Knjižničarstvo: glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema 2016./2 by Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema

UDK 02 ISSN 1331-145X (2016) OSIJEK GODINA XX. BROJ 2

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

KNJIŽNIČARSTVO glasnik društva knjižničara slavonije, baranje i srijema

OSIJEK 2 / 2016.

Godina / Year XX. Osijek, 2016. Broj / No. 2

Riječ urednice Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj, godina 20 broj 2(2016) časopisa Knjižničarstvo : glasnik Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema. Knjižničarstvo i nadalje funkcionira, kako je kolegica Mokriš opisala u prvome elektroničkom broju, kao stručno/znanstveni časopis koji nije lokalno/regionalno ograničen, koji obuhvaća stručne i znanstvene članke s iskustvima, istraživanjima, programima i projektima iz drugih sredina, tj. s područja cijele Hrvatske. Sadržajno, on pokriva teme informacijskih znanosti (informacijskih sustava i informatologije, komunikologije, knjižničarstva, muzeologije, arhivistike, leksikografije i enciklopedistike) te kulturološke teme. U ovome broju donosimo teme iz različitih sfera informacijskih znanosti. Rubriku Članci otvara rad Mirne Šušak Lukačević i Ivane Šuvak-Pirić u kojemu autorice donose prikaz rada knjižnica u Republici Indiji s naglaskom na organizaciji i radu visokoškolskih knjižnica. Sljedeći je članak rad Dubravke Čanić, kojim autorica predstavlja grid infrastrukturu, odnosno tehnologiju koja omogućava globalnu suradnju te njezinu ulogu u elektroničkoj znanosti. Prati ga rad iste autorice kojim definira metapodatake i određivanje njihove uloge u upravljanju zapisima. Dijana Klarić u svome članku upoznaje čitatelje s privatnom knjižnicom Franje Cirakija te ulogom koju je ona imala u Požegi od druge polovice 19. stoljeća pa sve do dvadesetih godina 20. stoljeća. Andrea Zubac u svome članku donosi pogled na ženske časopise od 1840. do 1970. godine. U rubrici O slavonsko-baranjskim knjižnicama upoznajemo Školsku knjižnicu Medicinske škole u Osijeku, dok u Vijestima iz knjižnice možete pročitati o aktivnostima Gradske knjižnice i čitaonice Belišće te Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek o kojima su pisali kolegice i kolege Srđan Lukačević, Jasna Andrišić, Ivana Turk i Siniša Petković. Rubrika Ocjene i prikazi donosi prikaz knjige „Arhivi i arhivistika za suvremenoga korisnika“ Vlatke Lemić, kojeg je napisao kolega Dino Maganjić. Za Osobne vijesti zahvaljujemo kolegicama Ljiljani Krpeljević i Jasni Andrišić.

Također, od ovoga broja uvodimo i novu kategoriju pod nazivom Putevima svjetskih knjižnica. U ovoj rubrici, naši knjižničari prikazati će svjetske knjižnice, bilo da su u njima gostovali, radili ili odrađivali praksu ili ih samo turistički posjetili te se upoznali s njihovim fondovima i načinom poslovanja. Rubriku otvara rad Kristine Kiš koja je imala priliku boraviti u knjižnici Sackler u Oxfordu te odlučila svoje iskustvo podijeliti sa nama. Novi broj Knjižničarstva – godina 21 broj 1(2017) namjeravamo izdati u jesen 2017. godine. U ime Uredništva zahvaljujem članovima Društva na povjerenju i pozivam Vas da svojim člancima, prikazima i obavijestima pridonesete kontinuiranome izdavanju časopisa Knjižničarstvo. Vaše radove, priloge, ali i sugestije i kritike šaljite na adresu elektroničke pošte Uredništva knjiznicarstvo.urednistvo@gmail.com. Merien Hadrović

Ä&#x152;LANCI

275 broj bibliografske jedinice

KULTURA JAVNE RIJEČI ŽENSKIH ČASOPISA OD 1840. DO 1970. GODINE The culture of public word of women magazines from 1840 to 1970

Andreja Zubac andreja.zubac@gmail.com

UDK/UDC 050-055.2:316.72 Pregledni rad / Review article Primljeno/Received: 03.03.2016.

Sažetak Članak donosi interdisciplinarni pogled na ženske časopise od 1840. do 1970. godine – najznačajnijega ženskog medija koji je utjecao na život žena na ovim prostorima. Odabrani vremenski okvir odrednica je najutjecajnije zajedničke ženske borbe za pravnu i stvarnu jednakost. Odnosno, odrednica je socioloških, političkih i kulturoloških okvira u kojima djeluju teme i čitatelj(ice) ovih časopisa. Cilj je istraživanja bio kvalitativnom metodom analize sadržaja analizirati pisanu riječ najutjecajnijih ženskih časopisa u svrhu dobivanja uvida u društveni, politički i kulturni život žena u odabranome vremenskom razdoblju. Rezultat istraživanja pokazao je da ženski časopisi određuju pravila ponašanja žena u društvu kroz poruku pisane riječi, da je promjenjivost strukture časopisa vidljiva kroz pisanu riječ, da pisana riječ u svim ženskim časopisima ističe tradicionalnu zadaću žene te da pisana riječ ženskih časopisa promiče kulturni napredak žene i potiče obrazovanje žene. Ključne riječi: ženski časopisi, mediji, pisana riječ, kultura.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Summary The article provides an interdisciplinary view on women's magazines from 1840 to 1970 - the most important female medium that has affected the lives of women in these areas. The selected time frame is the most influential determinant of common woman combat for legal and real equality. That is, the determinant is sociological, political and cultural framework in which the theme and the readers of the magazine operate.The aim of the research was, by using the qualitative method of content analysis ,to analyze the written word of most influential women's magazines to gain insight into the social, political and cultural life of women in the selected time period. The result of research has shown that women's magazines define the rules of conduct of women in society through the message of the written word; that the volatility of the magazine's structure is visible through the written word; that the written word in all the women's magazines emphasizes the traditional role of women; that the written word of women's magazines promotes cultural progress and the education of women. Key words: women's magazines, the media, written word, culture.

Uvod Časopis je vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovnim razmacima, kraćim od godine, a dužim od petnaest dana. Pokreće se s namjerom da izlazi trajno.1 Primarno je tiskani

medij

koji

pogoduje

dimenziji

vremena.

Mogu

promatrati

interdisciplinarnoga gledišta. Povijeno gledano, čuvari su tradicije, odraz društvenoga, kulturnog, ekonomskog i političkog života jednoga razdoblja. Imaju pisani prijenos žanra i vlastitu klasifikaciju. Komunikološki gledano, kroz cjeloviti diskurs, časopisi oblikuju kulturu javne riječi. Prema Wodaku diskurs se stvara u društvu te je društveno uvjetovan.2 Prema McLuhanu "sadržaj" u bilo kojem mediju uvijek je neki drugi medij i to je obilježje svih medija. Sadržaj pisma jest govor, baš kao što je pisana riječ sadržaj tiska, a tisak je sadržaj telegrafa.3 Prema Bauer, svaki medij kodira realnost na drugačiji

Časopis.//Hrvatska enciklopedija : sv. 2. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2000. Str. 653. Wodak, Ruth. Disorders of Discourse. London: Longman, 1996. Str. 17. 3 Usp. McLuhan, Herbert Marshall. Razumijevanje medija : mediji kao čovjekovi produžeci. Zagreb: Golden Marketing – Tehnička knjiga, 2008. Str. 13. 2

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

način i tako utječe na sadržaj poruke.4 Bauer kaže da socijalni svijet predstavlja složeni sklop funkcija pa se on ne može zahvatiti jednostavnim i jednodimenzionalnim opisima. 5 Prema Vogrinčič, čitateljska kultura ženskih časopisa postepeno se razvila u zapadnome elitnom društvu tek kroz 18. stoljeće,6 unatoč tome što je 17. stoljeće donijelo engleskoj ženskoj čitateljskoj publici pojedinačne brojeve otisnutih časopisa, primjerice Lady's Journal iz 1693. i Lady's Mercury iz 1694. U odnosu na europsko novinarstvo, a prema Čizmić-Horvat, prvi ženski list izlazi u Hrvatskoj tek u 19. stoljeću u Zagrebu.7 Pojmom ženski listovi obuhvaćeni su listovi koji prate područje ženskog života u obitelji, listovi koji služe zabavi i pouci žena, listovi koji zastupaju ženske interese ili su organi borbe za prava žena.8 Preteče feminističkih pokreta vidljive su još u 17. i 18. stoljeću. Prema Mihaljević, prvi feministički pokreti nastaju u Velikoj Britaniji, a potom u SAD-u iz kojih se šire na druge države u 19. i 20. stoljeću. Nakon Prvoga svjetskog rata žene dobivaju pravo glasa u većini država. U SSSR-u, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Hrvatskoj u sastavu Jugoslavije9 to pravo dobivaju tek nakon Drugoga svjetskog rata.10 Dobivanje pravne jednakosti u formalnome smislu nije značilo i stvarnu jednakost. Ustaljene socijalne norme i društveno konstruirane rodne uloge žene mijenjale su se puno teže i sporije.11 Stoga žene pokreću i treći val feminizma, a on je svoj intenzitet doživio kroz 70-e i 80-e godine 20. stoljeća. U Hrvatskoj u 20. stoljeću izlaze magazini, tj. časopisi. Magazin (njem. Magazin < engl. magazine) jest u suvremenom novinarstvu jedna od najpopularnijih vrsta publikacija. Pojavio se nakon izuma tiskarske preše, prošao razvojni put od skromne opreme i maloga broja stranica do suvremenog luksuznog izdanja. Izlazi pretežito tjedno i objavljuje raznovrsne (pažljivo uređene i ilustrirane) priloge. Manjeg je formata, prepoznatljiva grafičkog izgleda. Uz opći tip, postoje i specijalizirani: muški, ženski, sportski i dr. Dosežu 4

Bauer, Thomas A. Medijska etika kao pitanje komunikacijske kulture. // Medijska pismenost i civilno društvo : zbornik / uredila Nada Zgrabljić Rotar. Sarajevo: Mediacentar. 2005. Str. 16. Dostupno i na: http://www.media.ba/mcsonline/files/shared/komunikacijska_kultura_bauer.pdf 5 Bauer, Thomas A. Isto. Str. 48. 6 Vogrinčič, Ana. Tracin Female Reading : semiotic analysis of a Slovenian women’s magazine. // Licus 4, 6(2009), 125 – 142. 7 Čizmić-Horvat, Marina. Ženski listovi u hrvatskom novinstvu. // Riječ 11, 2(2005), 101- 107. 8 Čizmić-Horvat, Marina. Ženski listovi u hrvatskom novinstvu. // Riječ 11, 2(2005), 101- 107. 9 Obrenić, Dragana. Pravo glasa žena. // Neko je rekao feminizam? : poglavlja u knjizi / priredili Adrijana Zaharijević, Henrich Boll Stiftung. Novi Sad: Artprint. Str. 37. 10 Usp. Mihaljević, Damirka. Feminizam – što je ostvario? // Mostariensia 20, 1-2(2016.), str. 154. 11 Mihaljević, Damirka. Isto. Str. 149.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

velike naklade.12 Časopisi su nazivani i žurnalima. Žùrnāl m (G žurnāla) publ. 1. ilustrirani tjednik ili mjesečnik za modu13 od francuske riječi journal (hrv. novine, publikacija koja sadrži novosti, sjećanja), ali i engleske journal (časopis). Tiskovine za žene kroz povijest nemaju ustaljen jedan naziv (magazini, žurnali, ženske novine i ženski časopisi), stoga se prema definiciji Hrvatske enciklopedije, u kontekstu izlaženja, mogu nazvati časopisima za žene ili ženskim časopisima. U radu nadalje koristit će se pojam ženski časopisi. Svi ženski časopisi u ovome članku, prema Hrvatskoj bibliografiji niz C,14 imaju zastupljene značajne elemente serijskih publikacija (učestalost izlaženja, mogućnost širega raspačavanja, formalni izgled publikacije). Fotografije i ilustracije (koje su ponekad popraćene i pisanom riječju) dio su kulture javne riječi u ženskim časopisima. Ističu modu, izgled i luksuz odjeće, izbor tkanine i njezinu kvalitetu, boju i dizajn. Fotografija utječe na vanjski stav gledatelja/žene.15 U kontekstu McLuhanova poimanja 'sadržaja' u mediju, vidljivo je da se unutar medija ženskoga časopisa u postavljenome vremenskom okviru članka nalazi još nekoliko utjecajnih medija – pisana riječ, fotografija, oglasi i ilustracije. Zbog financijskog opstanka časopisi za žene surađuju s oglašivačima iz modne, prehrambene i kozmetičke industrije.16 Ciljevi i metodologija istraživanja Cilj je istraživanja bio analizirati pisanu riječ najutjecajnijih ženskih časopisa u svrhu dobivanja uvida u društveni, politički i kulturni život žena u odabranome vremenskom razdoblju. Jedinica analize jest riječ u časopisu. Analizom sadržaja obuhvaćeni su časopisi Der Courier für Damen, Parižka moda,17 Die Frau und Mutter,18 Ženski svijet (Jugoslavenska žena), Praktični modni list, Ženski list, Novi ženski list,

Magazin.// Hrvatska enciklopedija : sv. 6. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2004. Str. 750. Žùrnāl. //Hrvatski enciklopedijski rječnik. Novi Liber: Zagreb, 2003. Str. 1512. 14 Hrvatska bibliografija. Niz C, Serijske publikacije. (1992-2004). Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2004. 15 Usp. McLuhan, Herbert Marshall. Isto. Str. 176. 16 Vidi više: Wolf, Noami. Mit o ljepoti. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2008. 17 Godišta 1895. (24 broja), 1896. (24 broja), 1897. (11 brojeva) digitalizirana su i dostupna na mreži preko portala Stari hrvatski časopisi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dostupno na: http://dnc.nsk.hr/Journals/LibraryTitle.aspx?id=F6EF952F-9985-4AF0-A450-451D1A0D88F2 18 U Muzeju Slavonije dostupno je nekoliko darovanih brojeva. Austrijska nacionalna knjižnica digitalizirala je dio korpusa ovoga časopisa pa su brojevi po godištima dostupni na mreži http://anno.onb.ac.at/cgi-content/annoplus?aid=fum. 13

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Hrvatski ženski list, Tűndėrujjak,19 Hrvatica,20 Svijet, Praktična žena i Bazar 21 (ukupno 500 brojeva svih časopisa zbog objektivnosti pristupa). Tekst je pojedinih časopisa transliteriran u članku. Korištene metode jesu: metoda istraživanja, raščlanjivanja, uspoređivanja i zaključivanja. H1: promjenjivost strukture časopisa vidljiva je kroz pisanu riječ. H2: ženski časopisi određuju pravila ponašanja žena u društvu kroz poruku pisane riječi. H3: pisana riječ u svim ženskim časopisima ističe tradicionalnu zadaću žene. H4: pisana riječ ženskih časopisa promiče kulturni napredak žena. H5: pisana riječ ženskih časopisa potiče obrazovanje žene. Rezultati istraživanja i rasprava Nalaz istraživanja potvrdio je postavljene hipoteze. Pokazao je da je kultura javne riječi u ženskim časopisima oblikovana kroz samu strukturu časopisa (rubrike, žanrovski i jezični diskurs) koja je promjenjiva pod utjecajem okolnosti u kojima izlaze.22 U odnosu na prvu hipotezu, iz istraživanja je vidljivo da se u žanrovsku rodovsku obitelj istraženih ženskih časopisa svrstavaju oblici: vijest, izvještaj, članak, pisma (čitatelja), reportaže, pjesme, ljubavna pisma, putopisi, biografije, (foto) romani, novele, crtice (književno stvaralaštvo), reklame, vicevi, križaljke, komentar, horoskop i dr. Prema Zgrabljić Rotar kao i Košir,23 u informativnu rodovsku obitelj ubrajaju se: vijest, izvještaj, reportažu i razgovor, a u interpretativnu komentar, članak i portret. Malović kaže da su to promjenjivi oblici. 24 19

Brojeve časopisa iz ovoga razdoblja Muzeju Slavonije darovale su osječke obitelji. Prvo (1939., 12 brojeva) i drugo godište (1940., 12 brojeva) časopisa Hrvatica digitalizirano je i dostupno na mreži preko portala Stari hrvatski časopisi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dostupno na: http://dnc.nsk.hr/Journals/LibraryTitle.aspx?id=23ec3af4-8916-49fe-839c-8eca24fa4432 21 Ograničenje u radu leži u opsežnome korpusu teksta kroz brojeve (sveščiće) analiziranih časopisa pa se izdvajaju samo oni najvažniji koji mogu prenijeti poruku časopisa namijenjenu čitateljici/čitatelju i odgovoriti na hipoteze. Tekst u ženskim časopisima nije uvijek potpisan ili je potpisan inicijalima autora. Analizirani časopisi dio su zatvorenoga knjižničnog fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku; dio brojeva dobiven je međuknjižničnom posudbom. 22 Za razumijevanje konteksta ženskih časopisa važne su i povijesne okolnosti u kojima su časopisi izlazili, raspačavani i čitani. Austrijanci i susjedi Mađari imali su značajan utjecaj na politički, gospodarski, društveni i kulturni život stanovnika u Hrvatskoj. Od 1868. do 1918. hrvatsko političko uređenje je Trojedne kraljevine Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Hrvatska se u razdoblju od 1918. do 1929. godine nalazila u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Od 1929. do 1941. dio je Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. do 1945. godine političko uređenje jest Nezavisna Država Hrvatska. Od 1945. do 1963. Hrvatska je dio Narodne Republike Jugoslavije, a od 1963. do 1991. dijelom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (više Goldstein, 2008). 23 Košir, Manca. „Kultura“. Ljubljana : Mladinska knjiga, 1983. 20

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Ženski časopisi u izabranome vremenskom okviru zbog bolje preglednosti i lakše analize kronološki su svrstani u tri skupine kroz koje je vidljiva potvrda svih hipoteza: 

prvu skupinu čine časopisi koji su obilježili razdoblje od 1840. do 1918. godine



druga skupina obuhvaća časopise koji su obilježili razdoblje od 1919. do 1946. godine25



treća skupina obuhvaća časopise koji su obilježili razdoblje od 1953. do 1970. godine.

Razdoblje od 1840. do 1918. godine U prvoj skupini prevladavaju časopisi koji imaju veći broj fotografija, ilustrativnoga sadržaja i reklama, a manji broj stranica i pisane riječi u odnosu na druge skupine. Časopisi su tiskani u velikim formatima. Namijenjeni su ženama s većom kupovnom moći. Moda je ilustrativno prikazana i popraćena pisanom riječju. Pisana riječ izražena je kroz oblik vijesti, izvještaja i članka. Odjeća2627je simbol neverbalne komunikacije, ali i dio klasnih razlika. Ograjšek Gorenjak mišljenja je da je sve do kraja 19. stoljeća građanstvo u Hrvatskoj bilo malobrojno i ekonomski nedovoljno jako.28 Djeca, kuhača i crkva bile su granice ženske krletke u društvu na prijelazu stoljeća kada se javljaju prvi pokreti za žensku ravnopravnost i pravo glasa.29 Određenje žene kao dobre kućanice nije bilo jednoznačno jer se njegovo značenje razlikovalo kod žena različitoga socijalnog položaja. Tako su se obaveze žena kao dobrih kućanica na selu bitno razlikovale od obaveza gradskih dobrih kućanica, a gradske su se dobre kućanice razlikovale prema tome dolazile li iz niže, srednje ili više građanske klase.30 One koje su pripadale višoj građanskoj klasi, bile su dame i imale su služavke. Prema Pazman, ako promatramo ženu 24

Malović, Stjepan. Trenutak hrvatske komunikacije 1992. : zbornik radova sa simpozija održanog 24. 11. 1992. na temu razvoja masovnih medija u Hrvatskoj / urednik Pavao Novosel. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 1993. Str. 55. 25 Utvrđeno je da u razdoblju od 1941. do 1953. dolazi do krize u hrvatskom ženskom izdavaštvu. 26 Usp. Štimac, Vlatka. Hrvatsko modno-odijevno nazivlje : jezična analiza modnih časopisa od 1918. do 1941. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2008. 27 Usp. Kalčić, Silva. Razgovor s Tončijem Vladislavićem : Moda između tijela i društva. // Zarez 182, 8(2010) Dostupno na: http://www.zarez.hr/182/zariste3.htm (20-1-2010) 28 Ograjšek Gorenjak, Ida. Otvaranje Ženskog liceja u Zagrebu.// Povijest u nastavi 2, (8)2006, 147-176. Str. 150. 29 HINA. U HNK Zagreb praizvedba predstave o životu Marije Jurić Zagorke, Zagreb: 2011. Dostupno na: http://www.novilist.hr/hr/Kultura/Kazaliste/U-HNK-Zagreb-praizvedba-predstave-o-zivotu-Marije-JuricZagorke (7 - 03 -2011) 30 Župan, Dinko. Dobre kućanice Obrazovanje djevojaka u Slavoniji tijekom druge polovice 19. stoljeća. // Scrinia Slavonica 1, 9(2009), Str. 233.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

u domaćem društvu i obitelji, vidimo da je pod muževom stegom. Muž upravlja imetkom i krši ženidbeni vez, a da ga za to nitko ne proziva.31 Prema Čizmić-Horvat32 prvi ženski modni časopis bio je Der Courier für Damen (Glasnik za dame) na njemačkome jeziku u formatu 22/13 cm. List je izlazio tijekom 1840. godine kao besplatni prilog drugog godišta časopisa Croatia. Der Courier für Damen ima sva obilježja zasebnog lista, od formalnog do tematskog jedinstva.33 Vidljivo je da je donosio vijesti iz svijeta mode, kazališta, umjetnosti, glazbe za dame (supruge i majke iz više građanske klase) te tako potvrdio sve postavljene hipoteze. Slijedi ga prvi časopis na hrvatskome jeziku tiskan u Zagrebu Parižka moda s podnaslovom List za žensku i dječju odjeću i za ženski ručni rad (1895.-1907.). Iz Oglasnika Parižke mode, koji je objavljen uz časopis, saznajemo da se širom hrvatskih država (Trojedine kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) čitaju njemački i talijanski modni listovi pa se s tom namjerom pokreće Parižka moda.34 1896. i 1897. godine na stranicama ovoga časopisa modne ilustracije tekstualno su popraćene savjetima i opisima. Svakom broju priložen je arak na kojemu su s obje strane krojevi. Mjesečno je donosio i poseban prilog – veliku bakroreznu modnu sliku u bojama. Izdavač mu je bio L. Hartman (Kugli i Deutsch). U odnosu na H3: pisana riječ u svim ženskim časopisima ističe tradicionalnu zadaću žene, časopisi Der Courier für Damen i Parižka moda prikazuju, prije svega, modu za ženu – suprugu i majku iz dobrostojeće obitelji. U odnosu na H5, Parižka moda potiče obrazovanje u žene kroz savjete o modi. U njoj uredništvo moli učiteljice iz obrtničke škole i druge učiteljice da preporuče časopis svojim učenicama i ostalim ljudima.35 Die Frau und Mutter austrijski je mjesečni časopis. Atipičan je za časopise ove skupine. Namijenjen je ženskoj skrbi o djeci, obrazovanju i zdravstvu u domu i obitelji iz koje se najčešće isključuje muškarac. Odgojnoga je i obrazovnog karaktera, pisan kroz različite žanrovske oblike, no prevladavaju članci. Od prvoga broja, časopis ima ozbiljan sadržaj. Ženu podučava kako biti dobra odgojiteljica i njegovateljica. Tiskan je u Beču na njemačkome jeziku od 1912. do 1967. Godine 1912. izlazi u tri broja (Inhalts-Verzeichnis, Heft 2 i Heft 3), a 1913. izlazi Sadržajni broj i još 12 samostalnih brojeva. U počecima ima 31

Pazman, Josip. Emancipacija žene. // Bogoslovna smotra 1, 1(2014), str. 31. Čizmić-Horvat, Marina. Nav. Dj. Str. 102-103. 33 Čizmić-Horvat, Marina. Nav. Dj. Str. 102-103. 34 Oglasnik Parižke mode, 2. 1(1895). 35 Parižka moda, 2, 1(1895). 32

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

manji broj stranica, tankih je korica, formata 33/23 cm. 1912. i 1913. godine tekstu časopisa u prvome broju prethodi sadržaj, kasnije ga nema. Godine 1917. u broju 1. pojavljuju se prve fotografije djece. Donosi potpune podatke o odgovornosti (izdavaču, cijeni, gradovima i državama u kojima se može kupiti). Crno-bijeli je, nema prikaza mode za žene, nema fotografija u ovoj skupini.36 Ovaj časopis može se svrstati u sve tri skupine jer je vremenom evoluirao. U odnosu na H3, vidljivo je da svi objavljeni brojevi ovoga časopisa podupiru ovu hipotezu. Puno je napredniji u odnosu na hrvatske časopise. Potvrđuje sve hipoteze. Časopis Ženski svijet s podnaslovom Mjesečnik za kulturne, socijalne i političke interese jugoslavenskih žena pod vodstvom Kvedera Demetrovića izlazi mjesečno u Zagrebu u razdoblju od 1917. do 1918. na formatu od 26,5/18 cm. Od 1920. godine preimenovan je u Jugoslavenska žena. Pisana riječ izražena je različitim oblicima (vijest, izvještaj, reportaža i dr.) Na stranicama ne donosi fotografije ni ilustrirane modne priloge, ali propagira ženska prava kroz pisanu riječ te riječ književnih oblika. Časopis potvrđuje sve postavljene hipoteze. Razdoblje od 1919. do 1946. 37godine Razdoblje nakon Prvoga svjetskog rata (godinu 1919.) karakteriziraju časopisi koji ženi kroz pisanu riječ nude korisne i praktične savjete po pitanju kuće, svakodnevnice i obrazovanja. Ujedno je to bilo i razdoblje završetka Prvoga feminističkog vala (1920.). Pisana riječ izražena je kroz članak, anketu, pisma (čitatelja), reportaže, pjesme, ljubavna pisma, putopise, romane, novele, crtice (književno stvaralaštvo), reklame, viceve. Žena više nije samo modno, nego je i kulturno te društveno osviještena. Ona je kućanica, majka, učenica, zaposlena osoba koja ima emocije, želje i potrebe, ali nema pravnu jednakost u zakonskome smislu. Dakle, časopisi ženu uključuju u šire društveno okruženje. Ovu skupinu časopisa karakterizira "socijalna mijena"38 – cirkularni proces uzajamne animacije koji odražava društvenu promjenu. Posebno je vidljiva u Zagorkinim časopisima. Prema Bauer, ona je posljedica čovjekove evolucijske sposobnosti učenja (pri čemu se podrazumijeva i upotreba medija koja se 36

1916. u broju 5. na četiri stranice ilustrativno prikazuje kako bi se moglo odjenuti djecu (mušku i žensku). Godine 1946. žene u Hrvatskoj dobivaju zakonsko pravo glasa. Do te godine većina ženskih časopisa prestala je izlaziti u Hrvatskoj. Izlazi samo časopis Žena u borbi : glasilo Antifašističke fronte žena Hrvatske koji je pokrenut u travnju 1943. godine. Izlazi mjesečno od 1943. do 1957. godine. 38 Usp. Bauer, Thomas A. Isto. Str. 50. 37

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

mijenja tijekom procesa učenja, ali i učenje koje se razvija upotrebom medija), predstavlja mjesto, odnosno, posredujući je faktor putem koga između medija (ali i jezika, ponašanja, navika i običaja) i medijski oblikovanih sadržaja (socijalnih stvarnosti) ona nastaje.39 I u ovoj skupini potvrđene su sve hipoteze. Svjetlo dana ugledao je časopis Praktični modni list (1919.-1921.) na formatu od 31/21 cm. Časopis je imao 12 stranica. Izlazio je 1. i 15. dana u mjesecu. Odgovorni urednik bio je Josip Pest, a izdavač Braća Kralj iz Zagreba. Donosio je ilustracije ženske mode s popratnim pisanim iskazom. Tijekom 1920. i 1921. godine časopis obogaćuje sadržaj s kućanskim receptima, izrekama o lijepim ženama, krojnim arcima kao izdvojenoj cjelini, novelama. Kupovna cijena bila je 3 K. Godine 1920. ponovno je pokrenut časopis Parižka moda (1920.-1938.). Uređivala ga je Draginja Savić, nekadašnja ravnateljica Ženske obrtničke škole u Zagrebu. Ilustriran je, tiskan u velikome formatu 41/31 cm, sadržavao je pregršt reklama, zasebne priloge i oglasnike. Navedeni prilozi, kao i krojni arci koji su dolazili uz časopis, nisu dio paginacije. Kroz časopis dominirala je moda na fotografiji u odnosu na pisanu riječ. Drugi stvarni naslov bio je Revue des modes : pariška moda (broj 1-2, 1920), a na omotu stoji i naslov na njemačkome jeziku Die schöne Wienerin : pariška moda od broja 7, 1920. do broja 1, 1924. Izlazio je polumjesečno. Izdavač mu je bio L. Hartman (Kugli i Deutsch). U razdoblju od travnja 1925. do travnja 1938. izlazi, na 28 stranica, mjesečnik Ženski list s podnaslovom Za modu, zabavu i kućanstvo. Odgovorna urednica jest Marija Jurić Zagorka. Izdaje ga Konzorcij za izdavanje tiskopisa u Zagrebu na formatu od 34/26 cm. Časopis donosi i krojne arke. Stranice su upotpunjene reklamama kućanskih proizvoda s ciljem da olakšaju ženi posao u kući, ali i da je učine lijepom i poželjnom. Sa stranica iščitavamo da se može kupiti u svim knjižarama i putem pretplate (tromjesečne, šestomjesečne i godišnje); da pojedini broj stoji 15 dinara. U programskome tekstu prvoga broja navedeno je da Svakog mjeseca izlazi po jedan svezak: Moda i rublje za dame, Moda i rublje za djecu, Ručni rad, Zabava, Kućanstvo. Za svaki model dobiva se po narudžbi točno izradjen krojni uzorak kao i uzorci za ručni rad. 40 U rubrici Zabava časopis donosi novosti iz kulture. Film je za društveni odgoj čovjeka najepohalnije sredstvo. 39 40

Usp. Bauer, Thomas A. Isto. Str. 50. Ženski list : Za modu, zabavu i kućanstvo, 1(1925), str. 3

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Dakako, da mislimo dobar film. A što je za nas žene najvažnije, na filmskom platnu dominira žena. (…) Naš list posvetit će doličnu pažnju toj kulturnoj instituciji koja je zahvatila sve grane javnog i kulturnog rada, donosit ćemo recenzije o pojedinim uspjelim filmovima i u najstarijim brojevima osvrnuti se na život i način života pojedinih filmskih diva, kojima se milijuni dive i čija ljepota i umjetnost nas zanose, kad u tmini osjećamo njihove boli i radujemo se njihovim radostima.41 Vremenom se otvaraju nove rubrike, a ustaljuje rubrika Anketa Ženskog lista na koju čitateljice odgovaraju uredništvu putem pisama i na taj način oblikuju daljnji sadržaj časopisa. Anketa je, kao i pisma čitateljica, važna jer je iz nje vidljivo u kojim se dijelovima Hrvatske čita ovaj časopis. Pisma čitateljica odraz su stvarnoga života žena. Pismo čitatelja jest pismo pojedinca ili skupine ljudi upućeno novinama kojim se komentira sadržaj ili forma novinskih članaka ili drugih pojava i događaja izvan novina. 42 Iz odgovora redakcije saznajemo ponešto o problemima s kojima se susreće hrvatski časopis kao medij: Danas, u doba tako slabih ekonomskih prilika Z. L. ipak dnevno napreduje – što je jamstvo za njegovu budućnost. Da vam otkrijem jednu po nas vrlo sramotnu tajnu. Kažu knjižari i prodavači, da od jednog njemačkog ženskog kućnog lista prodaju u Hrvatskoj više nego od svih hrvatskih časopisa ukupno! Što kažete na to? Uz ovakvu ekonomsku izdaju našeg produkta pravo je čudo, da se uopće našao konzorcij, koji imade odvažnosti započeti konkurenciju njemačkim listovima u Hrvatskoj – hrvatskim listom!43 Na primjeru pisma čitateljice u kojemu N. S. iz Osijeka moli uredništvo Ženskoga lista da objavi dojmove sa svečanosti koja je bila priređena u čast Sokolu, iz odgovora redakcije vidljiva je zabrana časopisu – mediju posredniku da dođe do informacija i prenese ih čitateljici: Po svoj prilici je odbor Sokola imao veliki naročiti razlog, da onemogući i nama i drugim revijama sakupiti impresije i snimati prizore te ih ovjekovječiti – pa se tom nepoznatom razlogu moramo pokoriti i mi i vi.44 Vremenom sadržaj Ženskoga lista postaje tekstualno i strukturno znatno bogatiji. Iako nema istaknute rubrike, ističu se ženski kućanski poslovi, važni liječnički savjeti, ljubavne priče; naglašava uloga brižne majke; ljepota svake žene prikazana je kroz modu, šminku, parfeme i njegu tijela, a to je vidljivo i kroz reklame. U ovome razdoblju 41

Ženski list: Za modu, zabavu i kućanstvo, 1(1925), str. 17. Fruk, Marina. Pisma čitatelja. // Riječ 7 (1)2001, str. 17. 43 Ženski list, 1(1925), str. 26. 44 Isto. 42

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

dolazi do društvene promjene jer se žene u gradu počinju šminkati. Ispod naslova Svatko ne smije ličiti svoje lice u tekstu se navodi: U posljednjim godinama donijela je moda ličenje lica što znači dotjerati se. To danas čine i žene kojima se ne može ni malo moralno prigovoriti. Muškarci su općenito vrlo oduševljeni, ako sastanu na ulici ženu, koja dobro izgleda, ali ni pod živu glavu ne će dozvoliti da bi se ličila i vlastita njihova žena.45 Časopis piše o muškom preljubu, rastavama, obiteljskim odnosima između svekrve i snahe, zeta i punice, sklapanju braka te prednostima samačkoga života. Danas djevojke sklapaju brak najviše u dobi izmedju 20. i 25. godine a muškarci izmedju 25. i 35. godine.46 U kontekstu izrečenog, Anketa ponekad postavlja pitanja namijenjena isključivo ženama s ciljem utjecaja na širu žensku čitateljsku populaciju i propagiranje ženske ravnopravnosti: Da li Vam je žao što ste se udale? Da li želite pravo glasa za Skupštinu? Na ovo pitanje odgovorila je i čitateljica iz Đakova. Zora de Djakovo veli: da bi podjeljenjem prava glasa ženi (i ako bi to pravo bilo samo aktivno) muškarca prisililo voditi računa o ženi kao čovjeku.47 Iz rezultata Ankete (provedene među čitateljicama) dâ se zaključiti: Mnoge od njih samostalne i namještene priznale su, da bi se udale samo s tog razloga, što žena sama bez muža nigdje ne pristaje.48 Iako je Zagorka jednom prigodom naglasila da Ženski list nije feministički časopis, on redovito prati i izvještava o borbama za žensku ravnopravnost sa sve četiri strane svijeta. Makar nismo feministički list, donosimo po dužnosti sve zanimive pokrete žena po svijetu u kratkim prikazima. (…) Pravni položaj žene u našoj Državi - veli peticija - ne odgovara ni društvenim ni političkim potrebama moderne države. Žena ni kao supruga, ni kao majka, ni kao gradjanka nije ravnopravna muškarcu.49 U travnju i svibnju (godina 10/1934. br. 4 i 5) odgovorna urednica Ženskoga lista postaje Olga Baldić, a od šestoga broja (godina 10/1934) vraća se M. J. Zagorka. Iste te godine u travnju Ženski list poskupljuje na 18 dinara. Ovaj časopis promiče pismenost i obrazovanje žena te često progovara o poznatim ženskim osobama koje su nešto postigle u životu (Marija Curie Sklodowska, Izidora Duncan i dr.) i plodovima njihova rada. Pod naslovima Žena u znanosti i Studentice na zagrebačkoj univerzi časopis piše o

Ženski list, 1(1925), str. 2. Ženski list 1, 1(1925), str. 26. 47 Ženski list, 3(1927), str. 29. 48 Isto. Ženski list, 3(1927), str. 29. 49 Ženski list, (1927), str. 34. 46

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

povećanju broja žena na Sveučilištu od godine 1919./20. do 1932. Dakle, u 13 godina, pohađalo je univerzu svega 6933 slušačice.50 U razdoblju od svibnja 1938. do ožujka 1939. godine Ženski list mijenja ime i estetskovizualni identitet. Novi ženski list nastavlja izlaziti kao mjesečnik u većem formatu u izdanju Konzorcij Novi ženski list iz Zagreba, a urednica mu je Marija Jurić Zagorka. Stoji 13 dinara, a formalni mu je opis 36/24 cm. Tematikom se nadovezuje na Ženski list. Naglašava se moda, ljepota i kućanski poslovi. Sadržaj prvoga broja iz 1939. godine glasi: Moda, Ručni rad, Susreti, Nadmoć žena, Prevareni suprug, Cvijeće cvate, Gospodjo X molim malo ljubeznije sa gospodjom Y, Ženidba Pompeja Ivanića, Sudbina žena znamenitih muževa, Obrok sunca, Moj rodjedan i moj muž, Kako valja njegovati haljine, Ljudi koji stiču naklonost, Mark Twain i američka prohibicija, Osveta51 i dr. Časopis prati kulturna događanja u Hrvatskoj. U prilogu Gostovanja osječkog kazališta izvještava: Za vrijeme gostovanja zagrebačke drame u Splitu u Zagrebu je dvije večeri gostovao cjelokupni ansambl osječkog kazališta. Svoje gostovanje započeli su Osječani s Ogrizovićevom dramom Vučina, dok su drugo veče prikazivali 'Ponižene i uvrijeđene' koje je po romanu Dostojevskog dramatizirao Rade Pregac.52 Hrvatski ženski list objelodanjen je u travnju 1939. godine i djelomice nadomješta Novi ženski list. Zadnji broj tiskan je u prosincu 1944. godine. Izlazi mjesečno jedanput na 45 stranica u izdanju Konzorcija Hrvatski ženski list u Zagrebu. Odgovorna mu je urednica Sida Košutić, a od broja 6(1943) glavnom urednicom postaje Mara Schwel. Prvobitno, vizualno je velikoga formata 36/28 cm, kasnije 30/22 cm. Uz List dolaze i krojni arci, tj. modni prilog kao zaseban podlistak i ne ulazi u paginaciju. Vizualno-estetski izgled sličan je Zagorkinim časopisima, Žanrovski je sadržajan. Kroz pisanu riječ povezuje tradiciju s aktualnom tematikom. Piše o plesu, kulturi, štednji, domaćinstvu, poznatim osobama, glazbi, modi; donosi pjesme i novele; izvještava o gostovanjima kazališta, održavanju koncerata i drugim društvenim sadržajima. Pojedinačni primjerak stoji 13 dinara. Tündérujjak, Magyar kėzimunka ujsàg (urednik Spitzer Adolf) izlazi od 1925.53 do 1944. u Budimpešti na formatu 33/23 cm. Tűndėrujjak (1932.) donosi fotografije i 50

Hrvatska žena. // Ženski list 1, 9(1933), str. 2. Novi ženski list. 1(1939), str. 5 52 Novi ženski list. 1(1939), str. 12. 53 Podaci preuzeti iz mađarske nacionalne knjižnice. 51

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

upute o izradi čipkastih tabletića, stolnjaka, o vezenju i pletenju. Na stranicama prevladava fotografija u boji. Ima podatak o odgovornosti i sadržaj. Iz časopisa je vidljivo da se u to vrijeme nisu heklali samo kućanski ukrasi, nego i košulje, čipke za suknje, prekrivači za krevete i dr. Donosi i cjelovite krojne arke kao zasebne priloge i crteže (predloške) za izradu tabletića, čipke, tapiserije. Značajniji naslovi sadržaja su: Kako izraditi čipku, Kako ukrasiti verandu, Ukrašavanje prekrivača, Šalovi i marame, Kecelje, Tapiserija. Zanimljiva je rubrika Kozmetika. U ovome časopisu objavljena je nekolicina reklama. Cijena časopisa u svibnju 1932. godine iznosila je, preračunato u dolare, 4 američka dolara. Hrvatica s podnaslovom Časopis za ženu i dom izlazi u Zagrebu kao mjesečnik u međuraću od 1939. do 1941. godine. Izdavač i urednik mu je M. J. Zagorka – prva (hrvatska) profesionalna novinarka. Časopis je vizualno velikoga formata 36/34 cm. Postoje dvije vrste Hrvatice (Crvena i Plava), tj. časopis izlazi u dva izdanja. Plava Hrvatica ima modu, ručni rad i krojne arake, a Crvena Hrvatica ima isto štivo kao i Plava samo bez priloga54. Pri dnu naslovnice navodi se podatak o odgovornosti. Tematski je sadržajan, pisan čistim hrvatskim jezikom, ističe i religioznu notu hrvatskih žena u oba godišta. Na uvodnim stranicama ne donosi sadržajni prikaz već reklame, a numeracija mu se nastavlja iz broja u broj. Zagorka pokušava pružiti odgovor na svakodnevne probleme s kojima se žena suočava, stoga u pisanoj riječi možemo osjetiti njezinu nazočnost kao i dozu feminizma i političke osviještenosti, ponekad i ton agresivnosti. Kultura je javne riječi realna, pristupačna svim slojevima društva u kojemu žene žive i djeluju. U prvome broju Hrvatice, koji je objavljen uoči Božića 1939. godine, urednica u naslovu postavlja pitanje: Zašto mislim da je potreban list Hrvatica?, a u tekstu daje odgovor: Sve žene na svijetu žive životom naroda, kojemu pripadaju i zato se svi njihovi problemi i osjećaji razvijaju pod okolnostima, u kojima živi taj narod. Svako domaće ognjište pojedinog naroda živi svojim posebnim domaćim životom.55 Pojašnjeni su narodni običaji u svim dijelovima Hrvatske na Badnju večer. Prema Zagorki slama je bila simbolom blagoslova težačkim obiteljima. Ljubav djevojkama izražavala se tako da mladić djevojci daruje jabuku u većini dijelova Hrvatske. Ako je ona prihvati, oni postaju

54 55

Hrvatica 1, 2(1940), str. 2 Zašto mislim da je potreban list Hrvatica? // Hrvatica 1, 1(1939), str. 5.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

budući mladenci.56 Časopis ističe važnost obrazovanja žena jer jedino na takav način one mogu nešto promijeniti u društvu. Iz pisma čitateljice u rubrici Kako bi žene reformirale život Zlate Vujić-Markotić vidljivo je da je smrtnost novorođenčadi u Slavoniji velika i da u njoj vlada Bijela kuga. Stoga ona predlaže pohađanje tečaja za udate žena po pitanju njege i higijene.57 Iz pisma vidljivo je i da su slavonske seoske žene u ovome razdoblju neobrazovane i najčešće zapuštene. Tu činjenicu potvrđuje i pismo Neznane iz Osijeka, učiteljice koja predlaže besplatno zdravstvo i higijenu za sve jer siromašni nemaju novca za lijekove i zapušteni su,58 ali i treće pismo čitateljice iz Čepina čiji je sadržaj Zagorka odbila objaviti.59 Prema pismima čitateljicâ, slična je situacija i u ostalim seoskim dijelovima Hrvatske. Stoga je ženama nužno obrazovanje. Člankom se prikazuju suvremeni pozivi i zanimanje žena. Statistika iskazuje, da je god. 35/36 bilo upisano na sveučilištu 1060 žena.60 Žene u obrtničkom životu nisu danas ništa novo. U analima starog Zagreba, a i u drugim nekim mjestima u Slavoniji, imade tragova, da su žene vodile obrt. 61 Slično kao i u Ženskom listu, Hrvatica kroz ustaljene rubrike i biografije predstavlja snažne žene toga vremena koje svojim radom mogu nadahnuti čitateljice da se i one same trgnu te nešto postignu u životu. Iz vijesti je vidljivo da u Hrvatskoj (gradovima) djeluju brojna ženska društva s ciljem pomaganja najpotrebitijima, ali i borbe za ženska prava.62 Aktivna su i humanitarna vjerska društva u kojima sudjeluju religiozne žene s ciljem pomaganja siromašnoj djeci i ženama. Analizom sadržaja časopisa Hrvatica, mogu se zamijetiti stalne rubrike: Dom i obitelj, Dobra kuhinja, Pripovijedaj, majčice!, Galerija javnih radnica, Iz galerije naših umjetnica, Tko ste Vi? i druge te da provodi ankete, objavljuje pristigla pisma čitateljica i odgovara na njihova pitanja. Isto se čini i u Ženskom listu i Novom ženskom listu. Kao i u ostalim časopisima ovoga vremena, na stranicama možemo iščitavati prozne i poetske radove koji ulaze u paginaciju, poput romana Male revolucionarke koji izlazi u nastavcima, s ciljem da razvijaju čitateljske navike kod žene i ljubav prema književnosti.63 Zagorka kroz pisanu riječ potiče stvaralački rad čitateljica s pomoću nagradnoga natječaja od 400 dinara za najbolju 56

Isto. Kako bi žene reformirale život? : Zlata Vujić-Markotić. // Hrvatica 2, 1(1939), str. 48. 58 Kako bi žene reformirale život? // Hrvatica 3, 1(1939), str. 88. 59 Isto. 60 One koje zaradjuju u zvanju. // Hrvatica 1, 1(1939), str. 16. 61 Isto. 62 Društveni rad naših žena. // Hrvatica 2, 1(1939), str. 52. 63 Ovo je izrazito važno jer u to vrijeme još uvijek velika većina žena nije bila pismena i obrazovana. 57

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

novelu i humoresku.64 Poziva žene da pišu o najljepšem događaju u svome životu; potiče ih da napišu što bi predložile vlastima u slučaju da imaju aktivno ili pasivno pravo glasa; pita žene raduju li se više vlastitome zvanju i zaradi ili djeci i kući? Zagorka naglašava da se od suvremene domaćice toga vremena jako puno očekuje te da je to postalo naporno zanimanje jer sav je teret kuće na ženi.65 Otvara i anketu za učiteljice i majke.66 Donosi vijest da se Novom uredbom u Banovini Hrvatskoj ide na povezivanje svih kazališta kako bi glumci mogli gostovati jedni kod drugih.67 Propituje i zagovara život u (seoskim) zadrugama koje se razvijaju u to doba u Slavoniji jer je ženi lakše živjeti u zajednici u kojoj ima pomoć od druge žene.68 Kaže da je ženama na selu muž glavna zapreka njihovoj nepismenosti.69 S pomoću biografije i umjetničkih reportaža osvrće se na hrvatsku povijest te njeguje hrvatsko nasljeđe pišući o hrvatskim velikanima i prošlosti. Često se obazire na starenje žena i prolaznost ženske ljepote, primjerice na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće: Žensku starost smatrali su fizičkom rugobom. Njezina sijeda kosa nije ni u koga pobudjivala počitanje, naprotiv, staru ženu su izbjegavali, smatrali je rugobom, jadnim bićem, koje pobudjuje odurnost, jer je ružna, navorana, pognuta. 70 Pisanom riječi slikovito prenosi odraz društva prema starijim ženama. U vrijeme izlaska Hrvatice, Zagorka kaže, kozmetika i moda pomladile su žene u godinama do neprepoznatljivosti. Tako su im otvorena vrata u društveni svijet, posebice starijim ženama koje su bile izopćene iz društva.71 Za buduće majke kaže: Većinu žena materinstvo poljepšava i po materinstvu žena zapravo dobiva svoj pravi izraz. Ali ima i slučajeva, da ovo stanje ženi daje potpuno drugi izgled i oduzima joj ljepotu.72 Stoga su ženi potrebni proizvodi za uljepšavanje koji će je vratiti u život. U odnosu na H2: ženski časopisi određuju pravila ponašanja žena u društvu kroz poruku pisane riječi, iz časopisa je vidljivo da pravila ponašanja kroz pisanu riječ određuju i reklame i to kroz poetiku riječi. Reklame se služe različitim tehnikama zavođenja, ulagivanja, podilaženja i stereotipima, prodajući ne proizvode, nego

Hrvatica 1, 1(1939), str. 13. Znanost domaćinsta. // Hrvatica 1, 1(1939), str. 34. 66 Anketa za učiteljice i majke. // Hrvatica 4, 1(1939), str. 151. 67 Kazalište i koncerti. // Hrvatica 2, 2(1940) 68 Slavonske zadruge kao spas Slavonije. // Hrvatica 9, 2(1940), str. 10. 69 Pismenost žena i – muževi. // Hrvatica 11, 2(1940), str.4. 70 Istina o ženskoj starosti : Kako su shvaćali žensku starost. // Hrvatica 1, 1(1939), str. 10. 71 Istina o starosti žena. // Hrvatica 2, 1(1939), str. 50. 72 Mlada majka : njega buduće majke. // Hrvatica 1, 1(1939) str. 33. 65

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

snove i čežnju za srećom, ljubavi, ljepotom, obitelji.73 Reklama za Elida sapun u slici i pisanoj riječi kaže: Muškarci naročito vole njegovanost, koju postizavate upotrebom zaista odličnog sapuna – Elida bijeli jorgovan, sniježno bijele boje zanimljivog mirisa. 74 Reklama za Nivea krenu – On uvijek pogađa, tko za njim stoji! On pozna te nježne NIVEOM njegovane ruke, koje su kraj svega kućnoga rada ostale zdrave i bijele.75 Reklama za puder kaže – Zašto je velegradjanka uvijek 'Chic' te zadivljuje svojim alabasterskim tenom? Da i vaš ten zadrži kroz cijeli dan onu elegantnu finoću punu dražesti i ljupkosti, to treba da zahvalite samo našem bez žive76. U Modernoj kozmetici Zagorka kroz tekst reklamira Novo sredstvo protiv umornoga izgleda namijenjeno ženama koje su po cijeli dan zaposlene i nemaju vremena za sebe te nudi vlastiti recept s vrećicama čaja.77 U ovim primjerima pokazano je kako se može zavesti muškarac te rodni stereotipi i razlike u životu žene na selu i gradu. Postoje i reklame koje pisanom riječju ističu edukativni karakter. Tekst uz sliku kaže: Ona ne sluti opasnost! Zar Vi još uvijek ništa ne poduzimate protiv opasnog zubnog kamenca? Ne čekajte dok Vam se zubi rasklimaju! Upotrebite odmah Sargov Kaladont! Sargov Kaladont je u našoj zemlji jedina pasta za zube, koja sadrži znanstveno priznati sulforicin – oleat. On postepeno odstranjuje zubni kamenac i sprečava njegovo ponovno stvaranje.78 Analizom ovoga časopisa potvrđene su sve hipoteze. Die Frau und Mutter79 piše o općoj kulturi i stvarnim ženinim problemima. Od časopisa za djecu namijenjenog ženi, časopis se preobražava u pravi ženski časopis za žene, udane, neudane, kućanice, majke, radnice, dame. Časopis dobiva svjetovni karakter. Obrazovnog je pedagoškog i zdravstvenog karaktera. U člancima iznosi borbu s gubitkom kose, prhuti, farbanju i dr. I hrvatski časopisi iz ove skupine ponešto napišu o ovim temama, ali ne tako slobodno. Žene putuju i upoznaju svijet, ali i dalje ostaju brižne supruge i majke. Od prvoga broja 1937. uz ovaj časopis dolazi podlistak Moden-Journal koji govori o bečkoj modi za žene i djecu. Prikazuje fotografije i modne skice najnovije mode, ali fotografija je podčinjena pisanoj riječi. Uči čitateljice kako heklati (kukičati) i 73

Zgrabljić Rotar, Nada. Medijski sadržaji. // Medijska pismenost i civilno društvo : zbornik / uredila Nada Zgrabljić Rotar. Sarajevo: Mediacentar. 2005. Str. 23 74 Hrvatica 4, 2(1940), str. 17. 75 Hrvatica 5, 2(1940), str. 11. 76 Isto. Str. 23. 77 Hrvatica 1, 2(1940), str. 28. 78 Hrvatica 5, 2(1940), str. 9. 79 Die Frau und Mutter, 6(1937).

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

vesti. Ustaljene rubrike jesu Zdrava kuhinja koja ženu uči kuhati i Ogledalo koja je posvećena ženskim problemima. Naslovi su pomno odabrani u skladu s tekstom kao i riječi kojima je pisan. Donosi putopise iz dalekih zemlja te pisma čitatelja i pitanja čitatelja u kojima se pruža odgovor. Časopis uspoređuje odnose majke i kćeri jučer i danas, govori o ponašanju i govoru čitatelja jučer i danas, vodi nas u jutarnju kupovinu, savjetuje čitateljice kako će pravilno njegovati svoje tijelo i stopala i dr. Piše o štetnosti i korisnosti sunčanja. Na kraju časopis donosi rubriku Za razbibrigu kroz pitalice i križaljke (enigmatiku) i tako postaje dijelom svijeta razonode.80 Na poleđini je zadnjih korica savjet o pletenju. U njemu je objavljena ljubavna poezija, romani (Regina Maria) te ljubavne novele. Razdoblje od 1953. do 1970. godine Treća skupina81 objedinjuje ženske časopise koji su pokrenuti od 1953. godine. U njima je uočljiv značajan odmak od tradicije. Časopisi postaju svjetovni. Vidljiv je utjecaj zapadne kulture. Pisana riječ izražena je kroz izvještaj, članak, pisma (čitatelja), reportaže, pjesme, ljubavna pisma, putopise, romane, novele, crtice (književno stvaralaštvo), komentar, reklame, viceve, kupone, križaljke i dr. U jezičnome diskursu vidljiva je poetika iskaza kojima časopisi približavaju pisanu riječ suvremenoj čitateljici/čitatelju. U ovim časopisima potvrđene su sve hipoteze. U drugoj polovici 1960-ih tematsko težište jugoslavenskih ženskih časopisa premješta se s pragmatičnih pitanja (namještanja stana, ekonomičnosti u potrošnji) na intimnost bračnoga života, ljubav u narativu romanse. Ilustracije parova u strastvenom zagrljaju zapečaćenom poljupcem postaju sve češći motiv, što se djelomično može objasniti kao tekovina seksualne revolucije.82 Ovu skupinu karakterizira integracija žene u sve segmente suvremenoga života. Žena ima više uloga u svakodnevnome životu. Ona je supruga i majka te radnica i domaćica; samohrana majka i radnica; supruga, majka i kućanica. U kojoj se god ulozi nalazila, žena je emancipirana. Kroz pisanu riječ vidljivo je da se počinju otvarati tabu teme tadašnjega društva. 80

Usp. McLuhan, Herbert Marshall. Isto. Str. U ovome razdoblju pokrenut je prvi znanstveni časopis za žene u Zagrebu. Pokreće ga Savez žena Hrvatske, 1957.-1992. Žena : znanstveni časopis za društvena i kulturna pitanja žene i porodice, izlazi polugodišnje. Nastavlja se na časopis Žena u borbi. 82 Horvat, Lea. Neka proturječja u slici obitelji u 1960-ima: jugoslavenski časopisi Bazar i Svijet. // Kako će to biti divno! /urednice Anita Dremel, Lada Čale Feldman, Lidija Dujić, Rada Borić, Sandra Prlenda, Maša Grdešić, Renata Jambrešić Kirin Zagreb: Centar za ženske studije, 2015. Str. 161. 81

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Časopis Svijet podnaslova Moda, kozmetika, kazalište, film, roman izlazi polumjesečno od 1953. do 1992. godine u Zagrebu na formatu od 34 cm. Nakladnik mu je Nakladničko poduzeće „Vjesnik“ iz Zagreba. Odgovorna je urednica Smilja Dončević. Rubrike se ustaljuju vremenom. Grafičko oblikovanje od 1953. do 1963. potpisuje Aleksandar Srnec. Njegove naslovnice, kao i način uređivanja fotografija izrezanih iz stranih časopisa, predstavljaju vrhunac exatovskog mišljenja, koji se nasuprot elitističkom poimanju umjetnosti mogao naći u časopisu, dostupnom svakome.83 Od 1954. uz Svijet izlaze i specijalna izdanja Vez i Vuna. U vremenskom razdoblju od 1953. do 1959. godine izlazi kao mjesečnik, a kasnije postaje dvotjednik. Da se zaključiti da se Svijet u početku tematikom nastavlja na Zagorkin Ženski list. Vizualno je upadljiv: tiskan u boji, sadrži ilustracije, u prilogu svakoga broja donosi krojne arke. Sadržaj (kasnije i rubrike) prvoga broja iz 1953. godine jest: Modni leksikon, Roman, Izložbe, Modeli, Novela Svijeta, Specijalna reportaža (Venecija), Kultura stanovanja (Imate li svoj stan? Stanovanje budućnosti), Kazalište, Film (Drama dvaju revolucionara, Zabranjene igre), Pletenje (Pulover, Prva kapica …), Kod kozmetike…, I u kućanstvu (Njega kose, Njega ruku, Praktične frizure za dugu i kratku kosu, Recepti, Za ljubitelje sobnog bilja).84 Časopis je prepun korisnih savjeta iz kulturnoga i društvenoga života, ali naglasak stavlja na modu, njegu i ljepotu žene u cjelokupnome diskursu. U veljači 1953. godine sadržaju su pridodane rubrike Kalendar prehrane i Reklamiramo Vam. Kalendar prehrane savjetuje čitatelje o pravilnoj prehrani u mjesecu veljači, a u rubrici Reklamiramo Vam reklamira poznate hrvatske industrijske kuće: Neve Ortoteks, Jadran čarape, Pobjedu, Zagrebačku industriju svile i dr. Broj iz ožujka iste godine uvodi rubriku Moderno rublje. U ovome broju velika je pozornost posvećena Danu žena (8. martu) kroz razne žanrovske oblike. U tekstu se kaže: Danas nema gotovo ni jednog sektora našeg života ni djelatnosti u kojem ne bi bile zastupljene i žene. U gradskim, općinskim i kotarskim NO sjede žene odbornice, žene su narodni poslanici, one su članovi našeg državnog i političkog rukovodstva.85 U kasnijim godištima brojeva koji izlaze u ožujku uoči Dana žena, navedeni se praznik ne spominje ili se samo usputno spomene.

Kalčić, Silva. Nav. Djelo. Svijet 1, 1(1953). 85 8. Mart. // Svijet 3, 1(1953) 84

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Svijet pisanom riječi članka potvrđuje tvrdnju jedne čitateljice iz Zagorkina Ženskog lista da žena bez muža sama nigdje ne dospijeva jer trideset i nešto godina kasnije 1964. prikazuje da žena još uvijek nema stvarnu jednakost. Muškarac je i dalje autoritet, čovjek koji je zaposlen i prima plaću te hrani obitelj, a žena je još uvijek samo domaćica u Jugoslaviji. Prema mišljenu Svijeta ona bi trebala oprostiti i nevjeru i to ističe na dva mjesta (kao komentar i članak). Svijet u članku komentira ženu, prikazuje je u kontekstu proračunatosti: Ipak, iste te žene bile bi kadre da mu oproste i da ga poput tvrdoglavog djeteta opet materinski prime u svoje naručje, ako se mnogo teže ukalja u očima društva: krađom, pronevjerom i sl.,86 ali nevjeru ne bi oprostile. Od 1. ožujka 1965. godine na stranicama Svijeta prevladavaju modne fotografije. Tijekom 1970. godine Svijet se modernizirao. Otvara nove rubrike:87Praktično, Razgovori, Ljubav i brak, Igrakviz, Ideje vaše-naše, Nagradne križaljke i dr. Pod naslovom Ljubav i brak suptilno progovara o, do tada tabu temama na našim prostorima, homoseksualnosti i heteroseksualnosti, pitanju ljudske svijesti i percepciji društva prema njima. Svaki novi broj uvodi novu rubriku poput Pitajte odgovorne, Muška moda, Vježbe za vitku liniju. Vremenom, sve češće Svijet otvara pitanje ženske debljine i dječje pretilosti pa tekstovi započinju rečenicom (komentarom): Svi znamo da vitka žena izgleda mnogo mlađom od ugojene.88 Tako, Svijet javno, bez cenzure teži za imaginarnim savršenstvom žene. U rubrici Ljubav i brak, u pismima uredništvu čitateljice iznose priče iz vlastita života, a psiholozi ih savjetuju. Časopis Svijet često sam negira svoj cilj. Kontradiktoran je u svojim naslovima i sadržaju. Na jednoj stranici Svijet potiče i hrabri žene da Šutnja nije zlato, a samo nekoliko stranica dalje uči ih Kako ispeglati mužu košulju. Naslov Pomozite suprugu da ostane mlad! s podnaslovom Pažljivo ga hranite imperativom pomozite! naređuje ženama da prije svega budu supruge koje će udovoljavati svome suprugu u svakome trenutku kako ga ne bi izgubile. Nadalje, uvodne rečenice u tekst kažu: Svatko ima supruga kakvog zaslužuje!, Muškarci često nemaju ni vremena ni volje da se brinu za sebe. Ako ste primijetili da se vaš zapušta – vi mu morate pomoći!89 Ovdje je vidljiva i poetika izraza. Jakobson90 (1966) poetiku povezuje s porukom. Malo stranica i rubrika posvećuje, uvjetno rečeno, običnoj domaćici/kućanici. Zapravo, odaje se dojam da u 86

Svijet 3, 12(1964), str. 2, 19-20. Svijet, 13(1970). 88 Svijet 13, 16(1970). 89 Svijet 15, 16(1970), str. 44. 90 Jakobson, Roman. Lingvistika i poetika. Beograd: Neolit, 1996. 87

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

sadržajnome okviru ovoga časopisa obične domaćice/kućanice po zanimanju ni ne postoje. Ponekad se za njih ponudi pokoji dobar recept za kolače ili pravilno spremanje zimnice. 91 Praktična žena izlazi u Beogradu od 1956. do 2003. godine, uz izmjene. Časopis je dostupan i na hrvatskom tržištu. Određeno vrijeme tiskan je i na makedonskom jeziku. Izdaje ga Novinsko izdavačko preduzeće „Duga“, Beograd. Izlazi u manjem formatu 22.5/16.5 cm (poput male bilježnice za pisanje) na 50-tak stranica. Od 27. studenoga 1964. do 27. prosinca 1964., te ponovo 1965. godine i od 1. siječnja do 1. prosinca 1967. izlaze posebna izdanja Praktične žene s tematskim brojevima (Kuhar, Vez, Pletivo, Ljeto). Broj 337 od 20. veljače 1969. godine najavljuje na 22. i 23. stranici da će uskoro stići u prodaju nova Praktična žena na velikom formatu! U boji!. Dakle, Praktična žena mijenja format, a veličina hrpta iznosi 29 cm. 1965. godine donosi u broju 250 naslovnicu napisanu na dva pisma (ćirilica i latinica). Glavna i odgovorna urednica bila mu je Zorka Radojković. Na naslovne stranice stavlja fotografiju suvremene žene obučene po posljednjoj modi. U naslovu, koji se nalazi u gornjem dijelu naslovnice, riječ žena jest istaknuta. U donjem desnom kutu donosi udarne naslove broja koji postaju rubrike. U podacima o odgovornosti navodi se da postoji mogućnost tromjesečne, polugodišnje i godišnje pretplate. S protokom vremena rubrike se u časopisu mijenjaju. Neke od njih jesu Moda, Medicina, Kozmetika, Svet mladih, Praktične rubrike po kojima je i dobio ime, te Zabavne rubrike, Intervjui, Upoznajte svoje telo, Naš kozmetičar vam savetuje, Horoskop, Uradi sve sama, Naš kuvar i dr. Rubrike su pregledne. U rubrici Upoznajte svoje telo liječnici pišu o tumorima jajnika, upali jajnika, upali pluća kod djece i dr. Naglašava se važnost tjelovježbe za lijepo držanje i izgled. Donosi vijesti iz kulture (nove knjige, romani, događanja), a u svakome broju izlazi novela ili ljubavni roman u nastavcima. Pojedinačni primjerak u 70-ima iznosi 3 dinara. Praktična žena tiskana je na latiničnome pismu. Broj 362 (ožujak, 1970.) posvećen je mladima (djevojkama i ženama) i po tome se razlikuje od časopisa iz prve i druge skupine u ovome članku koji su, prije svega, bili namijenjeni udanim ženama. Kako i prethodni časopisi, Praktična žena otvara anketu o braku iz koje je vidljivo rušenje tradicionalnih 91

Tek pred kraj sedamdesetih godina 20. stoljeća žene u svojim pismima redakciji Svijeta govore o preljubima, nezadovoljstvu i neshvaćenosti u braku, suprugovim ljubavnicama, novim simpatijama, ljetnim avanturama i traže savjete. Nažalost, ovakvi aktualni problemi u društvu svedeni su samo na jednu do dvije stranice po broju izlaženja.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

stereotipa idealnoga i nesalomljivog braka. Povod anketi bila su mnogobrojna pisma čitateljica koja su stizala u uredništvo s ciljem da na njih odgovore stručnjaci. Govori o nevjeri, a tu temu pobliže opisuje pismo čitateljice pod naslovom Ipak se vratio. U pismu obrazlaže da je bila u vezi s dečkom kojega je voljela, ali ju je ostavio zbog njezine rođake. Čitateljica je patila sve dok nije dobila njegovo pismo u kojemu joj se ispričao. Pismo je potpisano riječima Konačno sretna.92 Rubrika Iskrene ispovedi donosi naslov Ono što nikada nikome neću reći. Priče pišu čitateljice, a odabrani i objavljeni uradci honoriraju se. Ispovjed mlade djevojke koju je jedne večeri opio i seksualno iskoristio zaručnik starije sestre otvoreno prikazuje stanje slike društva o kojima časopisi iz prve i druge skupine nisu smjeli javno progovoriti. Unatoč tome, oženio se svojom zaručnicom. Mlađa sestra nije rekla starijoj sestri što joj je učinio njezin muž i kaže da nikada neće, ali je ipak svoj doživljaj anonimno ispričala svim čitateljicama Praktične žene. Časopis piše o pravilima lijepoga ponašanja i uči ženu kako se uljudno ponašati u određenim prilikama. Prati i događanja u znanosti. Objavljuje članak o B. A. Williamu Russellu koji je 1950. dobio Nobelovu nagradu za književnost. Govori o svemiru i slijetanju na Mjesec, o tehnološkom napretku maloga čovjeka. Još jedna posebnost ovoga broja Praktične žene jest natječaj za idealnu ženu Jugoslavije. Donosi kupon93 koji je mogla popuniti svaka čitateljica koja se željela natjecati s drugim čitateljicama u općoj kulturi, kuhanju, vezu, postavljanju stola, glačanju muške košulje, aranžiranju cvijeća, pripremanju koktela i šminkanju. Sudjelujući u natjecanju imala je priliku dobiti titulu idealne žene. Rubrika Medicina donosi naslove koji imaju zdravstveno-obrazovni karakter za žene: Ženska ćudljivost, Kako da odviknem dete od dojenja, Limfatično dete. Ova rubrika slična je časopisu Die Frau und Mutter. U Praktičnoj rubrici naslovi su: Moj automobil je najbolji, Modeli sa K. T., Kuvar, Uradi sve sama, Kako postati savršena domaćica. U Zabavnoj rubrici govori o neudanoj ženi koja ima dijete i posljedicama koje snosi kao samohrana majka, o tome što rade muževi dok je žena na ljetovanju, o prvoj ljubavi i sl. Rubrika obuhvaća horoskop, roman, foto roman, priču i dr. Praktična žena ne zaboravlja podučiti oba spola dajući im praktične savjete kako izraditi vlastiti nakit, kako jeftino nešto popraviti ili sazidati. Uči žene kako će očistiti kuću s prirodnim sredstvima za 92 93

Brak i penzije za domaćice. // Praktična žena 362, 15(1970), str. 11. Praktična žena 362, 15(1970), str. 23.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

čišćenje. Donosi jednostavne jelovnike za cijeli tjedan namijenjene ženama koje ne stignu kuhati. Časopis iznosi i pokoji trač iz svijeta poznatih i slavnih. Prepun je modnih detalja i zanimljivosti iz života modnih kreatora. Trudi se pomoći ženi da postane zadovoljna sama sobom mijenjajući frizuru, odjeću i šminku. Tiska reklame. Bazar je časopis koji je izlazio u Beogradu s podnaslovom List za ženu i porodicu. Pokrenut je u prosincu 1964. godine. Izdavalo ga je Novinsko i izdavačko štamparsko preduzeće „Politika“. Izlazio je do 30. ožujka 1990. godine. Odgovorna urednica bila je Zorica Mutavdžić, a od 1980. godine Milica Josimović-Knežević. Cijena tromjesečne pretplate iznosi 1100 dinara, polugodišnje 1200 dinara, godišnje 4400 dinara. Cijena za kupce iz inozemstava bila je dvostruka. Časopis je bio dvotjednik, izlazi 1. i 15. datuma u mjesecu na formatu od 33/25 cm. Donosi krojne arke. Na naslovnu stranicu stavlja fotografiju moderne žene. Namijenjen je ženi, ali i muškarcima koji iz svoje perspektive iznose mišljenje o ženama. Tankih je korica. Donosio je krojne arke i romane koji su dio paginacije. Na trećoj su stranici podaci o odgovornosti uređivačkoga tima i rubrike. Prepun je reklama. Tiskan je ćiriličnim pismom. Načelno, ovaj je časopis ženski časopis, ali kroz pisanu riječ često dopušta muškarcima da pišu i iznose svoje mišljenje. S vremenom otvoreno progovara o svim ženskim problemima te problemima društvene okoline u kojoj živi i djeluje. Kroz pisanu riječ Bazar94 podsjeća žene domaćice kako će sačuvati vitamine u hrani koju pripremaju za svoju obitelj, posebice vitamin C i koliko ga svaki njezin član treba unijeti dnevno u organizam. Rubrike su: Reportaže, Moda, Vi, Vaš izgled, Vaš dom, Staklo i keramika-ukras u domu, Prilozi stručnjaka, Ljubavno pismo, Historija mode, Modne ludosti, Test. U rubrici Reportaže donosi proturječni naslov u odnosu na tekst Za žene nije kuhinja. Reportažu piše novinar Danilo Ružić. Cijeli tekst svodi se na zaključak da ženama nije mjesto u kuhinjama hotela, restorana i drugih ugostiteljskih objekata, a kamoli na mjestu šefa kuhinje. Dakle, novinar muškarac daje priliku beogradskim šefovima kuhinja da izjave i komentiraju: U takvoj gužvi žene, po pravilu gube glavu., Svi poznati kuhari bili su muškarci, nijedna žena. Sve kulinarske leksikone pisali su muškarci. To nije slučajno (…), Žena je isuviše nežna za ovaj posao. Žena ako radi samo dva dana takav posao, trećega nije ni za šta., Žene nemaju profinjen ukus., „…treba imati smelosti i mašte. Mislim da ženama to nedostaje!, Međutim, one baš ne umeju da organizuju posao., 94

Bazar 2, 7(1965), str. 2.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

One nemaju ni ruku ni osećaj, ni oko, ni profinjeni ukus. Možda ima izuzetaka, njima čast, ali za njih ne znam. 95 U časopisu je vidljiv "dominantni um"96 – diskurs u kojem vlada muškarac. Potkrjepljuje li ovu žensku sramotu izrečenu muškim jezikom reportaža U čemu je nesporazum podnaslova Tamo gde je samo mleko belo? Ističe se nehigijena u beogradskim mliječnim restoranima, ali posebice se aludira na izgled, ponašanje i osobitosti žena koje u njima rade. Restorani su neugledni, zapušteni, prljavi s gomilom boca i smeća ispred vrata i u unutrašnjosti, a ...prodavačice bi mogle oprati i očešljati čupavu i zapuštenu kosu i povezati je belim maramama. Ne moraju se šminkati, ako im se to ne dopada, ali i ne izgledati kao da su tek ustale iz kreveta. Sa malo truda i sapuna posiveli mantili postali bi ponovo beli,97 kaže I. B., pisac teksta. Ovaj primjer slikovito prikazuje težinu ženine svakodnevnice, posebice ako je u isto vrijeme zaposlena supruga, majka i domaćica. Ako se povuče paralela između izgleda i ponašanja beogradskih prodavačica u restoranima i kuharica u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima sa stranicama Bazara koje istim tim ženama, ali i drugima u tadašnjoj Jugoslaviji, obilato nude fotografije sa svjetskih modnih pista, shvatit ćemo kolika je razlika između stvarnoga života žene koja čita Bazar i one koju časopis prikazuje na fotografijama. Ne zaboravlja se ni njega ženskoga lica staroga od 14. do 60. godine, kao ni praktični savjeti kako našminkati oči i obrve te koji pribor treba koristiti. Postupci šminkanja prikazani su na fotografijama koje zauzimaju gotovo cijelu stranicu. Članak Komplet za najmlađe s podnaslovom Od pola metra tkanine savjetuje majke čija djeca ne znaju čuvati odjeću dok se igraju i crtaju da im sašiju keceljice koje je lako prati i glačati. Za razliku od časopisa Svijet, u ovome vremenskom razdoblju Bazar ide korak dalje. Pod naslovom Žene sveta govori o Španjolkama, ženama koje su sputane starim tradicijama u kojima muškarci određuju njihov život i sudbinu, prenosi skrivenu poruku borbe za ženska prava. Govori da mlade žene ne smiju imati spolne odnose prije braka. Piše o kontracepciji koju smiju koristiti samo udane žene, nemoralu koji cvate, posebice ljeti, među bogatijim slojevima društva, a razvod je braka zabranjen. Piše o razvodu koji mogu dobiti samo bogati jer su u mogućnosti dobro platiti. Kaže da žene srednjega i

Za žene nije kuhinja. // Bazar 2, 7(1965). Usp. Bauer, Thomas A. Isto. Str. 46. 97 I. B. // Bazar 2, 7(1965). 96

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

siromašnoga sloja na razvod ne smiju niti pomisliti. I na kraju postavlja retoričko pitanje: Zar život ovih žena nije upravo sličan životu žena odraslih u Jugoslaviji?98 U rubrici Prilozi stručnjaka liječnici odgovaraju na postavljana pitanja o ženskim ginekološkim problemima i daju savjete. Pravnica odgovara pravnim savjetima i komentarima. Bazar nudi Savjete stručnjaka za ljubavne probleme djevojaka i udanih žena. Iz pisama, vidljivo je da pomoć traže žene različitoga stupnja obrazovanja i različitih zanimanja: neškolovane žene, kućanice, učenice, studentice, učiteljice, radnice, profesorice, službenice i dr. Časopis donosi reportaže iz svijeta umjetnosti filma. U nadnaslovu Džudo-sport bez zavisti glavnoga naslova Popusti da bi pobedio novinarka Mila Savić izvještava o djevojci koju je u mračnoj ulici napao muškarac, a džudo je protuobrana. O ovakvim napadima na Zagrepčanke progovara i Zagorka u Hrvatici. Jedina trenerica ovoga sporta u Jugoslaviji bila je Pava Životić. U rubrici Ljubavno pismo pod naslovom Volite li svoju ženu? tiskano je pismo koje je Lav Tolstoj pisao svojoj supruzi Sofiji Andrejevnoj. Donosi križaljke za razbibrigu.

Zaključak Kroz interdisciplinarni pristup rad donosi analizu nekih od najutjecajnijih ženskih časopisa na ovim prostorima od 1840. do 1970. Vremenski okvir odrednica je društvenih, političkih i kulturnih okvira koji djeluju na teme i određuju čitateljsku populaciju. Kao takav, važan je u promišljanju kulture javne riječi, u analizi položaja žena i promišljanju o utjecaju ženskih časopisa na emancipaciju žene u navedenome vremenu. Iz rezultata istraživanja proizlazi da je promjenjivost strukture časopisa vidljiva kroz pisanu riječ; ženski časopisi određuju pravila ponašanja žena u društvu kroz poruku pisane riječi, unatoč čestoj kontradiktornosti svojih tema i sadržaja. Proizlazi da pisana riječ u svim ženskim časopisima ističe tradicionalnu zadaću žene; da pisana riječ ženskih časopisa promiče kulturni napredak žene te da pisana riječ u ženskim časopisima potiče obrazovanje u žene. Uz pisanu riječ, ilustracije i fotografije oglašivači su bili dijelom mozaika kulture javne riječi ženskih časopisa. Ženski časopisi mijenjaju se pod utjecajem uže i šire okoline te dostupnih informacija o događajima i promjenama u svijetu. U skladu s time, mnogi ženski časopisi, svjesno ili 98

Bazar 2, 7(1965).

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

nesvjesno, podliježu svome moćnom instrumentariju te žele djelovati na svijest žena. Kroz rodovsku obitelj i rubrike, pisana riječ otvara vrata ženama u svijet koji je za njih do tada bio nepoznat ili pak poznat, ali nedodirljiv mnogima. Svim ženskim časopisima zajednički je vizualni identitet, fotografija, reklame, pisana riječ. Vremenom je u časopisima za žene nametnuta percepcija idealnoga profila žene kojemu su težili svi izdavači zbog vlastita opstanka, velikoga tiraža i dobre zarade. Iz nalaza vidljivo je da se ni jedan od njih nije usudio oštro kritizirati društvenu nejednakost i rodnu ulogu žene. Analizom pisane riječi brojeva ženskih časopisa, može se zaključiti da postoji skrivena cenzura jer se patrijarhalni odgoj, tradicija i kultura naroda nije dala lako slomiti, kako hrvatskih, tako i austrijskih i mađarskih časopisa koji su izlazili i čitali na ovim prostorima. Prešutno je vidljiv i utjecaj političke cenzure.

Literatura Anketa za učiteljice i majke. // Hrvatica 4, 1(1939), str. 151. Bauer, Thomas A. Medijska etika kao pitanje komunikacijske kulture. // Medijska pismenost i civilno društvo : zbornik / uredila Nada Zgrabljić Rotar. Sarajevo: Mediacentar. 2005., 45-77. Brak i penzije za domaćice. // Praktična žena 362, (15)1970., str. 11. Časopis. //Hrvatska enciklopedija, Sv. 2. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2000. Str. 653. Čizmić-Horvat, Marina. Ženski listovi u hrvatskom novinstvu. // Riječ 11, 2(2005), 101107. Die Frau und Mutter, 6(1937). Društveni rad naših žena. // Hrvatica 2, 1(1939), str. 52. Fruk, Marina. Pisma čitatelja, Riječ 1 (7)2001, 17-24. Horvat, Lea. Neka proturječja u slici obitelji u 1960-ima: jugoslavenski časopisi Bazar i Svijet. // Kako će to biti divno! /urednice Anita Dremel, Lada Čale Feldman, Lidija Dujić, Rada Borić, Sandra Prlenda, Maša Grdešić, Renata Jambrešić Kirin. Zagreb: Centar za ženskestudije, 2015. 155-165.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Hrvatska bibliografija. Niz C, Serijske publikacije. (1992-2004). Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2004. Hrvatica 1, 1(1939), str. 13. Hrvatica 4, 2(1940), str. 17. Hrvatica 5, 2(1940), str. 11. Hrvatica 1, 2(1940), str. 28. Hrvatica 5, 2(1940), str. 9. Kako bi žene reformirale život? : Zlata Vujić-Markotić. // Hrvatica 2, 1(1939), str. 48. Kako bi žene reformirale život? // Hrvatica 3, 1(1939), str. 88. Magazin. // Hrvatska enciklopedija, Sv. 6. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2004. Goldstein, Ivo. Hrvatska 1918. - 2008. Zagreb : Europapress holding : Novi Liber, 2008. HINA. U HNK Zagreb praizvedba predstave o životu Marije Jurić Zagorke, Zagreb: 2011. Dostupno na: http://www.novilist.hr/hr/Kultura/Kazaliste/U-HNK-Zagreb-praizvedbapredstave-o-zivotu-Marije-Juric-Zagorke (7 - 03 -2011) Hrvatski enciklopedijski rječnik. Novi Liber: Zagreb, 2003. Hrvatska bibliografija. Niz C, Serijske publikacije. (1992-2004). Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2004. Hrvatska žena. // Ženski list 1, (9)1933. I. B. // Bazar 2, (7)1965. Istina o ženskoj starosti : Kako su shvaćali žensku starost. // Hrvatica 1, 1(1939), str. 10. Istina o starosti žena. // Hrvatica 2, 1(1939), str. 50. Kalčić, Silva. Razgovor s Tončijem Vladislavićem : Moda između tijela i društva. // Zarez 182, (8)2010. Dostupno na: http://www.zarez.hr/182/zariste3.htm (20-1-2010) Kazalište i koncerti. // Hrvatica 2, 2(1940) Košir, Manca. „Kultura“. Ljubljana : Mladinska knjiga, 1983. Malović, Stjepan. Trenutak hrvatske komunikacije 1992. : zbornik radova sa simpozija održanog 24. 11. 1992. na temu razvoja masovnih medija u Hrvatskoj / urednik Pavao Novosel. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, 1993.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Magazin.// Hrvatska enciklopedija : sv. 6. Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 2004. McLuhan, Herbert Marshall. Razumijevanje medija : mediji kao čovjekovi produžeci. Zagreb: Golden Marketing – Tehnička knjiga, 2008. Mihaljević, Damirka. Feminizam – što je ostvario? // Mostariensia 20, 1-2 (2016), 149.169. Mlada majka : njega buduće majke. // Hrvatica 1, 1(1939) str. 33. Novi ženski list. (1)1939, str.5. One koje zaradjuju u zvanju. // Hrvatica 1, 1(1939), str. 16. Obrenić, Dragana. Pravo glasa žena. // Neko je rekao feminizam? / priredili Adrijana Zaharijević, Henrich Boll Stiftung. Novi Sad: Artprint. Ograjšek Gorenjak, Ida. Otvaranje Ženskog liceja u Zagrebu. // Povijest u nastavi 2, (8)2006, 147-176. Ograjšek Gorenjak, Ida. “On uči, ona pogađa, on se sjeća, ona prorokuje” – pitanje obrazovanja žena u sjevernoj Hrvatskoj krajem 19. stoljeća. // Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest / priredila Andrea Feldman. Zagreb: Institut “Vlado Gotovac”, Ženska infoteka, 2004. Pazman, Josip. Emancipacija žene. // Bogoslovna smotra 1, 1(2014), 31-44. Praktična žena 362, 15(1970), str. 23. Parižka moda, 2, 1(1895). Jakobson, Roman. Lingvistika i poetika. Beograd: Neolit, 1996. Slavonske zadruge kao spas Slavonije. // Hrvatica 9, 2(1940), str. 10. Svijet 1, (1)1953. Svijet 13, (16)1970. Svijet 15, (16)1970. Štimac, Vlatka. Hrvatsko modno-odijevno nazivlje : jezična analiza modnih časopisa od 1918. do 1941. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2008. Wodak, Ruth. Disorders of Discourse. London: Longman, 1996. Wolf. Noami. Mit o ljepoti. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2008.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Vogrinčič, Ana. Tracin Female Reading : semiotic analysis of a Slovenian women’s magazine. // Licus 4, 6(2009), 125 – 142. Ograjšek Gorenjak, Ida. Otvaranje Ženskog liceja u Zagrebu.// Povijest u nastavi 2, (8)2006, 147-176. Oglasnik Parižke mode, 2. 1(1895). 8. Mart. // Svijet 3, 1(1953) Pismenost žena i – muževi. // Hrvatica 11, 2(1940), str.4. Zašto mislim da je potreban list Hrvatica? //Hrvatica 1, (1)1939. Zgrabljić Rotar, Nada. Medijski sadržaji. // Medijska pismenost i civilno društvo : zbornik / uredila Nada Zgrabljić Rotar. Sarajevo: Mediacentar. 2005. Zgrabljić Rotar, Nada. „Radio : mit i informacija, dijalog i demokracija“. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga, 2007. Znanost donaćinsta. // Hrvatica 1, 1(1939), str. 34. Zašto mislim da je potreban list Hrvatica? // Hrvatica 1, 1(1939), str. 5. Za žene nije kuhinja. // Bazar 2, 7(1965) Župan, Dinko. Dobre kućanice : Obrazovanje djevojaka u Slavoniji tijekom druge polovice 19. stoljeća. // Scrinia Slavonica 1, 9(2009), 232-256. Žùrnāl. //Hrvatski enciklopedijski rječnik. Novi Liber: Zagreb, 2003. Ženski list 1, 1(1925), str. 26. Ženski list, (1927), str. 34. Ženski list, 3(1927), str. 29.

ZUBAC

272

broj bibliografske jedinice

GRID INFRASTRUKTURA ZA E-ZNANOST GRID Infrastructure for e-Science

Dubravka Čanić Medicinska škola Karlovac Školska knjižnica dubravka.canic@gmail.com

UDK/UDC 004:001.101 Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 12.02.2016.

Sažetak Svrha je ovoga rada objasniti ulogu grid infrastrukture u e-znanosti. Grid je tehnologija koja omogućava globalnu suradnju. E-znanost jest znanost za koju je karakteristično stvaranje velikih količina podataka. To je znanost koju odlikuje suradnja mnoštva znanstvenika u rješavanju kompleksnih problema. Ključne riječi: grid, e-znanost, suradnička znanost Abstract The purpose of this paper is to explain the role of grid infrastructure in e-science. Grid is a technology that enables global collaboration. E-science is a science which is characterized by the creation of large amounts of data. It is a science that is characterized by a multitude of cooperation of scientists in solving complex problems. Keywords: grid, e-science, collaborative science, grid computing

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

Uvod Gotovo sve što radimo uključuje komunikaciju s drugim ljudima, bilo da se radi o globalnim transakcijama, edukaciji ili znanstvenome istraživanju. Globalizacija obrade podataka putem grida ne bi bila moguća da ne postoji prijenos podataka putem mreže. Dva su važna trenda promijenila način na koji ljudi međusobno komuniciraju: tehnološki trend vezan uz rastuće korištenje obrade podataka putem računala i društveni trend koji se ogleda u rastu novoga tipa komunikacijskih aplikacija koje podupiru mrežne društvene zajednice te omogućuju suradničku e-znanost, e-obrazovanje i e-znanstveno istraživanje. Stoga je i stvorena nova infrastruktura, grid kao platforma za komunikaciju i suradnju. Danas ljudi komuniciraju u velikim zajednicama, u velikim skupinama, susreću se na virtualnim mjestima i članovi su virtualnih zajednica i virtualnih organizacija. Cilj nove infrastrukture jest omogućiti migraciju od jedne virtualne skupine do druge.1 Znanstveno je istraživanje ključno za sveučilište. Ne samo da čini osnovu školovanja, već ima i utjecaj na ekonomski razvitak i društvo u cjelini. Iako je visoko obrazovanje investiralo velike napore i resurse u ljudsku istraživačku infrastrukturu, novi će tipovi investiranja biti potrebni novoj generaciji znanstvenika. Tijekom posljednja dva desetljeća znanstvena se zajednica fokusirala na razvijanje brže mreže i boljih metoda obrade podataka. Informacijska je tehnologija omogućila znanstvenicima da se koriste novim pristupima u rješavanju problema u svim disciplinama. Iako su se smanjili troškovi umrežavanja, pohrane i tehnologije, a računala su sve brža, problemi koje danas znanstvenici rješavaju sve su složeniji, pogotovo na području atomske fizike, molekularne biologije, farmacije, zdravstva i medicine te općenito onih grana znanosti koje zahtijevaju interdisciplinarnost pristupa. S pomoću grida ostvaruje se suradnja između mnoštva institucija te se generira brza obrada velike količine podataka uz manje troškove. Trenutačno postoji više od sto velikih nacionalnih i internacionalnih grid projekata. Ti projekti uključuju suradnju između različitih institucija i zemalja i između različitih disciplina.2 Grid je nova tehnologija koja će izazvati korjenite promjene na sveučilištima, jer predstavlja novu infrastrukturu za znanstvenike koji žele participirati u e-znanstvenim

Hinde, S.; Wilcock,L. The GRID as a platform for communication, collaboration and e-science.// Heritage Technical Reports. URL: http://www.hpl.hp.com/techreports/2002/HPL-2002-125.pdf (8.2.2015.) 2 Blactecky, A. Grid Computing. // Educause Center for Applied Research. URL: http://net.educause.edu/ir/library/pdf/ERB0217.pdf (20.2.2015.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

istraživanjima. Postoje ključna pitanja koja sveučilišta moraju razmotriti: događa li se već grid obrada podataka na sveučilištima i jesu li sveučilišta postavila pravila i procedure za korištenje, povećava li participacija u virtualnim organizacijama status same institucije, koji su potencijalni propusti ako institucija odbije postati dijelom sustava, ima li institucija način certifikacije stručnjaka koji će koristiti novu infrastrukturu, postoji li prijetnja narušavanja privatnosti korisnika te koje će se informacije smjeti dijeliti s drugim institucijama.3 Što je to e-znanost i e-znanstveno istraživanje? E-znanost jest znanost koja se odvija preko globalne suradnje koju je omogućila pojava interneta i koja koristi veliku količinu podataka koji cirkuliraju putem mreže. Nju odlikuje globalna suradnja i pristup velikim količinama podataka. Grid predstavlja i infrastrukturu i arhitekturu nove znanosti koja se odvija u globalnim razmjerima. 4 To je suradnička znanost koju odlikuje dijeljenje mase informacija, hiperprodukcija znanja i suradnja mnoštva znanstvenika na rješavanju kompleksnih problema. Primjeri za to su na području medicine, farmacije, tehničkih znanosti, zdravstva i svih drugih područja znanosti koja uključuju i zahtijevaju interdisciplinarnost pristupa. 5 E-znanstveno istraživanje osigurava da se stvaraju i analiziraju podaci istraživanja, opservacije i simulacije koje omogućavaju kvalitetan menadžment, prezervaciju i pouzdane dokaze. Radi se o obradi podataka koja je utemeljena na stvaranju virtualnih organizacija koje omogućavaju suradnju unutar istraživačkoga sektora i unutar industrije s informacijama i dijeljenjem resursa, osiguravajući sigurnost, pouzdanost, fleksibilnost, mogućnost upravljanja itd. Prednosti e-znanstvenoga istraživanja jesu: bolja iskoristivost postojeće infrastrukture i produžen život podataka, bolja iskoristivost prikupljenih podataka, suradnja znanstvenika kako bi riješili nove istraživačke probleme u određenim područjima, suradnja istraživača i računalnih stručnjaka kako bi riješili ključne probleme, bolja iskoristivost infrastrukture, novi načini provedbe istraživanja te 3

Blactecky, A. Grid Computing. // Educause Center for Applied Research. URL: http://net.educause.edu/ir/library/pdf/ERB0217.pdf (20.2.2015.) 4

Woolgar, S. Social Shaping Perspectives on e-Science and e-Social Science: the Case for Research Support. URL: http://www.merc.ac.uk/?q=node/2821 (6.12.2015.) 5 Warner, G. Concepts of grid computing. URL: http://arts.standrews.ac.uk/events/0506/02_GridConcepts_StA.pdf (16.1.2015.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

multidisciplinarna suradnja. E-znanstveno istraživanje je globalni fenomen koji odlikuje suradnja, korištenje zajedničkih resursa i gdje su istraživači i njihova istraživanja definirani putem informacijske tehnologije.6 Što je grid računalstvo? Grid računalstvo ili isprepleteno računalstvo, rešetkasto računalstvo je oblik umrežavanja, odnosno izgradnje računalne mreže radi rješavanja problema koji iziskuju opsežne proračune. Za razliku od klasičnih mreža koje se usredotočuju na komunikaciju između uređaja, grid računalstvo se temelji na uporabi neiskorištene procesorske snage računala u mreži, koja preostaje nakon što su korisnici obavili svoje uobičajene zadatke. Računala se povezuju u skupine koje se ugrađuju u raspodijeljenu telekomunikacijsku infrastrukturu.7 Riječ grid odabrana je od strane stvaratelja grida, Iana Fostera i Carla Kesselmana zbog analogije s mrežom dalekovoda koja omogućuje kontinuiran pristup izvoru struje. Kao što je struja izmijenila način života, tako će i grid imati dramatičan utjecaj na ljude, znanost i društvo u cjelini. Grid je omogućio stvaranje globalnih virtualnih organizacija jer ima strukturu koja omogućuje fleksibilnost te sigurno i koordinirano dijeljenje resursa između pojedinaca, institucija i ostalih resursa koji surađuju.8 U proteklih nekoliko godina obrada podataka putem grida je postala način da se unaprijedi rad organizacija koje posluju s velikim količinama podataka. Grid omogućuje virtualizaciju poslovanja kroz korištenje informacijske tehnologije. Korisnici imaju pristup resursima koji im koriste za obradu podataka (procesorima, načinima pohrane, podacima, aplikacijama), a pritom ne moraju znati gdje su resursi koji to omogućuju smješteni, koja ih je tehnologija stvorila, niti trebaju znati bilo što o hardveru, operacijskom sustavu i slično. Infrastruktura počiva na raspodijeljenoj obradi podataka, a služi kao podrška aplikacijama koje se koriste u poslovanju i zajedničkom dijeljenju resursa. Radi se doslovno o stvaranju virtualnih organizacija i o virtualizaciji poslovanja putem tehnologija, platformi i organizacija. Takvo je poslovanje moguće ostvariti jedino uz pomoć niza standarda u slobodnom pristupu na kojima se grid obrada podataka zasniva. Standardi omogućuju slobodno preuzimanje aplikacija, stvaraju 6

E-research. URL: www.arc.gov.au/pdf/e-Research_slides3.pdf (2.2.2015.) Grid računalstvo. Informatički enciklopedijski rječnik. Zagreb. Jutarnji list, 2005. 8 Woolgar, S. Social Shaping Perspectives on e-Science and e-Social Science: the Case for Research Support. URL: http://www.merc.ac.uk/?q=node/2821 (6.12.2015.) 7

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

okolinu za dijeljenje resursa kod virtualnog poslovanja te preuzimanja tehnologija u područjima planiranja, sigurnosti i upravljanja sustavima za obradu podataka. Obrada podataka putem grida odvija se u virtualnom prostoru. Virtualni su resursi, pohrana, aplikacije i zajednice koje se zajedničkom obradom podataka stvaraju. Korisnici grida su organzirani u veći broj manjih, ali međusobno povezanih virtualnih organizacija. Dijeljenje resursa nije ograničeno samo na podatke, već i na uređaje, softver, usluge, licence. Komunikacija se unutar grida ostvaruje kroz separaciju poslovanja, a zatim integraciju putem mreže. Softver je instaliran na sva računala u gridu. Aplikacije se lome na manje poslove, a izvode se paralelno na računalima u gridu. Sama organizacija grida je takva da računala jedne organizacije čine klaster, a više organizacija čine klaster klastera. Organizacije se nalaze se na različitim lokacijama. Susreću se virtualno, preko mreže i stvaraju tako virtualnu organizaciju koja zajedno surađuje. Grid povezuje organizacije koje bi zbog zemljopisne udaljenosti bilo teško povezati jer bi to bilo preskupo ili zbog udaljenosti neizvedivo.9 Vrste grida Gridovi dolaze u različitim veličinama, od samo nekoliko računala jedne institucije do skupina računala raspršenih diljem svijeta, na različitim zemljopisnim lokacijama. Najjednostavniji se sastoji od nekoliko računala koja imaju istu strukturu hardvera i isti operacijski sustav, a povezani su LAN vezom. Tu se radi o gridu jedne organizacije ili intragridu. Pošto računala koriste isti softver, lako je i naći adekvatnu aplikaciju za rad. To je više klaster računala, a ne grid u pravom smislu riječi. Ekstragrid uključuje mnoštvo računala. Dostupni su različiti resursi. Podaci se dijele putem mreže, a postoji i softver koji planira poslove te ih dijeli prema prioritetu. Postoji više klastera računala, ali su oni još uvijek unutar iste organizacije. Kada se grid mreža proširi, mora se dobro odrediti na koji će se način resursi koristiti, npr. koji su tipovi poslova dopušteni i u koje vrijeme, koje se aplikacije smiju koristiti, javlja se i pitanje sigurnosti, pitanje osjetljivih i povjerljivih podataka koje jedni smiju vidjeti, a drugi ne. Kada klasteri računala prerastu organizaciju i postanu zemljopisno raspršeni, te uključuju u sebe i druge organizacije sa različitih lokacija, onda govorimo o stvaranju virtualne

Jacob, B.; Brown, M. Introduction to grid computing. IBM, 2005. URL: www.redbooks.ibm.com/redbooks/pdfs/sg246778.pdf (20.1.2015.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

organizacije ili o intergridu.10Grid arhitektura mora nuditi sljedeće: mogućnost detaljnog konceptualnog dizajna, korištenje otvorenih standarda, mora imati višedimenzionalnu strukturu, middleware koji je posrednik između ljudi i njihovih aplikacija, strukturu komunikacije, mehanizme za distribuciju aplikacija i podsustava, te sredstva za identificiranje potrebnih tehničkih, infrastrukturalnih i middleware komponenti.11 EGI – Europska Grid Infrastruktura European Grid Infrastructure je zajednica davatelja resursa kojima je cilj da isporuče i omoguće pouzdano, integrirano, sigurno obrađivanje podataka putem grida. Misija je da se omogući znanstvenicima iz svih područja da koriste grid za poboljšanje rada u znanosti. Na web stranici EGI-a se nalaze različiti primjeri završenih projekata. EGI ima 20 000 korisnika diljem Europe i pokriva istraživanja iz mnogih grana znanosti. Krajnji korisnici pristupaju gridu kroz članstvo u virtualnoj organizaciji. EGI je nastao iz European Data Grid projekta i projekta EGEE (Enabling Grids for E-sciencE). To su projekti Europske komisije. Danas postoje EGI, EGI-eu i EGI–InSPIRE. EGI je udruga koju čini više od 350 centara, a koordinirana je od strane EGI.eu. EGI.eu je neprofitna organizacija kreirana da upravlja infrastrukturom korisnika. EGI-InSPIRE (Integrated Sustainable Pan-European Infrastructure for Research in Europe) je četverogodišnji projekt koji osigurava e-infrastrukturu koja će podržati istraživanje i inovaciju u Europi. Projekt je završio 2014. godine. EGI je udruga koji čini više od 30 zemalja.12 Informacije se među znanstvenicima dijele sigurno, učinkovito se analiziraju podaci i surađuje se globalno. EGI je infrastruktura izgrađena kao federacija nacionalnih davatelja resursa koja podupire multidisciplinarnu znanost diljem svijeta. Ekosistem se sastoji od: agencija, istraživačkih zajednica, davatelja tehnologija, centara i tijela koja sve to koordiniraju. Sudjeluje 20 000 istraživača. EGI je osnovana 2010. godine kako bi podupirala transfer znanja i znanstvene inovacije diljem Europe. Cilj je stvoriti digitalno europsko istraživačko područje kroz infrastrukturu koja daje jedinstven pristup u nacionalnu obradu, procesuiranje, pohranu i izvore podataka. Misija je povezati istraživače iz svih disciplina i podržati ekosistem građen od inovacija i prenošenja 10

Isto. Isto. 12 Newhouse, S.; Hall, A. European Computing Grid. URL: www.egi.eu/export/sites/egi/news-andmedia/EGI_&pg_Booklet.pdf (6.3.2015) 11

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

znanja. Naglasak je u vodstvu, otvorenosti, pouzdanosti i inovaciji. Korisnici prema području znanosti: visokoenergetska fizika (39,25%), druge discipline (19,41%), multidisciplinarne VO (15,26%), astronomija, astrofizika, astro-atomska fizika (12,41%), znanosti o životu (5,61%).13 EGI projekti koji su završili su: Are comets born in asteroid collisions?, How fast could a T-rex run?, Protecting Portugals Aveiro Lagoon, Modelling earthquakes in Thessaloniki, Climate change and ozone, Designing better antibiotics, Understanding animal genes with the GridQTL application, Hunting for new types of viruses, Cheaper biodegredable plastics14 Znanstvenici i istraživači koriste EGI tako da se učlane u neku Virtualnu organizaciju koja već postoji (VO) ili u Virtual Research Community (VRC). Ako nijedna VO ne odgovara pojedinoj znanstvenoj disciplini, moguće je osnovati novu VO. VO se pristupa tako da se odabere ona koja je relevantna za istraživački posao (može se filtrirati VO prema znanstvenim disciplinama ili prema području. Treba se kontaktirati menadžera virtualne organizacije. Svaka virtualna organizacija ima različite procedure učlanjenja i menadžer pomaže kroz taj proces. Može se ići na registracijsku stranicu pratiti instrukcije. Od ožujka 2011. godine EGI je povezana s 330 centara (resource centres) i 18 000 korisnika diljem Europe i šire. EGI nastoji proširiti broj davatelja resursa. EGI dopušta znanstvenicima i istraživačima dijeljenje

podataka

kolegama

diljem

svijeta.

svakoj

zemlji

postoji

EUGridPMAwebsite, pa se tako može kontaktirati nadležne koji daju certifikate.15 VRC su grupe pojedinaca organiziranih oko istih interesa i oko iste discipline. One su dobro definirana znanstvena ili istraživačka zajednica. One mogu uključivati jednu ili više virtualnih zajednica i djelovati kao glavni put komunikacije između znanstvenika koje predstavljaju i EGI. EGI ostvaruje partnerstva s pojedinim VRC kroz „Memorandum of Understanding“. VRC članovi mogu pohranjivati, procesuirati i indeksirati velike količine podataka i mogu stupiti u interakciju s drugim partnerima.16 Neke od VRC su WeNMR (A worldwide e-Infrastructure for NMR and structural biology), LSGC (The Life_Science Grid Community),

HMRC (Hydro-Meteorology Research Community), wLCG

European Grid Infrastructure 2011-12. URL: http://www.egi.eu/export/sites/egi/news-andmedia/EGI_AnnualReport2012.pdf (6.3.2015) 14 European Grid Infrastructure: Case Studies. URL: http://www.egi.eu/case-studies/ (6.3.2015) 15 How do I join/start a community? URL: http://www.egi.eu/how-do-I/join_or_start_a_community.html (6.3.2015.) 16 Virtual organisations. URL: http://www.egi.eu/community/vos/index.html (6.3.2015)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

(Worldwide LHC Computing Grid), CLARIN (Common Language Resources and Technology Infrastructure) i DARIAH (Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities).17 Grid resursi za obradu su korišteni od strane znanstvenika diljem Europe u znanostima kao što su: astronomija i astrofizika, geoznanosti, fizika i istraživanja promjene klime, znanosti o životu (life sciences), kemija, matematika i inženjerstvo.18 Sa skoro 200 000 računala, 400 siteova, EGI pomaže znanstvenicima da brže dođu do znanstvenih otkrića. Projekti su pokazali korisnost grid tehnologije obrade podataka jer omogućuje multidisciplinarnu globalnu suradnju, integrira distribuirane resurse u jedno, usluge prilagođava pojedinačnim korisnicima znanstvene zajednice, uzima u obzir specifičnosti grane znanosti i znanstvene discipline, reducira vrijeme potrebno za analizu podataka, znanstveni se rezultati brže generiraju, nudi usluge obrade, prenošenja podataka i pohrane podataka, daje podršku na dulji vremenski rok, povjerljivi se podaci dijele na siguran način, institucije se povezuju u zajednice te se stvaraju simulacije u kratkom vremenskom roku.19 Cilj je građenje i koordinacija zajednica, integracija i otvoren pristup, razvijanje alata i resursa, usluga za podupiranje zajednice i ponuda virtualiziranih resursa, osigurati jedinstveno tržište za dobivanje resursa vezanih za raspodijeljeno procesuiranje, promovirati kompetitivnost i interoperabilnost e-infrastrukture kroz otvorene standarde te stimulirati inovaciju.20 Hrvatska nacionalna grid infrastruktura – CRO NGI CRO NGI je nacionalna grid infrastruktura. To je raspodijeljena računalna okolina, sastavljena od računalnih (procesorskih) i podatkovnih (diskovnih i tračnih) sustava smještenih u zemljopisno raspodijeljenim čvorištima unutar RH.21 To je zajednički resurs znanstveno-istraživačke zajednice te infrastruktura za znanstvena istraživanja te način povezivanja Hrvatske s europskim istraživačkim prostorom. Koordinator je SRCE, a projekt se financira iz Državnoga proračuna RH. Postoje dvije infrastrukture: 17

Isto. Isto. 19 Stories from the Grid: Earth Science. URL: http://www.egi.eu/export/sites/egi/news-andmedia/EGI_EarthScience_web.pdf (6.3.2015.) 20 European Grid Infrastructure 2011-12. URL: http://www.egi.eu/export/sites/egi/news-andmedia/EGI_AnnualReport2012.pdf (6.3.2015) 18

CRO NGI. URL: http://www.cro-ngi.hr/ (20.12.2016.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

infrastruktura koja služi isključivo za potrebe CRO NGI-ja i infrastruktura koja služi za sudjelovanje u europskim istraživačkim projektima. Projekt je započeo 2004. godine. CRO NGI zajednica je institucija, ustanova i gospodarskih subjekata. Osnivači su: Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Osijeku, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Prirodoslovno matematički fakultet, Matematički odjel Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu i Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.22 Postoje četiri vrste korisnika: 1. osnovni korisnik – ustanova upisana u upisnik znanstvenih organizacija ili upisnik visokih učilišta pri Ministarstvu, ukoliko je nositelj znanstvenoga ili istraživačkoga projekta koji se potpuno ili djelomično financira iz državnoga proračuna Republike Hrvatske, 2. skupni korisnik – skupina ustanova, institucija i tvrtki, ukoliko je skupina nositelj znanstvenoga ili istraživačkoga projekta koji se potpuno ili djelomično financira iz državnoga proračuna Republike Hrvatske, 3. pridruženi korisnik – ustanova upisana u upisnik visokih učilišta pri Ministarstvu, ukoliko CRO NGI koristi isključivo za potrebe visokoškolske nastave i 4. privremeni korisnik – pravna ili fizička osoba, kojoj je uporabu CRO NGI-ja odobrio Savjet CRO NGI-ja.23 Osim samih institucija koje su osnivači CRO NGI-ja, ostali korisnici jesu: Državni hidrometeorološki zavod, Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, Hrvatski hidrografski institut, Institut za elektroprivredu i energetiku, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Mediterranean Institute for Life Sciences, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet i drugi.24 Status partnera CRO NGI-ja može steći: ustanova iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja, koja udomljava čvorište i sredstva CRO NGI-ja u tome čvorištu i institucija ili tvrtka izvan sustava znanosti i visokoga obrazovanja, ukoliko značajno pridonosi izgradnji ili sredstvima CRO NGI.25 Organizacija CRO NGI-ja sastoji se od sljedećih tijela:

CRO NGI: O nama. URL: http://www.cro-ngi.hr/o-nama/ (20.12.2016.) Za ustanove korisnice. URL: http://www.cro-ngi.hr/za-ustanove/ (20.12.2016.) 24 Korisnici CRO NGI-ja. URL: http://www.cro-ngi.hr/za-ustanove/korisnici/ (20.12.2016.) 25 Partner CRO NGI-ja. URL: http://www.cro-ngi.hr/za-partnere/ (20.12.2016.) 23

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

Savjet CRO NGI-ja, Vijeće partnera CRO NGI-ja i Vijeće korisnika CRO NGI-ja.26 CRO NGI ima 8 sjedišta, 1744 procesorskih jezgri, 6 središnjih poslužitelja i 100,6 TB podatkovnog prostora.27 Na svim sjedištima su uspostavljani sljedeći grid posrednički sustavi: Ganglia sustav za nadzor računalnih sredstava, središnji poslužitelji na Srcu iskorišteni su za uspostavu središnjih servisa sljedećih sustava: MyProxy – sustav za pohranu i osvježavanje dugotrajnih zastupničkih certifikata, BDII – središnji servis sustava za nadzor sredstava.28 Na mrežnoj stranici CRO NGI-ja također se mogu pronaći različiti dokumenti: radionice, prezentacije, opća dokumentacija, materijali za korisnike i za partnere te periodički izvještaji SRCA za protekla razdoblja.29 World Community Grid Misija je WCG-a da se uz pomoć grid obrade podataka bave znanstvenim problemima od svjetske važnosti. Naglasak je na razvijanju optimalne infrastrukture za komunikaciju u znanosti, kako bi se riješili vrlo važni problemi s ciljem da se poboljša kvaliteta života ljudi i da se pronađu lijekovi za razarajuće bolesti. Cilj je poboljšati život čovječanstva, a tehnologija WCG-a dostupna je javnim neprofitnim organizacijama. Projekt sponzorira IBM korporacija. Softver je koji se koristi BOINC (Berkley Open Infrastructure for Network Computing). Problemi kojima se znanstvenici uključeni u WCG bave su: HIV, mišićna distrofija, rak, gripa, problem pitke vode itd. 30 U WCG-u je uključeno 455 partnera. Neki od projekata jesu: 1. Say no to Schistosoma – Schistosoma je tropska bolest koja se prenosi parazitskim crvima putem zagađene vode, a koji penetriraju kroz kožu. Bolest svake godine ubije 200.000 ljudi, a njome se zarazi 207 milijuna ljudi. Najpogođenija je regija subsaharska Afrika. S pomoću softvera VINA kojeg je proizveo The Scripps Research Institute La Jolla u Kaliforniji, istraživači iz Brazila će izvoditi virtualne kemijske eksperimente. Znanstvenike zanima koje će komponente lijeka onemogućiti preživljavanje parazita.31

Tijela CRO NGI-ja. URL: http://www.cro-ngi.hr/organizacija/ (20.12.2016.) NGI Arhitektura. URL: http://www.cro-ngi.hr/karakteristike/arhitektura/ (20.12.2016.) 28 Posrednički sustavi. URL: http://www.cro-ngi.hr/karakteristike/posrednicki-sustavi/ (20.12.2016.) 29 Dokumenti. URL: http://www.cro-ngi.hr/dokumenti/ (20.12.2016.) 30 World Community Grid: About us. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/about_us/viewAboutUs.do (20.12.2016.) 31 Say No to Schistosoma. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/sn2s/overview.do (20.12.2016.) 27

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

2. Go Fight Against Malaria – Malarija je jedna od tri najsmrtonosnije zarazne bolesti u svijetu, a prenosi se ubodom komaraca. Postoje lijekovi koji liječe neke oblike malarije, ali su neki oblici virusa otporni. Cilj je pronaći lijek koji liječi rezistentne oblike virusa. Uz pomoć WCG-a napravit će se virtualne simulacije interakcije između pojedinih komponenti lijeka i određenih ciljanih proteina, kako bi se izvršile predikcije eliminacije virusa. Projektom se bavi The Scripps Research Institute La Jolla u Kaliforniji. 3. Drug Search for Leishmaniasis – Leishmaniasis je najzanemarenija tropska bolest koja pohara dva milijuna ljudi svake godine u 97 zemalja. Za nju još uvijek nema cjepiva. Bolest se prenosi ubodom muhe. Djeca su u smrtnoj opasnosti ukoliko im se ne pruži pomoć odmah. Bangladeš, Sudan, Indija, Peru, Brazil i Kolumbija zemlje su osobito pogođene tom bolešću. Klasično liječenje ima za posljedicu opasne nuspojave pa je neophodno pronaći primjereni lijek. Uz pomoć VINA softvera izvršit će se virtualni kemijski eksperimenti, kojima će se pokušati pronaći odgovor na pitanje koje komponente lijeka mogu onesposobiti pojedine proteine esencijalne za preživljavanje parazita u tijelu. Bez grid tehnologije proces bi trajao 120 godina (kada bi se koristili uobičajeni laboratorijski eksperimenti).32 4. Computing for Clean Water – Misija ovoga projekta jest pronaći novi učinkovitiji način filtriranja vode kroz novu klasu materijala za filtriranje. Preko milijardu i pol ljudi na svijetu nema pristup pitkoj vodi, a svaki dan zbog bolesti koje se prenose zagađenom vodom umire 3 900 djece. Danas postoje tehnologije za pročišćavanje voda, ali su te tehnologije skupe, pogotovo za zemlje u razvoju. Uz pomoć grida izvršit će se simulacija pročišćavanja vode na molekularnoj razini.33 5. The Clean Energy Project – Phase 2 – misija je projekta pronaći nove materijale za korištenje solarne energije i nove materijale za pohranu solarne energije. Korištenjem grida znanstvenici mogu procijeniti elektronička svojstva mnogobrojnih organskih materijala, tisuću puta više nego što bi mogli u laboratoriju.34

Drug Search for Leishmaniasis. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/dsfl/overview.do (20.12.2016.) 33 Computing for Clean Water. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/c4cw/overview.do (20.12.2016.) 34 The Clean Energy Project: Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/cep2/overview.do (20.12.2016.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

6. Discovering Dengue Drugs – Phase 2 – misija je pronaći uz pomoć grida lijekove za Denque groznicu, virus zapadnog Nila, Hepatits C i Žutu groznicu.35 7. Help Fight Childhood Cancer – cilj projekta je pronaći lijek za oblik raka koji se zove neuroblastoma. To je tip raka od kojeg obolijevaju djeca. Misija je pronaći lijek koji blokira tri proteina koja su povezana s nastankom ovoga tipa raka. Ako bi se lijekovima moglo djelovati na ova tri proteina, ne bi se trebala koristiti kemoterapija. Izvode se virtualni kemijski pokusi kako bi se vidjela interakcija ta tri proteina s mnogobrojnim potencijalnim lijekovima. Radi se o 9 milijuna virtualnih kemijskih eksperimenata, a rezultati će biti gotovi za dvije godine.36 8. Help Conqer Cancer – traži se novi način tretiranja bolesti raka kada su već započele metastaze. Dakle, kada je bolest otišla u progresiju i traže se proteini koji su odgovorni za nastanak i progresiju bolesti.37 9. Human Proteome Folding – Phase 2 – projekt vodi New York University's Department of Biology and Computer Science. Cilj je proučiti određene proteine u ljudskoj krvi i u prostoru između stanica. Neki se proteini mogu koristiti kao lijekovi za određene bolesti.38 10. FightAIDS@Home – 2004. godine je 40 milijuna ljudi u svijetu bilo zaraženo HIV-om. Znanstvenici traže lijek koji će usporiti tijek bolesti. To je prvi projekt s područja biomedicine, a nositelj je Olson Laboratory u The Scripps Research Institute u La Jolla-i, u Kaliforniji. Na mrežnoj stranici se nalaze webinari i periodički izvještaji o samome projektu.39 11. Help Cure Muscular Dystrophy – Mišićna je distrofija nasljedna, obiteljska bolest koja u velikom broju slučajeva dovodi do atrofije mišića pogođenih bolešću. Postoji više oblika mišićne distrofije, koji ovise o određenim faktorima, kao što su mjesta lokalizacije i dob u kojoj se distrofije pojavljuju. Međutim, svi ti oblici imaju neke od zajedničkih karakteristika bolesti, a neke od njih su nasljednost i mjesto lokalizacije atrofija. Na projektu rade AFM (French Muscular Dystrophy Association), CNRS (French National 35

Discovering Dengue Drugs Together: Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/dddt2/overview.do (20.12.2016.) 36 Help Fight Childhood Cancer. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hfcc/overview.do (20.12.2016.) 37 Help Conquer Cancer. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hcc1/overview.do (20.12.2016.) 38 Human Proteome Folding - Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hpf2/overview.do (20.12.2016.) 39 FightAIDS@home. URL: http://fightaidsathome.scripps.edu/ (20.12.2016.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

Center for Scientific Research), Universite Pierre et Marie Curie i IBM. Istražuju se međusobne interakcije različitih proteina, njih 2200 za koje se smatra da su odgovorni za nastanak neuromuskularnih bolesti.40

Zaključak Znanstvena se otkrića više ne događaju unutar zatvorenih laboratorija isključivo jedne nacije ili jedne institucije. Grid kao nova infrastruktura suradničke e-znanosti omogućio je globalizaciju obrade podataka putem mreže. To je infrastruktura koja je omogućila migraciju ljudi od jedne virtualne zajednice do druge, suradnju mnogobrojnih institucija, brzu obradu podataka, interdisciplinarnost pristupa u rješavanju problema te suradnju na nadnacionalnoj razini. Grid tehnologija potpomaže znanje i inovaciju, pomiče granice znanosti, stvara globalnu bazu znanja i goleme količine podataka. Nikad se prije u povijesti nije stvarala tako velika količina podataka u tako kratkom roku. Dakle, znanstvenici surađuju na globalnoj razini, omogućen im je interdisciplinaran pristup rješavanju problema, smanjeno je vrijeme neophodno za analizu podataka pa se tako i brže dolazi do rezultata znanstvenih istraživanja. Podaci se dijele na siguran način, a institucije se povezuju u virtualne zajednice. Bit je nove tehnologije u građenju znanstvenih zajednica, u integraciji informacija i resursa, u otvorenome pristupu rezultatima istraživanja, promociji kompetitivnosti i interoperabilnosti u znanosti te, prije svega, u stimuliranju inovacije.

Help Cure Muscular Dystrophy-Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hcmd2/overview.do (20.12.2016.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

Literatura Blactecky, A. Grid Computing. // Educause Center for Applied Research. URL: http://net.educause.edu/ir/library/pdf/ERB0217.pdf (20.2.2015.) The Clean Energy Project: Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/cep2/overview.do (20.12.2016.) Computing for Clean Water. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/c4cw/overview.do (20.12.2016.) CRO NGI: O nama. URL: http://www.cro-ngi.hr/o-nama/ (20.12.2016.) Discovering Dengue Drugs Together: Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/dddt2/overview.do (20.12.2016.) Dokumenti. URL: http://www.cro-ngi.hr/dokumenti/ (20.12.2016.) Drug Search for Leishmaniasis. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/dsfl/overview.do (20.12.2016.) E-research. URL: www.arc.gov.au/pdf/e-Research_slides3.pdf (2.2.2015.) European Grid Infrastructure 2011-12. URL: http://www.egi.eu/export/sites/egi/newsand-media/EGI_AnnualReport2012.pdf (6.3.2015.) European Grid Infrastructure: Case Studies. URL: http://www.egi.eu/case-studies/ (6.3.2015.) FightAIDS@home. URL: http://fightaidsathome.scripps.edu/ (20.12.2016.) Grid računalstvo. Informatički enciklopedijski rječnik. Zagreb. Jutarnji list, 2005. Help Cure Muscular Dystrophy-Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hcmd2/overview.do (20.12.2016.) Help Fight Childhood Cancer. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hfcc/overview.do (20.12.2016.) Help Conquer Cancer. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hcc1/overview.do (20.12.2016.) Hinde, S.; Wilcock,L. The GRID as a platform for communication, collaboration and escience.// Heritage Technical Reports. URL: http://www.hpl.hp.com/techreports/2002/HPL-2002-125.pdf (8.2.2015.) How do I join/start a community? URL: http://www.egi.eu/how-doI/join_or_start_a_community.html (6.3.2015.)

ČANIĆ

272

broj bibliografske jedinice

Human Proteome Folding - Phase 2. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/hpf2/overview.do (20.12.2016.) Jacob, B. ; Brown, M. Introduction to grid computing. IBM, 2005. URL: www.redbooks.ibm.com/redbooks/pdfs/sg246778.pdf (20.1.2015.) Korisnici CRO NGI-ja. URL: http://www.cro-ngi.hr/za-ustanove/korisnici/ (20.12.2016.) Newhouse, S.; Hall, A. European Computing Grid. URL: www.egi.eu/export/sites/egi/news-and-media/EGI_&pg_Booklet.pdf (6.3.2015.) NGI Arhitektura. URL: http://www.cro-ngi.hr/karakteristike/arhitektura/ (20.12.2016.) Partner CRO NGI-ja. URL: http://www.cro-ngi.hr/za-partnere/ (20.12.2016.) Posrednički sustavi. URL: http://www.cro-ngi.hr/karakteristike/posrednicki-sustavi/ (20.12.2016.) Say No to Schistosoma. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/research/sn2s/overview.do (20.12.2016.) Tijela CRO NGI-ja. URL: http://www.cro-ngi.hr/organizacija/ (20.12.2016.) Virtual organisations. URL: http://www.egi.eu/community/vos/index.html (6.3.2015.) Warner, G. Concepts of grid computing. URL: http://arts.standrews.ac.uk/events/0506/02_GridConcepts_StA.pdf (16.1.2015.) Woolgar, S. Social Shaping Perspectives on e-Science and e-Social Science: the Case for Research Support. URL: http://www.merc.ac.uk/?q=node/2821 (6.12.2015.) World Community Grid: About us. URL: http://www.worldcommunitygrid.org/about_us/viewAboutUs.do (20.12.2016.) Za ustanove korisnice. URL: http://www.cro-ngi.hr/za-ustanove/ (20.12.2016.)

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice

METAPODACI U UPRAVLJANJU ZAPISIMA Metadata in Records Management

Dubravka Čanić Medicinska škola Karlovac Školska knjižnica dubravka.canic@gmail.com

UDK/UDC 004.738.5:02 Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 10.02.2016.

Sažetak Svrha je ovoga rada objasniti što su to metapodaci i zašto su važni u upravljanju zapisima. Metapodaci su podaci o podacima koji služe za identifikaciju nekoga objekta. Rad daje pregled različitih standarda metapodataka za upravljanje zapisima u digitalnome okruženju i daje pregled preporuka za upravljanje gradivom i njegovim permanentnim očuvanjem. Ključne riječi: metapodaci, upravljanje zapisima, dublin core, identifikatori Summary The purpose of this paper is to explain what are metadata and why they are important in the records management. Metadata is data about data used for

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice identification of some object. This paper reviews different standard of metadata for records management in the digital environment and provides an overview of recommendations for the management of the material and its permanent preservation. Keywords: metadata, records management, dublin core, identifiers

Uvod Metapodaci su strukturirane informacije koje opisuju, objašnjavaju ili na neki drugi način olakšavaju pretraživost, iskoristivost i upravljanje nekom informacijom. To su podaci o podacima ili informacije o informacijama. Metapodatak je strojno razumljiva informacija, odnosno, zapis koji opisuje elektronički resurs. Postoje različiti tipovi metapodataka: deskriptivni metapodaci opisuju izvor s ciljem njegova pronalaženja i identifikacije, npr. autor, naslov; strukturalni metapodaci opisuju kako su objekti međusobno posloženi, npr. knjige se dijele u poglavlja; administrativni metapodaci pomažu u upravljanju resursom, npr. datum nastanka izvora, koji je tip dokumenta i ostale tehničke informacije. Postoje metapodaci vezani uz upravljanje pravima, odnosno, intelektualnim vlasništvom, metapodaci vezani uz očuvanje, odnosno uz arhiviranje informacijskog objekta. Metapodaci mogu opisivati građu na različitim razinama, cijelu zbirku, jedan jedini izvor ili pak dio neke cjeline. Obično su metapodaci pohranjeni u HTML dokumente, ali mogu biti pohranjeni i odvojeno.1 Metapodaci omogućuju pronalazak informacije, organizaciju elektroničkih resursa, interoperabilnost, integraciju, digitalnu identifikaciju, arhiviranje i očuvanje. Otkrivanje informacije omogućeno je na temelju relevantnih kriterija i identifikacije. Slični se sadržaji okupljaju na istom mjestu, a različiti su odvojeni.2 Zato postoje sheme metapodataka i protokoli za razmjenu kod dijeljenja resursa putem weba. Za pobiranje metapodataka koristi se Z39.50 protokol, a za 1

Understanding metadata. URL: http://www.niso.org/publications/press/UnderstandingMetadata.pdf (20.06.2015.) 2

Isto.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice identifikaciju URL, PURL, DOI i URN. Za arhiviranje i očuvanje koristi se ISO Reference Model for an Open Archival Information System (OAIS referentni model). Strukturni metapodaci govore o tome kako sadržaj treba organizirati, definiraju pravila prikaza, sintaksu i gramatiku. SGML (Standard Generalised Mark-up Language) ili XML (Extensible Mark-up Language), razvijen od strane World Wide Web Konzorcija (W3C), oblik je proširene forme HTML-a. Poznate sheme metapodataka su Dublin Core, nastao 1995. godine, a stvorili su ga OCLC (Online Computer Library Center) i NCSA (National Center fpr Supercomputing Aplications), u Dublinu, Ohio. Dublin Metadata Initiative definira skupinu od petnaest podataka koje autori moraju koristiti da opišu svoje vlastite resurse: naslov, stvaratelj, predmet, opis, izdavač, pridonositelj, datum, tip, format, identifikator, izvor, jezik, odnosi, pakiranje, prava. TEI (Text Encoding Initiative) je međunarodni standard koji razvija smjernice za obilježavanje elektroničkoga teksta. Zatim postoji i SGML DTD (Document Type Description). Još je jedan standard METS (Metadata Encoding and Transmission Standard). To je XML shema za kreiranje XML dokumenata radi olakšanja razmjene između digitalnih repozitorija.3 Postoji šest principa pri izgradnji metapodataka: metapodaci moraju odgovarati materijalima zbirke, podržavati interoperabilnost, prilikom izrade metapodataka mora se koristiti kontrolirani rječnik, definirati prava korištenja, osigurati kvaliteta pohrane, jednoznačne identifikacije i verifikacije te dugoročnoga upravljanja.4 Vrste identifikatora i metapodataka u digitalnom svijetu U digitalnome su svijetu identifikatori neophodni zbog identifikacije i pristupa golemom broju digitalnih objekata, razlikovanja rastućega broja objekata koji su isti ili slični te potrebe za trajnim identifikatorima koji omogućavaju pouzdano pronalaženje građe.5 Neki su identifikatori aktivni, kao što su URL (Uniform Resource Locator – jedinstvena adresa građe). To znači da pritisak mišem 3

Isto. Isto. 5 Reynolds, R. ISSN, identifikatori i metapodaci u digitalnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god 2004. Br. 1-2. 4

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice na aktivnu poveznicu u digitalnome okruženju vodi izravno do građe koju taj identifikator predstavlja. Iako su URL-i ili mrežne adrese aktivni i služe kao identifikatori, oni ipak samo označavaju smještaj građe, no građa može nestati s određene adrese ili promijeniti smještaj. Neki su pak identifikatori trajni. Trajni se identifikatori dodjeljuju jedinici građe, a ne smještaju. Oni koriste baze podataka sa sustavima razlučivanja, popise koji se osuvremenjuju i u kojima je identifikator povezan s trenutnim smještajem jedinice. Kad jedinica građe promijeni smještaj, vlasnik obavještava službu koja održava popis i od tada identifikator upućuje na novi smještaj. Primjeri su URN (Uniform Resource Name – jedinstveni naziv građe) kojeg je razvio World Wide Web Consortium i DOI (Digital Object Identifier). DOI je brojčano-slovni naziv koji identificira digitalni sadržaj, poput knjige ili članka iz časopisa, u sustavu za upravljanje digitalnim pravima koji održava International DOI Foundation (Međunarodna zaklada za DOI). DOI se uparuje s elektroničkom adresom objekta ili URL-om u središnjem popisu koji se osuvremenjuje te se objavljuje na mjestu URL-a kako bi se izbjegle prekinute poveznice, a dopustila promjena smještaja, ukoliko je potrebna.6 Inteligentni identifikatori sadrže u sebi neke podatke o jedinici građe (npr. ISBN koji se sastoji od četiri dijela: zemlja, nakladnik, stvarni naslov i kontrolni broj). Prednost je da su određene informacije odmah uočljive u samome identifikatoru pa ih ne moramo tražiti drugdje. ISSN je primjer neinteligentnoga identifikatora jer njegove znamenke ne sadrže nikakve informacije. Primjer inteligentnoga identifikatora jest identifikator dijela serijske publikacije SICI (Serial Item and Contribution Identifier), zatim EAN na knjigama, ISTC (International Standard Text Code) koji daje informacije o službi za identifikaciju, godini, djelu, kontrolnom broju te ISST (International Standard Serial Title).7 Dublin Core najpoznatija je norma izrasla iz suradnje knjižničara, nakladnika i akademske

zajednice

započete

1995.

godine.

Dublinski osnovni skup

metapodataka objavljen je kao američka norma ANSI/NISO Z39 85-2001 i 6 7

Isto. Isto.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice međunarodna norma ISO 15 836. Sadrži 15 elemenata, od kojih se neki odnose na sadržaj, neki na jedinice kao intelektualno vlasništvo, a ostali su svojstveni inačici koja se opisuje.8 Protokol za pobiranje podataka OAI PMH (Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting) razvila je inicijativa za otvorene arhive. To je protokol za pobiranje podataka u XML formatu koji nude nakladnici, knjižnice i drugi. Izvorna namjena bilo je omogućavanje interoperabilnosti distribuiranih arhiva elektroničke građe, ali ga nakladnici i knjižnice sada koriste kao sredstvo za raspačavanje i dijeljenje svojih metapodataka. Open URL jest alat za povezivanje. Namijenjen je za prijenos informacija o elektroničkim objektima i njihovom organizacijskom okruženju radi povezivanja osjetljivoga na kontekst. Open URL aktivni je URL koji prenosi metapodatke ili ključ pristupa metapodacima objekta za kojega je izrađen Open URL. Za njegovo su funkcioniranje važni identifikatori. Metapodaci i identifikatori postali su važni dijelovi digitalnoga svijeta i donose veliku korist knjižnicama i drugim organizacijama koje se bave izvorima informacija. Identifikacija i mogućnosti povezivanja s pomoću identifikatora dopuštaju povezivanje kataložnih zapisa s cijelim novim vanjskim svijetom građe. Zapisi obogaćeni elementima poput ISBN-a, ISSN-a, normiranim imenima i predmetnicama lakše su pretraživi. Metapodaci omogućavaju da se građa lakše pronađe, smjesti, poveže i prenamijeni. Metapodaci i identifikatori moćni su alati za pronalazak informacija.9 BIBLINK jezgra još je jedna skupina metapodataka. To je skupina od 18 elemenata koji su predviđeni za razmjenu metapodataka između bibliografskih centara i nakladnika. Elementi se temelje na formatu Dublinske jezgre, koja predviđa 15 elemenata. BIBLINK ima dopunu u sljedećim elementima: cijena, podatak o izdanju, opća oznaka građe, opseg datoteke, mjesto izdavanja i učestalost. Jezgra se sastoji od ovih elemenata: autor, naslov, nakladnik, cijena, opseg, ključne riječi, opis, podatak o verziji, mjesto objavljivanja, način pristupa, format, jezik, 8

Smjernice za korištenje elektroničkih informacija : kako postupati sa strojno čitljivim podacima i elektroničkim dokumentima. Zagreb, HAD, 1999. 9 Reynolds, R. ISSN, identifikatori i metapodaci u digitalnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god 2004. Br. 1-2.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice uvjeti, ostali suradnici, označitelj, učestalost i kontrolni broj. Za razmjenu podataka koristi se UNIMARC. Dodjeljuje se i označitelji DOI, URN, ISSN, ISBN i SICI (Serial Item and Contribution Identifier).10 Američka udruga nakladnika (AAP) pokrenula je stvaranje označitelja DOI. Sustav se sastoji od tri dijela: označitelja, adresara i baze podataka. Označitelj, tj. sama brojčana oznaka DOI sastoji se od dvije sastavnice: prefiksa i sufiksa. Prefiks je broj koji dodjeljuje nakladnik, a svaki započinje s brojem 10. Nakon broja 10 slijedi broj koji označuje nakladnika. Druga je osnovica sufiks, kojem prethodi kosa crta. Tu oznaku dodjeljuje nakladnik kako bi jedinstveno označio sadržaj. Koriste se ISBN za knjige, ISRC (International Standard Recording Code) za fonografsku građu, ISAN (International Standard Audiovisual Number) za audiovizualnu građu, ISWC (International Standard Work Code) kao međunarodni standardni kod djela, ISSN, SICI kao označitelj serijskih sastavnica i BICI kao označitelj knjižnih sastavnica.11 Preporuke za upravljanje elektroničkim arhivskim gradivom Međunarodno arhivsko vijeće u Vodiču za upravljanje arhivskim gradivom, iz 1999. godine donosi opće preporuke koje arhivi trebaju slijediti, a prema tim preporukama arhivi moraju biti uključeni u cjelokupni životni ciklus digitalnoga sustava u kojem nastaje i pohranjuje se digitalno gradivo, kako bi se osiguralo kreiranje i pohranjivanje vjerodostojnih, pouzdanih i održivih zapisa. Moraju vršiti intelektualni nadzor nad digitalnim zapisima, koji moraju biti vjerodostojni, pouzdani i održivi. Digitalni je zapis definiran kao zapis pogodan za manipulaciju, prijenos ili obradu s pomoću računala. Sadržaj digitalnoga zapisa zabilježen je na mediju, ali s vremena na vrijeme mora biti odvojen s izvornoga medija i prebačen na drugo sredstvo pohrane radi tehnološkoga zastarijevanja. Kod migracija valja paziti na fizičku, logičku i konceptualnu razinu. Zato se digitalnom gradivu pridružuju metapodaci kako bi ono bilo pretraživo jer digitalnim zapisima nedostaju određeni elementi koje tradicionalni zapisi imaju, a odnose se na iskazivanje veze između 10 11

Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb, Multigraf, 2001. Isto.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice zapisa i njegova funkcionalnog i administrativnog konteksta. Tako digitalni zapisi ovise o dobro dokumentiranom administrativnom kontekstu i o metapodacima koji opisuju kako je informacija zabilježena. Četiri su funkcije arhiva: uključenost u cjelokupni proces stvaranja i upravljanja digitalnim gradivom, osiguranje vjerodostojnosti i pouzdanosti zapisa, evaluacija digitalnih zapisa i očuvanje digitalnoga gradiva na dulji rok te omogućavanje dostupnosti digitalnoga gradiva. To podrazumijeva da zapis ostane fizički čitav, identificiran i čitljiv, dostupan, da postoji tehnologija koja ga čita, softver, da postoji mogućnost vizualne prezentacije i razumljivosti. Zapis mora biti čitljiv, razumljiv i prilagodljiv na promjene.12 Metapodaci OAIS referentnog modela Interes za metapodatke pojavio se među arhivistima vezano uz problem zaštite, preuzimanja i upravljanja elektroničkim dokumentima. Softver i hardver brzo zastarijevaju, ali problem proizlazi iz fizičke, logičke i konceptualne strukture elektroničkih dokumenata. Tu se javlja problem interpretacije konteksta, autentičnosti i strukture. Metapodaci služe za identificiranje građe, ali i za dokumentiranje i nadzor spisovodstvenih funkcija. Oni su podatkovni izraz određenih procesa, a ne samo opisni podaci. Metapodaci u upravljanju dokumentima moraju biti takvi da uključuju sve standardizirane informacije, omogućuju provjeru autentičnosti, opisuju i čine dostupnim kroz vrijeme dokumente koji su nastali u poslovanju. Postoje četiri vrste entiteta u upravljanju spisima: spisi, akteri, poslovne funkcije, aktivnosti i upravljanje spisima. Za svaki je entitet izrađena shema metapodataka, a sheme su okvirne. Funkcija metapodataka jest identifikacija i organizacija dokumenata u neku određenu strukturu. Oni omogućavaju, ne samo pretraživost dokumenata, već osiguravaju i očuvanje autentičnosti. Arhitektura mora biti takva da omogućuje interoperabilnost, okvir u kojemu će se sustavi koji obrađuju znati prepoznati te će se moći povezati različiti skupovi

metapodataka.

Sheme

metapodataka

opisuju

model

podataka

Vodič za upravljanje elektroničkim gradivom s arhivskog stajališta, Zagreb, HDA, 1999.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice informacijskoga sustava, spisovodstvenoga sustava, dokumente, njihova svojstva i kontekst.13 U okviru projekta radne skupine PREMIS (PREservation Metadata Implementation Strategies) formirana radna podskupina koju su formirali OCLC (Online Computer Library Center) i RLG (Research Libraries Group) pod nazivom OCLC/RLG Working Group on Preservation Metadata (PMWG) koja je pripremila izvještaj pod nazivom „A Metadata Framework to Support the Preservation of Digital Objects“.14 Razrađena je kategorija metapodataka za element informacija za prikaz: to su informacija o sadržaju, sadržajni podatkovni objekt, informacija za prikaz, opis sadržajnoga podatkovnog objekta, opis okoline, programska okolina, računalna okolina, operacijski sustav, programi za prikaz, pohrana, računalni resursi i vanjski uređaji. Kod informacija o opisu zaštite, metapodaci daju referentne, kontekstualne, povijesne informacije i informacije o stabilnosti. Referentna informacija jest identifikacijska oznaka arhivskoga sustava, jedinstvena oznaka koja identificira sadržajni podatkovni objekt s pridruženim metapodacima unutar sustava arhivske pohrane u kojemu se on nalazi. Općenita je informacijska oznaka jedinstvena oznaka koja identificira sadržajni podatkovni objekt s pridruženim metapodacima izvan sustava arhivske pohrane u kojemu se on nalazi. Rezultati InterPARES projekta (International Research into the Preservation of Authentic Records in Electronic Systems) navode da se svaki zapis sastoji od tri kategorije elemenata koje ga čine cjelinom i jednoznačno određuju u odnosu na druge zapise. To su dokumentarni oblik, bilješke i kontekst. Zapisi imaju unutarnje i vanjske elemente: elemente koji prenose aspekte pravnoga i administrativnog konteksta zapisa (autor, naslov, datum), elemente koji prenose samu aktivnost (indikacija i opis aktivnosti ili stvari o kojoj je riječ), elemente koji prenose aspekte dokumentarnoga konteksta zapisa i načine provjere njegove valjanosti (ime pisca, 13

Ivanović, J. Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima. // Arhivski vjesnik. Br. 44, ožujak 2002. URL: http://hrcak.srce.hr/9371 (03.06.2015.) 14

Stančić, H. Teorijski model postojanog očuvanja autentičnosti elektroničkih informacijskih objekata : doktorska disertacija. Zagreb, 2005.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice atest, potvrda). Vanjski su elementi opće osobine prikaza (tekst, grafika, slika, zvuk, kombinacija slike, zvuka, grafike i teksta), specifične osobine prikaza (specijalni izgledi, hiperverze, boje, uzorkovanje kod zvučnih datoteka), elektronički potpisi i elektronički žigovi (digitalni potpis), digitalne vremenske oznake, druge specijalne oznake (digitalne vodene oznake, grb organizacije ili osobni logotip), zatim bilješke koje su dodane zapisu nakon njegova stvaranja, uslijed njegova izvršenja, uslijed poslovne aktivnosti i uslijed rukovanja.15 Zahtjevi za mjerenje autentičnosti vidljivi su kroz atribute zapisa i poveznice sa zapisom: imena osoba koje su povezane sa svakim zapisom: autor, pisac, stvaratelj, naslovnik, naziv djela ili gradiva, stvaranja i prijenosa, datum stvaranja, primitka, arhiviranja i prijenosa, oznaka arhivske veze, oznaka postojanja privitaka, integritet zapisa: naziv nadležne službe, primarno odgovorne službe, oznaka vrste bilježaka dodanih zapisu, oznaka tehničkih promjena, razine pristupa, podaci zaštite: mediji i tehnologija, uspostava dokumentarnih oblika, provjera valjanosti zapisa,

određivanje

službenih

zapisa

i uklanjanje i prijenos

relevantne

dokumentacije.16 Primjena MoReq

specifikacije

području

upravljanja

elektroničkim

dokumentima Moreq (Model Requirements for Management of Electronic Records) je generička

aplikacija

dizajnirana

za sustave

za upravljanje elektroničkim

dokumentima. Pri izradi specifikacije korištene su međunarodne norme, smjernice i modeli metapodataka. To je funkcionalni model modularnoga rješenja zasnovanog na modernim konceptima informacijsko-komunikacijske tehnologije za upravljanje, kreiranje i razmjenu elektronskih dokumenata s posebnim naglaskom na upravljanje elektroničkim dokumentima, EDMS (Electronic Document Management System) i ERMS (Electronic Record Management System), u skladu sa zahtjevima

15 16

Isto. Isto.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice koje je preporučila Europska komisija u specifikaciji MoReq.17 MoReg je specifikacija nastala zbog potrebe da se izradi sveobuhvatna specifikacija zahtjeva za upravljanjem elektroničkim dokumentima. Ta je potreba prvi put izražena 1996. godine na DLM forumu. DLM forum multidisciplinarno je tijelo osnovano od strane Europske Komisije s ciljem istraživanja, promoviranja, implementiranja, u osobnoj suradnji s državama EU, interoperabilnosti između elektroničkih arhiva država Europske Unije. Europska je komisija naručila izradu dokumenta MoReq od strane Seco Consultinga, a u proces izrade dokumenta bio je uključen i DLM forum, kao i stručnjaci iz zemalja članica EU.18 Rad na specifikaciji MoReq2 započeo je 2007. godine, a objavljena je 2008. godine. MoReq je katalog funkcionalnih i nefunkcionalnih zahtjeva za dokumentacijske sustave. Postoje osnovni moduli i oni koji su opcija.19 Osnovni moduli sadrže zahtjeve vezane uz klasifikacijsku shemu, organizaciju predmeta, kontrolu pristupa, sigurnost, čuvanje, povezivanje zapisa, pretraživanje, obuhvat i prikaz zapisa i administraciju dokumentacijskoga sustava. Moduli koji su opcija jesu moduli koji se tiču upravljanja fizičkim dokumentima, izlučivanja fizičkih zapisa, upravljanja poslovnim procesima, integracije sa sistemima za upravljanje sadržajima, elektronskih potpisa, šifriranja podataka, vanmrežnog i udaljenog načina rada itd. MoReq nudi model upravljanja elektroničkim dokumentima.20 Funkcionalni zahtjevi dijele se na područja: pregled osnovnih funkcionalnosti, upravljanje klasifikacijskom shemom, kontrola pristupa, sigurnost, čuvanje i izlučivanje zapisa, primanje zapisa, pretraživanje, dohvat i prikaz zapisa, administracija, model metapodataka i XML sheme modela metapodataka. MoReq je generički model. Nije specifičan ni za jednu računalnu platformu ni za pojedinačno poslovanje. ERMS je funkcionalan ako se dokumenti nalaze unutar iste klasifikacijske sheme s istim mehanizmom pristupa, ako sustav razlikuje dokumente od zapisa, ako dokumentima upravlja unutar iste 17

Lukić, J. ; Lapčević, N. Značaj praktične primjene MoReq specifikacije u oblasti sistema za upravljanje dokumentima. URL: http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2012/html/pdf/351.pdf (27.06.2015.) 18 Lukić, J. ; Lapčević, N. Značaj praktične primjene MoReq specifikacije u oblasti sistema za upravljanje dokumentima. URL: http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2012/html/pdf/351.pdf (27.06.2015.) 19 Isto. 20 Isto.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice klasifikacijske sheme i ako postoji mogućnost brisanja dokumenata od strane administratora.21 Pri izradi MoReq-a korišteni su brojni standardi, smjernice i skupovi metapodataka. Korišten je skup metapodataka Dublin Core, Funkcionalni zahtjevi za elektroničke spisovodstvene sustave Public Record Officea u Londonu, Funkcionalni zahtjevi za dokaznu snagu u spisovodstvu (tzv. Pitsburški projekt), Vodič za upravljanje elektroničkim zapisima s arhivskoga stajališta Međunarodnoga arhivskog vijeća, Kodeks prakse za valjanost i dokaznu vrijednost elektronički pohranjenih informacija British Standard Institution, Smjernice za korištenje elektroničkih informacija DLM foruma, ISAD(G) Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva, Projekt UBL-MAS za očuvanje cjelovitosti elektroničkih zapisa Sveučilišta Britanske Kolumbije, Međunarodna norma ISO 15 489 za informacije i dokumentacije, upravljanje spisima, softverski zahtjevi Državnoga arhiva Australije i Norma Ministarstva obrane SAD-a 5015.2 „Norma kriterija oblikovanja za softverske aplikacije za upravljanje zapisima“ 22 MoReq2 zahtjev mogu primjenjivati različite grupe korisnika: oni koji trebaju sustav koji će upravljati njihovim elektronskim zapisima, oni koji već imaju sustav, ali ga žele testirati ili usavršiti, softverska industrija, uslužne spisovodstvene djelatnosti

potencijalni

korisnici

spisovodstvenih

usluga.

Zahtjevi

implementiraju uz pomoć stručnjaka za softver. Smjernice se sastoje od propisa za prijenos, preuzimanje i zaštitu spisa, kriterija za organizaciju, klasifikaciju, autentifikaciju, provjeru autentičnosti i od propisa za pristup.23 MoReq2 se sastoji od trinaest poglavlja. U uvodnom dijelu objašnjava se koja je svrha specifikacije, što je ERMS, čemu služi specifikacija MoReq i kome je 21

Lukić, J. ; Lapčević, N. Značaj praktične primjene MoReq specifikacije u oblasti sistema za upravljanje dokumentima. URL: http://www.e-drustvo.org/proceedings/YuInfo2012/html/pdf/351.pdf (27.06.2015.) 22 Ćepulić, T. MoReq i uredsko poslovanje. // Arhivski vjesnik. Br. 46, ožujak 2004. URL: http://hrcak.srce.hr/7369 (27.06.2015.) 23

Ivanović, J. Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima. // Arhivski vjesnik. Br. 44, ožujak 2002. URL: http://hrcak.srce.hr/9371 (03.06.2015.)

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice namijenjena. Drugo se poglavlje bavi ERMS zahtjevima i u njemu su izneseni ključni koncepti i terminologija specifikacije. Treće poglavlje daje uvid u klasifikacijsku shemu i organizaciju dokumenata, tipova dokumenata, volumena te daje uvid u održavanje klasifikacijskoga sustava. Četvrto poglavlje bavi se pitanjima kontrole i sigurnosti podataka i pristupima podacima. U petome poglavlju definiraju se kriteriji pohrane i dispozicije dokumenata. Zatim dolazi poglavlje u kojemu se govori o klasifikacijskim kodovima i sistemskim identifikatorima. Osmo poglavlje bavi se pitanjima pretraživanja i prezentacije dokumenata. Deveto poglavlje definira opće administrativne funkcije, zatim izvještaje, brisanje i preusmjeravanje zapisa itd. U desetome su poglavlju ponuđeni moduli koji su opcionalni. To su moduli vezani za upravljanje dokumentima, prezentaciju dokumenata, upravljanje dokumentima, radni tijek i integraciju poslovanja, sisteme upravljanja sadržajima, upravljanje autorskim pravima, distribuiranim sistemima, offline i udaljeni rad, fax integraciju i kategorije sigurnosti. Jedanaesto poglavlje govori o nefunkcionalnim zahtjevima, izvedbi i stabilnosti, dostupnosti sustava, tehničkim standardima, legislativi i regulaciji, upotrebi i upravljanju podacima od trećih osoba, dugoročnom očuvanju, pitanjima tehnologije i poslovnim procesima. Principi i generalni zahtjevi vezani za metapodatke izloženi su u dvanaestome poglavlju, dok je u posljednjem poglavlju sažeto prikazan cjelokupni referentni model.24 Kao i prva verzija, MoReq2 namijenjen je svima koji stvaraju, primaju i pretražuju informacije. To je opći, generički model. Namijenjen je ERMS korisnicima, potencijalnim ERMS korisnicima, organizacijama koje podučavaju, akademskim institucijama, stvarateljima ERMS-a, onima koji nude usluge upravljanja elektroničkim zapisima itd. MoReq je hijerarhijski model. Postoje klase, fileovi, subfileovi, volumeni, zapisi, komponente. Sigurnost je strogo definirana i inzistira se na restriktivnome pristupu specifičnim dokumentima i zapisima, definiranim klasama i klasifikacijskoj

Model Requirements for the Management of Electronic Records: Update and Extension, 2008. European Commission. URL: http://ec.europa.eu/archival-policy/moreq/doc/moreq2_spec.pdf (01.07.2015.)

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice shemi, zaštiti korisnika i zaštiti specifičnih elemenata metapodataka.25 Metapodaci u ERMS-u daju se za klase, fileove, subfileove, volumene, zapise pohranjene izravno, za datum prelaska dokumenta, klasifikacijski kôd, za deskripciju korisnika koji je odgovoran za dokument, za brisanje zapisa itd. Definirani su i tipovi zapisa, atributi metapodataka, zahtjevi zadržavanja zapisa, kontrole pristupa i tipovi dokumenata. Pretraživanje mora biti omogućeno na svim razinama klasifikacije. Svaki element, zapis, volumen, subfile, file, klasa, metapodatak ili tekst, moraju biti pretraživi. Kod pretraživanja se koriste Booleovi logički operatori: and, or, exclusive or, not. Dokumenti se mogu pretraživati prema ključnim riječima, kontroliranim terminima, prema vremenu, prema relevantnosti, može se tražiti određen broj zapisa na ekranu itd. Administracija se dijeli na opću i pojedinačnu. Također je hijerarhijska. Ako se zapis briše, mora se naznačiti zašto. U MoReq-u su definirane i razine, tipovi sigurnosti (top secret, secret, confidential, restricted, unclassified, commercial, personnel, management, audit and accounts). Poslovno upravljanje definira ovlasti korisnika: tko može otvoriti dokument, tko zna klasifikacijsku shemu, tko vidi metapodatke, poveznice, tko može slati dokument elektroničkom poštom, mijenjati njegovu sigurnosnu kategoriju, vidjeti koji mu korisnici imaju pristup, tiskati ga, vršiti redakciju, relokaciju dokumenta ili ga brisati. Neke funkcije može izvršiti samo autorizirani korisnik. U MoReq-u su definirani funkcionalni zahtjevi koji se tiču metapodataka. Formati metapodataka jesu alfabetski, alfanumerički, numerički i logički (yes/no, true/false). ERMS mora zatražiti metapodatke od softverske aplikacije koja kreira dokument, operacijskoga sustava, network softvera, korisnika u vrijeme zaprimanja dokumenta itd. Referentni model definira razne elemente koji sudjeluju u upravljanju elektroničkim dokumentima: administrativne uloge (tko što smije raditi), tko je administrator, na koji način se vrši agregacija i transmisija zapisa, kako se osigurava autentičnost i što je to autorizirani korisnik. Referentni model definira prihvat građe, klasifikacijsku shemu, klase, na koji se način

Isto.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice dokumenti brišu, životni tijek dokumenata, definira dokumente i tipove dokumenata.26 U MoReq-u se također mogu naći definicije EDMS-a, elektroničkoga zapisa, informacije o formatima dokumenata (HTML, PDF, TXT, XML itd.), informacije o tome kako izraditi metapodatke za svaki od životnih ciklusa podataka (prihvat, zaprimanje, korištenje, očuvanje, transfer, upravljanje, pohrana i uništenje), kriterije po kojima se građa zadržava, odnosno otpisuje. Osobito su dobro definirana pitanja sigurnosti. Postoji i prikaz toga kako treba izgledati klasifikacijska shema (klasa, dokument, volumen itd.). Specificiran je i model kontrole pristupa te dužnosti i prava centralnoga i lokalnoga administratora, krajnjega korisnika, upravitelja i stvaratelja zapisa. Postoji i striktna podjela uloga između korisnika i administratora prema funkcijama: tko može dodavati nove klase, stvarati dokumente, mijenjati metapodatke, održavati klasifikacijsku shemu, brisati zapise, zaprimati zapise, premještati zapise, tražiti ih i čitati, mijenjati sadržaj i metapodatke vezane za zapis, vršiti transakciju dokumenata, prenositi dio ovlasti na druge, tko može postavljati upravljačke uloge, održavati bazu podataka i pohranu, održavati ostale sistemske parametre te definirati i vidjeti izvještaje sustava. Inovacija je novijega modela u mogućnosti pohrane zapisa izravno u klase bez korištenja fileova te sposobnost da se izrade subfileovi. Publikacije na koje se oslanja specifikacija MoReq2: Dublin Core Metadata Element Set, Version 1.1: Reference Description, Functional Requirements for Electronic Records Management Systems (The National Archives of the UK), Code of Practice for legal admissibility and evidential weight of information stored electronically (British Standards Institution), The Preservation of the Integrity of Electronic Records (UBC-MAS Project) (University of British Columbia), Standard 5015.2 “Design Criteria Standard For Electronic Records Management Software Applications” (US Department of Defense), National Archives of Australia – Functional Specifications for Electronic Records Management Systems Software-

Model Requirements for the Management of Electronic Records: Update and Extension, 2008. European Commission. URL: http://ec.europa.eu/archival-policy/moreq/doc/moreq2_spec.pdf (01.07.2015.)

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice Exposure Draft, Riksarkivet – The National Archives of Norway – NOARK-4 Norwegian recordkeeping system Version 4 – Part 1 Functional description and specification of requirements, Functional Requirements for the Sustainability of Electronic Records, InterPARES 2 Project Terminology Database i DLM Forum Guidelines. MoReq2 specifikacija oslanja se na: ISO 23081 – Metadata for records i na ISO 15836 – The Dublin Core metadata element set.27

Zaključak Arhivi moraju pratiti razvoj informacijskih tehnologija, razvijati standarde informacijske tehnologije, prihvatiti standarde otvorenih sustava te identificirati postupke migracije kao jedan od osnovnih zahtjeva kojima trebaju udovoljiti nove aplikacije. Kod upravljanja digitalnim zapisima važno je brinuti se ne samo za čuvanje gradiva, već i za olakšanje pristupa građi. Građu treba migrirati, a zapise osvježavati, primjenjivati međunarodne standarde koji umanjuju ovisnost o softveru i hardveru, utvrditi funkcionalne zahtjeve za upravljanje životnim ciklusom informacije te funkcionalne zahtjeve za vrednovanjem dokumenata i zaštititi dokument na način da se očuva njegova autentičnost.28

Literatura Ćepulić, T. MoReq i uredsko poslovanje. // Arhivski vjesnik. Br. 46, ožujak 2004. URL: http://hrcak.srce.hr/7369 (27.06.2015.) Dollar, C.M. Arhivistika i informacijske tehnologije : utjecaj informacijske tehnologije na arhivsku teoriju i praksu. Zagreb, HDA, 1999. Elektronički zapisi : priručnik. Zagreb, HDA, 2003. 27

Model Requirements for the Management of Electronic Records: Update and Extension, 2008. European Commission. URL: http://ec.europa.eu/archival-policy/moreq/doc/moreq2_spec.pdf (01.07.2015.) 28 Dollar, C.M. Arhivistika i informacijske tehnologije : utjecaj informacijske tehnologije na arhivsku teoriju i praksu. Zagreb, HDA, 1999.

ČANIĆ

273

broj bibliografske jedinice Guercio, M. Stvaranje, upravljanje i čuvanje digitalnih zapisa : uvod za nacionalne i međunarodne smjernice. // Arhivski vjesnik. Br.44, ožujak 2002. URL: http://hrcak.srce.hr/9447 (17.06.2015.) Ivanović, J. Sheme metapodataka u upravljanju dokumentima. // Arhivski vjesnik. Br. 44, ožujak 2002. URL: http://hrcak.srce.hr/9371 (03.06.2015.) Lukić, J. ; Lapčević, N. Značaj praktične primjene MoReq specifikacije u oblasti sistema za upravljanje dokumentima. URL: http://www.edrustvo.org/proceedings/YuInfo2012/html/pdf/351.pdf (27.06.2015.) Model Requirements for the Management of Electronic Records: Update and Extension, 2008. European Commission. URL: http://ec.europa.eu/archivalpolicy/moreq/doc/moreq2_spec.pdf (01.07.2015.) Reynolds, R. ISSN, identifikatori i metapodaci u digitalnom svijetu. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god 2004. Br. 1-2. Smjernice za korištenje elektroničkih informacija : kako postupati sa strojno čitljivim podacima I elektroničkim dokumentima. Zagreb, HAD, 1999. Stančić, H. Teorijski model postojanog očuvanja autentičnosti elektroničkih informacijskih objekata : doktorska disertacija. Zagreb, 2005. Understanding metadata. http://www.niso.org/publications/press/UnderstandingMetadata.pdf (20.06.2015.)

URL:

Vodič za upravljanje elektroničkim gradivom s arhivskog stajališta, Zagreb, HDA, 1999. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb, Multigraf, 2001.

ČANIĆ

274 broj bibliografske jedinice

PRIVATNA KNJIŽNICA FRANJE CIRAKIJA – PRETEČA NARODNE KNJIŽNICE U POŽEGI? Franjo Ciraki's private Library – Preceds of Public library in Požega?

Dijana Klarić Gradska knjižnica i čitaonica Požega dijana.knjiznica@gmail.com

UDK/UDC 027.1 Ciraki, F. Stručni rad / Professional paper Primljeno/Received: 29.01.2016.

Sažetak U članku se govori o privatnoj knjižnici Franje Cirakija, okolnostima njezina nastanka, njezinu korištenju za vrijeme života Franje Cirakija, ali i nakon njegove smrti kada ju je oporučno poklonio Pučkoj dječačkoj školi u Požegi. Privatna knjižnica Franje Cirakija dio je zavičajne zbirke Possegana Gradske knjižnice i čitaonice Požega. Kao takva, ona je većim dijelom stručno obrađena i smještena na posebne police kao vidljivo istaknut i poseban dio Possegane. Njeno predstavljanje javnosti uglavnom se odnosilo na promociju knjižnoga fonda, dok je dio o povijesti nastanka ove knjižnice, kao i njezinu korištenju, ostajao uglavnom nepoznat. No, Cirakijeva knjižnica predstavlja svojevrsnu prvu narodnu knjižnicu u Požegi. Ovaj članak stoga predstavlja prvi pokušaj rasvjetljavanja nastanka Cirakijeve knjižnice, ali još važnije, uloge koju je ona imala u Požegi od druge polovice 19. st. pa sve do dvadesetih godina 20. st.

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

Ključne riječi: Privatna knjižnica Franje Cirakija, zavičajna zbirka Possegana, privatne knjižnice znamenitih Požežana Summary This article discusses Franjo Ciraki’s private library, the circumstances of its creation and the way it was used, both during Ciraki’s lifetime, as well as after his death, when it was donated to the elementary school for boys in Požega, in accordance with Ciraki’s last will. Today, Franjo Ciraki’s private library is a part of heritage collection called Possegana, in City library in Požega. As such, the majority of the books from the library have been professionally cataloged and placed on special shelves as a visually emphasized and prominent part of the Possegana collection. Public presentation of the library mostly involved the promotion of the book collection, while the part about the history of the library, as well as its usage, remained largely unknown. But, we can say that Ciraki’s library was, in a way, the first City library in Požega. This paper therefore represents the first attempt to shed the light on the history of the creation of Ciraki’s library, but even more important, about the role it had in Požega from the mid-19th century to the mid-20th century. Keywords: Franjo Ciraki's private library, Heritage collection Possegana, Private libraries of eminent citizens of Požega county

Uvod Gradska knjižnica i čitaonica Požega, u sklopu zavičajne zbirke Possegana, čuva, stručno obrađuje, daje na korištenje te promovira knjižničnu građu vezanu uz zavičaj. Najvrjedniji dio zavičajne zbirke svakako su stare i rijetke knjige poput prvoga hrvatskog modernog romana pisanoga hrvatskim jezikom „Požežkog djaka“ Miroslava Kraljevića, zatim „Ilirske slovnice“ ili prve hrvatske znanstvene gramatike Požežanina Vjekoslava Babukića, „Svete Rožalije“ Antuna Kanižlića odnosno „Listova iz Afrike“ Dragutina Lermana, Požežanina, prvog hrvatskog istraživača koji je kročio na tlo Afrike. Još je mnoštvo znamenitih imena i njihovih djela vezanih uz Požegu, no ono što Possegani daje dodatnu vrijednost svakako su ostavštine znamenitih Požežana: Julija

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

Kempfa, Franje Cirakija, Zlate Kolarić-Kišur, Ivše Bošnjaka Dragovačkog, obitelji Kuntarić i Bore Pavlovića. U ovome radu govori se o ostavštini Franje Cirakija, odnosno o njegovoj privatnoj knjižnici. Dio ostavštine čuva se u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega, a dio u ostalim kulturnim i vjerskim ustanovama na području grada Požege. Ovo je prvi korak i pokušaj otkrivanja povijesti nastanka ove vrijedne privatne knjižnice, ali i pokušaj otkrivanja njene uloge u kulturnoj povijesti našega grada u razdoblju od druge polovice 19. st. pa sve do dvadesetih godina 20. st. Život i djelo Franje Cirakija Franjo Ciraki znameniti je Požežanin, pjesnik, erudit i dugogodišnji požeški gradonačelnik. Cijeli život proveo je u Požegi (1847.-1912.), osim tijekom školovanja, kada je kraće vrijeme boravio u Osijeku i Zagrebu. Već kao šesnaestogodišnjak, Franjo Ciraki započinje svoj književni rad u časopisu „Slavonac“ Miroslava Kraljevića, prvom časopisu na hrvatskome jeziku u Slavoniji (1863.) i to prijevodom jedne novele od Wachsmutha pod nazivom „Maluinski gradjan“. Ciraki se u svojim radovima potpisuje kao „F. Cziraky“, a kasnije se u svome književnom radu ponekad koristio i pseudonimom „Požežanin“, što je vidljivo primjerice u idiličnome spjevu „Jankovo ljetovanje“. Njegov književni rad broji sljedeća djela: „Jankovo ljetovanje“ (idilični ep, 1905.), „Sitne pjesme“ (Vijenac, 1870.), „Prve pjesme“ (Zagreb, 1871.), „Florentinske elegije“ (Vijenac, 1872.) i „Rečenice“ (Požega, 1899.). Nekoliko pojedinačnih pjesama i novela objavljivao je također u časopisu „Vijenac“. U Požegi je pohađao pučku školu, a više razrede gimnazije pohađao je u Osijeku. U drugome razredu gimnazije, tijekom zimskih praznika, zadesila ga je teška nesreća dok se sanjkama spuštao niz požešku Kalvariju. Ozlijedio je nogu, a posljedica je bila da su je liječnici morali amputirati kako bi mu spasili život. Cirakijev oporavak podrazumijevao je mirovanje, a ono je inteligentnom dječaku podrazumijevalo udubljivanje u vlastiti prostor intimnoga života, potragu za utaživanjem intelektualne gladi te konačno, literarno odnosno književno opredjeljenje. Njegovo je književno stvaranje bilo iznimno produktivno upravo u studentskim danima (Pravoslovna akademija) u Zagrebu gdje se družio s tadašnjim najuglednijim hrvatskim intelektualcima: Mijom Kišpatićem, Ivanom Vončinom, Augustom Šenoom i KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

drugima. Sedamdesetih godina 18. st. u Zagrebu su postala uobičajena, kako ih Julije Kempf naziva: „estetička predavanja za krasni spol i druge slušače“.1 Ciraki je bio rado slušan predavač, a valja spomenuti kako njegova predavanja nisu bila rezervirana samo za Zagreb. Naime, po povratku u Požegu, Ciraki je i požeškoj publici rado čitao svoja predavanja i rasprave. Nakon završenoga studija i povratka u rodnu Požegu, Franjo je ubrzo bio izabran i za gradskoga načelnika. Tu službu vršio je čak 23 godine! Nažalost, za to je vrijeme njegov književni rad bio podređen službenim dužnostima, zbog čega ga na književnoj sceni nije bilo punih 25 godina. Po umirovljenju, Ciraki odlučuje ostatak života posvetiti književnome radu, te je 1905. godine objavio „Jankovo ljetovanje“, a 1908. napisao libreto za lirsku operu „Otmica“ prema kojoj je 1953./1954. dr. Josip Andrić komponirao prvu požešku operu pod nazivom „Otmica Šijakinje“.2 Usporedno s književnim radom, Ciraki je strpljivo zapisivao sjećanja i događaje iz svoga života, počevši od najranijega djetinjstva. Nažalost, u tome radu zatekla ga je smrt, tako da dnevnički zapisi ostaju nedovršeni. Rukopis toga vrijednog djela, koje nam otkriva ne samo Cirakijev, nego i život cijeloga grada u jednome razdoblju povijesti (19. st. i početak 20.), čuva se u požeškome Odjelu Državnoga arhiva u Slavonskome Brodu. Pa ipak, gotovo stoljeće nakon pjesnikove smrti (2004.), njegovi tekstovi, cjeloviti i u izvornome obliku, bivaju objavljeni u opsežnoj monografiji pod nazivom „Bilježke 11. rujna 1903.-7. veljače 1912.; Zapisci 1847.-1867.“ u nakladi Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Društva hrvatskih književnika i Grada Požege. Na taj je način, ovo vrijedno štivo postalo dostupno svima onima koji žele nešto više saznati o Cirakijevu životu, ali i povijesti grada Požege. Strast prema čitanju – stvaranje Cirakijeve knjižnice Danas, svakome tko poželi detaljnije upoznati privatni svijet Franje Cirakija, kao i društvene, političke i kulturne prilike Požege u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. st., dovoljno je u ruke uzeti dnevničke zapise Franje Cirakija. Već nakon nekoliko pročitanih stranica, čitatelju postaje jasno kako mu se pred očima otkriva svijet jednoga strastvenog bibliofila. Na gotovo svakoj stranici dnevnika mogu se iščitati naslovi knjiga koje je Ciraki taj dan pročitao, kao i dojmovi o pročitanome. Kako je već ranije navedeno, 1 2

Kempf, Julije. Franjo pl. Ciraki // Savremenik 7 (1912), str. 289-293 Ciraki, Franjo. Florentinske elegije. Slavonska Požega : Muzejsko društvo, 1956., str. 29

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

u dobi od dvanaest godina teško je ozlijedio nogu kada je pao spuštajući se sanjkama niz brdo. Liječenje je trajalo dvije godine i završilo amputacijom noge. Evo kako u svome dnevniku sam Ciraki opisuje kako je provodio vrijeme tijekom liječenja: „Dobri moj otac nije mogao dosta knjiga nasmagati, da se njima zabavim. Stavio je sve svoje znance pod kontribuciju, da mi namakne štiva. Nisam čitao, nego gutao. Nemogu tvrditi, da sam izabrano samo štivo dobivao. Došlo mi knjiga pod ruke, koje bi bilo bolje da ni čitao nisam.“3 Nakon operacije, oporavak je trajao gotovo tri godine. Mladi Franjo nije bio u mogućnosti pohađati redovnu nastavu u školi, nego kod kuće, stoga je osim učenjem vrijeme kratio i čitanjem: „Peti ili šesti dan počeo sam već redovito jesti. Osmi ili deseti dan bilo mi je dozvoljeno nekoliko ura čitati. Majka uzela predbrojku u posebnoj nekoj knjižnici u nutarnjem gradu, otkuda mi je zavodski momak po potrebi knjige donosio. Na izbor knjiga uplivao je Dr. Wertheimer, čovjek literarno naobražen. Sa negodovanjem je primijetio, da čitam što mi pod ruku dodje.“4 Dakle, zbog nepovoljnih zdravstvenih prilika mladi Franjo ne druži se sa svojim vršnjacima, ne odlazi u školu, nego dane provodi u osami, u svome domu. Franjini roditelji svjesni su da takve prilike i okruženje nisu poticajni za emotivni i intelektualni razvoj dvanaestogodišnjega dječaka, stoga kupuju knjige kao sredstvo zabave za svoga sina. Franjo tada otkriva strast prema čitanju i to je, zapravo, bio početak jedne cjeloživotne ljubavi iz koje se rodila dojmljiva privatna knjižnica. Slijedeći tragove Cirakijeve knjižnice Na temelju Franjinih dnevničkih zapisa o pročitanim knjigama, sastavljen je popis „Cirakijeva europska lektira“5 koji se nalazi kao dodatak „Bilježkama“. Popis sadrži imena 235 autora. Kada se popis usporedi s naslovima knjiga iz Cirakijeve knjižnice koje su stručno obrađene u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega, ali i ako se uzme u obzir kako je Franjo dnevnik započeo pisati u svojoj pedesetšestoj godini i po sjećanju, jasno je da su mnogi autori koje je čitao izostavljeni odnosno zaboravljeni, te da je u konačnici broj autora iz Cirakijeve europske lektire bio daleko veći. Ciraki, Franjo, Bilježke 11. rujna 1903. – 7. Veljače 1912.; Zapisci 1847. – 1867., Osijek: Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski; Grad Požega: Grafika, 2004. Str. 551 4 Ibid., str. 553 5 Ibid., str. 645-653 3

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

Iz njegove ostavštine, naročito korespondencija, saznaje se da je već u studentskim danima imao bogatu knjižnicu. Naime, prije povratka iz Zagreba u Požegu, Ciraki u pismu ocu piše neka pripremi velika kola i tri konja jer ima mnogo prtljage i „najmanje 5 centah knjiga“. 6 Dakle, Ciraki se iz Zagreba u Požegu vraća s već oblikovanom i poprilično bogatom privatnom knjižnicom. Ta knjižnica, međutim, nije bila „mrtva“ knjižnica ili kutak kojemu su samo povlašteni građani mogli pristupiti, nego je bila živo vrelo informacija, mjesto susreta građana koji su voljeli pročitati dobro štivo. Tako i Tomo Matić, znameniti Požežanin, spominje Cirakijevu knjižnicu kao dokaz kako je Ciraki i do starijih dana zadržao interes za knjigu. Još zanimljivije, Matić knjižnicu opisuje kao: „vrlo lijepu i bogatu“ 7 konstatirajući kako bi se i danas (1952.) rijetko u provincijskim gradovima mogla pronaći takva knjižnica. Nadalje, navodi kako su u njoj najzastupljenija djela pisaca zapadne literature, te kako mu je Ciraki vrlo rado pomagao uputom, savjetom i konačno – posuđivanjem knjiga. Matić zaključuje kako bi onu knjigu, koju bi uzalud tražio u Požegi, zasigurno mogao pronaći u Cirakijevoj knjižnici. U knjizi „Moja Zlatna dolina“ Zlata Kolarić-Kišur opisuje susrete s Cirakijevom knjižnicom: „Otprilike svakih četrnaest dana povjeravao mi je tata vrlo odgovoran zadatak. U ruke bi mi dao nekoliko lijepo ukoričenih knjiga, koje sam morala odnijeti našem susjedu a tatinom prijatelju Franji Cirakiju. Mama bi mi prije toga pregledala nokte, nemaju li crne vjenčiće, a zatim me savjetovala da se negdje ne zaigram, nego da u redu vratim knjige što ih je pjesnik redovito tati posuđivao i po meni odmah slao druge. U službenoj posjeti bojažljivo sam ulazila u prostoriju u koju djeca inače nisu imala pristup. U njoj su police i ormari, krcati knjigama, pokrivali sva četiri zida. Ovdje sam prvi put vidjela i saznala što je to knjižnica.“ 8 Budući da se ni u jednoj monografiji o povijesti knjižnica u Požegi ne spominje kako je Ciraki imao privatnu knjižnicu koja je služila i građanima, a ako je poznato kako u to vrijeme (druga polovica 19. st.) još uvijek nije postojala narodna knjižnica u

Ciraki, Franjo. Florentinske elegije ; Jankovo ljetovanje. Vinkovci : Privlačica, 1994., str. 86

Matić, Tomo. Četiri priloga proučavanju hrvatske književnosti. // Građa za povijest kniževnosti Hrvatske, knj. 24 (1953), str. 77 8 Kolarić-Kišur, Zlata: Moja Zlatna dolina. Zagreb: Školska knjiga, 2004., str. 41 7

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

današnjem smislu riječi, može se zaključiti kako je Cirakijeva privatna knjižnica bila preteča narodne knjižnice u Požegi. Nakon Cirakijeve smrti, Kraljevska sveučilišna knjižnica preuzima dio njegove privatne knjižnice, a preostali dio Ciraki oporučno poklanja Pučkoj dječačkoj školi u Požegi. Osim u dnevničkim zapisima, podaci o Cirakijevoj knjižnici mogu se pronaći upravo u Izvještajima više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole u razdoblju od školske godine 1912./1913 do 1920./1921. Oni otkrivaju kako je Cirakijeva knjižnica i nakon Cirakijeve smrti nastavila živjeti te da su je građani vrlo rado, čak i uz novčanu naknadu, koristili. Ciraki je preminuo 1912., a iste te godine u Izvještaju pod stavkom „Darovi školi i školskoj mladeži“ postoji podatak kako je Franjo pl. Ciraki oporučno školi darovao dio svoje privatne knjižnice, odnosno: „preko 1550 svezaka knjiga, 15 portreta i 3 knjižnična ormara“ 9. Škola nadalje navodi kako će se knjižnica posebno urediti kako bi bila otvorena i širem građanstvu na upotrebu. Škola je knjižnici dala ime koje je i Gradska knjižnica i čitaonica Požega zadržala – „Cirakijeva knjižnica“. U Izvještaju za 1914./1915. školsku godinu, također pod stavkom „Darovi školi i školskoj mladeži“ nalazi se podatak kako je: „od posuđivanja knjiga iz „Cirakijeve knjižnice“ u školsku blagajnu dospjela svota od 40 K 70 fil., pri čemu su od te svote za 30 K nabavljena odijela za petoricu učenika!“10 Naime, škola je imala „Školsku zakladu“ za pomaganje siromašnim učenicima. U Izvještaju za 1915./1916. saznaje se kako je u Nižu pučku dječačku školu „unišlo 19 K 60 fil. od posuđivanja knjiga iz Cirakijeve knjižnice, a svota je upotrijebljena za nabavu pisarskih potrepština siromašnim učenicima“.11 Izvještaj 1916./1917. otkriva kako je Niža pučka dječačka škola „uprihodila 49 K 70 fil., svota je upotrijebljena za nabavu potrepština siromašnim učenicima“.12 U Izvještaju za 1917./1918. saznaje se da je u školu „unišla svota od 61 K, koja je poslana Gradskome poglavarstvu za Zakladu za

Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: 1913., str. 27 10 Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: 1915., str. 19 11 Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: 1916., str. 23 12 Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: 1917., str. 23 9

KLARIĆ

<s. n.>, <s. n.>, <s. n.>, <s. n.>,

274 broj bibliografske jedinice

potporu siromašnih učenika“.13 Do kraja 1919., od posuđivanja knjiga iz Cirakijeve knjižnice, u školu je „unišla svota od 45 K“14, a do kraja 1920. škola je „uprihodila svotu od 143 K i 20f, svota poslana gradskome poglavarstvu kako bi se pridružila Zakladi Julija Kempfa za potporu siromašnih učenika“15. Nakon 1921. u Izvještajima više nema podataka o Cirakijevoj knjižnici. Dakle, punih 9 godina knjige iz Cirakijeve knjižnice redovito su se, uz novčanu naknadu, „posuđivale“ građanstvu. Podatak o iznosima prihoda otkriva nam da je Požega u to vrijeme itekako imala interes za knjigu. Cirakijeva knjižnica danas Cirakijeva knjižnica duže vrijeme nije bila primjereno smještena u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega. Izgradnjom Glazbenoga odjela (2006.), privremeno je bila smještena u njegovo spremište. Nakon 2011., kupnjom novih polica i preuređenjem prostora u kojemu se čuva zavičajna zbirka Possegana, Cirakijeva je knjižnica premještena u zavičajnu zbirku. Otada, pa sve do danas, traje stručna obrada knjiga iz Cirakijeve knjižnice.

Slika 1. Rukopisni ex libris Franje Cirakija

Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1918., str. 21 14 Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1919., str. 27 15 Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1920., str. 20 13

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

Knjige iz Cirakijeve knjižnice imaju prepoznatljivu oznaku pripadnosti, ex libris, pečat s prezimenom vlasnika, koji se uglavnom nalazi na unutarnjoj strani prednjih korica knjige. Ako se radi o knjigama u svescima, ponekad svi svesci sadrže ex libris, a ponekad samo prvi svezak. Neke knjige, osim Cirakijeva ex librisa imaju i ovaj: „Učiteljska knjižnica broj…; Obća pučka dječ. škola u Požegi“. Većina knjiga pisana je na njemačkome jeziku i gotici. Na većem broju knjiga sačuvan je izvorni uvez. Zbirka se većim dijelom sastoji od omeđenih i serijskih publikacija tiskanih u 19. Stoljeću.

Slika 2. Pečat s imenom Franje Cirakija

Gradska knjižnica i čitaonica Požega sadrži i zbirku starih i rijetkih knjiga „Rara“. Mnoge knjige iz te zbirke sadrže ex librise Pučke dječačke škole iz Požege (bez Cirakijevog ex librisa) odnosno ex librise Učiteljskog društva iz Požege s potpisom Julija Kempfa. Kada se krenulo s uređenjem zavičajne zbirke Possegana Gradske knjižnice i čitaonice Požega, odnosno uređenjem privatnih knjižnica unutar zbirke, zbirka „Rara“ zatečena je s katalogiziranim i inventariziranim knjigama koje, sudeći po ex librisima, vrlo vjerojatno pripadaju privatnim knjižnicama Franje Cirakija i Julija Kempfa. Također, od kraja 2015. godine, suradnjom Gradske knjižnice i čitaonice Požega i Gradskoga muzeja Požega započela je stručna obrada knjižnične građe iz Gradskoga muzeja. Uvidom u fond, ustanovljeno je kako i Gradski muzej sadrži izvjestan broj knjiga iz privatnih knjižnica Franje Cirakija i Julija Kempfa. Također, nikako se ne smije zanemariti ni činjenica kako je, uz dječačku, postojala i škola za djevojčice koju je vodila Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Požegi, stoga bi bilo opravdano

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

očekivati kako se dio Cirakijeve knjižnice nalazi i u požeškom samostanu sestara milosrdnica. Dio ove velebne privatne knjižnice nalazi se i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Prilikom stručne obrade Cirakijeve knjižnice, posebna pažnja pridaje se starim i rijetkim izdanjima omeđenih i serijskih publikacija, zatim ex librisima, ali i sadržajnoj obradi. Upravo je temeljem sadržajne obrade vidljivo kako Cirakijeva knjižnica sadrži najveći broj knjiga iz područja lijepe književnosti, posebno iz francuske, engleske i njemačke književnosti. Ciraki je u svojoj knjižnici čuvao originalna izdanja klasika zapadnoeuropske književnosti, a „ljubav i upoznatost s recentom književnošću zapadnoeuropskoga kruga, usmjerenost k idealima klasicizma i romantike, ali i iznimno poznavanje francuskog, engleskog i njemačkog jezika, Ciraki dokazuje kroz prevoditeljski rad.“16 odnosno „Njihova djela čitao je u originalu, sam ih je posjedovao u svojoj velikoj obiteljskoj knjižnici s detaljnim katalogom knjiga. Knjižnica je bila uvijek otvorena svakome tko se zanimao za književnost.“17 Osim lijepe književnosti, značajan je broj starih i rijetkih knjiga iz povijesti i geografije, poput ove vrlo vrijedne povijesti svijeta: „Allgemeine Weltgeschichte. Troppau : Joseph Georg Trassler, [178-]-[18--]“ koja je izdana u više svezaka, a Cirakijeva ih knjižnica broji čak 88. Zbirka sadrži i enciklopedije, a zanimljiv primjerak je enciklopedija o životinjskome svijetu u šest svezaka: „Brehm, A. E.: Illustrirtes Thierleben. Hildburghausen: Bibliographisches Institut. 18641869“. Tu su i vrlo vrijedni leksikoni poput ovoga čija se 34 sveska čuvaju u Cirakijevoj knjižnici: „Universal-Lexikon der Gegenwart und Vergangenheit. Altenburg: H. A. Pierer, 18401846.“ Osim omeđenih publikacija, u Cirakijevoj knjižnici nalaze se i serijske publikacije, a kao najvrjednije valja istaknuti: „Deutsche Roman-Zeitung (1865-1881)“.

Trojan, Ivan: Libreto za lirsku operetu Otmica Franje pl. Cirakija. // Nova prepiska Ciraki : zbornik : radovi s

kolokvija o Franji pl. Cirakiju, Požega 14. siječnja 2005. / urednik Goran Rem. Osijek : Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonskobaranjskosrijemski ; Požega : Gradsko poglavarstvo, 2006.Str. 42 17

Ibid., str. 53

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

Slika 3. Marci Tullii Ciceronis Opera omnia = Des Markus Tullius Cicero saemmtliche Werke : Bd. 12. Wien: bey Joseph Dehler, 1802

Do sada, najvrjednija otkrivena knjiga u Cirakijevoj knjižnici je: „Marci Tullii Ciceronis Opera omnia = Des Markus Tullius Cicero saemmtliche Werke : Bd. 12. Wien: bey Joseph Dehler, 1802.“, a najvrjednija hrvatska stara i rijetka knjiga jest „Đurđević, I.: Pjesni razlike. Zagreb: Lj. Gaj, 1855.“ Cirakijeva knjižnica sutra Gradska knjižnica i čitaonica Požega naslijedila je manji dio Cirakijeve knjižnice iz Pučke škole, točnije 302 knjige. Pretpostavka je da su te knjige u Gradsku knjižnicu dospjele nakon 1921., no o načinima i putevima kako se to dogodilo, predstoji tek da se istraži. Donacijom požeške obitelji Baketarić, Cirakijeva knjižnica dodatno je upotpunjena pa sada broji 805 knjiga. Knjižnica je oblikovana kao zbirka koja je fizički smještena u posebne police te čini zaseban dio zavičajne zbirke Possegana. Kada je Gradska knjižnica i čitaonica Požega započela stručnu obradu knjiga iz Cirakijeve knjižnice, katalogizacija se vršila u knjižničnome programu Crolist, pri čemu su knjige bile mrežno pretražive putem autorskoga kataloga i pod zbirkom naziva „Cirakijeva knjižnica“. Stare i rijetke knjige katalogizirane su prema Međunarodnome standardnom

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

bibliografskom opisu starih omeđenih publikacija. Također, sve katalogizirane knjige u Crolistu bile su objedinjene kroz polje 702 odnosno sekundarno autorstvo i autorski kôd 390 koji označava prethodnoga vlasnika knjige pa je zbirka bila pretraživa i po sekundarnom autorstvu. Do 2013. bilo je katalogizirano 713 knjiga. Tijekom 2016. Gradska knjižnica i čitaonica Požega postupno je prelazila sa staroga knjižničnog programa Crolist na novi knjižnični program Metelwin pri čemu su stručni radovi na baštinskim zbirkama privremeno bili zaustavljeni. Plan je tijekom 2017., u novome knjižničnom programu objediniti sve otprije katalogizirane naslove opet pod nazivom „Cirakijeva knjižnica“ te nastaviti sa stručnom obradom knjiga koje još nisu katalogizirane. Po završetku stručne obrade Cirakijeve knjižnice, cilj je zaštiti ovu vrijednost kao kulturno dobro. Želja je u što skorijoj budućnosti otkriti sva mjesta gdje bi se fragmenti Cirakijeve knjižnice mogli nalaziti, zatim popisati ili katalogizirati svu knjižničnu građu, objediniti je u jednu zbirku, registrirati kao kulturno dobro, a u budućnosti kroz suradnju knjižnice, arhiva, muzeja i samostana, digitalizirati svu vrijednu građu vezanu uz Cirakija te stvoriti virtualnu „Cirakijevu knjižnicu“ koja bi na jednome mjestu okupljala, kako tiskane, tako i audiovizualne materijale o našemu znamenitom Požežaninu, tvorcu prve narodne knjižnice u Požegi.

Literatura Ciraki, Franjo. Florentinske elegije. Slavonska Požega: Muzejsko društvo, 1956. Ciraki, Franjo. Florentinske elegije; Jankovo ljetovanje. Vinkovci: Privlačica, 1994. Ciraki, Franjo. Bilježke 11. rujna 1903. – 7. veljače 1912.; Zapisci 1847. – 1867. Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski; Grad Požega; Grafika, 2004. Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1913. Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1915.

KLARIĆ

274 broj bibliografske jedinice

Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1916. Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1917. Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1918. Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1919. Izvještaj više i niže pučke djevojačke, ženske stručne, niže pučke dječačke i šegrtske škole. Požega: <s. n.>, 1920. Jelčić, Dubravko. Franjo Ciraki. // Pet stoljeća hrvatske književnosti; knj. 38 (1968). Kempf, Julije. Franjo pl. Ciraki. // Savremenik 7 (1912). Kolarić-Kišur, Zlata. Moja Zlatna dolina. Zagreb : Školska knjiga, 2004. Matić, Tomo. Četiri priloga proučavanju hrvatske književnosti. // Građa za povijest kniževnosti Hrvatske, knj. 24 (1953). Narodne knjižnice u novim prostorima – spoj tradicije i suvremenosti : stručni skup povodom 170. obljetnice utemeljenja Gradske knjižnice i čitaonice u Požegi : 9. studenoga 2015. / uredila Aleksandra Pavlović. Požega : Gradska knjižnica i čitaonica, 2015. Požeški leksikon / glavni urednik Antun Petković. Slavonska Požega: Skupština općine, 1977. Trojan, Ivan. Libreto za lirsku operu Otmica Franje pl. Cirakija. // Nova prepiska Ciraki : zbornik : radovi s kolokvija o Franji pl. Cirakiju, Požega 14. Siječnja 2005. / urednik Goran Rem. Osijek : Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonskobaranjskosrijemski ; Požega : Gradsko poglavarstvo, 2006.

KLARIĆ

275 broj bibliografske jedinice

KULTURA JAVNE RIJEČI ŽENSKIH ČASOPISA OD 1840. DO 1970. GODINE The culture of public word of women magazines from 1840 to 1970

Andreja Zubac andreja.zubac@gmail.com

UDK/UDC 050-055.2:316.72 Pregledni rad / Review article Primljeno/Received: 03.03.2016.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Uvod Časopis je vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovnim razmacima, kraćim od godine, a dužim od petnaest dana. Pokreće se s namjerom da izlazi trajno.1 Primarno je tiskani

medij

koji

pogoduje

dimenziji

vremena.

Mogu

promatrati

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Ženski časopisi u izabranome vremenskom okviru zbog bolje preglednosti i lakše analize kronološki su svrstani u tri skupine kroz koje je vidljiva potvrda svih hipoteza: 

prvu skupinu čine časopisi koji su obilježili razdoblje od 1840. do 1918. godine



druga skupina obuhvaća časopise koji su obilježili razdoblje od 1919. do 1946. godine25



treća skupina obuhvaća časopise koji su obilježili razdoblje od 1953. do 1970. godine.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Usp. Bauer, Thomas A. Isto. Str. 50. Ženski list : Za modu, zabavu i kućanstvo, 1(1925), str. 3

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Ženski list: Za modu, zabavu i kućanstvo, 1(1925), str. 17. Fruk, Marina. Pisma čitatelja. // Riječ 7 (1)2001, str. 17. 43 Ženski list, 1(1925), str. 26. 44 Isto. 42

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Ženski list, 1(1925), str. 2. Ženski list 1, 1(1925), str. 26. 47 Ženski list, 3(1927), str. 29. 48 Isto. Ženski list, 3(1927), str. 29. 49 Ženski list, (1927), str. 34. 46

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Hrvatska žena. // Ženski list 1, 9(1933), str. 2. Novi ženski list. 1(1939), str. 5 52 Novi ženski list. 1(1939), str. 12. 53 Podaci preuzeti iz mađarske nacionalne knjižnice. 51

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

54 55

Hrvatica 1, 2(1940), str. 2 Zašto mislim da je potreban list Hrvatica? // Hrvatica 1, 1(1939), str. 5.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Kalčić, Silva. Nav. Djelo. Svijet 1, 1(1953). 85 8. Mart. // Svijet 3, 1(1953) 84

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Svijet 3, 12(1964), str. 2, 19-20. Svijet, 13(1970). 88 Svijet 13, 16(1970). 89 Svijet 15, 16(1970), str. 44. 90 Jakobson, Roman. Lingvistika i poetika. Beograd: Neolit, 1996. 87

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Brak i penzije za domaćice. // Praktična žena 362, 15(1970), str. 11. Praktična žena 362, 15(1970), str. 23.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Bazar 2, 7(1965), str. 2.

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Za žene nije kuhinja. // Bazar 2, 7(1965). Usp. Bauer, Thomas A. Isto. Str. 46. 97 I. B. // Bazar 2, 7(1965). 96

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

Bazar 2, 7(1965).

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

275 broj bibliografske jedinice

ZUBAC

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIÅ½NICAMA

276 broj bibliografske jedinice

ŠKOLSKA KNJIŽNICA MEDICINSKE ŠKOLE OSIJEK

Alta Pavin Banović Medicinska škola Osijek Školska knjižnica alta.pavin@gmail.com

Uvod Medicinska škola Osijek početak svoga djelovanja bilježi od 1947. godine, a djeluje i danas. Tijekom svojih sedamdeset godina djelovanja nekoliko se puta preseljavala tražeći adekvatan prostor u Osijeku. Od samih je početaka djelovanja Škole, unatoč nedovoljnom prostoru, svoje mjesto dobila školska knjižnica. Tijekom školskih godina zaposlene su knjižničarke stručno razvijale knjižnični fond i njegovale brojne aktivnosti kojima se utvrdila potreba postojanja i korištenja školske knjižnice u strukovnom srednjoškolskom odgojno-obrazovnom radu. Lokacije Medicinske škole Osijek i školske knjižnice Službeni početak djelovanja Medicinske škole Osijek započinje Rješenjem Ministra narodnog zdravlja koje je službeno objavljeno u Narodnim novinama 8. listopada 1947.1 Tijekom sedamdesetogodišnjega djelovanja Medicinska škola Osijek promijenila je brojne lokacije u gradu Osijeku. 1. listopada 1947. zaključen je ugovor o zakupu stana za potrebe Srednje medicinske škole u zgradi koja se nalazila na Bulevaru Generalisimusa Staljina 24, današnje Gradske i sveučilišne knjižnice u Europskoj aveniji. Ugovor su potpisali

Prlić, Nada i suradnici, Prvi naraštaj Srednje medicinske škole, Povjesnica Medicinske škole Osijek 1947.1997. (1997.), str. 12.

PAVIN BANOVIĆ

103

276 broj bibliografske jedinice

vlasnica stana, gospođa Matilda Hengl i zakupac pomoćnica ravnatelja Mira Herceg. Škola je koristila prostorije prizemlja, što je obuhvaćalo šest soba, kuhinju i nusprostorije, a bio je smješten i učenički internat.2 Ravnateljica Mira Hercog podnijela je izvješće, br. 453./1948. od 15. lipnja 1948. godine, Ministarstvu narodnoga zdravlja Odjelu za stručno školstvo za 1947./1948. školsku godinu. Izvješće je vrlo zanimljivo jer se iznose iscrpni podaci za školsku knjižnicu koja je dobila svoje mjesto u školskoj ustanovi. „Upravu škole sačinjava medicinska sestra i v.d. ravnatelj Hercog Mira, medicinska sestra Čubriković Ružica, financijski manipulant Terek Angelina i administrativni manipulant Novaković Nevenka…. Evidenciju učenja đaka, pohađanja časova nastave, praktični radova učenika, učeničku biblioteku, poslovanje rubeninom i razne učeničke podatke vodi medicinska sestra Čubriković Ružica… Kao najveći nedostatak je pomanjkanje prostorija.“3 „U cilju kulturnog uzdizanja učenika uprava škole je do sada nabavila biblioteku u vrijednosti od preko 14.000 dinara a koja se sastoji pored političko-ideoloških knjiga i brošura i iz lijepog broja stručnih kao i beletrističkih knjiga, te raznih pisaca počam od najsavremenijih pisaca pa do svih vrsti klasika.“4 Školska knjižnica dobila je svoje značenje od prvih dana djelovanja Medicinske škole. Međutim, trag postojanja i djelovanja školske knjižnice gubi se idućih dvadesetak godina. Razlog su, najvjerojatnije, brojna preseljenja tijekom tih godina jer se Škola kontinuirano povećavala brojem upisanih učenika i zaposlenih djelatnika te je tražila prihvatljiviji prostor za održavanje nastave. Tijekom školske godine 1948./1949., zbog velikoga broja upisanih učenika, odlukom Gradskoga Narodnoga odbora Škola i internat smješteni su u Hrvatski dom u Radićevoj ulici.5 Zatim je 19. studenoga 1952. zaključen ugovor o izdavanju prostorija u zgradi na Partizanskom trgu, današnjem Trgu svetoga Trojstva i zgradi Glazbene škole Franje Kuhača.6 Školska godina 1954./1955. započela je u prostorima Doma tehničke škole u ulici Dimitrija Tucovića 4, današnja Cvjetkova ulica. Međutim, od veljače do travnja 1955. 2 3 4 5 6

104

Isto, str. 13. Isto, str. 17. Isto, str. 19. Isto, str. 13. Isto, str. 14.

PAVIN BANOVIĆ

276 broj bibliografske jedinice

nastava se održavala u Tehničkoj školi na Trgu Vladimira Nazora, današnjem Trgu bana Josipa Jelačića.7 7. srpnja 1959. godine objavljen je Zakon o medicinskim školama koje su uvrštene u srednjoškolski sustav obrazovanja četverogodišnjih škola. Rješenjem Narodnoga odbora kotara Osijek od 6. studenoga 1961. godine Škola za medicinske sestre u Osijeku djeluje kao samostalna ustanova s ravnateljicom Ivankom Butorac-Miljuš.8 Tijekom dvadeset godina djelovale su: Škola za primalje (1947.-1953.), Škola za bolničare (1958.-1964.) i Škola za dječje njegovateljice (1961.-1967.). Općinska skupština donijela je rješenje o spajanju Škole za bolničare s praktičnom obukom Škole za medicinske sestre 1964. godine.9 Školske

godine

1976./1977. učenici pripremnoga stupnja

usmjerenoga

obrazovanja Medicinske škole nastavu pohađaju u Kemijsko-prehrambenom i grafičkom školskom centru na Zelenom polju. Škole se ujedinjuju i dobivaju novi naziv Školski centar „Ruđer Bošković“ 1. siječnja 1977.10 Medicinska škola preselila je iz „zgrade Saponije” na Zeleno polje bb 1. rujna 1978. jer je dogradnjom zgrade bio riješen problem prostora. Tada je Medicinska škola dobila priliku svoj knjižni fond smjestiti u zajednički prostor školske knjižnice Kemijsko-prehrambenoga i grafičko školskoga centra. Sjednica Skupštine SIZ-a usmjerenoga obrazovanja u području zdravstva Socijalističke Republike Hrvatske usvojila je nove programe obrazovanja od 7. srpnja 1977. godine: medicinske sestre, primalje, zubotehničari, farmaceutski tehničari, sanitarnolaboratorijski tehničari i fizioterapeuti. Međutim, šk. god. 2011./2012. uveden je novi program dentalni asistenti i šk. god. 2015./2016. jedan razred Zdravstvene gimnazije. Školska knjižnica s knjižničarkama Medicinska škola Osijek djeluje samostalno od 1. rujna 1992. godine jer se izdvojila iz Školskoga centra „Ruđer Bošković“. Škola je dobila na korištenje istočno krilo zajedničke školske zgrade kao i korištenje zajedničke školske knjižnice u prizemlju Škole na površini od 120 m2. 7

Isto, str. 15. Isto, str. 30. 9 Isto, str. 31. 10 Isto, str. 34. 8

PAVIN BANOVIĆ

105

276 broj bibliografske jedinice

Knjižnici Medicinske škole Osijek dodijeljen je knjižni fond od 8 000 primjeraka. Budući da je knjižni fond bio nedostatan zahtjevima suvremene škole, veliki dio fonda obnovljen je darovima dr. Vladimira Utvića, Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburga, Biskupskoga ordinarijata Đakovo, Naklade „Erasmus“ Zagreb, Poglavarstva grada Ravensburga i društva Raund Table iz Ravensburga, prof. I. Zirduma, p. B. Nagya, gospođe Barkley iz Newtona i brojnih drugih donatora.11 U zajedničkome prostoru školskih knjižnica djelovale su kolegice Ruža Rešetar, knjižničarka Tehnološke škole „Ruđer Bošković“ i kolegica Barica Babić knjižničarka Medicinske škole Osijek. Kolegica Barica Babić radila je kao profesorica hrvatskoga jezika, a potom i kao školska knjižničarka do 30. rujna 1993. kada je otišla u mirovinu. Školska knjižnica imala je kartični knjižnični katalog, otvoreni knjižni fond i čitaonicu sa 16 čitateljskih mjesta. U istome knjižničnom prostoru, od 15. studenoga 1993. i idućih deset godina, radila je Marina Belić, prof. hrvatskoga jezika i književnosti i dipl. knjižničarka. U vremenskom je razdoblju od 13. svibnja 1996. do 18. listopada 1999. kolegicu Marinu Belić povremeno zamjenjivala kolegica Dragica Dragun, prof. hrv. jezika i književnosti. Međutim, 2003. godine izgradnjom novoga ulaza u Medicinsku školu Osijek školska knjižnica dobila je svoj novi prostor u dvije preuređene učionice u prizemlju Škole. Školska knjižnica djelovala je na površini od 80 m2 u kojem je bio smješten otvoreni knjižnični fond i čitaonica s referentnom literaturom i periodikom. Čitaonica je bila opremljena s tri računala spojenima na internet koja su učenici svakodnevno koristili. Također se svakodnevno održavala redovna nastava, dopunska i dodatna nastava, školska natjecanja, slobodne aktivnosti za učenike, sastanci školskih aktiva i Školskoga odbora jer je Školi nedostajao dovoljan broj učionica. Čitaonica je imala 28 sjedećih mjesta u kojoj su korisnici mogli čitati referentnu literaturu i časopise te pripremati različite prigodne plakate, panoe i izložbe. Školsku knjižnicu uredila je i službeno u njoj djelovala kolegica Marina Belić, prof. i dipl. knjižničarka do 20. lipnja 2008.

106

http://ss-medicinska-os.skole.hr/skola/knjiznica (9.5.2016.)

PAVIN BANOVIĆ

276 broj bibliografske jedinice

Slika 1. Školska knjižnica Medicinske škole Osijek

Međutim, od 23. siječnja 2006. odlaskom kolegice Marine Belić na bolovanje službeno ju je zamijenila kolegica Tihana Lubina, prof. hrv. jezika i književnosti i dipl. knjižničarka koja je radila do 30. rujna 2013. Premještajem na novo radno mjesto, kolegicu Tihanu Lubinu zamijenila je, iduća dva mjeseca, kolegica Mirta Faktor prof. hrv. jezika i književnosti, a potom službenim dopisom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Alta Pavin Banović, mag. theol. i mag. bibl. Zbog nedovoljnoga broja učionica izgrađeno je novo krilo školske zgrade čije je otvorenje službeno obilježeno 5. studenoga 2015. U prizemlju novo izgrađenoga dijela Škole svoje nove prostore dobila je školska knjižnica s čitaonicom na površini od 60 m2. Svi korisnici knjižnice mogu svakodnevno koristiti otvoreni fond te čitati referentnu literaturu i periodiku u čitaonici koja ima 18 čitateljskih mjesta, tri računala s internetom i TV. Stručna djelatnost i poslovanje školske knjižnice Temeljni dokument za rad školske knjižnice Medicinske škole Osijek jest Pravilnik o radu školske knjižnice. Stručna djelatnost i poslovanje školske knjižnice sastavljeno je u

PAVIN BANOVIĆ

107

276 broj bibliografske jedinice

Pravilniku na temelju Statuta Medicinske škole Osijek, Zakona o knjižnicama i Standarda za školske knjižnice. Dokument je prihvatio i potpisao Školski odbor na sjednici održanoj 6. prosinca 2006. Pravilnikom se uređuje radno vrijeme knjižnice, posudba knjižnične građe, korištenje građe u prostoru knjižnice, postupak u slučaju oštećenja, uništenja ili gubitka posuđene knjižnične građe te položaj knjižničnoga osoblja i knjižničnoga odbora Medicinske škole Osijek. a. Knjižnična građa Knjižnična građa u cjelovitome opsegu uvedena je u program MetelWin od 2006. godine. U programu se knjižna i neknjižna građa stručno obrađuje katalogizacijom i inventarizacijom te se automatski ispisuju signaturne naljepnice kojima je završena obrada nove građe. Također, svi korisnici knjižnice upisani su u program kao članovi sa svim podacima koji su potrebni za člansku iskaznicu u školskoj knjižnici. Knjižnična građa sastavljena je od otvorenoga i zatvorenoga knjižnog fonda, referentne literature, periodike i elektroničke građe. Otvoreni knjižni fond čine književna djela za lektiru u strukovnoj školi i lektira koja se postupno popunjava za gimnazijski program. Također, svaki je nastavni predmet općeobrazovnoga sadržaja pokriven stručnom literaturom iz hrvatskoga jezika i književnosti, engleskoga i njemačkoga jezika, latinskoga jezika, filozofije, teologije i religije, psihologije, pedagogije, povijesti, geografije, matematike, biologije, kemije, fizike i sporta. Specifičnost knjižnoga fonda čini stručna literatura medicinskoga područja koja obuhvaća cjelokupnu zdravstveno-medicinsku struku školskih predmeta. To su farmakologija, anatomija i fiziologija, neurologija, oftalmologija, kardiologija, genetika i ginekologija, pedijatrija, kirurgija, ortopedija, patologija, dermatologija, urologija, stomatologija, psihijatrija, endokrinologija, gastroenterologija, higijena i područje zdravstvenih njega. Također, medicinska literatura pokrivena je i na engleskom govornom području koje su darovane Školi početkom devedesetih godina dvadesetoga stoljeća. Sveukupni knjižni fond sastoji se od 9 123 jedinica građe od kojih je 4 460 naslova u vrijednosti 394 327,23 kn (podatci od 6. svibnja 2016.). Neknjižni fond školske knjižnice čine audiovizualna građa od 76 jedinica, DVD-a 40 jedinica, CD-ROM-ova 38 jedinica i CD-R-a 17 jedinica.

108

PAVIN BANOVIĆ

276 broj bibliografske jedinice

Knjižnična je građa u slobodnome pristupu za sve korisnike i stručno je obrađena prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji. Veličina školske knjižnice sastoji se od periodike koju je Škola primala za sva odgojno-obrazovna područja: 

Jezično-umjetničko područje: Jezik, Književna smotra, Hrvatski u nastavi, Strani jezici, Hrvatsko slovo, Forum, Suvremena lingvistika, Revija, Hrvatska revija, Hrvatski u školi, Napredak, Pedagogijska istraživanja, Život i škola i Metodički ogledi.



Prirodoslovno-matematičko područje: Matematičko fizički list, Priroda, Hrvatski zemljopis, Nacional Geographic, Drvo znanja, Meridijani, Eko revija i Geografski horizont.



Zdravstvo: Psiha, Sestrinski glasnik, Florance, Die Schwester der Pfleger, American Journal of Nursing, Medicinska revija, Plavi fokus, Naše zdravlje, Vaše zdravlje, Šećerna bolest i mi, Psihijatrijska njega, Vjesnik medicinskih sestara RH, Farmaceutski tehničar i Zubni tehničar.



Tjelesno-zdravstveno područje: Povijest hrvatskog športa, Kineziologija i Olimp. Trenutno školska knjižnica redovno prima devet časopisa, a to su: Školske

novine, Napredak, Farmaceutski tehničar, Sestrinski glasnik, Strani jezici, Matematičkofizički list, Meridijani, Hrvatske šume i Olimp. Nova se knjižnična građa redovno nabavlja početkom školske godine kada se ostvaruje kvalitetna suradnja s izdavačima koji dostavljaju potrebne ogledne udžbenike. Tijekom kalendarske godine nabavu građe za potrebe školske knjižnice s određenim iznosom financira Osječko-baranjska županija. Također, prema posebnim potrebama odgojno-obrazovnoga programa Škola svojim vlastitim financijskim sredstvima kupuje potrebnu stručnu literaturu. Povremeno korisnici daruju knjižnu građu kojom se, uglavnom, ispunjava vrijeme razonode i opuštanja. b. Zaštita građe Zaštita knjižnične građe redovito se obuhvaća revizijom, izdvajanjem knjižnične građe, otpisom knjiga, smještanjem neuvezanih časopisa i novina, uvezivanjem knjiga i časopisa te popravkom knjiga.

PAVIN BANOVIĆ

109

276 broj bibliografske jedinice

Revizija školske knjižnice Medicinske škole Osijek napravljena je 1993., 1999., 2003., 2014. godine, a iduća se revizija, prema Zakonu o knjižnicama, planira nakon četiri godine od zadnje revizije. Posljednja revizija rađena je u programu MetelWin kojom se utvrdilo konačno stanje knjižnične građe na policama te su se izdvojile knjige za otpis zbog oštećenosti, izgubljenosti, nevraćenosti, knjige s izmijenjenim izdanjima i suvišni primjerci nekih naslova. Određene otpisane knjige preuzela je školska knjižnica Srednje škole Dalj i antikvarijat Ezop, a sve ostalo od otpisa izabrali su učenici i djelatnici Škole za svoje osobne potrebe. Revizijom knjižnične građe ustanovljena je potreba popravaka pojedinih knjiga kako bi se produžila njihova upotreba. Popravak knjiga napravila je knjižničarka uz pomoć širokih samoljepljivih traka jer Škola u svome proračunu nema financijskih sredstava za njihov stručni popravak ili ponovno uvezivanje. Časopisi i novine uredno su složeni u specijalne ormare za periodiku, a vrlo zastarjeli časopisi s nepotpunim kompletiranim godištem odloženi su u školski arhiv. Završenom revizijom ustanovljen je određen broj knjižne građe koju je bilo potrebno stručno obraditi i staviti na policu za korištenje. c. Korištenje i posudba knjižnične građe Pravo korištenja usluga školske knjižnice imaju svi učenici, profesori, stručni suradnici i tehničko osoblje Škole. U školsku godinu 2015./2016. upisano je ukupno 610 učenika koji svakodnevno koriste knjižnicu s čitaonicom. Učenici najviše koriste knjižnične usluge za posuđivanje lektire i stručne literature, a zatim i za izradu seminarskih radova i prezentacija na računalima koja su smještena u knjižnični prostor. Na početku školske godine 78 redovnih profesora posude udžbenike koji su im potrebni za odgojno obrazovni rad u nastavi i vježbama u kabinetima zdravstvenih njega u Školi te na vježbama u Kliničkoj bolnici Osijek. Također, redovnu nastavu održava i 26 vanjskih suradnika bez kojih Škola ne bi mogla ispunjavati svoj program. Svi su korisnici knjižnice upisom u Školu ili zapošljavanjem u Školi upisani kao redovni članovi, u programu MetelWin, te im je besplatno izrađena i plastificirana školska knjižnična iskaznica, sa svim njihovim osobnim podatcima, kojom posuđuju

110

PAVIN BANOVIĆ

276 broj bibliografske jedinice

knjižničnu građu. Korisnici su dužni čuvati knjižničnu građu od svakoga oštećenja i ne smiju uništavati građu trganjem listova knjige, podcrtavanjem dijelova ili cijele knjige, izrezivanjem, prljanjem i na druge načine. Ukoliko učenik izgubi posuđenu knjigu, u dogovoru s knjižničarkom, dužan je donijeti knjigu istoga naslova ukoliko je lektirno književno djelo ili neku drugu knjigu za razonodu i opuštanje. Svakodnevno je školska knjižnica otvorena za korištenje šest sati u prijepodnevnoj ili u poslijepodnevnoj smjeni. Čitaonički se prostor od 16 sjedećih mjesta nalazi u dijelu knjižnice koju svakodnevno koristi u prosjeku 10% učenika. Posudba knjižnične građe odvija se svakodnevno izdavanjem lektira i stručne literature, a korištenje referentne literature i časopisa moguće je samo u čitaoničkom prostoru. Učenici mogu posuditi odjednom tri knjige u vremenskom razdoblju od petnaest dana, a profesori i predavači od početka do kraja nastavne godine kada su dužni vratiti posuđene stručne udžbenike. Korištenje referentne literature izvan školske knjižnice moguće je samo na zahtjev profesora ili predavača stručnoga suradnika za razrednu posudbu zbog održavanja nastave. Korisnici su dužni posuđenu knjižničnu građu pravodobno vratiti ili produžiti vrijeme korištenja uz suglasnost knjižničarke. Učenici, također, imaju mogućnost koristiti knjižnu građu za opuštanje i razonodu tijekom zimskih i ljetnih praznika uz suglasnost knjižničarke. Aktivnosti školske knjižnice Početak nove školske godine obilježen je planiranjem programa rada školske knjižnice i izradom kurikuluma aktivnosti obilježavanja prigodnih dana. Program rada školske knjižnice postaje sastavni dio Godišnjega plana i programa rada Škole u jednoj školskoj godini. Najčešće i neizostavne aktivnosti su obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenoga što uključuje Međunarodni dan školske knjižnice i posjet Međunarodnoga sajma knjiga i učila Interliber u Zagrebu. Svakako je važan Svjetski dan knjige i autorskih prava u projektu Noći knjige koji obilježavamo 23. travnja u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA

PAVIN BANOVIĆ

111

276 broj bibliografske jedinice

te portal za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena. U Školi smo obilježili Noć knjige 23. travnja 2015. promocijom knjige U divljini pisca Jona Krakauera i 22. travnja 2016. sudjelovanjem u matineji Noći knjige s radionicom čitaonicom i pričaonicom na dječjem odjelu u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici. U školskoj knjižnici svoje djelovanje započeo je Čitateljski klub s ciljem sudjelovanja u projektu natjecanja u kvizu znanja i multimedijskoga uratka Čitanjem do zvijezda od 2014./2015. školske godine. Međutim, članovi su Čitateljskoga kluba svoje djelovanje proširili na školske i izvanškolske aktivnosti. Najčešće inicijative Čitateljskoga kluba uključuju obilježavanje prigodnih dana tijekom Mjeseca hrvatske knjige, Međunarodnoga dana školske knjižnice, Dana škole, Noći knjige te volontiranja prigodnim izložbama, panoima i radionicama čitaonicama, pričaonicama, društvenim igrama u prigodnim ustanovama naše lokalne zajednice poput dječjega odjela u GISKO, Igraonice na pedijatriji KBC-a, dječjim vrtićima i Domu umirovljenika. U prostoru su školske knjižnice i čitaonice održavane brojne školske izvannastavne aktivnosti: a. Dramska skupina: LiDraNo (Marina Belić, prof., Đurđica Marov, prof., Đurđica Radić, prof., Marina Pilj Tomić, prof., Mirta Faktor, prof.) b. Novinarska skupina: školski list Iglice, LiDraNo (Dragutin Podraza, prof., Tihana Lubina, prof., Alta Pavin Banović, mag. bibl., Đurđica Radić, prof.) c. Literarna skupina: LiDraNo (Đurđica Marov, prof., Vesna Kasač, prof., Mirta Fakotr, prof.) d. Radijska skupina: LiDraNo (Lidija Bakota, prof., Josip Prološćić, dipl. teol., Marina Pilj Tomić, prof.) e. Filmska skupina: Almodovarci (Đurđica Radić, prof.)

Zaključak Školska knjižnica Medicinske škole Osijek od prvih dana djelovanja Škole dobila je vrlo važnu ulogu u srednjoškolskome stručnom odgojno-obrazovnom radu. Veliki broj generacija učenika koje su završile školovanje svjedoče o potrebi djelovanja školske knjižnice. Tijekom svojih sedamdeset godina školska knjižnica mjesto je susreta s

112

PAVIN BANOVIĆ

276 broj bibliografske jedinice

informacijama u stručnoj i referentnoj literaturi, književnim djelima, periodici i brojnim kulturno-javnim aktivnostima. Školske knjižničarke svojom profesionalnošću obavljale su stručnu djelatnost i poslovanje knjižnice koje postaje automatizirano programom MetelWin od 2006. godine. Redovno su poticale učenike na uključivanje u brojne izvannastavne aktivnosti kako bi predstavljale Školu u lokalnoj zajednici. Središte promocije školske knjižnice obilježavalo se tijekom Mjeseca hrvatske knjige, posjetom Međunarodnome sajmu knjiga i učila Interliber, Dana škole, Noći knjige panoima, izložbama, promocijama, radionicama, čitaonicama i pričaonicama te volontiranjem.

Literatura Prlić, Nada i suradnici, Povjesnica Medicinske škole Osijek 1947.-1997., Osijek, Medicinska škola Osijek, 1997. Školska knjižnica, 2016. URL: http://ss-medicinska-os.skole.hr/ (2016-05-10) Foto arhiv Medicinske škole Osijek

PAVIN BANOVIĆ

113

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIÅ½NICA

277 broj bibliografske jedinice

KNJIŽNICA SACKLER U OXFORDU – ERASMUS ISKUSTVO

Kristina Kiš Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet kmitric@ffos.hr

Knjižnica Sackler jedna je od 32 knjižnice Bodleiane i nalazi se u okviru Sveučilišta u Oxfordu. Posjetila sam je preko Erasmus programa za mobilnost nastavnoga i nenastavnoga osoblja. Bio je to radni posjet i trajao je dva tjedna. Sackler je jedna od vodećih istraživačkih knjižnica u okviru Sveučilišta u Oxfordu. Specijalizirana je za područja arheologije, povijesti umjetnosti te klasične povijesti i književnosti. To je moderna knjižnica koja je otvorena 2001. godine. Taj je podatak bio iznenađujući za mene s obzirom da knjižnica izgledom ne odaje novogradnju. Za knjižnicu novijega datuma za očekivati je da nikne sva u čeliku i staklu, no zgrada knjižnice Sacler uklopljena je u vizuru Oxforda. Korisnik nema osjećaj da ulazi u novu zgradu, nego u tradicionalnu zgradu koja odiše klasičnom udobnošću, osjećajem starine, u skladu s okolinom i građom koju pohranjuje. Zidane je konstrukcije od opeke, okrugloga oblika. Čine je podrumski dio sa spremištem, prizemlje i tri kata. Svi su katovi okrugloga oblika, s prostorom za građu i korisnike u središnjem dijelu dok su prostori za osoblje u njezinim rubnim dijelovima. Premda je naizgled tradicionalna, zgrada je vrhunski opremljena, kako opremom za zaštitu i pohranu različitih vrsta knjižničnih zbirki i arhivskoga gradiva, tako i opremom za studente i istraživače te radnim prostorom za djelatnike. Posebne zbirke jesu: Zbirka rijetkih knjiga (Rare books collection), soba Wind (Wind room), zbirka Haskell (Haskell collection), zbirka Društva za

KIŠ

117

277 broj bibliografske jedinice

arhitekturu i povijest Oxforda (Library of the Oxford Architectural and Historical Society), Odjel za papiruse i Arhivsko gradivo. Zbirka rijetkih knjiga i Arhivsko gradivo pohranjeni su u spremištima u podrumskome dijelu knjižnice, u prostorijama s odgovarajućom mikroklimom, u trajnim beskiselinskim kutijama otpornima na plijesan i truljenje. Spremište je dislocirano.

Slika 1. Christ Church College

Nalazi se izvan Knjižnice, odnosno izvan Sveučilišta. Knjige se naručuju mrežno i obično stižu sljedeći dan ujutro. Dovoze se kamionima u Sveučilište i raspodjeljuju po knjižnicama. Knjižnica ima preko 300.000 jedinica građe, a svega 10-ak stalnih zaposlenika u punome radnom vremenu. Stalni zaposlenici uglavnom su voditelji odjela ili predmetni stručnjaci, dok su ostali zaposlenici, njih 20-ak, zaposleni na skraćenom radnom vremenu ili studenti koji obavljaju jednostavnije zadatke. Radno je vrijeme knjižnice od 9.00-22.00, s tim da stalni zaposlenici rade od 9.00-17.00, a poslije 17.00 sati knjižnicu isključivo preuzimaju studenti.

118

KIŠ

277 broj bibliografske jedinice

Slika 2. Studenti u Oxfordu za vrijeme ispitnih rokova

Korisnici imaju doticaj s knjižničarima za glavnim informacijskim i posudbenim pultom u blizini ulaza u knjižnicu te za informacijskim pultom na jednom od viših katova. S obzirom da je u našoj knjižnici na Filozofskome fakultetu običaj (premda je otvoreni pristup) da knjižničari donose knjige korisnicima na posudbeni pult, bilo mi je neobično naviknuti se da ondje fizički ne odlazim po knjige već eventualno upućujem korisnike gdje bi se knjige mogle nalaziti. Upiti nisu učestali, a knjižničari se za glavnim pultom uglavnom bave zaduživanjem i razduživanjem građe. U slučaju da studenti dolaze kod knjižničara po informaciju o smještaju knjige na polici, dolaze vrlo stidljivo, ispričavajući se jer je pretpostavka da usluge knjižnice koriste već obogaćeni znanjem s edukacija koje mogu pohađati na razini Sveučilišta (edukacije ne provode svaka knjižnica zasebno). Tako da se poznavanje rasporeda građe, signatura, pretraživanja mrežnoga kataloga i baza podataka očekuje od studenata, a smatra se da je zadaća knjižničara pružanje podrške i osiguravanje alata. Bilo mi je jako drago što sam dobila priliku, premda sam u posjeti preko Erasmus programa bila samo dva tjedna, da radim gotovo puno radno vrijeme na različitim poslovima i zaista dobijem uvid u poslovanje Knjižnice.

KIŠ

119

277 broj bibliografske jedinice

Slika 3. Knjižnica Taylor

To mi je povjerenje ukazano zbog mentorstva kolegice Vanese Conjar koja je podrijetlom iz Osijeka i tada je bila zaposlena u Sackleru. Ondje se tijekom radnoga vremena djelatnici izmjenjuju na jednostavnijim poslovima, uz redovne kratke pauze i jednu veću stanku za ručak. Opisat ću svoj tipični radni dan jer je bio kvalitetno i zanimljivo osmišljen, drugačiji nego što sam do tada igdje vidjela. Radno bi mi vrijeme započelo u 9.00 za glavnim informacijskim i posudbenim pultom. Ondje bih radila s još dvoje ili troje zaposlenika. Prvo što bismo napravili ujutro jest da bismo raspakirali kutije s knjigama koje bi pristigle iz dislociranoga spremišta te bismo knjige rasporedili na police uz informacijski pult. Paralelno bismo odgovarali na upite, zaduživali ili razduživali građu te vodili statistiku. Nakon sat i pol rada imali bismo stanku od 20 minuta u prostoru za odmor djelatnika na prvome katu Knjižnice. To je velika prostorija s kuhinjom, stolom za objedovanje te kaučem za odmor. Običaj je zaposlenika bio da bi svatko donio ponešto za objed i stavio na sredinu stola da bi se svi mogli poslužiti. Zaposlenici su se držali vremenskoga ograničenja jer se ulaz i izlaz iz prostorije bilježio karticom za prijavu, odnosno odjavu. Nakon toga moj je zadatak bio provesti sljedećih sat i pol vremena u Haverfield sobi gdje sam radila na uređivanju zbirke kataloga aukcija

120

KIŠ

277 broj bibliografske jedinice

iz Ashmolean muzeja. Radom na katalozima imala sam zaista jedinstvenu priliku vidjeti s kojim se umjetninama i s kojim cijenama licitiralo tijekom 20. stoljeća. Nakon rada u sobi Haverfield imala sam stanku za ručak u trajanju od sat vremena. S obzirom da je grad Oxford prepun trgovina i restorana, izbora nije nedostajalo, kao ni ljubaznih i dragih kolega knjižničara koji bi mi pravili društvo. Nakon stanke radila bih u uredu na obradi pristigle građe u sustavu Aleph. Knjige se centralno katalogiziraju za potrebe svih knjižnica u okviru Sveučilišta, a svaka pojedina knjižnica zapise samo prilagođava svojim internim potrebama. Od 15.00-15.20 ponovno bi uslijedila 20-minutna pauza, a ostatak radnoga vremena provela bih uređujući bazu podataka na Odjelu za papiruse.

Slika 4. Knjižničari za glavnim informacijskim i posudbenim pultom u knjižnici Sackler

Iz razgovora sa zaposlenicima, a i iz vlastita iskustva, dobila sam dojam da radno vrijeme organizirano po principu rotacije na jednostavnijim poslovima ima veliki značaj na zadovoljstvo zaposlenika i da sprječava sagorijevanje na poslu. Poslovi koji se ponavljaju i rade automatski mogu brzo postati zamorni, a uspostavljanjem sustava rotacije svakih sat i pol vremena voditelji su osigurali da zaposlenik, kada počne osjećati umor, ima pauzu i nakon toga novi zadatak pred sobom. Također, navela bih još jednu pozitivnu stranu organizacijske kulture knjižnice Sackler. Rad je bio sveden na minimum

KIŠ

121

277 broj bibliografske jedinice

stresa jer su zadaci i očekivanja bili jasno objašnjeni pri početku rada, voditelji odjela su pratili rad djelatnika i davali povratnu informaciju djelatnicima nakon završene svake etape zadatka.

Slika 5. Prostorija za odmor djelatnika

Razlike u radu moje matične knjižnice i knjižnice Sackler dakako da su znatne. Dolazim iz knjižnice gdje su svi djelatnici visokokvalificirani (s diplomom iz knjižničarstva, što u Engleskoj nije obavezno) i u jednakom smo omjeru zaduženi gotovo za sve poslove, od rada za posudbenim pultom, do katalogizacije i provođenja edukacije studenata, što ima određene prednosti, ali i nedostatke. Ipak, smatram prednošću našega sustava veću mogućnost zaposlenja na visokokvalificiranim radnim mjestima s punim radnim vremenom. U Sackleru mnogi zaposlenici rade u više knjižnica tijekom radnoga dana. Primijetila sam veliku organiziranost, kako u Sackler knjižnici, tako i na razini Sveučilišta jer se svi poslovi koji se mogu obavljati centralno za potrebe svih knjižnica na razini Sveučilišta, obavljaju centralno. Također, u našemu se sustavu očekuje da knjižničar "odradi" cijeli proces, od osiguravanja alata, pretraživanja kataloga do predaje knjige korisnicima u ruke, dok se u knjižnici Sackler smatra da je zadaća knjižničara priprema uvjeta za obrazovanje, za

122

KIŠ

277 broj bibliografske jedinice

znanstveni i istraživački rad, a zadaća korisnika da ulože vrijeme u edukaciju kako bi se mogli koristiti izvorima i alatima koje su knjižničari pripremili. Posjetom Oxfordu zaista sam doživjela jednu lijepu priču, neprocjenjivo iskustvo, drugačije uvjete rada i zanimljivu, vrlo pozitivnu organizacijsku kulturu. Preporučila bih Erasmus razmjenu svim knjižničarima koji žele proširiti vidike, dobiti nove ideje za unapređenje svojih knjižnica i ako imaju sreće kao ja, upoznati iznimne kolege knjižničare.

KIŠ

123

VIJESTI IZ KNJIÅ½NICA

278 broj bibliografske jedinice

FESTIVAL POEZIJE „ŽIVA DOSADA – TEORIJA & PRAKSA“

Srđan Lukačević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek slukacevic@gskos.hr

Da je poezija itekako tražena, slušana, ali i čitana, pokazala nam je manifestacija zanimljiva naziva „Živa dosada – teorija & praksa“ koja je u rujnu 2016. u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek okupila popriličan broj znatiželjnika i posjetitelja. Kada javna čitanja poezije i teorijsko govorenje o istoj okupe toliki broj zainteresiranih slušatelja, dâ se naslutiti kako su se ljubitelji stihova uistinu zaželjeli ovakvih događanja. Udruga Gekko, GISKO te idejni začetnik festivala Tihomir Dunđerović uspjeli su na jednomE mjestu okupiti neka od najperspektivnijih mladih pjesničkih imena. Redom su to nagrađivani pjesnici koji primarno djeluju na slavonskome književnom prostoru: Blaženka Brlošić, Ivan Kunštić, Davor Ivankovac, Franjo Nagulov, Marinko Plazibat, Marijana Radmilović, Livija Reškovac, Jurica Vuco i Tihomir Dunđerović. Sam je Festival bio podijeljen u tri dijela. Jutarnji su dio programa vodile Marijana Radmilović i Livija Reškovac, bio je namijenjen najmlađim posjetiteljima koji su Živu dosadu preživjeli uz radionicu kreativnoga pisanja, različite literarne aktivnosti, igre i didaktičke materijale. Uslijedio je poslijepodnevni razgovor kojega su moderirali Ivana Đerđ Dunđerović i Nikolina Rebrina Marinov, a kretao se oko temeljnih problema koji prate poeziju, prostoru pisanja, objavljivanja i percepcije suvremenoga hrvatskog pjesništva iz pozicije autora, raspravljalo se o kontekstu stvaralaštva.

LUKAČEVIĆ

127

278 broj bibliografske jedinice

Otvorena su brojna pitanja koja muče autore poezije, ali i društvo u cjelini. Istaknuta je potreba za dugoročnom strategijom odgoja čitateljske publike od najranije dobi.

Razgovaralo se o problemu objavljivanja pjesničkih tekstova, kako u tradicionalnim medijima – časopisi i knjige, tako i u onima modernijim – društvene mreže, blogovi i e-izdanja zbirki pjesama.

Treći dio manifestacije, kasnovečernji program, održao se u dvorištu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, a privukao je neočekivano velik broj slušatelja.

128

LUKAČEVIĆ

278 broj bibliografske jedinice

Okupljeni su pjesnici pod moderatorskom palicom Roberta Francema slušateljima predstavili svoj pjesnički opus, čime su unijeli dašak dugo očekivanoga i nimalo dosadnoga udjela u kulturno-zabavnoj ponudi Osijeka. Na njihov izbor širokoga spektra pjesničkih rukopisa publika je odlično reagirala pljeskom nagrađujući sva autorska čitanja. Večernji je program obilježio i Danijel Jelaš koji je ujedinio pisanu i sviranu, odnosno pjevanu riječ te zadržao dinamičnost događaja i brojnost publike do samoga završetka Festivala.

Uređenje prostora i ambijentalni ugođaj odradila je Kreativna agencija Adverta koja je i ovoga puta opravdala sva očekivanja pretvorivši dvorište Knjižnice u pjesničku pozornicu pod zvijezdama.

LUKAČEVIĆ

129

279

broj bibliografske jedinice

SNIMANJE PRILOGA ZA EMISIJU „DOBRO JUTRO, HRVATSKA“

Jasna Andrišić Gradska knjižnica i čitaonica Belišće jasna.andrisic5@gmail.com

Kreativne radionice, koje se već sedmu godinu održavaju u Gradskoj knjižnici i čitaonici Belišće, zainteresirale su i novinare iz ekipe emisije „Dobro jutro, Hrvatska“ koja se svakodnevno emitira na Prvome programu HTV-a. Naime, belišćanska knjižnica još je od 2009. godine, tj. preseljenjem u novi prostor, krenula s održavanjem kreativnih radionica, kako za djecu, tako i za odrasle. Od te godine održao se već velik broj različitih radionica u kojima su se izmjenjivale kreativne tehnike i u kojima su svi prijavljeni mogli naučiti puno korisnih stvari. Cilj je tih radionica kvalitetno provođenje slobodnoga vremena, druženje, stvaranje novih prijateljstava, učenje novih vještina i pokušaj da se u knjižnici održavaju i neki novi sadržaji. Knjižničarka Jasna Andrišić pohađala je razne tečajeve u Osijeku na kojima je naučila neke nove tehnike. Nakon što ih je naučila, odmah bi i u knjižnici održala radionicu na kojoj se ta tehnika mogla i primijeniti. Radionica „Quilling za početnike“ posebno je zainteresirala i novinarsku ekipu ove emisije koja je došla 8. kolovoza 2016. godine snimiti prilog o radionici na kojoj su osnovnoškolci naučili ovu novu tehniku.

130

ANDRIŠIĆ

279

broj bibliografske jedinice

Na radionici su bila prisutna djeca i nižih i viših razreda osnovne škole koja su ljepljenjem različitih trakica i njihovim oblikovanjem naučila izrađivati prekrasne čestitke ovom tehnikom koju mnogi nazivaju i tehnikom čarolije savijanja papira.

ANDRIŠIĆ

131

279

broj bibliografske jedinice

Osim u emisiji „Dobro juto, Hrvatska“, prilog je prikazan i u Regionalnome dnevniku HTV-a, a kreativne radionice u Gradskoj knjižnici i čitaonici Belišće nastavljaju se i dalje, na veliku radost svih onih koji vole ovakav vid aktivnosti.

132

ANDRIŠIĆ

280 broj bibliografske jedinice

FILMSKI I KNJIŽEVNI TJEDNI U GRADSKOJ I SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI OSIJEK

Ivana Turk Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek turki@gskos.hr

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u 2016. godini bila je organizatorom i domaćinom čak dvaju filmskih i književnih tjedana, razvijena i osmišljena prema iznimno uspješnim serijalima – Harry Potter serijalu književnice J. K. Rowling, po kome su snimljeni filmovi te serijalu Star Wars, odnosno Ratova zvijezda redatelja Georgea Lucasa, po kome su napisani brojni romani. Prva je od ove dvije manifestacije bila GISKO tjedan Harryja Pottera pa je u tjednu od 29. kolovoza do 03. rujna 2016. godine Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek postala Hogwarts – škola vještičarenja i čarobnjaštva. Tjedan Harryja Pottera kao ideja potekla je iz Gradske knjižnice Zadar i tamošnjih studenata Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, koju je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, uz dopuštenje idejnih začetnika, preuzela, modificirala te prilagodila mogućnostima, željama i potrebama svojih korisnika. Osječki se Tjedan Harryja Pottera tako sastojao od više likovnih, zabavnih i kreativnih radionica, a započeo je u ponedjeljak, 29. kolovoza svečanim otvorenjem, projekcijom isječka iz filma Harry Potter i kamen mudraca te razvrstavanjem u domove Hogwartsa. Posjetitelji su ispunjavali test osobnosti, temeljem kojega su potom razvrstani u jedan od domova, ovisno o vlastitim karakteristikama i preferencijama. Uz

TURK

133

280 broj bibliografske jedinice

kokice, slatkiše, prikaz dijela filma i nestrpljivo iščekivanje hoće li pripasti domu u koji se priželjkuju svrstati, prošao je prvi dan ove manifestacije. Drugoga dana, 30. kolovoza, sudionici su tijekom prve kreativne radionice izrađivali čarobne štapiće od drveta, koristeći različite materijale za dodatno ukrašavanje, poput boja, vrućega ljepila, konopaca, mašni i sl. U drugoj su aktivnosti sudjelovali u potrazi za horkruksima, pri kojoj su sudionici bili podijeljeni u ekipe od šest članova te su u svim odjelima GISKO-a trebali pronaći prethodno skrivene zagonetke. Ekipe su na početku dobile prvi trag, a zadatak im je bio riješiti zagonetku koja ih vodi do sljedeće, dok je svaka zagonetka predstavljala jedan horkruks. Ekipe su, rješavajući zagonetke, morale stići na cilj i slikati se s posljednjim horkruksom, Harryjem, u što kraćem vremenu, a najbrža je ekipa nagrađena.

Treći je dan 31. kolovoza započeo likovnom radionicom crtanja čudovišta. Djelatnici Knjižnice čitali su opise iz knjige Čudesne zvijeri i gdje ih naći, a djeca su morala što vjernije dočarati opisane zvijeri likovnim materijalom po izboru. Po završetku radionice, kada je svaki od sudionika iscrtao nekoliko različitih zvijeri, od svih je crteža upriličena izložba. U poslijepodnevnim satima održala se aktivnost Harry Potter pantomima, za koju su korišteni pojmovi iz serijala knjiga i filmova podijeljeni u nekoliko kategorija poput osobe, čarolije i čarobnoga stvorenja. Sudionici su podijeljeni u ekipe po četvero, a ekipa koja je uspjela prepoznati najviše pojmova, nagrađena je.

134

TURK

280 broj bibliografske jedinice

Četvrtak, 01. rujna bio je rezerviran za prvo čarobno predavanje tjedna. Osječki mađioničar i iluzionist Saša Gerber održao je tematski Sat magije u kojemu je sudionicima pokazao brojne trikove te ih naučio kako ih mogu izvesti i sami, poput izvlačenja predmeta iz šešira, mijenjanja boje tekućine u čaši i trikova s kartama. U drugome dijelu dana sudionici su igrali Harry Potter Pictionary, društvenu igru crtanja i pogađanja, prilagođenu pojmovima i terminima iz svijeta Harryja Pottera, kao i tijekom pantomime. Kao i dan ranije, ekipe od četiri igrača igrale su jedne protiv drugih. Ekipa s najviše bodova osvojila je nagrade.

Petak je, 02. rujna, pretposljednji dan, obilježilo drugo čarobno predavanje. Katharina Rostaš održala je Sat čarobnih napitaka s bezjačkim sastojcima koji su dobili čarobnjačku primjenu (npr. crveni kupus, limunov sok i voda postali su na nekoliko sati slezena šišmiša, vukodlakove suze i voda potoka iz Zabranjene šume) koje su sudionici prvo pripravljali prema postojećim receptima, a zatim stvarali svoje, nove napitke koje

TURK

135

280 broj bibliografske jedinice

su po želji mogli degustirati. Harry Potter kviz koji se održao toga poslijepodneva osmišljen je u stilu pub kviza u kojemu su ekipe od četiri člana u dva kruga od 25 pitanja morale pokazati svoje znanje o događajima u serijalu Harry Potter knjiga. Ponovno su, po završetku aktivnosti, nagrade podijeljene najboljoj ekipi.

Posljednjega je dana, u subotu, 03. rujna u prijepodnevnim satima u obližnjem parku organiziran improvizirani metloboj. Djelatnici Knjižnice izradili su obruče nalik onima u knjigama i filmovima koji su služili kao golovi, a sudionici su imali zadatak da kao ekipe od pet članova brane vlastite obruče od primanja golova, zabijaju golove protivničkoj ekipi i traže zlatnu zvrčku skrivenu na terenu. Utakmice su trajale do pronalaska zvrčke, odnosno najduže pet minuta, ukoliko ista nije pronađena. Natjecatelji su ponijeli vlastite metle na natjecanje i njima igrali metloboj. Nakon proglašenja pobjednika i uručenja nagrada, svečano je završio Tjedan Harryja Pottera uz slatku zakusku. Pozitivna suradnja s brojnim sponzorima koji su prepoznali važnost ovoga projekta razlog su tolikome broju nagradnih radionica GISKO tjedna Harryja Pottera. Prijavljeni posjetitelji i sudionici mogli su tako tijekom potrage za horkruksima, pantomime, metloboja, kviza i Pictionaryja osvojiti vrijedne nagrade u obliku knjiga i

136

TURK

280 broj bibliografske jedinice

brojnoga školskog pribora koje su velikodušno darovali Algoritam MK, Naša knjiga, Školska knjiga i Naklada Ljevak te se zasladiti proizvodima Kandita.

Osječki kreativci DMT waste art darovali su zidni sat izrađen od vinil ploče s motivima Harryja Pottera, zagrebačka Udruga Ministarstvo magije darovala je jednogodišnje

članstvo,

mladi

umjetnik

Sandrino

Požežanac,

koji

pod

pseudonimom SProps izrađuje prekrasne replike štapića i maketa iz svijeta Harryja Pottera, ovom je prilikom darovao čak četiri replike štapića koje su sudionici osvojili. GISKO tjedan Harryja Pottera najavljen je na društvenim mrežama i mrežnoj stranici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, kao i posebno izrađenim promotivnim plakatima, a prostorije Odjela za rad s djecom i mladima te Američkoga kutka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u kojima su se aktivnosti Tjedna održavale, simbolično su ukrašene metlama, brojnim napitcima, knjigama iz serijala, letećim ključevima, slatkišima iz slastičarnice serijala i brojnim drugim ručno izrađenim ukrasima. Potaknuti izuzetno pozitivnim reakcijama posjetitelja GISKO tjedna Harryja Pottera, kako mladima, tako i starima, došla je još jedna ideja – ogranizirati Star Wars tjedan po uzoru na Tjedan HP. Tako je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek u suradnji sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, uz pomoć i podršku udruge Star Wars Hrvatska organizirala Star Wars tjedan, koji je održan u tjednu od 21. do 26. studenoga 2016. godine. Tijekom projekta cilj je bio održati što veći broj likovnih, kreativnih i čitateljskih radionica te različita društvena događanja.

TURK

137

280 broj bibliografske jedinice

Idejni začetnici i organizatori ovoga projekta su profesori Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Osijek, i sami članovi udruge Tihomir Taborski i Sandro Ambrinac, koji su uz veliku pomoć ostalih nastavnika u školi, učenicima s iznimnim talentom, ostalim članovima udruge Star Wars Hrvatska i djelatnicima Knjižnice osmislio i pripremio radionice na temu popularnoga znanstveno-fantastičnog serijala. Star Wars tjedan započeo je u ponedjeljak, 21. studenoga, svečanim otvorenjem izložbe učeničkih i nastavničkih radova u obliku skulptura, crteža, stripova, figura te izložbom plakata, scenografije i Star Wars proizvoda iz privatnoga vlasništva kolekcionara i ljubitelja serijala. Poslije otvorenja, jedan od organizatora Tihomir Taborski održao je predavanje na temu mitologije Star Warsa i njenog utjecaja na popkulturu. Drugoga dana manifestacije održana je kreativna likovna radionica Škola crtanja Star Wars likova i letjelica, na kojoj su polaznici na temelju pripremljenih kontura likova i letjelica učili i uvježbavali crtati likove poput princeze Leie i letjelica poput TIE fightera. Nakon škole crtanja, uslijedila je projekcija kratkih animiranih filmova koje su izradili zaljubljenici u serijal širom svijeta, a za kraj dana učenice Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Osijek održale su radionicu face paintinga.

Treći dan, 23. studenog održale su se četiri kreativne likovne radionice: profesori Škole u suradnji s učenicima održali su prvo radionicu izrade TIE fighter letjelica i BB-8

138

TURK

280 broj bibliografske jedinice

droida od kartona i stiropora, koje su polaznici izrezivali, lijepili, a potom bojili kako bi postale što vjernije replike. Druga je radionica bila namijenjena izradi gafičkih otisaka u tehnici linoreza, gdje su polaznici ponovno, temeljem pripremljenih kontura, izrezivali linorez, a potom od njih izrađivali grafičke otiske različitih likova iz serijala. Izrada i bojenje 2D likova i maski zamišljeni su kao velika maketa scenografije filmova na koju su dodavali željene likove koje su iscrtavali i bojili, a potom lijepili na štapiće i postavljali na maketu kako bi rekreirali željene scene iz filmova. Izradom maski polaznici su stvarali vlastite nosive maske po uzoru na one iz filma, poput Darth Vadera i Stormtroopera. Na posljednjoj radionici toga dana sudionici su uz pripremljene konture izrađivali Star Wars pop-up razglednice odnosno straničnike, a od svih izrađenih materijala upriličena je izložba, koja se nastavila dopunjavati i ostalih dana programa.

U četvrtak, 24. studenoga polaznici su izrađivali 3D ilustracije na temu Star Warsa uz brojne materijale poput slika, ilustracija i grafika iz filmova koje su slagali u cjelinu prema vlastitoj želji i poruci koju su željeli prenijeti, a potom stvarali vlastite stripove na istu temu na radionici tijekom koje su pustili mašti na volju i stvorili alternativne scenarije i završetke filmova. Za završnicu dana održana je iznimno zanimljiva i zabavna projekcija kratkometražnih filmova koje su također, kao i animirane, izradili i snimili zaljubljenici u serijal. Petoga dana manifestacije sudionici su imali priliku modelirati Star Wars likove u glini uz stručno vodstvo profesora Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna Osijek i bojiti

TURK

139

280 broj bibliografske jedinice

gipsane kacige Darth Vadera i Stormtroopera (djelo učenika Škole) akrilnim bojama. Završno događanje ovoga dana bilo je rezervirano za prezentaciju udruge Stae Wars Hrvatska i predavanje jednoga člana, Sandrina Požežanca, o izradi filmski točnoga kostima Darth Vadera, postupku izrade i kriterijima koje je morao zadovoljiti da bi mogao potvrditi kako ima repliku istovjetnu kostimu iz filmova. Posljednjega dana manifestacije sudionici Tjedna, organizatori i članovi udruge Star Wars Hrvatska pripremili su građanima Osijeka dosad neviđen spektakl – posjetili su Odjel pedijatrije KBC Osijek, a potom se tramvajem zaputili do središnjega osječkog trga, slikali se sa zainteresiranim građanima i prošetali do Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. U suradnji s Udrugom, organizirane su potom dvije radionice – Force trainig, tijekom koje su voditelji treninga učili sudionike kako da probude i kontroliraju silu u sebi, a potom u školi mačevanja poradili na njihovim borilačkim vještinama kako bi se mogli suprotstaviti silama Tame. Nakon ovih uzbudljivih treninga uslijedilo je svečano zatvaranje Star Wars tjedna, zajedničko fotografiranje i izvlačenje dobitnika nagradnoga natječaja.

140

TURK

280 broj bibliografske jedinice

Cilj ovih projekata bio je doprinos razvoju Knjižnice kao kulturnoinformacijskoga središta, mjesta kulturnih susreta, zabave i društvenih događanja te kako bi se ukazalo na važnost rada s djecom i mladima. Radionice su bile namijenjene svim zainteresiranim korisnicima Knjižnice, kako djeci i mladima, tako i odraslim korisnicima, a njihov odaziv i reakcije na samu zamisao i organizaciju ovakvoga projekta jesu neočekivano pozitivne i brojne, a zadovoljstvo provedenim aktivnostima i radionicama korisnici ističu i nekoliko mjeseci poslije. S obzirom na ovako pozitivne reakcije i izniman broj posjetitelja, planirano je organizirati ovakve događaje i dalje, ali i proširiti tematiku filmskih tjedana na još neke.

TURK

141

281

broj bibliografske jedinice

DVADESET GODINA OD SVEČANOGA OTVORENJA AUSTRIJSKE ČITAONICE GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK (1996.-2016.)

Siniša Petković Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek spetkovic@gskos.hr

Republika Austrija, koja je nekada obuhvaća veliko carstvo, danas broji tek oko osam milijuna stanovnika, a o mnoštvu Austrijanaca, koji žive izvan njezinih granica, vodi brigu na različite načine, od kojih je jedan i osnivanje austrijskih knjižnica, tzv. Österreich-Bibliotheken, na svim onim prostorima gdje žive pripadnici austrijske narodnosti. Na taj se način osigurava zadovoljavanje osnovnih knjižničnih i kulturnih potreba austrijske manjine, ali se i pripadnicima drugih naroda predstavljaju osnovne kulturne i duhovne vrijednosti ove zemlje i naroda. Organizaciju i koordinaciju austrijskih knjižnica i čitaonica u svijetu vodi Odjel za kulturu, Saveznoga ministarstva za Europu, integraciju i međunarodne poslove Republike Austrije, uz potporu lokalnih veleposlanstava i austrijskih kulturnih foruma, a infrastrukturu i osoblje osiguravaju ustanove u kojima se smještene knjižnice. Inicijativa i prvi kontakti za osnivanje Austrijske čitaonice u Osijeku pojavili su se još 1988. između Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Austrijskog kulturnog instituta, no zbog ratnih zbivanja ostvarivanje projekta započinje tek 1993. godine, a vodio ga je Rektorat Sveučilišta u Osijeku.

142

PETKOVIĆ

281

broj bibliografske jedinice

Po završetku uređenja prostora, 1996., prilikom posjeta bivšega austrijskog ministra vanjskih poslova dr. Aloisa Mocka Osijeku Hrvatskoj, upriličeno je svečano otvorenje Austrijske čitaonice u prisustvu brojnih dužnosnika, gradonačelnika grada Osijeka dr. Zlatka Kramarića i tadašnjeg ravnatelja GISKO-a Dragutina Katalenca.

Austrijska čitaonica GISKO-a dobila je početni fond od oko 3,000 svezaka knjiga i nekoliko reprezentativnih časopisa. Od početka svoga javnog djelovanja Čitaonica utječe na selekciju i nabavu građe (knjige, časopisi, VHS i elektronička građa) prema iskazanim potrebama i mogućim poljima djelovanja. Godišnja prinova knjiga iznosi oko 150-200 svezaka, a zaključno s 2016. godinom iznosi preko 8.000 svezaka. PETKOVIĆ

143

281

broj bibliografske jedinice

Danas Austrijska čitaonica djeluje kao zasebna zbirka i odsjek Studijske čitaonice GISKO-a s ciljem zadovoljavanja knjižničnih potreba austrijske nacionalne manjine i upoznavanja većinskoga i drugog manjinskog stanovništva s austrijskim kulturnim i duhovnim stvaralaštvom te njihovom poviješću koja je i naša zajednička povijest.

144

PETKOVIĆ

281

broj bibliografske jedinice Uz osnovnu knjižničnu djelatnost, Austrijska čitaonica organizira i sudjeluje u realizaciji značajnoga broja prigodnih događanja koji su vrlo bitan čimbenik u promociji njemačkoga jezika i austrijske kulture, povijesti i znanosti, poput Dana austrijske kulture (od 2010.) i obilježavanja Međunarodnoga dana materinskoga jezika (od 2012.). Najvažnija ustanova s kojom Austrijska čitaonica surađuje jest Austrijski kulturni forum iz Zagreba, a programi se ostvaruju u suradnji s mnogim kulturnim, znanstvenim i obrazovnim ustanovama u Osijeku.

PETKOVIĆ

145

OCJENE I PRIKAZI

282 broj bibliografske jedinice

ARHIVI I ARHIVISTIKA ZA SUVREMENOGA KORISNIKA / VLATKA LEMIĆ. ZAGREB : NAKLADA LJEVAK, 2016.

Dino Maganjić Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek dinomag@gskos.hr

Pojavom novih tehnologija javlja se potreba za redefiniranjem uloge koju arhivi imaju u suvremenome društvu. Funkcija arhiva i koncept arhivske ustanove često se mijenjao tijekom povijesti, prateći društvene i političke trendove. Od zatvorenih, privatnih ustanova u kojima su pojedinci čuvali spise pravne i gospodarske prirode, do javnih ustanova otvorenim za sve korisničke skupine. Dolaskom digitalnoga doba arhivi postaju središtima znanstvenoga i kulturnoga djelovanja s objedinjenom funkcijom čuvanja dokumenata te kao informacijsko-referalnoga središta, povezujući autore, odnosno stvaratelje arhivskoga gradiva s korisnicima. Knjiga se sastoji od tri dijela: Arhivi kao suvremene informacijske ustanove, razvoj i Implementacija arhivskog informacijskog sustava na primjeru ARHiNET-a, te E-arhiva. Autorica u prvome dijelu knjige stavlja naglasak na informacijsku funkciju arhiva u suvremenome društvu, a također progovara o arhivistici u digitalnome okruženju. Kroz naredna poglavlja ponuđen je iscrpan opis korištenja i dostupnosti arhivskoga gradiva, funkcije i djelovanja informacijske službe, kao i utjecaj koji novije tehnologije imaju na arhivsko gradivo. Današnji korisnici nisu samo pravne osobe i građani koji potražuju svoje pravne dokumente, već istraživači i znanstvenici koji provode različita znanstvena istraživanja i objavljuju znanstvene radove. Učenici, studenti, kulturni i prosvjetni radnici, novinari i amaterski istraživači također čine veliki dio korisničke MAGANJIĆ

149

282 broj bibliografske jedinice

populacije. Nadalje, prikazana je i organizacija informacija u arhivskim ustanovama, kao i norme koje se u svijetu koriste za opisivanje arhivskoga gradiva, poput ISAD(G), norme za opisivanje stvaratelja arhivskoga gradiva ISAAR(CPF) i norme za imatelje, odnosno ustanove koje čuvaju arhivsko gradivo ISDIAH. U knjizi su opisane i arhivske mreže koje se koriste u Europi, primjerice ENArC, projekt s ciljem udruživanja, odnosno suradnje arhiva širom Europe. Također su spomenuti projekti APEnet, portal europskih arhiva, i APEx, projekt razvijanja i održavanja europskoga arhivskog portala. U knjizi je opisana i arhivska služba u Hrvatskoj, obveze i zadaće arhivskih ustanova, kao i njihov ustroj i zakonski propisi. Autorica se osvrnula i na informacijsku službu u hrvatskim arhivima, kao i postojeću infrastrukturu te je predstavila strategije razvoja e-uprave u Republici Hrvatskoj. Drugi dio knjige bavi se razvojem i implementacijom arhivskoga informacijskog sustava, a kao primjer sustava koristi se ARHiNET, hrvatski mrežni informacijski sustav za arhive i arhivsko gradivo. Sustav je izrađen koristeći programski jezik C# i bazu podataka MS SQL. ARHiNET je razvijen s pomoću Microsoftovih tehnologija, koristeći kao okvir za sustav Microsoftovu .NET platformu. Detaljno su prikazani koncept i ideja sustava, struktura, tehničke karakteristike i funkcionalnost. Strateški gledano, ARHiNET je zamišljen kao jedinstveni sustav s ciljem uključivanja svih arhiva, kao i stvaratelja i imatelja arhivskoga gradiva. Izuzetno je važna i informatizacija arhivske službe, što podrazumijeva implementaciju osnovnih arhivističkih normi i standarda, a ujedno je bitna i jednostavnost korištenja sustava. Kako bi sustav bio optimalan, mora biti standardiziran i korisnički orijentiran, tj. dovoljno jednostavan i razumljiv za prosječnoga korisnika. Uz to, potrebno je da olakša i ubrza rad arhivista. Nadalje, prikazana je i implementacija arhivističkih standarda s pomoću normi koje se koriste u arhivistici, uz korištenje prigodne XML sheme za označavanje podataka. Treći dio knjige govori o E-arhivima, sustavu namijenjenom za dugoročno čuvanje arhivskoga gradiva, njegovom konceptu i razvoju. Za uspješno stvaranje sustava podrazumijeva se novija tehnička oprema, kao i stručno osoblje koje će razvijati i dalje održavati sustav. Uz to, potrebno je izraditi smjernice za korištenje sustava, sučelje za rad sa sustavom i baze podataka koje će sadržavati sve podatke o elektroničkome gradivu u sustavu.

150

MAGANJIĆ

282 broj bibliografske jedinice

Posebna je pažnja posvećena upravljanju i zaštiti elektroničkih zapisa. Prakse upravljanja i zaštite koje su korištene u tradicionalnom okruženju za fizičku arhivsko gradivo nisu primjenjive za elektroničke zapise u digitalnom okruženju. Arhivisti prije svega moraju više surađivati s informatičarima i stručnjacima za izradu i razvoj upravljačkih sustava, a ujedno moraju sudjelovati u cjelokupnome životnom ciklusu informacija, od samog stvaranja do dugoročne zaštite. Također, zaštita dokumenata i arhivskoga gradiva u digitalnome okruženju zahtjeva usmjeravanje na zaštitu pristupa informacijama koje su pohranjene u elektroničkome obliku, za razliku od samoge medija na kojemu su fizički zapisane.

MAGANJIĆ

151

OSOBNE VIJESTI

283 broj bibliografske jedinice

NAPREDOVANJA U STRUCI I ZNANOSTI

Ljiljana Krpeljević Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek kljilja@gskos.hr

U travnju 2013. godine Marija Erl Šafar obranila je doktorski rad „Razvoj pokretnih knjižnica u Hrvatskoj“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Marine Čizmić Horvat. Snježana Stanarević Katavić pod mentorstvom Sanjice Faletar Tanacković u listopadu 2013. obranila je doktorski rad pod nazivom: „Informacijske potrebe i obrasci informacijskog ponašanja oboljelih od rijetkih kroničnih bolesti u Republici Hrvatskoj“. ~~~

U prosincu 2014. godine Kristina Feldvari obranila je doktorski rad „Okvir za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje“ pod mentorstvom dr. sc. Kornelije Petr Balog. ~~~ Darko Lacović, u srpnju 2015. godine, obranio je doktorski rad pod nazivom „Informacijske potrebe ponašanja katoličkih svećenika pri traženju i korištenju informacija za pastoralni rad“ pod mentorstvom dr. sc. Sanjice Faletar-Tanacković.

~~~

KRPELJEVIĆ

155

283 broj bibliografske jedinice

Zvanje knjižničarski savjetnik stekli su: 2016. Svjetlana Mokriš ~ Sanda Hasenay 2014. Vesna Radičević

~~~

Zvanje viši knjižničar stekli su: 2016. Gordana Gašo ~ Jasminka Mihaljević 2015. Marijana Špoljarić Kizivat ~ Ivana Knežević Križić 2014. Tihomir Marojević ~ Inge Majlinger Tanocki ~ Ljiljana Siber ~ Jasenka Bešlić Dubravka Pađen Farkaš ~ Marija Kretić Nađ 2013. Renata Bošnjaković ~ Ružica Vinčak ~ Bernardica Plašćak

Iskrene čestitke kolegicama i kolegama!

156

KRPELJEVIĆ

284

broj bibliografske jedinice

IN MEMORIAM NADA MAVRIČIĆ

Jasna Andrišić Gradska knjižnica i čitaonica Belišće jasna.andrisic5@gmail.com

Godine 2014., t.j., 23. travnja 2014. godine, umrla je jedna od belišćanskih knjižničarki, Nada Mavričić. Rođena je 1931. godine, a umrla je u Matuljima kraj Rijeke, gdje je živjela dvadesetak godina kod kćeri Zorane.

ANDRIŠIĆ

157

284

broj bibliografske jedinice Mnogi Belišćani sjećaju se tete Nade koja je radila u knjižnici od 1975. pa sve do 1990. kad je otišla u mirovinu. Teta Nada, kako su je svi zvali, radila je kao knjižničarka svoj posao vrlo predano i s velikom ljubavlju. Živjela je sama u svome stanu nedaleko od knjižnice (u zgradi gdje je nekad bila stara pošta). Posao je u knjižnici shvaćala vrlo ozbiljno i savjesno. Voljela je čitati i često je preporučivala knjige korisnicima koji su znali da je knjiga, koju je ona preporučila, sigurno jako dobra.Administrativne poslove oko uvođenja novih knjiga u knjige inventara vodila je svojim urednim, pomalo starinskim rukopisom, a za svaku knjigu znala je točno reći gdje se nalazi. Isto tako, svakoga člana knjižnice znala je po imenu i prezimenu, kakvi su njihovi čitalački ukusi, tko na vrijeme vraća knjige, a tko uvijek kasni te sve što jedna dobra knjižničarka i treba znati. Do posljednjega dana, prema riječima kćeri Zorane, nije mogla biti bez knjiga, a uz njen ih je krevet uvijek moralo biti barem nekoliko. Zanimljivo je da je teta Nada umrla upravo na datum koji se već nekoliko godina obilježava u čitavoj Hrvatskoj kao Noć knjige, 23. travnja. Teta Nado, počivajte u miru i znajte da ste u belišćanskoj knjižnici ostavili traga!

158

ANDRIŠIĆ

sadržaj

ČLANCI Šušak Lukačević, Mirna / Šuvak-Pirić, Ivana Čanić, Dubravka Čanić, Dubravka Klarić, Dijana Zubac, Andrea

Visokoškolske knjižnice u Republici Indiji Grid infrastruktura za e-znanost Metapodaci u upravljanju zapisima Privatna knjižnica Franje Cirakija – preteča narodne knjižnice u Požegi? Kultura javne riječi ženskih časopisa od 1840. Do 1970. Godine

9-24 25-39 41-56 57-70 71-98

O SLAVONSKO-BARANJSKIM KNJIŽNICAMA Pavin Banović, Alta

Školska knjižnica Medicinske škole osijek

103-113

PUTEVIMA SVJETSKIH KNJIŽNICA Kiš, Kristina

Knjižnica Sackler u Oxfordu –E iskustvo

117-123

VIJESTI IZ KNJIŽNICA Lukačević, Srđan Andrišić, Jasna Turk, Ivana Petković, Siniša

Festival poezije "Živa dosada – teorija & praksa" Snimanje priloga za emisiju „Dobro jutro, Hrvatska“ Filmski i književni tjedni u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek Dvadeset godina od svečanoga otvorenja Austrijske čitaonice Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (1996.-2016.)

127-129 130-132 133-141 142-145

OCJENE I PRIKAZI Maganjić, Dino

Arhivi i arhivistika za suvremenog korisnika / Vlatka Lemić. Zagreb : Naklada Ljevak, 2016.

149-151

OSOBNE VIJESTI Krpeljević, Ljiljana Andrišić, Jasna

Napredovanja u struci i znanosti In memoriam Nada Mavričić

155-156 157-158

IZDAJE Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema Europska avenija 24 31000 Osijek ISSN 1848-5308 ZA IZDAVAČA Marija Čačić / Centar za kulturu Čepin UREDNIŠTVO Marija Bugarski / Gradska knjižnica Vukovar Marija Buha / Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice Tihomir Dunđerović / Osnovna škola Bilje Srđan Lukačević / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Klaudija Mandić / Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci Svjetlana Mokriš / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Aleksandra Pavlović / Gradska knjižnica i čitaonica Požega Marin Seleš / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Marina Vinaj / Muzej Slavonije Osijek

GLAVNI UREDNIK / PRIPREMA Merien Hadrović / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek IZRADA KAZALA / KLASIFIKACIJA RADOVA Inge Majlinger-Tanocki / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek JEZIČNO UREDIO Siniša Petković / Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek U Osijeku, 24. svibnja 2017.