okolnosti, vođenje prema različitim dionicima osobito vanjskim, vođenje u uvjetima osobito loše organizacijske klime itd. (4) Unatoč brojnim teorijama vođenja koje su generirale još veći broj modela i stilova vodstva, potraga za općom teorijom vođenja, odnosno najboljim modelom prikladnim za sve organizacije i poslovne procese (još) nije završena. Vjerojatno i neće biti, s obzirom da se nove teorije nadograđuju na postojeće. (5) Vođenje koje bi bilo prikladno, ili koje bi bilo najprikladnije u poslovanju knjižnice, opire se jednoznačnom definiranju. No, čini se da bi ravnatelji knjižnica, u uvjetima klanske i hijerarhijske kulture, trebali težiti prema participativnim, odnosno demokratskim vođenju s elementima transformacijskog i transakcijskog stila. Prema tome, vodstvo u hrvatskim knjižnicama moglo bi biti djelotvorno ako se oblikuje kao amalgam navedenih modela i stilova. Pri tome ne treba zaboraviti kako vođenje kao

109 | B A L O G


392

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

rukovodna funkcija u knjižnicama, ima manji poslovi značaj i predikcijsku vrijednost organizacijske uspješnosti, nego što ga ima u organizacijama koje posluju u tehnološki propulzivnim djelatnostima i koje nastoje opstati u burnim tržišnim okolnostima. (6) Nastavak ovog istraživanja trebalo bi usmjeriti na oblikovanje učinkovitih modela motivacije uposlenika kojima bi im se približio i produbio smisao poslanja knjižnice kao i smisla njihova osobnog sudjelovanja u tom poslanju. Time bi se nedvojbeno unaprijedila organizacijska uspješnost, usavršila kultura kvalitete i povećalo zadovoljstvo korisnika i knjižničara. Također, daljnje istraživanje trebalo bi obuhvatiti područje internih i eksternih komunikacija, koji bi katalizirali kvalitetu i brzinu odlučivanja te poboljšali organizacijsku kulturu i organizacijsku klimu knjižnice. Literatura Balog, Antal. Prema teorijskim ishodištima i primjeni modela rukovođenja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, 2(2019). str. 65-87. URL: https://hrcak.srce.hr/file/340247 (202103-03) Balog, Antal. Upravljanje poslovanjem knjižnica pri uključivanju volontera. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 4(2014). URL: https://hrcak.srce.hr/file/209975 (2021-03-02) Balog, Antal. Prema oblikovanju organizacijske strukture knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 63, 1-2(2020), str. 83-107. URL: https://hrcak.srce.hr/file/367434 (2021-03-02) Balog, Antal. Upravljanje knjižnicom kao poslovna funkcija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 2(2018), str. 73-97. URL: https://hrcak.srce.hr/file/318142 (2021-03-02) Buble, Marin. Osnove menadžmenta. Sinergija, Zagreb, 2006. Donnelly, James H.; Gibson, James L.; Ivancevich, John M. Fundamentals of Management, Irwin, Chicago, 1995. Fiedler, Fred Edward. A Theory of Leadership Effectiveness. McGrew-Hill Book Company, New York, 1967. Fuller, Jerry Bryan; Patterson, Coleman P.; Hester, Kim; Stringer, Donna. A quantitative review of research on charismatic leadership. // Psychological Reports, 78, 1(1996), str. 271–287. Goleman, Daniel. Emocionalna inteligencija: zašto je važnija od kvocijenta inteligencije. Mozaik knjiga, Zagreb, 2020. Judge, Timothy A., Piccolo, Ronald F. Transformational and transactional leadership: A metaanalytic test of their relative validity. // Journal of Applied Psychology, 89, 5(2004), str. 755– 768. Kompetencije. Agencija za znanost i visoko obrazovanje. URL: https://www.azvo.hr/hr/pojmovnik/78-kompetencije (2021-03-02)

110 | B A L O G


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

392

Lai, Fong-Yi; Tang, Hui-Chuan; Lu, Szu-Chi; Lee, Yu-Chin; Lin, Cheng-Chen. Transformational Leadership and Job Performance: The Mediating Role of Work Engagement. // SAGE journals, 10, 1 6(2020). URL: https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2158244019899085 (202103-02) Lussier, Robert N.; Achua, Christopher. F. Leadership – Theory, Application, Skill Development. Mason, South-Wester, 2004. Norhouse, Peter G. Vodstvo – teorija i praksa. Mate, Zagreb, 2010. Pors, Niels Ole. Management tools, organisational culture and leadership: an explorative study. // Performance Measurement and Metrics, 9, 2(2008.) str. 138-152. Robbins, Stephen P. Bitni elementi organizacijskog ponašanja. Mate, Zagreb, 1992. Sikavica, Pere; Bahtijarević-Šiber, Fikreta; Pološki Vokić, Nina. Temelji menadžmenta. Školska knjiga, Zagreb, 2008. Sikavica, Pere; Novak, Mijo. Poslovna organizacija. Informator, Zagreb, 1999. Šmider, Marinela; Petr Balog, Kornelija. Kakvu vrstu organizacijske kulture imaju naše knjižnice? Primjer Gradske i sveučilištne knjižnce u Osijeku. // Knjižničarstvo, 1-2 15/16(2012), str. 71. – 96. URL: https://hrcak.srce.hr/file/348033 (2021-03-02) Tannenbaum, Robert. Schmidt, Warren H. How to Choose a Leadership Pattern. // Harvard Business Review Classics, 5-6(1973), str. 162.-180. Weihrich, Heinz; Koontz, Harold. Menadžment. Mate, Zagreb, 1994.

111 | B A L O G



IZGRADNJA I VREDNOVANJE ZBIRKI GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK City and university library Osijek's collection development and evaluation Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr Marijana Špoljarić Kizivat Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek mspoljaric@gskos.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

393

Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr UDK / UDC 027.022:025.5>(497.543Osijek) Istraživanje/ Research paper Primljeno/ Received: 16.04.2021.

Sažetak Svrha je rada procijeniti nabavnu politiku Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (GISKO) i ispitati proces razvoja zbirki knjižnice u postojećim uvjetima, a na temelju rezultata prikupljenih anketnim istraživanjem korisnika Knjižnice. Vrednovanjem uspješnosti izgradnje zbirki može se ustanoviti ispunjava li zbirka zadaće knjižnice, kako odgovara na potrebe korisnika, koje su njezine slabosti te što bi trebalo promijeniti s ciljem poboljšanja sadašnje prakse. Analizom anketnog istraživanja utvrđuje se korisničko zadovoljstvo dostupnim zbirkama, korisničke navike i informacijske potrebe ali i opravdanost važeće nabavne politike. Analiza pokazuje u kojem se omjeru posuđuje domaća i strana literatura, koji se žanrovi najčešće, a koji najmanje čitaju, što čitaju mlađi korisnici, a što stariji te putem kojih platformi i izvora svi oni dolaze do informacija o knjižnim naslovima.

113 | L U K A Č E V I Ć / Š P O L J A R I Ć K I Z I V A T / K R P E L J E V I Ć


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Iskazani podatci dali su stručne pretpostavke koje će osigurati bolju i kvalitetniju komunikaciju s korisnicima u kontekstu nabave knjižne i neknjižne građe, zadovoljavanja njihovih interesa i želja te dostupnost i dostatnost njima željenih naslova. Ključne riječi: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, izgradnja zbirki, zadovoljstvo korisnika, knjižnične zbirke, čitanje Summary The purpose of this paper is to evaluate the acquisition policy of the City and University Library Osijek and to examine the process of development of library collections in the existing conditions, based on the results collected by a survey of the Library users. By evaluating the success of the collection development, it is possible to evaluate whether the collection fulfills the library tasks, how it responds to the needs of users, what are its weaknesses and what should be changed in order to improve current practice. The analysis of the survey determines the user satisfaction with the available collections, user habits and information needs, but also the justification of the current purchasing policy. The analysis shows the extent to which domestic and foreign literature is borrowed, which genres are most and which are least read, which are read by younger users and which by older ones, and through which platforms and sources they all come to information about book titles. The presented data provided expert assumptions that will ensure better communication with users in the context of purchasing books and other materials, satisfying users interests and wishes, and the availability and sufficiency of the titles they are interested in. Keywords: City and university library Osijek, collection development, user experience, library collections, reading Uvod Narodna je knjižnica mjesno obavijesno središte, koje svojim korisnicima omogućava neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti. Autori Clayton i Gorman1 ističu da percepcija korisnika o tome koliko je knjižnica dobra, ima vrlo malo

Clayton, Peter; Gorman, Gary Eugene. Upravljanje izvorima informacija u bibliotekama. Beograd: Clio, 2003. Str. 216 – 217. 1

114 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

veze s veličinom i opsegom zbirke ili bilo kojim drugim objektivnim mjerama kvalitete, a puno više s tim koliko dobro knjižnica pruža ono što svaki pojedini korisnik traži. Vrednovanje knjižničnih zbirki, kao dio aktivnosti upravljanja zbirkama, način je prikupljanja i prikazivanja pokazatelja o korištenju, snagama i zadovoljstvu korisnika knjižničnih zbirki. Provodi se kako bi se ustanovilo ispunjavanje ciljeva knjižnice u skladu s politikom razvoja i izgradnje knjižnične zbirke i zadovoljstva samih korisnika, što je ključan čimbenik u procjeni korisnosti zbirke. Važno je prikupiti podatke koji će otkriti zahtjeve i potrebe korisnika knjižnice, procijeniti zadovoljstvo korisnika kroz njihove dojmove o stanju, značajkama i prikladnosti knjižnične zbirke. Nadalje, potrebno je analizirati podatke o utrošenim financijskim sredstvima u razvoj zbirke i uvid u ulaganja u pojedine knjižnične zbirke s jedne se strane, a s druge u omjer ulaganja u pojedine segmente knjižničnog poslovanja. Kvantitativne podatke o kupnji građe namjenskim sredstvima osnivača te probleme osiguravanja sredstava u svom je radu predstavila i T. Grujić.2 U suvremenom kontekstu utvrđivanja odgovornosti i mjerenja uspješnosti poslovanja knjižnica, posebice nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, od kada se učinkovitost i kvaliteta knjižničnih usluga ne mjere više isključivo veličinom fonda, vrednovanje knjižničnog fonda neosporno može poslužiti dokazivanju i ukazivanju na vrijednost koju knjižnica i njezine zbirke predstavljaju – u odnosu na njihovu iskoristivost, kvalitetu, veličinu, dostupnost, relevantnost itd. – za svoje korisnike i zajednicu općenito.3 Narodne knjižnice, bezobzira na veličinu, svoje zbirke trebaju uskladiti s potrebama korisnika i njihovim zahtjevima te ih prilagoditi svim dobnim skupinama. Potrebno je sagledavati potrebe cjelokupne lokalne zajednice i ne ograničiti se samo na zahtjeve aktivnih korisnika. Zbirka se mora stvarati znalački te uz tradicionalnu građu obuhvaćati i sve vrste nositelja obavijesti i suvremene tehnologije.4 Unatoč navedenom, izgradnja zbirki bila je i bit će, podložna osobnim procjenama osoba zaduženih za nabavu i osoba koje procjenjuju vrijednost zbirke. Uz teorijska znanja, iskustvo je bitan činilac koji proizlazi iz izravnog kontakta s korisnicama i knjižničnim službama.

Grujić, Tea. Nabava literature za potrebe Sveučilišta u Puli – možemo i bolje! // Knjižnice: kamo i kako dalje? / 13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. Str. 309-318. 3 Faletar Tanacković, Sanjica; Junušić, Martina; Faletar, Ivana. Vrednovanje knjižničnog fonda uz pomoć citatne analize na primjeru zbirke iz informacijskih znanosti u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku. // Libellarium 5, 1 (2012), str. 71-88. URL: https://hrcak.srce.hr/97453 (2021-04-07) 4 Golubović, Vesna. Nabava knjižnične građe u funkciji izgradnje knjižnične zbirke // HKD Novosti 76(2018). URL: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1449 (2021-04-07) 2

115 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Upravo je zbog svega navedenog važno utvrditi zadovoljstvo korisnika knjižničnim zbirkama te koliko su dobiveni rezultati istraživanja u skladu sa zacrtanim smjernicama za nabavu GISKO-a. Prije toga, kako je izgradnja knjižničnog fonda usko vezana uz zadovoljstvo korisnika dostupnom građom i utjecajem na kvalitetu i kvantitetu složenog procesa njegove izgradnje, potrebno je osvrnuti se na teorijski pristup izgradnji knjižnih zbirki koji je temelj svake suvremene knjižnice. Upravljanje i izgradnja zbirki u knjižnicama Razvoj zbirki i njihovo upravljanje moguće je pratiti još od 7. st., na početcima izgradnje zbirki. U 19. st. bilježi se porast nacionalnih knjižnica kao središta čuvanja nacionalnoga blaga, dok se krajem 20. st. situacija počinje znatno mijenjati razvojem digitalnih tehnologija. Pregledom literature, najviše je radova objavljenih nakon 2000. U 21. st. mijenja se pristup građi, pružanju usluga knjižnice i očekivanjima javnosti za pristupom informacijama. Te promjene imaju dubok utjecaj na razvoj zbirki i njihovo upravljanje. Dolazi do preispitivanja o relevantnosti razvijanja i upravljanja zbirkama. Istražuju se osnove razvoja zbirki i njihov utjecaj na politiku i praksu, kao i uloga informacija u promjenjivom informacijskom društvu te nove informacijske potrebe. 5 Upravljanje fondovima definirano je kao aktivnost „koja se odnosi na knjižnično okruženje i koja stavlja naglasak na prikupljanje materijala koji potiče od drugih organizacija, a uključuje aspekte upravljanja kao što su planiranje i kontrola proračuna, kadrovska politika i pitanja prostornih kapaciteta.“6 Šira definicija obuhvaća sustavno upravljanje postojećim fondom knjižnice, sistemsko upravljanje planiranjem, izgradnjom, financiranjem, vrednovanjem i korištenjem knjižničnih zbirki tijekom dužega vremenskoga razdoblja, radi ostvarenja specifičnih ciljeva institucije.7 Obogaćivanje fonda može djelomično utjecati na upravljanje zbirkom, ali, općenito gledano, program obogaćivanja fonda pripada pod šire ciljeve politike upravljanja zbirkom. „Obogaćivanje fonda“ zamijenjeno je „upravljanjem fondovima“, iako postoje nedoumice oko

Marshall, Audrey; Fieldhouse, Maggie. Introduction. // Collection development in the digital age / edited by Maggie Fieldhouse and Audrey Marshall. <London>: Facet, 2012. Str. 15. 6 Clayton, Peter; Gorman, Gary Eugen. Managing information resources in libraries: collection management in theory and practice. London: Library Association Publishing, 2001. Str. 16. Citirano prema: Evans, Edward. Developing library and information center collections. Englewood: Libraries Unlimited, 2000. 7 Collection management in academic libraries / edited by Clare Jenkins and Mary Morley. Aldershot; Brookfield: Gower publishing, 1999. Str. 15-38. 5

116 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

razlikovanja tih pojmova.8 Još su tijekom 1980-ih i 1990-ih razvoj zbirke i upravljanje zbirkom postali sinonimi. Točnije, upravljanje zbirkom viši je pojam, koji obuhvaća niz aktivnosti, među kojima i izgradnju zbirke. G. E. Gorman9 širi pojam izgradnje zbirke na upravljanje zbirkom, što, osim tradicionalnih aktivnosti izgradnje zbirke, selekcije i nabave, obuhvaća i proračun, izlučivanje fonda, izbor novih medija i formata, pohranu, očuvanje, mjerenje učinka zbirke, nadzor zbirke, organizaciju osoblja, razvoj sustava i novih tehnologija te dijeljenje izvora i umrežavanje. Upravljanje zbirkama širom definicijom obuhvaća pojmove izgradnje i razvoja zbirki, a uključuje planiranje i financiranje, razvoj zbirke, selekciju, nabavu, omogućavanje pristupa, upotrebu, održavanje, evaluaciju te zaštitu i izlučivanje građe.10 Sve navedeno potrebno je uključiti pri upravljanju očuvanjem i organizacijom zbirki u knjižnicama. Iz analize određenoga broja postojećih programa upravljanja zbirkama, P. Clayton i G. E. Gorman11 izdvajaju 14 karakterističnih glavnih tema: odnos prema misiji, svrha programa upravljanja, korisnici kojima se služi, pristup, pozadina zbirke (prikaz općega stanja), proračun, principi i program selekcije, posebne zbirke (s izdvojenom poviješću i općim opisom, posebnim kriterijima selekcije te organizacijom katalogizacije, skladištenja i upotrebe), ograničenja, kooperativni odnos s drugim knjižnicama i izvorima informacija, vrednovanje zbirke, postupci za očuvanje građe te izlučivanje i revizija. Za upravljanje zbirkama također je potrebno planirati, organizirati i kontrolirati cijeli niz aktivnosti, s ciljem učinkovitog iskorištenja resursa. U teorijskim razmatranjima, od 1980-ih godina raste zanimanje, a time i objavljene publikacije koje se bave izgradnjom zbirki/fondova. Na tome se području izdvaja nekoliko radova s praktičnim primjerima. K. A. Cassell, E. Futas12 iznose pojedinosti za rad na obogaćivanju fondova, za prikupljanje i vrednovanje informacija, pisanje programa te sadrži primjer programa i pomoćnih sredstava za selekciju, kao i radne listove. Sličnoga je koncepta zbornik Collection

Clayton, Peter; Gorman, Gary Eugen. Managing information resources in libraries: collection management in theory and practice. London: Library Association Publishing, 2001. Str. 16-18. 9 Gorman, Gary Eugen. Introduction. // Collection management for the 21st century: a handbook for librarians / edited by Gary Eugen Gorman and Ruth H. Miller. Wesportt; London: Greenwood press, 1997. Str. 10. 10 International encyclopedia of information and library science. / edited by John Feather, Paul Sturges. London; New York: Routledge, 2003. 11 Clayton, Peter; Gorman, Gary Eugen. Nav.dj., str. 22-26. 12 Cassell, Kay Ann; Futas, Elizabeth. Developing public library collection, policies, and procedures: a howto-do-it manual for small and medium sized public libraries. New York : Neal-Schuman Publishers, 1991. 8

117 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

development policies and procedures13 u uredništvu E. Futas u kojemu se daje pregled situacije, s primjerima programa kao pomoć za sastavljanje ili reviziju programa. M. R. Gabriel14 nudi bibliografije o obogaćivanju fonda, vrednovanju i nabavi (do 1991.), s primjerima američkih knjižnica i američkih nacionalnih smjernica i standarda koji se odnose na obogaćivanje i vrednovanje fondova. Zbornik Collection managemnet for the 21st century: a handbook for librarians15 u uredništvu G. E. Gorman, R. H. Miller donosi praktične probleme i rezultate istraživanja. Nekoliko je i specijaliziranih stručnoznanstvenih časopisa koji se bave problematikom izgradnje zbirki/fondova: Collection Building, Collection Management i Library Acquisitions : Practice and Theory. Usko vezano uz politiku izgradnji zbirki jest i njezino vrednovanje, kako bi ukazalo na vrijednosti koju knjižnične zbirke predstavljaju za svoje korisnike i zajednicu općenito. Vrednovanje knjižnične zbirke definira se kao sustavno određivanje vrijednosti (vrednovanje) ili kao usporedba ciljeva s mjerenjem učinka na temelju postavljenih ciljeva. Vrednovanje je postupak koji teži podizanju razvojnih potreba i prijedloga. Učinkovito planiranje nije moguće bez sastavnice vrednovanja, a vrednovanje nije od velike koristi ako se njegovi rezultati ne ugrade u planiranje izgradnje knjižnične zbirke.16 Vrednovanjem zbirki bavili su se G. Ford17, B. H. Hall18, S. Baker, S., F. W. Lancaster19, D. P. Carrigan20, T. E. Nisonger21, G. E. Gorman, R. H. Miller22.

13

Collection development policies and procedures / edited by Elizabeth Futas. Phoenix: Oryx Press, 1995.

14 Gabriel, Michael R. Collection development and collection evaluation: a sourcebook. Metuchen: Scarecrow

press, 1995. 15 Collection management for the 21st century: a handbook for librarians / edited by G. E. Gorman and Ruth H. Miller. Wesportt ; London : Greenwood press, 1997. 16 Sinikara, Kaisa. Europske sveučilišne knjižnice kao potpora primarnoj funkciji akademske zajednice. // 400. godišnjica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa u Zagrebu 9.-11. svibnja 2007. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2007. Str. 204. 17 Ford, Geoffrey. Review of methods employd in determinig the use of library stock. London: British National Bibliography Research Fund, 1990. 18 Hall, Blaine H. Collection assessment manual for college and university libraries. Phoenix: Oryx Press, 1985. 19 Baker, Sharon L.; Lancaster, F. Wilfrid. The measurement and evaluation of library services. Arlington: Information resources press, 1991. 20 Carrigan, Dennis P. Collection development: evaluation. // Journal of academic librarianship 22, 4(1996), str. 273-278. 21 Nisonger, Thomas E. Collection evaluation in academic libraries: a literature guide and annotated bibliography. Englewood: Libraries unlimited, 1992.; Nisonger, Thomas E. The collection development literature of 1996: a bibliographic essay. // Collection building 17,1 (1998), str. 29-39.; Nisonger, Thomas E. A review of the 1997 collection development and management literature. // Collection building 18, 2(1999), str. 67-80. 22 Gorman, Gary Eugen; Miller, H. Changing collections, changing evaluation // International yearbook of library and information management 2000-2001: collection management. / ed. G. E. Gorman. Library

118 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

Iako je u Hrvatskoj kroz povijest mali broj radova koji se bave nabavom i sustavnom analizom knjižničnih zbirki i fondova (od početaka i rada B. Hergešić23 i D. Sečić24), zamijećeno je da je posljednjih 20-ak godina u ovome području sve veći broj istraživanja i radova: T. Nebesny i M. Švob25, T. Krajina i H. Markulin26, S. Faletar Tanacković, M. Junušić i I. Faletar27, T. Grujić28, K. Petr-Balog i M. Bugarski29, K. Romić i G. Mitrović30, M. Mišetić31, R. Vrana i J. Kovačević32, Lj. Siber i S. Lukačević33, S. Kosić34. Mogući su razlozi u stalnom promišljanju o tome što čini knjižničnu zbirku u suvremenom svijetu, kako je efikasno izgrađivati s obzirom na financijske i prostorne (ne)mogućnosti, kako ju vrednovati da se razvija po zadanim načelima, a u skladu s korisničkim zahtjevima. Nabavne politike GISKO-a Zbirke su komplementarne sa službama i uslugama i stoga nisu cilj same po sebi, osim kada je njihova specifična osnovna uloga zaštita i čuvanje građe za buduće naraštaje. Kvantitativne zbirke ne znače nužno i kvalitetne zbirke. Relevantnost zbirke za potrebe

association publishing, 2000. Str. 309-338; G. E. Gorman, Miller, Ruth H. Evaluating library collections, Aslib, 2000. 23 Hergešić, Branka. O nabavi i nabavnoj politici. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 5, 1-4(1958/1959), str. 923. 24 Sečić, Dora. Neki suvremeni pogledi na nabavnu politiku u znanstvenim bibliotekama u SAD i Evropi. // Informatologia Yugoslavica 20, 3/4(1988), str. 199-202. 25Nebesny, Tatjana; Švob, Mira. Izgradnja knjižne zbirke u narodnim knjižnicama. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka: zbornik radova / uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 56-75. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nebesny_svob.htm (2021-04-02) 26Krajina, Tamara; Markulin, Helena. Nabava knjižnične građe u visokoškolskim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 21-36. URL: https://hrcak.srce.hr/80101 (2021-04-02) 27 Faletar Tanacković, Sanjica; Junušić, Martina; Faletar, Ivana. Vrednovanje knjižničnog fonda uz pomoć citatne analize na primjeru zbirke iz informacijskih znanosti u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku. // Libellarium 5, 1 (2012), str. 71-88. URL: https://hrcak.srce.hr/97453 (2021-04-02) 28 Grujić, Tea. Nav.dj., Str. 309-318. 29 Petr Balog, Kornelija; Bugarski, Marija. Vrednovanje zbirke visokoškolske knjižnice pomoću metode usporedbe (check-list method) s popisima ispitne literature. // Libellarium 7, 2 (2014), str. 253-265 30 Romić, Kristina; Mitrović, Goranka. Vrednovanje knjižničnog fonda: na primjeru zbirke disertacija i magistarskih radova u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uz pomoć citatne analize. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 59, 3-4(2016), str. 47-62. URL: https://hrcak.srce.hr/187570 (2021-04-02) 31 Mišetić, Marijana. Vrednovanje filološke knjižnične zbirke u suvremenoj visokoškolskoj knjižnici : doktorski rad. Zagreb: M. Mišetić, 2017. 32 Vrana, Radovan; Kovačević, Jasna. Razvoj knjižničnih zbirki kao preduvjet i mjera razvoja knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 1(2017), str. 79-102. URL: https://hrcak.srce.hr/file/278662 (2021-0402) 33 Siber, Ljiljana; Lukačević, Srđan. Otkup knjiga Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – Utjecaj na izgradnju fonda Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u razdoblju od 1998. do 2013. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 2-3 (2017), str. 79- 109. 34 Kosić, Sanja. Analiza uspješnosti kupnje knjiga za fond Sveučilišne knjižnice Rijeka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, 2(2019), str. 131-148. URL: https://hrcak.srce.hr/file/340250 (2021-04-02)

119 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

lokalne zajednice važnija je od njene veličine. Izgradnji dobre zbirke prethode pomno razrađeni postupci, od istraživanja zajednice korisnika i njezinih potreba preko kvalitetnog kreiranja nabavne politike kroz selekciju ili odabir knjižne građe, do postupaka nabave, pročišćavanja zbirki i evaluacije istih. Nabavna je politika skup konkretnih uputa o tome kakvim sadržajima i formalnim kriterijima knjižnica popunjava svoje zbirke i na koji način navedeno realizira. Nabavna politika GISKO-a stoga proizlazi iz njenih zadataka i namjene. Usklađuje se i korigira u okvire koje određuju: Standardni za narodne knjižnice Republike Hrvatske35, Standardni za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj36, Smjernice za nabavu GISKO-a, veličina populacije na području koje knjižnična služba obuhvaća, blizina drugih knjižnica, regionalna uloga zbirki, procjene lokalnih potreba, nakladničke ponude i financijske mogućnosti. Nabavna politika GISKOa u skladu je i s preporukama sljedećih dokumenata: UNESCO-va Manifesta za narodne knjižnice37, Kopenhaške deklaracije o važnosti narodnih knjižnica u informacijskom društvu, IFLA-ih i UNESCO-vih smjernica za razvoj službi i usluga u narodnim knjižnicama38, Izjave IFLA-ine Komisije za slobodu izražavanja i slobodan pristup informacijama knjižnice i intelektualnih sloboda. Da bi odgovorili na zahtjeve korisnika, knjižnična(e) zbirka(e) trebaju sadržavati raznovrsnu građu bezobzira na vrstu, formate i medije, a dijeli se na knjige, periodiku (novine, časopisi i dr.), polupublikacije (uključujući službene publikacije), NBM (neknjižna građa), mikrooblici, audiovizualna građa digitalnu građu, mrežne baze podataka, magnetni mediji i optički diskovi, igre i igračke, građa za slijepe i slabovidne osobe, grafičke mape. Knjižnično poslovanje navodi četiri načina nabave knjižnične građe među kojima je kupovina oblik nabave građe među najzastupljenijima u većini knjižnica. Ovim se vidom ogleda je li nabavna politika vođena dobro ili loše. Zamjenu knjižnične građe knjižnice obavljaju s drugom knjižnicom ili srodnim ustanovama. Darovi, kao treća vrta nabave, pristižu u knjižnicu od ustanova, korisnika ili drugih osoba, uglavnom željom darovatelja (slučajni), ali mogu biti i izazvani ako knjižničar zamoli pojedinca ili ustanovu da daruje određenu građu. Posebna vrsta

Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999). URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_58_1071.html (2021-04-05) 36 Standardi su usvojeni na sjednici Savjeta za biblioteke Hrvatske 21. studenog 1990. 37 UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice 1994. / prevela Aleksandra Horvat. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_narodne_knjiznice.htm (2021-04-02) 38 Narodna knjižnica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. 35

120 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

dara je legat, odnosno oporučno ostavljena vlastita knjižnica koju pojedinac daruje određenoj knjižničnoj ustanovi. Vrsta dara je i Otkup Ministarstva kulture koji u znatnoj mjeri utječe na izgradnju fonda, ali na kojeg knjižnica još uvijek nema posebnog utjecaja. Kao četvrta vrsta nabave GISKO-a navodi se obvezni primjerak što je zakonski39 propisan način prikupljanja publikacija, prema kojem su proizvođači (nakladnici/tiskari) javno dostupnih publikacija s područja države dužni besplatno, u potpunosti i redovno, dostavljati propisani broj primjeraka određenoj knjižnici, a koja je dužna čuvati i omogućiti njihovu dostupnost. Osnovna načela izgradnje fonda GISKO-a Izgradnja zbirke u knjižnici treba se temeljiti na neovisnoj stručnoj procjeni knjižničara, bez političkog, vjerskog, tržišnog ili kakvoga drugog utjecaja, uz savjetovanje s predstavničkim tijelima korisnika, skupinama zajednice te s obrazovnim, informacijskim i kulturnim ustanovama. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek djeluje kao tradicionalna i suvremena knjižnica u nacionalnom knjižničnom sustavu. Na dobrobit korisničke zajednice promiče pravo na neometan pristup informacijama i idejama te sudjeluje u jačanju svijesti i obaviještenosti građana. Da bi mogla ispuniti svoje funkcije i zadaće središnje sveučilišne/znanstvene knjižnice40 Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i središnje (matične) javne/narodne knjižnice41 Grada Osijeka i Županije osječko-baranjske, teži planskom popunjavanju fondova relevantnim naslovima knjiga i druge građe s brojem primjeraka, primjereno potrebama i interesima korisnika. GISKO se, prema broju stanovnika područja grada Osijeka 114.61642, svrstava u narodne knjižnice I. tipa. U odnosu na trenutno stanje, uvjete djelovanja i financijske mogućnosti, osnovni pravci razvoja Knjižnice određeni su dvojako, i to kroz kontinuitet dvojne djelatnosti te

Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019) URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html (2021-04-05) 40 Zakonom o visokim učilištima (NN 96/93, čl. 154 i NN 59/96 – pročišćeni tekst, čl. 178) osnivačka i vlasnička prava nad knjižnicom prenesena su na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku. Navedenim zakonom Knjižnica je definirana kao ustanova čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visoke naobrazbe na Sveučilištu, a u knjižničnom smislu kao sveučilišna/znanstvena knjižnica. 41 U skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN17/2019), čl. 9: "Općina i gradovi dužni su osnovati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu osim u slučaju kada djelatnost narodne knjižnice već ne obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena knjižnica na njihovom području" sklopljen je Ugovor između Grada Osijeka – Poglavarstva i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku s jedne strane i GISKO s druge. 42 Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 2011. URL: https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm (2021-04-06) 39

121 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

osamostaljivanje i razdvajanje navedenih funkcija na dvije zasebne ustanove, gradsku knjižnicu kao javnu narodnu knjižnicu općeznanstvenog tipa te sveučilišnu knjižnicu. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek posjeduje fond od 560.136 svezaka knjiga, 16.856 neknjižne građe, 1.302 naslova tekuće periodike, 63.911 primjeraka ostale građe43. Veličina knjižničnog fonda u odnosu na broj stanovnika (potencijalnih korisnika) jest zadovoljavajuća u odnosu na Standarde za narodne knjižnice i iznosi 6,6 knjiga po stanovniku. Svojim zbirkama nastoji zadovoljiti zahtjeve društvene zajednice za knjižničnom

građom,

pristupom

novim

informacijama

kao

i

informacijskim

tehnologijama, osigurati dostupnost informacijama i popularizirati čitanje. Nabavna politika GISKO-a stoga proizlazi iz njenih zadataka, misije, poslanja, vizije i ciljeva. Usklađuje se i korigira u okvirima postojećih standarda i smjernica44, a s obzirom na veličinu populacije na području koje knjižnična služba obuhvaća, blizinu drugih knjižnica, regionalnu ulogu zbirki, procjenu lokalnih potreba, nakladničke ponude i financijskih mogućnosti, kao i prostornih uvjeta za smještaj svake pojedine zbirke. Kupnja je kao oblik nabave građe najzastupljenija u GISKO-u (46% ukupne nabave u 2020. godini45), međutim, unatrag nekoliko godina zamjetan je blagi pad kupovine. U ukupnim rashodima Knjižnice, za nabavu građe troši se u prosjeku manji dio proračuna (8,7%). Upravo se kroz kupnju ogleda je li nabavna politika vođena dobro ili loše. Dar, kao jedan od važnijih načina nabave čini 5%, Otkup Ministarstva kulture u znatnoj mjeri utječe na izgradnju fonda sa 6%, Obvezni primjerak u izgradnji fonda GISKO-a sudjeluje u visokom postotku od 43%. Tom je povlasticom osigurano sustavno dobivanje vrijedne građe i dobar je uvid u nakladničku produkciju, ali primitak svih tiskovina bez prethodna odabira prostorno je opterećenje knjižnici u postojećim uvjetima.

43 Stanje na

dan 31.12.2020. Citirano prema: Godišnje izvješće : Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. 2020. URL:https://www.gskos.unios.hr/wp-content/uploads/2021/02/Izvjesce-o-radu-za-2020_-converted.pdf (2021-05-31) 44 Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999). URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_58_1071.html (2021-04-05) ; Standardi za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 33(1990). URL : http://maticna.nsk.hr/wpcontent/uploads/2019/04/Standardi-za-visoko%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice-u-Republici-Hrvatskoj1990.pdf (2021-04-05); Lukačević, Srđan. Smjernice za nabavu. URL: https://www.gskos.unios.hr/wpcontent/uploads/2017/03/Smjernice-za-nabavu-GISKO1.pdf (2021-04-05); Leščić, Jelica. Okvir smjernica za izradu pisane politike nabave građe i izgradnje zbirki u narodnim knjižnicama, 2012. URL: http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/11/smjernice-za-nabavu.pdf (2021-04-05) 45 Izračun prema Statističkim podacima i pokazateljima uspješnosti za narodne knjižnice za 2020. godinu. URL: http://maticna.nsk.hr/wp-content/uploads/2021/05/Izvjesce_narodne_26052021.xlsx (2021-0531)

122 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Pri izgradnji zbirki, GISKO nastoji održati opću prepoznatljivost informacijskog, obrazovnog, medijskog i kulturnog središta. Izgradnja zbirke transparentan je proces, a politika na kojoj se ona temelji javna. Jedan od parametara procjene kvalitete izgradnje fonda temeljen je na strukturi nabave. Standardi za narodne knjižnice preporučuju da „knjižnični fond općinske ili gradske narodne knjižnice treba sadržavati (u broju svezaka): 45% beletristike, 25% znanstvene i popularno-znanstvene literature, 27% literature za djecu i 3% priručne literature. Županijska narodna knjižnica treba imati 45% znanstvene literature, 35% beletristike, 15% dječje i 5% priručne literature."46 Analizom strukture nabave knjižnične građe GISKO-a kroz posljednjih deset godina (Tablica I), podatci ukazuju da se nabava knjižne i neknjižne građe izvršavala u znatnoj mjeri u okviru preporučenih postotnih parametara, a u skladu s dvojnom funkcijom knjižnice. Valja imati u vidu produkcijsku ponudu izdavačkih kuća koja ujedno diktira izgradnju zbirki kao i nadopunu fonda lektirnim naslovima koji dodatno obogaćuju zbirku literature za djecu i mlade. Uzimajući u obzir zastupljenost pojedinih predmetnih područja u zbirkama dostupnima za posudbu, prevladava područje književnosti (56%), zatim društvene znanosti (11%), a slijede područja primijenjenih znanosti, medicine i tehnike (8%), filozofije, psihologije (6%), umjetnost, razonoda, sport (6%) te geografija, biografija i povijest (5%). Prema statistici posudbe u 2020. godini bilježenoj kroz knjižnični sustav, najposuđivanija je građa iz UDK skupine 8, s područja književnosti (67%), dok su ostale UDK skupine zastupljene u puno manjim postotcima (filozofija i psihologija (4,7%), umjetnost (4,6%) i literatura za najmlađe M (4,2%)). Broj prim. za odrasle Popularno-znanstvena literatura Beletristika odrasli Broj prim. za djecu Literatura za djecu

Ukupno

2011. n (%) 2.840 (30,22) 3.956 (42,10) n (%) 2.601 (27,68)

2012. n (%) 2.721 (28,92) 3.750 (39,86) n (%) 3.062 (31,22)

2013. n (%) 3.055 (32,22) 3.752 (39,58) n (%) 2.674 (28,20)

2014. n (%) 2.916 (31,66) 3.405 (36,97) n (%) 2.889 (37,31)

2015. n (%) 2.156 (26,33) 3.827 (46,73) n (%) 2.206 (26,94)

2016. n (%) 1.993 (25,67) 3.419 (44,04) n (%) 2.352 (30,29)

2017. n (%) 1.943 (22,74) 3.628 (42,47) n (%) 2.972 (34,76)

2018. n (%) 1.633 (19,25) 3.613 (42,59) n (%) 3.237 (38,16)

2019. n (%) 1.510 (17,54) 3.805 (44,19) n (%) 3.296 (38,27)

2020. n (%) 1.404 (19,26) 3.126 (42,89) n (%) 2.758 (37,85)

9.397 (100)

9.533 (100)

9.481 (100)

9.210 (100)

8.189 (100)

7.764 (100)

8.543 (100)

8.483 (100)

8.611 (100)

7.288 (100)

Tablica 1. Struktura po broju nabavljenih primjeraka 2011./2020. 46Standardi

za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999). URL: novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_58_1071.html (2021-04-05)

123 |

https://narodne-

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Kupovina, kao način nabave, govoreći o broju primjeraka, odvija se po zadanom ključu, uz određena odstupanja. U pravilu se beletristički naslovi nabavljaju u šest ili četiri primjerka, popularno-znanstvena literatura u tri primjerka. Pojedini naslovi kupuju se samo u jednom primjerku koje se u pravilu smješta u čitaonicu. U slučaju beletrističkih naslova nabavljenih šest primjeraka razvrstava se po odjelima i ograncima prema sljedećem ključu: dva primjerka smještaju se u Središnjoj knjižnici, dok po jedan primjerak odlazi u ogranke (Donji grad, Industrijska četvrt, Jug II i Retfala). S obzirom na nedostatak prostora u ograncima, manji broj korisnika i učinkovito korištenje dostupnih financijskih sredstava, najmlađi ogranak (Novi grad) popunjava se naslovima koji, po procjeni voditelja Posudbenog odjela, postanu prekobrojni primjerci u Središnjoj knjižnici, a u pravilu stariji od šest mjeseci. Nabavljena četiri primjerka beletristike smještaju se u Središnjoj knjižnici i na ogranke s većim brojem korisnika (Donji grad, Industrija četvrt i Retfala). Sva tri primjerka popularno-znanstvene literature ostaju u Središnjoj knjižnici (jedan u čitaonici, a dva za posudbu). Zadaća je nabavne politike GISKO-a kroz plansku i sustavnu nabavu, sukladnu procjeni o vrijednosti građe i korisničkim zahtjevima, osigurati ponudu aktualnih tema i naslova, sadržaje i usluge za cjeloživotno učenje i stjecanje informacijske pismenosti, građu za znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne potrebe studenata i znanstvenonastavnog osoblja. U nabavu građe, uključeni su svi stručni djelatnici knjižnice. U svemu tome važno je poznavanje strukture korisnika te njihovi pojedinačni prijedlozi. Obrazovna, kulturna, stručna i informacijska razina potreba korisnika te podizanje kvalitete društvenog standarda i ostvarivanje demokratskih prava omogućavanjem slobodnog pristupa informacijama vodilja su u kreiranju i pristupu fonda knjižnice. Premda su potrebe i želje pojedinih kategorija korisnika za građom velike, knjižnica se mora truditi zadovoljiti potrebe i želje za građom nekoliko kategorija korisnika uzimajući u obzir prostorna, ljudska i financijska ograničenja te ograničenja ponude na tržištu knjižnične građe. Bezobzira na prepreke i ograničenja u nabavi građe, potrebno je provoditi istraživanja među korisnicima s ciljem prikupljanja podataka koji će knjižnici pomoći u procesu nabave građe. Takvim načinom rada postiže se veća kvaliteta u razvoju pojedinih knjižničnih zbirki, fonda u cjelini i usluga knjižnice.47 S obzirom na činjenicu da Knjižnica ima trajno rastući problem nedostatka prostora, izgradnja i održavanje 47

Vrana, Radovan; Kovačević, Jasna. Nav. dj., str. 96.

124 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

knjižničnih zbirki uvelike ovisi o trenutno raspoloživom prostoru i pred knjižnične djelatnike postavlja izazov stalne i/ili trajne selekcije naslova koji će se nalaziti na policama neposredno dostupni korisnicima. Svi koji su odgovorni za izgradnju zbirki moraju jednako dobro poznavati sve medije koje knjižnica nabavlja (ili na koje se pretplaćuje) te uravnotežiti prednosti i mane svakoga od njih. O vrsti knjižnice i njezinome poslanju ovisi i to izgrađuje li se fond za budućnost i trajnu dostupnost potencijalnih korisnika ili je izgradnja zbirki usmjerena na zadovoljavanje trenutačnih potreba i zahtjeva sadašnjih korisnika.48 Percepcija korisnika o tome koliko je knjižnica dobra ima vrlo malo veze s veličinom i opsegom zbirke, ili bilo kojim drugim objektivnim mjerama kvalitete, a puno više s time koliko dobro knjižnica pruža ono što svaki pojedini korisnik traži. Vrednovanje knjižničnih zbirki, kao dio aktivnosti upravljanja zbirkama, način je prikupljanja i prikazivanja pokazatelja o korištenju i zadovoljstvu korisnika knjižničnih zbirki. Provodi se kako bi se ustanovilo ispunjavanje ciljeva knjižnice u skladu s politikom razvoja i izgradnje knjižnične zbirke i zadovoljstvo samog korisnika. Važno je prikupiti podatke koji će otkriti zahtjeve i potrebe korisnika knjižnice, procijeniti zadovoljstvo korisnika kroz njihove dojmove o stanju, značajkama i prikladnosti knjižnične zbirke.49 Vrednovanje knjižničnog fonda neosporno može poslužiti dokazivanju i ukazivanju na vrijednost koju knjižnica i njezine zbirke predstavljaju – u odnosu na njihovu iskoristivost, kvalitetu, veličinu, dostupnost, relevantnost itd. – za svoje korisnike i zajednicu općenito.50 Korisnici knjižnice vrlo često nemaju cjelovitu sliku stanja razvoja knjižničnih zbirki (ili je nemaju uopće), ali očekuju da se poštuju njihovi prijedlozi građe u knjižnici. To su realna (ali ne uvijek i realizirana) očekivanja jer knjižnice nisu u mogućnosti nabaviti svu građu ponuđenu na tržištu niti su u mogućnosti ispuniti sve želje i potrebe korisnika odjednom.51 Istraživanje – Zadovoljstvo korisnika knjižničnim zbirkama GISKO-a U knjižnicama je prostor često ograničavajući faktor, koji uvelike određuje raspored građe te njezinu dostupnost u slobodnom pristupu jer često otvoreni pristup nije u potpunosti otvoren, a knjiga nije „nadohvat“ ruke i doista neposredno dostupna Gorman, Michael. Postojana knjižnica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Str. 33. 49 Clayton, Peter; Gorman, Gary Eugene. Nav. dj., str. 216 – 217. 50 Faletar Tanacković, Sanjica; Junušić, Martina; Faletar, Ivana. Nav. dj., str. 71-88. 51 Isto, str. 82-83. 48

125 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

korisniku, što za rezultat može imati i manju posudbu građe. Istraživanje provedeno još 1993. potvrdilo je veliki utjecaj izložene knjige na stopu obrtaja fonda i ukupnu posudbu. Izložene knjige češće se posuđuju, a ostali dijelovi fonda ostaju zanemareni.52 Iako je 45% fonda GISKO-a u otvorenom pristupu (252.061 jedinica građe), 70,7% čini aktivni dio fonda. Manji je obrtaj fonda izravno povezan s dostupnošću građe jer je veliki dio građe korisnicima nevidljiv i nepristupačan, gdje je prostor veliko ograničenje. Tako izgradnja i održavanje knjižničnih zbirki, u središnjici i u ograncima (a u najstarijem Ogranku Donji grad taj je problem izraženiji, no u ostalima), uvelike ovisi o trenutno raspoloživom prostoru, dostupnim sredstvima, ali i broju stanovnika dijela grada koji gravitiraju pojedinom ogranku. Kako je izgradnja knjižničnog fonda usko vezana uz zadovoljstvo korisnika dostupnom građom i utjecajem na kvalitetu i kvantitetu složenog procesa njegove izgradnje, važno je utvrditi zadovoljstvo korisnika knjižničnim zbirkama te koliko je proces izgradnje u skladu sa zacrtanim smjernicama za nabavu GISKO-a. Sve navedeno važno je u kontekstu istraživanja zadovoljstva korisnika dostupnom građom, ali i funkcijama koje svaki od navedenih odjela/ogranaka ima u svom poslanju. Cilj, zadatci i hipoteza istraživanja S obzirom na otežane okolnosti u kojima knjižnica djeluje, kao i prostorna ograničenja, bilo je nužno preispitati je li izgrađivanje zbirke razumno i u skladu s propisanim Standardima, kao i očekivanjima korisnika. Kako bi se vrednovala dosadašnja izgradnja zbirki, provedeno je kvantitativno istraživanje putem ankete. Istraživanje je za cilj imalo utvrditi zadovoljstvo korisnika knjižničnim zbirkama GISKO-a, kakav je njihov pogled na knjižnični fond, kakve su navike korisnika i njihove informacijske potrebe, ali i utvrditi opravdanost nabavne politike i eventualne izmjene iste ukoliko se ustvrdi nesrazmjer između potreba i stvarnoga stanja. Svrha istraživanja bila je sagledati korisnički aspekt u izgradnji zbirki i nabavi knjižnične građe, uz moguća daljnja unaprjeđenja i pomoći procesu planiranja razvoja zbirki. Također, zadatak je istraživanja stvaranje stručnih pretpostavki koje će osigurati bolju i kvalitetniju komunikaciju s korisnicima u kontekstu nabave knjižne i neknjižne građe, osluškivanje njihovih interesa i želja, istražiti dostupnost i dostatnost njima željenih naslova i pojedinih primjeraka građe. Pretpostavka je da su korisnici zadovoljni naslovima koji čine fond odjela odnosno 52 Roy, Loriene. Displays

126 |

and displacement of circulation. // Collection management 17, 4(1994), str. 57-77.

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

ogranka, aktualnošću naslova, kao i brzinom pristizanja noviteta u knjižnicu. Zadovoljstvo korisnika knjižnicom općenito, njezinim fondom i uslugama nije lako postići. Istraživanjem korisnika saznajemo jesu li oni u svojoj potrazi za građom (samostalno ili uz pomoć knjižničara) bili uspješni (a time i zadovoljni) i kakav je njihov pogled na knjižnični fond. Kako knjižnični program ne daje skupne analize podataka o posudbi građe prema vrsti korisnika, kao ni pregled posudbe prema žanrovskim određenjima (primjerice, prema predmetnicama), nego samo općenite podjele prema zaduživanim naslovima prema UDK skupinama, kroz sustav nije moguće utvrditi što točno korisnici čitaju i koje su njihove navike. Sustav iznosi podatke o pojedinačnoj posudbi građi za svakog korisnika. Metodologija i uzorak Anketa „Zadovoljstvo korisnika knjižničnim zbirkama Gradske i sveučilišne knjižnice Osije“", namijenjena je odraslim korisnicima53, a provodila se u razdoblju od 22. listopada do 1. studenoga 2020.54 u online i tiskanom obliku na Posudbenom odjelu za odrasle Gornji grad i u ograncima Donji grad, Industrijska četvrt, Jug II i Retfala. Prikupljeno je 279 odgovora, što čini 3,7% od ukupnoga broja korisnika Knjižnice55. Anketu dostupnu u mrežnom okruženju ispunilo je 52,5% (147) ispitanika, u fizički dostupnim primjercima u knjižnici anketu je popunilo 47,5 % (133) ispitanika. Pod pretpostavkom da je svatko od korisnika ispunjavao anketu na odjelu/ogranku gdje većinom posuđuje građu, anketu je u prosjeku ispunilo od 3,5% do 5,4% korisnika po odjelu odnosno ogranku. Na anketu je odgovorilo 216 žena (77,4%) i 63 muškarca (22,6%), što ujedno odgovara i korisničkoj strukturi (71% žena i 29% muškaraca). Kada je riječ o dobi ispitanika, najviše odgovora dale su osobe starosti od 36 do 50 godina (38,4% ili 107 ispitanika), koji su ujedno i najbrojniji članovi knjižnice. Potom su ispitanici osobe starosti od 51 do 65 godina (22,6% ili 63 ispitanika), slijede skupina od 21 do 35

Za anketu su odabrani samo odrasli korisnici s obzirom da je udio građe koja se kupuje za njih puno veći (73 % sredstava u 2020. godini utrošeno je za nabavu građe za odrasle) 54 Anketa se ciljano provodila u Mjesecu hrvatske knjige zbog povećanog zanimanja korisnika za sadržaje i usluge koje Knjižnica nudi u tome razdoblju. 55 Knjižnica je u 2020. godini imala ukupno 11.661 korisnika, od čega je 6.614 važećih iskaznica. Gledajući broj aktivnih korisnika prema vrsti je 9.680 korisnika, bez kategorije djeca i mladi, koji nisu ni bili obuhvaćeni istraživanjem. 53

127 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

godina (19%, 54 ispitanika), osobe s više od 65 godina (16,5%, 46 ispitanika) te je najmanje ispitanika starosti od 15 do 20 godina (3,6%, 10 ispitanika). Dio ispitanika dugogodišnji su članovi knjižnice s više od 10 godina uzastopnog članstva (53%, 148 ispitanika), koji temeljem svoga iskustva i velikoga broja posudbe građe mogu procijeniti zbirke knjižnice. Iako je riječ o subjektivnim procjenama pojedinaca, objektivnost se postiže visokim postotkom navedenih ispitanika. Anketni upitnik sastojao se od 15 pitanja višestrukog izbora i otvorenog tipa. Anketa je postavljena uz pomoć alata dostupnih uz Google Drive, dok su prikupljeni podaci analizirani pomoću statističkog programskog paketa Google Analytics te programa SPSS Statistics. Analiza rezultata i rasprava Kako bi na lokalnu zajednicu, buduće i trenutne korisnike GISKO uspješno utjecao u kontekstu stvaranja čitateljskih navika, posudbe građe, upisa i obnova članstva u knjižnicu, vrednovanje korisničkog zadovoljstva zbirkama knjižnice nužan je segment za stvaranje pretpostavki budućeg djelovanja i razvoja. Već je istaknuto da je najveći postotak ispitanika (53%) članovi Knjižnice uzastopno više od 10 godina, do pet (16,5%) odnosno više od pet (16,1%) godina sljedeće su kategorije korisnika po zastupljenosti, 4,3% ispitanika novi su članovi Knjižnice (do godinu dana), dok je 10% ispitanika promatrajući razdoblje duže od pet godina povremeno član knjižnice. Korisnici podjednako posuđuju domaću i stranu literaturu (54,5%), veći broj njih posuđuje samo stranu literaturu (37,6%), dok se najmanje posuđuje samo domaća literatura (7,9%) i to najviše korisnici u dobi između 36 i 50 godina. Uspoređujući podatke s kupovinom u protekloj 2020. godini, po broju primjeraka, najviše se kupovala strana beletristika (59%), potom popularno-znanstvena (28%), a najmanje domaća beletristika (13%), što je ujedno u skladu s interesima korisnika i vrstom primjeraka (za čitaonicu i/ili za posudbu). Vodeći računa o vrsti i žanru koji se čita, na temelju rada s korisnicima, pretpostavke o naj(ne)čitanijim knjigama pokazale su se točne (slika I.). Najčešće se posuđuju trileri i kriminalistički romani (52,7%), povijesni romani (36,2%) i suvremena književnost (30,5%), a najmanje poezija (4,3%) te stripovi i grafički romani (7,1%). Navedeno je ujedno u skladu s nakladničkom produkcijom koja na godišnjoj razini

128 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

proizvodi upravo najviše beletrističkih naslova. Trilere najčešće posuđuju korisnici u dobnoj skupini između 36 i 50 godina (21,8%) i između 51 i 65 godine (14,6%). Povijesne romane najviše posuđuju ljudi srednjih godina (47,6%) i umirovljenici (58,7%).

60,00 %

52,7 %

50,00 % 40,00 %

36,2 % 30,5 %

30,00 %

28%

28%

25,4 %

21,5 % 20,1 % 20,00 %

17,9 % 7,6 % 12,9 % 7,2 % 5,7 % 4,3 %

10,00 % 0,00 %

Slika 1. Najčešće posuđivani žanrovi u uzorku S obzirom na žanrovsku podjelu, anketa potvrđuje najtraženije naslove kroz knjižnični katalog. Prema kategoriji „najtraženije“ u katalogu se izdvajaju američka i engleska književnost, točnije ljubavni i kriminalistički romani te trileri. Ljubavne romane najviše posuđuju korisnici dobne skupine od 51 do 65 godina (33%) i ljudi srednjih godina od 36 do 50 godina (28,2%). Fantastiku najviše čitaju korisnici mlađih dobnih skupina, dok se kod starijih dobnih skupina interes za fantastiku smanjuje. Stručnu literaturu čitaju najviše korisnici mlađe i srednje dobi (od 21 do 50 godina, ukupno 27,5%, od čega su u većem postotku mlađi korisnici u dobi od 21 do 35 (63%)). Pretpostavka je kako je ispitanicima stručna literatura potrebna za formalno i neformalno obrazovanje. Od ostalih žanrovskih vrsta, klasiku najviše čitaju umirovljenici (32,6%) i mlađi od 21 do 35 godina (29,6%). Biografije (17,9%) i putopise (17,5%) najviše čitaju korisnici u dobi od 36 do 50 godina i 51 do 60 godina. Publicistiku najviše čitaju čitatelji srednjih godina od 36 do 50 godina (14,9%). Iako je istraživanje bilo namijenjeno odraslim korisnicima, njih 3,6% posuđuje i dječju književnost i knjige za djecu. Navedeno je rezultat korištenja

129 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

obiteljskih iskaznica, mogućnošću istovremenog posuđivanja građe na više odjela, kao i toga što na ograncima dječji odjel nije fizički izdvojen. Korisnici prema anketi najčešće posuđuju građu u Središnjoj knjižnici, njih 159 ispitanika (57%), slijede ogranci Donji grad s 41 ispitanikom (14,7%), Retfala 29 (10,4%), Industrijska četvrt 26 (9,3%), Jug II (22%) i na samom začelju Novi grad s dva ispitanika (0,7%) (slika II.). Posudba građe po odjelima i ograncima u skladu je s brojem upisanih korisnika na pojedinome odjelu. Ohrabrujuće je da je čak 70,4% korisnika, u nedostatku željenog naslova na odjelu/ogranku gdje redovno posuđuju, spremno otići po primjerak knjige na drugi ogranak. Njih 57,9% to čini povremeno, a uvijek samo 5% ispitanika.

60%

57%

50% 40% 30% 20%

14,7 % 10,4 %

10%

9,3 %

7,9 % 0,7 %

0% Središnja knjižnica

Ogranak Donji grad

Ogranak Retfala

Ogranak Ogranka Jug II Ogranak Novi Industrijska grad četvrt

Slika 2. Lokacija najčešće posudbe građe Osim same posudbe građe, u dijelu istraživanja željelo se saznati čitaju li korisnici preporuke za knjige, posebice one koje nastaju u produkciji knjižnice. Preporuke se čitaju, najčešće na internetskim portalima n=160 (57,5%) i društvenim mrežama n=138 (49,6 %), a manje u tiskanim medijima n=63 (22,5%), što može biti i rezultat manjeg čitanja tiskanih medija općenito. Čak n=51 (18,3%) ispitanih korisnika ne čita preporuke knjiga. Kada je riječ o preporukama koje knjižničari već duži niz godina pišu, preporuke novih naslova pristiglih u Knjižnicu koje izlaze pod naslovom „Đelo od Gisko predstavlja“56 čita

Primjerice, Đelo od Gisko predstavlja, vol. 4/21 "Čitanje kao bijeg od pandemije" - osvoji knjigu. URL: http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=86217 (2021-04-07) 56

130 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

n= 129 (46,2%) ispitanika. Preporuke koje tematski prikazuju naslove u Knjižnici, "Knjige na dobrom glasu"57 čita n=78 (28%) ispitanih. Navedene preporuke GISKO-a objavljuju se na mrežnim stranicama knjižnice i lokalnim informativnim portalima, što ih čine nedostupnima onima koji preferiraju tiskane medije. Čitanje preporuke često može biti u vezi s čitanjem novih ili preporučenih naslova. Iako novi naslovi nisu presudni pri izboru literature, nove naslove povremeno bira čak n=128 (45,9%) korisnika, često n=116 (41,6%), dok n=25 (9%) ispitanika uvijek bira nove naslove. Pretpostavka je da odabir ovisi i o trenutnoj dostupnosti broja slobodnih primjeraka novih naslova za posudbu. Samo n=10 (3,6%) korisnika nikada ne bira nove naslove. Velika je uloga knjižničara u odabiru knjiga, kao i njegov utjecaj na čitateljske navike i korisnikov izbor. Pomoć knjižničara pri odabiru naslova povremeno traži n=159 (57%) korisnika, a često n=69 (24,7%). Korisnici još uvijek vole s knjižničarem porazgovarati o pročitanom. Samostalni su i nikada ne traže preporuku knjižničara samo n=24 (8,6%) korisnika, a kao razloge najčešće navode samostalnost u odlučivanju. Samo nekolicina korisnika unaprijed pretraži katalog i provjeri dostupnost građe, što je pokazatelj da se i dalje treba raditi na stalnoj edukaciji korisnika. Stručni djelatnici pri dolasku korisnika u knjižnicu nude pomoć pri korištenju građe i usluga knjižnice u obliku individualnih i grupnih poduka, a na internet stranicama knjižnice dostupni su i različiti video-materijali i upute. Korisnici su pretežno zadovoljni ponudom literature u knjižnici (slika III). Ocjenjujući ponudu literature i naslova, 93% korisnika ocijenilo je ponudu s ocjenom 4 ili 5, od čega je n=160 (57,3%) korisnika je izrazito zadovoljno, dok je n=100 (35,8%) korisnika zadovoljno. Prosječna ocjena korisnika je 4,49. Izbor naslova ocjenom 3 ili manje, ocijenilo je n=16 (5,7%) korisnika, a od toga potpuno nezadovoljni i nezadovoljni korisnici knjižničnom ponudom čine samo n=3 (1,1%) ispitanika.

Primjerice, Knjige na dobrom glasu – Korizma je lijek. URL: http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=86053 (2021-04-07) 57

131 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

70,00% 60,00%

57,3 %

50,00% 40,00%

35,8 %

30,00% 20,00% 10,00%

5,7 % 0,7 %

0,4 %

0,00%

Izrazito zadovoljni

Zadovoljni

Ni zadovoljni ni Nezadovoljni nezadovoljni

Izrazito nezadovoljni

Slika 3. Zadovoljstvo ponudom literature/izborom naslova S obzirom da je najveći broj anketiranih, njih 148, kontinuirano član knjižnice 10 i više godina, važna je njihova procjena zadovoljstva zbirkama kao aktivnih čitatelja (Slika IV.) U ukupnom je broju više žena (113 ispitanica), dok je manje muškaraca (35 ispitanika). Zaključak je na prethodnom tragu, korisnici su u načelu zadovoljni knjižničnom ponudom literature.

60,00% 50,00%

55,8 % 45,7 %

42,9 % 37,2 %

40,00% 30,00% 20,00%

8,6 % 6,2 %

10,00%

2,9 % 0,9 % 0%

0%

0,00% Izrazito zadovoljni

Zadovoljni

Ni zadovoljni ni nezadovoljni

Žene

Nezadovoljni

Izrazito nezadovoljni

Muškarci

Slika 4. Zadovoljstvo knjižničnom ponudom literature – dugogodišnji korisnici knjižnice

132 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

Korisnici su prepoznali problematiku nedostatka prostora, ističući potrebu poboljšanja uvjeta (4% ispitanika). Problem prostora ograničavajući je čimbenik u dostupnosti građe i izgledu zbirki, ali važno je da su spremni tražene naslove pričekati ili po njih otići na drugi odjel. Zaključak Fond Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek podržava njene ciljeve, potrebe i misiju knjižnice. Rezultati ankete pokazuju da knjižnica svojim fondom uspješno zadovoljava informacijske i druge potrebe korisnika različitih dobnih skupina. Najčešći korisnici knjižnice jesu žene u dobi 36 do 65 godina starosti, koje su i ispunjavale anketu. Knjižnica najviše nabavlja stranu beletristiku, što se najviše i posuđuje. Najčešće se čitaju trileri i kriminalistički romani, povijesni romani i suvremena književnost. Najmanje se čita domaća literatura čija je i izdavačka produkcija nešto slabija. Od ostalih žanrovskih vrsta, dosta se još čitaju i klasici, biografije i putopisi, što knjižnica nabavlja u zadovoljavajućem omjeru. Visok je stupanj zadovoljstva ispitanika građom dostupnom u knjižnici s obzirom na kriterije informacijskih, kulturnih i obrazovnih potreba. Dio ispitanika očekuje dostupnost željene građe u knjižnici, ali i razumiju problem nedostatka prostora, koji je ograničavajući čimbenik u dostupnosti građe i izgledu zbirki. Dostupnost građe na drugom odjelu korisnicima nije ograničavajući čimbenik. Uočen je nedostatak izbora stručne literature na ograncima, koji su ograničeni prostorom. Korisnici su iskazali želju za više naslova na stranim jezicima, kao i potrebu većeg broja primjeraka za posudbu. S obzirom na rezultate istraživanja i analizu istih, potvrđena je pretpostavka o zadovoljstvu korisnika ponudom naslova, dostupnošću istih i brzinom njihova pristizanja na odjele odnosno ogranke, u potpunosti potvrđena. Naime, ocjenjujući ponudu literature i naslova, zadovoljstvo korisnika istom može se ocijeniti u znatnoj mjeri zadovoljavajućim. Ipak u određenoj mjeri, kako podatci nabave, tako i rezultati anketiranih govore o kontinuiranim nabavnim procesima i zadovoljstvima korisnika, ne mogu se zanemariti dobri i ujednačeni pokazatelji. Iskazanom zadovoljstvu korisnika ide na ruku dobra prometna povezanost, kako gradskim prijevozom tako i gradskim cestama, strateška pozicioniranost Središnje zgrade i ogranaka te veličina grada, što, ukupno gledano, omogućava korisniku da do željenog naslova dođe brzo na lokaciji na kojoj je naslov slobodan. Kako bi GISKO u potpunosti mogao ostvarivati svoju misiju, nužna su nova

133 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

prostorna rješenja dostatna za smještaj knjižnične građe i provedbu knjižničnih aktivnosti u skladu sa suvremenim svjetskim trendovima. U tom bi se slučaju uloga knjižničara preusmjerila prema aktivnijem traženju i privlačenju novih korisnika umjesto dosadašnjih nastojanja u traženju i smještanju novih polica te stalnom preslagivanju i prebacivanju knjižnične građe. Rezultati istraživanja smjernica su daljnji rad i razvoj fonda knjižnice, kao i podrška u iznalaženju novih prostornih mogućnosti i širenja knjižnice, ili izgradnje nove, kao i pravilnom usmjeravanju resursa. Ovo je istraživanje samo mali korak Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek prema kontinuiranim naporima za unapređivanje kvalitetne komunikacije s korisnicima i izgradnjom što kvalitetnijih knjižničnih zbirki. Literatura Baker, Sharon L.; Lancaster, F. Wilfrid. The measurement and evaluation of library services. Arlington: Information resources press, 1991. Carrigan, Dennis P. Collection development: evaluation. // Journal of academic librarianship 22, 4(1996), str. 273-278. Cassell, Kay Ann; Futas, Elizabeth. Developing public library collection, policies, and procedures: a how-to-do-it manual for small and medium sized public libraries. New York : Neal-Schuman Publishers, 1991. Clayton, Peter; Gorman, Gary Eugen. Managing information resources in libraries: collection management in theory and practice. London: Library Association Publishing, 2001. Clayton, Peter; Gorman, Gary Eugene. Upravljanje izvorima informacija u bibliotekama. Beograd: Clio, 2003. Collection development policies and procedures / edited by Elizabeth Futas. Phoenix: Oryx Press, 1995. Collection management for the 21st century: a handbook for librarians / edited by Gary Eugen Gorman and Ruth H. Miller. Wesportt; London: Greenwood press, 1997. Collection management in academic libraries / edited by Clare Jenkins and Mary Morley. Aldershot; Brookfield: Gower publishing, 1999. Str. 15-38. Đelo od Gisko predstavlja, vol. 4/21 "Čitanje kao bijeg od pandemije" - osvoji knjigu. URL: http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=86217 (2021-04-07) Faletar Tanacković, Sanjica; Junušić, Martina; Faletar, Ivana. Vrednovanje knjižničnog fonda uz pomoć citatne analize na primjeru zbirke iz informacijskih znanosti u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku. // Libellarium 5, 1 (2012), 71-88. URL: https://hrcak.srce.hr/97453 (202104-07)

134 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

Ford, Geoffrey. Review of methods employd in determinig the use of library stock. London: British National Bibliography Research Fund, 1990. Gabriel, Michael R. Collection development and collection evaluation: a sourcebook. Metuchen: Scarecrow press, 1995. Godišnje izvješće : Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. 2020. URL: https://www.gskos.unios.hr/wp-content/uploads/2021/02/Izvjesce-o-radu-za-2020_converted.pdf (2021-05-31) Golubović, Vesna. Nabava knjižnične građe u funkciji izgradnje knjižnične zbirke // HKD Novosti 76(2018). URL: https://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/1449 (2021-04-07) Gorman, Gary Eugen; Miller, Ruth H. Changing collections, changing evaluation // International yearbook of library and information management 2000-2001: collection management. / ed. G. E. Gorman. Library association publishing, 2000. Str. 309-338; G. E. Gorman, Miller, Ruth H. Evaluating library collections, Aslib, 2000. Gorman, Michael. Postojana knjižnica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Grujić, Tea. Nabava literature za potrebe Sveučilišta u Puli – možemo i bolje! // Knjižnice: kamo i kako dalje? / 13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2014. Str. 309-318. Hall, Blaine H. Collection assessment manual for college and university libraries. Phoenix: Oryx Press, 1985. Hergešić, Branka. O nabavi i nabavnoj politici. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 5, 14(1958/1959), str. 9-23. International encyclopedia of information and library science. / edited by John Feather, Paul Sturges. London; New York: Routledge, 2003. Knjige na dobrom glasu – Korizma je lijek. URL: http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=86053 (2021-04-07) Kosić, Sanja. Analiza uspješnosti kupnje knjiga za fond Sveučilišne knjižnice Rijeka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 62, 2(2019), str. 131-148. URL: https://hrcak.srce.hr/file/340250 (202104-02) Krajina, Tamara; Markulin, Helena. Nabava knjižnične građe u visokoškolskim knjižnicama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 3(2011), str. 21-36. URL: https://hrcak.srce.hr/80101 (202104-02) Leščić, Jelica. Okvir smjernica za izradu pisane politike nabave građe i izgradnje zbirki u narodnim knjižnicama, 2012. URL: http://www.nsk.hr/wpcontent/uploads/2012/11/smjernice-za-nabavu.pdf (2021-04-05) Lukačević, Srđan. Smjernice za nabavu. URL: https://www.gskos.unios.hr/wpcontent/uploads/2017/03/Smjernice-za-nabavu-GISKO1.pdf (2021-04-05)

135 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT


393

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Marshall, Audrey; Fieldhouse, Maggie. Introduction. // Collection development in the digital age / edited by Maggie Fieldhouse and Audrey Marshall. <London>: Facet, 2012. Mišetić, Marijana. Vrednovanje filološke knjižnične zbirke u suvremenoj visokoškolskoj knjižnici : doktorski rad. Zagreb: M. Mišetić, 2017. Narodna knjižnica : IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za razvoj službi i usluga. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003. Nebesny, Tatjana; Švob, Mira. Izgradnja knjižne zbirke u narodnim knjižnicama. // Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka: zbornik radova / uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2002. Str. 56-75. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nebesny_svob.htm (2021-04-02) Nisonger, Thomas E. A review of the 1997 collection development and management literature. // Collection building 18, 2(1999), str. 67-80. Nisonger, Thomas E. Collection evaluation in academic libraries: a literature guide and annotated bibliography. Englewood: Libraries unlimited, 1992. Nisonger, Thomas E. The collection development literature of 1996: a bibliographic essay. // Collection building 17, 1(1998), str. 29-39. Petr Balog, Kornelija; Bugarski, Marija. Vrednovanje zbirke visokoškolske knjižnice pomoću metode usporedbe (check-list method) s popisima ispitne literature. // Libellarium 7, 2 (2014), str. 253-265. Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 2011. URL: https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm (2021-04-06) Romić, Kristina; Mitrović, Goranka. Vrednovanje knjižničnog fonda: na primjeru zbirke disertacija i magistarskih radova u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu uz pomoć citatne analize. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 59, 3-4(2016), str. 47-62. URL: https://hrcak.srce.hr/187570 (2021-04-02) Roy, Loriene. Displays and displacement of circulation. // Collection management 17, 4(1994), str. 57-77. Sečić, Dora. Neki suvremeni pogledi na nabavnu politiku u znanstvenim bibliotekama u SAD i Evropi. // Informatologia Yugoslavica 20, 3/4(1988), str. 199-202. Siber, Ljiljana; Lukačević, Srđan. Otkup knjiga Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – Utjecaj na izgradnju fonda Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u razdoblju od 1998. do 2013. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 2-3 (2017), str. 79- 109. Sinikara, Kaisa. Europske sveučilišne knjižnice kao potpora primarnoj funkciji akademske zajednice. // 400. godišnjica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu : zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa u Zagrebu 9.-11. svibnja 2007. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2007. Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 58/1999). URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_58_1071.html (2021-04-05)

136 |

LUKAČEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT / KRPELJEVIĆ


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

393

Standardi za visokoškolske knjižnice u Republici Hrvatskoj // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 33(1990). URL: http://maticna.nsk.hr/wp-content/uploads/2019/04/Standardi-zavisoko%C5%A1kolske-knji%C5%BEnice-u-Republici-Hrvatskoj-1990.pdf (2021-04-05) UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice 1994. / prevela Aleksandra Horvat. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/UNESCOv_manifest_za_narodne_knjiznice.htm (2021-04-02) Vrana, Radovan; Kovačević, Jasna. Razvoj knjižničnih zbirki kao preduvjet i mjera razvoja knjižnice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 1(2017), str. 79-102. URL: https://hrcak.srce.hr/file/278662 (2021-04-02) Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019.) URL: https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html (2021-04-05) Zakonom o visokim učilištima (NN 96/93, NN 59/96)

137 |

LUKAČEVIĆ / KRPELJEVIĆ / ŠPOLJARIĆ KIZIVAT



JESTE LI ONLINE ILI UŽIVO?: OBRAZOVNI PROCES U VRIJEME PANDEMIJE BOLESTI COVID-19 Teaching online or in-person? The educational process during the COVID19 pandemic Jadranka Junačko Tehnička škola Slavonski Brod jjunacko@gmail.com

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

394

UDK / UDC 37.018.4:004>(497.5)“2020“ Istraživanje/ Research paper Primljeno/ Received: 05.05.2021.

Sažetak Jeste li online ili uživo? – pitanje je koje je u posljednjih godinu dana bilo svakodnevica svakog odgojno-obrazovnog djelatnika, učenika, roditelja... Okolnosti SARS-CoV2 infekcije i bolesti COVID-19 dovele su sve, pa tako i obrazovni sektor, pred izazove o kojima će se zasigurno dugo raspravljati. Potpuno zatvaranje ili neki drugačiji oblik hibridnog rada, ubrzali su razvoj rada u mrežnom okruženju unutar obrazovnih ustanova kako proces učenja ne bi bio narušen. Svi dionici obrazovnog procesa morali su u kratkom vremenu savladati nove oblike rada, a prije svega digitalne vještine. Nastavnici su se kao nositelji obrazovnog procesa susreli s kreiranjem, stvaranjem i dijeljenjem obrazovnog digitalnog sadržaja kao jedinim oblikom poučavanja u novonastaloj situaciji. Iako su digitalni alati i rad u online okruženju mnogim nastavnicima poznati i od prije, velika se većina prvi put susretala s takvim oblikom rada. Kako bi utvrdili učinkovitost i kvalitetu izvođenja nastave na daljinu, provedeno je istraživanje u srednjim školama Brodsko-posavske županije, onako kako ga doživljavaju nastavnici i stručni suradnici, s naglaskom na rad školskih knjižnica kao pružatelja podrške nastavnom procesu. Ključne riječi: digitalni alati, nastava na daljinu, školska knjižnica, upravljanje vremenom, vrednovanje učeničkih postignuća

139 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Summary Are you online or in-person? - The question seemed to be ever-present in the minds of every educator, student, and parent during the last year. The circumstances surrounding the SARS-CoV2 virus and COVID-19 outbreak have brought forth challenges for various sectors - including education - the impact of which will be discussed and debated for years to come. Complete school closures and forms of hybrid learning systems prompted the transition towards e-learning in educational institutions hoping to maintain learning continuity during this period. All the parties in the education system had to adopt alternative teaching and learning methods primarily dealing with digital skills. Teachers, being responsible for the educational process, are faced with creating, using, and sharing digital materials as the only way of teaching. Although some teachers had used online tools and platforms before, the majority encountered ICT (information and communication technologies) and elearning for the first time during the COVID-19 lockdown. To provide insight into the efficiency and quality of distance learning, we conducted a survey that included both teachers and management working in high schools in Brod-Posavina County, highlighting the work of school libraries as assistance providers for remote learning. Keywords: digital tools, distance learning, school library, time management, assessing students' competencies Uvod Potpuno zatvaranje ili neki drugačiji oblik hibridnog rada u okolnostima SARSCoV2 infekcije u kratkome roku, gotovo preko noći, doveli su do provedbe nastavnog procesa u novo digitalno okruženje.1 Školska godina 2020./2021. donijela je mogućnosti aktiviranja modela A, B i C odgojno-obrazovnog rada, a koji su najbolje odgovarali epidemiološkoj situaciji određene ustanove. 2

Vlada RH. Odluka o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu. URL: https://vlada.gov.hr/sjednice/212-telefonska-sjednica-vlade-republike-hrvatske/28985 (2021-09-25) 2 Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Modeli i preporuke za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19 u pedagoškoj/školskoj godini 2020./2021. URL: https://mzo.gov.hr/vijesti/modeli-i-preporuke-za-rad-u-uvjetima-povezanima-s-bolesti-covid-19-upedagoskoj-skolskoj-godini-2020-2021/3916 (2021-05-31) 1

140 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

Tijekom tog razdoblja podrazumijevalo se da su učenici generacije Z u potpunosti upoznati s korištenjem novih tehnologija. Ipak, u praksi smo svjedoci da je i u tome području učenicima potrebna dodatna podrška i edukacija. S druge strane optičkog interneta, ako ste imali sreće biti spojeni na optički internet, našao se nastavnik koji je imao obvezu kreirati okruženje učenja prema modelu C, a u mnogim je slučajevima i sâm morao savladati nove vještine kako bi nastava protekla neometano. Iako su digitalni alati te brojni drugi oblici udaljenog poučavanja, poznati već dugi niz godina, velika većina nastavnika istima se iz raznih razloga nije koristila u svakodnevnom radu. Digitalni alati u većini su slučajeva bili podrška učenju ili organizaciji rada, dok su u novonastaloj situaciji postali nužnost. Nastavnici su morali u vrlo kratkom vremenu savladati vještine informatičke i informacijske pismenosti te cijeli spektar novih kompetencija koje je Jasmina Vrkić Dimić 2014. u svome radu predstavila kao multimedijske didaktičke kompetencije.3 Izazovi upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije u radu s učenicima uključivali su kreiranje, stvaranje i dijeljenje obrazovnog sadržaja. U tu svrhu provedeno je istraživanje u srednjim školama Brodsko-posavske županije, a s ciljem utvrđivanja učinkovitosti i kvalitete izvođenja nastave na daljinu, onako kako ga doživljavaju nastavnici i stručni suradnici, s naglaskom na rad školskih knjižnica kao pružatelja podrške nastavnom procesu.4 Školske knjižnice su, suočene s istim izazovima, promijenile svoje radno okruženje na ono virtualno. Brojne provedene aktivnosti, školski knjižničari su predstavili na virtualnim knjižnicama koje su većinom sami izradili.. Iako su mnoge školske knjižnice već imale svoj prostor u sklopu službenih stranica škole, sada su kroz samostalne virtualne knjižnice dobile novu vrijednost u smislu pristupačnosti, kreativnosti te objedinjavanja svih sadržaja koje knjižnica treba imati. Hrvatska mreža školskih knjižničara na repozitoriju je hrvatskoga knjižničarstva

Usp. Vrkić Dimić, Jasmina. Kompetencije učenika i nastavnika za 21. stoljeće. // Acta Iadertina 10, 1(2013), str. 49-60. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=280163 (202109-25) 4 Usp. Sanja Galić: Suvremeno školsko knjižničarstvo. // Život i škola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 207. – 218. URL:https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=SU VREMENO+%C5%A0KOLSKO+KNJI%C5%BDNI%C4%8CARSTVO+ (2021-09-25) 3

141 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

UDK025 objedinila poveznice za 243 virtualne knjižnice6 među kojima su i školske knjižnice Brodsko-posavske županije. Školski knjižničari Brodsko-posavske županije aktivno su sudjelovali u brojnim edukacijama i webinarima, od kojih je većina bila vezana za kolegiji na LMS-u Loomen pod nazivom „Edukacija knjižničara 2020.“ te „Edukacija knjižničara 2020. drugi dio“.7 U školskoj godini 2020./2021. u sklopu Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara

Brodsko-posavske županije, koje se u potpunosti održavalo na mreži,

predavanja je pratilo oko 70% školskih knjižničara Brodsko-posavske županije u ukupnom trajanju od 7 sati i 45 minuta.8 Posao školskog knjižničara dobio je novu, virtualnu dimenziju, što se odrazilo i na sâm opis posla te raspodjelu istoga. Poslovi školskog knjižničara za vrijeme rada na daljinu obuhvaćali su: administriranje digitalnih učionica škola, izradu virtualnih knjižnica, pružanje podrške kolegama nastavnicima u informiranju i savladavanju digitalnih alata, rješavanje tematskih zahtjeva, izradu digitalnih plakata i materijala, održavanje mrežne stranice škole, izvođenje odgojno-obrazovnog sadržaja u virtualnom okruženju, provedbu kulturno-javne djelatnosti u virtualnom okruženju, objavljivanje vijesti na mrežnoj stranici škole i na društvenim mrežama škole itd. 9

UDK02 - repozitorij školskog knjižničarstva Hrvatske mreže školskih knjižničara. URL: http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/UDK_02 (2021-11-10) 6 Mesić Muharemi, Nataša; Renić, Zorka; Strija, Josip. Školske knjižnice u virtualnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 64, 1 (2021), str. 303-317. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekarahrvatske/index.php/vbh/article/view/847 (2021-09-25) 7 Granić, Adela. Izvješće o održanim webinarima stručnih suradnika knjižničara u 2020. godini. URL:http://knjiznicari.skole.hr/ss-azoo?news_hk=5271&news_id=624&mshow=631#mod_news (202111-11) 8 Šperanda, Vedran. Godišnje izvješće o radu Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Brodskoposavske županije u školskoj godini 2020./2021. URL:http://knjiznicari.skole.hr/zsv/bpz?news_hk=5308&news_id=661&mshow=607#mod_news (202111-12) 9 Webinar Agencije za odgoj i obrazovanje. Poslovi srednjoškolskih knjižničara u doba COVIDA-19, 2020. URL: https://loomen.carnet.hr/course/view.php?id=13285 (2021-11-11) 5

142 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

Obrazovno istraživanje o utvrđivanju učinkovitosti nastave na daljinu i učenja u srednjim školama Brodsko-posavske županije tijekom pandemije COVID-19, analiza prikupljenih podataka Metodologija istraživanja Istraživanje je provedeno u vremenu od 1. do 17. ožujka 2021. godine, a obuhvatilo je nastavnike i stručne suradnike te ravnatelje srednjih škola Brodsko-posavske županije. Upitnik je napravljen u mrežnom obliku, s pomoću Google obrasca.10 Distribuiran je putem e-pošte školskim knjižničarima srednjih škola Brodsko-posavske županije, koji su ga putem školskih komunikacijskih kanala proslijedili nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima. U obrazovnom istraživanju sudjelovalo je ukupno 168 nastavnika i stručnih suradnika iz 12 srednjih škola Brodsko-posavske županije. Elektroničke adrese prikupljane su prilikom ispunjavanja anketnog upitnika sa svrhom davanja povratne informacije i rezultata istraživanja ispitanicima, uz napomenu da će se rezultati koristiti isključivo u znanstvene svrhe. Upitnik je sadržajno podijeljen u 5 cjelina, a ukupno sadrži 25 pitanja, 24 pitanja zatvorenog tipa i jedno pitanje otvorenog tipa. Podaci anketnog upitnika obrađeni su programskom potporom Google obrasca. Kao glavna metoda istraživanja korištena je metoda anketiranja11 jer je s pomoću mrežnog anketnog upitnika jednostavno prikupiti te napraviti analizu podataka od raznolikog uzorka. Cilj i svrha istraživanja Cilj istraživanja bio je utvrditi učinkovitost i kvalitetu izvođenja nastave na daljinu tijekom pandemije COVID-19 u srednjim školama Brodsko-posavke županije iz perspektive nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. U fokus istraživanja stavljeni su elementi upravljanja vremenom, uvjeti rada i zadovoljstvo nastavnika i učenika prilikom

Obrazovno istraživanje o utvrđivanju učinkovitosti nastave na daljinu i učenja u srednjim školama Brodsko-posavske županije tijekom pandemije COVID-19 – perspektiva nastavnika. URL: https://forms.gle/By7HqYB1ZHotpsJV9 (2021-10-7) 11 Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka : Ekonomski fakultet u Rijeci, 2000. str. 366-375. 10

143 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

izvođenja nastave na daljinu, vrednovanje učeničkih postignuća kao jedan od važnih dijelova nastavnog procesa te razina podrške koja je pružena od strane školskih knjižnica. Svrha istraživanja jest dobivene rezultate koristiti za razvoj mrežnog okruženja za učenje unutar ustanova, daljnje unapređenje odgojno-obrazovnog procesa te razvoja programa podrške školskih knjižnica. Rezultati istraživanja i interpretacija

Grafikon 1. Radno mjesto ispitanika

Prvi dio upitnika sačinjavala su pitanja vezana za strukturu ispitanika. Iz Grafikona 1 vidljivo je da je prikupljen najveći broj odgovora, 36 (21.4%), iz Tehničke škole Slavonski Brod nakon čega slijede 23 odgovora (13,7%) iz Srednje škole “Matije Antuna Reljkovića” Slavonski Brod. Anketni upitnik ispunilo je 128 pripadnica ženskog spola i 40 pripadnika muškog spola. U najvećem postotku (45,2%) ispitanici su se izjasnili kao nastavnici društvenohumanističke skupine predmeta, dok se 61 ispitanik (36,3%) izjasnio kao nastavnik strukovne skupine predmeta. Najveći broj ispitanika, njih 38 (22,6%), ima između 5 i 10 godina radnog iskustva u školi. Drugi dio upitnika sačinjavala su pitanja vezana za izvođenje nastave na daljinu, odnosno korištenje digitalnih alata, aplikacija, težinu izvođenja nastave na daljinu i sl. Prilikom izvođenja nastave na daljinu 54,2% nastavnika koristilo se kombinacijom objave sadržaja i zadataka u provedbi nastave na daljinu na nekoj od platformi, npr. Google učionica te organizacijom nastave putem online sastanaka, npr. Zoom.

144 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

Grafikon 2. Upotreba aplikacija za online sastanke prilikom izvođenje nastave na daljinu

Iz Grafikona 2. vidljivi su odgovori 95 ispitanika koji su za online sastanke koristili aplikaciju Zoom, nakon čega slijedi korištenje Microsoft Teams-a, 79 ispitanika, dok je Discord aplikaciju za online sastanke u izvođenje nastave koristilo 11 ispitanika. Možemo zaključiti da su ispitanici koristili platforme koje su bile dogovorene na razini ustanove.

Grafikon 3. Stavovi ispitanika o težini izvođenja nastave na daljinu

47% ispitanika na ponuđenoj je skali, kako je vidljivo iz Grafikona 3., procijenilo težinu izvođenja nastave na daljinu kao iznimno zahtjevnu dok se mali broj ispitanika 2.4% smatra da izvođenje nastave na daljinu uopće nije zahtjevno. Ovakve pokazatelje možemo izravno povezati sa sljedećim pitanjem vezanim uz stavovima ispitanika vidljivima u Grafikonu 4.

145 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Grafikon 4. Stavovi ispitanika o informatičkim vještinama, korištenju digitalnih alata, nastavi na daljinu u kućnom okruženju, motiviranosti učenika te ishodima učenja

146 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

Veliki dio ispitanika, njih 93, slaže se ili se u potpunosti slaže kako su imali dovoljno informatičkih vještina za izvođenje nastave na daljinu, a isto se tako veliki udio izjasnio da su i prije koristili digitalne alate i da su isti jednostavni za upotrebu. Također se veliki broj ispitanika, njih 73, izjasnio kako nastava na daljinu zahtijeva više vremena kako bi se postigli ishodi učenja. Iz navedenog (Grafikoni 3. i 4.) možemo zaključiti da su se nastavnici, bezobzira na svoju prethodnu informatičku pismenost, ipak susretali s poteškoćama prilikom izvođenja nastave na daljinu. Pitanje koje se često spominjalo, kako u medijima, tako i u neformalnim razgovorima odgojno-obrazovnih djelatnika, vezano je za izvođenje nastave u kućnom okruženju.

Grafikon 5. Izvođenje nastave u kućnom okruženju

23 ispitanika odgovorilo je kako je takvo okruženje pogodno za izvođenje nastave na daljinu, dok su 63 ispitanika ostala neutralna po tome pitanju. Samo su se 3 ispitanika potpuno složila u tome kako je kućno okruženje pogodno za izvođenje nastave na daljinu. Da su učenici motivirani tijekom izvođenja nastave na daljinu, misli samo 9 ispitanika, dok veliki postotak ispitanika 94,6%, smatra kako učenici nisu motivirani tijekom nastave na daljinu, iz čega se može zaključiti kako i učenici i nastavnici preferiraju izravne oblike rada u kojima je lakše postići motiviranost za rad.

147 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Grafikon 6. Motiviranost učenika tijekom nastave na daljinu

Na pitanje o ostvarenosti planiranih ishoda učenja samo je 8 ispitanika odgovorilo da se u potpunosti slažu s navedenom tvrdnjom, dok su se 84 ispitanika izjasnila da se niti slažu niti ne slažu s navedenom tvrdnjom. 142 ispitanika u potpunosti se slažu, odnosno slažu se da je za planirane ishode učenja u provedbi nastave na daljinu potrebno više vremena.

Grafikon 7. Ostvarenost planiranih ishoda učenja i vremenu potrebnom za ostvarenje ishoda učenja

Iz odgovora možemo zaključiti da su ishodi učenja, odnosno kompetencije koje je učenik stekao učenjem i dokazao nakon postupka učenja (Divjak 2017), teže ostvarivi u izvođenju nastave na daljinu te da je za planirane ishode učenja potrebno više vremena, nego u redovnoj nastavi.

148 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

U pitanju o izazovima s kojim su se nastavnici susretali prilikom prelaska na nastavu na daljinu, ispitanici su imali mogućnost označiti pet opcija.

Grafikon 8. Izazovi prilikom izvođenja nastave na daljinu

83,9% ispitanika označilo je kako je učenikov pristup internetu najčešći izazov s kojim su se susretali, nakon čega slijedi 69% odgovora ispitanika koji smatraju da su motiviranost i angažman učenika prvi sljedeći izazov. Svakako nije zanemarivo da je 57,7% označilo povećan obujam posla i stresa zbog rada kod kuće kao treći izazov s kojim se susreću. Rezultati upućuju da se glavni problemi mogu ukloniti s pravovaljanom infrastrukturom i primjenom različitih metoda rada u organizaciji nastavnog procesa kao što je npr. projektna nastava koja je usmjerena na učenika i potkrijepljena je samostalnim učeničkim istraživačkim djelovanjem.12 Nastava na daljinu donijela je nova pozitivna iskustva za nastavnike. Stoga su nastavnici upitani da izraze svoje stavove upravo o tome dijelu rada na daljinu. Ispitanici su u velikom postotku (51,8%) prepoznali veliki izbor digitalnih alata kao nešto što ih je najviše ugodno iznenadilo u izvođenju nastave na daljinu, kao i nove načine poučavanja (50,6%). Uključenost učenika označen je kao najmanje pozitivna opcija (10,1%), što je u skladu s prethodnim odgovorima ispitanika (Grafikon 9.).

Matijević, Milan ; Radovanović, Diana. Nastava usmjerena na učenika. Zagreb : Školske novine, 2011.str. 153-185. 12

149 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Grafikon 9. Stavovi nastavnika o pozitivnim stranama provođenja nastave na daljinu

Osobna prilagodljivost u novom obliku poučavanja kod velikog broja ispitanika (42,9%) govori o tome koliko su nastavnici spremni prihvatiti nove izazove u odgojnoobrazovnom radu. Na pitanje planiraju li nastaviti koristiti naučene digitalne alate, 97% ispitanika odgovorilo je da će u svome radu nastaviti koristiti iste što ukazuje na otvorenost nastavnika u stjecanju novih znanja i vještina, a sve sa svrhom obogaćivanja iskustava poučavanja i učenja. Treća cjelina pitanja bavi se ispitivanjem stavova ispitanika vezanih za upravljanje vremenom prilikom izvođenja nastave na daljinu.

Grafikon 10. Vrijeme potrebno za pripremu nastave na daljinu

150 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

81 (48,2%) ispitanik izjasnio se da su dnevno utrošili 2 do 4 sata za pripremu nastave na daljinu dok se 72 (42,9%) ispitanika izjasnilo da im je bilo potrebno 4 do 6 sati. Samo 3 (1,8%) ispitanika izjasnili su se da im je za pripremu bilo potrebno više od 8 sati. Iz odgovora možemo zaključiti da je vrijeme pripreme izravno povezano s razinom informatičkim vještinama i korištenjem digitalnih alata prije prelaska na nastavu na daljinu. Ovakvi odgovori ispitanika mogu se povezati i sa sljedećim pitanjem vezanim za vrijeme koje je potrebno za pregledavanje učeničkih uradaka, zadataka i povratnu informaciju gdje se 41,7% ispitanika izjasnilo se da im je za taj dio rada bilo potrebno 2 do 4 sata dok se 38,7% izjasnilo da im je potrebno 4 do 6 sati. Rezultati upućuju na činjenicu da je nastavnicima potrebno znatno više vremena za pripremu kao i pregledavanje učeničkih uradaka što upućuje na slabije vještine osobnog upravljanja vremena te razinom korištenja digitalnih alata. Iz Grafikona 11. vidljivo je kako su ispitanici, na linearnom mjerilu (1 – iznimno teško, 5 – iznimno uspješno), procijenili da ravnoteža između poslovnog i privatnog života prilikom izvođenja nastave na daljinu predstavlja problem za 62 ispitanika, što se može povezati sa slabijom organizacije vremena te radom koji je izlazio iz okvira radnog vremena kao i cjelodnevne dostupnosti učenicima. Samo 8 ispitanika označilo je da su iznimno uspješno održali ravnotežu između poslovnog i privatnog života u ovakvom obliku rada.

Grafikon 11. Procjena ispitanika o održavanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života prilikom izvođenja nastava na daljinu

151 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Četvrta cjelina upitnika vezana je za vrednovanje učeničkih postignuća kao jednog od najosjetljivijih područja rada nastavnika. U Smjernicama za vrednovanje procesa učenja i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju iz 2019. naglasak je stavljen na upravo taj aspekt donošenja važnih odluka za učenike na temelju rezultata vrednovanja uz korištenje objektivnim informacijama o učenju kao i učeničkim postignućima.13 U vrednovanju učeničkih postignuća i napredovanja, prilikom izvođenja nastave na daljinu nastavnici su, kao najčešći oblik vrednovanja, koristili vrednovanje za učenje (50,6%) koje se odvija tijekom učenja i poučavanja, nakon čega slijedi vrednovanje naučenog (43,5%) te vrednovanje kao učenje (41,7%) koje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz podršku učitelja.14 U skladu s prethodnim odgovorima vezanim za korištenje digitalnih alata 56,5% ispitanika (Grafikon 12.) koristilo se istima u procesu vrednovanja postignuća i bilježenju napredovanja učenika.

Grafikon 12. Korištenje digitalnih alata u vrednovanju učeničkih postignuća

Iz rezultata je vidljivo da je vrednovanje kao učenje, bezobzira na visok postotak korištenja digitalnih alata bilo najteže ostvariti, što je u izravnoj vezi s razinom motiviranosti učenika. Usp. Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. URL:https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalni-kurikulum/smjernice/540 (2021-06-07) 14 Isto. 13

152 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

Jedno od ključnih i često postavljanih pitanja u neformalnim razgovorima odgojno-obrazovnih djelatnika svakako je bila i razina prepisivanja.

Grafikon 13. Procjena razine prepisivanja

S ovom problematikom nastavnici se susreću i u redovnom radu u razredu, a posebno je istaknuto, kako je vidljivo iz Grafikona 13., u izvođenju nastave na daljinu. Pitanje je postavljeno u obliku linearnog mjerila u rasponu 1 do 5, pri čemu 1 označava razinu „uopće se nije prepisivalo“ dok 5 označava razinu „Razina prepisivanja je velika“. Veći dio ispitanika svoje odgovore zabilježio je na mjerilu od 3 do 5, dok je 35,1% procijenilo razinu prepisivanja kao veliku, iz čega zaključujemo da se nedopuštene radnje poput prepisivanja mogu bolje kontrolirati u razredu jer nastava na daljinu omogućava napredniju upotrebu tehnologije, a što otvara prostor za ovakve radnje učenika. Petom cjelinom anketnog upitnika željela se istražiti razina podrške prilikom izvođenja nastave na daljinu s naglaskom na usluge školske knjižnice. Velika većina ispitanika mišljenja je da su radne kolege bili od iznimne pomoći prilikom izvođenje nastave na daljinu. Pomoć radnih kolega procijenili su s 4 (33,3%) i 5 (38,7%) na linearnom mjerilu . Na pitanje o podršci školske knjižnice prilikom izvođenja nastave na daljinu veliki broj ispitanika, njih 111 (66,1%) izjasnilo se da im je knjižnica pružila potrebnu podršku, dok su se 42 (25%) ispitanika izjasnila da ista to nije učinila.

153 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Grafikon 14. Podrška radnih kolega prilikom provođenja nastave na daljinu

Grafikon 15. Podrška školske knjižnice prilikom izvođenja nastave na daljinu

Iz ostalih pojedinačnih odgovora vidljivo je da 15 ispitanika (8,9%) smatra da za podrškom nisu imali potrebu ili nisu upoznati s tom mogućnošću. Ovakve rezultate možemo povezati općenito s potrebama ispitanika za korištenjem uslugama školske knjižnice i u redovnom radu te podrškom koju ona pruža u odgojno-obrazovnom procesu i cjeloživotnom učenju. Ukoliko je takva podrška izostala u redovnom radu, ne može se očekivati da će se potreba za istom dogoditi u procesu rada na daljinu. Ispitanici koji su na prethodno pitanje odgovorili s „Da“, iduće pitanje vezano uz zadovoljstvo podrškom školske knjižnice, pri vrhu linearnog mjerila, 76,6% ispitanika, ocijenilo je da su zadovoljni odnosno potpuno zadovoljni podrškom, dok je ocjene pri dnu linearnog mjerila zabilježilo 23,3% ispitanika. Rezultati upućuju na činjenicu da je školska knjižnica svojim uslugama bila dostupna nastavnicima te da je podrška primjereno pružena onima koji su je zatražili.

154 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

U idućem pitanju ispitanicima je ponuđen dio usluga školskih knjižnica te su mogli označiti sve s kojima su se susretali prilikom izvođenja nastave na daljinu.15 Većina ispitanika (51,7%) označava informacije o edukacijama kao najčešće koje su primali od školskih knjižnica te informacije o digitalnim alatima (49,7%). 28,2% ispitanika smatra da su informacije primali pravovremeno putem odabranih komunikacijskih alata ustanova u kojima rade. Podršku za korištenju digitalnih alata dobilo je 14,8% ispitanika dok je za 12,1% ispitanika pružena podrška na tražene teme u obliku webinara.

Grafikon 16. Korištenje usluga školske knjižnice za vrijeme izvođenja nastave na daljinu

Podršku u izvođenju aktivnosti kulturno-javne djelatnosti od strane školske knjižnice dobilo je 24,2 % ispitanika, dok je informacije o pristupu lektirnim djelima u digitalnom obliku primilo 22,8% ispitanika. 18,8% ispitanika nije moglo navesti ništa od navedenog kao oblik podrške školske knjižnice. Može se zaključiti da su ispitanici u većem broju upoznati s uslugama školske knjižnice za vrijeme izvođenja nastave na daljinu te su neke od usluga aktivno koristili. Odgovorom na posljednje pitanje ispitanici su na linearnom mjerilu mogli procijeniti svoje općenito zadovoljstvo nastavom na daljinu (1- Uopće nisam zadovoljan/na, 5- U potpunosti sam zadovoljan/na).

Usp. Mesić Muharemi, Nataša. Nav. dj., str. 303-317. URL:https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=% C5%A0kolske+knji%C5%BEnice+u+virtualnom+svijetu (2021-09-25) 15

155 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Grafikon 17. Zadovoljstvo nastavom na daljinu

Iz Grafikona 17. vidljiv je odabir srednje ocjene zadovoljstva nastavom na daljinu kao izbor većine (47,6%) ispitanika. 8,3% ispitanika uopće nisu zadovoljni nastavom na daljinu, dok je samo 4,2% ispitanika ocijenio potpuno zadovoljstvo nastavom na daljinu. Posljednje pitanje u upitniku jest pitanje otvorenog tipa. S obzirom da ono nije bilo obvezno, od ukupnog broja ispitanika, njih 50 ponudilo je odgovor. Ispitanici su zabilježili svoje komentare o temi anketnog upitnika te se dotaknuli brojnih pitanja na koje tek trebamo, svatko za sebe ili sustavno, pronaći odgovor. U nastavku su izdvojeni oni zanimljivi i korisni za ovaj rad. Iz odgovora se može zaključiti kako veći dio ispitanika smatra da nastava na daljinu iziskuje veliki angažman nastavnika, dok su motivacija i postignuća učenika lošija u odnosu na izvođenje nastave uživo. Također, većina napominje kako su imali podršku u radu te su savladali digitalne alate koje će koristiti u budućnosti. Zabilježeni su odgovori ispitanika koji smatraju temu ovoga istraživanja aktualnom i korisnom refleksijom o nastavi na daljinu te im na neki način pomaže i kod vlastite analize rada. Kao poteškoće u izvođenju nastave na daljinu, s obzirom na specifičnosti strukovnih predmeta koje predaju, nastavnici su izdvojili: Smatram da je većina nastavnika i veliki dio učenika uložilo puno truda u online nastavu, ali ostvarenost ishoda učenja svejedno je znatno niža, nego u "normalnoj" nastavi u učionici. Uzrok tome djelomično može biti da nismo obučeni za metodiku nastave na daljinu, ali dio nastave, mislim prvenstveno na praktičnu nastavu, radioničke i laboratorijske vježbe, jednostavno nije moguće odraditi online na istoj razini na kojoj se radi uživo. Neke se stvari jednostavno ne mogu simulirati.

156 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

Dio ispitanika smatra kako je nastava uživo najbolji oblik nastave, a nastava na daljinu može biti jednako dobra nastavniku koji je organiziran i posvećen ostvarenju ishoda te učenicima koji su motivirani i organizirani. Nastava na daljinu u početku me oduševila, ali je vrlo zamorna na duge staze i ne pruža osjećaj zadovoljstva kao neposredni kontakt s učenicima u razredu. Drugi pak smatraju kako je prilikom izvođenja nastave na daljinu učenička motivacija ravna nuli, a vrednovanje naučenog nevjerodostojno pa je to nastava bačena u vjetar. Ispitanici skloni promišljanju o problemima i rješenjima u novonastaloj situaciji zabilježili su da kada bismo iskreno progovorili o dobrim i lošim stranama ovakvog izvođenja nastave svi bismo imali više koristi i mogućnosti napretka kao i mišljenje da bi za učinkovitiju nastavu na daljinu trebao pristup nastavnika i učenika biti potpuno drugačiji u odnosu na nastavu u učionici. Smatraju kako je možda prebacivanje fizičke nastave u digitalni oblik prošlo dosta uspješno, no mišljenja su da nije takav slučaj i sa „softverom“ (navike, shvaćanja, mentalitet svih sudionika nastavnog procesa). Također, heterogenost uređaja/platformi (Android/iOS vs laptopi/stolna računala) problem je u pojedinom predmetima. Većina izraženih mišljenja i stavova može se sažeti u odgovor jednog ispitanika koji smatra da se većina nastavnika dobro snalazila u novonastalim prilikama. No, dok smo učili usput i pokušavali pronaći najbolju metodu, izgubili smo motivaciju i suradnju učenika. Učenici nisu ozbiljno shvatili ovakav oblik rada. Pozitivno je to što smo savladali brojne digitalne vještine. Rasprava Visoka brojka ispitanika potvrđuje početno očekivanje obrazovnog istraživanja o težini izvođenja nastave na daljinu, koju su ispitanici procijenili kao zahtjevnu (47%), odnosno iznimno zahtjevnu (22%). Mali broj ispitanika smatra da izvođenje nastave na daljinu uopće nije zahtjevno (2.4%). Takvi rezultati upućuju na činjenicu da se velika većina nastavnika susretala s izazovima u kreiranju nastavnog sadržaja, kao i korištenja digitalnih alata. Veliki rast digitalnih alata primijećen je i prije vremena nastave na daljinu, ali se samo mali dio nastavnika koristio istima. Ipak, rezultati istraživanja upućuju na pozitivnu reakciju obrazovnog sektora na novonastale promjene, kao i na

157 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

činjenicu da će znatan broj ispitanika (41,2%) nastaviti koristiti naučene digitalne alate u budućem radu. U okviru dobivenih rezultata nemoguće je ostati ravnodušan prema činjenici da su nastavnici ugodno iznenađeni mogućnostima koje pruža ovakav oblik rada, kao i novim načinima poučavanja, fleksibilnosti u radu, velikom izboru digitalnih alata te osobnoj prilagodljivosti u novom obliku poučavanja. Najveće poteškoće izražene su u područjima motiviranosti učenika i vrednovanju ishoda učenja, gdje veliki postotak ispitanika (94,6%) smatra kako učenici nisu motivirani tijekom nastave na daljinu. Motivacija za učenje složeno je pitanje kod kojeg je presudno, prije svega, znati sposobnosti učenika. Jedan od glavnih uzroka nemotiviranosti za učenje jest taj što učenici ne vide korist onoga što uče. Pri izvođenju nastave na daljinu taj se problem dodatno naglasio. Nastavnici su prepoznali koliko je u njihovom zvanju važno kontinuirano raditi na vlastitim kompetencijama (emocionalnim, komunikacijskim, pedagoškim i sl.) kako bi odgovorili na potrebe učenika 21. stoljeća. Važno je znati da nastavnik u tome području može imati veliki utjecaj. Vrednovanje učeničkih postignuća također je predstavljalo veliki izazov za sve nastavnike s obzirom da su uočene nedopuštene radnje, poput prepisivanja, nastavom na daljinu dobile novu dimenziju. Čak 35,1% nastavnika procjenjuje razinu prepisivanja kao iznimno veliku. Ipak, i te negativne strane mnoge su nastavnike potaknule na mogućnosti korištenja novih metoda rada poput projektne nastave ili iskustvenog učenja koje smanjuju mogućnost nedopuštenih radnji jer zahtijevaju aktivan angažman učenika, a što u konačnici omogućava nastavniku istraživanje novih procesa ostvarenosti odgojnoobrazovnih ishoda. Iz rezultata je istraživanja također vidljivo da je nastavnicima potrebna dodatna podrška u pripremi materijala za nastavu na daljinu te savjetovanje o tome, na koji način upravljati vremenom kako bi se smanjila razina stresa i sačuvalo mentalno zdravlje. S obzirom da mnoge škole nemaju primjerenu stručnu službu koja bi se brinula i o tom, iznimno važnom aspektu rada, ostaje otvoreno pitanje kako će škole i sustav općenito, upravljati izazovima koji su pred nama? Jedan oblik podrške u radu svakako može pružiti školska knjižnica. Rezultati istraživanja pokazali su se i kao smjernica školskim knjižnicama na koji način organizirati aktivnosti podrške u daljnjem radu koji uključuje sve aspekte izvođenja nastave na

158 | J U N A Č K O


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

394

daljinu. Znatan dio ispitanika (25%) školsku knjižnicu nije prepoznao kao pružatelja podrške u izvođenju nastave na daljinu. Iz rezultata je vidljivo da školske knjižnice trebaju dodatno raditi, prije svega, na vidljivosti usluga, a sve s ciljem informiranja korisnika o širokom spektru usluga i podrške koje ista može pružiti. Nije nevažno izdvojiti ni problematiku koja se nametnula nakon što su analizirani odgovori na pitanje otvorenog tipa. Specifičnost određenih predmeta kao što su TZK-a ili izvođenje vježbi u strukovnim školama, pokazali su se kao dodatni izazovi za cijeli sustav. Mnogi su ispitanici izrazili zadovoljstvo izvođenjem nastave na daljinu, ali izražavaju zabrinutost dugoročnog provođenja iste kao i ostvarenost ishoda učenja. Zaključak Suočeni s novim izazovima i vještinama koje je bilo potrebno savladati, nastavnici srednjih škola Brodsko-posavske županije nastavu na daljinu uspješno su proveli i ocijenili srednjom ocjenom, dobar. Svjesni poteškoća i izazova koji su se pojavili u provedbi, a isto tako i potrebe za napretkom i prilagodbi potrebama generacije Z, uočene su brojne prednosti koje će se nastaviti primjenjivati i u budućnosti. Važno je spomenuti kako je nastava na daljinu uključivala i brojne neizvjesnosti u obliku stalnog iščekivanja povratka u stvarne učionice. Pozitivne strane nastave na daljinu svakako su umrežavanje nastavnika i korištenje različitih digitalnih alata koje će brojni nastavnici nastaviti koristiti u redovnom nastavnom procesu. Takvo razmišljanje upućuje na zaključak kako će se nastava provoditi na moderniji, suvremeniji način, nego što je to možda do sada bio slučaj. Nastava na daljinu osnažila je i podignula razinu informacijske pismenosti svih uključenih u taj proces, što je vidljivo iz podrške, kako nastavnika međusobno, tako i suradnjom sa školskom knjižnicom. Potrebna je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala vidljivost i profiliranje digitalnih usluga školskih knjižnica kao dodane vrijednosti postojećim uslugama. Svjedočili smo jednoj od najzahtjevnijih i najizazovnijih školskih godina koja nam je ostavila na razmišljanje samovrednovanje osobnog rada, primjenu novonaučenog u vremenu ispred nas, uz nadu, da će se neka nova školska ozračja stvarati u učionicama... onim stvarnim.

159 | J U N A Č K O


394

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Literatura Granić, Adela. Izvješće o održanim webinarima stručnih suradnika knjižničara u 2020. godini. URL:http://knjiznicari.skole.hr/ssazoo?news_hk=5271&news_id=624&mshow=631#mod_news (2021-11-11) Matijević, Milan ; Radovanović, Diana. Nastava usmjerena na učenika. Zagreb : Školske novine, 2011. Mesić Muharemi, Nataša; Renić, Zorka: Školske knjižnice u virtualnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 64, 1(2021), str. 303-317. URL:https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B 0%5D=%C5%A0kolske+knji%C5%BEnice+u+virtualnom+svijetu (2021-09-25) Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Modeli i preporuke za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19 u pedagoškoj/školskoj godini 2020./2021. URL: https://mzo.gov.hr/vijesti/modeli-i-preporuke-za-rad-u-uvjetima-povezanima-s-bolesti-covid19-u-pedagoskoj-skolskoj-godini-2020-2021/3916 (2021-05-31) Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. URL:https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/nacionalnikurikulum/smjernice/540 (2021-06-07) Sanja Galić: Suvremeno školsko knjižničarstvo. // Život i škola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 207. – 218. URL:https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B 0%5D=SUVREMENO+%C5%A0KOLSKO+KNJI%C5%BDNI%C4%8CARSTVO+ (2021-09-25) Šperanda, Vedran. Godišnje izvješće o radu Županijskog stručnog vijeća školskih knjižničara Brodsko-posavske županije u školskoj godini 2020./2021. Vlada RH. Odluka o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu. URL: https://vlada.gov.hr/sjednice/212-telefonska-sjednica-vlade-republike-hrvatske/28985 (202109-25) Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka : Ekonomski fakultet, 2000. Webinar Agencije za odgoj i obrazovanje. Poslovi srednjoškolskih knjižničara u doba COVIDA-19, 2020. URL: https://loomen.carnet.hr/course/view.php?id=13285 (2021-11-11)

160 | J U N A Č K O


ČITATELJSKE NAVIKE ZA VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Reading habits during the COVID-19 pandemic in Osijek-Baranja County Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr Kornelija Petr Balog Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti kpetr@ffos.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

395

Dino Radmilović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek rdino@gskos.hr UDK / UDC 024.6(497.543Osijek)“2020“ Istraživanje/ Research paper Primljeno/ Received: 05.05.2021.

Sažetak Uslijed COVID-19 pandemije i smanjene mogućnosti konzumiranja i sudjelovanja u drugim kulturnim događanjima i aktivnostima, jedna od kulturnih djelatnosti za koju je pretpostavka da bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pažnje jest upravo knjižnična i nakladnička djelatnost. Cilj je ovog rada utvrditi je li uistinu to tako. Rad istražuje čitateljske navike i jesu li se ispitanici uslijed pandemije, "zaključavanja" i nenadano dobivenog dodatnog vremena i nedostatka drugih aktivnosti, posvetili čitanju i više vremena odvojili za knjigu. Jesu li opterećeni vijestima vezanima za koronavirus odlučili nadoknaditi ono vrijeme kada za knjigu i čitanje nisu imali vremena? Rad istražuje jesu li se uslijed pandemije promijenile čitateljske navike, koliko se i je li se povećala čitanost u 2020. u odnosu na 2019. te postoji li i koliko se povećao interes za elektroničkim i zvučnim knjigama. Istraživački dio izveden je metodom online ankete, a analiza podataka obradom i tumačenjem njezinih

161 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

rezultata. Anketirano je 827 osoba starijih od 15 godina s područja Osječko-baranjske županije u razdoblju od 15. veljače do 1. ožujka 2021. Ključne riječi: COVID-19, čitanje, čitateljske navike, Osječko-baranjska županija Summary Due to the COVID-19 pandemic and reduced opportunities to consume and participate in other cultural events and activities, one of the cultural activities for which it is the assumption that it could gain more attention in this situation is precisely the library and publishing activity. The aim of this paper is to determine whether this is indeed the case. This study evaluates reading habits and whether respondents, due to a pandemic, “reasoning,” and suddenly gained extra time and lack of other activities, devoted themselves to reading and set aside more time for the book. Were they burdened with news related to the coronavirus and decided to make up for the time when they didn't have time for books and reading?! The paper investigates whether reading habits have changed as a result of the pandemic, how much and whether reading has increased in 2020 compared to 2019, and whether and how much interest in electronic and audio books has increased. The research partly was performed by the method of online survey and the analysis of data by processing and by interpreting its results. Total of 827 people over the age of 15 from Osijek-Baranja County were included in the survey in the period from February 15th to March 1st 2021. Keywords: COVID-19, reading, reading habits, Osijek-Baranja County Uvod Krajem 2019. godine u kineskoj provinciji Hubei, na područ ju grada Wuhana zabiljež eni su prvi simptomatski sluč ajevi zaraze novootkrivenim virusom SARS-CoV-2 (COVID-19). Do kraja siječ nja 2020. već su postojali zabiljež eni sluč ajevi zaraze preneseni putovanjima osoba iz te regije u druge dijelove Kine, Singapura, Malezije, Australije, Tajlanda, Japana, Juž ne Koreje, SAD-a, Kanade, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Italije, Francuske, Finske i Njemač ke.1 Od kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas Hrvatski zavod za javno zdravstvo. URL: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zaraznebolesti/epidemija-pneumonije-povezana-s-novim-koronavirusom-kina/ (2021-04-25) 1

162 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

je ukupno 361.5952 osoba zaraženo koronavirusom. Tijekom 2020. Hrvatska je ujedinjena s ostatkom svijeta u borbi protiv svih sojeva koronavirusa. Prve mjere prevencije i zaštite od novog koronavirusa na međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj počele su 24. siječnja 2020., a Nacionalni stožer civilne zaštite osnovan je 20. veljače. Prvi slučaj koronavirusa zabilježen je u utorak, 25. veljače u Zagrebu. Riječ je o mladiću koji je bio na nogometnoj utakmici u Milanu. Ministar zdravstva Vili Beroš odluku o proglašenju epidemije koronavirusa donio je 11. ožujka 2020.3 U trenutku pisanja ovog članka Osječko-baranjska županija u ukopnom zbroju od početka pandemije Covid-19 imala je 20.144 slučajeva, od kojih je 867 završilo smrtnim ishodom.4 Za Hrvatsku i ostatak svijeta nastupilo je i traje "Novo normalno". Izraz koji je skovan kako bi se skrenula pozornost na važnost usmjerenosti očuvanja zdravlja i života građana. U praksi, fluidan je to pojam koji ovisi o ugrozi zdravlja pojedinaca i broju zaraženih, ali i o poslovnim interesima. Sveobuhvatni prikaz pandemijskih društvenih praksi, kapitala i ekonomije nasuprot osjećajima, mislima tijekom karantene za vrijeme bolesti COVID-19 dale su Brajdić Vuković i Dolan.5 Novo normalno poglavito se odnosi na nošenje maski za lice, držanje socijalne distance, dezinficiranje ruku i prostora, održavanje nastave, sastanaka i svega onog što se može održati putem mrežnih platformi, uvođenje rada od kuće i kliznog vremena, uvođenje ograničenja rada pojedinih gospodarskih djelatnosti, a sve s ciljem povećanja socijalne udaljenosti odnosno smanjenja širenja koronavirusa. Istim mjerama pogođene su i knjižnice diljem Europe.6 Upute o tome kako se ponašati tijekom pandemije izdavane su i na razini cijele Europske Unije.7 Virtualno okruženje postalo je jedino sigurno okruženje za druženje i razmjenu ideja. Neke su navike

Koronavirus.hr. URL: https://www.koronavirus.hr (2021-07-18) Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19. URL: https://zdravstvo.gov.hr/UserDocsImages/2020%20CORONAVIRUS/ODLUKA%20O%20PROGLA%C5%A0E NJU%20EPIDEMIJE%20BOLESTI%20COVID-19.pdf (2021-04-17) 4 Koronavirus.hr. Osječko-baranjska županija. URL: https://www.koronavirus.hr/zupanije/osjeckobaranjska/161 (2021-05-08) 5 Brajdić Vuković, Marija; Doolan, Karin. Očaj i sreća u doba nesreće : raznolikost ženskih doživljaja karantene za vrijeme COVID-19 pandemije. // Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja 219, 59(2021). str. 241-265 (2021-05-09) 6 Public libraries in Europe and Covid-19: Findings from Naple members. URL: https://www.culturaydeporte.gob.es/dam/jcr:fce29ea1-1b83-479b-b674-a592b255f7e4/naple-narrativereport---european-library-services-during-covid19.pdf (2021-05-09) 7 Press Release: A European library agenda for the post-Covid 19 age Work in Progress. URL. http://www.eblida.org/news/press-release-covid-19-report.html (2021-05-09) 2 3

163 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

nestale, neke su promijenile oblik, dok su neke druge postale od životne važnosti za očuvanje zdravlja i života, života koji je bitno drugačiji u našim domovima, radnim mjestima, rekreativnim dvoranama, mjestima zabave i opuštanja. Život je drukčiji i u knjižnicama. I nije prvi put u povijesti da je tako.8 Na području Osječko-baranjske županije djeluje deset narodnih knjižnica. Gradska knjižnica Beli Manastir s 1.247 aktivnih članova, Gradska knjižnica i čitaonica Belišće sa 752 člana., Knjižnica Centra za kulturu Čepin s njih 1.263, Narodna knjižnica Dalj ima 805 članova, Gradska knjižnica grada Donjeg Miholjca 359, Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo 3.102, Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac 286, Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice 3.570, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 12.794 dok Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo ima 864 člana.9 Na istom području djeluje 71 osnovnoškolska knjižnica i 25 srednjoškolskih knjižnica.10 Koliko i na koji način pandemija COVID-19 utječe na čitanje i čitateljske navike stanovnika Osječko-baranjske županije otkrivaju podatci u nastavku. Knjižnice Osječko-baranjske županije u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 S obzirom na situaciju izazvanu širenjem bolesti COVID-19, sve su knjižnice Osječkobaranjske županije od samog početka pandemije na vrijeme i redovito obavještavale korisnike o svim izmjenama vezanim za rad knjižnica, donesenim epidemiološkim mjerama, provođenju istih te svim ostalim uvjetima po kojima korisnici mogu doći do željene građe. Knjižnice su redovito pratile upute i odluke Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Nacionalnog kriznog stožera i nadležnih ministarstava – Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te se prema istima i ponašale. Počelo je s ograničavanjem broja korisnika koji istovremeno mogu boraviti u prostorima knjižnice, čitaonicama, igraonicama i posudbenim odjelima, redovnim dezinficiranjem ruku, obveznim nošenjem maski za lice u prostorima knjižnica. Prilagođavali Black, Alistair. Public libraries have been vital in times of crisis – from conflict to Covid-19. URL: https://www.apollo-magazine.com/public-libraries-in-times-of-crisis-covid-pandemic/ (2021-05-09) 9 Portal matične djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Narodne knjižnice. Statistički podatci o uspješnosti za 2019. URL: http://maticna.nsk.hr/statistika/preuzimanje/ (2021-04-20) 10 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Razvojna matična služba. URL: https://www.gskos.unios.hr/wpcontent/uploads/2021/01/Knjiznice-OBZ-final.pdf (2021-04-20) 8

164 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

su se rokovi posudbe i uvjeti vraćanja zadužene građe koja se redovno stavljala u karantenu kako bi se spriječilo daljnje eventualno širenje virusa. Došlo je i do privremenih zatvaranja. S ciljem još učinkovitijeg suzbijanja širenja zaraze, sve su knjižnice sukladno Odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 19. ožujka 2020. obustavile rad za korisnike i preselile svoja djelovanja koliko god je to bilo moguće u mrežno okruženje.11 Za mnoge je to knjižnice bilo i prvo zatvaranje od početka njihova djelovanja jer je većina njih neprekidno radila i za vrijeme Domovinskog rada 90-ih godina prošlog stoljeća. Temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske od 23. travnja 2020. o mjerama za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti i aktivnosti u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19, kojom se omogućilo i otvaranje knjižnica za korisnike, a u skladu sa Smjernicama za rad s građom i korisnicima, knjižnice su donosile odluke o otvaranju i daljnjem radu u uvjetima COVID-19. Odobrenje o otvaranju knjižnica, ali uz brojna ograničenja, tako je stiglo mjesec dana nakon zatvaranja. Knjižnice su radile sa skraćenim radnim vremenom, djelatnici podijeljeni u timove kako bi što više izbjegli međusobne kontakte te na taj način osigurali što je moguće dugotrajniju dostupnost građe. Sve ostale usluge u dobroj su mjeri bile privremeno nedostupne, ali se ipak, unatoč svemu, do građe moglo doći. Uslijedilo je vrijeme stalnih prilagodbi u skladu s tada važećim epidemiološkim mjerama. Prilagođavanje traje i danas kako bi knjižnična djelatnost u najvećoj mogućoj mjeri mogla ispunjavati svoje zadaće. Godina 2020. za Gradsku je knjižnicu Beli Manastir počela uobičajeno. Plan i program rada je napisan, proračun je donesen, pojedini su projekti prihvaćeni, drugi ne, prijavili su sudjelovanje na stručnim skupovima, planirali organiziranje stručnog skupa "Prvih dvadeset 21. stoljeća u knjižničarstvu", a onda su nastupile promjene detaljno opisane u radu M. Kretić Nađ.12 Svoja je vrata privremeno zatvorila i Gradska i čitaonica Belišće13, ali su ujedno i ponudili korisnicima alternativna sadržaje i programe s ciljem poticanja čitanja u vrijeme korone.14

Usp. Kretić Nađ, Marija. Osvrt na rad Gradske knjižnice Beli Manastir za vrijeme pandemije COVID-19. // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2020) URL: https://nova.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2021/02/377-Kreti%C4%87-Na%C4%91.pdf (2021-04-21) 12 Isto. 13 Gradska knjižnica Belišće. Obavijest o zatvaranju. URL: https://www.gkcbelisce.hr/project/obavijest-opotpunom-zatvaranju-knjiznice-za-sve-korisnike/ (2021-04-21) 14 Gradska knjižnica Belišće. Čitanje u doba korone. URL: https://www.gkcbelisce.hr/project/citanje-u-dobakorone/ (2021-04-21) 11

165 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Privremeno se zatvorila i Knjižnica Centar za kulturu Čepin15, Narodna knjižnica Dalj, Gradska knjižnica grada Donjeg Miholjca, Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo koja je aktivnije promovirala korištenje e-knjiga16, Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac, Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek17 kao i Gradska knjižnica i čitaonica Valpovo. Mnoge je knjižnice COVID-19 prisilio da iziđu iz svojih zona udobnosti i ponude usluge koje bi možda ponudile godinama kasnije. Tako je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, unatoč tehničkim problemima, iznašla rješenje i financijska sredstva te svojim korisnicima ponudila posudbu elektroničkih knjiga putem platforme iBIBLOS18, mobilnu aplikaciju mKnjižnica s pomoću koje korisnici mogu pretraživati mrežni katalog Knjižnice, pregledati kalendar događanja, produžiti rok posudbe ili zatražiti pripremu literature19, uslugu dostave knjiga na kućnu adresu korisnika Knjižnica na kućnom pragu namijenjenu osobama treće životne dobi – trajno ili privremeno nepokretnim i teško pokretnim osobama, osobama s invaliditetom te osobama koje su u samoizolaciji ili izolaciji uzrokovanom virusom "SARS – CoV-2".20 Neosporno je kako su sve aktivnosti knjižnica znatno pridonijele dostupnosti knjiga i čitanja za sve one osobe koje su, uz postojeće navike čitanja, razvijale nove ili tražile izlaz od stalnih vijesti vezanih za COVID-19. Čitanje u pandemiji – od obveze prema užitku i prijekoj potrebi Tijekom ljudske povijesti svjedočili smo brojnim krizama koje su rezultirale promjenama u načinima življenja mnogih od nas. Jedna od takvih promjena svakako je COVID-19, promjena koja čitanje stavlja u sasvim novi kontekst. Bilo da je riječ o izvršavanju školskih, fakultetskih, poslovnih, hobističkih, privatnih ili bilo kojih drugih obveza, čitanje je

Centar za kulturu Čepin. Obavijest o zatvaranju knjižnice. URL: https://www.czk-cepin.hr/obavijest-oprivremenom-zatvaranju-knjiznice/ (2021-04-21) 16 Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo. Knjižnica dolazi k tebi. URL: http://www.djknjiznica.com/2020/03/ (2021-04-21) 17 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Uputa o postupanju. URL. https://www.gskos.unios.hr/index.php/uputa-o-postupanju/ (2021-04-21) 18 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. iBIBLOS – Posudba elektroničkih knjiga. URL: https://www.gskos.unios.hr/index.php/ibiblos/ (2021-04-21) 19 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. mKnjižnica. URL https://www.gskos.unios.hr/index.php/mknjiznica/ (2021-04-21) 20 Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Knjižnica na kućnom pragu. URL: https://www.gskos.unios.hr/index.php/knjiznica-na-kucnom-pragu/ (2021-04-21) 15

166 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

neupitno neodvojivo od naše svakodnevice. Kroz naše obveze nužno čitamo školske udžbenike, stručne članke, razne izvještaje i poslovne planove, istražujemo za osobne hobije ili jednostavno čitamo iz užitka. Obvezno čitanje ujedno je i najmanje primamljivo, čitanju iz užitka pribjegavaju svi ljubitelji dobrog štiva, dok je čitanje iz potrebe koja se očituje u obavljanju svakodnevnih poslova i informiranja o aktualnostima, pa tako i onima vezanima za COVID-19, ono kojemu u današnjim vremenima treba dati najviše pozornosti. Bezobzira što se događa u svijetu, dobra knjiga može čitatelju pružiti uvid, utjehu ili bijeg od svakodnevice. Iako je još uvijek relativno rano vidjeti utjecaj koronavirusa na mentalno zdravlje pojedinaca, već sada u medijima čitamo o posljedicama koje pandemija ostavlja na sve strukture društva. Komentari u društvenim mrežama i novinskim člancima nagađaju o promjenama vezanima za čitanje zbog krize COVID-19. Čini se da se učinci razlikuju, pojedinci govore da se mogu slabije koncentrirati, dok drugi uživaju u prilikama koje im omogućavaju zaroniti u dugačka čitanja kako bi im vrijeme u karanteni što prije prošlo. Knjige nam mogu pomoći smiriti se i izbaviti nas od pandemijskog stresa.21 Knjige su dobre za mozak, a prednosti čitanja sada su od posebne važnosti. Knjige proširuju naš svijet, pružajući bijeg i nude novosti, iznenađenja i uzbuđenja. Proširuju našu perspektivu, mogu poboljšati naš društveni život, dajući nam temelj za povezivanje.22 Bez čitanja teže se snalazimo u društvu, a još teže smo uspješni u njoj. Čitanje je vrlo važno ako želimo uspjeti, razvijati se intelektualno, biti dobri govornici, obrazovani ljudi, imati bujnu maštu i bogat vokabular.23 Čitanje je primarno važno za našu sposobnost razvoja empatije, uživljavanje u misli i osjećaje drugoga, a posljedično tome i sposobnost da čitanjem uđemo u svjetove koje inače nikada ne bismo doživjeli.24 Književno čitanje već se dugi niz godina koristi kao alat za potporu mentalnom zdravlju. Čitatelji mogu koristiti literarnu pripovijest za izražavanje i zrcaljenje vlastitih osjećaja, a pozvani su istražiti moguće, izmišljene scenarije povezane s vlastitim problemima, slijedeći likove kroz naraciju. Književnost također može čitatelju

Usp. Babić, Dragan; Babić, Mario. Kako se sačuvati od stresa za vrijeme pandemije koronom. // Zdravstveni glasnik 6, 1(2020), str. 25-32 22 Usp. Zalar, Diana. Čitanje danas ili kako zavarati neprijatelja. // Čitanje – obveza ili užitak / uredila Ranka Javor. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2009. Str. 9-20. 23 Zavec, Melanija. Čitanje je zakon. // Varaždinski učitelj 3, 3(2020), str. 82-88 24 Usp. Stanić, Vedrana; Peti-Stanić, Anita. Znati(želja) : zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah?. Zagreb, Naklada Ljevak, 2021. Str. 13. 21

167 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

pružiti osjećaj zajedništva s ostalim čitateljima i likovima u knjizi. 25 Čitanje je jedan od najdjelotvornijih načina uklanjanja stresa. Ljudi su nakon uživanja u omiljenom štivu u većem "zenu" nego nakon slušanja glazbe ili šetnje, a već je šest minuta čitanja dovoljno za taj efekt.26 Istraživanje - Čitateljske navike za vrijeme pandemije COVID-19 U vrijeme kada se preporučuje ostanak u kući i što manje kretanja i druženja, sve više ljudi pronalazi zabavu u čitanju. Rečenica je to koju bi i koju će u mnogim knjižnicama i knjižarama rado potvrditi. No je li uistinu tako?! Novih naslova ne nedostaje, izdavačke su se kuće nakon prvotnog šoka snašle i nakon početnih problema i neizvjesnosti tiskale naslove koje su u početku pandemije stavile na čekanje. Knjižnice su, izuzev onih mjesec dana kada su sve djelatnosti bile "zaključane", u pravilu dostupne, građa se redovito nabavlja, obrađuje i stavlja na korištenje korisnicima knjižnica. Kada je riječ o dostupnosti literature, problema nema. I knjižnice su kao i mnoge druge djelatnosti uslijed pandemije primorane mijenjati svoje poslovne navike, pojačano raditi na vidljivosti, korisnicima nuditi neke nove aktivnosti i dodatno raditi na promociji knjige i čitanja. Aktivnosti se fizički u knjižnicama uglavnom ne provode, ali se dio postojećih i novokreiranih preselio u mrežno okruženje, a sve s jednim od osnovnih ciljeva – promicanje knjižnica, knjige i čitanja. Istraživanje u jednom dijelu donosi rezultate koliko su u tome knjižnice uspjele, jesu li iskoristile priliku i preuzele glavnu ulogu u pružanju kulturnih sadržaja. Naime, kombinacija globalne pojave pandemije i donesenih preventivnih mjera vezanih za suzbijanje iste, u znatnoj mjeri utječu na sve aspekte svakodnevnog života pojedinaca pa tako i na čitateljske navike. Upravo su navedeni elementi predmet istraživanja ovog rada. Cilj, zadatci i hipoteza istraživanja Uslijed COVID-19 pandemije i smanjene mogućnosti konzumiranja i sudjelovanja u drugim kulturnim događanjima i aktivnostima, jedna od kulturnih djelatnosti za koju Usp. Visinko, Karol. Čitanje : poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga, 2014. Str. 126-128. Usp. Kourkouta Lambirini… [et al.] Reading and health benefits. // Journal of healthcare communivations 3, 4:39(2018). URL: https://www.researchgate.net/publication/329601541_Reading_and_Health_Benefits (2021-05-08) 25 26

168 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

pretpostavljamo da bi u ovoj situaciji mogla priskrbiti više pažnje jest upravo knjižnična i nakladnička djelatnost. Cilj je ovog istraživanja utvrditi je li uistinu to tako. Jesu li se ispitanici uslijed pandemije, "zaključavanja" i nenadano dobivenog dodatnog vremena i nedostatka drugih aktivnosti, posvetili čitanju i više vremena odvojili za knjigu? Jesu li opterećeni vijestima vezanima za koronavirus odlučili nadoknaditi ono vrijeme kada za knjigu i čitanje nisu imali vremena?! Zadatak je istraživanja utvrditi jesu li se uslijed pandemije promijenile čitateljske navike, koliko se i jeli se povećala čitanost u 2020. u odnosu na 2019. te postoji li i koliko se povećao interes za elektroničkim i zvučnim knjigama. Hipoteza istraživanja jest da je čitanost u 2020. veća, ali i jesu li ispitanici uslijed brige za vlastito zdravlje, barem u jednom vremenskom periodu, radije posezali za elektroničkom knjigom, nego se izlagali virusu odlascima u knjižnice i knjižare. Budući da čitanje izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva, pretpostavka je kako su ispitanici u navedenim okolnostima više pažnje i vremena posvetili knjizi i čitanju. Metodologija, instrument i uzorak Anketa "Čitateljske navike za vrijeme pandemije COVID-19", bila je namijenjena osobama starijim od 15 godina, a provodila se online u razdoblju od 15. veljače do 1. ožujka 2021. Anketa je poslana na razne poipise primatelja elektronske pošte, viber grupe, postavljenja na društvene mreže brojnih privatnih profila, ali i stranica knjižnica i drugih pravnih osoba. Anketni upitnik sastojao se od 29 pitanja višestrukog izbora i otvorenog tipa. Anketa je sadržavala pitanja koja se posebno odnose na čitateljske navike i interese ispitanika, preferirane formate putem kojih konzumiraju literaturu i utjecaj pandemije na interes ispitanika za knjigom i čitanjem. Sveukupno je u anketi prikupljeno 2.146 odgovora s područja cijele Republike Hrvatske, od kojih je za potrebe ovog članka izdvojeno 827 odgovora koja su dali ispitanici Osječko-baranjske županije. Prema zadnjim službenim podacima, odnosno popisu stanovništva iz 2011., na području Županije živi 305.032 stanovnika.27 Rezultati iskazani u nastavku odnose se isključivo na podatke vezane za Osječko-baranjsku županiju. Na anketu je odgovorilo 670 žena (81,0 %) i 155 muškarca Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. URL: https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm (2021-04-06) 27

169 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

(18.7 %). Dva ispitanika nisu se izjasnila na pitanje vezano za spol. Kada je riječ o dobi ispitanika, najviše odgovora dale su osobe starosti od 36 do 50 godina (n=349, 42.2 %), potom ispitanici starosti od 21 do 35 godina (n=251, 30,4 %), slijedi skupina od 51 do 65 godina (n=116, 14 %), ispitanici od 15 do 20 godina (n=72, 8,7 %) te najmanje ispitanika starosti više od 65 godina (n=39, 4,7 %). Po stupnju obrazovanja najviše ispitanih ima završen fakultet (51,1 %, n=423), potom srednju školu (24,3 %, n=201), slijedi poslijediplomski studij (10,8 %, 89 ispitanika), viša škola (7,7 %, n=64) i na samom začelju ispitanici sa završenom osnovnom školom (5,8 %, n=48). Anketa je postavljena uz pomoć alata dostupnih uz Google Drive, dok su prikupljeni podaci analizirani s pomoću statističkog programskog paketa Google Analytics te programa SPSS Statistics. Rezultati i rasprava Podatci vezani za broj stanovnika u gradovima i naseljima pokazuju da najviše ispitanika dolazi iz Osijeka kao jedinog grada u Županiji koji ima više od 60.000 stanovnika. Njih 422 izjasnilo se da živi u mjestu koje ima od 60.001 do 100.000 stanovnika dok je 180 ispitanika izjavljuje da živi u mjestu koje ima više od 100.001 stanovnika. Ukupno je to 602 ispitanika. Osijek s oko 100.000 stanovnika jedini je grad u ispitivanom području koji spada u obje kategorije. U mjestima koja imaju manje od 5.000 stanovnika živi 97 ispitanika (11,7 %), u mjestima koja imaju do 20.000 stanovnika živi također 97 ispitanika (11,7 %), dok njih 21 (2.5 %) živi u mjestima koja imaju do 60.000 stanovnika. Navedeno je važno u kontekstu problematiziranja čitanosti u odnosu na veličinu naselja, što pojašnjavaju podatci u nastavku. Pet osoba nije se izjasnilo o ovom pitanju. Na pojedina pitanja ispitanici nisu dali odgovore uslijed čega dolazi do neujednačenih statističkih pokazatelja zbog čega su u tim pitanjima isključivani iz statističkih analiza. Kada je riječ o članstvu u knjižnicama, 55,1% (n=456) ispitanika članovi u knjižnice dok 44,7% (n=370) osoba to nije. Jedna se osoba nije dala odgovor na ovo pitanje. Ispitanici u znatnijoj mjeri preferiraju tiskane knjige za koje se izjasnilo čak 88,9% (n=735) ispitanika. Elektroničke knjige preferira 11% (n=91) ispitanika koji uglavnom čitaju u pdf formatu (n=54, 59,3%). Slijede Epub (n=10, 11%) i Kindle Package Format (n=10, 11%), potom Mobi (n=9, 9,9%). (slika 1.) Ovdje također jedna osoba nije dala odgovor. Gledajući po dobi, najviše ispitanika koji preferiraju elektroničke knjige imaju

170 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

između 36 i 50 godina (n=44, 48,4%), a potom slijede oni od 21 do 35 godina (n=30, 33%). Od 91 ispitanika koji su se izjasnili da čitaju elektroničke knjige, njih 26 (28,6 %) to čini preko mobitela, 23 (25,3%) putem Kindla, njih 13 (14,3 5) preko prijenosnog računala, 11 (12,1 %) stolnog računala, 10 (11%) putem tableta, odnosno pet (5,5%) putem iPada.

Slika 1. Preferirani format elektroničke knjige

Podatci koji se ne mogu iščitavati u pozitivnom smislu svakako su oni koji kazuju da čak 528 (63,8%) ispitanika ne zna nudi li knjižnica u mjestu njihova življenja posudbu elektroničkih knjiga. Njih 218 (26,4%) zna da njihova knjižnica posjeduje elektroničke knjige, dok njih 78 (9,4%) zna da njihova knjižnica ne posjeduje spomenutu vrstu građe. Otkako je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 4. siječnja 2021., svojim korisnicima ponudila posudbu elektroničkih knjiga, pa sve do trenutka pisanja članka28, tek je 155 korisnika aktiviralo svoj račun za posudbu e-knjiga i ponuđenu građu posudilo tek 320 puta.29 Navedeni podatci u skladu su s dobivenim rezultatima istraživanja koji kazuju da Svibanj 2021. Interni podatci Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Građa koja se nalazi na platformi iBiblos odnosi se na romane i manji dio publicistike. Građa jest aktualna, ali ne može se govoriti o novitetima koji prate tiskanu produkciju. Uglavnom je riječ o naslovima koji su po vremenu izdavanja stariji osam i više mjeseci. GISKO u svojoj ponudi ima cijeli paket koji platforma nudi, a popunjavat će se onim tempom kako se naslovi budu pojavljivali. Također, kako bi se ostvarila zadovoljavajuća potražnja, morat će se uložiti dodatni napori u privlačenju korisnika prema ovoj vrsti građe. (2021-04-26) 28 29

171 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

interes za elektroničkom knjigom nije velik. Ako tome dodamo podatak od 398 (48,1%) ispitanika koji izjavljuju da nemaju interese za elektroničkom knjigom, jasno je da se trebaju uložiti dodatni napori u privlačenju korisnika prema ovoj vrsti građe upotrebljavajući javne medije i društvene mreže. Uvijek će biti onih koji će više gravitirati prema tradicionalnim tiskanim medijima, ali usluga posudbe elektroničkih knjiga mogla bi privući korisnike mlađe dobi u knjižnice. Slične podatke daju i odgovori vezani za slušanje zvučnih knjiga. Tek 90 (10.9%) ispitanika sluša zvučne knjige.

Slika 2. Interes za elektroničkom knjigom za vrijeme pandemije

Govoreći o čitateljskim interesima ispitanika, njih čak 671 (81,1%) u slobodno vrijeme čita tiskane knjige, 202 (24,4%) preferira knjige u elektroničkom obliku. Kada je riječ o novinama i časopisima podatci se mijenjaju u korist onih elektroničkih. Samo 248 (30%) ispitanika navodi da čita novine i časopise u tiskanom obliku dok u isto vrijeme to čini 477 (57,7%) ispitanika s navedenim medijima u elektroničkom obliku. Stručnu literaturu u tiskanom obliku čita 316 (38,2%) ispitanika od kojih je naviše onih između 36 i 50 godina (49,4%) kao i 393 (47,5 %) anketiranih koji istu vrstu literature čita u elektroničkom obliku. Također, dobna skupina između 36 i 50 godina odnosno 48,3%. Alarmantnim podatcima mogu biti smatrani oni koji se odnose na čitanje tekstova i objava na društvenim mrežama. Gotovo 70% (575) ispitanih u slobodno vrijeme čita objave na društvenim mrežama. I ovih je ispitanika najviše u dobi od 36 do 50 godina (49,9%), slijede oni između 21 i 35 godina 172 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

(33,2%), oko 10% čine dobne skupine od 15 do 20, odnosno 51 do 65 godina. Na ovo su pitanje ispitanici mogli dati više odgovora. U slobodno

Knjige

Novine i

Novine i

Stručnu

Stručnu

Objave na

vrijeme

tiskane elektroničke časopise

časopise

literaturu

literaturu

društvenim

n (%) Čitam Ne čitam

Knjige

n (%)

tiskane

elektroničke tiskanu

u e-obliku

mrežama

n (%)

n (%)

n (%)

n (%)

n (%)

671

202

248

447

316

393

575

(81,1)

(24,4)

(30)

(57,7)

(38,2)

(47,5)

(69,5)

156

625

579

350

511

434

252

(18,9)

(75,6)

(70)

(42,3)

(61,8)

(52,5)

(30,5)

Tablica 1. Građa koja se čita u slobodno vrijeme

Svakodnevno knjige čita 22.2% (n=184) ispitanika, povremeno tijekom tjedna 31,9% (n=264), povremeno tijekom mjeseca 18,1% (n=150), povremeno tijekom godine 21,5% (n=178) ispitanika dok 5,9% (n=49) ispitanih uopće ne čita knjige. Kada je riječ o vrsti literature, domaću i stranu podjednako preferira 373 ispitanika, domaću literaturu radnije čita 80, a stranu 323 ispitanika. Kada je riječ o žanrovima i tipu literature, osobne su preferencije ispitanika vrlo različite i prikazane su u tablici II. Žanr Popularno- Stručna

Publicistika Stripovi Poezija Trileri Putopisi Povijesni Ljubavni Fantastika

znanstvena literatura n (%) Da Ne

n (%)

n (%)

n (%)

n (%)

n (%)

n (%)

romani

romani

n (%)

n (%)

n (%)

215

306

146

88

87

372

158

220

238

214

(26)

(37)

(17,7)

(10,6)

(10,5)

(45)

(19,1)

(26,6)

(28,8)

(25,9)

612

521

681

739

740

455

669

607

589

613

(74)

(63)

(82,3)

(89,4)

(89,5)

(55)

(80,9)

(73,4)

(71,2)

(74,1)

Tablica 2. Preferencije po žanrovima i tipu literature

173 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Od ostalih ponuđenih žanrova biografije čita 22,7% ispitanika, književne klasike 31,4%, suvremenu književnost 36,5% ispitanika, dok njih 1,7% koji su označili da čitaju nešto drugo u opisnom dijelu navode duhovnu literaturu. U ovom su pitanju ispitanici mogli označiti više ponuđenih žanrova. Test marginalne homogenosti u ukupnom uzorku pokazuje da među ispitanicima postoji statistički značajna razlika u navikama čitanja između 2019. i 2020. (p<0,001). Posthoc analiza također potvrđuje navedeno s tim da pobliže detektira gdje su razlike najvidljivije. Naime, analiza prikazuje kako je većina anketiranih pročitala jednak broj knjiga unutar pojedinih kategorija u ispitivanom razdoblju, ali i da se unutar istih kategorija javljaju migracije prema povećanom odnosno smanjenom čitanju. (slika 3) Primjerice, najznačajnija odstupanja vidljiva u tri kategorije. Od 58 osoba koje su u 2019. navele da su pročitale jednu knjigu, njih 27 (46,6%) jednu knjigu je pročitalo i u 2020., čitanost je povećalo 16 (27,6%) ispitanika, dok se njih 14 (24,1%) izjasnilo kako u 2020. nije pročitalo čak ni jednu knjigu. U ovoj skupini 39 ispitanika nije član lokalne knjižnice. Od 19 ispitanika koji jesu članovi knjižnice, njih 8 povećalo je čitanost i pročitalo do pet knjiga. Određena odstupanja vidljiva su i kod ispitanika koji su naveli da su u 2019. pročitali do pet knjiga. Od njih 237, u 2020. godini 160 (67,5%) pročitalo je do pet knjiga, čitanost je povećalo 33 (13,9%) ispitanika koji navode kako su pročitali do 10 knjiga, ali je u isto vrijeme čitanost smanjena i kod 31 (13,1%) osobe koje navode da su u pandemijskoj godini istraživanja pročitali tek jednu knjigu. Ovu skupinu čini 137 ispitanika koji nisu članovi knjižnice i 99 koji jesu. Iz ove je skupine 17 članova knjižnice povećalo čitanost i pročitalo do 10 knjiga. Najveći pad čitanosti vidljiv je kod 155 osoba koje navode da su u 2019. pročitale do 10 knjiga. Od ukupnog broja ovih ispitanika 61 osoba nije učlanjenja u knjižnicu, njih 94 član je knjižnice, a od njih je 21 smanjilo čitanost i u 2020. pročitalo do pet knjiga. Čak 40 (25,8%) osoba navelo je da je umjesto do 10 pročitalo do 5 knjiga, njih 27 (17,4%) ipak je povećalo čitanost i navelo da je pročitalo više od 10 knjiga. Više od 10 knjiga u 2019. pročitalo je 328 ispitanika od kojih njih 90 nisu članovi lokalne knjižnice. I u ovoj skupini vidljiva su odstupanja prema smanjenoj čitanosti. Više od 10 knjiga i u 2020. pročitalo je 289 (88,1%) ispitanika, do deset knjiga pročitalo je 22 (6,7%) ispitanika, njih 12 ( 3,7%) pročitalo je do 5 knjiga, tri (0,9%) osobe pročitale su tek jednu knjigu, a dvije (0,6%) ni jednu. Otprilike u sličnim postotcima,

174 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

promjena nema ni kod onih koji ni u 2019. ni u 2020. nisu pročitali ni jednu knjigu. Od 46 ispitanika, 39 (84,8 %) i dalje ne čita, jednu knjigu ipak je pročitalo pet (10,9 %) osoba, do pet knjiga (2,2 %) jedna osoba i na kraju do 10 knjiga (2,2%), također jedna osoba.

Slika 3. Broj pročitanih knjiga u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu

Analizirajući sate izdvojene za čitanje, test marginalne homogenosti u ukupnom uzorku pokazuje da među ispitanicima postoji statistički značajna razlika u navikama čitanja između 2019. i 2020. godine, (p<0,001). Post-hoc analiza pokazala je da se u svim kategorijama ispitanika, osim kod onih koji su i prije pandemije čitali više od 12 sati tjedno, za vrijeme pandemije COVID-19 povećalo vrijeme utrošeno za čitanje kod četvrtine ispitanika. (Slika 4).

175 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 4. Vrijeme izdvojeno za čitanje u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu

Da su 2019. čitali do dva sata tjedno izjasnilo se 268 ispitanika. U slikovnom prikazu vidimo da je od tog broja njih 161 (60,1%) neizmijenjenih navika, 80 ispitanika odnosno njih 29,9% povećalo je čitanost na dva do četiri sata. Od 214 ispitanih koji su u 2019. čitali dva do četiri sata njih 115 (53,7%) to čini i dalje u tim okvirima, dok je 60 (28%) ispitanika promijenilo svoje navike i čita četiri do osam sati, dok je njih petero (2,3%) značajno promijenilo navike i čita više od 12 sati tjedno. Promjene u čitateljskim navikama vidljive su i kod onih koji su čitali četiri do osam sati. Od 157 ispitanika iz 2019. u istim okvirima ostalo je 96 (61,1%) ispitanih, dok je vrijeme za čitanje povećalo 40 (25,5%) ispitanih na osam do 12 sati. Ostali trendovi vidljivi su na slici 4. Nadalje, od 827 ispitanika njih 21,4% (n=177) navelo je kako za vrijeme pandemije čita zbog izbjegavanja dosade, 38,7% (n=320) zbog odmaka od svakodnevnih vijesti, 17,5% (n=1459 ispitanika čita zbog nedostatka drugih aktivnosti uslijed pandemije, dio ispitanika, njih 20,8% (n=172) čita zbog potrebe za smanjivanjem vremena provedenog na internetu, 35,6% (n=294) za vrijeme pandemije

176 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

knjige čita zbog čuvanja mentalnog zdravlja, dok pandemija ne utječe na čitateljske navike visokih 41% (n=339) ispitanika. Iako je iz navedenog neupitno da su čitateljske navike uslijed pandemije kod dijela ispitanika promijenjene, samo 3,4% (28) ispitanika toga je svjesno i navodi da je kod njih došlo do smanjivanja čitateljskih aktivnosti. Da su im čitateljske navike nepromijenjene smatra 64,3% (n=532) ispitanih, a 28,3% (234) iskazalo je povećanje čitateljskih aktivnosti. U konačnici se može zaključiti da je do promjene čitateljskih navika u odnosu na razdoblje prije pandemije (bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smjeru došlo kod 31,7% (n=262) ispitanika Zaključna razmatranja Sljedeća su dva tjedna ključna rečenica je koju smo tijekom 2020. čuli nebrojeno puta. Ista rečenica proteže se i u 2021., a sudeći prema novim sojevima virusa SARS-CoV-2 izgledno je da ćemo ju slušati i dalje. Pitanje je koliko ta rečenica neposredno utječe na naše živote odnosno koliko nas podsjeća na pandemijsku opasnost i da nam je svakodnevica nepovratno promijenjena, barem za neko dogledno vrijeme. Virus je i dalje među nama, a život prije 2020. čini se kao neka davna prošlost. Ljudima diljem svijeta pandemija korona virusa donijela je neku novu stvarnost isprepletenu sa strahom od neizvjesnosti, panikom i nastojanjima da se prilagode na "novo normalno". Periodično se zatvaraju škole i fakulteti, kafići, kina i sportski sadržaji rade pod ograničenjima, što dovodi do toga da se ljudi posljedično više zadržavaju u svojim domovima. Pored posla, kućanskih i školskih obaveza, eventualnih hobija, i dalje ostaje dosta neispunjenog vremena. Dio vremena utroši se na serije i filmove, pregledavanje društvenih mreža i slušanje glazbe. No što je s knjigom i čitanjem?! Što nam kazuju rezultati dobiveni anketnim istraživanjem koje je imalo za cilj provjeriti čitateljske navike za vrijeme pandemije COVID-19? Iako se u istraživanje išlo s pretpostavkom da su se ispitanici uslijed pandemije i smanjene mogućnosti konzumiranja i sudjelovanja u drugim kulturnim sadržajima i aktivnostima okrenuli knjizi, to se nije dogodilo. Barem ne u očekivanoj mjeri. Dobiveni rezultati pokazuju da nekih značajnijih promjena u ukupnom uzorku kada je riječ o čitateljskim navikama, nema. Čitateljske navike, gledajući isključivo zbirne podatke, nepromijenjene su u 2020. u odnosu na 2019. Male razlike u postocima u istraživanim kategorijama sugeriraju da pandemija koronavirusa nije

177 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

značajnije utjecala na navike čitatelja. Nijednu knjigu tako u 2019. nije pročitalo 5.6% ispitanika, u 2020. nijednu knjigu nije pročitalo 7,4% ispitanih. Jednu knjigu u 2019. pročitalo je 7%, kao i njih 9,3% u 2020. Još su manje razlike kod onih koji su u 2019. pročitali do pet knjiga kojih je 28,8% nasuprot onima u 2020. kojih je 27,7%. U 2019. onih koji su pročitali do 10 knjiga je 18,7%, a u 2020. 16,1%. Najmanje promjena gledajući ukupne podatke kod onih je koji su u 2019. pročitali više od 10 knjiga kojih je 39,8%, dok je u 2020. više od 10 knjiga pročitalo 39,3% ispitanika. Ipak, čitateljske navike ispitanika znatno su izmijenjene kada se uspoređuju podatci unutar istih kategorija uz test marginalne homogenosti koji u ukupnom uzorku pokazuje da među ispitanicima postoji statistički značajna razlika u navikama čitanja između 2019. i 2020. Post-hoc analiza također pokazuje navedeno. Naime, iako ukupni sirovi podatci ne pokazuju značajne promjene, značajnih promjena ima što je ujedno i potvrda da pandemija različito utječe na čitateljske navike ispitanika. Promjena čitateljskih navika očituje se u migracijama prema povećanju, odnosno smanjenu čitanosti kod gotovo svih kategorija, iako je najmanje vidljiva kod onih osoba koje čitaju više od 10 knjiga. Unutar ove skupine najmanje je izražena smanjena čitanost, dok u ostalim kategorijama svjedočimo ispitanicima kod kojih je čitanost smanjena, ali i onima kod kojih je čitanost znatno povećana. U konačnici podatci niveliraju jedni druge, što stvara dojam u ukupnom uzorku da promjene u čitateljskim navikama nema. Gledajući strogo ukupne podatke, svi uključeni u promociju knjige i poticanje čitanja mogu biti zadovoljni. Čitanost je za ispitivano razdoblje ostala nepromijenjena. Zaključno, čitateljske navike ispitanika negdje su nepromijenjene, negdje u minusu, drugdje u plusu. Ipak, kako su knjižnice i knjige usporedno s ostalim sadržajima u kulturi gotovo cijelo vrijeme pandemije dostupne, pitanje je jesu li stručne osobe u knjižnoj i knjižničarskoj zajednici u dovoljnoj mjeri iskoristile priliku kako bi postale primat u kulturnoj ponudi i privremeno zamijenile one grane u kulturi kojima je uslijed pandemije onemogućeno ili smanjeno djelovanje. Iako je iz ranije iznesenih podataka vidljivo da su knjižnice izašle iz svojih zona udobrnost i korisnicima ponudile nove, poglavito mrežne sadržaje, jasno je i da prostora za napredak i dodatne nove usluge ima još. Brojne su nepoznanice zbog koji ne možemo utvrditi zbog čega se kod pojedinaca čitanost povećala, dok se kod nekih smanjila. Je li na navedeno utjecao stres i nemogućnost koncentriranja, višak slobodnog vremena ili manjak istoga zbog

178 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

obaveza vezanih za djecu i online nastavu. U ovom trenutku ne možemo znati što je u istraživanom razdoblju na čitateljske navike utjecalo, ali sa sigurnošću možemo utvrditi da su kod dijela ispitanika one znatno promijenjene. Budući da čitanje izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva, a ono nam je ovom trenutcima kada pandemija i dalje traje iznimno važno, stručnim djelatnicima neovisno o području djelovanja, ostaje uložiti dodatne napore kako bi knjigu i čitanje približili što širem krugu ljudi. Literatura Babić, Dragan; Babić, Mario. Kako se sačuvati od stresa za vrijeme pandemije koronom. // Zdravstveni glasnik 6, 1(2020), str. 25-32 Based library and information practice 13.2(2018). URL: http://apps.webofknowledge.com/full_record.do?product=WOS&search_mode=GeneralSearch&qid =1&SID=E5iioLJwMYXRqRnAjYJ&page=1&doc=6 (2021-05-08) Black, Alistair. Public libraries have been vital in times of crisis – from conflict to Covid-19. URL: https://www.apollo-magazine.com/public-libraries-in-times-of-crisis-covid-pandemic/ (2021-0509) Brajdić Vuković, Marija; Doolan, Karin. Očaj i sreća u doba nesreće : raznolikost ženskih doživljaja karantene za vrijeme COVID-19 pandemije. // Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja 219, 59(2021). str. 241-265 (2021-05-09) Centar za kulturu Čepin. Obavijest o zatvaranju knjižnice. URL: https://www.czkcepin.hr/obavijest-o-privremenom-zatvaranju-knjiznice/ (2021-04-21) Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama, popis 2011. URL: https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup14.html (2021-04-20) Gradska knjižnica Belišće. Čitanje u doba korone. URL: https://www.gkcbelisce.hr/project/citanjeu-doba-korone/ (2021-04-21) Gradska knjižnica Belišće. Obavijest o zatvaranju. URL: https://www.gkcbelisce.hr/project/obavijest-o-potpunom-zatvaranju-knjiznice-za-sve-korisnike/ (2021-04-21) Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo. Knjižnica dolazi k tebi. URL: http://www.djknjiznica.com/2020/03/ (2021-04-21)

179 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


395

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. iBIBLOS – Posudba elektroničkih knjiga. URL: https://www.gskos.unios.hr/index.php/ibiblos/ (2021-04-21) Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Knjižnica na kućnom pragu. URL: https://www.gskos.unios.hr/index.php/knjiznica-na-kucnom-pragu/ (2021-04-21) Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. mKnjižnica. URL https://www.gskos.unios.hr/index.php/mknjiznica/ (2021-04-21) Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Razvojna matična služba. URL: https://www.gskos.unios.hr/wp-content/uploads/2021/01/Knjiznice-OBZ-final.pdf (2021-04-20) Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Uputa o postupanju. URL. https://www.gskos.unios.hr/index.php/uputa-o-postupanju/ (2021-04-21) Hrvatski zavod za javno zdravstvo. URL: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zaraznebolesti/epidemija-pneumonije-povezana-s-novim-koronavirusom-kina/ (2021-04-25) Koronavirus.hr. Osječko-baranjska županija. URL: https://www.koronavirus.hr/zupanije/osjeckobaranjska/161 (2021-05-08) Kourkouta Lambirini… [et al.] Reading and health benefits. // Journal of healthcare communivations 3, 4:39(2018) URL: https://www.researchgate.net/publication/329601541_Reading_and_Health_Benefits (2021-0508) Kretić Nađ, Marija. Osvrt na rad Gradske knjižnice Beli Manastir za vrijeme pandemije COVID-19. // Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2(2020) URL: https://nova.knjiznicarstvo.com.hr/wp-content/uploads/2021/02/377-Kreti%C4%87Na%C4%91.pdf (2021-04-21) Krpan, Keti; Klak Mršić Iva; Cej, Višnja. Primjena razvojne biblioterapije u radu s djecom i mladima u narodnoj knjižnici. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 61, 1(2018), Str. 347. URL: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/621 (2021-04-25) Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Odluka o proglašenju epidemije bolesti COVID-19. URL: https://zdravstvo.gov.hr/UserDocsImages/2020%20CORONAVIRUS/ODLUKA%20O%20PROGLA %C5%A0ENJU%20EPIDEMIJE%20BOLESTI%20COVID-19.pdf (2021-04-17) Osječko-baranjska županija. Opći dio. URL: http://www.obz.hr/index.php/zupanija/opci-dio (2021-04-25) Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. URL: https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm (2021-04-06) Portal matične djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Narodne knjižnice. Statistički podatci o uspješnosti za 2019. URL: http://maticna.nsk.hr/statistika/preuzimanje/ (2021-04-20)

180 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

395

Press Release: A European library agenda for the post-Covid 19 age Work in Progress. URL. http://www.eblida.org/news/press-release-covid-19-report.html (2021-05-09) Public libraries in Europe and Covid-19: Findings from Naple members. URL: https://www.culturaydeporte.gob.es/dam/jcr:fce29ea1-1b83-479b-b674-a592b255f7e4/naplenarrative-report---european-library-services-during-covid19.pdf (2021-05-09) Stantić, Vedrana; Peti-Stanić, Anita. Znati(želja) : zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah?. Zagreb, Naklada Ljevak, 2021. Str. 13. Visinko, Karol. Čitanje : poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga, 2014. Str. 126-128. Zalar, Diana. Čitanje danas ili kako zavarati neprijatelja. // Čitanje – obveza ili užitak / uredila Ranka Javor. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2009. Str. 9-20. Zavec, Melanija. Čitanje je zakon. // Varaždinski učitelj 3, 3(2020), str. 82-88

181 | L U K A Č E V I Ć / P E T R B A L O G / R A D M I L O V I Ć



O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA



STO PEDESET GODINA KNJIŽNICE III. GIMNAZIJE OSIJEK Sanja Galic III. gimnazija Osijek sanja.galic1@skole.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

396

Uvod III. gimnazija Osijek u listopadu je 2020. godine proslavila značajnu obljetnicu – sto pedeset godina rada škole i sto trideset godina postojanja školske zgrade. U tom su razdoblju prošle kroz mnoge društvene promjene (kapitalističko, socijalističko i tranzicijsko razdoblje te tri rata), kao i obrazovne reforme koje su se odrazile na njihov rad. Od samog početka djelovanja realne gimnazije (1870.) postoji nastavnička knjižnica, a godinu dana kasnije osniva se i učenička. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća školska knjižnica ima zajedničku zbirka za učenike i nastavnike, što znači da je i učenicima dostupna stručna literatura, jednako kao nastavnicima. Školska je knjižnica, kao i svaka druga knjižnica, organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe. Nabavlja, obrađuje, čuva i daje na korištenje građu radi zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i stručnih potreba te cjeloživotnog obrazovanja svojih korisnika – učenika, nastavnika i drugih djelatnika škole. Budući da je ona knjižnica u sastavu, osim knjižničnom sustavu pripada i odgojno-obrazovnom kao neposredna podrška nastavnom proces i učenju na različite načine i iz različitih izvora. Uloga školske knjižnice mijenjala se razvojem gospodarstva i društva, posebno informacijskog. Pred nju se postavljaju novi zahtjevi koji prebacuju težište s prikupljanja i posudbe knjižnične građe na poučavanje temeljnih životnih kompetencija potrebnih za cjeloživotno učenje. Osim toga, od školske se knjižnice očekuje da bude ugodan prostor pogodan za razne aktivnosti; od najjednostavnije posudbe knjižnične građe do zahtjevnijih: provedbe radionica informacijske i medijske pismenosti, raznih kulturnih događanja, organizacije i provedbe projekata. Školska knjižnica III. gimnazije Osijek, u skladu s navedenim, djeluje s misijom: osiguravanja dostupnosti knjižnične građe, omogućavanja pristupa informacijama i pružanja kvalitetne usluge svim korisnicima koje zadovoljavaju i obogaćuju njihove informacijske, komunikacijske, društvene i kulturne potrebe. Vizija knjižnice jest:

185 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

razvijati se kao informacijsko, obrazovno i kulturno središte škole koje, u ugodnom i sigurnom okruženju, pruža usluge svim dionicima škole, potiče i osigurava pravo na čitanje, slobodan pristup informacijama i cjeloživotno učenje. Slogan knjižnice preuzet je iz natječaja Noći knjige 2015. kojeg je osmislio zagrebački učenik Matrin Majcenović i glasi „Čitaj da ne ostaneš bez teksta“1. Pandemija korona virusa (COVID-19) početkom 2020. godine, dovela je do zatvaranja škola i njihovih knjižnica, što je utjecalo na potrebu novih načina zadovoljavanja korisničkih potreba. Školska knjižničarka okreće se stvaranju novih digitalnih materijala, istraživanju i predstavljanju dostupnih digitalnih izvora informacija na školskoj društvenoj mreži (Yammer) te mrežnim stranicama školske knjižnice (Knjižnica III. gimnazije Osijek https://knjiznica3gimnazija.wordpress.com/ i Virtualna knjižnica

III.

gimnazije

Osijek

https://sites.google.com/view/virtualnaknjiznicaiiigimosijek/po%C4%8Detnastranica). Kratka povijest III. gimnazije Osijek III. gimnazija Osijek počela je djelovati 1. rujna 1992. godine reorganizacijom Centra za usmjereno obrazovanje ˝Braća Ribar˝ Osijek, pri čemu nastaju tri gimnazije: I., odnosno opća; II., jezična i III. prirodoslovno-matematička. Svojom odgojno-obrazovnom orijentacijom škola nastavlja djelovanje Gimnazije Braća Ribar, odnosno Muške realne gimnazije i ujedno postaje njihov pravni nasljednik. Gimnazijsko je obrazovanje od 17. stoljeća bio „osnovni tip srednje naobrazbe koja je pružala opću naobrazbu, praktično znanje latinskog jezika i temelje za daljnje visoko obrazovanje.“2 U Osijeku od 1.729. godine, s povremenim prekidima, djeluje isusovačka gimnazija kao latinska (humanistička) škola. Do promjena u gimnazijskom obrazovanju dolazi nakon 1850. kada austrijski ministar prosvjete grof Leo Thun daje Nacrt za organizaciju gimnazije i realnih škola i uvodi Osnovu za organizaciju austrijskih gimnazija3. Gimnazije od tada imaju osam razreda i nastavu na materinjem jeziku, kod nas

Pobjednici natječaja za slogan Noći knjige!, 2015. URL: https://cekape.com/proglasenje-pobjednikanatjecaja-za-slogan-noci-knjige/ (2021-3-29) 2 Sršan, Stjepan. Osječka gimnazija od 1729. do 1945. godine. // Gimnazije u Osijeku (1729. – 1995.) / urednici Julijo Martinčić, Milan Maceljski i Dubravka Hackenberger. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, 1996., str. 15. 3 Isto, str. 20. 1

186 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

396

na hrvatskom, a latinski jezik se uči kao i ostali predmeti. Određeno je i da realne gimnazije obrazuju buduće obrtnike i pripremaju učenike za tehničke znanosti. Osijek se tada razvija u važno gospodarsko središte Slavonije s brojnim obrtima, industrijom, trgovinama i bankama. Snažan gospodarski razvoj doveo je do potrebe da se mladići obrazuju iz područja tehničkih i prirodnih znanosti, odnosno stvorio preduvjet za osnivanje realne gimnazije. Gradsko zastupstvo pokrenulo je taj postupak još 1862. godine, no do osnivanja realke dolazi tek osam godina kasnije zbog nedostatka financijskih sredstava. Slavonski plemići: Ivan Kapistran Adamović, Khuen Hedervary, grof Julije Janković, Karlo pl. Mihanović i grofovi Ladislav i Petar Pejačević (slika 1), 1867. su godine osnovali zakladu za preustroj velike gimnazije u realnu. No Kraljevsko namjesničko vijeće predlaže osnivanje samostalne trogodišnje realne niže gimnazije, s čime se u konačnici složila gradska Glavna skupština i 1869. godine donosi odluku o osnivanju gimnazije. Grad zakladnicom (7. ožujka 1870.) određuje svoje obaveze prema realki koja počinje raditi 10. listopada 1870.4 Na značaj osnivanja i djelovanja realke ukazuje i to što u njezinu financiranju darovnicama sudjeluju i osječki gospodarstvenici. Oni, osim toga, zahtijevaju, a glavna skupština 1874. visokoj kraljevskoj zemaljskoj vladi i podnosi predstavku „da izvoli malu realku podignuti na veliku i preuzeti ju među zemaljske zavode“5. Do 1874. godine je gimnazija djelovala kao niža, a tada prerasta u višu realku otvaranjem petog razreda. U gimnaziju s osam razreda pretvara se 1895. godine.

Radman, Ljuba. Povijesni pregled razvoja osječkih gimnazija. // Gimnazije u Osijeku: ravnatelji, profesori i maturanti 1729. – 2000. / uredio Martinčić, Julijo. Zagreb, Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, 2001., str. 14-15. 5 Osvrt na prvih dvadesetpet godina Osječke realke 1870-1895. Osijek, 1895., str. 12. 4

187 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 1. Slavonski plemići

Nastava se održavala u nekoliko zgrada u Tvrđi. „Gradnjom posebne zgrade za realku zatezalo se je poglavito radi toga, što se interesirani faktori dugo ne mogahu složiti, gdje da se imade graditi. Pošto je pitanje o gradilištu konačno riješeno početkom god. 1888., podigao si je grad Osijek uz materijalnu pripomoć zemlje dostojnu zgradu, u koju se zavod preseli 11. listopada 1890.“6 U njoj je i sada III. gimnazija Osijek (slika 2 i slika 3), koja je obnavljana i restaurirana od 2006. do 2009. godine. Od listopada 2018. godine škola se ubrzano klimatizira i oprema informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za potrebe održavanja nastave.

6

Isto, str. 15.

188 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

396

Slika 2. Školska zgrada

Slika 3. Školska zgrada – 2. kat

U svom dugogodišnjem djelovanju gimnazija je prolazila kroz mnoge društvene promjene i obrazovne reforme. Kao realna gimnazija postoji do 1945., a Zakonom o osmogodišnjem obrazovanju (1950.) od osam razreda postaje četvero razredna, potom Zakonom o gimnazijama (1959.), koji uvodi obrazovne smjerove, postaje gimnazija s matematičko-prirodoslovnim i društveno-jezičnim smjerom. Samo opći smjer, kao Gimnazija „Braća Ribar“, ima od 1966. do 1976. kada Zakon o srednjem obrazovanju ukida gimnazije. Iduće godine, od 1. rujna s još dvije gimnazije (Gimnazija „Sara Bertić“ i Gimnazija „Božidar Maslarić“) ulazi u sastav Centra za usmjereno obrazovanje „Braća Ribar“. Skupština općine Osijek donijela je 24. srpnja 1992. godine odluku o osnivanju I. gimnazije, II. gimnazije i III. gimnazije u Osijeku. Gimnazije su osnovane s datumom 1.

189 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

rujna 1992. godine. Nastava je počela 21. rujna 1992. zbog razrušenosti dijela zgrade u granatiranju Osijeka tijekom Domovinskog rata. „…zgrada i inventar škole pretrpjeli su velika oštećenja, tako da su dijelovi zgrade predstavljali opasnost za normalno odvijanje rada, a nastavna sredstva i pomagala ostala su neupotrebljiva.“7 Tijekom rata 1991.-92. i dijelom 1995. godine (kolovoz i rujan) škola je bila stacionar Hrvatske vojske. III. gimnazije u Osijeku od Domovinskog je rata do rujna 2018., kada dolazi novi ravnatelj i kreće reforma obrazovanja Škola za život, bila izuzetno skromno opremljena. Tada se ubrzano nabavlja informacijsko-komunikacijska oprema potrebna za održavanje nastave i klimatiziraju učionice. Gimnazija je tijekom dugogodišnjeg djelovanja davala široko opće obrazovanje. U njoj su radili mnogi ugledni profesori, samo neki od njih su: dr. Andrija Mohorovičić (geofizičar i meteorolog, po njemu je nazvan krater na Mjesecu i planetoid8) (slika 49) , Joza Ivakić (književnik), Vjekoslav Celestin (arheolog i muzeolog), dr. Rudolf Horvat (povjesničar), dr. Ferdo pl. Šišić (povjesničar), dr. Josip Bosendorfer (povjesničar), Adolf Waldinger (slikar), dr. Vladimir Varićak (matematičar), Ivan Kuria (Prelogov nastavnik Kemije), dr. Ivan Zoch i Josip Mencin (leksikografi, pokretači Hrvatske enciklopedije). Mnogi učenici postali su kasnije poznati stručnjaci, znanstvenici, umjetnici i sportaši. Ovdje navodimo samo neke: dr. Vladimir Prelog (kemičar, Nobelova nagrada za kemiju 1975.10) (slika 511), Dobriša Cesarić (književnik), dr. Antun Bauer (muzeolog), dr. Ive Mažuran (povjesničar), dr. Milutin Milanković (matematičar, geofizičar, astronom, po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i Marsu te planetoid12), dr. Danilo Blanuša (matematičar i fizičar), dr. Stjepan Babić (jezikoslovac), dr. Viktor Žmegač (književni teoretičar, germanist, muzikolog).

III. gimnazija Osijek: spomenica. Osijek, 1992., str. 5. Mohorovičić, Andrija // Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav krleža, 2021. URL: https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41535 (2021-3-29) 9 Isto. 10 Prelog, Vladimir // Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav krleža, 2021. URL: https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50139 (2021-3-29) 11 Isto. 12 Milanković, Milutin // Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav krleža, 2021. URL: https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40815 (2021-3-29) 7 8

190 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 4. Andrija Mohorovičić

396

Slika 5. Vladimir Prelog

O značaju gimnazijskog obrazovanja, pa tako i III. gimnazije Osijek, za znanstveni i ekonomski razvoj Hrvatske govore i 2006. godine, na inicijativu Družbe Braće Hrvatskog Zmaja, izgrađen Rondel velikana učenika gimnazije u Osijeku (slika 613), te 2011. godine, povodom sto pedeset godina postojanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u ulazu III. gimnazije Osijek postavljena Spomen ploča posvećena članovima HAZU - učenicima i nastavnicima Gimnazija u Osijeku (slika 714).

Slika 6. Rondel velikana učenika gimnazije u Osijeku Rondel velikana, 2014. URL: https://oskultura.com/2014/06/12/rondel-velikana/ (2021-3-29) Jurić, Hrvoje. Otkrivanje spomen ploče u III. gimnaziji Osijek. Osijek031.com: Osijek uz šalicu kave. 2011. URL: http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=34905 (2021-3-29) 13 14

191 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 7. Spomen ploča posvećena članovima HAZU - učenicima i nastavnicima Gimnazija u Osijeku

Knjižnica od 1870. do1991. Od samog početka djelovanja realke (1870.) postoji nastavnička knjižnica, a godinu dana kasnije osniva se i učenička. Tada su za voditelje knjižnice zaduživani ugledni profesori. U Osvrtu na prvih dvadesetpet godina osječke realke 1870-1895. navodi se da učiteljska knjižnica broji 962 djela15. Knjižnična zbirka popunjavala se poklonima i kupnjom. Knjige se za nastavničku knjižnicu, kao i ostala učila, kupuju iz redovnih sredstava škole, a za učeničku iz prinosa učenika. Pred II. svjetski rat, na kraju 1939.-40. školske godine, nastavnička je knjižnica imala 2183 knjige, a učenička 4200 naslova, 4795 primjeraka16 (slika 8). Veliki dio zbirke je u ratu oštećen zbog čestih selidbi. Krajem rata je nastavnička knjižnica svedena na samo 1838, a učenička 2191 knjigu, što je vidljivo iz Izvještaja za školsku godinu 1946.-47. u kojoj je za nastavničku knjižnicu kupljeno 359, a za učeničku 514 knjiga17 (slika 9).

Osvrt na prvih dvadesetpet godina Osječke realke 1870-1895. Osijek, 1895., str. 39. Izvještaj za školsku godinu 1939-40. Osijek: Muška realna gimnazija u Osijeku. 1940., str. 41-42. 17 Izvještaj za školsku godinu 1946.-47. Osijek: Prva gimnazija (muška) - Osijek. 1947., str. 22. 15 16

192 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 8. Stanje knjižnične zbirke pred II. svjetski rat

Slika 9. Stanje knjižnične zbirke nakon II. svjetskog rata

193 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA

396


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Odvojena knjižnična zbirka zadržala se do šezdesetih godina kada postaje jedinstvena tako da i nastavnici i učenici mogu koristiti svu knjižničnu građu. Nova knjiga inventara jedinstvene zbirke Gimnazije „Ivo Lola Ribar“ (kasnije „Braća Ribar“) vodi se od 13. listopada 1962. godine. Do kraja 1978. godine knjižnica je imala 12.755 evidentiranih knjiga. Knjige iz knjige inventara Muške realne gimnazije na njemačkom jeziku, pisane goticom ili latinicom nisu reinventarizirane, niti korištene, nego su smještene na visoke police pod sam strop prostorije, a dio u kutije koje su odnesene u podrum. Tamo je ostao do prve revizije knjižnice 2003. godine, kada je ustanovljeno da je dio knjiga uništen zbog loših uvjeta smještaja. Ujedinjenjem triju osječkih gimnazija u Centar za usmjereno obrazovanje „Braća Ribar“ Osijek 1978. godine ujedinjuju se i njihove knjižnice te se počinje voditi nova knjiga inventara. Knjižnica vremenom prerasta u bibliotečno informacijski centar čiji je voditelj mr. Ljuba Radman, a uz profesore se upošljavaju i stručne osobe. Od osnutka CUO-a, kada se u srednjoškolsko obrazovanje umjesto gimnazija uvode smjerovi, školuju se knjižničari koji u školskoj knjižnici obavljaju stručnu praksu. Knjižnica se širi u cijelo lijevo prizemno krilo zgrade. Osim dvije prostorije za smještaj građe u otvorenom pristupu i za posudbu, ima i nekoliko čitaonica: profesorsku,

učeničku s referentnom zbirkom i dvije za

individualni rad s AV-građom. Dijeljenjem CUO-a 1992. godine na tri gimnazije, dijeli se i knjižnica, tako da svaka škola ima svoju knjižnicu. Knjižnica se danas nalazi u tri prostorije koje su pripadale knjižnici CUO-a: čitaonica-učionica, prostorija s građom u slobodnom pristupu, posudbu i prostorom za rad knjižničarke, mala čitaonica s referentnom zbirkom; ukupno 133 m2. Prostor knjižnice je, kao i ostatka škole bio u prilično lošem stanju, vlažan i zapušten s neodgovarajućim namještajem (slika 10 i 11).

194 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

396

Slika 10. i 11. Zapušten i vlažan prostor

Škola i njezina knjižnica od rujna su 2006., zbog obnove zgrade, bile smještene u bivšoj vojarni (slika 12), sada kampusu osječkog Sveučilišta. U svoju zgradu vratili smo se tek u kolovozu 2009. godine zbog restauratorskih radova na unutrašnjosti zgrade budući da je škola smještena u Tvrđi, dijelu grada koji pripada zaštićenoj kulturnoj baštini. Knjižnica je ponovo preseljena (slika 13) uz pomoć bivših učenica koje su volontirale, provedena je revizija i knjige su smještene na nove police (slika 14).

Slika 12. U vojarni

195 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 13. Preseljena knjižnica

Slika 14. Nove police

Knjižničnu zbirku čine knjige naslijeđene iz knjižnice Gimnazije „Braća Ribar“ (slika 15), trećina knjiga nabavljenih u vrijeme postojanja knjižnice CUO „Braća Ribar“ i knjige nabavljene kupnjom ili poklonima za knjižnicu III. gimnazije Osijek.

196 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

396

Slika 15. Knjiga inventara Gimnazije „Braća Ribar“

Revizijom 2003. godine utvrđeno je da ima 8.702 primjerka iz Gimnazije „Braća Ribar“, a da se ne može utvrditi točan broj knjiga preuzetih iz knjižnice CUO-a budući da nema zapisnika niti knjige inventara. Knjige preuzete iz Gimnazije „Braća Ribar“ dijelom su otpisane prema različitim kriterijima, najvećim dijelom jer su bile trajno oštećene, odnosno uništene vlagom i glodavcima, iz razloga što su bile smještene u kutijama u vlažnom podrumu škole. Dio knjiga pripadao je zaštićenoj kulturnoj baštini pa ih je preuzela Gradska i sveučilišna knjižnica jer u školi nije bilo mjesta niti mogućnosti za njihov pravilni smještaj i zaštitu. One knjige koje su ranijeg datuma izdavanja i još se mogu koristiti reinventarizirane su. U inventuri za 2020. godinu ustanovljeno je da knjižnica posjeduje ukupno 12.905 primjeraka knjižnične građe. Od toga su 12.294 knjige i 609 primjeraka neknjižne građe (audio i video CD, CDR, VHS). Sva knjižnična građa, osim časopisa, tehnički je i stručno obrađena. Prvobitno se knjiga inventara vodila ručno, a katalogizacija u knjižničnom računalnom programu

197 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

CROLIST. Posudba se obavljala s pomoću članskih iskaznica i knjižnih listića. U knjižni listić rukom se upisivao datum posudbe i broj iskaznice, a potom bi se odložio u radni stol s pretincima (slika 16). U iskaznicu datum posudbe, signatura i inventarni broj te datum vraćanja knjige.

Slika 16. Posudba pomoću kataložnih listića Budući da je besplatna inačica programa CROLIST uključivala samo modul katalogizacije, ali bez mogućnosti skupne ili preuzimanja gotovih zapisa i online pretraživanja kataloga (mogli su se samo ispisati kataložni listići), odustaje se od rada u njemu. Od 2005. godine koristi se knjižnični računalni program MetelWin, koji omogućava potpuno knjižnično poslovanje. Za sada se koristi za inventarizaciju, katalogizaciju, predmetnu obradu, upis članova, posudbu knjižnične građe i statističko praćenje posudbe. Tako je omogućeno online pretraživanje kataloga kojem se može pristupiti s

198 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

nekoliko

mjesta:

mrežnih

os.skole.hr/skola/knjiznica/)

stranica

škole i

396

(http://gimnazija-trecaškolske

knjižnice

(https://knjiznica3gimnazija.wordpress.com/o-knjiznici/on-line-katalog/) te skupnog kataloga Metelgrad (https://library.foi.hr/skupni/). Pretraživati je moguće po: autoru, naslovu, stručnoj skupini, predmetnici (ključnoj riječi), izdavaču, vrsti građe. Velik je problem knjižnice neredovno financiranje. Škola u proračunu uopće nema stavku za opremanje knjižnice; ni građom ni opremom. Osnivač, Osječko-baranjska županija, tek od 2018. godine uplaćuje školi 3,00 kn po učeniku za nabavu obavezne lektire. Tako je tim sredstvima u tri godine kupljeno 57 primjeraka. Ministarstvo znanosti i obrazovanja također ima obavezu financiranja školskih knjižnica, no ni ono to ne čini redovno. Osim toga, nisu poznati kriteriji prema kojima će se, niti kada će se isplatiti sredstva za nabavu građe. Školska se knjižnica od 1995. godine financirala gotovo isključivo prihodima ostvarenim naplatom zakasnine, nekim projektima i poklonima. Školske godine 2019.-20. privremeno se obustavlja naplata zakasnine zbog neredovnog rada knjižnice uzrokovanog štrajkom prosvjetnih djelatnika i posebnim uvjetima rada škola u proljeće (lockdown) i jesen (online nastava) 2020. uzrokovanih pandemijom korona virusa. Školska knjižnica opremom uopće ne zadovoljava Standard18 budući da je stara oprema (dva računala za korisnike, televizor, video rekorder i CD player) rashodovana na inventuri za 2020. godinu. Ostala je novija oprema za knjižnično poslovanje (prijenosno računalo i multifunkcionalni uređaj) te fotoaparat i kamera nabavljeni sredstvima iz međunarodnog projekta još 2008. godine. U čitaonici-učionici, u kojoj se zbog uvjeta uzrokovanih pandemijom korona virusa neprestano održava nastava, nabavljeno je novo prijenosno računalo uz već postojeći projektor (također nabavljen sredstvima iz projekta provedenog 2011.). U planu je nabava velikog interaktivnog zaslona i klimatizacija same knjižnice. Čitaonica-učionica klimatizirana je 2019.-20. školske godine. Knjižnicu od rujna 1994. vodi diplomirana knjižničarka s punim radnim vremenom. Odlukom Ministarstva prosvjete i športa sljedeće je godine, zbog veličine knjižnične zbirke i potrebe za duljim radnim vremenom knjižnice u gimnaziji, odobreno dopunskih deset sati rada pomoćnoga knjižničara na koje se raspoređuju profesori koji su

Standard za školske knjižnice. 2000., čl. 24. https://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_03_34_698.html (2021-3-29) 18

199 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

tehnološki višak, odnosno imaju manjak sati nastave do punog radnog vremena. Iako je tom odlukom produljeno radno vrijeme, nedostatak joj je što nije omogućeno zapošljavanje stručne osobe. Kako se iz godine u godinu mijenja stanje tehnološkoga viška, nekada je to osoba koju treba obučavati za osnovne knjižnične poslove ili nema nikoga. Tako se od 2004. gubi mogućnost cjelodnevnoga rada knjižnice te je ona otvorena u samo šest sati dnevno. Od školske godine 2009.-10. radno vrijeme knjižnice je od ponedjeljka do petka od 9 do 15 sati. Tako je objema nastavnim smjenama (prva počinje u 7 sati i završava u 13 kada počinje druga smjena i traje do 19 sati) omogućeno svakodnevno posjećivanje knjižnice. Učenici su se u razgovoru sa školskom knjižničarkom često izjašnjavali da im je potrebno dulje radno vrijeme knjižnice, posebno korištenje čitaonice u kojoj bi mogli provoditi slobodno vrijeme ili vrijeme između nastave i neke izvanškolske aktivnosti. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja se u više navrata tražilo zapošljavanje još jednog knjižničara s pola radnog vremena zbog veličine zbirke (22 primjerka knjiga po učeniku, Standard propisuje najmanje 12) i broja razreda (26, Standard propisuje najmanje 13 za puno radno vrijeme knjižničara) iznad propisanih Standardom za školske knjižnice19, u kojima se provodi knjižnično-informacijsko obrazovanje. Zapošljavanje još jedne osobe omogućilo bi da školska knjižnica bude otvorena devet sati dnevno i veću raznovrsnost usluga. Odgojno-obrazovna uloga knjižnice III. gimnazije Osijek IFLA-ine smjernice za školske knjižnice naglašavaju odgojno-obrazovnu ulogu školskih knjižnica: „Cilj svih školskih knjižnica je stvaranje informacijski pismenih učenika koji su odgovorni i savjesni članovi društva. Informacijski pismeni učenici su sposobni, znaju samostalno učiti te su svjesni svojih informacijskih potreba i aktivno se uključuju u svijet ideja. Vjeruju u svoju sposobnost rješavanja problema te znaju kako pronaći relevantne i pouzdane informacije. Sposobni su koristiti tehnološke alate za pristup informacijama te prenijeti naučeno. Dobro se snalaze u situacijama kada postoji više odgovora ili nijedan. Održavaju

19

Isto, čl. 15. i 17.

200 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

visok standard svog rada i stvaraju kvalitetne proizvode. Informacijski pismeni učenici su fleksibilni, mogu se prilagoditi promjeni te funkcionirati samostalno i u grupi.“ 20 Školska knjižnica je podrška svim sudionicima i cjelokupnom odgojnoobrazovnom procesu: nastavi, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Ona je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, mjesto razvoja osobnog i kulturnog identiteta prvenstveno učenika, nastavnika i ostalih djelatnika škole. Ključna je poveznica stjecanja i ostvarivanja temeljnih kompetencija cjeloživotnog učenja (znanja, vještina i stavova potrebnih za osobni razvoj, uključivanje u društvo i zapošljavanje) s međupredmetnim sadržajima u školskom kurikulumu. Raznim aktivnostima potiče učenike na samostalno istraživanje, uporabu svih izvora znanja na različitim medijima te ima temeljnu ulogu u učenju učenja i osposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje. Time pridonosi , ako ne razvoju svih osam temeljnih kompetencija, razvoju komunikacije na materinjem jeziku, stranim jezicima, digitalne kompetencije, učiti kako učiti, socijalne i građanske kompetencije te kulturne svijesti i izražavanja. Provedbom

timske

nastave

i

radionica

korelacije

raznih

sadržaja

s

međupredmetnim temama (Građanski odgoj, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje) učenici se potiču na aktivno sudjelovanje u promišljanju neke teme i razvijaju svoje kompetencije. Kroz taj oblik rada često se organizira i učenje povezivanjem nastavnih sadržaja s osobnim iskustvom i razmišljanjima (iskustveno učenje). Najčešći oblik rada je rad u paru ili manjoj skupini pri čemu je naglasak na komunikaciji kojom se vježba suradnja, promišljanje i kontrola ponašanja, suosjećanje, planiranje, te snalaženje u raznim situacijama. Osim komunikacije vježba se čitanje s razumijevanjem i izdvajanje važnijih od manje važnih informacija te uporaba raznih digitalnih alata. Neke od provedenih radionica su: suradničko čitanje pripovijetke Marka Twaina Dnevnik Adama i Eve, Volim ili moram čitati, Ljubavna poezija na sav glas (slika 17), Goranovo proljeće (slika 18), Obitelj i ja, Stablo želja i potreba, Ljudska prava, Ako je na internetu je li istinito?, Prehrambene navike, Molba za posao, Pisanje životopisa.

Međunarodna federacija knjižničnih udruga i institucija. IFLA-ine smjernice za školske knjižnice. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2016., str. 10. URL: http://www.husk.hr/hdoc/Smjernice.pdf (2020-6-12) 20

201 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 17. Ljubavna poezija na sav glas

Slika 18. Goranovo proljeće

Timsku nastavu je teže organizirati i provesti budući da neki nastavnici nisu skloni da se netko drugi, pogotovo knjižničarka, upliće u njihov način rada. Ostali su razlozi: veća zahtjevnost u pripremi materijala za rad, hodograma nastavnog sata, nedovoljno vremena za obradu nekih tema u satnici pojedinog predmeta, raspored sati koji je često u suprotnosti s radnim vremenom knjižničarke koja ili dolazi ranije ili ostaje dulje na poslu. Neki od održanih sati su: Cervantes i Shakespeare u kritikama (čitanje stručnog teksta, Hrvatski jezik i književnost), Etika u istraživanjima (čitanje stručnog teksta, Psihologija), Priručnici (istraživanje tiskanih i elektroničkih izvora, vrednovanje informacija, Hrvatski jezik i književnost), Metilji (istraživanje tiskanih i elektroničkih izvora, vrednovanje

202 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

396

informacija, Biologija), Periodički sustav elemenata (istraživanje tiskanih i elektroničkih izvora, Kemija). Školski projekti su česti oblik rada s učenicima. Prvo su se pokrenuli prije dvadesetak godina u školskim knjižnicama iz kojih su se proširili na izvannastavne sadržaje, a potom i na samu nastavu. Specifično za takav način rada s korisnicima je poticanje

samostalnog

istraživanja,

pretraživanje

i

vrednovanje

informacija,

predstavljanje postignutih rezultata i samovrednovanje. Projektom se usporedno poučava istraživačke metode, informacijska pismenost, povezivanje sadržaja iz različitih predmeta, planiranje vremena i resursa te vještine prezentacije. Školska knjižničarka je vrlo često u ulozi voditelja projekta, a nekada suradnica u projektu. Vodila je školske projekte obilježavanja Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica: Različite sredine – ista shvaćanja (2002.), Rušenje barijera (2003.) i Čitanje na javnim mjestima (2004.). Ti su projekti uskoro prešli na županijsku razinu pa su u njima sudjelovale i ostali srednjoškolski knjižničari sa svojim učenicima: Otkrij avanturu! (2005.), Čitati, znati, djelovati (2006.), Učenje osnaženo tvojom knjižnicom (2007.), Pismenost i učenje u tvojoj školskoj knjižnici (2008.). Na školskoj razini knjižničarka vodi projekte Slikaj se, Europo! (povodom ulaska RH u EU, financiran natječajem zaklade Slagalica) (slika 19) i obilježavanja Noći knjige: Biblija – temelj zapadne kulture (2013.), Govorimo Matoša (2014.), Knjiga i film (2015.), Renesansna matineja (2016.), Od korica do korica zaslona (2018.) (slika 20), Knjige koje su mijenjale svijet (2020.).

Slika 19. Slikaj se, Europo!

203 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 20. Od korica do korica zaslona

Budući da se u III. gimnaziji Osijek provode školski projekti vezani uz mnoge predmete, uključuje se i u njihovu provedbu: Renesansa, 100 godina HNK, Tragom nobelovaca Ružičke i Preloga, 25 godina državnosti, Noć matematike, Tjedan svemira, 150 godina III. gimnazije Osijek, dva Erasmus+ projekta i druge. Povodom velike obljetnice škole izradila je virtualnu izložbu u digitalnom alatu Emaze 150 godina knjižnice III. gimnazije Osijek dostupnu na poveznici https://www.emaze.com/@AOWFQZQOR/iiigimnazija-osijek i video filmove o međunarodnim projektima. Knjižničarka je osim školskih projekata vodila i projekte međunarodne suradnje škola: Upoznajmo Kopački rit i Neuesidler See (2009.), Secesijska baština (2010.) i sudjelovala u Učinimo svoj svijet nenasilnim i mirnim mjestom življenja (2011.), Ne želim biti kap, nego želim biti slap! (2015.) (slika 21), Svi za prirodu, priroda za sve (2020.-22.) i Introduscing academic orientation and changing prejudice (2020.-22.).

204 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

396

Slika 21. Ne želim biti kap, nego želim biti slap!

Osim neposrednog rada s učenicima i suradnje s nastavnicima, školska knjižničarka priprema digitalne materijale za nastavu i sate razrednog odjela. U knjižnici III. gimnazije Osijek su brojni studenti Knjižničarstva, kasnije Informatologije, obavljali studentsku stručnu praksu, a nekoliko knjižničarki je odradilo pripravnički staž, bilo da su zaposlene u nekoj školskoj knjižnici ili su bile polaznice programa stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, sada mjere pripravništva. Kulturna i javna djelatnost: književni susreti (slika 22), uređenje panoa (slika 23), tematske i prigodne izložbe, organizacija posjeta Međunarodnom sajmu knjiga INTERLIBER; u službi je odgojno-obrazovne djelatnosti budući da razvijaju u svojih korisnika svijest o vrijednostima nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti, te vrijednosti multikulturalnosti potičući duhovno ozračje škole i životne sredine. Zaključak III. gimnazija Osijek i njezina knjižnica postoje već sto pedeset godina. Prošle su kroz mnoge društvene promjene (kapitalističko, socijalističko i tranzicijsko razdoblje te tri rata) i obrazovne reforme koje su se odrazile na njihov rad.

205 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 22. Književni susret s Mirom Gavranom

Slika 23. Izložba Heraldika

Školska knjižnica je knjižnica u sastavu pa pripada knjižničnom i odgojnoobrazovnom sustavu kao neposredna podrška nastavnom proces i učenju na različite načine i iz različitih izvora. Misija školske knjižnice je osigurati dostupnost knjižnične građe, omogućiti pristup informacijama i pružati kvalitetne usluge svim korisnicima koje zadovoljavaju i obogaćuju njihove informacijske, komunikacijske, društvene i kulturne potrebe. Izgradnjom knjižnične zbirke, odgojno-obrazovnom te aktivnostima kulturne i

206 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

396

javne djelatnosti nastoji se ostvariti vizija knjižnice: razvijati se kao informacijsko, obrazovno i kulturno središte škole koje, u ugodnom i sigurnom okruženju, pruža usluge svim dionicima škole, potiče i osigurava pravo na čitanje, slobodan pristup informacijama i cjeloživotno učenje. Uloga školske knjižnice mijenjala se razvojem gospodarstva i društva, posebno informacijskog. Pred nju se postavljaju novi zahtjevi koji prebacuju težište s prikupljanja i posudbe knjižnične građe na odgojno-obrazovnu djelatnost usmjerenu na poučavanje temeljnih životnih kompetencija potrebnih za cjeloživotno učenje. Raznim aktivnostima (radionicama, nastavnim satima, projektima) knjižnica potiče učenike na samostalno istraživanje, uporabu svih izvora znanja na različitim medijima kreativnost, kritičko mišljenje i javno izražavanje. Novi uvjeti rada u uvjetima povezanima s pandemijom korona virusa (COVID-19) početkom 2020. godine odrazili su se i na rad škola i školskih knjižnica koje dijelom rade online, a dijelom s korisnicima u ograničenom obimu. Školska knjižničarka se okreće stvaranju novih digitalnih materijala, istraživanju i predstavljanju dostupnih digitalnih izvora informacija na školskoj društvenoj mreži (Yammer) te mrežnim stranicama školske knjižnice (Knjižnica III. gimnazija Osijek i Virtualna knjižnica III. gimnazije Osijek) kako bi svojim učenicima olakšala pristup djelima obavezne lektire i svim zainteresiranim korisnicima pristup informacijama. Izvori Izvještaj za školsku godinu 1939-40. Osijek: Muška realna gimnazija u Osijeku. 1940. Izvještaj za školsku godinu 1946.-47. Osijek: Prva gimnazija (muška) - Osijek. 1947. Jurić, Hrvoje. Otkrivanje spomen ploče u III. gimnaziji Osijek. Osijek031.com: Osijek uz šalicu kave. 2011. URL: http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=34905 (2021-3-29) Međunarodna federacija knjižničnih udruga i institucija. IFLA-ine smjernice za školske knjižnice. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2016. URL: http://www.husk.hr/hdoc/Smjernice.pdf (2020-6-12) Milanković, Milutin // Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. URL: https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40815 (2021-3-29) Mohorovičić, Andrija // Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. URL: https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41535 (2021-3-29) Osvrt na prvih dvadesetpet godina Osječke realke 1870-1895. Osijek.1895.

207 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


396

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Pobjednici natječaja za slogan Noći knjige!, 2015. URL: https://cekape.com/proglasenjepobjednika-natjecaja-za-slogan-noci-knjige/ (2021-3-29) Prelog, Vladimir // Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. URL: https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50139 (2021-3-29) Radman, Ljuba. Povijesni pregled razvoja osječkih gimnazija. // Gimnazije u Osijeku: ravnatelji, profesori i maturanti 1729. – 2000. / uredio Martinčić, Julijo. Zagreb, Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, 2001. Str. 9-36 Rondel velikana, 2014. URL: https://oskultura.com/2014/06/12/rondel-velikana/ (2021-3-29) Sršan, Stjepan. Osječka gimnazija od 1729. do 1945. godine. // Gimnazije u Osijeku (1729. – 1995.) / urednici Julijo Martinčić, Milan Maceljski i Dubravka Hackenberger. Osijek: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad u Osijeku, 1996. Str. 15-26 III. gimnazija Osijek: spomenica. Osijek, 1992. Standard za školske knjižnice. 2000. URL: www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/0698.htm (2021-329)

208 |

O SLAVONSKO- BARANJSKIM KNJIŽNICAMA


VIJESTI IZ KNJIŽNICA



PODRUŽNICA HRVATSKE UDRUGE ŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE -15 GODINA RADA – PRIKAZ WEBINARA Irena Bando Osnovna škola Jagode Truhelke Osijek irena.bando10@gmail.com

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

397

Povodom 15 godina aktivnog djelovanja Podružnice Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije (Podružnica HUŠK-a OBŽ), 9. ožujka 2021. održan je webinar koji se sastojao od pet izlaganja i jedne virtualne izložbe. Važnost profesionalne suradnje i udruživanja Na samom početku webinara sudionicima se obratila nova predsjednica HUŠK-a Goranka Braim Vlahović s izlaganjem Važnost profesionalne suradnje i udruživanja istaknuvši da školski knjižničar kao odgovorni profesionalac samo suradnjom na različitim razinama može postizati vidljivost svoje školske knjižnice. Naglasila je važnost udruživanja u strukovne udruge te mogućnost uključivanja u brojne aktivnosti koje provodi HUŠK čineći na taj način struku vidljivijom cijeloj zajednici. Predstavila je brojne aktivnosti promicanja knjižničarske struke u organizaciji Udruge (s naglaskom obilježavanja Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica), kao i mnoštvo natječaja za školske knjižnice u organizaciji Udruge u kojima se izravno naglašava učinkovita suradnja Udruge sa školskim knjižničarima. Također, predsjednica je podsjetila na bogatu sadržajnost mrežne stranice Udruge (https://www.husk.hr/) koja potvrđuje predani rad Udruge i daje argumentirani dokaz entuzijazma i zalaganja prethodne predsjednice Vanje Jurilj i njezinih suradnika. Prezentacija dostupna na poveznici: https://drive.google.com/drive/u/4/folders/1kPMXsAuKIXFUDn6q_sc9WebhfX34jVuf

211 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


397

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije – 15 godina rada Drugo izlaganje Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječkobaranjske županije – 15 godina rada prezentirale su bivša predsjednica Podružnice HUŠK OBŽ, dr.sc. Irena Bando i bivša predsjednica HUŠK-a i Podružnice HUŠK OBŽ Sanja Galic. One su predstavile retrospektivu 15-godišnjeg aktivnog rada i angažmana u Podružnici te istaknule početke rada Udruge, njezine osnivače te kontinuirani razvoj Podružnice. Naglasile su najvažnije aktivnosti s ciljem promoviranja knjižničarske struke, koje su se odvijale suradnjom sa školama, kulturnim ustanovama, Agencijom za odgoj i obrazovanje, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te predstavnicima državnih i lokalnih vlasti. Podružnica se predstavila brojnim organiziranim manifestacijama, okruglim stolovima, izložbama, seminarima, edukativnim i kreativnim radionicama, team buildingom pa i sa stručnim izletom u inozemstvo. U novije vrijeme Podružnica se istakla mrežnim projektom Stvarajmo eKreativno koji je dobio potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje ocijenivši njegov program kvalitetnim i pogodnim za Knjižnični odgoj i obrazovanje u školskim knjižnicama. Prezentacija dostupna na poveznici: https://drive.google.com/file/d/1Z8ccZlTvPIJ3ve7CvKG2LkfLC2NBmsqB/view?usp=sh aring Analiza utjecaja Podružnice HUŠK-a Osječko-baranjske županije na rad školskih knjižnica Istraživanje utjecaja Podružnice HUŠK-a Osječko-baranjske županije na rad školskih knjižnica provele su dr.sc. Irena Bando i Sanja Galic u svibnju 2020. a rezultati objavljeni su u tiskanom Zborniku radova s 5. stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Okrugli stol „Prvih dvadeset 21. stoljeća u knjižničarstvu. Rezultati istraživanja potvrđuju da Podružnica HUŠK-a OBŽ značajno radi na podizanju razine prepoznatljivosti profesije zagovaranjem školskog knjižničarstva organiziranjem javnih događanja, stručnim usavršavanjima i provedbama projekata. Isto tako, analiza ukazuje na raznovrsnu djelatnost rada školskih knjižnica u vrijeme velikog

212 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

397

utjecaja interneta i suvremene tehnologije te potrebu školskog knjižničara za kontinuiranom prilagodbom potrebama korisnika. Prezentacija dostupna na poveznici: https://drive.google.com/file/d/1dRLndXTsfr_cyAE0RDPyZMB1gnmdDNqF/view?usp= sharing 10 razloga za ponos u 18 godina punoljetnosti Izlaganje Marije Purgar, predsjednice HUŠK-a, Podružnice Vukovarsko-srijemske županije pod nazivom 10 razloga za ponos u 18 godina punoljetnosti predstavlja pregled 10 samostalnih državnih skupova koje je HUŠK organizirao od 2011. do 2020. godine. Kontinuiranim organiziranjem državnih skupova, HUŠK pokazuje da je ravnopravan i kompetentan pružatelj stručnog usavršavanja školskih knjižničara. Izlaganje naglašava tematsku i sadržajnu usmjerenost skupova prema aktualnim potrebama školskog knjižničara koje donosi svakodnevna praksa, a o kojima se na skupovima raspravljalo sa znanstvenicima različitih područja, fakultetskim profesorima i stručnjacima iz odgojno-obrazovnog sustava. Na taj način, dokazala se važnost stalnog stručnog usavršavanja školskih knjižničara u vremenima koja obilježava cjeloživotno učenje, kao i bitna uloga školske knjižnice kao informacijsko-komunikacijskog središta škole. Prezentacija dostupna na: https://drive.google.com/file/d/17czR_XVjlmvn1VuX1u9bgklID0Hi9oR/view?usp=sharing Konvergencija, osnaživanje i transformacija školske knjižnice Prezentacija izlaganja Konvergencija, osnaživanje i transformacija školske knjižnice koje je iznijela Alta Pavin Banović, članica Podružnice HUŠK-a, OBŽ govori o svjetskom kongresu International Association of School Librarianship - IASL 2019 održanog u Dubrovniku od 21.- 25. listopada 2019. U izlaganju navodi sadržaj programa skupa koji je ispunilo 38 predavanja, 16 radionica, 23 prikaza istraživačkih tema i 4 susreta za posebne interesne skupine. Pored toga, bilo je nekoliko prigodnih izložbi, aukcija i stručnih izleta.

213 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


397

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Istaknuta su predavanja renomiranih stručnjaka iz područja knjižničarstva iz cijelog svijeta koja su ukazivala na raznolike pristupe, iskustva i inovacije u knjižničarskoj profesiji. Prezentacija dostupna na: https://drive.google.com/file/d/1w8v9oKT3VMA2bkVCgurIfuQ6Hy3aSCQe/view?usp= sharing Prikaz projekta Stvarajmo eKreativno! Prikaz višegodišnjeg projekta za školske knjižnice Stvarajmo eKreativno, koji je pokrenut 2015. godine te dobio potporu MZO i AZOO, predstavile su voditeljica projekta Irena Bando, i predsjednica Podružnice HUŠK-a OBŽ Nataša Mesić Muharemi. Stvarajmo eKreativno je nacionalni projekt o kreativnoj uporabi web alata kod oblikovanja prezentacija, izrade stripova, audiovizualnih slikovnica ili interaktivnih priča. Projekt naglašava važnost međupredmetnog povezivanja, stvaralačko-procesnog učenja te izradu završnog kreativnog uratka u školskoj knjižnici. Autorice su prikazale i analizu istraživanja proteklih pet godina provođenja projekta te iznijele njegove specifičnosti. Tako je u zaključnom razmatranju analize uočeno da je do sada provedeno 5 natjecanja Stvarajmo eKreativno (2015.-2021.). U tom periodu bilo je aktivno uključeno 443 učenika i 180 mentora iz 76 škola RH te su pristigla ukupno 83 digitalna učenička originalna rada, od kojih je nagrađen 51 digitalni rad. Prezentacija dostupna na: https://drive.google.com/file/d/12EoPCpGS2TXmCOAv6Oksh_9qUKCJ20d/view?usp=sharing Knjižnice očima knjižničara – virtualna izložba Autorica Ivana Hengl, članica Podružnice HUŠK-a OBŽ svojom virtualnom izložbom Knjižnice očima knjižničara predstavlja svoje fotografije s brojnih putovanja po svijetu u kojima su je privlačile knjižnice, ne samo kao kulturna dobra, nego i kao zanimljiva arhitektonska rješenja. Fotografije su samo mali dio bogate autoričine zbirke fotografija knjižnica koje strastveno posjećuje, proučava i fotografira godinama.

214 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

397

Prezentacija dostupna na: https://drive.google.com/file/d/12mJjii6JcwbkJE9viZe8qBAP8JGMSWFV/view?usp=sh aring Evaluacija webinara Za evaluacija webinara ocijenjene su sljedeće kategorije: aktualnost sadržaja (4,75); značaj stručnog skupa za osobni profesionalni razvoj (4,63); ocjena stručnog skupa u cjelini (4,87). Na pitanje što bi sudionici ocijenili kao vrijednost skupa, navedeno je: kvaliteta izlagača koji su vrlo profesionalni; prezentacije različitih radova; raznolikost predavanja; zanimljiv pregled djelovanja HUŠK-a i Podružnice HUŠK-a OBŽ; zanimljiva predavanja. Webinar su organizirale Irena Bando i Nataša Mesić Muharemi, a odvijao se preko aplikacije Zoom u trajanju od 150 minuta. Cilj webinara bio je aktualizirati rad Hrvatske udruge školskih knjižničara, potaknuti aktivne članove na angažman i informirati ostale školske knjižničare o radu Udruge i mogućnostima učlanjenja i djelovanja.

215 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


PRIMJER DOBRE PRAKSE: KAKO SMO KREIRALI ONLINE KAMPANJU ZA PODIZANJE SVIJESTI I PREPOZNAVANJE LAŽNIH VIJESTI?

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

Željka Geto Školska knjižnica Ekonomske škole Vukovar zeljkageto@gmail.com

398

Školska knjižnica Ekonomske škole Vukovar mjesto je učenja, zabave, kreativnosti, multikulturnog dijaloga, medijskog i digitalnog opismenjivanja. Potpuno je nezamislivo danas govoriti o knjižnici bez njezine digitalne dimenzije u koju zadiremo sve više, a koja nam otvara beskrajan prostor opetovane kreativnosti, rada, učenja i uključivanja u razne aktivnosti. Upravo jednu takvu aktivnost spomenula bih kao sjajan primjer dobre prakse. Naime, u studenome prošle godine, tik pred ponovni prelazak na online nastavu sudjelovali smo u IN EDU online hackathonu u sklopu IN EDU projekta Inkluzivne zajednice, kroz edukaciju medijske pismenosti i kritičkog razmišljanja koji je trajao 24 mjeseca, a u njemu je sudjelovalo pet zemalja – Italija, Bugarska, Francuska, Slovenija i Hrvatska. IN EDU online hackathon održan je u organizaciji Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek. Što je to hackathon? I mi smo se na samom početku pitali što zapravo znači. Hackathon je stopljenica riječi hacking i marathon, a u našem slučaju odnosi se na parcipativnu aktivnost u kojoj se sudionici u zadanom vremenu okupljaju kako bi riješili određene izazove kroz prijateljsko natjecanje. In EDU online hackathon održao se 30. studenoga 2020. godine online putem platformi Zoom i Discord. Sudjelovalo je 8 timova. Okupljeni EŠV tim, David Mrđanov, Grazziella Ivčević te mentorice Željka Geto i Marija Bratonja, vrijedno je radio od samoga jutra prema programu IN EDU online hackathona. Bamboo lab omogućio nam je tehničku podršku i catering, a za vrijeme trajanja hackathona poslušali smo i sjajna predavanja: Kako prepoznati informacije i pobijediti dezinformacije – Stefan Janjić Dezinformacije i lažne vijesti u novim medijima – Lana Cibocci

216 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

398

Slika 1. EŠV tim

Zadatak je bio kreirati medijsku kampanju na temu 'fake news' – lažnih vijesti te je smjestiti na jednu od društvenih mreža (Facebook, Instagram, Youtube, Tik Tok i Snapchat) po izboru te kroz istu sustavno raditi na podizanju svijesti o prepoznavanju i prijavljivanju lažnih vijesti. Nakon izbora društvene mreže bilo je bitno osmisliti ime profila i izraditi vizualni identitet kao i strategiju kampanje te definirati ciljanu publiku koristeći razne digitalne alate i resurse te u konačnici predstaviti kampanju pred žirijem u 5 minuta koristeći bilo koji od alata za prezentaciju. Vremenski period za sve navedeno bio je 6 sati i u prvi se tren čini se dovoljnim, međutim potrebna je dobra logistika i raspodjela poslova kako bi u konačnici zadovoljili tražene parametre, ali i osmislili nešto originalno. Naša kampanja svoje je mjesto zauzela na društvenoj mreži Instagram pod nazivom Detektiv fakt. Detektiv Fakt ured je za prijavu, detekciju i istragu neistinitih tvrdnji i prevara u javnom prostoru. Detektiv Fakt traga za medijskim zlikavcima, sprječava ponovne prijestupe, štiti pravo na istinu, čisti javni prostor od lažnih vijesti i zauzima se za osjetljive skupine. Isto tako daje savjete za prepoznavanje lažnih vijesti i upućuje ih na prijavu.

217 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


398

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 2. Instagram profil

Slika 3. Logo Detektiv fakt

Kako bi ciljanu publiku upoznali s vrstama lažnih vijesti, mi smo im udahnuli život. Naime, lažne vijesti personificirane su i pojavljuju se u obliku osoba, a njihova osobna imena kombinacija su engleskih termina koji označavaju lažne vijesti u medijskom prostoru. Koristili smo engleske termine zbog mogućnosti odjeka kampanje i sudionika iz drugih zemalja. Upoznajte naše lažne vijesti! Howard Hoax umirovljeni je haker koji je prekršio Odredbu o zaštiti podataka zbog slanja poruka neistinitog sadržaja sa svrhom prijevare, obmane i krađe osobnih podataka, a njegova je žrtva ovoga puta bila Cecilia Miller (72) baka koja je željela kontaktirati svoju unuku u inozemstvu. Coco Clickbait, traljava je novinarka koja svojim opetovanim postupcima privlači Facebook pratitelje na klik senzacionalističkih naslova. Njezine su žrtve svi oni koji klikaju naslove poput: „Nećete vjerovati! Brad i Angelina opet su zajedno! Morate pročitati! Koronavirus liječi se izbjeljivačem!“

218 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

398

Ima tu još zlikavaca koji čekaju svoje predstavljanje u našoj kampanji, kao npr. Propa Ghandi, motivacijski govornik i karizmatik, Dr.Meme, cinik i satiričar, Fiona Phisher, svjetska prvakinja u "ribičiji" te Dark Webster, vitez tamnog Interneta.

Slika 4. Instagram objave

Za vizualni identitet kampanje koristili smo se digitalnim alatom Canva, a prezentaciju za žiri učenici su izradili u digitalnom alatu Adobe Spark. U stručnom žiriju bili su: Tomislav Bilić (Inchoo), Leo Vinković (Studio 33), izv. prof. dr.sc. Julia Perić (Ekonomski fakultet u Osijeku), doc.dr.sc. Lana Cibocci (Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski menadžment i Irena Mikulić (PRONI centar za socijalno podučavanje).

Slika 5. David Mrđanov predstavlja našu kampanju pred stručnim žirijem

219 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


398

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Sudionik našega tima, David, prezentirao je kampanju Detektiv fakt te zamolio stručni žiri da istu pogleda na službenom Instagram profilu, a zatim je istaknuo koja je ciljna skupina, kako bi komunicirali sa zajednicom, koja bi bila mjerila uspješnosti koje smo još aktivnosti zamislili u sklopu kampanje. Bili smo izrazito ponosni kad nam je dodijeljeno 3. mjesto i nagrada od 1000 eura kao poticaj za nastavak razvijanja kampanje. Dugoročni je plan da Detektiv Fakt postane edukativna platforma za detektiranje i stvaranje baze lažnih vijesti koja bi omogućila demistifikaciju sumnjivoga medijskog sadržaja. Sudjelovati u ovakvom tipu aktivnosti bilo je izuzetno poučno i zabavno, a ostavilo nam je i konkretan intelektualni proizvod koji ćemo nastaviti nadograđivati.

220 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


6. GISKO TJEDAN HARRYJA POTTERA Katarina Jukić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek katarinam@gskos.hr Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

399

Merien Hadrović Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek merien@gskos.hr

Već šestu godinu zaredom Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizira GISKO tjedan Harryja Pottera. Ovogodišnji je program održan od 30. kolovoza do 3. rujna, a bio je namijenjen svim čarobnjacima i bezjacima u dobi od 9 do 99 godina. Održano je ukupno 15 radionica, od kojih su se neke ponavljale kako bi svi zainteresirani imali priliku sudjelovati u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama. Tjedan je započeo radionicom Sat čarobnih olovaka na kojoj su sudionici uz pomoć 3D olovaka izrađivali različite predmete i motive iz svijeta Harryja Pottera. Usporedno s tom radionicom, održavao se Harry Potter izazov osmišljen po uzoru na američki televizijski kviz Jeopardy!. U mnogobrojnim kategorijama kao što su Povijest magije, Metloboj, Čudesna stvorenja i drugo, bilo je potrebno riješiti pitanja i skupljati galeone, tj. bodove. U suradnji s American Cornerom Osijek održane su kreativne radionice Sat magičnih stvorenja na kojima su sudionici otišli kući sa zmajevim jajetom te radionica Bezjačke studije na kojoj su svi prisutni čarobnjaci, bez korištenja magije, izradili vlastitu sliku Hogwartsa. Zbog iznimno velike popularnosti prethodnih godina, i ove smo osmislili dvije različite Potrage. Potraga za horkruksima, namijenjena čarobnjacima do 13 godina starosti, odvijala se u prostorima Knjižnice. Kroz nekoliko tragova skrivenih u Austrijskoj čitaonici, na Posudbenom odjelu za odrasle i Odjelu za rad s djecom i mladima, sudionici

221 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


399

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

su odgonetnuli zagonetke i premetaljke čija su ih rješenja vodila na različite odjele u Knjižnici. Potraga za horkruksima omogućila je prisutnima i svojevrsnu šetnju kroz odjele Knjižnice kojima inače ne prolaze. Potraga-koja-se-ne-smije-imenovati bila je namijenjena čarobnjacima od 14 godina na više, a odvijala se u centru grada Osijeka. Svaka skupina dobila je vlastitu Mapu za haranje koja je sadržavala plan centra grada te označena mjesta na kojima se nalaze tragovi. Tako je na oglasnom stupu u Sakuntala parku obješen Oglas za vukodlakove suze sačuvane u vodi potoka Zabranjene šume. Na izlogu novootvorene trgovine s društvenim igrama u Kapucinskoj ulici bilo je potrebno očitati QR kod sa zagonetkom, a na Trgu A. Starčevića sudionike su čekali studenti informatologije s Harry Potter kravatama i zadatkom preračunavanja čarobnjačkog novca.

Slika 1. Potraga-koja-se-ne-smije-imenovati

Četvrtak je bio sportski dan, dan za metloboj. No, ove se godine nije igralo metlama. Četiri ekipe borile su se za prvo mjesto u posebnoj inačici s mini obručima i ping-pong lopticom.

222 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

399

Slika 2. Društvene igre

Posljednji dan manifestacije sudionici su proveli igrajući društvene igre u znaku Harryja Pottera, poput pantomime, Pictionaryja, puzli, igre Pogodi tko, čarobnjačkog šaha, igre Sedam Harryja i druge. Č.A.S. provjera znanja sadržavala je 30 pitanja o čarobnom svijetu Harryja Pottera, a pobjednik je dobio i poseban dar kao nagradu za pokazano znanje.

Slika 4. QR kodovi za Svjetsku mapu za haranje, Galeriju slika i Virtualnu izložbu

U sklopu manifestacije otvorena je i izložba Svjetska Mapa za haranje koja je privukla brojne posjetitelje, kako u izložbeni prostor Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, tako i virtualno, na mrežne stranice Knjižnice. Izložba se sastojala od fotografija mnogobrojnih izdanjâ knjiga iz serijala o Harryju Potteru prikupljenih putem različitih 223 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


399

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

društvenih mreža. Motivi su fotografija naslovnice knjiga na različitim jezicima, fotografirane u gradovima u blizini knjižnica ili drugih znamenitosti. Izložbu plakata bilo je moguće pogledati u izložbenoj auli Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek do 20. rujna, dok su interaktivna karta, virtualna izložba i galerija svih pristiglih fotografija trajno dostupne putem mrežnih stranica.

Slika 3. Svjetska mapa za haranje

Iako je i ove godine Tjedan Harryja Pottera bio ograničen određenim mjerama koje su izravno utjecale na osmišljavanje i odabir igara, izrazito smo zadovoljni što je manifestacija održana. Sam Tjedan posjetilo je više od 320 sudionika, a ta brojka pokazuje da i, nakon 6 godina, interes za ovakvom manifestacijom ne jenjava.

224 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


ČITALICE – SVA LICA JEDNOG PROJEKTA POTICANJA ČITANJA Ankica Karakaš Radošević OŠ Đakovački Selci, Knjižnica OŠ S.S.Kranjčević Levanjska Varoš, Knjižnica ankica.karakas-radosevic@skole.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

400

Način kako promovirati čitanje i knjižnicu, kroz život škola u kojima radim, našla sam u projektu Čitalice. Projekt je namijenjen učenicima razredne nastave. Čitalice kao školski projekt izvorno je orijentiran na promociju knjige i čitanja, ali zbog sve većeg broja učenika s teškoćama u govoru, čitanju i pisanju, dopunjen je radom s učenicima s teškoćama. Nerijetko je knjižničar/ka jedan od samo dva stručna suradnika u školi (pedagog ili psiholog…) te se od njega/e očekuje i uključivanje u rad s učenicima s posebnim potrebama (učenici s teškoćama daroviti). Potom, uz suradnju sa stručnim suradnicima drugih profila uključeni su i učenici sa strahom od javnog nastupa ili oni koji trenutno prolaze neku emocionalnu krizu, složenu obiteljsku situaciju i sl. Tako je „jednostavan projekt“ promocije čitanja preko motivacijskog čitanja lektirnih naslova prerastao u neizostavni dio školskog života uključujući se u obilježavanje spomendana, pedagoške radionice namijenjene razvijanju vještine tolerancije i različitosti, prijateljstva, nenasilne komunikacije, razvijanja samopouzdanja i samopoštovanja te empatije. Projekt nema „stalni postav” učenika, već je orijentiran na timove-razrede. Tijekom nastavne godine svaki tim odigra bar jednu utakmicu. Igrači za tim (ekipu) izabiru se u suradnji s učiteljicom i pedagogom/ginjon po principu: kapetan je učenik koji je izvrsno savladao tehniku čitanja, 2 ili 3 učenika koji nisu dovoljno savladali tehnike čitanja ili „ne vole čitati”, a potom tim pojačam „nevidljivima” ili onima koji su trenutno u „složenoj obiteljskoj situaciji”. Kapetan je motivator i suvoditelj, knjižničarka nije svaki dan na raspolaganju u školi jer radi u dvijema škole. Hrabrica Željke Vukelja-Horvat staza je kojom Čitalice ulaze u prvi razred. Provjera razumijevanja pročitanoga (slušanog), upoznavanje s učenicima starijih razreda u ulozi čitatelja nenametljivo pređe u radionicu u kojoj se govori o emocijama, tj. strahovima. Čitalice su u ovom slučaju učenici 2. ili 3. razreda koji slove kao „popularni“ i kao takvi su najbolji ambasadori poruke „čitanje je Cool“.

225 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


400

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 1. Čitanje Hrabrice u školskoj knjižnici

Po završetku radionice, učenici dobiju medalje za hrabrost, ali i zadatak : izrada čudovišta od recikliranih materijala kao zajednički projekt s roditeljima. Cilj je uključiti roditelje kako bi spoznali knjižnicu kao neizostavni dio škole prom, kao i promovirati čitanje u obitelji uz usvajanje ekoloških stavova.

Slika 2. Čudovišta u školskoj knjižnici 226 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

400

Dnevnici Pauline P. i pripovijetka Najbolja prijateljica uvode nas u razgovor o još jednoj emociji – ljutnja koja rađa ljubomoru i zavist. One često pokrenu verbalno nasilje, bilo da je to in vivo ili online. Dnevnik kao način kako se nositi s ljutnjom i ljubomorom? Jesu li društvene mreže oblik dnevnika? Pitanja su na koje tražimo odgovor. Međupredmetna

i

vertikalna korelacija sata lektire (hrvatski jezik) te pedagoška

radionica (srz) sprečavanja vršnjačkog nasilja. U prostorima škole Đakovački Selci, Dječji vrtić Đakovo provodi svoje aktivnosti predškolskog odgoja. Čitalice iskorištavaju tu sretnu ili nesretnu okolnost i predstavljaju školsku knjižnicu naslovom Gospođica Neću, Sunčane Škrinjarić. Naravno, kroz razgovor o još jednoj emociji, a to je ljubav. Valentinovo je idealan dan za razgovor o ljubavi i svim njenim oblicima. Valentin (Zdravko) zadužen je i za zaštitu zdravlja, a uloga hrane je tu od velike važnosti. U dogovoru s voditeljicom predškole pozvani su roditelji kako bi pripremili zdravu zakusku. Na 14. dan veljače obilježava se i Međunarodni dan darivanja knjiga. Nakon provedenog dana u školskoj knjižnici predškolce je „prijateljica knjižnica“ darivala mini slikovnicom. Ulovili smo tri muhe jednim udarcem: ostvarili suradnju između javnih ustanova predškolskog i osnovnoškolskog odgoja, uključili roditelje u projekt zdrave prehrane koji provode obje ustanove (škola i vrtić) te promovirali knjigu i čitanje.

Slika 3. Radionica Knjige, zdravlje i ljubav s polaznicima predškole

227 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


400

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Dan zaljubljenih može se i drugačije obilježiti, ali to nije razlog da Čitalice ne sudjeluju u njemu. Čitanje jedne pripovijesti iz zbirke Ljubavne muke jednog Luke, Ivanke Borovac kao uvod u obilježavanje Valentinova. Čitali su učenici 4. razreda kao kratki uvod prije podjele valentinovskih pisama. Obilježavanju Dana kravate modnom revijom kravatâ prethodilo je javno čitanje ulomka iz djela Kravata potječe od Hrvata, B. Prosenjak.. Kravat-manekeni bili su učenici i nastavnici koji su zajedničkim izlaskom na „modnu pistu“ smanjili jaz između učitelja i učenika koji proizlazi iz činjenice da u školi imaju drugačiji položaj i ovlasti.

Slika 4. Modna revija Kravata potječe od Hrvata

Čitalice najčešće čitaju tiskane knjige, ali im i digitalna knjiga nije strane. Svjetski dan čitanja naglas i Međunarodni dan zaštite močvarnih staništa stopili spojeni u jedno. Uvodna jr aktivnos čitanje naglas digitalne slikovnice Močvara – životni put jednog vretenca koja je dostupna na mrežnoj stranici škole – školska knjižnica. Upoznati drugačije oblika knjiga i knjižnica te prepoznati močvaru kao važan čimbenik ekosustava te oblikovati od recikliranih materijala, ciljevi su ove integracije-korelacije.

228 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

400

Slika 5. Kre-kre dižemo glas za očuvanje močvare

Njegovanje tradicionalnih običaja poput maškara (Bušara) prilika je za Čitalice. Književno djelo Priče iz Davnine, pripovijest Šuma Striborova I. B. Mažuranić same su se nametnule kao odabir maske. Škola u ruralnoj sredini okružena šumom i obroncima Dilj gore uspješno se predstavila likovima iz Šume Striborove na tradicionalnim Đakovačkim bušarima. Pripreme su bile u znaku čitanja. Vizualizirani su postojeći likove, kao i osmišljavani novi. Veselu skupinu činili su učenici i djelatnici škole u maskama koje su zajedno izradili.

Slika 6. Aktivno sudjelovanje u lokalnoj manifestaciji Đakovački bušari

229 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


400

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

I lijepo vrijeme može biti razlog za čitanje. Učenici razredne nastave okupili su se na livadi pored školskog igrališta. Čitalice su im čitale poeziju lokalnog pisca Adama Rajzla koja govori o njegovu djetinjstvu i igrama koje su se tada igrale. U čitanju se pridružila i majka jedne učenice, iako je poziv bio upućen svim roditeljima. U budućim se aktivnosti maočekuje veći odaziv roditelja. Druženje je završeno igranjem etno igra koje je predstavila voditeljica KUD-a Hrvatska čitaonica Selci Đakovački.

Slika 7. Čitamo lokalno, zeleno i etno

Osmišljena promocija knjige i čitanja zahtijeva i suradnju koju ostvarujemo s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Đakovo kroz projekt Knjiga nadohvat ruke. Veliki fond gradska knjižnica rado dijeli sa školskom knjižnicom, a i pokrenuli smo knjižnični stacionar u prostorima KUD-a Hrvatska čitaonica iz Selaca Đakovačkih. Na predstavljanju autora u Stacionaru sudjeluju i učenici koji su izrasli iz Čitalica, čitajući ulomke iz djela koje autor predstavlja.

230 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

400

Slika 8. Predstavljanje knjige u prostorima KUD-a Hrvatska čitaonica, Selci Đakovački

Prekid nastave u školskoj zgradi iznenadno je promijenio način rada Čitalicâ, no cilj ostaje isti. Obilježili smo virtualno Svjetski dan poezije i Noć knjige.

231 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


TOMA KEMPENAC – KAKO STEĆI UNUTARNJI MIR : IZLOŽBA DJELA „NASLJEDUJ KRISTA“ – NOĆ KNJIGE 2021. Ankica Landeka Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu – Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica knjiznica2@djkkbf.hr Tihonija Zovko Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu – Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

401

knjiznica1@djkbf.hr

Mario Kovač Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu – Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica knjiznica3@djkbf.hr

Uvod U Godini čitanja 2021. mnoge knjižnice uključile su se svojim programima u nastojanju da svojim korisnicima ukažu na ljepotu, vrijednost i važnost čitanja. Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica u Đakovu pridružila se Manifestaciji „Noć knjige 2021.“ koja je ove godine isticala ljekovitu moć knjige. Tim povodom u knjižnici je bila postavljena izložba djela „Nasljeduj Krista“ Thomasa a Kempisa koja se čuvaju u knjižnom fondu. Ovo klasično djelo katoličke duhovnosti, nakon Biblije, najprevođenije je i najčitanije djelo u povijesti. Kroz stoljeća bilo je izvorom duhovne okrepe, utjehe i nade svima koji su ga uzeli u ruke. Svojom vječnom svježinom svjedoči o univerzalnoj i neprolaznoj vrijednosti Kristova nauka. Do danas je tiskano oko 4.000 izdanja na više od 100 jezika. Izložbu je bilo moguće pogledati od 23. travnja do 30. travnja 2021. u prostoru Čitaonice knjižnice, a sadržavala je 20 izdanja tiskanih od 17. do 20. st. (najstarija knjiga tiskana je 1647. u Antwerpenu, a najmlađa 1998. u Zagrebu).

232 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

401

Slika 1. Toma Kempenac

Biografski podaci Toma Kempenac1 (latinski Thomas à Kempis, njemački Thomas von Kempen), augustinac, njemački duhovni pisac i mistik, rodio se 1380. u Kempenu kraj Kölna (okrug Viersen, Nordrhein-Westfalen), kao Thomas Hemerken, sin kovača Johanna i učiteljice Gertrud Kuyt. U rodnom Kempenu polazio je latinsku školu, a 1392. slijedio starijeg brata Johannesa u nizozemski grad Deventer (provinicija Overijssel, biskupija Utrecht), gdje je pohađao gradsku školu. Bio je član zajednice Braće zajedničkoga života, a 1399. stupio je u augustinski samostan svete Agneze u Sint Agnietenbergu kraj Zwollea (provincija Overijssel, Nizozemska), u kojem je njegov brat izabran za priora. U augustinski red stupio je tek 1406, a za svećenika je zaređen 1413. U tom samostanu Thomas je boravio 72 godine, sve do svoje smrti. Bio je, pored ostalog, učitelj novaka, prior i zamjenik priora. Učenik Gerarda Grootea (1340-1384), bio je jedan od najutjecajnijih zagovaratelja pokreta devotio moderna, crkvenog duhovnog pokreta u XIV. i XV. stoljeću. Njegove relikvije čuvaju se u bazilici Naše drage Gospe u središtu nizozemskog grada Zwollea. U katoličkom kalendaru njegov spomendan slavi se 25. srpnja.

JARM, Antun, Riječ o piscu i knjizi, u: THOMAS a Kempis, Nasljeduj Krista, Prometej, Zagreb, 1998., str. 246-248.; Toma Kempenac, u: Opći religijski leksikon A-Ž, glavni urednik Adalbert Rebić, LZMK, Zagreb, 2002., str. 964.; Toma Kempenac, u: Hrvatska enciklopedija //https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61658 (pristupljeno 27.10.2021.) 1

233 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


401

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Napisao je mnoge duhovne spise na latinskom jeziku u duhu devotio moderna, a kao najpoznatije pripisuje mu se remek-djelo katolički klasike+ Nasljeduj Krista (De imitatione Christi). Djelo je prvi put objavljeno 1472. godine, a od XV. stoljeća najčitanije i najutjecajnije duhovno štivo u Europi. Marko Marulić, prvi je na hrvatski jezik preveo spomenuto djelo 1500. godine, a nakon njega Isusovci Atanazije Jurjević (1629.) i Bartol Kašić (1641.), pavlin Ivan Krištolovec (1719.), Marijan Jaić (1833.) i mnogi drugi. Tomi Kempencu pripisuje se uzrečica „U svemu sam tražio mir, ali ga ne nađoh nigdje osim u kutu uz knjigu“, što je citirao talijanski romanopisac Umberto Eco na prvim stranicama svojega romana „Ime ruže“. Djela 1. Thomae a Kempis, canonici regularis ord. S. Augustini, De Imitatione Christi libri IV: Ex recensione Philippi Chifletii, Balernae abbatis, nec non ecclesiae metropolitanae Vesontinae canonici et vicarii generalis.- Antverpiae:

ex officina Plantiniana

Balthasaris Moreti. M. DC. XLVII, [1647].- 439 str.; 15 cm Pečatni ex libris Vlasništvo biskupijske knjižnice u Djakovu. 2. Radnić, Mihajlo Pogargegne izpraznosti od sviyeta, u trii diela razdiegleno = De contemptu vanitatum mundi, libri tres illiryco idiomate / sloxeno i izvageno u iezik slovinsky bosansky iz Svetoga pisma i razlikye izkuscanie naucitegla i pisaca po fra Mihaylu Radnichiu Bacaninu, Romae : ex Typographia Christophori Dragondelli, MDCLXXXIII [1683]. - 566 str. ; 32 cm Pečatni ex libris Vlasništvo biskupijske knjižnice u Djakovu XIV. 88 broj 1133; rukopisni ex libris Georgy Kopar; na koricama napisano Hic liber emplus Gerogium Kopar parochum Sotten a conventu Illokiens anno 1778. Radnićeva razmišljanja o ispraznosti napisana na osnovi odabranih odlomaka iz Biblije i drugih nabožnih djela. O kojim se djelima „naučitelja i pisaca“ radi, vidljivo je iz imprimatura: Opus admodum R. P. fratris Michaelis Radnich … cui titulus Vanitatum mundi contemptus, illiryco vero… ex Ioanne Gersone, Thoma a Kepmis,

234 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

401

didaco Stella, aliisque contemplatiuae vitae piis auctoribus latino et italico sermone in patriam illirycam linguam permutato. 3. De imitatione Christi libri quatuor. – Bassani: Typis Jo Antonii Remondini supemtorum premisu, <1712.>- 488 str.; 11 cm 4. Dell'Imitazione di Cristo di Tommaso da Kempis libri quattro, da alcuni per errore attribuiti a Giovanni Gersone. Nuova esatta traduzione fatta dal Latino, migliorata sì ne'sentimenti, come nello stile e accresciuta di moltissime citazioni de'testi della Scrittura, dall'abate Chiari da Pisa. Venezia: Nella stamperia Remondini, 1763. – 360 str.: ilustr.; 13 cm 5. Thomae a Kempis De imitatione Christu libri IV. .- [Tyrnaviae]: typis Tyrnaviensibus, 1773.-384 str.:ilustr.; 14 cm 6. Thome od Kempah kanonika redovnog Od naslidovanja Isukerstova knjige csetiri : na vechu korist duhovnu bogoljubnih dushah u Slavonski jezik privedene / [Ponizni privoditelj o. Marian Jaich Reda S. O. Franje, Derxave S. Ive Kapistrana Derxavnik, Brodjanin]. U Budimu : Slovima Kraljevske Mudrouchne Skupshtine pritishtene, godine 1833.- XXXVI, 412, [2] str. ; 13 cm Pečatni ex libris Vlasništvo Biskupijske knjižnice u Djakovu 7. Thomae a Kempis De imitatione Christi libri IV. - Coloniae Agr. [ua] Schwann [1845].- 480 str.; 12 cm Pečatni ex libris Matija Šimoković, kapelan u Petrovaradinu. Posveta: Dar, poklon od veleč. g. M. Adamovića župniku u Rokovu Dolu 13.III. 1892. 8. De Imitatione Christi libri quatuor : ad fidem optimorum librorum et praecipue vetustissimi codicis de Advocatis accurate editi: Accedunt preces Missae, adjuncto precationum delectu in usum confitentium et communicantium/ curavit Johannes Hrabieta.-Altera editio.-Gerae; Lipsiae: Sumptibus J.M.C. Armbruster, 1847.-XVI, 373 str.:ilustr.; 17 cm

235 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


401

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

9. Stope Hristove / čto ih někad napisao na jeziku latinskom Toma Hammerken, a sad ih na hrvatski jezik preveo Fran Kurelac. -

[Zagreb] : [s. n.], 1868. (u

Zagrebu : D. Albrecht).- XXII, 375, VII ; 12 cm Tiskana posveta J. J. Strossmayeru. 10. Nasljeduj Hrista : (De imitatione Christi) / napisao Toma Kempenac ; s latinskoga jezika na hrvatski preveo Stjepan Bosanac. - Zagreb : Društvo Svetojeronimsko, 1903. (Zagreb : Tisak Antuna Scholza) – XV, 336 str.; 16 cm 11. Nasljeduj Krista / Toma Kempenac ; priredio Ivo Blažević ; uvodom Roberta Hugha Bensona.- U Zagrebu : Tisak Jugoslavenske štampare d.d., 1925.- XI, 316 str : [1] list s tablom ; 13 cm (Alvernska biblioteka ; knj. 3) 12. Nasljeduj Krista / napisao Toma Kampenac ; s latinskoga preveo Stjepan Bosanac.- U Zagrebu : Društvo sv. Jeronima, 1930. - 447 str. ; 13 cm (Jeronimska knjiga ; 345) 13. Nasljeduj Krista / Toma Kempenac ; priredio Ivo Blažević. - Split : Hrvatska knjižara, 1930. – VIII, 504 str : [19] str. s tablama ; 14 cm .-(Split : Leonova tiskara) Pečatni ex libris Ćiril Kos 14. Nasljeduj Krista / Toma Kempenjeac ; priredio Ivo Blažević ; [slike G. Fugela]. - Split : Hrvatska knjižara, 1939.- 544 str. : ilustr. ; 14 cm Pečatni ex libris Josip Šverer 15. Nasljeduj Krista / Toma Kempenac; priredio Slavko Gabud. - Zagreb : Nadbiskupsko Bogoslovno sjemenište, 1959.- 359 str.; 15 cm (Ciklostil) Ex libris Vilim Hirschenhauser

236 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

401

16. Nasljeduj Krista / Toma Kempenac; priredio Andrija Jagečić-Boltek.- Zagreb : Nadbiskupsko Bogoslovsko sjemenište, 1960. – 287 str.; 21 cm(Ciklostil) 17. Nasljeduj Krista / Toma Kempenac; [preveo Kardinal Alojzije].- 4. izd.- Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda; Zemun: Ž.U. Rimokatoličke crkve, 1987.-251 str.; 17 cm 18. Od naslidova'ja Isukarstova i od pogarjen'ja tašćin segasvitnjih : prijevod djela "De imitatione Christi" / Marko Marulić ; [priredio, popratio bilješkama i sastavio rječnik Milan Moguš]. - Split : Književni krug, 1989.- 369, VIII, 222 str. : ilustr. ; 20 cm ( Sabrana djela Marka Marulića = Opera omnia ; knj. 9. - Splitski književni krug. Humanisti ; knj. 2, sv. 4. - Hrvatska djela ; 4) 19. Četiri knjige Nasljeduj Krista; preveo Antun Jarm. – Đakovo: Vlast. naklada 1995. – 204 str.; 22 cm Izdano kao rukopis u nekoliko primjeraka, u kompjuterskoj obradi prevoditelja 1995. 20. Nasljeduj Krista : četiri knjige / Toma Kempenac; [preveo Antun Jarm].- Zagreb: Prometej, 1998.-254 str.; 20 cm.-(Biblioteka Duhovna baština) Nasljeduj Krista nudi aktualnu poruku i današnjem, u mnogo čemu rastresenom čovjeku. Svojom vječnom svježinom svjedoči o univerzalnoj neprolaznoj vrijednosti Kristova nauka.

„Moj je mir s onima koji su krotka i ponizna srca“ (3K 25,3)

237 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


401

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Slika 2. Nasljeduj Krista – katalog izložbe

Slika 3. Izložba

Slika 4. Nasljeduj Krista – naslovna stranica izdanja iz 1925. godine

238 |

VIJESTI IZ KNJIŽNICA


OCJENE I PRIKAZI



SABOLOVIĆ-KRAJINA, DIJANA. NARODNE KNJIŽNICE U TRANZICIJI : SOCIOLOŠKI ASPEKTI. KOPRIVNICA : MERIDIJANI, 2020. Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

402

U 2020. godini Izdavačka kuća Meridijani objavila je knjigu Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina. Autorica djeluje u hrvatskome knjižničarstvu već 35 godina, a radi u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici, gdje je 24 godine, do 2019. godine, bila ravnateljica. Knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti donosi analizu narodnih knjižnica u kontekstu tranzicijskih procesa u hrvatskome društvu i pregled današnjega stanja knjižnica, njihove uloge u lokalnoj zajednici, promjenama koje su ih zadesile te daje bitne smjernice njihova budućeg djelovanja. Kako bi bile učinkovit čimbenik u razvoju društva, knjižnice prema tim smjernicama trebaju imati pozitivnu ulogu u društvenim promjenama, na novi način pristupati knjižničnim korisnicima, bolje razumjeti društveno okruženje u sklopu kojega djeluju te biti bolje prisutne u javnim politikama i razvoju društva na svim razinama političkoga donošenja odluka – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj. Ova knjiga, koja se temelji na doktorskom radu autorice, namijenjena je knjižničarima, studentima knjižničarstva i informacijskih znanosti, djelatnicima u kulturi, ali i financijerima, osnivačima i donositeljima odluka na lokalnoj razini, kao i svim zainteresiranim građanima. Knjiga je iznimno važna za hrvatsko knjižničarstvo jer donosi jedinstven i svjež pogled na ulogu knjižnice u suvremenom društvu. Autorica u stručnoj monografiji Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti istražuje i analizira preobrazbe narodnih knjižnica na kraju 20. i početku 21. stoljeća pod utjecajem društvenih promjena koje prezentiraju prijelaz iz industrijskog u informacijsko doba. Posebno se istražuju djelovanje i značaj narodnih knjižnica u kontekstu tranzicijskih procesa hrvatskog društva te mogućnosti narodnih knjižnica u Hrvatskoj da slijede međunarodne pravce razvoja narodnih knjižnica iz posudbenih i kulturno-baštinskih

241 |

OCJENE I PRIKAZI


402

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

ustanova u dinamična, polifunkcionalna središta svojih lokalnih zajednica s novim društvenim zadaćama i ulogama. Knjiga se sastoji od uvoda i dva dijela – teorijskih razmatranja i studije slučaja. U prvom dijelu izložene su analize i nalazi teorijskog istraživanja. Prvo se okvirno analiziraju karakteristični procesi suvremenog društva bitni za preobrazbe koje narodne knjižnice prolaze kako bi im se prilagodile. Neke od promjena koje autorica razlaže su informacionalizam, umreženo društvo, kultura stvarne virtualnosti, globalizacija i glokalizacija društva te izazovi informacijskog društva. Uz navedene, na djelovanje knjižnica prema autorici utječu i fenomeni koji oslikavaju novu socijalnu zbilju – neoliberalni kapitalizam i konzumerističko društvo, „društvo znanja“, cjeloživotno učenje, novi oblici pismenosti te društvena pravednost u dostupnosti knjižnicama. Autorica potom navodi relevantne IFLA-ine i UNESCO-ve dokumente koji definiraju osnovnu misiju narodne knjižnice u informacijskom društvu, a to je preuzimanje društvene i profesionalne odgovornosti u osiguravanju prava na slobodan pristup informacijama i znanju. Zatim se analiziraju transformacije u društvenim ulogama i knjižničnom poslovanju knjižnica pod utjecajem informacijskog i tehnološkog razvoja i društvenih promjena, pri čemu autorica razmatra knjižnice kao mjesta slobodnog pristupa informacijama, mjesta obrazovanja i učenja, komunikacijska središta te ulogu knjižnica u poticanju kulture i multikulturalnosti. Autorica razmatra promjene u knjižničnom poslovanju koje uključuju promjene građe, odnosno medija koje pohranjuju, prostor, tehnologiju i opremu koja je potrebna za poslovanje, promjene službi, usluga, ali i korisnika i osoblja knjižnice. Posljednje se analizira

razvoj

hrvatskih

knjižnica

u

kontekstu

specifičnih

tranzicijskih

i

transformacijskih društvenih procesa u Hrvatskoj od državnog osamostaljenja 1990. godine. U drugom dijelu nazvanom Studija slučaja knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica izloženi su rezultati empirijskog istraživanja. Na primjeru istraživanja preobrazbi jedne hrvatske narodne knjižnice u manjem urbanom središtu na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće – Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici i njenim usporedbama s nekoliko drugih knjižnica u zemlji i inozemstvu kao središtima informatizacije, širenja informacija, društvenog djelovanja i utjecaja dobio se uvid u mogućnosti prilagodbe

242 |

OCJENE I PRIKAZI


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

402

hrvatskih narodnih knjižnica promjenama u suvremenom društvu, odnosno slijede li pravce razvoja međunarodnog narodnog knjižničarstva u prilagodbama promjenama u društvu. Nakon uvida za dobivanje i analizu različitih vrsta podataka, izlažu se rezultati studije slučaja potkrijepljeni rezultatima polustrukturiranog intervjua i anketnog istraživanja. Autorica je kroz ukazivanje na promjene u suvremenom društvu – prvenstveno globalizaciju i informacijsku i komunikacijsku tehnologiju razradila temu sustavno i detaljno. Cilj ovog znanstvenog djela istražiti na koje načine pri tome primjenjuju različite strategije djelovanja, kao i suvremene paradigme hibridne knjižnice, digitalne knjižnice i knjižnice kao relevantnog društveno-komunikacijskog središta zajednice. Posebna poglavlje posvećena su kulturnom razvoju i društvenoj integraciji, društvenoj inkluziji i koheziji. Autorica daje prikaz hibridne i digitalne knjižnice. Posebno govori o prilagodbi knjižnice na novonastale okolnosti, navodeći suvremene dokumente koji su u osnovi radikalan odmak od dosadašnje poslovne prakse narodnih knjižnica.

Slika 1. Narodne knjižnice u tranziciji

243 |

OCJENE I PRIKAZI


402

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Autorica je sustavno istražila, analizirala i opisala narodnu knjižnicu u okruženju, a kroz provedeno znanstveno istraživanje potvrdila je osnovnu hipotezu da s Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica uklopila u tendencije koje se u suvremenom društvu očekuju od narodnih knjižnica te zbog relevantnosti teme ova knjiga uživa kako društveni interes, tako i prvenstveno interes stručne zajednice. Na temelju studija slučaja Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica pošlo se od tradicijskog i povijesnog pregleda djelovanja knjižnice u lokalnoj zajednici, njezine preobrazbe i mjesta u knjižničnom sustavu Republike Hrvatske kroz naglasak na ciljevima, zadaćama poslovanja knjižnice potvrđenih relevantnim statističkim pokazateljima. Autorica je istraživanje provela kvalitativnim i kvantitativnim metodama istraživanja koje je uključilo financijere, djelatnike, članove, ali i ne-članove te je istraživanje potkrijepljeno opsežnom analizom i interpretacijom rezultata provedenih intervjua i to provedbom terenskog istraživanja i deskriptivnim prikazom uzorka članova i ne-članova knjižnice. U knjizi se ukazuje na važnost zadaća koje knjižnice obavljaju u svojim lokalnim sredinama Utjecaj knjižnice na društvo utvrđuje kroz percepciju važnosti knjižnice za razvoj grada Koprivnice, percepcije važnosti knjižnice za osobni razvoj određenih skupina u zajednici, a zatim utjecaja knjižničara kao profesije, kao i važnost pojedinih osobina knjižničara i tekućih problema knjižnice. Istaknuta je važnosti suradničkih odnosa knjižnice u zajednici te percepcija ispitanika o prepoznavanju knjižnice kao faktora razvoja zajednice kod donositelja političkih odluka. Zaključak sadrži sažeti pregled teorijskih razmatranja i rezultata istraživanja s obzirom na postavljeni cilj i hipoteze, kao i pregled osnovnih značajki suvremenih pravaca transformacije klasične uloge narodnih knjižnica u svijetu i Hrvatskoj. Daje se i prijedlog smjernica za razvoj hrvatskih narodnih knjižnica kako bi povećale svoju prepoznatljivost i učinkovitost u društvu. Narodne knjižnice u Hrvatskoj uspješno slijede pravce transformacije knjižnica u svijetu. Međutim, njihova učinkovitost u društvu ovisi o tome koliko jesu i koliko će ubuduće biti prepoznate kao važan faktor u modernizaciji društva na svim razinama donošenja političkih odluka – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj. Potreba za izradom i provedbom nacionalnog strateškog plana nameće se kao logičan zaključak autoričinih istraživanja, a shodno se tome iznose i smjernice za isti kroz razumijevanje društvenih okolnosti u Europi za obavljanje novih knjižničnih zadaća. Autorica propituje i odbacuje dosadašnje, tradicionalno mišljenje financijera i osnivača

244 |

OCJENE I PRIKAZI


KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

402

knjižnica, ali i opće javnosti, kako je temeljna (a može biti, i jedina) uloga knjižnica ona informacijsko-referalna. Autorica suvremeno prikazuje stvarno stanje u hrvatskim knjižnicama koje uspoređuje s knjižnicama koje je i sama imala priliku posjetiti na svojim studijskim boravcima, što je ujedno jedan od temeljnih stručnih, ali i znanstvenih doprinosa ove knjige. Ova knjiga od velike je važnosti za struku upravo zbog autoričina ukazivanja na različite zadaće knjižnica u suvremenom, globalnom društvu, a može osvijestiti i osnivače i financijere kako na lokalnim, tako i na državnoj razini o važnosti knjižnica, njihovih usluga i programa te za njihov značaj u oblikovanju zajednice i društva.

245 |

OCJENE I PRIKAZI



NAPISALI NAŠI ČLANOVI



BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

NAPISALI NAŠI ČLANOVI

403

Kolega Tihomir Dunđerović objavio je zbirku poezije naziva “Drvolaši“ koja je upotpunjena ilustracijama Hrvoja Duvnjaka. Nakladnik zbirke je Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo.

Dunđerović, Tihomir. Drvolaši. Đakovo : Gradska knjižnica i čitaonica, 2021.

249 |

NAPISALI NAŠI ČLANOVI


403

KNJIŽNIČARSTVO : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 1/2 (2021)

Kolegica Dubravka Pađen Farkaš i ilustrator Dražen Jerabek objavili su slikovnicu naziva “Čudesno putovanje“. Slikovnica je dio Biblioteke čudovišta u izdanju nakladnika SIPAR.

Pađen-Farkaš, Dubravka; Jerabek, Dražen. Čudesno putovanje. Zagreb : Sipar, 2021.

Iskrene čestitke kolegici i kolegi!

250 |

NAPISALI NAŠI ČLANOVI


OSOBNE VIJESTI



BROJ BIBLIOGRAFSKE JEDINICE

NAPREDOVANJA U STRUCI I ZNANOSTI

404

Nekoliko članica i članova Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema napredovale su u viša stručna zvanja u 2021. godini.

Zvanje viši knjižničar stekli su: Lana Šuster (Knjižnica Filozofskog fakulteta Osijek) Vesna Zobundžija (Knjižnica Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek) Siniša Petković (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek)

Zvanje knjižničarski savjetnik stekli su: Tihomir Marojević (Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci) Jasminka Mihaljević (Knjižnica Ekonomskog fakulteta u Osijeku)

Iskrene čestitke kolegicama i kolegama!

253 |

OSOBNE VIJESTI



SADRŽAJ 5

Uvodna riječ

ČLANCI 9-35

Knjižnični stereotipi, njihova štetnost i načini njihova pobijanja Antulov, Zorica

37-57

Analiza pisanih tematskih i naslovnih korisničkih upita Gradske knjižnice Požega Peći Marčetić, Vlasta

59-78

Rad Gradske knjižnice Slavonski Brod za vrijeme zatvorenosti u 2020. godini Saje, Zvjezdana; Vučković, Goran; Grubanović, Mirna

79-94

Virtualna izložba „Šetnja Bjelovarom“: grad na starim razglednicama baštinskih ustanova Adamović, Neda; Adamović, Tomislav

95-111

Vođenje kao funkcija rukovođenja u poslovanju knjižnice Balog, Antal

113-137

Izgradnja i vrednovanje zbirki Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Lukačević, Srđan; Špoljarić Kizivat, Marijana; Krpeljević, Ljiljana

139-160

Jeste li online ili uživo?: obrazovni proces u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 Junačko, Jadranka

161-181

Čitateljske navike za vrijeme pandemije COVID-19 u Osječko-baranjskoj županiji Lukačević, Srđan; Petr Balog, Kornelija; Radmilović, Dino

O SLAVONSKO BARANJSKIM KNJIŽNICAMA 185-208

Sto pedeset godina knjižnice III. gimnazije Osijek Galic, Sanja


VIJESTI IZ KNJIŽNICA 211-215

Podružnica Hrvatske udruge školskih knjižničara Osječko-baranjske županije 15 godina rada – prikaz webinara Bando, Irena

216-220

Primjer dobre prakse: Kako smo kreirali online kampanju za podizanje svijesti i prepoznavanje lažnh vijesti? Geto, Željka

221-224

6. GISKO tjedan Harryja Pottera Jukić, Katarina; Turk, Ivana; Hadrović, Merien

225-231

Čitalice-sva lica jednog projekta poticanja čitanja Karakaš Radošević, Ankica

232-238

Toma Kempenac – Kako steći unutarnji mir : izložba djela „Nasljeduj Krista“ – Noć knjige 2021. Landeka, Ankica; Zovko, Tihonija; Kovač, Mario

OCJENE I PRIKAZI 241-245

Sabolović-Krajina, Dijana. Narodne knjižnice u tranziciji : sociološki aspekti. Koprivnica : Meridijani, 2020. Turk, Ivana NAPISALI NAŠI ČLANOVI

249-250

Napisali naši članovi OSOBNE VIJESTI

253

Napredovanja u struci i znanosti